1. studenoga

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="hr">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>hrwiki</dbname>
    <base>https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.6</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Suradnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa suradnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor Wikipedija</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">MediaWiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Predložak</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o predlošku</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="102" case="first-letter">Dodatak</namespace>
      <namespace key="103" case="first-letter">Razgovor o dodatku</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>1. studenoga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>263</id>
    <revision>
      <id>7479238</id>
      <parentid>7329454</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:46:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479238</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4579" sha1="eyp3ch5tt8wx290vhpnyvb66p0o7ypl" xml:space="preserve">'''1. studenoga''' (1. 11.) 305. je dan godine po [[gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] (306. u [[prijestupna godina|prijestupnoj godini]]).
Do kraja godine ima još 60 dana.

== Događaji ==
* [[1755.]] – Katastrofalni [[potres]] i [[tsunami]] razorili su grad [[Lisabon]] i odnijeli oko 60.000-90.000 žrtava.
* [[1875.]] – [[Johann Palisa]] iz [[Mornarička zvjezdarnica u Puli|Mornaričke zvjezdarnice u Puli]] otkrio asteroid [[151 Abundantia]].
* [[1918.]] – [[Lavov#20._stolje.C4.87e|Lavov]] proglašen glavnim gradom [[Zapadna Ukrajinska Narodna Republika|Zapadnoukrajinske republike]].
* [[1981.]] – [[Antigva i Barbuda]] stekla neovisnost od [[UK|Velike Britanije]].
* [[1993.]] – Stupanjem na snagu [[Ugovor iz Maastrichta|Ugovora o Europskoj uniji]] formalno uspostavljena [[Europska unija]] 
* [[1992.]] – U [[Gospić]]u je oformljena 6. gardijska brigada, kasnije preimenovana u [[9. gardijska brigada &quot;Vukovi&quot;]].
* [[1998.]] – Utemeljen je [[Europski sud za ljudska prava]] u svojem današnjem obliku
* [[1999.]] – Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] posljednji se put pojavljuje u javnosti.&lt;ref&gt;[https://povijest.hr/nadanasnjidan/posljednje-pojavljivanje-bolesnog-franje-tudmana-u-javnosti-1999/ Posljednje pojavljivanje bolesnog Franje Tuđmana u javnosti]&lt;/ref&gt;
* [[2007.]] – Zbog ostavke premijera [[Nikola Špirić|Špirića]], pala [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vlada]] u [[BiH|Bosni i Hercegovini]].

{| 
| valign=top width=50% align=left |

== Rođenja 1. studenog ==
* [[846.]] – [[Luj II, kralj Francuske|Luj II.]], francuski kralj († [[879.]])
* [[1724.]] – [[Mihalj Šilobod]], hrvatski matematičar († [[1787.]])
* [[1813.]] – [[Petar II. Petrović Njegoš]], pjesnik i vladika Crne Gore († [[1851.]])
* [[1857.]] – [[Josip Hohnjec]], hrvatski slikar († [[1939.]])
* [[1870.]] – [[Viktor Car Emin]], hrvatski književnik († [[1963.]])
* [[1878.]] – [[Feliks Kapović]], [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskohrvatski]] [[teolog]] († [[1933.]])
* [[1880.]] – [[Alfred Wegener]], njemački geofizičar i meteorolog († [[1930.]])
* [[1888.]] – [[Mihael Sopoćko]], poljski rimokatolički svećenik, blaženik († [[1975.]])
* [[1889.]] – [[Philip Noel-Baker]], britanski političar, diplomat, humanist i sportaš († [[1982.]])
* [[1896.]] – [[Karel Šejna]], češki dirigent i kontrabasist († [[1982.]])
* [[1901.]] – [[Franjo Filipović (pedagog)|Franjo Filipović]], hrvatski pedagog († [[1988.]])
* [[1902.]] – [[Eugen Jochum]], njemački dirigent († [[1987.]])
* [[1924.]] – [[Süleyman Demirel]], turski političar i državnik
* [[1944.]] – [[Nikola Dragaš]], hrvatski kuglač
* [[1945.]] – [[Boris Babarović]], hrvatski pjevač († [[2025.]])
* [[1954.]]
** [[Vedran Rožić]], hrvatski nogometaš
** [[Jasmin Stavros]], hrvatski pjevač († [[2023.]])
* [[1961.]] – [[Branka Lozo]], hrvatska političarka i znanstvenica
* [[1962.]] – [[Anthony Kiedis]], američki glazbenik
* [[1970.]] – [[Igor Cvitanović]], hrvatski nogometaš
* [[1973.]] – [[Aishwarya Rai Bachchan]], indijska glumica
* [[1980.]] – [[Marija Tadić]], hrvatska glumica
| valign=top width=50% align=left |

== Smrti 1. studenog ==
* [[1463.]] – David Trapezuntski, posljednji [[Trapezuntsko Carstvo|trapezuntski]] car, vladao od 1459. do 1461. (* o. 1408.) 
* [[1700.]] – [[Karlo II., španjolski kralj]], posljednji španjolski Habsburgovac (* [[1661.]])
* [[1894.]] – [[Aleksandar III., ruski car|Aleksandar III.]], ruski car (* [[1845.]])
* [[1903.]] – [[Theodor Mommsen]], njemački povjesničar i političar (* [[1817.]])
* [[1918.]] – [[Janko Vuković Podkapelski]], hrvatski carski i kraljevski admiral (* [[1871.]])
* [[1924.]] – [[Josip Lang]], hrvatski biskup (* [[1857.]])
* [[1945.]] – [[Lovrenc Barilić]], pisac i svećenik [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] (* [[1865.]])
* [[1955.]] – [[Antun Barac]], hrvatski povjesničar (* [[1894.]])
* [[1966.]] – [[Petar Radaković]], hrvatski nogometaš (* [[1937.]])
* [[1988.]] – [[Aleksa Benigar]], slovensko-hrvatski svećenik (* [[1893.]])
* [[2009.]] – [[Natuzza Evolo]], talijanska katolička mističarka (* [[1924.]])
* [[2020.]] – [[Mijo Korade]], hrvatski povjesničar (* [[1947.]])
* [[2020.]] – [[Alfredo Ivankov]], hrvatski zagonetač (* [[1963.]])
|}

== Blagdani i spomendani ==
* [[Svi sveti]], [[Sisveti]] ili [[Sisvete]] ([[katolicizam]])
*  [[Sveti Cezarej]]

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Mjeseci i dani u godini}}

[[Kategorija:Dani u studenom| 001]]</text>
      <sha1>eyp3ch5tt8wx290vhpnyvb66p0o7ypl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1992.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1686</id>
    <revision>
      <id>7479235</id>
      <parentid>7273632</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:41:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Događaji */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj</comment>
      <origin>7479235</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18020" sha1="9v6nav9muwustxu4llbywla5grky1e1" xml:space="preserve">{{Godina|1992}}
'''1992.''' ([[Rimski brojevi|rimski]] '''MCMCXII'''), bila je [[prijestupna godina|prijestupna]], 91. godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] i 991. godina [[2. tisućljeće|2. tisućljeća]] prema [[Gregorijanski kalendar|Gregorijanskomu kalendaru]].

[[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] proglasila ju je Međunarodnom svemirskom godinom.

== Događaji ==
*  [[6. siječnja]] – otvoreno političko pismo petorice intelektualaca iz BiH upućeno iz Sarajeva predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu s optužbom da je izgubio pravo zastupati interese hrvatskog naroda&lt;ref&gt;&quot;Vjesnik&quot;, Zagreb, 14. siječnja 1992., stranica 2.: &quot;Otvoreno pismo dr. Franji Tuđmanu, predsjedniku Republike Hrvatske&quot; – MIljenko Jergović – književnik, dr. Ivo Komšić – profesor, Ivan Kordić – književnik, Ivan Lovrenović – književnik, Mile Stojić – književnik &lt;!-- Komšić i Jergović nisu Hrvati --&gt;&lt;/ref&gt;
* [[7. siječnja]] – Helikopter promatrača [[EZ|Europske zajednice]] u Hrvatskoj srušio je raketom zrak-zrak zrakoplov [[JNA|Jugoslavenske armije]] [[MiG-21]] u mjestu Podrute kraj Novog Marofa.
* [[9. siječnja]] – Proglašena ''Republika srpskog naroda Bosne i Hercegovine'', kao odgovor na odluku BiH da krene putem neovisnosti. Za predsjednika izabran [[Radovan Karadžić]].
* [[11. siječnja]], i [[12. siječnja]] – [[Albanci]] organizirali [[Referendum za teritorijalnu i političku autonomiju Albanaca u Makedoniji|Referendum o teritorijalnoj i političkoj autonomiji]] u [[Makedonija|Makedoniju]].&lt;ref&gt;https://books.google.ba/books?id=2ycTQOISqWQC&amp;pg=PA82&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=true&lt;/ref&gt;
* [[15. siječnja]] – [[Europska unija]] priznaje neovisnost [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]].
* [[17. siječnja]] – [[Hrvatski veslački savez]] primljen u [[FISA|Međunarodnu veslačku federaciju]]. [[Veslanje]] je prvi sport u neovisnoj Hrvatskoj koji je primljen u odgovarajuću međunarodnu organizaciju.
* [[8. veljače]] – Na [[Poljud]]u odigrana revijalna utakmica [[HNK Hajduk Split|Hajduka]] i pripadnika [[4. motorizirana gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. brigade Zbora narodne garde]].&lt;ref&gt;Marinić, Borna: [https://domovinskirat.hr/2023/02/08/izabran-sam-za-kapetana-jer-sam-pogodio-dva-tenka-pred-zadrom-utakmica-hajduka-i-4-gardijske-brigade/ &quot;Izabran sam za kapetana jer sam pogodio dva tenka pred Zadrom&quot; – utakmica Hajduka i 4. gardijske brigade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210005344/https://domovinskirat.hr/2023/02/08/izabran-sam-za-kapetana-jer-sam-pogodio-dva-tenka-pred-zadrom-utakmica-hajduka-i-4-gardijske-brigade/ |date=10. veljače 2023. }} ''domovinskirat.hr''. Objavljeno 8. veljače 1992.&lt;/ref&gt;
* [[21. veljače]] – [[Vijeće sigurnosti]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] šalje mirotvornu misiju [[UNPROFOR]] u Hrvatsku
* [[23. veljače]] – Završetak [[Olimpijske igre|zimskih olimpijskih igara]] u Albertvilleu.
* [[1. travnja]] – Srpske paravojne postrojbe zauzimaju [[Bijeljina|Bijeljinu]], sukobi u Bosni i Hercegovini eskaliraju u rat.
* [[6. travnja]] – Bosanski [[Srbi]], kao odgovor na proglašenje neovisnosti Bosne i Hercegovine, započeli opsadu [[Sarajevo|Sarajeva]].
* [[6. travnja]] – Albanski aktivisti u Makedoniji u gradu [[Struga]] proglasili [[Republika Ilirida|Republiku Iliridu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&amp;pg=PA399&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=true |accessdate=13. siječnja 2017. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170103165511/https://books.google.ba/books?id=b3fLRcHYSVAC&amp;pg=PA399&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=true |archivedate=3. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt;
* [[7. travnja]] – [[Sjedinjene Američke Države]] priznaju neovisnost [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].
* [[27. travnja]] – Proglašena [[Savezna Republika Jugoslavija]], u čijem sastavu su [[Srbija]] i [[Crna Gora]].
* [[12. svibnja]] – Zapovjednik vojske bosanskih Srba postao general [[Ratko Mladić]].
* [[15. svibnja]] – [[Pokolj na Vlašiću 1992.|Pokolj]] na planini Vlašiću: srpske agresorske snage ubile 14 zarobljenih pripadnika HVO-a Travnik.
*[[17. svibnja]] – Spaljen [[Orijentalni institut u Sarajevu]]. Nakon bombardiranja zapaljivim streljivom nepovratno izgubljena rukopisna zbirka s 5263 kodeksa i arhiva s preko 200.000 dokumenata.
* [[22. svibnja]] – [[Republika Hrvatska]] primljena u [[UN|Ujedinjene narode]] kao suverena i neovisna država.
* [[26. svibnja]] – Oslobođena [[Mokošica]].&lt;ref&gt;[https://hkm.hr/domoljubne-minute/oslobodena-mokosica/ HKM, Oslobođena Mokošica], objavljeno i pristupljeno 26. svibnja 2021.&lt;/ref&gt;
* [[30. svibnja]] – [[Ujedinjeni narodi]] proglašavaju opće sankcije protiv SR Jugoslavije.
* [[11. lipnja]] – U operaciji HVO [[operacija Čagalj|Čagalj]] oslobođeni [[Orlovac (brdo nad Mostarom)|Orlovac]], [[Hum (brdo iznad Mostara)|Hum]] i vojarna JNA Helidrom.&lt;ref&gt;Ivona B.: [https://kamenjar.com/obiljezena-28-obljetnica-operacije-cagalj-hrvatskog-vijeca-obrane-obljetnica-oslobadanja-orlovca-huma-i-helidroma/ ''Obilježena 28. obljetnica operacije Čagalj Hrvatskog vijeća obrane – Obljetnica oslobađanja Orlovca, Huma i Helidroma ''] Kamenjar.com. 11. lipnja 2020. Pristupljeno 11. lipnja 2020.&lt;/ref&gt;
* [[15. lipnja]] – [[Dobrica Ćosić]] izabran za prvog predsjednika SR Jugoslavije.
* [[15. lipnja]] – Predsjedništvo BiH proglasilo ratno stanje, objavilo opću mobilizaciju i uvelo radnu obvezu.
* [[19. srpnja]] – pokrenut prvi internet [[backgammon]] server u realnom vremenu, FIBS
* [[25. srpnja]] – [[9. kolovoza]] – Održane [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|XXV. Olimpijske igre]] u [[Barcelona|Barceloni]].
* [[12. kolovoza]] – Dotadašnja Republika srpskog naroda BiH dobiva naziv [[Republika Srpska]].
* [[17. studenog]] – Ostvarena prva hrvatska internetska veza prema svijetu, u sklopu tadašnjeg projekta a današnje ustanove [[CARNet]]. U auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu službeno tad je puštena u rad [[CARNet|hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža]], zasnovana na [[IP protokol]]u i njezina poveznica na globalnu mrežu [[Internet]]. Ovo se službeno smatra danom kad je [[Internet u Hrvatskoj|Internet]] zaživio u Hrvatskoj. Projekt je 1991. godine pokrenulo Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike RH.
* [[15. prosinca]] – U prostorijama župne crkve u [[Nova Bila|Novoj Biloj]], koja je opkoljenim [[Hrvati u BiH|Hrvatima]] [[Lašvanska dolina|Lašvanske doline]] služila za zbrinjavanje ranjenika još od [[19. listopada]] 1992., službeno osnovana ratna crkva-bolnica nazvana ''[[Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu#Franjevačka bolnica &quot;Dr. fra Mato Nikolić&quot;|Franjevačka bolnica &quot;Dr. fra Mato Nikolić&quot;]]''
* [[20. prosinca]] – [[Slobodan Milošević]] osvaja drugi mandat na mjestu predsjednika Srbije.
* [[29. prosinca]] – U [[Ženeva|Ženevi]] su se [[SAD]] i [[Rusija]] složile oko sporazuma [[START II]], kojim se reducira strateško nuklearno naoružanje.

== Rođenja ==
=== Siječanj – ožujak ===
* [[1. siječnja]] – [[Jack Wilshere]], engleski nogometaš
* [[2. siječnja]] – [[Martina Radić]], hrvatska pjevačica
* [[10. siječnja]] – [[Šime Vrsaljko]], hrvatski nogometaš
* [[11. siječnja]] – [[Dani Carvajal]], španjolski nogometaš
* [[19. siječnja]] – [[Dora Krsnik]], hrvatska rukometašica
* [[19. siječnja]] – [[Mac Miller]], američki reper
* [[20. siječnja]] – [[Gökhan Töre]], turski nogometaš
* [[5. veljače]] – [[Neymar]], brazilski nogometaš 
* [[11. veljače]] – [[Taylor Lautner]], američki glumac
* [[13. veljače]] – [[Tino-Sven Sušić]], bosanskohercegovački nogometaš
* [[14. veljače]] – [[Christian Eriksen]], danski nogometaš
* [[14. veljače]] – [[Igor Lazić]], hrvatski hokejaš na ledu
* [[26. veljače]] – [[Mikael Granlund]], finski hokejaš na ledu
* [[17. ožujka]] – [[John Boyega]], engleski glumac
* [[21. ožujka]] – [[Robert Budak]], hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac († [[2019.]])
* [[23. ožujka]] – [[Kyrie Irving]], australsko-američki profesionalni košarkaš
* [[25. ožujka]] – [[Borna Rendulić]], hrvatski hokejaš na ledu

=== Travanj – lipanj ===
* [[6. travnja]] – [[Karla Šitić]], hrvatska plivačica
* [[7. travnja]] – [[Petar Franjić (nogometaš, 1992.)|Petar Franjić]], australski nogometaš hrvatskog podrijetla
* [[10. travnja]] – [[Sadio Mané]], senegalski nogometaš
* [[15. travnja]] – [[John Guidetti]], švedski nogometaš
* [[30. travnja]] – [[Marc-André ter Stegen]], njemački nogometni vratar
* [[1. svibnja]] – [[Teya Dora]], srpska pjevačica
* [[2. svibnja]] – [[Vanessa Mai]], njemačka pjevačica hrvatskoga porijekla
* [[20. svibnja]] – [[Cate Campbell]], australska plivačica
* [[4. lipnja]] – [[Dino Jelusić]], hrvatski pjevač
* [[6. lipnja]] – [[Petar Trstenjak]], hrvatski hokejaš na ledu
* [[7. lipnja]] – [[Franka Batelić]], hrvatska pjevačica
* [[12. lipnja]] – [[Dominik Glavina]], hrvatski nogometaš
* [[15. lipnja]] – [[Mohamed Salah]], egipatski nogometaš
* [[24. lipnja]] – [[David Alaba]], austrijski nogometaš

=== Srpanj – rujan ===
* [[22. srpnja]] – [[Selena Gomez]], američka glumica i pjevačica
* [[11. kolovoza]] – [[Allisson Lozz]], meksička glumica i pjevačica
* [[14. kolovoza]] – [[Marijeta Vidak]], hrvatska rukometašica
* [[20. kolovoza]] – [[Demi Lovato]], američka glumica i pjevačica
* [[20. kolovoza]] – [[Matej Delač]], hrvatski nogometni vratar
* [[22. kolovoza]] – [[Ema Burgić]], bosanskohercegovačka tenisačica
* [[28. kolovoza]] – [[Hanna Huskova]], bjeloruska skijašica
* [[30. kolovoza]] – [[Filip Ivić]], hrvatski rukometni vratar
* [[9. rujna]] – [[Stipe Mandalinić]], hrvatski rukometaš
* [[15. rujna]] – [[Hiljson Mandela]], hrvatski hip-hop glazbenik i pjevač
* [[20. rujna]] – [[Safura Alizade]], azerbejdžanska pjevačica i saksofonistica
* [[21. rujna]] – [[Aleksander Aamodt Kilde]], norveški alpski skijaš
* [[27. rujna]] – [[Granit Xhaka]], švicarski nogometaš albanskoga porijekla

=== Listopad – prosinac ===
* [[18. listopada]] – [[Sandro Obranović]], hrvatski reprezentativni rukometaš
* [[24. listopada]] – [[Katarina Madirazza]], hrvatska glumica
* [[31. listopada]] – [[Vanessa Marano]], američka glumica
* [[5. studenog]] – [[Marco Verratti]], talijanski nogometaš
* [[9. studenog]] – [[Marko Bencun]], hrvatski nogometaš
* [[16. studenog]] – [[Marcelo Brozović]], hrvatski nogometaš
* [[23. studenog]] – [[Miley Cyrus]], američka glumica i pjevačica
* [[25. studenog]] – [[Mario Šoštarić]], hrvatski i slovenski rukometaš
* [[19. prosinca]] – [[Katarina Ježić]], hrvatska rukometašica
* [[26. prosinca]] – [[Lucia Stefania Glavich Mandarić]], hrvatska glumica
* [[30. prosinca]] – [[Fabijan Pavao Medvešek]], hrvatski glumac

== Smrti ==
=== Siječanj – ožujak ===
* [[3. siječnja]] – [[Judith Anderson]], australska glumica (* [[1897.]])
* [[25. siječnja]] – [[Ivo Grgurev]], hrvatski pjesnik (* [[1909.]])
* [[27. siječnja]] – [[Ivica Čuljak]], hrvatski pjevač (* [[1960.]])
* [[12. veljače]] – [[Marijan Kunšt]], hrvatski operni pjevač (* [[1924.]])
* [[20. veljače]] – [[Dick York]], američki glumac (* [[1928.]])
* [[25. veljače]] – [[Zlatko Celent]], hrvatski veslač (* [[1952.]])
* [[28. veljače]] – [[Ljubo Benčić]], hrvatski nogometaš i trener (* [[1905.]])
* [[1. ožujka]] – [[Karlo Štajner]], hrvatski publicist, autor knjige 7000 dana u Sibiru (* [[1902.]])
* [[2. ožujka]] – [[Sandy Dennis]], američka glumica (* [[1937.]])
* [[6. ožujka]] – [[Krešimir Kovačević]], hrvatski muzikolog i leksikograf (* [[1913.]]) 
* [[6. ožujka]] – [[Alojz Benac]], bosanskohercegovački arheolog i povjesničar (* [[1914.]])
* [[11. ožujka]] – [[Stjepan Bartolović]], bački hrvatski jezikoslovac (* [[1909.]])
* [[13. ožujka]] – [[Irmã Dulce]], brazilska svetica (* [[1914.]])
* [[23. ožujka]] – [[Friedrich von Hayek]], britanski ekonomist (* [[1899.]])

=== Travanj – lipanj ===
* [[6. travnja]] – [[Isaac Asimov]], američki pisac fantastike i biokemičar (* [[1920.]])
* [[8. travnja]] – [[Daniel Bovet]], talijanski farmakolog, [[Nobelova nagrada|nobelovac]] (* [[1907.]])
* [[10. travnja]] – [[Sam Kinison]], američki glumac i komičar (* [[1953.]])
* [[12. travnja]] – [[Ilario Bandini]], talijanski proizvođač automobila (* [[1911.]])
* [[20. travnja]] – [[Benny Hill]], britanski glumac (* [[1924.]])
* [[21. travnja]] – [[Louis Diercxsens]], belgijski hokejaš na travi (* [[1898.]])
* [[27. travnja]] – [[Olivier Messiaen]], francuski skladatelj i orguljaš (* [[1908.]])
* [[6. svibnja]] – [[Marlene Dietrich]], njemačko-američka glumica i pjevačica (* [[1901.]])
* [[6. svibnja]] – [[Norbert Neugebauer]], hrvatski filmski redatelj i crtač stripa (* [[1917.]])
* [[12. svibnja]] – [[Robert Reed]], američki glumac (* [[1932.]])
* [[30. svibnja]] – [[Karl Carstens]], njemački političar (* [[1914.]])
* [[31. svibnja]] – [[Walter Neugebauer]], autor stripova (* [[1921.]])
* [[31. svibnja]] – [[Robert Ivušić]], hrvatski ratni dragovoljac (* [[1973.]])
* [[16. lipnja]] – [[Ivan Pančić]], bački hrvatski književnik (* [[1933.]])
* [[21. lipnja]] – [[Li Xiannian]], kineski predsjednik (* [[1909.]])
* [[27. lipnja]] – [[Mihail Talj]], sovjetsko-latvijski šahist (* [[1936.]])

=== Srpanj – rujan ===
* [[1. srpnja]] – [[Niels Heilbuth]], danski hokejaš na travi (* [[1906.]])
* [[7. srpnja]] – [[Andrija Andabak]], hrvatski vojnik (* [[1956.]])
* [[15. srpnja]] – [[Hammer DeRoburt]], [[nauru]]ski predsjednik (* [[1922.]])
* [[19. srpnja]] – [[Allen Newell]], američki znanstvenik, jedan od osnivača područja [[umjetna inteligencija|umjetne inteligencije]] (* [[1927.]])
* [[28. srpnja]] – [[Antun Mladen Vranješ]], hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik (* [[1943.]])
* [[29. srpnja]] – [[Jovan Rašković]], pobunjenički srpski političar iz Hrvatske (* [[1929.]])
* [[8. kolovoza]] – [[John Kordic]], američki hokejaš na ledu (* [[1965.]])
* [[9. kolovoza]] – [[Blaž Kraljević]], zapovjednik [[Hrvatske obrambene snage|HOS-a]] u [[Hercegovina|Hercegovini]] (* [[1947.]])
* [[22. kolovoza]] – [[Ljubo Kokeza]], hrvatski nogometaš (* [[1920.]])
* [[25. kolovoza]] – [[Mate Demarin]], hrvatski pedagog (* [[1899.]])
* [[26. kolovoza]] – [[Đurđica Barlović]], hrvatska pjevačica (* [[1950.]])
* [[2. rujna]] – [[Barbara McClintock]], američka genetičarka i nobelovka (* [[1902.]])
* [[3. rujna]] – [[Bruno Bjelinski]], hrvatski skladatelj (* [[1909.]])
* [[11. rujna]] – [[Stojan Vujnović]], hrvatski vojni zapovjednik (* [[1953.]])
* [[12. rujna]] – [[Anthony Perkins]], američki glumac (* [[1932.]])
* [[13. rujna]] – [[Božidar Rašica]], hrvatski arhitekt, slikar (* [[1912.]])

=== Listopad – prosinac ===
* [[3. listopada]] – [[Drago Galić]], hrvatski arhitekt (* [[1907.]])
* [[8. listopada]] – [[Willy Brandt]], njemački političar i državnik (* [[1913.]])
* [[20. listopada]] – [[Ivan Focht]], hrvatski filozof (* [[1927.]])
* [[21. listopada]] – [[Ante Ciliga]], hrvatski političar (* [[1898.]])
* [[22. listopada]] – [[Cleavon Little]], američki glumac (* [[1939.]])
* [[2. studenoga]] – [[Jerko Fućak]], hrvatski teolog, bibličar, franjevac (* [[1932.]])
* [[5. studenoga]] – [[Arpad Elo]], mađarski šahist (* [[1903.]])
* [[7. studenoga]] – [[Aleksandar Dubček]], slovački političar (* [[1921.]])
* [[25. studenoga]] – [[Joseph Arthur Ankrah]], ganski predsjednik (* [[1915.]])
* [[8. prosinca]] – [[Smail Šikalo]], bosanskohercegovački vojnik (* [[1967.]])
* [[17. prosinca]] – [[Dana Andrews]], američki glumac (* [[1909.]])
* [[18. prosinca]] – [[Vojin Bakić]], hrvatski kipar (* [[1915.]])
* [[20. prosinca]] – [[Harald Huffmann]], njemački hokejaš na travi (* [[1908.]])
* [[24. prosinca]] – [[Peyo]], belgijski crtač stripa (* [[1928.]])
* [[24. prosinca]] – [[Stella Skopal]], hrvatska kiparica i keramičarka (* [[1904.]])
* [[26. prosinca]] – [[John George Kemeny]], američko - mađarski matematičar (* [[1926.]])
* [[30. prosinca]] – [[Mihailo Lalić]], crnogorski književnik (* [[1914.]])

=== Nepoznat datum smrti ===
* [[Svend Jørgensen]], danski hokejaš na travi (* [[1904.]])
* [[Enver Krupić]], bosanskohercegovački slikar (* [[1911.]])
* [[Ivan Rukavina]], hrvatski vojni zapovjednik i političar (* [[1912.]])
* [[Mirko Slade Šilović]], hrvatski pjesnik (* [[1916.]])
* [[Neven Šegvić]], hrvatski arhitekt (* [[1917.]])
* [[Ivan Focht]], hrvatski i bosanskohercegovački filozof (* [[1927.]])
* [[Fuad Muhić]], bosanskohercegovački znanstvenik, sveučilišni nastavnik, filozof, pravni stručnjak i političar iz Sarajeva (* [[1941.]])
* [[Luka Blažanović]], hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik (* [[1957.]])

== Nobelova nagrada za 1992. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Georges Charpak]]
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Rudolph A. Marcus|Rudolph Arthur Marcus]]
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Edmond H. Fischer]] i [[Edwin G. Krebs]]
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Derek Walcott]]
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Rigoberta Menchú Tum]]
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju|'''Ekonomija''']]: [[Gary S. Becker]]

== Obljetnice i godišnjice ==
* Stogodišnjica rođenja [[Marija Petković|Marije Petković]]&lt;ref&gt;{{Cite journal|last=Režić|first=Marija|title=Uz stotu obljetnicu rođenja Marije Propetog Petković službenice Božje 1892-1992.|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/78255|journal=[[Obnovljeni Život]]|volume=48|issue=1|year=1993}}&lt;/ref&gt;

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = 1992
|commonscathr   = 1992. 
}}
== Izvori ==
{{izvori}}</text>
      <sha1>9v6nav9muwustxu4llbywla5grky1e1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2012.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3146</id>
    <revision>
      <id>7479234</id>
      <parentid>7399626</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:41:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Svibanj */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj</comment>
      <origin>7479234</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="62815" sha1="irdsf4slmgg6urllrtn62ds7mewkdg4" xml:space="preserve">{{Godina|2012}}
{{TOC desno}}
'''2012.''' ([[Rimski brojevi|Rimski]]: MMXII), jedanaesta godina [[21. stoljeće|21. stoljeća]].

== Događaji ==
=== Siječanj ===
* [[1. siječnja]] – [[Danska]] preuzima šestomjesečno predsjedanje [[EU|Europskom unijom]].
* [[13. siječnja]] – [[Nasukavanje Coste Concordie|Nasukao]] se [[Italija|talijanski]] [[Brod za krstarenje|kruzer]] [[Costa Concordia]], poginulo najmanje 16 osoba.
* [[13. siječnja]] – Hrvatski skijaš [[Ivica Kostelić]] pobijedio je u [[Švicarska|švicarskom]] [[Wengen]]u u utrci [[alpska kombinacija|super kombinacije]] koja se boduje za [[Svjetski skijaški kup 2012.]]
* [[14. siječnja]] – Ma Ying-jeou osvaja izbore i ostaje predsjednik [[Kina|Kine]].
* [[15. siječnja]] – Na [[zagreb]]ačkom [[Trg Petra Preradovića (Zagreb)|Cvjetnom trgu]] svečano je obilježena 20. obljetnica [[Međunarodno priznanje Hrvatske|međunarodnog priznanja Republike Hrvatske]] s najvišim državnim dužnosnicima.
* [[15. siječnja]] – Hrvatski skijaš [[Ivica Kostelić]] nastavio je pobjednički niz i pobijedio u [[slalom]]skoj utrci [[Svjetski skijaški kup 2012.|Svjetskog skijaškog kupa]] u [[Švicarska|švicarskom]] [[Wengen]]u.
* [[16. siječnja]] – Predstavljanjem knjige &quot;Meštrovićeve Crikvine&quot; Maje Šeparović Palade i otvorenjem istoimene izložbe, u [[Split]]u je počelo cjelogodišnje obilježavanje 50. godišnjice smrti [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]].
* [[22. siječnja]] – [[referendum]] za ulazak [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[Europska unija|Europsku uniju]].
* [[28. siječnja]] – [[Janez Janša]] izabran po drugi put za premijera [[Slovenija|Slovenije]].
* [[29. siječnja]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je brončanu medalju na [[Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.|Europskom prvenstvu u rukometu – Srbija 2012.]] savladavši u utakmici za treće mjesto [[Španjolska rukometna reprezentacija|rukometnu reprezentaciju Španjolske]] rezultatom 31:27.
* [[31. siječnja]] – [[11. veljače]] – U [[Split]]u i [[Zagreb]]u održava se [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo – Hrvatska 2012.|Europsko futsalsko prvenstvo]].

=== Veljača ===
* [[11. veljače]] – Val hladnoće zahvatio je [[Hrvatska|Hrvatsku]] pa su tako izmjerene najniže temperature kakve u [[Veljača|veljači]] nisu zabilježene u posljednjih 50-ak godina. Osim [[Gorska Hrvatska|gorske]] i kontinentalne Hrvatske [[snijeg]] je zameo i priobalje. Na sjevernom i dijelu srednjeg [[Jadran]]a te u unutrašnjosti sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]] puhala je olujna na udare i orkanska [[bura]].
* [[12. veljače]] – Najbolji svjetski skijaš [[Ivica Kostelić]] pobjedom u posljednjoj superkombinaciji [[Svjetski skijaški kup 2012.|ove sezone]], koja se vozila u ruskom skijalištu Krasnajoj poljani, osvojio je Mali kristalni globus u ovoj disciplini.
* [[17. veljače]] – Glumica i redateljica [[Angelina Jolie]] došla je u [[Zagreb]] na premijeru svojeg redateljskog prvijenca [[U zemlji krvi i meda]].
* [[17. veljače]] – U [[Zagreb]]u je preminuo [[novinar]] [[Milorad Bibić]] Mosor.
* [[17. veljače]] – [[Njemačka|Njemački]] predsjednik [[Christian Wulff]] podnio ostavku nakon optužbi za korupciju.
* [[23. veljače]] – U [[Zagreb]]u je preminuo [[akademik]] [[Marko Ruždjak]], redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] u Razredu za [[Glazba|glazbenu umjetnost]] i [[Muzikologija|muzikologiju]].
* [[25. veljače]] – [[Abd al-Rab Mansur al-Hadi]], dotadašnji potpredsjednik i zamjenik [[Ali Abdullah Saleh|Ali Abdullaha Saleha]], preuzeo dužnost predsjednika [[Jemen]]a četiri dana nakon izbora na kojima je bio jedini kandidat.
* [[27. veljače]] – U [[Zagreb]]u je umrla [[Helga Vlahović-Brnobić]], omiljena voditeljica, spikerica, [[novinar]]ka i urednica [[HRT]]-a, jedna od doajenki [[Televizija|televizije]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

=== Ožujak ===
* [[1. ožujka]] – Opća stopa [[PDV|PDV-a]] podignuta s 23% na 25%,dok se za određene proizvode uvodi međustope od 10% i 0%.
* [[4. ožujka]] – Na predsjedničkim izborima u [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] pobijedio kandidat Ujedinjene Rusije i dotadašnji premijer [[Vladimir Putin]], osvojivši tako svoj treći mandat.
* [[8. ožujka]] – [[Toyota]] povlači 700.000 vozila iz tržišta zbog kvara.
* [[11. ožujka]] – Iz Zagrebačke nadbiskupije najavljeno da će se pokrenuti postupak radi ispitivanja mogućnosti za proglašenjem blaženim kardinala [[Franjo Kuharić|Franje Kuharića]].
* [[12. ožujka|12.]] – [[16. ožujka]] – [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] u povodu [[Dani hrvatskoga jezika|Dana hrvatskoga jezika]] otvara svoja vrata građanima svaki dan od 10 do 16 sati. Odlukom [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] iz [[1997.]] godine svake se godine sredinom ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika u spomen na [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]].
* [[13. ožujka]] – U [[Rijeka|riječkom]] brodogradilištu [[3. maj]]u u more je porinut [[tanker]] za prijevoz [[asfalt]]a, [[Nafta|nafte]] i kemikalija nosivosti 15.000 tona, prvi od ukupno četiri tankera koje će to brodogradilište graditi za [[Švedska|švedskog]] naručitelja tvrtku Wisby Tankers. Na poziv Udruge turističkih vodiča Kvarnera uoči porinuća oko 600 posjetitelja okupilo se u [[Brodogradilište|brodogradilištu]]. Vodiči su poveli građane u obilazak 3. maja i tumačili im njegovu [[povijest]], proveli ih procesom gradnje [[brod]]a, a zatim su prisustvovali [[Porinuće|porinuću]] jednog od najvećih tankera za prijevoz asfalta na svijetu.
* [[18. ožujka]] – U Zagrebu umro general pukovnik [[Imra Agotić]], prvi zapovjednik [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]].
* [[22. ožujka]] – Vojnici u [[Mali]]ju izvršili vojni udar te svrgnuli predsjednika [[Amadou Toumani Touré|Amadoua Toumanija Tourea]].
* [[22. ožujka]] –  U [[Toulouse]]u ubijen Mohammed Merah koji je u tri nedavna napada ubio trojicu vojnika, zatim rabina i troje djece pred židovskom školom.
* [[23. ožujka|23.]] – [[25. ožujka]] – U [[Gudovac|Gudovcu]] kraj [[Bjelovar]]a održava se 15. proljetni [[Bjelovarski sajam]].
* [[24. ožujka]] – U [[Split]]u su svečano otvoreni 7. [[Dani kršćanske kulture]].
* [[31. ožujka]] – U 30 hrvatskih gradova obilježen je [[Sat za planet Zemlju]].
* [[31. ožujka]] – U [[Lipik]]u su zahvaljujući potpori [[Nagrada Dr. Ivan Šreter|Zaklade „Dr. Ivan Šreter”]], a u organizaciji [[Jezik (časopis)|časopisa Jezik]], dodijeljene nagrade za najbolje nove [[Hrvatski jezik|hrvatske]] [[riječ]]i. Riječ „zatipak” autora Šandora Dembitza pobijedila je na ovogodišnjem natječaju za najbolju novu hrvatsku riječ, a ove je godine dodijeljeno po prvi puta priznanje Dr. Ivan Šreter za promociju hrvatske jezične kulture u poslovnoj komunikaciji. Priznanje su dobili autori Boška Trbojević, [[Lana Hudeček]], [[Maja Matković]] i [[Igor Ćutuk]] za Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatska.

=== Travanj ===
* [[1. travnja]] – Održao se [[ultramaraton]] [[Zagreb]] – [[Čazma]] u dužini od 62 kilometra.
* [[4. travnja]] – [[Financial Times]] proglasio je [[Split]], odnosno [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]], najprivlačnijim mjestom za život, od svih mjesta, koje se nalaze na popisu [[Svjetska baština|UNESCO-ove Svjetske baštine]].
* [[4. travnja]] – Preminuo je bivši hrvatski nogometni reprezentativac [[Dubravko Pavličić]].
* [[15. travnja]] – Hrvatski športaši [[Ivan Ljubičić]] i [[Ana Jelušić]] završili su profesionalne športske karijere.
* [[16. travnja]] – [[RNK Split]] proslavio je 100. rođendan. Osnovan je 1912. kao Hrvatsko radničko športsko društvo Anarch.
* [[16. travnja]] – Počelo suđenje [[Ivo Sanader|Ivi Sanaderu]] i [[HDZ|HDZ-u]] povodom slučaja Fimi Media.
* [[17. travnja]] – Svečano su otvoreni sedamnaesti [[Matetićevi dani]] u dvorani [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja|Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja]] u [[Rijeka|Rijeci]]. Program je bio posvećen 110. obljetnici rođenja [[skladatelj]]a [[Tihomil Vidošić|Tihomila Vidošića]] i 100. obljetnici rođenja skladateljice [[Ivana Lang|Ivane Lang]].
* [[26. travnja|26]] – [[29. travnja]] – U [[Zagreb]]u se održava konvencija [[SFeraKon#SFeraKon 2012. godine|Kontakt]], koja spaja ovogodišnji 34. [[SFeraKon]] i 34. [[Eurocon]]. Počasni gosti Kontakta su neki od najpoznatijih svjetskih [[Znanstvena fantastika|znanstvenofantastičnih]] autora: [[Tim Powers]], [[Charles Stross]], [[Dimitri Gluhovsky]], [[Darko Macan]], te urednica i organizatorica službene svjetske konvencije znanstvene fantastike Worldcona [[Cheryl Morgan]].
* [[29. travnja]] – Poznati [[Hrvati|hrvatski]] crtač [[strip]]ova, [[ilustrator]] i grafički [[dizajn]]er [[Žarko Beker]] umro je nakon duže bolesti u 76. godini u [[Zagreb]]u.

=== Svibanj ===
* [[1. svibnja]] – Scottish International Relief mijenja ime u [[Marijini obroci]].
* [[3. svibnja]] – U [[Karlovac|Karlovcu]] preminuo bubnjar [[Novi fosili|Novih fosila]] [[Nenad Šarić]].
* [[4. svibnja]] – [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatski reprezentativac]] i nogometaš [[Everton F.C.|Evertona]] [[Nikica Jelavić]] proglašen najboljim igračem [[FA Premier liga|engleske nogometne lige]] za mjesec travanj. Prvi je hrvatski nogometaš kojem je to uspjelo.
* [[4. svibnja]] – Hrvatska [[Taekwondo|tekvandoašica]] [[Lucija Zaninović]] osvojila je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u [[Manchester]]u.
* [[4. svibnja]] – U [[Bjelovar]]u započeo 10. kazališni festival [[BOK fest]]
* [[5. svibnja]] – U [[Zagreb]]u preminuo [[Slobodan Budak]], hrvatski odvjetnik i aktivist za ljudska prava.
* [[5. svibnja]] – U [[Zagreb]]u preminuo [[Živan Cvitković]], skladatelj glazbe u tv-seriji [[Gruntovčani]] i filmu [[Tko pjeva zlo ne misli]].
* [[5. svibnja|5.]] – [[6. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]] održan [[Susret hrvatske katoličke mladeži]]. 
* [[5. svibnja]] – U [[Rijeka|Rijeci]] održana 19. dodjela hrvatske diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]].
* [[15. svibnja]] – U [[Zagreb]]u je održana akademija UHIP-a u spomen dr. [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]]. Izlaganjima potpredsjednika [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] akademika [[Ante Stamać]]a, predsjednika Komisije Iustitia et pax [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] (HBK) sisačkoga biskupa msgr. [[Vlado Košić|Vlade Košića]] i akademika [[Ivan Aralica|Ivana Aralice]] obilježena je 90. obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
* [[19. svibnja]] – Hrvatska [[Bacanje diska|bacačica diska]] [[Sandra Perković]] osvojila je prvo mjesto na mitingu Dijamantne lige u [[Šangaj]]u s hicem od 68,24 metra, rekordom mitinga i novim hrvatskim rekordom, 28 centimetara boljim od prošlog.
* [[20. svibnja]] – [[Tomislav Nikolić]], u drugom krugu predsjedničkih izbora, pobijedio lidera [[Demokratska stranka (Srbija)|Demokratske stranke]] [[Boris Tadić|Borisa Tadića]] rezultatom 49,5%:47,3% glasova, i postao četvrti izabrani predsjednik Republike Srbije.
* [[26. svibnja]] – u [[Baku]]u održana završna večer [[Pjesma Eurovizije 2012.|Pjesme Eurovizije 2012.]]
* [[26. svibnja]] – Hrvatska [[Plivanje|plivačica]] [[Sanja Jovanović]] osvojila je srebrno odličje u disciplini 50 leđno na [[Europska prvenstva u plivanju|Europskog prvenstva u Debrecenu]] 
* [[27. svibnja]] – [[Hrvati|Hrvatski]] [[Gimnastika|gimnastičar]] [[Marijo Možnik]] osvojio je srebrno odličje na [[Športska gimnastika|preči]] na Europskom prvenstvu, koje se održalo u [[Montpellier]]u
* [[27. svibnja]] – [[Hrvatska ženska rukometna reprezentacija]] na kvalifikacijskom turniru u [[Španjolska|španjolskoj]] [[Guadalajara, Španjolska|Guadalajari]] osigurala nastup na [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|Olimpijskim igrama u Londonu]] prvi puta u povijesti.
* [[28. svibnja]] – U [[Križevci]]ma je svečano proslavljeno 400. godina [[Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj|Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj]].
* [[29. svibnja]] – [[3. lipnja]] – U [[Zagreb]]u se održava 40. Svjetski festival [[Animirani film|animiranog filma]] [[Animafest]]. Održat će se u [[Kino|kinima]] Europa, Tuškanac i [[Cineplexx]] Centar Kaptol. Prikazat će se bogat program s gotovo 400 filmova.

=== Lipanj ===
* [[4. lipnja]] – Nakon 283 godine neprekidnoga rada, [[Brodogradilište Kraljevica]] prestaje postojati.
* [[6. lipnja|6.]] – [[10. lipnja]] – U [[Rijeka|Rijeci]] se održava [[Kvarner]]ski festival mora i pomorske tradicije „Fiumare”.
* [[7. lipnja]] – Preminuo je [[Josip Klima]], hrvatski violinist i glazbeni pedagog.
* [[10. lipnja]] – Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europskom nogometnom prvenstvu]], [[hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatska reprezentacija]] je u [[Poznan]]u svladala [[Irska nogometna reprezentacija|Irsku]] rezultatom '''3:1''' golovima [[Mario Mandžukić|Marija Mandžukića]] i [[Nikica Jelavić|Nikice Jelavića]].
* [[14. lipnja]] – [[Hrvatski nogometni savez]] slavi 100. godina od prvog osnutka.
* [[14. lipnja]] – Na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Europskom nogometnom prvenstvu]], [[hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatska reprezentacija]] je u [[Poznan]]u igrala neriješeno '''1:1''' s [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italijom]]. 
* [[15. lipnja|15.]] – [[17. lipnja]] – U [[Bjelovar]]u se održavala turističko-kulturna manifestacija [[Terezijana]].
* [[17. lipnja]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] osvojila je [[Svjetska liga u vaterpolu|Svjetsku ligu]] po prvi puta, svladavši [[Španjolska vaterpolska reprezentacija|Španjolsku]] u finalu u [[Almati]]ju nakon izvođenja peteraca 18:17.
* [[17. lipnja]] – Hrvatski tenisač [[Marin Čilić]] osvojio je [[ATP turnir]] u [[london]]skom Queen’s Clubu, nakon što je argentinski tenisač [[David Nalbandian]] diskvalificiran zbog nešportskog ponašanja. 
* [[22. lipnja|22.]] – [[23. lipnja]] – U [[Crikvenica|Crikvenici]] je otvorena manifestacija Dani Frankopana koja se održava u povodu 600. godišnjice početka gradnje samostana u Crikvenici. Ovom će se prigodom predstaviti novi [[suvenir]] crikveničkog kraja – Pavlinska torta.
* [[25. lipnja]] – Obilježavajući u [[Rijeka|Rijeci]] [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dan državnosti]], Udruga Hrvatski dragovoljac 1991., Zajednica udruga Domovinskog rata [[Primorsko-goranska županija|PGŽ]]-a i Mreža katolika grada Rijeke organizirali su Povorku hrvatskog ponosa i slave na kojoj se okupilo nekoliko stotina sudionika.
* [[27. lipnja]] – Britanska banka [[Barclays]], kažnjena je globom od 200 milijuna [[britanska funta|funti]], zbog [[skandal libor|skandala libor]]. 
* [[29. lipnja]] – [[Hrvatska ženska košarkaška reprezentacija]] na kvalifikacijskom turniru u [[Turska|turskoj]] [[Ankara|Ankari]] osigurala nastup na [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.|Olimpijskim igrama u Londonu]] prvi puta u povijesti.

=== Srpanj ===
* [[1. srpnja]] – [[Aziz Hasanović]] postao predsjednik Mešihata Islamske zajednice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
* [[1. srpnja]] – Hrvatska bacačica diska [[Sandra Perković]] obranila je naslov europske prvakinje na europskom prvenstvu u Helsinkiju hitcem od 67,62 metra.
* [[6. srpnja|6.]] – [[7. srpnja]] – U [[Đakovo|Đakovu]] su scenskom slikom ''Oj, Đakovo, Šokadijo stara'' pred [[Đakovačka katedrala|đakovačkom katedralom]] otvoreni 46. [[đakovački vezovi]]. Ove godine posvećena je gradnji đakovačke katedrale i zanimljivostima iz toga vremena. Drugoga dana u mimohodu središtem grada prolazi 4500 [[folklor]]aša iz 75 skupina iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i svijeta, 46 svatovskih zaprega i 46 jahača.
* [[6. srpnja|6.]] – [[7. srpnja]] – Povodom 20. obljetnice [[Obrana Dubrovnika|obrane]] i [[Operacija Tigar|oslobođenja hrvatskog juga]] i deblokade [[Dubrovnik]]a Domagojevi gusari i Udruga veterana [[4. gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijske brigade]] obilježili su [[Maraton lađa|veslačkim maratonom]] [[Neretvanska lađa|neretvanskim lađama]] od [[Neretva|Neretve]] ([[Metković]]a) do Dubrovnika.
* [[8. srpnja]] – [[Hrvatska košarkaška reprezentacija]] za igrače do 17 godina starosti osvojila broncu na SP-u u Litvi. Ujedno je obranila status najbolje europske reprezentacije osvojen lani.
* [[10. srpnja]] – Svečano su otvorene 63. [[Dubrovačke ljetne igre]].
* [[13. srpnja]] – Hrvatski biciklist [[Robert Kišerlovski]] ostvario najveći uspjeh u povijesti hrvatskog biciklizma na [[Tour de France|Toureu de Franceu]] – 5. mjesto.
* [[13. srpnja|13.]] – [[19. srpnja]] –  Na 20. Festivalu mora i mornara (&quot;Les Tonnerres de Brest 2012&quot;) u [[Brest (Francuska)|Brest]]u na kojem se okupilo preko 2500 brodova svih veličina iz svih dijelova svijeta sudjelovale su hrvatske [[Povijesne lađe|tradicijske barke]] [[rapska laja]], [[krčka pasara]], [[lovranski guc]], [[kvarnerski guc]] i [[Batana|rovinjska batana]].
* [[14. srpnja]] – U sklopu cjelodnevnog programa proslave Dana [[Bakar (grad)|Grada Bakra]] održan je mimohod povijesnih postrojbi [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] i ostalih sudionika, a kasnije je odigrana „Pomorska bitka”, rekonstrukcija povijesnog pomorskog napada na Grad Bakar, kada su [[Mlečani]] [[1616.]] godine po posljednji puta pokušali osvojiti Grad Bakar napadom s [[More|mora]].
* [[15. srpnja]] – [[Hrvatska|Hrvatski]] tenisač [[Marin Čilić]] osvojio je [[Croatia Open|ATP turnir u Umagu]] pobijedivši [[Marcel Granollers|Marcela Granollersa]] sa 6:4, 6:1. Čilić je tako postao prvi hrvatski tenisač koji je osvojio oba hrvatska turnira, te prvi Hrvat koji je osvojio turnir nakon 22 godine i [[Goran Prpić|Gorana Prpića]] 1990. godine.
* [[16. srpnja]] – Na 53. međunarodnoj matematičkoj olimpijadi, u [[Mar del Plata|Mar del Plati]] u [[Argentina|Argentini]], Domagoj Ćevid, učenik trećeg razreda zagrebačke [[V. gimnazija u Zagrebu|V. gimnazije]], osvojio je zlatnu medalju, a hrvatska reprezentacija osvojila je ukupno 25. mjesto, što je treći najbolji rezultat u povijesti [[Hrvatska|Hrvatske]], kojoj je najlošiji rezultat bio 55. mjesto. 
*20. srpnja – Američka premijera filma [[Vitez tame: Povratak]]. Tijekom ponoćne projekcije filma u kinu Century 16 u gradu Aurora, država Colorado, ubojica odjeven u plinsku masku ušao je u dvoranu i započeo pucati po gledateljima, pritom ubivši dvanaestero ljudi i ozlijedivši njih 58.
* [[23. srpnja]] – U [[Zagreb]]u je preminula [[Hrvati|hrvatska]] istaknuta [[povjesničarka]] [[Mirjana Gross]], prof. emeritus [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], umirovljena profesorica Odsjeka za povijest [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]].
* [[31. srpnja]] – U zapadnohercegovačkom mjestu [[Međugorje|Međugorju]] održava se Međunarodni susret mladih katolika [[Mladifest]] na kojem nazoči više od 50.000 mladih i 500 svećenika s cijelog svijeta.

=== Kolovoz ===
* [[3. kolovoza]] – Na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama]] [[Hrvatska na OI|hrvatski]] [[veslanje|četverac na pariće]] u sastavu [[Martin Sinković]], [[Damir Martin]], [[Valent Sinković]] i [[David Šain]] osvojio je srebrnu medalju.
* [[4. kolovoza]] – Prvo zlato za [[Hrvatska|Hrvatsku]] na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama]] u [[London]]u osvojila je [[Sandra Perković]] u [[Bacanje diska|bacanju diska]] rezultatom 69,11 m postavivši novi hrvatski rekord.
* [[5. kolovoza]] – U [[Knin]]u je svečano proslavljena 17. obljetnica vojno-redarstvene akcije [[Operacija Oluja|Oluje]].
* [[5. kolovoza]] – U [[Sinj]]u se održala 297. [[Sinjska alka]]. Pobijedio je Alen Filipović Grčić.
* [[6. kolovoza]] – [[Giovanni Cernogoraz]] u [[streljaštvo|streljačkoj]] disciplini [[trap]] na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama]] osvojio je drugu zlatnu medalju za Hrvatsku.
* [[7. kolovoza]] – [[Lucija Zaninović]] osvojila je brončanu medalju na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama]] u kategoriji do 49&amp;nbsp;kg.
* [[7. kolovoza]] – U [[Split]]u u 72. godini života preminuo je slavni hrvatski plivački maratonac [[Veljko Rogošić]].
* [[11. kolovoza]] – Na rijeci [[Neretva|Neretvi]] od [[Metković]]a do [[Ploče|Ploča]] održan je 15. [[Maraton lađa]] – Neretva 2012. Startalo je ukupno 37 posada. Lađari Gusara iz Komina četvrti su put zaredom osvojili Maraton lađa, drugi su stigli lađari Baćine, dok je ekipa Žrnovskih galijota s Korčule zauzela treće mjesto.
* [[12. kolovoza]] – [[Hrvatska rukometna reprezentacija]] osvojila je brončanu medalju na Olimpijskim igrama.
* [[12. kolovoza]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija]] osvojila je zlatnu medalju na Olimpijskim igrama pobjedom nad Italijom 8:6.
* [[13. kolovoza]] – Dan nakon zatvaranja [[OI 2012.|Olimpijskih igara]] u [[London]]u, hrvatski olimpijci sletjeli su u [[Zračna luka Zagreb|Zračnu luku Zagreb]], gdje su ih dočekali članovi obitelji, športski dužnosnici i brojni navijači.
* [[14. kolovoza]] – Grad [[Crikvenica]] obilježava 600. obljetnicu spomena imena grada u službenom dokumentu, darovnici kneza [[Nikola IV. Frankapan|Nikole IV. Frankapana]] [[pavlini]]ma iz [[1412.]] godine.
* [[19. kolovoza]] – [[Hrvatska košarkaška reprezentacija do 18 godina]] postala je europskim prvakom na [[Europsko prvenstvo u košarci za igrače do 18 godina|EP-u]] održanom u Litvi. Zlato je osvojila pobijedivši domaćina Litvu 88:76.
* [[19. kolovoza]] – Samuel Štoković na [[konj]]u Šundo Bundo slavodobitnik je 37. [[Trka na prstenac|trke na prstenac]], viteške igre koja se u [[Barban]]u, održava od [[1976.]] godine, a prvi spomen utrke veže se za [[1696.]] godinu. 
* [[25. kolovoza]] – U [[Pula|Puli]] je umrla dr. sc. [[Vesna Girardi-Jurkić]], pulska [[Arheologija|arheologinja]], dugogodišnja ravnateljica [[Arheološki muzej Istre|Arheološkog muzeja Istre]], [[Četvrta Vlada Republike Hrvatske|prva ministrica]], i to [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|kulture]] u vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], te [[UNESCO]]-ova [[Veleposlanik|veleposlanica]].
* [[28. kolovoza]] – [[Zrakoplov]]om je u [[Hrvatska|Hrvatsku]] vraćen [[bjeloglavi sup]] Oštro s otoka [[Cres]]a. Tijekom svojeg petogodišnjeg lutanja prevalio je 18 tisuća kilometara i stigao do [[Švedska|švedskoga]] grada Tuvea, najsjevernije točke na kojoj je ta rijetka vrsta do sada viđena. 
* [[28. kolovoza]] – Umro je legenda hrvatskog nogometa [[Ivica Horvat]], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamov]] igrač i trener koji je sezone 1966./67. osvojio [[Kup velesajamskih gradova 1966./67.|Kup velesajamskih gradova]].
* [[30. kolovoza]] – Hrvatski plivač [[Mihovil Španja]] osvojio je brončanu medalju na [[Paraolimpijske igre – London 2012.|Paraolimpijskim igrama u Londonu]], na 100 leđno isplivavši vrijeme 1:12.53 što je njegov osobni rekord.
* [[30. kolovoza]] – [[Sandra Perković]] pobijedila je na 6 od 7 natjecanja atletske Dijamantne lige u [[bacanje diska|bacanju diska]] i uvjerljivo osvojila 1. mjesto u ukupnom poretku.
* [[31. kolovoza]] – Hrvatski atletičar [[Darko Kralj]] osvojio je srebrnu medalju u bacanju kugle na [[Paraolimpijske igre – London 2012.|Paraolimpijskim igrama u Londonu]].

=== Rujan ===
* [[3. rujna]] – Hrvatska atletičarka [[Mikela Ristoski]] osvojila je brončanu medalju u skoku u dalj na [[Paraolimpijske igre – London 2012.|Paraolimpijskim igrama u Londonu]].
* [[4. rujna]] – Hrvatski atletičar [[Zoran Talić]] osvojio je srebrnu medalju u skoku u dalj na [[Paraolimpijske igre – London 2012.|Paraolimpijskim igrama u Londonu]].
* [[4. rujna]] – U Zagrebu je održan 62. [[Hanžekovićev memorijal]], srušeno je čak šest rekorda mitinga od kojih je jedan srušila Sandra Perković pobjedničkim bacanjem od 65,79 metara.
* [[5. rujna]] – Hrvatski atletičar [[Branimir Budetić]] osvojio je brončanu medalju u bacanju koplja na [[Paraolimpijske igre – London 2012.|Paraolimpijskim igrama u Londonu]].
* [[7. rujna|7.]] – [[9. rujna]] – U [[Gudovac|Gudovcu]] kraj [[Bjelovar]]a održavao se 20. jubilarni jesenski međunarodni [[Bjelovarski sajam]].
* [[9. rujna]] – Hrvatska vaterpolska reprezentacija za igrače do 19 godina osvojila je brončano odličje na europskom prvenstvu u francuskom Canet en Roussillonu.
* [[9. rujna]] – Na poziv Udruge lađara Neretve te udruge branitelja „Zavjet” više tisuća stanovnika [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]] s nekoliko stotina [[brodica]] i [[Neretvanska lađa|neretvanskih lađa]] povezani konopom u koloni dugoj 2,5&amp;nbsp;km između [[Komarna|Komarne]] i [[Brijest]]a napravili su živi [[Pelješki most]]. 	
* [[13. rujna|13.]] – [[15. rujna]] – U [[Biograd na Moru|Biogradu na Moru]] održalo se 59. Svjetsko prvenstvo u [[Oranje (poljoprivreda)|oranju]].
* [[14. rujna]] – U [[Vinkovci]]ma su uz program pod nazivom &quot;U kolu i oko njega&quot; svečano otvorene [[Vinkovačke jeseni|47. Vinkovačke jeseni]].
* [[14. rujna|14.]] i [[16. rujna]] – U [[Pula|pulskoj]] [[Pulska arena|Areni]] održan je [[hokej na ledu|hokejaški]] spektakl &quot;Arena Ice Fever&quot;. Radi popularizacije hokeja, po prvi puta u povijesti hokeja utakmice su igrane u ljeto na moru, u objektu iz vremena [[gladijator]]a. Domaćin je bio [[Klub hokeja na ledu Medveščak|Medveščak]], a gostujuće momčadi [[HDD Olimpija Ljubljana|Olimpije iz Ljubljane]] (2:3) i [[Vienna Capitals|Vienna Capitalsa iz Beča]] (4:1).
* [[23. rujna]] – Na [[zagreb]]ačkom [[Jarun]]u održala se trinaesta po redu humanitarna [[Utrka Terryja Foxa]], čija je svrha podizanje svijesti građana i prikupljanje donacija za istraživanja [[Rak (bolest)|raka]]. U proteklih 12 godina ova utrka u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] okupila je više od 50.000 sudionika 
* [[29. rujna]] – [[Papa]] [[Benedikt XVI.]] imenovao je bjelovarsko-križevačkog biskupa [[Vjekoslav Huzjak|Vjekoslava Huzjaka]], članom Papinskog vijeća za pastoral putnika i selilaca, zajedno s jednim brazilskim biskupom.
* [[30. rujna]] – U [[Houston]]u je preminuo predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] [[Boris Šprem]].

=== Listopad ===
* [[2. listopada]] – U [[Hvar (grad)|Hvar]]u je započelo svečano obilježavanje 400. obljetnice osnutka [[Hvarsko kazalište|Hvarskog kazališta]], prvog komunalnog kazališta u Europi, otvorenog [[1612.]] godine
* [[4. listopada]] – Predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] [[Boris Šprem]] pokopan je na zagrebačkom [[Mirogoj]]u, uz najviše državne počasti i u nazočnosti članova obitelji, prijatelja, predstavnika državnog vrha i brojnih građana.
* [[4. listopada]] – U [[Osijek]]u je svečano otvoren 15. [[Osječki jesenski sajam]].
* [[6. listopada|6.]] –  [[12. listopada]] – U [[Bjelovar]]u se održava 7. [[DOKUart]] – festival [[dokumentarni film|dokumentarnoga filma]].
* [[6. listopada]] – U [[Split]]u je održana procesija povodom 800. obljetnice dolaska [[Franjo Asiški|sv. Franje]] na hrvatsko tlo.
* [[10. listopada]] – U [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskom državnom arhivu]] u [[Zagreb]]u svečano je obilježen Dan arhiva. U velikoj čitaonici predstavljene su aktivnosti i dostignuća HDA u proteklom razdoblju, dodijeljena priznanja i zahvalnice HDA i otvorena izložba &quot;Voda oko nas&quot;.
* [[14. listopada|14.]] –  [[21. listopada]] – U [[Zagreb]]u se održavao [[Zagrebački filmski festival]].
* [[17. listopada]] – U [[Zaprešić]]u su svečano završene 16. [[Športske igre mladih]].
* [[18. listopada]] – U [[Zagreb]]u je svečanom nastupom Počasne satnije Kravat-pukovnije na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu svetog Marka]] obilježen Međunarodni dan [[Kravata|kravate]].
* [[20. listopada]] – [[Samobor]] je proslavio 770. godišnjicu postojanja.
* [[21. listopada]] – Hrvatski stolnotenisač [[Tan Ruiwu]] osvojio je srebrno odličje u pojedinačnoj konkurenciji na [[Europsko prvenstvo u stolnom tenisu|Europskom prvenstvu]] u [[Herning]]u.
* [[24. listopada]] – [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija|Hrvatski vaterpolist]] [[Miho Bošković]] proglašen je najboljim europskim vaterpolistom u izboru [[Europski plivački savez|Europskog plivačkog saveza]] (LEN). [[Josip Pavić]] je drugi najbolji.
* [[17. listopada|17.]] – [[31. listopada]] – [[Muzej suvremene umjetnosti]] u sklopu svjetske kampanje Estee Lauder Companies „''Breast Cancer Awareness''” ružičastim svjetlom koje je dominiralo na fasadi priključio se akciji solidarnosti u borbi i podizanju svijesti o [[Rak dojke|raku dojke]] u [[Mjesec borbe protiv raka dojke|mjesecu borbe protiv raka dojke]].
* [[25. listopada|25.]] –  [[27. listopada]] – U [[Koprivnica|Koprivnici]] se odvija međunarodni festival [[književnost]]i – 19. &quot;[[Galovićeva jesen]]&quot;.
* [[26. listopada]] – U [[Zagreb]]u je umro [[Joža Horvat]], [[Hrvati|hrvatski]] [[književnik]], moreplovac i [[putopis]]ac.
* [[27. listopada]] – Nogometni klub [[Hrvati u Kanadi|kanadskih Hrvata]] [[Toronto Croatia|Croatia]] iz Toronta postao je [[Kanadska nogometna liga|kanadski prvak]].

=== Studeni ===
* [[7. studenog|7.]] – [[9. studenog]] – U povodu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]] nastavlja s manifestacijama vezanim uz popularizaciju čitanja te pokreće projekt Piramida od knjiga. Svrha je izgraditi pravilnu četverostranu piramidu od knjiga u predvorju Knjižnice, visine 3,5 metra. Za takav pothvat potrebno više od 20&amp;nbsp;000 knjiga.
* [[8. studenog]] – U [[Galerija Klovićevi dvori|Galeriji Klovićevi dvori]] otvorena je izložba &quot;Julije Klović – najveći minijaturist renesanse&quot; kojom Galerija obilježava 30 godina uspješnog djelovanja. Na izložbi će prvi put na jednome mjestu biti tridesetak najznačajnijih [[Julije Klović|Klovićevih]] radova nastalih tijekom 50 godina njegova bogatoga umjetničkog stvaralaštva.
* [[16. studenog]] – Donesena oslobađajuća presuda hrvatskim generalima [[Ante Gotovina|Gotovini]] i [[Mladen Markač|Markaču]].
* [[17. studenog]] – U [[Škabrnja|Škabrnji]] je započelo trodnevno obilježavanje [[Pokolj u Škabrnji 18. studenoga 1991.|21. godišnjice stradanja Škabrnje]] Kolonom sjećanja od crkve sv. Marije u zaseoku Ambar do crkve Uznesenja Blažene djevice Marije u Škarbnji gdje je služena misa. U Koloni sjećanja bila je cijela Škabrnja, obitelji stradalih mještana i poginulih branitelja, ratni zapovjednici i branitelji Šabrnje te predstavnici braniteljskih udruga.
* [[17. studenog]] – Osnovan [[Most (hrvatska politička stranka)|Most]].
* [[18. studenog]] – U [[Vukovar]]u se pod geslom &quot;Vukovaru, ime sveto&quot; obilježio Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i [[Bitka za Vukovar|21. godišnjicu stradanja Vukovara u srpskoj agresiji]]. U Koloni ponosa sudjelovalo je više od 50&amp;nbsp;000 tisuća građana i [[Domoljublje|domoljuba]] pristiglih iz svih krajeva [[Hrvatska|Hrvatske]]. Među njima i cijeli državni vrh, a u Vukovar je stigao i general [[Mladen Markač]]. 
* [[20. studenog]] – U Zagrebu je umro [[Ivan Kušan]], hrvatski književnik i akademik.
* [[21. studenog]] – Pokrenute hrvatske dnevne [[novine]] [[21. stoljeće (novine)|21. stoljeće]].
* [[21. studenog|21.]] – [[23. studenog]] – [[Institut za povijest umjetnosti]] i [[Hrvatski institut za povijest]], organiziraju znanstveni skup „Iso Kršnjavi – Veliki utemeljitelj”. Na znanstvenom skupu iz suvremene perspektive bit će sagledana uloga i značenje dr. [[Izidor Kršnjavi|Ise Kršnjavija]] u [[Hrvatska|hrvatskoj]] [[Kultura|kulturnoj]], [[Umjetnost|umjetničkoj]], [[Znanost|znanstvenoj]] i [[Politika|političkoj]] [[povijest]]i.
* [[24. studenog]] – Najbolja hrvatska plivačica [[Sanja Jovanović]] osvojila je drugo mjesto u završnici utrke na 50 metara leđno na Europskom prvenstvu u malim bazenima u [[Francuska|francuskom]] [[Chartres]]u. Sanja je u završnici isplivala vrijeme 26,84 zaostavši za pobjednicom [[Francuzi|Francuskinjom]] [[Laure Manaudou]] šest stotinki sekunde.
* [[24. studenog]] – [[Opatija|Opatijka]] [[Jelena Kovačević]] na Svjetskom prvenstvu u [[karate]]u u [[Pariz]]u osvojila je srebrno odličje. U završnom dvoboju kategorije do 55 kilograma poražena je od [[Francuzi|Francuskinje]] [[Lucie Ignace]].
* [[26. studenog|26.]] – [[27. studenog]] – Razred za filološke znanosti [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] organizira Međunarodni znanstveni skup &quot;Hrvatska ćirilična baština&quot; povodom 500. obljetnice tiskanja prve [[Hrvatska|hrvatske]] [[Bosančica|ćirilične]] knjige [[Dubrovački ćirilski molitvenik|Dubrovačkog ćirilskog molitvenika]].
* [[28. studenog]] – U [[Zagreb]]u je umro [[Dragutin Haramija]], hrvatski političar, jedan od istaknutih [[Hrvatsko proljeće|hrvatskih proljećara]] i jedan od osnivača [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]]-a.
* [[29. studenog]] – [[Opća skupština Ujedinjenih naroda]] donosi odluku (br. 67/19) kojom se [[Palestinska Autonomna Područja|Palestini]] daje status ''[[država nečlanica|države nečlanice]]''.

=== Prosinac ===
* [[4. prosinca]] – Svečanom akademijom u [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu]] na kojoj su nazočili predsjednici [[FIFA]]-e i [[UEFA]]-e [[Sepp Blatter]] te [[Michel Platini]], završila se proslava sto godina utemeljenja [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]].
* [[5. prosinca]] – [[Klapsko pjevanje]] upisano je na [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi|UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva]] na sedmom sastanku Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu koji se održavao u [[Pariz]]u od 3. do 7. prosinca.  
* [[6. prosinca]] – [[Hrvati|Hrvatski]] znanstvenik [[Ivan Đikić]], profesor na [[Johann Wolfgang Goethe-Universität|Sveučilištu Goethe]] i direktor Instituta Buchmann u [[Frankfurt]]u, dobitnik je najprestižnije njemačke znanstvene nagrade &quot;Gottfried Wilhelm Leibniz&quot; za 2013. godinu. 
* [[12. prosinca]] – U Palači Tau, u francuskome gradu [[Reims]]u, otvorena je izložba [[Glagoljica|Hrvatska glagoljica]] – prisjećanje na jedno europsko srednjovjekovno pismo: od srednjeg vijeka do naših dana.
* [[15. prosinca]] – U povodu [[Mjesec borbe protiv ovisnosti|mjeseca borbe protiv ovisnosti]] Društvo športske rekreacije &quot;Aktivan život&quot; organizira prvu hrvatsku utrku stubama pod nazivom &quot;Zagrepčanka 512&quot; koja će se održati u istoimenoj poslovnoj zgradi [[Zagrepčanka]]. 
* [[16. prosinca]] – U [[Šibenik]]u je umro [[Hrvati|hrvatski]] kazališni i filmski [[glumac]] i pisac pučkih komedija [[Branko Matić]].
* [[21. prosinca]] – Kraj najduljeg ciklusa srednjoameričkog kalendara dugog brojenja ([[fenomen 2012. godine]])
* [[21. prosinca]] – [[Svjetska organizacija vodenih športova]] proglasila je [[Josip Pavić|Josipa Pavića]] najboljim [[vaterpolist]]om svijeta u 2012. godini.

=== Športska događanja ===
* [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.]]
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.]]
* [[Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.]]
* [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Eindhoven 2012.]]
* [[Formula 1 – sezona 2012.]]
* [[Svjetski skijaški kup 2012.]]
* [[UEFA Europska liga 2011./12.]]
* [[UEFA Europsko futsalsko prvenstvo – Hrvatska 2012.]]

== Obljetnice i godišnjice ==
* 600. godina [[Crikvenica|Crikvenice]]&lt;ref&gt;http://www.crikvenica.hr/korisne-informacije/grad/povijest-grada {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120804072444/http://www.crikvenica.hr/korisne-informacije/grad/povijest-grada |date=4. kolovoza 2012. }} (pristupljeno 14. kolovoza 2012.)&lt;/ref&gt;
* 500. obljetnica tiskanja prve hrvatske ćirilične knjige [[Dubrovački ćirilski molitvenik|Dubrovačkog ćirilskog molitvenika]]
* 430. obljetnica smrti [[Sveta Terezija Avilska|Svete Terezije Avilske]]
* 200. obljetnica rođenja njemačkog skladatelja [[Friedrich von Flotow|Friedricha von Flotowa]]
* 170. obljetnica rođenja i 100. godišnjica smrti francuskog skladatelja [[Jules Massenet|Julesa Masseneta]]
* 150. obljetnica rođenja hrvatskog violinista i skladatelja [[Franjo Krežma|Franje Krežme]]
* 150. obljetnica rođenja francuskog skladatelja [[Claude Debussy|Claudea Debussya]].
* 150. obljetnica rođenja engleskog skladatelja [[Frederick Delius|Fredericka Deliusa]]
* 150. obljetnica rođenja hrvatskog dirigenta i skladatelja [[Nikola Faller|Nikole Fallera]]
* 130. obljetnica rođenja i 50. godišnjica smrti hrvatske sopranistice [[Maja Strozzi-Pečić|Maje Strozzi-Pečić]]
* 120. obljetnica rođenja i 50. godišnjica smrti hrvatskog povjesničara i arhivista [[Josip Matasović|Josipa Matasovića]]
* 100. obljetnica rođenja slovenskog skladatelja, dirigenta i aranžera [[Bojan Adamič|Bojana Adamiča]]
* 100. obljetnica rođenja i 20. godišnjica smrti američkog skladatelja, glazbenog teoretičara, pisaca i filozofa [[John Cage|Johna Cagea]]
* 100. obljetnica rođenja rumunjskog dirigenta [[Sergiu Celibidache|Sergiua Celibidachea]]
* 100. obljetnica rođenja i 30. godišnjica smrti hrvatske pijanistice i skladateljice [[Ivana Lang|Ivane Lang]]
* 100. obljetnica rođenja hrvatskog violinista [[Ivan Pinkava|Ivana Pinkave]]
* 100. obljetnica rođenja poljskog pijanista [[Moriz Rosenthal|Moriza Rosenthala]]
* 100. obljetnica rođenja mađarsko-engleskog dirigenta [[Georg Solti|Georga Soltia]]
* 90. obljetnica rođenja prvog predsjednika samostalne Republike Hrvatske dr. [[Franjo Tuđman|Franja Tuđmana]]
* 80. obljetnica objave [[Zagrebačke punktacije|Zagrebačkih punktacija]]
* 50. godišnjica smrti francusko-švicarskog pijanista i dirigenta [[Alfred Cortot|Alfreda Cortota]]  
* 50. godišnjica smrti austrijsko-američkog violinista i skladatelja [[Fritz Kreisler|Fritza Kreislera]]
* 50. godišnjica smrti hrvatskog skladatelja i dirigenta [[Fran Lhotka|Frana Lhotke]]
* 50. godišnjica smrti njemačko-austrijskoga dirigenta i skladatelja [[Bruno Walter|Bruna Waltera]] 
* 50. obljetnica prvog zasjedanja [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog sabora]]
* 30. godišnjica smrti hrvatskog skladatelja i dirigenta [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]]

== Rođenja ==
*

== Smrti == 
=== Siječanj ===
* [[1. siječnja]] – [[Kiro Gligorov]], makedonski državnik (* [[1917.]])
* [[1. siječnja]] – [[Gary Ablett]], britanski nogometaš (* [[1965.]])
* [[1. siječnja]] – [[Bob Anderson]], britanski mačeovac (* [[1922.]])
* [[1. siječnja]] – [[Carlos Soria]], argentinski političar (* [[1949.]])
* [[2. siječnja]] – [[Larry Reinhardt]], američki gitarist (* [[1948.]])
* [[3. siječnja]] – [[Josef Škvorecký]], češki pisac (* [[1924.]])
* [[4. siječnja]] – [[Kerry McGregor]], škotska pjevačica i glumica (* [[1974.]])
* [[4. siječnja]] – [[Harry Fowler]], britanski glumac (* [[1926.]])
* [[4. siječnja]] – [[Eve Arnold]], američka fotografkinja (* [[1912.]])
* [[5. siječnja]] – [[Aleksandr Aleksejevič Sizonenko]], ruski košarkaš (* [[1959.]])
* [[9. siječnja]] – [[Mae Laborde]], američka glumica (* [[1909.]])
* [[9. siječnja]] – [[Malam Bacai Sanhá]], gvinejski političar i predsjednik (2009. – 2012.) (* [[1947.]])
* [[10. siječnja]] – [[Gevork Vartanian]], sovjetski špijun (* [[1924.]])
* [[12. siječnja]] – [[Reginald Hill]], engleski književik (* [[1936.]])
* [[13. siječnja]] – [[Miljan Miljanić]], srpski nogometaš i trener (* [[1930.]])
* [[13. siječnja]] – [[Rauf Denktaş]], turski političar (* [[1924.]])
* [[14. siječnja]] – [[Arfa Karim]], pakistanska učenica i kompjuterska programerka (* [[1995.]])
* [[17. siječnja]] – [[Phil Bosmans]], belgijski katolički svećenik i pisac (* [[1922.]])
* [[19. siječnja]] – [[Jenny Tomasin]], britanska glumica (* [[1936.]])
* [[19. siječnja]] – [[Sarah Burke]], kanadska skijašica (* [[1982.]])
* [[20. siječnja]] – [[Etta James]], američka blues pjevačica (* [[1938.]])
* [[21. siječnja]] – [[Slavko Ziherl]], slovenski psihijatar i političar (* [[1945.]])
* [[21. siječnja]] – [[Irena Jarocka]], poljska pjevačica (* [[1946.]])
* [[24. siječnja]] – [[James Farentino]], američki glumac (* [[1938.]])
* [[24. siječnja]] – [[Theodoros Angelopoulos]], grčki kimenatograf, producent (* [[1935.]])
* [[25. siječnja]] – [[Veronica Carstens]], njemačka Prva dama (* [[1923.]])
* [[26. siječnja]] – [[Ian Abercrombie]], engleski glumac (* [[1934.]])
* [[26. siječnja]] – [[Dimitra Arliss]], američka glumica (* [[1932.]])
* [[26. siječnja]] – [[Robert Hegyes]], američki glumac (* [[1951.]])
* [[26. siječnja]] – [[Colin Tarrant]], engleski glumac (* [[1952.]])
* [[29. siječnja]] – [[Camilla Williams]], američka sopranistica (* [[1919.]])
* [[29. siječnja]] – [[Oscar Luigi Scalfaro]], talijanski političar i bivši predsjednik (* [[1918.]])
* [[29. siječnja]] – [[Nijaz Duraković]], bosanski književnik, autor i političar (* [[1949.]])
* [[29. siječnja]] – [[Predrag Dragić]], srpski književnik (* [[1945.]])
* [[31. siječnja]] – [[Leslie Carter]], američka pjevačica (* [[1986.]])

=== Veljača ===
* [[1. veljače]] – [[Wisława Szymborska]], poljska pjesnikinja, prevoditeljica (* [[1923.]])
* [[1. veljače]] – [[Ladislav Kuna]], slovački nogometaš (* [[1947.]])
* [[2. veljače]] – [[Dorothy Gilman]], američka književnica (* [[1923.]])
* [[3. veljače]] – [[Ben Gazzara]], američki glumac (* [[1930.]])
* [[3. veljače]] – [[Zalman King]], američki filmski redatelj (* [[1942.]])
* [[4. veljače]] – [[Nigel Doughty]], engleski osnivač kompanije &quot;Doughty Hanson &amp; Co.&quot; (* [[1957.]])
* [[5. veljače]] – [[Sam Coppola]], američki glumac (* [[1932.]])
* [[5. veljače]] – [[Bill Hinzman]], američki glumac (* [[1936.]])
* [[5. veljače]] – [[Ante Vulin]], hrvatski akademik i arhitekt (* [[1932.]])
* [[6. veljače]] – [[Janice E. Voss]], američka astronautkinja (* [[1956.]])
* [[8. veljače]] – [[Luis Alberto Spinetta]], argentinski glazbenik (* [[1950.]])
* [[8. veljače]] – [[Wando]], brazilski pjevač (* [[1945.]])
* [[9. veljače]] – [[Milan Zinaić]], hrvatski povjesničar umjetnosti i likovni kritičar (* [[1947.]])
* [[11. veljače]] – [[Whitney Houston]], američka pjevačica i glumica (* [[1963.]])
* [[12. veljače]] – [[David Kelly]], irski glumac (* [[1929.]])
* [[12. veljače]] – [[Zina Bethune]], američka glumica (* [[1945.]])
* [[14. veljače]] – [[Zlatko Crnković (glumac)|Zlatko Crnković]], hrvatski glumac (* [[1936.]])
* [[16. veljače]] – [[Duško Antunović]], hrvatski vaterpolist, trener i izbornik (* [[1947.]])
* [[16. veljače]] – [[Elyse Knox]], američka glumica (* [[1917.]])
* [[17. veljače]] – [[Milorad Bibić|Milorad Bibić Mosor]], hrvatski novinar (* [[1952.]])
* [[20. veljače]] – [[Lydia Lamaison]], argentinska glumica (* [[1914.]])
* [[22. veljače]] – [[Marie Colvin]], američka reporterka (* [[1956.]])
* [[23. veljače]] – [[Marko Ruždjak]], hrvatski akademik i skladatelj (* [[1946.]])
* [[24. veljače]] – [[Pery Ribeiro]], brazilski pjevač (* [[1937.]])
* [[25. veljače]] – [[Bruno Pintar]], hrvatski glazbenik i trubač (* [[1938.]])
* [[26. veljače]] – [[Oliver Mandić (bubnjar)|Oliver Mandić]], hrvatski bubnjar i glazbenik (* [[1958.]])
* [[27. veljače]] – [[Helga Vlahović]], hrvatska novinarka, televizijska producentica i voditeljica (* [[1945.]])
* [[29. veljače]] – [[Davy Jones (pjevač)|Davy Jones]], engleski pjevač (* [[1945.]])

=== Ožujak ===
* [[1. ožujka]] – [[Andrew Breitbart]], američki publicist i konzervativni komentator (* [[1969.]])
* [[1. ožujka]] – [[Blagoje Adžić]], srpski političar i general pukovnik JNA (* [[1932.]])
* [[1. ožujka]] – [[Lucio Dalla]], talijanski pjevač (* [[1943.]])
* [[4. ožujka]] – [[Šime Spaventi]], hrvatski akademik (* [[1925.]])
* [[4. ožujka]] – [[Joan Taylor]], američka glumica (* [[1929.]])
* [[6. ožujka]] – [[Bartol Kaleb]], hrvatski direktor RK Croatia Osiguranje Zagreb (* [[1945.]])
* [[6. ožujka]] – [[Dalibor Paulik]], hrvatski teatrolog i skladatelj (* [[1953.]])
* [[7. ožujka]] – [[Tonka Štetić]], hrvatska sopranistica i mezospranistica (* [[1923.]])
* [[7. ožujka]] – [[Pierre Tornade]], francuski glumac (* [[1930.]])
* [[8. ožujka]] – [[Leslie Cochran]], američki mirovni aktivist (* [[1951.]])
* [[10. ožujka]] – [[Nik Zoričić]], kanadski skijač (* [[1983.]])
* [[10. ožujka]] – [[Julio César González]], meksički boksač (* [[1976.]])
* [[10. ožujka]] – [[Jean Giraud]], francuski autor stripa i dizajner (* [[1938.]])
* [[11. ožujka]] – [[Miomir Vukobratović]], srpski inženjer i pionir ljudske robotike (* [[1931.]])
* [[11. ožujka]] – [[Ian Turpie]], australski glumac i voditelj (* [[1943.]])
* [[11. ožujka]] – [[Faith Brook]], engleska glumica (* [[1922.]])
* [[11. ožujka]] – [[Sid Couchey]], američki autor stripa (* [[1919.]])
* [[11. ožujka]] – [[Vera Dedić]], srpska glumica (* [[1931.]])
* [[13. ožujka]] – [[Michel Duchaussoy]], francuski glumac (* [[1938.]])
* [[13. ožujka]] – [[Josip Fišer]], hrvatski operni pjevač i glumac (* [[1926.]])
* [[17. ožujka]] – [[Jaye Radisich]], australska političarka hrvatskog porijekla (* [[1976.]])
* [[18. ožujka]] – [[Ranko Mascarelli]], hrvatski scenograf i kostimograf (* [[1945.]])
* [[18. ožujka]] – [[Imra Agotić]], hrvatski general, prvi zapovjednik [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo|Hrvatskog ratnog zrakoplovstva]] (* [[1943.]])
* [[20. ožujka]] – [[Ante Jurić]], hrvatski biskup, dugogodišnji nadbiskup Splitsko-makarski (* [[1922.]])
* [[22. ožujka]] – [[Vjekoslav Brešić]], hrvatski slikar (* [[1926.]])
* [[23. ožujka]] – [[Chico Anysio]], brazilski komičar i glumac (* [[1931.]])
* [[25. ožujka]] – [[Antonio Tabucchi]], talijanski književnik (* [[1943.]])
* [[27. ožujka]] – [[Boško Končar]], hrvatski povjesničar umjetnosti, viši konzervator i muzejski savjetnik (* [[1924.]])
* [[29. ožujka]] – [[Luke Askew]], američki glumac (* [[1932.]])

=== Travanj ===
* [[1. travnja]] – [[Ekrem Bora]], turski glumac (* [[1934.]])
* [[4. travnja]] – [[Dubravko Pavličić]], hrvatski nogometaš (* [[1967.]])
* [[7. travnja]] – [[Mike Wallace]], američki TV voditelj (* [[1918.]])
* [[9. travnja]] – [[Simo Nikolić]], hrvatski jedriličar (* [[1941.]])
* [[9. travnja]] – [[Neven Valent]], hrvatski operni i koncertni pjevač (* [[1964.]])
* [[9. travnja]] – [[Mark Lenzi]], američki skakač u vodu (* [[1968.]])
* [[9. travnja]] – [[José Guardiola]], španjolski pjevač (* [[1930.]])
* [[10. travnja]] – [[Barbara Buchholz]], njemačka glazbenica (* [[1959.]])
* [[11. travnja]] – [[Antun Crnić]], hrvatski nogometaš (* [[1942.]])
* [[11. travnja]] – [[Julio Alemán]], meksički glumac (* [[1933.]])
* [[11. travnja]] – [[Yolanda Mérida]], meksička glumica (* [[1929.]])
* [[13. travnja]] – [[Jonathan Frid]], američki glumac (* [[1924.]])
* [[18. travnja]] – [[Dick Clark]], američki radijski i TV voditelj (* [[1929.]])
* [[19. travnja]] – [[Levon Helm]], američki glazbenik (* [[1940.]])
* [[23. travnja]] – [[Tommy Marth]], američki saksofonist (* [[1978.]])
* [[24. travnja]] – [[Božidar Peter]], hrvatski rukometaš i trener (* [[1938.]])
* [[28. travnja]] – [[Milan N. Popović]], srpski psihijatar i psihoanalitičar (* [[1924.]])
* [[28. travnja]] – [[Matilde Camus]], španjolska spisateljica i pjesnikinja (* [[1919.]])
* [[29. travnja]] – [[Joel Goldsmith]], američki filmski i televizijski skladatelj (* [[1957.]])
* [[29. travnja]] – [[Žarko Beker]], hrvatski crtač stripa, ilustrator i grafički dizajner (* [[1936.]])

=== Svibanj ===
* [[3. svibnja]] – [[Nenad Šarić]], hrvatski glazbenik (* [[1947.]])
* [[3. svibnja]] – [[Edith Bliss]], australska pjevačica i TV voditeljica (* [[1959.]])
* [[5. svibnja]] – [[Slobodan Budak]], hrvatski pravnik i aktivist za ljudska prava (* [[1930.]])
* [[5. svibnja]] – [[Živan Cvitković]], hrvatski pjevač i filmski i TV skladatelj (* [[1925.]])
* [[8. svibnja]] – [[Maurice Sendak]], američki pisac i ilustrator (* [[1928.]])
* [[9. svibnja]] – [[Vera Babić]], hrvatska političarka i zastupnica (* [[1948.]])
* [[12. svibnja]] – [[Martin Stanković]], hrvatski znanstvenik, izumitelj 'Cedevite' (* [[1931.]])
* [[14. svibnja]] – [[Belita Woods]], američka pjevačica (* [[1948.]])
* [[15. svibnja]] – [[Carlos Fuentes]], meksički spisatelj i esejist (* [[1928.]])
* [[17. svibnja]] – [[Donna Summer]], američka pjevačica (* [[1948.]])
* [[20. svibnja]] – [[Robin Gibb]], britanski pjevač i skladatelj (* [[1949.]])
* [[27. svibnja]] – [[Johnny Tapia]], američki boksač (* [[1967.]])
* [[30. svibnja]] – [[Pierre Ceyrac]], francuski misionar (* [[1914.]])
* [[31. svibnja]] – [[László Zivko]], Mađarski političar (* [[1953.]])

=== Lipanj ===
* [[2. lipnja]] – [[Kathryn Joosten]], američka glumica (* [[1939.]])
* [[2. lipnja]] – [[Richard Dawson]], englesko-američki glumac i komičar (* [[1932.]])
* [[4. lipnja]] – [[Eduard Khil]], ruski pjevač (* [[1934.]])
* [[5. lipnja]] – [[Ray Bradbury]], američki književnik (* [[1920.]])
* [[6. lipnja]] – [[Nemanja Nešić]], srpski veslač (* [[1988.]])
* [[7. lipnja]] – [[Josip Klima]], hrvatski violinist i glazbeni pedagog (* [[1927.]])
* [[7. lipnja]] – [[Slavica Radović Nadarević]], slovenska scenografkinja i kostimografkinja (* [[1965.]])
* [[7. lipnja]] – [[Bob Welch]], američki glazbenik (* [[1945.]])
* [[8. lipnja]] – [[Frank Cady]], američki glumac (* [[1915.]])
* [[9. lipnja]] – [[Ivan Minatti]], slovenski prevoditelj i pjesnik (* [[1924.]])
* [[11. lipnja]] – [[Ann Rutherford]], američka glumica (* [[1917.]])
* [[11. lipnja]] – [[Hector Bianciotti]], francuski autor (* [[1930.]])
* [[12. lipnja]] – [[Henry Hill]], američki mafijaš (* [[1943.]])
* [[13. lipnja]] – [[Jože Humer]], slovenski kompozitor (* [[1936.]])
* [[14. lipnja]] – [[Yvette Wilson]], američka glumica (* [[1964.]])
* [[16. lipnja]] – [[Susan Tyrrell]], američka glumica (* [[1945.]])
* [[18. lipnja]] – [[Victor Spinetti]], velški glumac, pjesnik i autor (* [[1929.]])
* [[19. lipnja]] – [[Anthony Bate]], engleski glumac (* [[1927.]])
* [[19. lipnja]] – [[Richard Lynch]], američki glumac (* [[1940.]])
* [[21. lipnja]] – [[Bogumil Kleva]], hrvatski glumac (* [[1937.]])
* [[22. lipnja]] – [[Juan Luis Galiardo]], španjolski glumac (* [[1940.]])
* [[23. lipnja]] – [[Neda Bajsić]], hrvatska glumica (* [[1942.]])
* [[24. lipnja]] – [[Miki Roqué]], španjolski nogometaš (* [[1988.]])
* [[26. lipnja]] – [[Doris Singleton]], američka glumica (* [[1919.]])
* [[26. lipnja]] – [[Nora Ephron]], američka filmska redateljica (* [[1941.]])
* [[27. lipnja]] – [[Don Grady]], američki glumac (* [[1944.]])

=== Srpanj ===
* [[1. srpnja]] – [[Evelyn Lear]], američka operna pjevačica (* [[1926.]])
* [[3. srpnja]] – [[Andy Griffith]], američki glumac (* [[1926.]])
* [[4. srpnja]] – [[Hrvoje Šošić]], hrvatski profesor, pisac i političar (* [[1928.]])
* [[4. srpnja]] – [[Eric Sykes]], engleski glumac i redatelj (* [[1923.]])
* [[8. srpnja]] – [[Ernest Borgnine]], američki glumac (* [[1917.]])
* [[12. srpnja]] – [[Boris Kamenar]], hrvatski kemičar i akademik (* [[1929.]])
* [[13. srpnja]] – [[Polde Bibič]], slovenski glumac (* [[1933.]])
* [[14. srpnja]] – [[Ivo Vrtarić]], hrvatski grafičar i multimedijalni umjetnik (* [[1949.]])
* [[15. srpnja]] – [[Celeste Holm]], američka glumica (* [[1917.]])
* [[16. srpnja]] – [[Jon Lord]], britanski klavijaturist i skladatelj (* [[1941.]])
* [[16. srpnja]] – [[Kitty Wells]], američka country pjevačica (* [[1919.]])
* [[17. srpnja]] – [[Morgan Paull]], američki glumac (* [[1944.]])
* [[19. srpnja]] – [[Tom Davis]], američki komičar (* [[1952.]])
* [[21. srpnja]] – [[Susanne Lothar]], njemačka glumica (* [[1960.]])
* [[22. srpnja]] – [[Fern Persons]], američka glumica (* [[1910.]])
* [[23. srpnja]] – [[Mirjana Gross]], hrvatska povjesničarka (* [[1922.]])
* [[23. srpnja]] – [[Sally Ride]], američka astronautica (* [[1951.]])
* [[24. srpnja]] – [[Sherman Hemsley]], američki glumac (* [[1938.]])
* [[24. srpnja]] – [[Chad Everett]], američki glumac (* [[1936.]])
* [[26. srpnja]] – [[Mary Tamm]], britanska glumica (* [[1950.]])
* [[26. srpnja]] – [[Lupe Ontiveros]], američka glumica (* [[1942.]])
* [[27. srpnja]] – [[Tony Martin]], američki glumac i pjevač (* [[1913.]])
* [[28. srpnja]] – [[Slavko Komar]], hrvatski sudionik Narodnooslobodilačke borbe, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske (* [[1918.]])
* [[31. srpnja]] – [[Gore Vidal]], američki pisac (* [[1925.]])

=== Kolovoz ===
* [[1. kolovoza]] – [[Viktor Jakovčić]], hrvatski violončelist (* [[1931.]])
* [[2. kolovoza]] – [[Marguerite Piazza]], američka operna pjevačica (* [[1921.]])
* [[5. kolovoza]] – [[Chavela Vargas]], kostarikanska pjevačica (* [[1919.]])
* [[6. kolovoza]] – [[Marvin Hamlisch]], američki skladatelj i dirigent (* [[1944.]])
* [[7. kolovoza]] – [[Veljko Rogošić]], hrvatski plivač (* [[1941.]])
* [[11. kolovoza]] – [[Lucy Gallardo]], argentinska glumica (* [[1929.]])
* [[11. kolovoza]] – [[Lidija Pavić]], hrvatska novinarka i radijska voditeljica (* [[1956.]])
* [[13. kolovoza]] – [[Kathy Goertzem]], američka televizijska voditeljica (* [[1958.]])
* [[13. kolovoza]] – [[Helen Gurley Brown]], američka autorica, izdavačica i poduzetnica (* [[1922.]])
* [[13. kolovoza]] – [[Nellie Jane Gray]], američka ekonomistica, pravnica i pro-life aktivistica (* [[1924.]])
* [[14. kolovoza]] – [[Phyllis Thaxter]], američka glumica (* [[1919.]])
* [[14. kolovoza]] – [[Maja Bošković-Stulli]], hrvatska akademkinja (* [[1922.]])
* [[14. kolovoza]] – [[Ron Palillo]], američki glumac (* [[1949.]])
* [[14. kolovoza]] – [[Svetozar Gligorić]], srpski šahovski velemajstor (* [[1923.]])
* [[15. kolovoza]] – [[Bob Birch]], američki glazbenik (* [[1956.]])
* [[15. kolovoza]] – [[Biff Elliot]], američki glumac (* [[1923.]])
* [[16. kolovoza]] – [[Ante Laušić]], hrvatski povjesničar (* [[1940.]])
* [[16. kolovoza]] – [[William Windom]], američki glumac (* [[1923.]])
* [[18. kolovoza]] – [[Scott McKenzie]], američki pjevač (* [[1939.]])
* [[19. kolovoza]] – [[Tony Scott]], engleski filmski redatelj (* [[1944.]])
* [[20. kolovoza]] – [[Phyllis Diller]], američka glumica i komičarka (* [[1917.]])
* [[25. kolovoza]] – [[Neil Armstrong]], američki pokusni pilot i astronaut (* [[1930.]])
* [[25. kolovoza]] – [[Vesna Girardi-Jurkić]], hrvatska arheologinja, profesorica, prva hrvatska ministrica kulture (* [[1944.]])
* [[27. kolovoza]] – [[Ivica Horvat]], hrvatski nogometaš (* [[1926.]])

=== Rujan ===
* [[1. rujna]] – [[Hal David]], američki tekstopisac (* [[1921.]])
* [[2. rujna]] – [[Branislav Lala Kovačev]], hrvatski jazz glazbenik (* [[1939.]])
* [[3. rujna]] – [[Michael Clarke Duncan]], američki glumac (* [[1957.]])
* [[3. rujna]] – [[Griselda Blanco]], kolumbijska mafijašica (* [[1943.]])
* [[5. rujna]] – [[Edis Bahtijarević]], bosanski nogometaš (* [[1986.]])
* [[5. rujna]] – [[Christian Marin]], francuski glumac (* [[1929.]])
* [[10. rujna]] – [[Lance LeGault]], američki glumac (* [[1937.]])
* [[11. rujna]] – [[Jadranka Fischer]], hrvatska humanitarka (* [[1947.]])
* [[12. rujna]] – [[Sid Watkins]], britanski neurokirurg (* [[1928.]])
* [[12. rujna]] – [[Davor Grčić]], hrvatski nogometaš (* [[1930.]])
* [[14. rujna]] – [[Stephen Dunham]], američki glumac (* [[1964.]])
* [[15. rujna]] – [[Predrag Brzaković]], srpski nogometaš (* [[1964.]])
* [[15. rujna]] – [[Pierre Mondy]], francuski glumac (* [[1925.]])
* [[16. rujna]] – [[John Ingle]], američki glumac (* [[1928.]])
* [[25. rujna]] – [[Andy Williams]], američki pjevač (* [[1927.]])
* [[26. rujna]] – [[Vlado Vukmirović]], hrvatski kazališni redatelj (* [[1928.]])
* [[26. rujna]] – [[Johnny Lewis]], američki glumac (* [[1983.]])
* [[27. rujna]] – [[Herbert Lom]], češko-engleski glumac (* [[1917.]])
* [[29. rujna]] – [[Hebe Camargo]], brazilska TV voditeljica i glumica (* [[1929.]])
* [[30. rujna]] – [[Boris Šprem]], hrvatski političar (* [[1956.]])

=== Listopad ===
* [[1. listopada]] – [[Josip Cmrok]], hrvatski akademski kipar i keramičar (* [[1932.]])
* [[1. listopada]] – [[Dirk Bach]], njemački glumac i komičar (* [[1961.]])
* [[1. listopada]] – [[Shlomo Venezia]], talijanski književnik (* [[1923.]])
* [[3. listopada]] – [[Robert F. Christy]], američki fizičar i astrofizičar (* [[1916.]])
* [[3. listopada]] – [[Kathi McDonald]], američka pjevačica (* [[1948.]])
* [[5. listopada]] – [[Zvonimir Husić]], hrvatski književnik i pjesnik (* [[1934.]])
* [[5. listopada]] – [[Vojin Dimitrijević]], srpski pravnik (* [[1932.]])
* [[5. listopada]] – [[Claude Pinoteau]], francuski redatelj (* [[1925.]])
* [[6. listopada]] – [[Nick Curran]], američki pjevač i gitarist (* [[1977.]])
* [[6. listopada]] – [[Ante Dželalija]], hrvatski političar, gradonačelnik Drniša (* [[1945.]])
* [[6. listopada]] – [[Lawrence G. Rossin]], američki političar, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj (* [[1952.]])
* [[7. listopada]] – [[Mersad Berber]], bosanski slikar (* [[1940.]])
* [[9. listopada]] – [[Harris Savides]], američki kinematograf (* [[1957.]])
* [[9. listopada]] – [[Sammi Kane Kraft]], američka glumica (* [[1992.]])
* [[10. listopada]] – [[Marina Golub]], ruska glumica (* [[1957.]])
* [[13. listopada]] – [[Gary Collins]], američki glumac i voditelj (* [[1938.]])
* [[14. listopada]] – [[Branko Črnac Tusta]], hrvatski pjevač (* [[1955.]])
* [[17. listopada]] – [[Sylvia Kristel]], nizozemska glumica i manekenka (* [[1952.]])
* [[21. listopada]] – [[Darko Komlinović]], hrvatski novinar i glazbenik (* [[1965.]])
* [[24. listopada]] – [[Nada Falout]], hrvatska akademska slikarica i grafička dizajnerica (* [[1933.]])
* [[24. listopada]] – [[Stanislav Femenić]], hrvatski pjesnik i pripovjedač (* [[1924.]])
* [[26. listopada]] – [[Joža Horvat]], hrvatski književnik, moreplovac i putopisac (* [[1915.]])
* [[27. listopada]] – [[Nada Ruždjak]], hrvatska operna pjevačica (* [[1934.]])

=== Studeni ===
* [[4. studenog]] – [[Blanka Zec]], hrvatska operna umjetnica (* [[1924.]])
* [[5. studenog]] – [[Olympe Bradna]], francuska glumica i plesačica (* [[1920.]])
* [[5. studenog]] – [[Leonardo Favio]], argentinski pjevač (* [[1938.]])
* [[6. studenog]] – [[Milivoj Slaviček]], hrvatski pisac (* [[1929.]])
* [[6. studenog]] – [[Clive Dunn]], engleski glumac (* [[1920.]])
* [[8. studenog]] – [[Nikola Ivanda]], hrvatski redatelj (* [[1975.]])
* [[9. studenog]] – [[Bill Tarmey]], engleski glumac (* [[1941.]])
* [[10. studenog]] – [[Jasenka Pavliša]], hrvatska likovna umjetnica (* [[1945.]])
* [[13. studenog]] – [[Kvartet 4M|Branko Marušić]], hrvatski pjevač (* [[1937.]])
* [[16. studenog]] – [[Zdenka Anušić]], hrvatska glumica (* [[Kazalište u 1936.|1936.]])
* [[20. studenog]] – [[Ivan Kušan]], hrvatski književnik i akademik (* [[1933.]])
* [[21. studenog]] – [[Mladen Bašić (dirigent)|Mladen Bašić]], hrvatski pijanist i dirigent (* [[1917.]])
* [[23. studenog]] – [[Larry Hagman]], američki glumac (* [[1931.]])
* [[25. studenog]] – [[Ninoslav Lovčević]], hrvatski redatelj i scenarist (* [[1947.]])
* [[27. studenog]] – [[Dubravka Milazzi-Vrabec]], hrvatska novinarka i televizijska urednica (* [[1934.]])
* [[28. studenog]] – [[Dragutin Haramija]], hrvatski političar i ekonomist (* [[1923.]])
* [[30. studenog]] – [[Ksenija Jovanović]], srbijanska glumica (* [[1928.]])

=== Prosinac ===
* [[3. prosinca]] – [[Zlata Petković]], srbijanska glumica (* [[1954.]])
* [[4. prosinca]] – [[Miguel Calero]], kolumbijski nogometaš (* [[1971.]])
* [[4. prosinca]] – [[Branislav Milinković]], srbijanski politički aktivist i diplomat (* [[1961.]])
* [[5. prosinca]] – [[Oscar Niemeyer]], brazilski arhitekt (* [[1907.]])
* [[9. prosinca]] – [[Jenni Rivera]], američka pjevačica (* [[1969.]])
* [[16. prosinca]] – [[Gordana Lukač-Koritnik]], prva hrvatska pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i dugogodišnja aktivistica u različitim ženskim grupama (* [[1948.]])
* [[16. prosinca]] – [[Branko Matić]], hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac (* [[1919.]])
* [[21. prosinca]] – [[Krsto A. Mažuranić]], hrvatski književnik i prevoditelj (* [[1942.]])
* [[22. prosinca]] – [[Cliff Osmond]], američki glumac (* [[1937.]])
* [[23. prosinca]] – [[Mike Scaccia]], američki glazbenik (* [[1965.]])
* [[24. prosinca]] – [[Ana Bešenić]], hrvatska pjesnica i autorica romana (* [[1952.]])
* [[24. prosinca]] – [[Charles Durning]], američki glumac (* [[1923.]])
* [[24. prosinca]] – [[Jack Klugman]], američki glumac (* [[1922.]])
* [[26. prosinca]] – [[Fontella Bass]], američka pjevačica (* [[1940.]])

=== Nepoznat datum smrti ===
* [[svibanj]] – [[Vladimir Pfeifer]], pionir hrvatske prirodoslovne fotografije (* [[1937.]])&lt;ref&gt;http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=2&amp;idclana=137 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313064856/http://ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idclana=137&amp;idsekcije=2 |date=13. ožujka 2016. }} (preuzeto 30. svibnja 2012.)&lt;/ref&gt;
* [[lipanj]] – [[Anja Neidhardt]], hrvatsko-njemačka bivša plivačica (* [[1936.]])&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/sport/ostalo/preminula-anja-neidhardt-clanak-424529 (preuzeto 28. 
lipnja 2012.)&lt;/ref&gt;
* [[kolovoz]] – [[Vladimir Margitić]], hrvatski arhitekt (* [[1939.]])&lt;ref&gt;http://m.novilist.hr/PogledajClanak.aspx?id=626229&amp;datum=20120817{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (preuzeto 21. kolovoza 2012.)&lt;/ref&gt;
* [[listopad]] – [[Vladimir Kos]], hrvatski karikaturist i ilustrator (* [[1937.]])&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/kultura/preminuo-karikaturist-ilustrator-vladimir-kos-clanak-460410 (preuzeto 6. listopada 2012.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = 2012
|commonscathr   = 2012. godina
|commonscat2    =Videos of 2012
|commonscathr2  = videozapisi iz 2012. godine
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}</text>
      <sha1>irdsf4slmgg6urllrtn62ds7mewkdg4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slavonski Brod</title>
    <ns>0</ns>
    <id>5904</id>
    <revision>
      <id>7479239</id>
      <parentid>7470458</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:48:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj (2)</comment>
      <origin>7479239</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="53282" sha1="4ctd9fepa8gnfqvfb6cx5pv7lswgckx" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|17. tjedan 2022.}}
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Slavonski Brod
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Slavonski Brod (grb).gif
|članak o grbu    = [[Grb Slavonskog Broda|Grb grada Slavonskog Broda]]
|zastava          = Vlag slavonski brod.gif
|slika            = Slavonski Brod (Славонски Брод, Хрватска).jpg
|opis slike       = Panoramski pogled na Slavonski Brod
|županija         = {{Z+X|BPŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Mirko Duspara]] (Nezavisna lista)
|gradsko vijeće   = 21 članova
|predsjednik vijeća = [[Stribor Valenta]]
|naselja          = [[#Gradska naselja|3 gradska naselja]]
|površina         = 54,1
|površina uža     = 41,7
|visina           = +96
|z. širina        = 45.16
|z. dužina        = 18.01
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 49891
|stanovništvo uže = 45005
|svetac           = Sveti Ivan Nepomuk
|dan              = [[16. svibnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 35000 Slavonski Brod
|pozivni broj     = +385 (0)35
|autooznaka       = SB
|web              = {{URL|https://slavonski-brod.hr/}}
|bilješke         = 
}}
[[Datoteka:Slavonski-brod-synagogue-46720f.jpg|alt=Povijesna razglednica sinagoge u Slavonskom Brodu|mini|Sinagoga u Slavonskom Brodu 1915. godine]]
'''Slavonski Brod''' jest grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je na lijevoj obali rijeke [[Sava|Save]].

Po broju stanovnika drugi je grad u [[Slavonija|Slavoniji]], a šesti u Republici Hrvatskoj.&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/zivot/najveci-gradovi-u-hrvatskoj-povrsina-stanovnistvo/ Ovo su najveći gradovi u Hrvatskoj, a jedan je površinom veći i od Pariza] Pristupljeno 10. ožujka 2025.&lt;/ref&gt; Administrativno je i upravno središte [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavske županije]].

Tijekom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] grad se zvao '''Marsonia''', a od [[1244.]] do [[1945.]]{{ni}} godine '''Brod na Savi'''.

== Zemljopis ==
Slavonski Brod nalazi se na sjevernoj (lijevoj) obali rijeke Save na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Slavonski Brod prolaze željeznička pruga [[Željeznička pruga Zagreb – Beograd|Paneuropski Koridor X]] i [[autocesta A3]] iz zapadne Europe k Bliskom Istoku, a na rijeci Savi je cestovni most i međunarodni granični prijelaz. Grad je lociran na pola puta između [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a, na južnom rubu Panonske ravnice, između obronaka [[Dilj]]a na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke. Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno s rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Spomenik Ivani Brlić Mažuranić.jpg|210px|minijatura|desno|Spomenik [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivani Brlić-Mažuranić]]]]
Po broju stanovnika Slavonski Brod je osmi u Republici Hrvatskoj i drugi u Istočnoj Hrvatskoj ([[Slavonija i Baranja]]). Do [[1991.]] broj stanovnika se povećavao zahvaljujući snažnom rastu [[Gospodarstvo|gospodarstva]] (metalna industrija [[Đuro Đaković Holding d.d.|''Đuro Đaković'']], [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] kombinat ''Jasinje'', [[drvna industrija]] ''Slavonija'' i ''Oriolik'' i ostalo).

'''Demografski podatci'''

Podaci 1991.: 57 796 stanovnika, a 2001.: 64 612 stanovnika (od toga 33 727 žena i 30 885 muškaraca). Nakon rata dolazi do porasta zbog velikoga broja prognanika iz [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] te 2005. šire područje grada ima oko 80 000 stanovnika.  U gradu ima 59 141 stanovnika, a s onima koji imaju prijavljeno boravište negdje drugdje 60 347 stanovnika. Zajedno s prigradskim naseljima broj stanovnika se penje na 64 612 stanovnika. Slavonski Brod, ako se uzme u obzir uska povezanost sa susjednim naseljima, čini 5. [[Gradovi u Hrvatskoj|aglomeraciju]] Hrvatske (124 349).

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Slavonski Brod |p1857=4015 |p1869=4775 |p1880=5872 |p1890=6940 |p1900=9627 |p1910=13193 |p1921=13729 |p1931=19203 |p1948=20196 |p1953=23116 |p1961=30093 |p1971=40043 |p1981=49153 |p1991=57229 |p2001=64612 |p2011=59141 |p2021=49891 |napomena=Nastao iz stare općine Slavonski Brod. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Slavonski Brod |p1857=2736 |p1869=3362 |p1880=4433 |p1890=4968 |p1900=7532 |p1910=10651 |p1921=11199 |p1931=15827 |p1948=16681 |p1953=21858 |p1961=28810 |p1971=38705 |p1981=47583 |p1991=55683 |p2001=58642 |p2011=53531 |p2021=45005 |napomena=Do 1921. iskazivano pod imenom Brod. Sadrži podatke za bivše naselja Budainka od 1900. do 1948. i Podvinje od 1953. do 1991. U 2001. smanjeno  je za područje naselja Podvinje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Naselja i četvrti ==
[[Datoteka:Vatrogasni dom SB.jpg|230px|minijatura|desno|Vatrogasni dom]]
[[Datoteka:Strojarski fakultet (SB).jpg|230px|minijatura|desno|Strojarski fakultet]]

Područje grada Slavonskog Broda prostire se na površini od 50.14&amp;nbsp;km² što čini 2,47% ukupne površine Brodsko-posavske županije.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, (Narodne novine br.90/92 i 10/97) grad Slavonski Brod je postao administrativno sjedište Brodsko-posavske županije i obuhvaća danas naselja Slavonski Brod, Brodski Varoš i [[Podvinje (Slavonski Brod)|Podvinje]].

Gradske četvrti Slavonskog Broda jesu [[Brodski centar|centar]], [[Plavo Polje]], [[Budainka]], [[Naselje Zrinski-Frankopan|Zrinski Frankopan]], [[Mali Pariz]], [[Naselje Andrija Hebrang]], [[Slavonija 1]], [[Slavonija 2]], [[Brodsko Vinogorje]], kralja Tomislava, [[Brodsko naselje &quot;Livada&quot;|Livada]], Matije Ivanića, [[Marsonija|Marsonia]], [[Bjeliš]], [[Mikrorajon]], [[Brodsko naselje &quot;Kolonija&quot;|Kolonija]], [[Jelas]], Krajiška, [[Lutvinka]], [[Brodski Varoš]], [[Podvinje]], Šestinac i Marinci.

== Uprava ==
Nakon lokalnih izbora (2025.) za gradonačelnika je po 6. put izabran [[Mirko Duspara]] iz Nezavisna lista – Mirko Duspara, a njegova zamjenica ostala je Marina Martić Puača.&lt;ref&gt;[https://www.slavonski-brod.hr/vijesti/15773-mirko-duspara-danas-zapocinje-novi-gradonacelnicki-mandat Mirko Duspara danas započinje novi gradonačelnički mandat] Pristupljeno 5. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[Datoteka:Rimska diploma iz Slavonskog Broda.jpg|mini|'''Rimska diploma''' s antičkim nazivom grada]] 
[[Datoteka:Tlocrt tvrđave Brod 18. st.jpg|mini|Tlocrt Tvrđave iz 18. stoljeća]]
Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prapovijesno doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime ''Brod'' koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog.

Na sjeveroistočnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevačke kulture iz ranoga [[kameno doba|kamenog doba]]. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.

Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Europi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom sa žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lubanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje kulta lubanje i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerojatno nalazilo dosta veliko prapovijesno naselje.

Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz [[rimljani|rimskih]] vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu '''Marsonia'''. Do danas nije utvrđeno je li [[Marsonia|Marsonija]] bila samo poštanska stanica i prenoćište ili i čitava naseobina.

Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu'' Notitia dignitatum'' zapisana je kao ''Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia''.

S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]eve [[Geografija (Ptolomej)|Geografije]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. stoljeća koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je [[Abraham Ortelius]], koji je u svom atlasu ''[[Theatrum orbis terrarum]]'' ([[Antwerpen]] 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i [[iliri|ilirskih]] naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod.

Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio [[Matija Petar Katančić]]. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti.

Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u [[6. stoljeće|6. stoljeću nove ere]]. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja [[Bela IV.|Bele IV.]] [[1224.]] godine. Kroz kasni [[srednji vijek]] i glavninu novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj krajini, seriji utvrđenja na granici [[Austrija|Austrije]] s [[Tursko carstvo|Turskim carstvom]]. Utjecaj Turaka na ovom prostoru je dominantan sve do kraja [[17. stoljeće|17. stoljeća]] kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije. Osim obrambene uloge, u gradu se u to vrijem razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše [[Franjevci]] pod čijim utjecajem se razvijaju prosvjeta i kultura. Od [[1244.]] do [[1945.]]{{ni}} godine grad nosi ime '''Brod na Savi'''. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke.

U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog gospodarskog razvitka dvadesete godine 20. stoljeća se nazivaju ''zlatnim dobom Broda''. Za vrijeme [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] grad mijenja ime iz Brod na Savi u '''Slavonski Brod'''.
 
=== Drugi svjetski rat ===
Grad je teško stradao u nemilosrdnim savezničkim razaranjima [[1945.]] godine. Slavonski Brod (za NDH se zvao ''Brod na Savi'') je bio vrlo važan kao strateško i prometno mjesto za [[NDH]] i [[Osovinske sile]]. Od hrvatskih gradova samo je [[Zadar]] toliko stradao u završnim akcijama Saveznika. Više od 80% građevina je bilo uništeno u savezničkim bombardiranjima pri čemu su uništene i građevine iz vremena [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] od iznimne kulturno – povijesne i urbanističke vrijednosti.&lt;ref&gt;Studenti.math.hr - [http://web.studenti.math.hr/~mmaric43/ Slavonski Brod]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

=== Domovinski rat ===
[[Datoteka:Spomenik poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu.jpg|minijatura|desno|180px|Spomenik poginulim braniteljima u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] s područja bivše općine Slavonski Brod.]]
{{Glavni|Stradavanje djece u Slavonskom Brodu}}

Teška ga je sudbina zadesila za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] za osamostaljenje Republike Hrvatske, kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane [[JNA]]. Slavonski Brod je bio vrlo važan i srpskom agresoru zbog svog geopolitičkog položaja. Po nekim stručnjacima Brod je drugi najteže stradali hrvatski grad poslije [[Vukovar]]a. U prosjeku je dnevno samo u Slavonskom Brodu kao posljedica velikosrpske agresije ginulo petero ljudi.&lt;ref name=&quot;ISP&quot;&gt;[http://www.isp.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=467&amp;Itemid=31 Hrv. institut za povijest] Hrvatski institut za povijest - Predstavljena knjiga prof. dr-a Mirka Valentića Rat protiv Hrvatske 1991.- 1995., 8. lipnja 2010., govor povjesničara Mate Artukovića&lt;/ref&gt; U napadima je ukupno ubijeno 29-ero djece. Poznat je velikosrpski teroristički topnički napad od [[16. srpnja]] 1991., kad su bosanski Srbi granatom pogodili slavonskobrodski [[izbjeglice|izbjeglički]] centar, pri čemu su ubili 12 osoba, a 60-ak ranili.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/dom/434/dom23.htm HIC] Dom i svijet br.434 - Na današnji dan&lt;/ref&gt;

Pri gotovo svakodnevnom granatiranju Slavonskog Broda od neprijateljskih granata stradale su 182 osobe od kojih je 28-ro djece.&lt;ref&gt;[http://www.sbonline.net/grad-slavonski-brod/povijest/slavonski-brod-u-domovinskom-ratu Slavonski Brod u Domovinskom ratu] - Željko Mužević&lt;/ref&gt; Od svibnja 1992. do 1995. ranjeno je 969 hrvatske djece. Uglavnom su uzroci ranjavanja bile eksplozije ili prostrijeli za vrijeme topničkog ili zračnog napada. Među djecom ima 90 teških invalida.&lt;ref&gt;[http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/501/490w] Marina Ajduković - Djeca rata u Hrvatskoj&lt;/ref&gt;

Zanimljivo je da je rat u Slavonskom Brodu trajao u vrijeme kada nisu postojale vojne akcije JNA u drugim gradovima istočne Hrvatske. Grad se tijekom poratnih '90-ih postupno oporavljao i obnavljao te nastojao dobro povezati, gospodarski i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske što je uvijek bilo primarno za Brod, a i radilo se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika.

Slavonski Brod i okolica su dali obol u obrani i oslobađanju i drugih dijelova Hrvatske. U [[Operacija Maslenica|operaciji Maslenica]] su podnijeli veliki teret, braneći tek oslobođeni Kašić, ključno mjesto za obranu Zadra. U samo jednoj noći (1. na 2. veljače) su u području sela [[Kašić]]a ili njegove okolice poginula 23 pripadnika brodske 3. bojne ''Kobre'' iz sastava [[3. gardijska brigada &quot;Kune&quot;|3. gardijske brigade ''Kune'']].&lt;ref&gt;Petar Vulić: Operacija Maslenica - bitka svih bitaka (3): Bez Domovinskog rata ne bi bilo ni Hrvatske, [[Fokus (časopis)|Fokus]], Zagreb,  br.458/2009., 20. veljače 2009. str. 25&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/120/vijest/3138.html SB portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100128211425/http://www.sbiportal.hr/slavonski-brod/120/vijest/3138.html |date=28. siječnja 2010. }} Kašić noćas ne smije pasti, 22. siječnja 2010., pristupljeno 17. travnja 2010.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Spomenik pripadnicima 3. gardijske brigade.jpg|desno|mini|Spomenik pripadnicima 3. gardijske brigade &quot;Kune]]

=== Danas ===
Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje [[Središnja Europa|Središnju Europu]] s [[Mala Azija|Malom Azijom]]. Kao administrativni centar Županije i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.Iako se naglasak razvitka u posljednje vrijeme stavlja u razvijanje turizma i uslužnih djelatnosti,Brod je uvijek bio i uvijek će biti industrijski grad i njegova budućnost je upravo u tom sektoru te je potrebna daljna modernizacija brodskih tvornica i industrije.

&lt;br /&gt;
== Gospodarstvo ==

====Industrija====
[[Datoteka:Tvrđava Brod (Brod Fortress, Slavonski Brod, Croatia).jpg|240px|mini|desno|Tvrđava Brod]]
Slavonski Brod ima razvijenu industriju, iako je ona zbog rata i lošeg prijelaza iz planskog gospodarstva u [[kapitalizam|kapitalističko]] tržišno gospodarstvo opadalo niz godina. Početkom [[2000-ih]] stanje u gospodarstvu na području Grada Slavonskoga Broda ide na bolje. Najpoznatija tvrtka je brodski holding [[Đuro Đaković Holding d.d.|''Đuro Đaković'']] koji je u svojim zlatnim vremenima, posebno tijekom [[1970-ih]] i [[1980-ih]], zapošljavao između 11.000 i 13.000 radnika. Proizvodi ove tvrtke su: željeznička vozila, industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, mostovi, auto dijelovi, borbena vozila i njihovo održavanje poput tenka [[M-95 Degman|Degman]], vozila [[Patria AMV]], [[M2 Bradley]] i drugi. Osim Đure Đakovića, u gradu djeluju ili su djelovale brojne druge značajne tvrtke poput: Andritz TEP, Basch-Mont, Brod-plin, Simplex, Slavonija DI, Vindon, Hidromont, Kožul, PZC Brod, Rio-pak i druge.

====Poljoprivreda====
Važna je i [[poljoprivreda]] i uzgoj [[voće|voća]], a dobro se razvija i [[prehrambena industrija]], upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina. Na području grada postoji nekoliko vrlo uspješnih proizvođača vina, koji svoje proizvode i izvoze.

====Promet====
[[Promet]] je uvijek bila važna stavka brodskog gospodarstva i od [[Rimsko Carstvo|rimskih vremena]], pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska [[autocesta]] ([[Autocesta A3|A3]]) [[Zagreb]] – Slavonski Brod – [[Beograd]]. 
Također [[Luka Slavonski Brod|Luka Brod]] je druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji je suvremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1.500.000 tona). 15&amp;nbsp;km istočno od centra Broda nalazi se autocesta [[Autocesta A5|A5]] (''Slavonika'') koja leži na međunarodnom tranzitnom pravcu [[Europski pravac E73|Koridor 5c]], koji povezivava [[Srednja Europa|srednju Europu]] i [[Slavonija|Slavoniju]] s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]] te obalom [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Šira prigradska zona grada jedno je od najvećih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu A3. Trenutno se gradi novi autobusni kolodvor koji je po broju prometa treći u Hrvatskoj.

Prometni položaj prati i dobra ponuda za punjenje vozila pa tako u gradu postoji nekoliko punionica za električna vozila, a jedno od njih je od poznate američke tvrtke [[Tesla (tvrtka)|Tesla]].

Punionica stlačenog prirodnog plina (eng. ''CNG'') izgrađena je [[2021]]. te je prva u Hrvatskoj bez posade s automatskom naplatom i jedina od Zagreba do Beograda. Danas u Hrvatskoj postoji ukupno pet punionice od čega su tri za javne namjene.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/u-slavonskom-brodu-prva-hrvatska-samoposluzna-punionica-prirodnog-plina-15113481 U Slavonskom Brodu prva hrvatska samoposlužna punionica prirodnog plina]&lt;/ref&gt;

====Uslužne djelatnosti====
Uslužne djelatnosti jedan su od vrlo važnih čimbenika u gradu, a posebno turizam. U Slavonskom Brodu se nalazi [[Spomenik kulture|spomenik nulte kategorije]] ''Brodska tvrđava'', koja je inače najveći i najvažniji fortifikacijski spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje još mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje.

Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj, [[Trg Ivane Brlić-Mažuranić]], ujedno i jedan od najljepših u državi, koji svojim južnim dijelom izlazi na rijeku [[Sava|Savu]] na koju se pruža izvanredan pogled. 
[[Datoteka:Brlić palača.jpg|mini|Palača obitelji Brlić]]
Tu se nalazi i kuća [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]], svjetski proslavljene [[Književnica|spisateljice]] za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tijekom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju, a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su [[galerije]], knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično mjesto za dobar provod. U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz rijeku u državi, poznat kao popularni [[Brodski kej|''brodski Kej'']]. Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod i njegovi građani, živi zajedno sa svojom rijekom.

==== Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda ====
Razvojna agencija&lt;ref name=&quot;ra-sb&quot;&gt;[https://ra-sb.hr/ Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda]&lt;/ref&gt; osnovana je 14. ožujka 2008, a s radom je započela 30. lipnja 2008. Osnivač Društva je Grad Slavonski Brod, koji je Razvojnu agenciju osnovao zbog rastućih potreba kvalitetne pripreme projekata za kandidiranje prema [[Državni proračun|državnom proračunu]] te prema fondovima [[Europska unija|Europske unije]]. Također uloga agencije je stručno osposobljavanje i izobrazba u poduzetništvu.

Uz pripremanje i izradu projekata, Razvojna agencija Grada Slavonskog Broda bavi se i organiziranjem sajmova te je bila izvršni organizator tradicionalnog 13. [[Katarinski sajam|Katarinskog sajma]] obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva, koji se održao od 24. – 28.11.2008. godine na prostoru [[Tvrđava Brod|Tvrđave Brod]].

== Spomenici i znamenitosti ==  
&lt;!-- da odvojimo ovo u pokoji novi clanak ? --&gt;
=== Tvrđava Vukovac === 
{{glavni|Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu}}
[[Datoteka:Тврђава Вуковац у Броду2.jpg|mini|desno|Plan stare brodske utvrde iz 1715.]]
Starija, bivša, srednjovjekovna utvrda u Brodu, od naroda je nazivana [[Tvrđava Vukovac u Slavonskom Brodu|Vukovac]]. Izgranjom nove, ova gubi obrambenu ulogu, postaje karantena, a kasnije i propada.

=== Tvrđava Brod === 
{{glavni|Tvrđava Brod}}

Po svojim dimenzijama, ova utvrda, spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Europi), pa je usporediva i s [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovom palačom]], čiji je sjeverni pandan. Brodska tvrđava je inače najveći spomenik kontinentalne Hrvatske, a ujedno je i spomenik nulte kategorije. Građena je u vremenu od [[1715.]] do [[1780.]] godine i bila je važna pogranična tvrđava na rijeci Savi. U njezinom središtu nalazi se oktogonalna kapelica sv. Ane.
[[Datoteka:Kapelica sv. Ane.jpg|mini|Kapelica sv. Ane|260x260px]]
[[Datoteka:Brod fortress.jpg|lijevo|mini|Tvrđava Brod |260x260px]]
[[Datoteka:Časnički bastion.jpg|središte|mini|Časnički paviljon|260x260px]]

=== Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva ===
{{glavni|Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu}}

Godine 1694. sagrađen je drveni [[Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Slavonskom Brodu|franjevački samostan]] koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun [[Trenk]], zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu nego su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709.godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720.godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoči i njihova iznimno bogata knjižnica, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj.

Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. Spomenik je nulte kategorije.
[[Datoteka:Samostan dvorište.jpg|lijevo|mini|Dvorište Franjevačkog samostana|303x303px]]
[[Datoteka:Samostan po noći.jpg|središte|mini|Pročelje samostana po noći|322x322px]]&lt;br /&gt;
=== Svetište Gospe od Brze Pomoći ===
Svakoga osmoga u mjesecu brojni vjernici hodočaste u svetište Gospe Brze Pomoći u Slavonskom Brodu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://zupa-gospe-brze-pomoci.hr/svetiste/hodocasnicki-dani-prikaz.php?IDhodocasnicki_dani=5 |title=Svetište Gospe Brze Pomoći - Slavonski Brod - Hodočasnički dani Gospi Brze Pomoći |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201512/http://zupa-gospe-brze-pomoci.hr/svetiste/hodocasnicki-dani-prikaz.php?IDhodocasnicki_dani=5 |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=6. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(IKA): [http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&amp;ID=169490 Relikvije bl. Stepinca na hodočasničkom danu Gospi Brze Pomoći], IKA - najave: 8. svibnja 2015., IKA N - 169490/5&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Mala crkva.jpg|središte|mini|Župna crkva Gospe Brze Pomoći|379x379px]]

=== Trg Ivane Brlić-Mažuranić ===
Glavni gradski trg nosi ime po poznatoj spisateljici Ivani Brlić-Mažuranić. Trg Ivane Brlić-Mažuranić ili Korzo površinom je najveći trg u Hrvatskoj. Na njemu se nalazi niz palača među kojima je i palača obitelji Brlić. Na trgu se nalazi kip Ivane Brlić-Mažuranić, likovno-umjetnički salon Becić i brončane ploče uspješnim sportašima Veniu Losertu, Mariju Mandžukiću, Ivici Oliću i Ivanu Rakitiću. 
[[Datoteka:Palače na Korzu.jpg|lijevo|mini|Palače na Trgu Ivane Brlić-Mažuranić|344x344px]]
[[Datoteka:Kip Ivane Brlić Mažuranić prekriven snijegom.jpg|mini|Spomenik Ivani Brlić-Mažuranić prekriven snijegom.]]
[[Datoteka:Kip Ivane Brlić Mažuranić.jpg|mini|Kip Ivane Brlić-Mažuranić|315x315px|središte]]
[[Datoteka:Ploče sportašima u Slavonskom Brodu 2.jpg|mini|Ploče uspješnim sportašima|260x260px]]

=== 3D Slika ===
3D Slika u Slavonskom Brodu djelo je svjetski poznatog 3D umjetnika, Brođanina, Filipa Mrvelja. Nastala je 2011. godine na prostoru nekadašnjeg Malog gradskog kupališta, a njezina površina iznosi 1300 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. U trenutku nastanka bila je najveća takva slika u svijetu.
[[Datoteka:3D slika.jpg|središte|mini|3D Slika|398x398px]]

=== Splavarska ulica ===
{{glavni|Splavarska ulica}}

[[Splavarska ulica]] u Slavonskom Brodu jedina je takva u Hrvatskoj. Čine ju osamdesetak splavi poredanih jedan do drugog na rijeci Savi, od centra grada do gradskog kupališta ''Poloj''. 
[[Datoteka:Splavarska.jpg|središte|mini|Splavarska ulica|alt=|399x399px]]

=== Gradsko kupalište ''Poloj'' ===
{{glavni|ŠRC Poloj}}

[[ŠRC Poloj|Gradsko kupalište ''Poloj'']], pješčana je plaža smještena 2.5&amp;nbsp;km od gradskih bazena na rijeci Savi. Jedna je od najljepših riječnih plaža u Europi, a na njoj svake godine spas od ljetnih vrućina traže tisuće Brođana.
Osim plaže ovdje se nalazi i sportsko rekreacijski centar koji sadržava košarkaško, odbojkaško i nogometno igralište, stolove za stolni tenis, podlogu za šah i teren za badminton. Svake godine na ''Poloju'' se organiziraju brojna događanja kao što su Motorijada i Pečenkijada.
[[Datoteka:Poloj Slavonski Brod.jpg|mini|Gradsko kupalište ''Poloj'' |345x345px|središte]]
=== Šetnica uz Savu ===
{{glavni|Brodski kej}}

[[Brodski kej|Šetnica uz rijeku Savu]] ili popularno brodski Kej jedna je od najdužih i najljepših šetališta uz rijeke u Hrvatskoj. Njezina duljina iznosi 2,5&amp;nbsp;km i prostire se od ušća rijeke [[Mrsunja|Mrsunje]] u Savu do gradskih bazena.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=I ovaj će slavonski grad dobiti svoju šetnicu|url=https://plusportal.hr/gospodarstvo/i_ovaj_ce_slavonski_grad_dobiti_svoju_setnicu-22340|access-date=2023-05-13|website=plusportal.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Prilikom izgradnje novih 600 m pronađeni su brojni arheološki ostatci. Na šetnicu se nastavlja šetalište koje prati Savu Splavarskom ulicom skroz do ''Poloja'' čime se dobiva 5,5&amp;nbsp;km (od Savskog mosta 8,5&amp;nbsp;km) dugo neprekinuto šetalište u kojem uživaju brojni Brođani. Šetnica je ukrašena brojnim grafitima, a tu se nalazi i kip Potjeha lika iz Ivanine bajke ''Kako je potjeh tražio istinu''.
[[Datoteka:Šetnica uz rijeku Savu u Slavonskom Brodu.jpg|mini|330x330px|Šetnica uz rijeku Savu|središte]]
=== Crkva svetog Antuna Padovanskog u Podvinju ===
Jedna od najljepših crkava u Slavonskom Brodu svakako je župna crkva župe sv. Antuna Padovanskog smještena u naselju Podvinje na obroncima Dilj gore. Uz crkvu nalazi se kip sv. Antuna i park. Svake godine brojni Brođani, ali i vjernici iz okolnih krajeva posjećuju župu, dana 13. lipnja kako bi prisustvovali najvećoj kirvajskoj proslavi u gradu.
[[Datoteka:Crkva sv. Antun Padovanskog u Podvinju.jpg|mini|350x350px|Crkva u Podvinju|središte]]

=== Kulturno-povijesna cjelina Slavonskog Broda ===
Slavonski Brod grad je bogate povijesti. U njegovu centru, ali i ostalim dijelovima nalazi se pregršt brojnih povijesnih, kulturnih i arhitektonskih spomenika. Upravo iz tog razloga Ministarstvo kulture stavilo je povijesno urbanu cjelinu Slavonski Brod pod zaštitu. Na prostoru pod zaštitom mogu se vidjeti brojne barokne, secesijske i klasicističke građevine.
[[Datoteka:Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu.jpg|desno|mini|345x345px|Ulica Matije Mesića u Slavonskom Brodu]]
[[Datoteka:Neoklasicistička palača u Slavonskom Brodu.jpg|lijevo|mini|345x345px|Neoklasicistička palača u Ulici Petra Krešimira IV.]]
[[Datoteka:Ulica Ante Starčevića u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|345x345px|Starčevićeva ulica]]

=== Industrijski park ===
Nalazi se u kontaktnoj zoni tvrđave Brod, u Ulici Hanibala Lucića. U parku su postavljeni vozila i mehanizacija proizvedeni u tvornici „Đuro Đaković“.
[[Datoteka:Industrijski park u Slavonskom Brodu 3.jpg|mini|324x324px|Industrijski park u Slavonskom Brodu|središte]]

=== Ostale znamenitosti ===

'''Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu'''

''Zgrada Državnog arhiva u Sl. Brodu smještena je u ulici Augusta Cesarca i 12.siječnja 1989. proglašena je spomenikom kulture. Zgrada je izgrađena 1910. u duhu secesije. Umjetnička obrada fasadnog plašta, i štuko-dekorativne aplikacije na fasadi govore o visokom umjetničkom nivou graditelja. Po svom izgledu ide u red kvalitetne secesijske arhitekture u Sjevernoj Hrvatskoj. Zbog gore navedenog i predočene dokumentacije doneseno je rješenje o registraciji i upisu objekta u Registar spomenika kulture IV. kategorije.'' [Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod; Godišnjak 2009.-2010.]
[[Datoteka:Državni arhiv u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|400x400px|Zgrada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu]]

'''Sportska dvorana Vijuš'''
Višenamjenska [[športska dvorana Vijuš]], kapaciteta 2.150 gledatelja, otvorena je 27. studenog 2009., nakon 20 godina gradnje.
[[Datoteka:Dvorana vijuš.jpg|mini|Dvorana Vijuš u noći|alt=|središte|400x400px]]

'''Vatrogasni penjački toranj'''
Građen je od 1903. do 1904. godine od strane Odbora brodskog vatrogasnog društva. Koristeći vodu iz Save služio je za potrebe gašenja požara, polijevanje i čišćenje gradskih ulica. Obnovljen je i osvjetljen 2003. godine.[[Datoteka:Penjački toranj, Slavonski Brod.jpg|mini|Vatrogasni penjački toranj |alt=|središte|400x400px]]
Zgrada '''Hrvatskog doma''' otvorenog 1925. godine 
[[Datoteka:Hrvatski dom u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|400x400px|Hrvatski dom i spomenik Josipu Stadleru]]
U spomen na najpoznatiju ljubavnu priču grada Slavonskog Broda, onu između roda [[Malena i Klepetan|Malene i Klepetana]] u naselju Slavonija II nalazi se '''maketa Klepetana'''.
[[Datoteka:Klepetan Slavonski Brod.jpg|središte|mini|400x400px|Maketa Klepetana]]
'''Spomenik poginuloj djeci'''
[[Datoteka:Spomenik poginuloj djeci u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|400x400px|Spomenik ''Prekinuto djetinjstvo'']]

U Brodskom Vinogorju na obroncima Dilj gore nalazi se '''planinarski dom ''Đuro Pilar'''''.
[[Datoteka:Planinarski dom Đuro Pilar u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|400x400px|Planinarski dom ''Đuro Pilar'']]
'''Most na Savi'''
[[Datoteka:Most na rijeci Savi u Slavonskom Brodu.jpg|mini|422x422px|Most na Savi]]
[[Datoteka:Slavonski Brod – most preko Save.jpg|thumb|mini|274x274px|Most na Savi 1896. godine]]


'''''Đurin'' most'''

Pješački most napravljen iznad pruge za potrebe radnika u tvornici Đuro Đaković. U vrijeme zlatnog doba Đure Đakovića, kada je u njegovim pogonima radilo oko 20 000 ljudi, most su svakodnevno koristili deseci tisuća radnika i ljudi. S obzirom na velik protok ljudi u kratkom razdoblju (kada završava jedna i počinje druga smjena) ovaj most pripada skupini velikih inženjerskih rješenja. Posebnu važnost daje mu činjenica da su ga projektirali brodski inženjeri. Autor idejnog arhitektonskog rješenja je Duško Medaković, dipl.ing.arh.
[[Datoteka:Đurin most u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|398x398px|Pješački most izrađen za potrebe radnika Đure Đakovića, Autor idejnog arhitektonskog rješenja je Duško Medaković, dipl.ing.arh.]]'''Vatrogasni dom'''
Izgradnja zgrade vatrogasnog doma u Slavonskom Brodu završena je 1900. godine. Nalazi se odmah uz samostan. Jedna je od najpoznatijih brodskih znamenitosti.
[[Datoteka:Vatrogasni dom u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|402x402px|Zgrada vatrogasnog doma u Slavonskom Brodu]]

'''Kip prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu'''
Smješten je na Trgu dr. Franje Tuđmana, sjeverno od Korza, ispred hotela Park. Spomenik je svečano otkriven 10. prosinca 2006.
[[Datoteka:Kip prvog hrvatskog predsjednika u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|400x400px|Spomenik Franji Tuđmanu]]
'''Spomenik tisućitoj godišnjici osnutka [[Hrvatsko kraljevstvo|Hrvatskoga kraljevstva]]'''

Spomenik su 1925. godine postavili žitelji tadašnje općine Podvinje. Nalazi se u parku pokraj crkve sv. Antuna Padovanskog.
[[Datoteka:Spomenik Hrvatskom kraljevstvu u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|Spomenik postavljen u spomen na [[Proslava tisućite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva|tisućitu obljetnicu osnutka Hrvatskog kraljevstva]]]]
'''Murali [[Mario Mandžukić|Mariu Mandžukiću]] i [[Ivica Olić|Ivici Oliću]]''' na Stadionu kraj Save
[[Datoteka:Mario Mandžukić i Ivica Olić mural u Slavonskom Brodu.jpg|središte|mini|400x400px|Mural posvećen Mariu Mandžukiću i Ivici Oliću]]

== Brodski centar ==
Brodski centar dio je grada Slavonskog Broda i [[središte]] je kulture i okupljanja brođana i njihovih gostiju. Tu se nalazi stari [[Brod]], sa zgradama iz doba Austro-Ugraske, crkve i državne [[institucije]]. [[Sudovi]], sjedište [[Županije]], gradsko poglavarstvo i velika Brodska Tvrđa sastavni su dio Centra. U središtu grada je i smješteno Brodsko korzo, najveći [[trg]] u Hrvatskoj, a [[2006.]] dobitnik nagrade za najljepši trg u Hrvatskoj. U centru je i Starčevićeva ulica (među brođanima popularno zvana &quot;Pijana&quot;), popularna po noćnim klubovima i kao mjesto za dobar šoping.

[[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu]] smješten je u samom centru. Gimnazije i osnovne škole,te mnogobrojni vrtići su također smješteni u centru. [[Tvrđava Brod]] je vrlo blizu glavnog brodskog trga te se u budućnosti planira da se tvrđava uklopi zajedno s trgom u jedinstveno mjesto svih okupljanja u Slavonskom Brodu.

== Obrazovanje ==
Početkom rada [[Sveučilište u Slavonskom Brodu|Sveučilišta]] u kolovozu 2020. godine grad Slavonski Brod postaje sveučilišni grad. Sveučilište nastaje spajanjem [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarskog fakulteta]], Učiteljskog fakultet [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Osijek]] – dislocirani studij Slavonski Brod i Veleučilišta (VUSB) koje je osnova još u listopadu 2006. godine.

Danas u Slavonskom Brodu postoji osam srednjih škola, trinaest osnovnih škola i jedna osnovna i srednja glazbena škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji trinaest dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna glazbeno-jezična radionica.

Stopa nepismenosti u Slavonskom Brodu zanemarivo je niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, a najveći je broj nepismenih u starijim dobnim skupinama što se može povezati s drugačijim uvjetima života i obrazovanja u ranijim vremenima. 
S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali, taj se trend u zadnje vrijeme počinje značajno mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuće naobrazbe pojedinaca. S obzirom na to da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stječe doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija.

Prema podatcima [[Državni zavod za statistiku|Državnog zavoda za statistiku]] o broju djece u vrtićima i školama grad Slavonski Brod je jedan od gradova koji bilježi najveći porast novih mališana u dječjim vrtićima. Uspoređujući s podatcima broja upisane djece u dječjim vrtićima u 2017./2018. godini (ukupno 1637 djece), u 2018./2019. godini Slavonski Brod ima čak 103 djeteta više upisana u dječje vrtiće (ukupno 1740 djece).&lt;ref&gt;[https://www.slavonski-brod.hr/index.php/ostale-vijesti/10776-slavonski-brod-medu-najboljim-gradovima-u-hrvatskoj] Pristupljeno 4. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Slavonski_brod5.JPG|mini|'''Strojarski fakultet''']]
[[Datoteka:Klasična gimnazija SB.jpg|minijatura|desno|'''Klasična gimnazija''' fra Marijana Lanosovića]]'''Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu'''

*OŠ Ivan Goran Kovačić Slavonski Brod 
*OŠ Antun Mihanović Slavonski Brod 
** (s područnim odjelom u naselju Mali Pariz)
*OŠ Hugo Badalić Slavonski Brod 
** (s područnim odjelom u naselju Jelas)
*OŠ Đuro Pilar Slavonski Brod
*OŠ Blaž Tadijanović Slavonski Brod
*OŠ Bogoslav Šulek Slavonski Brod 
** (s područnim odjelom u selu [[Vranovci]])
*OŠ Vladimir Nazor Slavonski Brod 
** (s područnim odjelom u selu [[Rušćica]])
*OŠ Ivana Brlić-Mažuranić Slavonski Brod 
** (s područnim odjelom u naselju Brodski Varoš)
*OŠ Milan Amruš Slavonski Brod
*OŠ Dragutin Tadijanović Slavonski Brod
*Osnovna glazbena škola Ivana Zajca Slavonski Brod
*Katolička OŠ Andrije Živkovića u Slavonskom Brodu

'''Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:'''

* Gimnazija ''Matija Mesić'' Slavonski Brod (nastava se održava po programima jezične, opće, prirodnoslovne i prirodoslovno-matematičke gimnazije)
* Klasična gimnazija fra Marijana Lanosovića s pravom javnosti (nastava se održava po programima klasične i sportske gimnazije)
* Tehnička škola Slavonski Brod 
* Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
* Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod
* Srednja medicinska škola Slavonski Brod
* Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod
* Obrtničko-tehnička škola Slavonski Brod
* SŠ Ivana Zajca (srednja glazbena škola)

'''Učilišta:'''
* Pučko otvoreno učilište Brod
* Pučko otvoreno učilište Libar

'''Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:'''

* [[Sveučilište u Slavonskom Brodu]]
** [[Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu|Strojarski fakultet]]
**Odjel društveno-humanističkih znanosti
**Tehnički odjel
**Biotehnički odjel

'''Studentski smještaj'''

* Studentski dom u Slavonskom Brodu

'''Dječji vrtići'''
* Dječji vrtić ''Gita''
* Dječji vrtić ''Hlapić''
* Dječji vrtić ''Kosjenka''
* Dječji vrtić ''Lira''
* Dječji vrtić ''Maslačak''
* Dječji vrtić ''Pčelica''
* Dječji vrtić ''Potjeh''
* Dječji vrtić ''Radost''
* Dječji vrtić ''Rutvica''
* Dječji vrtić ''Seka i Braco''
* Dječji vrtić ''Stribor''
* Dječji vrtić ''Trnoružica''
* Dječji vrtić ''Tintilinić''
* Dječji vrtić ''Toporko''
* Sportski dječji vrtić ''Palunko''
* Dječji vrtić i centar za rehabilitizaciju djece s teškoćama u razvoju ''Zlatni cekin'' [[Kruh sv. Ante|Kruha sv. Ante]] 
* Glazbeno-jezična radionica Fantazija

== Poznate osobe ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* [[Mario Mandžukić]] – nogometaš
* [[Ivana Brlić-Mažuranić]] – spisateljica, provela je velik dio života u Slavonskom Brodu.
* [[Mia Čorak Slavenska]] – prva hrvatska primabalerina svjetskoga glasa ([[HNK]], [[Metropolitan Opera|Metropolitan]], [[Teatro alla Scala|Scala]])
* [[Dragutin Tadijanović]] – poznati pjesnik
* [[Vladimir Becić]] – poznati hrv. slikar
* [[Andrija Štampar]] – međunarodno priznati zdravstveni djelatnik
* [[Matija Mesić]] – prvi rektor zagrebačkoga sveučilišta, povjesničar, rimokatolički svećenik
* [[Josip Stadler]] – prvi sarajevski nadbiskup
* [[Tomo Skalica]] – prvi Hrvat koji je oplovio svijet (prije Ive Visina!)
* [[Milan Amruš]] – liječnik i političar, zagrebački gradonačelnik 
* [[Vjekoslav Klaić]] – jedan od najpoznatijih povjesničara
* [[Hugo Badalić]] – poznati pjesnik  
* [[Andrija Torquat Brlić]] – političar i publicist
* [[Mijo pl. Filipović]] – utemeljitelj Zagrebačkog Zoološkog vrta
* [[Krešimir Blažević]] – osnivač [[zagreb]]ačkog rock sastava &quot;[[Animatori]]&quot;
* [[Marko Kutlić]] – pjevač
* [[Svetozar Rittig]] – rimokatolički svećenik, teolog, akademik i politčar
* [[Branko Ružić]] – jedan od prvaka hrv. suvremene umjetnosti
* [[Davorin Bazjanac]] – međunarodno priznati pionir strojarstva
* [[Vasil Antipov]] – slikar
* [[Đurđa Vilagoš]] – poznata hrvatska slikarica
* [[Rudolf Abramović]] – legendarni svestrani športaš&lt;ref&gt;[http://www.brodportal.hr/m/clanak/rukomet-je-moja-najveca-ljubav-808 Brod Portal] Krešimir Grčević: ''Rukometaš koji je izumio &quot;cepelin&quot;'', 26. ožujka 2013.  (pristupljeno 24. travnja 2017.)&lt;/ref&gt;
* [[Kornelija Kvesić]] – hrvatska košarkašica
* [[Ana Titlić]] – hrvatska rukometašica
* [[Hilde Krahl]] – austrijska glumica
* [[Zvonimir Toldi]] – poznati hrvatski etnolog
* [[Silvije Tomašević]] – novinar
* [[Đuro Đaković]] – istaknuti član KPJ 
* [[Dragutin Barić (glazbenik)|Dragutin Barić]] – rock glazbenik
* [[Dragutin Horkić]] – književnik
{{col-break}}
* [[Zdravko Tomac]] – političar
* [[Ivica Račan]] – političar 
* [[Krunoslav Kern]] – slikar
* [[Zdravko Ćosić]] – slikar
* [[Stjepan Vladimir Letinić]] – pjesnik
* [[Ivica Šmit]] – novinar
* [[Predrag Goll]] – slikar
* [[Zdenko Runjić]] – skladatelj
* [[Antun Milović]] – političar
* [[Venio Losert]] – rukometaš
* [[Iva Ciglar]] – košarkašica
* [[Jelena Ivezić]] – košarkašica
* [[Irena Kolesar]] – glumica
* [[Davorin Komljenović]] – šahovski velemajstor
* [[Branko Radičević]] – pjesnik
* [[Marko Kern]] – poznati slikar
* [[Radovan Delalle]] – arhitekt
* [[Andrija Mutafelija]] – nogometaš
* [[Zoran Šprajc]] – poznati voditelj
* [[Josip Relković]] – pjesnik i svećenik
* [[Ivanka Brađašević]] – hrv. književnica
* [[Milan Kerdić]] – novinar, pravnik i političar
* [[Ignjat Brlić]] – odvjetnik
* [[Vatroslav Brlić]] – odvjetnik
* [[Ivo Čupar]] – stomatolog i akademik HAZU
* [[Mario Penzar]] – orguljaš
* [[Davor Garić]] – glumac
* [[Ivica Zubak]] – filmski redatelj
* [[Vlado Bašić]] – pjevač
* [[Marko Majstorović (svećenik)|Marko Majstorović]] – katolički svećenik, monsinjor, župnik
* [[Rupert Rozmarić]] – katolički svećenik, franjevac
* [[Mladen Kruljac]] – hrvatski general
* [[Ante Prkačin]] – političar i poduzetnik
* [[Zdravko Marić]] – političar i bivši ministar financija
{{col-end}}

== Kultura ==
2017. godine bio je domaćin 4. Svjetskih umjetničkih igara.&lt;ref&gt;https://prigorski.hr/pocele-4-svjetske-umjetnicke-igre/&lt;/ref&gt;
{{col-begin}}
{{col-break}}
'''Kazališta'''
*  Dječje Kazalište ''Ivana Brlić Mazuranić''
*  Kazališno koncertna dvorana ''Ivana Brlić Mažuranić'' Slavonski Brod

'''Knjižnice'''
*  Gradska knjižnica Slavonski Brod 
*  Knjižnica franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu

'''Muzeji'''
* [[Muzej Brodskog Posavlja]]
* [[Muzej tambure]]
* Kuća Ivane Brlić-Mažuranić
* Spomen-dom Dragutina Tadijanovića
* Lovački muzej
'''Galerije'''
* [[Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda]]
** Galerija ''Ružić i suvremenici''
* Atelier – Unikat
* Atelier – Aurel
* Galerija i antikvarijat Balen
* Galerija Kutuzović
* Likovni salon ''Vladimir Becić''
{{col-break}}
'''Ustanove'''
* Državni arhiv 
* Institut za povijest Slavonije, Srijema i Baranje
* Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu

'''Manifestacije'''

* Brodsko kolo – smotra folklora Brodsko-posavske županije 
* [[Brodsko glazbeno ljeto]]
* Gloria Festung Brod – multimedijski je spektakl u prostoru Tvrđave.
* Likovna kolonija Sava
* Likovna kolonija Slavonija
* U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić
* x-k.e.r.u.b. music festival
* Tadijine jedseni &lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/673022/pocele-tadijine-jeseni ''Počele Tadijine jeseni''] HRT. 2. studenoga 2020. Pristupljeno 3. studenoga 2020.&lt;/ref&gt;
{{col-end}}

== Mediji ==

{{col-begin}}
{{col-break}}

'''Novine'''
* Posavska Hrvatska
* Brodski vjesnik

'''Radio'''
*  Radio Brod
*  Radio Slavonija
*  Radio Tehničke škole (ukinut)
*  Radio 92

'''Televizijske postaje'''
* Slavonskobrodska televizija
* HTV (dopisništvo)

{{col-break}}

'''Portali'''
* www.brodportal.hr
* www.sbperiskop.net
* www.sbplus.hr
* www.sbonline.net
* www.slavonskibrod.net
* www.ebrod.net
* www.035portal.hr
* www.sbpozitivno.com
{{col-end}}

== Šport ==
Najpopularniji športovi su [[nogomet]] i [[košarka]].

Brođani su dali zavidne rezultate u tim športovima kao i u mnogim drugima, poglavito [[boks]], akrobatski rock 'n' roll, [[tenis]], [[karate]], [[rukomet]], [[kajak]] i [[kanu]].                                                                                                                                                                  Poznati sportaši iz Slavonskog Broda su nogometaš [[Mario Mandžukić]], rukometaši [[Venio Losert]] i Dejan Krtolica, košarkašice [[Kornelija Kvesić]], [[Iva Ciglar]] i [[Jelena Ivezić]] te kajakaši [[Marko Lipovac]] i [[Antun Novaković]].

Od 1954. održava se ''Međunarodna kajakaška regata „Slavonski Brod“'', koja je u kalendaru ICF-a.

[[Europa kup u field samostrelu]] održava se od 2006. godine. Održava se u dvorani s metama na udaljenosti od 18m. Zanimljivost natjecanja je dodjela prijelaznog pehara pobjedniku eliminacijskog dijela turnira koji je zajednički za muškarce i žene.

''Božićni malonogometni turnir 'Slavonski Brod' '' održava se od 1995. godine te je po visini nagrade jedan od najboljih u Hrvatskoj.

Održava se najdugovječnija hrvatska trkačka utrka na 1 milju; utrke su bile poznate pod nazivom „utrke za palačinke“. Prvo izdanje bilo je 1984.&lt;ref&gt;https://www.trcanje.hr/najdugovjecnija-hrvatska-utrka-na-milju/16583/&lt;/ref&gt;

'''Nogomet'''
* [[NK Amater Slavonski Brod|NK ''Amater'']]
* [[NK Budainka Slavonski Brod|NK ''Budainka'']]
* [[NK Marsonia Slavonski Brod|NK ''Marsonia'']] (navijači: ''Legija'')
* [[NK MV Croatia Slavonski Brod|NK MV ''Croatia'']] (natjecali se i kao [[NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|NK ''Marsonia 1909'']]) 
* [[HNK Željezničar Slavonski Brod|HNK ''Željezničar'']]
* NK ''Vinogorac'', [[Brodsko Vinogorje]]  
* [[NK Roma Slavonski Brod|NK ''Roma'']] – 1. [[Romi|romski]] nogometni klub u Hrvatskoj trenutno se ne natječe.         
* [[NK Trgovački Slavonski Brod|NK ''Trgovački'']] (ugašen) 
* [[NK Viktorija Slavonski Brod|ŽNK ''Viktorija'']]
* [[NK Podvinje Slavonski Brod|NK ''Podvinje'']], [[Podvinje]]     
* NK ''Graničar'', [[Brodski Varoš]]  
                                                                                                                                                                                                                                                                                                          
'''Mali nogomet / futsal'''
* [[MNK Argus Slavonski Brod|MNK Argus]] (ugašen)
* [[MNK Brod Slavonski Brod|MNK Brod]] 
* [[MNK Brod 035 Slavonski Brod|MNK Brod 035]]

'''Košarka'''
* KK ''Slavonski Brod''
* [[KK Svjetlost Brod|KK ''Svjetlost Brod'']]
* [[BAKL-Brodska amaterska košarkaška liga|BAKL – Brodska amaterska košarkaška liga]]
* ŽKK ''Brod na Savi''

'''Borilački športovi'''
* Taekwondo klub ''Kolonija''
* MMA klub ''TIGAR Brod''
* Boksački klub ''Posavina Kuna''
* Boksački klub ''Brod''
* Taekwondo klub ''Brod''
* Karate klub ''Slavonski Brod''

'''Kajak/kanu'''
* Kajak kanu klub ''Marsonia''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.kkkmarsonia.hr/ |title=www.kkkmarsonia.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20121030184707/http://www.kkkmarsonia.hr/ |archive-date=30. listopada 2012. |access-date=27. ožujka 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Kajak kanu klub ''Olimpik''&lt;ref&gt;[https://kkkolimpik.wordpress.com/ KKK Olimpik]&lt;/ref&gt;

'''Plivanje'''
* [[Plivački klub Marsonia|Plivački klub ''Marsonia'']]

'''Vaterpolo'''
* [[Vaterpolo klub Marsonia|Vaterpolo klub ''Marsonia'']]

'''Konjički sport'''
* Zaprežni klub Slavonac

'''Hokej'''
*[[Inline hokej klub Okej|inline hokej klub ''OKEJ'']]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://rekreacija.hr/inline-hokej?grad=slavonski-brod&amp;tip=centri&amp;prikazi=prika%C5%BEi |title=Rekreacija.hr |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305113922/http://rekreacija.hr/inline-hokej?grad=slavonski-brod&amp;tip=centri&amp;prikazi=prika%C5%BEi |archive-date=5. ožujka 2016. |access-date=11. studenoga 2011.}}&lt;/ref&gt;

'''Ostalo'''
* [[RK Brod Slavonski Brod|Rukometni klub ''Brod'']]
* TK Brod                                                                                                                                                                                                                                             
* Šahovski klub ''Oriovac''
* [[MOK Marsonia|MOK ''Marsonia'']]
* Odbojkaški klub ''Brod''
* Odbojkaški klub ''Kolonija''
* Squash club BROD
* Curling Club ''Legija''
*Športski plesni klub Top-dance

== Udruge i klubovi ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
* Mreža Zajednica Učenja (MZU)
* GD Varganj
* Beuz Slavonski Brod
* Pokret urbanog življenja (PUŽ)
* ''Bumn'' (udruga mladih i najmlađih)
* 'Heron Marsonica Rally Team'' (obožavatelji ''spačeka'')
* Folklorni ansambl Broda (FAB)
* Matica hrvatska Slavonski Brod 
* Paintball i Airsoft klub ''Marsonia''
* Zavičajni klub ''Brođani'' – Berlin
* [[Kolos Slavonski Brod]] – bodybuilding, zdrava prehrana i MMA
* Grupa za ljudska ženska prava 
* Udruga korisnika ''wireless'' komunikacija (SBWIFI)
* Udruga za zaštitu životinja ''Victus''
* Udruga ''Vivak''
* Paintball klub Brod 
* Pokret ekstremnih sportova (PES)
* Radio klub ''Slavonski Brod'' – 9A1CRS (www.9a1crs.com)
* Takwon-do klub ''Alfa Brod''
* Slavonska Liga Amatera Stolnog Tenisa ''SLAST''
* Radio klub ''Jelas''  9A1JSB (www.rau-jelas.hr)
{{col-break}}
* [[Udruga splavara ''Čika Mata'']]
* Udruga hrvatske mladeži Patriot – UHMP
* Udruga ''Skuttino''
* Studio za moderni i klasični ples ''Brodski leptirići''
* Planinarsko društvo ''Dilj gora'' Slavonski Brod
* Plesni studio ''Top Dance''
* Plesni klub ''Quickstep'' (www.plesnaskola.hr)
* Brodski plesni studio ''Cascavela''
* Twirling klub ''Cascavela''
* Brodsko ekološko društvo – BED
* Športsko ribolovni savez Brodsko-posavske županije
* Yoga Studio Slavonski Brod
* Boćarski klub Brlićka 2007
* Udruga za socijalizaciju, promicanje kulture i prevenciju ovisnosti (SKIP)
* Brlog Predstavlja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://brlogpredstavlja.com/info/bp-info/ |title=Brlog Predstavlja |access-date=27. ožujka 2012. |archive-date=23. ožujka 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120323131013/http://brlogpredstavlja.com/info/bp-info/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* Fotoklub Kadar SB&lt;ref&gt;[http://kadarsb.hr/  Fotoklub Kadar SB]&lt;/ref&gt;
* Studentski katolički centar Slavonski Brod (SKAC SB)&lt;ref&gt;[https://skac-sb.hr/ SKAC SB]&lt;/ref&gt;
{{col-end}}

==Gradovi prijatelji==
*  {{Z|SLO}} [[Celje]], [[Slovenija]]&lt;ref&gt;[http://www.slavonski-brod.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=1664&amp;Itemid=2118 Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Grada Slavonskog Broda i Mestne občine Celje]&lt;/ref&gt;

==Počasni građani==
* [[Josip Stadler]] (2023.)&lt;ref&gt;[https://www.slavonski-brod.hr/vijesti-2/13311-predsjednik-milanovic-na-svecanoj-sjednici-povodom-dana-grada-slavonskog-broda Predsjednik Milanović na svečanoj sjednici povodom Dana grada Slavonskog Broda] ''slavonski-brod.hr''. Grad Slavonski Brod. Objavljeno 16. svibnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.slavonski-brod.hr/ Službena stranica grada Slavonskoga Broda]
* [http://www.tzgsb.hr/ Turistička zajednica Slavonskoga Broda]

{{GiO BPŽ}}
{{Slavonski Brod}}

[[Kategorija:Slavonski Brod| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Brodsko-posavskoj županiji]]</text>
      <sha1>4ctd9fepa8gnfqvfb6cx5pv7lswgckx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dubrovnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6349</id>
    <revision>
      <id>7479237</id>
      <parentid>7450773</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:42:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479237</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94780" sha1="doe6jdmnity0wn61u7sf3zrhsz9a5uf" xml:space="preserve">{{dz}}
{{izdvojeni članak|ožujak 2009.}}
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Dubrovnik
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Dubrovnik grb grada.svg
|članak o grbu    = [[Grb Dubrovačke Republike|Grb grada Dubrovnika]]
|zastava          = St. Blaise - National Flag of the Ragusan Republic.svg
|članak o zastavi = [[Zastava Dubrovačke Republike|Zastava grada Dubrovnika]]
|slika            = Montage_of_major_Dubrovnik_landmarks.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|DNŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Mato Franković]] ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])
|gradsko vijeće   = 25
|naselja          = [[#Gradska naselja|32 gradska naselja]]
|površina         = 142,6
|površina uža     = 12,1
|visina           = 
|z. širina        = 42.66
|z. dužina        = 18.07
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 41562
|stanovništvo uže = 26922
|svetac           = [[Sveti Vlaho|Sv. Vlaho]]
|dan              = Festa [[Sveti Vlaho i Dubrovnik|Svetoga Vlaha]]&lt;br&gt;3. veljače
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 20000 Dubrovnik
|pozivni broj     = +385 (0)20
|autooznaka       = DU
|web              = {{URL|https://dubrovnik.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Dubrovnik''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Ragusium'', ''Ragusa'') je grad na krajnjem jugu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Upravno je središte [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]] i jedno od najvažnijih [[hrvatska povijest|povijesno]]-[[turizam u Hrvatskoj|turističkih]] središta Hrvatske. Prema popisu iz 2021. godine ima 41 562 stanovnika;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2023-07-02|website=template.gov.hr}}&lt;/ref&gt; njih 92 % izjasnilo se [[Hrvati]]ma.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Stari grad Dubrovnik nalazi se od 1979. godine na [[UNESCO]]-ovom popisu [[Svjetska baština|svjetske baštine]].

Gospodarstvo grada Dubrovnika od najranijih vremena temeljilo se na pomorskoj trgovini. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] je kao [[Dubrovačka Republika]] bio jedini [[grad-država]] na istočnoj obali Jadrana koji je konkurirao [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]]. Uz svoje bogatstvo i diplomaciju, grad je postigao visok stupanj razvoja, posebno tijekom 15. i 16. stoljeća. Dubrovnik je bio jedno od središta razvitka [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] i [[hrvatska književnost|književnosti]] te su u njemu stvarali mnogi značajni hrvatski pjesnici, dramatičari, slikari, matematičari, fizičari i drugi učenjaci.{{sfn|Baždar-Paušek|2020}} 

Korčulanski pjesnik Ivan Vidalić u pismu [[Nikola Nalješković|Nikoli Nalješkoviću]] 1564. proziva Dubrovnik „krunom hrvatskih gradov”.{{sfn|Baždar-Paušek|2020|p=9}}

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Dubrovnika}}
=== Početci i širenje ===
[[Datoteka:Old Port and historical center of Dubrovnik, Croatia, a view from the south (48613003236).jpg|mini|Pogled iz zraka na dubrovačku povijesnu jezgru]]
Postoji nekoliko teorija o osnutku Dubrovnika ([[Latinski jezik|lat]]. ''Ragusa''), a općeprihvaćena je, da je Grad osnovan u [[7. stoljeće|7. st.]], kada su se [[Latini]] iz grada [[Epidaurum]]a (južnije od Dubrovnika, na istom je mjestu današnji [[Cavtat]]), sklonili pred navalom [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] na hrid Laus, što znači stijena (''Laus'' → ''Lausium'' → ''Rausium'' → ''Ragusium'' → ''Ragusa'').&lt;ref&gt;[http://remacle.org/bloodwolf/balkans/pretredioclee/slaves2.htm#_ftn18 Ragusa]&lt;/ref&gt; Kasnije su ti isti Slaveni izgradili naselje na južnim padinama brda Srđa, na kopnu preko puta hridi i nazvali ga Dubrava, što znači [[šuma]] duba ([[hrast]]a). Tijekom vremena su se naselja sve više povezivala, da bi se potpuno spojila u [[11. stoljeće|11. st.]], nasuvši uski kanal, što ih je dijelio (današnja ulica Placa, tj. [[Stradun]]), a u [[12. stoljeće|12. st.]] i [[13. stoljeće|13. st.]] zaštitivši se potpuno obrambenim zidinama.

Prema nekim drugim teorijama i antičkim natpisima, Dubrovnik je možda osnovan i prije [[3. stoljeće|3. st.]], kao malo naselje na otočiću Laus.

Danas postoje nove nedoumice u pogledu nastanka Dubrovnika, jer su se obje gore spomenute teorije pokazale pogrešnima. Prilikom renoviranja [[Dubrovačka katedrala|Katedrale]], duboko ispod temelja današnjeg zdanja nađeni su ostatci dvije nekadašnje crkve,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=|title=Zavirite u prekrasnu bizantsku baziliku ispod dubrovačke katedrale|url=https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/tajna-koja-rusi-mit-zavirite-u-prekrasnu-bizantsku-baziliku-ispod-dubrovacke-katedrale-video|url-status=live|access-date=2024-02-21|website=dubrovackidnevnik.hr}}&lt;/ref&gt; jedne za koju se i prije znalo, i druge, još starije, datirane u [[5. stoljeće]]. Kao dodatak promjeni teorije je i otkriće dijela dubrovačkih zidina, također datiran u isto razdoblje. Prilikom sondiranja [[Stradun]]a, utvrđeno je da otočić Laus nikada nije postojao jer sam Stradun nije nasip nego prirodna pješčana plaža koja se prostirala između brda Srđa i hridinastog područja (rečeni Laus). Nove spoznaje, kao i otkriće [[Grčka|grčkih]] novčića i keramike pod Malim mulom u luci, čini se, potvrđuju teze nekih povjesničara, da početci sežu davno prije 7. st., tj. u doba starih Grka. Postavka [[Antun Ničetić|Ničetić]]a,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; kojom on dokazuje neminovnost postojanja jedne antičke luke između [[Budva|Budve]] i [[Korčula (grad)|Korčule]] dodatno je dala na vjerodostojnosti teze o nastanku naselja još u grčko vrijeme.

Oko [[992.]] g. spalio ga je car [[Samuilo]]. Krajem [[10. stoljeće|10. st.]] osniva se dubrovačka [[nadbiskupija]] i [[metropolija]]. Tada postaje crkveno neovisan od [[Split]]a. Od [[1205.]] g. [[Mletačka Republika]], koristeći križarski pohod, zavlada Dubrovnikom, nakon što s vlasti zbaci kneza [[Damjan Juda|Damjana Judu]], što potraje do [[1358.]] g. U vrijeme mletačke vlasti, Dubrovčani dižu tri bune, ali se nisu mogli osloboditi mletačkog gospodstva.

Iako je priznavao mletačku vlast, Dubrovnik je uspio sačuvati autonomiju, jer je birao [[Malo vijeće|Malo]] i [[Veliko vijeće (Dubrovačka Republika)|Veliko vijeće]], [[Senat Dubrovačke Republike|Senat]] te ostale organe gradske samouprave. Komuna je [[1272.]] g. dobila [[statut]]. U Dubrovniku se vrlo rano razvija trgovina, posebno sa zaleđem i to ponajprije s [[Bosanska Banovina|Bosnom]] u doba [[Kulin ban|Kulina bana]].

Stanovništvo se dijeli na bogatu vlastelu: patricije (''nobiles cives''), gradski puk – pučane, obično na poslovima trgovaca i kapetana, kao i pisara, i kmetove, seljake koji rade za vlastelu – obrađuju zemlju. Patriciji se pokušavaju zatvoriti unutar sebe, no posljedica toga je odumiranje vlastelinskih porodica. Morali su popustiti te sklapati brakove s pučanstvom.

U vrijeme uspona [[Raška (država)|Raške]] uspješno se branio od njenih napadaja. U [[13. stoljeće|13. st.]] vlast Dubrovnika raste na šire gradsko područje i susjedne teritorije. Tako se [[Lastovo]] dobrovoljno priključuje Dubrovniku, a od [[1333.]] g. u sastavu [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] je i [[Stonski rat]], tj. Pelješac sa [[Ston]]om. Srpski [[Stefan Uroš IV. Dušan|Car Dušan]] prepustio je Dubrovniku kontrolu nad Stonskim ratom (Pelješcem) uz naknadu od 500 perpera, plaćanje poreza. Godine [[1345.]] i [[Mljet]] ulazi u sastav Republike.

Ston je imao veliko strateško značenje za Dubrovnik, jer je tako mogao kontrolirati plovidbu oko ušća [[Neretva|Neretve]] i u [[Mljetski kanal|Mljetskom kanalu]]. Prostor od Stona do [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]a Dubrovnik je osigurao kada je početkom [[14. stoljeće|14. st.]] od Bosne kupio [[Dubrovačko primorje|Primorje]] i početkom [[15. stoljeće|15. st.]] [[Konavle]] (primorski dio [[1333.]], a konavoski dio s tvrđavom Soko te [[Cavtat]]om i [[Obod (Konavle)|Obod]]om [[31. prosinca]] [[1426.]]). Tada su utvrđene granice [[Dubrovačka Republika|Republike]] koju od kraja 15. st. priznaju svi dubrovački susjedi.

Dubrovnik je potpisao brojne međunarodne ugovore s talijanskim gradovima (posebno s [[Pisa|Pisom]]) i ostalim susjedima u zaleđu (Bosna, Srbija), većinom osiguravajući prevlast i povlašten položaj dubrovačkih trgovaca.

[[Zadarski mir|Zadarskim mirom]] [[1358.]] g., Mletačka Republika se odrekla svih posjeda na istočnoj obali Jadrana u korist [[hrvatsko-Ugarska|Hrvatsko-Ugarske]] Kraljevine. Dubrovnik je, u uspješnom diplomatskom potezu, prihvatio simboličnu vrhovnu vlast kralja ([[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovika I.]]), koja nije Hrvatsko-Ugarskoj davala doslovno nikakav utjecaj nad komunom i plaćao im je danak od 500 [[dukat]]a, čime se zaštitio i od nasrtaja Venecije.
 
Od tog vremena Dubrovnik sve više izgrađuje svoju samostalnost i neovisnost. [[Knez]]a biraju sami Dubrovčani, a nakon smrti Ludovika I. [[1380.]] g. razvija se u samostalnu i priznatu Republiku.

=== Procvat Dubrovačke Republike ===
[[Dubrovačka Republika]] je bila patricijska aristokratska republika u kojoj je vlast imala vlastela sakupljena u [[Veliko vijeće (Dubrovačka Republika)|Velikom vijeću]] (parlament). Veliko vijeće je biralo gradsko činovništvo – [[Vijeće umoljenih]] (Senat) koje se brinulo za vanjske poslove, te [[Malo vijeće]] (izvršna vlast). Knez se birao na 1 mjesec kako bi se spriječila ikakva korupcija. Nije bilo stalne vojske, nego su bili samo redari i straža, a ako je bilo potrebno, uzimali su se plaćenici. Dubrovnik je donio uredbu o ukidanju [[ropstvo|ropstva]] i zabrani prijevoza robova [[27. siječnja]] [[1416.]] godine, što je prva zabrana ropstva u Europi te prvi priznaje neovisnost [[SAD]]. U [[15. stoljeće|15. st.]] imao je oko 40 000 stanovnika, što ga je činilo jednim od većih gradova u Europi ([[London]] oko 50 000, [[Firenca]] preko 100 000).

[[Dubrovačka Republika]] doživljava svoj procvat u [[16. stoljeće|16. st.]], kada Dubrovčani uspješno uspostavljaju trgovačke veze s Turcima (iako im plaćaju danak, zadržavaju slobodu, neovisnost i povlastice slobodne trgovine na cijelom području [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Dubrovčani su već od ranije imali svoja uporišta na [[Balkanski poluotok|Balkanu]] i uspješno razvijaju trgovinu s Turskom, ali i [[Italija|Italijom]] i [[Španjolska|Španjolskom]].

U bugarskom glavnom gradu [[Sofija (grad)|Sofiji]], postojala je crkva sv. Marije i sv. Vlaha, koju je puk nazivao &quot;Dubrovačka crkva&quot;, i koja je dugo vremena bila jedino mjesto u Osmanskom Carstvu u kojem je [[kršćanstvo|kršćanima]] bilo dopušteno služenje [[euharistija]].

Trguje se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[Kuhinjska sol|solju]] i dr. U 16. st. Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]] (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]], a postoji i dokazani slučaj da je [[dubrovačka karaka]] došla do obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom. Također je poznata i jedina dubrovačka kolonija u svijetu, u selu Gandaulim, kod [[Stara Goa|Stare Goe]] u Indiji, još stoji Crkva sv. Vlaha,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://epaper.timesofindia.com/Repository/getFiles.asp?Style=OliveXLib%3ALowLevelEntityToPrint_PASTISSUES2&amp;Type=text%2Fhtml&amp;Locale=english-skin-custom&amp;Path=TOIGO%2F2008%2F05%2F29&amp;ID=Ar00400 |title=The Scent of a Village, The Times Of India Goa, 29.5.2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120112131620/http://epaper.timesofindia.com/Repository/getFiles.asp?Style=OliveXLib%3ALowLevelEntityToPrint_PASTISSUES2&amp;Type=text%2Fhtml&amp;Locale=english-skin-custom&amp;Path=TOIGO%2F2008%2F05%2F29&amp;ID=Ar00400 |archive-date=12. siječnja 2012. |access-date=17. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt; zaštitnika Dubrovačke Republike i Dubrovčana.

Temelj gospodarstva Dubrovnika činila je posrednička trgovina i [[pomorstvo]], ali i [[obrt]]i i [[veleobrt]]. U 15. st. organiziraju se prve radionice za proizvodnju [[sukno|sukna]], [[staklo|stakla]] i [[sapun]]a. U to vrijeme Dubrovnik je imao i prosvjetne, socijalne, komunalne i gospodarske ustanove. 

U starom putopisu sir [[Richard Guylford|Richarda Guylforda]] hrvatskom obalom 1506. godine koji je sastavljao prigodom hodočasničkoga putovanja u Palestinu koje mu je bilo krinka za [[industrijska špijunaža|informiranje]] o mletačkoj ratnoj brodogradnji, Guylford o Dubrovniku piše kao o hrvatskome gradu. Nedvosmisleno ga je locirao u hrvatsko kraljevstvo. U istom zapisu ne pravi razliku između Slavonije i Dalmacije, za koje drži da se teritorijalno poklapaju – osim što je &quot;Dalmacija&quot; dakako stariji i više rasprostranjen termin. Drugo, on cijelu 'Slavoniju ili Dalmaciju' naziva 'hrvatskom pokrajinom'.&lt;ref&gt;Razgovarao [[Josip Jović (novinar)|Josip Jović]]: [http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/20433-e-pivcevic-zadar-prijestupni-dubrovnik-hrvatski-grad.html E. Pivčević: Zadar prijestupni, Dubrovnik hrvatski grad. S Edom Pivčevićem o putovanju Richarda Guylforda hrvatskom obalom 1506. godine i drugim srednjovjekovnim putopisima], razgovor s dr [[Edo Pivčević|Edom Pivčevićem]], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], 28. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

U 16. st. zahvaljujući trgovini i pomorstvu, u Dubrovniku se akumuliraju znatna financijska sredstva. Utemeljuju se jača trgovačka i pomorska poduzeća, ali se i produbljuju socijalne razlike između [[pučanin|pučana]], pa se bogatiji izjednačuju s [[vlastela|vlastelom]]. Dubrovnik se izgrađuje prihodima od obrta i trgovine.

U Dubrovniku je najviše poštovana bila [[sloboda]]. Imao je svoju [[zastava|zastavu]] (s likom zaštitnika sv. Vlaha i drugu s natpisom &quot;[[Libertas (Dubrovnik)|''Libertas'']]&quot; ([[Latinski jezik|lat]]. &quot;Sloboda&quot;), [[grb]] i [[vojska|vojsku]]. Uspostavio je razgranatu mrežu [[diplomacija Dubrovnika|diplomatskih]] i trgovačkih predstavništava u mnogim [[Europa|europskim]] zemljama. Njihove interese na dvorovima europskih vladara zastupaju njihovi [[poklisar]]i, dok [[konzulat]]i štite interese dubrovačkih pomoraca.

Važan saveznik dubrovačke slobode bila je [[Španjolska]], a najveći neprijatelj njegovoj neovisnosti i slobodi Venecija. 

U drugoj polovici 16. st. opada moć Dubrovnika. Uzroci su velika [[zemljopisna otkrića]] i revolucija cijena koja obezvrijeđuje [[novac]]. Dubrovački [[banka]]ri manje ulažu u brodarstvo i obrt, jer nedostaje kapitala, a konkurencija francuskih, engleskih i [[Nizozemska|nizozemskih]] pomoraca je sve veća.

U Dubrovniku se između [[1627.]] i [[1701.]] godine kovao [[Artiluk]], srebreni novac.

=== Opadanje ===
 
Godine [[1667.]] Dubrovnik je gotovo [[potres u Dubrovniku 1667.|uništio]] snažan [[potres]] u kojem je stradao velik broj Dubrovčana, dok je mnogo zgrada porušeno.

Potres 1667. nije bio jedini događaj koji je uzrokovao opadanje moći Dubrovačke Republike, naime otkrićem Amerike trgovački su se putevi premjestili na [[Atlantik]], izgradnja [[split]]ske skele od strane Mlečana te činjenica, da više nisu imali monopol na trgovinu s Turcima jedni su od glavnih uzročnika. Potres, a nedugo zatim i požar, samo su kruna svih nedaća koje su u to doba pogodile Dubrovnik.

[[Datoteka:Stradun, Dubrovnik, Croatia.JPG|mini|Placa, Stradun]]
Nakon višestoljetnog uspješnog balansiranja između dviju velesila u svom okružju – Mletačke Republike i Otomanskog Carstva, opća europska ofenziva na Turke (poraz pod Bečom 1683., kod Mohača 1687.) odrazila se i na Dubrovnik, jer su Mlečani iskoristili slabost Turaka i uzimanjem trebinjskog kotara posve odrezali Dubrovnik od Turskog Carstva i doveli ga u vrlo tešku situaciju. Međutim, [[mir u Srijemskim Karlovcima|mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]] morala se Mletačka Republika povući iz Popova polja i vratiti ga Turcima, a tom je prilikom provedeno prvo sustavno [[razgraničenje Turske i Venecije u Dalmaciji]]. Dubrovčani su se još jednom, ponajprije vještom diplomacijom, oslobodili opasnosti, da ih Mletačka Republika okruži i odvoji od zaleđa. 
 
[[Mir u Požarevcu|Mirom u Požarevcu]] [[1718.]] Dubrovčani su turcima prepustili [[koridor]] između [[Neum]]a i [[Klek]]a koji je ostao Turcima,kao ne bi bili u izravnom dodiru s uvijek prijetećim mlečanima. Tako su se Dubrovčani i fizički odvojili od mletačkih posjeda u Dalmaciji. Tijekom ratovanja s Turcima ([[1683.]] – [[1699.]]) Dubrovčani su se odlučili ponovno prihvatiti simboličnu vrhovnu vlast ugarsko-hrvatske krune i obnavljaju ugovor iz 1358. g. U [[18. stoljeće|18. st.]] ponovno jača dubrovačko gospodarstvo i Dubrovnik izgrađuje jaku mornaricu. Orijentaciju velikih europskih pomorskih sila na [[Atlantski ocean|Atlantik]] Dubrovnik koristi za tranzit na Sredozemnom moru, ali su njegovi brodovi plovili i preko Atlantika do [[Amerika|Amerike]].
 
U 18. st. Dubrovnik ima više od 85 [[konzulat]]a. Najjači gospodarski činitelj bilo je [[građanstvo]], jer se vlastela nakon potresa 1667. g. prorijedila.

=== Nestanak Dubrovačke Republike ===
[[Datoteka:Ragusa hr.png|mini|Karta Dubrovačke Republike prije ukidanja [[1808.]] godine.]]
Početkom [[19. stoljeće|19. st.]] na sceni Europe pojavljuje se [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]], što bitno utječe i na povijest Dubrovnika. Dana [[26. svibnja]] [[1806.]] vojska francuskog generala Lauristona nedopušteno je ušla na teritorij neutralne Dubrovačke Republike, a sljedećeg dana je na prijevaru ušla u Grad, tražeći da se samo odmori i okrijepi na putu za tadašnje francuske posjede u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Umjesto toga, odmah je okupirala Grad u ime Napoleona.{{sfn|Vojnović|2009|p=187-189}} Vrlo brzo nakon početka francuske okupacije, ruska i crnogorska vojska ušla je na dubrovački teritorij i počela se boriti s francuskom vojskom, pljačkajući i paleći sve na putu. To je kulminiralo opsadom okupiranog Grada (u kojoj je na njega palo 3000 topovskih kugla).{{sfn|Vojnović|2009|p=240-241,247}} [[31. siječnja]] [[1808.]] maršal [[Auguste Marmont|Auguste Frederic Louis Viesse de Marmont]] izdao je proglas da ukida Dubrovačku Republiku, unatoč protivljenju vlasti Republike, i da pripaja dubrovački teritorij [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvu Italiji]] (marionetskoj državi [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]]), iz kojega je naknadno izdvojen te zajedno s [[Istra|Istrom]], [[Dalmacija|Dalmacijom]] te slovenskim zemljama udružen u Napoleonove [[Ilirske provincije]]. Marmontu je Napoleon dao novostvorenu titulu &quot;vojvoda dubrovački&quot; (''Duc de Raguse'').

Nakon sedam godina francuske okupacije, ohrabreni dezertiranjem francuskih trupa nakon propale [[Napoleonova invazija na Rusiju|invazije na Rusiju]] i ponovnog ulaska Austrije u rat, sve dubrovačke društvene klase, pod vodstvom vlastele, ustale su na opći ustanak protiv okupacije.{{sfn|Vojnović|2009|p=147}} 18. lipnja 1813. zajedno s britanskim saveznicima natjerali su na predaju francuski garnizon na otoku [[Šipan]]u, zatim i u [[Ston]]u te na [[Lopud]]u, nakon čega se ustanak proširio kopnom Republike, počevši s [[Konavle|Konavlima]].{{sfn|Vojnović|2009|p=150-154}} Tada su počeli opsadu Grada, uz pomoć [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanske mornarice]] s brodovima HMS ''Bacchante'' i HMS ''Saracen'', pod zapovjedništvom kapetana Williama Hostea, a ubrzo se ustanku pridružilo i stanovništvo unutar opkoljenog Grada.{{sfn|Vojnović|2009|p=191}} Austrijsko Carstvo je poslalo svoje trupe pod zapovjedništvom generala Todora Milutinovića pod izlikom da su došli pomoći svojim dubrovačkim saveznicima, međutim, kao što se ubrzo pokazalo, zapravo su htjeli francusku okupaciju Dubrovnika zamijeniti vlastitom.{{sfn|Vojnović|2009|p=172-173}} Zaveli su jednog od privremenih guvernera Republike, Vlaha (sina Brnje) Kabogu, obećanjima moći i vlasti (koje nije dugo uživao, nego je umro u sramoti, od naroda otad zvan &quot;Traditur&quot; – izdajica), te su ga uspjeli uvjeriti da vrata s istočne strane ostanu zatvorena dubrovačkim ustanicima koji su se tamo okupili, a da kroz vrata na zapadu uđu austrijske snage (bez dubrovačkih vojnika) kako bi okupirale Grad, nakon što se predao francuski garnizon od 500 vojnika pod zapovjedništvom generala Montricharda.{{sfn|Vojnović|2009|p=194}}

Nakon toga, barjak svetoga Vlaha vijorio se uz austrijsku i britansku zastavu, ali samo dva dana, jer je 30. siječnja general Milutinović naredio gradonačelniku Sabu Giorgi da ga spusti. U patriotskom zanosu Giorgi, koji je bio zadnji knez Republike prije francuske okupacije, odbio je skinuti barjak, &quot;jer ga je pripeo (podigao) narod&quot;, i nijedan Dubrovčanin to nije htio učiniti, čak ni nakon što su im zaprijetili oružjem, nego su barjak skinuli austrijski vojnici.&lt;ref name=&quot;Cosic2000&quot;&gt;{{cite journal |title=Dubrovnik Under French Rule (1810–1814) |first=Stjepan |last=Ćosić |url=http://hrcak.srce.hr/clanak/12648 |format=PDF |journal=[[Dubrovnik Annals]] |year=2000 |issue=4 |pages=141–142 |accessdate=11. rujna 2009.}}&lt;/ref&gt;

Iako vlada Dubrovačke Republike nikad nije potpisala kapitulaciju niti se odrekla suvereniteta, što je po pravilima [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Klemensa von Metternicha]] koje je Austrija usvojila za [[Bečki kongres]] značilo da je trebala biti obnovljena, Austrijsko Carstvo je uspjelo uvjeriti druge saveznike da mu dopuste da zadrži teritorij Dubrovačke Republike{{sfn|Vojnović|2009|p=208-210}} Dok su mnogi manji i manje važni gradovi i bivše države bili primljeni na Kongres, to pravo je odbijeno predstavniku Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=270-272}} Sve to je bilo u potpunoj suprotnosti sa svečanim ugovorima koje su austrijski carevi potpisali s Republikom: prvi potpisan 20. kolovoza 1684., u kojem car [[Leopold I.]] Republici obećava i jamči nepovredivu slobodu (&quot;''inviolatam libertatem''&quot;), te drugi iz 1772., u kojem carica [[Marija Terezija]] obećava zaštitu i poštovanje nepovredivosti teritorija i slobode Dubrovačke Republike.{{sfn|Vojnović|2009|p=217-218}}

=== Novija povijest ===
Kad je [[1815.]] službeno prestala postojati Dubrovačka Republika, njezin je teritorij pripojen [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]]. Ona je zajedno s Hrvatskom i [[Slavonija|Slavonijom]] činila ''[[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojednu kraljevinu Hrvatske, Dalmacije i Slavonije]]'', koja je do [[1918.]] bila u sastavu Habsburške Monarhije, odnosno [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].

Zanimljiv je detalj kako je Grad dugo bio neosvijetljen, a ferali i početci javne rasvjete počeli su se koristiti tek u zadnjem desetljeću 19. stoljeća. Do tada mali broj ferala koji su postojali u Gradu građanima nije mogao pružiti sigurnost kako bi i noću mogli prolaziti ulicama. Do 1870. godine u gradu je postojalo tek 45 ferala pa su grad i predgrađe bili slabo osvijetljeni, nakon spomenute godine broj ferala se povećao na 150, a umjesto ulja kao rasvjetno se gorivo koristio se [[petrolej]]. &quot;Užigač ferala&quot; ih je palio u sumrak, a gorjeli su dok je u njima bilo goriva. U ljetno vrijeme, kao i u vrijeme mjesečine, ferali se nisu palili. I pored povećanog broja tih rasvjetnih tijela postavljenih na kamene i željezne stupove, rasvjeta je bila i oskudna i kratkotrajna, pa je već 1895. [[Frano Gundulić]], tadašnji općinski [[načelnik]], donio odluku o dopuštenju uvođenja električne rasvjete. Dne 1. lipnja [[1901.]] zasjala je prva električna žarulja na Stradunu.

Kada se u Dubrovniku oblikovala jezgra pristaša buduće [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodne stranke]]. Od proglašenja ustavnosti 1860. narodnjački je krug u Dubrovniku, na čelu s [[Pero Čingrija|Perom Čingrijom]] te Nikom i Rafom Pucićem, prednjačio u ostvarivanju ciljeva Narodne stranke, koja je 1869. pobijedila na općinskim izborima, a hrvatski je jezik kao nastavni uveden u dubrovačku gimnaziju. Poslije su procesi nacionalne diferencijacije doveli do »''[[Dubrovački srbokatolički pokret|srbokatoličko]]-[[Autonomaši|autonomaške]]'' koalicijske vlasti u dubrovačkoj općini 1890. – 1899. Konsolidaciji Narodne (hrvatske) stranke pridonijela je skupina mladih pravaša na čelu s Franom Supilom. Nova je politička skupina uvjerljivo pobijedila na izborima 1899. godine.

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], raspadom [[Habsburška monarhija|Habsburške Monarhije]], Dubrovnik, zajedno s cijelom Hrvatskom, biva dijelom ''Države Slovenaca, Hrvata i Srba'', koja [[1. prosinca]] [[1918.]] postaje [[Kraljevina SHS]], te [[1929.]], konačno Kraljevina Jugoslavija. Podjelom te zemlje na 33 oblasti, Vidovdanskim ustavom [[1921.]], osniva se [[1923.]] dubrovačka oblast. Ona proglašenjem [[Šestojanuarska diktatura|diktature]] postaje dijelom [[Zetska banovina|Zetske banovine]], sa sjedištem u [[Cetinje|Cetinju]]. Konačno, [[1939.]], stvara se posebna [[Banovina Hrvatska]], čiji su dijelovi i Dubrovnik i okolica. Velikosrpski i jugounitaristički krugovi nisu blagonaklono gledali na to što im je Dubrovnik izmakao. Najutjecajnija hrvatska stranka [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]] je tih godina bio podijeljen i nesložan i ta je nesloga riješena tek nakon posjeta tajnika HSS-a [[Juraj Krnjević|Jurja Krnjevića]] Dubrovniku 2. svibnja 1940., kad je uspio ujediniti tri gradske organizacije u jednu ([[Gruž]], [[Pile, Dubrovnik]] i Grad).&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/clanak/100810 Političko opredjeljenje birača kotara Dubrovnik 1931. – 1940.], Časopis za suvremenu povijest br.1/2011., piše: Franko Mirošević&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Triebwagen 802.jpg|200px|desno|mini|[[Uskotračna željeznica]] nekad je jednim svojim krakom završavala u Dubrovniku (fotografija iz 1967. godine)]]

Godine [[1941.]], proglašenjem [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], njezinim dijelom postaje Dubrovnik. On je bio sjedište [[Velika župa Dubrava|Velike župe Dubrave]]. Većina Dubrovčana diže ustanak protiv [[fašizam|fašističke]] NDH, te se pridružuje ilegalnom [[antifašizam|antifašističkom]] pokretu kojeg su vodili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije]]. U Dubrovniku je bio prisutan fašistički teror. Nakon pada fašista, u listopadu i studenom [[1944.]] godine na otocima [[Pokolj na otoku Daksi|Daksi]], [[Korčula|Korčuli]] i [[Pokolj na otoku Jakljanu|Jakljan]]u te poluotoku [[Pelješac|Pelješcu]], kao i na Orsuli u Dubrovniku, komunisti su likvidirali 109 civila i 78 pripadnika vojnih snaga. Većina ubijenih bili su članovi [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a uz svećenike, među kojima je bio [[Petar Perica]], autor crkvenih pjesama &quot;Zdravo Djevo, Kraljice Hrvata&quot; i &quot;Dok nebesa nek se ori&quot;.&lt;ref&gt;O Petru Perici https://web.archive.org/web/20070609150017/http://www.ffdi.hr/mep/07-srce_isusovo/SRCE-perica.htm&lt;/ref&gt; Od ulaska partizanskih snaga u Dubrovnik vrši se sustavna represija na hrvatsku katoličku mladež koja kulminira 12. travnja [[1947.]] uhićenjem više od 90 Dubrovčana.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hdpz.t-com.hr/broj236/index236.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20120308011712/http://www.hdpz.t-com.hr/broj236/index236.html |archive-date=8. ožujka 2012. |access-date=18. siječnja 2012.}}&lt;/ref&gt;

Završetkom rata i osnivanjem [[komunizam|komunističke]] Demokratske Federativne [[Druga Jugoslavija|Jugoslavije]], Dubrovnik je grad u [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodnoj Republici Hrvatskoj]].
&lt;!-- 1945. – 198*: vakuum? --&gt;

U srednjoj i istočnoj [[Europa|Europi]] počinje slabiti [[Sovjetski Savez|sovjetski]] politički i društveni sustav. Tada u Hrvatskoj počinje djelovati organizirani pokret kojemu je bio cilj slobodna [[demokracija|demokratska]] Hrvatska, koju više nitko neće gospodarski izrabljivati ni nacionalno ugnjetavati. Godine [[1990.]] održani su višestranački izbori, kojom je srušen komunizam u Hrvatskoj. Najviše je glasova dobila [[Hrvatska demokratska zajednica]], pod vodstvom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]]. Iz Dubrovnika su u [[Hrvatski sabor]] izabrani jedan nezavisni kandidat i trojica zastupnika s liste HDZ-a. [[1991.]] održan je [[referendum]] na kojem se većina Dubrovčana opredijelila za neovisnu Hrvatsku. Istovremeno je proveden i popis stanovništva, po kojem u dubrovačkoj općini živi 70.602 stanovnika, od toga 58.300 [[Hrvati|Hrvata]], 4735 [[Srbi|Srba]], te [[Bošnjaci|Muslimani]] i druge nacionalnosti. Znajući za skori rat, većina Srba seli u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] i [[Crna Gora|Crnu Goru]].{{Nedostaje izvor}}

=== Domovinski rat ===
{{glavni|Obrana Dubrovnika}}
[[Datoteka:Dubrovnik, Information-Panel retouched.jpg|desno|mini|Zemljovid grada s oštećenjima nastalim u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].]]
Dana [[1. listopada]] [[1991.]], pripadnici [[JNA]] iz [[Trebinje|Trebinja]], te crnogorski dobrovoljci – počinju [[opsada Dubrovnika|oružani napad na Dubrovnik]], s ciljem stvaranja [[velika Srbija|velike Srbije]]. Grad je svakodnevno bombardiran, a najžešće je bilo [[6. prosinca]] [[1991.]] Dana 20. travnja [[2012.]] godine gradonačelnik Trebinja Dobroslav Ćuk izrazio je žaljenje za događaje od prije dvadeset godina te zanijekao da je riječ o isprici&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/vijesti/gradonacelnik-trebinja-zali-zbog-ratne-stete-dubrovniku-clanak-400616&lt;/ref&gt; za počinjena nedjela.

Od granata je nepovratno stradao križ na [[Srđ]]u. Isto tako, oštećena je Onofrijeva [[česma]], franjevački i dominikanski [[samostan]], [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|crkva sv. Vlaha]] i druga svetišta, Arhiv, hoteli, električne instalacije i brojne druge zgrade. Međutim, vrlo brzo je došla pomoć [[UNESCO]]-a, te je grad savršeno obnovljen.

Američki se [[zrakoplov]] USAF CT-43 [[Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika 1996.|srušio u blizini Dubrovnika]], [[3. travnja]] [[1996.]] godine. Pri tome je poginulo 34 putnika, među kojima je bio američki ministar trgovine [[Ron Brown]] i novinar [[New York Times]]-a Nathaniel Nash.

=== Povijest pomorstva ===
Prvi podatci o dubrovačkom pomorstvu potječu iz 782. godine, spomenom gradnje dubrovačkih arsenala,&lt;ref&gt;[[Nikola Ranjina|Ranjina, Nikola]], ''Ljetopis dubrovački, Prijevodi najstarijih kronika'', prijevod P. Bokarice, Knjiga I., Dubrovnik, 1988., str. 327.&lt;/ref&gt; potom u 9. stoljeću u vezi s odbijanjem petnaestomjesečne [[Saraceni|saracenske]] opsade (866./67.), i ponovo [[871.]], kada su dubrovački brodovi prevezli vojku i na taj način sudjelovali zajedno s bizantskom i hrvatskom mornaricom pod knezom Domagojem u oslobađanju [[Bari]]ja od Saracena.&lt;ref&gt;[[Vinko Foretić|Foretić, V.]], ''Povijest Dubrovnika do 1808.'', Knjiga I., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1980., str. 19.&lt;/ref&gt; Dubrovački su se brodovi ponovo sa Saracenima sukobili [[1032.]] godine kad su značajno doprinijeli u pobjedi bizantske flote.&lt;ref&gt;[[Vinko Foretić|Foretić, V.]], ''Povijest Dubrovnika do 1808.'', Knjiga I., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1980., str. 38.&lt;/ref&gt; U prvoj polovici 10. st. Konstantin VII. Porfirogenet dubrovačke brodove iz 9. st. zove korablje (lat. ''carabus''). Ugovorne isprave s različitim primorskim gradovima i pomorskim zemljama iz 11. st. svjedoče da je Dubrovnik već tada imao razvijenu sredozemno pomorsku trgovinu koja je jačala i za mletačke vlasti u 13. i 14. st. Dubrovački brodovi (barkusij, galijun, karaka, koka, nava, urka i dr.) bili su uzor i najjačim pomorskim silama toga vremena. Prateći razvoj trgovačke flote, Republika je tijekom 15. st. utemeljila više od 20 konzulata, najviše u lukama na Apeninskom poluotoku i na [[Sicilija|Siciliji]]. Trgovačka je flota bila na vrhuncu razvoja, a u svjetskoj pomorskoj trgovini Dubrovnik je zauzeo vodeće mjesto, razvijajući se u svjetsko pomorsko središte. Njegova trgovačka mornarica imala je u 16. st. od 170 do 200 većih [[brod]]ova, na kojima je bilo uposleno oko 4000 pomoraca, i premašivala je potrebe domaćih trgovaca. Dubrovački su brodovi plovili u sve veće talijanske, francuske i španjolske luke, dopirući na zapadu do [[Engleska|Engleske]] i [[Flandrija|Flandrije]], zatim u grčke, egejske i osmanske luke u [[Sirija|Siriji]] i [[Egipat|Egiptu]], te u portugalske posjede u [[Indija|Indiji]]. U više od 60 sredozemnih luka Dubrovačka Republika imenovala je svoje konzule koji su štitili interese dubrovačkih trgovačkih skupina. Razvoj pomorstva pažljivo su nadzirali posebni magistrati. Zahvaljujući pomorstvu razvila se brodogradnja, pa su se dubrovački jedrenjaci, cijenjeni na cijelome Sredozemlju, gradili u gruškom brodogradilištu, otvorenom [[1525.]], i na otočkim brodogradilištima [[Lopud]]a i [[Šipan]]a. Potkraj 16.st., dubrovačko brodarstvo i trgovina postupno su počeli nazadovati zbog pojave manjeg, ali ekonomičnijeg francuskog, engleskog i nizozemskog brodovlja na Levantu, te učestala gusarenja [[Berberi|Berbera]] i Ulcinjana. [[1599.]] Republika je raspolagala s 52 broda duge plovidbe od oko 21000 kola nosivosti što je predstavljalo smanjenje od 10000 kola u odnosu na razdoblje 1570. – 1585. Opadanje dubrovačke flote nastavilo se, pa je polovicom 17.st. ona imala svega 100-120 brodova ukupne nosivosti 12000 kola, s malim brojem brodova iznad 100 kola. Do 1695. dubrovačka trgovačka mornarica svela se na samo 75 brodova, a na prijelazu u 18.st. pod dubrovačkom zastavom bilo je svega 40 jedrenjaka od samo 2900 kola ukupne nosivosti. U tome razdoblju najveći broj dubrovačkih konzulata prestalo je djelovati. Preokret je nastao kada su Dubrovčani manjim brodovima intenzivirali posredničku trgovinu s bližim talijanskim gradovima Papinske Države: [[Ancona|Anconom]], [[Bari]]jem i Barlettom te [[Napulj]]em i grčkim lukama. Pomorski kapital sve više prebacivao u Dubrovačko primorje ([[Slano]]), Konavle ([[Cavtat]]) i osobito na [[Pelješac]] ([[Orebić]]), pa su od 1640. – 80. Pelješčani upravljali s čak 2/3 brodova pod zastavom sv. Vlaha. Do poleta dubrovačkoga izvanjadranskoga brodarstva došlo je sredinom 18.st., pa su Dubrovčani 1750. imali oko 150 brodova na kojima je bilo uposleno oko 2200 pomoraca, a do kraja st. na Sredozemlju je ponovno bilo otvoreno osamdesetak konzulata. Pravna pitanja u vezi s brodarstvom i pomorstvom bila su uređena, prilikom osnutka Pomorskog ureda, Pravilnikom Dubrovačke Republike o nacionalnoj plovidbi ([[1745.]], tiskanom [[1784.]]). Dubrovački brodovi plovili su tada od Carigrada, [[Aleksandrija|Aleksandrije]] i Livorna do Marseillea i španjolske obale, a posjećivali su i američke atlantske luke [[New York]], [[Philadelphia|Philadelphiju]] i [[Baltimore]]. Prema knjizi ''Aroboraggi'' zamjetno je stalno povećavanje broja brodova od početka 19.st. do 1805., pa kada je bilo upisano 278 brodova ukupne nosivosti 24772 kara, a prema izvještaju pjesnika i pisca Bara Propera Bettere, Republika je uoči pada imala ukupno 350 brodova, od toga 80 za kabotažu (do 16 tona) i 270 brodova duge plovidbe s prosječnom nosivošću od približno 250 tona. Unatoč katarstrofalnim posljedicama što su ih za dubrovačko pomorstvo donijeli slom Republike i razdoblje francuske vlasti, Dubrovnik je sve do 1850-ih ostao glavnim pomorskim brodograđevnim trgovačkim središtem [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]]. Uspon je uslijedio s pojavom novih brodovlasnika, pogotovo na [[Pelješac|Pelješcu]] (Flori, Mimbelli, Kovačević, Bjelovučić i dr.). Osnivanjem Pelješkog pomorskog društva u Orebiću 1865., koje je do likvidacije 1891. imalo više od 30 jedrenjaka, i Dubrovačkoga pomorskoga društva u Dubrovniku (postojalo od 1869. do 1889.), pokušavalo se koncentrirati kapital u brodarstvu, ali je zbog parobrodarske konkurencije vrlo brzo došlo do propasti tih društava. Nakon nabave prvoga parobroda ''Dubrovnik'' (219 Brt) godine 1880., osnovana je Dubrovačka parobrodska plovidba (1889.), a s njom i nova društva ''Unione'' (1890.) i ''Naprijed'' (1894.), koja su se u Prvom svjetskom ratu udružila s Dubrovačkom plovidbom. Uoči Prvog svjetskog rata ona je imala 6 brodova s 3250 Brt, a tijekom rata nije poslovala. Između dvaju svjetskih ratova, uz Dubrovačku plovidbu, osnivala su se nova društva ''Slobodna plovidba'', ''Rad'', ''Jugolevant'', ''Prvo dalmatinsko trgovačko društvo''. U tome razdoblju razvijala se obalna plovidba s putničkim brodovima i duga plovidba s teretnim brodovima (1945. imala je 10 teretnih brodova duge plovidbe i 14 putničkih brodova obalne plovidbne.). Nakon Drugog svjetskog rata, centralizacijom trgovačke mornarice 1946. flota je bila dodijeljena ''Jugoliniji'', novosnovanoj jedinstvenoj brodarskoj tvrki u [[Rijeka|Rijeci]], 1951. bilo je osnovano ''Pomorsko-transportno poduzeće Dubrovnik'' (pripojeno 1962. ''Atlantskoj plovidbi''); ''[[Atlantska plovidba]]'' bila je osnovana [[1955.]], a od [[1995.]] djeluje kao dioničko društvo te raspolaže flotom od 20 brodova ([[1997.]]).

== Uprava i politika ==
Upravna tijela Grada Dubrovnika su: Gradsko vijeće i Gradonačelnik (vijećnici i gradonačelnik biraju se neposredno na četverogodišnji mandat). Grad Dubrovnik ima 7 upravnih odjela i 3 službe (pročelnike upravnih odjela, temeljem javnog natječaja, imenuje gradonačelnik).

=== Naselja u sastavu Grada Dubrovnika ===
Grad Dubrovnik bez Dubrovnika se sastoji od 31 naselja. To su:
{| width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot;
|-
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Bosanka]]
* [[Brsečine]]
* [[Čajkovica]]
* [[Čajkovići]]
* [[Donje Obuljeno]]
* [[Dubravica (Dubrovnik)|Dubravica]]
* [[Gornje Obuljeno]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Gromača]]
* [[Kliševo]]
* [[Knežica]]
* [[Koločep (Dubrovnik)|Koločep]]
* [[Komolac]]
* [[Lopud (Dubrovnik)|Lopud]]
* [[Lozica]]
* [[Ljubač (Dubrovnik)|Ljubač]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Mokošica]]
* [[Mravinjac (Dubrovnik)|Mravinjac]]
* [[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]]
* [[Nova Mokošica]]
* [[Orašac (Dubrovnik)|Orašac]]
* [[Osojnik]]
* [[Petrovo Selo]]
* [[Pobrežje]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Prijevor (Dubrovnik)|Prijevor]]
* [[Rožat]]
* [[Suđurađ]]
* [[Sustjepan]]
* [[Šipanska Luka]]
* [[Šumet (Dubrovnik)|Šumet]]
* [[Trsteno]]
* [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]
|}

===Gradski kotari===
Grad Dubrovnik (uže gradsko područje) sastoji se od osam [[gradski kotar|gradskih kotara]]:

{| width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot;
|-
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Ploče-Iza Grada]]
* [[Grad (Dubrovnik)|Grad]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Pile, Dubrovnik|Pile-Kono]]
* [[Lapad]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Montovjerna]]
* [[Gruž]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Komolac]]
* [[Mokošica]]
|}

===Mjesni odbori===
Područje Grada Dubrovnika izvan užega gradskoga područja čini 17 [[mjesni odbor|mjesnih odbora]]:

{| width=&quot;100%&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;0&quot; border=&quot;0&quot;
|-
| width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Bosanka]]
* [[Brsečine]]
* [[Dubravica (Dubrovnik)|Dubravica]]
* [[Gromača]]
* [[Kliševo]]
* [[Koločep (Dubrovnik)|Koločep]]
* [[Lopud (Dubrovnik)|Lopud]]
* [[Ljubač (Dubrovnik)|Ljubač]]
| style=&quot;padding-left:;&quot; width=&quot;25%&quot; valign=&quot;top&quot; align=&quot;left&quot; |
* [[Mravinjac (Dubrovnik)|Mravinjac]]
* [[Mrčevo (Dubrovnik)|Mrčevo]]
* [[Orašac (Dubrovnik)|Orašac]]
* [[Osojnik]]
* [[Riđica (Dubrovnik)|Riđica]]
* [[Suđurađ]]
* [[Šipanska Luka]]
* [[Trsteno]]
* [[Zaton (Dubrovnik)|Zaton]]
|}

===Dubrovački forum===
{{glavni|Dubrovački forum}}
[[Ministarstvo vanjskih i europskih poslova]] održava svake godine [[Dubrovački forum]], na kojemu okuplja [[ministar vanjskih poslova|ministre vanjskih poslova]], diplomate i političare iz cijeloga svijeta.

== Zemljopisni položaj  ==
{{Panoramska slika|1 dubrovnik pano - edit1.jpg|900px|'''Panorama Dubrovnika'''}}

*Regija: Dubrovačko područje/Dubrovnik
*Koordinate: 42°38'26&quot; [[zemljopisna širina|s.z.š.]], 18°06'35&quot; [[Zemljopisna dužina|i.z.d.]]
*Površina: 143,35&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;

Dubrovnik se nalazi na južnom Jadranu. Grad se razvio na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]], gdje prestaje niz jadranskih otoka i počinje otvoreno more. Leži na južnim padinama i u podnožju brda [[Srđ]]. Šire dubrovačko područje obuhvaća uski primorski pojas dug oko 250&amp;nbsp;km, koji se proteže od Kleka na zapadu do Sutorine i rta [[Prevlaka]] na istoku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.dubrovnik.in/hr/geografski-polozaj.htm |title=Dubrovnik položaj |access-date=4. kolovoza 2010. |archive-date=5. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170105233045/http://www.dubrovnik.in/hr/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
*Srednja godišnja [[temperatura]]: 16,6&amp;nbsp;°C
*Srednja vrijednost temperature zraka najhladnijeg mjeseca ([[siječanj]]): 9.0&amp;nbsp;°C
*Srednja vrijednost temperature zraka najtoplijeg mjeseca ([[kolovoz]]): 26.0&amp;nbsp;°C
*[[Salinitet]] mora: 38 ‰

Ima više od 250 sunčanih dana u godini. Srednja godišnja [[temperatura]] je 16,6&amp;nbsp;°C, a ljetna 26&amp;nbsp;°C. [[Snijeg]] i niske temperature prava su rijetkost. Najhladniji mjesec u godini je [[siječanj]], a najtopliji [[kolovoz]]. Sezona kupanja traje od [[travanj|travnja]] do [[listopad]]a. U godini ima 109 kišnih dana, a ljeti samo 14. Grad od [[bura|bure]] štiti brdo [[Srđ]], a od udara [[jugo|juga]] otočić [[Lokrum]].

{{Infobox vrijeme
|mjesto =&lt;!--Dubrovnik|--&gt;Dubrovnik
|Sij_sr_maks=12.2
|Velj_sr_maks=12.5
|Ožu_sr_maks=14.4
|Tra_sr_maks=16.9
|Svi_sr_maks=22.3
|Lip_sr_maks=26.2
|Srp_sr_maks=30.1
|Kol_sr_maks=30.2
|Ruj_sr_maks=25.4
|Lis_sr_maks=21.4
|Stu_sr_maks=16.6
|Pro_sr_maks=13.2
|God_sr_maks=20.1

|Sij_sr=9.0
|Velj_sr=9.5
|Ožu_sr=11.5
|Tra_sr=14.5
|Svi_sr=17.5
|Lip_sr=23.0
|Srp_sr=26.0
|Kol_sr=26.0
|Ruj_sr=20.5
|Lis_sr=17.5
|Stu_sr=13.0
|Pro_sr=10.0
|God_sr=16.6

|Sij_sr_min=6.0
|Velj_sr_min=6.5
|Ožu_sr_min=8.5
|Tra_sr_min=10.9
|Svi_sr_min=15.2
|Lip_sr_min=18.6
|Srp_sr_min=22.7
|Kol_sr_min=22.8
|Ruj_sr_min=18.7
|Lis_sr_min=15.2
|Stu_sr_min=10.5
|Pro_sr_min=6.8
|God_sr_min=13.3

|Sij_obo=195.2
|Velj_obo=189.2
|Ožu_obo=127.7
|Tra_obo=90.9
|Svi_obo=76.1
|Lip_obo=48.6
|Srp_obo=24.1
|Kol_obo=59.0
|Ruj_obo=78.7
|Lis_obo=109.9
|Stu_obo=241.9
|Pro_obo=205.3
|God_obo=1436.6
|Izvor=Worldclimate.com,&lt;ref&gt;[http://www.worldclimate.com/cgi-bin/grid.pl?gr=N42E018 Worldclimate.com]&lt;/ref&gt; podaci za razdoblje [[1973.]] – [[1991.]]
}}

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:View Dubrovnik-2.jpg|desno|mini|Dubrovačka luka u Gružu]]
U Dubrovniku su već u [[11. stoljeće|XI. st.]] postajala udruženja trgovaca i obrtnika razvrstanih po djelatnostima. Glavne gospodarske grane stoljećima su [[brodogradnja]], [[pomorstvo]], [[trgovina]], [[obrt]], a od kraja [[19. stoljeće|XIX. st.]] i [[Hrvatski turizam|turizam]]. Trgovalo se [[rudarstvo|rudarskim]], [[poljoprivreda|poljodjelskim]] i [[stočarstvo|stočarskim]] proizvodima, manufakturnom robom, [[Kuhinjska sol|solju]] i dr. Sol se dobivala u [[Gruž]]u i [[Slano]]m te na otocima [[Šipan]]u i [[Mljet]]u, a najvažnije središte prizvodnje [[Kuhinjska sol|soli]] bio je [[Ston]]. U 16. stoljeću, Dubrovnik je imao jaku [[mornarica|mornaricu]] (oko 180 brodova), po jačini i veličini treću u svijetu. Dubrovački su brodovi prevozili robu stranih trgovaca, plovili obalama [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] i stizali sve do [[Engleska|Engleske]], a postoji i dokazani slučaj da je [[dubrovačka karaka]] došla do obale Sjeverne Amerike, gdje su se pomorci pomiješali s lokalnim stanovništvom (Indijancima).

U Dubrovniku je osnovana najstarija trgovačka komora u Hrvatskoj. Osnovali su je [[Francuzi]] [[1808.]] godine, nakon propasti Dubrovačke Republike, dok je Hrvatska gospodarska komora u [[Zagreb]]u osnovana tek [[1852.]] godine. Danas postoji Županijska komora Dubrovnik, a grad je gospodarsko središte [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]].

[[Luka Gruž]] je putnička luka s najviše [[Brod za krstarenje|kruzerskih]] uplovljenja u Hrvatskoj. Najvažnija institucija u dubrovačkoj luci je [[lučka kapetanija]].

== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Dubrovnik |p1857=14445 |p1869=13398 |p1880=15666 |p1890=15329 |p1900=17384 |p1910=18396 |p1921=16719 |p1931=20420 |p1948=21778 |p1953=24296 |p1961=27793 |p1971=35628 |p1981=46025 |p1991=51597 |p2001=43770 |p2011=42615 |p2021=41562 |napomena=Nastao iz stare općine Dubrovnik. U 1981. i 1991. sadrži dio podataka općine Župa dubrovačka. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Dubrovnik |p1857=6451 |p1869=6032 |p1880=8460 |p1890=8531 |p1900=10671 |p1910=11823 |p1921=10425 |p1931=14137 |p1948=15875 |p1953=18286 |p1961=22210 |p1971=30161 |p1981=41864 |p1991=47348 |p2001=30436 |p2011=28434 |p2021=26922 |napomena=Od 1857. do 1971. sadrži podatke za bivša naselja Gruž-Luka i Lapad. U 2001. smanjeno je izdvajanjem naselja Bosanka, Brašina općina Župa dubrovačka, Brgat Donji općina Župa dubrovačka, Brgat Gornji općina Župa dubrovačka, Buići općina Župa dubrovačka, Čajkovica, Čajkovići, Čelopeci općina Župa dubrovačka, Čibača općina Župa dubrovačka, Donje Obuljeno, Gornje Obuljeno, Grbavac općina Župa dubrovačka, Knežica, Komolac, Kupari općina Župa dubrovačka, Makoše općina Župa dubrovačka, Martinovići općina Župa dubrovačka, Mlini općina Župa dubrovačka, Mokošica, Nova Mokošica, Petrača općina Župa dubrovačka,  Petrovo Selo, Plat općina Župa dubrovačka, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Soline općina Župa dubrovačka, Srebreno općina Župa dubrovačka, Sustjepan, Šumet i Zavrelje općina Župa dubrovačka. U 1981. i 1991. sadrži podatke za naselja Bosanka, Brašina općina Župa dubrovačka, Čajkovići, Čelopeci općina Župa dubrovačka, Čibača općina Župa dubrovačka, Donje Obuljeno, Gornje Obuljeno, Komolac, Kupari općina Župa dubrovačka, Mlini općina Župa dubrovačka, Mokošica, Petrača općina Župa dubrovačka, Petrovo Selo, Pobrežje, Prijevor, Rožat, Srebreno općina Župa dubrovačka i Zavrelje općina Župa dubrovačka. Od 1857. do 1991. sadrži podatke za naselje Nova Mokošica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

=== Popis 1991. ===
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Dubrovnik}}

=== Popis 2001. ===
Područje Grada Dubrovnika, prema popisu stanovništva iz [[2001.]]&lt;ref&gt;{{cite web |title=Popis stanovništva 2001. |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census.htm |author=Državni zavod za statistiku}}&lt;/ref&gt; ima {{n|43 770}} stanovnika (uključujući i [[gastarbeiter|radnike u inozemstvu]]).

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz [[2001.]]:
*[[Hrvati]]: {{n|38 690}} (88,39 %)
*[[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]]: 1426 (3,26 %)
*[[Bošnjaci u Hrvatskoj|Bošnjaci]]: 1387 (3,17 %)
*[[Crnogorci u Hrvatskoj|Crnogorci]]: 242 (0,55 %)
*neizjašnjeni: 853 (1,95 %)

S obzirom na materinski jezik, {{n|42 232}} ili 96,49 % izjasnilo se da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. 

Prema vjeri, {{n|37 015}} ili 84,57 % izjasnilo se kao [[Katoličanstvo|rimokatolici]], 2310 ili 5,28 % kao [[Islam|muslimani]], 1697 ili 3,88 % kao [[pravoslavlje|pravoslavci]], 1430 ili 3,27 % kao [[Agnosticizam|agnostici]] ili neizjašnjeni, te 935 ili 2,14 % kao [[Ateizam|ateisti]].

=== Popis 2011. ===
Područje Grada Dubrovnika, prema popisu stanovništva iz [[2011.]]&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup19.html www.dzs.hr]&lt;/ref&gt; ima {{n|42 615}} stanovnika.

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz [[2011.]]:
*Hrvati: {{n|38 498}} (90,34 %)
*Bošnjaci: 1499 (3,52 %)
*Srbi: 1164 (2,73 %)
*Crnogorci: 194 (0,46 %)
*neizjašnjeni: 342 (0,8 %)

S obzirom na materinski jezik, {{n|41 081}} ili 96,4 % izjasnilo se da im je materinski jezik [[hrvatski jezik|hrvatski]]. 

Prema vjeri, {{n|35 940}} ili 84,34 % izjasnilo se kao [[Katoličanstvo|katolici]], 2240 ili 5,26 % kao [[Islam|muslimani]], 1481 ili 3,48 % kao [[pravoslavlje|pravoslavci]], 360 ili 0,84 % kao [[Agnosticizam|agnostici]] i skeptici, te 1313 ili 3,08 % kao [[Ateizam|ateisti]].

=== Popis 2021. ===
Područje Grada Dubrovnika, prema popisu stanovništva iz [[2021.]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; ima {{n|41 562}} stanovnika.

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz 2021.:

* Hrvati: 38 238 (92 %)
* Bošnjaci: 1086 (2,61 %)
* Srbi: 764 (1,84 %)
* Crnogorci: 125 (0,30 %)

S obzirom na materinski jezik, {{n|39 669}} ili 95,45 % izjasnilo se da im je materinski jezik [[Hrvatski jezik|hrvatski]].

Prema vjeri, {{n|32 084}} ili 77,2 % izjasnilo se kao [[Katoličanstvo|rimokatolici]], 1833 ili 4,41 % kao [[Islam|muslimani]], 958 ili 2,3 % kao [[Pravoslavlje|pravoslavci]], 621 ili 1,49 % kao [[Agnosticizam|agnostici]] i skeptici, te 1408 ili 3,39 % kao [[Ateizam|ateisti]].

== Spomenici i znamenitosti ==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Dubrovnik
|slika = Dubrovnik sa Križa.JPG
|godina = 1979.
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = i, iii, iv
|ugroženost = Ne
|dossier = 95
|država = {{Z+X|HRV}}
|karta = 
|karta-oznaka = Dubrovnik
|oznaka-položaj = left
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis = 
}}

=== Gradske zidine i utvrđenja ===
[[Datoteka:Dubrovnik-Lovrijenac.jpg|desno|mini|Tvrđava [[Lovrijenac]]]]
* ''[[Dubrovačke zidine|Gradske zidine]]'' – građene su od [[13. stoljeće|13.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]] za potrebe obrane i zaštite. Duge su 1940 [[metar|m]], visoke do 25 m, prema kopnu debljine 4 – 6 m, a prema moru 1,5 – 3 m. Na četiri strane svijeta, zaštićene su utvrdama.
* ''[[Minčeta|Kula Minčeta]]'' – utvrda na [[sjever]]u gradskih zidina, monumentalna je i okrugla, dovršena je [[1464.]] godine, gradili su je brojni graditelji, među njima i [[Juraj Dalmatinac]]. Povod za izgradnju bila je vijest o padu [[Carigrad]]a [[1453.]] godine.
* ''[[Bokar|Kula Bokar]]'' – utvrda na [[zapad]]u gradskih zidina, naziva se i ''Zvjezdan'', građena je od [[1461.]] do [[1463.]] prema projektu [[Firenca|firentinskog]] graditelja Michelozza Michelozzija.
* ''[[Tvrđava sv. Ivan u Dubrovniku|Tvrđava sv. Ivan]]'' – utvrda na jugoistoku gradskih zidina iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]]. Štitila je ulaz u staru gradsku luku. Djelo je dubrovačkog graditelja Paskoja Miličevića.
* ''Tvrđava [[Lovrijenac]]'' – utvrda koja se nalazi kraj vanjskih [[zapad]]nih zidina grada, 37 m iznad razine mora. Tvrđava je poznata po svojim predstavama i vjenčanjima te najvažnije kao povijesni simbol otpora [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]]. Poznata i kao Gibraltar Dubrovnika.
* ''[[Tvrđava Revelin]]'' – utvrda na [[istok]]u gradskih zidina. Građena je [[1462.]] godine pred [[Osmansko carstvo|turskom]] opasnošću.
* ''[[Utvrda Imperial]]'' – utvrda na brdu [[Srđ]] sjeverno i iznad Dubrovnika.
* ''[[Gradska vrata od Pila]]'' – zapadna vrata kroz koja se ulazilo u grad. Sagrađena su [[1537.]] godine. Na njima je bio pokretni most, koji se svake noći zatvarao.
* ''[[Vrata od Ploča|Gradska vrata od Ploča]]'' – istočna vrata kroz koja se ulazilo u grad iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]].

=== Crkve i samostani ===
[[Datoteka:Dubrovnik DSC00127.JPG|desno|mini|Crkva [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]]]]
[[Datoteka:Cathedral of the Assumption of the Virgin Mary.jpg|desno|mini|Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo]]
* ''[[Dubrovačka katedrala]]'' – posvećena je Uznesenju [[Marija (majka Isusova)|Blažene Djevice Marije]] na nebo. Nastala je na mjestu bizantske i romaničke katedrale, koja je uništena u velikom potresu [[1667.]] godine. Sadašnja [[barok]]na katedrala građena je od [[1671.]] do [[1713.]] godine. Riznica katedrale čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[križ]]eve, crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara.
* ''[[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku|Crkva sv. Vlaha]]'' – izgrađena je na mjestu [[romanika|romaničke]] crkve, koja je preživjela veliki potres 1667., ali je uništena u požaru [[1706.]] godine. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do [[1715.]] godine. Na glavnom oltaru nalazi se kip [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]] od pozlaćenog srebra rad dubrovačkih majstora iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]]. U rukama drži maketu grada prije potresa 1667.
* ''[[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|Franjevački samostan i crkva Male braće]]'' – potječu iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Vrata crkve su nasvođena raskošnim [[gotika|gotičkim]] portalom, koji se jedini preživio potres 1667. Kasnoromanički klaustar iz [[1360.]] godine, izgradio je Mihoje Brajkov iz [[Bar (grad)|Bar]]a. U sklopu samostana od [[1317.]] godine do danas djeluje [[ljekarna]], treća po starosti u [[Europa|Europi]].
* ''[[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|Dominikanski samostan i crkva sv. Dominika]]'' – građeni u [[14. stoljeće|14. stoljeću]]. Južni portal izradio je kipar [[Bonino da Milano]] [[1419.]] godine. Ističe se gotičko-renesanski klaustar. Muzej samostana sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća: [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]], [[Mihajlo Hamzić|Mihajla Hamzića]] i [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]], veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu sv. Magdalena, rad talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550.]] godine.
* ''Isusovački samostan i [[Crkva sv. Ignacija u Dubrovniku|crkva sv. Ignacija]] ''– [[barok]]ne građevine iz [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište &quot;[[Collegium Ragusinum]]&quot;.
* ''Samostan sv. Klare'' – izgrađen je uz same gradske zidine u 13. i 14. stoljeću. U njemu je [[1434.]] godine otvoreno prihvatilište za napuštenu [[djeca|djecu]].
* ''Crkva sv. Josipa'' – sagrađena je [[1667.]] godine na mjestu, u [[potres]]u, srušene crkve sv. Jakova.
* ''Crkva sv. Nikole'' – iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]], jedna od najstarijih sačuvanih crkava u gradu.
* ''Crkva i svetište Gospe od Milosrđa'' iz 1279. s [[Samostan Gospe od Milosrđa (Dubrovnik)‎|kapucinskim samostanom]]'' iz 1928.''
* ''[[Crkva sv. Spasa u Dubrovniku|Crkva sv. Spasa]]'' – iz [[1520.]] godine, ostala je neoštećena u velikom [[potres]]u 1667. godine. Ova [[renesansa|renesansna]] crkva djelo je [[korčula]]nskog majstora Petra Andrijića. Sagrađena je kao zavjetna crkva nakon velikog potresa [[1520.]] godine.
* ''Crkva sv. Roka'' – renesansna crkva iz 16. stoljeća.
* ''[[Crkva sv. Marije na Dančama|Crkva sv. Marije]]'' – u njoj se čuvaju vrijedne slike dubrovačkih slikara &quot;Poliptih&quot; [[Lovro Dobričević|Lovre Dobričevića]] i &quot;Triptih&quot; [[Nikola Božidarević|Nikole Božidarevića]].
* ''[[Dubrovačka sinagoga|Sefardska sinagoga]]'' – jedna od najstarijih u Europi s početcima u 14. stoljeću.
* ''[[Srpska pravoslavna crkva u Dubrovniku|Srpska pravoslavna crkva]]'' – izgrađena [[1877.]] godine.
* ''Mesdžid'' – islamski vjerski objekt u ulici Miha Pracata.

=== Palače ===
[[Datoteka:Ragusa, the Rettori Palace portico, Dalmatia, Austro-Hungary-LCCN2002710788.tif|mini|269x269px|Knežev dvor oko 1900. god.]]
* ''[[Knežev dvor]]'' – nekada je bio sjedište vlade i kneza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]], danas je Kulturno-povijesni muzej.
* ''[[Palača Sponza|Palača Divona tj. Sponza]]'' – [[gotika|gotičko]]-[[renesansa|renesansna]] palača izgrađena prema projektu dubrovačkog majstora Paskoja Miličevića.
* ''Palača Skočibuha'' (Restićeva 1) – vrhunska patricijska palača, danas zanemarena.
* ''Palača Stay'' (ul. Između Polača 9-11) – pogođena u ratu [[1991.]], predviđena za obnovu.
* ''Palača Isusović-Braichi'' (Prijeko 24) – jedan je od najljepših primjera renesansne stambene arhitekture u gradu.
* ''Palača Ranjina'' (Ul. braće Andrijića 10) – gotičko-renesansa palača građena je krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] i dio je velikog, devastiranog stambenog bloka.
* ''Palača Sorkočević'' (Držićeva poljana 3) – građena krajem 17. i početkom 18. stoljeća.
* ''Palača Pucić'' (Od puča 1) – [[barok]]na palača iz 17. stoljeća, danas luksuzni hotel.&lt;ref&gt;Palača Pucić https://thepucicpalace.com/about-us/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vjesnik o obnovi Palače Pucić http://www.vjesnik.com/html/2002/09/08/Clanak.asp?r=kul&amp;c=3 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250215073031/http://www.vjesnik.com/html/2002/09/08/Clanak.asp?r=kul&amp;c=3 |date=15. veljače 2025. }}&lt;/ref&gt;
* ''Palača Trifoni-Đorđić'' (Od puča 17, Široka 5) – predviđena za obnovu.

=== Ljetnikovci ===
* ''[[Ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu]]'' (''Pietro de Sorgo'') – izgrađen je u vremenu od [[1472.]] do [[1535.]] godine. Kombinacija je gotičko-renesansnog stila. Nalazi se na [[lapad]]skoj obali, okrenut prema zaljevu [[Gruž]].
* ''Ljetnikovac Bona-Caboga na Batahovini'' – izgrađen je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. Značajan je po glavnom pročelju u prizemlju, koje cijelom dužinom ima trijem sa sedam arkada.
* ''Ljetnikovac Stay na Batahovini'' – obnovljeni ljetnikovac u kojem je sada Konzervatorski odjel.
* ''Ljetnikovac Resti u Rožatu, Rijeka Dubrovačka'' – zapušteni ljetnikovac građen u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]].
* ''Ljetnikovac Klementa Gozze u Obuljenom'' – građen od [[1575.]] do [[1581.]] godine, danas zapušten.&lt;ref&gt;Slobodna Dalmacija o ljetnikovcima u Rijeci Dubrovačkoj http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020621/feljton01.asp&lt;/ref&gt;
* ''Ljetnikovac Vice Skočibuhe na Boninovu'' ima odličan pogled na gruški zaljev i otoke. Obnavljan od [[1938.]] do [[1941.]] godine.
* ''Ljetnikovac Crijević-Pucić'' (''Pozza-Cerva'') ''na Gradcu'' – s kraja 16. stoljeća, smješten je na Gradcu iznad Vrata od Pila.
* ''Ljetnikovac Pucić na Pilama'' – među najljepšim građevinama u gradu. Obnovljen je i sada je poslovni prostor.
* ''Ljetnikovac Bona-Gradi u Gružu'' – [[Gotička arhitektura|gotičko]]-[[Renesansna arhitektura|renesansni]] ljetnikovac.
* ''Ljetnikovac Ghetaldi-Gondola/Gundulić u Gružu'' – gotičko-renesansni ljetnikovac.

=== Ostale poznate građevine ===
[[Datoteka:GreatOnufrio.jpg|mini|[[Velika Onofrijeva česma]]]]
[[Datoteka:Dubrovnik-F.Tudjman-Bridge.jpg|mini|[[Most dr. Franja Tuđmana]]]]
* ''[[Stradun]]'' (službeno ime ''Placa'') – najveća je i najpoznatija gradska [[ulica]]. Pruža se od ulaza u grad kroz vrata od Pila do trga Luža i predstavlja jedinstveni urbani element koji karakterizira grad Dubrovnik.
* ''[[Velika Onofrijeva česma|Velika]] i [[mala Onofrijeva česma]]'' – dvije [[fontana|fontane]] okruglog oblika i ujedno mogu služiti i kao spremnik za [[voda|vodu]]. Na većoj voda teče iz figura 16 maskiranih likova. Graditelj je Onofrio della Cava iz [[Napulj]]a.
* ''[[Orlandov stup]]'' – [[kamen]]i je prikaz legendardnog viteza Orlanda. Služio je kao mjesto na kojem su glasnici čitali obavijesti. Dugo vremena je bio jedini svjetovni [[spomenik]] u gradu.
* ''[[Gradski zvonik u Dubrovniku|Gradski zvonik]]'' – prvotni je izgrađen [[1444.]] godine, a današnji je iz [[1929.]] godine.
* ''Sklop gradske vijećnice sa žitnicom i arsenalom'' – u području gradske luke. U arsenalu su se gradile i održavale [[galija (brod)|galije]].
* ''[[Lazareti, Dubrovnik|Lazareti na Pločama]]'' – građevina koja je služila kao karantena, ispred gradskih zidina.
* ''[[Groblje Boninovo]]'' – glavno gradsko groblje.
* ''[[Porporela]]'' – lukobran i gradsko kupalište.
* ''[[Valobran Kaše]]'' – valobran na ulazu u staru gradsku luku.
* ''[[Most dr. Franja Tuđmana]]''

== Kultura ==
=== Festivali ===
==== Dubrovačke ljetne igre ====
[[Dubrovačke ljetne igre]] su [[festival]] utemeljen [[1949.]] godine. U jedinstvenom ambijentu zatvorenih i otvorenih scenskih prostora [[renesansa|renesansno]]-[[barok]]nog grada Dubrovnika u vremenu od [[10. srpnja]] do [[25. kolovoza]] održavaju se brojne [[glazba|glazbene]], [[drama|dramske]] i [[ples]]ne priredbe. Okosnica festivala su djela [[Marin Držić|Marina Držića]], [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], [[Ivo Vojnović|Ive Vojnovića]], [[William Shakespeare|Williama Shakespeare]]a, [[Carlo Goldoni|Carla Goldonija]], grčkih tragičara i dr. Glazbeni dio programa predstavlja najboljih domaće skladatelje, soliste i orkestre te njihove strane goste. Prikazuju se i opere, naročito komične.

==== Festa sv. Vlaha ====
{{glavni|Festa svetog Vlaha}}
[[Datoteka:Saint Blaise Saint patron Dubrovnik.JPG|mini|upright=0.6|[[Sveti Vlaho]], zaštitnik Dubrovnika]]
	
Štovanje [[Sveti Vlaho|sv. Vlaha]] najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog blagdana [[3. veljače]], kada su ljudi masovno dolazili u grad. To je bio blagdan svih stanovnika Republike. Da se omogući svima sudjelovati, uvedena je &quot;Sloboština sv. Vlaha&quot;, dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost (ta se sloboština kasnije proširila na 7 [[dan]]a prije i 7 dana poslije blagdana). Za blagdan je cijela Republika hrlila u grad – tko nije mogao ići, slavio je kod kuće, sa svojim crkvenim barjacima i u [[narodna nošnja|narodnoj nošnji]], da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.

==== Glazbeni festival &quot;Julian Rachlin i prijatelji&quot; ====
{{glavni|Julian Rachlin i prijatelji}}

To je festival komorne glazbe koji se od [[2000.]] godine tradicionalno, krajem ljeta odvija na pozornici u atriju [[Knežev dvor|Kneževog dvora]]. Na festivalu uz utemeljitelja festivala, poznatog [[violina|violinista]] i [[viola|violista]] [[Julian Rachlin|Juliana Rachlina]] nastupaju brojni poznati svjetski glazbenici. Zadnje izdanje festivala održalo se u rujnu 2012. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2012-09-05|title=Ove je posljednji Festival 'Julian Rachlin i prijatelji' - DuList|url=https://dulist.hr/ove-je-posljednji-festival-julian-rachlin-i-prijatelji/23132/|access-date=2025-09-18|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

==== Filmski festival Libertas ====
'''Libertas [[film]] festival''' započeo je [[2005.]] s idejom, da se festivalska kulturna ponuda Dubrovnika proširi i filmskom. Festival se odvija tijekom ljeta, a na reportoaru se prikazuju igrani i dokumentarni filmovi nezavisnih produkcija posvećeni promociji slobode iz zemalja diljem svijeta. U natjecateljskom dijelu izabrani filmovi bore se za nagradu ''Dubravka'' koju dodjeljuje stručni [[žiri]] u kategorijama '''najbolji [[igrani film]]''', '''najbolji [[dokumentarni film]]''' i '''najbolji [[kratki film]]'''. Film najbolje ocijenjen od strane publike dobiva posebnu nagradu publike.

Projekcije se održavaju u dubrovačkom kinu Sloboda, gradskom [[Gradsko kazalište Marina Držića|kazalištu Marina Držića]], obnovljenom ljetnom kinu Jadran unutar dubrovačkih gradskih zidina i ljetnom kinu na krovu tvrđave [[Revelin]].&lt;ref&gt;Službena web stranica Libertas Film Festivala http://www.libertasfilmfestival.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229222742/http://www.libertasfilmfestival.com/ |date=29. veljače 2008. }}&lt;/ref&gt;

==== Dubrovački filmski festival (DUFF) ====
'''Dubrovnik International Film Festival''' (DIFF) je međunarodni [[film]]ski [[festival]] koji se u Dubrovniku održava od [[2003.]] godine. Projekt je započet kao inicijativa međunarodne organizacije Dubrovnik Film Institut. Festival je natjecateljskog karaktera. Stručni žiri dodjeljuje nagrade DIFF-a u kategoriji [[igrani film|igranog]], [[dokumentarni film|dokumentarnog]] i [[kratki film|kratkog]] filma. Osim tih nagrada dodjeljuju se i nagrada publike za najbolji film festivala, nagrada Libertas za životno djelo i nagrada [[Argosy]] za izvanredan pojedinačni doprinos u području filmskog stvaralaštva.&lt;ref&gt;Službena web stranica Dubrovačkog međunarodnog filmskog festivala http://www.libertasfilmfestival.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080229222742/http://www.libertasfilmfestival.com/ |date=29. veljače 2008. }}&lt;/ref&gt;

==== Tišina Molim! ====
{{glavni|Tišina Molim! }}
'''&quot;Tišina Molim!&quot;''' festival je filmova snimljenih u Dubrovniku.

==== Karantena  ====
'''Festival suvremenih scenskih umjetnosti Karantena''' pokrenula je 1997. ''Art radionica [[Lazareti u Dubrovniku|Lazareti]]'', dubrovačka udruga koja u svojim trajnim programima želi stvoriti kulturno središte u kojem bi se posjetitelji mogli upoznati sa suvremenim umjetničkim izričajem.

Festival donosi različite oblike suvremenog alternativnog umjetničkog izražavanja od raznovrsnih performansa, multimedijalnih instalacija te suvremenih plesnih, glazbenih i scenskih radova. Festival od svog početka ima međunarodni karakter te osim domaćih umjetnika na njemu sudjeluju i brojni gosti iz inozemstva.

=== Kazalište Marina Držića ===
{{glavni|Gradsko kazalište Marina Držića}}
Dubrovnik je u svojoj povijesti imao bogatu kazališnu tradiciju, brojne pisce, glumce i pozornice. 

Od [[1682.]] godine imao je svoju kazališnu dvoranu &quot;Orsan&quot;, preuređeni dio brodogradilišta pokraj Vijećnice, u kojem su se održavale predstave sve do [[1817.]] kada je za austrijske uprave izgorio.

'''Gradsko kazalište [[Marin Držić|Marina Držića]]''' je ustanova s vlastitim umjetničkim ansamblom koja je osnovana [[1944.]] godine te je smještena na lokaciji zgrade kazališta iz 1865. g. Na svom repertoaru teži uprizorenju djela starih dubrovačkih i drugih zavičajno, tematsko i jezično bliskih autora, uz povremene odmake u smjeru suvremenijih tema. 

Kazalište povremeno svoja djela prikazuje u sklopu [[Dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]] te gostovanja u drugim gradovima.

=== Dubrovačka književnost ===
[[Datoteka:Ivan Gundulić - Suze sina razmetnoga gospodina - 1703 - title page.jpg|mini|desno|Naslovnica knjige [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] &quot;[[Suze sina razmetnoga]]&quot; iz [[1622.]] godine.]]
Književnost grada Dubrovnika u velikoj je mjeri utjecala je na razvoj [[hrvatski jezik|hrvatskog književnog jezika]]. [[Ljudevit Gaj]] i [[ilirci]] izabrali su jezik u djelima [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] i kasnijih dubrovačkih pisaca, za standardni jezik. Dubrovačka književnost bila je vrlo opsežna u odnosu na broj stanovnika. Sačuvan je mali dio, jer je [[tiskarski stroj]] bio teško dostupan i jer velik broj djela poput [[ljubav]]ne poezije nije bio namijenjen širokoj publici. Neke [[knjiga|knjige]] ostale su u rukopisima ili ih znamo samo po imenima. U [[16. stoljeće|16. stoljeću]], Dubrovčani su tiskali samo 12 knjiga, od kojih su 7 bile vjerske. Prva dva znamenita dubrovačka pisca su [[Šiško Menčetić]] i [[Džore Držić]], koji su pisali pod utjecajem [[Francesco Petrarca|Francesca Petrarce]]. Njihove pjesme su objavljene u [[Ranjinin zbornik|Ranjininom zborniku]], u kojem je bilo čak 820 pjesama, ali original nije sačuvan. Istaknut je bio [[Mavro Vetranović]], koji je pisao pjesme, drame i domoljubna djela. Jedan od najistaknutijih i najpopularnijih dubrovačkih književnika je [[Marin Držić]]. Napisao je velik broj vrijednih pastoralnih drama i [[komedija]], među kojiam se ističu &quot;[[Dundo Maroje]]&quot;, &quot;[[Skup (Držić)|Skup]]&quot; i &quot;[[Novela od Stanca]]&quot;. Već u Držićevo vrijeme, postojale su glumačke družine, koje su izvodile njegova djela. U Dubrovniku je postojala i humanističko-latinistička književnost čiji su predstavnici bii [[Ilija Crijević]], [[Jakov Bunić]] i dr. U [[17. stoljeće|17. stoljeću]] pojavio se [[Ivan Gundulić]], koji predstavlja vrhunac dubrovačke književnosti sa svojim epom &quot;[[Osman (Gundulić)|Osmanom]]&quot;, pastoralnom dramom &quot;[[Dubravka (Gundulić)|Dubravkom]]&quot; i religioznom poemom &quot;[[Suze sina razmetnoga]]&quot;. U &quot;Dubravki&quot; slavi ljubav prema [[sloboda|slobodi]]: “O lijepa, o draga, o slatka slobodo!”. Poslije Gundulića značajan je [[Ivan Bunić Vučić]], koji je pisao pastoralne i religiozne pjesme. Dramski pisac [[Junije Palmotić]] temeljio je pisanje na klasičnim uzorima, pokazivao je mentalitet društva u kojem je živio i obogatio je dubrovačko kazalište svoga vremena. O suvremenih dubrovačkih književnika ističe se [[Luko Paljetak]].

=== Muzeji ===
* ''[[Kulturno-povijesni muzej u Dubrovniku|Kulturno-povijesni muzej]]'' – nalazi se u sklopu [[Knežev dvor|Kneževa dvora]], ima stalne i povremene izložbe, preparatorsku radionicu, knjižnicu i muzejsku trgovinu.
* ''[[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|Muzej Dominikanskog samostana]]'' – sadrži vrijedne rukopise i inkunabule, slike dubrovačkih slikara iz 15. i 16. stoljeća, veliko oslikano raspelo [[Paolo Veneziano|Paola Veneziana]] iz 14. stoljeća i oltarnu palu talijanskog slikara [[Tizian]]a iz [[1550.]] godine.
* ''[[Franjevački samostan i crkva u Dubrovniku|Muzej Franjevačkog samostana]]'' – sadrži slike starih majstora, izvorni inventar ljekarne iz [[1317.]] i zlatarske predmete
* ''[[Dom Marina Držića]]'' – memorijalni muzej [[Marin Držić|Marina Držića]], ima kazališnu zbirku.
* ''[[Dubrovačka katedrala|Riznica dubrovačke Katedrale]]'' – čuva zlatne i srebrne relikvijare, [[križ]]eve, crkveno posuđe i slike talijanskih ([[Tizian]], [[Raffael]] i dr.), flamanskih i hrvatskih slikara. 
* ''[[Pomorski muzej u Dubrovniku|Pomorski muzej]]'' – ima stalni postav i knjižnicu, osnivač je [[HAZU]].
* ''[[Akvarij i Institut za more i priobalje]]'' – nalazi se u [[Tvrđava sv. Ivan u Dubrovniku|tvrđavi sv. Ivana]]. U 27 [[akvarij]]a su [[riba|ribe]], [[spužva|spužve]], [[koralj]]i i ostale morske životinje. Zaštitni znak akvarija je [[morski konjic]].
* ''[[Arheološki muzej u Dubrovniku|Arheološki muzej]]'' – ima prethistorijsku, [[antika|antičku]], ranosrednjovjekovnu zbirku, zbirku od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] do [[1667.]], zbirku vaza, egipatsku zbirku i [[numizmatika|numizmatičku]] zbirku.
* ''[[Etnografski muzej u Dubrovniku|Etnografski muzej]]'' – sadrži stalni etnografski postav, preparatorsku radionicu i knjižnicu.
* ''[[Muzej suvremene povijesti u Dubrovniku|Muzej suvremene povijesti]]'' – ima povremene izložbe i knjižnicu.
* ''[[Dubrovačka sinagoga|Muzej Sinagoge]]'' – religijski eksponati, arhivski materijal, zbirka [[Tora|Tori]] od 13. do [[17. stoljeće|17. stoljeća]].
* ''[[Samostan Sigurata u Dubrovniku|Muzej samostana Sigurata]]'' – sadrži zbirku sliku od [[16. stoljeće|16]]. do [[19. stoljeće|19. stoljeća]], pokaznice, procesijski [[križ]] iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]], crkveno posuđe, čipke itd.
* ''[[Memorijalna kuća Ronalda Browna]]'' – otvorena u spomen na tragičnu smrt [[SAD|američkog]] ministra trgovine [[Ronald Brown|Ronalda Browna]] i njegovih suradnika. Sadrži stalnu izložbu slike trojice dubrovačkih slikara: [[Ivo Dulčić|Ive Dulčića]], [[Antun Masle (slikar)|Antun Masle]] i [[Đuro Pulitika|Đure Pulitike]].
* ''[[Muzej Domovinskog rata u Dubrovniku|Muzej Domovinskog rata]]'' – Stalni postav i izložba ''Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1995.'' s eksponatima iz razdoblja obrane Dubrovnika za vrijeme srpsko-crnogorske agresije 1991. – 1995.
* ''[[Spomen soba u Dubrovniku|Spomen soba]]'' – Izložba fotografija poginulih branitelja Dubrovnika.
*[[Muzej crvene povijesti]] – bavi se arhiviranjem, istraživanjem i prezentiranjem cjelokupne povijesti socijalizma u Hrvatskoj i Dubrovniku te je prvi muzej ovoga tipa u Hrvatskoj.
* ''prvi muzej vaterpola u svijetu (u izgradnji)''&lt;ref&gt;https://www.index.hr/sport/clanak/dubrovnik-dobiva-prvi-muzej-vaterpola-u-svijetu-jug-promijenio-identitet/2114208.aspx&lt;/ref&gt;.

=== Dubrovački simfonijski orkestar ===
{{glavni|Dubrovački simfonijski orkestar}}

Dubrovački simfonijski orkestar je profesionalni glazbeni orkestar grada Dubrovnika i glavni je nositelj glazbenih zbivanja u Dubrovniku. U svom djelovanju nastavlja glazbenu tradiciju koja se počela razvijati još u vrijeme rane [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]]. 

Orkestar redovito nastupa u sklopu [[dubrovačke ljetne igre|Dubrovačkih ljetnih igara]]. Na svom repertoaru veliku pozornost posvećuje dubrovačkim klasicima iz 18. stoljeća, posebno skladateljima [[Luka Sorkočević|Luki Sorkočeviću]] i [[Ivan Mane Jarnović|Ivanu Mani Jarnoviću]]. 

Tijekom koncertne sezone nastupa na koncertima u atriju [[knežev dvor|Kneževog dvora]] i ljetnikovcu Crijević-Pucić, a ostvaruje i zapažena gostovanja po [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i inozemstvu.

=== Dubrovačka kolenda ===
{{glavni|Dubrovačka kolenda}}
Dubrovačka kolenda stari je običaj čestitanja koji se njeguje u Dubrovniku i okolici. Kolendari obilazeći ulice, kuće i stanove pjesmom (kolendom) nazdravljaju [[Badnji dan]], i čestitaju nadolazeći [[Božić]] i [[Nova godina|Novu godinu]]. Kolendari mogu nositi i razne glazbene instrumente, najčešće [[gitara|gitare]] i [[harmonika|harmonike]], čijim sviranjem uljepšavaju kolendu.

=== Dubrovački misal ===
{{glavni|Dubrovački misal}}
Nastao je u Dubrovniku, gdje se od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] koristio na [[sveta misa|Svetim Misama]] u [[Dubrovačka katedrala|dubrovačkoj katedrali]]. Pisan je [[Beneventansko pismo|beneventanskim pismom]] i notacijom te najbolje predstavlja beneventansko pjevanje u južnoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] i spomenik je nulte kategorije.&lt;ref&gt;http://www.dubrovacki.hr/clanak/30645/missale-ragusinum-dubrovacki-misal {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722150517/http://www.dubrovacki.hr/clanak/30645/missale-ragusinum-dubrovacki-misal |date=22. srpnja 2011. }} Preuzeto 25. srpnja 2011.&lt;/ref&gt; Sadrži 230 [[molitva|molitava]] i 230 napjeva koji se mogu usporediti s najljepšim napjevima svjetske baštine.&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/kultura/slavni-dubrovacki-misal-12-stoljeca-napokon-se-vratio-kuci-clanak-312229 Preuzeto 25. srpnja 2011.&lt;/ref&gt; Napjevi koji se sreću u Misalu raznoliki su. Neki su istovjetni ostalim europskim napjevima, neki su inačice sličnih napjeva, a neki su, poput exulteta, posve drukčiji i ne nalaze se nigdje drugo.&lt;ref&gt;http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=38616 Preuzeto 25. srpnja 2011.&lt;/ref&gt; Pokazuje da je u Dubrovniku bilo visoko razvijeno gregorijansko muziciranje.

=== Gradska glazba Dubrovnik ===
{{Glavni|Gradska glazba Dubrovnik}}
[[Gradska glazba Dubrovnik]] amaterski je [[Puhačka glazbala|puhački]] orkestar u Dubrovniku. ''Glazba'' uveličava važnije gradske događaje i državne praznike te održava vlastite koncerte. Svoju 180. obljetnicu proslavila je 7. srpnja 2023. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dubrovnik|first=City of|title=Koncert uz 180 godina Gradske glazbe Dubrovnik|url=https://www.dubrovnik.hr/vijesti/koncert-uz-180-godina-gradske-glazbe-dubrovnik-17074|access-date=2025-09-18|website=www.dubrovnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Šport ==
Dubrovnik je poznat kao [[vaterpolo|vaterpolski]] grad. [[VK Jug|Vaterpolski klub Jug]] 4 puta je bio prvak Europe, osvajač LEN kupa, europskog Superkupa, ima 21 naslov prvaka bivše Jugoslavije, 5 naslova prvaka Hrvatske, 2 kupa bivše Jugoslavije i 9 kupova Hrvatske. Više dubrovačkih vaterpolista osvajali su olimpijske medalje poput [[Veselin Đuho|Veselina Đuha]], [[Goran Sukno|Gorana Sukna]] i dr. Dubrovačka plivačica [[Sanja Jovanović]] osvajala je medalje na svjetskim i europskim plivačkim prvenstvima i ima svjetski rekord na 50 m leđno. Ženski odbojkaški klub &quot;Dubrovačka banka&quot; bio je prvak Europe i proglašen je za [[Sportaši godine Sportskih novosti|najbolju hrvatsku žensku ekipu]] u [[1998.]] godini u izboru [[Sportske novosti|Sportskih novosti]]. Stolnoteniski klub STK Libertas Marinkolor, osnovan 1978., prvi je put prvak Hrvatske postao u sezoni 2017./2018., a naknadno u sezonama 2020./2021. i 2021./2022. Grad je dom [[Divlja liga|Divlje lige]] u Hrvatskoj pa i u svijetu najpoznatijeg amaterskog vaterpolskog prvenstva.

[[Svjetska serija skokova u vodu s litice u Hrvatskoj|Red Bull Svjetska serija skokova u vodu s litice]] održana je u Dubrovniku.

Vaterpolo:
* &quot;[[VK Jug]]&quot;
* &quot;[[ženski vaterpolski klub Jug|ŽVK Jug]]&quot;
* &quot;[[vaterpolski klub Dubrovnik|VK Dubrovnik]]&quot;
* &quot;[[vaterpolski klub Dubrovački veterani|Dubrovački veterani]]&quot;
[[Divlja liga]] je prvenstvo dubrovačkih kupališta u vaterpolu.

Nogomet:
* [[NK GOŠK – Dubrovnik 1919]]
* [[MNK Square Dubrovnik]]

Stolni tenis:
* [[STK Libertas Marinkolor]]
Šah:
* [[Šahovski klub Dubrovnik]], osnovan [[1933.]] godine.

Boćanje:
* Boćarski klub &quot;[[boćarski klub Dubank|Dubank]]&quot;
* Boćarski klub &quot;[[boćarski klub Gromača|Gromača]]&quot;
* Boćarski klub &quot;[[Boćarski klub Komolac|Komolac]]&quot;
* Boćarski klub &quot;[[boćarski klub Signalizacija|Signalizacija]]&quot;
* Boćarski klub &quot; [[boćarski klub Strijelac|Strijelac]]&quot;

Ragbi:
* Ragbi klub &quot;[[ragbi klub Dubrovnik|Dubrovnik]]&quot;
Košarka: 
* &quot;[[KK Dubrovnik]]&quot;
* &quot;[[ŽKK Ragusa PGM Dubrovnik|ŽKK PGM Ragusa]]&quot;

Rukomet: 
* &quot;[[Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik|RKHM Dubrovnik]]&quot;

Odbojka: 
* &quot;[[ŽOK Dubrovnik|ŽOK Dubrovnik]]&quot;
* &quot;[[OK Dubrovnik 2001|OK Dubrovnik 2001]]&quot; 
* &quot;[[OK Nova Mokošica|Ženski odbojkaški klub Nova Mokošica]]&quot;

Plivanje: 
* &quot;[[PK Jug|Plivački klub Jug]]&quot;

Automobilizam:
* [[AK Dubrovnik Racing]]

Između ostalih održavaju se trkačke utrke ''Utrka zidinama'' (od 2015.), ''Stazom Deva – Povratak trkača'' (od 2016.) i ''Dubrovački polumaraton'' (od 2015.).

[[Dubrovačka alka]] održavala se preko 250 godina.

Održavaju se [[Regata|jedriličarske regate]] s dugom tradicijom: ''Južnodalmatinska regata'' (Orebić–Dubrovnik; od 1981.), ''[[Lapad|Lapadska]] regata'', Regata Trani – Dubrovnik (službenog naziva &quot;''Trofeo Challenge Antonio Pennetti''&quot; ili kraće &quot;''Trofeo Pennetti Challenge''&quot;; od 2005.) te održalo se jedno izdanje regate [[ACI kup]].

Brdska automobilistička utrka [[Nagrada Dubrovnika – Memorijal Željko Đuratović|''Nagrada Dubrovnika'']] održava se od 2000.

Judo turnir ''Međunarodni Kup Dubrovnika'' od 2015. je u kalendaru EJU te je postao Europski judo kup Dubrovnik.

''Međunarodni studentski božićni turnir – Memorijal Vedrana Jelavića'' održava se od 1998.&lt;ref&gt;[https://www.unisport.hr/hr/novosti/63344264418d69001680a987?title=Studentska-bozicna-tradicija-u-Dubrovniku-nastavlja-se-i-po-XXV.-put! Unisport.hr ''Studentska božićna tradicija u Dubrovniku nastavlja se i po XXV. put! ''], objavljeno 28. rujna 2022., pristupljeno 22. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
=== Osnovne škole ===
[[Datoteka:Dubrovnik Art School concert hall.jpg|desno|mini|Koncertna dvorana Umjetničke škole Luke Sorkočevića]]
*OŠ Marina Getaldića
*OŠ Lapad
*OŠ Montovjerna
*OŠ Marina Držića
*OŠ Ivana Gundulića
*OŠ Mokošica
*[[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola Luke Sorkočevića]]

=== Srednje škole ===
[[Datoteka:Klasična gimnazija Dubrovnik.jpg|desno|mini|Ulaz u Biskupijsku klasičnu gimnaziju Ruđera Boškovića]]
*[[Obrtnička škola Dubrovnik|Obrtnička i tehnička škola Dubrovnik]]
*[[Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića u Dubrovniku|Klasična gimnazija Ruđera Boškovića]]
*[[Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik]]
*[[Gimnazija Dubrovnik]]
*[[Medicinska škola Dubrovnik]]
*[[Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik]]
*[[Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik]]
*[[Umjetnička škola Luke Sorkočevića u Dubrovniku|Umjetnička škola Luke Sorkočevića]]
*[[Dubrovačka privatna gimnazija]]

=== Visoko obrazovanje ===
Povijest visokog obrazovanja u Dubrovniku započinje [[1624.]] godine, kada su [[isusovci|jezuiti]] osnovali ''Collegium Rhagusinum''. Senat [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] [[1654.]] godine proglasuje ga javnim visokim učilištem na kojemu se izučavala umjetnost i prirodne znanosti. Na tom učilištu obrazovali su se mnogi Dubrovčani toga vremena, među njima i [[Ruđer Bošković]], najpoznatiji dubrovački znanstvenik onoga vremena, koji je obrazovanje poslije nastavio na poznatom ''Collegium Romanum'' u [[Rim]]u.

U moderno doba, visoko obrazovanje u Dubrovniku počinje s Višom pomorskom školom, Višom turističkom školom i Višom pedagoškom školom. Viša turistička škola kasnije postaje Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, a Viša pomorska škola postaje Pomorski fakultet. Do osnivanja dubrovačkog Veleučilišta i Sveučilišta visokoobrazovne institucije bile su u sklopu [[sveučilište u Splitu|Sveučilišta u Splitu]].

Godine [[1994.]], [[hrvatski sabor|Sabor Republike Hrvatske]] donio je novi Zakon o visokim učilištima u kojem se razdvajaju dva smjera u visokom obrazovanju: znanstveni (sveučilišni) odvaja se od stručnog (veleučilišnog).  

U Dubrovniku se [[1996.]] osnivaju stručni veleučilišni studiji u sklopu Veleučilišta u Dubrovniku, sastavni dio kojega postaje i dotadašnji Pomorski fakultet. 

==== Sveučilište u Dubrovniku (UNIDU) ====
{{glavni|Sveučilište u Dubrovniku}}
[[Sveučilište u Dubrovniku]] osnovano je 1. listopada 2003. godine, a u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku upisano 16. prosinca 2003. godine. 

U sastavu su Sveučilišta i Institut za more i priobalje te Zavod za mediteranske kulture.

==== RIT Croatia (ACMT) ====
[[Rochester Institute of Technology Croatia|''Rochester Institute of Technology Croatia'']], nekadašnji ''American College of Management and Technology'' ([[ACMT]]), visoko je obrazovna institucija ([[visoka škola]]) osnovana međunarodnom suradnjom američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology, Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Veleučilišta u Dubrovniku. Institucija je osnovana [[1997.]] godine i to je jedina obrazovna institucija u Republici hrvatskoj koja nudi završenim studentima diplome, koje su ravnopravno priznate u SAD-u i Hrvatskoj.

==== DIU Libertas ====
[[Sveučilište Libertas]] sveučilište je prvo privatno međunarodno sveučilište osnovano [[2008.]] godine u Dubrovniku. Prateći tragove drevne dubrovačke tradicije osnivači DIU Libertasa u svoje su programe pretvorili u suvremenu verziju diplomacije, međunarodnih odnosa, međunarodnog poslovanja i ekonomije. Od samog početka djelovanja usmjereno je na obrazovanje mladih stručnjaka iz područja međunarodnih odnosa i diplomacije te međunarodnog poslovanja i ekonomije.

=== Udruge mladih ===
*Udruga mladih Orlando – neprofitabilna i nevladina organizacija osnovana 1999. godine u Dubrovniku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Clubture|url=https://www.clubture.org/baza-clanica/orlando|access-date=2023-07-02|website=www.clubture.org|archive-date=2. srpnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230702144309/https://www.clubture.org/baza-clanica/orlando|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Diplomacija ==
Konzularna predstavništva u Dubrovniku:&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=1160&amp;dmid=72#pocdrz |title=Konzulati |journal= |access-date=4. kolovoza 2010. |archive-date=13. kolovoza 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110813044320/http://www.mvpei.hr/MVP.asp?pcpid=1160&amp;dmid=72#pocdrz |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
*{{Z+X|DAN}}
*{{Z+X|BEL}}
*{{Z+X|NIZ}}
*{{Z+X|AUT}}
*{{Z+X|UK}}

== Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici ==
*[[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Ravenna]] ([[Italija]]), od 1969.
* [[Datoteka:Flag of Croatia.svg|28px]] [[Vukovar]] od [[3. veljače]] [[1993.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.vukovar.hr/gradovi-prijatelji.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20111008063907/http://vukovar.hr/gradovi-prijatelji.html |archive-date=8. listopada 2011. |access-date=18. studenoga 2011.}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|28px]] [[Kotor]] ([[Crna Gora]])&lt;ref&gt;[http://www.kotor.me/me/prijateljski-gradovi/ Prijateljskoi gradovi], Opština Kotor, pristupljeno 3. veljače 2023.&lt;/ref&gt; 
*[[Datoteka:Flag of Austria.svg|28px]] [[Graz]] ([[Austrija]]), od 1994.
*[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|28px]] [[Helsingborg]] ([[Švedska]]), od 1998.
*[[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Ragusa (Italija)|Ragusa]] ([[Italija]]), od 2000. 
*[[Datoteka:Flag of Germany.svg|28px]] [[Bad Homburg]] ([[Njemačka]]), od 2002.
*[[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|28px]] [[Sarajevo]] ([[Bosna i Hercegovina]]), od 2006. 
*[[Datoteka:Flag of the United States.svg|28px]] [[Monterey (Kalifornija)|Monterey]] ([[Kalifornija]], [[SAD]]), od 2007.
*[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974, 2020–present).svg|28px]] [[Rueil Malmaison]] ([[Francuska]]), od 2011.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dubrovacki.hr/clanak/25887/dubrovnik-i-rueil-malmaison-gradovi-prijatelji |title=Dubrovnik i Rueil Malmaison gradovi prijatelji |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304172019/http://www.dubrovacki.hr/clanak/25887/dubrovnik-i-rueil-malmaison-gradovi-prijatelji |archive-date=4. ožujka 2016. |access-date=28. siječnja 2011.}}&lt;/ref&gt;
*[[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Venecija]] ([[Italija]]), od 2012.&lt;ref&gt;[http://dubrovacki.hr/clanak/38925/potpisana-povelja-o-bratimljenju-venecije-i-dubrovnika Dubrovački vjesnik - Potpisana povelja o bratimljenju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120523181438/http://www.dubrovacki.hr/clanak/38925/potpisana-povelja-o-bratimljenju-venecije-i-dubrovnika |date=23. svibnja 2012. }} Preuzeto 18. svibnja 2012.&lt;/ref&gt;
*[[Datoteka:Flag of Turkey.svg|28px]] [[Beyoğlu]] ([[Turska]]), od 2015.&lt;ref&gt;[https://www.dubrovnik.hr/gradska-uprava/gradsko-vijece/gradovi-prijatelji Službene stranice grada Dubrovnika - Gradovi prijatelji] Preuzeto 4. veljače 2023.&lt;/ref&gt;
*[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|28px]] [[Imotski]], od 2023.&lt;ref&gt;Goran Mratinović,[https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/bratimili-se-dubrovnik-i-imotski-prijateljstvo-i-povjerenje-koje-se-gradilo-stoljecima-danas-je-okrunjeno/ BRATIMILI SE DUBROVNIK I IMOTSKI Prijateljstvo i povjerenje koje se gradilo stoljećima danas je okrunjeno], Dubrovački dnevnik, objavljeno 2. veljače 2023., pristupljeno 2. veljače 2023.&lt;/ref&gt;
*[[Datoteka:Flag of Italy.svg|28px]] [[Sorrento]] ([[Italija]]), od 2023.&lt;ref&gt;Goran Mratinović,[https://dubrovackidnevnik.net.hr/vijesti/grad/bratimili-se-dubrovnik-i-sorrento-frankovic-to-je-logican-slijed-dugogodisnje-suradnje-foto/ BRATIMILI SE DUBROVNIK I SORRENTO Franković: To je logičan slijed dugogodišnje suradnje], Dubrovački dnevnik, objavljeno 4. veljače 2023., pristupljeno 4. veljače 2023.&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
* Dubrovački i engleski ljetopisci bilježe da je anglo-normanski kralj [[Rikard I. Lavljeg Srca]] došao u Dubrovnik u jesen [[1192.]] godine nakon povratka iz [[Križarski rat|Križarskog rata]]. Našao je zaklon pred olujom kod [[Lokrum]]a.
* Dubrovačka Republika napravila je [[1296.]] jedan od prvih srednjovjekovnih sustava kanalizacije, koji je i danas u upotrebi.
* Ljekarna u dubrovačkom franjevačkom samostanu koja djeluje od [[1317.]] godine do danas, treća je po starosti u Europi. 
* Prva [[karantena]] u svijetu nastala je u Dubrovniku [[1377.]] godine.&lt;ref&gt; Associated Press, [https://www.nytimes.com/aponline/2020/03/24/world/europe/ap-eu-virus-outbreak-first-quarantine.html Dubrovnik Quarantine Home to Ancient Quarantine Facilities], The New York Times, 24. ožujka 2020. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [https://www.washingtonpost.com/gdpr-consent/?next_url=https%3a%2f%2fwww.washingtonpost.com%2fworld%2feurope%2fcroatias-dubrovnik-home-to-ancient-quarantine-facilities%2f2020%2f03%2f24%2f49347fe0-6ddc-11ea-a156-0048b62cdb51_story.html Croatia's Dubrovnik, home to ancient quarantine facilities], The Washington Post, 24. ožujka 2020. &lt;/ref&gt; [[Karantena]] je mjesto gdje se odvajaju osobe koje stižu iz krajeva gdje ima zaraznih bolesti dok se ne pokaže da su zdrave. 
* Dubrovnik je donio uredbu o ukidanju [[ropstvo|ropstva]] i zabrani prijevoza robova [[27. siječnja]] [[1416.]] godine, što je prva zabrana ropstva u Europi.
* Sirotište koje je osnovano u sklopu [[Samostan sv. Klare u Dubrovniku|samostana sv. Klare]], [[1432.]] godine je jedno od prvih takvih ustanova u svijetu.
* Prilikom gradnje kule Minčete 1464. godine, nedostajalo je [[kamen]]a, pa je naređeno da svatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča mora sa sobom donijeti kamen u skladu sa svojom tjelesnom građom.
* [[Arboretum Trsteno]] u blizini Dubrovnika, osnovan je u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] i najstariji je [[arboretum]] na svijetu. Najstarije dvije [[platana|platane]] imaju oko 400 godina.
* Giovanni Angelo Medici iz Milana bio je nadbiskup Dubrovnika od [[1545.]] do [[1553.]] godine. Postao je [[papa]] [[6. siječnja]] [[1560.]] pod imenom [[Pio IV.]]  Njegov nasljednik [[Pio V.]] priznao je Dubrovačku Republiku. 
* Dubrovački pomorski zakon o osiguranju (&quot;Ordo super assecuratoribus&quot;, 1568.) najstariji je takav zakon na svijetu.
* Pomorska flota Dubrovačke Republike u 16. stoljeću imala je oko 40000 pomoraca i više od 180 velikih [[brod]]ova, bila je među najjačima na Mediteranu.
* U djelima [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], &quot;Mletački trgovac&quot; i &quot;Ukroćena goropadnica&quot; javlja se termin &quot;argosy&quot; koji znači &quot;[[dubrovačka karaka|dubrovačka lađa]]&quot;.
* [[Dubrovačka Republika]] prva je država u svijetu koja je priznala [[Sjedinjene Američke Države]], [[1783.]] godine.
* [[Ljudevit Gaj]] i [[Ivan Mažuranić]] boravili su u Dubrovniku 25 dana [[1841.]] godine. Gaj ga je nazvao &quot;ilirski Parnas&quot;. Kasnije su Gaj i [[ilirci]] izabrali jezik u djelima [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]] i kasnijih dubrovačkih pisaca, za standardni hrvatski jezik, a Ivan Mažuranić je nadopisao izgubljena pjevanja Gundulićeva epa [[Osman (Gundulić)|Osmana]].
* Irski dramatičar [[George Bernard Shaw]] izjavio je: “Oni koji traže raj na zemlji morali bi doći i vidjeti Dubrovnik”.
* Dubrovačka rijeka [[Ombla]] sa svojim vodotokom od 30 m dužine jedna je od najkraćih svjetskih [[rijeka (vodotok)|rijeka]].
* [[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] posjetio je Dubrovnik [[6. lipnja]] [[2003.]] godine. Papamobilom se provozao [[Stradun]]om, a u Gruškoj luci održao je sv. [[misa|misu]] pred 60.000 hodočasnika, kojom prilikom je blaženom proglasio [[Marija Petković|Mariju Petković]].&lt;ref&gt;Ne bojte se!, papa Ivan Pavao II., Večernji list, Zagreb 2005.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
{{Široka slika|1 dubrovnik panorama.jpg|900px|Panoramski pogled na stari dio grada}}&lt;gallery widths=&quot;160&quot; heights=&quot;120&quot;&gt;
Datoteka:Dubrovnik view 01.JPG|Pogled s Ploča
Datoteka:Dubrovnik 2016-05-26 DSC06252 view from the wall - cropped.jpg|Krovovi Dubrovnika
Datoteka:Walls of Dubrovnik.jpg|Dubrovačke gradske zidine
Datoteka:Port of Pile03516.JPG|Vrata od Pila
Datoteka:Dubrovnic-orland column.JPG|Orlandov stup
Datoteka:Pieta, Dubrovnik.JPG|Portal Franjevačke crkve iz 15. stoljeća
Datoteka:Dubrovnik-francisk1.JPG|Franjevački samostan
Datoteka:Croatia dbv 3.JPG|Zračna luka Ruđera Boškovića u [[Čilipi]]ma
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Dubrovački statut iz 1272.g., Državni Arhiv u Dubrovniku, 2002.
* Foretić, Vinko: ''Povijest Dubrovnika do 1808.'', NZMH: Zagreb 1980.
* Čučić, Vesna: ''Posljednja kriza Dubrovačke republike'', MH Dubrovnik: Zagreb-Dubrovnik, 2003.
* Bersa, Josip: ''Dubrovačke slike i prilike'', MH Dubrovnik: Dubrovnik, 2002. (drugo izdanje)
* Mitić, Ilija: ''Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici'', Matica hrvatska: Zagreb, 1988.
* Mijović, Vesna: ''Dubrovačka diplomacija u Istambulu'', HAZU/Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku: Zagreb-Dubrovnik, 2003.
* [[Robin Harris|Harris, Robin]]: ''Povijest Dubrovnika'', Golden marketing-Tehnička knjiga: Zagreb, 2006.
* Margaritoni, Marko: ''Sveti Vlaho - Povjestice i legende'', KS: Dubrovnik-Zagreb, 1998.
* Foretić, Vinko: ''Studije i rasprave iz hrvatske povijesti'', KK Split: Split, 2001.
* Vekarić, Nenad: ''Stanovništvo Konavala'', I.-II., Zagreb-Dubrovnik, 1998.
* Horvat Levaj, Katarina: ''Barokne palače u Dubrovniku'', Institut za povijest umjetnosti: Zagreb-Dubrovnik, 2001.
* Grujić, Nada: ''Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja'', Institut za povijest umjetnosti i Nakladni zavod Matice hrvatske: Zagreb, 1991.
* ''Dubrovnik'', Male turističke monografije, broj 1, Turistička naklada, Zagreb, 2000.
* ''Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće'', katalog, Muzejski prostor i Dubrovački muzej: Zagreb-Dubrovnik, 1987.
* {{cite book|last=Baždar-Paušek|first=Snježana|title=Dubrovački prirodoslovci u vrhu povijesti znanosti (od 15. do 19. stoljeća)|lang=hr|publisher=Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku|year=2020|location=Dubrovnik|isbn=978-953-7784-67-6}}

==Bilješke==
{{izvori}}
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], Broj 3 (Da-Fo), str. 286–287. Za izdavača: [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]], [[Zagreb]] 2001.g. {{ISBN|953-6036-33-9}}
*{{cite book|last=Vojnović |first=Lujo |title=Pad Dubrovnika (1797. – 1806.) |publisher=Fortuna |isbn=978-953-95981-9-6 |url=https://books.google.hr/books?hl=hr&amp;id=YhlJAQAAMAAJ&amp;dq=&amp;redir_esc=y |year=2009}}
{{hakave}}

== Povezani članci ==
* [[Dubrovački tramvaj]]
* [[Libertas (Dubrovnik)]]
* [[Konvoj Libertas]]
* [[Žičara Srđ]]
* [[Dubrovačka poma]]

== Povezani popis ==
* [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Dubrovnika]]

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat= Dubrovnik}}
* [http://www.dubrovnik.hr Službene stranice grada Dubrovnika]
* [https://db.hr/ Dubrovačka biskupija]

{{Dubrovnik-grad}}
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}
{{GiO DNŽ}}
{{Dubrovnik}}
{{Neretva}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Gradovi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Dubrovnik| ]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Dubrovnika| ]]</text>
      <sha1>doe6jdmnity0wn61u7sf3zrhsz9a5uf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vukovar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6780</id>
    <revision>
      <id>7479241</id>
      <parentid>7472291</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:49:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj</comment>
      <origin>7479241</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="129338" sha1="hoa5xiyexjg7vvduf4nea4n3p75lwdx" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|18. tjedan 2023.}}
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Vukovar
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Coat of Arms of Vukovar.svg
|članak o grbu    = [[Grb grada Vukovara]]
{{Kolaž
| slika1a  = Vukovar Dvorac Eltz SK.jpg
| slika2a  = Vukovar Memorial Cemetery – Eternal Flame, 20150429160745.jpg
| slika2b  = The Cross at the confluence of the Vuka and Danube Rivers 2015-04-29 (151937).jpg
| slika3a  = Radnički dom u Vukovaru.JPG
| slika3c  = Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru.jpg
| slika4a  = Vodotoranj u Vukovaru.jpg
| velicina        = 300
| pozicija        =
| okvir           =
| boja_okvira     =
| opis_slika      =&lt;center&gt;[[Dvorac Eltz u Vukovaru]]&lt;br&gt;[[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|Memorijalno groblje]] • [[Spomen-križ na ušću Vuke u Dunav]] • Radnički dom • [[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|Crkva sv. Filipa i Jakova]] •&lt;br&gt;[[Vukovarski vodotoranj]]&lt;/center&gt;
| boja_podloge    =
| opis_van_okvira =
}}
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|VSŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Marijan Pavliček]] ([[Hrvatski suverenisti|HS]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|4 gradska naselja]]
|površina         = 100,1
|površina uža     = 61,6
|visina           = 
|z. širina        = 45.35
|z. dužina        = 18.99
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 23175
|stanovništvo uže = 22255
|svetac           = [[Sveti Filip i Jakov]]
|dan              = [[3. svibnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 32000 Vukovar
|pozivni broj     = +385 (0)32
|autooznaka       = VU
|web              = {{URL|https://vukovar.hr/}}
|bilješke         = 
}}
'''Vukovar''' je [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], smješten na istoku [[Slavonija|Slavonije]] uz [[Dunav]]. Najveća je hrvatska riječna luka na [[Dunav]]u u [[Srijem]]u. Vukovar je upravno, obrazovno, gospodarsko i kulturno središte [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], a nakon [[Vinkovci|Vinkovaca]] i drugi najveći grad te županije po broju [[stanovništvo|stanovnika]].

Vukovarsko područje naseljeno je još od [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]], a [[Neolitička umjetnost|neolitička]] [[Vučedolska golubica]] jedan je od prepoznatljivih simbola grada. Ime grada spominje se još u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Osnivanje tvornice »Bata-Borovo« [[1931.]] godine značajno je doprinijelo industrijalizaciji grada.&lt;ref&gt;{{cite web |title= Vukovar. |url= https://enciklopedija.hr/clanak/vukovar |website= enciklopedija.hr |author= [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], mrežno izdanje |publisher= [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |date= 2021. |accessdate = 27. travnja 2023.}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] grad je postao poznat kao razvijeno središte tekstilne i gumene industrije te sjedište velikih tvrtki poput [[Borovo (tvornica obuće)|Borova]] i Vuteksa.

Grad je za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] imao odlučujuću ulogu u obrani Hrvatske: za vrijeme tromjesečne [[Bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]], najveće bitke u Domovinskom ratu, bio je u potpunosti razoren i opljačkan, a njegovo je stanovništvo nakon pada grada i tijekom srpske okupacije bilo prognano i pobijeno. Zbog stradanja [[Hrvatski branitelji|hrvatskih branitelja]] i [[civili|civila]] tijekom i [[Ovčara|nakon opsade]], Vukovar nosi nadimke '''''Grad heroj''''' i '''''Grad heroja'''''.

Prema popisu iz [[2021.]] godine u gradu Vukovaru živi {{N|22255}} stanovnika, dok na širemu području općine živi {{N|23175}} stanovnika.

== Ime ==
Grad Vukovar stari je [[barok]]ni grad na [[Dunav]]u.

U očuvanim pisanim dokumentima spominje se već početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] kao '''Volko, Walk, Wolkov''', odnosno [[Hrvatski jezik|hrvatski]] '''Vukovo'''. Ime Vukovo nosio je do [[14. stoljeće|14. stoljeća]].

Od 14. stoljeća sve je više u uporabi [[Mađarizacija|pomađareni]] naziv Vukovar. Hrvatska je u to doba bila u državnopravnoj zajednici s [[Kraljevina Ugarska|Ugarskom]]. Vukovar, kao i susjedni [[Ilok]], u tom su razdoblju bili čuvari [[Hrvati|hrvatskoga identiteta]] u dunavsko-[[Sava|savskome]] međurječju.

== Zemljopisni položaj ==
Položaj grada Vukovara na dodiru [[Srednja Europa|Srednje]] i [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]] iznimno je povoljan. Vukovar se smjestio otprilike na polovici plovnoga puta Dunava (koridor VII) između [[Ulm]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]] i ušća u [[Crno more]].

Nalazi se na razmeđi povijesnih pokrajina [[Hrvatsko Podunavlje|istočne Slavonije]] i [[Zapadni Srijem|zapadnoga Srijema]]. Leži na ušću rijeke [[Vuka|Vuke]] u Dunav. Istočni, stariji dio grada na desnoj je obali Vuke, na obroncima [[Vukovarski ravnjak|Vukovarskoga ravnjaka]] i visokoj dunavskoj obali. Zapadni dio grada, Novi Vukovar, s [[Borovo Naselje|Borovom Naseljem]] u nizini je lijeve obale Vuke.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Grad Vukovar - Položaj|url=https://www.vukovar.hr/grad-vukovar/polozaj|access-date=2022-11-18|website=www.vukovar.hr}}&lt;/ref&gt;

Leži na važnim prometnim pravcima. Od pamtivijeka je dolinom Dunava na vukovarskom području tekao promet od sjeverozapada prema jugoistoku. U [[Rimsko Carstvo|rimskome]] razdoblju desnom obalom Dunava vodila je granična, takozvana limeska cesta na kojoj je važna postaja bio [[Cornacum]], današnji [[Sotin]]. Od davnina se također plovi Dunavom, a Vukovar je na tome putu važna postaja. Uvođenjem [[parobrod]]a od sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]] Vukovar je imao redovitu vezu s [[Budim]]om i [[Beč]]om uzvodno i mjestima sve do [[Rumunjska|Rumunjske]] nizvodno.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Povijest ==
=== Rana povijest i antika ===
{{multiple image
| align = left
| direction = horizontal
| total_width = 300
| image1 = ZGvucdove.jpg
| caption1 = [[Vučedolska golubica]], povijesni simbol grada Vukovara
| image2 = Vucedol culture map.png
| caption2 = Mapa indoeuropske [[Vučedolska kultura|Vučedolske kulture]] (3000. — 2400. godina pr. Kr.).
}}

Naseljenost vukovarskog kraja prati se kroz pet tisuća godina u kontinuiranomu slijedu putem brojnih arheoloških lokaliteta. 
[[Datoteka:Panorama Vukovara.jpg|mini|Panoramski pogled na Stari i Novi Vukovar sa [[Vukovarski vodotoranj|Vukovarskog vodotornja]].]]
[[Datoteka:Borovo_naselje_-_panoramio.jpg|mini|[[Borovo Naselje]], urbana gradska četvrt na 4 km sjeverozapadno od centra grada.]]

U naselju je živjelo 2000 ljudi i bilo je među najvećima u tom dijelu [[svijet]]a. Išli su s Dunava na [[Jadran]], [[Vrbas]]om i [[Neretva|Neretvom]], po [[sol]] (kojom su solili meso), a stanovali su u [[kuća]]ma s tri [[Prostorija|prostorije]], [[Spavaća soba|spavaonicom]], [[Ostava|ostavom]] te [[Dnevna soba|dnevnom sobom]] i [[Kuhinja|kuhinjom]]. Ukupna površina u prosjeku je bila između 25 i 40 četvornih metara, a one najveće imale su i do 80.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.24sata.hr/news/drugaciji-vukovar-urbani-zivot-tu-traje-vise-od-5000-godina-710930 |title='''Okusi i mirisi grada''' Drugačiji Vukovar: Urbani život tu traje više od 5000 godina! |publisher=[[24sata]] |work=www.24sata.hr |date=17. kolovoza 2020. |author=Kozarčanin, Ivo |accessdate=29. kolovoza 2020.}}&lt;/ref&gt;

Ostatke hrane zakapali su u rupe u zemlji kako ne bi privlačili grabežljivce i štakore. Alate za poljoprivredu radili su od kostiju i rogova, sjekire su proizvodili »serijski«, imali su [[kalup]]e u koje su odjednom lijevali metal za više njih. [[Čamac|Čamce]] su radili od jednoga komada [[drva]]. U [[deblo]] su stavljali užareno [[kamen]]je da ga izdubi polako goreći i potom »popravljali« [[alat]]om.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Pratili su [[zvijezde]], imali [[kalendar]] i znali za prijestupne godine. Radili su 25 [[posuda]] različitih oblika od [[Keramika|keramike]] i svatko je imao svoju iz koje je mogao jesti. Slavna “[[Vučedolska golubica]]” bila je ustvari [[jarebica]] i služila je kao posuda za [[piće]]. Vučedolci su prvi na europskom tlu radili [[pivo]]. Nije baš bilo rijetko i bistro nego kašasto, a pili su ga kroz trske s Dunava.&lt;ref name=&quot;24sata&quot;/&gt;

Ovdje su značajne kulture mlađeg kamenog doba ([[neolitik]]) [[Starčevačka kultura|starčevačka]], [[Vinčanska kultura|vinčanska]] i [[Sopotska kultura|sopotska]] kultura. Temeljile su se na sjedilačkom načinu života i izgradnji trajnih nastambi. U uporabi je polirano kameno oruđe, usavršena je proizvodnja keramike.
Migracijskim kretanjima i dolaskom novih etničkih skupina indoeuropskog podrijetla uvode se i nove tehnologije. Počinje razdoblje bakrenog doba ([[eneolitik]]) s [[Badenska kultura|badenskom]], [[Kostolačka kultura|kostolačkom]] i [[Vučedolska kultura|vučedolskom kulturom]]. Nastaju novi oblici proizvodnje, pokapanja i vjerovanja i složeniji društveni odnosi među ljudima. Način gradnje kuća i kultni predmeti svjedoče o povezanosti s mediteranskim kulturnim krugom.

[[Vučedolska kultura]] posebno je značajna za vukovarski kraj. Ime je dobila po lokalitetu [[Vučedol]]u koji se nalazi na pet kilometara od centra Vukovara, nizvodno, na Dunavu. Lokalitet je sustavno istražen, otkrivene su radionice za preradbu bakra, karakteristične kuće (megaron) i prekrasna keramika, koju osobito karakteriziraju bijeli stilizirani ukrasi na crnoj podlozi.

U vukovarskom kraju brojna su arheološka nalazišta iz brončanog, starijeg i mlađeg željeznog doba, koja svjedoče o životu [[Iliri|Ilira]] i [[Kelti|Kelta]]. Nekropola ilirskih grobova na Lijevoj bari u Vukovaru dokazuje da je ovdje bilo i veliko naselje.

[[Rimljani]] su u osvajačkim pohodima u posljednjim desetljećima prije Krista izbili na [[Dunav]]. Izgradili su brojne utvrde, kao granicu (limes) prema [[Barbari|barbarskim]] [[pleme]]nima. U vukovarskom kraju značajni su rimski lokaliteti Cornacum ([[Sotin]]), Cuccium ([[Ilok]]) i Ulmo ([[Tovarnik]]). Uz Dunav je vodila i važna rimska cesta. Rimska civilizacija u ovim krajevima utjecala je na unaprjeđivanje gospodarstva, isušivane su močvare i zasađeni prvi vinogradi.

=== Srednji vijek i naseljavanje Hrvata ===

Nakon propasti rimske civilizacije, velika seoba naroda i avarsko-slavenska ekspanzija od šestog stoljeća dalje dovela je do velikih promjena. Međurječje [[Dunav]]a i [[Sava|Save]] poprište je velikih sukoba i interesa moćnih država toga vremena. U to vrijeme ovdje se naseljavaju [[Hrvati]].
[[Datoteka:Donau-Ansichten- Syrmien. Markt Vukovar (cropped).jpg|mini|lijevo|350px|Panoramski pogled na Vukovar s [[Dunav]]a [[1826.]]]]

Početke današnjeg Vukovara treba tražiti vrlo rano, što potvrđuju i arheološki podatci. Izuzetan topografski položaj visoke obale Dunava kod ušća [[Vuka|Vuke]] bio je važna obrambena točka. Ovdje je središte cijelog kraja u vrijeme kada knez [[Pribina (knez)|Pribina]], kao franački vazal, dobiva stotinu sela uz rijeku [[Vuka|Vuku]] sredinom [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. U prvoj polovici [[10. stoljeće|10. stoljeća]] zabilježeno je da su [[Mađari]] opljačkali tvrđavu Vukovo. Na Lijevoj bari u Vukovaru istraženo je veliko groblje s brojnim nalazima koji pripadaju bjelobrdskoj kulturi. Datiranje ovih nalaza u [[10. stoljeće|10.]] ili [[11. stoljeće]] najbolje potvrđuje da je u susjedstvu bilo veliko naselje. To je vrijeme hrvatskih narodnih vladara, kada su, posebno, za kraljeva [[Kralj Tomislav|Tomislava]] i [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]], sjedinjene sve hrvatske zemlje od [[Drava|Drave]] do [[Jadransko more|Jadranskoga mora]].

U sačuvanim pisanim dokumentima Vukovar se spominje već početkom [[13. stoljeće|13. stoljeća]] kao Volko, Walk, Wolkov, odnosno hrvatski Vukovo. Od [[14. stoljeće|14. stoljeća]] sve je više u uporabi pomađareni naziv Vukovar. U to je vrijeme Hrvatska u državnopravnoj zajednici s [[Ugarska|Ugarskom]]. Vukovar, kao i susjedni [[Ilok]], u tom su razdoblju čuvari hrvatskog identiteta u dunavsko-savskom međurječju.

Vukovarska tvrđava bila je čvrsto zidana na visokoj dunavskoj obali. U gradu su stanovali obrtnici, trgovci i seljaci. Već [[1231.]] godine, među prvima u hrvatskim zemljama Vukovar je dobio status [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]]. Poveljom hercega [[Koloman]]a potvrđene su povlastice, koje su štitile vukovarske stanovnike.

U Vukovaru je tada sjedište velike Vukovske županije, koja se protezala između Dunava i Save. Vukovarski kraj je tada gusto naseljen, brojne su utvrde i kmetska sela. U crkvenom pogledu Vukovska županija je pod katoličkom nadbiskupijom u [[Pečuh]]u. Nekoliko crkvenih redova ima ovdje svoje [[samostan]]e, a najutjecajniji je [[Franjevci|franjevački red]].
[[Datoteka:Greetings_from_Vukovar_-_View_of_the_Danube_(front).jpg|mini|desno|Panorama grada Vukovara, početak 20. stoljeća]]

U [[14. stoljeće|14.]] i [[15. stoljeće|15. stoljeću]] vukovarskim krajem vladaju brojne velikaške obitelji. Pred kraj ovog razdoblja najutjecajniji su [[Iločki]], kada je [[Nikola Iločki|Nikola]] proglašen naslovnim kraljem Bosne i kuje svoj novac. Ilok je u to vrijeme značajno naselje i tvrđava, od [[1525.]] godine ima svoj gradski statut i grb.

=== Osmanska vladavina (16. i 17. stoljeće)===
[[Datoteka:Vuko1.jpg|mini|desno|Ulica [[Franjo Josip I.|cara Franje Josipa]], gradski korzo, rane godine 20. stoljeća]]

Sto pedeset godina turske vladavine donijele su vukovarskom kraju velike promjene. [[Osmansko Carstvo|Turci]] su na svom pohodu [[1526.]] godine, pod vodstvom sultana [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]] zauzeli sve utvrde uz [[Dunav]], pa tako i [[Ilok]] i Vukovar, te su potom izvojevali veliku pobjedu u [[Mohačka bitka|bitci na Mohačkom polju]]. Vukovar je izgubio strateško značenje, ali je ostao značajno trgovačko-obrtničko mjesto na važnom prometnom pravcu. Imao je nekoliko gradskih četvrti, bogomolje, kupelji, prenoćišta i škole. Pred kraj turske vlasti imao je do 3000 stanovnika.

U isto vrijeme Ilok je značajno tursko upravno i vojno središte. Pretežito je naseljen [[muslimani]]ma.

Tada je starosjedilačko katoličko hrvatsko i madžarsko pučanstvo teško stradalo, povuklo se u šume ili je pobijeno. Za turske vladavine ovdje djeluju [[franjevci]] okupljajući katolički puk. Na opustjelo područje kao pomoćne turske čete dolaze pravoslavni [[Vlasi]], ali će se povući zajedno s turskom vojskom. Vukovar je oslobođen [[1687.]], a Ilok [[1688.]] godine.

=== Ponovno naseljavanje i razdoblje Habsburške Monarhije ===
U Vukovaru je ostalo naseljeno pedesetak kuća. U opustošeni vukovarski kraj vraća se starosjedilačko i novodoseljeno hrvatsko pučanstvo mahom iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. U neka opustjela mjesta naseljavaju se pravoslavni [[Srbi]], koje iz potrebe za radnom snagom prihvaća bečki dvor. U [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] naseljava se i znatan broj [[Nijemci|Nijemaca]], [[Mađari|Mađara]], [[Židovi|Židova]], [[Rusini|Rusina]], [[Slovaci|Slovaka]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]]. Tako ovo hrvatsko područje postaje nacionalnim sastavom višenacionalno. Hrvatske zemlje tada su u sastavu [[Habsburška Monarhija|Habsburškog Carstva]].
[[Datoteka:Pozdrav_iz_Vukovara_1912.jpg|mini|lijevo|Panorama Vukovara iz 1912., u pozadini – Velika vukovarska sinagoga (srušena 1958. godine)&lt;ref&gt;V.K., [https://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/3122-sve-hrvatske-sinagoge.html ''Sve hrvatske sinagoge''], ''[[Vjesnik]]'', hkv.hr, 7. rujna 2008., pristupljeno 19. travnja 2019.&lt;/ref&gt;]]
[[Datoteka:Stari_Vukovar_41.jpg|mini|lijevo|[[Dvorac Eltz u Vukovaru]], do 1944. glavna rezidencija poznate njemačke plemićke obitelji [[Eltz]], rano 20. stoljeće]]
Carica i kraljica [[Marija Terezija Austrijska|Marija Terezija]] obnovila je [[1745.]] godine slavonske županije, koje su pod upravom [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] i [[ban]]a, ali pod pritiskom Mađara. Vukovar je sjedište velike [[Srijemska županija|Srijemske županije]], koja se protezala između Dunava i [[Sava|Save]], na istoku sve do [[Zemun]]a, na zapadu do [[Osijek]]a, osim područja [[Vojna krajina|Vojne krajine]].

Velike posjede u [[Slavonija|Slavoniji]] dobivaju ili kupuju feudalci. Grofovi [[Eltz]], koji se ubrajaju u njemačko praplemstvo, dolaze u posjed vukovarskog vlastelinstva. Filip Karlo Eltz nadbiskup u [[Mainz]]u i njemački knez izbornik [[1736.]] godine kupuje ovaj golem posjed s 35 naseljenih mjesta. Tijekom narednih stoljeća zemljišne površine su smanjene agrarnim reformama. Cijeli razvoj vukovarskog kraja sve do [[1945.]] godine tijesno je vezan uz vukovarsko vlastelinstvo grofova [[Eltz]].

U isto vrijeme iločko vlastelinstvo drže talijanski kneževi Odescalchi. U 18. i 19. stoljeću Vukovar je imao značajke upravnog, gospodarskog, prometnog i kulturnog središta. Suvremenici ga smatraju &quot;prijestolnicom [[Srijem]]a&quot;.
[[Datoteka:Philipp_Karl_von_Eltz.jpg|mini|desno|[[Grof]] [[Filip Karlo von Eltz-Kempenich]] – [[Izborni knezovi|izborni knez]] i nadbiskup [[Mainz]]a te carski natkancelar [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] – je [[1736]]. godine, uz odobrenje cara [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karla VI.]] kupio vukovarsko vlastelinstvo.]]

Već na početku ovog razdoblja polovicu stanovnika Vukovara čine obrtnici i trgovci. Pučanstvo je izuzetno radino cvjeta [[obrt]], [[trgovina]], [[svila]]rstvo, brodogradnja. Roba se lađama otprema u podunavske zemlje. Rano su osnovane brojne [[ceh]]ovske organizacije koje štite obrtnike. U Vukovaru je središte trgovine za cijeli zapadni Srijem.

Vukovarski kraj ima izvanredne uvjete za agrarnu proizvodnju. Još krajem 19. stoljeća gotovo 80 % pučanstva živi od zemljoradnje. Vlastelinstvo grofova Eltz uznapreduje proizvodnju, sto utječe i na mala seoska gospodarstva. Osim osnovne proizvodnje žitarica, [[vinogradarstvo]] je važna gospodarska grana. Vukovarska i iločka kvalitetna vina priznata su na svjetskim gospodarskim izložbama. U govedarstvo se uvode najbolje mliječne pasmine, a ovdje su i čuvene ergele konja poznate u svjetskim razmjerima.

Od [[1840.]] godine Vukovar je uključen u stalni parobrodarski promet na Dunavu. Od [[1878.]] godine priključen je na željeznički promet. Vukovarska luka je najveća pretovarna luka u hrvatskim krajevima. Kao i u drugim hrvatskim, posebno slavonskim krajevima, u Vukovaru se sporo razvijala industrija. Intenzivnija primjena parnih strojeva je u drugoj polovici 19. stoljeća i to više u zemljoradnji nego u industriji. Na spori razvoj industrije utječe nedostatak kapitala. Štedionica u Vukovaru osnovana je [[1861.]] godine. Prvo veliko industrijsko poduzeće Vukovarska kudjeljara proradilo je tek [[1905.]] godine. Iz ovih pogona Vukovar dobiva električnu energiju od [[1909.]] godine.

Spori razvoj industrije utječe na mali porast stanovništva grada. Prema popisu pučanstva [[1900.]] godine u Vukovaru živi 1/4 stanovništva vukovarskog kotara. Vukovar tada ima 10.400 stanovnika, od toga po nacionalnosti: više od 4000 Hrvata, 3500 Nijemaca, oko 1600 Srba, 950 Mađara, i inih.&lt;ref name=&quot;Povijest&quot;&gt;[http://www.vukovar.hr/turizam-i-informacije/informacije/povijest-grada-vukovara Povijest grada Vukovara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202191355/http://www.vukovar.hr/turizam-i-informacije/informacije/povijest-grada-vukovara |date=2. veljače 2018. }}, vukovar.hr, pristupljeno 2. veljače 2018.&lt;/ref&gt;

Značajniji industrijski objekti osnova su u razdoblju između dva svjetska rata. Tvornica »[[Bata]]« u obućarsko-gumarskoj grani proizvodnje osnovana je [[1931.]] godine. U isto vrijeme počinju raditi u Vukovaru značajni pogoni tekstilne industrije. Industrijalizacija je utjecala na porast gradskog stanovništva, tako da Vukovar ima po popisu pučanstva [[1948.]] godine više od 17.000 stanovnika.

=== Razvoj znanosti i kulture ===
[[Datoteka:Lavoslav Ružićka 1939.jpg|mini|lijevo|200px|[[Lavoslav Ružička]], rođeni Vukovarac, dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za kemiju. Prvi hrvatski dobitnik Nobelove nagrade u povijesti, u svom laboratoriju [[1939.]]]]

U skladu sa svojim položajem u gospodarskom i upravnom pogledu Vukovar se razvio u obrazovno, kulturno i zdravstveno središte. U Vukovaru se u 18. i 19. stoljeću živjelo na europski način.
U 18. stoljeću u Vukovaru već djeluju [[ranarnici]], a liječenjem se bave i neki [[franjevci]]. Prvi diplomirani liječnik djeluje od [[1763.]] godine, a ljekarna je otvorena [[1791.]] godine. Krajem 18. stoljeća vladala je ovdje velika srijemska kuga. Prva mala bolnica otvorena je tek [[1857.]] godine.
[[Datoteka:Tehnicar-61.jpg|mini|desno|Ulica [[Josip Broz Tito|maršala Tita]], sredina 20. stoljeća.]]

Već od [[1730.]] godine Vukovar ima razvijeno pučko školstvo. Iz franjevačke škole razvila se pučka škola u Starom Vukovaru. Novi Vukovar ima svoju školu. Djelovale su i konfesionalne škole za djecu pravoslavne i židovske vjere, te škole na njemačkom i mađarskom jeziku. Šegrtska škola osnovana je [[1886.]], a gimnazija [[1891.]] godine.

U Vukovaru je osnovana tiskara [[1867.]] godine i izdavala je prve vukovarske novine na njemačkom jeziku ''[[Der Syrmier Bote]]''. Kasnije je radilo više tiskara, a od brojnih novina isticale su se ''[[Sriemski Hrvat]]'' i ''[[Sriemske novine]]'', koje su izlazile gotovo tri desetljeća na prijelazu u [[20. stoljeće]].
Zbog nedostatka prostora za društvena događanja u gradu vukovarski veleposjednik iz jedne od najstarijih i najuglednijih vukovarski obitelji, [[Aleksa Paunović]] daje izgraditi &quot;Hotel Grand&quot;&lt;ref&gt;Branimir Bradarić, [http://www.vecernji.hr/hrvatska/paunovici-su-bili-vlasnici-citavog-centra-vukovara-936664 ''Paunovići su bili vlasnici čitavog centra Vukovara''], vecernji.hr, 5. svibnja 2014., pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt; ta građevina je najpoznatije djelo monumentalne [[Historicizam|historicističke arhitekture]] u gradu. Izgrađena je na mjestu tzv. ''Švicarske kuće'' po nacrtima [[Senta|senćanskoga]] [[arhitekt]]a Vladimira Nikolića, od [[1894.]] do [[1897.]] godine.&lt;ref&gt;[[Brane Crlenjak]], ''Razvitak vukovarskih ulica'', 2. nadop. izd., Gradski muzej Vukovar, Vukovar, 2005., {{ISBN|953-7115-03-8}}, str. 96.&lt;/ref&gt; Grand hotel je uz ugostiteljske sadržaje imao i kazališnu dvoranu. [[Hotel]] je davan u zakup, a [[1918.]] godine prodan je novom vlasniku Miši Gottfriedu.&lt;ref&gt;[http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=72 Turizam Vukovar: Grand hotel], turizamvukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt; U to vrijeme u Vukovaru je naglo jačao radnički pokret i radnici su željeli izgraditi radnički dom. Kako je Grand hotel [[1919.]] godine ponovno ponuđen na prodaju, radnici osnivaju Zadrugu radnički dom i prodajom zadružnih udjela prikupljaju sredstva, kupuju Grand hotel i pretvaraju ga u Radnički dom.
[[Datoteka:Poplava 6.jpg|mini|lijevo|Posljedice velike poplave u Vukovaru [[1965.]] godine.&lt;ref&gt;Branimir Bradarić, [https://www.vecernji.hr/vijesti/vukovar-poput-venecije-sjecanja-na-veliku-poplavu-1965-godine-571748 ''Vukovar poput Venecije: Sjećanja na Veliku poplavu 1965. godine''], vecernji.hr, 19. lipnja 2013., pristupljeno 12. studenoga 2023.&lt;/ref&gt;]]

Grad Vukovar je u zahvalnost svom sugrađaninu prigodom obnove zgrade diližansne pošte, bivše galerije Bauer, na pročelje zgrade postavio ploču s imenom Alekse Paunovića ispisanim zlatnim slovima na ćirilici.

Najstarija književna djela ovoga područja potječu iz pera vukovarskih i iločkih franjevaca. Najpoznatiji književnici iz ovog kraja su [[Nikola Andrić]], [[Julije Benešić]], [[Antun Gustav Matoš]], [[Zaharije Orfelin]], [[Pavao Pavličić]] i [[Zoran Bognar]].

U Vukovaru su djelovali brojni likovni stvaratelji. Od starijih su poznati [[Josip Franjo Mücke]], [[Franjo Ksaver Giffinger]], a u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] gimnazijski profesori [[Dragan Melkus]], [[Dragutin Renarić]], [[Marijan Detoni]], te [[Mate Kovačević (slikar)|Mato Kovačević – Eskaviljo]] i ini.&lt;ref name=&quot;Povijest&quot;/&gt;

Vukovar ima svog nobelovca, [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičku]]. Rođen je u Vukovaru [[1887.]] godine, a [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] dobio je [[1939.]] godine.

Vukovar je imao razvijen društveni život po uzoru na europska shvaćanja. Samo u razdoblju do [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] djelovalo je 30-ak društava. Pjevačka, čitalačka, [[šport]]ska i potpomagajuća društva imala su svoje čitaonice, organizirala koncerte i zabave. Društva su često bila organizirana na nacionalnoj osnovi. Prva predstava na hrvatskom jeziku održana je [[1821.]] godine, bilo je to dramsko djelo gvardijana franjevačkog samostana [[Grgur Čevapović|Grge Čevapovića]]. Najutjecajnije hrvatsko društvo je pjevačko društvo »Dunav«. U Vukovaru je [[1922.]] godine otvoren [[Hrvatski dom u Vukovaru|Hrvatski dom]], stjecište svih kulturnih zbivanja.

=== Prva Jugoslavija i Drugi svjetski rat ===
[[Datoteka:Radni%C4%8Dki_dom_u_Vukovaru.JPG|thumb|lijevo|Palača Radničkog doma (Grand Hotel) u kojoj je 1920. održan [[Drugi kongres KPJ|Drugi kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije]] čiji je jedan od glavnih organizatora bio poznati hrvatski, [[graditelj]], [[revolucija|revolucionar]] i [[političar]], rođeni Vukovarac, [[Stjepan Supanc]], poznat i kao prva žrtva [[Obznana|Obznane]] iz [[30. prosinca]] [[1920.]] godine.]]
[[Datoteka:ETH-BIB-Bata-Fabrik am rechten Donau-Ufer oberhalb Vukovar-Dia 247-09949.tif|mini|desno|[[Borovo (tvornica obuće)|Tvornica obuće Bata Borovo]] i područje Luke Vukovar na [[Dunav]]u, [[1936.]]]]

U razdoblju između dva svjetska rata, u okvirima jugoslavenske države, vukovarsko područje, kao i ostali hrvatski krajevi, nalazilo se pod izrazitim ekspanzionističkim pritiskom Beograda. Teritorijalnim podjelama na oblasti i banovine hrvatsko područje je sustavno cijepano. Intervencijama beogradskih vlasti mijenjalo se sastav stanovništva. Površine dobivene agrarnom reformom dijele se solunskim dobrovoljcima i općenito stanovništvu iz srpskih krajeva. 
Ali su doseljavani i Srbi i dijelom Hrvati iz siromašnih ruralnih krajeva Hrvatske: Like, Korduna i Dalmacije. Zapošljavanje u tvornicama vješto se koristilo da se mijenja hrvatski značaj vukovarskog kraja.
[[Datoteka:Borovo_bata.jpg|mini|desno|Namjensko industrijsko naselje &quot;Batine kolonije&quot; početkom 20. stoljeća. [[Borovo (tvornica obuće)|Tvornicu Borovo]] je 7. lipnja [[1931]]. osnovao češki industrijalac Tomaš Bata i pokrenuo proizvodnju obuće na tada periferiji Vukovara.]]
Na početku ovog razdoblja u Vukovaru je vrlo snažan radnički pokret, koji svoje uporište nalazi u neriješenom socijalnom i nacionalnom pitanju u tadašnjoj jugoslavenskoj državi. Ovo je posebno naglašeno održavanjem II. kongresa Socijalističke radničke partije Jugoslavije 1920. godine, koja na tom kongresu dobiva i novo ime – [[Komunistička partija Jugoslavije]] (iako je sama država jugoslavensko ime ponijela tek 1929. godine). Pokraj svih pritisaka ekspanzionističke politike Beograda toga doba u Vukovaru sve do kraja tridesetih godina 20. stoljeća međunacionalnih tenzija gotovo i nije ni bilo, a hrvatska nacionalna svijest sačuvana je i s olakšanjem je dočekano osnivanje [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] [[1939.]] godine.
Nažalost, slijede tragični događaji [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Međunacionalni sukobi izazvani pred sam rat sada se zaoštravaju i u Vukovaru. Grad nije pretrpio veća razaranja. Sastav stanovništva znatno se promijenio, posebno progonima [[Židovi|Židova]], [[Srbi|Srba]] i antifašistički orijentiranih [[Hrvati|Hrvata]], te progonom, ubijanjem i iseljavanjem vukovarskih Nijemaca pred kraj i nakon rata.

=== Razdoblje socijalističke Jugoslavije i početak sukoba ===
[[Datoteka:Dudik Memorial Park - Спомен парк Дудик 06.jpg|mini|190px|lijevo|[[Spomen-park Dudik]], u znak sjećanja na Partizane, njihove suradnike i civile koje su u znak odmazde zbog akcija partizanskog pokreta na Fruškoj gori uhitili i pogubili pripadnici [[Oružništvo (NDH)|Oružništva Nezavisne Države Hrvatske]] iz [[Velika župa Vuka|Velike župe Vuke]]).]]
Nakon [[1945.]] godine u novoj jugoslavenskoj državi i šidski je kotar odvojen od hrvatskih zemalja. Ostatak Srijema, koji nije u sastavu današnje Hrvatske, izdvojen je još ranije prigodom osnivanja [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. Za razliku od predratnoga &quot;sakaćenja&quot;, u zamjenu za šidski kotar, do tada već mahom naseljen Srbima, Hrvatska je dobila [[Baranja|Baranju]] koja nikad do tad u povijesti nije bila u Hrvatskoj. Vukovarsko-iločki kraj, ostao u sastavu Hrvatske, u upravnom pogledu činio je općinu Vukovar.

Vukovar je bio poznat kao jedan od etnički najraznolikijih gradova, s vrlo dobrim među-etničkim odnosima i velikim brojem miješanih brakova, što je posebno isticao jugoslavenski komunistički državni vrh kako bi održao svoju politiku propagiranja bratstva i jedinstva, i samoupravnog socijalizma u tadašnjoj državi.
U skladu sa Zakonom o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz [[1945.]] godine provedena je [[nacionalizacija]] dobara koja je pretvorena u državno vlasništvo. Dvije najbogatije vukovarske obitelji, Eltz i Paunović, ostaju bez cjelokupne imovine koju djelomice vlasnicima vraća Republika Hrvatska u novije vrijeme. Nakon [[1948.]] godine, raskola sa [[Sovjetski Savez|SSSR-om]] i kretanja novim putem, državno je vlasništvo postalo društvenim (koje je ''de facto'' identično radničkom dioničarstvu, bez preciziranog vlasništva u vidu dionica). 
U vukovarskom kraju dolazi do brze industrijalizacije, iznad prosjeka u odnosu na ostale dijelove Hrvatske što dovodi do velikog porasta broja stanovništva nakon popisa [[1948.]] godine, grad s tada 17.000 stanovnika u sljedećih će nekoliko desetljeća kontinuiranog gospodarskog razvoja narasti na brojku od 45.000 stanovnika koliko je Vukovar imao do rata 1991. godine. Industrija je bila usko specijalizirana, s masovnim zapošljavanjem radne snage. U isto vrijeme agrarna proizvodnja je autarhična. Godine [[1990.]] od ukupno zaposlenih u gospodarstvu vukovarskog kraja oko 60 % radi u industriji, a samo 12 % u poljoprivredi, u društvenom sektoru.
[[Datoteka:20230429.Ansichten von Vukovar.-045.2.jpg|mini|desno|180px|Križ na ušću rijeke [[Vuka|Vuke]] u [[Dunav]], izrađen je od dvije vrste kamena, bijelog bračkog kamena (križ) i pazinskog kamena (postolje), na njemu su glagoljicom uklesani stihovi Frana Krste Frankopana: „Navik on živi ki zgine pošteno“ te riječi “Svim žrtvama za slobodnu hrvatsku”. Autor spomenika je pulski kipar Šime Vidulin. .]]

Neki događaji iz doba [[Aleksandar Ranković|Rankovićeve strahovlade]] u Jugoslaviji bili su indikativni za osvajački pohod Srbije 30 godina poslije. Arhitektonski neprimjerenim zahvatom uklonjena je građevina hrvatskog atributa koju je projektirao velikan hrvatske arhitekture [[Aleksandar Freudenreich]], [[Hrvatski dom u Vukovaru]].&lt;ref name=&quot;prostor&quot;&gt;Zlatko Karač, Đuro Šimičić,[https://web.archive.org/web/20160815004957/http://www.arhitekt.unizg.hr/prostor/Lists/Clanci/Attachments/36/2_34_234_04_karac_simicic.pdf ''Hrvatski dom u Vukovaru arhitekta Aleksandra Freudenreicha / Croatian Cultural Centre in Vukovar Architect: Aleksandar Freudenreich''], ''Prostor'', 2[34] 15[2007], str. 213. (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 15. kolovoza 2016.)&lt;/ref&gt; Na mjestu gdje je bio definiran povijesni arhitektonski korpus kompleksa [[Hrvatski dom u Vukovaru|Hrvatskoga doma]], koji se je održao sve do početka [[1960-ih]], srušen je stari [[klasicizam|klasicistički]] hotel &quot;K lavu&quot;, a nije dugo prošlo, srušeno je i barokno pročelje Hrvatskog doma.&lt;ref name=&quot;prostor&quot;/&gt; Već [[1966.]] je godine na tom mjestu izgrađena arhitektonski neprimjerena građevina, aneks &quot;Centra za kulturu&quot;, u koji se ulazilo s novoformiranoga &quot;trga&quot;, drugim riječima, uklonjen je povijesni dio hrvatskog doma te je s dunavske strane ostala kazališna dvorana u [[Rokoko]] stilu koja postoji i danas. Građevinski ostatci starog hotela &quot;K Lavu&quot; ukradeni su, te je tada zabilježeno da je dvoje ljudi krivično odgovaralo za nemili događaj. Dok je pozadi, pokraj dvorane na mjestu starog Hotela &quot;K Lavu&quot; izgrađen neprimjeren modernistički objekt novog hotela &quot;Lav&quot;. U [[Domovinski rat|ratu]] [[1991.]] godine hotel je oštećen ali ipak nije obnovljen već je porušen, a na njegovom mjestu izgrađen novi objekt sukladno potrebama grada u suvremenom dobu.

=== Vukovar u Domovinskom ratu i danas ===
{{glavni|Bitka za Vukovar|Ovčara|Logor Velepromet}}
[[Datoteka:Vodotoranj u Vukovaru 2021.jpg|mini|lijevo|350px|[[Vukovarski vodotoranj]], simbol [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]]]
Dio hrvatskog stanovništva se na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim demokratskim izborima 1990. godine]] opredjeljuje za [[HDZ]] kao i za izdvajanje Hrvatske iz Jugoslavije, dok se tome uglavnom protivi srpsko stanovništvo. Osamostaljenjem Hrvatske [[1991.]] godine došlo je do otvorene agresije Srbije na Vukovar i Hrvatsku. Nakon što je većina srpskog stanovništva (sva srpska djeca) pobjegla iz grada, počela je [[Vukovarska bitka|bitka za Vukovar]] u kojoj su hrvatske snage branile grad protiv vojske JNA, srpskih [[Četnici|četničkih]] i drugih paravojnih postrojba koji su imali golemu premoć u ljudstvu i tehnici. Srpska su bombardiranja sravnila grad sa zemljom. Nakon tri mjeseca ogorčenih borba Vukovar je [[18. studenoga]] [[1991.]] godine pao u srpske ruke. U sljedećim su danima uslijedila masovna ubojstva i masakri zarobljenih hrvatskih branitelja i civila diljem vukovarskog područja, od kojih su najpoznatiji [[Ovčara|pokolj na Ovčari]] te [[Logor Velepromet|ratni zločini u koncentracijskom logoru Velepromet]]. Tisuće zarobljenih Hrvata odvedene su u koncentracijske logore diljem Srbije, od kojih su najpoznatiji [[Logor Stajićevo|Stajićevo]], [[Logor Begejci|Begejci]], [[Logor Srijemska Mitrovica|Srijemska Mitrovica]] i [[Logor VIZ Beograd|VIZ Beograd]], u kojima su masovno zlostavljani, mučeni i ubijani.

U agresiji na Vukovar 1991. godine, JNA i srpske paravojne postrojbe ubile su najmanje 1739 osoba.&lt;ref&gt;Izvor podataka: Privremena evidencija Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, 2. listopada 2006.&lt;/ref&gt;

Nakon oslobodilačkih akcija u drugim krajevima Hrvatske [[1995.]] godine, počeli su pregovori o povratku Vukovara pod hrvatsku vlast. Lokalna je samouprava u Vukovaru počela djelovati sredinom [[1997.]] godine.
Dana [[8. lipnja]] [[1997.]] godine ''[[Vlak mira]]'' stigao je iz [[Zagreb]]a u Vukovar. Bio je sastavljen od 21 vagona iz svih hrvatskih županija, a u njemu su bili najviši politički dužnosnici, crkveni velikodostojnici, članovi diplomatskog zbora, brojni uglednici iz javnog, kulturnog, znanstvenog i gospodarskog života Hrvatske te oko 2000 prognanih Vukovaraca koji su se spremali za povratak.&lt;ref name=&quot;Ana Holjevac Tuković&quot;&gt;Ana Holjevac Tuković, [https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud%3A1515/datastream/PDF/view ''Srpska politika prema istočnom Podunavlju od vojno redarstvene operacije Oluja do mirne reintegracije: doktorski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191027003716/https://repozitorij.hrstud.unizg.hr/islandora/object/hrstud:1515/datastream/PDF/view |date=27. listopada 2019. }}, mentor: [[Ljubomir Antić]], Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb, 2012., str. 179., hrstud.unizg.hr, pristupljeno 27. listopada 2019.&lt;/ref&gt; Označio je povratak Hrvatske u Vukovar, u [[hrvatsko Podunavlje]], na njezine istočne granice.
Predsjednik [[Franjo Tuđman]] nazvao je ''Vlak mira'' simbolom povratka prognanika i pružanja ruke onima koji nisu okrvavili ruke. Obraćajući se okupljenom narodu, predsjednik Franjo Tuđman pozvao je na praštanje ''»jer pobjednik koji ne zna praštati, sije klice novih zala, a hrvatski narod to ne želi, niti je želio«''.&lt;ref name=&quot;Ana Holjevac Tuković&quot; /&gt;
[[Hrvatsko Podunavlje]] jest [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirno reintegrirano]] u Republiku Hrvatsku [[15. siječnja]] [[1998.]] godine. Otada se mnogo radilo na obnovi grada i povratku svih stanovnika, te na pomirbi i se oživljavaju kulturnih i drugi dijelova gradskoga života.
Početkom studenoga [[2020.]] godine na cestovnim ulazima u Vukovar postavljene su nove skulpture koje svim putnicima ukazuju kako ulaze u Vukovar – mjesto posebnoga domovinskog pijeteta. Izrađene su po idejnom rješenju dizajnera [[Boris Ljubičić|Borisa Ljubičića]]. Jedna je na ulazu u Bogdanovce iz smjera Marinaca. Visoke su 587&amp;nbsp;cm, a sastoje se od čeličnih kocaka crvene, bijele i plave boje i velikog slova ''V'' te simbola križa. Slovo ''V'' izabrano je jer je to početno slovo imena Vukovara, a hrvatski su branitelji tijekom Domovinskog rata isticali znak ''V'' za pobjedu zatvorenom šakom, kažiprstom i srednjim prstom. Križ simbolizira kršćansku vjeru, a kvadrati u bojama hrvatske trobojnice predstavljaju hrvatski povijesni grb. Sve zajedno konstruktivno je povezano nosivom konstrukcijom u obliku slova H i osvijetljeno podnim reflektorima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Na ulazima u Vukovar postavljene nove skulpture – mjesto posebnog domovinskog pijeteta|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/na-ulazima-u-vukovar-postavljene-nove-skulpture-mjesto-posebnog-domovinskog-pijeteta-1444730|access-date=2022-11-18|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Dana [[17. studenoga]] [[2022.]] godine otkriven je spomenik [[Kata Šoljić|Kati Šoljić]] (1922. – 2008.) i njezinim sinovima Niki, Ivi, Miji i Mati koji su poginuli u obrani Vukovara 1991. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=U Vukovaru otkriven spomenik Kati Šoljić i sinovima|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/otkrivanje-spomenika-kati-soljic-majci-cetvorice-poginulih-branitelja-10444857|access-date=2022-11-18|website=Hrvatska radiotelevizija}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vukovar |p1857=8162 |p1869=9453 |p1880=10234 |p1890=11205 |p1900=11557 |p1910=12149 |p1921=12116 |p1931=12738 |p1948=18994 |p1953=20616 |p1961=25763 |p1971=38830 |p1981=41959 |p1991=46735 |p2001=31670 |p2011=27683 |p2021=23175 |napomena=Nastao iz stare općine Vukovar. Do 1961. dio podataka sadržan je u općini Borovo, a do 1981. u općini Trpinja. U 1991. povećan pripajanjem dijelova područja općina Trpinja i Borovo. U 2001. povećan pripajanjem dijela općine Tompojevci. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vukovar |p1857=7070 |p1869=8050 |p1880=8741 |p1890=9494 |p1900=9719 |p1910=10359 |p1921=10242 |p1931=10862 |p1948=17223 |p1953=18705 |p1961=23740 |p1971=36813 |p1981=39898 |p1991=44639 |p2001=30126 |p2011=26468 |p2021=22255 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijelova područja naselja Bršadin i Trpinja, općina Trpinja, naselja Lipovača i naselja Borovo, općina Borovo. Do 1961. dio podataka sadržan je u naseljima Borovo i Lipovača, a do 1981. u naseljima Bršadin i Trpinja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

Grad Vukovar, po popisu [[2021.]] godine, ima 23 175 stanovnika, te je drugi grad po veličini u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Stanovništvo po gradskim naseljima:
* Vukovar: 22.255
* [[Sotin]]: 597
* [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]]: 323
* [[Grabovo (Vukovar)|Grabovo]]: –

Po narodnosti, većina stanovnika su [[Hrvati]] (63,02 %), slijede ih [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] (29,73 %), [[Rusini u Hrvatskoj|Rusini]] (1,39 %) i [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] (0,95 %).&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/hr/podaci/stanovnistvo/popis-stanovnistva/ Popis stanovništva], 22. rujna 2022., Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2021., Državni zavod za statistiku, pristupljeno 30. prosinca 2022.&lt;/ref&gt; Od ostalih nacionalnih manjina u Vukovaru još ima [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemaca]], [[Austrijanci u Hrvatskoj|Austrijanaca]], [[Ukrajinci u Hrvatskoj|Ukrajinaca]], [[Slovaci u Hrvatskoj|Slovaka]], [[Crnogorci u Hrvatskoj|Crnogoraca]], [[Albanci|Albanaca]] i inih.

U gradu Vukovaru u prošlosti su Hrvati kontinuirano bili najbrojnija etnička skupina, čineći ponekad relativnu, a ponekad apsolutnu većinu. Vukovar je bio primjerom etničke i vjerske raznolikosti.
[[Datoteka:20230429.Donau.zwischen km 1255 und 1333.-077.jpg|thumb|desno|Panoramski pogled na središte grada s [[Dunav]]a.]]

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+Narodnosni sastav stanovništva Vukovara kroz godine:&lt;ref name=&quot;Stanovništvo&quot;&gt;[http://www.vukovar.hr/e-usluge/ostalo/pitanja-i-prijedlozi/255-nekategorizirano/2814-stanovnistvo-grada-vukovara Stanovništvo grada Vukovara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100227063149/http://www.vukovar.hr/index.php/informacije-mainmenu-89/stanovnistvo.html |date=27. veljače 2010. }}, vukovar.hr, pristupljeno 2. veljače 2018.&lt;/ref&gt; 
! Godina !! Ukupno !! colspan=2|[[Hrvati]] !! colspan=2|[[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] !! colspan=2|[[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] !! colspan=2|[[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]] !! colspan=2|Ostali
|-
| '''[[2021.]]''' || align=&quot;right&quot; |23.175 || align=&quot;right&quot; |14.605 || align=&quot;right&quot; |63,02 % || align=&quot;right&quot; |6890 || align=&quot;right&quot; |29,73 % || align=&quot;right&quot; |45 || align=right|0,19 % || align=&quot;right&quot; |220 || align=right|0,95 % || align=&quot;right&quot; |66 || align=&quot;right&quot; |0,28 % 
|-
| '''[[2011.]]'''|| align=&quot;right&quot; |27.683 || align=&quot;right&quot; |15.881 || align=&quot;right&quot; |57,37 % || align=&quot;right&quot; |9654 || align=&quot;right&quot; |34,87 % || align=&quot;right&quot; |58 || align=right|0,21 % || align=&quot;right&quot; |347 || align=right|1,25 % || align=&quot;right&quot; |1743 || align=&quot;right&quot; |6,3 %
|-
| '''[[2001.]]''' || align=&quot;right&quot; |31.670 || align=&quot;right&quot; |18.199 || align=&quot;right&quot; |57,5 % || align=&quot;right&quot; |10.412 || align=&quot;right&quot; |32,9 % || align=&quot;right&quot; |58|| align=right|0,2 % || align=&quot;right&quot; |387|| align=right|1,2 % || align=&quot;right&quot; |2614|| align=&quot;right&quot; |8,3 %
|-
| '''[[1990.]]'''|| align=&quot;right&quot; |44.639 || align=&quot;right&quot; |21.065 || align=&quot;right&quot; |47,2 % || align=&quot;right&quot; |14.425 || align=&quot;right&quot; |32,3 % || align=&quot;right&quot; |94|| align=right|0,2 % || align=&quot;right&quot; |694|| align=right|1,5 % || align=&quot;right&quot; |8361|| align=&quot;right&quot; |18,8 %
|-
| '''[[1971.]]''' || align=&quot;right&quot; |30.222 || align=&quot;right&quot; |14.694 || align=&quot;right&quot; |48,6 % || align=&quot;right&quot; |9132 || align=&quot;right&quot; |30,2 % || align=&quot;right&quot; |60|| align=right|0,2 % || align=&quot;right&quot; |835|| align=right|2,8 % || align=&quot;right&quot; |5501|| align=&quot;right&quot; |18,2 %
|-
| '''[[1948.]]'''|| align=&quot;right&quot; |17.223 || align=&quot;right&quot; |10.943 || align=&quot;right&quot; |63,5 % || align=&quot;right&quot; |4390 || align=&quot;right&quot; |25,5 % || align=&quot;right&quot; |54|| align=right|0,3 % || align=&quot;right&quot; |913|| align=right|5,3 % || align=&quot;right&quot; |923|| align=right|5,3 %
|-
| '''[[1931.]]'''|| align=&quot;right&quot; |10.242 || align=&quot;right&quot; |5048 || align=&quot;right&quot; |49,6 % || align=&quot;right&quot; |1702 || align=&quot;right&quot; |16,6 % || align=&quot;right&quot; |2670|| align=&quot;right&quot; |26,1 % || align=&quot;right&quot; |571|| align=right|5,6 % || align=&quot;right&quot; |215|| align=right|2,0 %
|-
| '''[[1910.]]'''|| align=&quot;right&quot; |10.359 || align=&quot;right&quot; |4092 || align=&quot;right&quot; |39,5 % || align=&quot;right&quot; |1628 || align=&quot;right&quot; |15,7 % || align=&quot;right&quot; |3503|| align=&quot;right&quot; |33,8 % || align=&quot;right&quot; |954|| align=right|9,2 % || align=&quot;right&quot; |183|| align=right|1,8 %
|}
=== Etniciteti vukovarskog kraja kroz povijest ===
[[Datoteka:Vukovar samostan i crkva sv Filipa i Jakova.JPG|mini|lijevo|[[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|Samostan s crkvom svetih Filipa i Jakova]] na brijegu Šlezija, mjestu nekadašnje utvrde Vukovo, iz kojeg se kroz stoljeća razvijala jezgra grada.]]
U kretanju narodnosnoga sastava stanovništva grada Vukovara u 20. stoljeću razvidna je stalna hrvatska većina. Najveće promjene dogodile su se u gotovo potpunu nestajanju Nijemaca i povećanju broja srpskoga stanovništva. U rubrici ''ostali'' 1990. godine najveći postotak imaju tzv. ''Jugoslaveni'' 9,5 %, slijede [[Rusini]] s 2,7 % itd.
Vukovar je kroz stoljeća bio interkulturalan grad, što definiramo kao oblik suživota koji opisuje interakciju više različitih kultura na jednom mjestu. Mjesto u koje su ljudi tradicionalno dolazili sa svih strana što je Vukovar kroz stoljeća učinilo mjestom bogatstva različitih kultura, tradicija, vjera o čemu ponajbolje svjedoči jezik. U osnovi vukovarskog govora svakako najveći utjecaj ima hrvatski književni jezik no lokalni govor obiluje [[Turcizam|turcizmima]], [[Mađarizam|hungarizmima]] te [[Germanizam|germanizmima]] koje su se kroz stoljeća integrirale u govor vukovarskog kraja gdje lokalci naviknuti na vukovarsku jezičku mješavinu od svog rođenja u svakodnevnom govoru koriste mješavinu hrvatskih narječja – [[ijekavica]], [[ikavica]] i [[ekavica]] i sl. što se smatra sasvim uobičajenim i karakterističnim za Vukovar. Razvoju mjesta s višenacionalnim sastavom stanovništva ponajviše se pripisuje zemljopisnom položaju Vukovara. Grad Vukovar zbog svog povoljnog položaja, bio je podložan društevno-političkim utjecajima koji su uvjetovali promjenu sastava stanovništva grada.

=== Hrvati ===
Naseljavanje Hrvata u [[Podunavlje|Podunavlju]] na današnjemu vukovarskom području uslijedilo je krajem [[6. stoljeće|6.]] i početkom [[7. stoljeće|7. stoljeća]], kada su Hrvati došli i na ostala hrvatska područja. 13-stoljetna naseljenost Hrvata dopušta da o njima govorimo kao o starosjediocima na ovom području. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara u 10. i 11. stoljeću već su svi hrvatski krajevi od Drave i Dunava na sjeveru do Jadranskoga mora na jugu ujedinjeni u jedinstvenom [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskom Kraljevstvu]]. Hrvatsko stanovništvo na vukovarskom području pretrpjelo je najveće gubitke za vrijeme turske okupacije (od [[1526.]] do [[1687.]] godine), ali se uspjelo održati.

=== Srbi ===
[[Datoteka:Vukovar u travnju.jpg|thumb|desno|Pogled sa Švapskog brda na [[Saborna crkva sv. Nikole u Vukovaru|pravoslavnu crkvu sv. Nikole]] i središte grada u daljini.]]
Prvo naseljavanje stanovnika pravoslavne vjere na vukovarskom području uslijedilo je u 16. stoljeću. Pravoslavni [[Vlasi]], kao pomoćne turske čete (martolozi) naseljavaju se u manjim skupinama. Poslije oslobođenja od turske vlasti krajem 17. i početkom 18. stoljeća nekoliko stotina srpskih obitelji naseljava se u opustjelim selima i nešto u Vukovaru. Tada je nastala srpska enklava od desetak sela na vukovarskom području i održala se kao relativno zatvorena cjelina. U novijem razdoblju plansko naseljavanje Srba u Vukovar uslijedilo je za vrijeme postojanja jugoslavenskih država dijeljenjem obradivih površina i zapošljavanjem. Najveći priljev Srba u Vukovaru uslijedio je poslije 1945. godine i odlaska Nijemaca.

=== Nijemci ===
Austrijski carevi poticali su naseljavanje novih stanovnika na opustjela područja poslije turske vladavine, da bi dobili radnu snagu. Već početkom 18. stoljeća u Novom Vukovaru naselili su se njemački obrtnici. Tijekom 18. i 19. stoljeća naseljava se znatniji broj Nijemaca na vukovarskom području. Mnogi koji su se ranije naselili u Bačkoj sada prelaze Dunav, jer se oko Vukovara mogla dobiti povoljna zemlja. Tako u nekim selima kao npr. [[Sotin]]u Nijemci čine polovicu stanovništva. Tijekom i krajem Drugoga svjetskoga rata 1944./45. godine i Nijemci teško stradavaju i u Vukovaru ih ostaje neznatan broj.&lt;ref name=&quot;Stanovništvo&quot;/&gt;

=== Židovi ===
[[Datoteka:Vukovar. Synagogue (04).jpg|thumb|[[Sinagoga u Vukovaru]], izgrađena [[1889]]., srušena za vrijeme komunizma [[1958]].]]

Nakon pobjede nad Turcima pod Bečom i povlačenja Osmanlija sa zapadnih granica, Turci 1687. godine napuštaju Vukovar. Smatra se da su Židovi počeli naseljavati ovo područje odmah po odlasku Turaka sudjelujući u snabdijevanju austrijske carske vojske kao &quot;putujući trgovci&quot;. Prvi Židovi dolaze na područje Srijema u gradove [[Šid]] i Vukovar. Kako je Vukovar bio izravno pod Komorskom upravom, u njemu se nisu sprovodile odluke Ugarskog sabora o zabrani naseljavanja Židova. U razdoblju od [[1838.]] do [[1846.]] godine broj Židova se udvostručio u Vukovaru. Kao godina osnivanja židovske općine u Vukovaru navodi se i [[1815.]] godina. Prva sinagoga izgrađena je [[1845.]] godine. Razvojem grada u drugoj polovici 19. stoljeća razvija se i trgovina, a uz nju i bankarstvo. Prve banke osnivaju Židovi. Velika Vukovarska sinagoga izgrađena je [[1889.]] godine. Broj Židova nastavlja kontinuirano rasti na području Srijema i Vukovara. Od kraja Prvoga svjetskog rata osnivaju se mnoga društva, ''Židovsko djevojačko društvo Morija'' i ''Židovsko omladinsko društvo'', pri židovskoj općini Vukovar. Prije 1920. godine osnovan je Židovski omladinski ''Ferijalni klub''. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata Židovi na području novoproglašene Nezavisne Države Hrvatske doživljavaju teške trenutke. Progone se donošenjem novih rasnih zakona, otimanjem imovine, uhićivanjima najuglednijih članova židovske zajednice i obveznim nošenjem žute zvijezde.

U kolovozu [[1942.]] godine svi vukovarski Židovi, njih 300 u jednom danu sakupljeni su i deportirani u logore [[Logor Đakovo]], [[Koncentracijski logor Jasenovac]], te [[Auschwitz]]. Velika vukovarska sinagoga, devastirana za vrijeme NDH, u konačnici porušena je [[1958.]] godine u vrijeme komunističke vlasti.

=== Popis stanovništva 1991. ===
{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Vukovar}}Prijeratna općina Vukovar:
* površina: 606&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
* broj stanovnika: 84.189
* broj naseljenih mjesta: 29

==== Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991. ====
'''Apsolutna etnička većina:'''
{{legenda|#4169E1|[[Hrvati]] ('''14''')}}
{{legenda|#FF0000|[[Srbi]] ('''10''')}}
{{legenda|#7BA05B|[[Rusini]] ('''2''')}}

'''Relativna etnička većina:'''
{{legenda|#ADD8E6|[[Hrvati]] ('''2''')}}
{{legenda|#D4AF37|[[Mađari]] ('''1''')}}

== Uprava i politika ==
=== Uprava ===
[[Datoteka:20230429.Ansichten von Vukovar.-049.jpg|mini|Trg Republike Hrvatske na ušću rijeke [[Vuka|Vuke]] u [[Dunav]]. Na slici: Poglavarstvo Grada Vukovara, ''Radnički dom (Grand Hotel)'' i ''[[Jean-Michel Nicolier|Most Jeana-Michela Nicoliera]]''.]]
[[Datoteka:Županijska palača Vukovar - Жупанијска палата Вуковар.jpg|mini|desno|''Palača [[Srijemska županija|Srijemske županije]]'', danas sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]].]]
Upravna tijela Grada Vukovara su: [[Gradonačelnik]] i Gradsko vijeće.
Vukovarski gradonačelnik je [[Marijan Pavliček]] ([[Hrvatski suverenisti|HS]]). Gradonačelnik je nositelj izvršne vlasti i zastupa Grad Vukovar. Gradonačelnik se bira na neposrednim izborima na vrijeme od četiri godine, sukladno zakonu o lokalnim izborima. Gradonačelnik ima dva zamjenika koji se biraju zajedno i istodobno s gradonačelnikom. U Gradu Vukovaru zbog odredbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kojom se srpskoj nacionalnoj manjini priznaje pravo na zastupljenost, jedan zamjenik gradonačelnika bira se od pripadnika srpske nacionalne manjine.&lt;ref&gt;[https://www.vukovar.hr/gradonacelnik Gradonačelnik], vukovar.hr, pristupljeno 18. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:County Court in Vukovar - Županijski sud Vukovar - Жупанијски суд Вуковар.jpg|mini|desno|''Palača pravde'' u glavnoj ulici Novog Vukovara, izgrađena na mjestu bivše Konjičke vojarne iz 18. st.]]

Gradsko Vijeće grada Vukovara sačinjavaju predsjednik, potpredsjednik i devetnaest vijećnika. Ono obavlja dužnosti sukladno Statutu Grada Vukovara.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|- style=&quot;background-color:#efefef&quot;
! align=&quot;center&quot; | Stranka || align=&quot;center&quot; | Broj zastupnika
|-
|[[Slika:Logo_of_the_Croatian_Sovereignists.svg|80px]] [[Hrvatski suverenisti|HS]] || 5
|-
|[[Slika:Domovinski_Pokret_logo.svg|60px]] [[Domovinski pokret|DP]] || 4
|-
|[[Slika:HDZ_logo.svg|50px]] [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]] || 3
|-
|[[Slika:Independent_Democratic_Serb_Party_logo_2020.svg|50px]] [[Samostalna demokratska srpska stranka|SDSS]] || 2
|-
|[[Slika:Noimage.png|1px]] [[Demokratski savez Srba|DSS]]|| 2
|-
|[[Slika:DOMiNO_logo.png|60px]] [[Dom i nacionalno okupljanje|DOMiNO]] || 1
|-
|[[Slika:HNS_Logo.svg|40px]] [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]] || 1
|-
|[[Slika:Socijaldemokratska_Partija_Hrvatske_Logo.svg|35px]] [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]] || 1
|-
|}
Izvori: www.hrv.hr&lt;ref&gt;Sandra Grgić, [https://www.hrv.hr/clanak/konstituirano-gradsko-vijece-vukovara-za-predsjednika-izabran-goran-bendra ''Konstituirano Gradsko vijeće Vukovara, za predsjednika izabran Goran Bendra''], www.hrv.hr, 17. srpnja 2025., pristupljeno 8. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; vukovar.hr&lt;ref&gt;[https://www.vukovar.hr/gradsko-vijece/clanovi-gradskog-vijeca Članovi gradskog vijeća], vukovar.hr, pristupljeno 8. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

=== Naselja u sastavu Grada Vukovara ===
Općina Vukovar osim samoga naselja Vukovar obuhvaća 3 naselja u sastavu grada. To su:

* [[Sotin]]
* [[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]] 
* [[Grabovo (Vukovar)|Grabovo]] (u sklopu kojeg se nalaze naselja [[Jakobovac]] i [[Ovčara]])

=== Gradske četvrti ===
*[[Trpinjska cesta]]
*[[Borovo Naselje]]
*[[Trokut]]
*[[Kudeljara]]
*[[Budžak (Vukovar)|Budžak]]
*[[Lužac (Vukovar)|Lužac]]
*[[Priljevo]]
*[[Kvart]]
*[[Šapudl]]
*[[Olajnica]]
*[[Varoš, Vukovar|Varoš]]
*[[Centar]], (stara gradska jezgra i Blok centar)
*[[Šlezija]]
*[[Šamac, Vukovar|Šamac]]
*[[Švapsko brdo]]
*[[Podvuka]], kolokvijalno (Hollywood)
*[[Milovo brdo]]
*[[Cvjetno naselje, Vukovar|Cvjetno naselje]]
*[[Mitnica (Vukovar)|Mitnica]]
*[[Petrova gora (Vukovar)|Petrova gora]]
*[[Sajmište (Vukovar)|Sajmište]]
*[[Lijeva bara]]
*[[Supoderica]]
*[[Velika skela]]
*[[Petri skela]]
*[[Vučedol]]

=== Mjesni odbori ===
&lt;ref&gt;[https://www.vukovar.hr/images/stories/files/uot/poziv/2014_028/GV-07-11.pdf Odluka o području mjesnih odbora Grada Vukovara], Vukovar, 11. ožujka 2014., vukovar.hr, pristupljeno 12. studenoga 2023.&lt;/ref&gt;
*[[Mitnica (Vukovar)|Mitnica]] , ''Trg žrtava Ovčare 5a''
*[[Sajmište (Vukovar)|Sajmište]], ''Islandska 27 ''
*[[Centar (Vukovar)|Centar]], ''Kardinala Alojzija Stepinca 45 ''
*[[Borovo Naselje]], ''Domovinskog rata 1''
*[[Trokut]], ''Vinkovačka 57''
*[[Trpinjska cesta]], ''Trpinjska cesta 84''
*[[Lužac (Vukovar)|Lužac]], ''Matice hrvatske 53''
*[[Sotin]], ''Franje Tuđmana 20''
*[[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]], ''Sv. Ane 30''

== Promet ==
Vukovar je smješten u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske (45° 20' sjeverne [[Zemljopisna širina|zemljopisne širine]] i 16° 40' istočne [[Zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]) i sjedište je Vukovarsko-srijemske županije. Leži na ušću rijeke Vuke u Dunav (Luka Vukovar – Rkm 1335) i ima granični položaj na Dunavu prema Vojvodini u Srbiji. Zahvaljujući posebnosti svog zemljopisnog položaja, prvenstveno obilježenog međunarodnim plovnim putem – rijekom [[Dunav]], Vukovar predstavlja značajno prometno čvorište magistralnih pravaca.

=== Željeznički promet ===
[[Datoteka:Borovo Naselje - Train Station - panoramio.jpg|mini|lijevo|''[[Željeznički kolodvor Vukovar – Borovo Naselje]]'', danas je glavni gradski željeznički kolodvor. ''[[Željeznički kolodvor Novi Vukovar]]'' (neobnovljena zgrada) nalazi se na području Luke Vukovar, bliže središtu grada gdje su obnovljena željeznička stajališta u funkciji od 2024.]]

Vukovar je udaljen 16&amp;nbsp;km od grada [[Vinkovci|Vinkovaca]], najvećeg željezničkog čvorišta u Hrvatskoj.

U travnju 2021. godine počeli su radovi na projektu &quot;Nadogradnja i elektrifikacija postojeće željezničke [[Željeznička pruga Vinkovci – Vukovar|pruge od značaja za međunarodni promet M601 Vinkovci – Vukovar]]&quot;&lt;ref&gt;[https://www.hzinfra.hr/radovi-na-modernizaciji-pruge-vinkovci-vukovar/ Radovi na modernizaciji pruge Vinkovci – Vukovar], hzinfra.hr, pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;. Dana 15. travnja 2024. godine u kontaktnu mrežu na pruzi Vinkovci – Vukovar trajno je pušten napon od 25 kV.&lt;ref&gt;[https://www.hzinfra.hr/pustanje-napona-u-kontaktnu-mrezu/ Puštanje napona u kontaktnu mrežu na pruzi Vinkovci – Vukovar], hzinfra.hr, pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; Pruga Vinkovci – Vukovar otvorena je potkraj [[2024.]] godine.&lt;ref&gt;Josipa Haluška, [https://novosti.hr/pruga-vinkovci-vukovar-otvorena-za-promet/ Pruga Vinkovci – Vukovar otvorena za promet!], novosti.hr, 18. prosinca, 2024., pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; Željeznički promet u Vukovaru odvija se na regionalnoj pruzi Vinkovci – Vukovar, s glavnom postajom Vukovar–Borovo naselje te stajalištima Vukovar–Dunav i Bršadin–Lug. Modernizacijom pruge i uvođenjem novih vlakova vrijeme putovanja između Vukovara i Vinkovaca skraćeno je na oko 20 minuta. Preko Vinkovaca grad ima izravnu dnevnu željezničku vezu s [[Zagreb]]om, a tijekom ljetne sezone i s [[Split]]om te drugim primorskim odredištima.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/zavrsen-projekt-nadogradnje-i-elektrifikacije-pruge-vinkovci-vukovar-11917179 Završen projekt nadogradnje i elektrifikacije pruge Vinkovci - Vukovar], vijesti.hrt.hr, 18. prosinca 2024., Autor: Zrinka Perić/Daniel Gurov/V.K./Dnevnik/HRT, pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://sib.net.hr/vijesti/regija/1246756/i-ovog-ljeta-nocni-vlakovi-iz-slavonije-prema-splitu/ I ovog ljeta noćni vlakovi iz Slavonije prema Splitu], SiB.hr, 22. lipnja 2025., pristupljeno 4. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; Pruga je nadograđena i elektrificirana u sklopu projekta vrijednog 61 milijun eura, sufinanciranog sredstvima [[EU|Europske unije]]. Kolosijek je obnovljen u dužini od gotovo 19 kilometara, rekonstruirani su kolodvori Vukovar i Vukovar - Borovo Naselje, te Bršadin -Lipovača i kolodvor [[Nuštar]], a modernizirani su i željezničko-cestovni prijelazi ugradnjom signalno-sigurnosnih uređaja.&lt;ref&gt;[https://vlada.gov.hr/vijesti/zavrsena-obnova-pruge-vinkovci-vukovar/43546 Završena obnova pruge Vinkovci - Vukovar], vlada.gov.hr, 18. prosinca 2024., pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Projekt je važan za povezivanje Vinkovaca i Vukovara, spajanje na RH 1 koridor i dolazak pruge do luke Vukovar na [[Dunav]]u, te doprinosi gospodarskom razvoju [[Hrvatsko Podunavlje|istočnog dijela Hrvatske]].

=== Cestovni promet – Vukovarska obilaznica i brza cesta Vukovar – Vinkovci===

Vukovar je povezan državnom cestom D55 preko [[Vinkovci|Vinkovaca]] s 39&amp;nbsp;km udaljenim čvorom [[Županja]] na auto-cesti [[Autocesta A3|A3 Zagreb – Lipovac]]. S 33&amp;nbsp;km udaljenim [[Osijek|Osijekom]] povezuje ga državna cesta D2, preko koje je Vukovar povezan na [[Europski pravac E73|koridor Vc]] (autocesta A6).

Položaj grada je iznimno povoljan za pristup drugim tržištima unutar srednje i jugoistočne Europe jer je smješten na ili u blizini sljedećih transeuropskih koridora:
* [[Paneuropski prometni koridor VII]] – rijeka Dunav (Luka Vukovar)
* Međunarodna [[zračna luka Osijek]] → udaljena 16&amp;nbsp;km
* [[Paneuropski prometni koridor X]] – željeznica → 14&amp;nbsp;km od Vinkovačkog čvorišta (najveće regionalno željezničko čvorište)
* [[Autocesta A3 (Hrvatska)]] → udaljena 42&amp;nbsp;km
* [[Europski pravac E73]] – željeznica i autocesta A5 → udaljena 31&amp;nbsp;km
[[Slika:Čazmatrans Vukovar &quot;MAN Lion's City&quot; Bus, Borovo naselje, 2019.jpg|mini|180px|Gradski autobusni prijevoz [[Čazmatrans]] Vukovar.]]
[[Slika:ZLOsijek Klisa.JPG|mini|180px|[[Zračna luka Osijek| Zračna luka Klisa]], na pola puta između Vukovara i [[Osijek]]a.]]
[[Hrvatske autoceste]] započele su radove na projektu izgradnje Vukovarske obilaznice te brze ceste koja će povezivati Vukovar, [[Nuštar]] i [[Vinkovci|Vinkovce]]. 

* Obilaznica oko grada Vukovara&lt;ref&gt;Đuro Karalić, [https://press032.com/zapoceli-dugo-ocekivani-radovi-na-gradnji-vukovarske-obilaznice/ Započeli dugo očekivani radovi na gradnji vukovarske obilaznice], press032.com, 15. travnja 2024., pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; duljine 19km  je prometnica u izgradnji&lt;ref&gt;[https://www.vukovar.hr/gradske-vijesti/291-upravni-odjel-za-komunalno-gospodarstvo-graditeljstvo-i-zastitu-okolisa/19032-radovi-na-vukovarskoj-obilaznici-intenzivno-napreduju Radovi na vukovarskoj obilaznici intenzivno napreduju], vukovar.hr, 4. travnja 2025., pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; koja zaobilazi središte grada Vukovara, s ciljem rasterećenja prometa i povećanja sigurnosti stanovnika i imovine. Obilaznica je planirana u dva smjera s jednim kolnikom i dvije trake: „zapadna“ (u izgradnji) i „južna&quot; obilaznica.  Planirana dopuštena brzina na zapadnom dijelu obilaznice je 80km na sat, a južne obilaznice 100km na sat. Dio obilaznice koji se predviđa proširiti u budućnosti na 4 trake je od mosta „Vuka“, odnosno čvora „[[Bršadin]]“, do čvora „Vukovar – jug“. Obilaznica oko Vukovara će biti povezana s brzom cestom preko [[Nuštar|Nuštra]] i Vinkovaca.&lt;ref&gt;D.M., [https://sib.net.hr/vijesti/regija/1216047/zapoceli-radovi-na-izgradnji-vukovarske-obilaznice-ukupna-vrijednost-radova-preko-100-milijuna-eura/?ticker_type=latest_news Započeli radovi na izgradnji vukovarske obilaznice. Ukupna vrijednost radova preko 100 milijuna eura], sib.net.hr, 20. svibnja 2024., pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Zapadna obilaznica obuhvaća dionicu od čvora „[[Bršadin]] Sjever“ (križanje s DC55) do čvorišta „[[Lužac]]“ (uključujući čvorište „Lužac“ i spoj Ž4138) i duga je oko 4,5 kilometara. Projekt te faze vrijedan je 28 milijuna eura, a uključuje radove na mostu preko rijeke Vuke te pripremu povezivanja obilaznice s državnom cestom D57. Južna obilaznica započinje križanjem državne ceste D2 između [[Sotin]]a i Vukovara te vodi do čvora “[[Lužac]]“. Zapadna i južna obilaznica planirane su kao nastavak prometnice, čime će se osigurati potpuno zaobilazno povezivanje grada. Projekt uključuje i obnovu Ulice Matice hrvatske u Lužcu, te izgradnju kružnih tokova u [[Borovo Naselje|Borovu Naselju]] i naselju [[Sotin]] s pripadajućim kućnim prilazima, čime se dodatno rasterećuje promet u središtu Vukovara.  

Cjelokupna vukovarska obilaznica omogućit će da teretna vozila izbjegavaju središte grada, čime se povećava sigurnost i smanjuje prometno opterećenje u urbanim dijelovima Vukovara.&lt;ref&gt;Marija Molnar, [https://www.hrv.hr/clanak/radovi-na-vukovarskoj-obilaznici-teku-previdenom-dinamikom-a-zavrsetak-se-ocekuje-do-kraja-2026godine Radovi na vukovarskoj obilaznici teku previđenom dinamikom, a završetak se očekuje do kraja 2026.godine], hrv.hr, 4. travnja 2025., pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

* Brza cesta [[Vinkovci]] – [[Nuštar]] – Vukovar&lt;ref&gt;Miroslav Flego, [https://www.glas-slavonije.hr/regija/2025/02/24/brza-cesta-do-vukovara-s-cetiri-traka-do-zupanje-677882/ Brza cesta do Vukovara, s četiri traka do Županje], glas-slavonije.hr, 24. veljače 2025., pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; zamišljena je kao dio šire prometne mreže koja treba povezati krajeve istočne [[Slavonija|Slavonije]]. Trasa je planirana kao nastavak obilaznice grada Vinkovaca, od čvora [[Nuštar]]/[[Vinkovci]] prema Vukovaru. 

Prema planu, dionica Nuštar–Vukovar ima duljinu od oko 9,8 km. U prvoj fazi, cesta će biti izvedena s dvije trake, uz projektiranu brzinu od 100 km/h. Krajnji cilj je razvoj punog profila — cesta s dva kolnika i deniveliranim raskrižjima, što bi omogućilo prometnu protočnost i sigurnost tipičnu za brze ceste.

Cesta je dio planirane šire trase koja bi povezivala [[Osijek]] – Nuštar – Vinkovci – Vukovar – [[Županja]] i granični prijelaz, služeći kao važna sjeverno‑južna prometna osovina u regiji.

Projekt je ocijenjen ključnim za rasterećenje postojeće državne ceste DC55 i poboljšanje prometne povezanosti istočne Slavonije — posebno za Vinkovce i Vukovar te njihov nastavak prema Županji. Projekt je usporen izvanrednim arheološkim istraživanjima na trasi buduće brze ceste.&lt;ref&gt; Branimir Bradarić, [https://www.vecernji.hr/vijesti/gradnja-brze-ceste-vukovar-vinkovci-nakon-arheoloskih-istrazivanja-1840797 Gradnja brze ceste Vukovar-Vinkovci nakon arheoloških istraživanja], vecernji.hr, 24. veljače 2025. pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ivana Solar, [https://baustela.hr/novosti/izgradnja-brze-ceste-u-slavoniji-postaje-problem-2-milijuna-eura-nije-dovoljno-za-arheologe/ Izgradnja brze ceste u Slavoniji postaje problem: 2 milijuna eura nije dovoljno za arheologe], baustela.hr, 4. lipnja 2025., pristupljeno 3. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

=== Zračni promet ===
Izgradnjom [[Zračna luka Osijek|zračne luke Klisa]], 20-ak km zapadno od Vukovara, točno na pola puta između Vukovara i [[Osijek]]a, ovo je područje uključeno i u [[zračni promet]].

=== Riječni promet ===
Vukovarska luka na [[Dunav]]u važna je uvozno-izvozna postaja. Poslije izgradnje željeznice 1878./79. godine sve je važnija uloga Vukovara u pretovaru robe s riječnog na željeznički promet.&lt;ref name=&quot;Položaj&quot;&gt;[http://www.vukovar.hr/turizam-i-informacije/informacije/polozaj-main-menu Položaj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180103210504/http://www.vukovar.hr/turizam-i-informacije/informacije/polozaj-main-menu|date=3. siječnja 2018.}}, vukovar.hr, pristupljeno 1. veljače 2018., (s [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Gradovi i županije#Vukovar|dopusnicom]]).&lt;/ref&gt;

=== Gradski promet kroz povijest i danas ===
Trgovište Vukovar razvijalo se tijekom 19. stoljeća relativno brzo. Putnička plovidba Dunavom uvedena je već sredinom 19. stoljeća. Zatim i željeznička pruga [[Budimpešta]] – [[Slavonski Brod]] (1878.), do koje je Vukovar imao spoj preko Priljeva i Borova te nešto kasnije i željeznički kolodvor bliže gradu (1891.). Produženjem pruge na Sajmište, naselje koje se tada prostorno proširivalo, [[1912.]] godine otvoren je i željeznički kolodvor Stari Vukovar što je Vukovar povezivalo s ostatkom svijeta.
[[Datoteka:20230429.Ansichten von Vukovar.-042.jpg|mini|lijevo|Zimska luka u središtu grada.]]

Elektrifikacija je uvedena 1909. godine (Kudeljara Hungarija) pa su svi navedeni noviteti uvodili Vukovar u novo doba. Povoljne su prilike u gospodarstvu dale krila i političkim ambicijama Vukovara. Iako je grad bio prijestonica Srijemske županije, sve do 1919. godine imao je status trgovišta. Ukazom tada regenta Aleksandra Karađorđevića, Vukovar i formalno pravno dobiva status grada. Uzmemo li u obzir da je cesta koja je planski povezivala Slavoniju s Beogradom, tada glavnim gradom, prolazila baš kroz Vukovar, možemo razumjeti potrebu da se dalje regulira promet u gradu, te se asfaltom prekrivaju sve važnije ulice 1909. godine.

Vukovarski graditelj, revolucionar i političar, [[Stjepan Supanc]], tada u zarobljeništvu u Rusiju, osmišlja novu prometnu regulatornu kompoziciju grada koja nikad nije realizirana. Međutim, realizira se prometna regulacija Novog Vukovara koja je realizirana 1921. godine (Franjo Türk). Tada nažalost, planirana gradnja drugog mosta u današnjoj Frankopanskoj ulici nije realizirana. Grad Vukovar u jednom trenutku tada imao je i plan gradnje mosta preko Dunava na Priljevu, kao i uvođenje jedne tramvajske linije, ali od toga se odustalo.

Poslije Drugoga svjetskog rata stvara se gradska putnička tvrtka, te Vukovar koristi autobuse u gradskom prometu. U vrijeme SFRJ i do Domovinskog rata tvrtka Čazmatrans vodi javni promet u gradu.
[[Datoteka:20230429.Ansichten von Vukovar.-047.jpg|desno|mini|Ušće rijeke Vuke u Dunav.]]

Poslije agresije 1991. godine i nakon povratka Vukovara u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske tvrtka Čazmatrans obnavlja svoj rad na području grada Vukovara. Na području grada Vukovara autobusni gradski prijevoz putnika se obavlja sukladno dodjeljenoj koncesiji za obavljanje djelatnosti komunalnog linijskog prijevoza putnika na području grada Vukovara.
Mreža linija se sastoji od 3 odnosno 6 linija koje povezuju sve gradske četvrti i prigradska naselja.&lt;ref&gt;[https://www.vukovar.hr/gradske-vijesti/291-upravni-odjel-za-komunalno-gospodarstvo-graditeljstvo-i-zastitu-okolisa/16464-vozni-red-gradskog-autobusnog-prijevoza-od-01-srpnja-2022 Vozni red gradskog autobusnog prijevoza od 01. srpnja 2022.], vukovar.hr, 30. lipnja 2022., pristupljeno 29. prosinca 2022.&lt;/ref&gt;:

* '''L1 – [[Dvanaest Redarstvenika]] – [[Sajmište (Vukovar)|Sajmište]]''' 
* '''L2 – [[Sajmište (Vukovar)|Sajmište]] – [[Dvanaest Redarstvenika]]'''
* '''L3 – [[Trpinjska cesta]] – [[Novo Groblje]]'''
* '''L4 – [[Novo Groblje]] – [[Trpinjska cesta]]&amp;thinsp;/&amp;thinsp;[[Lipovača (Vukovar)|Lipovača]]'''
* '''L5 – [[Radnički Dom]] – [[Sotin]]'''
* '''L6 –[[Sotin]] – [[Radnički Dom]]'''

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Borovo Commerce Vukovar.JPG|mini|lijevo|[[Borovo (tvornica obuće)|Tvornica obuće Borovo]].]]
Gospodarstvo Vukovara zasnovano je na [[poljoprivreda|poljoprivredi]], [[trgovina|trgovini]], [[vinogradarstvo|vinogradarstvu]], [[hrana|prehrambenoj]] industriji, [[tekstil]]noj industriji, industriji [[građevinski materijal|građevinskog materijala]], industriji [[obuća|obuće]] i [[turizam|turizmu]].

Prije Domovinskog rata Vukovar je bio jedan od najrazvijenijih područja Hrvatske, Vukovar je bio najveće trgovačko, prometno i obrtničko središte istočne Slavonije i zapadnog Srijema na području [[Hrvatsko Podunavlje|hrvatskog Podunavlja]]. Po [[BDP]]-u Vukovar je bio iznad prosjeka SR Hrvatske i poslije [[Maribor]]a u [[Slovenija|Sloveniji]], Vukovar je po BDP bio drugi grad u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Do 1990. godine Vukovar je imao {{N|29000}} zaposlenika, dok je samo za tvornicu Borovo koja je imala 600 trgovina diljem tadašnje države, radilo više od {{N|22000}} ljudi. Prema podatcima iz 1991. godine vukovarski BDP bio je 9300 USD, što je bilo daleko iznad hrvatskoj prosjeka 8155 USD, čime je Vukovar bio najrazvijeniji grad u tadašnjoj [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]].

Industrija je teško stradala u velikosrpskoj agresiji 1991. – 1995. Dramatičan pad broja stanovnika također doprinosi padu gospodarstva. Državna komisija za popis i procjenu ratne štete utvrdila je da ona u Vukovaru izravno iznosi 9,5 milijardi kuna, a neizravno i četiri puta više. Od tih je 9,5 milijardi pola, dakle 4,6 milijardi, šteta u gospodarstvu, pri čemu su najveću štetu pretrpjele tvrtke Borovo – 1,9 mlrd., Vupik 1,3 mlrd., Vuteks 950 milijuna i Velepromet 81 milijun kuna. Doduše u poslijeratnu obnovu grada država je uložila oko 3,5 milijardi kuna, od čega 1,7 milijardi u stambeni fond (neposredna razaranja, a za srpske okupacije krađa imovine, strojeva i odvoz istih u Srbiju&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=3519:gradovi-stradali-u-domovinskom-ratu-ilok&amp;catid=112:domovinski-rat&amp;Itemid=108 ''Gradovi stradali u Domovinskom ratu – Ilok''], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], objavljeno Petak, 14. studenoga 2008., preneseno s [http://www.domovinskirat.hr/content/view/3847/1551/ domovinskirat.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &lt;br&gt;Slučaj u Iloku: &quot;''Vojnici pretražuju osobne stvari, traže oružje ili tko zna što. Izdvajaju kamione društvenog vlasništva i bolničko vozilo sa&lt;!---ne mijenjati u s!---&gt; dva ranjenika i odvoze ih u Novi Sad...Pljačka i uništavanje imovine svakodnevna je pojava. Opljačkano je sve: najprije dragocjenosti i bijela tehnika, zatim strojevi i alati, umjetnine i pokućstvo, stoka i vino, prodavaonice i tvornička skladišta. Sve se to prenosi iz jedne u drugu kuću, a najčešće u Vojvodinu. Jelenska divljač u šumama je ubijana, stare hrastove šume i bagremike nemilosrdno sijeku i odvoze. Pljačkaši sijeku voćnjake i vade drvene stupce iz vinograda....''&lt;/ref&gt;).

Mirnom reintegracijom pod hrvatsku vlast počela je obnova grada, pa tako i industrije.

U razdoblju poslije [[2000.]] godine do danas ulaganjima u poslovne zone, nove tvornice te povećanje pretovara robe u Luci Vukovar grad Vukovar postupno se gospodarski oporavlja.

=== Veće tvrtke u gradu Vukovaru ===
* ''Vupik'' – prehrambena industrija
* [[Borovo (tvornica obuće)|''Borovo'' – industrija obuće]]
* ''Luka Vukovar''
* ''Velepromet''
* Tvornica lijekova ''Yasenka''
* Tvrtka ''Smiljanić'' d.o.o&lt;ref&gt;Branimir Bradarić, [http://www.vecernji.hr/poduzetnistvo-i-karijere/za-otvaranje-tvornice-dvije-godine-i-projekt-na-700-stranica-1072759 ''Za otvaranje tvornice dvije godine i projekt na 700 stranica''], vecernji.hr, 1. travnja 2016., pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;
* Tvornica biodizela – ''Biodizel Vukovar'' d.o.o., najveći proizvođač biodizela u Hrvatskoj&lt;ref&gt;[http://www.biodizel.hr/hr/ Biodizel Vukovar], biodizel.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Posebne zone za ulaganja ===
[[Datoteka:Danube_port_of_Vukovar,_Croatia_(by_de.user.Perun).jpg|desno|mini|Luka Vukovar najveća je riječna luka [[Hrvatska|Hrvatskoj]].]]
Borovo naselje i Priljevo:
* područje kombinata Borovo
* područje Gospodarske zone Vukovar d.o.o.
* lučko područje (luka i okolne parcele rezervirane za razvoj lučke djelatnosti)
* Područje Zone male privrede Priljevo
* područje uz Borovsku cestu, označeno kao područje komercijalne namjene
* industrijsko područje uz D55 prema Vinkovcima

Sajmište:
* Podunavska slobodna zona
* Područje nekadašnje ciglane
* Niz površina u GUP-u označenih za industrijsku i mješovitu namjenu

Mitnica:
* Poljana u GUP-u označena za komercijalnu namjenu

Poslovno-inovacijski centar ''BIC-Vukovar'' predstavlja zaokruženi koncept za potporu inovativnom, tehnološki proizvodno orijentiranom poduzetništvu – neovisno o veličini ili zrelosti tvrtke. Cilj ovog Centra je privući ili potaknuti stvaranje i rast tehnološki orijentiranih tvrtki. Poslovno-inovacijski centar ''BIC-Vukovar'' smješten je na području Vukovarske gospodarske zone na parceli površine od {{N|15776|m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;}}. 
U svom sastavu Poslovno-inovacijski centar ''BIC-Vukovar'' ima 4 centra, smještena u 2 zgrade. U zgradi bivše tiskare Borovo (bruto površine 1125 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) smješten je Poduzetnički inkubator, a u zgradi ''Poly'' (bruto površine 9700 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) smještena su preostala 3 centra ''BIC-Vukovar'' i to Proizvodni centar, Centar inovativnog poduzetništva (CIP) i Edukacijski centar.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/poduzetnicki-inkubator-prilika-mladim-poduzetnicima-da-krenu-s-poslom-1063272 Poduzetnički inkubator: Prilika mladim poduzetnicima da krenu s poslom], vecernji.hr, 25. veljače 2016., pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Turizam ==
[[Turizam]] je također jedna od važnih djelatnosti u gradu. Nakon uklanjanja porušenih mostova na [[Dunav]]u kod [[Novi Sad|Novog Sada]] krenula su krstarenja Dunavom, pa su počeli pristajati putnički brodovi i u Vukovaru. Tim brodovima se samo u [[2005.]] godini u Vukovaru iskrcalo oko 18.500 turista, pretežito američkih i njemačkih. Nakon ponovne izgradnje hotela Lav, počeo se razvijati i [[kongresni turizam]].

Po podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2015. godini Vukovar je zabilježio čak 153 % više turističkih dolazaka i 132 % noćenja više nego godinu ranije. Po podatcima Državnog zavoda za statistiku za [[2014.]] i [[2015.]] godinu, apsolutni rekorder po rastu turističkih dolazaka i noćenja je Vukovar. Sa 7017 dolazaka u 2014. godini, skočili su za deset tisuća, na 17 811 dolazaka u 2015. godini, što je rast od čak 153,8 %. Tek nešto je manji rast u broju noćenja, 135 posto – s 11 923 u 2014. godini na 28 015 u 2015. godini. Sam grad predstavlja važno turističko mjesto za ratni, memorijalni turizam koji čini najveći broj posjeta turista.

Među značajnim građevinama, ističu se ''[[dvorac Eltz]]'' iz 18. stoljeća, barokne zgrade u središtu grada, ''[[Franjevci|franjevački]] samostan'', ''[[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|Župna crkva sv. Filipa i Jakova]]'', ''[[Crkva sv. Nikole u Vukovaru|Pravoslavna crkva sv. Nikole]]'', ''[[Mauzolej Eltz u Vukovaru|Mauzolej Eltz]]'', ''[[Mauzolej obitelji Paunović u Vukovaru|Mauzolej obitelji Paunović]]'' dok je najpoznatiji i najposjećeniji objekt u gradu ''[[Vukovarski vodotoranj]]''.
&lt;gallery mode=&quot;packed-hover&quot; heights=&quot;180&quot;&gt;
Datoteka:Vukovar City Centre.jpg|mini|''Gradski korzo'', Ulica dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].
Datoteka:Dvorac Eltz 08.jpg|''Kompleks vlastelinstva'' i ''[[Dvorac Eltz|dvorac Eltz]]'' u barokno-klasicističkom stilu, izgrađen u XVIII. st. na samoj obali [[Dunav]]a
Datoteka:Vukovar_Street_scene.JPG|Povijesne građevine iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]], s ''karakterističnim svodovima'' u baroknoj gradskoj jezgri.
Datoteka:20230429.Donau.zwischen km 1255 und 1333.-032.1.jpg|''Turistički kruzer'' na [[Dunav]]u kod Vukovara.
Datoteka:Wooden bridge in Adica park near Vukovar, Croatia.jpg|Drveni most, ''[[Park-šuma Adica]]''.
Datoteka:Vukovarska ada - panoramio.jpg|Pješčane plaže i šumska područja ''male [[Vukovarska ada|Vukovarske ade]]''.
&lt;/gallery&gt;
Izvan grada na obali Dunava prema [[Ilok]]u nalazi se ''Arheološki park [[Vučedol]]'' mjesto pronalaska čuvene obredne posudice ''[[Vučedolska golubica|Vučedolske golubice]]'' koja predstavlja glavni povijesni simbol grada Vukovara te ''[[Vučedolska čizmica]]'' keramički artefakt dječje veličine.&lt;ref&gt;Goran Čorkalo, [https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4178 Potkraj rujna završava ovogodišnja kampanja arheološkog istraživanja lokaliteta Vučedol kod Vukovara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130907121056/http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=4178 |date=7. rujna 2013.}}, ''[[Vjesnik]]'', 25. rujna 2008., min-kulture.hr, pristupljeno 19. travnja 2019.&lt;/ref&gt; 
Arheološko nalazište s ''Muzejom Vučedolske kulture'' i ''Arheološkim istraživačkim centrom (Vila Streim)'' jedini je izuzev osječkog, arheološki istraživački centar u istočnoj Hrvatskoj i dio je šireg plana izgradnje ''Arheološkog parka Vučedol'' koji će po završetku posjedovati i kompletno uređen arheološki prostor oko samog muzeja a planira se i izgradnja zvijezdarnice te uređenje vučedolske marine za prijem brodova na Dunavu.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/187939/11/Orlov-otok-Carstvo-samoce-i-tisine-divljih-pataka-i-somova Orlov otok: Carstvo samoće i tišine, divljih pataka i somova], [[Glas Slavonije]], objavljeno 26. siječnja 2013., pristupljeno 10. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

*''[[Park-šuma Adica]]'' 2&amp;nbsp;km od središta grada smješten u poznatoj vukovarskoj park-šumi i okružen rukavcima rijeke [[Vuka|Vuke]]. Mjesto gdje se najčešće održavaju gradske manifestacije, posebice u proljeće i ljeti. Tradicionalno najposjećenija za [[Međunarodni praznik rada|Praznik rada]] kako za Vukovarce tako i ljude koji dolaze iz udaljenijih krajeva, koncerti na otvorenom, etno sajmovi i razna druga događanja tijekom godine.&lt;ref&gt;[http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/smjestaj/seljacka-domacinstva/eko-etno-centar-adica,281.html Eko-etno centar Adica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821152336/http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/smjestaj/seljacka-domacinstva/eko-etno-centar-adica,281.html |date=21. kolovoza 2016.}}, visitvukovar-srijem.com, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;
*''[[Gorjanovićev profil]]'' podno Vukovarskog vodotornja, vrijedan je geološki spomenik te praporni (lesni) profil koji predstavlja geokronološki zapis klimatskih promjena koje su se zbivale u posljednjih 150.000 godina. Njegovo istraživanje započeli su geolozi još prije 100 godina što je doprinijelo vrijednim podatcima o prirodnom mehanizmu iz kojeg je nastao sloj na kojemu do danas ljudi žive na ovom području. ''Gorjanovićev profil'' samo je polovica izvornog profila koji se tu nalazio i mogao vidjeti. Ostatak je zatrpan izgradnjom keja još šezdesetih godina 20. stoljeća.

=== Mjesta memorijalnog turizma ===
[[Datoteka:Vukovar - Ovcara.jpg|mini|190px|Spomenik žrtvama [[Ovčara|masakra na Ovčari]] kod Vukovara, znan i kao masakr civila iz vukovarske bolnice, mjesto na kojem su srpski [[Četnici]] i pripadnici [[JNA]] izveli masovnu egzekuciju bolesnika i ranjenika iz Vukovarske gradske bolnice.]]
* [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru]]&lt;ref&gt;[https://branitelji.gov.hr/memorijalno-groblje-zrtava-iz-domovinskog-rata-u-vukovaru-826/826 Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru], branitelji.gov.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[Ovčara|Spomen-dom Ovčara]]&lt;ref&gt;[http://www.mcdrvu.hr/memorijalne-lokacije/spomen-dom-ovcara/ Spomen dom Ovčara], mcdrvu.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar|Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991.]]&lt;ref&gt;[http://www.mcdrvu.hr/memorijalne-lokacije/mjesto-sjecanja-vukovarska-bolnica-1991/ Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991.], mcdrvu.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;
** [[Spomenik Ruža hrvatska]] postavljen 2021. godine ispred bolnice, u spomen na Ružicu Markobašić i njezinog nerođenog sina Antuna, stradalih na [[Ovčara|Ovčari]]&lt;ref&gt;Branimir Bradarić, [https://web.archive.org/web/20211116162641/https://www.vecernji.hr/vijesti/otrkiven-spomenik-ruza-hrvatska-u-spomen-na-ubijenu-trudnicu-ruzicu-markobasic-1539796 ''Otkriven spomenik Ruža Hrvatska u spomen na ubijenu trudnicu Ružicu Markobašić''], [[Večernji list]], objavljeno i arhivirano 16. studenoga 2021., pristupljeno 17. studenoga 2021.&lt;/ref&gt;
* Spomen-dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti&lt;ref&gt;[http://www.mcdrvu.hr/memorijalne-lokacije/spomen-dom-hrvatskih-branitelja-na-trpinjskoj-cesti/ Spomen dom hrvatskih branitelja na Trpinjskoj cesti], mcdrvu.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[Spomen-križ na ušću Vuke u Dunav|Veliki bijeli križ na ušću Vuke u Dunav]], u spomen na sve žrtve Domovinskog rata
* Bugarsko vojno groblje&lt;ref&gt;[http://www.nacional.hr/obnovljena-spomen-kosturnica-ministar-obrane-nenchev-na-bugarskome-vojnom-groblju-u-vukovaru/ Obnovljena spomen-kosturnica: Ministar obrane Nenchev na bugarskome vojnom groblju u Vukovaru], [[HINA]], nacional.hr, 26. travnja 2016., pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;
* [[Spomenik 'Otac i sin']] 
* [[Spomen-park Dudik]]
* Kosturnica s spomenikom žrtava Dudika, palih boraca Pete vojvođanske udarne brigade i boraca Crvene armije

== Kultura ==
=== Muzeji ===
==== Gradski muzej Vukovar ====
[[Datoteka:Dvorac Eltz 01.jpg|mini|lijevo|Na glavnom i dvorišnom pročelju dvorca Eltz prikazani su lavovi. Lav s grba obitelji Eltz je od 18. stoljeća i dio grba Vukovara. U [[Dvorac Eltz|dvorcu Eltz]] danas je sjedište [[Gradski muzej Vukovar|Muzeja grada Vukovara]]]]
[[Gradski muzej Vukovar]] osnovan je [[1946.]] godine. Prvi stalni postav otvoren je [[1948.]] godine zahvaljujući prvoj donaciji osnivača Vukovarca [[Antun Bauer (muzeolog)|Antuna Bauera]].

Muzej je teško stradao u [[Domovinski rat|Domovinskome ratu]], te je bio i prvi objekt bombardiran u zračnim napadima JNA na grad. Dobar dio umjetnina odnesene su u [[Novi Sad]] gdje su godinama bile pohranjene u „Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture” AP Vojvodine.

Radom u progonstvu u razdoblju od 1992. godine do danas, na inicijativu gospodina [[Božo Biškupić|Bože Biškupića]], skupljena je zbirka umjetnina koju su hrvatski umjetnici darovali Gradskom muzeju. Toj ideji su se pridružili i umjetnici iz Italije, Austrije, Njemačke, Poljske, Francuske i drugih zemalja. Zbirka nosi naziv Muzej Vukovara u progonstvu i danas ima 1500 umjetnina.

U procesu [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirne reintegracije hrvatskog podunavlja]] i početka djelovanja muzej je djelovao u razorenom dvorcu ali je uspješnim trudom djelatnika ubrzo počeo da se obnavlja. Umjetnine su vraćene u Hrvatsku. Gradski muzej Vukovar i kompleks [[Dvorac Eltz|dvorcaEltz]] obnovljen je [[2011.]] godine u sklopu Projekta [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] i Razvojne banke [[Vijeće Europe|Vijeća Europe]], koji pod nazivom Obnova i revitalizacija kulturne baštine „Ilok -Vukovar-Vučedol” provodi Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Nakon završenih građevinskih radova, Prva faza stalnog postava u prizemlju Eltz sa svečanim dvoranama i ambijentalnim prostorima otvorena je u [[Noć muzeja|Noći muzeja]] [[25. siječnja]] [[2013.]] godine. Već sljedeće godine, [[23. siječnja]] [[2014.]] godine, otvoren je stalni postav Gradskog muzeja Vukovar, koji sa svojim zbirkama pokriva vremenski raspon od 8000 godina. Danas je Gradski Muzej Vukovar jedan od najsuvremenije uređenih u Hrvatskoj.

U travnju [[2016.]] godine u sklopu dodjele nagrade za Europski muzej godine u [[Donostia-San Sebastián|San Sebastijanu]], Gradski muzej Vukovar dobio je od (EMYA) Europskog muzejskog foruma Nagradu Silletto za suradnju s lokalnom zajednicom i uključivanje volontera u rad muzejske ustanove. Za nagradu Europski muzej godine bilo je nominirano 49 muzeja iz 24 europske zemlje.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.europeanmuseumforum.info/emya/emya-2016/emya2016-winners.html EMYA 2016 Winners] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160821205156/http://europeanmuseumforum.info/emya/emya-2016/emya2016-winners.html |date=21. kolovoza 2016.}}, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

==== Zbirka Bauer ====
[[Datoteka:20230429.Ansichten_von_Vukovar.-038.3.jpg|mini|lijevo|Najstariji vukovarski “Crveni vodotoranj” te zgrada Galerije Bauer na obali [[Dunav]]a]]
[[Zbirka Bauer]] koje je Vukovaru još prije rata donirao hrvatski muzeolog i kolekcionar [[Antun Bauer (muzeolog)|Antun Bauer]] jedna od najvrjednijih umjetničkih zbirki u Hrvatskoj. On je vrijedno i strpljivo prikupljao umjetnine počevši od [[1948.]] godine pa sve do [[2000.]] godine. Prije rata zbirka je imala više od 3000 umjetnina. Zbirka Bauer je u muzeju dočekala i početak Domovinskoga rata. Zbirka je odmah nakon ratnih razaranja Vukovara premještena u Novi Sad gdje je spremljena na sigurno, popisana i klasificirana. Ne postoje precizni podatci tko ju je odvezao za Novi Sad ali se pretpostavlja kako se radi o postrojbama JNA i muzealcima iz Vojvodine koje su na ovaj način željeli spasiti neprocjenjive umjetnine. S normalizacijom odnosa Hrvatske i Srbije umjetnine iz Zbirke Bauer su [[2001.]] godine konačno vraćene u Hrvatsku. Toga [[13. prosinca]] 2001. godine u Gradskom muzeju Vukovaru u Mramornom predvorju dvorca Eltz predstavnici dvije države potpisali su Protokol o povratu umjetnina. Danas, više od 25 godina kasnije, Zbirka Bauer ima 2485 umjetnina i 606 autora. U sklopu obilježavanja 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, Zbirka Bauer ponovno je otvorena za javnost u sklopu dvorskog kompleksa Eltz u izdvojenoj zgradi u pet prostorija i na dva kata, ukupno su izložene 244 umjetnine. Od toga broja je 170 slika, 25 skulptura, 34 crteža, 15 grafika.&lt;ref&gt;[http://magazin.hrt.hr/369666/u-gradskom-muzeju-vukovar-otvoren-stalni-postav-zbirke-bauer U Gradskom muzeju Vukovar otvoren stalni postav Zbirke Bauer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170206023945/http://magazin.hrt.hr/369666/u-gradskom-muzeju-vukovar-otvoren-stalni-postav-zbirke-bauer |date=6. veljače 2017.}}, magazin.hrt.hr, 14. siječnja 2017., pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

==== Muzej vučedolske kulture ====
[[Datoteka:Vucedol Culture Museum.jpg|mini|desno|[[Muzej vučedolske kulture]].]]

[[Muzej vučedolske kulture]] izgrađen je na arheološkom lokalitetu Vučedol podno prapovijesnog tela – višeslojnog naselja na kojemu se od [[1984.]] godine provode sustavna interdisciplinarna istraživanja. Vučedol je eponimni lokalitet eneolitičke kulture koja se u svojoj kasnoj fazi pred kraj trećega tisućljeća prije Krista proširila na prostor današnjih 12 europskih zemalja. Muzej u svome stalnom postavu kroz 19 tema donosi prikaz i rekonstrukciju života kulture na širem prostoru rasprostiranja. Muzej je dio arheološko-turističkog parka, a muzeološkim sadržajima su obuhvaćeni i novoizgrađeni prostori vučedolskog Gradca s rekonstrukcijom megarona ljevača bakra, radionice starih zanata i istraživački centar u Villi Streim. Muzej vučedolske kulture danas je jedan od najsuvremenije opremljenih muzeja u Republici Hrvatskoj.&lt;ref&gt;[http://vucedol.hr/hr/ Muzej vučedolske kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812141447/http://vucedol.hr/hr/ |date=12. kolovoza 2016.}}, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

==== Spomen-muzej Lavoslava Ružičke ====
[[Datoteka:Rodna kuća Lavoslava Ružičke 01.jpg|mini|desno|Rodna kuća, danas spomen-muzej prvog hrvatskog [[Nobelova nagrada|nobelovca]], [[Nobelova nagrada|dobitnika Nobelove nagrade]] za kemiju ([[1939.]]) [[Lavoslav Ružička|Lavoslava Ružičke]].]]
[[Spomen-muzej Lavoslava Ružičke]] (1887. – 1976.), dobitnika [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelove nagrade za kemiju]] [[1939.]] godine, otvoren je prvi put [[1977.]] godine. Rodni grad Vukovar [[Lavoslav Ružička]] je posjetio [[1965.]] godine, kada je nastala ideja o osnivanju muzeja. Obnovljena Ružičkina kuća otvorena je [[2007.]] godine, na 120. obljetnicu njegova rođenja, i djeluje kao kulturno-znanstveni centar. U njoj se nalaze [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|zavod HAZU]] i velika polivalentna dvorana te Spomen-muzej Lavoslavu Ružički. U njemu su izložene fotografije, pisma i drugi materijali koji dokumentiraju bogati Ružičkin život i plodni znanstveni rad.&lt;ref&gt;[http://www.turizamvukovar.hr/index.php?stranica=77 Rodna kuća Lavoslava Ružičke], turizamvukovar.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

==== Franjevački muzej Vukovar ====
[[Franjevački muzej Vukovar]] djeluje u sklopu franjevačkog samostana. Muzejska zbirka plod je višestoljetnog prikupljanja [[liturgija|liturgijskog]] ruha i posuđa te [[knjiga]] od dolaska [[franjevci|franjevaca]] u grad 1687. godine. Samostan je teško oštećen, a jedan dio muzejske zbirke opljačkan i uništen tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio riznice spašen je zalaganjem franjevaca, te se do 2004. godine čuvao u Franjevačkom samostanu u [[Zemun]]u. U svibnju 2019. godine otvoren je novoobnovljeni muzejski kompleks, koji je u prvoj godini rada posjetilo 35 tisuća posjetitelja.&lt;ref&gt;Tašev, Ivan: [https://www.glas-koncila.hr/u-posjetu-muzeju-obnovljen-franjevacki-muzej-vukovar/ U posjetu muzeju: Obnovljen Franjevački muzej Vukovar] ''[[Glas Koncila]]'', 13. srpnja 2020.&lt;/ref&gt;

=== Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar ===
[[Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar]], utemeljena [[1947.]] godine, javna je ustanova koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost gradske knjižnice u gradu Vukovaru te je i važan čimbenik očuvanja tradicijske kulture vukovarskoga kraja posjeduje vrijednu zavičajnu zbirku knjiga i publikacija. U knjižnici se nalazi i jedan od svega nekoliko Američkih kutaka u Republici Hrvatskoj.

=== Kinematografi ===
[[Datoteka:U Vukovaru 5. travnja 2021.jpg|mini|lijevo|Veliko vukovarsko kino „Naprijed”, smješteno uz palaču Radničkog doma (ranije Hotel Grand) i poznato kao „Staro kino”, izvan je uporabe od [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[1991.]] godine. Manji gradsko kino „Udarnik” nalazilo se pokraj danas nepostojeće zgrade „Tehničar”.]]
Prvi kino u Vukovaru otvoren je u tadašnjoj zgradi Grand Hotela, poznatijoj danas pod nazivom &quot;Radnički Dom Vukovar&quot; na glavnomu gradskom trgu u gradu, koje je radilo sve do razaranja grada 1991. godine i u kome su se uglavnom prikazivali stariji filmovi.

Prvi namjenski kino u Vukovaru javlja se već [[1932.]] godine kada bogati industrijalac [[Tomáš Baťa]] u sklopu novoizgrađenog radničkog naselja, tada pod nazivom &quot;Batine Kolonije&quot; daje izgraditi zgradu radničkog doma za potrebe radnika u sklopu koje gradi prvu kinodvoranu u gradu Vukovaru sa 153 sjedećih mjesta pod nazivom &quot;Ton-kino – Bata&quot;, simboličnog naziva, jer bio je to prvi kino u istočnoj Slavoniji koje je prikazivalo tonske filmove. Većina kina u tadašnjoj državi uopće u to vrijeme prikazivala su isključivo nijeme filmove.&lt;ref&gt;Mladen Šagovac, [http://www.moj-film.hr/novosti/pregled/nagrade-i-dogadjanja/la-cinema-tuzna-prica-jednog-kina/ La Cinema: tužna priča jednog kina], moj-film.hr, 27. kolovoza 2010., pristupljeno 1. ožujka 2018.&lt;/ref&gt;

Uskoro dolazi vrijeme Drugoga svjetskog rata nakon kojega Batine tvornice nacionalizirala je &quot;narodna vlast&quot;, a radničko naselje dobiva novo ime pod kojim ga danas poznajemo kao [[Borovo Naselje]]. Ipak, nove vlasti i dalje podržavaju rad kina u zgradi Radničkog Doma te Šandor Farkaš i njegova supruga Kristina, prijašnji upravitelji kina i dalje vode &quot;Ton-kino&quot; sve do [[1967.]] godine.

Ubrzo uzletom [[Borovo (tvornica obuće)|tvornice Borovo]] naglo se povećava broj stanovnika u gradu te su i potrebe za kulturnim institucijama sve veće, tako se preko puta Radničkog Doma gradi nova multi-kulturalna dvorana s više od 500 sjedala i filmskim platnom od kojeg je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] bilo veće samo ono u [[Amfiteatar u Puli|pulskoj Areni]]. Prvi film koji je te godine prikazan na platnu 14x6 metara je bio talijanski film ''[[Lijepa mlinarica]]'' ([[1955.]]) redatelja [[Mario Camerini|Maria Camerinia]] sa [[Sophia Loren|Sophiom Loren]] i [[Marcello Mastroianni|Marcelom Mastroiannijem]] u glavnim ulogama.

Nakon [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] kinodvorana nastavlja se koristiti smanjenim kapacitetom do novijeg doba kada zbog novih težnja koje više ne poznaju postojanje velikih kinodvorana iz praktičnih i financijskih razloga, dvorana u Borovu Naselju biva prenamijenjena.

Grad Vukovar [[21. prosinca]] [[2013.]] godine u sklopu K centra &quot;[[Golubica Mall]]&quot; dobiva prvi [[CineStar]] u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. [[Cinestar Vukovar]] digitaliziran je kino s tri dvorane, od kojih su dvije opremljene tehnologijom realD 3D, te također CineStar eXtreme velikom kinodvoranom s platnom površine 100 četvornih metara.&lt;ref&gt;[http://www.vukovar.hr/vijesti/sve-vijesti/upravni-odjeli/224-uo-za-opce-poslove-i-ured-gradonacelnika/6961-otvoren-cinestar-u-vukovaru Otvoren CineStar u Vukovaru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180302165428/http://www.vukovar.hr/vijesti/sve-vijesti/upravni-odjeli/224-uo-za-opce-poslove-i-ured-gradonacelnika/6961-otvoren-cinestar-u-vukovaru |date=2. ožujka 2018. }}, vukovar.hr, 22. prosinca 2013., pristupljeno 1. ožujka 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branimir Bradarić, [https://www.vecernji.hr/vijesti/vukovar-u-blagdansko-vrijeme-nije-mogao-dobiti-ljepsi-poklon-911307 'Vukovar u blagdansko vrijeme nije mogao dobiti ljepši poklon'], vecernji.hr, 21. prosinca 2013., pristupljeno 1. ožujka 2018.&lt;/ref&gt;

=== Domovi kulture ===
[[Datoteka:Vukovar Hrvatski dom.JPG|mini|desno|upright=0.9|[[Hrvatski dom u Vukovaru]], kolokvijalno poznat kao ''Gradsko kazalište''.]]
[[Datoteka:Ukrajinski dom u Vukovaru - Украјински дом у Вуковару 01.jpg|mini|desno|upright=0.9|[[Ukrajinski dom u Vukovaru]].]]
* [[Hrvatski dom u Vukovaru]]
* [[Srpski dom u Vukovaru]]
* [[Mađarski dom u Vukovaru]]
* [[Ukrajinski dom u Vukovaru]]
* [[Udruga Nijemaca i Austrijanaca Vukovar]] VDÖV
* [[Europski dom u Vukovaru]]

=== Manifestacije ===
* [[Dunav|Dunav Fest]] je ljetna manifestacija koja se održava krajem lipnja povodom ''Međunarodnog dana [[Dunav]]a'' na Vukovarskoj šetnici. Posjetitelji ga obožavaju zbog spoja vrhunske lokalne gastronomije, tradicije i bogatog glazbeno-kulturnog programa te je posljednjih godina postao najbrže rastuća i omiljena manifestacija u gradu Vukovaru&lt;ref&gt;https://visitvukovar.hr/manifestacije/medunarodni-dan-dunava/&lt;/ref&gt;
* SVI zaJEDNO HRVATSKO NAJ” je jedinstvena kulturno-turistička manifestacija u Vukovaru koja slavi nematerijalnu kulturnu baštinu. Osmišljen je kako bi povezao medije, kulturu i turizam svih regija [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a obično se održava početkom svibnja u sklopu proslave Dana grada, od ( 03. svibnja)&lt;ref&gt;https://svizajedno.eu/&lt;/ref&gt;
* [[Vukovarski filmski festival]], festival filmova podunavskih zemalja
* Festival cvijeća, tradicionalna je manifestacija koja se obično održava krajem travnja, na glavnom gradskom trgu (Trg Republike Hrvatske).Ovaj događaj okuplja brojne OPG-ove, cvjećare i uzgajivače iz cijele regije, a obogaćen je i bogatim popratnim programom za sve uzraste&lt;ref&gt;https://visitvukovar.hr/aec_events/festival-cvijeca/&lt;/ref&gt;
* Vukovarski etno sajam
* Lutkarsko proljeće, festival dječjeg kazališta
* Festival komorne glazbe
* Dan sv. Vinka
* Bonofest, festival duhovne glazbe u Franjevačkom samostanu
* Vukovarske adventske svečanosti
* Tiha noć u Vukovaru, godišnji koncert pod vodstvom [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]]

== Religija ==
Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine najbrojnija vjerska zajednica u gradu su Katolici većinom Hrvati ali ima i Madžara i Nijemaca, drugi po brojnosti su Pravoslavci većinom Srbi no i Crnogorci te dio Rusina, pripadnici drugih vjeroispovijesti su Grkokatolici od kojih najviše ima pripadnika Rusina i Ukrajinaca.

Svetac zaštitnik grada Vukovara je Sveti [[Bono Vukovarski]] kojega su davnina i prije rata štovali kako katolici tako i pripadnici drugih vjeroispovijesti u gradu, pravoslavni i grkokatolici. Po svetom Boni Vukovarskom ime su dobili i Pastoralni centar svetog Bone, udruga Sveti Bono Vukovar i &quot;Bonofest&quot; – festival duhovne glazbe. U gradu postoji i Grkokatolička zajednica mahom Rusina i Ukrajinaca. U gradu djeluje i [[Adventisti sedmog dana|Adventistička crkva]]. Među pravoslavnim vjernicima posebice se štuje [[Sveta Petka]] svetica zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih.

=== Sakralni objekti ===
[[Datoteka:20230429.Kirche St. Philipp und Jakob.-022.jpg|mini|[[Oltar]] s moćima [[Bono Vukovarski|sv. Bone Vukovarskog]]. Godine [[1754.]], fra Josip Janković pribavio je iz [[Rim]]a uz blagoslov pape [[Benedikt XIV.|Benedikta XIV.]], za glavnu vukovarsku crkvu i franjevački samostan, tijelo [[Bono Vukovarski|sv. Bone]], ranokršćanskog sveca štovanog u Vukovaru.]]

;Franjevački samostan s [[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|Crkvom sv. Filipa i Jakova]]
Crkva je teško oštećena u ratu i obnovljena 2000. godine. Nakon zagrebačke i đakovačke katedrale treća je crkva po duljini u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], građena u baroknom stilu, s nekoliko vrijednih oltara, a posjeduje i vrijednu knjižnicu, te kriptu obitelji Eltz ispod crkve. Najveću vrijednost predstavljaju ostatci [[Bono Vukovarski|sv. Bone]] koji se čuvaju u srebrnom sarkofagu na kojem stoji napisano: ''Spaljeni ostatci sv. Bone mučenika''.

;[[Crkva Gospe Fatimske u Borovu Naselju|Crkva Gospe Fatimske]]
Crkva u Borovu Naselju, s kipom [[Gospa Fatimska|Gospe Fatimske]] pronađenim neoštećenim pod ruševinama prijeratne crkve, na [[Svijećnica|Svijećnicu]] [[2. veljače]] [[2000.]] godine.

;Crkva sv. Roka
Crkva u sklopu [[Dvorac Eltz|Dvorca Eltz]].

;Crkva Blažene Djevice Marije Kraljice mučenika

;[[Crkva sv. Nikole u Vukovaru|Crkva sv. Nikole]]
Crkva sv. Nikole jedna je od najstarijih i najznačajnijih pravoslavnih crkvi u stilu pučkog baroka sjeverno od Save i Dunava. U ratu teško oštećena, danas obnovljena, posjeduje vrijedan ikonostas i stare očuvane spise u tornju crkve.

;[[Crkva sv. Petke kraj Vukovara|Crkva sv. Petke]]
Crkva sv. Petke nalazi se u poznatom vukovarskom izletištu park šumi Adica. Posjeduje lijepi ikonostas rađen u duborezu, a među Vukovarcima svih vjeroispovijesti od davnina je popularan izvor svete vode pod crkvom kao &quot;Izvor [[Sveta Petka|Svete Petke]]&quot;, zaštitnice žena, bolesnih i siromašnih.

;[[Grkokatolička župna crkva Krista Kralja u Vukovaru|Grkokatolička župna crkva Krista Kralja]]
Grkokatolička župna crkva Krista Kralja, naziva se i &quot;ukrajinska crkva&quot;.

;[[Crkva sv. kralja Stefana Dečanskog u Borovu Naselju|Crkva sv. kralja Stefana Dečanskog]]
Crkva sv. kralja Stefana Dečanskog pravoslavni je hram u Borovu Naselju iz [[2010.]] godine.

;Kapela čudotvorne Gospe od Hrasta
[[Kapela čudotvorne Gospe od Hrasta]] u zapadnome vukovarskom predgrađu [[Priljevo|Priljevu]] izgrađena je [[1892.]] godine. Štovanje čudotvorne Gospine slike što je prije izgradnje kapele visjela na obližnjem stablu zabilježeno je od polovice 18. stoljeća.&lt;ref&gt;Zlatko Karač, [http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/1241/41131/www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/zbornici/vukovar_33/vukovar33_423.pdf ''Kapela čudotvorne Gospe od hrasta u Vukovaru – istraživanje i obnova''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210913082241/http://haw.nsk.hr/arhiva/vol5/1241/41131/www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/zbornici/vukovar_33/vukovar33_423.pdf |date=13. rujna 2021.}}, u: ''Vukovar – hrvatska baština i perspektive razvoja'', [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]], Vukovar, 2007., {{ISBN|978-953-666-651-5}}, str. 425-461&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zlatko Karač, ''Kapela čudotvorne Gospe od Hrasta u Vukovaru : povijest i arhitektura'', [[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|Franjevački samostan Vukovar]] : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Vukovar : Zagreb, 2021. (87 str.), ISBN 9789537964979&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://haw.nsk.hr/wayback/20201226212725/http://www.ofm.hr/borovo_naselje/zupna_stranica/o_zupi/kapele/kapele.html Kapela Gospe od Hrasta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210913082244/https://haw.nsk.hr/wayback/20201226212725/http://www.ofm.hr/borovo_naselje/zupna_stranica/o_zupi/kapele/kapele.html |date=13. rujna 2021.}}, ofm.hr, arhivirano 26. prosinca 2020.&lt;/ref&gt;

;[[Kapela Krista Kralja mučenika]]

Nalazi se na [[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata]] u Vukovaru. Radovi su započeli u svibnju 2023. godine, a završeni su početkom jeseni 2024. Blagoslov kapelice i prvu misu predvodio je đakovačko-osječki [[nadbiskup]] [[Đuro Hranić]] 17. studenoga 2024.

=== Gradska groblja ===
Grad Vukovar na svojem području ima sedam groblja. Četiri su povijesna nacionalna gradska groblja, koja svjedoče o višestoljetnoj tradiciji multikulturalnosti u Vukovaru: Staro katoličko groblje, Staro pravoslavno groblje, Švapsko groblje te [[Židovsko groblje u Vukovaru|Židovsko groblje]]. Gradska komunalna tvrtka brine o svih sedam gradskih groblja, te o katoličkom i pravoslavnom u prigradskom naselju [[Sotin]].

;Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata
[[Datoteka:Vukovar Memorial Cemetery – Eternal Flame, 20150429160745.jpg|thumb|lijevo|upright=1.3|[[Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru|Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata]]. Spomenik „Zračni križ“ i Vječni plamen te 938 bijelih križeva u znak sjećanja na žrtve iz najveće masovne grobnice iz vremena Domovinskog rata na području Republike Hrvatske.]]
Svakako najpoznatije vukovarsko groblje u novije vrijeme je Memorijalno groblje žrtava iz [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Usporedno s procesima ekshumacije i identifikacije žrtava pristupilo se i uređenju Groblja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Po okončanom procesu ekshumacija iz masovne grobnice na Novom (Bugarskom) groblju u Vukovaru, pristupilo se uređenju groblja, a tijekom 1999. godine groblje je dobilo današnje obrise. U sklopu uređenja groblja, projektom je predviđeno uređenje mjesta masovne grobnice, kao i uređenje Memorijalnog prostora sa spomenikom. Na mjestu masovne grobnice postavljeno je 938 bijelih, mramornih, križeva koji predstavljaju broj ekshumiranih žrtava. Na Memorijalnom je trgu 5. kolovoza 2000. godine svečano otkriveno brončano spomen-obilježje s vječnim plamenom, rad prof. Đurđice Ostoje. Zaključkom [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] od 16. studenog 2000. godine groblju je utvrđen je status Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
[[Datoteka:Kapelica Kristova uzačašća-Капела Христова успећа.jpg|mini|upright=0.9|[[Mauzolej Eltz u Vukovaru|Mauzolej Eltz na Starom švapskom groblju]].]]
[[Datoteka:Jewish_Cemetery_in_Vukovar-Јеврејско_гробље_у_Вуковару_16.jpg|mini|upright=0.9|[[Židovsko groblje u Vukovaru]].]]

;Novo groblje – Dubrava (Bugarsko)
Glavno je i najveće vukovarsko gradsko groblje. Jedno od 7 gradskih grobalja i ime nosi po šumi Dubrava uz koju se nalazi. Naziva se još i [[Bugari|Bugarsko]] groblje zbog skupne grobnice bugarskih vojnika iz [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Sastoji se od groblja Dubrava i Dubrava 1. Groblje Dubrava prostire se na 59 861 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a novo groblje Dubrava na 87 725 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Do danas groblje Dubrava ima 7589 grobna mjesta i ukupno oko 290 ukopa godišnje.

;Staro katoličko groblje
Na ovom groblju pokapaju se umrli većinom katoličke vjeroispovijesti. Ukupno je na tom groblju oko 4835 grobova. Godišnje se izvrši oko 46 ukopa. Staro katoličko groblje medju najtežima je oštećenim u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], posjeduje staru kapelu u sklopu koje su sahranjivani Franjevci vukovarskog franjevačkog samostana. Groblje je parterno uređeno posjeduje također i noviju kapelu za ispraćaje ali do danas se nije pristupilo obnovi spomenika na groblju. Nalazi se na adresi: Nikole Andrića 36.

;Staro pravoslavno groblje
Na uskom prostoru između ulica Ukrajinske i Europske unije smješteno je Staro [[Pravoslavna Crkva|pravoslavno]] groblje. Na ovom groblju pokapaju se umrli većinom pravoslavne vjeroispovijesti. Ukupno je na tom groblju oko 1259 grobova. Godišnje se izvrši 12 ukopa. Staro pravoslavno groblje teško je oštećeno tijekom Domovinskog rata te je u novije vrijeme samo djelomice obnovljeno. Značajniji objekt mauzolej, barokna kapela obitelji Stanić obnovljena je iz vana u cijelosti unutar nje se nalazi vrijedan prikaz [[Isus Krist|Isusa Krista]] u mozaiku, neoštećen tijekom agresije na Vukovar.

;Švapsko groblje

Švapsko groblje jedno je od četiri povijesna nacionalna groblja u Vukovaru te jedno od najstarijih gradskih grobalja. U sklopu švapskog groblja nalazi se barokni [[Mauzolej Eltz u Vukovaru|mauzolej vukovarske velikaške obitelji Eltz]]. Groblje se nalazi u blizini Vukovarske bolnice odmah pored Gradskog stadiona.

;Židovsko groblje
Židovsko groblje svjedoči o malobrojnoj ali nekoć izuzetno utjecajnoj [[Židovi|židovskoj]] zajednici u gradu Vukovaru koja je svojedobno u gradu posjedovala čak dvije [[Sinagoga|sinagoge]] od kojih je jedna pretvorena u Kalvinsku crkvu a drugu, Veliku vukovarsku sinagogu srušili su komunisti [[1958.]] godine. Židovsko groblje nalazi se na [[Sajmište (Vukovar)|Sajmištu]] pokraj samoga ulaza u vukovarsku vojarnu u ulici Ivana Tijardovića. Medju 7 je gradskih i jedno od 4 povijesna vukovarska groblja. Sadrži, u ratu teško oštećenu, Cidin-Hain kuću vukovarskog projektanta Frana Funtaka (poznat po prvom armirano-betonskom crkvenom tornju u Hrvatskoj izgrađenom uz Kalvinsku crkvu u Vukovaru, iz 1910. godine)

;Katoličko groblje u Sotinu

;Pravoslavno groblje u Sotinu

;Groblje u Lipovači

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Borovo bata hsd.jpg|desno|mini|Poslovna zgrada tvornice Baťa 1941., kasnije Radnički dom, u gradskoj četvrti Borovo Naselje u kojoj je danas suvremeno sjedište [[Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru|Veleučilišta &quot;Lavoslav Ružička&quot; u Vukovaru]].]]

[[Datoteka:Spomenik_Marku_Maruliću_u_Vukovaru.jpg|desno|mini|[[Gimnazija Vukovar]] i spomenik [[Marko Marulić|Marku Maruliću]]]]
[[Datoteka:Veleučilište Vukovar - Висока школа Вуковар 02.jpg|mini|desno|Palača Jirkovsky – [[Ekonomska škola Vukovar]]&lt;ref&gt;M.L.O., [https://www.glas-slavonije.hr/regija/2024/03/01/ekonomska-se-skola-vraca-u-svoju-zgradu-440483/ ''Ekonomska se škola vraća u svoju zgradu''], glas-slavonije.hr, 1. ožujka 2024, pristupljeno 24. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;]]

=== Osnovne škole ===
* Osnovna škola Dragutina Tadijanovića Vukovar 
* Osnovna škola Antuna Bauera Vukovar 
* Osnovna škola Nikole Andrića Vukovar 
* Osnovna škola Siniše Glavaševića Vukovar 
* Osnovna škola Blage Zadre Vukovar 
* Osnovna škola Mitnica Vukovar 
* Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar

=== Srednje škole ===
* [[Gimnazija Vukovar]]
* [[Ekonomska škola Vukovar]] 
* Tehnička škola Nikole Tesle Vukovar 
* Srednja strukovna škola &quot;Marko Babić&quot; Vukovar 
* Glazbena škola Vukovar

=== Visoko obrazovanje ===
;[[Veleučilište „Lavoslav Ružička“ u Vukovaru]]&lt;ref&gt;[https://www.vevu.hr Veleučilište &quot;Lavoslav Ružička&quot; u Vukovaru], vevu.hr, pristupljeno 12. svibnja 2022.&lt;/ref&gt;
* studij fizioterapije
* studij preventivne fizioterapije
* studij trgovine
* upravni studij

;[[Sveučilište u Splitu]], Odjel za stručne studije
* studij informatike
* studij ekonomije
* upravno-pravni studij

;[[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]], dislocirani studiji u Vukovaru
** studij ekonomije
** studij prava
* Visoka učiteljska škola – dislocirani studij Vukovar

== Mediji ==
U Vukovaru od 2016. postoji dopisništvo [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatske radiotelevizije]].&lt;ref&gt;[[HINA]], [https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrt-otvorio-dopisnistvo-u-vukovaru/891908.aspx HRT otvorio dopisništvo u Vukovaru], Index.hr, objavljeno 7. svibnja 2016., pristupljeno 11. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

U Vukovaru postoje dvije radijske postaje, &quot;[[Hrvatski radio Vukovar]]&quot;&lt;ref&gt;[http://www.hrv.hr/ Hrvatski radio Vukovar], hrv.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt; i &quot;[[Radio Dunav (Vukovar)|Radio Dunav]]&quot;&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://www.radio-dunav.hr/ Radio Dunav] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150817041218/http://www.radio-dunav.hr/ |date=17. kolovoza 2015.}}, radio-dunav.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt; namijenjen srpskoj nacionalnoj manjini. Od tiskanih medija u Vukovaru jednom u dva tjedna (svake druge srijede) tradicionalno izlaze ''[[Vukovarske novine]]''. U gradu postoji i nekoliko periodičnih manjinskih listova. Na dvije regionalne postaje ([[Vinkovačka televizija]] i [[Osječka televizija]]) postoje emisije namijenjene gradu Vukovaru, to su &quot;Vukovarski mozaik&quot; i &quot;Vukovarska kronika&quot;. Za pripadnike srpske nacionalne manjine u produkciji Zajedničkog vijeća općina emitira se emisija &quot;Kronika Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema&quot;&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://www.tvprodukcija-zvo.com/ TV produkcija ZVO] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110203113204/http://www.tvprodukcija-zvo.com/ |date=3. veljače 2011.}}, tvprodukcija-zvo.com, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt; iz studija u Vukovaru, uz medijsku potporu [[Radiotelevizija Vojvodine|Radiotelevizije Vojvodine]].

== Šport ==
=== Povijest športa u Vukovaru ===
[[Datoteka:Ruder-EM_2016_7.jpg|mini|[[Damir Martin]], hrvatski veslač, dvostruki osvajač srebrne olimpijske medalje te dvije zlatne medalje u Svjetskom kupu, osvojivši ih [[2010]]. i [[2013.]] godine.]]
U gradu Vukovaru stanovništvo je vezano za prirodu i rijeku [[Dunav]]. Takav stil života obilježava i značajna uloga športa i rekreacije. Grad Vukovar ima tradiciju u mnogim športovima posebice u onima vezanim uz vodene športove poput veslanja, plivanja i vaterpola a osim njih najznačajnije uspjehe ostvarile su vukovarska košarka, boks, odbojka i atletika.

Godine [[1912.]] osnovan je [[HVK Vukovar|Veslački klub „Vukovar“]].

Ženska odbojka u Vukovaru ima dugu tradiciju. Ženski odbojkaški klub osnovan je [[1962.]] godine i od tada su odbojkašice ponos grada koji puni tribine. Krajem sedamdesetih, [[ŽOK Vukovar]] se izborio za ulazak u prvu saveznu ligu Jugoslavije gdje je i ostao do 1991. godine. Bilo je teško uspjeti i zadržati se u prvoj ligi, ali samo su se jedne godine borile za opstanak dok su većinom bile stabilan prvoligaš uglavnom na sredini ljestvice, točnije od 4. do 7. mjesta. Ostvarivale su dobre rezultate i u kupovima Jugoslavije, a [[1986.]] godine su sudjelovale i u kupu CEVA gdje su došle do 3. kola, odnosno bile su četvrtoplasirane. Dana [[22. prosinca]] [[2010.]] godine u Zagrebu je osvojen [[Kup Hrvatske u odbojci za žene|odbojkaški Kup Hrvatske]] – najveći uspjeh vukovarskog športa koji je ponovljen i sljedeće 2011. godine.&lt;ref&gt;M.I./Hina, [http://gol.dnevnik.hr/clanak/rubrika/ostali_sportovi/odbojkasice-vukovara-osvojile-kup-hrvatske.html Odbojkašice Vukovara osvojile Kup Hrvatske], gol.dnevnik.hr, 23. prosinca 2010., pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

Godine [[1980.]] u Vukovaru je odigrano finale [[Kup Jugoslavije u košarci|kupa Jugoslavije u košarci]] u kojem je [[KK Cibona|Cibona]] dobila [[KK Bosna|Bosnu]] 68:62.&lt;ref&gt;[http://www.kss.rs/istorijat/kup-radivoja-koraca-istorijat/?langcir=lat Košarkaški savez Srbije – povijest kup natjecanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160602135401/http://www.kss.rs/istorijat/kup-radivoja-koraca-istorijat/?langcir=lat |date=2. lipnja 2016.}}, pristupljeno 9. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;

Godine [[2015.]], nakon 35 godina Dvorana Borovo ponovno je bila domaćin završnice košarkaškog kupa. 18. i 19. veljače u Vukovaru je održan završni turnir [[Kup Krešimira Ćosića 2014./15.|Kupa Krešimira Ćosića 2014./15.]]. [[KK Cedevita Zagreb|Cedevita]], [[KK Zadar|Zadar]], [[KK Cibona|Cibona]] i [[KK Kvarner 2010|Kvarner]] natjecali su se za trofej, kojeg su osvojili košarkaši Cedevite pobjedivši u završnici košarkaše Zadra rezultatom 86:82.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/sport/clanak/Vukovar-ceka-najveci-sportski-dogadaj-u-posljednjih-30-godina/800714.aspx ''Vukovar čeka najveći sportski događaj u posljednjih 30 godina''], Hina, index.hr, 11. veljače 2015., pristupljeno 15. prosinca 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Hina/I.K., [https://www.dnevno.hr/sport/kosarka/zadar-i-cedevita-u-finalu-kupa-u-vukovaru-145304/ ''Zadar i Cedevita u finalu kupa u Vukovaru''], dnevno.hr, 19. veljače 2015., pristupljeno 15. prosinca 2024.&lt;/ref&gt;

[[VK Vukovar]] jedini je aktivni vaterpolo klub u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Godine [[2017.]] Vukovar je bio domaćin vaterpolske utakmice u 5. kolu skupine B [[Svjetska liga u vaterpolu|Svjetske lige]]. Na Vukovarskom plivalištu odigrana je povijesna utakmica između reprezentacija [[Hrvatska vaterpolska reprezentacija|Hrvatske]] i [[Francuska vaterpolska reprezentacija|Francuske]] pred 700 gledatelja. Hrvatska vaterpolska reprezentacija dobila je Francusku sa 16:6, te se revanširala protivniku koji ju je iznenađujuće pobijedio na [[Vaterpolo na OI 2016. – muškarci|Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru]] godinu dana prije.&lt;ref&gt;[https://gol.dnevnik.hr/clanak/ostali_sportovi/hrvatska-reprezentacija-slavila-protiv-francuske-u-vukovaru---469878.html ''Uvjerljiva pobjeda u povijesnoj utakmici za hrvatski sport''], Hina, gol.dnevnik.hr, 14. ožujka 2017., pristupljeno 15. prosinca 2024.&lt;/ref&gt;

=== Šport u Vukovaru danas ===
{{Multiple image
| caption_align     = center
| align             = right
| direction         = vertical
| image1            = Vlag vukovar.svg
| image2            = HNK Vukovar1991.png 
| caption1          = Zastava grada Vukovara
| caption2          = Grb [[HNK Vukovar 1991|HNK Vukovara 1991]], hrvatskog prvoligaša, člana [[Hrvatska nogometna liga|SuperSport HNL-a u sezoni 2025./26.]]
}}
Značajniji športski objekti u gradu Vukovaru su:

*''[[Sportska dvorana Danijel Rehak]]'' (kapacitet 3000 gledatelja), izgrađena [[1976.]] godine u svrhu održavanja Stolnoteniskog prvenstva [[Jugoslavija|Jugoslavije]] [[1978.]] godine.
*''[[Sportska dvorana]]'' uz osnovnu školu Dragutin Tadijanović, izgrađena [[1981.]] druga je najveća dvorana u gradu Vukovaru, dom ŽOK Enna Vukovar te mnogih drugih sportskih klubova
*''[[Plivalište Vukovar]]'' s velikim zatvorenim olimpijskim bazenom i tribinama za 750 gledatelja uz dodatnih 100 sjedećih mjesta koji ima dopuštenje za velika međunarodna natjecanja, s fitness dvoranom, saunom, komercijalnim prostorima, restoranom i barom na dvije razine,&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/376627/vukovar-dobio-62-milijuna-kuna-vrijedan-bazenski-kompleks Vukovar dobio 62 milijuna kuna vrijedan bazenski kompleks] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170309073115/http://vijesti.hrt.hr/376627/vukovar-dobio-62-milijuna-kuna-vrijedan-bazenski-kompleks |date=9. ožujka 2017.}}, vijesti.hrt.hr, 28. veljače 2017., pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt; te posjeduje i dva vanjska bazena, tobogan i sunčalište
*''[[Gradski stadion u Borovu Naselju]]'', kapaciteta 1500 gledatelja (sjedećih mjesta, ukupno 6000), glavni je stadion u gradu Vukovaru i dom [[HNK Vukovar 1991]]
*''Športsko-rekreacijski centar Lijeva Bara'' s dvoranom za borilačke športove i vanjskim nogometnim i košarkaškim igralištima
*''Športsko-rekreacijski centar Trpinjska cesta'' 
*''Tenis centar Vukovar'' od 6 otvorenih zemljanih terena na kojima se odvijaju treninzi i natjecanja po svim dobnim skupinama
*''Streljana Grič-7'' 
*''Atletski stadion Vukovar'' (bivši stadion RNK Sloga Vukovar)
*''Stadion [[NK Vuteks Sloga Vukovar]]''

Grad Vukovar odlukom gradskog vijeća osnovao je [[2016.]] godine javnu ustanovu &quot;Sportski objekti Vukovar&quot; za upravljanje športskim objektima u gradu Vukovaru. Osim plivalištem ustanova upravlja i [[Športska dvorana Borovo Naselje|športskom dvoranom]] te teniskim terenima u Borovu naselju kao i športskim rekreacijskim centrom u Lijevoj bari.&lt;ref&gt;[http://sov.hr/objekti/ Sportski objekti Vukovar], sov.hr, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

Svakako najpoznatiji predstavnik vukovarskog športa danas je [[Damir Martin]] [[Veslanje|veslač]], dvostruki svjetski i europski prvak te osvajač srebrnog odličja na [[OI 2012.|Olimpijskim igrama 2012.]] godine u [[London]]u ali i mnogi drugi, plivačica [[Mirna Jukić]], odbojkašica [[Marina Miletić]] kao i stolnotenisačica [[Sandra Paović]].

=== Vukovarski športski klubovi ===
{{Div col|rules=yes}}
'''[[Atletika]]'''
* Atletski klub &quot;Maraton&quot;

'''[[Biciklizam]]'''
* Sportski biciklistički klub &quot;Vukovar&quot;

'''[[Boćanje]]'''
* Boćarski klub &quot;Mitnica&quot;
* Boćarski klub &quot;Borovo&quot;
* Boćarski klub &quot;Trpinjska cesta&quot;
* Boćarski klub &quot;Dunav&quot; Sotin

'''[[Borilački športovi]]'''
* [[Karate]] klub &quot;Vukovar '91&quot;
* [[Boks]]ački klub &quot;Borovo&quot;
* [[Taekwondo]] klub &quot;Borovo&quot;
* [[Taekwondo]] klub &quot;Dragon&quot; Lipovača

'''[[Bridž]]'''
* Sportski bridž klub &quot;Vupik Vukovar&quot;

'''[[Gimnastika]]'''
* Gimnastičko društvo &quot;Vukovar&quot;

'''[[Hokej na ledu]]'''
* [[KHL Komarci Vukovar]]

'''[[Košarka]]'''
* [[KK Vukovar|Košarkaški klub &quot;Vukovar&quot;]]
* [[KK Borovo Vukovar|Košarkaški klub &quot;Borovo&quot;]]&lt;ref&gt;S. Đurić, [https://web.archive.org/web/20111124020708/http://www.vukovarske-novine.com/vijest.php?id=7487 ''Osnovan Košarkaški klub „Borovo“''], ''[[Vukovarske novine]]'', (u međumrežnoj pismohrani archive.org, 24. studenoga 2011.), pristupljeno 2. veljače 2018.&lt;/ref&gt;

'''[[Kuglanje]]'''
* Hrvatski kuglački klub &quot;Vukovar '91&quot;

'''[[Nogomet]]'''
* [[HNK Vukovar 1991|Hrvatski nogometni klub &quot;Vukovar 1991&quot;]]
* [[NK Vuteks-Sloga Vukovar|Nogometni klub &quot;Vuteks-Sloga&quot;]]
* [[HNK Borovo Vukovar|Hrvatski nogometni klub &quot;Borovo&quot;]]
* [[HNK Radnički Vukovar|Hrvatski nogometni klub &quot;Radnički&quot;]]
* [[NK Lipovača Vukovar|Hrvatski nogometni klub &quot;Lipovača&quot;]]
* [[ŠNK Dunav Sotin|Športski nogometni klub &quot;Dunav&quot; Sotin]]
* [[ŽNK Vukovar|Ženski nogometni klub &quot;Vukovar&quot;]]
* [[HNK Mitnica Vukovar|Hrvatski Nogometni klub &quot;Mitnica&quot;]]

'''[[Mali nogomet]]'''
* [[MNK Bata Borovo Vukovar|Malonogometni klub &quot;Bata Borovo&quot;]]

'''[[Odbojka]]'''
* [[ŽOK Vukovar|Ženski odbojkaški klub &quot;Vukovar&quot;]]
* [[OK Zrinski Vukovar|Muški odbojkaški klub &quot;Zrinski&quot;]]

'''[[Plivanje]]'''
* [[Plivački klub Vukovar]]

'''[[Ronjenje]]''' 
* Klub podvodnih aktivnosti &quot;Vukovar&quot;

'''[[Rukomet]]'''
* [[HRK Borovo Vukovar|Hrvatski rukometni klub &quot;Borovo&quot;]]
* [[ŽRK Vukovar|Ženski rukometni klub &quot;Vukovar&quot;]]

'''[[Stolni tenis]]'''
* Stolno teniski klub &quot;Vukovar 91&quot;

'''[[Šah]]'''
* Šahovski klub &quot;Vukovar 91&quot;
* Šahovski klub &quot;Slaven&quot;
* Šahovski klub &quot;Šahmatik&quot;
* Šahovski klub &quot;Caissa&quot;

'''[[Športski ribolov]]'''
* Športsko ribolovna udruga &quot;Dunav&quot;
* Športsko ribolovna udruga &quot;Vuka&quot;
* Športsko ribolovna udruga &quot;Borovo naselje 91&quot;
* Športsko ribolovna udruga &quot;DEA SPORT&quot; Vukovar

'''[[Tenis]]'''
* Teniski klub &quot;Borovo naselje&quot;
* Teniski klub &quot;Vukovar&quot;

'''[[Veslanje]]'''
* Hrvatski veslački klub &quot;Vukovar&quot;

'''[[Vaterpolo]]'''
* Vaterpolo klub Vukovar&lt;ref&gt;[https://www.vkvukovar.hr/ Vaterpolo klub Vukovar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201008175921/https://www.vkvukovar.hr/ |date=8. listopada 2020.}}, vkvukovar.hr, pristupljeno 2. listopada 2020.&lt;/ref&gt;
{{Div col end}}

=== Memorijalna natjecanja i turniri ===
* [[Biciklistički ultramaraton Vukovar – Dubrovnik]]
* Memorijalni ultramaraton „[[Od Velikog do Malog Vukovara]]“, Vukovar – Sunja (od 2018.)
* [[Memorijalni ultramaraton Zagreb – Vukovar – &quot;Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata&quot;]] (od 2002.), najdulja hrvatska trkačka utrka
* Memorijal vukovarskih branitelja (turnir za nogometaše do 14 godina)&lt;ref&gt;[https://hns.family/vijesti/19867/17-izdanje-memorijala-vukovarskih-branitelja/ Od 26. do 28. travnja igra se tradicionalni Memorijal vukovarskih branitelja, turnir za nogometaše do 14 godina starosti.], hns-cff.hr, pristupljeno 2. listopada 2020.&lt;/ref&gt;
* [[Memorijalni turnir Blago Zadro]]

== Diplomacija ==
* {{Z+X|SRB}} – Generalni konzulat [[Srbija|Republike Srbije]] u Vukovaru.&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://vukovar.mfa.gov.rs/lat/ Generalni konzulat Republike Srbije u Vukovaru], vukovar.mfa.gov.rs, pristupljeno 22. travnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Gradovi i općine prijatelji ==
{|
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Dubrovnik grb.svg|15px]] '''[[Dubrovnik]]''', [[Hrvatska]] ''(1993.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Podstrana (grb).gif|15px]] '''[[Podstrana]]''', [[Hrvatska]] ''(1995.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Seal of Sinj.png|15px]] '''[[Sinj]]''', [[Hrvatska]] ''(2011.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Sibenik coat of arms.png|15px]] '''[[Šibenik]]''', [[Hrvatska]] ''(2011.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:CoA Trogir.png|15px]] '''[[Trogir]]''', [[Hrvatska]] ''(2011.)''
* {{Z|SRB}} [[Datoteka:COA Bač (greater).gif|15px]] '''[[Bač]]''', [[Srbija]] ''(2011.)''
* {{Z|SRB}} [[Datoteka:Backi-petrovac-grb.png|15px]] ''' [[Bački Petrovac]]''', [[Srbija]] ''(2012.)''
* {{Z|BIH}} [[Datoteka:Coat of arms of Mostar.svg|15px]]''' [[Mostar]]''', [[Bosna i Hercegovina]] ''(2012.)''
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Z|BIH}} [[Datoteka:Coat of arms of Sarajevo.svg|15px]] ''' [[Sarajevo]]''', [[Bosna i Hercegovina]] ''(2012.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Dugopolje (grb).gif|15px]] ''' [[Dugopolje]]''', [[Hrvatska]] ''(2014.)''
* {{Z|HRV}} ''' [[Škabrnja]]''', [[Hrvatska]] ''(2015.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:CoA of Makarska.svg|15px]] '''[[Makarska]]''', [[Hrvatska]] ''(2015.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Knin (grb).gif|15px]] '''[[Knin]]''', [[Hrvatska]] ''(2015.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Coat of arms of Zagreb.svg|15px]] '''[[Zagreb]]''', [[Hrvatska]] ''(2015.)''
| valign=&quot;top&quot; |
* {{Z|HRV}} [[Slika:Grb Grada Varaždina.svg|15px]] '''[[Varaždin]]''', [[Hrvatska]] ''(2017.)''
* {{Z|BIH}} '''[[Odžak]]''', [[Bosna i Hercegovina]] ''(2018.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Imotski (grb).gif|15px]] '''[[Imotski]]''', [[Hrvatska]] ''(2018.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Grb slob. i kralj. Grada Karlovca.svg|15px]] '''[[Karlovac]]''', [[Hrvatska]] ''(2018.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Coat of arms of Split.svg|15px]] '''[[Split]]''', [[Hrvatska]] ''(2019.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Krk (grb).gif|15px]] '''[[Krk (grad)|Krk]]''', [[Hrvatska]] ''(2020.)''
* {{Z|HRV}} [[Datoteka:Omiš (grb).gif|15px]] '''[[Omiš]]''', [[Hrvatska]] ''(2022.)''
* {{Z|KOSV}} [[Datoteka:Stema e Komunës Skënderaj.svg|15px]] ''' [[Srbica|Skënderaj]]''', [[Kosovo]] ''(2023.)''

|}

== Galerija ==
&lt;gallery widths=&quot;160&quot; heights=&quot;120&quot;&gt;
Datoteka:20230429.Ansichten von Vukovar.-021.jpg|''Gradska kuća'', poglavarstvo grada Vukovara 
Datoteka:Dvorac Eltz 02.jpg|Dvorac Eltz
Datoteka:Restored_wooden_building,_Vukovar.jpg|Restaurirana ''»Drvena« kuća'' u Vukovaru te žuta ''palača ljekarne Kirchbaum-Schwarz'' u duhu kasnog historicizma s naglašenim secesijskim detaljima.
Datoteka:Buildings_in_Vukovar_(by_Pudelek)_2.JPG|Građanske palače sa svodovima u staroj jezgri grada.
Datoteka:Kompleks vlastelinstva Eltz 02.jpg|''Dvorske kurije'' u kompleksu ''vlastelinstva Eltz'' u kojima se nalaze i nekdašnji ''Eltzovi vinski podrumi'' 
Datoteka:Stari_vodotoranj.jpg|Stari vukovarski vodotoranj i dio Blok centra, komercijalnog i stambenog naselja u središtu grada.
Datoteka:Dvorac Eltz 10.jpg|Zgrada ''Oranžerija Eltz – Gradska Galerija'' te ''crkva Svetog Roka''.
Datoteka:Vrh vodotornja u Vukovaru.jpg|[[Hrvatska zastava]] na vrhu ''[[Vukovarski vodotoranj|vukovarskog vodotornja]]''.
Datoteka:Spomen-poprsje Franji Tuđmanu u Vukovaru.jpg|''Trg Republike Hrvatske'' sa spomenikom Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku.
Datoteka:Hrvatska-Vukovar_2021.jpg|''[[Mauzolej obitelji Paunović u Vukovaru]]''.
Datoteka:Križ_na_ušću_Vuke_u_Dunav_u_Vukovaru.jpg|''Križ na ušću'' Vuke u Dunav u Vukovaru.
Datoteka:Spomen-poprsje_Nicolieru.jpg|''Spomen poprsje Jean-Michelu Nicolieru''.
Datoteka:20230429.Ansichten von Vukovar.-041.jpg|Ljetna bašta ''Hotela Lav'' uz obalu [[Dunav]]a.
Datoteka:Tuđman u Vukovaru.jpg|Govor predsjednika [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] nakon [[Franjo Tuđman#Poslijeratna politika, bolest i smrt|dolaska Vlaka mira]] u Vukovar, 8. lipnja 1997. godine.
Datoteka:Srpski_dom_Vukovar_01.jpg|''Srpski dom'' u Vukovaru.
Datoteka:Vuka_river.jpg|Ušće rijeke Vuke u Dunav.
Datoteka:20230429.Ansichten von Vukovar.-028.jpg|''Hotel Dunav'' (izvan funkcije) i ''Stari vodotoranj'', Trg Republike Hrvatske
Datoteka:20230429.Ansichten von Vukovar.-013.jpg|Središte Vukovara, pogled s [[Dunav]]a.
Datoteka:20230429.Kirche St. Philipp und Jakob.-012.jpg|''Franjevački samostan s [[Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru|crkvom sv. Filipa i Jakova]]'' na brdu Šlezija, najstarijem dijelu grada Vukovara.
Datoteka:Vukovar_Bus_station,_August_2019.jpg|''Gradska Tržnica'' i ''Autobusni kolodvor Vukovar'', kolovoza 2019.
&lt;/gallery&gt;

== Poveznice ==
* [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Vukovara|Popis poznatih osoba iz Vukovara]]

== Literatura ==
* [https://www.academia.edu/26449527/Vu%C4%8Dedolski_orion_i_najstariji_europski_kalendar_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_3_2000._str._155-159 Ante Vranković, ''Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar''] // ''Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva'', 3/2000., str. 155–159.
* [[Dragan Damjanović|Damjanović, Dragan]]. ''Osnovna obilježja urbanog razvitka grada Vukovara između dva svjetska rata'' // ''[[Scrinia slavonica]]: godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest'', br. 5, (2005.), str. 174–198. {{Hrčak|id=12212}}
* Damjanović, Dragan. ''Zvonik kalvinske crkve u Vukovaru iz 1910. godine'' // ''[[Građevinar]], Časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera'', br. 60, (2008.), str. 403–409. {{Hrčak|id=39065}} 
* [[Josip Jurčević|Jurčević, Josip]]. ''Vukovarski otpor srpskoj ratnoj agresiji na Hrvatsku 1991...'' // ''[[Društvena istraživanja]]'', br. 2-3 (4-5), (1993.), str. 479–499. {{Hrčak|id=51783}}

== Izvori ==
{{dopusnica|http://www.vukovar.hr/|Grada Vukovara|Gradovi i županije|Vukovar}}
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Vukovar}}{{wikicitat|Vukovar}}
{{Refbegin|2}}
* [http://www.vukovar.hr Službene stranice grada Vukovara]
* [http://www.vusz.hr/ Službene stranice Vukovarsko-srijemske županije]
* [http://www.turizamvukovar.hr Službene stranice turističke zajednice grada Vukovara]
* [http://www.sov.hr/ Službene stranice JU – Sportski objekti Vukovar]
* [http://www.icm-vukovar.info/ Službene stranice Info centra za mlade Vukovar]
* [http://www.ypgd.org/ Službene stranice Mirovne grupe mladih Dunav]
* [http://www.vevu.hr/ Službene stranice Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru]
* [http://www.gkvu.hr/ Službene stranice – Gradska knjižnica i čitaonica Vukovar]
* [http://www.muzej-vukovar.hr/ Službene stranice Gradskog muzeja Vukovar]
* [http://www.vucedol.hr/ Službene stranice Arheološkog parka i Muzeja vučedolske kulture]
{{Refend}}
{{Vukovar}}
{{ZVO}}
{{Dunav}}
{{GiO VSŽ}}

[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
[[Kategorija:Vukovar| ]]
[[Kategorija:Zajedničko vijeće općina]]</text>
      <sha1>hoa5xiyexjg7vvduf4nea4n3p75lwdx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beograd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6820</id>
    <revision>
      <id>7479302</id>
      <parentid>7462018</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:40:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34805-05</username>
        <id>363963</id>
      </contributor>
      <comment>Nije Београд, nego Bjelograd</comment>
      <origin>7479302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64844" sha1="bnp423x6jf9pm6kmbqav8h7ri04ecny" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Bjelograd
| ime_genitiv = Beograda
| izvorno_ime = Београд/Beograd
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Beograd collage.jpg
| veličina_slike = 
| opis_slike     = Znamenitosti Beograda

| slika_zastava                = Flag of Belgrade.svg
| slika_zastava_veličina       = 100px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of Arms Belgrade.png
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = 
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 = 150px
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Srbija

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =49
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =20
| dužina-minute    =28
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Srbija]]
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    = [[Singidun]]
| utemeljenje_datum  = 279. g. pr. Krista
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            = [[Kelti]]
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe       = [[Aleksandar Šapić]] 
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 359,96 km²
| površina_šira     = 3.222,68 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 117 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = [[2022.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      = 
| stanovništvo_uže          = 1.197.714&lt;ref&gt;{{cite book |title=Ethnicity - data by municipalities and cities |page=38 |date=2023 |publisher=Statistical Office of the Republic of Serbia, Belgrade |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf|isbn=978-86-6161-228-2}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  = 3.425 stanovnika/km²
| stanovništvo_šire         = 1.681.405&lt;ref name=&quot;statgovrs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&amp;a=31&amp;s=3104 |title=First results of the 2022 Census of Population, Households and Dwellings |website= stat.gov.rs |access-date=22 December 2022 |archive-date=21 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221221114326/https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&amp;a=31&amp;s=3104 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća = 515 stanovnika/km²
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 11000 
| pozivni_broj       = +381 (0)11
| autooznaka         = BG
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.beograd.rs/ www.beograd.rs]

| bilješke =

}}

{{dz}}
'''Bjelograd''' ([[srpski jezik|sr.]] Београд/Beograd) je [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Srbija|Republike Srbije]] te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte. Nalazi se na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]], na mjestu razgraničenja jugoistočne i srednje Europe. Jedan je od najstarijih [[bizant]]skih gradova. Prema službenom [[Popis stanovništva u Srbiji 2022. godine|popisu stanovništva iz 2022.]] godine grad ima 1.197.714 stanovnika, dok u široj okolici živi 1.685.563 stanovnika.

Prva naselja na području današnjeg Bjelograda datiraju iz prapovijesne [[Vinča|Vinče]], oko 4800 godina pr. Krista. Sam Bjelograd osnovali su [[Kelti]], u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je postao [[Rimsko Carstvo|rimsko]] naselje [[Singidunum]]. Prvi put je postao srpska prijestolnica [[1403.]] godine.  Prijestolnicom moderne Srbije postao je [[1841.]], iako su [[Kalemegdan|utvrđeni dio]] grada [[Osmansko Carstvo|Turci]] napustili tek [[1867.]], a turska zastava skinuta [[1878.]] Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih [[država]]. Danas je Bjelograd po broju stanovnika četvrti grad u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], nakon [[Istanbul]]a, [[Atena|Atene]] i [[Bukurešt]]a.

Stari hrvatski izvori ga zovu [[Beograd#Imena|Biograd na Dunavu]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 247.&lt;/ref&gt; Isto su ga ranije tako zvali i Srbi ijekavci.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Beograda}}
=== Prapovijest ===
{{glavni|Vinčanska kultura}}
[[Slika:Vinca_clay_figure_02.jpg|mini|lijevo|190px|Vinčanska kultura]]

Godine [[1938.]], tijekom izgradnje [[Palača Albanija|palače Albanija]] u središtu [[grad]]a pronađen je [[kostur]] [[Neandertalac|neandertalca]] koji je poginuo u borbi s [[mamut]]om, čiji su ostaci također nađeni u blizini.&lt;ref&gt;Z.R. Nikolić i V.D. Golubović: ''Beograd ispod Beograda'', Beograd, 2004. godina&lt;/ref&gt; Što govori o naseljenosti prostora današnjeg Beograda još u [[Prapovijest|prapovijesno doba]].  Osim toga, pronađene su i [[Lubanja|lubanje]] neandertalaca u [[kamenolom]]u kod [[Leštani|Leštana]], u [[Špilja|špilji]] na [[Čukarica (općina)|Čukarici]] i u blizini [[Bajlonijeva pijaca|Bajlonijeve pijace]]. Ostaci kulture [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]], pronađeni su u [[Vinča|Vinči]],&lt;ref&gt;[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 Vinčanska kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116221552/http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 |date=16. siječnja 2009. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; [[Žarkovo|Žarkovu]] i na Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav što ukazuje na neprekidnu naseljenosti, ali i njezinu sve slabiju intenzivnost. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina. Vinča kultura stara je oko 7000 [[godina]] te pripada redu najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta pretpovijesnog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, [[Karaburma|Karaburmi]], [[Zemun]]u i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intenzivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim gospodarskim djelatnostima.

=== Stari vijek ===
{{glavni|Singidunum}}
Naseljen [[Kelti]]ma već od [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], prostor današnjeg Beograda ubrzo prelazi u ruke [[Stari Rim|Rimljana]] i postaje naseobina pod imenom [[Singidunum]].&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 Beograd tijekom Starog vijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001241/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Za vladavine [[car]]a [[Dioklecijan]]a i tijekom progona [[Kršćani|kršćana]] u Singidunumu se spominju i prvi kršćanski mučenici,&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/13732a.htm Progoni kršćana u Starom vijeku] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; primjerice [[Ermil]] i [[Stratonik]]. Podjelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Bizant|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] grad ostaje pod upravom Bizanta.

=== Srednji vijek ===
{{glavni|Opsada Beograda (1456.)}}
Singidunum su kasnije osvajali mnogi osvajači, poput [[Huni|Huna]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Ostrogoti|Ostrogota]] i [[Avari|Avara]]. [[Slaveni]] se na spomenute prostore doseljavaju oko [[630.]] godine. Prvi zapisi o slavenskom imenu Beograd datiraju iz [[878.]] godine. Slavenski oblik imena grada bio je ''Bjelgrad''.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1241 Beograd u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830003539/http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1241%3f |date=30. kolovoza 2019. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Godine [[1284.]] grad prvi put dolazi pod vlast [[Srbi|Srba]]. Godine [[1405.]] [[Stefan Lazarević]] proglasio je Beograd svojom prijestolnicom. U narednom vremenskom razdoblju Beograd je doživio velik uspon. Ponovno su utvrđene stare zidine grada, a obnovljene su i [[Crkva|crkve]] i [[Tvrđava|tvrđave]]. Tijekom ovog razdoblja grad je postao utočište mnogim balkanskim [[narod]]ima koji su bježali pred nasrtajima [[Osmanlije|Osmanlija]]. Vjeruje se kako je broj [[stanovnik]]a tada dostizao brojku između 40.000 i 50.000.

=== Osmanlijsko Carstvo ===
{{glavni|Beogradski pašaluk|Opsada Beograda 1688.|Opsada Beograda|Opsada Beograda 1789.|Prvi srpski ustanak}}
[[Slika:Dugovics.jpg|mini|lijevo|Obrana Beograda od turske opsade pod vodstvom [[Sveti Ivan Kapistran|Ivana Kapistrana]] i [[Janko Hunjadi|Janka Hunyadija]] 1456.]]
[[Slika:Panorama_i_ratna_scena_zauzimanja_Beograda_1521._god.jpg|mini|Opsada i pad Beograda u bitci pod vodstvom Osmanskog sultana [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]], 1521.]]
Vojska pod vodstvom [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]] osvojila je Beograd [[28. kolovoza]] [[1521.]] godine. Nakon toga Osmanlije naseljavaju srušen i spaljen grad, postupno ga pretvarajući u kitnjasti orijentalni grad, čija je panorama izdaleka oduševljavala mnoge europske putnike toga doba.&lt;ref&gt;[http://www.most.ba/085/076.aspx Džamije u Beogradu] (bošnjački jezik)&lt;/ref&gt; Grad je [[1594.]] godine zahvatila velika srpska pobuna (Banatska pobuna), ali je ugušena. U desetljećima koja su slijedila grad je bio miran, a bio je i važno sjedište okruga (Smederevskog sandžaka, poznatog i kao [[Beogradski pašaluk]]), povezan s [[Istanbul]]om Carigradskom cestom. Privukao je mnoge trgovce i nove stanovnike: [[Turci|Turke]], [[Židovi|Židove]], [[Grci|Grke]], [[Romi|Rome]] i ostale. Prema osmanlijskom putopiscu [[Evlija Čelebija|Evliji Čelebiji]], koji je boravio u Beogradu [[1660.]] godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 77.000 su bili [[Muslimani]].
[[Datoteka:Belgrade_1684.jpg|minijatura|Beograd 1684.]]
[[Datoteka:Budapest, Hungarian National Museum, unknown artist, Siege of Belgrad, 1717.jpg|minijatura|Opsada Beograda 1717.]]
Tijekom narednih godina grad je više puta prelazio u ruke [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Habsburška Monarhija ga je osvajala tri puta: [[1688.]], [[1717.]] i [[1789.]] godine, ali su ga Osmanlije ponovo zauzimale i to uz velika razaranja.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 Beograd tijekom osmanske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004004140/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Tijekom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] Beograd je [[1806.]] godine ponovno oslobođen od turske vlasti. Ustanici su vladali njime narednih sedam godina, do [[1813.]], kada na vlast ponovno dolaze Osmanlije.

=== Kraljevina Srbija ===

Od [[1817.]] godine grad je bio je prijestolnica [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] s prekidom tijekom razdoblja od [[1818.]] do [[1841.]], kada je [[Kragujevac]] bio glavni grad. Prijestolnicu iz Kragujevca u Beograd preselio je [[knez]] [[Mihailo Obrenović]]. Kad je Srbija [[1878.]] godine stekla potpunu nezavisnost te postala [[Kraljevina Srbija]],&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 Oslobođenje Beograda od turske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003805/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Beograd je opet postao ključni grad na [[Balkan]]u koji se vrlo brzo razvijao.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 Beograd kao prijestolnica Srbije i Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003621/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Međutim, usprkos izgradnji [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] do [[Niš]]a, ukupni uvjeti za razvoj gospodarstva i porast kvalitete života u Srbiji bili su loši, a grad je [[1900.]] imao samo 69.100 stanovnika. Ipak, godine [[1905.]] broj stanovnika se povećava na preko 80.000, a na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i do 100.000, ne ubrajajući pritom [[Zemun]] koji je tada pripadao Austrougarskoj.&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/02407a.htm Katolička enciklopedija - Beograd i Smederevo] (engleski jezik)&lt;/ref&gt;

=== 20. stoljeće ===
{{glavni|Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.|NATO-ovo bombardiranje SRJ|Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.}}

[[Datoteka:Demonstracije u Beogradu 27. marta 1941.jpg|minijatura|Demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu u Beogradu 27. ožujka 1941.]]
[[Datoteka:Bombardovanje Beograda 62.jpg|minijatura|Bombardiranje Beograda 1941.]]
Tijekom 20. stoljeća nastavlja se burna povijest grada, koju obilježavaju [[Prvi svjetski rat]], [[Drugi svjetski rat]] te [[raspad SFRJ]] početkom 90-ih godina.
Nakon Prvog svjetskog rata i okupacije od strane Austrougarske i njemačkih trupa, Beograd je doživio brz razvoj i značajnu modernizaciju kao glavni grad nove [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], koja je osnovana [[1918.]] godine. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina broj stanovnika povećao se na 239.000 (sada uključujući i novo pripojeni Zemun). Rast stanovništva se nastavlja te je do 1940. broj stanovnika iznosio oko 320.000.
[[Slika:Guardian of the city.jpg|mini|lijevo|320px|Beogradska utvrda, građena tijekom dugog razdoblja od 2. do 18. stoljeća, smještena na ušću dviju rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a.]]

Godine [[1941.]] Kraljevina Jugoslavija potpisala je [[Trojni pakt]] i pridružila se [[Sile osovine|Silama osovine]]. Povodom toga dana [[27. ožujka]] iste godine uslijedio je masovni [[prosvjed]] i [[državni udar]]. Dana 6. i 7. travnja grad je teško bombardirao njemački [[Luftwaffe]] te usmrtio 2274 [[Čovjek|ljudi]]. U bombardiranju je izgorjela i Narodna biblioteka Srbije, gdje su bile pohranjene mnoge knjige i srednjovjekovni rukopisi. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, srijemska predgrađa Beograda poput Zemuna ušla su u sastav [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. U Beogradu i središnjoj Srbiji [[nacisti]] su podržali osnivanje vlade [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. Beogradski [[Židovi]], [[Romi]], [[komunisti]], i drugi [[Antifašizam|antifašisti]] odvedeni su u [[Sabirni logor|logore]] [[Sabirni logor Sajmište|Sajmište]]&lt;ref&gt;[http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205988.pdf Koncentracijski logor Sajmište] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; i [[Sabirni logor Banjica|Banjica]], kroz koje je tijekom rata prošlo oko 125.000 ljudi. Dana 16. i 17. travnja [[1944.]] grad su bombardirali i [[Saveznici]], pri čemu je poginulo oko 1600 stanovnika. Borbe za oslobođenje grada od Sila osovine započele su 13. i 14. listopada, a grad je konačno oslobođen [[20. listopada]] 1944. Zajedničkim snagama oslobodili su ga [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]] i [[Crvena armija]]. Tijekom cijelog rata Beograd je ukupno izgubio oko 50.000 stanovnika i pretrpio teška razaranja.

Nakon Drugog svjetskog rata grad postaje glavim gradom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] te se razvija u značajno industrijsko, političko, obrazovno, prometno i kulturno središte cijele tadašnje države. Godine [[1951.]] vlasti započinju s izgradnjom [[Novi Beograd|Novog Beograda]] s lijeve obale rijeke Save. Deset godina kasnije Beograd je bio domaćin Prve konferencije [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanih država]]. Godine [[1980.]] umire dugogodišnji jugoslavenski predsjednik [[Josip Broz Tito]]. Pokop i svečanosti odvijaju se u Beogradu, a nazočno je oko 700.000 građana.
Nakon [[1991.]] i raspada SFRJ Beograd postaje sinonim za česte prosvjede, ulične nerede i opće nezadovoljstvo i nestabilnost. Bilježi se više velikih prosvjeda protiv politike [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], na [[Ulica|ulice]] čak izlaze i [[tenk]]ovi, a bilježe se i smrtno stradale osobe.&lt;ref&gt;[http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html Previranja u Srbiji tijekom 90-ih godina 20. stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070619005413/http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html |date=19. lipnja 2007. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; [[NATO-ovo bombardiranje SRJ]] [[1999.]] godine uzrokovalo je značajnu štetu gradskoj infrastrukturi.

[[Datoteka:Park prijateljstva - panoramio.jpg|minijatura|Spomenik žrtvama bombardiranja Beograda 1999.]] 
Među pogođenim zgradama bilo je i nekoliko ministarstava, zgrada [[RTS]]-a u kojoj je poginulo 16 zaposlenih, nekoliko [[bolnica]], hotel ''Jugoslavija'', nekadašnja zgrada Centralnog komiteta, [[televizijski toranj Avala]], kao i kineska ambasada u Novom Beogradu.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 NATO-ovo bombardiranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005548/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Padom Miloševićeva režima početkom novog milenija vraća se optimizam u gradski život.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Ушће Саве у Дунав поред десне обале Великог ратног острва и Калемегдана.jpg|minijatura|lijevo|Ušće Save u [[Dunav]] pored desne obale Velikog ratnog otoka i [[Kalemegdan]]a.]]
[[Datoteka:Sunset at Gardos.jpg|minijatura|lijevo|[[Zemun]] u sumrak. U središtu Kula Gardoš.]]
Beograd predstavlja svojevrsno raskrižje putova između [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] i [[Orijent]]a.  Smješten je u sjevernom dijelu [[Središnja Srbija|Središnje Srbije]], na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]] te okružen [[Vojvodina|Vojvodinom]] s tri strane. Središte grada nalazi se na desnoj obali Dunava i desnoj obali Save. Na lijevoj obali Dunava počinje Banatska ravnica na kojoj se nalaze [[Borča]] i [[Krnjača]], slabije naseljena sjeverna predgrađa. Između desne obale Dunava i lijeve obale Save nalaze se [[Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin (općina)|Surčin]], gdje prolazi bivša granica [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Rijeke Dunav i Sava imaju nekoliko [[ada]], riječnih otoka. Najpoznatije su [[Veliki ratni otok]] (na samom ušću) te [[Ada Ciganlija]] na Savi. Urbana površina grada iznosi 359,96 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]], dok šire gradsko područje obuhvaća prostor od 3.222,68 četvornih kilometara.

=== Klima ===
Klima je [[Umjerena kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]].&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 Klima Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001057/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Prosječna godišnja [[temperatura]] [[zrak]]a iznosi 12,3&amp;nbsp;°C. Najtopliji [[Mjesec (razdoblje)|mjesec]] je [[srpanj]] s prosječnom temperaturom od 21,8&amp;nbsp;°C, dok je najhladniji [[siječanj]] s prosjekom od 0,6&amp;nbsp;°C. Beograd godišnje u prosjeku ima oko 25 [[dan]]a s temperaturom većom od 30&amp;nbsp;°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 680 [[milimetar]]a po [[Četvorni metar|četvornom metru]]. Broj sunčanih [[sat]]i godišnje iznosi oko 2025. Najsunčaniji mjeseci su srpanj i [[kolovoz]], a najmračniji [[prosinac]] i [[siječanj]], s tek 2 do 3 sunčana sata dnevno. Za [[Zima|zimu]] je karakteristična [[košava]], vrlo hladan [[vjetar]] koji dodatno spušta temperature zraka.

=== Reljef ===
[[Slika:DJI_0387-12.jpg|mini|lijevo|Spomenik Neznanom heroju na Avali, Avalski toranj i panoramski pogled na grad Beograd.]]
Središte grada nalazi se na uzvišenom i relativno brdovitom terenu. Najviša točka grada je brdo Torlak s 303 metra nadmorske visine. Južno od gradskih granica nalaze se [[Planina|planine]] [[Avala]] (511 m) i [[Kosmaj]] (628 m). Područja Novog Beograda, Zemuna, Batajnice, Surčina, Borče i Krnjače reljefno su niža te uglavnom ravna zbog djelovanja vode tijekom prošlosti.

== Imena ==
[[Datoteka:Republic Square (27420599076).jpg|minijatura|Trg Republike. Lijevo: Narodni muzej Srbije – Centar: Spomenik knezu Mihajlu i Hotel Marriott – Desno: Narodno kazalište.]]
[[Datoteka:Saborna Crkva nocu.jpg|minijatura|desno|Dorćol, srediste grada Beograda, panorama noću.]]
[[Datoteka:DJI 0136-12.jpg|minijatura|desno|Panoramski pogled na [[Kalemegdan]] i kip Pobjednik, djelo hrvatskog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]].]]

Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Isto su ga zvali i Srbi ijekavci u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovni i Crnoj Gori. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik &quot;Biograd na Dunavu&quot; (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak &quot;na Dunavu&quot; stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd ([[Székesfehérvár]]) i Biograd na Dunavu (Beograd).
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Ime !! Objašnjenje
|-
|Singidun || ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279. g. pr. Krista
|-
|Singidunum || Romanizirano keltsko ime
|-
|Bjelgrad || Slavensko ime; prvo javljanje 878. u pismu pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom
|-
|Alba Graeca || latinski prijevod
|-
|Fejervar || mađarsko ime
|-
|Griechische Weissenburg || srednjovjekovno njemačko ime
|-
|Castelbiancho || talijansko ime
|-
|Nandoralba || srednjovjekovno mađarsko ime
|-
|Nandorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime
|-
|Landorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime
|-
|Veligradon || bizantsko ime
|-
|Veligrada || tursko ime
|-
|Dar Ul Džihad (Kuća rata) || 2. tursko ime
|-
|Belogrados poleos || grčko ime
|-
|}

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Novi Beograd test.jpg|mini|280px|[[Brutalizam|Brutalistička]] arhitektura [[Novi Beograd|Novog Beograda]].]]

[[Datoteka:Belgrade municipalities.svg|mini|280px|Zemljovid gradskih i prigradskih općina.]]
Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom. Podijeljen je na 17. općina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih općina.

:'''Gradske općine su:'''
{{glavni|Beogradske općine}}
* [[Čukarica]]
* [[Novi Beograd]]
* [[Palilula]]
* [[Rakovica (Beograd)]]
* [[Savski Venac]]
* [[Stari Grad (Beograd)]]
* [[Voždovac]]
* [[Vračar (općina)]]
* [[Zemun]]
* [[Zvezdara]]

:'''Prigradske su općine :'''

* [[Barajevo]]
* [[Grocka]]
* [[Lazarevac]]
* [[Mladenovac]]
* [[Obrenovac]]
* [[Sopot (općina)|Sopot]]
* [[Surčin]]
[[Slika:Hram Sv. Save u Beogradu 2023-01-07 DJI 0807-12.jpg|mini|desno|Vračara, [[Hram svetog Save|Katedralni hram Svetog Save]] i Narodna knjižnica.]]

== Stanovništvo ==

=== Kretanje broja stanovnika tijekom povijesti ===

{{nedostaju izvori}}
Sljedeća tablica prikazuje razvoj broja stanovnika tijekom povijesti. Podaci su dani za šire gradsko područje.
{{Demography 12col|510px|[[170.]]&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- Stanovništvo Singidunuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120911062311/http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- |date=11. rujna 2012. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; |[[1284.]]|[[1426.]]&lt;ref&gt;[http://www.belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html Kretanje stanovništva u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150124013545/http://belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html |date=24. siječnja 2015. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; |[[1683.]]|[[1738.]]|[[1878.]]|[[1914.]]|[[1941.]] 
|[[1965.]]&lt;ref&gt;[http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm Razvoj stanovništva Jugoslavenskih gradova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180626031900/http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm |date=26. lipnja 2018. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; |[[1981.]]|[[2002.]]|[[2011.]]|8.000|25.000|50.000|100.000|40.000|50.000|100.000|340.000|1.000.000|1.480.000|1.580.000|1.660.000}}

[[Slika:Свјетлопис римокатоличке цркве Анте Падованског у Биограду.jpg|mini|desno|Katolička crkva Svetog Antuna Padovanskog]]

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, u deset gradskih općina Beograda živi ukupno 1.232.731 stanovnik, a u svih 17 općina koje čine teritorij Grada Beograda živi 1.659.440 stanovnika. Gledano prema stanovništvu, najveća je općina Novi Beograd, koja ima više od 200.000 stanovnika, od kojih mnogi ondje žive neprijavljeni.

=== Nacionalni sastav ===
Slijedi prikaz [[nacionalnost]]i koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %:
[[Slika:Naris Crkva svetog Marka, Beograd (St. Mark's Church, Belgrade).jpg|mini|desno|Crkva Svetog Marka memorijalna crkva i počivalište cara [[Stefan Uroš IV. Dušan|Stefana Uroša IV. Dušana]].]]
[[Slika:Хотел Москва у Београду - мај 2024.jpg|mini|Hotel Moskva]]
* '''Srbi''' – 1.417.187 (85,4 %)
* '''Jugoslaveni''' – 22.161 (1,3 %)
* '''Crnogorci''' – 21.190 (1,3 %)
* '''Romi''' – 19.191 (1,2 %)

Osim navedenih, prema popisu iz 2011. u gradu živi još i 8372 [[Makedonci|Makedonca]] i 4617 Muslimana (u smislu nacionalnosti). Neslužbene procjene govore i o brojci između 10 i 20 tisuća [[Kinezi|Kineza]]&lt;ref&gt;[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml Članak o doseljenim Kinezima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212031104/http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; koji su se doselili posljednjih desetak godina. Također, tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća doselio je određen broj stanovnika iz [[Sirija|Srije]], [[Irak]]a, [[Iran]]a i [[Jordan]]a.&lt;ref&gt;[http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm Arapi u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114070003/http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm |date=14. siječnja 2012. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt;

=== Vjerski sastav ===
Slijedi vjerski prikaz stanovništva, uključene su vjerske zajednice koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %:

* '''Pravoslavci''' – 1.429.170 (86,1 %)
* '''Muslimani''' – 20.366 (1,2 %)

Osim toga, u gradu živi još 16.305 [[Rimokatolici|rimokatolika]], 3796 [[Protestanti|protestanata]] te oko 2200 [[Židovi|židova]].

=== Hrvati u Beogradu ===

Popis daje službenu brojku od 10.381 Hrvata koji žive u Beogradu, što čini 0,6 % ukupnog stanovništva.

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Belgrade_Waterfront_(Београд_на_води).jpg|mini|lijevo|Pogled na Beograd na vodi, 2024.]]
Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća cijela tadašnja SR Jugoslavija bila je pod sankcijama [[UN|Ujedinjenih naroda]]. Također, [[hiperinflacija]] [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] dodatno je desetkovala gospodarstvo grada. Oporavak počinje padom režima Slobodana Miloševića nakon [[2000.]] godine kada su ukinute sankcije.

Danas Beograd i njegovo metropolitansko područje čine gospodarski najrazvijeniji dio Srbije. Navedeni prostor između ostalog ima i velik prometni značaj, što dodatno olakšava gospodarske aktivnosti. Ovdje se tako ostvaruje više od 40 % državnog [[BDP]]-a, Beograd daje više od 30 % ukupne radne snage u državi,&lt;ref&gt;[http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 Gospodarski značaj Beograda u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006122226/http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 |date=6. listopada 2014. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; a njegovi stanovnici ostvaruju i najveći prosječni dohodak u zemlji. U gradu je sjedište svih važnijih domaćih gospodarskih ustanova, poput [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] i [[Beogradska burza vrijednosnih papira|Beogradske burze vrijednosnih papira]]. Također, svoja sjedišta ovdje ima i velik dio najvećih domaćih tvrtki te predstavništva međunarodnih tvrtki.

=== Industrija ===
Značajno su razvijene [[Tekstilna industrija|tekstilna]], [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačka]], [[Elektrotehnička industrija|elektrotehnička]], [[Strojarska industrija|strojarska]], [[Kemijska industrija|kemijska]] i [[Petrokemijska industrija|petrokemijska]] [[industrija]]. Nešto slabije razvijena je [[vojna industrija]] i [[brodogradnja]] koje su izmeštene van Beograda, dok se tu nalaze vojni instituti. Beograd je regionalni centar i [[Informatička tehnologija|IT]] industrije te se očekuje da će od kraja 2023. ovaj sektor prihodovati 4 milijarde eura.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Matić|first=Nada|date=2023-06-16|title=Izvoz IT usluga iz Srbije u 2023. veći 44 odsto nego prošle godine! Brnabić: Na kraju godine očekujemo 4 milijarde evra|url=https://www.blic.rs/biznis/tehnologija/evo-koje-su-projekcije-za-izvoz-it-usluga-iz-srbije-u-2023-godini/19dclsl|access-date=2023-12-29|website=Blic.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt;

=== Financije ===
U starom dijelu grada smještena je Narodna banka Srbije i [[Beogradski sajam]] – najveći izložbeni prostor u zemlji. [[Novi Beograd]] predstavlja glavnu poslovnu četvrt grada i najbrže rastuću [[Poslovna četvrt|poslovnu četvrt]] u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Ondje su smještene Beogradska burza vrijednosnih papira, poslovni neboder [[Zapadna kapija Beograda]], športska dvorana [[Beogradska arena]], poslovni park [[Airport City Beograd]], poslovno-stambeni kompleks [[Savograd]], kongresni kompleks [[Sava centar]], medijska kuća [[B92]], luksuzni [[hotel]]i Hyatt i Continental te veliki [[Prodajni centar|prodajni centri]] Ušće, Delta i Mercator. [[PC Ušće|Poslovni centar Ušće]] sa svojih 25 katova najviši je [[poslovni neboder]] u Srbiji.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Botanička_bašta_Jevremovac,_Beograd_-_Japanski_vrt_07.jpg|mini|Botanička bašta Jevremovac, japanski vrt]]
[[Datoteka:Skadarska.jpg|mini|Gradska boemska četvrt, [[Skadarlija]]]]

Zbog svog položaja, burne povijesti, različitih kulturnih utjecaja i znamenitosti, Beograd dio prihoda ostvaruje i od turističkih aktivnosti. Osim gradskih znamenitosti, [[turist]]i grad posjećuju i zbog bogatog noćnog života. Grad obiluje [[Noćni klub|noćnim klubovima]], koji su osim na ulicama smješteni i na splavima duž obala Save i Dunava.&lt;ref&gt;[http://www.dw.de/serbia-belgrades-nightlife-floats-on-the-danube/a-2129528-1 Beogradski noćni život na Dunavu] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Godišnji prihod koji grad ostvari od [[Turizam|turizma]] iznosi oko pola [[milijarda|milijarde]] [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;[http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ Beogradski prihodi od turizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130624014837/http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ |date=24. lipnja 2013. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt;

== Mediji ==
Beograd je dom svih važnih medija u Srbiji. Navedni su samo najvažniji:

'''''Radijske postaje:'''''
 
[[RTS]] – Radio Beograd, Radio Beograd 202, Radio B92, Radio Indeks, Radio Jugoslavija, Radio Novosti,  Radio Nostalgija,  Radio Politika, Radio Top FM, Radio S, Radio Studio B, Radio Pink

'''''Televizijske postaje:'''''
 
TV Avala, RTS – Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat), TV B92, TV Khrlo E Romengo (na romskom), TV Košava, TV Metropolis, TV Pink, TV Politika, TV YU INFO (Info24)

'''''Produkcijske kuće:'''''
  
Produkcijska grupa Mreža, Video nedeljnik, VIN Advance, DTV produkcija, Emotion Production, Produkcija Rikošet,  Produkcijska kuća Adrenalin

'''''Domaće novinske agencije:'''''

Tanjug, FoNet, Beta, Tiker

== Promet ==
[[Slika:Belgrade Nikola Tesla Airport 1.jpg|mini|[[Zračna luka Nikola Tesla]]]]

=== Cestovni promet ===
[[Slika:AKMS 321 i Solaris Urbino 18 GSP Beograd.jpg|mini|Trolejbusi u Beogradu.]]
[[Slika:SV 410 006 - SOKO - Novi Beograd - 03.jpg|mini|ICE vlak brenda Soko Srbijavoza, model Stadler Kiss, na pruzi željezničkog kolodvora [[Novi Beograd]].]]
[[Slika:CAF GSP-1520.jpg|mini|[[Tramvajski prijevoz u Beogradu]]. Na slici kompozicija novog CAF tramvaja.]]

Beograd predstavlja jedno od raskrižja važnih europskih putova. Smješten je na sjecištu europskih koridora br. 10 i br. 7. Tako se koridor 10 proteže od [[Zagreb]]a preko Beograda u smjeru [[Niš]]a, dok koridor 7 vodi iz [[Budimpešta|Budimpešte]] preko Beograda u smjeru [[Solun]]a.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070609151239/http://www.bankwatch.org/project.shtml?w=147584&amp;s=1961998 Prometni položaj Beograda] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Na metropolitanskom području grada nalazi se 10 mostova, te jedan most u izgradnji. Važan korak bit će i dovršenje [[Beogradska obilaznica|Beogradske obilaznice]], projekta koji bi trebao rasteretiti ceste u središtu grada.

==== Mostovi na rijeci Savi ====
* [[Brankov most]] (cestovni)
* [[Stari savski most u Beogradu|Stari savski most]] (cestovni i tramvajski)
* [[Gazela (Beograd)|Gazela]] (cestovni)
* [[Stari željeznički most u Beogradu|Stari željeznički most]] (željeznički)
* [[Novi željeznički most u Beogradu|Novi željeznički most]] (za prometovanje gradske i prigradske željeznice)
* [[Most na Adi]] (cestovni i za planirano prometovanje gradske i prigradske željeznice)
* [[Cestovni Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (cestovni)
* [[Željeznički Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (željeznički)
* [[Most Obrenovac – Surčin]] (cestovni)

==== Mostovi na Dunavu ====
* [[Pančevački most]] (cestovni i za prometovanje gradske i prigradske željeznice )
* [[Kineski most prijateljstva]] (cestovni, u izgradnji, planirano dovršenje izgradnje je krajem [[2014.]] godine)

==== Važne petlje i prometna raskrižja ====
* [[Mostarska petlja]] (velika cestovna petlja izgrađena u dva dijela, nalazi se na autocesti E 75)
* [[Slavija (Beograd)|Slavija]] (važan kružni tok prometa nedaleko od središta grada)
* [[Autokomanda (prometna petlja)|Autokomanda]] (druga cestovna petlja na autocesti E 75, također naziv za dio grada u kojem se nalazi)
* nekoliko većih cestovnih raskrižja i kružnih tokova prometa u Novom Beogradu (svi smješteni na autocesti E 75)

=== Željeznički promet ===
Važnu ulogu imaju i linije državnih i međunarodnih [[vlak]]ova. Beograd je vrlo dobro povezan s mnogim domaćim ([[Kragujevac]], [[Novi Sad]], [[Niš]], [[Subotica]]) i međunarodnim odredištima ([[Bar (grad)|Bar]], [[Beč]], [[Budimpešta]], [[Istanbul]], [[Ljubljana]], [[München]], [[Sofija]], [[Zürich]]). Trenutačno ne postoji željeznička poveznica između [[Zagreb]]a i Beograda. [[2023.]] godine otvoren je novi suvremeni željeznički kolodvor, poslije gotovo 40 godina izgradnje. U planu je izgradnja metro sustava. Određene su linije [[Beogradski metro|Beogradskog metro sustava]], a izgradnja je počela [[2020.|2021.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=POSLE POLA VEKA OBEĆANJA: Postavljena građevinska tabla, sutra počinje izgradnja beogradskog metroa|url=https://www.novosti.rs/beograd/vesti/1057778/metro-gradjevinski-radovi-metro-beogradu|access-date=2023-12-30|website=NOVOSTI|language=sr}}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će u promet biti pušten krajem [[2025.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Marković|first=Milica|date=2019-06-08|title=(MAPA) METRO ISPOD SAVE, PRVA VOŽNJA 2025. Otkrivamo vam trase prve dve linije, ko će ga graditi i da li će važiti BUSPLUS|url=https://www.blic.rs/vesti/beograd/mapa-metro-ispod-save-prva-voznja-2025-otkrivamo-vam-trase-prve-dve-linije-ko-ce-ga/cqlp4fw|access-date=2023-12-30|website=Blic.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Свјетлопис жељезничке станице Биоград центар5.jpg|mini|desno|[[Željeznički kolodvor Beograd Centar]].]]

=== Zračni promet ===
Beogradska [[Zračna luka Nikola Tesla|zračna luka Nikole Tesle]] nalazi se pored [[Surčin]]a na 12&amp;nbsp;km zapadno od središta grada, u kojoj se nalazi 20-ak predstavništava stranih zrakoplovnih [[Tvrtka|tvrtki]]. Godišnje njome prođe oko 5 milijuna putnika.&lt;ref&gt;[http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126084451/http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0|date=26. siječnja 2016.}} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Dolaskom francuskog investitora VINCI koji je preuzeo upravljanje zračnom lukom, postavljen je cilj od 15 milijuna putnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VINCI Airports modernizuje i unapređuje kvalitet usluge na beogradskom aerodromu|url=https://beg.aero/lat/node/493|url-status=live|access-date=30. prosinca 2023.|website=Belgrade Airport}}&lt;/ref&gt;

=== Riječni promet ===
[[Slika:River Sava - panoramio.jpg|mini|Rijeka Sava u Beogradu.]]

Osim kopnenog, u Beogradu važnu ulogu ima i riječni teretni promet, jer se grad nalazi na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Gradska riječna luka nalazi se na Dunavu i služi prvenstveno za prijevoz i utovar robe. Putnički riječni promet ima manji značaj, a pristaništa za ukrcaj i iskrcaj putnika nalaze se na Savi. Glavno teretno pristanište je iz Beograda prebačeno u Pančevo.{{Nedostaje izvor}}

=== Gradski promet ===
Gradski promet sastoji se od 118 gradskih autobusnih linija (broj prelazi i 300 linija ako se uključi i prigradski autobusni promet), 12 tramvajskih linija, 8 linija trolejbusa&lt;ref&gt;[http://www.gsp.rs/english/statistic.htm Gradsko saobraćajno poduzeće Beograd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510071133/http://www.gsp.rs/english/statistic.htm |date=10. svibnja 2009. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; te gradske i prigradske željeznice (4 plus 1 linija). [[Podzemna željeznica|Metro sustav]] ne postoji, iako je taj projekt već desetljećima u planu te se u bližoj budućnosti planira početak izgradnje. Također, u gradu je službeno registrirano više od 20 taksi udruženja, s više od 1000 vozila. Cijene taksi usluga uglavnom su niže od sličnih europskih gradova, ali su i česti slučajevi ilegalnog obavljanja taksi usluga.

=== Povezani članci ===
* [[Autocesta E75]]
* [[Željeznička pruga Beograd – Bar]]
* [[Zračna luka Nikola Tesla]]
* [[Tramvajski promet u Beogradu]]
* [[Gradska i prigradska željeznica u Beogradu]]
[[Datoteka:Captain Miša's Mansion (13809297763).jpg|mini|[[Kapetan-Mišino zdanje]], zgrada Rektorata Sveučilišta u Beogradu]]

== Obrazovanje i znanost ==
[[Slika:Serbia Beograd SANU - Feb 2006.jpg|mini|[[Srpska akademija znanosti i umjetnosti]].]]
U Beogradu postoji 195 [[Osnovna škola|osnovnih]] i 85 [[Srednja škola|srednjih]] škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umjetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sustav obuhvaća 51 stručnu srednju školu, 21 gimnaziju, 8 umjetničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih [[učenik]]a obrazuje 22.000 zaposlenih u više od 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 [[Četvorni metar|četvornih metara]] funkcionalnog prostora.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 Osnovne i srednje škole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005743/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; U Beogradu postoje dva državna sveučilišta i više privatnih ustanova za više i visoko obrazovanje. [[Sveučilište u Beogradu]] nastalo je od Velike škole, osnovane [[1808.]],&lt;ref&gt;[http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ Povijest Beogradskog sveučilišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212100619/http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; a službeno je utemeljeno [[1905.]] godine. Godine [[1973.]] umjetničke akademije prerasle su u fakultete umjetnosti, a Umjetnička akademija postala je Sveučilište umjetnosti, drugo samostalno sveučilište u gradu.&lt;ref&gt;[http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu Sveučilište umjetnosti u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104084557/http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu |date=4. studenoga 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Danas grad ukupno ima više od 70.000 [[Student|studenata]], a prema nekim neslužbenim izvorima taj se broj penje i do 90.000. Najznačajnije gradske knjižnice su Narodna knjižnica Srbije, Beogradska sveučilišna knjižnica i Beogradska gradska knjižnica.

Od znanstveno-istraživačkih ustanova ovdje se nalaze: 
[[Slika:Belgrade_Book_Fair_2.jpg|mini|Beogradski sajam knjiga]]

* [[SANU|Srpska akademija znanosti i umjetnosti]]
* [[Zavod za nuklearnu znanost u Vinči]]&lt;ref&gt;[http://www.vin.bg.ac.rs/index.php/sr/ Službene web stranice Instituta za nuklearnu znanost u Vinči] (srpski jezik)&lt;/ref&gt;
* [[Vojnogeografski institut u Beogradu|Vojnogeografski institut]]&lt;ref&gt;[http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html Službene web stranice Vojnogeografskog instituta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121210111907/http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html |date=10. prosinca 2012. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt;
* [[Biološki institut Siniša Stanković]]
* [[Geografski institut Jovan Cvijić]]
* [[Institut za imunologiju i virologiju Torlak]]
* [[Institut za očuvanje prirodne raznolikosti i proučavanje ljekovitog bilja Josif Pančić]]
* [[Institut za Fiziku u Zemunu]]
* [[Institut Nikola Tesla]]
* [[Institut Mihajlo Pupin]]

Što se tiče zdravstvenih institucija, Beograd ima stotinjak ustanova za skrb i pomoć bolesnicima različitih potreba, te isto toliko ljekarni. Najveća medicinska ustanova je [[Vojnomedicinska akademija u Beogradu|Vojnomedicinska akademija]] (skraćeno: ''VMA''), otvorena [[1844.]] te je ujedno i najveći bolnički centar u Srbiji.&lt;ref&gt;[http://www.vma.mod.gov.rs/sr-lat/#.URc_fB1949Y Službene web stranice Vojnomedicinske akademije] (srpski jezik)&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Slika:Zaduzbinamiodragakostica.jpg|mini|“Palača nauke”.]]
[[Slika:Museum of contemporary art, Belgrade (Музеј савремене уметности Београд).jpg|mini|Muzej suvremene umjetnosti.]]
=== Događanja ===
Beograd je domaćin nekoliko godišnjih važnih međunarodnih događanja, u koja se ubrajaju: [[Beogradski filmski festival]], [[Beogradski međunarodni kazališni festival]], [[Beogradski glazbeni festival]] (skraćeno BEMUS),&lt;ref&gt;[http://www.bemus.rs/ BEMUS] Beogradske glazbeni festival (srpski jezik)&lt;/ref&gt; [[Beogradski sajam knjiga]] te [[Beogradski pivski festival]].&lt;ref&gt;[http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 Kulturni događaji u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924071921/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 |date=24. rujna 2014. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Također, od [[1996.]] godine u gradu se dvaput godišnje (jesen/zima i proljeće/ljeto) održava i tjedan mode.&lt;ref&gt;[http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php Službene web stranice Beogradskog tjedna mode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107082930/http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php |date=7. studenoga 2011. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; [[Beogradski tjedan mode]] nalazi se na listi 40 najvažnijih tjedana mode u [[svijet]]u.

=== Muzeji, galerije i arhivi ===
[[Datoteka:Museum of Yugoslav History (13809198584).jpg|mini|Muzej povijesti Jugoslavije]]
* [[Narodni muzej u Beogradu|Narodni muzej]]
* [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]]
* [[Muzej SPC]]
* [[Arhiv Jugoslavije]]
* [[Teslin muzej u Beogradu|Teslin muzej]]
* [[Muzej zrakoplovstva u Beogradu|Muzej zrakoplovstva]]
* [[Meteorološki muzej u Beogradu|Meteorološki muzej]]
* [[Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu|Muzej suvremene umjetnosti]]
* [[Kuća cvijeća]]
* [[Muzej primijenjene umjetnosti u Beogradu|Muzej primijenjene umjetnosti]]
* [[Muzej istorije Jugoslavije|Muzej povijesti Jugoslavije]]
* [[Istorijski muzej Srbije|Povijesni muzej Srbije]]
* [[Muzej afričke umjetnosti]]
* [[Konak Knjeginje Ljubice]]
* [[Galerija fresaka u Beogradu|Galerija fresaka]]
* [[Muzej grada Beograda]]
* [[Muzej Tome Rosandića]]
* [[Prirodnjački muzej u Beogradu|Prirodnjački muzej]]
* [[Muzej željeznice u Beogradu|Muzej željeznice]]
* [[Muzej automobila u Beogradu|Muzej automobila]]
* [[Poštanski muzej u Beogradu|Poštanski muzej]]
* [[Arhiv Narodne banke Srbije]]

=== Kazališta, opere i filharmonija ===
[[Datoteka:Matematička gimnazija - Mathematical Gymnasium Belgrade - MGB - Anniversary.jpg|mini|180px|“Nacionalno kazalište u Beogradu”]]
[[Datoteka:Jugoslovensko dramsko pozoriste.jpg|mini|“Jugoslavensko dramsko kazalište”]]

==== Kazališta ====
* [[Kazalište na Terazijama]]
* [[Jugoslavensko dramsko kazalište]]
* [[Kazalište Zvezdara]]
* [[Atelje 212]]
* Beogradsko dramsko kazalište
* Bitef teatar
* Boško Buha
* Dadov
* Kazalište na Slaviji
* Kazalište na brdu
* Akademija 24

==== Opere: ====
* [[Narodno kazalište u Beogradu|Narodno kazalište]]&lt;ref&gt;[http://www.narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 Službene web stranice Srpskog narodnog kazališta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130220015737/http://narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 |date=20. veljače 2013. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt;
* [[Opera Madlenianum]]&lt;ref&gt;[http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&amp;module=system&amp;page_id=17 Službene web stranice Opere Madlenianum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515105613/http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&amp;module=system&amp;page_id=17 |date=15. svibnja 2013. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt;

Obje navedene ustanove imaju ulogu i [[Opera|opere]] i [[Kazalište|kazališta]].

==== Filharmonija ====
* [[Beogradska filharmonija]]

=== Arhitektura ===
[[Slika:Свјетлопис зграде народне скупштине Србије.jpg|mini|lijevo|Dom Narodne skupštine Republike Srbije.]]
[[Slika:Железничка станица Београд главна и споменик Стефана Немање (closed Belgrade Main Railway station, 2023).jpg|mini|lijevo|Bivši glavni željeznički kolodvor i monumentalni spomenik vladaru, Velikom županu [[Stefan Nemanja|Stefanu Nemanji]], rodonačelniku srpske kraljevske loze [[Nemanjići|Nemanjića]].]]
[[Slika:Stari i Novi dvor.jpg|mini|Stari dvor, sjedište Gradskog poglavarstva, kupola skupštine Srbije i Novi dvor ured predsjednika Republike Srbije.]]
[[Slika:Zgrada Ministarstva saobraćaja u Beogradu 2006.jpg|mini|Palača srpskih željeznica.]]
[[Slika:Serbia, Belgrade, Airport City - Airplane, 20120908.jpg|mini|Airport City.]]
Beogradska je [[arhitektura]] vrlo raznolika. Od tipično vojvođanske u [[Zemun]]u, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao što su [[neoklasicizam]], [[barok]], [[secesija]], srpsko-bizantski stil, pa do socrealističke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najveće gradilište u Jugoistočnoj Europi.

==== Arhitektonske ambijentalne cjeline ====
* [[Skadarlija]]
* [[Kosančićev venac]]
* [[Obilićev venac]]

==== Poznate zgrade ====
* Beli Dvor
* Rektorat Sveučilište u Beogradu
* [[Hotel Moskva (Beograd)|Hotel Moskva]]
* [[Beograđanka]]
* Savezna Skupština
* Stari Dvor
* Crkva svetog Marka
* Saborna crkva
* [[Hram Svetog Save]]
* Športska dvorana [[Beogradska arena]]
* [[Palača Albanija]]
* Zgrada [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]]
* Konak kneginje Ljubice
* Milošev konak
* Stambol kapija
* [[PC Ušće]]
* Zgrada [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]]
* [[Zapadna kapija Beograda]], poznata i kao ''Kula Geneks''
* [[Istočna kapija Beograda]], poznata i kao ''Rudo''
* Kongresni kompleks [[Sava centar]]
* [[Beogradski sajam]]
* [[Televizijski toranj Avala]]
* Treća beogradska gimnazija

Od primjera osebujne arhitekture, ondje su:
*[[Bajrakli džamija (Beograd)|Bajrakli džamija]]
* [[Kavana &quot;?&quot; (Beograd)|Kavana &quot;?&quot;]]

==== Značajne ulice i trgovi ====
* Bulevar Kralja Aleksandra, najduža ulica u Beogradu s nešto više od 8&amp;nbsp;km 
* [[Knez Mihailova ulica|Knez Mihailova]]
* [[Skadarlija]]
* [[Slavija (Beograd)|Slavija]]
* [[Terazije]]
* Trg Republike
* Kralja Milana
* Trg Nikole Pašića
* Studentski trg
* Kneza Miloša
* Pariska
* Ulica Antuna Jelalića

==== Spomenici ====
* [[Pobednik (spomenik)]]
* Spomenik Knezu Mihailu
* [[Spomenik Neznanom junaku|Spomenik neznanom junaku]] na [[Avala|Avali]]
* Spomenik zahvalnosti Francuskoj
* Aleja Velikana
* Vukov spomenik (spomenik Vuku Karadžiću)
* Igrali se konji vrani (pred Skupštinom)

==== Parkovi ====
* [[Kalemegdan]]
* [[Karađorđev park]]
* [[Finansijski park]]
* [[Manjež]]
* [[Pionirski park]]
* [[Tašmajdan]]
* [[Topčider]]
* [[Univerzitetski park]]

=== Noćni život ===
[[Slika:Belgrade nightlife on riverclubs.jpg|mini|desno|Noćni život Beograda.]]
[[Slika:Galerija Belgrade Predrag Vuckovic.jpg|mini|desno|Tržni centar Galerija, najveći tržni centar na području jugoistočne Europe.]]

Beograd ima reputaciju grada koji nudi svakodnevni i živopisan noćni život,&lt;ref&gt;[http://travel2.nytimes.com/2005/10/16/travel/16belgrade.html?ei=5070&amp;en=7609599255a87c01&amp;ex=1161662400&amp;adxnnl=1&amp;adxnnlx=1161525814-hyzmwSBEex5SGL+lJDVm2w&amp;_r=0 New York Times o beogradskom noćnom životu] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; s mnoštvom klubova otvorenih do svitanja širom grada, dobrom hranom te raznom ostalom ponudom, poput primjerice kockarnica.&lt;ref&gt;[http://www.grandcasinobeograd.com/ Grand casino Beograd] (srpski jezik)&lt;/ref&gt; Većina najpoznatijih klubova smještena je na splavovima duž obala Save i Dunava. Ovakvu vrstu zabave ponajviše prakticiraju vikend posjetitelji iz okolnih država, posebno oni iz [[Makedonija|Makedonije]], [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Razlozi koje navode su prijateljska atmosfere, sjajni klubovi i barovi, niske cijene, nepostojanja jezičke barijere te i liberalne regulative vezane za noćni život.
[[Slika:Street Knez Mihailova.png|mini|desno|Knez Mihajlova, glavni gradski korzo. Kavana Ruski car.]]

Poznata mjesta za ljubitelje alternativne glazbe poznati su klubovi kao što su Akademija&lt;ref&gt;[http://www.akademija.net/remote/?call=2&amp;lg=1 Službene web stranice Kluba Akademija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080802235217/http://www.akademija.net/remote/?call=2&amp;lg=1 |date=2. kolovoza 2008. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; i Klub studenata tehnike.&lt;ref&gt;[http://www.kst.org.rs/ Službene web stranice Kluba studenata tehnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150507060601/http://www.kst.org.rs/ |date=7. svibnja 2015. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; Jedno od najpoznatijih mjesta za alternativne kulturne događaje u gradu je Studentski kulturni centar. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih grupa se često održavaju u SKC-u, kao i umjetničke izložbe, javne debate i razgovori.

Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu, a ljubitelji su starogradske glazbe, tipične za sjeverne krajeve Srbije, večeri uglavnom provode na Skadarliji, staroj boemskoj četvrti grada gdje su se okupljali pjesnici i umjetnici krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Ondje se također nalaze i neki od najboljih i najstarijih beogradskih [[restoran]]a.

== Znamenitosti ==
* [[Kalemegdan]] – najveći gradski [[park]], u sklopu njega nalaze se [[Beogradska tvrđava]], [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]] i [[Beogradski zoološki vrt|Zoološki vrt]]
* [[Knez Mihailova ulica]] – [[pješačka zona]], jedna od glavnih gradskih šetnica
* [[Hram svetog Save]] – jedna od najvećih [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Crkva|crkvi]] na [[svijet]]u
* [[Skadarlija]] – stara boemska četvrt, dom poznatih gradskih [[restoran]]a i starogradske glazbe
* [[Most na Adi]] – najveći [[most]] u gradu, na rijeci Savi. Primjer moderne gradske arhitekture
* [[Kavana Vapiano]] – jedna od najpoznatijih [[kavana]] i restorana u [[grad]]u. Dugo godina poznata pod nazivom ''Ruski car''&lt;ref&gt;[http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 Ruski car postaje Vapiano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729183114/http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 |date=29. srpnja 2013. }}, Kurir (srpski jezik)&lt;/ref&gt; 
* [[kavana &quot;?&quot; (Beograd)|Kavana &quot;?&quot;]] – jedna od najstarijih balkanskih kavana
* [[Ada ciganlija]] – nekada [[ada]] na Savi, danas riječni poluotok; poznata gradska plaža
* [[Splavovi (Beograd)|Splavovi]] – plutajući [[kafić]]i, restorani i [[noćni klub]]ovi duž obala Save i Dunava
* [[Kuća cvijeća]] – [[grob]]nica bivšeg jugoslavenskog [[predsjednik]]a [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], u sklopu se nalazi i [[Muzej 25. maja]]
* [[Trg republike (Beograd)|Trg republike]] – središnji gradski trg
* [[Dedinje]] – elitna gradska četvrt s luksuznim stambenim objektima

== Šport ==
[[Slika:Fk_Red_Star_stadium.jpg|mini|desno|Stadion Crvene zvezde, kolokokvijalno poznat kao “Marakana”]]
[[Slika:2022–23 ABA League, Game 5 Partizan - Crvena Zvezda.jpg|mini|desno|Beogradska arena]]
Na području grada postoji oko 1000 športskih objekata od kojih mnogi svojim kapacitetom zadovoljavaju potrebe održavanja gotovo svih vrsta velikih športskih događanja.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 Sport i rekreacija u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004002633/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Među njima se nalazi 8 većih [[stadion]]a, 18 [[Športski centar|športskih centara]],&lt;ref&gt;[http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale Sportski centri i hale u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702171713/http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; 6 [[Plivalište|plivališta]], 6 većih [[Športska dvorana|športskih dvorana]],&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 Sportske dvorane u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001438/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilca)&lt;/ref&gt; 1 [[hipodrom]] i 1 [[golf]] klub.

Tijekom [[povijest]]i Beograd je bio domaćin sljedećih velikih športskih manifestacija: [[Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1961.|Europsko prvenstvo u Košarci 1961.]],&lt;ref&gt;[http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 Veliki sportski događaji održani u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702195249/http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik, latinica)&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962.|Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Europsko prvenstvo u nogometu 1976.]], [[Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.|Europsko prvenstvo u košarci 2005.]], [[Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce - Srbija 2005.|Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce 2005.]], [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2006.|Europsko prvenstvo u vaterpolu 2006.]], [[Europski olimpijski festival mladih - Beograd 2007.|Europski olimpijski festival mladih 2007.]], [[Ljetna univerzijada 2009.]],&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080209234741/http://www.fisu.net/site/page_1068.php Ljetna univerzijada 2009.] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; te [[Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.|Europsko prvenstvo u rukometu za muškarce 2012.]] Grad Beograd bio je i dva puta kandidat za održavanje [[Ljetne Olimpijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]], godine [[1992.]] i [[1996.]], ali oba puta neuspješno.

[[Ada Ciganlija]] (nekada [[ada]], danas [[poluotok]] na rijeci Savi), najveći je beogradski športsko-rekreativni kompleks. Nakon njegovog povezivanja s obalom, napravljeno je umjetno jezero, jedna je od najpoznatijih ljetnih športskih lokacija. Osim toga, Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razovrsne športove uključujući [[golf]], [[ragbi]], [[nogomet]], [[Košarka|košarku]], [[Odbojka|odbojku]], [[bejzbol]] i [[tenis]]. [[Ekstremni športovi]] također su dostupni, poput [[Bungee skokovi|bungee skokova]], [[Skijanje na vodi|skijanja na vodi]] i [[paintball]]a.

'''''Ostali važniji športski objekti u gradu su:'''''

* [[Stadion Crvena zvezda|Marakana]] ([[nogometni stadion]] koji koristi [[FK Crvena zvezda]], kapaciteta 55.000 sjedećih mjesta. [[Srpska nogometna reprezentacija]] ovdje igra većinu domaćih utakmica.)
* [[Stadion Partizana]] (stadion koji koristi [[FK Partizan]], kapaciteta 33.000 sjedećih mjesta)
* [[Beogradska arena]] (jedna od najvećih višenamjenskih športskih dvorana u [[Europa|Europi]], maksimalnog kapaciteta 25.000 mjesta)
* [[Športsko rekreacijski centar Tašmajdan]] (u sklopu kojeg su košarkaška dvorana [[Hala Pionir]] kapaciteta 7000 sjedećih mjesta, plivalište kapaciteta 2500 sjedećih mjesta te ledena dvorana kapaciteta 2000 sjedećih mjesta)

Ovaj [[grad]] dom je i dva najveća športska društva u Srbiji – Crvene zvezde i Partizana, koji su u prvom redu poznati po nogometu i košarci, a u športu se pamte kao ljuti rivali. Također, posljednje desetljeće u Beogradu su stasali i neki od velikih srbijanskih [[športaš]]a poput [[tenisač]]ica [[Ana Ivanović|Ane Ivanović]] i [[Jelena Janković|Jelene Janković]] te tenisača [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]].

Natjecanje u streljaštvu, [[Grand Prix Beograda]] održava se od 1976.&lt;ref&gt;https://sd-bjelovar1874.hr/vijesti/detaljnije/trofej-i-grand-prix-beograda&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.streljackisavezrepublikesrpske.com/2021/12/18/grand-prix-beograd-2021/&lt;/ref&gt; Boksački turnir Beogradski pobednik – Memorijal Branko Pešić održava se od 1963.&lt;ref&gt;https://www.danubeogradu.rs/2024/03/beogradski-pobednik-memorijal-branko-pesic-2024-u-hali-aleksandar-nikolic/&lt;/ref&gt; Automobilska utrka [[Beograd Grand Prix]] prvi put je održana 1939.&lt;ref&gt;https://autorepublika.com/2018/07/28/velika-nagrada-beograda-1939/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://autokup.com/auto-skup/belgrade-grand-prix/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.facebook.com/thebelgradegrandprix/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.diplomacyandcommerce.rs/historic-belgrade-grand-prix-re-enacted-to-honor-italian-racing-legend/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://belgradegrandprix.com/en/from-1939-to-2023-reviving-the-belgrade-grand-prix-a-tale-of-vintage-racing-and-community-spirit/&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
[[Slika:Zoran Đinđić, Davos.jpg|mini|Zoran Đinđić, prvi demokratski izabrani beogradski [[gradonačelnik]] te kasnije i [[premijer]] Srbije, ubijen u atentatu 12. ožujka 2003.]]
* Grad Beograd primio je različita jugoslavenska, srpska, ali i međunarodna priznanja i ordenje. Na popisu se tako nalaze: ''Medalja časti'', ''Ratni križ'', ''Karađorđeva zvijezda sa mačevima'' te ''Orden narodnog heroja Jugoslavije''.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 Nagrade i ordenje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204700/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 |date=6. travnja 2014. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Dana [[13. ožujka]] [[2006.]] godine dogodilo se i jedno manje formalno priznanje. Naime, londonski [[časopis]] [[Financial Times]] nagradio je Beograd titulom „Grada budućnosti jugoistočne Europe“.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 Priznanje Financial Timesa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212005607/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt;
* Tijekom '90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Beogradu, ali i cijeloj Srbiji vladaju socijalni nemiri i poprilično teški životni uvjeti, uzrokovani raspadom SFRJ. U gradu znatno raste stopa [[kriminal]]a i obračuna različitih [[Srpska mafija|mafijaških organizacija]]. Iz spomenutog vremena datira i dokumentarni film naslova ''[[Vidimo se u čitulji]]'' (prevedno: ''Vidimo se na osmrtnici''), koji prati priče i sudbine nekih od beogradskih prijestupnika [[zakon]]a.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=FjCZKhSFCGI Dokumentarni film [[Vidimo se u čitulji]], Youtube.com (srpski jezik)&lt;/ref&gt; Sprega [[Politika|politike]] i kriminala dolazi do vrhunca početkom novog tisućljeća. U gradu se tako događaju i neka ubojstva koja su zaintrigirala i širu međunarodnu javnost. Primjer su [[atentat]]i na osuđivanog prijestupnika zakona [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] [[2000.]] godine&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |title=Željko Ražnatović - životopis |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905210246/http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |archive-date=5. rujna 2015. |access-date=20. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt; i [[Atentat na Zorana Đinđića|tadašnjeg aktualnog premijera Srbije Zorana Đinđića]] [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/specijal/atentat/mart04.php Sjećanje na Zorana Đinđića] (srpski jezik)&lt;/ref&gt;
* Beograd se pojavljuje i u popularnoj [[Računalna igra|računalnoj igri]] ''Battlefield 2142.'' Radnja je smještena u [[budućnost]], a igra je proizvod kuće [[EA Games]]. Mapa na kojoj igrači igraju zapravo je karta Beograda, a radnja igre predstavlja [[Europska unija|Europsku uniju]] koja se bori protiv pan-azijskih jedinica nakon velikog [[Ledeno doba|ledenog doba]]. U računalnoj igri naziva ''Half-Life 2'', zgrada Narodne skupštine Republike Srbije smještena je u fiktivni grad ''Siti 17'', gdje se odvija radnja. Ime zgrade u igri je ''Overwatch Nexus''. Također, pojavljuje se i beogradski [[spomenik]] [[knez]]u [[Mihailo Obrenović|Mihailu Obrenoviću]].

== Međunarodna suradnja ==
Beograd je pobratimljen sa sljedećim gradovima&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 Međunarodna suradnja Grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204931/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 |date=6. travnja 2014. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt;
* {{Z|UK}} [[Coventry]], od 1957.
* {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]], od 1990.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px|]] [[Beč]], od 2003.
* {{Z|SAD}} [[Chicago]], od 2005.
* {{Z|PAK}} [[Lahore]], od 2007.
* {{Z|GRČ}} [[Krf (grad)|Krf]], od 2010.
* {{Z|SLO}} [[Ljubljana]], od 2010.
* {{Z|MAK}} [[Skoplje]], od 2012.

Sa sljedećim gradovima Beograd ostvaruje ostale oblike suradnje i gradskog prijateljstva:

* {{Z|GRČ}} [[Atena]], od 1966.
* {{Z|ITA}} [[Rim]], od 1971.
* {{Z|NJE}} [[Berlin]], od 1978.
* {{Z|KIN}} [[Peking]], od 1980.
* {{Z|ITA}} [[Milano]], od 2000.
* {{Z|ŠPA}} [[Madrid]], od 2001.
* {{Z|UKR}} [[Kijev]], od 2002.
* {{Z|RUS}} [[Moskva]], od 2002.
* {{Z|HRV}} [[Zagreb]], od 2003.
* {{Z|BIH}} [[Banja Luka]], od 2005.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Beograd}}
* {{wikivoyage|Beograd}}
* [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 Službene stranice grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111023064807/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 |date=23. listopada 2011. }}
* [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 Ured za zaštitu okoliša grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110908013731/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 |date=8. rujna 2011. }}

{{Srpski gradovi i općine|Srpski gradovi}}
{{okruzi Srbije}}
{{Dunav}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Beograd| ]]</text>
      <sha1>bnp423x6jf9pm6kmbqav8h7ri04ecny</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479330</id>
      <parentid>7479302</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:01:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-34805-05|~2026-34805-05]] ([[User talk:~2026-34805-05|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>7462018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="64846" sha1="ihuzy87xvpd6fgp2hvfsejd4trrda5t" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Beograd
| ime_genitiv = Beograda
| izvorno_ime = Београд/Beograd
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =

| slika_panorama = Beograd collage.jpg
| veličina_slike = 
| opis_slike     = Znamenitosti Beograda

| slika_zastava                = Flag of Belgrade.svg
| slika_zastava_veličina       = 100px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    = Coat of Arms Belgrade.png
| slika_grb_veličina           = 100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     = 
| veličina_karte  =
| opis_karte      = 
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 = 150px
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država = Srbija

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =44
| širina-minute    =49
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =20
| dužina-minute    =28
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = [[Srbija]]
| lokacija1_ime  =
| lokacija1_info =
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    = [[Singidun]]
| utemeljenje_datum  = 279. g. pr. Krista
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            = [[Kelti]]
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe       = [[Aleksandar Šapić]] 
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   = 
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      = 359,96 km²
| površina_šira     = 3.222,68 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            = 117 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       = [[2022.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      = 
| stanovništvo_uže          = 1.197.714&lt;ref&gt;{{cite book |title=Ethnicity - data by municipalities and cities |page=38 |date=2023 |publisher=Statistical Office of the Republic of Serbia, Belgrade |url=https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/Pdf/G20234001.pdf|isbn=978-86-6161-228-2}}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_uže_gustoća  = 3.425 stanovnika/km²
| stanovništvo_šire         = 1.681.405&lt;ref name=&quot;statgovrs&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&amp;a=31&amp;s=3104 |title=First results of the 2022 Census of Population, Households and Dwellings |website= stat.gov.rs |access-date=22 December 2022 |archive-date=21 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221221114326/https://www.stat.gov.rs/en-us/vesti/statisticalrelease/?p=14061&amp;a=31&amp;s=3104 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| stanovništvo_šire_gustoća = 515 stanovnika/km²
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     = Srednjeeuropsko vrijeme
| utc_pomak          = +1
| vremenska_zona_DST = Srednjeeuropsko ljetno vrijeme
| utc_pomak_DST      = +2
| poštanski_broj     = 11000 
| pozivni_broj       = +381 (0)11
| autooznaka         = BG
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.beograd.rs/ www.beograd.rs]

| bilješke =

}}

{{dz}}
'''Beograd''' ([[srpski jezik|sr.]] [[ćirilica|ćir]]. Београд) je [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Srbija|Republike Srbije]] te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte. Nalazi se na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]], na mjestu razgraničenja jugoistočne i srednje Europe. Jedan je od najstarijih [[bizant]]skih gradova. Prema službenom [[Popis stanovništva u Srbiji 2022. godine|popisu stanovništva iz 2022.]] godine grad ima 1.197.714 stanovnika, dok u široj okolici živi 1.685.563 stanovnika.

Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne [[Vinča|Vinče]], oko 4800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su [[Kelti]], u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je postao [[Rimsko Carstvo|rimsko]] naselje [[Singidunum]]. Prvi put je postao srpska prijestolnica [[1403.]] godine.  Prijestolnicom moderne Srbije postao je [[1841.]], iako su [[Kalemegdan|utvrđeni dio]] grada [[Osmansko Carstvo|Turci]] napustili tek [[1867.]], a turska zastava skinuta [[1878.]] Tijekom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih [[država]]. Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u [[jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]], nakon [[Istanbul]]a, [[Atena|Atene]] i [[Bukurešt]]a.

Stari hrvatski izvori ga zovu [[Beograd#Imena|Biograd na Dunavu]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 247.&lt;/ref&gt; Isto su ga ranije tako zvali i Srbi ijekavci.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Beograda}}
=== Prapovijest ===
{{glavni|Vinčanska kultura}}
[[Slika:Vinca_clay_figure_02.jpg|mini|lijevo|190px|Vinčanska kultura]]

Godine [[1938.]], tijekom izgradnje [[Palača Albanija|palače Albanija]] u središtu [[grad]]a pronađen je [[kostur]] [[Neandertalac|neandertalca]] koji je poginuo u borbi s [[mamut]]om, čiji su ostaci također nađeni u blizini.&lt;ref&gt;Z.R. Nikolić i V.D. Golubović: ''Beograd ispod Beograda'', Beograd, 2004. godina&lt;/ref&gt; Što govori o naseljenosti prostora današnjeg Beograda još u [[Prapovijest|prapovijesno doba]].  Osim toga, pronađene su i [[Lubanja|lubanje]] neandertalaca u [[kamenolom]]u kod [[Leštani|Leštana]], u [[Špilja|špilji]] na [[Čukarica (općina)|Čukarici]] i u blizini [[Bajlonijeva pijaca|Bajlonijeve pijace]]. Ostaci kulture [[Mlađe kameno doba|mlađeg kamenog doba]], pronađeni su u [[Vinča|Vinči]],&lt;ref&gt;[http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 Vinčanska kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090116221552/http://www.rastko.org.rs/arheologija/vinca/vinca_eng.html#_Toc504111710 |date=16. siječnja 2009. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; [[Žarkovo|Žarkovu]] i na Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav što ukazuje na neprekidnu naseljenosti, ali i njezinu sve slabiju intenzivnost. Mnoga današnja naselja beogradske okoline leže na kulturnim slojevima ranijih pretpovijesnih naseobina. Vinča kultura stara je oko 7000 [[godina]] te pripada redu najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta pretpovijesnog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, [[Karaburma|Karaburmi]], [[Zemun]]u i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intenzivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim gospodarskim djelatnostima.

=== Stari vijek ===
{{glavni|Singidunum}}
Naseljen [[Kelti]]ma već od [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], prostor današnjeg Beograda ubrzo prelazi u ruke [[Stari Rim|Rimljana]] i postaje naseobina pod imenom [[Singidunum]].&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 Beograd tijekom Starog vijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001241/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201172 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Za vladavine [[car]]a [[Dioklecijan]]a i tijekom progona [[Kršćani|kršćana]] u Singidunumu se spominju i prvi kršćanski mučenici,&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/13732a.htm Progoni kršćana u Starom vijeku] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; primjerice [[Ermil]] i [[Stratonik]]. Podjelom [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na [[Bizant|Istočno]] i [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] grad ostaje pod upravom Bizanta.

=== Srednji vijek ===
{{glavni|Opsada Beograda (1456.)}}
Singidunum su kasnije osvajali mnogi osvajači, poput [[Huni|Huna]], [[Sarmati|Sarmata]], [[Ostrogoti|Ostrogota]] i [[Avari|Avara]]. [[Slaveni]] se na spomenute prostore doseljavaju oko [[630.]] godine. Prvi zapisi o slavenskom imenu Beograd datiraju iz [[878.]] godine. Slavenski oblik imena grada bio je ''Bjelgrad''.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1241 Beograd u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190830003539/http://www.beograd.rs/index.php?lang=cir&amp;kat=beoinfo&amp;sub=1241%3f |date=30. kolovoza 2019. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Godine [[1284.]] grad prvi put dolazi pod vlast [[Srbi|Srba]]. Godine [[1405.]] [[Stefan Lazarević]] proglasio je Beograd svojom prijestolnicom. U narednom vremenskom razdoblju Beograd je doživio velik uspon. Ponovno su utvrđene stare zidine grada, a obnovljene su i [[Crkva|crkve]] i [[Tvrđava|tvrđave]]. Tijekom ovog razdoblja grad je postao utočište mnogim balkanskim [[narod]]ima koji su bježali pred nasrtajima [[Osmanlije|Osmanlija]]. Vjeruje se kako je broj [[stanovnik]]a tada dostizao brojku između 40.000 i 50.000.

=== Osmanlijsko Carstvo ===
{{glavni|Beogradski pašaluk|Opsada Beograda 1688.|Opsada Beograda|Opsada Beograda 1789.|Prvi srpski ustanak}}
[[Slika:Dugovics.jpg|mini|lijevo|Obrana Beograda od turske opsade pod vodstvom [[Sveti Ivan Kapistran|Ivana Kapistrana]] i [[Janko Hunjadi|Janka Hunyadija]] 1456.]]
[[Slika:Panorama_i_ratna_scena_zauzimanja_Beograda_1521._god.jpg|mini|Opsada i pad Beograda u bitci pod vodstvom Osmanskog sultana [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]], 1521.]]
Vojska pod vodstvom [[Sulejman I.|Sulejmana Veličanstvenog]] osvojila je Beograd [[28. kolovoza]] [[1521.]] godine. Nakon toga Osmanlije naseljavaju srušen i spaljen grad, postupno ga pretvarajući u kitnjasti orijentalni grad, čija je panorama izdaleka oduševljavala mnoge europske putnike toga doba.&lt;ref&gt;[http://www.most.ba/085/076.aspx Džamije u Beogradu] (bošnjački jezik)&lt;/ref&gt; Grad je [[1594.]] godine zahvatila velika srpska pobuna (Banatska pobuna), ali je ugušena. U desetljećima koja su slijedila grad je bio miran, a bio je i važno sjedište okruga (Smederevskog sandžaka, poznatog i kao [[Beogradski pašaluk]]), povezan s [[Istanbul]]om Carigradskom cestom. Privukao je mnoge trgovce i nove stanovnike: [[Turci|Turke]], [[Židovi|Židove]], [[Grci|Grke]], [[Romi|Rome]] i ostale. Prema osmanlijskom putopiscu [[Evlija Čelebija|Evliji Čelebiji]], koji je boravio u Beogradu [[1660.]] godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 77.000 su bili [[Muslimani]].
[[Datoteka:Belgrade_1684.jpg|minijatura|Beograd 1684.]]
[[Datoteka:Budapest, Hungarian National Museum, unknown artist, Siege of Belgrad, 1717.jpg|minijatura|Opsada Beograda 1717.]]
Tijekom narednih godina grad je više puta prelazio u ruke [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Habsburška Monarhija ga je osvajala tri puta: [[1688.]], [[1717.]] i [[1789.]] godine, ali su ga Osmanlije ponovo zauzimale i to uz velika razaranja.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 Beograd tijekom osmanske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004004140/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1249 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Tijekom [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] Beograd je [[1806.]] godine ponovno oslobođen od turske vlasti. Ustanici su vladali njime narednih sedam godina, do [[1813.]], kada na vlast ponovno dolaze Osmanlije.

=== Kraljevina Srbija ===

Od [[1817.]] godine grad je bio je prijestolnica [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] s prekidom tijekom razdoblja od [[1818.]] do [[1841.]], kada je [[Kragujevac]] bio glavni grad. Prijestolnicu iz Kragujevca u Beograd preselio je [[knez]] [[Mihailo Obrenović]]. Kad je Srbija [[1878.]] godine stekla potpunu nezavisnost te postala [[Kraljevina Srbija]],&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 Oslobođenje Beograda od turske vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003805/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1253 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Beograd je opet postao ključni grad na [[Balkan]]u koji se vrlo brzo razvijao.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 Beograd kao prijestolnica Srbije i Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004003621/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1257 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Međutim, usprkos izgradnji [[Željeznička pruga|željezničke pruge]] do [[Niš]]a, ukupni uvjeti za razvoj gospodarstva i porast kvalitete života u Srbiji bili su loši, a grad je [[1900.]] imao samo 69.100 stanovnika. Ipak, godine [[1905.]] broj stanovnika se povećava na preko 80.000, a na početku [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i do 100.000, ne ubrajajući pritom [[Zemun]] koji je tada pripadao Austrougarskoj.&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/02407a.htm Katolička enciklopedija - Beograd i Smederevo] (engleski jezik)&lt;/ref&gt;

=== 20. stoljeće ===
{{glavni|Bombardiranje Beograda u Drugom svjetskom ratu|Prosvjedi u Beogradu 9. ožujka 1991.|NATO-ovo bombardiranje SRJ|Prosvjedi u Beogradu 5. listopada 2000.}}

[[Datoteka:Demonstracije u Beogradu 27. marta 1941.jpg|minijatura|Demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu u Beogradu 27. ožujka 1941.]]
[[Datoteka:Bombardovanje Beograda 62.jpg|minijatura|Bombardiranje Beograda 1941.]]
Tijekom 20. stoljeća nastavlja se burna povijest grada, koju obilježavaju [[Prvi svjetski rat]], [[Drugi svjetski rat]] te [[raspad SFRJ]] početkom 90-ih godina.
Nakon Prvog svjetskog rata i okupacije od strane Austrougarske i njemačkih trupa, Beograd je doživio brz razvoj i značajnu modernizaciju kao glavni grad nove [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], koja je osnovana [[1918.]] godine. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina broj stanovnika povećao se na 239.000 (sada uključujući i novo pripojeni Zemun). Rast stanovništva se nastavlja te je do 1940. broj stanovnika iznosio oko 320.000.
[[Slika:Guardian of the city.jpg|mini|lijevo|320px|Beogradska utvrda, građena tijekom dugog razdoblja od 2. do 18. stoljeća, smještena na ušću dviju rijeka [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a.]]

Godine [[1941.]] Kraljevina Jugoslavija potpisala je [[Trojni pakt]] i pridružila se [[Sile osovine|Silama osovine]]. Povodom toga dana [[27. ožujka]] iste godine uslijedio je masovni [[prosvjed]] i [[državni udar]]. Dana 6. i 7. travnja grad je teško bombardirao njemački [[Luftwaffe]] te usmrtio 2274 [[Čovjek|ljudi]]. U bombardiranju je izgorjela i Narodna biblioteka Srbije, gdje su bile pohranjene mnoge knjige i srednjovjekovni rukopisi. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, srijemska predgrađa Beograda poput Zemuna ušla su u sastav [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. U Beogradu i središnjoj Srbiji [[nacisti]] su podržali osnivanje vlade [[Milan Nedić|Milana Nedića]]. Beogradski [[Židovi]], [[Romi]], [[komunisti]], i drugi [[Antifašizam|antifašisti]] odvedeni su u [[Sabirni logor|logore]] [[Sabirni logor Sajmište|Sajmište]]&lt;ref&gt;[http://www1.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205988.pdf Koncentracijski logor Sajmište] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; i [[Sabirni logor Banjica|Banjica]], kroz koje je tijekom rata prošlo oko 125.000 ljudi. Dana 16. i 17. travnja [[1944.]] grad su bombardirali i [[Saveznici]], pri čemu je poginulo oko 1600 stanovnika. Borbe za oslobođenje grada od Sila osovine započele su 13. i 14. listopada, a grad je konačno oslobođen [[20. listopada]] 1944. Zajedničkim snagama oslobodili su ga [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|jugoslavenski partizani]] i [[Crvena armija]]. Tijekom cijelog rata Beograd je ukupno izgubio oko 50.000 stanovnika i pretrpio teška razaranja.

Nakon Drugog svjetskog rata grad postaje glavim gradom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] te se razvija u značajno industrijsko, političko, obrazovno, prometno i kulturno središte cijele tadašnje države. Godine [[1951.]] vlasti započinju s izgradnjom [[Novi Beograd|Novog Beograda]] s lijeve obale rijeke Save. Deset godina kasnije Beograd je bio domaćin Prve konferencije [[Pokret nesvrstanih|nesvrstanih država]]. Godine [[1980.]] umire dugogodišnji jugoslavenski predsjednik [[Josip Broz Tito]]. Pokop i svečanosti odvijaju se u Beogradu, a nazočno je oko 700.000 građana.
Nakon [[1991.]] i raspada SFRJ Beograd postaje sinonim za česte prosvjede, ulične nerede i opće nezadovoljstvo i nestabilnost. Bilježi se više velikih prosvjeda protiv politike [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]], na [[Ulica|ulice]] čak izlaze i [[tenk]]ovi, a bilježe se i smrtno stradale osobe.&lt;ref&gt;[http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html Previranja u Srbiji tijekom 90-ih godina 20. stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070619005413/http://www.vreme.com/arhiva_html/450/2.html |date=19. lipnja 2007. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; [[NATO-ovo bombardiranje SRJ]] [[1999.]] godine uzrokovalo je značajnu štetu gradskoj infrastrukturi.

[[Datoteka:Park prijateljstva - panoramio.jpg|minijatura|Spomenik žrtvama bombardiranja Beograda 1999.]] 
Među pogođenim zgradama bilo je i nekoliko ministarstava, zgrada [[RTS]]-a u kojoj je poginulo 16 zaposlenih, nekoliko [[bolnica]], hotel ''Jugoslavija'', nekadašnja zgrada Centralnog komiteta, [[televizijski toranj Avala]], kao i kineska ambasada u Novom Beogradu.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 NATO-ovo bombardiranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005548/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1269 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Padom Miloševićeva režima početkom novog milenija vraća se optimizam u gradski život.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Ушће Саве у Дунав поред десне обале Великог ратног острва и Калемегдана.jpg|minijatura|lijevo|Ušće Save u [[Dunav]] pored desne obale Velikog ratnog otoka i [[Kalemegdan]]a.]]
[[Datoteka:Sunset at Gardos.jpg|minijatura|lijevo|[[Zemun]] u sumrak. U središtu Kula Gardoš.]]
Beograd predstavlja svojevrsno raskrižje putova između [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] i [[Orijent]]a.  Smješten je u sjevernom dijelu [[Središnja Srbija|Središnje Srbije]], na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]] te okružen [[Vojvodina|Vojvodinom]] s tri strane. Središte grada nalazi se na desnoj obali Dunava i desnoj obali Save. Na lijevoj obali Dunava počinje Banatska ravnica na kojoj se nalaze [[Borča]] i [[Krnjača]], slabije naseljena sjeverna predgrađa. Između desne obale Dunava i lijeve obale Save nalaze se [[Novi Beograd]], [[Zemun]] i [[Surčin (općina)|Surčin]], gdje prolazi bivša granica [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog carstva]]. Rijeke Dunav i Sava imaju nekoliko [[ada]], riječnih otoka. Najpoznatije su [[Veliki ratni otok]] (na samom ušću) te [[Ada Ciganlija]] na Savi. Urbana površina grada iznosi 359,96 [[Četvorni kilometar|četvornih kilometara]], dok šire gradsko područje obuhvaća prostor od 3.222,68 četvornih kilometara.

=== Klima ===
Klima je [[Umjerena kontinentalna klima|umjerena kontinentalna]].&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 Klima Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001057/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1191 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Prosječna godišnja [[temperatura]] [[zrak]]a iznosi 12,3&amp;nbsp;°C. Najtopliji [[Mjesec (razdoblje)|mjesec]] je [[srpanj]] s prosječnom temperaturom od 21,8&amp;nbsp;°C, dok je najhladniji [[siječanj]] s prosjekom od 0,6&amp;nbsp;°C. Beograd godišnje u prosjeku ima oko 25 [[dan]]a s temperaturom većom od 30&amp;nbsp;°C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 680 [[milimetar]]a po [[Četvorni metar|četvornom metru]]. Broj sunčanih [[sat]]i godišnje iznosi oko 2025. Najsunčaniji mjeseci su srpanj i [[kolovoz]], a najmračniji [[prosinac]] i [[siječanj]], s tek 2 do 3 sunčana sata dnevno. Za [[Zima|zimu]] je karakteristična [[košava]], vrlo hladan [[vjetar]] koji dodatno spušta temperature zraka.

=== Reljef ===
[[Slika:DJI_0387-12.jpg|mini|lijevo|Spomenik Neznanom heroju na Avali, Avalski toranj i panoramski pogled na grad Beograd.]]
Središte grada nalazi se na uzvišenom i relativno brdovitom terenu. Najviša točka grada je brdo Torlak s 303 metra nadmorske visine. Južno od gradskih granica nalaze se [[Planina|planine]] [[Avala]] (511 m) i [[Kosmaj]] (628 m). Područja Novog Beograda, Zemuna, Batajnice, Surčina, Borče i Krnjače reljefno su niža te uglavnom ravna zbog djelovanja vode tijekom prošlosti.

== Imena ==
[[Datoteka:Republic Square (27420599076).jpg|minijatura|Trg Republike. Lijevo: Narodni muzej Srbije – Centar: Spomenik knezu Mihajlu i Hotel Marriott – Desno: Narodno kazalište.]]
[[Datoteka:Saborna Crkva nocu.jpg|minijatura|desno|Dorćol, srediste grada Beograda, panorama noću.]]
[[Datoteka:DJI 0136-12.jpg|minijatura|desno|Panoramski pogled na [[Kalemegdan]] i kip Pobjednik, djelo hrvatskog kipara [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]].]]

Stariji hrvatski naziv za Beograd je Biograd.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Isto su ga zvali i Srbi ijekavci u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovni i Crnoj Gori. Od osamostaljenja Republike Hrvatske, u pojedinim hrvatskim glasilima se može naići i na oblik &quot;Biograd na Dunavu&quot; (pored promicanja hrvatskog naziva, dodatak &quot;na Dunavu&quot; stoga što u hrvatskom nazivlju postoje tri veća Biograda: Biograd na moru, Stolni Biograd ([[Székesfehérvár]]) i Biograd na Dunavu (Beograd).
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Ime !! Objašnjenje
|-
|Singidun || ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279. g. pr. Krista
|-
|Singidunum || Romanizirano keltsko ime
|-
|Bjelgrad || Slavensko ime; prvo javljanje 878. u pismu pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom
|-
|Alba Graeca || latinski prijevod
|-
|Fejervar || mađarsko ime
|-
|Griechische Weissenburg || srednjovjekovno njemačko ime
|-
|Castelbiancho || talijansko ime
|-
|Nandoralba || srednjovjekovno mađarsko ime
|-
|Nandorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime
|-
|Landorfejervar || srednjovjekovno mađarsko ime
|-
|Veligradon || bizantsko ime
|-
|Veligrada || tursko ime
|-
|Dar Ul Džihad (Kuća rata) || 2. tursko ime
|-
|Belogrados poleos || grčko ime
|-
|}

== Administrativna podjela ==
[[Datoteka:Novi Beograd test.jpg|mini|280px|[[Brutalizam|Brutalistička]] arhitektura [[Novi Beograd|Novog Beograda]].]]

[[Datoteka:Belgrade municipalities.svg|mini|280px|Zemljovid gradskih i prigradskih općina.]]
Grad Beograd ima status posebne teritorijalne jedinice u Srbiji sa svojom lokalnom samoupravom. Podijeljen je na 17. općina, od toga 10 gradskih i 7 prigradskih općina.

:'''Gradske općine su:'''
{{glavni|Beogradske općine}}
* [[Čukarica]]
* [[Novi Beograd]]
* [[Palilula]]
* [[Rakovica (Beograd)]]
* [[Savski Venac]]
* [[Stari Grad (Beograd)]]
* [[Voždovac]]
* [[Vračar (općina)]]
* [[Zemun]]
* [[Zvezdara]]

:'''Prigradske su općine :'''

* [[Barajevo]]
* [[Grocka]]
* [[Lazarevac]]
* [[Mladenovac]]
* [[Obrenovac]]
* [[Sopot (općina)|Sopot]]
* [[Surčin]]
[[Slika:Hram Sv. Save u Beogradu 2023-01-07 DJI 0807-12.jpg|mini|desno|Vračara, [[Hram svetog Save|Katedralni hram Svetog Save]] i Narodna knjižnica.]]

== Stanovništvo ==

=== Kretanje broja stanovnika tijekom povijesti ===

{{nedostaju izvori}}
Sljedeća tablica prikazuje razvoj broja stanovnika tijekom povijesti. Podaci su dani za šire gradsko područje.
{{Demography 12col|510px|[[170.]]&lt;ref&gt;[http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- Stanovništvo Singidunuma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120911062311/http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53230/Singidunum--okrugli-grad- |date=11. rujna 2012. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; |[[1284.]]|[[1426.]]&lt;ref&gt;[http://www.belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html Kretanje stanovništva u Srednjem vijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150124013545/http://belgradenet.com/belgrade_history_middle_ages.html |date=24. siječnja 2015. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; |[[1683.]]|[[1738.]]|[[1878.]]|[[1914.]]|[[1941.]] 
|[[1965.]]&lt;ref&gt;[http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm Razvoj stanovništva Jugoslavenskih gradova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180626031900/http://www.populstat.info/Europe/yugoslft.htm |date=26. lipnja 2018. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; |[[1981.]]|[[2002.]]|[[2011.]]|8.000|25.000|50.000|100.000|40.000|50.000|100.000|340.000|1.000.000|1.480.000|1.580.000|1.660.000}}

[[Slika:Свјетлопис римокатоличке цркве Анте Падованског у Биограду.jpg|mini|desno|Katolička crkva Svetog Antuna Padovanskog]]

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, u deset gradskih općina Beograda živi ukupno 1.232.731 stanovnik, a u svih 17 općina koje čine teritorij Grada Beograda živi 1.659.440 stanovnika. Gledano prema stanovništvu, najveća je općina Novi Beograd, koja ima više od 200.000 stanovnika, od kojih mnogi ondje žive neprijavljeni.

=== Nacionalni sastav ===
Slijedi prikaz [[nacionalnost]]i koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %:
[[Slika:Naris Crkva svetog Marka, Beograd (St. Mark's Church, Belgrade).jpg|mini|desno|Crkva Svetog Marka memorijalna crkva i počivalište cara [[Stefan Uroš IV. Dušan|Stefana Uroša IV. Dušana]].]]
[[Slika:Хотел Москва у Београду - мај 2024.jpg|mini|Hotel Moskva]]
* '''Srbi''' – 1.417.187 (85,4 %)
* '''Jugoslaveni''' – 22.161 (1,3 %)
* '''Crnogorci''' – 21.190 (1,3 %)
* '''Romi''' – 19.191 (1,2 %)

Osim navedenih, prema popisu iz 2011. u gradu živi još i 8372 [[Makedonci|Makedonca]] i 4617 Muslimana (u smislu nacionalnosti). Neslužbene procjene govore i o brojci između 10 i 20 tisuća [[Kinezi|Kineza]]&lt;ref&gt;[http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml Članak o doseljenim Kinezima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212031104/http://arhiva.kurir-info.rs/Arhiva/2005/februar/19-20/B-01-19022005.shtml |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; koji su se doselili posljednjih desetak godina. Također, tijekom 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća doselio je određen broj stanovnika iz [[Sirija|Srije]], [[Irak]]a, [[Iran]]a i [[Jordan]]a.&lt;ref&gt;[http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm Arapi u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120114070003/http://www.jordanembassyus.org/041199003.htm |date=14. siječnja 2012. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt;

=== Vjerski sastav ===
Slijedi vjerski prikaz stanovništva, uključene su vjerske zajednice koje u ukupnom udjelu stanovništva grada čine više od 1 %:

* '''Pravoslavci''' – 1.429.170 (86,1 %)
* '''Muslimani''' – 20.366 (1,2 %)

Osim toga, u gradu živi još 16.305 [[Rimokatolici|rimokatolika]], 3796 [[Protestanti|protestanata]] te oko 2200 [[Židovi|židova]].

=== Hrvati u Beogradu ===

Popis daje službenu brojku od 10.381 Hrvata koji žive u Beogradu, što čini 0,6 % ukupnog stanovništva.

== Gospodarstvo ==
[[Slika:Belgrade_Waterfront_(Београд_на_води).jpg|mini|lijevo|Pogled na Beograd na vodi, 2024.]]
Tijekom devedesetih godina 20. stoljeća cijela tadašnja SR Jugoslavija bila je pod sankcijama [[UN|Ujedinjenih naroda]]. Također, [[hiperinflacija]] [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskog dinara]] dodatno je desetkovala gospodarstvo grada. Oporavak počinje padom režima Slobodana Miloševića nakon [[2000.]] godine kada su ukinute sankcije.

Danas Beograd i njegovo metropolitansko područje čine gospodarski najrazvijeniji dio Srbije. Navedeni prostor između ostalog ima i velik prometni značaj, što dodatno olakšava gospodarske aktivnosti. Ovdje se tako ostvaruje više od 40 % državnog [[BDP]]-a, Beograd daje više od 30 % ukupne radne snage u državi,&lt;ref&gt;[http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 Gospodarski značaj Beograda u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141006122226/http://www.kombeg.org.rs/Komora/centri/CentarZaEkonomskuPolitiku.aspx?veza=3014 |date=6. listopada 2014. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; a njegovi stanovnici ostvaruju i najveći prosječni dohodak u zemlji. U gradu je sjedište svih važnijih domaćih gospodarskih ustanova, poput [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]] i [[Beogradska burza vrijednosnih papira|Beogradske burze vrijednosnih papira]]. Također, svoja sjedišta ovdje ima i velik dio najvećih domaćih tvrtki te predstavništva međunarodnih tvrtki.

=== Industrija ===
Značajno su razvijene [[Tekstilna industrija|tekstilna]], [[Metaloprerađivačka industrija|metaloprerađivačka]], [[Elektrotehnička industrija|elektrotehnička]], [[Strojarska industrija|strojarska]], [[Kemijska industrija|kemijska]] i [[Petrokemijska industrija|petrokemijska]] [[industrija]]. Nešto slabije razvijena je [[vojna industrija]] i [[brodogradnja]] koje su izmeštene van Beograda, dok se tu nalaze vojni instituti. Beograd je regionalni centar i [[Informatička tehnologija|IT]] industrije te se očekuje da će od kraja 2023. ovaj sektor prihodovati 4 milijarde eura.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Matić|first=Nada|date=2023-06-16|title=Izvoz IT usluga iz Srbije u 2023. veći 44 odsto nego prošle godine! Brnabić: Na kraju godine očekujemo 4 milijarde evra|url=https://www.blic.rs/biznis/tehnologija/evo-koje-su-projekcije-za-izvoz-it-usluga-iz-srbije-u-2023-godini/19dclsl|access-date=2023-12-29|website=Blic.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt;

=== Financije ===
U starom dijelu grada smještena je Narodna banka Srbije i [[Beogradski sajam]] – najveći izložbeni prostor u zemlji. [[Novi Beograd]] predstavlja glavnu poslovnu četvrt grada i najbrže rastuću [[Poslovna četvrt|poslovnu četvrt]] u [[Jugoistočna Europa|Jugoistočnoj Europi]]. Ondje su smještene Beogradska burza vrijednosnih papira, poslovni neboder [[Zapadna kapija Beograda]], športska dvorana [[Beogradska arena]], poslovni park [[Airport City Beograd]], poslovno-stambeni kompleks [[Savograd]], kongresni kompleks [[Sava centar]], medijska kuća [[B92]], luksuzni [[hotel]]i Hyatt i Continental te veliki [[Prodajni centar|prodajni centri]] Ušće, Delta i Mercator. [[PC Ušće|Poslovni centar Ušće]] sa svojih 25 katova najviši je [[poslovni neboder]] u Srbiji.

=== Turizam ===
[[Datoteka:Botanička_bašta_Jevremovac,_Beograd_-_Japanski_vrt_07.jpg|mini|Botanička bašta Jevremovac, japanski vrt]]
[[Datoteka:Skadarska.jpg|mini|Gradska boemska četvrt, [[Skadarlija]]]]

Zbog svog položaja, burne povijesti, različitih kulturnih utjecaja i znamenitosti, Beograd dio prihoda ostvaruje i od turističkih aktivnosti. Osim gradskih znamenitosti, [[turist]]i grad posjećuju i zbog bogatog noćnog života. Grad obiluje [[Noćni klub|noćnim klubovima]], koji su osim na ulicama smješteni i na splavima duž obala Save i Dunava.&lt;ref&gt;[http://www.dw.de/serbia-belgrades-nightlife-floats-on-the-danube/a-2129528-1 Beogradski noćni život na Dunavu] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Godišnji prihod koji grad ostvari od [[Turizam|turizma]] iznosi oko pola [[milijarda|milijarde]] [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;[http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ Beogradski prihodi od turizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130624014837/http://rs.seebiz.eu/beogradu-od-turizma-gotovo-pola-milijarde-evra/ar-50272/ |date=24. lipnja 2013. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt;

== Mediji ==
Beograd je dom svih važnih medija u Srbiji. Navedni su samo najvažniji:

'''''Radijske postaje:'''''
 
[[RTS]] – Radio Beograd, Radio Beograd 202, Radio B92, Radio Indeks, Radio Jugoslavija, Radio Novosti,  Radio Nostalgija,  Radio Politika, Radio Top FM, Radio S, Radio Studio B, Radio Pink

'''''Televizijske postaje:'''''
 
TV Avala, RTS – Televizija Beograd (1, 2 i RTS Sat), TV B92, TV Khrlo E Romengo (na romskom), TV Košava, TV Metropolis, TV Pink, TV Politika, TV YU INFO (Info24)

'''''Produkcijske kuće:'''''
  
Produkcijska grupa Mreža, Video nedeljnik, VIN Advance, DTV produkcija, Emotion Production, Produkcija Rikošet,  Produkcijska kuća Adrenalin

'''''Domaće novinske agencije:'''''

Tanjug, FoNet, Beta, Tiker

== Promet ==
[[Slika:Belgrade Nikola Tesla Airport 1.jpg|mini|[[Zračna luka Nikola Tesla]]]]

=== Cestovni promet ===
[[Slika:AKMS 321 i Solaris Urbino 18 GSP Beograd.jpg|mini|Trolejbusi u Beogradu.]]
[[Slika:SV 410 006 - SOKO - Novi Beograd - 03.jpg|mini|ICE vlak brenda Soko Srbijavoza, model Stadler Kiss, na pruzi željezničkog kolodvora [[Novi Beograd]].]]
[[Slika:CAF GSP-1520.jpg|mini|[[Tramvajski prijevoz u Beogradu]]. Na slici kompozicija novog CAF tramvaja.]]

Beograd predstavlja jedno od raskrižja važnih europskih putova. Smješten je na sjecištu europskih koridora br. 10 i br. 7. Tako se koridor 10 proteže od [[Zagreb]]a preko Beograda u smjeru [[Niš]]a, dok koridor 7 vodi iz [[Budimpešta|Budimpešte]] preko Beograda u smjeru [[Solun]]a.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20070609151239/http://www.bankwatch.org/project.shtml?w=147584&amp;s=1961998 Prometni položaj Beograda] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Na metropolitanskom području grada nalazi se 10 mostova, te jedan most u izgradnji. Važan korak bit će i dovršenje [[Beogradska obilaznica|Beogradske obilaznice]], projekta koji bi trebao rasteretiti ceste u središtu grada.

==== Mostovi na rijeci Savi ====
* [[Brankov most]] (cestovni)
* [[Stari savski most u Beogradu|Stari savski most]] (cestovni i tramvajski)
* [[Gazela (Beograd)|Gazela]] (cestovni)
* [[Stari željeznički most u Beogradu|Stari željeznički most]] (željeznički)
* [[Novi željeznički most u Beogradu|Novi željeznički most]] (za prometovanje gradske i prigradske željeznice)
* [[Most na Adi]] (cestovni i za planirano prometovanje gradske i prigradske željeznice)
* [[Cestovni Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (cestovni)
* [[Željeznički Ostružnički most u Beogradu|Ostružnički most]] (željeznički)
* [[Most Obrenovac – Surčin]] (cestovni)

==== Mostovi na Dunavu ====
* [[Pančevački most]] (cestovni i za prometovanje gradske i prigradske željeznice )
* [[Kineski most prijateljstva]] (cestovni, u izgradnji, planirano dovršenje izgradnje je krajem [[2014.]] godine)

==== Važne petlje i prometna raskrižja ====
* [[Mostarska petlja]] (velika cestovna petlja izgrađena u dva dijela, nalazi se na autocesti E 75)
* [[Slavija (Beograd)|Slavija]] (važan kružni tok prometa nedaleko od središta grada)
* [[Autokomanda (prometna petlja)|Autokomanda]] (druga cestovna petlja na autocesti E 75, također naziv za dio grada u kojem se nalazi)
* nekoliko većih cestovnih raskrižja i kružnih tokova prometa u Novom Beogradu (svi smješteni na autocesti E 75)

=== Željeznički promet ===
Važnu ulogu imaju i linije državnih i međunarodnih [[vlak]]ova. Beograd je vrlo dobro povezan s mnogim domaćim ([[Kragujevac]], [[Novi Sad]], [[Niš]], [[Subotica]]) i međunarodnim odredištima ([[Bar (grad)|Bar]], [[Beč]], [[Budimpešta]], [[Istanbul]], [[Ljubljana]], [[München]], [[Sofija]], [[Zürich]]). Trenutačno ne postoji željeznička poveznica između [[Zagreb]]a i Beograda. [[2023.]] godine otvoren je novi suvremeni željeznički kolodvor, poslije gotovo 40 godina izgradnje. U planu je izgradnja metro sustava. Određene su linije [[Beogradski metro|Beogradskog metro sustava]], a izgradnja je počela [[2020.|2021.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=POSLE POLA VEKA OBEĆANJA: Postavljena građevinska tabla, sutra počinje izgradnja beogradskog metroa|url=https://www.novosti.rs/beograd/vesti/1057778/metro-gradjevinski-radovi-metro-beogradu|access-date=2023-12-30|website=NOVOSTI|language=sr}}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će u promet biti pušten krajem [[2025.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Marković|first=Milica|date=2019-06-08|title=(MAPA) METRO ISPOD SAVE, PRVA VOŽNJA 2025. Otkrivamo vam trase prve dve linije, ko će ga graditi i da li će važiti BUSPLUS|url=https://www.blic.rs/vesti/beograd/mapa-metro-ispod-save-prva-voznja-2025-otkrivamo-vam-trase-prve-dve-linije-ko-ce-ga/cqlp4fw|access-date=2023-12-30|website=Blic.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Свјетлопис жељезничке станице Биоград центар5.jpg|mini|desno|[[Željeznički kolodvor Beograd Centar]].]]

=== Zračni promet ===
Beogradska [[Zračna luka Nikola Tesla|zračna luka Nikole Tesle]] nalazi se pored [[Surčin]]a na 12&amp;nbsp;km zapadno od središta grada, u kojoj se nalazi 20-ak predstavništava stranih zrakoplovnih [[Tvrtka|tvrtki]]. Godišnje njome prođe oko 5 milijuna putnika.&lt;ref&gt;[http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160126084451/http://www.beg.aero/strana/11161/%D0%A1%D1%82%D0%B0%D1%82%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D0%BA%D0%B0|date=26. siječnja 2016.}} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Dolaskom francuskog investitora VINCI koji je preuzeo upravljanje zračnom lukom, postavljen je cilj od 15 milijuna putnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VINCI Airports modernizuje i unapređuje kvalitet usluge na beogradskom aerodromu|url=https://beg.aero/lat/node/493|url-status=live|access-date=30. prosinca 2023.|website=Belgrade Airport}}&lt;/ref&gt;

=== Riječni promet ===
[[Slika:River Sava - panoramio.jpg|mini|Rijeka Sava u Beogradu.]]

Osim kopnenog, u Beogradu važnu ulogu ima i riječni teretni promet, jer se grad nalazi na ušću [[Sava|Save]] u [[Dunav]]. Gradska riječna luka nalazi se na Dunavu i služi prvenstveno za prijevoz i utovar robe. Putnički riječni promet ima manji značaj, a pristaništa za ukrcaj i iskrcaj putnika nalaze se na Savi. Glavno teretno pristanište je iz Beograda prebačeno u Pančevo.{{Nedostaje izvor}}

=== Gradski promet ===
Gradski promet sastoji se od 118 gradskih autobusnih linija (broj prelazi i 300 linija ako se uključi i prigradski autobusni promet), 12 tramvajskih linija, 8 linija trolejbusa&lt;ref&gt;[http://www.gsp.rs/english/statistic.htm Gradsko saobraćajno poduzeće Beograd] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090510071133/http://www.gsp.rs/english/statistic.htm |date=10. svibnja 2009. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; te gradske i prigradske željeznice (4 plus 1 linija). [[Podzemna željeznica|Metro sustav]] ne postoji, iako je taj projekt već desetljećima u planu te se u bližoj budućnosti planira početak izgradnje. Također, u gradu je službeno registrirano više od 20 taksi udruženja, s više od 1000 vozila. Cijene taksi usluga uglavnom su niže od sličnih europskih gradova, ali su i česti slučajevi ilegalnog obavljanja taksi usluga.

=== Povezani članci ===
* [[Autocesta E75]]
* [[Željeznička pruga Beograd – Bar]]
* [[Zračna luka Nikola Tesla]]
* [[Tramvajski promet u Beogradu]]
* [[Gradska i prigradska željeznica u Beogradu]]
[[Datoteka:Captain Miša's Mansion (13809297763).jpg|mini|[[Kapetan-Mišino zdanje]], zgrada Rektorata Sveučilišta u Beogradu]]

== Obrazovanje i znanost ==
[[Slika:Serbia Beograd SANU - Feb 2006.jpg|mini|[[Srpska akademija znanosti i umjetnosti]].]]
U Beogradu postoji 195 [[Osnovna škola|osnovnih]] i 85 [[Srednja škola|srednjih]] škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih, 14 specijalnih, 15 umjetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski sustav obuhvaća 51 stručnu srednju školu, 21 gimnaziju, 8 umjetničkih i 5 specijalnih škola. 230.000 upisanih [[učenik]]a obrazuje 22.000 zaposlenih u više od 500 zgrada koji pokrivaju oko 1.100.000 [[Četvorni metar|četvornih metara]] funkcionalnog prostora.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 Osnovne i srednje škole] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004005743/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201008 |date=4. listopada 2011. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; U Beogradu postoje dva državna sveučilišta i više privatnih ustanova za više i visoko obrazovanje. [[Sveučilište u Beogradu]] nastalo je od Velike škole, osnovane [[1808.]],&lt;ref&gt;[http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ Povijest Beogradskog sveučilišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212100619/http://www.ius.bg.ac.rs/istorijat/ |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; a službeno je utemeljeno [[1905.]] godine. Godine [[1973.]] umjetničke akademije prerasle su u fakultete umjetnosti, a Umjetnička akademija postala je Sveučilište umjetnosti, drugo samostalno sveučilište u gradu.&lt;ref&gt;[http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu Sveučilište umjetnosti u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111104084557/http://www.arts.bg.ac.rs/rektorat/uu/?id=istorijatuu |date=4. studenoga 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Danas grad ukupno ima više od 70.000 [[Student|studenata]], a prema nekim neslužbenim izvorima taj se broj penje i do 90.000. Najznačajnije gradske knjižnice su Narodna knjižnica Srbije, Beogradska sveučilišna knjižnica i Beogradska gradska knjižnica.

Od znanstveno-istraživačkih ustanova ovdje se nalaze: 
[[Slika:Belgrade_Book_Fair_2.jpg|mini|Beogradski sajam knjiga]]

* [[SANU|Srpska akademija znanosti i umjetnosti]]
* [[Zavod za nuklearnu znanost u Vinči]]&lt;ref&gt;[http://www.vin.bg.ac.rs/index.php/sr/ Službene web stranice Instituta za nuklearnu znanost u Vinči] (srpski jezik)&lt;/ref&gt;
* [[Vojnogeografski institut u Beogradu|Vojnogeografski institut]]&lt;ref&gt;[http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html Službene web stranice Vojnogeografskog instituta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121210111907/http://www.vgi.mod.gov.rs/index_lat.html |date=10. prosinca 2012. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt;
* [[Biološki institut Siniša Stanković]]
* [[Geografski institut Jovan Cvijić]]
* [[Institut za imunologiju i virologiju Torlak]]
* [[Institut za očuvanje prirodne raznolikosti i proučavanje ljekovitog bilja Josif Pančić]]
* [[Institut za Fiziku u Zemunu]]
* [[Institut Nikola Tesla]]
* [[Institut Mihajlo Pupin]]

Što se tiče zdravstvenih institucija, Beograd ima stotinjak ustanova za skrb i pomoć bolesnicima različitih potreba, te isto toliko ljekarni. Najveća medicinska ustanova je [[Vojnomedicinska akademija u Beogradu|Vojnomedicinska akademija]] (skraćeno: ''VMA''), otvorena [[1844.]] te je ujedno i najveći bolnički centar u Srbiji.&lt;ref&gt;[http://www.vma.mod.gov.rs/sr-lat/#.URc_fB1949Y Službene web stranice Vojnomedicinske akademije] (srpski jezik)&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Slika:Zaduzbinamiodragakostica.jpg|mini|“Palača nauke”.]]
[[Slika:Museum of contemporary art, Belgrade (Музеј савремене уметности Београд).jpg|mini|Muzej suvremene umjetnosti.]]
=== Događanja ===
Beograd je domaćin nekoliko godišnjih važnih međunarodnih događanja, u koja se ubrajaju: [[Beogradski filmski festival]], [[Beogradski međunarodni kazališni festival]], [[Beogradski glazbeni festival]] (skraćeno BEMUS),&lt;ref&gt;[http://www.bemus.rs/ BEMUS] Beogradske glazbeni festival (srpski jezik)&lt;/ref&gt; [[Beogradski sajam knjiga]] te [[Beogradski pivski festival]].&lt;ref&gt;[http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 Kulturni događaji u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140924071921/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=201299 |date=24. rujna 2014. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Također, od [[1996.]] godine u gradu se dvaput godišnje (jesen/zima i proljeće/ljeto) održava i tjedan mode.&lt;ref&gt;[http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php Službene web stranice Beogradskog tjedna mode] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111107082930/http://www.belgradefashionweek.com/srpski/onama.php |date=7. studenoga 2011. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; [[Beogradski tjedan mode]] nalazi se na listi 40 najvažnijih tjedana mode u [[svijet]]u.

=== Muzeji, galerije i arhivi ===
[[Datoteka:Museum of Yugoslav History (13809198584).jpg|mini|Muzej povijesti Jugoslavije]]
* [[Narodni muzej u Beogradu|Narodni muzej]]
* [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]]
* [[Muzej SPC]]
* [[Arhiv Jugoslavije]]
* [[Teslin muzej u Beogradu|Teslin muzej]]
* [[Muzej zrakoplovstva u Beogradu|Muzej zrakoplovstva]]
* [[Meteorološki muzej u Beogradu|Meteorološki muzej]]
* [[Muzej suvremene umjetnosti u Beogradu|Muzej suvremene umjetnosti]]
* [[Kuća cvijeća]]
* [[Muzej primijenjene umjetnosti u Beogradu|Muzej primijenjene umjetnosti]]
* [[Muzej istorije Jugoslavije|Muzej povijesti Jugoslavije]]
* [[Istorijski muzej Srbije|Povijesni muzej Srbije]]
* [[Muzej afričke umjetnosti]]
* [[Konak Knjeginje Ljubice]]
* [[Galerija fresaka u Beogradu|Galerija fresaka]]
* [[Muzej grada Beograda]]
* [[Muzej Tome Rosandića]]
* [[Prirodnjački muzej u Beogradu|Prirodnjački muzej]]
* [[Muzej željeznice u Beogradu|Muzej željeznice]]
* [[Muzej automobila u Beogradu|Muzej automobila]]
* [[Poštanski muzej u Beogradu|Poštanski muzej]]
* [[Arhiv Narodne banke Srbije]]

=== Kazališta, opere i filharmonija ===
[[Datoteka:Matematička gimnazija - Mathematical Gymnasium Belgrade - MGB - Anniversary.jpg|mini|180px|“Nacionalno kazalište u Beogradu”]]
[[Datoteka:Jugoslovensko dramsko pozoriste.jpg|mini|“Jugoslavensko dramsko kazalište”]]

==== Kazališta ====
* [[Kazalište na Terazijama]]
* [[Jugoslavensko dramsko kazalište]]
* [[Kazalište Zvezdara]]
* [[Atelje 212]]
* Beogradsko dramsko kazalište
* Bitef teatar
* Boško Buha
* Dadov
* Kazalište na Slaviji
* Kazalište na brdu
* Akademija 24

==== Opere: ====
* [[Narodno kazalište u Beogradu|Narodno kazalište]]&lt;ref&gt;[http://www.narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 Službene web stranice Srpskog narodnog kazališta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130220015737/http://narodnopozoriste.rs/index.php?id=357 |date=20. veljače 2013. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt;
* [[Opera Madlenianum]]&lt;ref&gt;[http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&amp;module=system&amp;page_id=17 Službene web stranice Opere Madlenianum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130515105613/http://www.madlenianum.rs/en/index.php?execute=view_page&amp;module=system&amp;page_id=17 |date=15. svibnja 2013. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt;

Obje navedene ustanove imaju ulogu i [[Opera|opere]] i [[Kazalište|kazališta]].

==== Filharmonija ====
* [[Beogradska filharmonija]]

=== Arhitektura ===
[[Slika:Свјетлопис зграде народне скупштине Србије.jpg|mini|lijevo|Dom Narodne skupštine Republike Srbije.]]
[[Slika:Железничка станица Београд главна и споменик Стефана Немање (closed Belgrade Main Railway station, 2023).jpg|mini|lijevo|Bivši glavni željeznički kolodvor i monumentalni spomenik vladaru, Velikom županu [[Stefan Nemanja|Stefanu Nemanji]], rodonačelniku srpske kraljevske loze [[Nemanjići|Nemanjića]].]]
[[Slika:Stari i Novi dvor.jpg|mini|Stari dvor, sjedište Gradskog poglavarstva, kupola skupštine Srbije i Novi dvor ured predsjednika Republike Srbije.]]
[[Slika:Zgrada Ministarstva saobraćaja u Beogradu 2006.jpg|mini|Palača srpskih željeznica.]]
[[Slika:Serbia, Belgrade, Airport City - Airplane, 20120908.jpg|mini|Airport City.]]
Beogradska je [[arhitektura]] vrlo raznolika. Od tipično vojvođanske u [[Zemun]]u, preko starih zdanja u starom dijelu grada gdje prevladavaju arhitektonski stilovi kao što su [[neoklasicizam]], [[barok]], [[secesija]], srpsko-bizantski stil, pa do socrealističke arhitekture Novog Beograda, koji postaje najveće gradilište u Jugoistočnoj Europi.

==== Arhitektonske ambijentalne cjeline ====
* [[Skadarlija]]
* [[Kosančićev venac]]
* [[Obilićev venac]]

==== Poznate zgrade ====
* Beli Dvor
* Rektorat Sveučilište u Beogradu
* [[Hotel Moskva (Beograd)|Hotel Moskva]]
* [[Beograđanka]]
* Savezna Skupština
* Stari Dvor
* Crkva svetog Marka
* Saborna crkva
* [[Hram Svetog Save]]
* Športska dvorana [[Beogradska arena]]
* [[Palača Albanija]]
* Zgrada [[Srpska akademija nauka i umetnosti|SANU]]
* Konak kneginje Ljubice
* Milošev konak
* Stambol kapija
* [[PC Ušće]]
* Zgrada [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]]
* [[Zapadna kapija Beograda]], poznata i kao ''Kula Geneks''
* [[Istočna kapija Beograda]], poznata i kao ''Rudo''
* Kongresni kompleks [[Sava centar]]
* [[Beogradski sajam]]
* [[Televizijski toranj Avala]]
* Treća beogradska gimnazija

Od primjera osebujne arhitekture, ondje su:
*[[Bajrakli džamija (Beograd)|Bajrakli džamija]]
* [[Kavana &quot;?&quot; (Beograd)|Kavana &quot;?&quot;]]

==== Značajne ulice i trgovi ====
* Bulevar Kralja Aleksandra, najduža ulica u Beogradu s nešto više od 8&amp;nbsp;km 
* [[Knez Mihailova ulica|Knez Mihailova]]
* [[Skadarlija]]
* [[Slavija (Beograd)|Slavija]]
* [[Terazije]]
* Trg Republike
* Kralja Milana
* Trg Nikole Pašića
* Studentski trg
* Kneza Miloša
* Pariska
* Ulica Antuna Jelalića

==== Spomenici ====
* [[Pobednik (spomenik)]]
* Spomenik Knezu Mihailu
* [[Spomenik Neznanom junaku|Spomenik neznanom junaku]] na [[Avala|Avali]]
* Spomenik zahvalnosti Francuskoj
* Aleja Velikana
* Vukov spomenik (spomenik Vuku Karadžiću)
* Igrali se konji vrani (pred Skupštinom)

==== Parkovi ====
* [[Kalemegdan]]
* [[Karađorđev park]]
* [[Finansijski park]]
* [[Manjež]]
* [[Pionirski park]]
* [[Tašmajdan]]
* [[Topčider]]
* [[Univerzitetski park]]

=== Noćni život ===
[[Slika:Belgrade nightlife on riverclubs.jpg|mini|desno|Noćni život Beograda.]]
[[Slika:Galerija Belgrade Predrag Vuckovic.jpg|mini|desno|Tržni centar Galerija, najveći tržni centar na području jugoistočne Europe.]]

Beograd ima reputaciju grada koji nudi svakodnevni i živopisan noćni život,&lt;ref&gt;[http://travel2.nytimes.com/2005/10/16/travel/16belgrade.html?ei=5070&amp;en=7609599255a87c01&amp;ex=1161662400&amp;adxnnl=1&amp;adxnnlx=1161525814-hyzmwSBEex5SGL+lJDVm2w&amp;_r=0 New York Times o beogradskom noćnom životu] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; s mnoštvom klubova otvorenih do svitanja širom grada, dobrom hranom te raznom ostalom ponudom, poput primjerice kockarnica.&lt;ref&gt;[http://www.grandcasinobeograd.com/ Grand casino Beograd] (srpski jezik)&lt;/ref&gt; Većina najpoznatijih klubova smještena je na splavovima duž obala Save i Dunava. Ovakvu vrstu zabave ponajviše prakticiraju vikend posjetitelji iz okolnih država, posebno oni iz [[Makedonija|Makedonije]], [[BiH|Bosne i Hercegovine]], [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]]. Razlozi koje navode su prijateljska atmosfere, sjajni klubovi i barovi, niske cijene, nepostojanja jezičke barijere te i liberalne regulative vezane za noćni život.
[[Slika:Street Knez Mihailova.png|mini|desno|Knez Mihajlova, glavni gradski korzo. Kavana Ruski car.]]

Poznata mjesta za ljubitelje alternativne glazbe poznati su klubovi kao što su Akademija&lt;ref&gt;[http://www.akademija.net/remote/?call=2&amp;lg=1 Službene web stranice Kluba Akademija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080802235217/http://www.akademija.net/remote/?call=2&amp;lg=1 |date=2. kolovoza 2008. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; i Klub studenata tehnike.&lt;ref&gt;[http://www.kst.org.rs/ Službene web stranice Kluba studenata tehnike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150507060601/http://www.kst.org.rs/ |date=7. svibnja 2015. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; Jedno od najpoznatijih mjesta za alternativne kulturne događaje u gradu je Studentski kulturni centar. Koncerti brojnih domaćih i poznatih stranih grupa se često održavaju u SKC-u, kao i umjetničke izložbe, javne debate i razgovori.

Oni koji su naklonjeni tradicionalnijem srpskom noćnom životu, a ljubitelji su starogradske glazbe, tipične za sjeverne krajeve Srbije, večeri uglavnom provode na Skadarliji, staroj boemskoj četvrti grada gdje su se okupljali pjesnici i umjetnici krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Ondje se također nalaze i neki od najboljih i najstarijih beogradskih [[restoran]]a.

== Znamenitosti ==
* [[Kalemegdan]] – najveći gradski [[park]], u sklopu njega nalaze se [[Beogradska tvrđava]], [[Vojni muzej u Beogradu|Vojni muzej]] i [[Beogradski zoološki vrt|Zoološki vrt]]
* [[Knez Mihailova ulica]] – [[pješačka zona]], jedna od glavnih gradskih šetnica
* [[Hram svetog Save]] – jedna od najvećih [[Pravoslavlje|pravoslavnih]] [[Crkva|crkvi]] na [[svijet]]u
* [[Skadarlija]] – stara boemska četvrt, dom poznatih gradskih [[restoran]]a i starogradske glazbe
* [[Most na Adi]] – najveći [[most]] u gradu, na rijeci Savi. Primjer moderne gradske arhitekture
* [[Kavana Vapiano]] – jedna od najpoznatijih [[kavana]] i restorana u [[grad]]u. Dugo godina poznata pod nazivom ''Ruski car''&lt;ref&gt;[http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 Ruski car postaje Vapiano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130729183114/http://www.kurir-info.rs/umesto-ruski-car-idemo-u-vapijano-clanak-360521 |date=29. srpnja 2013. }}, Kurir (srpski jezik)&lt;/ref&gt; 
* [[kavana &quot;?&quot; (Beograd)|Kavana &quot;?&quot;]] – jedna od najstarijih balkanskih kavana
* [[Ada ciganlija]] – nekada [[ada]] na Savi, danas riječni poluotok; poznata gradska plaža
* [[Splavovi (Beograd)|Splavovi]] – plutajući [[kafić]]i, restorani i [[noćni klub]]ovi duž obala Save i Dunava
* [[Kuća cvijeća]] – [[grob]]nica bivšeg jugoslavenskog [[predsjednik]]a [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], u sklopu se nalazi i [[Muzej 25. maja]]
* [[Trg republike (Beograd)|Trg republike]] – središnji gradski trg
* [[Dedinje]] – elitna gradska četvrt s luksuznim stambenim objektima

== Šport ==
[[Slika:Fk_Red_Star_stadium.jpg|mini|desno|Stadion Crvene zvezde, kolokokvijalno poznat kao “Marakana”]]
[[Slika:2022–23 ABA League, Game 5 Partizan - Crvena Zvezda.jpg|mini|desno|Beogradska arena]]
Na području grada postoji oko 1000 športskih objekata od kojih mnogi svojim kapacitetom zadovoljavaju potrebe održavanja gotovo svih vrsta velikih športskih događanja.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 Sport i rekreacija u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004002633/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1506 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt; Među njima se nalazi 8 većih [[stadion]]a, 18 [[Športski centar|športskih centara]],&lt;ref&gt;[http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale Sportski centri i hale u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702171713/http://sport.bg-info.org/sportski-centri-hale |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik)&lt;/ref&gt; 6 [[Plivalište|plivališta]], 6 većih [[Športska dvorana|športskih dvorana]],&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 Sportske dvorane u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004001438/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1756 |date=4. listopada 2011. }} (srpski jezik, ćirilca)&lt;/ref&gt; 1 [[hipodrom]] i 1 [[golf]] klub.

Tijekom [[povijest]]i Beograd je bio domaćin sljedećih velikih športskih manifestacija: [[Europsko prvenstvo u košarci – Jugoslavija 1961.|Europsko prvenstvo u Košarci 1961.]],&lt;ref&gt;[http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 Veliki sportski događaji održani u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150702195249/http://sport.bg-info.org/sportski-dogadjaji/veliki-sportski-dogadjaji-odrzani-u-beogradu-d343 |date=2. srpnja 2015. }} (srpski jezik, latinica)&lt;/ref&gt; [[Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962.|Europsko prvenstvo u atletici na otvorenom 1962]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Jugoslavija 1976.|Europsko prvenstvo u nogometu 1976.]], [[Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.|Europsko prvenstvo u košarci 2005.]], [[Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce - Srbija 2005.|Europsko prvenstvo u odbojci za muškarce 2005.]], [[Europsko prvenstvo u vaterpolu – Beograd 2006.|Europsko prvenstvo u vaterpolu 2006.]], [[Europski olimpijski festival mladih - Beograd 2007.|Europski olimpijski festival mladih 2007.]], [[Ljetna univerzijada 2009.]],&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080209234741/http://www.fisu.net/site/page_1068.php Ljetna univerzijada 2009.] (engleski jezik)&lt;/ref&gt; te [[Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.|Europsko prvenstvo u rukometu za muškarce 2012.]] Grad Beograd bio je i dva puta kandidat za održavanje [[Ljetne Olimpijske igre|Ljetnih olimpijskih igara]], godine [[1992.]] i [[1996.]], ali oba puta neuspješno.

[[Ada Ciganlija]] (nekada [[ada]], danas [[poluotok]] na rijeci Savi), najveći je beogradski športsko-rekreativni kompleks. Nakon njegovog povezivanja s obalom, napravljeno je umjetno jezero, jedna je od najpoznatijih ljetnih športskih lokacija. Osim toga, Ada Ciganlija ima 7 kilometara dugu plažu i objekte za razovrsne športove uključujući [[golf]], [[ragbi]], [[nogomet]], [[Košarka|košarku]], [[Odbojka|odbojku]], [[bejzbol]] i [[tenis]]. [[Ekstremni športovi]] također su dostupni, poput [[Bungee skokovi|bungee skokova]], [[Skijanje na vodi|skijanja na vodi]] i [[paintball]]a.

'''''Ostali važniji športski objekti u gradu su:'''''

* [[Stadion Crvena zvezda|Marakana]] ([[nogometni stadion]] koji koristi [[FK Crvena zvezda]], kapaciteta 55.000 sjedećih mjesta. [[Srpska nogometna reprezentacija]] ovdje igra većinu domaćih utakmica.)
* [[Stadion Partizana]] (stadion koji koristi [[FK Partizan]], kapaciteta 33.000 sjedećih mjesta)
* [[Beogradska arena]] (jedna od najvećih višenamjenskih športskih dvorana u [[Europa|Europi]], maksimalnog kapaciteta 25.000 mjesta)
* [[Športsko rekreacijski centar Tašmajdan]] (u sklopu kojeg su košarkaška dvorana [[Hala Pionir]] kapaciteta 7000 sjedećih mjesta, plivalište kapaciteta 2500 sjedećih mjesta te ledena dvorana kapaciteta 2000 sjedećih mjesta)

Ovaj [[grad]] dom je i dva najveća športska društva u Srbiji – Crvene zvezde i Partizana, koji su u prvom redu poznati po nogometu i košarci, a u športu se pamte kao ljuti rivali. Također, posljednje desetljeće u Beogradu su stasali i neki od velikih srbijanskih [[športaš]]a poput [[tenisač]]ica [[Ana Ivanović|Ane Ivanović]] i [[Jelena Janković|Jelene Janković]] te tenisača [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]].

Natjecanje u streljaštvu, [[Grand Prix Beograda]] održava se od 1976.&lt;ref&gt;https://sd-bjelovar1874.hr/vijesti/detaljnije/trofej-i-grand-prix-beograda&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.streljackisavezrepublikesrpske.com/2021/12/18/grand-prix-beograd-2021/&lt;/ref&gt; Boksački turnir Beogradski pobednik – Memorijal Branko Pešić održava se od 1963.&lt;ref&gt;https://www.danubeogradu.rs/2024/03/beogradski-pobednik-memorijal-branko-pesic-2024-u-hali-aleksandar-nikolic/&lt;/ref&gt; Automobilska utrka [[Beograd Grand Prix]] prvi put je održana 1939.&lt;ref&gt;https://autorepublika.com/2018/07/28/velika-nagrada-beograda-1939/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://autokup.com/auto-skup/belgrade-grand-prix/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.facebook.com/thebelgradegrandprix/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.diplomacyandcommerce.rs/historic-belgrade-grand-prix-re-enacted-to-honor-italian-racing-legend/&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://belgradegrandprix.com/en/from-1939-to-2023-reviving-the-belgrade-grand-prix-a-tale-of-vintage-racing-and-community-spirit/&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
[[Slika:Zoran Đinđić, Davos.jpg|mini|Zoran Đinđić, prvi demokratski izabrani beogradski [[gradonačelnik]] te kasnije i [[premijer]] Srbije, ubijen u atentatu 12. ožujka 2003.]]
* Grad Beograd primio je različita jugoslavenska, srpska, ali i međunarodna priznanja i ordenje. Na popisu se tako nalaze: ''Medalja časti'', ''Ratni križ'', ''Karađorđeva zvijezda sa mačevima'' te ''Orden narodnog heroja Jugoslavije''.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 Nagrade i ordenje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204700/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=201227 |date=6. travnja 2014. }} (engleski jezik)&lt;/ref&gt; Dana [[13. ožujka]] [[2006.]] godine dogodilo se i jedno manje formalno priznanje. Naime, londonski [[časopis]] [[Financial Times]] nagradio je Beograd titulom „Grada budućnosti jugoistočne Europe“.&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 Priznanje Financial Timesa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090212005607/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1223834 |date=12. veljače 2009. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt;
* Tijekom '90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] u Beogradu, ali i cijeloj Srbiji vladaju socijalni nemiri i poprilično teški životni uvjeti, uzrokovani raspadom SFRJ. U gradu znatno raste stopa [[kriminal]]a i obračuna različitih [[Srpska mafija|mafijaških organizacija]]. Iz spomenutog vremena datira i dokumentarni film naslova ''[[Vidimo se u čitulji]]'' (prevedno: ''Vidimo se na osmrtnici''), koji prati priče i sudbine nekih od beogradskih prijestupnika [[zakon]]a.&lt;ref&gt;[http://www.youtube.com/watch?v=FjCZKhSFCGI Dokumentarni film [[Vidimo se u čitulji]], Youtube.com (srpski jezik)&lt;/ref&gt; Sprega [[Politika|politike]] i kriminala dolazi do vrhunca početkom novog tisućljeća. U gradu se tako događaju i neka ubojstva koja su zaintrigirala i širu međunarodnu javnost. Primjer su [[atentat]]i na osuđivanog prijestupnika zakona [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] [[2000.]] godine&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |title=Željko Ražnatović - životopis |archive-url=https://web.archive.org/web/20150905210246/http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm |archive-date=5. rujna 2015. |access-date=20. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt; i [[Atentat na Zorana Đinđića|tadašnjeg aktualnog premijera Srbije Zorana Đinđića]] [[2003.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.b92.net/specijal/atentat/mart04.php Sjećanje na Zorana Đinđića] (srpski jezik)&lt;/ref&gt;
* Beograd se pojavljuje i u popularnoj [[Računalna igra|računalnoj igri]] ''Battlefield 2142.'' Radnja je smještena u [[budućnost]], a igra je proizvod kuće [[EA Games]]. Mapa na kojoj igrači igraju zapravo je karta Beograda, a radnja igre predstavlja [[Europska unija|Europsku uniju]] koja se bori protiv pan-azijskih jedinica nakon velikog [[Ledeno doba|ledenog doba]]. U računalnoj igri naziva ''Half-Life 2'', zgrada Narodne skupštine Republike Srbije smještena je u fiktivni grad ''Siti 17'', gdje se odvija radnja. Ime zgrade u igri je ''Overwatch Nexus''. Također, pojavljuje se i beogradski [[spomenik]] [[knez]]u [[Mihailo Obrenović|Mihailu Obrenoviću]].

== Međunarodna suradnja ==
Beograd je pobratimljen sa sljedećim gradovima&lt;ref&gt;[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 Međunarodna suradnja Grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140406204931/http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1225693 |date=6. travnja 2014. }} (srpski jezik, ćirilica)&lt;/ref&gt;
* {{Z|UK}} [[Coventry]], od 1957.
* {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]], od 1990.
* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|25px|]] [[Beč]], od 2003.
* {{Z|SAD}} [[Chicago]], od 2005.
* {{Z|PAK}} [[Lahore]], od 2007.
* {{Z|GRČ}} [[Krf (grad)|Krf]], od 2010.
* {{Z|SLO}} [[Ljubljana]], od 2010.
* {{Z|MAK}} [[Skoplje]], od 2012.

Sa sljedećim gradovima Beograd ostvaruje ostale oblike suradnje i gradskog prijateljstva:

* {{Z|GRČ}} [[Atena]], od 1966.
* {{Z|ITA}} [[Rim]], od 1971.
* {{Z|NJE}} [[Berlin]], od 1978.
* {{Z|KIN}} [[Peking]], od 1980.
* {{Z|ITA}} [[Milano]], od 2000.
* {{Z|ŠPA}} [[Madrid]], od 2001.
* {{Z|UKR}} [[Kijev]], od 2002.
* {{Z|RUS}} [[Moskva]], od 2002.
* {{Z|HRV}} [[Zagreb]], od 2003.
* {{Z|BIH}} [[Banja Luka]], od 2005.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Beograd}}
* {{wikivoyage|Beograd}}
* [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 Službene stranice grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111023064807/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=210 |date=23. listopada 2011. }}
* [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 Ured za zaštitu okoliša grada Beograda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110908013731/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=2038 |date=8. rujna 2011. }}

{{Srpski gradovi i općine|Srpski gradovi}}
{{okruzi Srbije}}
{{Dunav}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Beograd| ]]</text>
      <sha1>ihuzy87xvpd6fgp2hvfsejd4trrda5t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjo Tuđman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6850</id>
    <revision>
      <id>7479247</id>
      <parentid>7469567</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj (2)</comment>
      <origin>7479247</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91467" sha1="7xi7ksplcai1og0y5cn9muw2drcbmgl" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|prosinac 2012.}}
{{redirect|Tuđman|hrvatskog sveučilišnog profesora i obavještajca, sina Franje Tuđmana|[[Miroslav Tuđman]]}}
{{infookvir političar 
|ime             = Franjo Tuđman
|datum rođenja   = [[14. svibnja]] [[1922.]]
|mjesto rođenja  = [[Veliko Trgovišće]], [[Hrvatska]]
|datum smrti     = [[10. prosinca]] [[1999.]]
|mjesto smrti    = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|slikastandarda  = Flag of the President of Croatia.svg
|malaslika       = Signature of Franjo Tuđman.png
|opis male slike = Potpis
|slika           = Franjotudjman.jpg
|veličina        =
|opis slike      =
|potpredsjednik  = 
|potpremijer     = 
|zamjenik        = 
|stranka         = [[SKH]] &lt;small&gt;(1942. – 1967.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[HDZ]] &lt;small&gt;(1989. – 1999.)&lt;/small&gt;
|potpis          = 
|supruga         = [[Ankica Tuđman]]

|položaj            = predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske
|prethodnik     = [[Ivo Latin]]
|nasljednik     = Franjo Tuđman&lt;br&gt;&lt;small&gt;(kao predsjednik Republike Hrvatske)&lt;/small&gt;
|mandat_start   = [[30. svibnja]] [[1990.]]
|mandat_kraj    = [[25. srpnja]] [[1990.]]

|čin2            = 1. [[predsjednik Republike Hrvatske]]
|prethodnik2     = Franjo Tuđman&lt;br&gt;&lt;small&gt;(kao predsjednik Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske)&lt;/small&gt;
|nasljednik2     = [[Stjepan Mesić]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;u međuvremenu kratko&lt;br&gt;[[Vlatko Pavletić]] (o. d.)&lt;br&gt;i [[Zlatko Tomčić]] (o. d.)&lt;/small&gt;
|mandat_start2   = [[25. srpnja]] [[1990.]]
|mandat_kraj2    = [[10. prosinca]] [[1999.]]

|čin3            = 1. [[HDZ|predsjednik HDZ-a]]
|nasljednik3     = [[Ivo Sanader]]
|prethodnik3     = 
|predsjednik     =
|mandat_start3   = [[17. lipnja]] [[1989.]]
|mandat_kraj3    = [[10. prosinca]] [[1999.]]

|zanimanje       = [[Časnik|vojna osoba]], [[povjesničar]], [[državnik]]
|fusnote         =
|vjera           = [[rimokatolik]]
}}

'''Franjo Tuđman''' ([[Veliko Trgovišće]], [[14. svibnja]] [[1922.]] – [[Zagreb]], [[10. prosinca]] [[1999.]]), hrvatski [[Hrvatska historiografija|povjesničar]], [[akademik]] [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]], [[državnik]] te prvi predsjednik suverene i samostalne [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]].

Sudionik [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašističkog pokreta]] od 1941., kao obavještajni časnik. Nakon rata djeluje u Glavnom stožeru [[JNA]] u [[Beograd]]u, potom na visokim vojno-političkim položajima u Glavnoj personalnoj upravi JNA, Ministarstvu obrane i Generalštabu. Završio studij na Višoj vojnoj akademiji 1957.; čin [[general-major]]a stekao 1960. Na vlastiti zahtjev napustio vojnu službu 1961. te se posvetio znanstveno-istraživačkom radu.

Osnovao [[Hrvatski institut za povijest|Institut za historiju radničkog pokreta]] u Zagrebu, čiji je ravnatelj bio od 1961. do 1967. Stupanj doktora povijesnih znanosti postigao je 1965., a od 1963. do 1967. je izvanredni profesor na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] u Zagrebu.

Skupio je opsežnu povijesnu građu i pisao o povijesti [[KPH|Komunističke partije Hrvatske]], u kojoj je, nasuprot jugoslavenskom unitarizmu, isticao nacionalnu sastavnicu njezine borbe protiv [[Velikosrpska ideologija|velikosrpskog]] režima [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Izbačen iz [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista]] 1967. i umirovljen.

1972. je osuđen na dvije godine zatvora zbog &quot;[[domoljublje|nacionalizma]]&quot;, s obzirom na to da je njegov povjesničarski rad došao u koliziju sa službenom propagandom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističke Jugoslavije]]; s odsluženja kazne bio je pušten nakon 9 mjeseci. Nakon intervjua švedskoj televiziji 1981. ponovo mu je suđeno zbog  &quot;kontrarevolucionarne djelatnosti&quot;; u čemu je osobito bio &quot;kriv&quot; zbog revizije jugoslavenske propagande o  [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnom logoru Jasenovac]], koja je inzistirala na &quot;[[Jasenovački mit|Jasenovačkom mitu]]&quot; o preko 700.000 žrtava tog logora; taj izrazito visoki broj žrtava je korišten za ''de facto'' demoniziranje Hrvata, čiji je nacionalizam predstavljao najočitiju prijetnju opstanku komunističke Jugoslavije. Tuđman se usudio prezentirati podatke 1964. godine službeno provedenog popisa žrtava rata u SFRJ, prema kojima je u Jasenovcu smrtno stradalo nekoliko desetaka tisuća ljudi, makar su podatci tog popisa - koji su opovrgavali neke ključne elemente propagande kojima je režim komunističke Jugoslavije opravdavao svoju vladavinu lišenu demokratskog legitimiteta - bili stavljeni do embargo sve do kraja SFR Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Benčić |first=Andriana |title=KONCENTRACIJSKI LOGOR JASENOVAC: KONFLIKTNO RATNO NASLJEĐE I OSPORAVANI MUZEJSKI POSTAV |url=https://hrcak.srce.hr/207132 |journal=Polemos : časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol. XXI No. 41, 2018. |pages=46 |access-date=2019-09-21 |archive-date=21. rujna 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190921110022/https://hrcak.srce.hr/207132 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tuđman je osuđen na 3 godine zatvora, ali je s odsluženja kazne pušten 1983. iz zdravstvenih razloga. Tijekom 1984., vraćen je u zatvor radi izdržavanja ostatka kazne, da bi nakon četiri mjeseca zbog pogoršanja zdravstvenog stanja bio uvjetno pušten iz zatvora.

Kao zagovornik hrvatske samostalnosti, politički se angažirao potkraj 1980-ih. Godine 1989. osniva [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] te do smrti ostaje njezin predsjednik. Nakon pobjede HDZ-a na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|izborima 1990. godine]], izabran je za predsjednika Predsjedništva [[SRH|Socijalističke Republike Hrvatske]]. Nakon donošenja demokratskog [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava 1990.]], izabran je 1992. godine za [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]]. Autor je [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Deklaracije o neovisnosti Hrvatske]] od 25. lipnja 1991. godine i preambule [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/25-godina-najvaznijeg-dokumenta-republike-hrvatske-seks--sokol--olujic-i-valkovic-u-dva-tjedna-napisali-svih-147-clanaka-ustava/1484955/ |title=O Ustavu RH |archive-url=https://web.archive.org/web/20160306204536/http://www.jutarnji.hr/25-godina-najvaznijeg-dokumenta-republike-hrvatske-seks--sokol--olujic-i-valkovic-u-dva-tjedna-napisali-svih-147-clanaka-ustava/1484955/ |archive-date=6. ožujka 2016. |access-date=2. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Kao [[vrhovni zapovjednik]], vodio je obranu Hrvatske u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Reizabran je za predsjednika RH 1997., a Hrvatska demokratska zajednica ponovno pobjeđuje na parlamentarnim izborima [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]] i [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]] godine.

{{Stil}}
Temelji njegove politike bili su: ujedinjenje svih Hrvata, neovisno o ideološkoj usmjerenosti, u jedan političko-nacionalni pokret čiji je cilj bio samostalna država; ponovni ulazak u [[Srednja Europa|srednjoeuropski]] civilizacijski krug i debalkanizacija Hrvatske; obnavljanje potiskivanih i [[stigma]]tiziranih hrvatskih [[tradicija]], [[kultura|kulture]], jezika i povijesti.{{ni}}

Njegova je politika izazvala prijepore u dijelu domaće i međunarodne javnosti. Oporba ga je kritizirala zbog autoritarnog političkog nastupa i naglašeno stranačke vlasti, uz [[Denacionalizacija|aferama opterećenu privatizaciju]] tzv. društvenog vlasništva. 

U njegovu čast, kao oblik jedne od najvećih počasti, [[Zračna luka „Franjo Tuđman”|zračna luka u Zagrebu]] nosi njegovo ime, kao i mostovi u [[Most dr. Franja Tuđmana|Dubrovniku]] i [[Most dr. Franje Tuđmana (Osijek)|Osijeku]].

Uz [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i [[Ante Starčević|Antu Starčevića]] predstavlja simbol i oličenje hrvatske rodoljubne politike. Njegovim odlaskom završile su &quot;zlatne devedesete&quot; u kojima je Hrvatska putem prvih višestranačkih demokratskih izbora i pobjedom u Domovinskom ratu ostvarila devestoljetni san o hrvatskoj samostalnosti. U novom tisućljeću Hrvatsku je zahvatio val [[Detuđmanizacija|detuđmanizacije]] i umanjivanja vrijednosti Domovinskog rata,{{ni}} predvođen trećesiječanjskom vladom na čelu s [[Ivica Račan|Ivicom Račanom]], predsjednikom RH i bivšim Tuđmanovim suradnikom [[Stjepan Mesić|Stjepanom Mesićem]]; detuđmanizaciju je potom još nekoliko godina nastavila vlada RH predvođena premijerom [[Ivo Sanader|Ivom Sanaderom]].{{fusg|bilj}}

== Mladost, Drugi svjetski rat i vojna karijera ==
[[Datoteka:Franjo Tudjman obitelj Picture23.jpg|minijatura|lijevo|Franjo Tuđman (u sredini) s obitelji - braća Ivica (prvi s lijeve strane) i Stjepan (zadnji s desne strane)]]
[[Datoteka:Rodna_kuća_Dr._Franje_Tuđmana.jpg|mini|desno|[[Veliko Trgovišće|Rodna kuća Franje Tuđmana]]]]
Franjo Tuđman potječe iz seoske obitelji srednjega imovnog staleža. Rođen je u [[Veliko Trgovišće|Velikom Trgovišću]] 14. svibnja 1922.&lt;ref name=&quot;moljac&quot;&gt;[http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm Moljac.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130508152706/http://www.moljac.hr/biografije/tudjman.htm |date=8. svibnja 2013. }} Franjo Tuđman&lt;/ref&gt; u braku Stjepana i Justine (rođ. Gmaz). Pored Franje obitelj Tuđman imala je još dva sina: Ivicu i Stjepana. Otac mu je bio ugledni član [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a i općinski načelnik. Majka mu je umrla 1929.&lt;ref name=&quot;moljac&quot;/&gt; kada je Franjo pošao u osnovnu školu. Pučku je školu pohađao u rodnom mjestu (1929. – 1933.), a u Zagrebu Državnu II. mušku građansku školu (1935. – 1939.) te Trgovačku akademiju Udruženja trgovaca (1939. – 1941.), uglavnom se uzdržavajući sam.&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot;&gt;[http://predsjednik.hr/Predsjednik Ured predsjednika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121125000328/http://www.predsjednik.hr/Predsjednik |date=25. studenoga 2012. }} Franjo Tuđman&lt;/ref&gt;

Moguće uhićenje u doba starojugoslavenskoga režima 1940. o kojemu pišu službene Tuđmanove biografije još nije dovoljno razjašnjeno. [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] navodi da je bio pritvoren 1940.&lt;ref name=&quot;HE-tiskano&quot;&gt;Tuđman, Franjo. U enciklopediji: [[Slaven Ravlić]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]'', 11. sv. : Tr – Ž, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-6036-41-7}}, str. 85. i 86.&lt;/ref&gt; kao srednjoškolac zbog sudjelovanja u ljevičarskoj manifestaciji.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Franjo Tuđman |url=https://enciklopedija.hr/clanak/62628 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=10. travnja 2025. |archive-date=8. siječnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240108182156/https://www.enciklopedija.hr/clanak/62628 |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Tuđmanova obitelj podupirala je hrvatski nacionalni pokret pod vodstvom HSS-a i [[Vladko Maček|Maček]]a, dok se Franjo Tuđman tijekom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] pridružio komunističkim partizanima.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot;&gt;[http://proleksis.lzmk.hr/49375/ Franjo Tuđman] Opća i nacionalna enciklopedija&lt;/ref&gt; U proljeće 1941. prekinuo je školovanje i uključio se u [[narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašistički pokret]]; od 1942. bio je član [[KPJ]]. Djelovao je na području sjeverozapadne Hrvatske; od 1942. bio je rukovoditelj ilegalne partizanske tiskare (''Glas Hrvatskog zagorja''),&lt;ref name=&quot;HE-tiskano&quot;/&gt; od 1943. zamjenik komesara 2. zagorskoga partizanskog odreda, a od 1944. zamjenik komesara Brigade ''Braća Radić'', komesar 32. divizije te načelnik Personalnog odsjeka Štaba X. korpusa. Franjin otac je bio vijećnik [[ZAVNOH]]-a i [[AVNOJ]]-a.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Brat Stjepan poginuo je kao pripadnik antifašističkoga pokreta u proljeće 1943. godine. U siječnju 1945. upućen je u [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] u [[Beograd]]u, gdje je radio u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane, kao načelnik Drugog (organizacijskog) odjela.&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Vjenčao se s [[Ankica Tuđman|Ankicom Tuđman]] 25. svibnja 1945. godine.
[[Datoteka:Tuđman partizan.jpg|mini|180px|Franjo Tuđman, 1945.]]
[[Datoteka:Franjo Tuđman i Joža Horvat 1945.jpg|mini|lijevo|180px|Na slici s [[Joža Horvat|Jožom Horvatom]], 1945.]]
Godine 1946. dogodila se i obiteljska tragedija koja nije u potpunosti razjašnjena; Tuđmanov otac Stjepan zajedno s njegovom pomajkom umro je nasilnom smrću pod sumnjivim okolnostima&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; koje su kasnije različito tumačene (samoubojstvom, nesretnim slučajem...), ali prevladala je inačica po kojoj mu je oca kao kritičara nove, totalitarne vlasti likvidirala politička policija [[OZNA]].&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt; Unatoč tomu, Tuđmanov uspon u vojnoj hijerarhiji nije bio spriječen: završio je i Višu vojnu akademiju JNA (1955. – 1957.).&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt; Od polovice 1950-ih objavljivao je radove s područja vojne povijesti i doktrine, u kojima, na temelju iskustva [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|antifašističkog rata u Jugoslaviji]], zastupa ideju o univerzalnom značenju partizanskog rata i koncepcije naoružanoga naroda, što će cjelovitije izložiti u svojoj prvoj knjizi. 
Dana 23. svibnja 1954. Franjo Tuđman postaje tajnik,&lt;ref name=&quot;Hudelist 2004 211&quot;&gt;Hudelist, str. 211.&lt;/ref&gt; a u svibnju 1958. godine i predsjednik [[JSD Partizan Beograd|JSD Partizan]],&lt;ref name=&quot;Hudelist 2004 211&quot;/&gt; koji je tijekom cijeloga postojanja druge i treće Jugoslavije bio u stvarnosti vojni klub. Za vrijeme njegova predsjedavanja izabran je dres s prepoznatljivim crno-bijelim prugama. Dizajn dresa je (po Tuđmanu) bio nadahnut dresovima [[Juventus F.C.|Juventusa]].

Od 1957. radio je u Generalštabu JNA, kao načelnik Studijskog odjela Prve uprave.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Tada je objavio i svoje prvo značajno djelo, ''Rat protiv rata'', (Zagreb 1957.), opsežnu studiju o partizanskom ratovanju kroz povijest s naglaskom na jugoslavenskom partizanskom ratu, no protkano opširnim raščlambama o ratu u [[Nizozemska|nizozemskim provincijama]] u 17. st., španjolskom ustanku protiv [[Napoleon]]a, kao i mnogim drugim primjerima gerilskoga ratovanja. Ta je studija značajno učvrstila ugled Tuđmana kao vojnopovijesnoga znalca, a u sljedećim desetljećima naraštaji jugoslavenskih generala preuzimali su izvatke iz njegove knjige kao okosnicu za generalske ispite. Iako je 1960. promaknut u čin [[general-major]]a,&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Tuđman je već sljedeće godine svojom voljom napustio vojnu službu.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt;

Motivi za takav postupak su dosta jasni: sama vojna struktura je omogućavala materijalno siguran, no duhovno skučen život, a Tuđmanovi se interesi, koji su pokrivali vojno, povijesno, političko i kulturno područje nisu mogli zadovoljiti u takvom miljeu.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; &gt;[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=40868 Franjo Tuđman] Hrvatski obiteljski leksikon&lt;/ref&gt; Također, dogmatizam i ideološko zatupljivanje karakteristični za svaku vojsku (a kamo li ne za totalno indoktriniranu JNA) nisu predstavljali ozračje u kojemu se moglo koliko-toliko odstupiti od političkoga pravovjerja.

U Zagrebu te 1961. godine osniva [[Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske]]&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt; (danas [[Hrvatski institut za povijest]]), čiji je ravnatelj do 1967. godine. Postavio je ambiciozan plan razvoja Instituta, okupio mnogobrojne suradnike, a 1963. pokrenuo i časopis ''Putovi revolucije'', kojemu je bio glavni i odgovorni urednik (1963. – 1967.).&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Od 1963. do 1967. godine izvanredni je profesor na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih nauka u Zagrebu]] (danas Fakultet političkih znanosti),&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt; gdje je predavao predmet Socijalistička revolucija i suvremena nacionalna povijest. Stupanj doktora povijesnih znanosti postigao je 1965.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt; godine na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]] obranom disertacije ''Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941.''&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Njegova karijera se suočila s golemim problemima kada se 1965. godine usprotivio prijedlogu da se povodom obilježavanja proboja zadnjih logoraša iz [[Koncentracijski logor Jasenovac|Koncentracijskog logora Jasenovac]] ondje u kameni spomenik ukleše vrlo preuveličani podatak o 700 - 900 tisuća žrtava tog logora; kao posljedicu sukoba koji je povodom tog njegovog protivljenja nastao, isključen je iz [[Savez komunista Jugoslavije|Saveza komunista Jugoslavije]] (što je neminovno vodilo u društvenu degradaciju), te je dao ostavku na mjesto direktora Instituta za historiju radničkog pokreta i morao je napustiti Sveučilište.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/281019 Bibliografija radova dr. Franje Tuđmana], Anđelko Mijatović i Marija Sentić, &quot;Časopis za suvremenu povijest&quot; 24(1), 1-18,  Zagreb, 1992.&lt;/ref&gt;

== Povjesničar i disident ==
Vrlo rano, još u prvoj polovini pedesetih godina, Tuđman se počeo baviti znanstvenim radom. Objavio je veći broj radova, posebnih izdanja rasprava i članaka, više od 150, iz povijesnih znanosti, vojne teorije, suvremene nacionalne povijesti te filozofije povijesti i međunarodnih odnosa.&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt; Sudjelovao je na više znanstvenih simpozija u domovini i inozemstvu te držao predavanja na sveučilištima u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]], [[Italija|Italiji]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD]]-u.&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; Godine 1966. na [[Sveučilište Harvard|Harvardu]], u okviru serije Međunarodnoga seminara, održao je predavanje pod naslovom ''The Future of Supremacy and of Coexistence in the Nuclear Age of the World's History'' (Budućnost prevlasti i supostojanja u nuklearnoj eri povijesti čovječanstva).&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt;

Bio je član uredništva vojno-teorijskog časopisa ''Vojno delo'', redaktor i pomoćnik glavnog urednika ''Vojne enciklopedije'', suradnik i redaktor [[Opća enciklopedija JLZ|enciklopedija]] [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]], glavni i odgovorni urednik časopisa ''Putovi revolucije'', član izdavačkog odbora časopisa [[JAZU]] ''Forum'', član izdavačkog odbora ''[[Hrvatski tjednik|Hrvatskog tjednika]]'' i član uredništva ''Glasnika Hrvatske demokratske zajednice''.&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt;

Od 1962. do 1967. godine, Tuđman je predsjednik Komisije za međunarodne odnose i član Sekretarijata Glavnog odbora Socijalističkoga saveza radnog naroda Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; Od 1965. do 1969. godine, narodni je zastupnik Prosvjetno-kulturnog vijeća [[Sabor]]a SR Hrvatske i predsjednik Odbora za znanstveni rad Prosvjetno-kulturnog vijeća Sabora.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot;&gt;[http://www.hdzusa.com/dr-franjo-tudman/zivotopis-dr-franje-tudmana/ Franjo Tuđman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120416105602/http://www.hdzusa.com/dr-franjo-tudman/zivotopis-dr-franje-tudmana/ |date=16. travnja 2012. }} Životopis i kronologija od 1989.&lt;/ref&gt; Bio je član Upravnog odbora i Izvršnog odbora [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] i predsjednik Komisije Matice hrvatske za [[hrvatska povijest|hrvatsku povijest]]. Član [[Društvo hrvatskih književnika|Društva hrvatskih književnika]] postao je 1970. godine, a član Hrvatskog centra [[PEN]]-a 1987. godine.&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt;

Nakon intervjua švedskoj televiziji, optužen je zbog &quot;kontrarevolucionarne djelatnosti&quot;, u kojem je zacijelo najvažniji bio njegov &quot;revizionizam&quot; o broju žrtava [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnog logora Jasenovac]]. Jugoslavenska propaganda je inzistirala na fantastično visokoj brojci od 700.000 pobijenih u tom logoru, a Tuđman je objavio podatke kakvi su proizlazili iz službenog provedenog popisa žrtava rata provedenoga 1964. godine. S obzirom na to da su podatci tog popisa govorili o približno 50 tisuća žrtava logora NDH - tj. demantirali ključno važni dio propagande komunističkog režima koji je svoju legitimaciju umjesto iz demokratske volje naroda crpio iz zasluga u borbi protiv fašizma koja na neki način (u obrani Jugoslavije od &quot;neprijateljske emigracije&quot; i &quot;unutarnjeg neprijatelja&quot;, naročito se tu kao zloćudnu pojavu tretiralo hrvatski [[nacionalizam]]) i dalje traje - bili su podatci tog popisa stavljeni pod embargo (objavljeni su tek 1998. godine). Suđenje Tuđmanu bila je jasna poruka povjesničarima i drugim intelektualcima (među kojima se ponešto o rezultatima službenog popisa iz 1964. god. ipak znalo, primjerice je o tome pisao [[Ante Bruno Bušić|Bruno Bušić]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/ |title=Demografski gubici – Žrtve Hrvata u Hrvatskoj i Jugoslaviji (II) |author=Bruno Bušić |date=2019-05-05 |publisher=Projekt Velebit |access-date=2019-09-21 |archive-date=6. svibnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190506225508/https://projektvelebit.com/bruno-busic-demografski-gubici-zrtve-hrvata-u-hrvatskoj-i-jugoslaviji-ii/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; kojega je represija komunističke države udarila još snažnije nego Tuđmana) da se službene narative o [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačkoj borbi]] i o NDH ne smije propitivati. Nakon 11 mjeseci, Tuđman je s odsluženja kazne bio pušten zbog zdravstvenih razloga. Tijekom 1984., vraćen je u zatvor radi izdržavanja ostatka kazne, ali je nakon 4 mjeseca zbog pogoršanja zdravstvenog stanja uvjetno pušten iz zatvora.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Gotovo čitav Tuđmanov istraživački povijesni opus - do 1992. godine, sastojao se on od 149 tiskane bibliografske jedinice i 33 predavanja - u svezi je s borbom za političku i državnu slobodu malih naroda, velikim dijelom u svezi povijesti i stvarnosti hrvatskog naroda.&lt;ref&gt;Anđelko Mijatović i Marija Sentić, op. cit.&lt;/ref&gt;

=== Stvaralaštvo ===
[[Datoteka:Bespuca povijesne zbiljnosti 14082012 2 roberta f.jpg|mini|200px|''[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]'', 1989.]]
''[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]'' (1989.) Tuđmanovo su najpoznatije djelo koje je izazvalo [[prijepor]]e zbog optužbi za antisemitizam i revizionizam. Knjiga je izazvala golem interes (u kratkom razdoblju, 1989. – 1990., objavljena su četiri izdanja) razmatranjem uzroka i razmjera genocidnoga nasilja, osobito stvarnosti i mita o logoru Jasenovac, ali i kritičke rasprave pa i optužbe za revizionizam i antisemitizam (u američkom izdanju iz 1996., objavljenom pod naslovom ''Užasi rata – Horrors of War'', ispušteni su neki sporni dijelovi).&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Najznačajniji dio te opsežne knjige je pobijanje Jasenovačkoga mita kojega Tuđman smatra središnjim podjarivačkim mitologemom suvremene [[velikosrpska ideologija|velikosrpske ideologije]]. Uočljiva je i svjesna arhaizacija jezika uz nekoliko uspjelih novotvorenica, znak Tuđmanova nacionalnoga osvješćivanja i na kulturnom polju, a zbog nekih neobičnih rješenja izvor čuđenja čak i za neke proskribirane &quot;nacionaliste&quot; među hrvatskim jezikoslovcima, npr. [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]].

U cjelini, ''Bespuća'' su neobičan hibrid: spoj autorove ispovijedi o borbama s kasnije zaboravljenim hrvatskim i jugoslavenskim dogmatskim ideolozima, nekih naznaka filozofije povijesti (koja nije potkrijepljena širim piščevim osvrtima na klasike toga žanra, od Vica i Hegela do Marxa i Spenglera) te lamentacija o položaju Hrvata u [[real-socijalizam|realsocijalističkoj]] SFRJ. Značajnija djela su i ''Stvaranje socijalističke Jugoslavije'' (1960.) te ''Okupacija i revolucija'' (1963.).&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;

Posebno se bavio pitanjem mogućnosti malih naroda da ostvare ravnopravnu ulogu u svjetskoj povijesti te njihovim pravom na samoodređenje, što je tema njegove knjige ''Velike ideje i mali narodi'' (1969.). Kako mu je bilo onemogućeno javno djelovanje, neke je svoje knjige objavio u inozemstvu (''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', 1981., i dr.).&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Ostali su Tuđmanovi značajniji tekstovi ''Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji'', 1. – 2.p (1993.), vjerojatno najbolje povjesničarsko djelo; ''S vjerom u samostalnu Hrvatsku'' (1995.), ''Usudbene povjestice'' (1995.), ''Povijesna sudba naroda'' (1996.) i ''Hrvatska riječ svijetu'' (1998.).&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; ''Usudbene povjestice'' i ''Hrvatska riječ svijetu'' su dvije kompilacije eseja i intervjua u kojima su sažeto iznijete osnovne Tuđmanove preokupacije i povijesnopolitički pogledi.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;

=== Tuđman – disident ===
[[Datoteka:Franjo Tudjman 60tih.JPG|mini|Franjo Tuđman govori na [[Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske|Institutu za historiju radničkoga pokreta Hrvatske]]]]
Tuđmanova se djelatnost od osnutka Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske sve više može okarakterizirati kao nacionalno-[[disident]]ska. Već su prvi objavljeni Tuđmanovi tekstovi iz područja vojne doktrine i povijesti osvajačkih i oslobodilačkih ratova, u kojima je, polazeći s gledišta da svaki narod treba imati svoju oružanu silu, zastupao koncepciju naoružanog naroda i teritorijalne obrane, postali predmet kritike pobornika centralističkih shvaćanja i optužbi zbog tobožnje nemarksističnosti i nacionalizma.&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt; Svojim se radovima usprotivio tada snažnoj unitarističkoj struji u jugoslavenskoj politici pa mu je djelovanje sve više ograničavano.&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt;

Zbog suprotstavljanja službenim stajalištima o HSS-u i [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumu Cvetković-Maček]] te kritičkoga pisanja o [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|2. svjetskom ratu]], u ožujku 1964. bio je optužen za ''buržoasko-nacionalističko skretanje u pristupu nacionalnomu pitanju''.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Godine 1967. izbačen je iz Saveza komunista, smijenjen s položaja direktora Instituta, zabranjeno mu je predavanje na Sveučilištu te je prisilno umirovljen, kada mu je bilo samo 45 godina.&lt;ref name=&quot;moljac&quot;/&gt; Tuđman je među prvima u socijalističkoj Hrvatskoj otvorio raspravu o hrvatskim nacionalnim temama, među kojima su prema njemu najvažnije bile nametanje kompleksa krivnje zbog postojanja NDH, centralizacija Jugoslavije koja je marginalizirala i provincijalizirala Hrvatsku, Jasenovački mit kao stožer novovjekovne velikosrpske ideologije te srpski dominantni i hrvatski podređeni položaj u višenacionalnoj zajednici.&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt;

Od tada je djelovao u [[Hrvatska matica iseljenika|Matici iseljenika Hrvatske]] (predsjednik Komisije za Sjevernu Ameriku) i Matici hrvatskoj (član Upravnog i Izvršnog odbora i predsjednik Komisije za povijest); nastupao je na tribinama i objavljivao radove o povijesnim i suvremenim temama. Tijekom 1971. godine, Tuđman je radikalizirao i još jasnije izrazio svoje stavove, što je uzrokovalo i osudu hrvatskoga komunističkog vodstva ([[Miko Tripalo]], [[Savka Dabčević-Kučar]]). To je 1972. godine dovelo do njegova zatvaranja i [[Montirani politički sudski proces|insceniranog sudskog procesa]] u kojemu je Tuđman trebao poslužiti žrtvenim jarcem kao &quot;tvrdokorni nacionalist&quot; koji održava veze s hrvatskom političkom [[disident|emigracijom]].&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; Zahvaljujući intervenciji [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] kod [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] izbjegao je višegodišnju robiju i osuđen je na dvije godine zatvora, što je kasnije smanjeno na devet mjeseci.&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;

U prvomu političkom procesu po Titovu odlasku s povijesne scene, ponovno je, u veljači 1981., osuđen na tri godine zatvora i na zabranu svakoga javnog djelovanja u razdoblju od pet godina, zbog toga što je dao intervjue za švedsku i njemačku televiziju i francuski radio, kao i intervjua objavljenog u emigrantskom listu ''Hrvatska država'', u kojima je govorio o svojim povijesnim prosudbama i u prilog pluralističke demokracije, neravnopravnosti SR Hrvatske, progonu disidentskih intelektualaca i preuveličavanju žrtava logora Jasenovac.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt; U zatvoru u [[Lepoglava|Lepoglavi]] bio je od siječnja 1982. do veljače 1983. godine, kad je bio pušten radi liječenja. U svibnju 1984.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt; vraćen je u zatvor radi izdržavanja ostatka kazne, ali je u rujnu iste godine zbog pogoršanja zdravstvenog stanja uvjetno pušten iz zatvora. 
Iz pozicije disidenta, Franjo Tuđman promišlja i piše o novijoj povijesti Hrvatske iz drugačije perspektive, nego što je to činila službena historiografija u komunističkoj Jugoslaviji, kojoj je prva briga bila napraviti prikaz povijesti koji u što većoj mjeri legitimira vladavinu ondašnjeg režima. [[Ivo Goldstein]] iznosi 1999. godine: &quot;Među prevrednovateljima povijesti ... po političkoj se snazi u ugledu, ali i historiografskom znanju i nekim širim pogledima na povijest, nedvojbeno isticao Franjo Tuđman. Ubrzo je u javnosti tako odskočio u ovom prevrednovanju povijesti od ostalih, da je zapravo u sagledavanju ovog problema on jedini vrijedan pozornosti.&quot;&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/49677 &quot;Srpsko-hrvatsko pomirenje u historiografiji - pretpostavka ili posljedica političkog pomirenja?&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305135145/http://hrcak.srce.hr/49677 |date=5. ožujka 2016. }}, Ivo Goldstein, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.31 No.1. travnja 1999..&lt;/ref&gt;

=== Višestranačje ===
[[Datoteka:Tudjman Lenta.jpg|mini|desno|[[Predsjednik Republike Hrvatske#Simboli predsjednika Republike|Tuđman s predsjedničkom lentom]]]]
Od 1987. godine,&lt;ref name=&quot;Predsjednik&quot; /&gt; kada mu je vraćena oduzeta putovnica, Tuđman putuje po europskim zemljama te SAD-u i Kanadi, a potom i Europi,&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; uspostavljajući kontakte s hrvatskim iseljeništvom i gradeći veze koje će se pokazati presudnima u godinama koje su slijedile.&lt;ref name=&quot;moljac&quot;/&gt; Njegova je politička platforma uključivala nekoliko jednostavnih, ali važnih sastavnica: odbacivanje komunističke i ustaško-fašističke ideologije kao nadnacionalnih totalitarnih programa koje je povijest pokopala i koje su razjedinjavale hrvatski narod; oslon na hrvatsko iseljeništvo,&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; ali uz svijest da će se borba za suverenu Hrvatsku voditi u samoj zemlji; pokušaj dogovora sa Srbima kao najbrojnijim i najutjecajnijim narodom u Jugoslaviji, koji je činio i najbrojniju nacionalnu manjinu u Hrvatskoj; povezivanje Hrvatske i [[BiH]] kao zemalja geopolitički, prostorno i ekonomski upućenih jedna na drugu.&lt;ref name=&quot;HDZ&quot;&gt;[http://www.hdzusa.com/dr-franjo-tudman/literaturaposlanice-i-govoridjela-tudman-franjo/ Franjo Tuđman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120822184012/http://www.hdzusa.com/dr-franjo-tudman/literaturaposlanice-i-govoridjela-tudman-franjo/ |date=22. kolovoza 2012. }} HDZ-ova biografija&lt;/ref&gt; Zauzimao se za hrvatsku nacionalnu pomirbu i povezivanje domovine i dijaspore.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;

U dosta su važnih crta njegov svjetonazor i program ostali nedorečeni: npr., iako je bilo očito da se totalitarizam urušava, još nije bilo jasno koliko će taj proces trajati (isto se odnosilo i na SFRJ). Tuđman je vjerojatno uzeo u obzir obje opcije: ostanak Hrvatske u konfederalnoj Jugoslaviji u kojoj bi vladao nekakav socijalističko-kapitalistički hibrid, kao i potpuno samostalnu hrvatsku državu koja bi, po svemu sudeći, bila ustrojena na načelima državnoga kapitalizma, uz tržište, ali ne liberalnoga tipa reaganomike.&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt;

Još dva velika pitanja ostala su otvorena: položaj Srba u Hrvatskoj i status Bosne i Hercegovine. Zbog namjerno dvosmislene formulacije u ustavu SR Hrvatske moglo se protumačiti da Srbi imaju pravo konstitutivnoga naroda, tj. među inim i pravo na odcjepljenje. Tako definirana, Hrvatska bi bila binacionalna država, što očito nije bila nakana komunističkih vlastodržaca koji nisu smogli snage da situaciju &quot;istjeraju na čistac&quot; te su time otvorili manevarski prostor za srpske pokušaje secesije koje je potakao pansrpski pokret [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] krajem 80-ih i početkom 90-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

Glede Bosne i Hercegovine, situacija je bila još složenija: Tuđman je, ne samo deklarativno, držao da Hrvatska i BiH čine zemljopisno-prometno-gospodarsku cjelinu. No taj je stav morao računati i s tim da Srbi tvore oko 33 % stanovništva Bosne i Hercegovine i većinski su narod na preko 40 % područja te zemlje, a srpski je općenacionalni stav bio da bilo kakvo odvajanje od Srbije ne dolazi u obzir, a kamo li integracija s potencijalno samostalnom Hrvatskom.&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt;

Drugi su činitelj bili [[Muslimani (narod)|Muslimani]] koje je Tuđman, slabo poznavajući situaciju u BiH, držao, na crti starčevićanske tradicije, za &quot;Hrvate islamske vjere&quot;, iako su se Muslimani do tada ireverzibilno nacionalno emancipirali u zaseban narod (koliko god to bio još nedovršen proces) i time [[Hrvatsko državno pravo|starim hrvatskim geopolitičkim idejama]] koje su računale s bosanskohercegovačkim Muslimanima kao Hrvatima oduzeli uporište u stvarnosti. Tuđmanova &quot;bosanska politika&quot; ostala je stoga do kraja opterećena nedosljednostima i dvojbama. Što se tiče ostalih naroda i republika u SFRJ, Tuđman je smatrao da se u slučaju radikalizacije stanja i sukoba sa srpskom velikodržavnom ideologijom može osloniti jedino na vlastite snage. Isto je tako realno procijenio i pasivnu ulogu međunarodne zajednice.

== HDZ i borba za samostalnu Hrvatsku ==
Već od Titove smrti (1980.) bilo je vidljivo da SFRJ ide prema raspadu zbog dotrajalosti gospodarskoga i političkoga sustava i, možda još više, nepomirljivo suprotstavljenih nacionalnih ideologija. Nemire je započela pobuna [[Albanci|Albanaca]] na [[Kosovo|Kosovu]] nakon koje su uslijedile višegodišnje neuspjele represalije. Kako je vrijeme odmicalo, sve je više dolazilo i do polarizacije među razvijenom [[SR Slovenija|Slovenijom]] i [[SR Srbija|Srbijom]], stožerom [[centralizam|centralističkoga]] [[dogmatizam|dogmatizma]]. [[Velika Srbija|Velikosrpski]] pokret organizirale su srpske znanstvene i kulturne udruge (Akademija, društvo književnika, ...), a njegovu realizaciju pokrenuo je [[Slobodan Milošević]] koji je na valu masovnih srpskih mitinga i prosvjeda došao na čelo srbijanskih komunista i nizom različitih mjera (mitinzi, partijski pučevi, policijsko nasilje, ...) srušio vodstva [[Vojvodina|vojvođanskih]] ([[jogurt-revolucija]]) i [[Crna Gora|crnogorskih]] komunista te nasilno ponovno u Srbiju inkorporirao Kosovo kao pokrajinu bez stvarne autonomije, oduzevši Kosovu atribute državnosti, ali zadržavši njegova biračka prava u saveznim tijelima.

Tijekom tih dramatičnih događaja hrvatski su komunisti ostali uglavnom pasivni i zbunjeni, bojeći se iskazivanja nacionalnih težnji, s jakim sjećanjem na gušenje [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]] 1971. No žestina i otvorenost nastupa pansrpskoga pokreta nije omogućavala dugu pasivnost: SFRJ bi se, u slučaju Miloševićeve pobjede, preobrazila u unitarnu državu kojom bi dominirao populistički srpski nacionalizam, a što bi sigurno dovelo do rata za rušenje takvoga sustava.

=== Predsjednički i parlamentarni izbori ===
[[Datoteka:Tudjman prisega 1992.jpg|mini|desno|[[Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske#1992. - Franjo Tuđman|Franjo Tuđman priseže za predsjednika]]]]
Uoči sloma komunizma, u lipnju 1989., osnovao je [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]] (HDZ) s idejom da se na programu državnog osamostaljenja [[Hrvatska|Hrvatske]] uspostavi masovni nacionalni pokret koji bi okupio različite političke sastavnice i ideološke tradicije: od [[Ante Starčević|starčevićanskoga]] pravaškog nacionalizma, [[Stjepan Radić|radićevskoga]] mirotvornog pokreta do [[hrvatsko državno pravo|hrvatske državotvorne]] ljevice.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; U Hrvatskoj su (kao i nekim drugim republikama) u travnju i svibnju 1990. godine održani [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|višestranački izbori]] na kojima je pobijedila Tuđmanova stranka, Hrvatska demokratska zajednica, s preko 60 % zastupničkih mandata u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] koji je izabrao Tuđmana za predsjednika Predsjedništva [[SRH|SR Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt; Tuđman je kao predsjednik HDZ-a 30. svibnja 1990. u Saboru izabran za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, a u narodu je uspostava istinske narodne hrvatske vlasti bila doživljena poput formiranja države. Taj se nadnevak do 2000. slavio, a od 2020. ponovno slavi kao [[Dan Hrvatskoga sabora|Dan državnosti]].&lt;ref name=&quot;Marijan&quot;&gt;Marijan Lipovac, [http://www.matica.hr/vijenac/505/Za%C5%A1to%20slavimo%20krive%20datume/ ''Zašto slavimo krive datume, Nedoumice oko državnih praznika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210519022150/https://www.matica.hr/vijenac/505/Za%C5%A1to%20slavimo%20krive%20datume/ |date=19. svibnja 2021. }}, Vijenac, br. 505., 11. srpnja 2013.&lt;/ref&gt;

Nakon donošenja [[Ustav Republike Hrvatske|novoga demokratskog ustava]] ([[Božićni ustav]], 1990.) pobijedio je oba puta na izravnim [[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|izborima za predsjednika Republike Hrvatske u kolovozu 1992.]] (56,7 %)&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt; i [[Hrvatski predsjednički izbori 1997.|lipnju 1997.]] (61,4 %)&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt; te je dužnost obnašao do smrti 1999. Pod njegovim je vodstvom HDZ pobijedio na svim parlamentarnim izborima u tom razdoblju: [[Hrvatski parlamentarni izbori 1992.|1992.]] i [[Hrvatski parlamentarni izbori 1995.|1995.]] (Zastupnički dom) te [[Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1993.|1993.]] i [[Izbori za Županijski dom Sabora Republike Hrvatske 1997.|1997.]] (Županijski dom).&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt; Od svibnja 1990. do smrti Tuđman je bio ključni akter hrvatske unutarnje i vanjske politike. Pod njegovim je utjecajem bio uspostavljen [[polupredsjednički sustav]] vlasti u kojem je donosio sve važnije odluke.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;

=== Tuđmanov koncept HDZ-a ===
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|thumb|right|[[Hrvatska demokratska zajednica|Izvorni grb HDZ-a]]]]
Tuđman je svoju stranku, Hrvatsku demokratsku zajednicu, koncipirao na sljedećim načelima:{{Nedostaje izvor}}

*ujedinjenje svih Hrvata, neovisno o ideološkoj usmjerenosti, u jedan političko-nacionalni pokret (povezano s kasnije kontroverznom idejom pomirbe potomaka &quot;ustaša&quot; i &quot;partizana&quot;) kojemu je minimalni cilj hrvatska ravnopravnost u konfederaliziranoj Jugoslaviji, a maksimalni samostalna država&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt;
*ponovni ulazak u srednjoeuropski civilizacijski krug, a izlazak iz &quot;Balkana&quot;
*reafirmacija potiskivanih i stigmatiziranih hrvatskih tradicija, od kulture i jezika, do povijesti, kako starije, tako i novije (primjer je rehabilitacija [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]])
*djelomična revalorizacija [[NDH]], kao i komunističkoga pokreta, objelodanjivanje prešućivanih zločina jugoslavenskih partizana ([[Bleiburški pokolj]])
*u slučaju raspada komunizma, opcija državnog kapitalizma nasuprot neoliberalnom koji bi, prema Tuđmanu, malu zemlju kao što je Hrvatska učinio plijenom multinacionalnih kompanija

HDZ je, osim (relativne) većine hrvatskoga naroda u zemlji, imao snažnu potporu hrvatskoga iseljeništva, kao i hrvatske emigracije iz doba 2. svjetskoga rata, dok su mu glavni protivnici u hrvatskome društvu uz većinu Srba bili i jugoslavenski nastrojeni Hrvati, mnogi sljedbenici komunističke ideologije, no i neke hrvatske nacionalne stranke umjerene orijentacije kojima se Tuđmanova populistička retorika i diskurs činio neprimjerenim (u političkom, a i &quot;estetskom&quot; smislu).&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt;

Tuđmanova politika bila je pragmatična: umjesto radikalizacije, forsirao je reformu jugoslavenske federacije u konfederaciju, a istodobno je jačao obrambene sposobnosti Hrvatske preko preustroja policije te snaženjem veza s inozemstvom (taj je manevarski prostor bio ograničen zbog više činitelja).&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; Na optužbe da radi na radi na obnavljanju NDH u svojim je govorima u proljeće 1990. naglašavao: »mi smo kazali da ne želimo obnavljati nikakvu NDH koja je nastala i nestala u 2. svjetskom ratu i, bez obzira što je hrvatski narod htio svoju državu u 2. svjetskom ratu i prije toga i poslije toga, ta NDH je počinila zločine i nije donijela hrvatskom narodu slobodu. (…) zato što je hrvatski narod sudjelovao i u partizanskom pokretu, ne samo na strani NDH, našli [smo se] na strani pobjednika, kojom smo vratili Istru, Rijeku, Dalmaciju i s kojom smo u međunarodnom smislu stvorili osnove da možemo tražiti punu hrvatsku suverenost i samostalnost.«&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Paštar|first=Toni|date=2025-08-07|title=Pronašli smo čovjeka koji je snimio Tuđmana kako u Sinju govori da su ustaše zlo|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/zagora/pronasli-smo-covjeka-koji-je-snimio-tudmana-kako-u-sinju-govori-da-su-ustase-zlo-to-morate-vidjeti-pamtim-taj-dan-1494764|access-date=2025-08-07}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Predizborni skup HDZ-a u Zadru 19. travnja|url=http://dogodilose.com/2015/04/19/preduzborni-skup-hdz-a-u-zadru-19-travnja|url-status=dead|access-date=|archive-url=https://web.archive.org/web/20150422073409/http://dogodilose.com/2015/04/19/preduzborni-skup-hdz-a-u-zadru-19-travnja/|archive-date=2015-04-22}}&lt;/ref&gt;

Već 1990. godine dolazi do pobune hrvatskih Srba ([[Balvan-revolucija]]) upravljane iz [[Beograd]]a, a uz mlako i malodušno reagiranje saveznih vlasti, utjelovljenih u [[Ante Marković|Anti Markoviću]] kojega je podupirao Zapad. Naime, osim nevoljkosti prihvaćanja nastanka novih država (to je bilo vidljivo i u drugim slučajevima, npr. [[SSSR]]-a i Čehoslovačke), [[Europska zajednica]] smatrala je da se izraženost nacionalnog pitanja može smanjiti ekonomskim mjerama – da se nacionalna stremljenja mogu &quot;potkupiti&quot;.{{nedostaje izvor}}

== Rat i mir ==
=== Tuđman kao vrhovni zapovjednik ===
[[Datoteka:Tuđman na bojištu.gif|mini|left|Tuđman s vojnicima na bojištu]]
[[Datoteka:Dr-Franjo-Tudjman-1996-2.png|mini|180px|[[Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske|Vrhovni zapovjednik]]]]

U doba [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]] vodio je politiku preustroja [[SFRJ|Federacije]] u savez suverenih država ili mirnoga razlaza njezinih članica, a istodobno poticao jačanje obrambene sposobnosti Hrvatske i oblikovanje [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatske vojske]].&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Na Republiku Hrvatsku je [[1991.]] godine izvršila agresiju Republika Srbija, koja je instrumentalizirala većinu srpskoga pučanstva u Republici Hrvatskoj i Jugoslavensku narodnu armiju s ciljem stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]], koja bi u maksimalističkim planovima zauzimala preko 70 %, a u minimalističkim 26 % hrvatskog teritorija. U [[Velika Srbija|velikosrpskoj ideologiji]] cijela [[Slavonija]], [[Podravina]], [[Banovina]], [[Lika]] i [[Dalmacija]] bile bi, uz cjelokupno područje Bosne i Hercegovine, priključene Srbiji i Crnoj Gori.

Rat je Tuđman, po ocjenama većine sudionika i promatrača, vodio briljantno&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt; (u tom se pogledu slažu, među ostalima, [[David Owen]], [[Richard Holbrooke]], [[Misha Glenny]], [[Veljko Kadijević]], [[Borislav Jović]], [[Radovan Radinović]], [[Davor Domazet]], [[Janko Bobetko]], [[Zvonimir Červenko]], [[Davor Marijan]] i [[Mate Granić]]). S druge strane, general je [[Martin Špegelj]] smatrao kako Tuđman precjenjuje snagu JNA, te da je, po njemu, izvršio nepotrebnu agresiju na Bosnu i Hercegovinu otvarajući novu frontu s Bošnjacima, a negativno su njegovo vodstvo ocijenili i [[Ivo Banac]], [[Ozren Žunec]], te bivši predsjednik [[Stjepan Mesić]], koji se s Tuđmanom, po vlastitom tvrđenju, razišao radi Tuđmanove politike prema BiH i to 1994. godine kad je oružani [[Bošnjačko-hrvatski sukob|sukob Bošnjaka, prijašnjih Muslimana i Hrvata]], već bio okončan. Otežući i sklapajući primirja, Tuđman je gradio hrvatsku vojnu snagu i stvarao uvjete za veće vojne operacije, te konačno pokrenuo udar koji je slomio srpsku paradržavu u Hrvatskoj, tzv. [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]]. Možda je najbolje priznanje izjava protivničkoga generala, ministra obrane Veljka Kadijevića, da im je Tuđman slomio koncepciju sa svojih 20 primirja jer im nije dozvolio da se razmašu, a mješavinom neprestanih pregovora i ratnih operacija doveo je do raslojavanja JNA koja nije mogla iskoristiti svoju golemu prednost u naoružanju.

=== Srpska agresija i međunarodna zajednica ===
[[Datoteka:Franjo Tudjman UN.jpg|mini|desno|[[Međunarodno priznanje Hrvatske|Primanje Hrvatske u UN]], 22. svibnja 1992.]]

Ponašanje međunarodne zajednice mijenjalo se tijekom [[Domovinski rat|rata]]. U početku je Miloševićeva Srbija kroz uvođenje embarga [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] na oružje dobila prešutno zeleno svjetlo za osvajanje Hrvatske, za koju se mislilo da će biti brzo pobijeđena.&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; Kombinacijom stalnoga pregovaranja (i primirja) i povremene primjene vojne snage Tuđman je iscrpljivao snagu JNA, izborio se za [[međunarodno priznanje Hrvatske]] i njezin prijam u [[UN|Ujedinjene narode]], 22. svibnja 1992.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt; Hrvatske su snage uspjele zadržati [[Vukovarska bitka|Vukovar]] gotovo 100 dana i razbiti udarnu silu JNA koja je u ratu protiv Hrvatske angažirala 4 od 6 oklopnih brigada i 10 od 11 mehaniziranih, pa je politika prema Hrvatskoj promijenjena: priznata je suverenost Hrvatske na cijelom teritoriju, a mirovna misija Ujedinjenih naroda trebala je, barem formalno, dovesti do političke reintegracije odmetnutih područja u Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt;

=== Rat u Bosni i Hercegovini i Tuđmanova politika ===
[[Datoteka:Tuđman Jelačićev trg.gif|mini|lijevo|Poznati Tuđmanov govor nakon primanja Hrvatske u Ujedinjene narode na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]], koji je ostao upamćen po rečenici {{citat2|Imamo svoju Hrvatsku, naša je i bit će onakva kakvu sami želimo!}}]]

Tuđmanova &quot;bosanska&quot; politika jedno je od najkontroverznijih područja njegova političkog djelovanja. Često je paušalno proskribirana, s osnovnom tezom da je on s [[Slobodan Milošević|Miloševićem]] na sastancima u [[Sastanak u Karađorđevu|Karađorđevu]] i [[Tikveš]]u &quot;dijelio Bosnu&quot;. Te su tvrdnje nedokazane i nepotkrijepljene iskazima hrvatskih i srpskih sudionika, a i besmislene već zbog dva faktora: do zuba naoružani Milošević i onda razoružani Tuđman nisu se imali o čemu dogovoriti, jer je nerazmjer odnosa snaga protagonista projekta [[Velika Srbija|Velike Srbije]] i Hrvatske bio toliki da Miloševiću nije trebala Tuđmanova privola za bilo kakav vojno-politički potez. Osim toga, nakon razgovora u Karađorđevu, agresija na Hrvatsku se razbuktala svom žestinom, od Vukovara do Dubrovnika, što je bjelodan pokazatelj neutemeljenosti priča o &quot;podjeli BiH&quot; u dogovoru Tuđman – Milošević.

{{Quote box|width=50%|align=center|quote=Prema Bosni i Hercegovini vodio je politiku koja se mijenjala ovisno o njegovu shvaćanju BiH i hrvatskih interesa, o politikama drugih aktera u BiH i regiji, kao i o politici međunarodne zajednice, te je imala različite faze i oblike: od suradnje s Muslimanima (Bošnjacima) i zajedničkog otpora srpskoj agresiji (1991.–1992.), poticanja sukoba Hrvata i Bošnjaka, u kojima su počinjeni zločini nad civilnim stanovništvom (1993.–1994.), do politike zaustavljanja sukoba i obnove suradnje Hrvata i Bošnjaka te okončanja rata u BiH (1994.–1995.). Ta je politika izazvala kontroverzije u hrvatskoj i međunarodnoj javnosti, a Hrvatsku je 1993.–1994. izložila međunarodnom pritisku i političkoj izolaciji.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;|source=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]}}

Tuđmanova je &quot;bosanska&quot; politika temeljito analizirana u djelima njegovih biografa (ponajviše u političkoj biografiji [[Zdravko Tomac|Zdravka Tomca]]), te u studijama, monografijama i knjigama među kojima su najpoznatije ''Geneza jedne zablude'', analiza [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] autora Cirila Ribičiča (koju je ovaj napravio po narudžbi Haaškoga suda), zbirka raščlana ''Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini'' niza sudionika, ''Stenogrami o podjeli Bosne'' (1. – 2.) urednika Predraga Lucića, analitičkoj knjizi ''Bosna i Hercegovina 1990. – 2025.'' i zbirci ''Istina o Bosni i Hercegovini: dokumenti 1991. – 1995.'' urednika Miroslava Tuđmana, te monografiji politologinje Mirjane Kasapović ''Bosna i Hercegovina – podijeljeno društvo i nestabilna država''. U tom nizu tekstova ne postoji ni osnovna suglasnost u interpretaciji: zagovornici tvrdnje o dogovoru Tuđman - Milošević ograničili su se na nabrajanje elemenata državnosti Herceg-Bosne po kojima je ova po svom habitusu napad na suverenost Bosne i Hercegovine (ne ulazeći u surječje u kojem je ta tvorevina nastala, kao ni na legalitet izoliranih vlasti u Sarajevu) te na neprovjerene objavljene medijske transkripte o navodnoj hrvatskoj umiješanosti u rat u BiH, također bez analize situacije na koju se ti prijepisi odnose.

Pristaše takvoga stava skloni su izjednačavanju Hrvatske i Srbije kao &quot;suagresora na Bosnu i Hercegovinu&quot;, minoriziranju uloge međunarodne zajednice u ratu i prešućivanju ciljeva, nakana i učinaka muslimansko-bošnjačke vlasti u [[Bošnjačko-hrvatski sukob|Bošnjačko-hrvatskom sukobu]].&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; Nasuprot tomu, Tuđmanovi politički istomišljenici uglavnom nabrajaju samo javno objelodanjene dokumente hrvatskih vlasti (npr. niz ugovora između hrvatskih vlasti i vlade u Sarajevu), kao i mjere koje je poduzela Hrvatska, a koje su spasile [[Bošnjaci|muslimansko-bošnjačku]] vlast i narod od potpunoga kolapsa i nestanka s političke karte (npr. vojna, medicinska, humanitarna i ina opskrba muslimansko-bošnjačke populacije i politike).&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; Ta struja, u skladu s dnevnopolitičkim potrebama, stavlja u drugi plan snagu političke volje goleme većine [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]], koji nisu željeli i ne žele život u Bosni i Hercegovini zamišljenoj kao građanska država bez nacionalnih suvereniteta. Uravnoteženiji pristupi, poput onoga Mirjane Kasapović, naglašavaju rastočenost bosanskohercegovačkoga društva tijekom [[povijest]]i, nepostojanje nacionalno-političkoga konsenzusa među trima narodima koji tvore BiH te besmislenost pokušaja da se kriminalizira politička volja bilo kojega od triju konstitutivnih naroda, što u konačnici rezultira tvrdnjom o deplasiranosti teza o podjelama ili suverenosti Bosne i Hercegovine jer za opstojnost te zemlje nikad nije postignut demokratski konsenzus o njenom samom postojanju.

Kontekst u kojem se oblikovala Tuđmanova &quot;bosanska politika&quot; je bio sljedeći: uz jasno definiranu želju srpskog stanovnistva Bosne i Hercegovine za pripojenjem Srbiji i Jugoslaviji, kao i muslimansko-bošnjačkoga ustrajavanja na konceptu unitarne BiH, koja bi bila idealna podloga za etničko-teritorijalnu majorizaciju (Muslimani, koji su [[1948.]] činili 30,73 % stanovništva, po popisu iz [[1991.]] su bili 43,67 % sveukupnog pučanstva. U tom su razdoblju [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Hrvati sa 23,94 % spali na 17,32 %]], a [[Srbi]] s 44,29 % na 31,37 %), Tuđman je profilirao politiku prema Bosni i Hercegovini kao niz opcija:

[[Datoteka:DaytonAgreement.jpg|mini|200px|Potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]] u Parizu.]]

# u slučaju raspada BiH kanio je pripojiti krajeve s hrvatskom većinom (uz moguće &quot;raskusuravanje&quot; po dijelovima): [[Hercegovina|Hercegovinu]], [[Srednja Bosna|Srednju Bosnu]] i [[Bosanska Posavina|Posavinu]].
# u slučaju opstanka BiH, cilj je bio u maksimalno decentraliziranoj BiH kao državi, uz insistiranje na mogućnosti proširene suradnje Hrvata s [[Hrvatska|Hrvatskom]] kao i teritorijalne suverenosti na pojedinim dijelovima, te i konstitutivnosti i suverenosti u prekomponiranoj BiH ne samo na [[papir]]u, nego i u elementima koji tvore život (vojska, [[policija]], školstvo, [[gospodarstvo]], kulturne institucije, ...).

Tuđman je, kao i golema većina Hrvata u Bosni i Hercegovini koji su dali svoje povjerenje [[HDZ BiH|bosanskohercegovačkom HDZ-u]], izabrao sljedeću opciju. Stožer i sigurna uporišta za obranu, očuvanje i rast hrvatstva u BiH su regije u kojima Hrvati predstavljaju većinu: veći dio Hercegovine, središnje Bosne i Bosanske Posavine. U ostalima područjima (Bosanska Krajina ili [[Turska Hrvatska]], [[Sarajevo]], [[Tuzla]], zapadni dio Posavine) cilj je bio očuvati hrvatski živalj i pomoći mu u ostvarivanju njegovih prava uz oslonac na hrvatsku državu i područja pod [[Herceg-Bosna|kontrolom Hrvata u BiH]].&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt;

Ukratko: srpska je politika prema BiH bila i ostala trivijalno jasnom - uništiti državnost te zemlje i pripojiti što više [[Velika Srbija|Velikoj Srbiji]]. Muslimansko-bošnjačka je oscilirala između dvije opcije: unitarna Bosna i Hercegovina s dominacijom sekulariziranih [[Bošnjaci|Bošnjaka]], nalik na preslik Karađorđevićeve Jugoslavije, ili podjele s ciljem stvaranja muslimanske države na što većem dijelu BiH. Glede hrvatske politike, u igri su bile tri opcije: podjela na 3 države, unutarnja preuredba BiH u konfederaciju 3 nacionalne države, kao i treća: unija dvaju [[država]], od kojih je jedna bošnjačko-hrvatski hibrid.Budući da se ova treća ostvarila u vidu Federacije BiH, može se napomenuti da je to, osim [[SAD|američkih]] geopolitičkih ciljeva, na neki način bio i znak da se Tuđman nije otrijeznio od [[Ante Starčević|starčevićanskih]] ideja.&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt;

Bošnjačko-hrvatska federacija u, tada je naglašavano, tijesnoj vezi s Republikom Hrvatskom, značila je ozbiljenje razvodnjene inačice o Bošnjacima (bivšim Muslimanima) kao o kroatofilskom elementu koji prirodno teži [[Islam u Hrvata|državno-ekonomsko-kulturnom jedinstvu s Hrvatima]]. Sukobi i netrpeljivost koji razdiru [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]] pokazuju da je Tuđman u tom dijelu svoje &quot;bosanske politike&quot; promašio. Dapače, nemogućnost postizanja konsenzusa o temeljima državnosti Bosne i Hercegovine, kao i oktroiranje stranih protektora o praktički svim problemima u Bosni i Hercegovini, dovodi u pitanje dosege bilo čije [[politika|politike]] koja bi imala spojiti suprotstavljene ideje: teritorijalnu suverenost Bosne i Hercegovine i konsenzualnu političku [[demokracija|demokraciju]].

=== Gospodarske i društvene promjene u Hrvatskoj ===
U samoj Republici Hrvatskoj društvo i [[gospodarstvo]] prošli su kroz velike promjene. Najviše osuda bilo je na račun [[politika|politike]] koja je, u granicama mogućeg s obzirom na pritiske &quot;izvana&quot; te otpor &quot;iznutra&quot;, pokušavala smanjiti [[sloboda|slobodu]] izražavanja preuzimanjem kontrole nad javnim medijima, te politički motiviranim sudskim procesima protiv novinara i listova koji su izražavale neslaganje s tadašnjom vlašću i njezinom politikom.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt; Mnogobrojne su i optužbe o raširenoj [[korupcija|korupciji]] i uništavanju hrvatskoga gospodarstva tijekom pretvorbe putem favoriziranja relativno malog broja &quot;podobnih&quot;, koji su za male [[novac|novce]] priskrbili velika nacionalna bogatstva.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;

No, u doba Tuđmanove vlasti nijedan &quot;oporbeni&quot; novinar, tj. tekstopisac koji bi izražavao stavove radikalno suprotstavljene službenoj hrvatskoj politici, nije niti fizički stradao, niti je bio osuđen na novčanu ili zatvorsku kaznu. Neki ipak opažaju da [[HDZ]], u ono doba Tuđmanova vladajuća stranka, nije 1990.-godina uspjela monopolizirati, pa čak ni uspostaviti dominaciju u tiskanim medijima - koji su do njegovog dolaska na vlast (jednako kao i elektronički mediji) bili prije svega sredstvo komunističke propagande i državne kontrole nad javnim mnijenjem, a tek sekundarno sredstvo informiranja (te doista u doba komunističkog režima nije postojalo, i nije moglo postojati baš nikakvo &quot;oporbeno&quot; novinarstvo). Neki analitičari također opažaju kako su Tuđmanovi politički protivnici koji su pobijedili na izborima 3. siječnja 2000. godine proveli čistku na [[HRT]]-u i uspostavili skoro totalnu medijsku uniformnost u Hrvatskoj, od [[TV]] i [[radio|radija]] do dnevnoga i tjednoga tiska, pri čemu su informacije o kosovsko-[[udba]]škoj mimikriji velikoga dijela pripadnika hrvatskoga medijskoga prostora prerasle razinu običnih glasina; stoga ti analitičari ocjenjuju kako prigovori o navodnoj Tuđmanovoj monopolizaciji hrvatskih priopćajnih sredstava jednostavno nisu potkrijepljeni.&lt;ref name=&quot;Zorislav&quot;&gt;Zorislav Lukić, [http://www.matica.hr/vijenac/432/Tu%C4%91man%20je%20uvijek%20kriv/ ''Tuđman je uvijek kriv, Pogled iz Matice''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020075634/http://www.matica.hr/vijenac/432/Tu%C4%91man%20je%20uvijek%20kriv/ |date=20. listopada 2013. }}, Vijenac, br. 432., 23. rujna 2010.&lt;/ref&gt;

&quot;Prebrojavanje&quot; svih hrvatskih medija po političkoj usmjerbi, od doba Tuđmanove vlasti nadalje, ukazalo bi zacijelo jedino na prijelaz većega dijela priopćajnih sredstava u ruke stranoga [[kapital]]a (npr. grupacije koja je u vlasništvu [[Njemačka|njemačkoga]] magnata Bode Hombacha), obavijesnu trivijalizaciju i porast [[senzacionalizam|senzacionalizma]]. Pod parolom &quot;[[Detuđmanizacija|detuđmanizacije]]&quot; u medijskome prostoru, moglo bi se opaziti političko prestrojavanje u tabor [[ljevica|lijevo]]-[[Liberalizam|liberalne]] opcije, koje će desniji politički komentatori kvalificirati &quot;[[rashrvaćivanje]]m&quot; i povijesnim revizionizmom &quot;neojugoslavenske&quot; i &quot;[[Zapadni Balkan|zapadnobalkanske]]&quot; provenijencije.&lt;ref&gt;[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/137934-josipoviceva-i-milanoviceva-partija-udba-preko-svojih-pijuna-obersnela-i-frljica-lustrira-hrvatske-kulturnjake-i-stvara-novu-bijelu-knjigu.html &quot;Josipovićeva i Milanovićeva Partija/Udba, preko svojih pijuna Obersnela i Frljića, lustrira hrvatske kulturnjake i stvara novu 'Bijelu knjigu'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150114084559/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/137934-josipoviceva-i-milanoviceva-partija-udba-preko-svojih-pijuna-obersnela-i-frljica-lustrira-hrvatske-kulturnjake-i-stvara-novu-bijelu-knjigu.html |date=14. siječnja 2015. }}, Joško Čelan za &quot;Dnevno.hr&quot; 20. studenoga 2014.&lt;/ref&gt;

Pitanje je li pretvorba tzv. &quot;društvene imovine&quot; mogla proteći na bezbolniji način te je li se moglo učiniti da ostatci socijalističkih giganata budu razdijeljeni pravednije ostaje bez konačnoga odgovora.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt; Sve zemlje propaloga [[komunizam|komunizma]] prošle su kroz [[ekonomija|ekonomski]] raspad i [[tajkun]]izaciju, a one koje su se oporavile to su učinile najviše kroz strana ulaganja ([[Mađarska]], [[Češka]]). [[Slovenija]] je, s druge strane, uspjela izvršiti privatizaciju na bezbolniji i socijalniji način. Dio velikih hrvatskih tvrtki, primjerice Zagrebačka banka i Tvornica duhana Rovinj, privatizirane su prije Tuđmanova dolaska na vlast. Prema tome, zasluge i greške u hrvatskoj privatizaciji ne mogu pripisivati samo njemu, nego i onima koji su to radili prije, a i poslije njega.&lt;ref name=&quot;Zorislav&quot; /&gt; Iako je privatizaciju prepustio ekonomskim stručnjacima, Tuđman je znao i dopustio glavne smjerove pretvorbe, a kao osoba neupitnoga autoriteta nije utjecao na to da se hrvatska pretvorba dogodi na egalitarniji i socijalniji način. Po mišljenju nekih, Tuđmanov svjetonazor i njegova osobnost, snažno obilježeni vjerom u hijerarhijski i vojni ustroj, pridonijeli su tome da nije podupro bitno demokratskiji i egalitarniji pristup [[privatizacija|privatizaciji]].&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt; Valja ipak opaziti da je - uz [[domovinski rat]] kojim je obranjen [[suverenitet]], [[neovisnost]] i teritorijalna cjelovitost Hrvatske - glavni sadržaj desetljeća Tuđmanove vladavine predstavljalo uvođenje [[Demokracija|demokracije]] u Hrvatskoj umjesto [[Komunizam|komunističkog]] [[Totalitarizam|totalitarizma]], te ustanovljavanje modernijeg [[Tržišno gospodarstvo|tržišnog gospodarstva]].

=== Poslijeratna politika, bolest i smrt ===
{{wikizvorM|Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini|Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini}}
{{wikizvorM|Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1996. godini|Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1996. godini}}
{{wikizvorM|Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini|Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini}}
{{wikizvorM|Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1998. godini|Izvješće predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1998. godini}}
&lt;!-- Zakomentirano: [[Datoteka:Oluja 1995 27.jpg|mini|Tuđman s generalima [[Ivan Korade|Ivanom Koradeom]], [[Rahim Ademi|Rahimom Ademijem]] i [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]] te ministrom obrane [[Gojko Šušak|Gojkom Šuškom]], na kninskoj tvrđavi nakon [[Operacija Oluja|operacije Oluje]]]] --&gt;

U poslanici u prigodi Dana državnosti i 5. obljetnice samostalnosti hrvatske države, 29. svibnja 1995. godine, na svečanoj sjednici Hrvatskog sabora naglasio: &quot;Hrvatska - politički i moralni pobjednik&quot;. Istog dana, u povodu pete obljetnice hrvatske državnosti, svečano u Zagrebu otvorio novu zgradu [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice]].&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt; Dan poslije, u Zagrebu, na [[Jarun]]u je održan, u povodu [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]], svečani mimohod, najveći prikaz hrvatskih oružanih snaga – na kopnu, moru i u zraku. Ispred svečane tribine, pred Predsjednikom kao vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga, prodefiliralo je više od 3700 sudionika mimohoda.&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt;

[[Datoteka:Tuđman Knin 1995.gif|mini|lijevo|180px|Predsjednik Tuđman na [[kninska tvrđava|kninskoj tvrđavi]], 6. kolovoza 1995.]]

Tuđman je zarana shvatio da Hrvatska može krenuti u konačno oslobođenje svojih okupiranih teritorija tek kad ne bude nikakvih dilema o konačnom pobjedniku. Proslavljene operacije [[Bljesak]] i Oluja potvrdile su tu državničku mudrost.&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; Upravo je [[operacija Oluja]], postala Tuđmanov vječni spomenik. Kada god se slavi obljetnica Oluje, kada se govori o oslobađajućim operacijama Hrvatske vojske, međunarodnom priznanju zemlje, korijenima hrvatske državnosti, Tuđmanovo ime je nezaobilazano.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt;

Za razliku od onih koji su u sveopćoj euforiji na tenkovima namjeravali ući i u Vukovar, Tuđman je i tom prilikom uvidio da su vremena ratovanja prošla i da Hrvatska mora prihvatiti prijedlog međunarodne zajednice o [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja]].&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt; Tu, kako je to volio slavodobitno ponavljati, nije učinjena nijedna ozbiljnija strateška pogreška.

[[Datoteka:Gotovina i Tuđman.gif|mini|S generalom [[Ante Gotovina|Antom Gotovinom]]]]

„Što mi preostaje da vam još obećam?” - pitao je Tuđman [[26. kolovoza]] [[1995.]] godine nepregledno mnoštvo na splitskoj rivi. Deseci tisuća Splićana, koji su toga dana s neopisivim oduševljenjem dočekali [[Vlak slobode]], počeli su tada skandirati [[Vukovar|„Vukovar, Vukovar!”]]&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt; Ni predsjednik Tuđman nije ostao dužan, ustvrdio je da će hrvatski narod svojom politikom osloboditi Vukovar, simbol otpora u obrani i uspostavi nezavisne Hrvatske i istočnu [[Slavonija|Slavoniju]], zapadni [[Srijem]] i [[Baranja|Baranju]], koji su bili i ostali hrvatska zemlja. Dolazak Vlaka slobode iz [[Zagreb]]a u [[Split]] preko [[Karlovac|Karlovca]], [[Gospić]]a i [[Knin]]a, čime je ponovno povezan sjever i jug Hrvatske, bilo je jedno od velikih ispunjenih obećanja koja je dao Franjo Tuđman.&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt;

S druge strane, Tuđman je mnogo više nevolja imao u Bosni i Hercegovini, u kojoj je Hrvatska u kaotičnim zbivanjima štitila interese [[Hrvati Bosne i Hercegovine|svojih sunarodnjaka]]. Iako je prvi diplomatski priznao Bosnu i Hercegovinu, a i oružjem branio njezin teritorijalni integritet, Tuđman je od Bošnjaka, ali i dijela međunarodne diplomacije, uporno optuživan za pokušaj razbijanja te države. Međutim, tu je pokazao da bez Republike Hrvatske ne može biti trajnog mirovnog rješenja, sadržanog u [[Daytonski sporazum|Daytonskom sporazumu]], čiji je supotpisnik bio.&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt;

[[Datoteka:Tuđman Zagreb 1997..gif|mini|lijevo|Na polasku Vlaka mira u Zagrebu]]

U poslanici u prigodi svečanog primanja Hrvatske u [[Vijeće Europe]], kao 40. punopravne članice, [[6. studenoga]] [[1996.]] godine, Franjo Tuđman je naglasio da je &quot;Hrvatskoj mjesto sa srednjoeuropskim zemljama od Baltika do Jadrana i još određenije, s jadransko-podunavskim zemljama, kojima Hrvatska najuže pripada&quot;. Nakon tegoba sa želucem, na pregledu u vojnoj bolnici Walter Reed u glavnom gradu SAD-a Washingtonu u studenom 1996. dijagnosticiran mu je rak želuca. Dijagnoza i kasnije liječenje tajeni su od javnosti.&lt;ref&gt;[http://arhiva.nacional.hr/clanak/19137/tajna-tudmanove-bolesti &quot;Tajna Tuđmanove BOLESTI&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402120130/http://arhiva.nacional.hr/clanak/19137/tajna-tudmanove-bolesti |date=2. travnja 2015. }}, &quot;Nacional&quot;, 9. srpnja 2005.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Tuđman u Vukovaru.jpg|mini|Tuđmanov govor nakon dolaska Vlaka mira u [[Vukovar]], 8. lipnja 1997.]]

Tuđmanovo obećanje iz Splita, ostvareno je [[8. lipnja]] [[1997.]] godine kada je [[Vlak mira]] stigao iz Zagreba u [[Vukovar]]. Bio je sastavljen od 21 vagona iz svih hrvatskih županija, a u njemu su bili najviši politički dužnosnici, crkveni velikodostojnici, članovi diplomatskog zbora, te brojni uglednici iz javnog, kulturnog, znanstvenog i gospodarskog života Hrvatske. On je označio povratak Hrvatske u Vukovar, u [[hrvatsko Podunavlje]], na njene istočne granice. Tuđman je nazvao Vlak mira simbolom povratka prognanika i pružanja ruke onima, koji nisu okrvavili ruke. Obraćajući se okupljenom narodu, predsjednik Tuđman je pozvao na praštanje jer pobjednik, koji ne zna praštati sije klice novih zala, a [[Hrvati|hrvatski narod]] to ne želi niti je želio.

[[Datoteka:Tuđman i počasna bojna.gif|mini|lijevo|220px|Vidno bolesni Tuđman]]

Posljednjih se godina nerijetko sukobljavao i sa zapadnim diplomatima, uporno ih optužujući da Hrvatsku opet pokušavaju uvući u neke nove balkanske zajednice ([[Zapadni Balkan]]). Naglašavao je da su za Hrvatsku neprihvatljive neojugoslavenske ili neojaltske asocijacije. Zbog te političke tvrdoglavosti, kao državnik starog kova, u zemlji i svijetu je stekao mnogo osporavatelja. Da bi spriječio utamničenje Hrvatske u nekoj novoj jugoslavenskoj zajednici, uveo je 1997. izmjene u [[Ustav Republike Hrvatske]] kojima je sudbinu prepustio većini naroda, postavivši visoke pragove za ulazak u integracije (tzv. [[Tuđmanova tvrđava]]) a da bi hrvatske građane zaštitio od moguće samovolje, izdajništva, sluganstva, korumpiranih i servilnih hrvatskih političkih elita na vlasti.&lt;ref&gt;Franjo Tuđman: &quot;Smutljivci i smušenjaci, mutikaše, bezglavnici i jalnuški diletanti, protuha, diletanata&quot;. &quot;&quot;Veličanstveno uskrsnuće hrvatske slobode i samostalnosti i velebne hrvatske olujne ratne pobjede žele obezvrijediti različiti smušenjaci i smutljivci, mutikaše i bezglavnici, jalnuški diletanti i jednostavno - prodane duše&quot;.&lt;/ref&gt;

Podržavao je nužne gospodarske reforme, koliko god one bile bolne za nemali dio građana. Zamjerali su mu stvaranje preglomazna i preskupa državnog aparata, koji nema proračunskog opravdanja i koji s građanima ne dijeli istu sudbinu, a još više od toga neuspjelu privatizaciju i &quot;tajkunizaciju&quot; Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt; Uporno mu je predbacivano neshvaćanje modernih demokratskih vrijednosti, robovanje historicizmu i prevladano viđenje opsega i sadržaja nacionalnog suvereniteta. Otišao je, unatoč tomu, kao karizmatska ličnost, najzaslužnija što je Hrvatska stekla svoju slobodu i neovisnost.&lt;ref name=&quot;LZMK&quot; /&gt;

[[Datoteka:Tudjman grave mirogoj.jpg|mini|desno|Grob Franje Tuđmana na [[Mirogoj]]u]]
Prolazom kroz [[tunel Sveti Rok]], [[16. listopada]] [[1999.]] godine, označio je završetak radova na proboju najdužega tunela kroz Velebit.&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt; Posljednji Tuđmanov međunarodni nastup bio je [[28. listopada]] [[1999.]] godine tijekom posjeta u [[Rim]]u kod pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]]&lt;ref&gt;[[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-6308-71-2}}, str. 564.&lt;/ref&gt; Na blagdan Svih svetih, na Medvedgradu, na [[Oltar domovine]] položio je vijenac za sve pale za Hrvatsku. Istog dana, zbog bolesti, smješten je u Kliničku bolnicu Dubrava i podvrgnut kirurškom zahvatu.&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt; Svoj posljednji državnički posao obavio je [[7. studenoga]] [[1999.]] godine, proglasivši nove izborne zakone što ih je [[29. listopada]] usvojio Zastupnički dom [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga državnog sabora]].

Franjo Tuđman je preminuo od komplikacija izazvanih unutarnjim krvarenjem, [[10. prosinca]] [[1999.]] godine, u 23:15 sati, nakon četrdeset dana liječenja, u [[Klinička bolnica Dubrava|Kliničkoj bolnici Dubrava]], u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Kronologija&quot; /&gt; Od [[11. prosinca|11.]] do [[13. prosinca]] [[1999.]] godine tijelo pokojnog Predsjednika izloženo je u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku gdje su mu tisuće ljudi iskazale posljednju počast.&lt;ref name=&quot;Pavličević&quot;&gt;[[Dragutin Pavličević]], ''Povijest Hrvatske'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007. {{ISBN|978-953-6308-71-2}}, str. 565.&lt;/ref&gt; Pokopan je 13. prosinca 1999. godine u posebnu upravo izgrađenu grobnicu na ulazu u Mirogoj, iza crkve Krista Kralja a ispratilo ga je blizu 200.000 ljudi.&lt;ref name=&quot;Pavličević&quot;/&gt;

Smrću prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana završilo je najuspješnije doba novije hrvatske povijesti i obnova hrvatske državnosti.&lt;ref&gt;Vedran Obućina, [http://www.matica.hr/vijenac/490/Posljednji%20hrvatski%20dr%C5%BEavnik/ ''Posljednji hrvatski državnik, Obljetnica smrti Franje Tuđmana''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020074129/http://www.matica.hr/vijenac/490/Posljednji%20hrvatski%20dr%C5%BEavnik/ |date=20. listopada 2013. }}, Vijenac, br. 490., 13. prosinca 2012.&lt;/ref&gt; To doba čini kraj polustoljetnog komunističkog režima i stvaranje samostalne i suverene [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Unatoč nepovoljnim međunarodnim okolnostima i agresiji kojoj je Hrvatska bila izložena, konačno se ispunio neprekidni [[Hrvatsko državno pravo|tisućljetni san Hrvata]] za samostalnom i slobodnom državom.&lt;ref name=&quot;Proleksis&quot; /&gt; Njegov odlazak najavio je promjene u unutarnjoj i vanjskoj politici Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Pavličević&quot;/&gt;

== Odlikovanja i priznanja ==
;Hrvatska&lt;ref name=&quot;odlikovanja_HRT&quot;&gt;[http://www.hrt.hr/arhiv/99/12/12/HRT0057.html Odlikovanja Predsjednika Hrvatske dr. Franje Tuđmana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419143648/http://www.hrt.hr/arhiv/99/12/12/HRT0057.html |date=19. travnja 2010. }}&lt;/span&gt;, [[Hrvatska radiotelevizija]], 12. prosinca 1999. godine. Pristupljeno: 4. prosinca 2013. godine.&lt;/ref&gt;
*[[Velered kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom]] kao najviši izraz priznanja za odlučujuće djelovanje u uspostavi suverene Republike Hrvatske i za izniman doprinos njezinu međunarodnom ugledu i položaju, odlukom Hrvatskog sabora 1995.
*[[Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom]] kao vrhovnom zapovjedniku za njegov izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, te za izvanredne zasluge u ustrojstvu Hrvatske vojske, odlukom Hrvatskog sabora 1995.
*[[Red kneza Domagoja s ogrlicom]] za pokazanu osvjedočenu hrabrost u izravnoj ratnoj opasnosti, odlukom Hrvatskog sabora 1995.
*[[Red Ante Starčevića]] za bitan doprinos održavanju i razvitku hrvatske državotvorne misli, odlukom Hrvatskog sabora 1995.
*[[Red Stjepana Radića]] za osobite zasluge i stradanja u borbi za nacionalna i socijalna prava hrvatskog naroda, odlukom Hrvatskog sabora 1995.
*[[Red Danice hrvatske|Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića]] za iznimne uspjehe u istraživanjima hrvatske i opće povijesti, odlukom Hrvatskog sabora 1995.
*[[Red hrvatskog trolista]] za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, odlukom Hrvatskog sabora 1995.
*[[Spomenica Domovinskog rata]] za svestrano sudjelovanje u općehrvatskom otporu agresiji, odlukom Hrvatskog sabora 1995.
*[[Spomenica domovinske zahvalnosti]] za ukupan doprinos u borbi hrvatskog naroda i za uzorno i odgovorno vođenje hrvatske države u prvih pet godina obavljanja predsjedničke dužnosti, odlukom Hrvatskog sabora 1995. 
* 1996. godine za izniman doprinos u pripremi, vođenju i zapovijedanju postrojbama [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih snaga Republike Hrvatske]] u operacijama oslobađanja zapadne Slavonije, tijekom zajedničkih operacija Hrvatske vojske, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] i Armije Bosne i Hercegovine za oslobađanje prostora zapadne Bosne, te oslobađanja sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije tijekom 1995. dobio je četiri medalje:
**Medalja za sudjelovanje u operaciji &quot;Bljesak&quot;
**Medalja za sudjelovanje u operaciji &quot;Ljeto '95&quot;
**Medalja za sudjelovanje u operaciji &quot;Oluja&quot;
**Medalja za iznimne pothvate u održavanju ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, te zaštiti života građana i imovine

;SFR Jugoslavija
::devet ratnih i mirnodopskih odlikovanja&lt;!-- ne računajući spomenicu --&gt;
* [[Orden za vojne zasluge|Orden za vojne zasluge I. reda]]&lt;ref name=&quot;Usud&quot;&gt;Franjo Tuđman, ''Usudbene povjestice'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-169-060-X}}, str. 656. {{Citat|Štoviše, kao nositelj partizanske spomenice 1941. i general koji je za svoj prilog osnovi općenarodne obrane i nagrađen i odlikovan (pored devet ratnih i mirnodopskih odlikovanja) i najvišim &quot;Ordenom za vojne zasluge&quot;, dužan sam boriti se do kraja za obranu integriteta i dostojanstva svoje ličnosti, a kao povjesničar i za utvrđivanje povijesne istine (...)|str. 656.}}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- * [[Orden zasluga za narod|Orden zasluge za narod II. reda]] (ili III. reda) --&gt;
&lt;!-- * [[Orden bratstva i jedinstva|Orden bratstva i jedinstva II. reda]] --&gt;
&lt;!-- * [[Orden za hrabrost]] --&gt;
&lt;!-- Prema fotografiji iz 1945. ima Orden za hrabrost i Orden zasluge za narod (neutvrđenog reda) i Orden partizanske zvijezde III. reda --&gt;
* [[Orden partizanske zvijezde|Orden partizanske zvijezde III. reda]]&lt;ref&gt;Darko Hudelist, ''Tuđman : biografija'', Profil international, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-12-0038-6}}, str. 152. {{Citat|U odluci piše da je Tuđman bio jedan od dva potpukovnika u partizanskoj vojsci koji su, u rujnu 1944., odlikovani Ordenom partizanske zvijezde III. reda (...)|str. 152.}}&lt;/ref&gt;
* [[Partizanska spomenica 1941.]]&lt;ref name=&quot;Usud&quot;/&gt; (broj 8553)

;Međunarodna&lt;ref name=&quot;odlikovanja_HRT&quot;/&gt;
{{Citat3|right|Gospodine predsjedniče, kao i svi veliki ljudi za života nećete dočekati pravilno tumačenje Vaših zasluga za narod, to će učiniti tek buduća pokoljenja, ali vjerujte učinit će. Vi ćete biti veliki čovjek hrvatske povijesti, ali ne za života, već kada ocjene budu donesene hladnom glavom.|[[Henry Kissinger]]|&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |first=James J. |last=Sadkovich |title=Tuđman, prva politička biografija |pages=9. |location=Zagreb |publisher=Večernji posebni proizvodi d.o.o. |year=2010 |isbn=9789537313722 |ref=refSadkovich2010}}&lt;/ref&gt;}}
*''Cavaliere di Gran Croce dell'Ordine Militare d'Italia'' (Vitez Velikoga križa vojnoga reda Italije) odlukom talijanskoga predsjednika [[Francesco Cossiga|Francesca Cossige]], 1992.
*''Orden Gran Cruz al merito de Chile'' (Red Velikog križa zasluga za Čile) odlukom čileanskoga predsjednika [[Eduardo Frei|Eduarda Freia]], 1994.
*''Collar de la Orden del Libertador San Martin'' (Velika ogrlica Reda osloboditelja San Martina) odlukom argentinskoga predsjednika [[Carlos Menem|Carlosa Menema]], 1994.
*''Орден Ушакова'' (Orden Žukova) za zasluge i doprinos antifašističkoj borbi odlukom predsjednika Ruske Federacije [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]], 1996.
*''Τάγμα του Σωτήρος Μεγαλόσταυρος'' (Velikog križa Reda otkupitelja Grčke republike) odlukom grčkoga predsjednika [[Konstantinos Stephanopoulos|Konstantinosa Stephanopoulosa]], 1998.
*''Türkiye Cumhuriyeti Devlet Nişanı'' (Državni red Republike Turske) odlukom turskoga predsjednika [[Suleyman Demirel|Suleymana Demirela]], 1999.

{{citat3|right|Niste samo vi izgubili puno, i cijela srednja Europa ostala je bez velikog vođe. Smatram da svi narodi iz te regije osjećaju isto, a sasvim je sigurno kako ta regija bez vašeg predsjednika ne može biti stabilna kao što je sad. Dakle, gubitak je velik, stoga nam valja nastaviti njegovim putem i nadograđivati njegovo djelo.|[[Viktor Orban]]}}
;Nagrade i priznanja&lt;ref name=&quot;HDZ&quot; /&gt;
* redoviti član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] ([[HAZU]]), od prosinca 1992.&lt;ref&gt;http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/franjo_tudman {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180131234003/http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/franjo_tudman |date=31. siječnja 2018. }} (pristupljeno 6. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt; 
* Nagrada za mir ''Caterina de' Medici'' (Akademija Medici u Pisi), 24. studenoga 1990.&lt;ref&gt;&quot;Mir predsjednika Republike Hrvatske Tuđmana&quot;. U tiskopisu autora: [[Hrvoje Šošić]], ''Hrvatski politički leksikon'', Prvi dio : A – O, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 546., Nagrada za mir Akademije Medici u Pisi.&lt;/ref&gt;
* član Senata, ''Accademia Medici International di Pisa'', 24. studenoga 1990.&lt;ref&gt;Nuevos reconocimientos internacionales al estadista e historiador doctor Franjo Tudjman // &lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;[http://www.studiacroatica.org/revistas/118/118.htm#_Toc269127756 ''Studia croatica'', Año XXXI., Julio – Diciembre 1990., Vol. 118-119, No. 3-4, p. 172. – 176.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218025255/http://www.studiacroatica.org/revistas/118/118.htm#_Toc269127756 |date=18. veljače 2021. }}&lt;/span&gt; (Pristupljeno: 4. prosinca 2013. godine).&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Croatia-Vrhovnik.svg|alt=Epolete Vrhovnika|mini|245x245px|Oznaka s epoleta Vrhovnika]]počasni doktor Sveučilišta La Jolla, studenoga 1990.
* Nagrada Centra za etničke manjine, 1991.
* '''''Zmaj od Hrvatske''''', zmajsko ime, [[Družba &quot;Braća Hrvatskoga Zmaja&quot;]], 1992.&lt;ref&gt;&quot;Zmaj od Hrvatske&quot;. U tiskopisu autora: [[Hrvoje Šošić]], ''Hrvatski politički leksikon'', Drugi dio : P – Ž, Tiskara Rijeka, Rijeka, 1993., str. 1146. i 1147.&lt;/ref&gt;

=== Vojno zvanje ===
* Vrhovnik&lt;ref name=&quot;Vrhovnik&quot;&gt;{{cite web |url=http://hidra.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0478.htm |title=Odluku o proglašenju zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske |accessdate=2012-01-05 |archive-date=18. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210218025301/https://digarhiv.gov.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1995/0478.htm |url-status=live }}&lt;/ref&gt; – najviši čin u [[Oružane snage Republike Hrvatske|oružanim snagama Hrvatske]] uveden [[22. ožujka]] [[1995.]] i dodijeljen [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjedniku Republike Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;Vrhovnik2&quot;&gt;{{cite web |url=http://hrvatska.poslovniforum.hr/nn-arhiva/00025/025fe.asp |title=ODLUKA O OZNAKAMA ČINOVA I DUŽNOSTI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE |accessdate=2013-12-15 |language=hr |archive-date=15. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131215011904/http://hrvatska.poslovniforum.hr/nn-arhiva/00025/025fe.asp |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Čin vrhovnika nosio je samo Tuđman, a uz čin dolazila je i uniforma i odgovarajuće oznake.
Oznake čina sastojale su se od starohrvatskih motiva i ornamenta kao što su [[Hrvatski pleter|pleter]], istarska koza, zvijezda i mjesec itd. Čin vrhovnika bio je istovrjedan maršalu u drugim vojskama, ukinut je 2002. Odora Vrhovnika čuva se u MORH-u.

== Djela ==
* ''Rat protiv rata'', (Zagreb, 1957., 2. izd. 1969., slovensko izd. ''Vojna proti vojni'', Ljubljana, 1961.)
* ''Stvaranje socijalističke Jugoslavije'', (Zagreb, 1960., slovensko izd. ''Rojstvo socijalističke Jugoslavije'', Ljubljana, 1961.)
* ''NOR u Hrvatskoj'', (Vojna enciklopedija, III., 1960.)
* ''Okupacija i revolucija'', (Zagreb, 1963.)
* ''Uvod u historiju socijalističke Jugoslavije'',(1964.)
* ''Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941.'', disertacija, knj. I. – II. (Zagreb, 1965.)
* ''Jugoslavenski odbor i stvaranje zajedničke države jugoslavenskih naroda'', (1966.)
* ''Velike ideje i mali narodi'', (Zagreb, 1969., 2. izd. 1970., 3. izd. 1996.)
* ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', (München-Barcelona, 1981., engl. izd. ''Nationalism in Contemporary Europe'', New York, 1981., 2. izd. 1982., njem. izd. ''Die Nationalitaetenfrage im heutigen Europa'', Lidingo, 1986.)
* ''Croatia on trial: the case of the Croatian historian dr. F. Tudjman'', (London, 1981.)
* ''Na braniku povijesne istine: dokumenti sa suđenja 17-20. veljače 1981. u Zagrebu'', (bez godine izd.)
* ''Na suđenju dr. Tuđmanu sudilo se Hrvatskoj'', (London, 1981.)
* ''Stirbt Kroatien?'', (Hamburg, 1981.)
* ''Državnost nacija - ključ mira Europe'', (Lidingo, 1982.)
* ''O povijesti rješavanja hrvatskog pitanja i samoodređenja naroda u svijetu'', (Toronto, 1987.)
* ''Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti'', (Sudbury, 1988.)
* ''[[Bespuća povijesne zbiljnosti]]'', ([https://books.google.hr/books?id=eEaBAAAAIAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en&amp;redir_esc=y Matica Hrvatska, Zagreb, 1989.], 2. izd. 1989., 3. i 4. izd. 1990., njemačko izd. ''Irrwege der Geschichtswirklichkeit'', Zagreb 1993., 5. izd. 1994., englesko izd. ''Horrors of War: Historical Reality and Philosophy'', Washington, 1996., kinesko izd. Peking, 1998.)
* ''Izabrana djela Franje Tuđmana'', (knj. I. – III.: ''Velike ideje i mali narodi'', ''Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi'', ''Državnost nacija ključ - mira Europe'', ''Bespuća povijesne zbiljnosti''), (Zagreb, 1990.)
* ''Zna se. HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske'', knj. I. (Zagreb, 1992.), knj. II. (Zagreb, 1993.), knj. III. (Zagreb, 1995.), knj. IV. (Zagreb, 1998.)
* ''Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918. – 1941.'', knj. I. – II., (Zagreb, 1993.)
* ''Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana od stanju države i nacije, na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga sabora'', (Sabor, Zagreb, 1994.)
* ''Stanje hrvatske države i nacije'', (izvješće predsjednika Republike i vrhovnoga zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske Hrvatskom saboru), (Ministarstvo obrane Republike Hrvatske - politička uprava, Zagreb 1995.)
* ''S vjerom u samostalnu Hrvatsku'', (Zagreb, 1995.)
* ''Usudbene povjestice'', (Zagreb, 1995.)
* ''Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju Hrvatske države i nacije u 1995. godini'', na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga sabora, (Zagreb, 1996.)
* ''Vlak slobode'', (Zagreb, 1996.)
* ''Povijesna sudba naroda : Izabrani tekstovi'', (Zagreb, 1996., njemačko izd. ''Das historische Schicksal des Volkes'', Bonn, 1997., mađarsko izd. ''Népek történelmi sorsa Velagatott irasok (kézirat gyanánt)'', Budimpešta, 1997., bugarsko izd. ''Istoričeskata s'dba na narodite: Izabrani trudove'', Sofija, 1997., češko izd. ''Dejinny udel národu, Vybrané texty'', Prag, 1997., makedonsko izd. ''Istoriskata sudba na narodite, Izabrani tekstovi'', Skoplje, 1998.)
* ''Misao hrvatske slobode - od nacionalne ugroženosti do državne samostalnosti (fragmenti misli i pogleda)'', Narodne novine, (Zagreb, 1997.)
* ''Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini'', na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga državnog sabora, (Zagreb, 1998.)
* ''HDZ stožerna stranka demokratske Hrvatske'', (Zagreb, 1998.)
* ''Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1998. godini'', na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskoga državnog sabora, (Zagreb, 1999.)

=== Posmrtno ===
* ''Petrinjska 18 : Zatvorski dnevnik iz 1972.'', (Zagreb, 2003.)
* ''Franjo Tuđman – Osobni dnevnik'', knj. 1., 1973. – 1978., knj. 2., 1979. – 1983., knj. 3., 1984. – 1989., (urednik: [[Zvonimir Despot]], Zagreb, 2011.)

== Izvori ==
*{{moljac|tudjman.htm}}
{{izvori}}

== Literatura ==
* Nenad Ivanković: Predsjedniče, što je ostalo?
* [https://web.archive.org/web/20070225042353/http://www.hipnet.hr/detalji_knjige.php?KNJIGA_ID=12 Simpozij: Tuđman, vizije i postignuća, Zagreb, 2002.]
* [https://web.archive.org/web/20070224183330/http://www.hipnet.hr/detalji_knjige.php?KNJIGA_ID=13 Simpozij: Tuđman-neoproštena pobjeda, Zagreb, 2003.]
* Antonio Soave: Moja voljena Hrvatska, Zagreb, 2002.
* [[Zdravko Tomac]]: Predsjednik: protiv krivotvorina i zaborava, 2004.
* [[Darko Hudelist]]: Tuđman: biografija, Zagreb, 2004., {{ISBN|953-12-0038-6}} [http://www.matica.hr/vijenac/296/Hudelist%20kao%20nei%C5%BEivljeni%20romanopisac/ recenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020074327/http://www.matica.hr/vijenac/296/Hudelist%20kao%20nei%C5%BEivljeni%20romanopisac/ |date=20. listopada 2013. }}
* Zdravko Tomac: Predsjednik protiv predsjednika, Zagreb, 2005. [http://www.matica.hr/vijenac/311/%C5%A0utnja%20nije%20zlato/ recenzija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073819/http://www.matica.hr/vijenac/311/%C5%A0utnja%20nije%20zlato/ |date=20. listopada 2013. }}
* James J. Sadkovich: Tuđman, prva politička biografija, Večernji posebni proizvodi d.o.o. Zagreb, 2010, {{ISBN|9789537313722}}

== Bilješke i napomene ==
{{fusd|bilj}} Vlastiti program detuđmanizacije te detuđmanizacijsku politiku 2000-ih opisao je Sanader u svojoj knjizi ''Detuđmanizacija''.

== Poveznice ==
* [[Dodatak:Popis mjesta imenovanih po Franji Tuđmanu|Popis mjesta imenovanih po Franji Tuđmanu]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica]]
* [[Zračna luka „Franjo Tuđman”]]
* [[Predsjednik (TV serija)]] (2020.)
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/281019 Bibliografija radova dr. Franje Tuđmana], Anđelko Mijatović i Marija Sentić, &quot;Časopis za suvremenu povijest&quot; 24(1), 1-18,  Zagreb, 1992.

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{WProjekti 
|commonscat= Franjo Tuđman
|commonshr= Franjo Tuđman
|wikicitat= Franjo Tuđman
|wikizvor_autor= Franjo Tuđman
}}

=== Mrežna sjedišta ===
{{Dvostruka slika|right|Tuđman Kolo.jpeg|170|Tuđman Vijenac.jpeg|180|[http://www.matica.hr/kolo/316/r/Tema%20broja%3A%20Dr.%20Franjo%20Tu%C4%91man%20-%20deset%20godina%20poslije/ Kolo 3, 2010.]|[http://www.matica.hr/vijenac/474/I%20uza%20sve%20prijepore%2C%20Tu%C4%91manova%20je%20veli%C4%8Dina%20neprijeporna/ Vijenac 474, 3.5.2012.]}}
*[http://www.tudjman.hr/ dr. Franjo Tuđman] službene stranice 
*[https://www.predsjednik.hr/bivsi-predsjednici/franjo-tudman/ Franjo Tuđman] predsjednik RH
*[https://web.archive.org/web/20141104013913/http://predsjednik.hr/bivsi-predsjednici/dr-franjo-tudman/foto-arhiva-predsjednika-dr-franje-tudmana/ Fotoarhiv predsjednika dr. Franje Tuđmana]
*[http://hdz.hr/dr-franjo-tudman Hrvatska demokratska zajednica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140317194631/http://hdz.hr/dr-franjo-tudman |date=17. ožujka 2014. }} Franjo Tuđman 
*[http://www.hdzusa.com/dr-franjo-tudman/zivotopis-dr-franje-tudmana/ KOO HDZ SAD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120416105602/http://www.hdzusa.com/dr-franjo-tudman/zivotopis-dr-franje-tudmana/ |date=16. travnja 2012. }} Životopis dr. Franje Tuđmana
*[http://www.franjo-tudjman.net/ Franjo Tuđman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102020605/http://franjo-tudjman.net/ |date=2. siječnja 2014. }} Spomen stranica predsjednika
*[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/11121999/index.htm Slobodna Dalmacija, 11. prosinca 1999.] posebno izdanje
*[http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/TUDJMAN%20GOVORI%20I%20INTERVJUI%201990.-1998/Tablica-Tudjman-intervjui.htm Franjo Tuđman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419055303/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/TUDJMAN%20GOVORI%20I%20INTERVJUI%201990.-1998/Tablica-Tudjman-intervjui.htm |date=19. travnja 2015. }} Govori i intervjui 1990. – 1998.
*[https://enciklopedija.hr/clanak/62628 Franjo Tuđman] Hrvatska enciklopedija ([[LZMK]])
*[http://proleksis.lzmk.hr/49375/ Franjo Tuđman] Opća i nacionalna enciklopedija (LZMK)
*[http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=40868 Franjo Tuđman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210218025319/http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=40868 |date=18. veljače 2021. }} Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK)
*[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2231 Tuđmanov životopis i odnos s Miroslavom Krležom] Krležijana (LZMK)
*[http://hrcak.srce.hr/search/?q=tu%C4%91man Hrčak.Srce.hr/Tuđman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016044435/http://hrcak.srce.hr/search/?q=tu%C4%91man |date=16. listopada 2013. }} Znanstveni članci o Franji Tuđmanu
*[[Dušan Bilandžić|D. Bilandžić]]: [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/raspad.html Raspad i smrt Jugoslavije] (izvadci iz ''Hrvatske moderne povijesti'')
*Životopis [https://web.archive.org/web/20121125000328/http://www.predsjednik.hr/Predsjednik &quot;Dr. Franjo Tuđman, povjesničar i državnik&quot;], Ured Predsjednika Republike Hrvatske, 2009. Pristupljeno 26. kolovoza 2022.
*[https://www.predsjednik.hr/bivsi-predsjednici/franjo-tudman/ &quot;Franjo Tuđman (Predsjednik RH od 1992. do 1999.)&quot;], Ured Predsjednika Republike Hrvatske. Pristupljeno 26. kolovoza 2022.
*

{{Predsjednici RH}}

{{GLAVNIRASPORED:Tuđman, Franjo}}
[[Kategorija:Franjo Tuđman| ]]
[[Kategorija:Predsjednici HDZ-a]]
[[Kategorija:Hrvatski nacionalisti]]</text>
      <sha1>7xi7ksplcai1og0y5cn9muw2drcbmgl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Makarska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6933</id>
    <revision>
      <id>7479250</id>
      <parentid>7387161</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:58:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Galerija */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj</comment>
      <origin>7479250</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19437" sha1="crmclw3k22zbb669stnighbbgmfrdt3" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Makarska
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Makarska (grb).gif
|članak o grbu    = Grb grada Makarske
|zastava          = Zastava Makarske.gif
|članak o zastavi = Zastava grada Makarske
|slika            = Makarska from port.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Zoran Paunović ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske |SDP]])
|gradsko vijeće   = 15
|predsjednik vijeća = Gordana Muhtić ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske |SDP]])
|samoupravne jedinice = 7
|naselja          = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]]
|površina         = 37,8
|površina uža     = 26
|visina           = 0
|z. širina        = 43.293
|z. dužina        = 17.020
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 13301
|stanovništvo uže = 12809
|svetac           = Sveti Klement
|dan              = [[24. listopada]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21300 Makarska
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = MA
|web              = {{URL|https://makarska.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Makarska''' je grad u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

== Ime ==
Smatra se da je Makarska dobila ime prema obližnjem selu [[Makar|Makru]]. Postoje nagađanja da ime Makar dolazi od [[Fenički jezik|feničkog]] naziva za [[grimiz]] odnosno [[purpur]] (mucar). U prilog toj teoriji ide to što je makarska luka bogata [[Bolinus brandaris|volcima]], vrstom puževa od koje su [[Feničani]] proizvodili boju po kojoj su prozvani.&lt;ref name=&quot;vlblog&quot;&gt;Večernjakova blogosfera – Gastronomske bajke, Veljko Barbieri [http://blog.vecernji.hr/veljko-barbieri/2011/06/ Puževi iz feničkog mita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130111142628/http://blog.vecernji.hr/veljko-barbieri/2011/06/ |date=11. siječnja 2013. }}, lipanj 2011., preuzeto [[22. listopada]] [[2012.]]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;nac&quot;&gt;Nacional [http://www.nacional.hr/clanak/12814/fenicki-grimiz-iz-volkove-kucice KUHARSKI KANCONIJER] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100310155655/http://www.nacional.hr/clanak/12814/fenicki-grimiz-iz-volkove-kucice |date=10. ožujka 2010. }} Fenički grimiz iz volkove kućice&lt;/ref&gt;

== Zemljopisni položaj ==
[[Datoteka:Makarska Municipality.PNG|mini|lijevo|položaj grada unutar Splitsko-dalmatinske županije]]
Smještena podno planine [[Biokovo]]. Središte je [[Makarsko primorje|Makarskog primorja]] (poznato pod imenom, ''Makarska rivijera''), [[Mikroregija|mikroregije]] koja se proteže od [[Brela]] na zapadu do [[Gradac|Gradca]] na istoku. Makarska s gradskim naseljem [[Veliko Brdo (Makarska)|Veliko Brdo]] ima 13 834 stanovnika.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup17_2496.html &quot;Grad Makarska&quot;], DZS, popis stanovništva 2011.&lt;/ref&gt;

Makarska je u južnoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], na dodiru [[Biokovo|Biokova]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]].  Nalazi se na 43° 17' 38&quot; sjeverne zemljopisne širine i na 17° 1' 20&quot; istočne zemljopisne dužine.

Grad Makarska zauzima središnji položaj u [[Makarsko primorje|Makarskom primorju]], ne samo zbog zemljopisnog smještaja, nego ponajprije zbog gospodarskih i društvenih čimbenika koji su taj grad učinili drugom po veličini gospodarskom i demografskom okosnicom srednje Dalmacije (odmah nakon [[Split]]a), zbog čega se za Makarsko primorje u zadnje vrijeme sve više koristi naziv Makarska rivijera.[[Slika:Biokovo_00018.JPG|mini|250px|pogled s Biokova|obrub|lijevo]]Grad od unutrašnjosti oštro dijeli planina [[Biokovo]] (najveći vrh [[Sveti Jure (Biokovo)|Sv. Jure]], 1762 m), a sa srednjodalmatinskim otocima [[Brač]]em i [[Hvar]]om povezuje ga Jadransko more, koje je upravo na području Makarskog primorja izmodeliralo neke od najljepših hrvatskih plaža.

Sam grad se smjestio u prirodnoj luci između dva poluotoka, ''Osejave'' i ''Sv. Petra''. [[Flis|Flišna]] zona između planine i mora široka je svega nekoliko kilometara, tako da daljnje širenje grada ide prema istoku i zapadu, odnosno prema susjednim naseljima [[Tučepi]]ma i [[Krvavica (Baška Voda)|Krvavici]].

== Klima ==
Makarska ima [[Mediteranska klima|mediteransku (sredozemnu) klimu]]. Ljeti se dnevne temperature kreću oko 30°C, često i oko 35°C, noćne oko 25°C. Zimske temperature su danju uglavnom od 10 do 15, a noćne od 6 do 10°C. 
Makarska je jedan od najtoplijih gradova u Hrvatskoj. Prosječna godišnja temperatura zraka 2018. na mjernoj DHMZ meteorološkoj postaji Makarska iznosila je 18.9°C.

== Povijest ==
Povijesno je Makarska značajna kao nekadašnje sjedište [[Makarska biskupija|Makarske biskupije]], a i današnja [[Splitsko-makarska nadbiskupija]] nosi makarsko ime u sebi. 

Smatra se da je Makarska dobila ime po obližnjem selu [[Makar|Makru]]. Prvi stanovnici područja današnje Makarske su bili Iliri, koji su još u 4. stoljeću osnovali naselje po imenu Muccurum. [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.]] dogodila se između [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] i [[Neretvanska kneževina|Neretvanske kneževine]]. Pobijedili su Neretvani. 

Ime Makarska prvi se put spominje u dokumentu iz [[16. stoljeće|16. st.]], za vrijeme [[Osmansko Carstvo|turskih]] osvajanja. Turci su u Makarskoj držali vojsku i carskog poreznika. Poslije turske, Makarska je pala pod [[Mletačka Republika|mletačku]] vlast, potom pod [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]]. Nakon [[Napoleon]]ovih pobjeda početkom [[19. stoljeće|19. st.]] i Makarska je pala pod njegovu vlast. Napoleon je poticao kulturu i gradio ceste koje su povezale Makarsku s ostalim primorskim gradovima. Na zapadnom ulazu u grad podignut je spomenik njegovom maršalu Marmontu, danas poznat kao [[Napoleonov spomenik u Makarskoj|Napoleonov spomenik]]. Iako je Napoleon poticao razvoj kulture i povezanosti Makarske, Austro-Ugarska je bila zaslužna za cvjetanje turizma.

== Administracija i politika ==
Makarska je po svom ustrojstvu [[grad]]. Članovi [[Gradsko vijeće|gradskog vijeća]] biraju se na [[Lokalni izbori u Hrvatskoj|lokalnim izborima]]. Trenutni Gradonačelnik je '''Zoran Paunović''', ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]).  
==== Članovi Gradskog Vijeća 2017-2021 su bili: ====
[[Datoteka:Makarska-bs-011.jpg|lijevo|mini|Gradsko poglavarstvo ]]Marko Ožić Bebek ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]) (predsjednik), Jagoda Martić ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) (potpredsjednica), Ivan Perić ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]) (potpredsjednik), te članovi: Marko Raos, Marija Lelas, Miro Mucić, Ivan Kotarac, Daniela Primorac, Neven Vranješ iz [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]a, Tonći Bilić, Sretan Glavičić i Gordana Muhtić iz ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), Josip Paunović ([[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]]), Milan Grbavac ([[Hrvatska stranka umirovljenika| HSU]]), Hloverka Novak Srzić ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]), Ivan Šimić ([[Živi zid (organizacija)|Živi zid]]) i Siniša Srzić (''Kandidacijska lista grupe birača'')

==== Izbori ====
''[[Lokalni izbori u Hrvatskoj|Izbori]] 2017. Godine'' 

Najviše glasova je osvojio [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]. Za gradonačelnika izabran je '''Jure Brkan'''.  

''[[Lokalni izbori u Hrvatskoj|Izbori]] 2013. Godine'' 

Najviše glasova je osvojio [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]. Za [[gradonačelnik]]a izabran je '''Tonči Bilić'''.  

''[[Lokalni izbori u Hrvatskoj|Izbori]] 2005. Godine'' 

Najviše glasova je osvojio [[SDP]]''.'' Za [[gradonačelnik]]a izabran je '''Siniša Srzić''' ''(nezavisni kandidat).''

Prema koalicijskom dogovoru, nakon polovice mandata dužnost [[gradonačelnik]]a trebao je preuzeti '''Dragan Srzić''' ''([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]])'', ali do toga nije došlo zbog prelaska vijećnika '''Siniše Srzića''' ''(nezavisnog kandidata)'' u [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]]. 

Dana [[17. svibnja]] [[2007.]] godine sazvana je sjednica Gradskog vijeća od strane [[Uprava|Središnjeg državnog ureda za upravu]], a na dnevnom redu je bila smjena dotadašnjeg [[gradonačelnik]]a i imenovanje novog. 

Za [[gradonačelnik]]a grada imenovan je dr. '''Marko Ožić Bebek''' ''([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])''.
== Gospodarstvo ==

Glavna gospodarska djelatnost Makarske, kao i cijele regije, je [[turizam]]. Turistima je na raspolaganju veliki broj ležajeva u hotelskom i privatnom smještaju.
 
== Demografija ==

=== Popis 2011. ===
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Makarska ima 13 834 stanovnika. Većina stanovništva su [[Hrvati]] s 95,43%,&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup17.html Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011.]&lt;/ref&gt; a po vjerskom opredijeljenu većinu od 84,41% čine pripadnici katoličke vjere.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_10/H01_01_10_zup17.html Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.]&lt;/ref&gt;

=== Popis 2001. ===
Prema popisu iz 2001. godine, Makarska ima 13 381 stanovnika, a s gradskim naseljem Velikim Brdom 13 716 stanovnika.

===Popis 1991.===

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Makarska}}

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Makarska |p1857=2175 |p1869=2331 |p1880=2448 |p1890=2690 |p1900=2841 |p1910=3138 |p1921=3138 |p1931=3272 |p1948=3242 |p1953=3497 |p1961=4550 |p1971=7121 |p1981=9556 |p1991=11958 |p2001=13716 |p2011=13834 |p2021=13301 |napomena=Nastao iz stare općine Makarska. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Makarska |p1857=1963 |p1869=2093 |p1880=2193 |p1890=2379 |p1900=2456 |p1910=2720 |p1921=2720 |p1931=2834 |p1948=2851 |p1953=3096 |p1961=4164 |p1971=6845 |p1981=9342 |p1991=11743 |p2001=13381 |p2011=13426 |p2021=12809 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem naselja Kotišina i Makar. Do 1981. sadrži podatke za ta bivša naselja. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Kultura ==
* [[Franjevački samostan (Makarska)|Franjevački samostan]]
* [[Makarska konkatedrala sv. Marka]]
* Gradska glazba Makarska, osnovana [[1826.]]
* Folklorni ansambl &quot;Tempet&quot;, sudjeluje u svim kulturnim događanjima na Makarskoj rivijeri, te njeguje tradiciju i običaje s Makarskog primorja
* [[Gradska galerija Antuna Gojaka]]
* [[Gradski muzej Makarska|Gradski muzej]] 
* [[Institut Planina i more]] pri franjevačkom samostanu
* [[Malakološki muzej Makarska|Malakološki muzej]] pri franjevačkom samostanu

Svetac zaštitnik grada Makarske i [[Makarska biskupija|makarske biskupije]] je sveti Klement.

U Makarskoj izlaze tjednici [[Makarska kronika]] i [[Makarsko Primorje (tjednik)|Makarsko Primorje]], koji se bave lokalnim temama Makarske rivijere, Zabiokovlja i otoka.

Iz Makarske dolazi glazbeni sastav [[Zbunjeni]].

Makarska je od [[2019.]] godine pobratimljena s talijanskom općinom [[Nocera Inferiore]].&lt;ref&gt;https://www.mn24.it/nocera-inferiore-gemellaggio-con-makarska-in-croazia/&lt;/ref&gt;

Od 12. siječnja 1992. godine Radio Makarska Rivijera&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Radio Makarska Rivijera|url=https://radio-stanice-uzivo.com/radio-makarska-rivijera|url-status=live|access-date=2023-02-14}}&lt;/ref&gt; emitira u gradu na frekvencijama 97,6 MHz i 98,4 MHz.

== Poznate osobe ==
* [[Alen Bokšić]], bivši hrvatski nogometaš. Bio je jedan od ponajboljih svjetskih napadača u 1990.-ima. Bio je član stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije
* [[Petar Kaer]], hrv. prosvjetar, umjetnik, znanstvenik, arheolog, rimokatolički svećenik, skupljač i zapisivatelj narodnog blaga
* [[Grozdan Knežević]], hrvatski arhitekt, rođen [[1928.]] godine
* [[Žanamari Lalić]], hrv. pjevačica 
* [[Andrija Liepopili]], hrvatski svećenik, političar, novinar i publicist&lt;ref name=&quot;hungaricana&quot;&gt;[https://library.hungaricana.hu/hu/view/CroatianStateArchives_AV_III_06_1963/?pg=45&amp;layout=s Könyvtár – Hungaricana] ''Arhivski vjesnik 6. (Zagreb, 1963.)'', str. 39. Pristupljeno 5. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.zadarskilist.hr/clanci/28122008/antun-liepopili Zadarski list]&lt;/ref&gt;
* [[Ante Lulić]], provincijal [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja]], generalni definitor franjevačkog reda i generalni vizitator franjevačkih provincija u Dalmaciji i Italiji, crkveni povjesničar, borac za hrvatsku kulturu&lt;ref&gt;(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_L/Lulic_Ante_1812_1888.xml Lulić, P. Ante (1812-1888), Ordensmann], ÖBL 1815-1950, sv. 5 (Lfg. 24, 1971), str. 367f.&lt;/ref&gt;
* [[Mirando Mrsić]], hrvatski liječnik, hematolog, sveučilišni profesor i političar. Bivši ministar rada i mirovinskog sustava, saborski zastupnik.
* [[Vjekoslav Cezar Pavišić]] (Luigi Cesare Pavissich)  (1823. – 1905.), hrv. učitelj i pisac, svećenik, autor jezičnih priručnika&lt;ref&gt;(nje.) S. Cella: [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_P/Pavissich_Luigi-Cesare_1823_1905.xml Pavissich, Luigi Cesare (1823-1905), Lehrer und Schriftsteller] ÖBL 1815-1950, sv. 7 (Lfg. 34, 1977), str. 361f.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;O. Franić/IvoR: [http://www.makarsko-primorje.com/?p=63455 Makarsko primorje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180218090223/http://www.makarsko-primorje.com/?p=63455|date=18. veljače 2018.}}, Predstavljen pretisak knjige don Cezara Pavišića o [[Epidemija kuge u Makarskoj 1815.|epidemiji]] kuge: Najpotpunije svjedočanstvo o tragediji Makarana u ljeto 1815. godine, 4. prosinca 2015. Pristupljeno 9. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;
* [[Iva Visković]], hrv. kazališna, televizijska i filmska glumica
* [[Ivan Cvitanušić (filozof)|Ivan Cvitanušić]], hrv. filozof, romanopisac, komparatist, povjesničar
* [[Dražen Lalić]], hrv. sociolog
* [[Vinko Garmaz]], hrv. filmaš, pionir lokalne televizije, filmski pedagog
* [[Ivo Raffanelli]], zapovjednik Hrvatske ratne mornarice
[[Datoteka:Bay Makarska.jpg|mini|279x279px|Zaljev Donja luka na zapadu Makarske, s brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima|alt=]]

== Šport ==
* Atletski klub &quot;Sveti Marko&quot; 
* Badminton klub &quot;Arka&quot;
* Biciklistički klub &quot;Makarska&quot;
* Boćarski klub &quot;Makarska&quot;
* Jedriličarski klub &quot;Bura&quot;
* Klub jedrenja na dasci &quot;Jedro&quot;
* Judo klub &quot;Biokovo&quot;
* Kickboxing klub &quot;Mawashi&quot;
* [[KK Amfora Makarska|Košarkaški klub &quot;Amfora&quot;]] 
* [[Kuglački klub Biokovo Makarska|Kuglački klub &quot;Biokovo&quot;]] 
* Maketarski klub &quot;Sveti Petar&quot;
* [[MNK Novo Vrijeme Makarska|Malo nogometni klub &quot;Novo vrijeme&quot;]] 
* [[RNK Zmaj Makarska|Radnički nogometni klub &quot;Zmaj&quot;]]
* [[OK Makarska|Odbojkaški klub &quot;Makarska&quot;]] 
* [[Speleološko alpinistički klub Ekstrem|Spelološko alpinistički klub &quot;Ekstrem&quot;]] 
* Hrvatsko planinarsko društvo &quot;Biokovo&quot;
* Športsko plesni klub &quot;Briljantin&quot;
* [[Ragbi klub Makarska rivijera|Ragbi klub &quot;Makarska rivijera&quot;]]
* Pomorsko športsko ribolovno društvo &quot;Arbun&quot;
* Rukometni klub &quot;Kingtrade&quot;
* Ženski rukometni klub &quot;Makarska&quot;
* Šahovski klub &quot;Makarska&quot;
* Tenis klub &quot;Makarska&quot;
* [[Vaterpolski klub Galeb Makarska rivijera|Vatrepolo klub &quot;Galeb&quot;]]
* [[VK Biokovo Makarska|Veslački klub &quot;Biokovo&quot;]]

* [[Udruga malog nogometa Makarska]] koja organizira: 
** [[Liga malog nogometa Makarska]] 
** [[Liga veterana malog nogometa Makarska]] 
** [[Liga-kup UMN Makarska]] 
** [[Kup veterana malog nogometa Makarska]]
''Memorijalni malonogometni turnir &quot;Kobac&quot; održava se od 1996.

1998. godine održan je WTA Tier IV turnir pod nazivom [[Makarska International Championship]]. Od 2022. održava se WTA125 turnir [[Makarska Open]].

Planinska utrka ''Makarska – Vošac'' održava se od 2007.

== Obrazovanje ==

===Osnovne škole===
* Osnovna škola [[Petar Perica|oca Petra Perice]]
* Osnovna škola Stjepana Ivičevića
* Osnovna glazbena škola

===Srednje škole===
* Srednja strukovna škola
* Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića
* Srednja glazbena škola

== Znamenitosti ==
[[Datoteka:Makarska - crvena polupodmornica danju.jpg|mini|228x228px|Crvena polupodmornica u makarskoj luci kao turistička atrakcija|alt=|obrub]]
* Svetište [[Vepric]]
* [[Makarska konkatedrala sv. Marka]]
* [[Park prirode Biokovo]]
* Franjevački samostan i njegov [[Mekušci|Malakološki]] [[Malakološki muzej u Makarskoj|muzej]]
* [[Česma u Makarskoj|Barokna česma na Kačićevom trgu]]
* [[Napoleon]]ov spomenik
* Spomenik poginulim antifašistima u [[drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]
* [[Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću u Makarskoj|Spomenik fra Andriji Kačiću Miošiću]]
* Biokovski [[Botanički vrt Kotišina]]
* Ulica Kalalarga
* Park šuma [[Osejava]] i plaža [[Nugal]]
* Zvjezdarnica
* [[Poluotok Sveti Petar]]
* [[Sunčani sat]] (nagrada najboljem turističkom mjestu u anketi radio Zagreba 1951. godine)
* [[Crkva sv. Ante u Kotišini]], zaštićeno kulturno dobro
* [[Crkva sv. Andrije u Kotišini]], zaštićeno kulturno dobro
* [[Crkva sv. Petra u Makarskoj|Crkva sv. Petra]], zaštićeno kulturno dobro
* [[Kuća Miličić u Makarskoj|Kuća Miličić]], zaštićeno kulturno dobro
* [[Kuća u Rendićevoj 4 u Makarskoj|Kuća u Rendićevoj 4]], zaštićeno kulturno dobro
* [[Kuća Vuković u Kalalarga 8 u Makarskoj|Kuća Vuković u Kalalarga 8]], zaštićeno kulturno dobro
* [[Kuća Vuković u Kalalarga 10 u Makarskoj|Kuća Vuković u Kalalarga 10]], zaštićeno kulturno dobro
* [[Kula na Zelenki]], zaštićeno kulturno dobro

== Zanimljivosti ==

Prosječna [[ljudska visina|visina]] sedamnaestogodišnjaka u Makarskoj, prema istraživanju s početka [[2019.]] godine, iznosi 187,6 cm. Tako je Makarska grad s najvišom prosječnom visinom stanovnika na svijetu.&lt;ref&gt;[https://caportal.net/2019/04/24/makarani-i-imocani-visi-od-capljinaca/ caportal.net], &quot;Makarani i Imoćani viši od Čapljinaca&quot;, objavljeno 24. travnja 2019., pristupljeno 26. kolovoza 2019.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
[[Datoteka:Makarska banner.jpg|900px|Panoramski pogled na Makarsku]]
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Makarska-bs-007.jpg|Kačićev trg
Datoteka:Makarska-bs-012.jpg|Park na Osejavi
Datoteka:Spomenik Revolucije, Makarska.JPG|Spomenik Revolucije
Datoteka:Makarska-bs-014.jpg|Franjevački samostan
Datoteka:Franjo Tudman in Makarska IMG 8282.JPG|Spomenik Franji Tuđmanu na Šetnici
Datoteka:Makarska-bs-010.jpg|Makarska riva
Datoteka:Makarska-bs-003.jpg|Pogled na [[Biokovo]] uz Vatrogasni toranj
Datoteka:Makarska-wakacje 062.jpg|Pogled na [[Biokovo]] sa Sportskog centra
Datoteka:Makarska2.jpg|Luka
Datoteka:Makarska-view.jpg|Makarska s mora
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Unutarnje poveznice ==
* [[Makarska (kulturno-povijesna cjelina)|Kulturno-povijesna cjelina Makarska]], zaštićeno kulturno dobro

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Makarska}}
* [http://www.makarska.hr/ Službena stranica grada Makarske]
* [http://www.makarska-info.hr/ Turistička zajednica grada Makarske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100211034321/http://www.makarska-info.hr/ |date=11. veljače 2010. }}

{{Makarsko primorje}}
{{GiO SDŽ}}

[[Kategorija:Makarska| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Makarska]]</text>
      <sha1>crmclw3k22zbb669stnighbbgmfrdt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beli Manastir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6946</id>
    <revision>
      <id>7479260</id>
      <parentid>7445746</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:05:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj</comment>
      <origin>7479260</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24483" sha1="1it6ke8edvo19ep7ry0zaj821qy0wkx" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Beli Manastir
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Grb Grada Belog Manastira.gif
|zastava          = 
|slika            = Betonska ulica-silos.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|OBŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Igor Pavelić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|4 gradska naselja]]
|površina         = 62,4
|površina uža     = 36,1
|visina           = 
|z. širina        = 45.77
|z. dužina        = 18.61
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 7973
|stanovništvo uže = 6327
|svetac           = [[Sveti Martin]]
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 31300 Beli Manastir
|pozivni broj     = +385 (0)31
|autooznaka       = BM
|web              = {{URL|https://www.beli-manastir.hr/}}
|bilješke         = 
}}
&lt;!--{{Naselje 
|ime             = Beli Manastir
|regija          = [[Baranja]] 
|županija        = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]] 
|općina          = 
|najgrad         = [[Osijek]] 
|površina        = 36,88 
|nadvisina       = 101 
|geoširina       = 45º43'28&quot;N 
|geodužina       = 18º36'55&quot;E 
|brojstan        = 8671 
|gustoća         = 235
|domaćinstva     = 3135 
|pošta           = 31300 
|pozbroj         = +385(0)31 
|autooznaka      = BM 
}}--&gt;[[Datoteka:Trg slobode Beli Manastir.jpg|alt=Trg slobode Beli Manastir|mini|304x304px|Trg slobode Beli Manastir]]
'''Beli Manastir''' je jedini [[Baranja|baranjski]] grad i upravno središte [[Baranja|Baranje]], u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. Izrastao je na jugozapadnim padinama Baranjske planine, gotovo na pola puta između [[Osijek]]a na jugu i mađarskoga grada [[Mohač]]a na sjeveru. Zaštitnik grada je [[Sveti Martin]]. U sastavu Grada nalaze se četiri naselja: Beli Manastir, [[Branjin Vrh]], [[Šećerana (Beli Manastir)|Šećerana]] i [[Šumarina]].

== Ime  ==
Ime grada vuče korijen još iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] kada je 1227. ugarski palatin Moys de Daro na svojemu imanju u mjestu Pél sagradio [[samostan]], u blizini današnjega prigradskoga naselja Branjinog Vrha.

Zbog toga je mjesto nazvano '''Pél Monostor''' (''Pélov Samostan''). Kada je južna Baranja 1920. pripala tadašnjoj [[Kraljevina SHS|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]], mjestu je pripremljena promjena naziva. Konačno, ime Beli Manastir proglašeno je tri godine kasnije, 1923.

== Zemljopis ==
Beli Manastir smješten je na jugozapadnim padinama [[Bansko brdo|Banske kose]], u mikroregiji [[Banska kosa (mikroregija)|Banske kose]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]], 32 km sjeverno od grada [[Osijek]]a, 26 km južno od grada [[Mohač]]a u [[Mađarska|Mađarskoj]] (15 km od graničnog prijelaza [[Duboševica]]), na nadmorskoj visini od 101 m. Razvio se na [[pleistocen]]skoj terasi rijeke [[Drava|Drave]], na dodiru s Banskim brdom (Banskom kosom) i naplavnom ravni rijeke [[Karašica (Baranja)|Karašice]]. Naselje Beli Manastir ima površinu od 36,88 km², a Grad 62,84 km². Godine [[2001.]] naselje je imalo 8671 stanovnika (10 146 deset godine ranije), a Grad 10 986 stanovnika. Na popisu iz [[1971.]] godine, velika prijeratna općina Beli Manastir, koja je obuhvaćala hrvatski dio Baranje imala je 56 322 stanovnika.{{nedostaje izvor}}

Razvitak Belog Manastira u gradsko središte povezan je s potrebom stvaranja novoga mikroregionalnoga središta nakon što su [[Mohač]], [[Šikloš]] i [[Pečuh]] [[1920.]] godine pripali Mađarskoj.

== Promet ==
Naselje Beli Manastir nalazi se na križanju [[Državna cesta|državnih cesta]] [[D7]] (granični prijelaz [[Duboševica]] prema Mađarskoj – [[Kneževo]] – Branjin Vrh – Beli Manastir – [[Kozarac (Čeminac)|Kozarac]] – [[Čeminac]] – [[Švajcarnica]] – [[Darda]] – [[Bilje (Baranja)| Bilje]] – [[Osijek]] – [[Đakovo]] – granični prijelaz [[Slavonski Šamac]] prema [[BiH]]) i [[D517]] (Beli Manastir /D7/ – [[Petlovac]]  – [[Baranjsko Petrovo Selo]] – [[Valpovo]] /D34/).

Beli Manastir je i [[željeznička postaja]] na pruzi Osijek – Beli Manastir – [[Madžarboja]] (''Magyarbóly'') – [[Pečuh]] (''Pécs'').&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.mavcsoport.hu/sites/default/files/upload/page/nemzetkozi_mezo_magyarboly_20181109.pdf |title=red vožnja 2018-2019 Beli Manastir-Pečuh |archive-url=https://web.archive.org/web/20181118035246/https://www.mavcsoport.hu/sites/default/files/upload/page/nemzetkozi_mezo_magyarboly_20181109.pdf |archive-date=18. studenoga 2018. |access-date=17. studenoga 2018.}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Naselje Beli Manastir razvilo se na rudini Sarkanj, između šuma Haljevo i Adica i na blagim padinama Banske kose. Mjesto se u izvornoj građi spominje početkom 13. stoljeća i mijenja imena: Pél (1212.), Bell (1333.), Monostor (1375.), Pélmonostor (1867.) i Beli Manastir (1922.). Sva imena-toponimi u vezi su s manastirima koji su postojali u tom mjestu. Beli Manastir je vjekovima bio nevažno selo, a naglo se razvio tek u dvadesetom stoljeću, nakon što je južna Baranja pripala novoosnovanoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnijoj Jugoslaviji), postavši političko, privredno, prometno i kulturno središte tada jugoslavenske, a danas hrvatske Baranje.

Mjesto je imalo samostan koji je dao izgraditi  ugarski palatin Moys de Daro 1227. godine mjestu Pél zbog čega je mjesto dobilo naziv Pél Monostor (tj. Pélov Samostan). Kada je južna Baranja pripala 1920. godine Kraljevstvu (od 28. 6. 1921. Ustavnoga naziva Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) mjestu se spremala promjena naziva koja se dogodila 1923. godine. Od tada se mjesto naziva '''Beli Manastir'''.

Sveti Martin je zaštitnik grada Belog Manastira prema župnoj crkvi svetog Martina.

Na lokalitetu današnjeg Belog Manastira nekoć je stajalo rimsko utvrđenje MONS AUREUS, o čemu govori učeni Salagije. Poslije propasti Zapadnog Rimskog Carstva nastanili su Baranju, krajem VI. stoljeća Hrvati. Oni su pokršteni već u VIII. stoljeću i tako su ušli u područje zapadnoeuropske kulture. Krajem IX. stoljeća dolaze u Panonsku nizinu Mađari, te nakon pokrštavanja stvaraju svoju državu. Mađari su s Hrvatima na prostoru Baranje dosegli visok stupanj srednjovjekovne kulture, duhovnog života i gospodarstva. Te plemstvo s brojnim pučanstvom samo potvrđuju da je i Pélmonostor bio razvijenog materijalnog i duhovnog života u Baranji. 

Samostan svetog Mihovila pokraj utvrđenja Baranya, bio je onaj samostan koji se spominje pod nazivom Monostor. Popis papinske destine iz 1334., jasno spominje župu i župnika u Pélmonostoru, današnjem Belom Manastiru.

Baranja je oslobođena od turske vlasti 1687. godine kada je Beli Manastir oslobođen. Njemački narod je to područje počeo nastanjivati u 18. stoljeću.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Darko VARGA Crtice iz povijesti naseljavanja Nijemaca u Baranju|url=https://issuu.com/dragunov/docs/jahrbuch-2009/s/11683489|url-status=live|access-date=2022-10-18|website=issuu|language=en|quote=Naseljavanje Nijemaca u Baranju, događa se sporadično, bez plana, a od 1712.-1723. događa se bez ikakve zakonske osnove. Naročito se to događalo nakon sloma Rakocijevog ustanka ( 1703.-1711.)}}&lt;/ref&gt; 

Monostor je već tada brojao 406 stanovnika ili 80 oženjenih parova. Za vrijeme vizitacije župe Branjin Vrh (1782.), kojoj je tada pripada i Monostor, zabilježeno je da je filijalna crkva u Monostoru podignuta prije 8 godina iz čvrstog materijala te posvećena Svetom Martinu. 
[[Datoteka:Crkva svetog Martina Beli Manastir.jpg|mini|303x303px|Crkva svetog Martina Beli Manastir]]
Prigodom blagoslova crkve 1774., izdvojeno je zemljište za novo groblje, s obzirom na to da se staro nalazilo oko crkve , što je bilo nezgodno. Konačno je Monostor 1852. postao samostalnom župom , već je sljedeće godine sagrađen župni dom, što je bio znak velikog razvoja mjesta. Dobivanjem župe, škole, željezničke pruge, ceste i drugih pratećih objekata Monostor je prerastao ostala mjesta u Baranji i po broju stanovnika, i značenjem te postao središtem južnog dijela Baranje. 

U mjestu su živjeli Mađari, Nijemci, Hrvati i Srbi kao glavne narodne skupine. Veći dio sjeverne Baranje pripao je nakon 1918., i raspada Austro-Ugarske temeljem Trianonskog mirovnog ugovora 1920., Mađarskoj, a južni dio od 1147 kvadratnih kilometara, u samom trokutu rijeka Dunava i Drave, Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Takav odnos i raspodjela učinjena je zbog etničkog sastava stanovnika, a osobito zbog zemljopisne, prometne i gospodarske povezanosti s Osijekom i Slavonijom i dakako, s Hrvatskom.

U travnju 1941. godine [[Mađarska]] zaposjeda Baranju. Nakon [[Bitka kod Batine|bitke na Dunavu kod Batine]] u studenom 1944. godine, postrojbe sovjetske [[Crvena armija|Crvene Armije]] i jugoslavenskih partizana oslobađaju Baranju od njemačke i mađarske okupacije. Po okončanju Drugi svjetskog rata, u Baranji je obnovljena jugoslavensko-mađarska državna granica.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Baranja|url=http://hipsb.hr/baranja/|access-date=2024-05-13|website=Hrvatski institut za povijest|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Beli Manastir postao je 1945. godine općinskim središtem u sastavu Hrvatske, kamo je i cijela Baranja etnički, kulturno, geopolitički i gospodarski pripadala. 

Tijekom Domovinskog rata Baranja je okupirana, a u lipnju 1990. godine jugovojska zauzima Batinski most, a početkom srpnja u vojarnu u Belom Manastiru ulazi Novosadski korpus sa 100-tinjak oklopa i velikim brojem rezervista i četnika. Kod belomanastirskog Remonta, 13. srpnja, ubijena su dvojica policajaca (Zoran Sinanović i Marijan Kuzman) nakon čega je grad okupiran. 

Grad Beli Manastir službeno postoji od lipnja 1993. godine, nakon konstituiranja progonstva u Osijeku. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i preustroja Hrvatske na županije, nove općine i gradove, grad do Mirne reintegracije u ustavno pravni poredak RH i povratka prognanika 1998. godine, funkcionira u progonstvu u Osijeku.

Ključni događaj, koji je označio kraj snova o srpskom Belom Manastiru dolazak je državnog vrha na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom, 2. lipnja 1997. godine koji je tada poručio da se Baranja vraća Hrvatskoj.


== Uprava i politika ==
Gradonačelnik Belog Manastira je Tomislav Rob (HDZ), a zamjenici su mu Goran Hes (HDZ) i Svetlana Žarković iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine.

'''Gradsku upravu''' Grada Beloga Manastira čine upravna tri upravna tijela: '''gradonačelnik, upravni odjeli''' (Upravni odjel za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove, Upravni odjel za gospodarstvo, proračun, financije i društvene djelatnosti, Služba gradonačelnika i Gradskog vijeća) i '''mjesna uprava'''.

U okviru Upravnog odjela za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove djeluju dva pododjela: Pododjel za upravne i imovinsko-pravne poslove i Pododjel za nominiranje i upravljanje projektima.

U okviru Upravnog odjela za gospodarstvo, proračun, financije i društvene djelatnosti djeluju dva pododjela: Pododjel za društvene djelatnosti i Pododjel za proračun i financije.

Mjesnu upravu čine četiri mjesna odbora: Mjesni odbor Beli Manastir, Mjesni odbor Branjin Vrh, Mjesni odbor Šećerana i Mjesni odbor Šumarina.

== Gospodarstvo ==
'''Poslovna zona Beli Manastir''', punog naziva “Zona obrta, malog i srednjeg poduzetništva” sastoji se od 3 lokacije: 

'''ZONA SJEVER''': nalazi se na putu prema Republici Mađarskoj (državna cesta D7), obuhvaća dvije odvojene lokacije, jednu na površini od 73.454 m² a drugu na 178.700 m².

'''ZONA JUG''': nalazi se na putu prema gradu Osijeku (državna cesta D7), obuhvaća prostor od 201.345 m². Prosječna veličina parcela je oko 2.800 m², a u zoni ima 35 formiranih građevinskih parcela.

'''ZONA ZAPAD:''' nalazi se na putu prema gradovima Belišću i Valpovu (državna cesta D517), obuhvaća prostor od 182.422 m². Podijeljena je na 45 građevinskih parcela pojedinačne površine u rasponu od 1.500 m² do 5000. Ova je lokacija u potpunosti komunalno opremljena internetom, telefonskom mrežom, plinom, strujom, vodoopskrbom, odvodnjom otpadnih voda te cestom. 

Zona zapad nalazi se u neposrednoj blizini Obilaznice Grada Belog Manastira i čvora Beli Manastir na autocesti A5 na koridoru Vc koji spaja Budimpeštu i Ploče. 

== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Beli Manastir |p1857=3372 |p1869=3578 |p1880=4339 |p1890=4471 |p1900=3339 |p1910=4112 |p1921=5966 |p1931=6573 |p1948=5198 |p1953=5748 |p1961=7511 |p1971=9839 |p1981=11837 |p1991=13108 |p2001=10986 |p2011=10068 |p2021=7973 |napomena=Nastao iz stare općine Beli Manastir. U 1880., 1890., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za općine Petlovac i Popovac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Beli Manastir |p1857=1393 |p1869=1532 |p1880=1475 |p1890=1584 |p1900=1612 |p1910=2306 |p1921=2892 |p1931=3093 |p1948=3191 |p1953=3520 |p1961=4804 |p1971=7206 |p1981=9118 |p1991=10146 |p2001=8671 |p2011=8049 |p2021=6327 |napomena=U 1991. smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Šećerana te sadrži dio podataka za naselje Šećerana do 1981. Istovremeno smanjeno izdvajanjem dijela u samostalno naselje Sudaraž, općina Petlovac. Za to naselje sadrži podatke u 1880., 1890., 1921. i 1931. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Kultura ==
[[Datoteka:Knjiznica.jpg|alt=Gradska knjižnica Beli Manastir|mini|216x216px|Gradska knjižnica Beli Manastir]]
Nositelj svih važnijih kulturnih zbivanja u Belom Manastiru je '''Centar za kulturu Grada Belog Manastira''' (Ulica Kralja Tomislava 2). U prostorima Centra za kulturu održavaju se i razni [[koncert]]i i [[Kazalište|kazališne]] [[Predstava|predstave]].

'''Gradsko kazalište Beli Manastir''' (Ulica Kralja Tomislava 2) jedino je kazalište koje djeluje na području grada i Baranje. S radom je započelo [[1. travnja]] [[2006.]] godine, a službeno registrirano [[8. siječnja]] [[2007.]] godine. Inače, Gradsko kazalište Beli Manastir sljedbenik je duge i bogate baranjske kazališne tradicije od [[1929.]] godine, a ove godine slavi 80 godina postojanja. Kazalište je &quot;izbacilo&quot; 8 predstava, a dobitnici su brojnih zahvalica, priznanja i nagrada. Posljednja nagrada koju je kazalište dobilo je Povelja Grada Belog Manastira za osobit doprinos u kulturi za 2009. godinu, koja je uručena [[11. studenoga]] [[2009.]] godine, a čeka ih još i Zlatna plaketa Hrvatskog Sabora kulture. Osnivač kazališta je Daniela Taslidžić Herman uz pomoć Zorana Hermana.

'''Gradska knjižnica Beli Manastir''' (Ulica Kralja Tomislava 2) jedina je narodna knjižnica na području Baranje, ima status i Središnje knjižnice Mađara u Republici Hrvatskoj. Temeljni zadatak Gradske knjižnice Beli Manastir je posredovanje informacija u skladu s obrazovnim, opće informacijskim, kulturnim i rekreacijskim potrebama korisnika.

'''Etnološki centar baranjske baštine''' (Ulica Kralja Tomislava 70) kao kulturno-turistički objekt djeluje od 2016. godine. Nositelj projekta je Grad Beli Manastir uz projektnog partnera Turističku zajednicu Baranje, ukupna vrijednost investicije iznosi 8,8 milijuna kuna, manjim dijelom financirano iz proračuna Grada Belog Manastira, a najvećim dijelom bespovratna sredstva iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost od 2007. do 2013. godine. U Etnološkom centru predstavljena je materijalna i nematerijalna kulturna baština etničkih skupina na prostoru Baranje od kraja 19. do polovice 20. stoljeća i to kroz četiri tematske cjeline kojima se ističe bogatstvo tradicijske kulture u Baranji.

'''Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru''' osnovana je 2003. godine, izdaje časopis Godišnjak u kojemu se objavljuju članci sadržajem ili autorom vezani za Baranju i većinom se razmatraju teme iu kulture, folklora, povijesti uz priloge poezije i proze baranjskih autora. Ogranak je dobio dvije Srebrne povelje Matice hrvatske.

'''Umjetnička škola Beli Manastir''' u današnjem obliku s današnjim nazivom djeluje od 2012. godine. Dok je nakon Domovinskog rata osnovana u listopadu 2008. godine. Provodi se3 osnovno glazbeno obrazovanje na različitim instrumentima: klavir, klarinet, harmonika, flauta, tambura, truba, solfeggio, francuski rog, gitara, violina i saksofon. Provodi se i osnovno plesno obrazovanje (Suvremeni ples). Predškolsko glazbeno i plesno obrazovanje je program planiran za djecu u dobi od 5 do 8 godina koja pokazuju interes za glazbu. Program se primjenjuje u glazbenim školama i u predškolskim ustanovama (vrtići, igraonice i si.)

== Šport ==
'''Zajednica športskih udruga Grada Belog Manastira''' krovna je organizacija u sustavu športa na području grada. U svom sastavu ima 2 športska saveza Nogometno središte Beli Manastir i Školski športski savez Baranje te 25 športskih udruga. Ukupan broj registriranih sportaša u športskim udrugama na području Grada Beli Manastir je oko 500.

Športovi aktivni na području Grada Belog Manastira su [[nogomet]], [[rukomet]], [[košarka]], [[odbojka]], [[gimnastika]], [[karate]], [[streljaštvo]], [[stolni tenis]], [[boks]], [[šah]], [[boćanje]], [[športski ribolov]], [[orijentacijsko trčanje]], [[Aikido]] i [[kuglanje]].
Udruge su: ŠNK ”Baranja-Belje” Beli Manastir, NK ”Croatia” Branjin Vrh, Škola nogometa “Beli Manastir”, Ženski rukometni klub “Baranja” Beli Manastir, Košarkaški klub “Beli Manastir”, Ženski odbojkaški klub “Baranja” Beli Manastir, Gimnastičko društvo “Beli Manastir”, Karate klub “Beli Manastir 98”, Streljačka udruga “Mars” Beli Manastir, Stolnoteniski klub “Beli Manastir”, Boksački klub “Beli Manastir”, Šahovski klub “Beli Manastir”, Boćarski klub “Vid” Beli Manastir, ŠRD “Smuđ” Beli Manastir i ŠRD”Šaran” Šećerana, Orijentacijski klub “Sova” Beli Manastir, Udruga prijatelja starih športova “Baranjski lege”, “Skok klub” športska rekreacija i ples Beli Manastir, Fitnes centar “Baranja gym” (privremena članica), “KiAikido” Beli Manastir (privremena članica), Kuglački klub Beli Manastir (privremena članica), Bowling klub Beli Manastir (privremena članica).[[Datoteka:Gradski bazeni Beli Manastir.jpg|alt=Gradski bazeni Beli Manastir|mini|365x365px|Gradski bazeni Beli Manastir]]
=== Sportski objekti ===
'''Nastavno-športska dvorana Beli Manastir''' (Školska 3), središnje je mjesto održavanja športske djelatnosti u kojoj djeluje većina športskih udruga. Središte je i Zajednice športskih udruga Grada Belog Manastira.

'''Gradsko-športski park''' sadrži Gradski stadion i Gradske bazene Beli Manastir. '''Gradski bazeni''' izgrađeni su i otvoreni 2020. godine. '''Gradski stadion''' je 2022. godine u izgradnji. 

== Turizam i manifestacije ==
 
Krovna institucija za turizam na području Grada Belog Manastira je '''Turistička zajednica Baranje''' osnovana 1998. godine. Na području Grada radi 20-ak ugostiteljskih objekata, nekoliko slastičarni i bistroa te jedan hotel (Hotel Patria****).

Beli Manastir je poznat po manifestacijama Jesen u Baranji, Advent u Baranji, Uskrsni korzo i Najveća hrvatska fišijada. 

'''Advent u Baranji''' turistička je manifestacija koja se u prosincu svake godine održava kroz 4 adventske nedjelje od Petlovca, Darde, Kneževih Vinograda do velike završnice u Belom Manastiru. U zadnjem adventskom tjednu stanovnici Belog Manastira mogu u središtu grada uživati uz brojne kulturno-zabavne, gastronomske sadržaje, dječji program, delicije lokalnih OPG-ova, božićni sajam, romantične vožnje kočijama kao i uz održavanje raznih humanitarnih akcija.

Grad Beli Manastir u suradnji s Turističkom zajednicom Baranje svake godine tradicionalno organizira '''Najveću hrvatsku fišijadu''' – prvenstvo Baranje u kuhanju [[fiš paprikaš]]a i nacionalno Prvenstvo Hrvatske u kuhanju fiša. Rekordne 2019. godine kuhalo se više od 250 kotlića. Dio je manifestacije Jesen u Baranji i održava se svake godine u rujnu. Cilj manifestacije je kulinarsko natjecanje i promicanje tradicije, kulture te kvalitetno provedenog vremena i druženja. Uz glavni događaj, natjecatelje i posjetitelje održavaju se i prigodni sajamski programi.

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Djecjivrticcvrcak.jpg|alt=Dječji vrtić „Cvrčak” Beli Manastir|mini|216x216px|Dječji vrtić „Cvrčak” Beli Manastir]]
[[Datoteka:Gimnazijabm.jpg|alt=Gimnazija Beli Manastir|mini|Gimnazija Beli Manastir]]

=== Predškolska ustanova ===
* Dječji vrtić „Cvrčak” 
* Područni vrtić – Branjin Vrh
* Područni vrtić – Šećerana

=== Osnovne škole ===
* Osnovna škola „Dr. Franjo Tuđman” 
* Osnovna škola Šećerana
* Umjetnička škola Beli Manastir

=== Srednje škole ===
* Gimnazija Beli Manastir
* Prva srednja škola Beli Manastir
* Druga srednja škola Beli Manastir

== Udruge građana ==
[[Datoteka:Smotra svatovskih zaprega.jpg|alt=Smotra svatovskih zaprega|mini|216x216px|Smotra svatovskih zaprega u organizaciji Konjogojske udruge Baranja]]
* Baranjska udruga hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a, osnovana 2001.
* Baranjska udruga mladih
* Demokratska zajednica Mađara Hrvatske
* Društvo &quot;Naša djeca&quot; grada Belog Manastira
* Gradsko kazalište Beli Manastir
* Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Beli Manastir
* HVIDR-a Baranje
* Klub žena liječenih na dojci &quot;MAMMA&quot; Beli Manastir
* Kolo srpskih sestara &quot;Sveta Jelena Dečanska&quot;
* Konjogojska udruga Baranja
* Lovačko društvo &quot;Srndać&quot;
* Mađarska katolička žena
* Matica umirovljenika Grada Beli Manastir
* Mirovna grupa Oaza
* MKU Pelmonostor
* Moto klub Beli Manastir
* Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru
* Prijatelji svetog Martina
* Projekt građanske demokratske inicijative
* Srpsko kulturno umetničko društvo &quot;Jovan Lazić&quot; Beli Manastir
* Srpsko udruženje žena &quot;Dukat&quot;
* Udruga antifašističkih boraca i antifašista
* Udruga Baranja i turizam
* Udruga baranjskih Roma
* Udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga &quot;Baranja&quot;
* Udruga osoba sa alergijama i problemima disanja &quot;Alerga&quot;
* Udruga roditelja i djece &quot;Pčelice&quot;
* Udruga Romski nacionalni forum
* Udruga slijepih Osječko-baranjske županije
* Udruga umirovljenika Grada Belog Manastira
* Udruga uzgajatelja malih životinja Branjin Vrh
* Udruga za razvoj civilnog društva &quot;Baranjamedia&quot;
* Zavod za baranjsku povjesnicu

* Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira
* Turistička zajednica Baranje
* Vatrogasna zajednica Baranje
* Gradsko društvo Crvenog križa Beli Manastir
* Zajednica športskih udruga

== Mediji ==
* [http://baranjainfo.hr/ Baranja info]
* [[Hrvatski radio Baranja|Radio Baranja]]&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/radio-baranja  Radio Baranja], Radio Baranja, pristupljeno 13. veljače 2024.&lt;/ref&gt;
* [[Radio Banska kosa]]&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/radio-banska-kosa  Radio Banska Kosa], Radio Banska Kosa, pristupljeno 11. siječnja 2024.&lt;/ref&gt;

== Znamenitosti ==
[[Datoteka:Šećeransko jezero Lajmir.jpg|alt=Šećeransko jezero Lajmir.|mini|310x310px|Šećeransko jezero Lajmir]]
* Katolička [[crkva sv. Martina u Belom Manastiru|crkva sv. Martina]]
* Pravoslavna [[crkva Sv. Arhangela Mihaila u Belom Manastiru|crkva Sv. Arhangela Mihaila]]
* [[Crkva Uzvišenja Svetog Križa u Branjin Vrhu|Crkva Uzvišenja Svetog Križa]] Branjin Vrh
* [[Kapelica Svetog Ivana Nepomuka]]
* spomenik borcima Crvene armije
* vidikovac
* [[groblje]] iz 17. stoljeća
* uskotračni vlak ''Ćiro''
* [[Šećeransko jezero Lajmir]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{dopusnica|beli-manastir.hr|Grada Belog Manastira|Gradovi i županije|Grad Beli Manastir}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20080205191900/http://www.kazaliste-belimanastir.hr/ Gradsko kazalište Beli Manastir]
* [http://www.gkbm.hr/ Gradska knjižnica Beli Manastir, Središnja knjižnica Mađara u RH ]

{{Beli Manastir}}
{{ZVO}}
{{GiO OBŽ}}

{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Beli Manastir| ]]
[[Kategorija:Zajedničko vijeće općina]]</text>
      <sha1>1it6ke8edvo19ep7ry0zaj821qy0wkx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7167</id>
    <revision>
      <id>7479259</id>
      <parentid>7346515</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:04:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Ilok u Domovinskom ratu */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj</comment>
      <origin>7479259</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37568" sha1="ejtjszilbb5c7lm3dn6szzqpw9x3ad0" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Ilok
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Ilok (grb).gif
|članak o grbu    = Grb grada Iloka
|zastava          = Zastava grada Iloka.gif
|članak o zastavi = Zastava grada Iloka
|slika            = Ilok view.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|VSŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Renata Banožić ([[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|4 gradska naselja]]
|površina         = 129
|površina uža     = 57,7
|visina           = 
|z. širina        = 45.22
|z. dužina        = 19.38
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 5045
|stanovništvo uže = 3842
|svetac           = [[Sveti Ivan Kapistran]]
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 32236 Ilok
|pozivni broj     = +385 (0)32
|autooznaka       = VU
|web              = {{URL|https://ilok.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Ilok''' je najistočniji grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], a pripada [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]]. Poznat je po nadimcima ''mali Dubrovnik'' i ''Dubrovnik na istoku''.&lt;ref&gt; Marina Borovac. [https://www.vecernji.hr/vijesti/nekad-su-ga-zvali-mali-dubrovnik-a-danas-u-iloku-kuce-na-bubnju-kupuju-dubrovcani-1368627 Nekad su ga zvali ‘mali Dubrovnik’, a danas u Iloku kuće na bubnju kupuju – Dubrovčani] ''Večernji list'', 25. prosinca 2019. (pristupljeno 22. svibnja 2020.) &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branimir Bradarić. [https://www.vecernji.hr/premium/marina-budimir-iseljavanje-ilok-1212270 Od sjajnih vremena u kojima je prozvan Dubrovnikom istoka malo je toga ostalo], ''Večernji list'', 8. prosinca 2017. (pristupljeno 10. kolovoza 2018.)&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
Ilok je [[Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske|najistočniji grad]] Hrvatske, [[Dunav]] (administrativna granica Hrvatske i [[Srbija|Srbije]]) nalazi se manje od 5 km zračne linije sjeverno od autobusnog kolodvora, vatrogasne i policijske postaje u mjestu. S brijega Iločkog dvorca pruža se prekrasan pogled na [[Dunav]]. Ilok se rasprostire po obroncima [[Fruška gora|Fruške gore]].

Najviša visinska točka u Vukovarsko-srijemskoj županiji je Čukala kod Iloka s 294 m nadmorske visine.

== Povijest ==
[[Datoteka:Ilok-Apr09.JPG|thumb|lijevo|Središte grada]]
[[Datoteka:Ilok_franciscan_church.jpg|mini|lijevo|Franjevačka crkva krajem 19. st.]]
[[Datoteka:Ilok.jpg|thumb|lijevo|Iločka [[Crkva sv. Ivana Kapistrana u Iloku|crkva]] posvećena [[Sveti Ivan Kapistran|sv. Ivanu Kapistranu]]]]
[[Datoteka:Ilok 02.jpg|desno|mini|Natpis koji opisuje staru utvrdu u Iloku]]
Područje grada Iloka zarana je naseljeno i bogato kulturnim nasljeđem, o čemu svjedoče nalazi od prapovijesti, preko rimskog razdoblja, gdje je postojala konjanička utvrda [[Cuccium]], do zlatnog razdoblja srednjeg i novog vijeka.

Područje je bilo dio [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]] za vrijeme kneza [[Ljudevit Posavski|Ljudevita]], a bilo je pod [[Franačka|franačkom]], a i razdobljima [[Bugarska|bugarske]] vlasti.

U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] u Iloku je izgrađena utvrda (12. stoljeću), a u pisanim spomenicima spominje se više crkava i samostana. Prvi put se ime Ilok spominje 1267. pod nazivima Ujlak ([[mađarski]]: ''Újlak'')  ili Wylok. Od 1332. spominju se župe u Iloku, a 1349. izgrađena je velika crkva Majke Božje.
U tom razdoblju Ilok postaje značajno središte, u kojemu je prebivao čak i dubrovački konzul (1399.). Značajne kraljevske povlastice dobiva 1453. (dodjeljuje ih kralj [[Ladislav V. Posmrtni]]).

Najpoznatiji gospodar grada je [[Nikola Iločki]] ([[1410.]] – [[1477.]]), koji je bio kralj [[Bosna|Bosne]] od [[1471.]] do svoje smrti. Kao gospodar imanja naslijedio ga je sin [[Lovro Iločki|Lovro]] ([[1459.]] – [[1524.]])

[[Franjevci]] se u Iloku zasigurno nalaze u prvoj polovici 14. stoljeća kada je izgrađeno zapadno krilo samostana, a franjevačka crkva Uznesenja Marijina građena je [[1349.]] godine. Nikola Iločki ju je obnovio i dogradio poslije smrti [[sveti Ivan Kapistran|sv. Ivana Kapistrana]] ([[1386.]] – [[1456.]]), koji je umro u Iloku 23. studenog [[1456.]] Svoj današnji izgled crkva je dobila temeljitom neogotičkom obnovom izvedenom početkom 20. stoljeća prema projektima [[Herman Bollé|Hermana Bolléa]].

[[Osmanlije]] su vladali Ilokom od [[1526.]] do [[1688.]] godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture ''[[Turbe (mauzolej)|turbe]]'' - grob uglednog Turčina i ''[[hamam]]'' - obredno kupalište. [[Evlija Čelebi]] opisuje Ilok kao najrazvijenije naselje na putu uz obale Dunava od [[Beograd]]a do [[Budim]]a. Tadašnji Ilok imao je 200 dućana, dvije vjerske i šest pučkih škola, kavanu i trgovački [[Han (zgrada)|han]].&lt;ref&gt;[[Zdenko Balog]], ''Gradovi kontinentalne Hrvatske'', Križevci, 2013., str. 96.&lt;/ref&gt;

Godine [[1697.]] car [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold]] poklanja Ilok i posjede u [[Srijem]]u talijanskoj obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć [[Papa|pape]] [[Inocent XI.|Inocenta XI.]] od 336.000 forinti za vojnu protiv Turaka. Prvi vlasnik posjeda bio je [[Livio Odescalchi]], koji se istaknuo i kao vojskovođa u obrani [[Beč]]a [[1683.]] godine.

Ilok je u raznim povijesnim razdobljima bio središte ovog dijela Srijema: u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća bio je sjedište podžupana [[Srijemska županija|Županije srijemske]], kotarsko mjesto s upravnim vlastima i kotarskim sudom, trgovačko i sajamsko središte kraja. Prvi [[Slovaci]] katoličke vjeroispovijesti, dolaze u ove krajeve krajem 18. stoljeća.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slovenskezahranicie.sk/sk/udalost/971/andrej-kuric-150-rokov-slovenskej-skoly-v-iloku-1864---2014 |title=ANDREJ KURIC: 150 rokov slovenskej školy v Iloku (1864 - 2014) |journal= |access-date=2. veljače 2018. |archive-date=2. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180202221858/http://www.slovenskezahranicie.sk/sk/udalost/971/andrej-kuric-150-rokov-slovenskej-skoly-v-iloku-1864---2014 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Danas, međutim, u gradu ima više Slovaka evangeličke vjeroispovijesti. Masovnije su se u ove krajeve doseljavali iz [[Vojvodina|Vojvodine]] od [[1859.]] godine.

=== Određivanje granice SR Hrvatske i AP Vojvodine nakon 2. svj. rata ===
Čini se da je Ilok najkasnije do rujna 1945. bio uključen u sastav FD Hrvatske.&lt;ref name=&quot;matica.hr-63&quot;&gt;Mladen Klemenčić, »Razgraničenje Hrvatske prema Srbiji i Crnoj Gori u Jugoslaviji«, Nastava povijesti (Zagreb), 1992., br. 2, str. 103.–104.&lt;/ref&gt; Povjesničar Mario Bara donosi podatak da su stanovnici hrvatskih naselja u okolici Iloka i u samom Iloku održali referendum 1946., kojim su se izjasnili za pripajanje Hrvatskoj. Grad Ilok i okolna naselja uključeni su u Vukovarski kotar.&lt;ref name=&quot;matica.hr-64&quot;&gt;M. Bara, »Sudjelovanje Hrvata u saveznoj kolonizaciji Vojvodine«, GZI, 2010.&lt;/ref&gt;{{is|str. 159}} Podatak o referendumu donosi i Stjepan Sršan, pozivajući se na svjedočanstvo Nikole Miličevića.&lt;ref name=&quot;matica.hr-65&quot;&gt;S. Sršan, Sjeveroistočne granice Hrvatske, 67. =&gt; Nikola Miličević, »Godina u pamćenju«, Forum (Zagreb), 7–8/1990., 221.&lt;/ref&gt; No, u izvješću javnog tužitelja Okruga Osijek javnom tužitelju NR Hrvatske o stanju u studenom 1945. sud u Iloku naveden je kao dio područja pod jurisdikcijom Osijeka. Stoga je upitno kakav bi referendum bio održavan 1946. ako je Ilok već 1945. vraćen u sastav Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Bagarić&quot;&gt;[http://www.matica.hr/hr/530/hrvatske-granice-nakon-drugoga-svjetskog-rata-19451956-27447/ Matica hrvatska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180506173635/http://www.matica.hr/hr/530/hrvatske-granice-nakon-drugoga-svjetskog-rata-19451956-27447/ |date=6. svibnja 2018. }} Petar Bagarić: ''Hrvatske granice nakon Drugoga svjetskog rata 1945–1956.''. Tema broja: Granice Republike Hrvatske u svjetlu odluke Arbitražnog suda o granici u Savudrijskoj vali. Hrvatska revija 3, 2017. (pristupljeno 6. svibnja 2018.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;matica.hr-66&quot;&gt;Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.–1946., knjiga 2, Dokumenti Slavonija, Srijem i Baranja, str. 582–586.&lt;/ref&gt;

Poslije [[1945.]] godine u novim granicama Ilok gubi svoje prirodno zaleđe i postaje općina s mjestima koja i danas pripadaju području grada. Godine [[1962.]] pripojen je općini [[Vukovar]] i postaje mjesna zajednica.

=== Ilok u Domovinskom ratu ===
[[Datoteka:Prognanici Ilok Zdenko Dobosevic Povijesni muzej Izlozba Domovinski rat 2012.jpg|mini|300px|lijevo|Gornja slika: Ilok, 17. listopada 1991. odlazak u progonstvo; donja lijeva slika: Ilok, 6. listopada 1991., Žene odlaze na most na razgovor s predstavnicima novosadskog korpusa JNA (pukovnikom Petrom Grahovcem); donja desna slika: Ilok, 6. listopada 1991., Žene odlaze na most na razgovor s predstavnicima novosadskog korpusa JNA (pukovnikom Petrom Grahovcem)]]
[[Velika Srbija|Velikosrpski mediji]] ratnu retoriku u Iloku počeli su podgrijavati još u travnju 1990., optužujući demokratski izabranu hrvatsku vlast da oskvrnjujući srpske grobove &quot;juriša na mrtve Srbe&quot;. Evociranje slika iz [[NDH]] i propovijedanje srpske &quot;ugroženosti&quot;, postaju svakodnevne političke izjave. 

Ono što su [[Srbi u Hrvatskoj|Srbi]] po Iloku i selima činili, uglavnom su činili prema instrukcijama koja su dobivali iz [[Bačka Palanka|Bačke Palanke]], s lijeve obale Dunava. Svaki incident koji bi se dogodio, bio je &quot;potpisan&quot; uglavnom rukopisom istog naručitelja. &quot;Metode koje su primjenjivali bile su svakakve&quot;, po riječima Dragana Puškarića, &quot;od verbalnih uvrjeda do guranja uginulih životinja u torbe zaposlenim radnicama u tvornici Iteksu&quot;. Nakon što su nadrasli, odnosno &quot;prevazišli&quot; vlastite metode verbalnih i inih, niskih pritisaka i objeda Hrvata, u davanju uputa domaćim Srbima Bačkoj se Palanci pridružio i [[Šid]]. Zajednički su uveli novu metodu - počeli su zveckanjem oružja.

Naoružanje kojim je raspolagala policija u ovom najistočnijem području Hrvatske bilo je više nego jadno. Skladište je bilo potpuno prazno, pa je Puškarić počeo slati zahtjev za zahtjevom, uz stalna upozoravanja da je rat posve izvjesna opcija i da treba biti pripravan na odgovor. Međutim, službeno mu je malo što bilo moguće biti dostavljeno, jer onoga što je on tražio, nije bilo.&lt;ref&gt;[[Davor Runtić]], [http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/3100-prije-dvadeset-godina-srpska-pobuna-u-iloku-i-okolici ''Prije dvadeset godina - srpska pobuna u Iloku i okolici''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222094443/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/feljtoni/3100-prije-dvadeset-godina-srpska-pobuna-u-iloku-i-okolici |date=22. prosinca 2015.}}, [[Hrvatski fokus|Hrvatski Fokus]], feljtoni‎, www.hrvatski-fokus.hr, 23. kolovoza 2011., pristupljeno 3. rujna 2013.&lt;/ref&gt;

No, tek je u travnju 1991., nakon [[Četnici|četničkog]] skupa u [[Jagodnjak]]u, bilo posve jasno da je [[Domovinski rat|rat na pomolu]]. [[Milan Paroški]] već je tada [[Hrvati]]ma dao do znanja što ih čeka: {{citat2|Ovo je srpska teritorija i njima ''(tj. Hrvatima)'' mora biti jasno da su oni dođoši{{fusg|1}}. Prema tome, tko god vam dođe i kaže da je ovo njegova zemlja, taj je uzurpator{{fusg|2}}, taj je došao da ubija i tog imate prava da ubijete kao kera{{fusg|3}} pored tarabe!{{fusg|4}}}}&lt;ref&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013.}}, centardomovinskograta.hr, pristupljeno 3. travnja 2016.&lt;/ref&gt; 

Dana [[8. srpnja]] [[1991.]] [[JNA]] napada policijsku ophodnju [[MUP]]-a Iloka i ubija policajca Gorana Stipka, a [[9. srpnja]] srpski teroristi napadaju  [[Aljmaš]] i Ilok. Obrana se u gradu dobro organizirala za što velike zasluge među ostalima nosi i [[Petar Čobanković]].  JNA [[27. srpnja]] granatira Ilok, u napadu je ranjeno četvoro pripadnika [[Zbor narodne garde|Zbora narodne garde]]. Pripadnik [[Tigrovi|Tigrova]] Zoltan Hadrava uništava tenk JNA.
Na zaravan kod Iloka [[30. srpnja]] 1991. stiže jaka tenkovska jedinica JNA (oko 50 tenkova). Nakon toga [[2. kolovoza]] iz Iloka i okolnih sela iseljava većina žena i djece.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm ''Ratni zločini srpskih vojnih i paravojnih postrojbi u hrvatskom Podunavlju: 1991. - 1995.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120622091541/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/hrvatska/podunavlje/kronologija.htm |date=22. lipnja 2012.}}, [[HIC]], www.hic.hr, pristupljeno 3. rujna 2013.&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[10. listopada]] izvršen [[Pokolj u Lovasu|pokolj 25 civila (od toga tri žene) u Lovasu]], Iloku je [[12. listopada]] dan ultimatum da okupatorskoj [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] preda oružje.&lt;ref name=&quot;hrsvijet&quot;&gt;[[Davor Dijanović]], [http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=10939:knjigozori-ostajemo-u-iloku-ilok-u-domovinskom-ratu&amp;catid=74:knjigozori&amp;Itemid=348 ''Knjigozori: Ostajemo u Iloku - Ilok u domovinskom ratu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220819050316/http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=10939:knjigozori-ostajemo-u-iloku-ilok-u-domovinskom-ratu&amp;catid=74:knjigozori&amp;Itemid=348 |date=19. kolovoza 2022. }}, osvrt na knjigu fra Marka Malovića ''Ostajemo u Iloku. Ilok u Domovinskom ratu'', Znanje, Zagreb, 2005.; pristupljeno 3. rujna 2013.&lt;/ref&gt; 

U gradu je 13. listopada održan referendum na kojem se 71 % stanovništva izjasnilo protiv predaje oružja Jugoslavenskoj narodnoj armiji, a drugo je pitanje bilo jesu li za zajedničko iseljenje iz mjesta zbog krizne situacije. Za progonstvo se izjasnilo 73 % građana umjesto za život pod okupatorskom armijom.&lt;ref name=&quot;hrsvijet&quot;/&gt;

Pod prijetnjom oružane sile JNA, u [[Šid]]u je 14. listopada 1991. potpisan '''Sporazum o iseljavanju lokalnog stanovništva Iloka, Šarengrada i Bapske'''.&lt;ref&gt;Ratko Dragović-Klek, [http://www.ratkodragovic.from.hr/index.php/nikad-spominjani-mainmenu-8/107-pregovaranje-o-predaji-iloka ''Pregovaranje o predaji Iloka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130816202505/http://ratkodragovic.from.hr/index.php/nikad-spominjani-mainmenu-8/107-pregovaranje-o-predaji-iloka |date=16. kolovoza 2013. }}, ''Nikad spominjani, autentično svjedočanstvo o Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj'', www.ratkodragovic.from.hr, pristupljeno 4. rujna 2013.&lt;/ref&gt; Sporazum je potpisan između predstavnika lokalne vlasti i predstavnika JNA na temelju prethodno održanog referenduma na kojem se stanovništvo izjasnilo za odlazak u progonstvo. [[Dražen Budiša]], član Vlade Republike Hrvatske i koordinator za kontakte s Promatračkom misijom [[Europska zajednica|Europske zajednice]], u pismu od [[15. listopada]] 1991. kritizira rad Promatračke misije u čijoj je prisutnosti Sporazum potpisan i time omogućeno iseljavanje 10&amp;nbsp;000 Hrvata&lt;ref&gt;[[Hrvatski povijesni muzej]], izložba ''Domovinski rat'', siječanj 2012.&lt;/ref&gt; čime je omogućeno [[etničko čišćenje]] tog kraja od hrvatskog stanovništva.

[[Datoteka:Hrvatski povijesni muzej 27012012 Domovinski rat 43 Ilok preimenovanje.jpg|mini|lijevo|Odluka &quot;Izvršnog saveta MZ Ilok, [[Republika Srpska Krajina]]&quot;, od 24. veljače 1992. o promjeni naziva ulica u Iloku]]
Dana 17. listopada u 7 sati, uz nazočnost promatrača, predano je oružje armiji, dok se je oko 8 sati počela formirati prognanička kolona traktora, osobnih automobila, teretnjaka i kombija. Posljednji iz kolone napustili su nadzorno mjesto u 17 sati i 10 minuta, a prvi iz kolone počeli su stizati u [[Lipovac]], gdje ih je čekala hrvatska garda, oko 18 sati.&lt;ref name=&quot;hrsvijet&quot;/&gt;

Nakon što je prognanička kolona izašla iz Iloka, lice Iloka izmijenjeno je iz temelja. Ušle su postrojbe JNA u grad, a pod zaštitom JNA poslije su došle i [[Četnici|četničke]] skupine domaćih Srba i najekstremnije skupine iz [[Srbija|Srbije]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] te Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HKV&quot;&gt;[http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=3519:gradovi-stradali-u-domovinskom-ratu-ilok&amp;catid=112:domovinski-rat&amp;Itemid=108 ''Gradovi stradali u Domovinskom ratu - Ilok''], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], objavljeno u petak, 14. studenoga 2008., preneseno s [http://www.domovinskirat.hr/content/view/3847/1551/ domovinskirat.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

Grad je napustilo oko 8000 stanovnika. Oni koji su odlučili ostati, njih oko 1200, šest godina živjeli su pod okupacijom. Prema riječima franjevca [[Marko Malović|Marka Malovića]], prijetnje tjelesnim ozljeđivanjem i smrću, privođenja na saslušanja i mučenja, u čemu su prednjačili &quot;šešeljevci&quot; (&quot;[[beli orlovi]]&quot;), bile su uobičajena pojava.&lt;ref name=&quot;hrsvijet&quot;/&gt; Mučilišta su bila podrumi milicijskih postaja, SDK i podrumi privatnih kuća. Tijekom godina okupacije, još je Hrvata napustilo ovaj kraj. Srpske snage su 1992. protjerale 377 osoba s ovog područja, no stvarni broj protjeranih procjenjuje se na 700. Sljedeće godine protjerali su još 218 osoba.&lt;ref name=&quot;HKV&quot;/&gt; Ilok su sve više napuštali i Hrvati [[grkokatolici]]. Mali je broj Hrvata ostao u iločkom kraju te 1000 Slovaka.&lt;ref name=&quot;HKV&quot;/&gt; Ilok je postao mjesto koje se najviše tražilo radi naseljavanja Srba, zbog čega je preostalo nesrpsko pučanstvo stalno bilo protjerivano.&lt;ref name=&quot;HKV&quot;/&gt;

Velikosrpski okupatori su po izgonu Hrvata i okupaciji mjesta odmah uspostavili svoju civilnu i milicijsku vlasti, a po poduzećima i ustanovama postavili nove rukovoditelje, a stari su ostajali samo ako su bili podobni.&lt;ref name=&quot;HKV&quot;/&gt; Etničko nasilje nad ovim krajem nije stalo ni na tome. Studenoga i prosinca 1991. godine velikosrpske okupatorske vlasti dodatno mijenjaju etničku sliku na štetu Hrvata. U prazne hrvatske kuće naseljavaju Srbe, u drugom valu u njih ušla je &quot;Milicija SAO Krajine&quot;.&lt;ref name=&quot;HKV&quot;/&gt; U mijenjanje nacionalne slike ovog kraja uključila se Vlada Srbije, kad je koncem 1991. i početkom 1992. prisilno uselila Srbe s područja središnje Hrvatske (zapadna Slavonija), zatim iz BiH i Srbije.&lt;ref name=&quot;HKV&quot;/&gt; 

[[Franjevac]] [[Marko Malović]] bio je jedini [[katolik|katolički]] [[svećenik]], koji je ostao u Iloku i ujedno jedini na cijelom okupiranom području hrvatskog Podunavlja. Doživljavao je prijetnje i pokušaje fizičkoga napada. U tri navrata minirana su i vrata crkve u Iloku, a tri je puta raketiran [[toranj]] iločke crkve. Redovito je obavljao svećeničke dužnosti, služio [[Misa|svetu misu]] i obilazio vjernike. Spasio je od uništenja uz pomoć drugih jako puno vrijednih crkvenih i kulturnih predmeta kao što su: iločka [[knjižnica]], stara vrijedna knjižnica u [[Šarengrad]]u s 8000 [[knjiga]], crkvene matične knjige, crkveno posuđe i dr.&lt;ref&gt;Branimir Bradarić, [https://www.vecernji.hr/vijesti/fra-marko-malovic-jedini-katolicki-svecenik-koji-je-ostao-na-okupiranim-podrucjima-hrvatskog-podunavlja-1026579 ''Jedini katolički svećenik koji je ostao na okupiranim područjima hrvatskog Podunavlja''], vecernji.hr, 24. rujna 2015. Preuzeto 30. srpnja 2021.&lt;/ref&gt; O tome je napisao knjigu ''Ostajemo u Iloku - Ilok u Domovinskom ratu''. U prikupljanju materijala o stradanju i mukama Iloka između [[1991.]] i [[1998.]] godine koristio se pismenim i usmenim iskazima Iločana, a svjedočanstva nekolicine od njih nalaze se na kraju knjige zajedno s drugim prilozima.&lt;ref&gt;[https://www.goodreads.com/book/show/41862848-ostajemo-u-iloku Ostajemo u Iloku], goodreads.com. Preuzeto 30. srpnja 2021. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;

Industrija, poljodjelska i šumarska imovina temeljito je pljačkana i odvožena u Srbiju ili uništavana.&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=3519:gradovi-stradali-u-domovinskom-ratu-ilok&amp;catid=112:domovinski-rat&amp;Itemid=108 ''Gradovi stradali u Domovinskom ratu - Ilok''], [[Hrvatsko kulturno vijeće]], objavljeno u petak, 14. studenoga 2008., preneseno s [http://www.domovinskirat.hr/content/view/3847/1551/ domovinskirat.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} &lt;br&gt;Slučaj u Iloku: &quot;'' Vojnici pretražuju osobne stvari, traže oružje ili tko zna što. Izdvajaju kamione društvenog vlasništva i bolničko vozilo sa dva ranjenika i odvoze ih u [[Novi Sad]]... Pljačka i uništavanje imovine svakodnevna je pojava. Opljačkano je sve: najprije dragocjenosti i bijela tehnika, zatim strojevi i alati, umjetnine i pokućstvo, stoka i vino, prodavaonice i tvornička skladišta. Sve se to prenosi iz jedne u drugu kuću, a najčešće u Vojvodinu... Jelenska divljač u šumama je ubijana, stare hrastove šume i bagremike nemilosrdno sijeku i odvoze. Pljačkaši sijeku voćnjake i vade drvene stupce iz vinograda....''&lt;/ref&gt;

Nakon [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluje]], Srbi koji su pred hrvatskom vojskom – unatoč pozivima dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] da ne napuštaju svoje domove - pobjegli iz Zagore, Banovine, Like i Korduna doselili su se tada u istočnu Slavoniju, pa tako i u Ilok. Uslijedili su karakteristični četnički zulumi. Upadanje u tuđe kuće, tjeranje pravih vlasnika, uništavanja, prijetnje, provokacije, mlaćenja, ubojstva.&lt;ref name=&quot;hrsvijet&quot;/&gt;

Prve informacije da bi istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem mogli biti [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|mirno reintegirani u hrvatski ustavnopravni sustav]] pater [[Marko Malović]] dobio je u rujnu 1995., prilikom posjeta britanskog [[veleposlanik]]a Iloku. Dva mjeseca kasnije, 12. studenoga, potpisan je [[Erdutski sporazum|temeljni sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu]]. [[Ujedinjeni narodi]] su svojom rezolucijom iz siječnja 1996. utvrdili da će civilne i vojne snage [[UNTAES]]-a, pod vodstvom prijelaznog upravitelja Jacquesa Paula Kleina, posao privesti kraju. U travnju 1996. Klein je uspostavio stožer u [[Vukovar]]u. U svibnju i lipnju 1996. izvršeno je razvojačenje Podunavlja, a stanovništvo je počelo uzimati hrvatske dokumente. Otvara se cestovni i riječni promet, [[hrvatska zastava]] podigla se na granici s Jugoslavijom. Trećeg prosinca 1996. predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman neformalno je posjetio Ilok, što je izazvalo opću konsternaciju srpskoga stanovništva. Dana 3. siječnja 1997. minirana je crkva, no kasnije će se situacija ipak polako stabilizirati, pa će od srpnja započeti lagani povratak Iločana na svoja ognjišta. Prognani Hrvati na povratku su pronašli porušene, opljačkane i opustjele domove. Dana 15. siječnja 1998. završena je mirna reintegracija [[Hrvatsko Podunavlje|hrvatskoga Podunavlja]].&lt;ref name=&quot;hrsvijet&quot;/&gt;

Ilok su zbog zasluga u stvaranju hrvatske države odlikovale udruge proizašle iz Domovinskog rata. U kolovozu 2006. predstavnicima grada Iloka uručeno je '''Priznanje gradu junaku Domovinskog rata'''.&lt;ref&gt;[http://www.poslovni.hr/mobile/hrvatska/iloku-priznanje-junaka-domovinskog-rata-20433 ''Iloku Priznanje junaka Domovinskog rata''], [[Poslovni dnevnik]], www.poslovni.hr, pristupljeno 4. rujna 2013.&lt;/ref&gt; Priznanje su uručili predsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Marinko Krešić i Mladen Pavković, predsjednik UBIUDR.

== Stanovništvo ==
{{glavni|Iločki dijalekt}}

Po popisu iz 2011. godine u Gradu Iloku živi 6.767 stanovnika, od toga 76 % [[Hrvati|Hrvata]], 13 % [[Slovaci|Slovaka]], 6 % [[Srbi|Srba]] i 5 % ostalih ([[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]], [[Rusini u Hrvatskoj|Rusini]], [[Makedonci u Hrvatskoj|Makedonci]] i [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup16.html |title=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, popis 2011. |year=2011 |work=dzs.hr |accessdate=22. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

U sastavu Grada Iloka se nalaze sljedeća naselja:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup16_1546.html |title=Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011., Grad Ilok |year=2011 |work=dzs.hr |accessdate=22. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

* [[Bapska]], 928 stan.
* '''Ilok''', 5.072, stan.
* [[Mohovo]], 239 stan.
* [[Šarengrad]], 528, stan.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Ilok |p1857=5954 |p1869=7040 |p1880=6547 |p1890=7699 |p1900=7865 |p1910=8451 |p1921=9130 |p1931=9458 |p1948=8839 |p1953=9280 |p1961=10049 |p1971=10449 |p1981=9891 |p1991=9748 |p2001=8351 |p2011=6767 |p2021=5045 |napomena=Nastao iz stare općine Vukovar. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Ilok |p1857=3110 |p1869=3776 |p1880=3489 |p1890=4288 |p1900=4387 |p1910=4856 |p1921=5475 |p1931=5809 |p1948=5361 |p1953=5696 |p1961=6193 |p1971=6683 |p1981=6700 |p1991=6775 |p2001=5897 |p2011=5072 |p2021=3842 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Politički ustroj ==
==== Gradska uprava ====
[[Datoteka:Ilok s brijega 221208.jpg|mini|lijevo|Pogled na Ilok s tvrđave]]
[[Datoteka:Danube Ilok-2009.JPG|mini|Dunav kod Iloka]]

Gradonačelnica Grada Iloka je Marina Budimir, kandidatkinja grupe birača.

Gradsko vijeće broji 16 članova i članica, od čega je po pet izabrano s koalicijske liste [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ]]-[[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]] i s liste grupe birača nositeljice Marine Budimir, troje vijećnika ima [[Hrvatska seljačka stranka]], a po jednog [[Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević]] i [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratska partija]]. Šesnaesto mjesto u GV Iloka je dopunsko, namijenjeno srpskoj nacionalnoj manjini, i na njega je izabrana Stanislava Foro s koalicijske liste HDZ-HSLS.

Na izborima 2017. godine prag je s 5,07% prešla i koalicijska lista [[Hrvatska konzervativna stranka|Hrvatske konzervativne stranke]] i [[Hrvatska stranka prava|Hrvatske stranke prava]], ali nije ostvarila dovoljan broj glasova da bi s nje bio izabran gradski vijećnik.

Predsjednica Gradskog vijeća je Marija Dobošević, izabrana s liste grupe birača nositeljice Marine Budimir, a zamjenica joj je Mirjana Supek. 

==== Mjesni odbori ====
Na području Grada Iloka osnovana su četiri [[Mjesni odbor|mjesna odbora]], jedan za svako naselje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ilok.hr/gradsko-vijece-i-mjesni-odbori |title=Gradsko vijeće i mjesni odbori Grada Iloka |work=ilok.hr |accessdate=22. svibnja 2020. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200711064039/http://ilok.hr/gradsko-vijece-i-mjesni-odbori |archivedate=11. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Iločko područje središte je fruškogorskog vinogradarstva i podrumarstva. Razvijene su i drvna i tekstilna industrija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Ilok |url=https://enciklopedija.hr/clanak/27114 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=15. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://ilocki-podrumi.hr/ Iločki podrumi]&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
=== Kulturni život krajem 19. i početkom 20. stoljeća ===
[[Datoteka:Ilok-Festung-2009.JPG|mini|Kompleks iločke utvrde s crkvom i samostanom]]
[[Datoteka:Ilok-Festung-Apr09.JPG|mini|Lijevo: [[Iločka tvrđava|tvrđava]], sjedište obitelji [[Iločki]]. Sredina: [[Kurija Brnjaković]]. Desno: Crkva i samostan sv. Ivana Kapistrana.]]
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća javni društveno–zabavni život u [[Ilok]]u odvijao se unutar raznih društava. Među najstarije kulturne ustanove u Iloku ubraja se '''Hrvatska građanska čitaonica'''. Osnovali su je braća Nikodem i Adolf Jakšić 1865. godine.&lt;ref&gt;[http://www.knjiznica-ilok.hr/ Gradska knjižnica i čitaonica Ilok]&lt;/ref&gt; Od 1873. godine djeluje '''Dobrovoljno vatrogasno društvo''', koje je pored limene glazbe imalo i dramsku sekciju. Godine 1894. osnovano je prvo iločko tamburaško društvo, tzv. '''Parizeri''' koji su u narodnim nošnjama 1900. godine svirali na [[Svjetska izložba|Svjetskoj izložbi]] u Parizu. Svirali su na gajdama, tamburama i tamburici samici. Od 1894. godine djeluje i Hrvatsko pjevačko društvo '''Sloga''', koje je u početku okupljalo ljubitelje pjesme. Godine 1927. postojao je pod ovim imenom pjevački zbor, a od 1949. godine nastalo je na njegovim osnovama Kulturno-umjetničko društvo '''Sloga''' koje je imalo dramsku sekciju, ali je djelovalo samo nekoliko godina. Godine 1894. osnovano je i Srpsko crkveno pjevačko društvo '''Gusle'''. Održavali su plesne zabave s kraćim programima. 1895. godine nastalo je udruženje građanki, pod imenom '''Dobrotvorno gospojinsko društvo'''. U zimsko doba organizirali su plesove. Njihovo djelovanje osobito je bogato od 1911. – 1933. godine. 

Oko 1900. godine bila je u Iloku izvedena prva priredba s igrokazom Posljednji Zrinski [[Higin Dragošić|Higina Dragošića]]. Učenici Opće pučke škole odigrali su 1913. godine komad Božićna noć, te dječju operetu Sedam gavranova. U jesen 1920. godine osnovano je Đačko kulturno društvo '''Tomislav'''. Svrha je bila da se pored školske nastave njeguju i slobodne aktivnosti, kao što su recitacije, zborno pjevanje, sviranje na tamburama i dramski nastupi. Recitacije su, kao i dramske nastupe, uvježbavali nastavnici hrvatskog jezika. 

Postojala su i privatna zabavna društva, koja su se organizirala po kućama, a njihovi članovi su se međusobno posjećivali. Znamo za '''Tikvaru''',&lt;ref&gt;Naziv je izveden od plovnog objekta s izbušenim stranicama, koji je služio za čuvanje ulovljene ribe na Dunavu&lt;/ref&gt; društvo gospode i činovnika, osnovano 1904. godine, koje je izdavalo i svoj zabavni časopis ''Udica'', a djelovalo 15 godina. Godine 1923. nastalo je i društvo iločkih majstora '''Kleeblat''' (Djetelina), djelovalo je oko pet godina.

Godine 1912. sva iločka društva su, uz pomoć Iločke štedionice izgradila Hrvatski dom. Imao je dvoranu s pozornicom i sobama za glumce. Godine 1924. djeluje Hrvatsko prosvjetno katoličko društvo '''Zrinski''', čije su najznačajnije sekcije bile dramska i pjevačka. Pisani izvori navode da je djelovalo do 1941. godine, ali smatramo mogućim da je djelovalo do 1944. godine. Organizirali su plesne zabave, a svake godine su davali i kazališne komade.

Većina društava imala je svoje određene datume kada su organizirali priredbe. Najviše ih je bilo u zimskom periodu, tj. oko Božića, i u pokladno vrijeme, kada su zimske večeri duge i kada nije bilo poljskih radova. Kazališne predstave su se održavale i za vjerskih blagdana, primjerice na drugi dan Uskrsa ili Duhova.

=== Kulturne ustanove ===
[[Muzej grada Iloka]] osnovan je [[1952.]] godine, do 1966. smješten je u [[Kurija Brnjaković|Kuriji Brnjaković]],&lt;ref name=&quot;ZHRMKU&quot;&gt;[http://www.zhrmku.org.mk/hrvatska-kulturna-bastina/dvorci-kurije-ljetnikovci/istocna-slavonija/kurija-brnjakovic-ilok ZHRMKU] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171210030901/http://www.zhrmku.org.mk/hrvatska-kulturna-bastina/dvorci-kurije-ljetnikovci/istocna-slavonija/kurija-brnjakovic-ilok |date=10. prosinca 2017. }} ''Kurija Brnjaković, Ilok'' (pristupljeno 13. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt; a od [[1969.]] smješten je u [[Dvorac Odescalchi u Iloku|Dvorcu Odescalchi]] s bogatom [[arheologija|arheološkom]], povijesnom i etnografskom građom, te zbirkom umjetnina i djelima iz Likovne kolonije &quot;''In signo terrae''&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.mgi.hr/ Muzej Grada Iloka]&lt;/ref&gt; 
Kulturno-umjetničko društvo [[Julije Benešić]], osnovano 1971. godine kao gradsko društvo.&lt;ref&gt;[http://www.radio-ilok.hr/component/content/article/38-gradske-vijesti/737-koncert-povodom-40-e-obljetnice-svoga-rada-drustva.html ''Koncert KUD-a &quot;Julije Benešić&quot; povodom 40-e obljetnice rada društva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222170111/http://www.radio-ilok.hr/component/content/article/38-gradske-vijesti/737-koncert-povodom-40-e-obljetnice-svoga-rada-drustva.html |date=22. prosinca 2015. }}, Radio Ilok, www.radio-ilok.hr, pristupljeno 15. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Također djeluje i [[KUD Ljudevit Štur|Slovačko kulturno-prosvjetno društvo Ljudevit Štur]].

=== Obrazovanje === 
[[Datoteka:Ilok 001.jpg|desno|mini|Pogled na [[Dunav]] s Iloka]]
Od obrazovnih ustanova u Iloku djeluju Osnovna škola Julija Benešića Ilok te Srednja škola Ilok, s tradicijom od 1899. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://os-ilok.skole.hr/ |title=Osnovna škola Julija Benešića Ilok |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222103305/http://os-ilok.skole.hr/ |archive-date=22. prosinca 2015. |access-date=15. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://ss-ilok.skole.hr/ |title=Srednja škola Ilok |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222102548/http://ss-ilok.skole.hr/ |archive-date=22. prosinca 2015. |access-date=15. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt;

=== Šport ===
Od športskih društava u gradu djeluju: [[NK Fruškogorac Ilok|nogometni klub Fruškogorac Ilok]], Rukometni klub Ilok, Košarkaški klub Ilok i teniski klub Ilok.

=== Znamenitosti ===
*[[Iločka utvrda]] (13. st., Stari grad)
* [[Crkva sv. Ivana Kapistrana u Iloku|Crkva sv. Ivana Kapistrana]] i franjevački samostan&lt;ref&gt;[http://www.turizamilok.hr/hr/sto-vidjeti-i-dozivjeti/atraktivnosti-i-znamenitosti/svetiste-crkva-i-samostan-sv-ivana-kapistrana/ Svetište, crkva i samostan sv. Ivana Kapistrana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222135851/http://www.turizamilok.hr/hr/sto-vidjeti-i-dozivjeti/atraktivnosti-i-znamenitosti/svetiste-crkva-i-samostan-sv-ivana-kapistrana/ |date=22. prosinca 2015. }}, Turistička zajednica Grada Iloka, www.turizamilok.hr&lt;/ref&gt;
* [[Tursko turbe u Iloku|Tursko turbe]]
* [[Turski hamam u Iloku|Turski hamam]]
* [[Dvorac Odescalchi u Iloku|Dvorac obitelji Odescalchi]]
* Stari park (18. st.) s rijetkim drvećem 
* [[Iločki podrum]] (15. st.), iločka vinska cesta
* Poljoprivredna škola (1898., s podrumom i ekonomijom)
* Zgrada kotarskog suda
* pravoslavni [[hram sv. arhangela Mihaila u Iloku|hram sv. arhangela Mihaila]]&lt;ref&gt;[http://zvo.hr/izvor/843b4a673da72fd.pdf Izvor #177, N.Milojević: Poseban dan za malobrojne iločke Srbe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180120065735/http://zvo.hr/izvor/843b4a673da72fd.pdf |date=20. siječnja 2018. }}, objavljeno 11. listopada 2017. godine, pristupljeno 19. siječnja 2018. godine&lt;/ref&gt;

Na [[arheologija|arheološkom]] lokalitetu Šarengrad Klopare, nedaleko od Iloka, pronađeno je [[3. lipnja]] [[2017.]] godine 18 novih [[Avari|avarskih]] [[grob]]ova. Među njima je i posebno značajan grob u kojem je pokopan vojnik s ''palašem'', avarskom [[sablja|sabljom]], iz otprilike [[725.]] godine.&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/veliko-arheolosko-otkrice-pronasli-avarski-grob-koji-datira-iz-8-stoljeca-1174168 www.vecernji.hr], &quot;Veliko arheološko otkriće kod Iloka!&quot;, objavljeno 3. lipnja 2017., pristupljeno 4. lipnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Ilok}}
Poznate osobe koje su se rodile, živile i/ili djelovale u Iloku.

* [[Iločki]], hrvatska velikaška obitelj
* [[Lovro Iločki]], [[Mačvanska banovina|mačvanski]] i [[beograd]]ski ban, član kraljevske dvorske komore, kraljevski državni sudac
* [[Petar Jovanović (mitropolit)|Petar Jovanović]], [[mitropolit]] [[Beogradska mitropolija|beogradski]]
* [[Ivan Kapistran]], svetac Katoličke Crkve, franjevački propovjednik

== Bilješke ==
#{{fusd|1}}''dođoš'' &gt; došljo, dotepenac, dogon, dotepuh, dojdek  
#{{fusd|2}}''uzurpator'' &gt; prisvajač, onaj koji neovlašteno prisvaja, otimač
#{{fusd|3}}''ker'' &gt; pas
#{{fusd|4}}''taraba'' &gt; drvena ograda, plot od dasaka oko seoskoga imanja ili dvorišta

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|30em}}
* Dragan Damjanović, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=70182 ''Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa''] // ''Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam''. Sv. 17, br. 2 (38), Zagreb, 2009., str. 243 - 246., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr
* Antun Abramović i [[Radovan Domagoj Devlić]], ''Utvrde stare Hrvatske - kraljevstvo Slavonije''
* Mato Batorović, Stipan Kraljević, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=177120 ''Ilok u okruženju, izlazak u konvoju, Iločani u progonstvu''] // ''Sociologija i prostor'', br. 121-122, prosinac 1993., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce,hr, pristupljeno 15. prosinca 2015.

* {{Hrvatski informativni centar}}
* {{Fokus}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = Ilok
|commonshr      = Ilok
|commonscat     = Ilok
|commonscathr   = Ilok 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}

=== Mrežna sjedišta ===
* [http://www.ilok.hr/  Službeni portal grada Iloka]
* [http://www.turizamilok.hr/  Turistička zajednica grada Iloka]
* [http://www.knjiznica-ilok.hr/ Gradska knjižnica i čitaonica Ilok]
* [http://www.medievalwall.com/hrvatski/arhitektura/srednjovjekovna-utvrda-ilok/ Srednjovjekovna utvrda Ilok]

{{Ilok}}
{{GiO VSŽ}}

[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
[[Kategorija:Ilok| ]]
[[Kategorija:Slovaci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>ejtjszilbb5c7lm3dn6szzqpw9x3ad0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska historiografija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7399</id>
    <revision>
      <id>7479474</id>
      <parentid>7117864</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T01:38:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>članak je bio potpuno promašen i svodio se na popis hrvatskih povjesničara po razdobljima te je stoga velikim dijelom izmijenjen kako bi odgovarao svom naslovu</comment>
      <origin>7479474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8711" sha1="b6m3t1kzf7cx3qgmktgrybqki580zvh" xml:space="preserve">[[Slika:Ivan Lučić. De regno Dalmatiae et Croatiae. Amsterdam, 1666.jpg|270px|desno,|mini|''De regno Dalmatiae et Croatiae'' (1666.), [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] (1604. – 1679.), &quot;oca hrvatske historiografije&quot;]]

'''Hrvatska historiografija''', znanstvena disciplina koja, na temelju sačuvane povijesne građe, proučava prošle događaje uz pomoć njihove kritičke analize. U isto vrijeme ona se bavi razvojem [[povijest|povijesne znanosti]], historiografskih metoda i povijesnoga pisanja na [[Hrvatske zemlje|hrvatskom prostoru]] te djelovanjem hrvatskih povjesničara od [[srednji vijek|srednjega vijeka]] do [[suvremeno doba|suvremenoga doba]]. Obuhvaća proučavanje prošlosti hrvatskih zemalja, razvoj [[metodologija|metodologije]] povijesnih istraživanja i interpretaciju povijesnih izvora.

== Povijesni razvoj ==

=== Srednjovjekovna historiografija ===

Najstariji oblici hrvatskoga povijesnog pisanja nalaze se u [[samostan]]skim [[kronika]]ma i ljetopisima,  [[hagiografija|hagiografskim spisima]], [[Rodoslovlje|rodoslovljima]] i službenim i privatnim ispravama. Među najranjim poznatim povjesničarima i njihovim djelima spadaju [[Pop Dukljanin]] (12. stoljeće), autor ''[[Ljetopis Popa Dukljanina|Ljetopisa Popa Dukljanina]]'', poznatog i kao ''Sclavorum regnum'', odnosno ''Barski Rodoslov'' te [[split]]ski kroničar [[Toma Arhiđakon]] (1200. – 1268.), autor djela ''[[Historia Salonitana]]''.

=== Ranonovovjekovna hrvatska historiografija ===

Među [[humanizam|humanističkim]] i [[renesansa|renesansnim]] hrvatskim povjesničarima potrebno je izdvojiti [[Vinko Pribojević|Vinka Pribojevića]] (? – 1532.) i njegovo djelo &quot;O podrijetlu i povijesti Slavena&quot; (''De origine successibusque Slavorum''), [[Šibenik|šibenskog]] patricija [[Dinko Zavorović|Dinka Zavorovića]] (1540. – 1608.), autora &quot;Rasprava o šibenskoj povijesti&quot; (''Trattato sopra le cose de Sebenico''), &quot;O dalmatinskim zgodama&quot; (''[[O dalmatinskim zgodama|De rebus Dalmaticis libri octo]]'' i &quot;Propast i zauzeće Bosanskoga Kraljevstva&quot; (''Ruina et presa del regno della Bossina'') i [[Dubrovnik|dubrovački]] [[benediktinci|benediktinac]] [[Mavro Orbini]] (? – 1614.), autor &quot;[[Kraljevstvo Slavena]]&quot; (''Il Regno de gli Slavi'').

Najutjecajniji je doprinos [[trogir]]skog povjesničara [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] (1604. – 1679.), autora historiografskih djela &quot;Život blaženog Ivana ispovjednika, biskupa trogirskog, i njegova čudesa&quot; (''Vita B. Ioannis confessoris episcopi Traguriensis et eius miracula''), &quot;[[O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske|O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u šest knjiga]]&quot; (''De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex'') i &quot;Povijesna svjedočanstva o Trogiru, koji se sada zove Traù&quot; (''Memorie istoriche di Tragurio ora detto Traù''). Smatra ga se '''ocem hrvatske kritičke historiografije''' zbog sustavne uporabe pisanih izvora i kritičkoga pristupa povijesnim podacima.

Od ostalih hrvatskih povjesničara tog razdoblja izdvajaju se [[Juraj Ratkaj]] (1612. – 1666.), autor djela &quot;[[Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]]&quot; (''Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae''), [[Pavao Ritter Vitezović]] (1652. – 1713.), autor ''[[Kronika aliti spomen vsega svieta vikov]]'' i [[Ivan Švear]] (1775. – 1839.), autor prve hrvatske povijesti pisane na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] pod naslovom ''Ogledalo Iliriuma, iliti Dogodovština Ilirah, Slavinah, stražnji put Horvatah zvanih od potopa, to jest god. sveta 1656. : na četiri strane razdeljena : po dugoterpnom poslu na svetlo dana od Ivana Šveara (1839. – 1842.)''.

=== Moderna hrvatska historiografija ===

Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] historiografija se profesionalizira i postaje znanstvena disciplina te se razvijaju arhivska istraživanja i znanstvene ustanove. Najistaknuti povjesničar tog razdoblja, koji je sudjelovao u oblikovanju hrvatske historiografije kao znanstvene discipline, bio je [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] (1816. – 1889.), osnivač hrvatskog [[arheologija|arheološkog]] društva [[1850.]] godine pod nazivom ''[[Družtvo za povestnicu jugoslavensku|Društvo za povjestnicu jugoslavensku]]'' te osnivač i urednik časopisa ''[[Arkiv za povjestnicu jugoslavensku|Arkiva za povjestnicu jugoslavensku]]'' [[1851.]] godine, čime je udario je temelje moderne hrvatske historiografije. Uz to je objavio zbirke izvora ''Iura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae'' (Zagreb, 1861. – 1862., 3 sveska), ''Acta Croatica. Listine Hrvatske'' (1863.), ''Monumenta historica Slavorum meridionalium'' (1868. – 1875., 3 sveska) i ''[[Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije|Codex diplomaticus regni Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae]]'' (1874. – 1875.). Od ostalih važnih povjesničara ističu se don [[Franjo Rački]] (1828. – 1894.), ''otac hrvatske moderne kritičke historiografije'', izdavač zbirke hrvatskih ranosrednjovjekovnih izvora pod nazivom ''[[Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia]]'' (1877.), [[Radoslav Lopašić]] (1835. – 1893.), autor više radova i knjiga o hrvatskoj povijesti, [[Tadija Smičiklas]] (1843. – 1914.), autor djela ''Poviest hrvatska'' (1879. i 1882.), prve cjelovite sinteze povijesti hrvatskoga naroda, don [[Frane Bulić]] (1846. – 1934.), hrvatski povjesničar i arheolog te [[Vjekoslav Klaić]] (1849. – 1928.), autor više povijesnih djela kao što su ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'' (1882.), ''Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća'', 1–5 (1899. – 1911.), ''Hrvati i Hrvatska. Ime Hrvat u povijesti slavenskih naroda'' (1890.), ''Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347.: sa jednom rodoslovnom tablicom'' (1897.) i 
''Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća'' (1897.).

U prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] djelovali su istaknuti povjesničari [[Ferdo Šišić]] (1869. – 1940.), nazvan ''nestorom hrvatske historiografije 20. stoljeća'', autor djela ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do 1. decembra 1918.'' (1920.) i ''Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara'' (1925.), [[Milan Šufflay]] (1879. – 1931.), [[Emilij Laszowski]] (1868. – 1949.), [[Rudolf Horvat]] (1873. – 1947.) i [[Lovre Katić]] (1887. – 1961.).

=== Suvremena historiografija ===

U 20. stoljeću hrvatska historiografija prihvaća suvremene metodološke pristupe, uključujući društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest. Suvremena istraživanja obilježena su [[interdisciplinarnost|interdisciplinarnošću]], uporabom digitalnih izvora i međunarodnom suradnjom. Među starijim značajnijim suvremenim povjesničarima ističu se [[Grga Novak]] (1888. – 1978.), [[Miho Barada]] (1889. – 1957.), [[Dominik Mandić]] (1889. – 1973.), [[Jaroslav Šidak]] (1903. – 1986.), [[Stjepan Gunjača]] (1909. – 1981.), [[Stjepan Antoljak]] (1909. – 1997.), [[Miroslav Brandt]] (1914. – 2002.), [[Nada Klaić]] (1920. – 1988.), [[Lujo Margetić]] (1920. – 2010.), [[Mirjana Gross]] (1922. – 2012.), [[Hrvoje Matković]] (1923. – 2010.), [[Dušan Bilandžić]] (1924. – 2015.), [[Radoslav Katičić]] (1930. – 2019.), [[Tomislav Raukar]] (1933. – 2020.), [[Trpimir Macan]] (1935.), [[Nikša Stančić]] (1938. – 2026.), [[Ivan Mužić]] (1934. – 2021.) i [[Franjo Šanjek]] (1939. – 2019.).

Zreloj generaciji suvremene hrvatske historiografije pripadaju [[Milan Kruhek]] (1940. – 2022.), [[Drago Roksandić]] (1948.), [[Nenad Moačanin]] (1949.), [[Mirjana Matijević-Sokol]] (1952.), [[Mario Strecha]] (1956.), [[Neven Budak]] (1957.), [[Ivo Goldstein]] (1958.), [[Damir Agičić]] (1963.), [[Mario Jareb]] (1969.), [[Mladen Tomorad]] (1971.), [[Tvrtko Jakovina]] (1972.), [[Jakša Raguž]] (1972.), [[Zrinka Blažević]] (1972.), [[Hrvoje Klasić]] (1972.), [[Hrvoje Gračanin]] (1973.), [[Nataša Štefanec]] (1973.), [[Željko Holjevac]] (1973.), [[Nikica Barić]] (1975.), [[Trpimir Vedriš]] (1976.) i [[Hrvoje Kekez]] (1980.).

== Znanstvene ustanove ==

Najvažnije ustanove koje pridonose razvoju hrvatske historiografije uključuju [[Hrvatski institut za povijest]],  [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]], [[Hrvatski državni arhiv]], [[Hrvatski institut za povijest]] i [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti]].

== Vidi također ==
* [[Povijest Hrvatske]]
* [[Historiografija]]
* [[Povjesničar]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://historiografija.hr/ Portal hrvatske historiografije]


[[Kategorija:Historiografija]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Hrvatska historiografija]]</text>
      <sha1>b6m3t1kzf7cx3qgmktgrybqki580zvh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479475</id>
      <parentid>7479474</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T02:21:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>sadržaj</comment>
      <origin>7479475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9142" sha1="tlr6tf2gkpv4w9mkmqrrgew0ze8xh89" xml:space="preserve">[[Slika:Ivan Lučić. De regno Dalmatiae et Croatiae. Amsterdam, 1666.jpg|270px|desno,|mini|''De regno Dalmatiae et Croatiae'' (1666.), [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] (1604. – 1679.), &quot;oca hrvatske historiografije&quot;]]

'''Hrvatska historiografija''', znanstvena disciplina koja, na temelju sačuvane povijesne građe, proučava prošle događaje uz pomoć njihove kritičke analize. U isto vrijeme ona se bavi razvojem [[povijest|povijesne znanosti]], historiografskih metoda i povijesnoga pisanja na [[Hrvatske zemlje|hrvatskom prostoru]] te djelovanjem hrvatskih povjesničara od [[srednji vijek|srednjega vijeka]] do [[suvremeno doba|suvremenoga doba]]. Obuhvaća proučavanje prošlosti hrvatskih zemalja, razvoj [[metodologija|metodologije]] povijesnih istraživanja i interpretaciju povijesnih izvora.

== Povijesni razvoj ==

=== Srednjovjekovna historiografija ===

Najstariji oblici hrvatskoga povijesnog pisanja nalaze se u [[samostan]]skim [[kronika]]ma i ljetopisima,  [[hagiografija|hagiografskim spisima]], [[Rodoslovlje|rodoslovljima]] i službenim i privatnim ispravama. Među najranjim poznatim povjesničarima i njihovim djelima spadaju [[Pop Dukljanin]] (12. stoljeće), autor ''[[Ljetopis Popa Dukljanina|Ljetopisa Popa Dukljanina]]'', poznatog i kao ''Sclavorum regnum'', odnosno ''Barski Rodoslov'' čiju je hrvatsku redakciju na [[latinski jezik]] preveo splitski renesansni književnik [[Marko Marulić]] (1450. – 1524.) pod naslovom ''[[O djelima kraljeva Dalmacije i Hrvatske]]'' te [[split]]ski kroničar [[Toma Arhiđakon]] (1200. – 1268.), autor djela ''[[Historia Salonitana]]''. Splitski kroničar [[Miha Madijev|Miha Madijev de Barbazanis]] (o. 1284. – iza 1358.) napisao je djelo &quot;[[O podvizima rimskih careva i papa]]&quot; (''De gestis romanorum imperatorum et summorum pontificum'') od kojega je sačuvan samo drugi dio.

=== Ranonovovjekovna hrvatska historiografija ===

Među [[humanizam|humanističkim]] i [[renesansa|renesansnim]] hrvatskim povjesničarima potrebno je izdvojiti [[Vinko Pribojević|Vinka Pribojevića]] (? – 1532.) i njegovo djelo &quot;O podrijetlu i povijesti Slavena&quot; (''De origine successibusque Slavorum''), [[Šibenik|šibenskog]] patricija [[Dinko Zavorović|Dinka Zavorovića]] (1540. – 1608.), autora &quot;Rasprava o šibenskoj povijesti&quot; (''Trattato sopra le cose de Sebenico''), &quot;O dalmatinskim zgodama&quot; (''[[O dalmatinskim zgodama|De rebus Dalmaticis libri octo]]'' i &quot;Propast i zauzeće Bosanskoga Kraljevstva&quot; (''Ruina et presa del regno della Bossina'') i [[Dubrovnik|dubrovački]] [[benediktinci|benediktinac]] [[Mavro Orbini]] (? – 1614.), autor &quot;[[Kraljevstvo Slavena]]&quot; (''Il Regno de gli Slavi'').

Najutjecajniji je doprinos [[trogir]]skog povjesničara [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] (1604. – 1679.), autora historiografskih djela &quot;Život blaženog Ivana ispovjednika, biskupa trogirskog, i njegova čudesa&quot; (''Vita B. Ioannis confessoris episcopi Traguriensis et eius miracula''), &quot;[[O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske|O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u šest knjiga]]&quot; (''De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex'') i &quot;Povijesna svjedočanstva o Trogiru, koji se sada zove Traù&quot; (''Memorie istoriche di Tragurio ora detto Traù''). Smatra ga se '''ocem hrvatske kritičke historiografije''' zbog sustavne uporabe pisanih izvora i kritičkoga pristupa povijesnim podacima.

Od ostalih hrvatskih povjesničara tog razdoblja izdvajaju se [[Juraj Ratkaj]] (1612. – 1666.), autor djela &quot;[[Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]]&quot; (''Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae''), [[Pavao Ritter Vitezović]] (1652. – 1713.), autor ''[[Kronika aliti spomen vsega svieta vikov]]'' i [[Ivan Švear]] (1775. – 1839.), autor prve hrvatske povijesti pisane na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] pod naslovom ''Ogledalo Iliriuma, iliti Dogodovština Ilirah, Slavinah, stražnji put Horvatah zvanih od potopa, to jest god. sveta 1656. : na četiri strane razdeljena : po dugoterpnom poslu na svetlo dana od Ivana Šveara (1839. – 1842.)''.

=== Moderna hrvatska historiografija ===

Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] historiografija se profesionalizira i postaje znanstvena disciplina te se razvijaju arhivska istraživanja i znanstvene ustanove. Najistaknuti povjesničar tog razdoblja, koji je sudjelovao u oblikovanju hrvatske historiografije kao znanstvene discipline, bio je [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] (1816. – 1889.), osnivač hrvatskog [[arheologija|arheološkog]] društva [[1850.]] godine pod nazivom ''[[Družtvo za povestnicu jugoslavensku|Društvo za povjestnicu jugoslavensku]]'' te osnivač i urednik časopisa ''[[Arkiv za povjestnicu jugoslavensku|Arkiva za povjestnicu jugoslavensku]]'' [[1851.]] godine, čime je udario je temelje moderne hrvatske historiografije. Uz to je objavio zbirke izvora ''Iura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae'' (Zagreb, 1861. – 1862., 3 sveska), ''Acta Croatica. Listine Hrvatske'' (1863.), ''Monumenta historica Slavorum meridionalium'' (1868. – 1875., 3 sveska) i ''[[Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije|Codex diplomaticus regni Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae]]'' (1874. – 1875.). Od ostalih važnih povjesničara ističu se don [[Franjo Rački]] (1828. – 1894.), ''otac hrvatske moderne kritičke historiografije'', izdavač zbirke hrvatskih ranosrednjovjekovnih izvora pod nazivom ''[[Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia]]'' (1877.), [[Radoslav Lopašić]] (1835. – 1893.), autor više radova i knjiga o hrvatskoj povijesti, [[Tadija Smičiklas]] (1843. – 1914.), autor djela ''Poviest hrvatska'' (1879. i 1882.), prve cjelovite sinteze povijesti hrvatskoga naroda, don [[Frane Bulić]] (1846. – 1934.), hrvatski povjesničar i arheolog te [[Vjekoslav Klaić]] (1849. – 1928.), autor više povijesnih djela kao što su ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'' (1882.), ''Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća'', 1–5 (1899. – 1911.), ''Hrvati i Hrvatska. Ime Hrvat u povijesti slavenskih naroda'' (1890.), ''Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347.: sa jednom rodoslovnom tablicom'' (1897.) i 
''Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća'' (1897.).

U prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] djelovali su istaknuti povjesničari [[Ferdo Šišić]] (1869. – 1940.), nazvan ''nestorom hrvatske historiografije 20. stoljeća'', autor djela ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do 1. decembra 1918.'' (1920.) i ''Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara'' (1925.), [[Milan Šufflay]] (1879. – 1931.), [[Emilij Laszowski]] (1868. – 1949.), [[Rudolf Horvat]] (1873. – 1947.) i [[Lovre Katić]] (1887. – 1961.).

=== Suvremena historiografija ===

U 20. stoljeću hrvatska historiografija prihvaća suvremene metodološke pristupe, uključujući društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest. Suvremena istraživanja obilježena su [[interdisciplinarnost|interdisciplinarnošću]], uporabom digitalnih izvora i međunarodnom suradnjom. Među starijim značajnijim suvremenim povjesničarima ističu se [[Grga Novak]] (1888. – 1978.), [[Miho Barada]] (1889. – 1957.), [[Dominik Mandić]] (1889. – 1973.), [[Jaroslav Šidak]] (1903. – 1986.), [[Stjepan Gunjača]] (1909. – 1981.), [[Stjepan Antoljak]] (1909. – 1997.), [[Miroslav Brandt]] (1914. – 2002.), [[Nada Klaić]] (1920. – 1988.), [[Lujo Margetić]] (1920. – 2010.), [[Mirjana Gross]] (1922. – 2012.), [[Hrvoje Matković]] (1923. – 2010.), [[Dušan Bilandžić]] (1924. – 2015.), [[Radoslav Katičić]] (1930. – 2019.), [[Tomislav Raukar]] (1933. – 2020.), [[Trpimir Macan]] (1935.), [[Nikša Stančić]] (1938. – 2026.), [[Ivan Mužić]] (1934. – 2021.) i [[Franjo Šanjek]] (1939. – 2019.).

Zreloj generaciji suvremene hrvatske historiografije pripadaju [[Milan Kruhek]] (1940. – 2022.), [[Drago Roksandić]] (1948.), [[Nenad Moačanin]] (1949.), [[Mirjana Matijević-Sokol]] (1952.), [[Mario Strecha]] (1956.), [[Neven Budak]] (1957.), [[Ivo Goldstein]] (1958.), [[Damir Agičić]] (1963.), [[Mario Jareb]] (1969.), [[Mladen Tomorad]] (1971.), [[Tvrtko Jakovina]] (1972.), [[Jakša Raguž]] (1972.), [[Zrinka Blažević]] (1972.), [[Hrvoje Klasić]] (1972.), [[Hrvoje Gračanin]] (1973.), [[Nataša Štefanec]] (1973.), [[Željko Holjevac]] (1973.), [[Nikica Barić]] (1975.), [[Trpimir Vedriš]] (1976.) i [[Hrvoje Kekez]] (1980.).

== Znanstvene ustanove ==

Najvažnije ustanove koje pridonose razvoju hrvatske historiografije uključuju [[Hrvatski institut za povijest]],  [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]], [[Hrvatski državni arhiv]], [[Hrvatski institut za povijest]] i [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti]].

== Vidi također ==
* [[Povijest Hrvatske]]
* [[Historiografija]]
* [[Povjesničar]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://historiografija.hr/ Portal hrvatske historiografije]


[[Kategorija:Historiografija]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Hrvatska historiografija]]</text>
      <sha1>tlr6tf2gkpv4w9mkmqrrgew0ze8xh89</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479515</id>
      <parentid>7479475</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:55:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <origin>7479515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9144" sha1="090ih0qg8b56oq0m9d3ggwg2r5lrwzl" xml:space="preserve">[[Slika:Ivan Lučić. De regno Dalmatiae et Croatiae. Amsterdam, 1666.jpg|270px|desno,|mini|''De regno Dalmatiae et Croatiae'' (1666.), [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] (1604. – 1679.), &quot;oca hrvatske historiografije&quot;]]

'''Hrvatska historiografija''', znanstvena disciplina koja, na temelju sačuvane povijesne građe, proučava prošle događaje uz pomoć njihove kritičke analize. U isto vrijeme ona se bavi razvojem [[povijest|povijesne znanosti]], historiografskih metoda i povijesnoga pisanja na [[Hrvatske zemlje|hrvatskom prostoru]] te djelovanjem hrvatskih povjesničara od [[srednji vijek|srednjega vijeka]] do [[suvremeno doba|suvremenoga doba]]. Obuhvaća proučavanje prošlosti hrvatskih zemalja, razvoj [[metodologija|metodologije]] povijesnih istraživanja i interpretaciju povijesnih izvora.

== Povijesni razvoj ==

=== Srednjovjekovna historiografija ===

Najstariji oblici hrvatskoga povijesnog pisanja nalaze se u [[samostan]]skim [[kronika]]ma i ljetopisima,  [[hagiografija|hagiografskim spisima]], [[Rodoslovlje|rodoslovljima]] i službenim i privatnim ispravama. Među najranjim poznatim povjesničarima i njihovim djelima spadaju [[Pop Dukljanin]] (12. stoljeće), autor ''[[Ljetopis Popa Dukljanina|Ljetopisa Popa Dukljanina]]'', poznatog i kao ''Sclavorum regnum'', odnosno ''Barski Rodoslov'' čiju je hrvatsku redakciju na [[latinski jezik]] preveo splitski renesansni književnik [[Marko Marulić]] (1450. – 1524.) pod naslovom ''[[O djelima kraljeva Dalmacije i Hrvatske]]'' te [[split]]ski kroničar [[Toma Arhiđakon]] (1200. – 1268.), autor djela ''[[Historia Salonitana]]''. Splitski kroničar [[Miha Madijev|Miha Madijev de Barbazanis]] (o. 1284. – iza 1358.) napisao je djelo &quot;[[O podvizima rimskih careva i papa]]&quot; (''De gestis romanorum imperatorum et summorum pontificum'') od kojega je sačuvan samo drugi dio.

=== Ranonovovjekovna hrvatska historiografija ===

Među [[humanizam|humanističkim]] i [[renesansa|renesansnim]] hrvatskim povjesničarima potrebno je izdvojiti [[Vinko Pribojević|Vinka Pribojevića]] (? – 1532.) i njegovo djelo &quot;O podrijetlu i povijesti Slavena&quot; (''De origine successibusque Slavorum''), [[Šibenik|šibenskog]] patricija [[Dinko Zavorović|Dinka Zavorovića]] (1540. – 1608.), autora &quot;Rasprava o šibenskoj povijesti&quot; (''Trattato sopra le cose de Sebenico''), &quot;O dalmatinskim zgodama&quot; (''[[O dalmatinskim zgodama|De rebus Dalmaticis libri octo]]'' i &quot;Propast i zauzeće Bosanskoga Kraljevstva&quot; (''Ruina et presa del regno della Bossina'') i [[Dubrovnik|dubrovački]] [[benediktinci|benediktinac]] [[Mavro Orbini]] (? – 1614.), autor &quot;[[Kraljevstvo Slavena]]&quot; (''Il Regno de gli Slavi'').

Najutjecajniji je doprinos [[trogir]]skog povjesničara [[Ivan Lučić|Ivana Lučića]] (1604. – 1679.), autora historiografskih djela &quot;Život blaženog Ivana ispovjednika, biskupa trogirskog, i njegova čudesa&quot; (''Vita B. Ioannis confessoris episcopi Traguriensis et eius miracula''), &quot;[[O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske|O Kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u šest knjiga]]&quot; (''De Regno Dalmatiae et Croatiae libri sex'') i &quot;Povijesna svjedočanstva o Trogiru, koji se sada zove Traù&quot; (''Memorie istoriche di Tragurio ora detto Traù''). Smatra ga se '''ocem hrvatske kritičke historiografije''' zbog sustavne uporabe pisanih izvora i kritičkoga pristupa povijesnim podacima.

Od ostalih hrvatskih povjesničara tog razdoblja izdvajaju se [[Juraj Ratkaj]] (1612. – 1666.), autor djela &quot;[[Spomen na kraljeve i banove Kraljevstva Dalmacije, Hrvatske i Slavonije]]&quot; (''Memoria regum et banorum regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae''), [[Pavao Ritter Vitezović]] (1652. – 1713.), autor ''[[Kronika aliti spomen vsega svieta vikov]]'' i [[Ivan Švear]] (1775. – 1839.), autor prve hrvatske povijesti pisane na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] pod naslovom ''Ogledalo Iliriuma, iliti Dogodovština Ilirah, Slavinah, stražnji put Horvatah zvanih od potopa, to jest god. sveta 1656. : na četiri strane razdeljena : po dugoterpnom poslu na svetlo dana od Ivana Šveara (1839. – 1842.)''.

=== Moderna hrvatska historiografija ===

Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] historiografija se profesionalizira i postaje znanstvena disciplina te se razvijaju arhivska istraživanja i znanstvene ustanove. Najistaknuti povjesničar tog razdoblja, koji je sudjelovao u oblikovanju hrvatske historiografije kao znanstvene discipline, bio je [[Ivan Kukuljević Sakcinski]] (1816. – 1889.), osnivač hrvatskog [[arheologija|arheološkog]] društva [[1850.]] godine pod nazivom ''[[Družtvo za povestnicu jugoslavensku|Društvo za povjestnicu jugoslavensku]]'' te osnivač i urednik časopisa ''[[Arkiv za povjestnicu jugoslavensku|Arkiva za povjestnicu jugoslavensku]]'' [[1851.]] godine, čime je udario je temelje moderne hrvatske historiografije. Uz to je objavio zbirke izvora ''Iura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae'' (Zagreb, 1861. – 1862., 3 sveska), ''Acta Croatica. Listine Hrvatske'' (1863.), ''Monumenta historica Slavorum meridionalium'' (1868. – 1875., 3 sveska) i ''[[Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije|Codex diplomaticus regni Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae]]'' (1874. – 1875.). Od ostalih važnih povjesničara ističu se don [[Franjo Rački]] (1828. – 1894.), ''otac hrvatske moderne kritičke historiografije'', izdavač zbirke hrvatskih ranosrednjovjekovnih izvora pod nazivom ''[[Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia]]'' (1877.), [[Radoslav Lopašić]] (1835. – 1893.), autor više radova i knjiga o hrvatskoj povijesti, [[Tadija Smičiklas]] (1843. – 1914.), autor djela ''Poviest hrvatska'' (1879. i 1882.), prve cjelovite sinteze povijesti hrvatskoga naroda, don [[Frane Bulić]] (1846. – 1934.), hrvatski povjesničar i arheolog te [[Vjekoslav Klaić]] (1849. – 1928.), autor više povijesnih djela kao što su ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'' (1882.), ''Povjest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća'', 1–5 (1899. – 1911.), ''Hrvati i Hrvatska. Ime Hrvat u povijesti slavenskih naroda'' (1890.), ''Bribirski knezovi od plemena Šubić do god. 1347.: sa jednom rodoslovnom tablicom'' (1897.) i 
''Hrvatska plemena od XII. do do XVI. stoljeća'' (1897.).

U prvoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] djelovali su istaknuti povjesničari [[Ferdo Šišić]] (1869. – 1940.), nazvan ''nestorom hrvatske historiografije 20. stoljeća'', autor djela ''Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do 1. decembra 1918.'' (1920.) i ''Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara'' (1925.), [[Milan Šufflay]] (1879. – 1931.), [[Emilij Laszowski]] (1868. – 1949.), [[Rudolf Horvat]] (1873. – 1947.) i [[Lovre Katić]] (1887. – 1961.).

=== Suvremena historiografija ===

U 20. stoljeću hrvatska historiografija prihvaća suvremene metodološke pristupe, uključujući društvenu, gospodarsku i kulturnu povijest. Suvremena istraživanja obilježena su [[interdisciplinarnost|interdisciplinarnošću]], uporabom digitalnih izvora i međunarodnom suradnjom. Među starijim značajnijim suvremenim povjesničarima ističu se [[Grga Novak]] (1888. – 1978.), [[Miho Barada]] (1889. – 1957.), [[Dominik Mandić]] (1889. – 1973.), [[Jaroslav Šidak]] (1903. – 1986.), [[Stjepan Gunjača]] (1909. – 1981.), [[Stjepan Antoljak]] (1909. – 1997.), [[Miroslav Brandt]] (1914. – 2002.), [[Nada Klaić]] (1920. – 1988.), [[Lujo Margetić]] (1920. – 2010.), [[Mirjana Gross]] (1922. – 2012.), [[Hrvoje Matković]] (1923. – 2010.), [[Dušan Bilandžić]] (1924. – 2015.), [[Radoslav Katičić]] (1930. – 2019.), [[Tomislav Raukar]] (1933. – 2020.), [[Trpimir Macan]] (1935.), [[Nikša Stančić]] (1938. – 2026.), [[Ivan Mužić]] (1934. – 2021.) i [[Franjo Šanjek]] (1939. – 2019.).

Zreloj generaciji suvremene hrvatske historiografije pripadaju [[Milan Kruhek]] (1940. – 2022.), [[Drago Roksandić]] (1948.), [[Nenad Moačanin]] (1949.), [[Mirjana Matijević-Sokol]] (1952.), [[Mario Strecha]] (1956.), [[Neven Budak]] (1957.), [[Ivo Goldstein]] (1958.), [[Damir Agičić]] (1963.), [[Mario Jareb]] (1969.), [[Mladen Tomorad]] (1971.), [[Tvrtko Jakovina]] (1972.), [[Jakša Raguž]] (1972.), [[Zrinka Blažević]] (1972.), [[Hrvoje Klasić]] (1972.), [[Hrvoje Gračanin]] (1973.), [[Nataša Štefanec]] (1973.), [[Željko Holjevac]] (1973.), [[Nikica Barić]] (1975.), [[Trpimir Vedriš]] (1976.) i [[Hrvoje Kekez]] (1980.).

== Znanstvene ustanove ==

Najvažnije ustanove koje pridonose razvoju hrvatske historiografije uključuju [[Hrvatski institut za povijest]],  [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu]], [[Hrvatski državni arhiv]], [[Hrvatski institut za povijest]] i [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti]].

== Vidi također ==
* [[Povijest Hrvatske]]
* [[Historiografija]]
* [[Povjesničar]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://historiografija.hr/ Portal hrvatske historiografije]


[[Kategorija:Historiografija]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest]]
[[Kategorija:Hrvatska historiografija| ]]</text>
      <sha1>090ih0qg8b56oq0m9d3ggwg2r5lrwzl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Istra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10380</id>
    <revision>
      <id>7479442</id>
      <parentid>7428401</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:38:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>[[WP:NNI]]</comment>
      <origin>7479442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16859" sha1="d298ebdoehm8xkx203aniezx78dwqwq" xml:space="preserve">{{dodaj infookvir|poluotok}}
[[Datoteka:Istrian goat v2.svg|thumb|250px|desno|[[Koza]] – simbol Istre, nalazi se i u štitu u kruni [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] i na [[Grb Istarske županije|grbu Istarske županije]]]]
[[Datoteka:Istria.png|mini|250px|Istra]]
[[Datoteka:Sipar archaeological site.jpg|mini|Arheološko nalazište Sipar između Zambratije i Katora]]
[[Datoteka:Rt Kamenjak, Croatia10.JPG|mini|250px|[[Rt Kamenjak]] u Istri]]
[[Datoteka:Istarska narodna nošnja.1.jpg|mini|250px|Istarska narodna nošnja]]
'''Istra''' (lat. ''Histria'', tal. ''Istria'', [[čakavsko narječje|čakavski]] ''Istrija, Jistra'')&lt;ref&gt;[http://www.istarski-rjecnik.com/pregled_rijeci/117970/ Istarski rječnik]&lt;/ref&gt; je najveći [[Hrvatska|hrvatski]] i jadranski [[poluotok]]. Nalazi se na zapadnom dijelu Hrvatske, na sjevernome dijelu [[Jadransko more|Jadrana]], na teritoriju [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Italija|Italije]].

== Zemljopis ==

Zemljopisna granica Istre ide linijom od uvale Milje ([[talijanski|tal.]] ''Muggia''), do uvale Preluka. Zapadna obala Istre je plića i razvedenija, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:

* Crvena Istra (zapadna obala) – gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
* Siva Istra (središnja Istra) – zbog sivog glinenastog tla
* Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) – zbog kamenitog tla

Istočna obala Istre (tzv. Liburnija, odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav), odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva gravitiraju Rijeci, pa je prilikom kreiranja županija 1993. godine taj dio Istre administrativno dodijeljen Primorsko-goranskoj županiji, dok veći dio hrvatskoga dijela Istre koji gravitira Puli administrativno se nalazi u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]], koja se prostire na površini od 2.813 km². Važniji gradovi i općine u Istri su [[Pula]], [[Pazin]], [[Poreč]], [[Rovinj]], [[Opatija]], [[Buje]], [[Umag]], [[Novigrad]], [[Labin]], [[Buzet]], [[Motovun]] (svi u Hrvatskoj), te [[Kopar]] i [[Piran]] u Sloveniji.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Istre}}

Naziv Istra potječe od imena prapovijesnog plemena / naroda [[Histri]], koje je živjelo u tom području. [[Rimljani]] Histre opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda – 178. i 177. godine pr. Kr. kada ih pobjeđuje konzul Manlije Vulzon. Zadnji otpor Histri su pružili u svom sjedištu [[Nezakcij]]u (lat. ''Nesactium'') pokraj Pule. Prema [[Livije|Titu Liviju]], posljednji branitelji, uključujući i posljednjeg kralja [[Epulon]]a život su si oduzeli bacivši se sa zidina grada. Po tome događaju Nezakcij se često uspoređuje s Masadom.

Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]], Istrom su naizmjence vladali [[Bizant]] i [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Od sredine 15. stoljeća veći dio Istre dolazi pod vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], a nakon njenog nestanka Istrom vlada [[Austrijsko Carstvo]], uz kratkotrajni prekid kada u sklopu [[Ilirske pokrajine|ilirskih provincija]] u Istri vlada [[Prvo Francusko Carstvo|Francuska]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Istra biva pripojena [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]], a Hrvatske i Slovenske težnje za priključenjem Istre prihvaća politika [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], koja je s Italijom bila u napetim odnosima. [[Velika Britanija]] obećava pučistima koji su 1941. godine izvršili [[državni udar u Kraljevini Jugoslaviji]] sa svrhom uvlačenja te zemlje u [[Drugi svjetski rat]], između ostaloga, da će nakon kraja rata podržati jugoslavenski zahtjev za priključenjem Istre.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=314226 Državni udar u Beogradu i Britanci - Vojni puč 27. ožujka 1941], str. 20-24, Elisabeth Barker, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 13 No. 1, 1981., pristupljeno 5. lipnja 2021.&lt;/ref&gt; Odlučni doprinos priključenju Istre Hrvatskoj ipak je imao masovni narodni ustanak u Istri 1941., i okolnost da su na kraju rata Istru zauzele snage Nove Jugoslavije, koje su se u ono vrijeme mogle osloniti na značajnu podršku [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]].


&lt;!--
Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] regiju su pljačkali [[Goti]] i [[Langobardi]]. Slaveni se u Istri spominju već u 6. stoljeću, i to su preci kasnijih Hrvata, koji su 599. prvi put prodrli u Istru. Godine 789. Istra je pripala [[Franačko Carstvo|Franačkom Carstvu]] (pod [[Pipin III.|Pipinom III.]]) i nakon toga je njome vladao cijeli niz grofova, akvilejski patrijarsi i [[Mletačka Republika|Venecija]].

Istra je pripala [[Habsburg]]ovcima 1797. godine. Od 1805. do 1813. Istra je bila pod vlašću [[Napoleon]]a. 

Istra je tradicionalno etnički miješano područje. Za vrijeme austrijske vladavine u Istri su živjeli [[Hrvati]], [[Talijani]], [[Slovenci]] i neke manjinske skupine (npr. [[Istrorumunji]]). 

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Istra je prešla u ruke [[Italija|Italije]]. Tokom par sljedećih desetljeća Hrvati i Slovenci su bili prisiljeni na talijanizaciju: morali su talijanizirati imena, hrvatske i slovenske škole su bile zabranjene i sl. Talijanska vlada je u Istru naselila oko 4000 Talijana iz Italije, za potrebe državne uprave i sigurnosnog aparata. Ti potezi su pogoršali već ionako napete međuetničke odnose, koji su obilježili istarsku svakodnevicu od kasnih 1870. godina naovamo.

Po završetku drugog svjetskog rata Istra je po prvi puta postala dijelom [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]],. Između 1943. i 1956. Istru je većinom prisilno napustio veliki broj stanovnika talijanske narodnosti. Broj se kreće između 190.000 i 350.000 autohtonog talijanskog stanovništva Istre, a u posljednje vrijeme istraživanja upućuju na 210.000 do 220.000 osoba (samo s područja Istre, ne ubrajajući Dalmaciju). Jedan od razloga masovnog iseljavanja ljudi koji su se izjašnjavali kao Talijani je nepoznavanje strah od nove političke situacije i kulture nove jugoslavenske vlasti. Naime, talijansko shvaćanje nacionalne pripadnosti je uvjetovano pripadanjem talijanskom kulturnom krugu, odnosno osoba koja je provela većinu života u Italiji bit će prihvaćena kao Talijan iako nema talijansko prezime, tada će se govoriti o Talijanu, hrvatskog, njemačkog ili švedskog podrijetla. Jednako shvaćanje nacionalne pripadnosti je vrijedilo i u Istri zbog snažnog utjecaja talijanske kulture. Talijansko stanovništvo Istre je u velikom broju slučajeva imala prezimena slavenskog podrijetla (Ravnich, Uicich, Sincich, Mrach) jer se radilo o potomcima doseljenika u Istri iz Dalmacije, Bosne, Albanije, Crne Gore u vrijeme Mletačke Republike koji su prihvatili talijansku, točnije venecijansku kulturu tokom 17. i 18. st. Početkom talijanskog nacionalnog pokreta oni se automatski izjašnjavaju Talijanima jer su već pripadali venecijanskom kulturnom krugu. Hrvatska historiografija kada piše o hrvatskom narodnom preporodu često ih pogrdno naziva TalijančićimaTalijanašima ili odnarođenim Hrvatima. Nakon pripajanja Istre Jugoslaviji, u Istri započinje proces &quot;slavenizacije&quot;, sva hrvatska i slovenska imena i prezimena koja su bila talijanizirina u doba fašizma ponovno se vraćaju u svoj izvorni oblik, ali na izričiti zahtjev dotične osobe.  Mnogi istarski Talijani su odbili slavenizirati (Ravnich u Ravnić, Vidulich u Vidulić) svoja prezimena jer su ona oduvijek imala talijanski oblik, a zbog razlike u poimanju nacionalne pripadnosti (netko tko ima hrvatski prezime može biti samo Hrvat po shvaćanju tadašnjih jugoslavenskih vlasti) su prvo obilježeni kao izdajice svog hrvatskog/slovenskog roda, a potom kao sluge fašizma, odnosno fašisti. U knjizi sjećanja (J. Bernas: &quot;Ci chiamavano fascisti, ma eravamo italiani&quot;) esula iz Istre se često ponavlja rečenica iz naslova, &quot;zvali su nas fašistima, a bili smo Talijani&quot;, što odlično odražava razliku između nacionalnog shvaćanja.

[[Datoteka:Crkva Beram.jpg|mini|lijevo|Malena crkvica Sv. Marija od Škriljinah u Bermu, sa svjetski poznatoj fresci [[Ples mrtvaca]] koju je 1474. naslikao [[Vincent iz Kastva]]. Foto:Zeljko Kinder-Rončević]]
U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] Istra je bila pošteđena od neposrednih ratnih zbivanja. Ipak, u devedesetim godinama je velik broj izbjeglica i prognanika iz ratom poharanih područja Hrvatske i BiH bio smješten u istarskim hotelima. U Istri je trenutno na vlasti [[Istarski demokratski sabor]] (IDS). Stanovništvo Istre izrazito poštuje specifičnost Istre.
--&gt;== Stanovništvo ==

[[Datoteka:Map Istrian Dialects Cakavian Brozovic.svg|thumb|right|230px|
Čakavski dijalekti u Istri, prema podjeli D. Brozovića
{{legenda|#FFFFBB|sjevernočakavski}}
{{legenda|#FFCC88|buzetski ili gornjomiranski}}
{{legenda|#88EE77|srednječakavski}}
{{legenda|#00CCFF|južnočakavski}}
{{legenda|#EECCFF|jugozapadni istarski}}]]Na prostoru Istre može se izdvojiti dio u sastavu Hrvatske koji obuhvaća oko 90% istarskog poluotoka i u kojem žive većinom [[Hrvati]] s oko 75% stanovništva dok manjine čine oko 25% stanovništva od čega [[Talijani]] 7% a ostatak razni drugi narodi.{{Nedostaje izvor}} Istra u sastavu Slovenije obuhvaća oko 9% istarskog poluotoka, a [[Slovenci]] su apsolutno većinsko stanovništvo. Istra u sastavu Italije obuhvaća manje od 1% površine Istre i obuhvaća svega dvije male općine kod Trsta od kojih su u jednoj većinski Slovenci, a u drugoj Talijani.

Velika većina stanovnika hrvatskog dijela Istre govori [[Čakavsko narječje|čakavskim]] narječjem [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] jezika. U nekima od tih govora (blizu granice sa [[Slovenija|Slovenijom]]) koristi se upitna zamjenica &quot;kaj&quot; pa se oni često pogrešno smatraju [[Kajkavsko narječje|kajkavcima]]. Struktura i karakteristike tih govora izrazito su čakavske. U nekim gradovima zapadne obale, te nekim selima na [[Bujština|Bujštini]] živi i talijanska manjina (7% stanovništva) koja govori [[Talijanski jezik|talijanskim]] jezikom. U slovenskom dijelu Istre govori se [[Slovenski jezik|slovenskim jezikom]], a slično kao i u hrvatskom dijelu Istre, u malom je broju zastupljena i talijanska manjina. 

Na istoku Istre, podno [[Ćićarija|Ćićarije]], u nekoliko manjih sela žive [[Istrorumunji]] ili Ćići, stanovništvo rumunjskog podrijetla koje govori vlastitim ([[Istrorumunjski jezik|istrorumunjskim]]) jezikom koji je mješavina [[Rumunjski jezik|rumunjskog]] i hrvatskog i danas su to uglavnom Hrvati.
[[Datoteka:Bukaleta_r_120909.jpg|thumb|[[Bukaleta]] u kojoj se poslužuje vino ili [[istarska supa]] tj. istarska supica]]
[[Datoteka:Kažun01.JPG|thumb|[[Kažun]], poljsko sklonište građeno tehnikom [[suhozid]]a, karakteristična za Istru]]
Prema popisu stanovništva iz 2001. vidi se broj stanovnika po općinama te kojim jezikom govore.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;120&quot; | Općina
! width=&quot;100&quot; | država
! width=&quot;60&quot; | Stanovnika
! width=&quot;60&quot; | Govornici talijanskog
! width=&quot;60&quot; | Govornici hrvatskog/slovenskog
|-
|[[Labin]]
|{{Z+X|HRV}}
|12426
|03.09%
|92.62%
|-
|[[Buje]]
|{{Z+X|HRV}}
|5340
|39.66%
|53.76%
|----
|[[Novigrad]]
|{{Z+X|HRV}}
|4002
|15.32%
|77.59%
|----
|[[Vodnjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|5651
|19.93%
|73.16%
|----
|[[Poreč]]
|{{Z+X|HRV}}
|17460
|06.42%
|87.12%
|----
|[[Buzet]]
|{{Z+X|HRV}}
|6059
|00.87%
|96.63%
|----
|[[Pazin]]
|{{Z+X|HRV}}
|9227
|01.21%
|97.56%
|----
|[[Pula]]
|{{Z+X|HRV}}
|58594
|04.87%
|88.38%
|----
|[[Rovinj]]
|{{Z+X|HRV}}
|14234
|10.81%
|81.85%
|----
|[[Umag]]
|{{Z+X|HRV}}
|12901
|20.70%
|72.87%
|- 
|[[Bale]]
|{{Z+X|HRV}}
|1047
|22.54%
|75.36%
|- 
|[[Barban]]
|{{Z+X|HRV}}
|2802
|00.39%
|99.21%
|- 
|[[Brtonigla]]
|{{Z+X|HRV}}
|1579
|41.29%
|52.83%
|- 
|[[Cerovlje]]
|{{Z+X|HRV}}
|1745
|00.46%
|99.31%
|- 
|[[Fažana]]
|{{Z+X|HRV}}
|3050
|04.66%
|90.75%
|- 
|[[Gračišće]]
|{{Z+X|HRV}}
|1433
|00.28%
|99.16%
|- 
|[[Grožnjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|785
|66.11%
|29.17%
|- 
|[[Kanfanar]]
|{{Z+X|HRV}}
|1457
|01.51%
|96.23%
|- 
|[[Karojba]]
|{{Z+X|HRV}}
|1489
|00.94%
|97.99%
|- 
|[[Kaštelir-Labinci]]
|{{Z+X|HRV}}
|1334
|07.80%
|88.23%
|- 
|[[Kršan]]
|{{Z+X|HRV}}
|3264
|00.40%
|94.49%
|- 
|[[Lanišće]]
|{{Z+X|HRV}}
|398
|''n.p.''
|98.99%
|- 
|[[Ližnjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|2945
|08.05%
|88.29%
|- 
|[[Lupoglav]]
|{{Z+X|HRV}}
|929
|00.32%
|98.82%
|- 
|[[Marčana]]
|{{Z+X|HRV}}
|3903
|00.74%
|97.72%
|- 
|[[Medulin]]
|{{Z+X|HRV}}
|6004
|03.05%
|89.77%
|- 
|[[Motovun]]
|{{Z+X|HRV}}
|983
|15.46%
|81.28%
|- 
|[[Oprtalj]]
|{{Z+X|HRV}}
|981
|32.11%
|65.04%
|- 
|[[Pićan]]
|{{Z+X|HRV}}
|1997
|00.95%
|98.05%
|- 
|[[Raša (općina)|Raša]]
|{{Z+X|HRV}}
|3535
|02.63%
|94.29%
|- 
|[[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]]
|{{Z+X|HRV}}
|2909
|01.51%
|97.32%
|- 
|[[Sveti Lovreč]]
|{{Z+X|HRV}}
|1408
|01.49%
|96.38%
|- 
|[[Sveti Petar u Šumi]]
|{{Z+X|HRV}}
|1011
|00.30%
|99.21%
|- 
|[[Svetvinčenat]]
|{{Z+X|HRV}}
|2218
|01.17%
|97.16%
|- 
|[[Tinjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|1770
|00.79%
|98.59%
|- 
|[[Višnjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|2187
|08.78%
|89.44%
|- 
|[[Vižinada]]
|{{Z+X|HRV}}
|1137
|08.36%
|90.59%
|- 
|[[Vrsar]]
|{{Z+X|HRV}}
|2703
|02.96%
|90.75%
|- 
|[[Žminj]]
|{{Z+X|HRV}}
|3447
|01.28%
|97.80%
|-
|[[Milje (Italija)|Milje]]
|{{Z+X|ITA}}
|13208
|94.80%
|04.80%
|-
|[[Dolina (Italija)|Dolina]]
|{{Z+X|ITA}}
|6025
|29.20%
|70.50%
|-
|[[Kopar|Koper]]
|{{Z+X|SLO}}
|47539
|02.20%
|''n.p.''
|-
|[[Izola]]
|{{Z+X|SLO}}
|14549
|04.30%
|''n.p.''
|-
|[[Piran]]
|{{Z+X|SLO}}
|16758
|07.00%
|''n.p.''
|-
|[[Lovran]]
|{{Z+X|HRV}}
|3987
|01.71%
|92.65%
|-
|[[Opatija]]
|{{Z+X|HRV}}
|12719
|04.64%
|93.81%
|-
|[[Mošćenička Draga]]
|{{Z+X|HRV}}
|1641
|00.91%
|95.67%
|-
|}

== Panorama ==
[[Datoteka:Barca a vela, Poreč, Istra.JPG|800px|minijatura|središte|Jedrilica u blizini obale [[Poreč]]a]]
[[Datoteka:Crkva Beram.jpg|mini|250px|desno|Malena crkvica Sv. Marija od Škriljinah u [[Beram|Bermu]], sa svjetski poznatom freskom [[Ples mrtvaca]] koju je 1474. naslikao [[Vincent iz Kastva]]]]

== Sport ==
[[Pljočkanje]], tradicijska igra iz antičkih vremena uvrštena u popis nematerijalnih kulturnih dobara RH, prisutna je u Istri, [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Provansa|Provansi]], [[Sardinija|Sardiniji]], [[Sicilija|Siciliji]], [[Grčka|grčkim otocima]] i na [[Cipar|Cipru]]. Istarski Pljočkarski Savez jedini je savez u svijetu za taj šport.

[[100 milja Istre]] je prva hrvatska ''ultra trail'' utrka i prva hrvatska utrka na sto milja.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/startala-utrka-100-milja-istre-najjaca-ultra-trail-utrka-u-hrvatskoj-povijesti-1076657 Startala utrka 100 milja Istre] ''vecernji.hr''. Večernji list&lt;/ref&gt;

[[Biciklistička utrka Kroz Istru]] koja se održava od 1949. dio je juniorskoga svjetskog kupa i najdugovječnija hrvatska biciklistička etapna utrka.

Desetljećima se održavao [[Istarski rally]].

U Istri se nalazi ponajveći broj [[Surfanje#Surfanje u Hrvatskoj|lokacija za surfanje na valovima u Hrvatskoj]].

Održavaju se [[utrke tovara]]; najdugovječnija utrka tovara u Istri je ona u Orbanićima koja se održava od 1969.&lt;ref&gt;[https://www.glasistre.hr/istra/trke-magaraca-u-istri-tijekom-turisticke-sezone-i-blagdana-i-ponesto-o-magarcima-tovar-dugouski-tvrdoglavi-revac-upregnut-u-turizam-569102 Trke magaraca u Istri tijekom turističke sezone i blagdana] ''glas-istre.hr''. Glas Istre &lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
* [[Povijest Istre]]
* [[Istarska županija]]
* [[Istarska marka]]
* asteroid [[183 Istria]]
* [[Istarska akademija znanosti i kulture]]
* [[Porečko-pulska biskupija]]
* [[Arhitektura secesije u Istri]]
* [[Arhitektura historicizma u Istri]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Istria}}
* [http://www.istra.hr/ Turistička zajednica Istarske županije]
* [http://www.istramap.com/ Detaljna karta Istre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100426115125/http://www.istramap.com/ |date=26. travnja 2010. }}
* [http://www.histrica.com/ Istra regija koju ćete zavoljeti!]
* [http://www.geografija.hr/print.asp?id_novosti=286&amp;ime_projekta=0 Geografija.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622175023/http://www.geografija.hr/print.asp?id_novosti=286&amp;ime_projekta=0 |date=22. lipnja 2007. }} Esuli ili optanti?
* [http://www.istrianet.org/ IstriaNet]
* [http://www.istrianet.org/istria/illustri/ Poznati stanovnici Istre]
* [http://www.istriadalmaziacards.com/ Cartoline storiche dell'Istria, di Fiume, del Quarnaro e della Dalmazia]

{{Slovenske pokrajine}}

[[Kategorija:Poluotoci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatske regije]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Sloveniji]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Italiji]]
[[Kategorija:Poluotoci Jadranskog mora]]
[[Kategorija:Istra| ]]</text>
      <sha1>d298ebdoehm8xkx203aniezx78dwqwq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479451</id>
      <parentid>7479442</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:48:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <comment>infookvir</comment>
      <origin>7479451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18399" sha1="9nx2guoadfgtuhtpxpljz72q92ssuxu" xml:space="preserve">{{infookvir poluotok
| ime                =  Istra
| izvorno ime        = 
| slika              = Karte Istrien en.png
| opis slike         = [[Topografska karta]] Istre i okolnih područja
| slika2             = Istrian goat v2.svg
| opis slike2        = [[Koza]] – simbol Istre, nalazi se i u štitu u kruni [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] i na [[Grb Istarske županije|grbu Istarske županije]]
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 
| zemljovid2         = 
| zemljovid2_opis    = 

| vrsta              = 
| etimologija        = 

| koordinate         = &lt;!--{{Coord||format=dms|display=inline,title}}--&gt;
| smještaj           = 
| dz                 = &lt;!-- kratica npr. HRV za zastavu s nazivom države (za više država napisati niz kratica odvojenih zarezima, bez razmaka) ... --&gt;
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| jezero             = 
| rijeka             = 
| more               = [[Jadransko more]]
| ocean              = 
| razdvaja           = 

| površina           = cca. 3500
| površina ref       = 
| duljina            = cca. 80
| duljina ref        = 
| širina             = cca. 60
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh_ref            = 

| glavno naselje      = 
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 
| stan_godina        = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 
| zemljovid_lok2     = 
| zemljovid_lok2_opis= 

| pushpin_map        = 
| mark               = &lt;!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--&gt;
| marksize           = &lt;!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --&gt;
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position =  
| bilješke           = 
| zaštita            = 
}}
[[Datoteka:Sipar archaeological site.jpg|mini|Arheološko nalazište Sipar između Zambratije i Katora]]
[[Datoteka:Rt Kamenjak, Croatia10.JPG|mini|250px|[[Rt Kamenjak]] u Istri]]
[[Datoteka:Istarska narodna nošnja.1.jpg|mini|250px|Istarska narodna nošnja]]
'''Istra''' (lat. ''Histria'', tal. ''Istria'', [[čakavsko narječje|čakavski]] ''Istrija, Jistra'')&lt;ref&gt;[http://www.istarski-rjecnik.com/pregled_rijeci/117970/ Istarski rječnik]&lt;/ref&gt; je najveći [[Hrvatska|hrvatski]] i jadranski [[poluotok]]. Nalazi se na zapadnom dijelu Hrvatske, na sjevernome dijelu [[Jadransko more|Jadrana]], na teritoriju [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Italija|Italije]].

== Zemljopis ==

Zemljopisna granica Istre ide linijom od uvale Milje ([[talijanski|tal.]] ''Muggia''), do uvale Preluka. Zapadna obala Istre je plića i razvedenija, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:

* Crvena Istra (zapadna obala) – gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
* Siva Istra (središnja Istra) – zbog sivog glinenastog tla
* Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) – zbog kamenitog tla

Istočna obala Istre (tzv. Liburnija, odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav), odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva gravitiraju Rijeci, pa je prilikom kreiranja županija 1993. godine taj dio Istre administrativno dodijeljen Primorsko-goranskoj županiji, dok veći dio hrvatskoga dijela Istre koji gravitira Puli administrativno se nalazi u [[Istarska županija|Istarskoj županiji]], koja se prostire na površini od 2.813 km². Važniji gradovi i općine u Istri su [[Pula]], [[Pazin]], [[Poreč]], [[Rovinj]], [[Opatija]], [[Buje]], [[Umag]], [[Novigrad]], [[Labin]], [[Buzet]], [[Motovun]] (svi u Hrvatskoj), te [[Kopar]] i [[Piran]] u Sloveniji.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Istre}}

Naziv Istra potječe od imena prapovijesnog plemena / naroda [[Histri]], koje je živjelo u tom području. [[Rimljani]] Histre opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda – 178. i 177. godine pr. Kr. kada ih pobjeđuje konzul Manlije Vulzon. Zadnji otpor Histri su pružili u svom sjedištu [[Nezakcij]]u (lat. ''Nesactium'') pokraj Pule. Prema [[Livije|Titu Liviju]], posljednji branitelji, uključujući i posljednjeg kralja [[Epulon]]a život su si oduzeli bacivši se sa zidina grada. Po tome događaju Nezakcij se često uspoređuje s Masadom.

Nakon pada [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadnog Rimskog carstva]], Istrom su naizmjence vladali [[Bizant]] i [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Od sredine 15. stoljeća veći dio Istre dolazi pod vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], a nakon njenog nestanka Istrom vlada [[Austrijsko Carstvo]], uz kratkotrajni prekid kada u sklopu [[Ilirske pokrajine|ilirskih provincija]] u Istri vlada [[Prvo Francusko Carstvo|Francuska]]. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Istra biva pripojena [[Kraljevina Italija|Kraljevini Italiji]], a Hrvatske i Slovenske težnje za priključenjem Istre prihvaća politika [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], koja je s Italijom bila u napetim odnosima. [[Velika Britanija]] obećava pučistima koji su 1941. godine izvršili [[državni udar u Kraljevini Jugoslaviji]] sa svrhom uvlačenja te zemlje u [[Drugi svjetski rat]], između ostaloga, da će nakon kraja rata podržati jugoslavenski zahtjev za priključenjem Istre.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=314226 Državni udar u Beogradu i Britanci - Vojni puč 27. ožujka 1941], str. 20-24, Elisabeth Barker, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 13 No. 1, 1981., pristupljeno 5. lipnja 2021.&lt;/ref&gt; Odlučni doprinos priključenju Istre Hrvatskoj ipak je imao masovni narodni ustanak u Istri 1941., i okolnost da su na kraju rata Istru zauzele snage Nove Jugoslavije, koje su se u ono vrijeme mogle osloniti na značajnu podršku [[Sovjetski Savez|Sovjetskog saveza]].


&lt;!--
Nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] regiju su pljačkali [[Goti]] i [[Langobardi]]. Slaveni se u Istri spominju već u 6. stoljeću, i to su preci kasnijih Hrvata, koji su 599. prvi put prodrli u Istru. Godine 789. Istra je pripala [[Franačko Carstvo|Franačkom Carstvu]] (pod [[Pipin III.|Pipinom III.]]) i nakon toga je njome vladao cijeli niz grofova, akvilejski patrijarsi i [[Mletačka Republika|Venecija]].

Istra je pripala [[Habsburg]]ovcima 1797. godine. Od 1805. do 1813. Istra je bila pod vlašću [[Napoleon]]a. 

Istra je tradicionalno etnički miješano područje. Za vrijeme austrijske vladavine u Istri su živjeli [[Hrvati]], [[Talijani]], [[Slovenci]] i neke manjinske skupine (npr. [[Istrorumunji]]). 

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] Istra je prešla u ruke [[Italija|Italije]]. Tokom par sljedećih desetljeća Hrvati i Slovenci su bili prisiljeni na talijanizaciju: morali su talijanizirati imena, hrvatske i slovenske škole su bile zabranjene i sl. Talijanska vlada je u Istru naselila oko 4000 Talijana iz Italije, za potrebe državne uprave i sigurnosnog aparata. Ti potezi su pogoršali već ionako napete međuetničke odnose, koji su obilježili istarsku svakodnevicu od kasnih 1870. godina naovamo.

Po završetku drugog svjetskog rata Istra je po prvi puta postala dijelom [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]],. Između 1943. i 1956. Istru je većinom prisilno napustio veliki broj stanovnika talijanske narodnosti. Broj se kreće između 190.000 i 350.000 autohtonog talijanskog stanovništva Istre, a u posljednje vrijeme istraživanja upućuju na 210.000 do 220.000 osoba (samo s područja Istre, ne ubrajajući Dalmaciju). Jedan od razloga masovnog iseljavanja ljudi koji su se izjašnjavali kao Talijani je nepoznavanje strah od nove političke situacije i kulture nove jugoslavenske vlasti. Naime, talijansko shvaćanje nacionalne pripadnosti je uvjetovano pripadanjem talijanskom kulturnom krugu, odnosno osoba koja je provela većinu života u Italiji bit će prihvaćena kao Talijan iako nema talijansko prezime, tada će se govoriti o Talijanu, hrvatskog, njemačkog ili švedskog podrijetla. Jednako shvaćanje nacionalne pripadnosti je vrijedilo i u Istri zbog snažnog utjecaja talijanske kulture. Talijansko stanovništvo Istre je u velikom broju slučajeva imala prezimena slavenskog podrijetla (Ravnich, Uicich, Sincich, Mrach) jer se radilo o potomcima doseljenika u Istri iz Dalmacije, Bosne, Albanije, Crne Gore u vrijeme Mletačke Republike koji su prihvatili talijansku, točnije venecijansku kulturu tokom 17. i 18. st. Početkom talijanskog nacionalnog pokreta oni se automatski izjašnjavaju Talijanima jer su već pripadali venecijanskom kulturnom krugu. Hrvatska historiografija kada piše o hrvatskom narodnom preporodu često ih pogrdno naziva TalijančićimaTalijanašima ili odnarođenim Hrvatima. Nakon pripajanja Istre Jugoslaviji, u Istri započinje proces &quot;slavenizacije&quot;, sva hrvatska i slovenska imena i prezimena koja su bila talijanizirina u doba fašizma ponovno se vraćaju u svoj izvorni oblik, ali na izričiti zahtjev dotične osobe.  Mnogi istarski Talijani su odbili slavenizirati (Ravnich u Ravnić, Vidulich u Vidulić) svoja prezimena jer su ona oduvijek imala talijanski oblik, a zbog razlike u poimanju nacionalne pripadnosti (netko tko ima hrvatski prezime može biti samo Hrvat po shvaćanju tadašnjih jugoslavenskih vlasti) su prvo obilježeni kao izdajice svog hrvatskog/slovenskog roda, a potom kao sluge fašizma, odnosno fašisti. U knjizi sjećanja (J. Bernas: &quot;Ci chiamavano fascisti, ma eravamo italiani&quot;) esula iz Istre se često ponavlja rečenica iz naslova, &quot;zvali su nas fašistima, a bili smo Talijani&quot;, što odlično odražava razliku između nacionalnog shvaćanja.

[[Datoteka:Crkva Beram.jpg|mini|lijevo|Malena crkvica Sv. Marija od Škriljinah u Bermu, sa svjetski poznatoj fresci [[Ples mrtvaca]] koju je 1474. naslikao [[Vincent iz Kastva]]. Foto:Zeljko Kinder-Rončević]]
U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] Istra je bila pošteđena od neposrednih ratnih zbivanja. Ipak, u devedesetim godinama je velik broj izbjeglica i prognanika iz ratom poharanih područja Hrvatske i BiH bio smješten u istarskim hotelima. U Istri je trenutno na vlasti [[Istarski demokratski sabor]] (IDS). Stanovništvo Istre izrazito poštuje specifičnost Istre.
--&gt;== Stanovništvo ==

[[Datoteka:Map Istrian Dialects Cakavian Brozovic.svg|thumb|right|230px|
Čakavski dijalekti u Istri, prema podjeli D. Brozovića
{{legenda|#FFFFBB|sjevernočakavski}}
{{legenda|#FFCC88|buzetski ili gornjomiranski}}
{{legenda|#88EE77|srednječakavski}}
{{legenda|#00CCFF|južnočakavski}}
{{legenda|#EECCFF|jugozapadni istarski}}]]Na prostoru Istre može se izdvojiti dio u sastavu Hrvatske koji obuhvaća oko 90% istarskog poluotoka i u kojem žive većinom [[Hrvati]] s oko 75% stanovništva dok manjine čine oko 25% stanovništva od čega [[Talijani]] 7% a ostatak razni drugi narodi.{{Nedostaje izvor}} Istra u sastavu Slovenije obuhvaća oko 9% istarskog poluotoka, a [[Slovenci]] su apsolutno većinsko stanovništvo. Istra u sastavu Italije obuhvaća manje od 1% površine Istre i obuhvaća svega dvije male općine kod Trsta od kojih su u jednoj većinski Slovenci, a u drugoj Talijani.

Velika većina stanovnika hrvatskog dijela Istre govori [[Čakavsko narječje|čakavskim]] narječjem [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] jezika. U nekima od tih govora (blizu granice sa [[Slovenija|Slovenijom]]) koristi se upitna zamjenica &quot;kaj&quot; pa se oni često pogrešno smatraju [[Kajkavsko narječje|kajkavcima]]. Struktura i karakteristike tih govora izrazito su čakavske. U nekim gradovima zapadne obale, te nekim selima na [[Bujština|Bujštini]] živi i talijanska manjina (7% stanovništva) koja govori [[Talijanski jezik|talijanskim]] jezikom. U slovenskom dijelu Istre govori se [[Slovenski jezik|slovenskim jezikom]], a slično kao i u hrvatskom dijelu Istre, u malom je broju zastupljena i talijanska manjina. 

Na istoku Istre, podno [[Ćićarija|Ćićarije]], u nekoliko manjih sela žive [[Istrorumunji]] ili Ćići, stanovništvo rumunjskog podrijetla koje govori vlastitim ([[Istrorumunjski jezik|istrorumunjskim]]) jezikom koji je mješavina [[Rumunjski jezik|rumunjskog]] i hrvatskog i danas su to uglavnom Hrvati.
[[Datoteka:Bukaleta_r_120909.jpg|thumb|[[Bukaleta]] u kojoj se poslužuje vino ili [[istarska supa]] tj. istarska supica]]
[[Datoteka:Kažun01.JPG|thumb|[[Kažun]], poljsko sklonište građeno tehnikom [[suhozid]]a, karakteristična za Istru]]
Prema popisu stanovništva iz 2001. vidi se broj stanovnika po općinama te kojim jezikom govore.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! width=&quot;120&quot; | Općina
! width=&quot;100&quot; | država
! width=&quot;60&quot; | Stanovnika
! width=&quot;60&quot; | Govornici talijanskog
! width=&quot;60&quot; | Govornici hrvatskog/slovenskog
|-
|[[Labin]]
|{{Z+X|HRV}}
|12426
|03.09%
|92.62%
|-
|[[Buje]]
|{{Z+X|HRV}}
|5340
|39.66%
|53.76%
|----
|[[Novigrad]]
|{{Z+X|HRV}}
|4002
|15.32%
|77.59%
|----
|[[Vodnjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|5651
|19.93%
|73.16%
|----
|[[Poreč]]
|{{Z+X|HRV}}
|17460
|06.42%
|87.12%
|----
|[[Buzet]]
|{{Z+X|HRV}}
|6059
|00.87%
|96.63%
|----
|[[Pazin]]
|{{Z+X|HRV}}
|9227
|01.21%
|97.56%
|----
|[[Pula]]
|{{Z+X|HRV}}
|58594
|04.87%
|88.38%
|----
|[[Rovinj]]
|{{Z+X|HRV}}
|14234
|10.81%
|81.85%
|----
|[[Umag]]
|{{Z+X|HRV}}
|12901
|20.70%
|72.87%
|- 
|[[Bale]]
|{{Z+X|HRV}}
|1047
|22.54%
|75.36%
|- 
|[[Barban]]
|{{Z+X|HRV}}
|2802
|00.39%
|99.21%
|- 
|[[Brtonigla]]
|{{Z+X|HRV}}
|1579
|41.29%
|52.83%
|- 
|[[Cerovlje]]
|{{Z+X|HRV}}
|1745
|00.46%
|99.31%
|- 
|[[Fažana]]
|{{Z+X|HRV}}
|3050
|04.66%
|90.75%
|- 
|[[Gračišće]]
|{{Z+X|HRV}}
|1433
|00.28%
|99.16%
|- 
|[[Grožnjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|785
|66.11%
|29.17%
|- 
|[[Kanfanar]]
|{{Z+X|HRV}}
|1457
|01.51%
|96.23%
|- 
|[[Karojba]]
|{{Z+X|HRV}}
|1489
|00.94%
|97.99%
|- 
|[[Kaštelir-Labinci]]
|{{Z+X|HRV}}
|1334
|07.80%
|88.23%
|- 
|[[Kršan]]
|{{Z+X|HRV}}
|3264
|00.40%
|94.49%
|- 
|[[Lanišće]]
|{{Z+X|HRV}}
|398
|''n.p.''
|98.99%
|- 
|[[Ližnjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|2945
|08.05%
|88.29%
|- 
|[[Lupoglav]]
|{{Z+X|HRV}}
|929
|00.32%
|98.82%
|- 
|[[Marčana]]
|{{Z+X|HRV}}
|3903
|00.74%
|97.72%
|- 
|[[Medulin]]
|{{Z+X|HRV}}
|6004
|03.05%
|89.77%
|- 
|[[Motovun]]
|{{Z+X|HRV}}
|983
|15.46%
|81.28%
|- 
|[[Oprtalj]]
|{{Z+X|HRV}}
|981
|32.11%
|65.04%
|- 
|[[Pićan]]
|{{Z+X|HRV}}
|1997
|00.95%
|98.05%
|- 
|[[Raša (općina)|Raša]]
|{{Z+X|HRV}}
|3535
|02.63%
|94.29%
|- 
|[[Sveta Nedelja (općina)|Sveta Nedelja]]
|{{Z+X|HRV}}
|2909
|01.51%
|97.32%
|- 
|[[Sveti Lovreč]]
|{{Z+X|HRV}}
|1408
|01.49%
|96.38%
|- 
|[[Sveti Petar u Šumi]]
|{{Z+X|HRV}}
|1011
|00.30%
|99.21%
|- 
|[[Svetvinčenat]]
|{{Z+X|HRV}}
|2218
|01.17%
|97.16%
|- 
|[[Tinjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|1770
|00.79%
|98.59%
|- 
|[[Višnjan]]
|{{Z+X|HRV}}
|2187
|08.78%
|89.44%
|- 
|[[Vižinada]]
|{{Z+X|HRV}}
|1137
|08.36%
|90.59%
|- 
|[[Vrsar]]
|{{Z+X|HRV}}
|2703
|02.96%
|90.75%
|- 
|[[Žminj]]
|{{Z+X|HRV}}
|3447
|01.28%
|97.80%
|-
|[[Milje (Italija)|Milje]]
|{{Z+X|ITA}}
|13208
|94.80%
|04.80%
|-
|[[Dolina (Italija)|Dolina]]
|{{Z+X|ITA}}
|6025
|29.20%
|70.50%
|-
|[[Kopar|Koper]]
|{{Z+X|SLO}}
|47539
|02.20%
|''n.p.''
|-
|[[Izola]]
|{{Z+X|SLO}}
|14549
|04.30%
|''n.p.''
|-
|[[Piran]]
|{{Z+X|SLO}}
|16758
|07.00%
|''n.p.''
|-
|[[Lovran]]
|{{Z+X|HRV}}
|3987
|01.71%
|92.65%
|-
|[[Opatija]]
|{{Z+X|HRV}}
|12719
|04.64%
|93.81%
|-
|[[Mošćenička Draga]]
|{{Z+X|HRV}}
|1641
|00.91%
|95.67%
|-
|}

== Panorama ==
[[Datoteka:Barca a vela, Poreč, Istra.JPG|800px|minijatura|središte|Jedrilica u blizini obale [[Poreč]]a]]
[[Datoteka:Crkva Beram.jpg|mini|250px|desno|Malena crkvica Sv. Marija od Škriljinah u [[Beram|Bermu]], sa svjetski poznatom freskom [[Ples mrtvaca]] koju je 1474. naslikao [[Vincent iz Kastva]]]]

== Sport ==
[[Pljočkanje]], tradicijska igra iz antičkih vremena uvrštena u popis nematerijalnih kulturnih dobara RH, prisutna je u Istri, [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Provansa|Provansi]], [[Sardinija|Sardiniji]], [[Sicilija|Siciliji]], [[Grčka|grčkim otocima]] i na [[Cipar|Cipru]]. Istarski Pljočkarski Savez jedini je savez u svijetu za taj šport.

[[100 milja Istre]] je prva hrvatska ''ultra trail'' utrka i prva hrvatska utrka na sto milja.&lt;ref&gt; [https://www.vecernji.hr/sport/startala-utrka-100-milja-istre-najjaca-ultra-trail-utrka-u-hrvatskoj-povijesti-1076657 Startala utrka 100 milja Istre] ''vecernji.hr''. Večernji list&lt;/ref&gt;

[[Biciklistička utrka Kroz Istru]] koja se održava od 1949. dio je juniorskoga svjetskog kupa i najdugovječnija hrvatska biciklistička etapna utrka.

Desetljećima se održavao [[Istarski rally]].

U Istri se nalazi ponajveći broj [[Surfanje#Surfanje u Hrvatskoj|lokacija za surfanje na valovima u Hrvatskoj]].

Održavaju se [[utrke tovara]]; najdugovječnija utrka tovara u Istri je ona u Orbanićima koja se održava od 1969.&lt;ref&gt;[https://www.glasistre.hr/istra/trke-magaraca-u-istri-tijekom-turisticke-sezone-i-blagdana-i-ponesto-o-magarcima-tovar-dugouski-tvrdoglavi-revac-upregnut-u-turizam-569102 Trke magaraca u Istri tijekom turističke sezone i blagdana] ''glas-istre.hr''. Glas Istre &lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
* [[Povijest Istre]]
* [[Istarska županija]]
* [[Istarska marka]]
* asteroid [[183 Istria]]
* [[Istarska akademija znanosti i kulture]]
* [[Porečko-pulska biskupija]]
* [[Arhitektura secesije u Istri]]
* [[Arhitektura historicizma u Istri]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Istria}}
* [http://www.istra.hr/ Turistička zajednica Istarske županije]
* [http://www.istramap.com/ Detaljna karta Istre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100426115125/http://www.istramap.com/ |date=26. travnja 2010. }}
* [http://www.histrica.com/ Istra regija koju ćete zavoljeti!]
* [http://www.geografija.hr/print.asp?id_novosti=286&amp;ime_projekta=0 Geografija.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070622175023/http://www.geografija.hr/print.asp?id_novosti=286&amp;ime_projekta=0 |date=22. lipnja 2007. }} Esuli ili optanti?
* [http://www.istrianet.org/ IstriaNet]
* [http://www.istrianet.org/istria/illustri/ Poznati stanovnici Istre]
* [http://www.istriadalmaziacards.com/ Cartoline storiche dell'Istria, di Fiume, del Quarnaro e della Dalmazia]

{{Slovenske pokrajine}}

[[Kategorija:Poluotoci u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatske regije]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Sloveniji]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Italiji]]
[[Kategorija:Poluotoci Jadranskog mora]]
[[Kategorija:Istra| ]]</text>
      <sha1>9nx2guoadfgtuhtpxpljz72q92ssuxu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grude</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11004</id>
    <revision>
      <id>7479258</id>
      <parentid>7461268</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:03:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479258</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80353" sha1="94zxot93cg9r72s0oimlv5rimmdihyy" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje
| ime                  = Grude
| ime_genitiv          = 
| izvorno_ime          =

| slika_panorama       = Grude-crkva_sv._Katarine.jpg
| opis_slike           = Crkva Svete Katarine, simbol Gruda
| slika_zastava        = Flag of Grude.jpg
| slika_zastava_veličina = 120px
| slika_grb            = grbgrude.jpg
| slika_grb_veličina   = 80px

| slika_karta          = Grude Municipality Location.png
| opis_karte           = Položaj Općine Grude na karti BiH
| lokacija_ime         = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info        = {{Z+X|BIH}}
| lokacija1_ime        = [[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info       = [[Federacija BiH]]
| lokacija2_ime        = [[Županije Federacije BiH|Županija]]
| lokacija2_info       = [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|border|25 px]] [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačka]]

| titula_vođe          = Načelnik
| ime_vođe             = [[Ljubo Grizelj]]
| stranka_vođe         = [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]

| površina_ukupna      = 218 km²

| stanovništvo_godina       = 2013.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              = 
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  = Općina
| stanovništvo_prazno1      = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;17.308
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     = Naseljeno mjesto
| stanovništvo_prazno2         = &lt;span style=&quot;color: #0c0; font-size: larger;&quot;&gt;▲&lt;/span&gt;4.347
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona       = [[CET]]
| utc_pomak            = +1
| vremenska_zona_DST   = [[CEST]]
| utc_pomak_DST        = +2
| poštanski_broj       = 88340
| pozivni_broj         = +387 (0)39
| web_stranica         = http://www.grude.info

| širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 17 | dužina-minute = 35 | dužina-oznaka = E

}}{{dz}}
'''Grude''' su [[općina]] i naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

Općina Grude smještena je na granici Bosne i Hercegovine i [[Hrvatska|Hrvatske]], na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, u [[Zabiokovlje|Zabiokovlju]]. Omeđena je [[Biokovo]]m na jugu, te planinskim masivima [[Vran]]a i [[Čvrsnica|Čvrsnice]] na sjeveru (općina [[Posušje]]). Sa svojih 17.308 stanovnika i površinom od 218 četvornih kilometara općina po geopolitičkom ustroju pripada [[Županija Zapadnohercegovačka|Županiji Zapadnohercegovačkoj]] u sklopu [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. 

Grude graniče sa svim općinama [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačke županije]]: [[Posušje]]m (na sjeveru) [[Široki Brijeg|Širokim Brijegom]] (na istoku), [[Ljubuški]]m (na jugu); kao i s općinama [[Imotski]], [[Lovreć]], [[Runovići]], [[Zmijavci]] (na zapadu) u [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinskoj županiji]].

Ovaj je krajolik obrastao niskim raslinjem tipičnim za krške krajeve. Blizina mora daje ovomu kraju blagu klimu mediteranskih obilježja.

Grude su bogate i prirodnim ljepotama – od brojnih jama i pećina karakterističnih za ovaj kameni, krški krajolik pa do – što je za ovo područje neobično – brojnih izvora i vodenih resursa ([[jezero Krenica]], rijeka Matica – Tihaljina – Trebižat).

U Grudama je osnovano [[Hrvatsko vijeće obrane]] i [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna]].

== Zemljopis ==

[[Datoteka:Panorama grada Grude.jpg|mini|200px|Grude, Imotsko polje – panorama. Grude su smještene u Imotskom polju, na njegovu jugoistočnom dijelu.]]
[[Datoteka:Grude06391.JPG|mini|200px|Ulica dr. Franje Tuđmana, najduža ulica u Grudama]]
[[Datoteka:Ulica_hrv._branitelja,Grude01381.JPG|mini|200px|Križanje ulica Hrvatskih branitelja u smjeru Ljubuškoga, dr. Franje Tuđmana u smjeru Imotskoga i Blage Zadre u smjeru Širokog Brijega]]

Općina Grude nalazi se u istočnom dijelu stare Imotske krajine, te obuhvaća istočni dio Imotskog polja.

Grude su udaljene 49&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;[http://www.viamichelin.com/viamichelin/gbr/dyn/controller/Itineraires?strStartAddress=&amp;strDestAddress=&amp;strStartMerged=Grude&amp;strDestMerged=Mostar&amp;strStartCityCountry=1025343&amp;strDestCityCountry=1025343&amp;empriseW=600&amp;empriseH=310&amp;intItineraryType=5&amp;caravaneHidden=false&amp;vh=CAR&amp;distance=km&amp;strVehicle=0&amp;devise=1.0%7CEUR&amp;carbCost=1.3&amp;isAvoidFrontiers=false&amp;isFavoriseAutoroute=false&amp;isAvoidPeage=false&amp;isAvoidVignette=false&amp;isAvoidLNR=false&amp;autoConso=6.8&amp;villeConso=6&amp;routeConso=5.6&amp;dtmDeparture=12%2F3%2F2009&amp;indemnite=0]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; od Mostara, 15&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;[http://www.viamichelin.com/viamichelin/gbr/dyn/controller/Itineraires?strStartAddress=&amp;strDestAddress=&amp;strStartMerged=Grude&amp;strDestMerged=Imotski&amp;strStartCityCountry=1025343&amp;strDestCityCountry=1752&amp;empriseW=600&amp;empriseH=310&amp;intItineraryType=5&amp;caravaneHidden=false&amp;vh=CAR&amp;distance=km&amp;strVehicle=0&amp;devise=1.0%7CEUR&amp;carbCost=1.3&amp;isAvoidFrontiers=false&amp;isFavoriseAutoroute=false&amp;isAvoidPeage=false&amp;isAvoidVignette=false&amp;isAvoidLNR=false&amp;autoConso=6.8&amp;villeConso=6&amp;routeConso=5.6&amp;dtmDeparture=12%2F3%2F2009&amp;indemnite=0]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; od Imotskog, te 82&amp;nbsp;km&lt;ref&gt;[http://www.viamichelin.com/viamichelin/gbr/dyn/controller/Itineraires?strStartAddress=&amp;strDestAddress=&amp;strStartMerged=Grude&amp;strDestMerged=Split&amp;strStartCityCountry=1025343&amp;strDestCityCountry=1752&amp;empriseW=600&amp;empriseH=310&amp;intItineraryType=5&amp;caravaneHidden=false&amp;vh=CAR&amp;distance=km&amp;strVehicle=0&amp;devise=1.0%7CEUR&amp;carbCost=1.3&amp;isAvoidFrontiers=false&amp;isFavoriseAutoroute=false&amp;isAvoidPeage=false&amp;isAvoidVignette=false&amp;isAvoidLNR=false&amp;autoConso=6.8&amp;villeConso=6&amp;routeConso=5.6&amp;dtmDeparture=12%2F3%2F2009&amp;indemnite=0]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot}}&lt;/ref&gt; od Splita.

=== Reljef i građa ===

Općina Grude je integrirana oko [[Imotsko polje|Imotskog polja]]. Ima sve karakteristike relativno zatvorene krške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfološkom pogledu, teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Imotskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava s dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba Imotskog polja na teritoriju općine Grude je 674 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 160 do 560 metara nadmorske visine. Također, najistočnija točka Imotskog polja nalazi se u grudskoj općini, u mjestu Podledinac ([[Ledinac]]). 

Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Imotskog polja zbog osnovnog geološkog suptrarta (vapnenci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Imotskog polja i ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih vapnenaca. Zbog toga se na sjeveroistočnom rubu Imotskog polja javljaju zbog zagađenih zona krška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori. Vrela:Klokun u Tihaljini, Grudsko vrilo. Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića ponor. Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja Vitroša i sjeveroistočnom rubu Imotskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.

=== Vode ===
[[Datoteka:Jezero_krenica1.jpg|mini|200px|Jezero Krenica]]
Kao osnovno obilježje ovog prostora u hidrološkom pogledu značajno je da nema stalnih površinskih tokova, a ni većih površinskih vodenih tokova. Jedini stalni tokovi su u dnu Imotskog polja među kojima je najveći tok rijeke [[Vrljika|Vrljike]], koja ponire u neposrednoj blizini središta Drinovaca, a od Zmijavaca mijenja ime u Matica. Na jugu kod naselja Peć Mlini u Drinovcima, ponovno izvire i mijenja ime u rijeka Tihaljina, nizvodno opet mijenja ime u Mlade, a imenom Trebižat ulijeva se u Neretvu. Na ovoj rijeci u Drinovcima je izgrađena HE Peć Mlini koja je od velikog značaja za općinu. Na sjeverozapadnom dijelu Kongore u Drinovcima nalazi se još jedna prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Jezero ima stalnu vezu s podzemnim vodama i nikad ne presušuje. Širina jezera je oko 300&amp;nbsp;m, a dubina 47&amp;nbsp;m.

=== Klima i vegetacija ===

Prostor općine pripada zoni submediteranske klime humidnih odlika. Prosječna godišnja količina padalina koja iznosi 1300&amp;nbsp;mm pokazuje da se prostor općine nalazi u neposrednom primorskom zaleđu. Nadmorska visina (260 – 560 m) i neposredna blizina zaleđa Jadranskog mora razlozi su izrazitog utjecaja sredozemne klime, koja je najsličnija onoj imotskoj. Raspored padalina tijekom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94&amp;nbsp;mm, srpanj: 35,2&amp;nbsp;mm i kolovoz: 67&amp;nbsp;mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja i razvoja biljaka vlada skoro prava suša kad je potrebno vršiti navodnjavanje. Vegetacijsko razdoblje traje od kraja veljače do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca srednja temperatura zraka u prosincu iznosi 5,5&amp;nbsp;°C. Temperature ispod 0&amp;nbsp;°C javljaju se od prosinca do početka travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dužeg zadržavanja. Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: južni ([[jugo]]) iz doline [[Neretva|Neretve]] ili s primorja i sjeverni ([[bura]]) iz sjevernog kontinentalnog zaleđa. Tijekom godine je više vedrih nego oblačnih dana, pa je čitavo područje s velikim brojem sunčanih sati. To omogućava sazrijevanje poljoprivrednih kultura, što je značajno za mala domaćinstva.

== Stanovništvo ==

{{glavni|Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Grude}}

=== Popisi 1971. – 1991. ===

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot;  cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9;  border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse;  font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot;  | '''Stanovništvo općine Grude'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva – Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;   
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''  
|-
|'''Hrvati'''
|16.210  (99,09 %)
|17.608 (99,10 %)
|19.111  (99,52 %)
|-
|'''Srbi'''
|9 (0,05 %) 
|35 (0,19 %)
|32 (0,16 %)
|-
|'''Muslimani'''
|4 (0,02 %) 
|4 (0,02 %)
|0 (0,00 %)
|-
|'''Jugoslaveni'''
|5 (0,03 %)
|40 (0,22 %)
|5 (0,02 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|130 (0,79 %)
|80 (0,45 %)
|55 (0,28 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''16.358'''
|'''17.767'''
|'''19.203'''
|}

==== Grude (naseljeno mjesto), nacionalni sastav ====

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot;  cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9;  border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse;  font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot;  | '''Grude'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[1991.]]'''
| '''[[1981.]]'''
| '''[[1971.]]'''  
 |-
|'''Hrvati'''
|3567  (99,13 %)
|3344 (98,99 %)
|2818  (98,98 %)
|-
|'''Srbi'''  
|6  (0,16 %) 
|8 (0,23 %)
|16 (0,56 %)
|-
|'''Muslimani''' 
|4 (0,11 %)
|1 (0,02 %)
|0
|-
|'''Jugoslaveni'''
|1 (0,02 %)
|16 (0,47 %)
|1 (0,03 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|20 (0,55 %)
|9 (0,26 %)
|12 (0,42 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''3598'''
|'''3378'''
|'''2847'''
|}

=== Popis 2013. ===

{| cellpadding=12
| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Stanovništvo općine Grude'''
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 23. travnja 2019.&lt;/ref&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|17.263 (99,74 %)
|-
|'''Srbi'''
|9 (0,05 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|2
(0,01 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|34 (0,2 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''17.308'''
|}

| valign=top |

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; | '''Grude – naseljeno mjesto
|-
| '''godina popisa'''
| '''[[2013.]]'''&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;
|-
|'''Hrvati'''
|4318 (99,33 %) 
|-
|'''Srbi'''
|3 (0,07 %) 
|-
|'''Bošnjaci'''
|1 (0,02 %)
|-
|'''ostali i nepoznato'''
|25 (0,58 %)
|-
|'''ukupno'''
|'''4347'''
|}
|}

== Naseljena mjesta ==

Općinu Grude sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;

[[Blaževići]], 
[[Borajna]], 
[[Donji Mamići]], 
[[Dragićina (Grude, BiH)|Dragićina]], 
[[Drinovačko Brdo]], 
[[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]], 
[[Gorica (Grude, BiH)|Gorica]], 
Grude, 
[[Jabuka (Grude, BiH)|Jabuka]], 
[[Puteševica]], 
[[Ružići (Grude, BiH)|Ružići]], 
[[Sovići (Grude, BiH)|Sovići]] i 
[[Tihaljina (Grude, BiH)|Tihaljina]].

== Politika ==

Na posljednjim lokalnim izborima održanim 4.  listopada 2020. za načelnika Gruda izabran je [[Ljubo Grizelj]], član [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ-a BiH]]. Ovo mu je treći načelnički mandat.

Najviše mandata u Općinskom vijeću Grude osvojio je HDZ BiH, njih 14 s 52,93&amp;nbsp;% glasova. Po tri mandata osvojili su HDZ 1990 s 12,73&amp;nbsp;%, NSRZB s 12,17&amp;nbsp;%, te HSP BiH s 10,30&amp;nbsp;% glasova. Uz njih u Općinsko vijeće je ušao još SDP BiH s dva mandata (6,57&amp;nbsp;%).

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! rowspan=&quot;2&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;
! rowspan=&quot;2&quot; | stranka
! colspan=&quot;5&quot; | broj zastupnika
!
! colspan=&quot;14&quot; rowspan=&quot;2&quot; | trenutačni broj zastupnika
|-
! 1997.&lt;ref&gt;[http://izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/97results/149%201997%20ME%20Results%2020000331%2019%2005.PDF Lokalni izbori 1997: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Grude].&lt;/ref&gt;
! 2000.&lt;ref&gt;[http://izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/2000mun/FinalPartyVotes149_20000420_11_53.PDF Lokalni izbori 2000: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Grude]. Središnje izborno povjerenstvo, 20. travnja 2000. Preuzeto 25. siječnja 2015.&lt;/ref&gt;
! 2004.&lt;ref&gt;[https://izbori.ba/Documents/Documents/Rezultati%20izbora%2096-2002/Rezultati2004/Puni/OpcinskavijecaSkupstineopstina.pdf Lokalni izbori 2004: potvrđeni rezultati. Izbori za općinsko vijeće: Općina Grude].&lt;/ref&gt;
! 2008.
! 2012.
!2020.
|-
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|HDZ BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|21|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|18|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|14|25}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|17|25}}
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
| bgcolor=#005BAA | &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| [[Narodna stranka Radom za boljitak|NSRZB]]
| style=&quot;text-align: right&quot; |
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|7|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25}}
|
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| bgcolor=#15C2EC | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska demokratska zajednica 1990|HDZ 1990]]
| style=&quot;text-align: right&quot; |
| style=&quot;text-align: right&quot; |
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#0076C0 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine|HSP BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|4|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|6|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}}
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| bgcolor=#000000 | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#E3001B | &amp;nbsp;
| [[Socijaldemokratska partija BiH|SDP BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}}
| bgcolor=#E3001B | &amp;nbsp;
| bgcolor=#E3001B | &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#00A9EE | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine|HKDU BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|5|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
|
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#088A08 | &amp;nbsp;
| [[Hrvatska seljačka stranka (Bosna i Hercegovina)|HSS BiH]]
| style=&quot;text-align: right&quot; |
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}}
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
| bgcolor=#888888 | &amp;nbsp;
| Hrvatski pravaški blok
| style=&quot;text-align: right&quot; |
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|2|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
| style=&quot;text-align: right&quot; | 
|
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
|-
| bgcolor=&quot;#888888&quot; | &amp;nbsp;
| Stranka umirovljenika BiH
| style=&quot;text-align: right&quot; |
| style=&quot;text-align: right&quot; |
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
| style=&quot;text-align: right&quot; | {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|25}}
|
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
| &amp;nbsp;
|-
|
|Hrvatska republikanska stranka 
|
|
|
|
|
|{{Infookvir politička stranka/mjesta|3|25}}
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

Načelnici općine Grude kroz povijest:
* Nika Glavaš (1955. – 1959.)
* Mile Kondža
* Ferdo Palac
* Slavko Šimić
* Mate Boban Dedić
* Ante Plejić
* Matiša Mikulić
* Ante Bazina
* Mile Leventić
* Blago Tomić
* Mato Živković
* [[Jozo Marić]] (1992. – 1996.) 
* Vinko Zorić (1996. – 2000.)
* Dobroslav Galić (2000. – 2004.)
* pok. Mate Šimunović (2004. – 2005.)
* pok. Viktor Marić (2005. – 2012.)
* Ljubo Grizelj (2012. – danas)

== Uprava ==

[[Datoteka:Grude council06380.JPG|thumb|left|250px|Zgrada općine u Grudama]]

Na području Gruda nalaze se sljedeće upravne organizacije:

*Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi ZHŽ
*Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ZHŽ

== Povijest ==
Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u pretpovijesnim vremenima. Na mjestu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika.

U kasnijim, povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, [[Salona|Salonu]] i [[Narona|Naronu]], prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

[[Srednji vijek|Srednjovjekovne]] [[Stećak|stećke]] u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima.

Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka ovo područje dolazi pod upravu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] koja u kratkom razdoblju gradi brojne škole i infrastrukturu potrebnu za funkcioniranje europske države. Ipak se ruralni karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.

Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Propašću [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] i uspostavom komunističke jednopartijske države [[SFRJ|Jugoslavije]], Grude i čitava Zapadna Hercegovina, obilježene su kao središte nacionalističkog i &quot;profašističkog&quot; hrvatstva, a samim tim nepoželjnima, jer se nisu mogle uklopiti u ideologiju bratstva i jedinstva naroda. U nacionalno-preporodnom demokratskom pokretu hrvatskoga naroda, poznatom kao [[Hrvatsko proljeće]] (1967. – 1971.), zapažen su kulturni prinos dala trojica hrvatskih intelektualaca rodom iz grudske općine, književnici [[Ivan Alilović]], [[Anđelko Mijatović]] i [[Mile Pešorda]], od kojih su prva dvojica bili i u tamnicama, a sva su trojica završili na tzv. crnim listama namijenjenim &quot;hrvatskim nacionalistima&quot;. Konačnim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod, poučen povijesnim iskustvima, još mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti izgrađivane kroz prethodna stoljeća.

Franjevci su u Grudama od 1895.

=== Grude u Prvom svjetskom ratu ===
[[Datoteka:20060511didak3.jpg|mini|250px|Fra Didak Buntić s gladnom djecom na putu za Slavoniju]]
Grude, kao i cijeli hercegovački kraj, krajem Prvog svjetskog rata pogodila je velika suša i glad. [[Fra Didak Buntić]] i hercegovački franjevci imali su glavnu ulogu u akciji spašavanja djece tijekom 1917. i 1918. godine, kada je u cijeloj Hrvatskoj, a prvenstveno u Slavoniji, zbrinuto oko 17.000 gladne hercegovačke djece. Osim franjevaca, bitan doprinos spašavanju imao je i Središnji odbor za zbrinjavanje obitelji vojnika palih u ratu i njihove siročadi. Tako se u Prvome svjetskom ratu razvila u Hrvata do tada neviđena manifestacija ljudske solidarnosti u spašavanju djece, koja je ostavila dubok trag u kolektivnoj svijesti hercegovačkih ljudi. Bila je to, za južnoslavenske krajeve, nezapamćena humanitarna akcija koja je obuhvatila svu ugroženu djecu, bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Franjevci su poveli katoličku djecu, Hamdija Kreševljaković muslimansku, a srpski su učitelji i prote poveli pravoslavnu djecu u srpska sela sjeverno od Save. Teško je ustvrditi koliko je točno djece spašeno, jer se sve odvijalo u ratnim okolnostima, no procjene govore da se radilo o 25 tisuća zbrinute djece. Djeca su uglavnom smještavana u imućnije obitelji u sjevernijim krajevima gdje je bio manji natalitet, a ponegdje je vladala i &quot;bijela kuga&quot;. Udomitelji su bili dužni starati se o njima kao o vlastitoj djeci, ne praviti razlike između smještene djece i ostalih ukućana, biti strpljivi u procesu prilagodbe, paziti na prehranu i osobnu higijenu te ih adekvatno odijevati, davati im nakon nastave i obveza u crkvi poslove koji su adekvatni njihovom tjelesnom i duševnom razvoju. Djeca su imala besplatnu zdravstvenu zaštitu, za što je bio zadužen kotarski liječnik, a u slučaju teže i ozbiljnije bolesti, kao i u smrtnim slučajevima, bili su dužni obavijestiti roditelje i Središnji zemaljski odbor. Postupak prekida smještaja bio je podrobno propisan. U postupku prekida smještaja bio je mjerodavan Središnji zemaljski odbor. Udomitelji su bili dužni skrbiti se o djeci dok od Središnjeg zemaljskog odbora ne dobiju sporazum za povratak djece njihovim kućama.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/fra_didak/10.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924073245/http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/fra_didak/10.pdf |archive-date=24. rujna 2015. |access-date=4. ožujka 2015. |deadurl=dead }}&lt;/ref&gt;

Nakon okončanja Prvog svjetskog rata i [[Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca|stvaranja]] [[Kraljevstvo SHS|Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca]] okolnosti se bitno mijenjaju. Mnogi uzroci koji su doveli do egzodusa hercegovačke djece nisu bili prevladani jer je u poratno vrijeme i dalje vladala neimaština. Središnji odbor za spašavanje djece i brigu za obitelji ratnika, sukladno novom državnom ustrojstvu, pretvara se u Oblasni odbor za zaštitu djece. Oblasni je odbor pod neposrednom kontrolom, prvo Državnih odjeljenja za zaštitu djece, a potom Ministarstva za socijalnu politiku, sa sjedištem u Beogradu. Predsjednik Oblasnog odbora i dalje je profesor [[Josip Šilović]], a dužnost tajnika obavlja [[Đuro Basariček]]. Osnovna zadaća Oblasnog odbora više nije zbrinjavanje gladne djece u sjevernim pokrajinama, nego njihov povratak u krajeve iz kojih su otišli. Povratak djece koji je vodila ''Oblasna državna zaštita djece'' također je bio dobro pripremljen. Njezini službenici su obilazeći djecu navodili da je 90 % [[djeca|djece]] izrazito zadovoljno uvjetima svog smještaja i da se nije željelo vratiti kući te da su se mnoga skrivala i bježala pred njima. Prioriteti povratka napravljeni su uvažavajući etička načela. Vraćala su se djeca iz područja koja nije okupirala talijanska vojska. Prvo su se vraćala djeca koja su imala oba [[roditelj]]a živa, zatim ona koja su imala jednog, a zatim siročad, i to samo ona koja su imala skrbnike. Za siročad koja nisu imala skrbnike preporuka je bila da ostanu kod dotadašnjih hranitelja, gdje bi se školovala za različita, uglavnom zanatska zvanja. Ako se djeca nisu mogla dalje školovati zbog nepismenosti, ostala bi raditi na poljoprivrednom imanju kod udomitelja. Pri tome bi u obiteljima koje nemaju vlastitu djecu bilo smješteno jedno dijete, a ako udomitelji imaju dijete, onda bi se u obzir uzimao spol djeteta. Kod obitelji koje imaju muško dijete, bilo bi smješteno žensko i obratno. Prema službenim podatcima, kući se do 20. kolovoza 1918. vratilo 9.451 dijete, a 2.819 je ostalo u [[Slavonija|Slavoniji]]. Ove brojke moraju se uzeti okvirno jer je stvaran broj djece smještene u [[trojednica|Hrvatskoj]] bio znatno veći te se može pretpostaviti da ih je najvjerojatnije i veći broj ostao. Tako je samo iz [[Ružići (Grude, BiH)|Ružića]] u lipnju 1919. u Slavoniji bilo smješteno još 87 djece. Nakon organiziranog povratka u [[Hercegovina|Hercegovinu]] 1918., 1919. i 1920. prestaje praćenje djece, kako onih koji su ostali u Slavoniji, tako i onih koji su se vratili u svoje domove.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/fra_didak/10.pdf |title=Bakula Anđelić, Kovačević u Fra Didak—čovjek i djelo (2009.), 214. str. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924073245/http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/fra_didak/10.pdf |archive-date=24. rujna 2015. |access-date=4. ožujka 2015. |deadurl=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/fra_didak/10.pdf Bakula Anđelić, Kovačević u Fra Didak—čovjek i djelo (2009.), 215. str.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924073245/http://www.pilar.hr/images/stories/dokumenti/fra_didak/10.pdf |date=24. rujna 2015. }} {{citat2|Prema dostupnim podatcima, postoje neka pojedinačna svjedočanstva. Mnoga djeca nakon povratka u Hercegovinu ostala su u vezi sa svojim starateljima i hraniteljima. Jedan od njih, fra Rajko Radišić (1978., 186), navodi: Na rastanku su me lijepo opremili i nadarili, a i kasnije me kao đaka pomagali. Na taj su način Slavonci pokazali pravu velikodušnost i kršćansku ljubav prema ostaloj hrvatskoj braći koja su u teškim ratnim danima živjela u najtežoj oskudici i bijedi. Kao učenik četvrtoga razreda gimnazije pohodio sam ih i kod njih ostao sve dane božićnih praznika. Oni su se tomu radovali, kao što sam se ja radovao onda kad sam u njihovoj kući našao dovoljno kruha i spoznao da ne ću više gladovati.}}&lt;/ref&gt;

=== Grude u Drugom svjetskom ratu ===

U Drugom svjetskom ratu i poraću s prostora općine Grude poginula je 1301 osoba.&lt;ref&gt;Grudski žrtvoslov 2014., Vlado Bogut, Ljubo Leko&lt;/ref&gt; Od toga 1260 muškaraca i 41 žena. Njih 1113 su bili vojnici (uglavnom domobrani i ustaše, ali je bilo i partizana, te članova njemačke vojske), a 188 civila. Najviše žrtava je bilo 1945. godine, čak 900.
Od ukupnog broja poginulih, 199 ih je poginulo u borbi, 231 strijeljan ili ubijen na neki drugi način, 102 umrla od ranjavanja, bolesti ili mučenja, 711 nestao u ratu ili na Križnom putu, a 58 ih je poginulo nesretnim slučajem.
Prosjek starosti žrtava je 27 godina. Maloljetnih žrtava je bilo 49.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! 
! Poginuli 
u borbi
! Strijeljani
ili ubijeni
na drugi način
! Umrli od ranjavanja 
ili bolesti
! Nestali
! Poginuli 
nesretnim 
slučajem
! Ukupno
|- 
| [[1941.]]
| align=right|15
| align=right|5
| align=right|2
| align=right|
| align=right|2
| align=right|24
|- 
| [[1942.]]
| align=right|41
| align=right|13
| align=right|4
| align=right|2
| align=right|4
| align=right|64
|-
|[[1943.]]
| align=right|42
| align=right|33
| align=right|16
| align=right|3
| align=right|25
| align=right|119
|-
|[[1944.]]
| align=right|49
| align=right|36
| align=right|14
| align=right|3
| align=right|12
| align=right|114
|-
|[[1945.]]
| align=right|47
| align=right|107
| align=right|31
| align=right|702
| align=right|13
| align=right|900
|-
|[[1946.]]
| align=right|4
| align=right|17
| align=right|7
| align=right|1
| align=right|1
| align=right|30
|-
|[[1947.]]
| align=right|
| align=right|11
| align=right|7
| align=right|
| align=right|
| align=right|18
|-
|[[1948.]]
| align=right|1
| align=right|2
| align=right|6
| align=right|
| align=right|
| align=right|9
|-
|[[1949.]]
| align=right|
| align=right|
| align=right|3
| align=right|
| align=right|
| align=right|3
|-
|[[1950.]]
| align=right|
| align=right|1
| align=right|2
| align=right|
| align=right|
| align=right|3
|-
|[[1951.]]
| align=right|
| align=right|1
| align=right|7
| align=right|
| align=right|
| align=right|8
|-
|[[1952.]]
| align=right|
| align=right|
| align=right|1
| align=right|
| align=right|
| align=right|1
|-
|[[1954.]]
| align=right|
| align=right|
| align=right|1
| align=right|
| align=right|
| align=right|1
|-
|[[1958.]]
| align=right|
| align=right|2
| align=right|
| align=right|
| align=right|
| align=right|2
|-
|[[1959.]]
| align=right|
| align=right|1
| align=right|
| align=right|
| align=right|
| align=right|1
|-
|[[1969.]]
| align=right|
| align=right|
| align=right|
| align=right|
| align=right|1
| align=right|1
|-
|[[1972.]]
| align=right|
| align=right|1
| align=right|1
| align=right|
| align=right|
| align=right|2
|-
|[[1979.]]
| align=right|
| align=right|1
| align=right|
| align=right|
| align=right|
| align=right|1
|-
|Ukupno
| align=right|199
| align=right|231
| align=right|102
| align=right|711
| align=right|58
| align=right|1301
|}

Na prostoru općine Grude poginulo je 126 osoba koje su rođene izvan nje. Među njima je bilo najviše vojnika, u prvom redu pripadnika partizanskih jedinica, prvenstveno 3. dalmatinske brigade, ali i pripadnika vojske NDH, kao i njemačkih vojnika, te civila. Od 126 poginulih, za njih 106 je utvrđen identitet.

=== Grude u Domovinskom ratu ===
{{Glavni|Dodatak:Popis poginulih i nestalih branitelja Općine Grude}}

Na dan pada Vukovara, 18. studenog 1991., u Grudama je osnovana Hrvatska zajednica Herceg-Bosna. Prvi glavni grad bile su Grude, a kasnije je to postao Mostar. Utemeljena je kao odgovor na velikosrpsku i muslimansku agresiju na hrvatska mjesta u BiH. Osim Gruda, u sastav su ušli i [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].
U Grudama je, 08. travnja 1992., osnovano i [[Hrvatsko vijeće obrane]] kao oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. HVO je nakon Daytonskog mirovnog sporazuma definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane 2005. godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Isti dan kada je osnovan HVO, počelo je prvo bombardiranje Gruda.  Napadi su vršeni na civilne i gospodarske objekte, a najgore je prošla zgrada u središtu Gruda koja je kasnije nazvana Betonka zbog svoje snage i izdržljivosti. U njoj je bila ostala samo jedna obitelj, i to znameniti grudski slikar i nekadašnji nastavnik Stjepan Mikulić Bili, supruga mu Slava i djeca Zora, Ivana i Zoran. I na sreću svi su preživjeli. Grude su granatirane još tri puta, 21. i 22. travnja, te 8. svibnja. U tim granatiranjima život su izgubile dvije osobe – Gruđanka Nevenka Ćorluka i 10-godišnji Mostarac Sanel Šegetalo koji je s obitelji i mnoštvom drugih izbjeglica putovao za Hrvatsku.

Nakon okupacije Mostara i zaustavljanja tenkova JNA u Pologu, djelatnici Doma zdravlja Široki Brijeg počeli su se pripremati za rad u ratnim uvjetima. Dom zdravlja Široki Brijeg inicirao je sastanak 24. rujna 1991. godine na kojem su bili liječnici iz DZ Široki Brijeg, mr. Mate Boban, te predsjednik SO Široki Brijeg Anđelko Mikulić. Na sastanku je zaključeno da se hitno osposobe prostorije Duhane stanice u Grudama za ratnu bolnicu. Razlozi uspostave ratne bolnice bili su udaljenost od bojišnice i komunikacijska povezanost s ostalim herceg-bosanskim općinama i gradom Splitom. 26. rujna 1991. održan je i sastanak u Grudama, te je prihvaćeno da ratna bolnica bude u Grudama.  Dogovoreno je da se požuri s adaptacijom operacijske dvorane i ostalih prostorija. Građevinski radovi povjereni su GP &quot;Novogradnja&quot;, a montiranje operacijske dvorane &quot;Fealu&quot; iz Širokog Brijega. Na drugom sastanku u Grudama, 1. listopada 1991., odlučeno je da se preuzmu poljske bolnice u Ljubuškom i Čapljini, te je dogovoreno da se teški ranjenici evakuiraju u Split, dok bi se lakši liječili u Grudama.

Današnje vlasti također u planu imaju otvaranje kliničke bolnice u Grudama. Razloga za to je više: ZHŽ nema vlastitu bolnicu, u Grudama je sjedište županijskog ministarstva zdravstva, ratna bolnica nalazila se upravo u Grudama.{{ni}}

== Gospodarstvo ==

Općina Grude u Bosni i Hercegovini ima više zaposlenih nego prije rata. Sva najznačajnija poduzeća u Grudama bave se proizvodnjom i u privatnom su vlasništvu. Iz Gruda je i najpoznatiji bosanskohercegovački brend – tvrtka Violeta. Po broju nezaposlenih Bosna i Hercegovina je u europskom vrhu, a po gospodarskoj razvijenosti na dnu europske ljestvice. No, nije ni u BiH sve tako crno. Postoje općine u ovoj zemlji, koje su i po jednom i po drugom pokazatelju na europskoj razini. Jedna od takvih je i hercegovačka općina Grude koja sa 16 tisuća stanovnika ima više zaposlenih nego prije rata. Podaci o djelatnosti najznačajnih tvrtki čije je sjedište u Grudama pobijaju rašireno mišljenje kako u Hercegovini uglavnom cvjeta trgovina. Ako je to odmah nakon rata i bilo tako, sada više nije. Gotovo sve značajnije grudske kompanije se bave proizvodnjom i sve su u privatnom vlasništvu.

* Violeta
Brend je lansiran 2002. godine i za više od deset godina postojanja postao je regionalni lider u proizvodnji higijenskih proizvoda. Violeta danas ostvaruje promet od 4,5 milijuna eura, a zapošljava oko 850 djelatnika&lt;ref&gt;https://www.youtube.com/watch?v=B9f8VWr1k0k&lt;/ref&gt; i osim u zemlje regije, svoje proizvode izvozi i na tržište Europske unije, te u Libiju. Tvrtka svoje poslovnice ima i u [[Tomislavgrad]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Bihać]]u, [[Vitez (BiH)|Vitezu]], [[Jelah (Tešanj, BiH)|Jelahu]], [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Trebinje|Trebinju]], [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Rijeka|Rijeci]], [[Vukovar]]u i [[Ljubljana|Ljubljani]]. Violeta je 2011. otvorila i proizvodni pogon u [[Sv. Ivan Zelina|Sv. Ivanu Zelini]]. Pogon je vrijedan 12 milijuna eura, a opremljen je tehnologijom koja je u ovom trenutku najkvalitetnija i najmodernija na svjetskom tržištu. Predviđeni godišnji kapacitet je oko 15 tisuća tona papira na godinu. Pokretanjem ove tvornice Violeta u narednih nekoliko godina planira zapošljavanje oko 200 djelatnika koji će raditi na poslovima u proizvodnji i distribuciji Violeta proizvoda u Hrvatskoj. U sastavu grupacije Violeta nalaze se i dva shopping centra Prodex, u Grudama i Tomislavgradu.
U siječnju 2014. Violeta je u Grudama otvorila i tvornicu za proizvodnju šampona i deterdženata. Vrijednost investicije je 30 milijuna KM, a tvornica zapošljava oko 90 radnika.&lt;ref&gt;[http://www.oslobodjenje.ba/ekonomija/violetina-tvornica-za-proizvodnju-sampona-i-deterdzenata-krece-sa-radom-novi-proizvodi-za-domace-i-strana-trzista Violetina tvornica za proizvodnju šampona i deterdženata kreće sa radom: Novi proizvodi za domaće i strana tržišta].&lt;/ref&gt;

* Grafotisak
Grafotisak je najuspješnija tvrtka u grafičkoj industriji Bosne i Hercegovine. Pod istim imenom i u istom vlasništvu postoji još od 1983. godine. Osnovan je kao poduzeće grafičkih proizvoda, a početkom 1990-tih proširuje svoju djelatnost distribucijom školskog i uredskog materijala, te grafičkog repromaterijala. Od tada uspješno plasira robne marke svojih dobavljača i vlastite proizvode na tržište BiH, ali i na tržište u regiji. Grafotisak je 2008. godine postao vlasnik 50 % poduzeća Fokus d.o.o. Zagreb, tržišnog lidera u distribuciji uredskog i školskog materijala, te konfekcioniranog papira u Republici Hrvatskoj. Fokus d.o.o. je stopostotni vlasnik poduzeća Fokus office d.o.o. Beograd i Ram3 d.o.o. Zagreb. Trenutno zapošljava oko 300 radnika.

* Lumen
Poduzeće je svoj razvoj započelo kao zanatska radionica za proizvodnju svijeća 1986. godine, dok danas posluje kao gospodarsko društvo sa 60 uposlenih.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.lumen.ba/hr/o-nama |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150212142156/http://www.lumen.ba/hr/o-nama |archive-date=12. veljače 2015. |access-date=12. veljače 2015. |deadurl=dead }}&lt;/ref&gt; U sastavu tvrtke nalazi se tvornica svijeća, te veleprodaja i maloprodaja dekorativnih artikala i repromaterijala za cvjećarstvo. Sjedište tvrtke je u Drinovcima (općina Grude), a posjeduje i poslovnice u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Banja Luka|Banjoj Luci]], te veleprodaju suvenira u [[Međugorje|Međugorju]]. 2013. otvoreno je i poduzeće u Zagrebu.

* Delux
Poduzeće Delux osnovano je 1994. godine kao poduzeće za proizvodnju aluminijskih žaluzina i vertikalnih trakastih zavjesa. Danas se proizvodnja odvija u proizvodnim objektima površine 2500 m2 opremljenim najsuvremenijom opremom. Tvrtka ima svoje podružnice u [[Mostar]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Travnik]]u i [[Bosanska Gradiška|Gradišci]].

* Franck 
Od 2008. godine u Grudama se nalazi i proizvodni pogon za proizvodnju i preradu kave tvrtke Franck. Do sada je u nju uloženo preko šest milijuna KM, a tvornica zapošljava oko 30 radnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://bljesak.info/rubrika/business/clanak/franck-do-sada-u-proizvodni-pogon-u-grudama-ulozio-6-milijuna-km/99726 |title=Arhivirana kopija |access-date=2. veljače 2015. |archive-date=3. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150203010131/http://bljesak.info/rubrika/business/clanak/franck-do-sada-u-proizvodni-pogon-u-grudama-ulozio-6-milijuna-km/99726 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

* Grudska pivovara
Osnovana je 1999. godine, a prestala s radom 2012. nakon par godina lošeg poslovanja. Krajem siječnja 2015. završen je pravni dio ponovnog pokretanja grudske pivovare, te potpisan ugovor između vlasnika Pivovare i inozemnog partnera. Pogon pivovare je moderno opremljen i ima visoko automatiziran cjelokupni tehnološki proces od prijema i skladištenja sirovina do gotovog proizvoda.&lt;ref&gt;[http://www.grude-online.info/ekskluzivno-grudska-pivovara-ponovno-krece-s-radom/] Ekskluzivno: Grudska pivovara ponovno kreće s radom]&lt;/ref&gt;

* Putovi Grude
Putovi Grude su pravni slijednik poduzeća za održavanje i zaštitu puteva &quot;Grude&quot; utemeljenog u sklopu sustava &quot;Putevi BiH&quot; 1978. godine. Iako je temeljna djelatnost tvrtke bila održavanje i zaštita cesta, zbog izrazito male mreže magistralnih i regionalnih cesta bila je prisiljena ići u tržišne utakmice sa specijaliziranim graditeljskim tvrtkama što je rezultiralo time da je se profilirala kao poduzeće osposobljeno za izvođenje svih graditeljskih zahvata. 2001. godine završen je proces privatizacije, te je danas ono 100 % u privatnom vlasništvu dijela uposlenih radnika.

* Toming Drinovci
Privatno poduzeće osnovano 1995. godine. Sjedište tvrtke je u [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovcima]]. Bavi se građevinskim uslugama, a od 2011. godine pronalazi svoje mjesto i u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora u čemu vidi budućnost svoga poslovanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.toming.ba/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141218075900/http://toming.ba/ |archive-date=18. prosinca 2014. |access-date=23. ožujka 2015.}}&lt;/ref&gt; Toming zapošljava 37 radnika, a najveći broj njih je upravo iz Drinovaca.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_3.pdf |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150223161129/http://maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_3.pdf |archive-date=23. veljače 2015. |access-date=23. ožujka 2015. |deadurl=dead }}&lt;/ref&gt;

* Bili Brig
Tvrtka osnovana 1993. godine. Osnovna djelatnost poduzeća je uvoz, distribucija i prodaja brendova Fructal, Pernod Ricard, Roner, Vrhunskih vina itd. Poduzeće u svom portfelju ima i supermarket s vrhunskom ponudom. Osim u Grudama, Bili Brig ima poslovnice i u Sarajevu, [[Brčko]]m i Banjaluci. Danas na teritoriju cijele države zapošljava više od 100 radnika.

* Bilo Trade
Poduzeće osnovano 1992. godine, specijalizirano za prodaju okova, boja i lakova, te alata poznatih europskih proizvođača. Trenutno zapošljava pedesetak radnika, a 2002. godine otvorili su svoju poslovnu jedinicu i u Sarajevu.&lt;ref&gt;http://www.bilo-trade.com&lt;/ref&gt;

=== Turizam ===

Na sjeverozapadnom dijelu Kongore (Drinovci) nalazi se prirodna rijetkost ovog podneblja – jezero Krenica. Ima stalnu vezu s podzemnim vodama i nikada ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m, a dubina 50 m. Postoje brojne legende o nastanku jezera koje se uvijek slušaju s istim zanimanjem. Iznad izvora rijeke Tihaljine na 260 m nadmorske visine nalazi se Ravlića pećina. Arheološkim iskapanjima pronađeni su ostaci naselja koje potječe iz vremena neolitika. 
U čast jednog od najvećih hrvatskih pjesnika – Antuna Branka Šimića, te njegovog brata, književnika Stanislava, u Grudama je pokrenuta kulturna manifestacija Šimićevi susreti. Održava se svake godine u svibnju i privlači velik broj ljudi, kako iz Gruda, tako i iz okolnih mjesta.
Od pjevanja na grudskom području (Donja (imotska) bekija) najprofiliraniji i trenutno najaktualniji vokalni žanr je ganga, bećarac, putničko pjevanje, brojke, džotaviceisvistilovi pjevanja najčešće se izvode u desetercu i svitina čini pjevanja svrstavaju se pod jedan naziv – “bekijsko pivanje“. Navedeni način i pjevanja i sviranja ne mogu se notno zapisati, pa su zbog svog načina izvođenja i arhaičnosti daleko poznati u cijelom svijetu. Ganga kao način pjevanja Zagore i dijela Dalmacije i Hercegovine stavljena je na listu ugrožene svjetske baštine, zaštićena kao nematerijalna baština od [[UNESCO|UNESCA]].
S obzirom na veličinu općine i njen turistički potencijal, trenutačni smještajni kapaciteti zadovoljavaju potrebe. Na prostoru općine nalazi se jedan hotel – &quot;Otok&quot; (kapacitet 23 sobe s 62 ležaja), dok se ostatak smještajnih kapaciteta nalazi na Seoskom turizmu &quot;Marića Gaj&quot; (24 ležaja), te motelima &quot;Dorin&quot; i &quot;Kod Barića&quot;.
Gastro ponudu općine Grude čine jela i pića karakteristična za područje Hercegovine: hercegovački pršut, raštika, pura, jela ispod hercegovačke peke ili sača, poznata hercegovačka loza i mnoga druga.

== Infrastruktura ==

=== Prometna infrastruktura ===

Grude su magistralnom cestom M 225 povezane s općinama Ljubuški i [[Imotski]] u Republici Hrvatskoj, te regionalnim cestama s Posušjem i Širokim Brijegom. Kroz općinu Grude prolazi i regionalna cesta R 851 Sovići – Drinovci – Tihaljina – Klobuk. Podaci o dužini cesta po kategorijama i o broju putničkih vozila za 2007. godinu:
{| class=&quot;wikitable&quot;
! 
! Magistr. ceste&lt;br&gt;(km)
! Region. ceste&lt;br&gt;(km)
! Lok. ceste&lt;br&gt;(km)
! Ukupno registr.&lt;br&gt;putničkih vozila
! Broj stan.&lt;br&gt;po reg. vozilu
|- 
| [[Široki Brijeg]]
| align=right|27
| align=right|15
| align=right|160
| align=right|7055
| align=right|4,2
|- 
| Grude
| align=right|18
| align=right|31
| align=right|176
| align=right|3949
| align=right|3,4
|-
|[[Ljubuški]]
| align=right|37
| align=right|42
| align=right|156
| align=right|5744
| align=right|3,8
|-
|[[Posušje]]
| align=right|25
| align=right|60
| align=right|191
| align=right|3294
| align=right|4,9
|-
|[[Zapadnohercegovačka županija|ZHŽ]]
| align=right|107
| align=right|148
| align=right|683
| align=right|20072
| align=right|4,1
|-
|[[Federacija BiH|FBiH]]
| align=right|
| align=right|
| align=right|
| align=right|374381
| align=right|6,2
|}
Iz ovoga je vidljivo da je broj registriranih vozila u odnosu na broj stanovnika najveći u Grudama.

Izgradnja zaobilaznice započeta je 2006. godine s ciljem da se centar grada rastereti od prometa (posebno onog teretnog). Kroz sami centar prolazi magistralna cesta Imotski – Grude zbog čega su problemi u prometu svakodnevna pojava. No, niti skoro deset godina nakon početka, zaobilaznica još nije u potpunosti završena. Najveći problem su imovinsko-pravni odnosi zbog čega se bilo kakva izgradnja već u startu opstruira.&lt;ref&gt;http://otvoreno.ba/regije/siroki-brijeg/29558-ceste-federalna-vlada-u-posljednjih-godinu-i-pol-ulozila-u-grude-milijun-km {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150130182116/http://otvoreno.ba/regije/siroki-brijeg/29558-ceste-federalna-vlada-u-posljednjih-godinu-i-pol-ulozila-u-grude-milijun-km |date=30. siječnja 2015. }} Federalna vlada u posljednjih godinu i pol uložila u Grude milijun KM&lt;/ref&gt;

=== Komunalna infrastruktura ===

Glavni vodoopskrbnim sustavom općine Grude (službeni javni vodovodom) gospodari JP Komunalno iz Gruda. Vodozahvat ovog vodovoda je na izvoru Grudsko Vrilo, udaljenom oko 4,5&amp;nbsp;km od općinskog središta Grude. Na lokaciji izvora izrađena su 4 bunara pojedinačnih kapaciteta 1x22 l/s; 1x32 l/s; 1x40 l/s i 1x55 l/s, iz kojih se voda tlači u vodospremu &quot;Grudsko Vrilo&quot;,
obujma 750 m³, kote dna 352 m i kote vode 356 m nadmorske visine.
Crpljenje iz bunara obavlja se ručnim upravljanjem praćenjem potrošnje i nivoa u vodospremi G. Vrilo. Vodosprema se puni kroz čelični (tlačni) cjevovod promjera 368/352,8&amp;nbsp;mm.
Općina Grude 2005. godine započela je veliki projekt rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava na području općine. Ovim projektom je sustav moderniziran i proširen, te je trenutačno (2012.) više od 80 % općine Grude pokriveno primarnom vodoopskrbnom mrežom.
Urbani dio općine Gruda je u cijelosti pokriven kanalizacijskom mrežom. Prema službenim podacima u užem središtu Gruda živi 3800 stanovnika od kojih je na kanalizacijsku mrežu priključeno oko 1500 što je Dužina kanalizacijske mreže je 9,6&amp;nbsp;km.

=== Elektroenergetska infrastruktura ===

Cjelokupna 10 kV mreža u općini Grude se opskrbljuje električnom energijom iz TS 110/35/10 kV &quot;Grude&quot;. Navedena transformatorska stanica se opskrbljuje preko DV 110 kV Grude-Široki Brijeg, dok istu prosljeđuje preko DV 110 kV Grude-Posušje prema TS 110/35/10 kV &quot;Posušje&quot;. Unutar TS 110/35/10 kV &quot;Grude&quot; instalirana su dva trofazna tronamotajna transformatora. U općini Grude ima ukupno 125 transformatorskih stanica s ukupnom instaliranom snagom od 28 920 kVA.
Popis niskonaponskih mreža u općini Grude bio bi poduži jer sadrži ukupno 118 mreža. Dobar dio niskonaponske mreže je obnovljen, te je u dobrom stanju. Međutim još uvijek u dijelovima općine postoje tzv. ”sive zone” u kojima se mora ulagati napore za poboljšanje stanja. Elektroenergetska opskrpljenost područja općine Grude je riješena izgradnjom hidrelektrane Peć– Mlini u naselju Drinovci.
Instalirana snaga hidroelektrane Peć Mlini iznosi 2x15 MW. Koristi vode rijeke Vrlike-Matice na prirodnoj visinskoj razlici od 107 metara između Imotskog polja – Nuga (Drinovci) i strojarnice u podnožju brda Petnik na lokaciji Peć Mlini-Drinovci. U pogon je puštena 2004. godine.

=== PTT infrastruktura (telekomunikacije i internet) ===
Fiksna i mobilna telekomunikacijska mreža na području općine Grude sasvim je zadovoljavajuće razvijena i u potpunosti zadovoljava potrebe sadašnjih, a i budućih potreba poslovnog i javnog sektora, prateći pri tome u potpunosti suvremene svjetske tehnologije u ovoj oblasti.

== Poznate osobe ==

[[Datoteka:Blago_zadro.jpg|mini|150px|General Blago Zadro]]
{|
| width=&quot;33%&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Andrijica Šimić]], hajduk 
* [[Paškal Buconjić]], biskup
* [[Antun Branko Šimić]], pjesnik ([[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]])
* [[Stanislav Šimić]], književnik ([[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovci]])
* [[Rafael Boban|Rafael (Ranko) Boban]], pukovnik i general u NDH
* [[Ivan Alilović]], književni povjesničar
* [[Mate Boban]], čelnik HR Herceg-Bosne 
* [[Ante Paradžik]], političar
* [[Blago Zadro]], general-bojnik Hrvatske vojske
* [[Zvonko Bušić]], hrvatski politički emigrant i aktivist za neovisnost Hrvatske
* [[Josip Leko]], političar
* [[Mile Pešorda]], književnik, profesor romanistike, inicijator i potpisnik [[Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku|Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku]] objavljene [[28. siječnja]] [[1971.]]
| width=&quot;33%&quot; valign=&quot;top&quot; |
* [[Boro Grubišić]], političar
* [[Stipe Leko Ćipa]], ultramaratonac, rekorder Hrvatske i BiH u disciplini 24h (223&amp;nbsp;km)
* [[Ljubo Jurčić]], političar i ekonomski stručnjak 
* [[Milan Bandić]], bivši gradonačelnik [[Zagreb]]a
* [[Damir Pešorda]], književnik, kroatist, ukrajinist, prevoditelj i profesor
* [[Goran Marić]], bivši nogometni sudac, političar i ministar u Vladi Andreja Plenkovića
* [[Zvonimir Boban]], bivši nogometaš
* [[Krunoslav Jurčić]], nogometni trener
* [[Dario Šimić]], bivši nogometaš
* [[Jerko Leko]], bivši nogometaš
* [[Tomislav Bušić]], nogometaš
*[[Zdravko Nikić]], književnik
|}

== Spomenici i znamenitosti ==
Prethistorijska nalazišta (Ravlića pećina...), ostaci antičkih puteva, srednjovjekovnih kultnih mjesta, ponešto tipične ruralne arhitekture s prijelaza stoljeća, poneki socrealistički ostatak i ponajviše nove kič arhitekture nalaze se u Grudama.

U središtu grada nalazi se Park hrvatskih velikana sa spomenikom u sredini.
[[Datoteka:Park_hrvatskih_velikana01157.JPG|thumb|left|200px|Park hrvatskih velikana]]
Najdulja ulica u Grudama nosi ime Republike Hrvatske. Jedna od duljih nosi ime [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].

== Obrazovanje ==

Općina Grude ima jednu srednju, te tri osnovne škole (sa šest područnih škola) u kojima se učenici školuju za razna zanimanja. Velik broj učenika iz grudske općine se školuje u susjednom [[Imotski|Imotskom]]. Na prostoru Općine djeluju sljedeće školske ustanove:
*Osnovna škola Ruđera Boškovića, Grude (2012. 987 učenika) s područnim školama u Ružićima, Ledincu, Borajni, Poganoj Vlaci, Dragićini i Vrućicama.
*Osnovna škola fra Stjepana Vrljića, Sovići (2012. 348 učenika)
*Osnovna škola Antuna Branka i Stanislava Šimića, Drinovci (2012. 390 učenika) s područnom školom u Tihaljini. 
*Srednja škola Antuna Branka Šimića, Grude (2012. 586 učenika)

Osnovna škola je prvi put u Grudama otvorena davne 1905. godine u jednoj gradskoj prostoriji, a prvi učitelj bio je Stjepan Šenda iz Donjeg Vakufa. Nastavu su pohađala svega 33 učenika. Kao osmogodišnja škola počela je s radom 1960./61. godine u zgradi današnje Srednje škole Antuna Branka Šimića. Pohađalo ju je 450 učenika. 1981./82. godine prelazi u novosagrađenu školsku zgradu, gdje se nastava održava i danas. Te školske godine bilo je upisano 1027 učenika. Odmah nakon rata, 1995. godine, osnovana je i Osnovna glazbena škola.

Srednja škola Antuna Branka Šimića u Grudama otpočela je s radom školske 1964./65. godine kao gimnazija. Tad su upisani su prvi srednjoškolci, odnosno tri odjela prvog razreda s 109 učenika. Novosagrađeni gimnazijski prostori oslanjaju se na staru zgradu osnovne škole s kojom čini jedinstvenu arhitektonsku i funkcionalnu cjelinu. Do reforme srednjeg usmjerenog obrazovanja i odgoja, školske godine 1980./81., grudska gimnazija je bila mala, ali priznata škola koju je, u njenoj šesnaestogodišnjoj povijesti, završilo 932 učenika. Mnogi od njih su danas poznati pjesnici, profesori, liječnici, političari, poslovni ljudi. Školske godine 1980./81. kreće reforma srednjeg usmjerenog obrazovanja i odgoja. Gimnazije su zatvarane u malim općinskim središtima i tako postale privilegija velikih usrbanih sredina. Te godine je, u četiri struke i osam zanimanja, u prvi razred upisano 292 učenika. Iste godine škola mijenja ime u &quot;Centar usmjerenog obrazovanja i odgoja&quot;. Ekspanzija struka i zanimanja, odnosno broja učenika se nastavlja i sljedeće godine. Iste godine, na inicijativu tadašnjih općinskih vlastodržaca, Centar mijenja ime u Srednjoškolski centar &quot;Ferdo Palac&quot;. Sljedeće školske godine Centar je imao 24 odjela s 833 učenika. 
Uvođenje matematičko-fizičko-računarske struke školske 1987./88. godine čini prekretnicu u povijesti škole. Uspješnim zadovoljavanjem postavljenih kriterija visokih pedagoških normativa, tadašnja ministrica obrazovanja SR BiH Vesna Selimović spominjala je Grude kao pozitivan primjer.
Školske 1989./90. godine Centar po treći put mijenja ime. Ovaj put ime dobiva po najvećem grudskom, te jednom od najvećih hrvatskih pjesnika svih vremena, [[Antun Branko Šimić|Antunu Branku Šimiću]]. 1999. godine, uz pomoć Zapadnohercegovačke županije, Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i športa, te Općine Grude, izvršena je obnova školske zgrade.
Trenutno u školi postoji devet smjerova: opća gimnazija, ekonomski tehničari, geodetski tehničari, farmaceutski tehničari,  komercijalni tehničari, medicinske sestre/tehničari, građevinski tehničari, kuhari i konobari.

== Mediji ==
U Grudama od 11. studenoga 1998. redovni program emitira [[Radio Grude]].&lt;ref&gt;[https://hr-hr.facebook.com/rgrude/about Facebook] Radio Grude – Info  (pristupljeno 22. svibnja 2017.)&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
Grude su do 18. stoljeća bile sastavnim dijelom nekadašnje starohrvatske župe Imota, a u tursko doba i dio Nahije Imotski (imotsko-bekijska ikavica: naija) te baštine izuzetnu i raznovrsnu kulturnu povijest. Bogate su nalazištima stećaka (poglavito Gorica i Ledinac), a u Gorici je otkrivena ranokršćanska bazilika sv. Stjepana, najstarija na području stare imotske županije. Imaju svoju radio-postaju, a povremeno objavljuju i novine Hrvatska gruda, pokrenute u tijeku Domovinskoga rata. Jedina kulturna manifestacija od širega značenja u Grudama su Šimićevi susreti, pokrenuti inicijativom hrvatskoga pjesnika studenta romanistike u Sarajevu Mile Pešorde i prvi put održani u jeku Hrvatskoga proljeća godine 1970., u subotu 30.05.1970. u Grudama i nedjelju 31.05. u Drinovcima (vidi: KRŠNI ZAVIČAJ br.1, Drinovci, 1970., Oslobođenje, Sarajevo, 6.06.1970. str.6., Vjesnik, Zagreb, 16.06.1970.), a po &quot;novom&quot; kalendaru i lažnom rodnom listu od 1964. godine u Drinovcima,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/1Godisnjak.pdf |title=Godišnjak MH Grude br. 1, Grude 2007., str. 130. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131013025605/http://maticahrvatska-grude.org/dokumenti/1Godisnjak.pdf |archive-date=13. listopada 2013. |access-date=25. veljače 2014. |deadurl=dead }}&lt;/ref&gt; kad je postavljena spomen-ploča u čast braći Šimić na njihovu rodnu kuću, a tom su značajnom događaju prisustvovali mnogi uglednici iz tadašnjeg kulturnog, književnog, političkog i javnog života, među kojima i pokojni [[Dragutin Tadijanović]]. U Grudama je vrlo aktivna [[Matica hrvatska]] Ogranak Grude, koja je do sada objavila više od deset knjiga, a njezin je rad obnovljen 2005. godine. Također Matica hrvatska Grude izdaje i godišnjak &quot;Susreti&quot;. U svibnju 1968. u Grudama je objavljena revija &quot;Ogledalo&quot; (gl. i odg. urednik i pokretač Mile Pešorda), koju su vlasti trajno zabranile i uništile. Suvremeni hrvatski pisci rodom iz ove općine: [[Ivan Alilović]], [[Anđelko Mijatović]], fra [[Andrija Nikić]], [[Mile Pešorda]], [[Milka Tica]], [[Zdravko Kordić]], [[Ljubica Benović]], [[Natalija Palac]], Zdravko Nikić. Likovni umjetnici: [[Veselko Zorić]], [[Drago Bušić]] i drugi.

Trenutno u Grudama postoji šest kulturno-umjetničkih društava:
* Hrvatsko kulturno umjetničko društvo &quot;Sv. Kata&quot;, Grude
* Hrvatsko kulturno umjetničko društvo &quot;Sv. Ivan Krstitelj&quot;, Ružići
* Hrvatsko kulturno umjetničko društvo &quot;Sovići&quot;, Sovići
* Hrvatsko kulturno umjetničko društvo &quot;Tihaljina&quot;, Tihaljina
* Kulturno umjetničko društvo &quot;Sloga&quot;, Gorica

U Općini djeluju i sljedeće udruge mladih:
* Grudska udruga mladih (GRUM)
* Udruga mladih Drinovci (UMD)
* Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići

=== Obljetnice, kulturna, športska i druga događanja kroz godinu ===

===== Siječanj =====
* Noć muzeja u Gorici

===== Veljača =====
* Korizmene tribine u Gorici
* Dan sjećanja na prof. Ivana Alilovića
* Misa zadušnica za pok. Karolja Jelačika

===== Ožujak =====
* Obljetnica smrti pok. Viktora Marića
* Obred primanja i obećanja u Franjevačkoj mladeži (FRAMI) Tihaljina
* Obred primanja i obećanja u Franjevačkoj mladeži (FRAMI) Ružići
* Obred primanja i obećanja u Franjevačkoj mladeži (FRAMI) Gorica – Sovići

===== Travanj =====
* Uskrs s Maticom
* Dan sjećanja na žrtve Kupresa 1992.
* Godišnjica Kupresa – sveta misa za poginule i nestale branitelje

===== Svibanj =====
* Šimićevi susreti
* Bleiburg – sveta misa i komemoracija

===== Lipanj =====
* Ivanjdanski turnir u Ružićima
* Ševaš Njive – sveta misa za poginule branitelje
* Brđanski susreti

===== Srpanj =====
* Godišnjica smrti pok. Mate Bobana
* Kulturno ljeto u župi Gorica-Sovići
* Liga mjesnih zajednica
*Grudsko ljeto
* Večer folklora u Ružićima
* Večer folklora u Tihaljini
* Drinovački domobran
* Stipića Livada – sveta misa za poginule branitelje

===== Kolovoz =====
* Večer folklora u Gorici
*Tolića susreti
* Koncert Pod zvijezdama na platou Crkve Svete Kate
* Obljetnica Hrvatske Zajednice Herceg Bosne

===== Rujan =====
* Obljetnica smrti pok. Mate Šimunovića
 
===== Listopad =====
* Lovačka večer u Grudama
* Godišnjica Vrda – sveta misa za poginule branitelje
* Godišnjica pogibije generala Blage Zadre
* Obred primanja i zavjetovanja u OFS-u (Franjevačkom svjetovnom redu) Drinovci
*Raštikijada – Međunarodno natjecanje u spravljanju raštike
 
===== Studeni =====
* Dan općine Grude
* Dan sjećanja na Vukovar
* Oslobađanje Kupresa
* Misa zadušnica za sve poginule i nestale branitelje iz općine Grude u crkvi Svete Kate
* Obljetnica utemeljenja HZ Herceg-Bosne
*Turnir prezimena – Cageball Grude
*Blagdan [[Katarina Aleksandrijska|svete Kate]]
* Kamena ljepotica
* Obred primanja i obećanja u Franjevačkoj mladeži (FRAMI) Drinovci
* Obred primanja i zavjetovanja u OFS-u (Franjevačkom svjetovnom redu) Gorica – Sovići

===== Prosinac =====
* Dani matice hrvatske
* Božićni koncert zborova općine Grude

=== Šimićevi susreti ===

[[Datoteka:Antun_branko_Šimić.JPG|mini|150px|Antun Branko Šimić]]
Šimićevi susreti su najvažniji kulturni događaj u Općini Grude. Prvi put su održani u jeku preporodnoga Hrvatskoga proljeća u subotu i nedjelju 30. – 31. svibnja 1970. u Grudama (prvi dan, u kino-dvorani) i Drinovcima (drugi dan, na otvorenom poslije pučke mise), kada su nagrade za pročitane pjesme dobili Nikola Martić, za Bogumilsku bajku, i Mile Pešorda, za Tužbalicu, dok je glavnim govornikom bio akademik Ivo Frangeš, predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije (vidi: KRŠNI ZAVIČAJ br.1.DRINOVCI, Božić 1970., OSLOBOĐENJE,Sarajevo, 6.lipnja 1970., VJESNIK, Zagreb, 16.lipnja 1970.), a po &quot;novom&quot; kalendaru i antidatiranju spostavljenom u tijeku političkoga slamanja Hrvatskoga proljeća, od 1964. godine. Te godine, početkom svibnja, uz 39. obljetnicu smrti A. B. Šimića, započinju svoj polustoljetni kulturni hod Šimićevi susreti. U tom periodu samo jednu godinu nisu održani i to ratne 1991. Za prvih 25 susreta (1964 – 1989), uz sve ono lijepo i dobro, treba kazati da je bilo pod budnom pažnjom tadašnjeg komunističkog režima, pa su i sadržaji i programi uz umjetnički imali i naglašeno politički karakter ako ne i nadzor. O tome svjedoči prisutnost i govori vodećih BiH političara Hamdije Pozderca, Tode Kurtovića, Branka Mikulića i mnogih drugih. O svemu tome (osim u tadašnjem tisku Oslobođenju i Vjesniku), dokumentirano svjedoči i jedina do danas objavljena knjiga o Šimićevim susretima Zbornik Životvorno sunce, Šimićevi susreti, 1981. Skoro prva četvrtina Zbornika od 95 stranica sadrži političke govore. Sve počinje Titovom fotografijom, zatim njegovim citatom o zbližavanju nacionalnih kultura, preko teksta B. Miljkovića (to čemu nas je Tito učio slično je poeziji), politički govori, komunističke fraze H. Pozderca, H. Brkića, B. Mikulića, T. Kurtovića, Ivice Lovrića i još 5-6 sličnih političkih tekstova i govora drugih, narodnih rukovodilaca. Naravno da Zbornik donosi i odlične dijelove, eseje o djelu A.B. Šimića Jure Kaštelana, R. Vučkovića, M. Ristića, B. Milačića, kao i fragment knjige (Dalekozor duha) S. Šimića. Tu je i izbor Brankove poezije. Dio Zbornika Ljetopis Šimićevih susreta donosi detaljne programe Šimićevih susreta od 1964-1981. Iz tih programa saznajemo kada, gdje i što se događalo na susretima. Uglavnom, uz političke nastupe, govorili su književni kritičari ili pjesnici najčešće o A. B. Šimiću, a ponekad i o Stanislavu Šimiću. Treći dio su bili nastupi afirmiranih pjesnika na svečanoj akademiji na kojoj su se dodjeljivale nagrade mladim pjesnicima. Kao dekor ovoj političkoj i književnoj manifestaciji bile su likovne izložbe i nastupi folklornih skupina i glazbenika (od onih zabavnih i narodnih do onih umjetnika ozbiljne glazbe). Skoro redovni su bili ili recitali ili kazališne predstave. Tu je popis nagrada Šimićevih susreta, koje su se počele dodjeljivati 1970. Od 30 dobitnika od 1970-1980 su imena Gruđana Mile Pešorde, Bore Bošnjaka, M. Petrovića, Lj. Benović, Z. Kordića, M. Tice i drugih. 1978. je ustanovljena nagrada &quot;Braća Šimić&quot; za najbolje književno kritički tekst u Jugoslaviji. Prva tri dobitnika su bila R. Konstatinović (Beograd), M. Begić (Sarajevo) i Jure Kaštelan (Zagreb). Posebno je bogata i vrijedna Fotokronika Šimićevih susreta. Tu su i kolaži i isječci iz tadašnjeg tiska o Šimićevim susretima. Ovakva bi knjiga bila nezamisliva bez stihova učesnika. To je mala antologija Šimićevih susreta, s pjesmama velikih pjesnika Nikole Martića, Maka Dizdara, Petra Gudelja, Jure Kaštelana, Vladimira Pavlovića, Anđelka Vuletića, Veselka Koromana i drugih. Nakon 1990. i političkih promjena, rata, raspada Jugoslavije i stvaranja samostalne RH i BiH, na ovim prostorima Susreti gube politička obilježja – nema više političara s državne i političke (stranačke) razine. Nažalost, naši rukovodioci nisu prisutni ni kao posjetitelji – valjda je to njihov politički govor i odnos prema kulturi i umjetnosti. Osim izostanka politike i političkih tirada, program se nije puno mijenjao. Svih ovih zadnjih godina shema je ista. Ključna novost je da su političke govore zamijenile Sv. Mise za braću Šimić u crkvi njihova krštenja. Susret su napravili još jedan važan iskorak. Kulturna i književna događanja izišla su iz okvira općine Grude ili općina Zapadne Hercegovine i Imotskog. Susreti su pošli putem školovanja A.B. Šimića, tako da se kulturni događaji zbivaju i u Širokom Brijegu, Mostaru, ali i u Vinkovcima i Zagrebu. Posebno je intenzivna i kvalitetna suradnja s Vinkovcima čiji pjesnici i slikari gostuju kod nas a mi dio svoga programa održavamo u gradu na Bosutu.
Šimićevi susreti su sigurno jedna od najkvalitetnijih i najdugotrajnijih književnih manifestacija, ali i ona je zapadala i zapada u krize. Politički događaji su reducirali dio učesnika, međutim, nije to samo zbog politike, problemi su i u financiranju kulture uopće, pa i ovih Susreta. Hrvatska bi država ovim Susretima trebala dati istu razinu potpore kao i Goranovom proljeću. BiH bi morala biti još izdašnija u pomoći i odnositi se prema Susretima kao i prema Sarajevskim danima poezije. Sadašnje financiranje uglavnom snosi općina Grude, ZHŽ i sponzori.

== Rimokatoličke župe ==
Područje općine Grude podijeljeno je na šest župa koje pripadaju Grudskom dekanatu. Župe pripadaju [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjskoj biskupiji]], a kroz povijest su bile dio [[Makarska biskupija|Makarske biskupije]]. 

=== Župa Grude – Sv. Kate ===
[[Datoteka:Grude-crkva_sv._Katarine.jpg|thumb|200px|Crkva Sv. Katarine u Grudama]]
Područje grudske župe u 18. stoljeću (1743. – 1768.) pripadalo je župi Drinovci, dok u 19. stoljeću današnju župu dijele župe Ružići i Gorica. 1895. osnovana je župa Grude, zbog udaljenosti naselja od središta ovih župa, ali i povećanog broja vjernika. Na teritoriju župe nalaze se tri crkve: crkva Sv. Katarine u Grudama, crkva Sv. Jure u Dragićini, te zavjetna crkva Sv. Izidora na Cerama. 1743. na području župe bila su 24 doma i 212 vjernika, dok je u vrijeme osnivanja župe (1895.) bilo 2464 vjernika i 416 domova. 2002. u župi je bilo približno 1000 domova s 4200 vjernika. Župni stan podigao je prvi župnik fra Leonard Radoš 1895., ali ju je potres 1923. oštetio. Obnovljena je trudom fra Gabrijela Grubišića (župnik 1920. – 1940.). Velika impozantna grudska crkva započeta je 1923. godine, a pokrivena tek 1939. Koncem 1968. u crkvi je postavljen novi oltar, dar fra Špire Andrijanića. Gradnja nove župne kuće počela je 1980., za vrijeme župnikovanja fra Bernarda Marića, koji je preminuo u rujnu 2020. godine i najduže je od svih svećenika djelovao na području općine Grude (Župe Grude, Ružići, Gorica – Sovići). Crkvu Svete Kate u Grudama u konačnici su izgradili fra Bernard Marić, fra Ante Šaravanja i fra Stanko Pavlović nakon skoro dva desetljeća radova. Crkva je dobila i novi plato, te je se smatra jednom od najljepših i jedinstvenih u svijetu.

{| class=&quot;wikitable&quot;
! 
! broj domova
! broj stanovnika
|- 
| [[1743.]]
| align=right|24
| align=right|212
|- 
| [[1768.]]
| align=right|26
| align=right|215
|-
|[[1867.]]
| align=right|91
| align=right|659
|-
|[[1902.]]
| align=right|416
| align=right|2464
|-
|[[1940.]]
| align=right|431
| align=right|3075
|-
|[[1962.]]
| align=right|497
| align=right|3137
|-
|[[1975.]]
| align=right|570
| align=right|3500
|-
|[[1983.]]
| align=right|641
| align=right|3002
|-
|[[1994.]]
| align=right|905
| align=right|3795
|}

=== Župa Gorica-Sovići – Sv. Stjepana Prvomučenika ===

Gorica – Sovići spominju se kao sjedište jedne od župa koje su do 1721. bile povjerene brizi franjevcima iz imotskog samostana. Nakon što je Imotska krajina od te godine nepravedno je podijeljena na mletački i turski dio te je komunikacija imotskih franjevaca s bekijskim župama postala gotovo nemoguća. Stoga dušobrižničku skrb za čitavu Hercegovinu preuzima samostan u Kreševu. Sjedište župe premješteno je oko 1735. iz Gorice u Posušje, točnije u teško prohodne šume između sela Batina i Gorice. Gorica od tada postaje samo dijelom velike župe Posušje. Takvo je stanje potrajalo stotinjak godina, do 1831. kada je Gorica postala samostalnom kapelanijom. God. 1838. proglašena je župom. Matice se vode od 1836. Prvu župnu kuću sagradio je fra Stjepan Karlović. Bila je slaba i neugledna, a nakon nekoliko desetljeća i neuporabljiva. Nova je župna kuća građena 1904. – 1908. Ta je kuća oštećena u ratu 1943., a onda i u potresu 1962. Nova je sagrađena počevši od 1975. Na mjestu drevne crkvice Sv. Stjepana, koja je porušena u tursko doba, sagrađena je 1856. nova župna crkva, ponajvećma zalaganjem župnika fra Petra Bakule. Nova suvremena crkva sagrađena je u Gorici počevši od 1968. U isto vrijeme građena je i lijepa suvremena podružna crkva u Sovićima posvećena sv. Petru i Pavlu a poslije i zvonik u Bobanovoj Dragi posvećen sv. Iliji proroku.

=== Župa Ružići – Sv. Ivana Krstitelja ===
	 	
Spomen na župu Ružiće potječe iz 17. stoljeća, a u popisima iz 1743. i 1768. godine, Ružići su u sastavu župe Drinovci. Nakon stotinu godina odnosi su se i stanje promijenili pa u Šematizmu fra Petra Bakule iz 1867. godine stoji da su Drinovci dio župe Ružići, koji su ponovno postali župom 1836. godine i od tada imaju svoje matice. U to vrijeme u njezinu sastavu bile su današnje župe Ružići, Drinovci i Tihaljina, zatim pretežiti dio župe Grude i značajan dio župe Ledinac. Okupljala je 22 naselja, 570 obitelji i 3982 vjernika. Vrijeme, broj stanovnika i njihove potrebe utjecale su da se od nje odcijepe tri nove župe: Drinovci (1871.), Tihaljina (1889.) i Grude (1895.). Župna se crkva počela graditi 1934., pokrivena 1938., a u cijelosti je završena od 1958. do 1961. godine.

=== Župa Ledinac – Sv. Terezije Male ===
	 
Utemeljena je tek 3. listopada 1930. godine na osnovi odluke fra Alojzija Mišića o odvajanju sela od tadašnjih triju župa – Gruda, Ružića i Rasna, premda je od 1873. do 1878. postojala kao župa sv. Križa Ledinac. U prošlosti je bila dio župe Gorica, potom dio župe Drinovci. U 19. stoljeću postaje dijelom župe Široki Brijeg te je cijeli teritorij postao dio općine Široki Brijeg (sve do 1955.), a na koncu i dijelom župe Rasno, čiji su prostor i puk bili dio velike župe Široki Brijeg sve do 1872. godine. Tada je Rasno postalo kapelanija, a od 1874. župa koja ima svoje matice od 1872. Obuhvaćala je široko područje, broj župljana se povećavao, život je donosio različite i nove promjene i potrebe pa su se od nje odvojile tri nove župe: Grljevići (1919.), Ledinac (1930.) i Buhovo (1969.). Prvi ledinački župnik bio je don Ante Čule (1903. – 1972.), brat biskupa Petra Čule, koji je na toj dužnosti bio sve do svoje smrti.

=== Župa Drinovci – Sv. Mihovila ===
	 
Na Kapitulu 1871. godine određeno je da se Drinovci odijele od Ružića, ali nisu odmah proglašeni župom nego kapelanijom. Prvim kapelanom imenovan je fra Paškal Buconjić. On je zajedno s narodom nastavio izgradnju kuće, kapelice, salaša i štale da bi župnik imao sve što je potrebno za pravo domaćinstvo. Godine 1873. Drinovci su proglašeni pravom župom. Pripadala je hercegovačkom samostanu na Prološkom blatu. Tako je godine 1871. obnovljena je župa u Drinovcima. Zahvaljujući biskupu fra Paškalu Buconjiću, koji je bio rodom iz Drinovaca, Drinovčani se mogu ponositi lijepom i prostranom crkvom. Sagrađena je 1894. godine. Župni stan preuređivan je više puta. U vrijeme gradnje 1874. godine, drinovačka crkva bila je druga po veličini u Bosni i Hercegovini. Odmah poslije Sarajevske katedrale. U župi su danas fra Bože Milić i fra Sretan Čurčić.

=== Župa Tihaljina – Bezgrješno Začeće B.D.M. ===
	 	
Ustanovljena je 1889. odcjepljenjem od župe Ružići. Iste godine je izgrađena kapela sv. Ilije koja i danas stoji na svojemu mjestu. Do nje je izgrađena današnja župna crkva koja je posvećena Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije. Nova župna crkva započeta je 1938., međutim gradila se godinama. Gradnja je bila prekidana, što ratom, što neimaštinom, tako da je dovršena tek 1974. za župnikovanja fra Jakova Lovrića. Najveći procvat župa je doživjela u drugom dijelu 80-tih kada je u župu došao fra Jozo Zovko iz Međugorja. Na Puteševici je 1989. sagrađena crkva sv. Josipa.

== Šport ==
Od 2012. održava se ''Streetball Grude'', a od 2015. je u FIBA kalendaru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://brotnjo-sport.com/foto-ekipa-brotnjo-pobjednik-streetball-turnira-grude-2012/ |title=Arhivirana kopija |access-date=23. lipnja 2024. |archive-date=23. lipnja 2024. |archive-url=https://web.archive.org/web/20240623184608/https://brotnjo-sport.com/foto-ekipa-brotnjo-pobjednik-streetball-turnira-grude-2012/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://www.grude-online.info/statisti-iz-splita-osvojili-fiba-streetball-grude-2017/&lt;/ref&gt;
=== Nogometni klubovi ===

* [[HNK Grude]]

Klub je osnovan 1959. kao Nogometni klub Bekija na inicijativu članova Omladinskog sportskog društva Bekija. Prvi predsjednik kluba bio je Drago Herenda. Prva utakmica je odigrana iste godine protiv Mladosti (danas NK Široki Brijeg).
Nakon 40 godina, poslije dugotrajne javne rasprave i glasovanja u prepunoj dvorani hotela &quot;Grude&quot; u jesen 1999. NK Bekija mijenja ime u Hrvatski nogometni klub Grude, te počinje ostvarivati zapaženije rezultate. Tada prof. Marin Ćorluka preuzima trenersku poziciju, a Grude ulaze u Prvu ligu Federacije BiH (drugi nivo natjecanja) i osvajaju prvi naslov prvaka u sezoni 2000./01. Nakon toga uslijedilo je natjecanje u Premijer ligi BiH gdje su se zadržali samo jednu sezonu. Nakon toga ispadaju iz Prve, te čak i iz Druge lige (treći nivo natjecanja) u sezoni 2008./09. Trenutno igraju u Drugoj ligi FBiH.
U siječnju 2010. HNK Grude su obilježile 50 godina postojanja, pa je u tu čast gostovao zagrebački Dinamo. Pred punim tribinama Zagrepčani su slavili s 3:1.

* [[NK Drinovci]]

Nogometni klub iz Drinovaca osnovan je krajem kolovoza 1994. godine. Osnovan je zbog velikog interesa lokalnog stanovništva za nogomet. Redovito bi se na livadi &quot;Boljava&quot; okupljao veliki broj nogometnih zaljubljenika. Tada je osnovan inicijativni odbor od 50 ljudi te je registriran nogometni klub, a ime je dobio po polju &quot;Boljava&quot;. Prvi predsjednik kluba bio je Miro Vekić, a trener Ferdo Nuić, dok su svoje prve utakmice igrali na terenu u Vinjanima (Hrvatska), jer nisu imali svoj stadion. Najveći uspjeh kluba je polufinale Kupa BiH izbacivši pritom premierligaše Sarajevo i Orašje, čime klub postaje prepoznatljiv na nogometnoj karti BiH. Nakon toga klub mijenja ime u &quot;HNK Drinovci&quot;.

=== Košarkaški klubovi ===

[[Datoteka:HKK_Grude-KK_Igokea_Partizan3.jpg|mini|150px|Grude – Igokea, 2008.]]
* [[HKK Grude]]

Košarkaški klub Grude osnovalo je nekoliko ljubitelja ovog sporta, davne 1976. godine i od tada prolazi trnovit i nezgodan put sve do useljavanja u sportsku dvoranu, kada su se stekli i normalni uvjeti za treninge i natjecanja.
Odmah, potom počelo se razmišljati i o podmlatku kluba, te se tako osniva i škola košarke, kroz koju godišnje prođe stotinjak djece različitih uzrasta, kao što su tići, mlađi kadeti, kadeti, te ekipa ženskog košarkaškog kluba Grude.
Već petu godinu za redom, za vrijeme školskih praznika, organizira se škola košarke s kampovima, što je do sada upriličeno u kampovima Obunjan kod Šibenika, Baško Polje, te u kampu Zaostrog.
Klub se trenutno natječe u 1. ligi Herceg-Bosne.

=== Rukometni klubovi ===

* HŽRK Grude Autoherc

Hrvatski ženski rukometni klub Grude Autoherc osnovan je u kolovozu 2009. godine. Kroz školu rukometa do sada je prošlo više stotina djece, a trenutno klub ima oko 80 aktivnih članica raspoređenih u skupine od 1994. do 2004. godišta. Treninzi i utakmice se izvode u gradskoj športskoj dvorani u Grudama. Jesenje su prvakinje Bosne i Hercegovine za sezonu 2014/2015 s deset pobjeda i samo jednim porazom.&lt;ref&gt;http://sportsport.ba/rukomet/36/prvenstvo-bih-za-zene&lt;/ref&gt;

=== Ostali klubovi ===
* Biciklistički klub Grude
* Boćarski klub Grude 
* Boćarski klub Grupos
* Boćarski klub Gradina
* Boćarski klub Uskok (Sovići)
* Boćarski klub Sv. Stipan (Sovići – Gorica)
* Grudske mažoretkinje
* Hrvatski biciklistički klub Drinovci
* Hrvatsko planinarsko društvo Grude&lt;ref&gt; [https://www.jabuka.tv/grude-dobile-prvo-planinarsko-drustvo/ „Grude dobile prvo planinarsko društvo”] ''jabuka.tv''. Objavljeno 29. prosinca 2022. Pristupljeno 30. prosinca 2022. &lt;/ref&gt;
* Karate klub Grude
* Klub borilačkih športova Drinovci
* Konjički klub Stina
* Stolnoteniski klub Grude
* Streljački klub Grude
* Šahovski klub Grude
* Teniski klub Grude

== Gradovi prijatelji ==

*[[Imotski]] {{Z+X|HRV}}
*[[Slunj]] {{Z+X|HRV}}
*[[Baldissero Torinese]] {{Z+X|ITA}}
*[[Beli Manastir]] {{Z+X|HRV}}
*[[Kiseljak]] {{Z+X|BIH}}

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

* portal boboska.com Portal Boboška poznatiji kao http://www.grude.org

== Ostali projekti ==

{{WProjekti 
|commons= 
|commonshr= 
|commonscat= Grude
|wikivrste= 
|wikivrstehr=
}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://grude.info/ Službena stranica Općine Grude]
*[http://grude-online.info grude-online.info]
*[http://grude.org grude.org]

{{BiH}}
{{Hercegovina}}
{{Grude}}

[[Kategorija:Općine u Federaciji Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Zapadnohercegovačka županija]]
[[Kategorija:Grude| ]]</text>
      <sha1>94zxot93cg9r72s0oimlv5rimmdihyy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gospić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>12823</id>
    <revision>
      <id>7479251</id>
      <parentid>7468901</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:00:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479251</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67667" sha1="r9ckeg8l4hxhzob1thf8zh0f7wx7ph8" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|kolovoz 2017.}}
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Gospić
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Gospić (grb).gif
|zastava          = Vlag gospic.gif
|slika            = Gospic_panorama_s_novog_mosta.JPG
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|LSŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Darko Milinović]]
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|50 gradskih naselja]]
|površina         = 967,4
|površina uža     = 21,4
|visina           = 
|z. širina        = 44.54
|z. dužina        = 15.37
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 11502
|stanovništvo uže = 6362
|svetac           = [[Sveta Marija Magdalena]]
|dan              = 22. srpnja
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 53000 Gospić
|pozivni broj     = +385 (0)53
|autooznaka       = GS
|web              = {{URL|https://gospic.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Gospić''' je [[grad]] u gorskoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u središnjem dijelu [[Lika|Like]], a političko je i gospodarsko sjedište [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske županije]].

Područje Gospića i njegove okolice naseljeno je od [[pretpovijest]]i (u [[starije kameno doba|starijemu kamenom dobu]] te kontinuirano tijekom [[brončano doba|brončanoga]] i [[željezno doba|željeznoga doba]]). Sam grad Gospić, jedan od najmlađih gradova u Hrvatskoj, dobio je fizionomiju grada za vrijeme [[Vojna krajina|Vojne krajine]] početkom 18. stoljeća od kada je upravno sjedište [[Lika|Like]]. Proživio je burnu prošlost, posebice za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog]] i [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]].

Prostire se na površini od 967&amp;nbsp;km², oko 42&amp;nbsp;km u smjeru jugoistok-sjeverozapad i oko 33&amp;nbsp;km u smjeru sjeveroistok – jugozapad.

Zavičaj je mnogih velikana od kojih se ističu [[Ante Starčević]], otac domovine, svjetski poznati znanstvenik [[Nikola Tesla]] i slikar [[Miroslav Kraljević]]. Spomen-dom doktora Ante Starčevića u [[Veliki Žitnik|Velikom Žitniku]] sagrađen je [[1998.]], a Memorijalni centar ''[[Nikola Tesla]]'' u [[Smiljan]]u djeluje od 2006. godine.

Na širem području Gospića nalazi se velik broj vrijednih prirodnih znamenitosti kao što su [[Nacionalni park Paklenica]], [[Park prirode Velebit]], rijeke [[Lika (rijeka)|Lika]], [[Novčica]] i [[Bogdanica]], spilje Ostrovica i Pčelina, [[Kruščica (jezero)|Kruščićko jezero]], poučna staza Terezijana, paleontološki spomenik prirode [[Velnačka glavica]], park šume [[Jasikovac]] i [[Vujnovića brdo]] te vrijedne velebitske [[preborna šuma|preborne šume]]. Godine [[1900.]] u gospićkoj park šumi [[Jasikovac (park šuma)|Jasikovac]] bilo je [[tenis]]ko igralište, prvo u Hrvatskoj i ovome dijelu Europe. U Jasikovcu je osnovan i najstariji teniski klub u Hrvatskoj.

[[Gospićko-senjska biskupija]] sa sjedištem u Gospiću djeluje od 2000. godine. Ekonomski poticaj napretku Gospića dala je izgradnja moderne [[Autocesta A1|autoceste A1]] koja prolazi Gospićem i Likom otvorena [[26. lipnja]] [[2005.]] godine. [[Lička pruga]] također povezuje Gospić sa Zagrebom i Splitom.

==Gradska naselja==

Gradu Gospiću pripada 50 naselja (u 2011. godini):
{{div col|cols=5}}
* [[Aleksinica]]
* [[Barlete]]
* [[Bilaj]]
* [[Brezik (Gospić)|Brezik]]
* [[Brušane]]
* [[Budak (Gospić)|Budak]]
* [[Bužim (Gospić)|Bužim]]
* [[Debelo Brdo I]]
* [[Debelo Brdo II]]
* [[Divoselo]]
* [[Donje Pazarište]]
* [[Drenovac Radučki]]
* [[Kalinovača]]
* [[Kaniža Gospićka]]
* [[Klanac (Gospić)|Klanac]]
* [[Kruščica (Gospić)|Kruščica]]
* [[Kruškovac (Gospić)|Kruškovac]]
* [[Kukljić]]
* [[Lički Čitluk]]
* [[Lički Novi]]
* [[Lički Osik]]
* [[Lički Ribnik]]
* [[Lipe (Gospić)|Lipe]]
* [[Mala Plana]]
* [[Medak]]
* [[Mogorić]]
* [[Mušaluk]]
* [[Novoselo Bilajsko]]
* [[Novoselo Trnovačko]]
* [[Ornice]]
* [[Ostrvica (Gospić)|Ostrvica]]
* [[Oteš]]
* [[Pavlovac Vrebački]]
* [[Počitelj (Gospić)|Počitelj]]
* [[Podastrana]]
* [[Podoštra]]
* [[Popovača Pazariška]]
* [[Rastoka (Gospić)|Rastoka]]
* [[Rizvanuša]]
* [[Smiljan]]
* [[Smiljansko Polje]]
* [[Široka Kula]]
* [[Trnovac (Gospić)|Trnovac]]
* [[Vaganac]]
* [[Velika Plana]]
* [[Veliki Žitnik]]
* [[Vranovine]]
* [[Vrebac]]
* [[Zavođe]] 
* [[Žabica (Gospić)|Žabica]]
{{div col end}}

==Zemljopisni položaj==
Grad Gospić je grad u središnjem dijelu [[Lika|Like]], smješten na ocjeditoj zaravni uz [[Rijeka (vodotok)|rijeku]] [[Novčica|Novčicu]]. Prostire se na površini od čak 967&amp;nbsp;km², dimenzija oko 42&amp;nbsp;km u smjeru jugoistok-sjeverozapad i oko 33&amp;nbsp;km u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Od toga, samo mali dio stvarno se odnosi na sam grad Gospić, a ostalo se odnosi na okolna slabo naseljena i raštrkana sela, koja su administrativno u sastavu Grada Gospića, jer u blizini nema drugoga općinskoga mjesta. Površina Grada Gospića (kao općine) veća je od površine [[Grad Zagreb|Grada Zagreba]], čak i od [[Međimurska županija|Međimurske županije]], a također veća i od površine [[Pariz]]a i [[Berlin]]a.&lt;ref&gt;[http://www.poslovni.hr/after5/ovo-sigurno-niste-znali-najveci-grad-hrvatske-nije-zagreb-307810 Ovo sigurno niste znali: Najveći grad Hrvatske nije Zagreb], poslovni.hr, 26. siječnja 2016., preuzeto 30. kolovoza 2016.&lt;/ref&gt;

Usred [[Ličko polje|Ličkog polja]], jednog od najvećih krških polja u Hrvatskoj, na nadmorskoj visini od 562 m nad morem, na raskrižju putova i na obalama triju rijeka [[Lika (rijeka)|Like]], [[Novčica|Novčice]] i [[Bogdanica|Bogdanice]] smješten je grad Gospić, koji je, kako se pretpostavlja dobio ime od latinske riječi [[hospicij|&quot;hospitium&quot;]], što znači konačište, svratište.

Podneblje je povoljno za stočarstvo, posebno za [[ovčarstvo]]. [[Lička pramenka]] je pasmina [[ovca|ovce]], koja je nastala u planinskim područjima Like i Gorskog kotara. Danas se uzgaja oko 5000 ovaca i ovnova ličke pramenke, a postoje i druge pasmine ovaca u Lici.&lt;ref&gt;[http://www.hpa.hr/licka-pramenka/ Lička pramenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170728125230/http://www.hpa.hr/licka-pramenka/ |date=28. srpnja 2017. }}, hpa.hr, preuzeto 20. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Od mlijeka se rade tradicionalni sirevi lički [[škripavac]] i [[basa]]. Tradicionalno govedo je lička [[buša]], naviknuto na život u ličkim uvjetima, a odgovara mu ekstenzivan način uzgoja koji podrazumijeva uzgoj na [[pašnjak|pašnjacima]], u skromnim uvjetima. Otporna je na bolesti, ljeto i zimu provodi vani, bilo na pašnjaku ili u toru. U staju se goveda zatvaraju samo za najveće zime i nevremena. Buša se teli sama, u prirodi.&lt;ref&gt;Marina Borovac, [https://living.vecernji.hr/zelena-zona/u-pustoj-ostrvici-pasu-planinska-goveda-opg-a-cacic-1102711 U pustoj Ostrvici pasu planinska goveda OPG-a Čačić], living.vecernji.hr, 29. srpnja 2016., preuzeto 20. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Klimatske prilike, sastav tla, očuvan [[okoliš]] te dobrim dijelom zadržan tradicionalni način proizvodnje jedinstveni su uvjeti za uzgoj ličkog [[krumpir]]a. Razlikuje se od običnog krumpira po većem postotku suhe tvari, minerala i vitamina.&lt;ref&gt;Marijan Biruš, [http://www.geografija.hr/hrvatska/licki-krumpir-kao-robna-marka-s-geografskim-porijeklom/ Lički krumpir kao robna marka s geografskim porijeklom], geografija.hr, 3. ožujka 2006., preuzeto 20. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Upisan je u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [[EU]] od 2015. godine.&lt;ref&gt;Ivana Nađ, [https://www.agroklub.com/prehrambena-industrija/licki-krumpir-zasticen-na-eu-razini/20831/ Lički krumpir zaštićen na EU razini!], agroklub.com, 30. rujna 2015., preuzeto 20. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Klima ===
Gospić ima umjereno [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], Cfb po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], s prosječnim temperaturama koje variraju od –0.9&amp;nbsp;°C u siječnju do 18,1&amp;nbsp;°C u srpnju. Budući da se nalazi više od 500 metara iznad razine mora, područje doživljava velike dnevne raspone, posebno u ljetnim mjesecima, a [[mraz]] je zabilježen u svakom mjesecu, osim za srpanj. Rekord niske i visoke temperature je –33,5&amp;nbsp;°C i 38,7&amp;nbsp;°C. Gospić je također vrlo kišni grad, uz blagi ljetni minimum, doživljava mnogo oborina tijekom cijele godine, a maksimalno na [[jesen]]. Tijekom zime, u Gospić mogu biti jake snježne oborine, u prosjeku ima 5 dana godišnje, kada je više od 50&amp;nbsp;cm [[snijeg]]a, a 16 dana, kada je više od 30&amp;nbsp;cm. [[Rekord]] sniježnoga pokrivača je 285&amp;nbsp;cm izmjerena je u veljači [[1916.]] godine.

{{Infobox vrijeme
|mjesto =&lt;!--Gospić|--&gt;Gospić
|Sij_aps_maks=16.0
|Velj_aps_maks=20.1
|Ožu_aps_maks=23.4
|Tra_aps_maks=27.9
|Svi_aps_maks=31.6
|Lip_aps_maks=35.4
|Srp_aps_maks=38.7
|Kol_aps_maks=37.2
|Ruj_aps_maks=33.3
|Lis_aps_maks=28.8
|Stu_aps_maks=25.7
|Pro_aps_maks=16.9

|Sij_sr=-1.8
|Velj_sr=-0.5
|Ožu_sr=3.8
|Tra_sr=8.5
|Svi_sr=13.2
|Lip_sr=16.8
|Srp_sr=19.0
|Kol_sr=18.3
|Ruj_sr=14.1
|Lis_sr=9.2
|Stu_sr=4.4
|Pro_sr=0.1

|Sij_aps_min=-32.6
|Velj_aps_min=-33.5
|Ožu_aps_min=-23.6
|Tra_aps_min=-10.5
|Svi_aps_min=-7.0
|Lip_aps_min=-1.8
|Srp_aps_min=2.4
|Kol_aps_min=0.0
|Ruj_aps_min=-5.6
|Lis_aps_min=-13.7
|Stu_aps_min=-23.2
|Pro_aps_min=-27.0

|Sij_obo=114.3
|Velj_obo=113.7
|Ožu_obo=112.1
|Tra_obo=120.6
|Svi_obo=109.4
|Lip_obo=97.3
|Srp_obo=71.3
|Kol_obo=83.7
|Ruj_obo=132.9
|Lis_obo=189.4
|Stu_obo=189.4
|Pro_obo=164.8
|Izvor=&lt;ref&gt;[http://klima.hr/klima.php?id=k1&amp;param=srednjak&amp;Grad=gospic klima.hr]&lt;/ref&gt;, podaci za razdoblje [[1872.]] – [[2015.]]
}}

==Stanovništvo==
[[Datoteka:Lican pocetak 19 st EMZ 1300109.jpg|mini|upright|Ličanin početkom 19. stoljeća.]]
[[Datoteka:Licanka pocetak 19 st EMZ 1300109.jpg||mini|upright|Ličanka početkom 19. stoljeća.]]
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Gospić |p1857=32381 |p1869=33164 |p1880=31371 |p1890=34376 |p1900=38103 |p1910=35380 |p1921=35600 |p1931=35312 |p1948=26920 |p1953=26285 |p1961=27390 |p1971=26683 |p1981=23285 |p1991=22026 |p2001=12980 |p2011=12745 |p2021=11502 |napomena=Nastala iz stare općine Gospić. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gospić |p1857=1658 |p1869=1852 |p1880=2429 |p1890=2626 |p1900=3295 |p1910=3275 |p1921=3653 |p1931=3826 |p1948=4204 |p1953=5127 |p1961=6767 |p1971=8046 |p1981=8725 |p1991=9025 |p2001=6088 |p2011=6575 |p2021=6362 |napomena=Sadrži podatke za bivše naselje Lipe koje je od 1857. do 1931. bilo odvojeno iskazivano. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

Do novog teritorijalnog ustrojstva Hrvatske, postojala je bivša velika općina Gospić, sljedećeg etničkog sastava:

{| class=wikitable
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! godina popisa !! ukupno !! [[Hrvati]] !! [[Srbi]] !! [[Jugoslaveni]] !! ostali
|-
| [[1991.]] || 29 049 || 18 613 (64,07 %) || 8976 (30,89 %) || 513 (1,76 %) || 947 (3,26 %)
|-
| [[1981.]] || 31 263 || 18 525 (59,25 %) || 9283 (29,69 %) || 2907 (9,29 %) || 548 (1,75 %)
|-
| [[1971.]] || 37 383 || 24 307 (65,02 %) || 11 801 (31,56 %) || 635 (1,69 %) || 640 (1,71 %)
|}

Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, grad Gospić ima {{N|12 745}} stanovnika.

* Hrvati – 11 860
* ostali – 885

Zakonom o područjima [[županija]], [[grad]]ova i [[općina]] u Republici Hrvatskoj utvrđen je naziv, područje i sjedište Grada Gospića, kao i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinice lokalne samouprave. Granice područja Grada idu katastarskim granicama rubnih naselja koja ulaze u njegovo područje. [[Naselje]] Gospić ima 6575 stanovnika. U sastavu Grada uključena su i prigradska naselja koja s gradskim naseljima čine gospodarsku cjelinu te su s njima povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značaja.

===Gospić (gradsko naselje)===

* 2021. – {{n|11.502}} (Hrvati: {{n|10.854}}, 94,34 %, Srbi: 412, 3,58 %, ostali: 506, 4,39 %)
* 2011. – {{n|12.745}} (Hrvati: {{n|11.860}}, Srbi: 609, ostali: 276)
* [[2001.]] – {{n|12.980}}
* [[1991.]] – 9025 (Hrvati: 5015, Srbi: 3243, Jugoslaveni: 282, ostali: 485)
* [[1981.]] – 8725 (Hrvati: 4250, Srbi: 2718, Jugoslaveni: 1516, ostali: 241)
* [[1971.]] – 8046 (Hrvati: 4622, Srbi: 2888, Jugoslaveni: 336, ostali: 200)

== Uprava ==
Trenutačni gradonačelnik Gospića je [[Darko Milinović]].

==Dan Grada Gospića==

Dan Grada Gospića je [[22. srpnja]], blagdan Svete Marije Magdalene, i obilježava se svečano. Lokalno se naziva „Mandalina”.

==Grb i zastava Grada Gospića==
[[Datoteka:Vlag gospic.gif||mini|230px|desno|Zastava Grada Gospića.]]

[[Grb]] Grada Gospića ima oblik poluokruglog štita. U poluokruglom štitu, na crvenom polju, nalazi se srebrni [[vuk]] u borbenom položaju. Vuk u desnoj šapi drži mač srebrne oštrice i zlatne drške.

[[Zastava]] Grada Gospića je pravokutnog oblika. Odnos dužine i širine je 2:1. U sredini zastave, na sjecištu dijagonala nalazi se obostrano grb Grada Gospića. Visina grba je 2/3 širine zastave.

==Povijest==
=== Prije nastanka grada ===
Područje Gospića i njegove okolice naseljeno je od [[pretpovijest]]i (u [[starije kameno doba]], te u kontinuitetu u [[brončano doba|brončano]] i [[željezno doba]]). Dokaz tomu su brojni arheološki nalazi, što se posebice odnosi na željeznodobno pleme [[Japodi|Japoda]]. Lika obliluje [[kamen]]om i [[drvo (materijal)|drvo]] pa su se od toga radile kuće, a stanovništvo se stoljećima bavilo stočarstvom, jer nije bilo uvjeta za zemljoradnju.

[[Datoteka:Lička pramenka.jpg||mini|250px|desno|Stanovnici Like stoljećima su se bavili stočarstvom, najviše uzgojem ovaca. Karakteristična je pasmina lička pramenka.]]
U antičko doba, ovaj je prostor obilježen jednom od najznačajnijih prometnih komunikacija što je iz unutrašnjosti ([[Siscia]]), kontinentalnim pravcem vodila prema jugu i morskoj obali ([[Salona]]). Na ovom području i prije dolaska Hrvata živjelo je autohtono domorodačko stanovništvo kojeg su činili potomci Japoda i rimski doseljenici, koji su vladali Likom, koja je bila u sklopu Rimskog Carstva. Rimljani su gradili puteve, postaje, širili svoju kulturu i običaje.

Pokazatelji o razdoblju hrvatskih narodnih vladara i stvaranju hrvatske države su ulomci [[Hrvatski pleter|starohrvatskog pletera]], pronađeni u nekoliko stilskih i vremenskih odrednica na nekoliko lokaliteta u neposrednoj blizini Gospića. Oni nas ujedno upućuju i na brojne sakralne građevine i kršćansku pripadnost stanovništva ovog prostora u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]].

Od [[11. stoljeće|11. stoljeća]] jačaju plemenitaške obitelji, koje uz gospodarski razvitak, grade svoje dobro utvrđene gradove – [[burg]]ove, te u njima razvijaju kulturne i duhovne tekovine ondašnjeg doba. Obitelji su to [[Tolimirovići|Tolimirovića]], [[Mogorovići|Mogorovića]], [[Tugomirići|Tugomirića]], [[Disislavići|Disislavića]] i drugih.

Začetke naselja današnjeg grada otkrivamo u ispravi iz [[1263.]] godine, u kojoj [[kralj]] ugovara zamjenu posjeda s ličkim županom [[Petar Tolimirović|Petrom Tolimirovićem]], u kojoj se između ostalih, spominje i naselje Kaseg, a kasnije Kasezi, na lijevoj obali rijeke Like, pored potoka Novčice. Poznato je da je kralj [[Bela IV.]], s ličkim županom Petrom Tolimirovićem ugovorio zamjenu toga grada. Kralj je za Počitelj dao ličkom županu sela Kaseg (današnji grad Gospić), Sičevo, Grebenar i Brotnjan. Iz nešto kasnijih isprava doznajemo da su u Kasegu živjeli lički rodovi Mogorovići, Korini, Vidasi, Prohočići, Ljutčid i Lukšići.

=== Od turskih prodora do 20. stoljeća ===
[[Datoteka:Coa Hungary County Lika-Krbava (history).svg||mini|150px|lijevo|[[Grb Ličko-krbavske županije]]]]

U vrijeme turskih prodora [[Kasezi]] se raseljavaju, te nanovo naseljavaju, sudeći po riječima putopisca koncem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] koji spominjući Gospić, govore o gradu koji &quot;bijaše prije kukavni turski grad&quot;, u kojem &quot;Grci&quot; imaju malu crkvu s kipom Gospe, a po čemu je Gospić dobio ime.

Brojne su legende o nastanku naziva Gospić. Jedna je priča o dvije kneginje od kojih je jedna Gospava osnovala ovdje grad, do teorije da naziv dobiva po hospitiumu u Kaniži kojeg su osnovali karlobaški [[kapucini]] ([[1721.]] g.), no tada je poznati naziv već ustaljen.

U prvom popisu na području današnjeg grada ili sasvim blizu njega, nalazi se selo Gospojina u nahiji (kotaru) Novi, a [[1604.]] godine kao naselje Gospić.

Temelj današnjeg grada, udaraju dvije turske kule – [[kula age Senkovića]] na prijelazu preko rijeke Novčice (danas najstarija kuća u gradu), te [[kula age Alića]], na kojoj se i danas vide ostatci kružnog tlocrta na lokaciji Kulina (poznat kao [[Rajčić-grad]]). Od [[1527.]] do [[1689.]] bio je pod vlašću Turaka.&lt;ref&gt;[http://www.mirjanadetelic.com/gradovi/gradovi/Gospic.htm Gospić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170805140736/http://www.mirjanadetelic.com/gradovi/gradovi/Gospic.htm |date=5. kolovoza 2017. }}, mirjanadetelic.com, preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Prije dolaska Turaka, u Lici su živjeli uglavnom Hrvati. Iako je na području Like bilo mnogo utvrđenih gradova, nije bilo [[vojska|vojske]] ni stanovništva koji bi ih branili od Turaka u vrijeme napada. Zbog opasnosti od Turaka i mnogobrojnih upada, mnogobrojno stanovništvo se povuklo u sigurnije krajeve pa su Turci osvojili cijelu Liku. Opustjelu Liku, Turci su naseljavali [[Vlasi]]ma, koji su većinom ostali i nakon odlaska Turaka. Središte Ličkog sandžaka bilo je u Širokoj Kuli kraj Gospića.&lt;ref&gt;[http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=293.0 Područje Like u razdoblju vladavine Turaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170805104321/http://www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=293.0 |date=5. kolovoza 2017. }}, cro-eu.com, preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Gospić 1896 5kr.jpg||mini|160px|desno|Poštanska marka Kraljevine Mađarske s pečatom Gospić 1896. godine.]]

Nakon izgona Turaka iz Like 1689. godine pod zapovjedništvom generala Herbersteina, od konca [[17. stoljeće|17.]], tijekom 18., a posebice u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], Gospić dobiva prepoznatljive urbanističke odrednice kao upravno, administrativno, političko, vojno i kulturno središte ličkog prostora. Hrvati koji su napustili Liku dolaskom Turaka, nisu se više vraćali, nego su u Liku doselili novi Hrvati uglavnom iz [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Hrvatsko primorje|Primorja]].

To je vrijeme izgradnje današnje katedralne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije ([[1781.]] – [[1783.]]), gradske kapelice Sv. Ivana Nepomuka, premda je ona već postojala prije [[1756.]] godine (spominje se u gospićkoj Matici umrlih [[1759.]] godine), a na toj lokaciji pored kapelice bilo je i [[groblje]].

Širenjem gradske jezgre i populacije, osjeća se potreba za novim prostorom gradskog groblja, te se ono premješta na današnju lokaciju i gradi kapelica posvećena Sv. Mariji Magdaleni (1856.), ujedno zaštitnici Grada.

Od [[1729.]] g. Gospić je sjedište [[Lička pukovnija|Ličke]] i [[Otočac|Otočke]] pukovnije, ali i stožerno mjesto, pa je intenzivirana izgradnja za vojne, časničke potrebe – zgrada generala brigadira ([[1767.]]), general pukovnika ([[1798.]] g.), zgrada za liječnike.

Godine 1729. osniva se i prva pučka škola, [[1766.]] njemačka škola, [[1799.]] &quot;normalka&quot;, [[1823.]] matematička škola za obrazovanje dočasnika, Djevojačka škola, pa zatim Viša domaćinska škola.

U doba napoleonove vladavine, Lika je bila jedno vrijeme do 1814. pod vlašću Francuza. Sagrađene su nove ceste, škole i upravne zgrade. Dio stanovnika se iselio, jer nisu htjeli služiti u francuskoj vojski. Nakon pada Napoleona, Lika je ponovno pod austrijskom vlašću. Gospić je središte [[Ličko-krbavska županija|Ličko-krbavske županije]] od 1886. do 1924. godine. Površina je bila slična današnjoj Ličko-senjskoj županiji, ali s područjem [[Gračac]]a. Županija je imala {{n|204710}} stanovnika 1910. godine. Prema popisu stanovnika 2011. godine, [[Ličko-senjska županija]] imala je {{n|50.927}} stanovnika.

[[Datoteka:Nikola Tesla Smiljan 07.jpg||mini|300px|desno|U [[Smiljan]]u kraj Gospića rodio se znanstvenik [[Nikola Tesla]], 10. srpnja 1856. godine.]]
U 19. stoljeću grade se i novi gradski mostovi: preko [[Novčica|Novčice]] [[1804.]] g. i preko Bogdanice [[1845.]] godine U okolici Gospića rođena su dva velikana u 19. stoljeću. Ante Starčević rođen je [[1823.]] godine u mjestu [[Veliki Žitnik]].&lt;ref name=&quot;Dubravko Jelčić&quot;&gt;[[Dubravko Jelčić]], ''Politika i sudbine: eseji, varijacije i glose o hrvatskim političarima'', Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN|953-0-60551-X}}, str. 11.&lt;/ref&gt; Pučku školu pohađao je u Klancu.&lt;ref&gt;''Ante Starčević, Politički spisi'', Znanje, Zagreb, 1971. (izbor i predgovor [[Tomislav Ladan]]), str. 10.&lt;/ref&gt; Nikola Tesla rođen je 9./10. srpnja [[1856.]] godine u mjestu [[Smiljan]]. Već s pet godina Nikola se šetao po Velebitu koji se nadvijao iznad njegova rodnog sela. Budući izumitelj svjetske slave pohađao je njemačku [[osnovna škola|osnovnu školu]] u [[Smiljan]]u, a istu je završio u Gospiću. Za vrijeme vatrogasne vježbe na rijeci u Gospiću, dogodio se kvar, a popravio ga je Tesla. Skočio je u vodu gdje se nalazio drugi kraj vatrogasne cijevi, koji je bio začepljen. Nikola je cijev vrlo brzo odčepio, pa je voda iz pumpe suknula po okupljenim građanima. Bio je iznesen na ramenima i postao heroj dana.&lt;ref&gt;[[Filip Škiljan]], [http://www.zarez.hr/clanci/teslin-zivot-obiljezila-prerana-smrt-brata Teslin život obilježila prerana smrt brata], zarez.hr, 18. svibnja 2006., preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; [[Gimnazija|Gimnaziju]] je pohađao u Gospiću, potom u Rakovcu kraj [[Karlovac|Karlovca]], gdje je maturirao. Uredio je gospićku knjižnicu. U školi je bio dobar đak, jedino mu slobodno crtanje nije polazilo za rukom. Najdraži predmet bila mu je matematika. Kad je završio treći razred niže realne gimnazije u Gospiću, teško se razbolio i čak je izgledalo da će umrijeti.

Gradsku jezgru krasi i brončani kip Vodarice Marte nepoznatog autora, postavljen u čast dovršenja gradskog vodovoda Brušane – Gospić [[31. prosinca]] [[1893.]] g. (pušten u rad [[1. siječnja]] [[1894.]] godine).

=== 20. stoljeće ===
[[Datoteka:Three Starčevićs.jpg||mini|330px|desno|Hrvatski političari [[David Starčević]], [[Ante Starčević]] i [[Milan Starčević]]]]

Željeznička pruga prolazi [[1920.]], a prvi vlak [[1921.]] godine.

Razdoblje austro-ugarske vlasti, odnosno Vojne krajine, ostavilo je povijesnu jezgru grada, koja je tijekom francuskih prodora i iste, kratkotrajne vladavine (brončani reljef [[Robert Frangeš-Mihanović|Roberta Frangeša-Mihanovića]] u spomen na [[Bilajska bitka|Bilajsku bitku]] [[1809.]], na pročelju Katedrale), zatim ratna razaranja tijekom [[Prvi svjetski rat|I.]] i [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], te [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], ali i urbanističkih rješenja u ime razvitka [[1970-ih|70-ih]] godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], doživljavaju brojne devastacije i preinake.

Od kraja 19. stoljeća, pa do [[1940.]] godine, Gospić živi intenzivnim životom manje metropole.

Polovicom 19. stoljeća sjedištem je [[Lička krajiška pukovnija|Ličke pukovnije]] (Lička krajiška pješačka pukovnija cara Franje Josipa br. 1., nje. ''Kaiser Franz Josef Likaner 1 grenz Regiment'').&lt;ref&gt;[[Antonia Došen]]: [https://bib.irb.hr/datoteka/707950.Javna_skulptura_i_spomenici_grada_Gospia.doc Javna skulptura i spomenici grada Gospića tijekom 19. i 20. stoljeća (1870. — 1989.)], Hrvatska znanstvena bibliografija. Pristupljeno 12. lipnja 2016.&lt;/ref&gt;

Kulturne ustanove su vrlo aktivne, osnutak Matice hrvatske, Hrvatskog sokolskog društva, razvijaju se brojne sportske udruge, građani se angažiraju u osnivanju i radu različitih udruga i društava (Gospićko pjevačko društvo &quot;Hrvat&quot;, Dobrovoljno vatrogasno društvo i dr.).

Godine [[1900.]] u gospićkoj park šumi Jasikovac bilo je tenisko igralište, prvo u ovom dijelu Europe.

No, u političkom svijetu, Gospić proživljava svoju kalvariju. Težak život i gušenje nacionalne pripadnosti u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] pod žandarmerijskim terorom velikosrpskih hegemonista, rezultira [[Velebitski ustanak|Velebitskim]], odnosno [[Brušanski ustanak|Brušanskim ustankom]] [[1932.]] godine. Gospić je prije Drugog svjetskog rata bio grad obrtnika i službenika. Hrvati, iako većina, bili su obespravljeni i izvrgnuti nasilju srpske manjine.&lt;ref&gt;[[Ivan Vukić]],
 [http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/15309-svjedocenje-nikole-milkovica-o-partizanskim-zlocinima-i-o-zivotu-u-gospicu-nakon-drugoga-svj-rata.html Svjedočenje o partizanskim zločinima i o životu u Gospiću nakon Drugoga svjetskog rata. Nikola Nidžan Milković o partizanskim i srbokomunističkim zločinima u Gospiću između Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata], ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', hkv.hr, 5. lipnja 2013., preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Map Lika railway.png||mini|300px|desno|[[Lička pruga]] prolazi središtem Gospića od 1920. godine.]]
Gospić je prije i tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bio poznat po jakoj [[ustaše|ustaškoj]] organizaciji.&lt;ref&gt;[http://povijest.hr/nadanasnjidan/dan-gospickih-zrtava-1945/ Dan gospićkih žrtava – 1945. 04.04.], povijest.hr, preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Gospić je bio u sastavu [[NDH]]-a, sve do [[4. travnja]] [[1945.]] Vlast NDH-a u Lici neprestano je funkcionirala tijekom Drugog svjetskog rata jedino u Gospiću. U Gospiću je već ranije djelovala skupina istaknutijih Pavelićevih pristalica, uglavnom intelektualaca, npr. [[Andrija Artuković]], [[Jozo Dumandžić]], Jurica i Mate Frković.&lt;ref&gt;[[Davor Kovačić]], [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/prilike-i-borbe-za-gospic-1941-1945-godine-908016 Prilike i borbe za Gospić 1941. - 1945. godine], vojnapovijest.vecernji.hr, 7. svibnja 2013., preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Jozo Dumandžić imao je odvjetničku pisarnu zajedno s Andrijom Artukovićem u Gospiću prije rata. [[Koncentracijski logor Jadovno|Logor Jadovno]] bio je [[sabirni logor]] u dolini [[Velebit]]a, zapadno od Gospića, koji je [[1941.]] vodila [[Ustaška obrana]] tijekom [[NDH]].&lt;ref&gt;Funke &amp; Rhotert, Hajo &amp; Alexander (1999.). Unter unseren Augen: ethnische Reinheit: die Politik des Regime Milosevic und die Rolle des Westens, Verlag Hans Schiller. {{ISBN|9783860932193}} &lt;!--str. ?--&gt;&lt;/ref&gt; Djelovao je od [[11. travnja]] do [[25. kolovoza]] 1941. godine po nalogu [[Eugen Dido Kvaternik|Eugena Dide Kvaternika]]. Logorski sustav sačinjavali su tadašnji zatvor u Gospiću, logor na Velebitu i logor Slano na otoku [[Pag]]u. U logoru, koji je izradilo nekoliko stotina mladih Židova iz Zagreba, završili su brojni konvoji koji su vlakovima stizali iz cijele Hrvatske i dalje pješice na Velebit.&lt;ref&gt;[http://dalje.com/hr-hrvatska/posjet-nekadasnjem-ustaskom-logoru-jadovno/198105 ''Posjet nekadašnjem ustaškom logoru Jadovno''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150627211950/http://dalje.com/hr-hrvatska/posjet-nekadasnjem-ustaskom-logoru-jadovno/198105 |date=27. lipnja 2015. }}, Dalje.com, preuzeto 30. listopada 2008.&lt;/ref&gt;

Kada su nakon uzaludnih pokušaja tijekom rata, [[4. travnja]] [[1945.]] [[partizani]] ušli u Gospić dogodile su se brojne likvidacije. Najprije su prvih 48 sati ubijali Gospićane koje su ranije popisali za odstrjel. Među više partizanskih zatvora u Gospiću isticale su se kaznionica u gradskom središtu i zgrada u kojoj je do dolaska partizana bila financija na Tratini blizu Kaniškoga mosta na rijeci Bogdanici.&lt;ref&gt;[[Nikola Bićanić]], [http://www.hkv.hr/domovini/2-svjetski-rat/2655-sudnji-dan-u-gospiu-1945.html Sudnji dan u Gospiću 1945.], ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski list]]'', hkv.hr, 30. svibnja 2008., preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Brojni građani odvođeni su na stratište, te im se ni danas ne zna posljednje počivalište. Jedno od takvih mjesta je pored današnjeg gradskog groblja Sv. Marije Magdalene, kojem uskoro predstoji civilizirano obilježavanje dostojno žrtve. Među ubijenima su i svećenik i pisac [[Dragutin Kukalj]] te redovnica i medicinska sestra [[Žarka Ivasić]], mučenica, za koju je pokrenut biskupijski postupak za proglašenje blaženom.&lt;ref&gt;[http://www.hdpz.htnet.hr/broj228/Popic.htm Politički zatvorenik br.228] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110914233641/http://www.hdpz.htnet.hr/broj228/Popic.htm |date=14. rujna 2011. }} sr. Veronika Popić: Sestra Žarka Ivasić - mučenica svoga zvanja, preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Tijela pobijenih Hrvata nalaze se po neobilježenim i neistraženim stratištima i skupnim grobištima koja su danas zarasla pod šumom i šikarom, a nalaze se u obližnjim mjestima i predjelima Divoselo, Imovina, Jasikovac, Korenica, Ljubovo, Smiljan, Široka Kula, pa čak i u Karlobagu.

[[Datoteka:XX divizija NOVJ.jpg||mini|300px|desno|Prizor iz Drugog svjetskog rata u Liki 1943. godine.]]

U doba [[Jugoslavija|Jugoslavije]], Gospić se relativno slabo razvijao u odnosu na druga područja, dijelom iz geografskih, dijelom iz ekonomskih, a najvećim dijelom iz političkih razloga. Tome je pridonijela i ekonomska [[migracija]] u druge dijelove Hrvatske, a od 1960-ih i zemlje Zapadne Europe i Kanadu. Time je nastavljen demografski trend depopulacije Like koji traje do današnjih dana. Unatoč tome bilo je [[industrijalizacija|industrijalizacije]]. Godine 1950. godine osnovana je u [[Lički Osik|Ličkom Osiku]] tvrtka &quot;Ivan Gošnjak&quot;, koja je 1954. godine primijenila naziv u Radna organizacija „[[Marko Orešković]]“ Lika (skraćeno MOL). Do početka [[1990-ih]] godina tvornica MOL bila je najznačajnije poduzeće metalne industrije Like s oko 1500 zaposlenika, za koje je sagrađeno novo [[naselje]] u Ličkom Osiku, koje je rijedak primjer novoplaniranog grada nastalog u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća.&lt;ref&gt;[http://projektlickiosik.wixsite.com/main/o-likom-osiku Lički Osik – nepoznati primjer planiranog grada u Hrvatskoj], pripremili: Jasenka Kranjčević, Nikša Božić, Projekt Lički Osik, preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Težnju hrvatskog čovjeka za svojom državnošću i stvaranje moderne države Hrvatske, Gospić je dočekao [[1990.]] godine, no već se iduće godine našao u ratnom vihoru kojem se herojski usprotivljuje i nakon niza vojno-redarstvenih akcija kojima brani svoj teritorij i završetka Domovinskog rata, [[1995.]] godine pristupa obnovi razrušenog grada, izgrađujući danas moderno županijsko središte. Na prvim demokratskim izborima [[1990.]] godine, s obzirom na svoju hrvatsku većinu, Gospić se opredijelio za [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatsku demokratsku zajednicu]]. Ubrzo nakon toga, područja Gospića sa srpskom manjinom priključila su se nacionalističkom pokretu koji će dovesti do stvaranja [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]]. Dio Srba ostao je na hrvatskoj strani.

===Domovinski rat i velikosrpska agresija===
[[Datoteka:Vukovi.jpg||mini|350px|desno|Grb [[1. motorizirana bojna &quot;Vukovi&quot;|1. motorizirane bojne &quot;Vukovi&quot;]] iz Gospića]]

Grad je bio jednim od važnih strateških i psiholoških ciljeva velikosrpskim snagama. Prvo značajnije uznemirenje situacije je bilo u lipnju 1991., a u rujnu su se bile vodile žestoke [[bitka za Gospić|bitke za grad]]. Prijetila je opasnost da će ga velikosrbi zauzeti i situacije je bila vrlo neizvjesna.

Gospićani su prvih dana uspjeli zaustaviti napredovanje [[četnici|četničkih]] bandi.
Policija, [[Zbor narodne garde|ZNG]] i građani zauzeli su crtu bojišta koja nikada nije probijena.

Već [[4. rujna]] osnovana je proslavljena [[118. brigada HV]] s prvim zapovjednikom [[Mirko Norac|Mirkom Norcem]]. Najžešće pješačke borbe vođene su od novog mosta na Novčici do Alarovog brda [[10. rujna]] [[1991.]] godine kada su tenkovi gotovo ušli u grad. Nakon pada perušićke vojarne [[14. rujna]], potom [[18. rujna]] vojarne u Gospiću, hrvatske su se postrojbe imale s čime braniti. Međutim, na okupiranim područjima nastavljeni su masakri nad hrvatskim [[civili]]ma, ubijani su civili u [[Lovinac|Lovincu]], [[Perušićka Kosa|Perušićkoj Kosi]], [[Široka Kula|Širokoj Kuli]], [[Urije|Urijama]], Ličkom Osiku...

Napadi na Gospić i okolna mjesta nisu jenjavali. U znak odmazde za uspješnu akciju hrvatskih snaga u Divoselu koja je izvedena [[16. listopada]], četničko je topništvo [[19. listopada]] 1991. punih 10 sati bez prestanka tuklo po Gospiću.
 
[[Datoteka:Views of Serbian Shellings in Gospic.JPG||mini|160px|desno|Oštećenja iz [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] u Gospiću.]]

U tim najtežim napadima grad je gorio na dvadesetak mjesta. Prema grubim procjenama, samo toga dana na Gospić je palo više od tisuću projektila, po nekim izvorima znatno više.

Između 16. i [[18. listopada]] [[1991.]] u Gospiću su hrvatski vojnici ubili između 23&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [https://www.hrw.org/reports/1993/WR93/Hsw-10.htm Human Rights Development report on former Yugoslavia], hrw.org&lt;/ref&gt; i 50 lokalnih civila, većinom [[Srbi|srpske]] nacionalnosti.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Dan Damon, [http://www.ce-review.org/01/6/croatianews6.html CE Review article on Norac trial] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170515033522/http://www.ce-review.org/01/6/croatianews6.html|date=15. svibnja 2017.}}, ce-review.org, 11. veljače 2001.&lt;/ref&gt; Masakr se dogodio samo tri dana nakon što su srpski vojnici [[Pokolj u Širokoj Kuli 13. listopada 1991.|počinili pokolj nad Hrvatima u Širokoj Kuli]]. Hrvatski vojni sud kasnije je utvrdio brojku od 50 ubijenih civila; polovica (24) su bili [[Srbi]]. Zapovjednik akcije, general [[Mirko Norac]], osuđen je [[2003.]], zajedno s četvoricom ostalih, za odgovornost. Osuđeni su i Tihomir Orešković na 15 godina zatvora i Stjepan Grandić »Štef« na 10 godina zatvora.&lt;ref&gt;Branko Škorić, [http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Tihomir-Oreskovic-slobodu-proslavio-u-Rijeci-u-drustvu-s-Cedom-Blaskovicem Tihomir Orešković slobodu proslavio u Rijeci u društvu s Čedom Blaškovićem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170805142115/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Tihomir-Oreskovic-slobodu-proslavio-u-Rijeci-u-drustvu-s-Cedom-Blaskovicem |date=5. kolovoza 2017. }}, novilist.hr, 2. siječnja 2013., preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Cro-occup-lines-1Aug95-Corps.svg||mini|250px|lijevo|Karta prije [[operacija Oluja|Operacije Oluja]]. Crveno su okupirana područja Like i drugih dijelova Hrvatske.]]

Dana [[1. studenoga]] [[1992.]] godine osnovana je 6. (kasnije [[9. gardijska brigada|9.]]) gardijska brigada HV. U prvoj većoj osloboditeljskoj akciji [[Oružane snage Republike Hrvatske|HV-a]], u [[siječanj|siječnju]] [[1993.]] godine na Maslenici je sudjelovala i gospićka 9. gardijska brigada. Bez ijednog izgubljenog vojnika, deveta je iz [[Rovanjska|Rovanjske]] silovito potisnula brojčano i tehnički nadmoćnijeg neprijatelja i zauzela visove kod [[Tulove grede|Tulovih greda]]. Na tim položajima zamjenu je obavila [[118. brigada HV]] koja je uz ljudske žrtve u travnju odbila siloviti napad &quot;[[Niški specijalci|Niških specijalaca]]&quot;, zrakoplova i topništva tzv. &quot;vojske Krajine&quot;. U međuvremenu napadi na Gospić bili su gotovo svakodnevni i pala je odluka da se zauvijek ušutkaju četnički topovi u Divoselu i Čitluku.

Ove dvije brigade HV su uz pomoć policije sudjelovale u oslobađanju područja &quot;Medačkog džepa&quot;. Akcija je provedena [[9. rujna]] [[1993.]] godine, a broj topničkih napada na Gospić nakon tog datuma je prepolovljen. Zbog ubojstava civila i ratnih zarobljenika u akciji, na višegodišnju zatvorsku kaznu je osuđen (po zapovjednoj odgovornosti) general [[Mirko Norac]], jedan od zapovjednika akcije.

U [[Veljača|veljači]] [[1994.]] godine četnici su na obroncima [[Ljubovo|Ljubova]]{{newdsm}}&lt;!-- postoji prijevoj Ljubovo, istočno od Gospića, ali je to zasigurno bilo u rukama VSK, daleko od bojišnice, na po puta do državne granice --&gt; nastojali osvojiti položaje Hrvatske vojske kod kote &quot;Repetitor&quot;. Nakon četverodnevnih borbi, četnici su uz jake gubitke uzmakli. Tijekom borbi, Gospić i Perušić nemilice su granatirani.

Dana [[4. kolovoza]] [[1995.]] godine u 6.00 sati pokrenuta je [[operacija Oluja]].

Združene snage pričuve i profesionalnaca krenule se na svim položajima.

Nesavladivo &quot;gvozdeno Ljubovo&quot;, kako su ga zvali [[Martićevci]], popustilo je već prvog dana, da bi [[5. kolovoza]] hrvatske snage ušle u [[Lički Osik]], [[Bunić]], [[Svračkovo Selo]], [[Podlapača|Podlapaču]], [[Medak]]. Brojni civili koji su zatečeni u oslobađanju izjavili su kako su paravojne postrojbe bježale pred civilima, ostavljajući ih bez prijevoza i zaliha hrane. Susretom sa snagama [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] na rijeci [[Una|Uni]], na ovim je prostorima rat završio jer su [[Srbi]] pobjegli u [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] i [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslaviju]].

Neprijeporna je istina da je Gospić nakon [[Vukovar]]a najrazrušeniji hrvatski grad, za čiju je slobodu živote položilo više stotina vojnika, policajaca i civila.

=== Nakon Domovinskog rata ===
U usporedbi s 1991. godinom, broj [[Hrvat]]a je porastao s {{broj|5015}} na {{broj|11860}} 2011. godine, a broj [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] je pao s {{broj|3243}} 1991. godine na 609 stanovnika 2011. Nakon završetka [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], Gospić se s obzirom na velika ratna razaranja, teško oporavljao, a od 2000. godine dodatni problem su predstavljale političke napetosti s novom vladom lijevog centra. U kolovozu [[2000.]], u Gospiću je ubijen Milan Levar, [[hrvatski branitelj]] i zaštićeni haaški svjedok.&lt;ref&gt;N. Đula, M. Borovac, [http://www.hsp1861.hr/vijesti/200829leva.htm Gospić: Poginuo zaštićeni haaški svjedok Milan Levar], ''[[Jutarnji list]]'', 29. kolovoza 2000., hsp1861.hr, preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Nakon toga, provedene su policijske istrage i suđenja te sudske presude za ratne zločine na koje je Levar ukazivao. Nakon rata ostale su brojne [[mina|mine]] u okolici Gospića.
[[Datoteka:Bogovic mile biskup.jpg||mini|180px|desno|[[Mile Bogović]], prvi biskup [[Gospićko-senjska biskupija|Gospićko-senjske biskupije]].]]
Dana [[25. svibnja]] [[2000.]] godine [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] izdao je [[bula|bulu]] kojom dijeli dosadašnju Riječko-senjsku nadbiskupiju na dvije crkvene jedinice: Riječku nadbiskupiju i [[Gospićko-senjska biskupija|Gospićko-senjsku biskupiju]]. Novoj biskupiji pripali su dekanati: gospićki, ogulinski, otočki, senjski i slunjski. Za prvog biskupa imenovan je [[Mile Bogović]], sa sjedištem u Gospiću.

Gospodarski poticaj napretku Gospića dala je izgradnja [[Autocesta A1|autoceste A1]], koja prolazi kroz Gospić i Liku, otvorene [[26. lipnja]] [[2005.]] U Lici i Gorskom kotaru povoljan utjecaj nove prometnice na razvoj bio je primjetan i prije njezina dovršetka.&lt;ref&gt;[http://www.igh.hr/projekti.asp?pID=203 Projekt jadransko-jonske autoceste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170805104052/http://www.igh.hr/projekti.asp?pID=203 |date=5. kolovoza 2017. }}, igh.hr, preuzeto 18. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Prigodom 150. godišnjice rođenja [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]], 10. srpnja 2006. u Smiljanu je otvoren [[Memorijalni centar Nikola Tesla|Memorijalni centar »Nikola Tesla«]].

U Smiljanskom je polju početkom srpnja 2021. otvorena energana na biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije.&lt;ref&gt; Bičak, Snježana. [https://www.vecernji.hr/biznis/u-gospicu-s-radom-zapocela-energana-od-20-milijuna-eura-evo-koliko-ce-ljudi-zaposljavati-1505045 U Gospiću s radom započela Energana od 20 milijuna eura: Evo koliko će ljudi zapošljavati] ''[[Večernji list]]''. Objavljeno 2. srpnja 2021., pristupljeno 1. rujna 2021. &lt;/ref&gt;

U organizaciji Ličko-senjske županije, Grada Gospića i Gospićko-senjske biskupije te uz potporu [[Ministarstvo hrvatskih branitelja|Ministarstva hrvatskih branitelja]], u Gospiću je [[3. travnja]] [[2024.]] održan posljednji ispraćaj i pokop 253 žrtve Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, ekshumirane na predjelu ispred gospićkoga groblja sv. Marije Magdalene.&lt;ref&gt;Stanković, Dino: [https://cronika.hr/istaknuto/2024/u-gospicu-nakon-79-godina-pokopano-253-hrvata-zrtava-drugog-svjetskog-rata-i-komunizma/ U Gospiću nakon 79 godina pokopano 253 Hrvata žrtava Drugog svjetskog rata i komunizma] cronika.hr. Objavljeno 3. travnja 2024.&lt;/ref&gt;

Dana 4. svibnja u Gospiću se okupilo deset tisuća mladih iz raznih dijelova Hrvatske i [[hrvatsko iseljeništvo|iseljeništva]] na [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Gospić, 2024.|XII. Susretu hrvatske katoličke mladeži]].&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/misa-za-10-000-mladih-vrhunac-susreta-hrvatske-katolicke-mladezi-u-gospicu/ Misa za 10.000 mladih vrhunac Susreta hrvatske katoličke mladeži u Gospiću] ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 4. svibnja 2024.&lt;/ref&gt;

==Kultura==
[[Datoteka:Licka odjeca.jpg|300px|desno|thumb|Tradicionalna odjeća od vune.]]
* [[Muzej Like Gospić]]
* [[Državni arhiv u Gospiću]]
* [[Matica hrvatska (Gospić)]]

Tradicionalne godišnje manifestacije u Gradu Gospiću su:
* Lički likovni anale (Likanale), održava se od [[1966.]] godine (Muzej Like, Grad Gospić);
* Gospićko glazbeno ljeto, održava se od [[2000.]] godine;
* Radio Gospić&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Radio Gospić|url=https://radio-stanice-uzivo.com/radio-gospic|url-status=live|access-date=2023-08-14}}&lt;/ref&gt;
* [[Jesen u Lici]], izložba tradicijskih proizvoda, održava se od [[1999.]] godine. Prvi organizatori bili su: Ekološka udruga &quot;Kap života&quot;, Park prirode Velebit i ZOE – centar za očuvanje ruralnog nasljeđa.

[[Datoteka:Mesopusni utorak Selce 12022013 16 roberta f.jpg|240px|lijevo|thumb|Mladić s ličkom kapom.]]

Na području Grada djeluju: folklorni ansambl &quot;dr. Ante Starčević&quot; iz Gospića, folkorna skupina &quot;Velebit&quot; iz Donjih Pazarišta te KUD &quot;Lika&quot; iz Ličkog Osika i HKUD Široka Kula. Ta društva nastoje sačuvati ličke običaje poput ličkog prela. To je stari običaj okupljanja u večernjim satima uz pjesmu, [[ples]] ličko kolo, šale i igre.&lt;ref&gt;[http://narodni.net/licko-prelo/ Ličko prelo], http://likanadlanu.blogspot.com, narodni.net, preuzeto 20. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Članovi KUD-ova čuvaju tradicionalne ličke narodne nošnje, čiji je sastavni dio [[lička kapa]]. Hrvatska lička kapa ima 12 kitica (simbolika 12 [[apostol]]a), kratke su do [[rame]]na, te je obod od crvenog platna izvezen crnim koncem, tvoreći stiliziranu ornamentiku; srpske ličke kape imaju 9 kitica (simbolika 9 Jugovića koji su poginuli na Krbavskom polju), te se spuštaju dugo niz leđa, a kapa je crnog oboda, gusto izvezena crnim koncem bez ornamentike.&lt;ref&gt;[http://likaclub.eu/koja-je-razlika-izmedu-hrvatske-i-srpske-licke-kape/ Koja je razlika između hrvatske i srpske Ličke kape?], likaclub.eu, 20. srpnja 2015., preuzeto 20. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Memorijalni centar &quot;[[Nikola Tesla]]&quot; u Smiljanu djeluje od 2006. godine. Sastoji se od prije postojećih i novo sagrađenih objekata. Prije postojeći objekti su: Rodna kuća Nikole Tesle, [[Crkva sv. apostola Petra i Pavla u Smiljanu|crkva sv. apostola Petra i Pavla]], gospodarski objekt (štala) kameni spomenici i klupa arhitrekta Zdenka Kolacija. Novo sagrađeni objekti su: trijem, ispitna stanica. multimedijski centar s pripadajućim igralištem za djecu, [[spomenik]] Nikoli Tesli autora Mile Blaževića, vanjski auditorij, teslina [[turbina]] i [[most]] ili platforma.&lt;ref&gt;[https://www.mcnikolatesla.hr/memorijalni-centar/o-nama/ O nama. Memorijalni centar &quot;Nikola Tesla&quot; Smiljan], mcnikolatesla.hr, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Rodna kuća Ante Starčevića u Žitniku, Spomen-dom dr. [[Ante Starčević]]a sagrađen je [[1998.]] godine i otvoren [[23. svibnja]] [[1998.]] povodom 175. godišnjice rođenja oca domovine Ante Starčevića.&lt;ref name=&quot;arhiv-gospic.hr&quot;&gt;[http://www.arhiv-gospic.hr/spomen-dom-dr-ante-starcevica Spomen-dom dr. Ante Starčevića], Državni arhiv u Gospiću, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Znamenitosti ===
[[Datoteka:Rodna Kuca Starcevic.jpg|280px|desno|thumb|Rodna kuća [[Ante Starčević]]a u Velikom Žitniku.]]
[[Datoteka:Nikola Tesla Smiljan 13.jpg|280px|desno|thumb|Teslina eksperimentalna stanica u Memorijalnom centru [[Nikola Tesla]] u Smiljanu.]]

U starogradskoj jezgri Gospića nalazi se [[Kip Marta vodarica|kip djevojke nazvane &quot;Marta&quot;]], u znak sjećanja na uvođenje [[vodovod]]a [[1894.]] godine.

Od ostalih starih zdanja tu se nalazi:
* zgrada [[Muzej Like Gospić|muzeja &quot;Like&quot;]] s najcjelovitijom zbirkom dinarske tradicijske kulture u Hrvatskoj, 
* [[Gospićka katedrala|katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću]] izgrađena [[1783.]] U rujnu [[1991.]] bombardirala ju je i oštetila srpska vojska, a obnova je počela odmah tijekom Domovinskoga rata i ubrzo je obnovljena. U crkvi se nalaze tri oltara, slike iz [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]], drveni kip [[Mojsije|Mojsija]] i [[barok]]na propovjedaonica. Na crkvi je i spomen-ploča, rad [[Robert Frangeš Mihanović|Roberta Frangeša Mihanovića]], posvećena palima u [[Bitka kod Bilaja|bitci kod Bilaja]],
* na groblju sv. Magdalene nalazi se [[Kapela sv. Marije Magdalene u Gospiću|crkva sv. Marije Magdalene]] iz 19. stoljeća,
* [[kapela sv. Ivana Nepomuka u Gospiću]] iz 1756.
* zgrada Visoke učiteljske škole izgrađena [[1869.]], 
* zgrada Županije Ličko senjske izgrađena [[1894.]] godine, 
* &quot;[[Murkovića mlin]]&quot; (stari mlin vodenica na [[Novčica|Novčici]]), 
* rodna kuća velikog hrvatskog slikara [[Miroslav Kraljević|Miroslava Kraljevića]].

U neposrednoj okolici Gospića nalaze se i dvije park šume, Jasikovac i Vujnovića brdo, u kojima su spočetkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] bili izgrađeni teniski tereni gdje je osnovan i najstariji [[tenis]] klub u Hrvatskoj, gradski tenis klub &quot;Gospić 1900&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=29&amp;Itemid=27 |title=Ličko-senjska županija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110516084346/http://www.lickosenjska.com/index.php?option=com_content&amp;view=category&amp;layout=blog&amp;id=29&amp;Itemid=27 |archive-date=16. svibnja 2011. |access-date=16. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt; Rizvan City je pustolovno-izletnički centar u podvelebitskom selu Rizvanuša, koji ima šumski adrenalinski park i tradicionalnu ličku kuću te kamp.&lt;ref name=&quot;arhiv-gospic.hr&quot;/&gt; U Velikoj Plani nalazi se kaubojski ranč i kamp &quot;Linden Tree&quot;, koji je uvršten u top 10 luksuznih kampova Europe 2016. godine.&lt;ref&gt;Rozeta Bogeljić, [https://www.24sata.hr/news/kauboji-u-lici-doktor-znanosti-iz-sad-a-otvorio-luksuzni-ranc-526299 Kauboji u Lici: Doktor znanosti iz SAD-a otvorio luksuzni ranč], 24sata.hr, 28. svibnja 2017., preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

U selima oko Gospića nalazi se veći broj katoličkih crkvi. Ističu se crkva Sv. [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] u Aleksinici, koju je izgradio pop [[Marko Mesić]] 1695. godine, crkva Sv. [[Antun Padovanski|Antuna Padovanskog]] u Ličkom Novom, sagrađena 1690. godine te župna crkva [[Jakov Zebedejev (stariji)|Sv. Jakova apostola]] u Donjem Pazarištu sagrađena 1700. godine. U Gospiću je postojao hram Srpske pravoslavne crkve posvećen Svetom Velikomučeniku Georgiju izgrađen [[1785.]] godine, obnovljen 1903. i 1964. godine, a do temelja srušen 1992. godine. Danas se na mjestu hrama nalazi parkiralište. Osnova crkve i zidovi bili su u [[barok]]nom stilu, a toranj je bio u srpsko-bizantskom stilu.&lt;ref&gt;[http://www.eparhija-gornjokarlovacka.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=83&amp;Itemid=44&amp;lang=en Arhijerejsko namjesništvo ličko], eparhija-gornjokarlovacka.hr, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

== Prirodne znamenitosti ==
[[Datoteka:Sveto brdo Velebti.jpg||mini|300px|desno|Pogled s vrha [[Sveto brdo]] (1753 m) prema [[Vaganski vrh|Vaganskom vrhu]] (1757 m)]]

Na širem području Gospića nalazi se velik broj vrijednih prirodnih znamenitosti kao što su: [[Nacionalni park Paklenica]], [[Park prirode Velebit]], Ličko polje u kršu, rijeke [[Lika (rijeka)|Lika]], [[Novčica]], Bogdanica i Jadova, spilje Ostrovica i Pčelina, [[Kruščica (jezero)|Kruščićko jezero]], poučna staza Terezijana, paleontološki spomenik prirode [[Velnačka glavica]], park šume [[Jasikovac]] i [[Vujnovića brdo]] te vrijedne [[preborna šuma|preborne šume]] [[obična bukva|bukve]], [[obična jela|jele]] i [[obična smreka|smreke]]. Medačke borove kulture najveći su kompleks posađene crnogorice ([[crni bor]], [[obični bor]], [[europski ariš]], [[obična smreka]] i [[američki borovac]]) u Lici na 2329 hektara.&lt;ref&gt;Rudelić R., Dasović M., Neke znamenitosti u ličkim šumama, Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Gospić, Gospić 2015. &lt;!--str. ? --&gt;&lt;/ref&gt;

=== Park prirode Velebit ===
{{glavni|Park prirode Velebit}}
[[Park prirode Velebit]] je najznačajnije [[endem]]sko čvorište [[Flora (biljke)|flore]] i kopnene [[fauna|faune]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Upravno sjedište Parka je u Gospiću. Položaj Velebita, kao i njegova geološka građa, utjecali su na razvoj veoma bogatog i raznolikog živog svijeta. Do sada je registrirano 2700 biljnih vrsta, od kojih čak 78 [[endem]]skih. Na području Velebita se gnijezdi velik broj različitih vrsta [[ptica]], a od [[sisavac]]a svakako treba spomenuti u Europi ugrožene vrste: [[smeđi medvjed]], [[Obični ris|ris]], [[tetrijeb]] i [[sivi vuk]].&lt;ref&gt;[http://www.zastita-prirode.hr/Zasticena-priroda/Zasticena-podrucja/Parkovi-prirode/Park-prirode-Velebit Park prirode Velebit], zastita-prirode.hr, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Najviše je bukovih šuma i to na područjima ispod 900 metara. Na nadmorskim visinama iznad 800 metara dinarske su bukovo-jelove šume. Iznad 1000 metara primorska je bukova šuma i raste na [[kamen]]im platoima. Od tih visina do vrhova na 1650 metara pretplaninske su šume bukve i [[gorski javor|gorskog javora]]. To su prostori pod [[snijeg]]om, gdje je snažni vjetar povio stabla svojom težinom.&lt;ref&gt;[https://www.parkovihrvatske.hr/park-prirode-velebit Park prirode Velebit], parkovihrvatske.hr, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Diči se velikim brojem prirodnih vrijednosti kao što su neobične [[stijene]], divlji kanjoni, duboke [[jama|jame]] i [[spilje]]. Zbog posebne prirodne vrijednosti, [[UNESCO]] je 1978. godine planinu Velebit uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere – MAB.&lt;ref&gt;[http://www.sibenikregion.com/hr/prirodna-bastina/parkovi-prirode/park-prirode-velebit Park prirode &quot;Velebit&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170726113551/http://www.sibenikregion.com/hr/prirodna-bastina/parkovi-prirode/park-prirode-velebit |date=26. srpnja 2017. }}, sibenikregion.com, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Rijeka Lika ===
{{glavni|Lika (rijeka)}}
[[Datoteka:Kanjon rijeke Like.JPG||mini|300px|desno|Rijeka Lika]]

Lika je najveća lička rijeka [[ponornica]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] s dužinom od 78&amp;nbsp;km. Njezin površinski tok teče kroz [[Ličko polje]]. Izvire u podnožju [[Velebit]]a na nadmorskoj visini oko 600 [[metar]]a. U svojem toku prima vode Jadove, Novčice, Otešice i niza manjih [[pritok]]a. Približna površina porječja Like iznosi 1570 četvornih kilometara. U kanjonu Like sagrađena je [[brana]] akumulacijskog jezera Kruščica. Lika je odsječena od ponora u Lipovu polju gdje je ponirala spojena s rijekom [[Gacka (rijeka)|Gackom]].&lt;ref&gt;[http://visit-lika.com/page/rijeka-lika-i-jezero-kruscica Rijeka Lika i jezero Kruščica], visit-lika.com, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Od izvora do Gospića, Lika je svrstana u prvu kategoriju po kakvoći vode te se koristi za napajanje [[vodovod]]a za Primorje i otoke.

Vode rijeka oko Gospića nastanjuju 22 riblje vrste od kojih su najznačajnije: [[pastrva]], [[štuka]], [[šaran]], [[amur]], [[linjak]], [[som]], [[zlatni karas]], [[ostriž]] i [[Klen (riba)|klen]]. U gornjim (izvorskim) dijelovima toka živi autohtona endemska vrsta [[lički pijor]] ili lički pijur (lat. Phoxinellus croaticus), koja je specifična za ovo [[krš]]ko područje.&lt;ref&gt;[http://www.sru-lika-gospic.com/ Športsko ribolovna udruga «Lika» Gospić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170805140848/http://www.sru-lika-gospic.com/ |date=5. kolovoza 2017. }}, sru-lika-gospic.com, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

=== Visočica – balerina ===
{{glavni|Visočica (Velebit)}}
Visočica je istaknut vrh osovljen nad strmom ličkom padinom [[Velebit]]a. Zahvaljujući svojem položaju, to je jedan od najljepših [[vidikovac]]a na cijelom Velebitu. Nadomak hrpta Visočice, zapadno od vrha i oko 30' ispod njega, nalazi se na granici šumskog pojasa Gojtanov dom. Područje Visočice je floristički iznimno bogato, pronađeno je i opisano oko 500 različitih [[biljka|biljnih vrsta]].&lt;ref&gt;[http://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/visocica-vrh/ Visočica – vrh], hps.hr, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Podružnica Hrvatskog planinarskog društva na području Gospića osnovana je [[1898.]] godine. Iste te godine organiziran je i prvi izlet Gospićana na Visočicu. U spomen na to svake se godine održavaju pohodi iz Gospića na Visočicu. Godine [[1950.]] osnovano je Planinarsko društvo &quot;Visočica&quot;. Gojtanov dom na Visočici nazvan je po prvom predsjedniku društva i odvjetniku Ivanu Gojtanu, napravljen je 1929. godine, zapaljen 1940., obnovljen 1963., ponovno zapaljen 24. listopada 1991. i ponovno obnovljen nakon razminiravanja 2016. godine. Na planinarskoj stazi od Rizvanuše do Visočice, poginuli su u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] zapovjednik riječke specijalne policije Marino Jakominić i pripadnik Alfi Miroslav Fabečić.&lt;ref&gt;Milan Tomašević, [http://www.lika-express.hr/drustvo/visocici-u-spomen Visočici u spomen], lika-express.hr, 29. lipnja 2016., preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Zimi, a naročito u vrijeme topljenja snijega, iz Gospića i okolice se na obroncima Visočice vidi &quot;balerina&quot; – veća nakupina snijega u usijeku na padini, koji svojim oblikom podsjeća na [[balerina|balerinu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.panoramio.com/photo/82790834 |title=Slika &quot;balerine&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20170805140756/https://www.panoramio.com/photo/82790834 |archive-date=5. kolovoza 2017. |access-date=19. srpnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

==Sport==
[[Datoteka:Ivana Brkljačić Zagreb 2009.jpg||mini|240px|desno|Ivana Brkljačić]]

Godine [[1900.]] u gospićkoj park šumi [[Jasikovac (park šuma)|Jasikovac]] bilo je [[tenis]]ko igralište, prvo u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. U Jasikovcu je osnovan i najstariji teniski klub u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], gradski tenis klub &quot;Gospić 1900&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.gospic.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=4&amp;Itemid=5 Turizam], gospic.hr, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

[[Josip Čorak]] rođen u Rastoki kraj Gospića osvajač je srebrnog odličja na [[OI 1972.|Olimpijskim igrama 1972.]] u Münchenu u hrvanju grčko-rimskim načinom u poluteškoj-kategoriji. Bio je i europski prvak. Tek kao osamnaestogodišnjak počeo se baviti hrvanjem u HK &quot;Partizan&quot; u Gospiću. Godine 1966. osniva HK &quot;Lika&quot; u kojem od osnutka do danas djeluje kao natjecatelj, trener i voditelj struke. Proglašen je sportašem 20. stoljeća u Ličko-senjskoj županiji.

[[Ivana Brkljačić]], državna rekorderka u [[bacanje kladiva|bacanju kladiva]], svjetska i europska juniorska prvakinja, živjela je u svome djetinjstvu od 1983. do 1993. u Trnovcu kraj Gospića.&lt;ref&gt;[http://www.likaworld.net/forum/index.php?topic=1012.0;wap2 Ivana Brkljačić (Kladivašica)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170805103015/http://www.likaworld.net/forum/index.php?topic=1012.0;wap2 |date=5. kolovoza 2017. }}, likaworld.net, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Žarko Susić, rođen u Gospiću, bio je doajen [[sport]]a, najstariji aktivni hrvatski i svjetski sportski novinar koji je pisao i s 95 godina. Izvješćivao je s mnogih europskih i svjetskih prvenstava, te s čak 16 [[OI|olimpijskih igara]], od Cortine d'Ampezzo 1956. do Atene 2004.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/umro-doajen-sportskog-novinarstva-zarko-susic-20100426?utm_expid=.P7ypB0NVQfaQzvpcmC600Q.0&amp;utm_referrer=https%3A%2F%2Fwww.google.hr%2F Umro doajen sportskog novinarstva Žarko Susić], [[HINA]], tportal.hr, 26. travnja 2010., preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

Košarkašice [[ŽKK Gospić]] bile su [[A-1 Hrvatska košarkaška liga (žene)|prvakinje Hrvatske]]: 2000., 2002., 2004., 2006., 2009., 2010., 2011. i 2012. i [[Kup Hrvatske u košarci za žene|osvajačice Kupa Hrvatske]]: 2003., 2005., 2007., 2009., 2010., 2011. i 2012. godine.

[[Nikola Kleut]], rođen u Medaku kraj Gospića, nastupio je na [[XI. Olimpijske igre – Berlin 1936.|Olimpijskim igrama 1936.]] u Berlinu u bacanju diska. Bio je državni rekorder u bacanju diska.

* [[NK Gospić '91]], nogometni klub
* [[NK Velebit Žabica]], nogometni klub
* [[NK Croatia Lički Osik]], nogometni klub
* [[NK Pazarište Klanac]], nogometni klub
* [[HMNK Gospić]], malonogometni klub
* [[RK Gospić]], rukometni klub
* [[ŽKK Gospić]], košarkaški klub
* [[Hrvački klub Ban Jelačić]]
* [[Kuglački klub Visočica Gospić|KK Visočica]], kuglački klub

==Obrazovanje==
===Predškolski odgoj===
[[Datoteka:Licki Osik snijeg skola.jpg||mini|300px|desno|Osnovna škola u [[Lički Osik|Ličkom Osiku]].]]
Predškolska ustanova Dječji centar Gospić osnovana je [[1974.]] godine. U svom sastavu ima područni odjel u Općini [[Karlobag]] i Općini [[Perušić]].

Dana [[8. rujna]] [[2003.]] godine Ustanova je preselila u novi suvremeno koncipiran objekt površine {{n|2400|m²}} koji može prihvatiti do 12 odgojno-obrazovnih skupina primarnog programa. Trenutno u ustanovi boravi 250 djece za kojih se brine 47 ukupno zaposlenih. Dobivanjem na upotrebu ovakvog objekta u kojem su uvaženi svi standardi društvene brige o djeci predškolskog uzrasta stvoreni su svi uvjeti za rast i razvoj predškolske djece, koje ima malo predškolskih ustanova u RH.

Ustanova ima organizirane dvije vrste programa:

''10-satni primarni program u:''

* Gospiću s 11 odgojno-obrazovnih skupina, obogaćen [[kineziologija|kineziološkim]] aktivnostima, kraćim vjerskim programom i [[informatika|informatičkom]] radionicom za djecu starijih skupina
* Perušiću s 1 odgojno-obrazovnom skupinom
* Karlobagu s 1 odgojno-obrazovnom skupinom.

''Program Predškole''

* u Gospiću s tri /3/,
* u Ličkom Osiku s dva /2/,
* u Perušiću u sklopu redovnog programa, 
* u Karlobagu u sklopu redovnog programa.

===Stručni rad===

Rad se organizira po Programskim osnovama koje je izdalo [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa|Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH]]. Glavni i osnovni zadatak u organizaciji rada je zadovoljavanje potreba predškolske djece zaposlenih roditelja.

Stručno je osmišljena zdravstvena zaštita te briga za rast i razvoj svakog djeteta uvažavajući individualne potrebe. Glavna zadaća u radu, slijediti inovacije i [[pedagogija|pedagoška]] dostignuća te intenzivirati povezanost vrtića i obiteljskog doma kako bi što bolje pomogli zaposlenim roditeljima.

Radi praćenja suvremenih dostignuća u pedagoškoj praksi velika pažnja se posvećuje raznim oblicima stručnog usavršavanja kako odgojno-obrazovnog tako i ostalih radnika. U te svrhe se organiziraju stručne ekskurzije u druge vrtiće na području RH, prisustvuje se seminarima koje organizira resorno Ministarstvo, Zavod za unapređenje školstva PJ Rijeka.

Zavod za unapređenje školstva PJ Rijeka izabrao je Dječji centar Gospić za sjedište stručnog aktiva svih odgajatelja Ličko-senjske županije, a za predsjednika je izabrana odgajateljica iz Gospića Ružica Grivičić.

=== Osnovno školstvo ===
Na području Grada Gospića djeluju tri osnovne škole:

* Osnovna škola dr. Jure Turić
* Osnovna škola Dr. Ante Starčević
* Osnovna škola Lički Osik

===Srednje školstvo===

U Gospiću djeluju dvije srednje škole:
* Gimnazija Gospić
* Strukovna škola Gospić

===Visoko školstvo===
{{glavni|Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću}} 
U Gospiću djeluje Odjel za nastavničke studije u Gospiću [[Sveučilište u Zadru|Sveučilišta u Zadru]].

U Gospiću je od 1919. do 1965. djelovala Učiteljska škola u Gospiću koja je obrazovala učitelje kroz četverogodišnje i petogodišnje obrazovanje. Pedagoška akademija djelovala je u Gospiću od 1962. do 1977. U periodu od 1977. do 1998. bila je dio Pedagoškog fakulteta.{{pojasniti|kojeg sveučilišta?}} Od 1998. do 2006. djeluje kao Visoka učiteljska škola, a potom se spojila s Visokom učiteljskom školom u Rijeci u Učiteljski fakultet [[Sveučilište u Rijeci|Sveučilišta u Rijeci]]. Od 2011. djeluje kao Odjel za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru.&lt;ref&gt;Ines Cvitković Kalanjoš, [https://hrcak.srce.hr/file/342452 Stogodišnja tradicija obrazovanja učitelja u Gospiću], MemorabiLika : Znanstveni časopis za ličku zavičajnost i regionalna istraživanja, Vol. God 2 No. broj 1, 2019., str. 259–262.&lt;/ref&gt;

U Gospiću djeluje [[Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću|Veleučilište &quot;Nikola Tesla&quot;]], koje ima stručne studije: 
* Ekonomika poduzetništva, 
* Upravni studij i 
* Cestovni promet.

U sklopu Veleučilišta od 30. studenog 2010. godine djeluje i stručno-istraživački centar imena Centar za krš kao izvannastavni odjel.&lt;ref&gt;[http://www.velegs-nikolatesla.hr/vele/index.php/hr Veleučilište Nikola Tesla u Gospiću], velegs-nikolatesla.hr, preuzeto 19. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;

==Poznati Gospićani i Gospićanke==
[[Datoteka:Ante Starčević 2.jpg||mini|200px|desno|Ante Starčević]]
[[Datoteka:Teslathinker.jpg||mini|200px|desno|Nikola Tesla]]
[[Datoteka:1910, Miroslav Kraljevic, Autoportret sa psom, ulje, 110x85,5, Moderna galerija Zagreb.jpg||mini|200px|desno|Miroslav Kraljević]]

U Gospiću su rođeni i/ili djelovali:
* [[Nikola Bićanić]], profesor
* [[Fran Binički]], hrv. pisac, svećenik
* [[Jakov Blažević]], hrv. političar
* [[Ivana Brkljačić]], hrv. športašica
* [[Karlo Brkljačić]]-Kacan, hrv. političar
* [[Bude Budisavljević]], hrv. pisac
* [[Dragutin Buneta]], liječnik
* [[Josip Čorak]], športaš
* [[Julije Derossi]], profesor, hrv. prevoditelj
* [[Lavoslav Došen]], general
* [[Marko Došen]], političar
* [[Petar Došen]], hrv. časnik, nositelj odličja Legije časti
* [[Milan Dozet]], srpski košarkaš
* [[Josip Filipović]], general
*[[Ivica Frković]], ministar šuma i ruda NDH
* [[Milovan Gavazzi]], etnolog
* [[Cvijeta Grospić]], hrv. i fra. književnica
* [[Žarka Ivasić]], časna sestra, mučenica
* [[Mladen Kauzlarić]], arhitekt
* [[Edo Kovačević]], slikar
* [[Ferdinand Kovačević]], zaslužan za razvoj telefonije
* [[Manja Kovačević]], profesorica
* [[Miroslav Kraljević]], veliki hrvatski slikar 
* [[Milan Mandarić]], poduzetnik
* [[Božena Marcelić]], hrv. pjesnikinja
* [[Darko Milinović]], hrvatski političar i liječnik
* [[Marko Orešković]], političar
* [[Grga Pejnović]], (1915. – 2002.) hrvatski profesor i publicist. Objavljivao je i pod pseudonimom Smiljan Velebit.
* [[Kata Pejnović]], političarka
* [[Ante Rukavina (književnik)|Ante Rukavina]], veterinar, književnik i planinar
* [[Grga Rupčić]], hrv. književnik i kolumnist
* [[Ante Starčević]], hrv. velikan političke misli, &quot;otac domovine&quot;
* [[Šime Starčević]], hrv. gramatičar
* [[Žarko Susić]], športski novinar i atletski trener
* [[Nikola Tesla]], znanstvenik i izumitelj svjetskog značaja
* [[Jure Turić]], hrv. pisac
* [[Nikica Valentić]], hrvatski predsjednik vlade
* [[Vale Vouk]], hrvatski botaničar slovenskog podrijetla
* [[Lavoslav Vukelić]], hrv. pisac
* [[Ljudevit Zimpermann]], pravnik i političar

== Grad pobratim ==
#{{border|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|25px]]}} [[Sieradz]], [[Poljska]]

==Galerija==
&lt;gallery&gt;
Slika:Defender´s Memorial in Gospic.JPG|Spomenik braniteljima Gospića ispred zgrade suda
Slika:Ante Starcevic Platz in Gospic.JPG|Trg Ante Starčevića 
Slika:Gospic.JPG|Pogled na [[Gospićka katedrala|katedralu Navještenja Blažene Djevice Marije]]
Slika:Poprsje kardinala Stepinca u Gospiću.2.jpg|Poprsje blaženog kardinala [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] na istoimenom trgu u Gospiću
Slika:Dr. Franjo Tuđman - poprsje u Gospiću.jpg|Poprsje [[Franjo Tuđman|dr. Franje Tuđmana]] na trgu Alojzija Stepinca u središtu grada
Slika:Poprsje pape Ivana Pavla II. u Gospiću.jpg|Poprsje pape svetog [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] u parku Kolakovac u središtu grada
Slika:Gospić - kip Nikole Tesle.jpg|Kip [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]]
Slika:Gospić fontana.jpg|Fontana &quot;Vila Velebita&quot;
Slika:Uprava suma Gospić.jpg|&quot;Hrvatske šume&quot; – Uprava šuma podružnica Gospić
Slika:A1 motorway near Gospić.jpg|Autocesta A1 kod Gospića
Slika:Uvala-Duboki-Dol NVelebit Dinarides Croatia.jpg|Velebit
Slika:Busa 1.jpg|Lička [[buša]], karakteristična za Liku
Slika:Grilled Lamb Loin Chops-02.jpg|Janjetina i krumpir
Slika:Velebitsko pivo Zg 0508.jpg|[[Velebitsko pivo]]
Slika:Skripavac 0808.jpg|Lički škripavac
Slika:Velebit Mirila Ljuotic Mataci 2.JPG|[[Mirila]], posebna tradicija pokapanja.
&lt;/gallery&gt;

==Povezani članci==

* [[Gospićko-senjska biskupija]]
* [[9. gardijska brigada &quot;Vukovi&quot;]]
* [[Park prirode Velebit]]
* [[Gospićka katedrala]]
* [[Veleučilište „Nikola Tesla“ u Gospiću]]
* [[Kip Marta vodarica]]
* [[Memorijalni centar Nikola Tesla]]
* [[Bitka kod Bilaja]]
* [[Matica hrvatska (Gospić)]]
* [[Murkovića mlin]]
* [[Kapela sv. Marije Magdalene u Gospiću]]
* [[Kapela sv. Ivana Nepomuka u Gospiću]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
* [http://www.gospic.hr Službene stranice Grada Gospića] (24. veljače 2010., [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Gradovi i županije#Gospic.hr|s dopusnicom]])
* http://www.dzs.hr/

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Gospić}}
* [http://www.gospic.hr Službene stranice]
* [http://www.tz-gospic.hr Turistička zajednica grada Gospića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071016202016/http://tz-gospic.hr/ |date=16. listopada 2007. }}
* [https://web.archive.org/web/20080123151035/http://gospic.hbk.hr/ Službene stranice '''Gospićko-senjske biskupije''']
* [http://www.gospic-online.com/ Gospić Online – portal]
* [http://www.lika-express.hr/ - Lika express – portal]
* [http://slobodnalika.com/ - Slobodna Lika – portal]
* [http://www.licke-novine.hr/ - Lika press – portal]
* [http://www.likaplus.hr/ - Lika plus – portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517202948/http://likaplus.hr/ |date=17. svibnja 2014. }}

{{GiO LSŽ}}
{{Gospić}} 

[[Kategorija:Gradovi u Ličko-senjskoj županiji]]
[[Kategorija:Gospić| ]]
[[Kategorija:Lika]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Gospića| ]]</text>
      <sha1>r9ckeg8l4hxhzob1thf8zh0f7wx7ph8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operacija Gusar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13568</id>
    <revision>
      <id>7479272</id>
      <parentid>7346728</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:10:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Početak operacije */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479272</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51289" sha1="t2siygewu7vtlpga0bucvfhmsr7fibx" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:POKAŽINASLOV:Operacija ''Gusar''}}
{{izdvojeni članak|siječanj 2009.}}
{{Infookvir bitka
|naziv=Operacija ''Gusar''
|sukob=Domovinski rat
|slika=[[Datoteka:Operacija Maslenica-borba.jpg|250px]]
|opis slike=Hrvatski vojnici u borbi za Maslenicu.
|vrijeme=[[22. siječnja|22.]] – [[27. siječnja]] [[1993.]]
|mjesto=zadarsko zaleđe
|ishod=pobjeda [[Hrvatska|Hrvatske]]
|strana1={{Z+X|HRV}}
|strana2={{Z+X|RSK}}
|zapovjednik1 ={{Z|HRV}} [[Janko Bobetko]]&lt;br&gt;{{Z|HRV}} [[Ante Gotovina]]&lt;br&gt;{{Z|HRV}} [[Ante Roso]]&lt;br&gt;{{Z|HRV}} [[Mirko Norac]]&lt;br&gt;{{Z|HRV}} [[Mladen Markač]]&lt;br&gt;{{Z|HRV}} [[Mirko Šundov]]&lt;br&gt;{{Z|HRV}} [[Miljenko Filipović]]
|zapovjednik2 ={{Z|RSK}} [[Mile Novaković]]&lt;br&gt;{{Z|RSK}} Kosta Novaković&lt;br&gt;{{Z|RSK}} Milan Đilas&lt;br&gt;{{Z|RSK}} Jovan Dopuđ&lt;br&gt;{{Z|RSK}} Dragan Harambašić&lt;br&gt;{{Z|RSK}} Dragan Tanjga&lt;br&gt;{{Z|RSK}} Momčilo Bogunović
|gubitci1 =127 &lt;small&gt;(do 31. ožujka 1993.)&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=116708 |title=Arhivirana kopija |access-date=7. prosinca 2008. |archive-date=2. veljače 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090202082811/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=116708 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Domovinski rat ONline&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.domovinskirat.hr/content/view/1862/936/ |title=&quot;Domovinski rat ONline&quot; |archive-url=https://web.archive.org/web/20090202025724/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1862/936/ |archive-date=2. veljače 2009. |access-date=7. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;br&gt;ranjeno 158&lt;ref&gt;http://www.057info.hr/vijesti/15-godina-od-akcije-maslenica&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.vjesnik.com/html/2008/01/21/Clanak.asp?r=unu&amp;c=1 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090202110006/http://www.vjesnik.com/html/2008/01/21/Clanak.asp?r=unu&amp;c=1 |archive-date=2. veljače 2009. |access-date=7. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.ezadar.hr/clanak/kalmeta-akcija-maslenica-pokazala-snagu-hrvatske-vojske&lt;/ref&gt;
|gubitci2 =oko 490 poginulih&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.domovinskirat.hr/content/view/1465/1319/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090202025844/http://www.domovinskirat.hr/content/view/1465/1319/ |archive-date=2. veljače 2009. |access-date=7. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Domovinski rat ONline&quot;/&gt;
}}

'''Operacija ''Gusar''''' – popularno '''Operacija ''Maslenica''''' ili '''Akcija ''Maslenica'''''&lt;ref&gt;HRT/Ninoslav Bandić: [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/maslenica-1993-godine-operacija-gusar-945802 ''Maslenica 1993. godine - operacija &quot;Gusar&quot;''], Vojna povijest. 19. lipnja 2014. Pristupljeno 8. ožujka 2018.&lt;/ref&gt; – oslobodilačka je operacija [[Oružane snage Republike Hrvatske|Oružanih Snaga Republike Hrvatske]] i pripadnika [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|Ministarstva unutarnjih poslova RH]], protiv [[Srpska vojska Krajine|vojnih snaga Republike Srpske Krajine]] koje su u zaleđu Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju [[Dalmacija|Dalmacije]] s ostalim područjem pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske. Vojna je akcija pripremana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993.; same su borbe na terenu otpočele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i [[brana Peruća]], koju su pobunjeni [[Srbi]] pokušali srušiti dizanjem u zrak, ali koja zbog te eksplozije nije bila srušena.

Napredovanje hrvatskih snaga u prvim danima izazvalo je »''rasulo''« (termin iz srpskog vojnog izvještaja) u postrojbama srpske strane, koje su potom konsolidirane uz pomoć dragovoljaca pristiglih iz Srbije ([[Srpska dobrovoljačka garda|Arkanovi »Tigrovi«]], pripadnici [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] itd.) i jedinica pridošlih iz sastava vojne sile bosanskih Srba (»Vukovi s Vučjaka« i dr.); protunapadne aktivnosti koje su potom Srbi uspjeli izvesti nisu međutim uspjele potisnuti hrvatske snage natrag prema Zadru. Dragovoljci pristigli iz Bosne i Srbije, koji su odmah bačeni u teške borbe s OSRH, u velikom broju dezertiraju već nakon desetak dana.&lt;ref name=&quot;Centar domovinskog rata&quot;&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf v. u &quot;DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – lipanj 1993.)&quot;, edicija &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043406/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, Knjiga 7., str. 25-27, 28-30, 32-33, 38-41, 43, 45-49, 62-67, 69-70, 74-76, 98-102, 106, 123-124, 126-127, 132, 200-201&lt;/ref&gt;

== Uvod ==
Operaciju su planirali i izveli generali [[Janko Bobetko]], [[Ante Gotovina]], [[Ante Roso]], [[Mirko Norac]] i [[Mladen Markač]]. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve [[grane oružanih snaga]], a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg [[Zborno područje Split|Zbornog područja]] Split ([[4. motorizirana gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijska brigada »Pauci«]], taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna Vojne policije), specijalne postrojbe [[MUP]]-a, dijelovi [[9. gardijska brigada|9.]], [[3. gardijska brigada|3.]], [[2. gardijska brigada|2.]], i [[1. gardijska brigada|1. gardijske brigade]], dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja [[Split]], kopnene, diverzantske i pomorske snage [[HRM]]-a i eskadrila [[helikopter]]a [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo|HRZ]]-a.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatskapovijest.com/programodgoja.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20081019134303/http://www.hrvatskapovijest.com/programodgoja.htm |archive-date=19. listopada 2008. |access-date=7. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0182005/maslenica.asp |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721103032/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0182005/maslenica.asp |archive-date=21. srpnja 2011. |access-date=7. kolovoza 2005.}}&lt;/ref&gt;

Druga strana, kojoj su na čelu bili [[Mile Novaković]] (zapovjednik 7. korpusa Srpske Vojske Krajine, [[Milan Đilas]] (zapovjednik 7. korpusa SVK), Jovan Dopuđ (zapovjednik 4. lake brigade), Dragan Harambašić (zapovjednik 75. motorizirane brigade), Dragan Tanjga (zapovjednik ad hoc formirane »1. operativne grupe«) i Momčilo Bogunović (zapovjednik 92. motorizirane brigade, poginuo 1. veljače 1993.) je uočila grupiranje hrvatskih snaga, ali nije uspjela pravovremeno organizirati obranu koja bi spriječila napredovanje OSRH.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf v. u &quot;DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – lipanj 1993.)&quot;, edicija &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043406/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, Knjiga 7., str. 25-27, 28-30, 32-33, 38-41, 43, 45-49, 62-67, 69-70, 74-76, 98-102, 106, 123-124, 126-127, 132, 212-213, 258-259, 260-263, 266-268&lt;/ref&gt;

Na početku akcije u borbe je bilo uključeno po približno {{Broj|3500}} vojnika sa svake strane. Srpske snage su povećale brojnost svojih efektiva dovlačenjem novih snaga, a hrvatska je strana smjenjivala umorne postrojbe na prvoj liniji i u borbu uvodila svježe snage.

== Prije operacije ==
[[Datoteka:Old_Maslenica_Bridge_1.JPG|mini|lijevo|300px|Stari [[Maslenički most]] predstavljao je strateški važnu prometnu sponu između Dalmacije i preostalog dijela Hrvatske.]]
Agresor je u svojim nakanama komadanja [[Hrvatska|Hrvatske]] [[1991.]] godine gotovo i uspio, te je upravo na području [[Novsko ždrilo|Novskoga ždrila]] već u početnim silovitim napadima komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela ugrozivši čitavo [[Hrvatsko primorje]]. Time je zapriječio prometnu i gospodarsku povezanost između sjevera i juga Hrvatske. Željeznički promet prema Dalmaciji je bio posve prekinut, a cestovna vozila su putovala preko [[Pag|otoka Paga]], gdje je zbog nevremena često bio u prekidu [[trajekt]]ni promet. Hrvatski puk u [[Dalmacija|Dalmaciji]], ali i onaj u [[Herceg-Bosna|Herceg Bosni]], kojem se u to vrijeme opskrba dostavljala tim nesigurnim putem, bio je doveden u tešku situaciju.

U vremenu pred izvođenje Operacije ''Gusar'', [[Hrvatska]] je nastojala brojnim pregovorima, potpisanim sporazumima i primirjima s pobunjenim [[Srbi]]ma potaknuti dogovorno rješavanje sukoba; međutim su dogovori između Hrvatske koja je htjela uspostaviti suverenitet na čitavom državnom teritoriju i [[četnici|četnika]] koji su težili »prisajedinjenju« Srbiji iz očitih razloga bili neuspješni.&lt;ref&gt;1991. godine je &quot;Izvršno vijeće SAO Krajine&quot; donijelo &quot;Odluku o prisajedinjavanju SAO Krajine Republici Srbiji&quot;, u kojoj se deklariralo da tzv. &quot;SAO Krajina&quot; postaje „sastavni dio jedinstvene državne teritorije Republike Srbije&quot;. [http://kpolisa.com/KP15/PDF15/kp15-I-3-MilojicaSutovic.pdf &quot;SAMOOPREDJELJENJE NARODA I RASPAD JUGOSLAVIJE&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123192017/http://kpolisa.com/KP15/PDF15/kp15-I-3-MilojicaSutovic.pdf |date=23. siječnja 2015. }}, Milojica Šutović, &quot;Kultura polisa&quot;, god. VIII, br.15/2001, Novi Sad, str 43-86 (citat sa str. 77).&lt;/ref&gt; U razdoblju nakon [[Sarajevsko primirje|Sarajevskog primirja]] 1992. god., srpski pobunjenici su nastavili s ubojstvima, maltretiranjem i protjerivanjem preostalih [[Hrvat]]a iz [[Zadar|zadarskog zaleđa]], pljačkajući njihovu imovinu i paleći kuće.&lt;ref&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf &quot;Dnevno izvješće Obaveštajno-bezbednosnog organa 7. korpusa SVK o ubojstvu devetorice Hrvata u selu Medviđa te problemima u 92. mtbr jer pojedine postrojbe napuštaju položaje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043406/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf |date=4. ožujka 2016. }} u &quot;DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – lipanj 1993.)&quot;, edicija &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI&quot;, Knjiga 7., str. 176-177&lt;/ref&gt; U tome ih nije spriječila niti prisutnost međunarodnih snaga [[UNPROFOR]]-a, pristiglih osam mjeseci ranije, koje su prema tzv. [[Vanceov plan|Vanceovom planu]] trebale pružiti sigurnost i zaštitu preostalim Hrvatima u [[UNPA]] zonama, osigurati prekid vatre, povratak prognanika u njihove domove na područje koja nisu bile pod nadzorom hrvatskih vlasti, te povratak tzv. ružičastih zona pod nadzor hrvatskih vlast.&lt;ref name=&quot;Hrvatski vojnik&quot;&gt;[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1232007/maslenica.asp &quot;Operacija Maslenica vratila je Hrvatskoj ponos i samopouzdanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090202120149/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1232007/maslenica.asp |date=2. veljače 2009. }}, Petar Škorić za &quot;Hrvatski vojnik&quot;, veljača 2007.&lt;/ref&gt;

=== Cilj operacije ===
Cilj operacije bio je povezati sjever s jugom Hrvatske pravcem [[Zadar]] – [[Maslenica]] – [[Karlobag]] i odbaciti srpske snage iz [[Rovanjska|Rovanjske]], [[Novsko ždrilo|Novskog ždrila]], Maslenice i od magistrale [[Posedarje]] – [[Zadar]]. Akcija je bila ključna za obranu i daljnja vojna djelovanja [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]].

== Početak operacije ==
[[Datoteka:Raketna potpora.jpg|mini|lijevo|300px|Raketna potpora prije početka operacije.]]
Neposredno prije početka same akcije vojna sila »SAO Krajine« se na svim položajima u Sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] ojačava, utvrđuje, dovozi strjeljivo i pogonsko gorivo, te provodi djelomičnu mobilizaciju, bitno pojačavajući ljudstvo na svim pravcima. Dva mjeseca ranije hrvatski i bosanski Srbi u Prijedoru potpisuju [[Ujedinjena Republika Srpska|''Deklaraciju o suradnji i težnjama za ujedinjenjem Republike Srpske i Republike Srpske Krajine'']], prema kojima ustanovljavaju carinsku i monetarnu uniju, jedinstveno državljanstvo i naznačuju put prema što skorije potpunom ujedinjenju.&lt;ref&gt;&quot;Deklaracija sa zajedničkog zasjedanja skupština Republike Srpske Krajine i Republike Srpske o planovima za državno ujedinjenje&quot;, Prijedor, 31. listopada 1992., u [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_06.pdf &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995., DOKUMENTI, Knjiga 6., DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (srpanj – prosinac 1992.)&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150923201752/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_06.pdf |date=23. rujna 2015. }}, str. 304&lt;/ref&gt;

Uvidjevši da kršenju sporazuma nema kraja te da pobunjeni Srbi čine sve kako bi izigrali Rezoluciju Vijeća sigurnosti [[UN]]-a i ostvarili [[odcjepljenje]] dijela hrvatskog teritorija, te procjenjujući inertnost te neučinkovitost snaga [[UNPROFOR]]-a, hrvatsko državno vodstvo, predvođeno [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] početkom siječnja [[1993.]] donosi odluku o provedbi akcije ograničenog dometa i cilja sa svrhom ponovnog cestovnog povezivanja sjeverne i južne Hrvatske, koja je u svakom pogledu trpila zbog prometne izoliranosti.

U odnosu na razdoblje do sarajevskog primirja, [[HV]] je u to doba u značajnoj mjeri demobilizirana; neke pričuvne brigade preformirane su u lake pješačke domobranske pukovnije (Domobranstvo kao teritorijalna komponenta OS ustanovljuje se u prosincu [[1991.]] godine), te se glavne manevarske snage sastoje od profesionalnih brigada koje su sve bolje opremljene težom tehnikom.

Zadaća oružanih snaga bila je osloboditi zadarsko zaleđe i grad [[Zadar]] od neposrednog neprijateljskog djelovanja, odbaciti neprijatelja od hrvatske obale, presjeći osnovne putne pravce [[Gračac]] – [[Obrovac]] i [[Benkovac]] – [[Knin]] te osloboditi komunikaciju [[Zadar]] – [[Maslenica]] – [[Karlobag]] radi ponovnog povezivanja sjevera i juga Hrvatske; trebalo je osloboditi [[Zračna luka Zadar|Zračnu luku Zemunik]], te zauzeti ključne objekte na [[Velebit]]u koji će služiti kao oslonac izvođenju aktivne obrane i daljnjim napadnim djelovanjima.

Po dobivanju zadaće za pripremu i izvedbu Operacije ''Gusar'', načelnik GSOSRH, [[Janko Bobetko|general Bobetko]] osobno vrši obilazak dijela postrojbi i zapovjedništava [[HV]]-a izviđajući prostor na [[Velebit]]u na kojem su bile raspoređene specijalne postrojbe [[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske|MUP-a RH]]. Izdaje zapovijedi za poduzimanje mjera popune postrojbi, izviđanje prostora pod nadzorom neprijatelja, pripremu te pregrupiranje i dovođenje dijela snaga s drugih bojišnica na zadarsko područje. Glavnu zadaću proboja neprijateljskih linija dobit će 4. gardijska brigada pod zapovijedanjem [[Mirko Šundov|Mirka Šundova]], koja je u to vrijeme dovršavala složene i naporne zadaće na širem području Dubrovnika.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/maslenica-krvavija-i-od-oluje-krenuli-smo-u-zoru-i-poceli-borbu-500914 &quot;Maslenica krvavija i od Oluje. Krenuli smo u zoru i počeli borbu...&quot;], Davor Ivanković za &quot;Večernji list&quot;, 23. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;

Hrvatska vojska s nestrpljenjem je dočekala taj trenutak, prema kojem se krenulo s visokom razinom odlučnosti i pripremljenosti, inicijativom pojedinaca i postrojbi. Cijela operacija pripremljena je u potpunoj tajnosti, a u tu svrhu su neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području. Stoga je napad vojno-redarstvenih snaga zatekao i potpuno iznenadio neprijatelja. Započeo je snažnom topničkom pripremom [[22. siječnja]] [[1993.]], najprije u 6:15 sati na području gdje je u proboj kretala IV. gardijska brigada;&lt;ref&gt;[http://www.znet.hr/2014/01/sjecanje-na-maslenicu-93-zapovijed-je-bila-da-akcija-krene-u-zoru-nikome-se-nije-spavalo/ &quot;SJEĆANJE NA MASLENICU 93: 'Zapovijed je bila da akcija krene u zoru, nikome se nije spavalo'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123195029/http://www.znet.hr/2014/01/sjecanje-na-maslenicu-93-zapovijed-je-bila-da-akcija-krene-u-zoru-nikome-se-nije-spavalo/ |date=23. siječnja 2015. }}, Marta Pitur za &quot;ZNet&quot;, 22. siječnja 2014.&lt;/ref&gt; potom je u 7:05 krenula intenzivna topnička priprema prema srpskim snagama po čitavoj dužini bojišta, koja je trajala je 10-ak minuta.&lt;ref name=&quot;Domovinski rat ONline&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hrvatski vojnik&quot;/&gt;

== Tijek operacije ==
[[Datoteka:Akcija Maslenica Ivan Canic Baja sa suborcima na Tulovim gredama 1993 579525.jpg|minijatura|300px|Brigadir Ivan Čanić Baja (drugi zdesna) zapovjednik [[118. domobranska pukovnija HV|118. domobranske pukovnije HV-a]] sa suborcima na [[Tulove grede|Tulovim gredama]] 1993. godine.]]
Napad su započele postrojbe raspoređene na težišnim smjerovima napada:
* [[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]] – [[Paljuv]] – [[Pridraga]] – [[Bruška]];
* [[Rovanjska]] – [[Jasenice]] – [[Obrovac]];
* [[Veliko Libinje|Libinje]] – [[Gornja bukva|Bukva]] – [[Tulove grede]] – [[Mala Bobija]] (snage [[MUP]]-a);&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/21012010/akcija-maslenica-povjerenje-u-topnike-bilo-je-presudno |title=Akcija Maslenica Povjerenje u topnike bilo je presudno |last=Klarica |first=Siniša |date=2010-01-21 |publisher=[[Zadarski list]] |access-date=2020-04-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://alfaportal.hr/index.php/predmetna-povijest/1214-vojno-redarstvena-operacija-maslenica-gusar |title=Vojno-redarstvena operacija Maslenica („Gusar”) |last=Šarlija |first=Tomislav |website=Alfa Portal |publisher=ALFA d.d. Zagreb |access-date=2020-04-02}}&lt;/ref&gt;
* [[Suhovare]] – [[Veljane]].
Postrojbe u aktivnoj obrani prešle su u napad na taktičkim smjerovima:
* [[Briševo (Poličnik)|Briševo]] – [[Murvica (Poličnik)|Murvica]] – [[Smoković]];
* Stara karaula – Musapstan – [[Crno (Zadar)|Crno]];&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://zadarski.slobodnadalmacija.hr/zadar/tribina/kako-smo-osvojili-staru-karaulu-571327 |title=Kako smo osvojili Staru Karaulu |last=Perović Mungos |first=Goran |date=2018-10-22 |website=Zadarski.hr |publisher=[[Hanza Media]] d.o.o. |access-date=2020-04-03}}&lt;/ref&gt;
* Sv. Martin (brdo) – [[Babindub]] – [[93. zrakoplovna baza Zadar|Zrakoplovna baza Zemunik]];
* [[Prkos (Škabrnja)|Prkos]] – [[Škabrnja]] – Ražovljeva glava.

Postrojbe [[HV]]-a napale su istodobno u više smjerova potiskujući neprijateljske snage prema Zemuniku, prometnicom [[Zadar]] – [[Maslenica]] prema [[Benkovac|Benkovcu]], uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema [[Obrovac|Obrovcu]], ovladavajući dominantnim visovima na [[Velebit]]u. HV je zauzela jako neprijateljsko uporište Gradina odakle nastavlja s napredovanjem prema selima Paljuv i Buterina. Tijekom prvog dana neprijatelj nakratko konsolidira svoje snage i uspostavlja obranu u selu [[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]] pokušavajući izvršiti protuudar.

Prvoga dana (22. siječnja) oslobođeni su [[Rovanjska]], [[Maslenica]], [[Novsko ždrilo]], [[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]], [[Islam Latinski]], [[Islam Grčki]] i [[Donji Kašić]], a sljedećih dana [[Babindub]], [[Zračna luka Zadar|zračna luka Zemunik]], [[Crno (Zadar)|Crno]], [[Murvica (Poličnik)|Murvica]], [[Smoković]], [[Paljuv]], dijelovi Škabrnje i Podgradine, a strateški iznimno važno bilo je preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, [[Tulove grede|Tulovih greda]] i [[Mali Alan|Malog Alana]] na [[Velebit]]u odakle su hrvatske snage mogle kontrolirati [[Obrovac]] i [[Gračac]].
 
[[RSK|Pobunjeni Srbi]] pokušavali su spriječiti paniku u svojim redovima&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://express.24sata.hr/top-news/tajni-arhivi-otkrili-kakva-je-panika-nastala-nakon-maslenice-19673 |title=Tajni arhivi otkrili kakva je panika nastala nakon Maslenice |last=Okić |first=Raif |date=2019-01-22 |website=Express.24sata.hr |publisher=[[24sata]] |access-date=2020-04-02 |quote=Posebno je zanimljivo čitati zaplijenjene vojne izvještaje pobunjene srpske vojske.}}&lt;/ref&gt; pa su putem kninskog radija emitirali smirujuće poruke praćenje borbenim pjesmama i ratnim pokličima. Već drugi dan operacije, [[23. siječnja]], kninska radio postaja više nije mogla prikriti poruke zapomaganja zbog pretrpljenih neuspjeha, a pokušavajući smanjiti paniku [[Milan Martić]] izjavljuje:

{{Quote|Apeliram na svijest i savjest srpskog naroda krajine da više ne podliježe ustaškoj propagandi, jer se ne smije ponoviti jučerašnja situacija kada nam je iz Krajine pobjeglo {{Broj|10000}} ljudi.}}

Tijekom sljedeća tri dana (23., 24., i 25. siječnja) trajali su daljnji napadi u kojima je oslobođen [[Novigrad (općina)|Novigrad]], sela [[Donji Kašić]], Maslenica, Smoković i Reljići, a na Velebitu su Oružane snage RH izbile na crtu [[Sveti Rok (Lovinac)|Sveti Rok]] – [[Mali Alan]] – [[Tulove grede]] – [[Mala Bobija]] (planina). 25. siječnja postrojbe [[HV]]-a u popodnevnim satima ovladavaju i selom Škabrnja, te jakim neprijateljskim uporištem Ražavljeva glava. Neprijatelj naredna dva dana intenzivno napada jakom topničko-raketnom vatrom, pa su hrvatske snage uz pretrpljene gubitke bile primorane na uzmak s osobito izloženih položaja, organizirajući obranu na crti Ambar – dio [[Škabrnja|Škabrnje]] – Ivkovići.

Dana 24. siječnja 1993. godine srpske snage na prvoj crti se osipaju, te na dijelovima bojišnice »''počinje povlačenje u paničnom bijegu''« (citat iz srpskog izvještaja); u bijeg se daje i cjelokupno civilno stanovništvo s područja [[Obrovac|Obrovca]].&lt;ref&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_08.pdf &quot;Izvješće SJB Obrovac MUP-u RSK o paničnom bijegu pješaštva s prve crte bojišta prema Obrovcu, evakuaciji stanovništva iz Obrovca te naporima zapovjedništva brigade da uspostavi obranu&quot;, 24. siječnja 1993.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012022057/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_08.pdf |date=12. listopada 2016. }}, u &quot;DOKUMENTI VOJNE PROVENIJENCIJE 'REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE'(siječanj – lipanj 1993.)&quot;, edicija &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI&quot;, Knjiga 8., str. 50 - 51&lt;/ref&gt;

Nakon što su na početku akcije broj hrvatskih i srpskih snaga raspoređenih području operacije bio približno jednak – oko {{Broj|3500}} vojnika sa svake strane, pri čemu su na hrvatskoj strani bile angažirane najbolje gardijske postrojbe – u narednim danima će brojnost srpskih snaga porasti na oko {{Broj|8000}} ljudi, dovođenjem spremnijih postrojbi s drugih područja pod kontrolom SVK, ali i znatne postrojbe pristigle iz Srbije i BiH. Srpske snage će oslanjajući se na takav odnos snaga izvesti opsežan protunapad, za koji su se hrvatske snage pripremile dovevši svježe snage za zamjenu postrojbi koje su proteklih dana bile izvršile najteže zadatke; tako je helikopterima na područje Kašića doveden dio snaga [[3. mehanizirana gardijska brigada &quot;Kune&quot;|3. gardijske brigade iz Slavonskog Broda]], koje će prihvatiti najteži srpski protunapad na Kašić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=245:maslenica&amp;catid=53:akcije&amp;=163 |title=Operacija MASLENICA 22. - 27.01.1993. |publisher=Udruga veteraja SJP Alfa Zagreb |accessdate=26. siječnja 2021. |archive-date=31. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210131081325/https://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=245:maslenica&amp;catid=53:akcije&amp;=163 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon što je uz ozbiljne gubitke na obje strane – u borbama koje su bez prekida trajale 50 sati imala je borbena skupina [[3. gardijska brigada Jastrebovi|3. gardijske brigade]] čak 32 poginula pripadnika&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Stipanović|first=Željko|date=2023-02-02|title=Dalmatinski kamen i slavonski hrast|url=https://hrvatski-vojnik.hr/dalmatinski-kamen-i-slavonski-hrast/|journal=[[Hrvatski vojnik]]|publisher=[[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]]|publication-place=[[Zagreb]], [[Hrvatska]]|issue=675|issn=1333-9036|access-date=2024-01-27}}&lt;/ref&gt; – odbijen dvodnevni srpski protunapad kod Kašića, srpske snage su pokušale ovladati [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i tako ponovo izbiti na more, presijecajući opet kopnenu vezu Dalmacije s preostalim dijelom Hrvatske. Upravo je u opetovanim borbama za Novigrad hrvatska strana pretrpjela najteže gubitke – preko 70 poginulih.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.braniteljski-portal.com/video-krvavi-boj-hrvatskih-snaga-za-novigrad-ante-gotovina-pozvao-je-u-novigrad-i-pripadnike-2-gardijske-brigade |title=KRVAVI BOJ HRVATSKIH SNAGA ZA NOVIGRAD…Ante Gotovina pozvao je u Novigrad i pripadnike 2. gardijske brigade… |date=10. veljače 2020. |publisher=Braniteljski portal |accessdate=26. siječnja 2021.}}&lt;/ref&gt;
  
Glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, ali zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji sankcijama [[25. siječnja]] je zaustavljeno napredovanje OSRH nadomak [[Obrovac|Obrovca]] i [[Benkovac|Benkovca]]. To su [[RSK|srpske snage]] iskoristile da se priberu, dovuku pojačanja i izvrše protunapad, koji je odbijen uvođenjem svježih snaga od kojih je jedan dio helikopterskim desantom prebačen iz [[Slavonija|Slavonije]] i uveden izravno u borbu. Snažnije borbe za dostignute crte i stabilizaciju bojišnice potrajale su još 2-3 dana.

Posebno teško bilo je pripadnicima specijalne policije na [[Velebit]]u koji su napadna djelovanja izvodili u nepovoljnim klimatskim i terenskim uvjetima, po izuzetnoj hladnoći, snijegom i ledom prekrivenim strminama, a sve praćeno hladnim zimskim vjetrovima. Zbog toga su pripadnici ove postrojbe već u prvim danima imali troje poginulih pripadnika.

Hrvatske snage uspjele su u teškim borbama zauzeti i potom zadržati predviđene objekte. Srpske snage odbačene su i iz zadarskog zaleđa i iz [[Rovanjska|Rovanjske]], zauzet je [[Zemunik]], otvorena je prometnica [[Zadar]] – [[Maslenica]], a na [[Velebit]]u hrvatske su snage osvajanjem [[Tulove grede|Tulovih greda]] 27. siječnja 1993. godine&lt;ref&gt;[http://stari.dalmacijanews.com/Hrvatska/View/tabid/77/ID/109667/Akcija-Maslenica-Tulove-Grede-osvojila-su-sestorica-splitskih-specijalaca-FOTO.aspx &quot;Akcija Maslenica: Tulove Grede osvojila su šestorica splitskih specijalaca!”]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Joško Dadić za &quot;Dalmacija News&quot;, 20. siječnja 2013.&lt;/ref&gt; izbile iznad [[Obrovac|Obrovca]] s južne i [[Gračac]]a sa sjeverne strane.

Dostignuta je crta bojišnice nakon izvedbe operacije Maslenica: [[Sveti Rok (Lovinac)|Sveti Rok]] – Šilovići – Vučja draga – M. Bobija tt 520 – Pariževačka glava – kanjonom [[Zrmanja|Zrmanje]] – Narandžići – Baturi – Sveti Martin – Barabe – Buterini – Mađorija – Pozderi – Donji Kašić – tt 145 – Drage – Vlaka tt 95 – Brdine – Gradina – D. Zemunik – Jabuka tt 90 – Ražovljeva glava tt 165 – Mastelje – M. Blato.
 
Potpuno neplanirano – nakon što su Srbi detonirali eksploziv postavljen pod branu, u očitoj namjeri da izazovu poplavu u dolini [[Cetina|Cetine]] – odmah nakon Operacije ''Gusar'' na sinjskoj bojišnici provedena je [[Operacija Peruća|oslobodilačka akcija HV-a na brani Peruća]] čime je konačno otklonjena prijetnja srpske vojske koja je rušenjem brane na [[Peručko jezero|Peručkom jezeru]] planirala izazvati katastrofu nesagledivih razmjera.&lt;ref&gt;[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0692006/maslenica.asp &quot;Operacija Maslenica, prekretnica u Domovinskom ratu&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090202035040/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0692006/maslenica.asp |date=2. veljače 2009. }}, Petar Škorić za &quot;Hrvatski vojnik&quot;, broj 69, siječanj 2006.&lt;/ref&gt;

Od mjesta koja je zauzela Hrvatska vojska tijekom Operacije ''Gusar'', srpske snage su nakon dva mjeseca uspjele ponovo ovladati jedino Škabrnjom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hkm.hr/domoljubne-minute/drugi-put-pala-skabrnja-u-domovinskom-ratu/ |title=https://braniteljski.hr/skabrnja-okupirana-drugi-put/ |date=22. ožujka 2019. |publisher=Hrvatska katolička mreža |accessdate=26. siječnja 2021.}}&lt;/ref&gt;

== Politički pritisci, srpski protunapad i dovršenje operacije ==
=== Politički pritisci ===
Četiri dana nakon početka napadaja Vijeće sigurnosti [[UN]] donosi rezoluciju 802 kojom traži da [[Hrvatska vojska]] i [[policija]] prekinu borbena djelovanja i napuste oslobođeni teritorij. Uslijedila je zapovijed za prekid akcije i uspostavljanje aktivne obrane na dostignutoj crti, no ne i povlačenje s oslobođenog područja jer je cilj akcije bio povezati sjever i jug [[Hrvatska|Hrvatske]] i maknuti neprijatelja iz neposredne blizine [[Zadar|Zadra]]. Tijekom trajanja borbi dio međunarodne zajednice poduzeo je diplomatsku ofenzivu protiv Hrvatske, osobito Velika Britanija i Rusija. Francuska – čiji su se vojnici u sastavu UNPROFOR-a nalazili na području zahvaćenom Operacijom Maslenica, te su dvojica njih i poginuli – šalje i [[nosač zrakoplova]] u [[Jadransko more]].

=== Srpski protunapad ===
{{Glavni|Operacija Čelik}}
Zbog stranih pritisaka, [[Oružane snage Republike Hrvatske|OSRH]] su zaustavile napredovanje nadomak [[Obrovac|Obrovca]] i [[Benkovac|Benkovca]] – i to na pozicijama koje nisu bile optimalne za obranu – što su lokalni [[Srbi]] i srbijanske paravojne postrojbe iskoristili za dovlačenje pojačanja i protunapad,&lt;ref&gt;[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3802012/maslenica.asp &quot;Operacija Maslenica: Početak pobjedonosnog oslobodilačkog puta&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150123211610/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3802012/maslenica.asp |date=23. siječnja 2015. }}, Željko Stipanović za &quot;Hrvatski vojnik&quot;, br. 380, siječanj 2012.&lt;/ref&gt; [[operacija Čelik|operaciju Čelik]].&lt;ref&gt;Tomislav Šulj: [http://crnemambe.hr/crne-mambe/stalne-rubrike/hrvatska-kroz-povijest/tomislav-sulj-povjesnicar/11-crne-mambe-vec-16-godina-osjecaju-grozne-posljedice-tomislav-sulj?showall=1 ''Elitnim srpskim Vukovima s Vučjaka poginuo je njihov zapovjednik Veljko Milanković''], Crne mambe. 3. siječnja 2017.&lt;/ref&gt; Prema riječima generala [[Janko Bobetko|Janka Bobetka]]:

{{citat2|Operaciju smo izveli u dvije etape, dok treća etapa nije realizirana zbog intervencije iz svijeta, pa čak i ozbiljnih prijetnji… Početni odnos snaga, s kojim smo krenuli u prvu etapu, bio je otprilike po tri i pol tisuće ljudi na objema stranama. U drugoj etapi operacije neprijateljske snage su narasle na gotovo osam tisuća ljudi… Naše su snage na širokoj fronti u tom trenutku bile neukopane i neorganizirane za obranu, s rijetko zaposjednutom linijom. To je bio najopasniji trenutak cijele operacije. Po odnosu snaga, mogli su nas razbiti, ući u Zadar i pretvoriti Operaciju 'Maslenica' od velike hrvatske pobjede u veliki hrvatski poraz.}}

Hrvatska strana rizičnu situaciju kontrolira slanjem pojačanja iz sastava ponajboljih postrojbi raspoređenih na drugim ratištima; tako se primjerice već 23. siječnja 1993. godine u akciju šalje ad hoc formirana tzv. »Borbena bojna Vojne policije« od preko 600 vojnih policajaca iz svih zbornih područja (iz redova pripadnika vojne policije s područja Dalmacije od samog početka akcije je sudjelovalo 127 ljudi, u funkciji pještaštva na pravcu proboja Suhovare – Drače), koji stabiliziraju bojišnicu na području Zemunika.&lt;ref&gt;[http://www.udruga2gbr-gromovi.hr/novosti/obiljezena-20-obljetnica-obrane-novigrada-u-akciji-maslenica-foto/ &quot;Obilježena 20. obljetnica obrane Novigrada u akciji Maslenica&quot;], mrežne stranice Udruge veterana 2. gardijske brigade, 28. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;

Srpskim snagama dolazi značajna pomoć iz [[Srbija|Srbije]], sastavljena velikim dijelom od tzv. »Arkanovaca«, tj. pripadnika paravojnih postrojbi kojima je zapovijedao [[Željko Ražnatović]].&lt;ref&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf &quot;Obavijest Komande 7. korpusa SVK podređenim postrojbama o stanju na ratištu u zadarskom zaleđu, stalnom pristizanju dragovoljaca iz Jugoslavije te postrojbi kapetana Dragana i Arkana, 27. siječnja 1993.&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043406/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, u &quot;DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – lipanj 1993.)&quot;, edicija &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI&quot;, Knjiga 7., str. 52&lt;/ref&gt; U naoružavanju tih postrojbi ključnu ulogu je imala pomoć koju je osiguravala Vojska Jugoslavije; koja je također osiguravala časnike za upravljanje postrojbama pobunjenih Srba u Hrvatskoj, te tehničko osoblje za poslove uz vojne snage; niži stožeri su povremeno komunicirali izravno sa zapovjedništvom [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] u Beogradu, mimo zapovjedništva [[Srpska vojska Krajine|SVK]].&lt;ref&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf v. zahtjeve i izvještaje u &quot;DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ (siječanj – lipanj 1993.)&quot;, edicija &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043406/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, Knjiga 7., str. 14-15, 21-23, 161-162, 180-182, 197-199, 351-352, 367-368, 378, 414-417, 524-525, 586-588, 614-615, 632, 637-638&lt;/ref&gt; Protunapad srpskih snaga, sastavljenih od lokalnih srpskih postrojbi, Arkanovaca, te dijela vojnih jedinica iz [[Srbija|Srbije]] i [[BiH|Bosne i Hercegovine]], kojim je zapovijedao general [[Ratko Mladić]], odbijen je helikopterskim desantom dijela [[2. gardijska brigada|2.]] i [[3. gardijska brigada|3. gardijske brigade]]. [[HV|Hrvatska vojska]] je potom krenula u novi napad, no taj je zaustavio predsjednik [[Franjo Tuđman]] zbog prijetnji međunarodnim sankcijama o kojima se raspravljalo pri [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeću sigurnosti UN]] na prijedlog Rusije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=186215 |title=Međunarodne reakcije na hrvatsku vojnu akciju Maslenica 1993: nova interpretacij |author=Vladimir Filipović |publisher=Politička misao : časopis za politologiju, Vol. 51 No. 2, 2014. |accessdate=26. siječnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Kako srpske snage nisu bile odbačene natrag, one su se regrupirale i izvele ponovni napad s ciljem ponovnog uspostavljanja kontrole nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]], čime bi izašli na more u blizini Novskog ždrila, gdje su hrvatske strane počele podizati pontonski most koji bi omogućio cestovnu vezu Dalmacije i preostalog dijela Hrvatske. U teškim borbama za obranu samog Novigrada poginulo je 5 pripadnika 2. gardijske brigade »Gromovi« i čak 9 pripadnika mornaričkog pješaštva »Vange«.&lt;ref&gt;[http://www.ubvvpdr.hr/borbena-bojna-maslenica/ &quot;Borbena bojna Maslenica&quot;], mrežne stranice Udruge branitelja i veterana vojne policije iz Domovinskog rata, 1. kolovoz 2013.&lt;/ref&gt;

U daljnjem tijeku operacije značajni teret su ponijeli hrvatski branitelji sastava [[3. mehanizirana gardijska brigada &quot;Kune&quot;|3. gardijske brigade »Kune«]] iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], nakon što su na glavnom pravcu djelovanja kod Kašića smijenili 4. gardijsku brigadu koja je nakon proboja neprijateljskih linija povučena na kraći odmor.&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/16784-maslenica-najzesca-i-najkrvavija-bitka-domovinskoga-rata.html &quot;U borbama prsa u prsa za svaku kuću u dva mjeseca poginulo 127 hrvatskih junaka&quot;], &quot;Hrvatski tjednik&quot;, 21. siječnja 2014.&lt;/ref&gt; U samo jednoj noći (1. na 2. veljače) su u području sela [[Donji Kašić]]a ili njegove okolice poginula 23 pripadnika brodske 3. bojne ''Kobre'' iz sastava [[3. mehanizirana gardijska brigada &quot;Kune&quot;|3. gardijske brigade »Kune«]], odbijajući odlučni napad borbene grupe koju je srpska strana sastavila od najboljih postrojbi koje je imala na raspolaganju. Donji Kašić je trebalo obraniti jer je bio ključnom točkom za obranu Zadra i nikako nije smio pasti neprijatelju u ruke.&lt;ref&gt;Petar Vulić: Operacija Maslenica - bitka svih bitaka (3): Bez Domovinskog rata ne bi bilo ni Hrvatske, [[Fokus (časopis)|Fokus]], Zagreb,  br.458/2009., 20. veljače 2009. str. 25&lt;/ref&gt; Makar su imali preko 50 ljudi koji su bili poginuli ili ranjeni, gardisti iz Slavonskog Broda su sami tražili da ostanu na položajima u [[Kašić (Pirovac)|Kašiću]], gdje su i naredni dan imali teške borbe s – kako su branitelji izračunali – oko 1000 srpskih pješaka poduprtih s 19 tenkova, koji su ponovo izvršili dugotrajni i odlučni napad s ciljem zauzimanja Kašića. Hrvatski branitelji su odbili napad, nanijevši srpskim snagama ozbiljne gubitke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/svjedok-bitke-za-kasic-o-najkrvavijoj-operaciji-u-domovinskom-ratu-kamen-je-gorio-tenkovi-su-urlali-a-cetnici-su-kao-zombiji-nadirali-iz-grobova-1000749 |title=Svjedok bitke za Kašić o najkrvavijoj operaciji u Domovinskom ratu: Četnici su kao zombiji nadirali iz grobova! |author=Marina Karlović Sabolić |date=20. siječnja 2020. |publisher=Slobodna Dalmacija |accessdate=26. siječnja 2021.}}&lt;/ref&gt;

I hrvatska i srpska strana tijekom akcije Maslenica mobiliziraju snage na svim područjima međusobnog dodira,&lt;ref&gt;[http://www.glasgacke.hr/?ispis=detalji_kolumne&amp;kolumna=42 &quot;Operacija 'Maslenica' - učešće postrojbi 133.brigade HV Otočac&quot;], Davor Peitel za &quot;Glas Gacke&quot;, 23. siječnja 2013.&lt;/ref&gt; ali unatoč napete situacija duž bojišnice – s iznimkom akcije u kojoj su hrvatske strane ovladale važnom branom na [[Peručko jezero|Peručkom jezeru]] – sukob ipak nije proširen izvan područja zaleđa Zadra.

== Gubitci ==

* '''Hrvatska strana:''' Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od [[22. siječnja|22.]] do [[25. siječnja]], poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana ([[26. siječnja|26.]] i [[27. siječnja]]) u obrani dostignutih crta poginulo je još 6, a 70 pripadnika [[HV]]-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima neprijateljima koji su uslijedili odmah nakon operacije, do [[31. ožujka]] [[1993.]] broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/prozima-me-ponos-ne-mogu-vjerovati-da-je-prosla-21-godina-20140121 |title='Prožima me ponos, ne mogu vjerovati da je prošla 21 godina' |author=Hina/tportal.hr |date=21. siječnja 2014. |publisher=Tportal.hr |accessdate=26. siječnja 2021.}}&lt;/ref&gt; Tijekom narednih mjeseci su nastavljeni diverzantski napadi srpskih snaga, te se broj poginulih hrvatskih branitelja na području operacije povećao do jeseni 1993. god. na 180.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://centardomovinskograta.hr/operacija-maslenica-sjecanja-sudionika-rijec-autora/ |title=OPERACIJA „MASLENICA“ – SJEĆANJA SUDIONIKA (RIJEČ AUTORA) |author=Tomislav Šulj |publisher=Centar Domovinskog rata |accessdate=26. siječnja 2021.}}&lt;/ref&gt;
* '''Srpska strana:''' [[Srpska vojska Krajine]] je pretrpjela znatno teže gubitke od hrvatskih snaga; samo u jednoj zasjedi na [[Velebit]]u poginuo je 21 srpski vojnik, te se na hrvatskoj strani procjenjuje da je na protivnoj strani poginulo 490 vojnika.&lt;ref&gt;[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1232007/maslenica.asp &quot;Operacija Maslenica vratila je Hrvatskoj ponos i samopouzdanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090202120149/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1232007/maslenica.asp |date=2. veljače 2009. }}, Petar Škorić za stranice Hrvatskog časničkog zbora, 30. travnja 2012., pristupljeno 26. siječnja 2021.&lt;/ref&gt; Broj ranjenika je zacijelo bio i veći od broja poginulih, te su takvi gubici ozbiljno uzdrmali pobunjene Srbe. Prema srpskim izvorima, stradalo je tijekom Operacije ''Gusar'' na strani RSK 348 osoba, od kojih su 65 bili dragovoljci koji su došli s područja Srbije. Navodi se da je tijekom operacije na srpskoj strani poginulo i 55 civila, od toga 34 žene i troje djece mlađe od 12 godina. Srpski izvori 2020. godine govore o pogibiji 348 Srba, među kojima je bilo 293 vojnika, kao o »ubojstvima«, međutim je Operacija ''Gusar'' očigledno bila legitimna oslobodilačka vojna akcija regularnih vojnih snaga Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.standard.rs/2020/01/22/veritas-za-ubistvo-348-srba-niko-nije-odgovarao/ |title=Veritas: Za ubistvo 348 Srba niko nije odgovarao |author=Srna/RTRS, |date=22. siječnja 2020. |publisher=Standard.rs |accessdate=26. siječnja 2021.}}&lt;/ref&gt; 

[[Datoteka:Operacija Maslenica-defenziva.jpg|mini|desno|320px|Utvrđivanje položaja nakon napadnog djelovanja zbog moguće srpske protuofenzive.]]
Zarobljena sredstva neprijatelja u Operaciji ''Gusar'' su:

* dva [[tenk]]a [[T-55]],
* dva OTM-a M 60,
* dvije H 105 mm,
* tri MB 120 mm,
* osam MB 82 mm,
* deset MB 60 mm,
* jedanaest NST 82 mm,
* POLO 9K11 sa šesnaest raketa,
* dvijestotinečetrdeset »Zolja« RBR 64 mm,
* PZS 12,7 mm »BROWING«,
* dva PZT 20/3 mm i 20/1 mm,
* kamion pun »Osa« i mina za MB 82 mm,
* kamion pun različitog streljiva,
* inženjerijski pribor i alat,
* streljivo raznog kalibra oko 12000 komada,
* dva terenska vozila,
* i ostala razna vojna oprema.&lt;ref name=&quot;Domovinski rat ONline&quot;/&gt;

== Nakon operacije ==
Nakon provedbe Operacije ''Gusar'' postrojbe [[HV]]-a imale su vrlo zahtjevnu zadaću nadziranja i obrane dostignute crte dodira koja je svakodnevno bila izložena snažnim neprijateljskim oružanim provokacijama i protunapadima. Poduzete su mjere uređenja otpornih točaka i ojačanja protuoklopnim sredstvima, zaprječavanja mješovitim minskim poljima i drugim zaprekama, izradi novih paljbenih položaja topništva, uspostavljanju promatračnica i njihovom uvezivanju u sustav zapovijedanja i izvješćivanja.

[[Datoteka:Pontonski most preko Novskog zdrila 1993 pripadnici 3 GBR.jpg|mini|280px|Oliver Brzović, Zorislav Tomašević i Vlado Murat, pripadnici [[3. gardijska brigada &quot;Kune&quot;|3. gardijske brigade »Kune«]], na [[Pontonski most|pontonskom mostu]] preko [[Novsko ždrilo|Novskog ždrila]].]]
Glavne aktivnosti neprijatelju bile su konsolidiranje vlastitih snaga i sprječavanje mogućeg daljnjeg djelovanja hrvatskih snaga. Neprijatelj je reorganizirao svoje snage, a nakon izvlačenja oklopnih i topničkih sredstava iz skladišta pod nadzorom snaga [[UNPROFOR]]-a planirao je prijeći u protunapad.&lt;ref&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf Zapovijedi komande 7. korpusa SVK od 28. i 29. siječnja 1992.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043406/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, u &quot;DOKUMENTI VOJNE PROVENIJENCIJE 'REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE'(siječanj – lipanj 1993.)&quot;, edicija &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI&quot;, Knjiga 7., str. 64 - 67&lt;/ref&gt; S manjim izvidničko diverzantskim skupinama te iznenadnim topničkim djelovanjima neprijatelj pokušava destabilizirati hrvatske snage u obrani nastojeći onemogućiti grupiranja i moguća napadna djelovanja. U odmazdi zbog pretrpljenih poraza neprijateljske snage početkom veljače [[1993.]] vrše silovite topničke napade po postrojbama [[HV]]-a i naseljima u zadarskom zaleđu. Bezuspješno pokušavajući izvršiti protunapad [[2. veljače]] prema [[Zadar|Zadru]] su uputili željeznički vagon pun eksploziva u nakani razaranja grada koji je srećom eksplodirao pred tunelom u mjestu Debeljak. Sredinom veljače tzv. SVK postigla je najveći broj vojnih obveznika ikad dostignut, ukupno {{Broj|71409}} pripadnika, dok je brojno stanje njihovog Dalmatinskog korpusa iznosilo gotovo {{Broj|28000}} pripadnika. Snažni protunapadi neprijatelja bili su učestali sve do svibnja 1993. Težište neprijateljskog djelovanja bilo je upravo na području Novskog ždrila s ciljem onemogućavanja izgradnje i korištenja [[Pontonski most|pontonskog mosta]]. Hrvatske snage su uspješno gađale topničke položaje s kojih su srpske snage gađale pontonski most i time onemogućavale točno gađanje, ali je on svejedno izravno pogođen 36 puta.

Pored dinamičnih aktivnosti na crti bojišnice kod Zadra, [[Hrvatska vojska]] u tom razdoblju provodi ustrojavanje i preustrojavanje postrojbi, izobrazbu pripadnika, te poseban značaj daje organiziranju samostalnih topničkih i protuoklopnih postrojbi veličine bojne. U svrhu organiziranja što jednostavnijeg sustava vođenja i zapovijedanja postrojbama HV-a ustrojavaju se Operativne grupe.

Kroz sljedećih nekoliko mjeseci izgrađen je [[pontonski most]] na Novskom ždrilu koji je koncem srpnja [[1993.]] pušten u promet, čime je ponovno kopneno povezana Sjeverna i Južna [[Hrvatska]], nakon smirivanja situacije na bojištu, mostom se prometovalo do izgradnje novog Masleničkog mosta koji je završen [[1997.]] godine.&lt;ref name=&quot;Domovinski rat ONline&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://povijest.net/v5/hrvatska/rh-domovinski-rat/2008/zadarsko-podrucje-u-domovinskom-ratu/ &quot;Zadarsko područje u domovinskom ratu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131115053154/http://povijest.net/v5/hrvatska/rh-domovinski-rat/2008/zadarsko-podrucje-u-domovinskom-ratu/ |date=15. studenoga 2013. }}, Tomislav Šarlija za &quot;Povijest.net&quot;, 22. rujna 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Hrvatski vojnik&quot; /&gt;

Vijeće sigurnosti reagiralo je na operaciju izglasavanjem [[Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 802|rezolucije 802]], kojom se zahtijevalo hitan prekid neprijateljstva i povlačenje hrvatskih snaga. Činjenica da Hrvatska povodom ove akcije – kojom je hrvatska strana prekinula primirje koje je sklopljeno uz sudjelovanje [[UN]], i tijekom koje su u granatiranju poginula dva i ranjena tri francuska vojnika iz sastava UNPROFOR-a – nije pretrpjela baš nikakve međunarodne sankcije (makar su diplomacije nekih zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije u prvi čas reagirale vrlo negativno prema Hrvatskoj)&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=186215 &quot;Međunarodne reakcije na hrvatsku vojnu akciju Maslenica 1993: nova interpretacija&quot;], Vladimir Filipović, Politička misao, Vol.51 No.2 Kolovoz 2014.&lt;/ref&gt; predstavljala je ohrabrenje za hrvatsku stranu, a izvor zabrinutosti za srpsku.

== Zločini srpskih snaga nad civilima nakon vojne operacije ==
Tijekom trajanja borbi ali izvan područja na kojem su se one odvijale, srpske snage su 26. siječnja 1993. god. u okupiranim Modrićima kod Obrovca pobile su srpske snage šestoro članova obitelji Modrić: najstarija od žrtava imala je 88 godina. Dvojica pripadnika vojnih postrojbi SAO Krajine su poslije rata osuđeni zbog tog ubojstva.&lt;ref&gt;[https://www.zadarskilist.hr/clanci/02022018/osu%C4%91eni-za-mu%C4%8Dki-zlo%C4%8Din-kaznu-nisu-odslu%C5%BEili &quot;25. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA IZ ZATONA OBROVAČKOG&quot;], Velimir Brkić, 2. veljače 2018. Pristupljeno 17. veljače 2022.&lt;/ref&gt;

Ubrzo nakon okončanja borbi, u zaseoku Erstići na okupiranom području [[Bukovica|Bukovice]] gdje su se odvijale borbe tijekom Operacije ''Gusar'' 9. veljače 1933. god. ubili 10 civila iz hrvatske obitelji Erstić: najmlađa od njih imala je 18, a najstarija 88 godina. Makar je u selu podignuto spomen-obilježje žrtvama, te se povodom obljetnice stradavanja tih civila okupljaju mještani, predstavnici lokalnih vlasti i građanskih udruga; te makar svjedoci ukazuju imenom i prezimenom na počinitelje, nije do 2022. godine za zločin nitko kažnjen.&lt;ref&gt;[https://biograjski.com/2022/02/09/na-danasnji-dan-1993-godine-u-medvidi-ubijeno-deset-hrvatskih-civila-iz-obitelji-erstic-2/ &quot;Na današnji dan 1993. godine u Medviđi ubijeno deset hrvatskih civila iz obitelji Erstić&quot;], Biograjski.com, 9. veljače 2022. Pristupljeno 17. veljače 2022.&lt;/ref&gt; 

== Epilog ==
Operacija ''Gusar'' ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima [[RH]]. U svega nekoliko dana [[Hrvatska vojska]] je uspješno izvršila planiranu zadaću razbivši dotad samouvjerene neprijateljske snage. Značenje ove operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da su demantirane već se čitavu međunarodnu javnost nakon Operacije ''Gusar'' osvjedočila u potpunu spremnost Hrvatske i njenih oružanih snaga, da osigura ostvarenje potpuno slobodne i samostalne hrvatske države.

Operacija ''Gusar'' je pobjedničkoj HV donijela niz iskustava koja su joj uvelike pripomogli u daljnjem jačanju, organizaciji, razvoju i uporabi postrojbi, što se očitovalo u kasnijim bitkama u kojima su oslobođena sva hrvatska područja.

== Dokumentarni filmovi ==
*[[Hrabrost djelatnika saniteta u vojnoj operaciji Maslenica|''Hrabrost djelatnika saniteta u vojnoj operaciji Maslenica'']]
*[[Akcija Maslenica (film)|''Akcija Maslenica'']]

== Izvori ==
{{hrvatski vojnik}}
{{Domovinski rat on line}} 
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=356&amp;izdanje=16 Operacija Maslenica: članak iz tjednika ''Fokus''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20031118012709/http://www.fokus-tjednik.hr/vijest_arhiva.asp?vijest=356&amp;izdanje=16 |date=18. studenoga 2003. }}
* [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0182005/maslenica.asp Operacija Maslenica: ''Hrvatski vojnik''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110721103032/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0182005/maslenica.asp |date=21. srpnja 2011. }}
* [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf &quot;DOKUMENTI VOJNE PROVENIJENCIJE 'REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE'(siječanj – lipanj 1993.)&quot;, edicija &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI&quot;, Knjiga 7.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304043406/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_07_KB.pdf |date=4. ožujka 2016. }}
* [http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_08.pdf &quot;DOKUMENTI INSTITUCIJA POBUNJENIH SRBA U REPUBLICI HRVATSKOJ'(siječanj – lipanj 1993.)&quot;, edicija &quot;REPUBLIKA HRVATSKA I DOMOVINSKI RAT 1990.-1995. DOKUMENTI&quot;, Knjiga 8.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012022057/http://www.centardomovinskograta.hr/pdf/izdanja/Dokumenti_08.pdf |date=12. listopada 2016. }}

{{Operacije u Domovinskom ratu}}
[[Kategorija:Bitke na sjevernodalmatinskom bojištu|Gusar]]
[[Kategorija:Vojne operacije Domovinskog rata|Gusar]]
[[Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem|Gusar]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]</text>
      <sha1>t2siygewu7vtlpga0bucvfhmsr7fibx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bleiburška tragedija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13665</id>
    <revision>
      <id>7479267</id>
      <parentid>7437714</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:08:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479267</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="123419" sha1="s9l16010rg20mfavo75gw0y02zljmbo" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bleiburg zarobljenici.jpg|mini|400x400px|Zarobljenici na raskrižju [[Völkermarkt]]–[[Dravograd]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Unterdrauburg''), [[1945.]]]]
{{Posljedice Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji}}

'''Bleiburška tragedija''' i '''Križni put''' (vidi [[Bleiburška tragedija#Terminologija|terminologiju]]) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski [[Saveznici|Savezničkim]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanskim]] postrojbama u blizini [[Koruška (austrijska savezna država)|koruškog]] gradića [[Bleiburg (grad)|Bleiburga]] u današnjoj [[Austrija|Austriji]], neposredno [[Dan pobjede (9. svibnja)|nakon završetka]] [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Pripadnici poraženih vojski su nakon neuspješnih pregovora s britanskim i partizanskim zapovjednicima bezuvjetno položili oružje na Bleiburškom polju [[15. svibnja]] [[1945.]] nakon čega su od Britanaca, zajedno s većim brojem civila koji su im bili u pratnji, izručeni jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]], tada već združenim u [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]; desetljećima poslije trajala je rasprava u kojoj su mjeri viša britanske vojne i političke vlasti sudjelovale u toj odluci i u kojoj im je mjeri bilo poznato da jugoslavenske komunističke postrojbe ubijaju zarobljenike. 

Nakon predaje uslijedio je prisilni povratak zarobljenika u Jugoslaviju tijekom kojeg je dio zarobljenika ubijen na području današnje Slovenije u masovnim pogubljenjima koja su proveli partizani, dio je ubijen ili je umro od iznemoglosti tijekom dugih [[Marševi smrti|marševa smrti]], a dio je umro kasnije u radnim logorima od raznih bolesti i loših uvjeta života. Takvo postupanje partizana prema ratnim zarobljenicima predstavlja najveći [[ratni zločin]] u razdoblju neposredno nakon rata, a često se opravdava osvetničkim, ali i političkim motivima koje su partizani pod zapovjedništvom [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] imali. 

Početkom svibnja 1945. [[Sile Osovine|osovinski]] hrvatski i manjim dijelom [[Crnogorska narodna vojska (1945.)|crnogorski vojnici]] iz sastava četničkih postrojbi koje su poslije tzv. [[Bitka na Lijevča polju|Bitke na Lijevča polju]] u travnju 1945. god. došli pod zapovjedništvo NDH, uz tisuće pripadnika slovenskih [[Bela garda (Slovenija)|Belogardejaca]] i ruskih [[Kozaci|Kozaka]] iz sastava [[15. kozački konjanički korpus SS-a|XV. SS kozačkog konjaničkog korpusa]] koji je bio stacioniran na području ondašnje Jugoslavije još od 1943., zajedno s velikim brojem civila povlačili su se pred napredovanjem [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] i Bugarske carske vojske,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Haidar Diab |first=Hassan |date=2016-05-13 |title=Vojna Povijest, &quot;Ja sam na slici, s dekom preko ramena...&quot; |url=https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/najpoznatija-slika-s-kriznog-puta-prema-bleiburgu-1083133 |url-status=live |accessdate=2021-05-15}}&lt;/ref&gt; te su doprli do teritorija Austrije koji je već tada bio pod okupacijom britanskih i američkih snaga kojima su se naumili predati. Suprotno njihovim očekivanjima, Britanske snage su im zapriječile put i naložile predaju u ruke jugoslavenskih partizana što su na kraju poraženi vojnici u bezizlaznoj situaciji i prihvatili te su [[15. svibnja]] [[1945.]] položili oružje na Bleiburškom polju. Prema službenim izvorima u završnim operacijama rata zarobljeno je ukupno preko 340.000 vojnika Sila Osovine, od čega su oko 120.000 vojnika bili pripadnici kvislinških vojski s teritorija bivše Jugoslavije (ustaše i domobrani iz NDH, četnici s teritorija današnje Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine te slovenski belogardejci).&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Martina Grahek Ravančić, op. cit., str. 863&lt;/ref&gt; Nakon zarobljavanja kod Bleiburga, snage [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske armije]] su zarobljene vojnike i civile s Bleiburga povukle dublje na područje pod svojom kontrolom, te su veliki broj tih ljudi pobili u masovnim zločinima [[Pokolj u Teznom|kod Teznog]], u [[Barbarin rov|Barbarinu rovu]], [[Pokolj na Kočevskom Rogu|na Kočevskom Rogu]], [[Partizanski poslijeratni zločini u Maceljskoj šumi|Maceljskoj šumi]], te na mnogo drugih manjih stratišta diljem bivše Jugoslavije tijekom marševa smrti koji su uslijedili nakon predaje partizanskim snagama. 

Točan broj ubijenih u događanjima prije i nakon predaje na Bleiburškom polju ni do danas nije precizno utvrđen. U [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|komunističkoj Jugoslaviji]] nakon rata, pa sve do raspada Jugoslavije, javno se nije govorilo o nikakvim masovnim ubojstvima i drugim zločinima koje su u Drugom svjetskom ratu počinile snage pod kontrolom komunista. Takve teme su bile tabu, a o njima se nije pisalo niti ih se istraživalo sve do trenutka raspada Jugoslavije. 

Kao najpouzdanije procjenama broja žrtava, zbog neprovođenja sveobuhvatnih [[Forenzika|forenzičkih]] istraživanja, smatraju se one napravljene na osnovu demografskih istraživanja. Prema istraživanjima demografa Vladimira Žerjavića koja su provedena i objavljena 1990., nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, a čije se procjene do boljeg utvrđivanja pojedinosti o gubilištima uzimaju kao najvjerodostojnije, ukupan broj žrtava u događajima prije i nakon predaje na Bleiburgu kreće se oko 65.000 - 67.000 pobijenih,&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |year=2001 |publisher=Stanford University Press |isbn=0-8047-3615-4 |location=Stanford, Calif. |pages=765 |oclc=45820953}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Geiger |first=Vladimir |year=2012 |title=Human losses of Croats in World War II and the immediate post-war period caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherland) and the Partizans (People's Liberation Army and the partizan detachment of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Yugoslav Communist authoritities. Numerical indicators |url=https://hrcak.srce.hr/103223?lang=hr |journal=Review of Croatian history |language=en |volume=VIII |issue=1 |pages=77–121 |issn=1845-4380}}&lt;/ref&gt; od kojih 45.000 do 55.000 Hrvata i Bošnjaka, 8.000 do 10.000 Slovenaca te oko 2.000 Srba i Crnogoraca. Žerjavić 1995. iznosi dodatne procjene kako je 45.000 Hrvata i 4.000 Bošnjaka živote izgubilo u blizini Bleiburga ili tijekom marševa smrti koji su uslijedili nakon predaje.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |year=1995 |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |url=https://hrcak.srce.hr/213638?lang=en |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=27 |issue=3 |pages=557 |issn=0590-9597}}&lt;/ref&gt; Od Hrvata, Žerjavić ocjenjuje da je 11.600 osoba izgubilo živote u akcijama prije predaje, a 33.300 nakon predaje.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Grahek Ravančić |first=Martina |year=2006 |title=CONTROVERSIES ABOUT THE CROATIAN VICTIMS AT BLEIBURG AND IN &quot;DEATH MARCHES&quot; |url=https://hrcak.srce.hr/14381 |journal=Review of Croatian History |language=en |volume=II |issue=1 |pages=27–46 |issn=1845-4380}}&lt;/ref&gt; Druge procjene svih žrtava kreću se od 35.000 pa čak do prijeko milijun pobijenih (pretežno iz izvora bliskim hrvatskoj emigraciji, tradicionalno sklonom NDH režimu), a brojne rasprave o razmjerima Bleiburške tragedije mjerene u ljudskim životima traju i danas. Hrvatska državna komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava 90-ih je poimenično popisala 13.300 Hrvata iz Hrvatske i BiH stradalih vezano za Bleiburg, od kojih 11.096 vojnika NDH, te 2.204 &quot;ostalih ili neidentificiranih&quot;.&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; Martina Grahek Ravančić navodi da je prema stanju povijesne znanosti 2025. godine broj žrtava Bleiburga i Križnog puta koji je uslijedio pravilno procijeniti s 80 do 90 tisuća Hrvata, 13 do 14 tisuća Slovenaca i 2 tisuće srpskih i crnogorskih četnika.&lt;ref&gt;[https://www.tocnotako.hr/clanak/O-nacionalnoj-strukturi-i-broju-stradalih-na-Bleiburgu-i-Kriznom-putu_CroFacta/1493 &quot;O nacionalnoj strukturi i broju stradalih na Bleiburgu i Križnom putu&quot;], Martina Grahek Ravančić, &quot;Točno tako&quot;, 5. travnja 2025. Pristupljeno 23. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;  

Stradanje hrvatskih ratnih zarobljenika nakon predaje na Bleiburgu događalo se u sklopu postupanja jugoslavenskih snaga s drugim zarobljenim osovinskim vojnicima. Procjenjuje se da je Jugoslavenska armija na kraju II. svjetskog rata zarobila 194.000 njemačkih vojnika, od kojih je pobijeno i od bolesti narednih nekoliko mjeseci pomrlo njih između 80 i 100 tisuća; jugoslavenski službeni izvori su potom priznavali svega 15.028 njemačkih ratnih zarobljenika pomrlih u jugoslavenskom zarobljeništvu.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Citiranje weba |author=Vladimir Geiger |title=Human losses of Croats in World War II and the immediate post-war period caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherland) and the Partizans (People's Liberation Army and the partizan detachment of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Yugoslav Communist authoritities. Numerical indicators (eng.), str. 102, 103 |url=https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&amp;stype=1&amp;c%5B0%5D=article_search&amp;t%5B0%5D=geiger+croats |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210426095431/https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&amp;stype=1&amp;c%5B0%5D=article_search&amp;t%5B0%5D=geiger+croats |archive-date=26. travnja 2021. |accessdate=5. kolovoza 2022. |publisher=Review of Croatian history, Vol. VIII, No. 1, 2012.}}&lt;/ref&gt; 

== Terminologija ==
Za stradanja zarobljenih vojnika koji su se predali na Bleiburškom polju ili su se predali ili bili zarobljeni drugdje u području današnje [[Koruška (austrijska savezna država)|Koruške]], [[Slovenija|Slovenije]] i općenito na granici s [[Austrija|Austrijom]], gdje su bili zaustavljeni od savezničke [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] vojske, koriste se mnogi nazivi. Osim naziva ''Bleiburška tragedija'', u Hrvatskoj se koriste još i nazivi ''Križni put,'' ''Bleiburški pokolj'', ''Bleiburški masakr'', ''Zločin u Bleiburgu'', ''Slučaj Bleiburg'' ili jednostavno ''Bleiburg''. Kritičari prigovaraju korištenju takvih naziva jer povijesni izvori ne pokazuju da je na samom Bleiburškom polju bilo masovnih likvidacija. ''[[Križni put (1945.)|Križni put]]'' je također naziv za marševe smrti koji su uslijedili nakon predaje poražene vojske NDH na Bleiburgu.

U literaturi na engleskom jeziku koristi se često termin &quot;Bleiburg repatriations&quot; (&quot;Bleiburške [[Repatrijacija|repatrijacije]]&quot;), koji najčešće uključuje dio događaja koji je ključan za ulogu britanskih snaga i zapovjedništava, a manje se bavi onim što je nakon predaje vojnika na Bleiburgu uslijedilo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=20 Forgotten Atrocities Committed by the Allies During World War II |url=https://historycollection.com/20-forgotten-atrocities-committed-by-the-allies-during-world-war-ii/ |url-status=live |archivedate=2018-10-20}}&lt;/ref&gt; U Sloveniji se događaji iz svibnja 1945. nazivaju Vetrinjska tragedija, po slovenskom nazivu za austrijski gradić [[Viktring]] gdje je bio smješten jedan od zarobljeničkih logora pod upravom savezničkih snaga.

== Pozadina i povijesne okolnosti ==

=== Okupacija i podjela Jugoslavije ===
[[Datoteka:Axis occupation of Yugoslavia 1941-43.png|minijatura|desno|Okupacija i podjela Jugoslavije 1941.]]
[[Datoteka:Jasenovac prisoners enter the camp.jpg|minijatura|[[Nezavisna Država Hrvatska]] provodila je sistematske kampanje masovnog ubijanja i istrjebljenja [[Srbi|Srba]], [[Židovi|Židova]] i [[Romani|Roma]]. Ova slika prikazuje zarobljenike koji stižu u [[Logor Jasenovac|koncentracijski logor Jasenovac]].]]Kada je [[Drugi svjetski rat]] izbio [[1939.]], vlada [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] proglasila je neutralnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Pavlović|first=Stevan Kosta|title=Hitler's new disorder: the Second World War in Yugoslavia|date=2008|publisher=Hurst|isbn=978-1-85065-895-5|location=London|pages=8}}&lt;/ref&gt; Do početka [[1941.]] većina njezinih susjeda pridružila se [[Trojni pakt|Trojnom paktu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Goldstein|first=Ivo|title=Croatia: a history|date=2011|publisher=Hurst|isbn=978-1-85065-525-1|edition=3. impr|location=London|pages=130}}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je također bila pod jakim pritiskom da se pridruži [[Osovinske sile|osovinskim silama]], pa u ožujku 1941. jugoslavenska vlada popušta i pristupa savezu sila osovine, iste godine kada nacistička Njemačka, nekoliko mjeseci kasnije, napada Sovjetski Savez. U [[Beograd]]u su izbili prosvjedi protiv te odluke, a [[27. ožujka]] opozicija je svrgnula vladu u [[Državni udar u Kraljevini Jugoslaviji|državnom udaru]]. Nova jugoslavenska vlada odbila je ratificirati potpisivanje Tripartitnog pakta, iako ga nije isključila. [[Adolf Hitler]] reagira pokretanjem [[Invazija na Jugoslaviju|invazije na Jugoslaviju]] 6. travnja 1941., u savezništvu s snagama [[Kraljevina Italija|Italije]] i [[Kraljevina Mađarska|Mađarske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia. 2: Occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford Univ. Pr|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=46-47}}&lt;/ref&gt;

Dana 10. travnja njemačke trupe ulaze u [[Zagreb]], a istoga dana uspostavljena je njemačko-talijanska marionetska država, [[Nezavisna Država Hrvatska]]. [[Ustaše]] dolaze na vlast uz Hitlerovu potporu, a on je imenuje [[Ante Pavelić|Antu Pavelić]]a [[Poglavnik|poglavnikom]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tanner|first=Marcus|title=Croatia: A Nation Forged in War|date=2019|publisher=Yale University Press|isbn=978-0-300-09125-0|location=New Haven|pages=142}}&lt;/ref&gt; Jugoslavija je kapitulirala nekoliko dana kasnije, već [[17. travnja]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia. 2: Occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford Univ. Pr|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=53}}&lt;/ref&gt; Ustaše, posve marginalni ekstremistički pokret u predratnoj Hrvatskoj,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Hoare|first=Marko Attila|title=The Bosnian Muslims in the Second World War: a history|date=2013|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-231-70394-9|location=New York|pages=18}}&lt;/ref&gt; na sve načine pokušavaju zadobiti širu potporu među Hrvatima i bošnjačkim Muslimanima,{{sfn|Hoare|2013|str=15}} ali u tome nikada nisu uspjele.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Israeli |first1=Raphael |title=The Death Camps of Croatia: Visions and Revisions, 1941-1945 |date=2017 |publisher=Routledge |isbn=978-1-35148-403-9 |page=45 |url=https://books.google.com/books?id=uxwuDwAAQBAJ&amp;pg=PA45}}&lt;/ref&gt; Veliki udarac njihovoj popularnosti nanijela je [[Rimski ugovori (1941.)|predaja dijela teritorija Italiji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945: occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=239}}&lt;/ref&gt; Poseban status unutar marionetske države dobila je njemačka manjina, čiji su članovi služili u vojnim snagama NDH ([[Vojnica njemačke narodne skupine|Einsatzstaffel]]), a bili su organizirani kao autonomno tijelo. Od 1942. članovi njemačke manjine uključuju se u [[7. SS dragovoljačka gorska divizija „Prinz Eugen”|SS diviziju Prinz Eugen]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945: occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=282-284}}&lt;/ref&gt;

=== Ustaški teror i genocid nad Srbima, Romima i Židovima u NDH ===
Nakon okupacije i podjele Jugoslavije, njemačke i druge okupacijske snage uvode antisemitske zakone u skladu s nacističkim planom za [[Konačno rješenje]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945: occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=583}}&lt;/ref&gt; U NDH ustaše donose vlastite rasne zakone,&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945: occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=592}}&lt;/ref&gt; te započinju kampanju [[Srbi u NDH|genocida nad Srbima]], pravoslavnim kršćanima, kao i nad [[Židovi u Hrvatskoj|židovskim]] i [[Romi u Hrvatskoj|romskim]] stanovništvom diljem zemlje.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Byford |first1=Jovan |title=Picturing Genocide in the Independent State of Croatia: Atrocity Images and the Contested Memory of the Second World War in the Balkans |date=2020 |publisher=Bloomsbury Publishing |isbn=978-1-350-01598-2 |page=9 |url=https://books.google.com/books?id=XMLkDwAAQBAJ&amp;pg=PA9}}&lt;/ref&gt; Uspostavljen je sustav koncentracijskih logora, od kojih je najveći bio [[Koncentracijski logor Jasenovac|Sabirni logor Jasenovac]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian Thomas|title=The Tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Gottfried|first2=Paul E.|last3=Niedermayer|first3=Andreas|date=2015|publisher=Northern Illinois University Press|isbn=978-1-60909-177-4|location=DeKalb|pages=12}}&lt;/ref&gt; gdje je ubijeno, prema suvremenim procjenama, između 77.000 i 100.000 ljudi, prvenstveno Srba, Židova i Roma, ali i Hrvata i Bošnjaka antifašista.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/jasenovac |website=Holocaust Encyclopedia |publisher=United States Holocaust Memorial Museum |access-date=15 May 2019|title=Jasenovac }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|title=JUSP Jasenovac - LIST OF INDIVIDUAL VICTIMS OF JASENOVAC CONCENTRATION CAMP|url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6711|access-date=2021-03-09|website=www.jusp-jasenovac.hr}}&lt;/ref&gt; Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] Ustaše su istrijebile između 29.000 i 31.000 Židova, odnosno čak 79% od njihova prijeratnog stanovništva u NDH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Muzej žrtava genocida, Beograd|last2=Cvetković|first2=Dragan|date=2011-02-01|title=Holokaust u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj - numeričko određenje|url=http://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2017/11/2011_1_12_Cvetkovic.pdf|journal=Istorija 20. veka|volume=29|issue=1/2011|pages=182|doi=10.29362/ist20veka.2011.1.cve.163-182}}&lt;/ref&gt; Također, Ustaše su gotovo u potpunosti istrijebile romsko stanovništvo koje je prije rata brojalo oko 25.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia. 2: Occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford Univ. Pr|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=610}}&lt;/ref&gt;

Ustaše nisu ubijale samo Srbe, Židove i Rome u sklopu državnog projekt genocida nad tim etničkim skupinama, već su u sklopu svog zločinačkog poduhvata progonili i brojne Hrvate koji se nisu slagali s njihovim ciljevima i politikom. Među žrtvama bili su [[Komunistička partija Hrvatske|komunisti]], pripadnici [[Hrvatski seljački savez|Hrvatskog seljačkog saveza]] (HSS) i drugi politički neistomišljenici, koji su smatrani neprijateljima režima.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Horvatić|first=Franjo|date=1980-11-05|title=Ustaški zločini i teror u Koprivnici i okolici 1944. i 1945. godine|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/339779|journal=Podravski zbornik|language=hr|issue=6|pages=35–43|issn=0350-3372}}&lt;/ref&gt; Ustaški režim je sustavno provodio teror nad svima koji su izražavali otpor ili su označeni kao „protuhrvatski“. Hrvatski komunisti i socijalisti bili su posebno ciljani, a tisuće su ih likvidirane ili zatvarane u koncentracijske logore poput [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovca]], gdje su mnogi Hrvati stradali kao „izdajice“ režima.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=1989-11-15|title=Logor Kerestinec|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/158278|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=8|issue=8|pages=143–192|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt; Ustaše su koristile prijeke sudove koji su donosili smrtnu kaznu za najmanji oblik neslaganja, uključujući i posjedovanje radija ili slušanje neprijateljskih izvora. Ovakav teror nad Hrvatima disidentima pokazuje brutalnost režima prema svima koji nisu podržavali njihovu ideologiju i ciljeve.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=poskok.info|date=2021-11-25|title=How was the Ustaša seen by the Croatians themselves?|url=https://poskok.info/how-was-the-ustasa-seen-by-the-croatians-themselves/|access-date=2025-05-24|website=Poskok.info|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Istina o ustaškom teroru u Zagorju|url=https://www.portalnovosti.com/istina-o-ustaskom-teroru-u-zagorju|access-date=2025-05-24|website=Portal Novosti}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Hutinec|first=Goran|date=2006-11-17|title=Utopije utopljene u krvi. Tomislav Dulić (2005) Utopias of Nation - Local Mass Killing in Bosnia and Herzegovina 1941-42, Uppsala: Acta Universitatis Upsaliensis, 402 str.|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/79306|journal=Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu|language=hr|volume=38|issue=1|pages=375–378|issn=0353-295X}}&lt;/ref&gt;

=== Aktivnosti komunista i partizana u Jugoslaviji ===
[[Komunistička partija Jugoslavije]] (KPJ) uglavnom je bila neaktivna dok je [[Pakt Molotov-Ribbentrop]] između Njemačke i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] bio na snazi.&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian Thomas|title=The tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Niedermayer|first2=Andreas|date=2016|publisher=NIU Press|isbn=978-0-87580-722-5|edition=2nd|location=DeKalb, IL|pages=9-10}}&lt;/ref&gt; Tijekom tog razdoblja, Sovjetski Savez gajio je prijateljske odnose s Njemačkom i čak razmatrao priznanje [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Hoare|first=Marko Attila|title=The Bosnian Muslims in the Second World War: a history|date=2013|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-231-70394-9|location=New York|pages=67}}&lt;/ref&gt; Tek nakon [[Operacija Barbarossa|nacističke invazije na Sovjetski Savez]] 1941., komunistički vođeni [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]] uputili su poziv na općenarodni ustanak.&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; [[Josip Broz Tito]], vođa [[KPJ]], postao je vrhovni zapovjednik partizanskih snaga.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian Thomas|title=The Tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Gottfried|first2=Paul E.|last3=Niedermayer|first3=Andreas|date=2015|publisher=Northern Illinois University Press|isbn=978-1-60909-177-4|location=DeKalb|pages=8}}&lt;/ref&gt; Komunističko vodstvo vidjelo je rat kao priliku za [[Komunistička revolucija|revoluciju]] i uspostavu [[Totalitarizam|totalitarnog]] režima u sovjetskom stilu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian Thomas|title=The tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Niedermayer|first2=Andreas|date=2016|publisher=NIU Press|isbn=978-0-87580-722-5|edition=2nd|location=DeKalb, IL|pages=11}}&lt;/ref&gt; Sve do prve polovice 1942., tijekom razdoblja opisanog kao &quot;[[crveni teror]]&quot;, njihove jedinice bile su uključene u [[Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu|masovna ubojstva percipiranih klasnih neprijatelja]], što je ugrožavalo potporu u narodu pa je stoga komunističko vodstvo bilo primorano promijeniti pristup, manje se usredotočiti na klasnu borbu, te [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|klasne obračune]] odgoditi za poslijeratno razdoblje.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Shepherd|first=Ben|title=Terror in the Balkans: German armies and partisan warfare|date=2012|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-06513-0|location=Cambridge, Mass|pages=151-152}}&lt;/ref&gt;

Četnici i partizani, dvije glavne gerilske jedinice otpora okupatoru, u početku su surađivali protiv osovinskih snaga, ali njihova suradnja ubrzo se raspala, te su se okrenuli jedni protiv drugih. Zbog suradnje četnika s osovinskim snagama, saveznička potpora je na kraju prešla na stranu partizana.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=The Chetniks|date=1975|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-0857-9|series=His War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945|location=Stanford, Calif|pages=226}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian Thomas|title=The Tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Gottfried|first2=Paul E.|last3=Niedermayer|first3=Andreas|date=2015|publisher=Northern Illinois University Press|isbn=978-1-60909-177-4|location=DeKalb|pages=17}}&lt;/ref&gt; Godine 1943. saveznici su i službeno priznali partizane kao savezničku borbenu silu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=The Chetniks|date=1975|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-0857-9|series=His War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945|location=Stanford, Calif|pages=365}}&lt;/ref&gt; [[Winston Churchill]] istaknuo je snagu i važnost partizana te savjetovao jugoslavenskoj vladi u izbjeglištvu da postigne dogovor s Titom,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia. 1: The Chetniks|date=1975|publisher=Stanford Univ. Press|isbn=978-0-8047-0857-9|location=Stanford, Calif|pages=366}}&lt;/ref&gt; čije su partizanske snage pridobile potporu među svim etničkim skupinama.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian Thomas|title=The Tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Gottfried|first2=Paul E.|last3=Niedermayer|first3=Andreas|date=2015|publisher=Northern Illinois University Press|isbn=978-1-60909-177-4|location=DeKalb|pages=10}}&lt;/ref&gt;
===Završne ratne operacije u Jugoslaviji ===
[[Datoteka:1945-05-01GerWW2BattlefrontAtlas.jpg|mini|Situacija u Europi 1. svibnja 1945. Pravci nadiranja savezničkih vojski je {{colorbox|#9A0000}}{{colorbox|#D49D96}} crvene, a ostatak teritorija pod kontrolom sila osovine je {{colorbox|#FBFBF9}} bijele boje.]]
Uključivanje pješadijskih snaga Crvene armije u [[Beogradska ofenziva|Beogradsku ofenzivu]] kao i logistička podrška zapadnih saveznika dovele su do pojačanja partizaniskih ofenzivnih akcija. Do kraja 1944., uz pomoć [[Crvena armija|Crvene armije]], partizani su preuzeli kontrolu na području Srbije, sjeverne Makedonije, Crne Gore i Dalmacije.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |date=2005-12-30 |title=PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE) |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=27515 |journal=Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu |language=hr |volume=32 |issue=1 |pages=121-122 |issn=0582-673X}}&lt;/ref&gt; Njemačke snage, zajedno s [[Nedićeva Srbija|Nedićevcima]], pripadnicima srpskih kvislinških snaga odanih njemačkom okupatoru, povlačile su se iz Srbije.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&amp;redir_esc=y |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |date=2002-10 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-7924-1 |pages=128 |language=en}}&lt;/ref&gt; [[Wehrmacht|Wermacht]] i vojska NDH uspostavili su front u Srijemu kako bi omogućili povlačenje Grupe E njemačke vojske s Balkana.  

Kako je snaga partizana jačala tako je raslo i nezadovoljstvo s ustaškim i nacističkim vlastima, a NDH je imala velike probleme prilikom mobilizacije dodatnih vojnih snaga.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Kada je u kolovozu 1944 u NDH propao pokušaj državnog prevrata, poznat pod imenom [[Urota Lorković-Vokić]], svi urotnici su uhićeni i pogubljeni. Njihovi vođe zagovarali su prelazak NDH na stranu Saveznika. Takva događanja dodatno su demoralizirala vojsku NDH, a kako se rat nastavljao stopa dezertiranja je porasla, posebno među [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobranima]], pripadnicima regularne vojske NDH.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian|url=https://muse.jhu.edu/book/44799|title=The Tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Niedermayer|first2=Andreas|last3=Gottfried|first3=Paul|publisher=Cornell University Press|year=2015|isbn=978-1-60909-177-4|location=Ithaca|pages=122}}&lt;/ref&gt;

U studenom 1944. provedena je reorganizacija vojske NDH kada su pod imenom [[Hrvatske oružane snage]] ustaše i domobrani objedinjeni u jedinstvenu vojsku.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Thomas, Mikulan, Pavelić|title=Axis Forces in Yugoslavia 1941–45|publisher=Men-at-Arms|year=1995|isbn=9781855324732|pages=30}}&lt;/ref&gt; Pavelić je 13. siječnja 1945. naredio temeljitije spajanje [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|Hrvatskih domobrana]] i [[Ustaška vojnica|Ustaške vojnice]] i time stvorio jedinstvenu vojsku koja je brojala do 280.000 ljudi, ako se tu uračunaju i vojne postrojbe sastavljene uglavnom od hrvatskih vojnih obveznika, koje su kao dijelovi [[Wehrmacht|Wehrmactha]], [[Njemačka redarstvena organizacija u Hrvatskoj|Njemačke policije u NDH]] i [[Schutzstaffel|SS]]-a bile pod izravnim njemačkim zapovjedništvom. Do tada su partizani zarobljene domobrane obično ismijavali, ponižavali i nakon toga puštali kućama ako se nisu htjeli priključiti revoluciji, ali to se preko noći promijenilo pa je njihovo zarobljavanje od početka 1945. značilo gotovo sigurnu smrt jer nije postojao pouzdan način da ih razlikuju od ustaških postrojbi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Vuletić|first=Dominik|year=2007|title=&quot;Kaznenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina&quot;|url=https://hrcak.srce.hr/33854|journal=IFLA Journal|volume=41|issue=85|pages=136,140}}&lt;/ref&gt;

I neki četnici, kao oni iz [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] pod zapovjedništvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], nastavili su surađivati sa snagama Osovine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks|publisher=Stanford University Press|year=1975|isbn=978-0-8047-0857-9|location=San Francisco|pages=428}}&lt;/ref&gt; Đujićeve postrojbe borile su se rame uz rame s njemačkom vojskom i ustašama krajem 1944. u [[Bitka za Knin|Bitci za Knin]] protiv partizanskog [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|8. dalmatinskog korpusa]]. Bitka je završila pobjedom partizana, a Dinarska četnička divizija počela se povlačiti u smjeru Slovenije.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Sobolevski|first=Mihael|date=2004-12-30|title=PLJAČKA I TEROR DINARSKE ČETNIČKE DIVIZIJE NA PODRUČJU OPĆINE KRIVI PUT 28. I 29. PROSINCA 1944.|url=https://hrcak.srce.hr/17821|journal=Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu|language=hr|volume=31|issue=1|pages=101–105|issn=0582-673X}}&lt;/ref&gt; Pavelić je osobno izdao naređenje o slobodnom prolasku te zloglasne četničke divizije kroz teritorij pod kontrolom NDH i dao im je precizne naredbe o smjeru kretanja. Kako je predviđeni smjer kretanja prolazio kroz teritorij pod partizanskom kontrolom, a i zbog toga što Đujić nije vjerovao Paveliću zbog ranijih slučaja ubojstva četnika koji su prolazili kroz NDH od strane ustaša, Đujić se povlačio alternativnom rutom u dogovoru s lokalnim zapovjednicima Wermachta; pritom su pljačkali civile i palili kuće, te pobili stanoviti broj ljudi.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

Do početka 1945. partizanske formacije [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]] su se već reformirale u [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavensku armiju]] čijih je 800.000 boraca bilo organizirano u pet korpusa. Njihovo djelovanje bilo je usmjereno na proganjanje ostataka poražene Njemačke i vojske NDH.&lt;ref&gt;[[Bleiburg repatriations#Thomas-1995|Thomas, 1995]], p. 32&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Bleiburg repatriations#Jancar-Webster-1989|Jancar-Webster, 1989]], p. 46&lt;/ref&gt; U ožujku 1945. 4. korpus JNA napredovao je kroz Liku, Primorje i Kvarner. Najveći dio Bosne i Hercegovine bio je u partizanskim rukama još od kraja travnja. 12. travnja 1945. napravljen je proboj na Srijemskom frontu što je ubrzalo povlačenje njemačke vojske koja se povlačila s Balkana još od listopada 1944.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Tomasevich |first=Jozo |url=https://books.google.hr/books?id=fqUSGevFe5MC&amp;redir_esc=y |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |date=2002-10 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-7924-1 |pages=752 |language=en}}&lt;/ref&gt; pa su 1. i 3. korpus JNA počeli napredovati kroz Slavoniju prema zapadu. Pod kontrolom vlasti NDH bio je još samo sjeveroistočni dio Hrvatske s glavnim gradom Zagrebom.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; U Zagreb su se slijevale brojne izbjeglice iz svih krajeva NDH koja je bila u raspadu, dok su nadirući Partizani provodili osvetu nad zarobljenim pripadnicima HOS-a, kao i nad tisućama civila za koje su sumnjali da bi im mogli biti politički protivnici.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; U toj situaciji, poput pripadnika drugih vojski osovine, ni ustaše se nisu namjeravale predati Crvenoj armiji, ali ni jugoslavenskim partizanima - za pripadnike [[Hrvatske oružane snage|oružanih snaga NDH]] i njima sklone civile, predaja zapadnim saveznicima je bila zadnja nada za spas.&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/komemoracija-uz-otkrivanje-spomen-obiljezja-jakljan-1945/ “Komemoracija uz otkrivanje spomen-obilježja &quot;Jakljan 1945.&quot;“], IKA 25. svibnja 2014..&lt;/ref&gt;

=== Susret nadirućih savezničkih snaga u Austriji ===
Početkom travnja [[1945.]] savezničke armije započele su svoj konačan masovni napad na njemačke položaje u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Feldmaršal [[Harold Alexander]], vrhovni saveznički zapovjednik na Sredozemlju hrabrio je svoje armije riječima: &quot;…potreban je samo jedan snažan udarac da ih (Nijemce) se izbriše zauvijek. Došao je tren da krenemo u posljednju bitku koja će dokrajčiti rat u Europi…&quot;. Taj snažan udarac započeo je [[9. travnja]], kada je Osma armija [[Richard McCeery|generala Richarda McCeerya]] strahovito bombardirala utvrđene položaje njemačke Desete armije, čije je desno krilo dodirivalo [[Jadran]]. General von Vietinghoff potpisao je [[29. travnja]] predaju svih snaga pod svojim zapovjedništvom, a taj je sporazum stupio na snagu 2. svibnja. Nakon predaje poražena vojska bježi prema [[Austrija|Austriji]]. Istodobno napreduju prema [[Beč]]u i Sovjetske snage. Situaciju dodatno komplicira [[Tito]] koji je već ušao u austrijsku pokrajinu [[Koruška (Austrija)|Korušku]]. Sa zapada dolazi u taj dio Austrije britanska Osma armija na čijem se čelu nalazio general Sir Richard McCreery. Osma armija bila je sastavljena od dva korpusa: Trinaesti korpus bio je u blizini Titove vojske, a Peti korpus, na čelu s generalom Charlesom Keightleyem, okupirao je južnu Austriju preko jugoslavenske granice na sjeveru.

=== Sporazum iz Jalte ===
Na [[Konferencija u Jalti|Konferenciji u Jalti]] na sovjetskom poluotoku [[Krim]]u, 4. veljače 1945. sastali su se [[Staljin]], [[Franklin Delano Roosevelt|Roosevelt]] i [[Churchill]] - vođe najvećih savezničkih država antihitlerovske koalicije. Trebalo se dogovoriti o završetku rata i novoj karti poslijeratnog svijeta. Osim o sudbini [[Njemačka|Njemačke]] i odluci da se svi raseljeni ljudi podrijetlom iz [[SSSR]]-a moraju vratiti kući - uključujući tu i one koji su se tijekom rata borili protiv SSSR-a. O stanovnicima područja Jugoslavije koji su se borili na strani sila Osovine nije se u Jalti ništa odlučilo, pa je u primjenu dolazila Ženevska konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima iz 1929. god., koje su propisivale da ratne zarobljenika valja zaštititi &quot;od djela nasilja&quot;, te prema kojima povratak zarobljenika u zemlju iz koje su došli predstavlja pravo zarobljenika, a ne njegovu obvezu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Grahek Ravančić|first=Martina|title=CONTROVERSIES ABOUT THE CROATIAN VICTIMS AT BLEIBURG AND IN &quot;DEATH MARCHES&quot;, Review of Croatian history, Vol. II No. 1, 2006.|url=https://hrcak.srce.hr/14381|url-status=live|accessdate=2021-05-18}}&lt;/ref&gt; 

Staljin i Churchill su se u pogledu Jugoslavije bili dogovorili da na tom prostoru utjecaj zapada i istoka bude pola-pola, tj. o nastavku procesa dogovaranja između jugoslavenskih komunista i građanskih snaga koji je bio označen [[Sporazumi Tito-Šubašić|Sporazumima Tito-Šubašić]] iz 1944. godine. Međutim su Tito i Staljin vodili računa, kako da onemoguće obnovu starog poretka u Jugoslaviji i uspostave ondje komunističku vladavinu.&lt;ref&gt;[http://www.yugopapir.com/2017/11/29-xi-1945-proglasena-fnrj-tito-odoleo.html 29. XI. 1945. god. proglašena FNRJ: Tito odoleo pritiscima Čerčila i Staljina da prihvati povratak Kralja], Ive Mihovilović, Yugopapir, izvorno objavljeno u &quot;Startu&quot;, 1975.&lt;/ref&gt;
== Povlačenje snaga osovine ==
[[Datoteka:Umik Nemcev in domobrancev skozi Tržič.jpg|minijatura|[[Slovenski domobrani]] i Nijemci povlače se kroz grad [[Tržič]]]]
[[Datoteka:Slovenski begunci na cesti Tržič-Ljubelj.jpg|minijatura|[[Slovenski domobrani]] i civili na cesti [[Tržič]]–[[Ljubelj]] blizu [[Austrija|Austrije]]]]
[[Datoteka:Slovenski begunci na poti v Tržič.jpg|minijatura|Slovenski izbjeglice na putu prema Austriji]]

Probijanje Srijemske fronte u travnju 1945. ubrzalo je povlačenje njemačke vojske i snaga sila osovine koje su se sa cijelog [[Balkan]]a povlačile još od listopada 1944.&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945: occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=752}}&lt;/ref&gt; Poput drugih osovinskih trupa, ni snage [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] nisu se željele predati nadirućim snagama NOVJ ili Crvene armije iz straha od odmazde. Umjesto toga vodstvo NDH odlučilo je pokušati kroz Sloveniju doprijeti do jugoslavensko-austrijske granice kako bi se predali Britanskim snagama koje su napredovale prema sjeveru iz pravca Italije.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian Thomas|title=The tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Niedermayer|first2=Andreas|date=2016|publisher=NIU Press|isbn=978-0-87580-722-5|edition=2nd|location=DeKalb, IL|pages=21}}&lt;/ref&gt; U sklopu vlastitog bijega vlasti NDH planirale su, organizirale i provele masovni zbijeg naroda iako za to nije bilo strateških razloga niti je uopće postojalo ciljno odredište koje je bilo u stanju primiti toliki broj civilnih izbjeglica.&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Vuletić|first=Dominik|date=2007-12-06|title=Kazenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/53823|journal=Pravnik : časopis za pravna i društvena pitanja|language=hr|volume=41|issue=85|pages=140|issn=0352-342X}}&lt;/ref&gt; Odluka vlade NDH o organiziranju povlačenja donesena je još 3. svibnja.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia. 2: Occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford Univ. Pr|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=755}}&lt;/ref&gt;

Naime, neki u političkom i vojnom vodstvu NDH i kvislinške Slovenije vjerovali su da će zapadni saveznici htjeti prihvatiti vosku u zbijegu kako bi im pomogla u borbi protiv komunista i podržati ih u ponovnom osvajanju vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji. Slovenski biskup [[Gregorij Rožman]] apelirao je na saveznike da okupiraju Sloveniju i spriječe komuniste u preuzimanju vlasti.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; Vodstvo NDH 6. svibnja ukinulo je rasne zakone i  poslalo zahtjev za suradnju sa saveznicima,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Radelić|first=Zdenko|date=2016|title=1945 IN CROATIA|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=470839|journal=Review of Croatian History|language=English|volume=XII|issue=1|pages=9–66|issn=1845-4380}}&lt;/ref&gt; ali ti pokušaji prelaska na pobjedničku stranu nisu urodili plodom.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; Iako je moguće kako je vodstvo NDH namjerno širilo paniku, tj. organiziralo zbijeg civila samo kako bi poduprlo tvrdnje da jugoslavenski komunisti ubijaju nevine civile, veliki broj civila koji se priključio zbijegu je drastično usporio povlačenje same vojske i učinio predaju saveznicima neizvedivom. Neki povjesničari smatraju da je veliki broj civila namjerno uključen u operaciju povlačenja kako bi se formirao ljudski živi štit koji bi omogućio usporavanje partizanskog napredovanja i izvlačenje državnog vrha na vrijeme.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt; Većina civilnih izbjeglica prema izvještajima iz tog vremena su imali antikomunističke stavove i pribojavali su se komunističke osvete.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian Thomas|title=The Tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Gottfried|first2=Paul E.|last3=Niedermayer|first3=Andreas|date=2015|publisher=Northern Illinois University Press|isbn=978-1-60909-177-4|location=DeKalb|pages=22}}&lt;/ref&gt;

Kako bi osiguralo odstupnicu, ustaško vodstvo organiziralo je obranu Zagreba. Zagreb su branile dijelovi 1. divizije vojske NDH te 41. i 181. njemačka divizija, raspoređeni duž nedovršene utvrđene linije &quot;Zvonimir&quot; između [[Sveti Ivan Žabno|Svetog Ivana Žabnog]] i [[Ivanić-Grad]]a. Žestoka bitka s 1. jugoslavenskom armijom trajala je od 5. do 8. svibnja. Najkrvaviji dan u 1240-dnevnoj povijesti [[Prva proleterska brigada NOVJ-a|1. proleterske brigade]] bio je 7. svibnja, s 158 poginulih i 358 ranjenih u borbama za [[Vrbovec]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Miladinović|first=Veljko|date=1991|title=1. proleterska NOU brigada, knjiga 4., str.1187|url=https://znaci.org/00001/97.htm|url-status=live|access-date=2025-05-07|website=znaci.org}}&lt;/ref&gt;

[[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|Vlada NDH]] [[6. svibnja]] [[1945.|1945]] bježi iz [[Zagreb|Zagreba]] i već [[7. svibnja]] došla nadomak [[Klagenfurt|Klagenfurta]] u [[Austrija|Austriji.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-30|title=AN ADDITION TO THE RESEARCH OF THE PROBLEM OF BLEIBURG AND WAY OF THE CROSS (dedicated to their 60th anniversary)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/27516|journal=Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu|language=hr|volume=32|issue=1|pages=132|issn=0582-673X}}&lt;/ref&gt; Dana 7. svibnja 1945. Njemačka se bezuvjetno predala savezničkim silama, označivajući praktični [[Dan pobjede (9. svibnja)|kraj Drugog svjetskog rata u Europi]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia. 2: Occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford Univ. Pr|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=755}}&lt;/ref&gt; Njemački akt o predaji primjenjivao se na snage njemačkog Wehrmachta u Jugoslaviji, kao i na druge oružane snage pod njemačkom kontrolom, poput Hrvatskih oružanih snaga. To bi uobičajeno značilo da su i one morale prestati s aktivnostima 8. svibnja i ostati na mjestu gdje su se zatekle. Međutim, vojska [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] i dalje je bila pod neposrednim zapovjedništvom [[Ante Pavelić|Pavelića]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Tomasevich|first=Jozo|title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945: occupation and collaboration|date=2001|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-3615-2|location=Stanford, Calif|pages=754-755}}&lt;/ref&gt;  [[Poglavnik]] [[Ante Pavelić]] je s vojnim vrhom napustio [[Zaprešić]] [[7. svibnja]] u večernjim satima s namjerom da se pridruži ostatku vrha NDH u Austriji.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-30|title=AN ADDITION TO THE RESEARCH OF THE PROBLEM OF BLEIBURG AND WAY OF THE CROSS (dedicated to their 60th anniversary)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/27516|journal=Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu|language=hr|volume=32|issue=1|pages=133|issn=0582-673X}}&lt;/ref&gt; Pavelić je na putu prema Austriji, iz [[Rogaška Slatina|Rogaške Slatine]], izdao naredbu svojim trupama da se ne predaju partizanima, već da pobjegnu u Austriju, kako bi se provedela odluka vlade NDH od 3. svibnja o bijegu u Austriju.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Vuletić|first=Dominik|date=2007-12-06|title=Kazenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/53823|journal=Pravnik : časopis za pravna i društvena pitanja|language=hr|volume=41|issue=85|pages=141|issn=0352-342X}}&lt;/ref&gt; General [[Alexander Löhr]], vrhovni zapovjednik Grupe armija E, pripremajući se za predaju saveznicima, 8. svibnja i službeno je predao zapovjedništvo nad hrvatskim snagama Paveliću.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;  Nakon kapitulacije Njemačke, [[Josip Broz Tito|Tito]] je 9. svibnja putem [[Radio Beograd]]a uputio proglas pozivajući sve oružane kolaboratore na predaju, prijetivši &quot;nemilosrdnim odgovorom&quot; naroda i vojske ako to odbiju.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Dizdar|first=Zdravko|date=2005-12-30|title=AN ADDITION TO THE RESEARCH OF THE PROBLEM OF BLEIBURG AND WAY OF THE CROSS (dedicated to their 60th anniversary)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/27516|journal=Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu|language=hr|volume=32|issue=1|pages=134-135|issn=0582-673X}}&lt;/ref&gt;

Divizije triju jugoslavenskih armija progonile su ustaše i osovinske snage koje se nisu predale i koje su nastavile bijeg.&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; Neke jedinice 4. jugoslavenske armije stigle su u [[Koruška|Korušku]] prije ili istovremeno s kolonama koje su se povlačile. Dodatne divizije 3. i 4. armije poslane su u to područje kako bi zauzele južnu Korušku i spriječile povlačenje osovinskih snaga. Jugoslavenska 1. i 2. armija zaustavljene su kod Celja, dok je 3. armija nastavila progon kolona u povlačenju.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Rulitz|first=Florian Thomas|title=The Tragedy of Bleiburg and Viktring, 1945|last2=Gottfried|first2=Paul E.|last3=Niedermayer|first3=Andreas|date=2015|publisher=Northern Illinois University Press|isbn=978-1-60909-177-4|location=DeKalb|pages=23}}&lt;/ref&gt; Usprkos tome, većina vodstva NDH, uključujući Pavelića, uspjela je početkom svibnja pobjeći prvo u Zapadnu Europu pa onda u [[Latinska Amerika|Latinsku Ameriku]], a partizani su uspjeli zarobiti samo jedan mali dio viših časnika vojske NDH.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt;
== Predaja na Bleiburškom polju ==
Sjedište brigadira Scotta, zapovjednika britanske 38. pješačke brigade, bilo je tada u Bleiburškom zamku, smještenom na brijegu koji dominira cijelim gradićem Bleiburgom. Bliže gradića nalazi se prostrano otvoreno polje omeđeno niskim [[Šuma|šumovitim]] [[Brdo|brežuljcima]]. Prema tom polju prilazilo je mnoštvo ljudi, njih sad znatno više od sto tisuća. Većinu tih ljudi činile su hrvatske trupe i civili, koji su kod [[Dravograd]]a prešli granicu u nadi da će moći nastaviti dalje na zapad, do [[Klagenfurt]]a. No, sad su im se na tom putu ispriječile trupe brigadira Scotta, dok su se brojčano jake skupine [[Josip Broz Tito|Titovih]] [[Partizani|partizana]] raspršile po šumama i zauzele prijeteće, iako još ne i aktivne borbene položaje. Hrvatske su trupe bile naoružane, a britanski stav je bio nepoznat. Brigadir Scott je zatražio daljnje upute: »…Tražimo da Osma armija hitno odluči hoćemo li prihvatiti predaju tih snaga ili ćemo zahtijevati njihov povratak u Jugoslaviju…»

Scott ubrzo dobiva odgovor i na temelju njega izdaje naredbu za izručenje “[[Jugoslaveni|Jugoslavena]]“.&lt;ref name=&quot;pos&quot;&gt; [http://poskok.info/wp/?p=50075 Poskok.info - Put za Bleiburg]&lt;/ref&gt; Skupina viših hrvatskih generala krenula je u pratnji [[Britanci|Britanaca]] na sastanak sa Scottom u Bleiburški dvorac. Scott je u [[Dvorac|dvorcu]] primio i vođu partizanskih gonitelja, komesara Milana Bastu («odlučnog mladića u ranim dvadesetim godinama željnog borbe s loše naoružanim i demoraliziranim Hrvatima» - prisjećao se Scott). 

Scott je uspio nagovoriti Bastu kako je najprihvatljivije da uvjeri [[Hrvati|Hrvate]] neka odlože [[oružje]] i dobrovoljno se predaju. Sljedeći je razgovor Scott vodio s hrvatskim zapovjednikom, [[general]]om [[Ivo Herenčić|Herenčićem]], kojeg su Scott i Basta uspjeli prisiliti da prihvati bezuvjetnu predaju (u kojoj vojnici kojima zapovijeda Herenčić ipak dobivaju status ratnih zarobljenika, koje se ne smije mučiti ni ubijati), premda su Britanci sumnjali da će se sve riješiti pravedno kako je i obećano.&lt;ref name=&quot;pos&quot; /&gt;Basta je pregovore zaključio ovim riječima: »Zahtijevamo bezuvjetnu predaju cijele vojske za jedan sat. Ako prihvatite, žene i djeca mogu se vratiti svojim kućama. Vojnici i časnici ostat će ratni zarobljenici, te ćemo ih povesti u [[Maribor]] gdje će im se suditi. Ako ne prihvatite uvjete za petnaest minuta, započeti će opći napad i vi se nećete imati pravo pozivati na međunarodne konvencije Crvenog križa.» Bitno je napomenuti kako su se pregovori u Bleiburškom dvorcu odvijali samo usmeno. Nije vođen nikakav zapisnik niti je potpisan bilo kakav dokument. General Basta uvjerava brigadira Scotta da će se sa svima koji se vrate u [[Demokratska Federativna Jugoslavija|Jugoslaviju]] postupati ljudski i da se Hrvati nemaju čega bojati.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/tolstoy.htm#bp &quot;Blajburški Pokolj&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060506005255/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/tolstoy.htm#bp |date=6. svibnja 2006. }}, Nikolaj Tolstoj, izlaganje na Međunarodnom znanstvenom skupu &quot;Jugoistočna Europa 1918.- 1995., Hrvatska Matica iseljenika i Hrvatski informativni centar (urednik Aleksander Ravlić), Zagreb 1998.&lt;/ref&gt; Sam Scott je pred vođe Hrvata stavio prijetnju da će &quot;Hrvati, ako krenu prema britanskim crtama, „biti napadnuti ne samo od Jugoslavena, nego i sa svom težinom britanskih i američkih zračnih i kopnenih snaga i sa svačim za čim bi mogao posegnuti“; obzirom da će u takvom slučaju biti „bez sumnje uništeni“ i da je razumnije da se predaju jugoslavenskim snagama i nadaju se boljem ishodu. Odlazeći iz dvorca Thurn–Valsassina, pregovarač NDH Danijel Crljen je prenio: „Imamo rok od jednog sata za predaju partizanima. Englezi peru ruke od svega i podpuno nas prepuštaju njima.“&lt;ref&gt;[https://crofacta.hr/objave/o-nacionalnoj-strukturi-i-broju-stradalih-na-bleiburgu-i-kriznom-putu &quot;O nacionalnoj strukturi i broju stradalih na Bleiburgu i Križnom putu&quot;], Martina Grahek Ravančić, &quot;CroFacta&quot; 5. travnja 2025. Pristupljeno 23. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

Makar se Herenčiću ta objava ultimatuma činila ciničnom prijevarom, ocijenivši da nema izbora, Herenčić je kapitulirao. Herenčić naređuje svojim trupama da bace oružje; sam uspijeva pobjeći dublje u Austriju, i potom u Italiju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Hrastović |first=Ivica |title=.Ante Moškov-Uloga u stvaranju i propasti NDH, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 31 No. 1, 1999 |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=310299 |url-status=live |accessdate=2021-05-15}}&lt;/ref&gt;

Nakon predaje, vojnici i [[civili]] vraćeni su na područje Jugoslavije. Druge grupe [[Hrvatske oružane snage|HOS]]-a, slovenskih domobrana, te srpskih i crnogorskih četnika predavale su se na području [[Koruška (Austrija)|Koruške]] tijekom prethodnih dana, a neke manje grupe i nakon 15. svibnja. [[Jugoslavenska armija]] je bila prisutna na području austrijske pokrajine Koruške do 24. svibnja. Mnogi zarobljeni Hrvati, Slovenci, Crnogorci i Srbi, koji su se prethodnih dana bili predali Britancima ili Amerikancima, bili su smješteni u zarobljeničkim logorima u Koruškoj ili u Italiji; većina njih predana je Jugoslaviji, tj. komunističkoj vlasti.

=== Obračun s vojnicima koji su oklijevali s predajom ===
Franci Strle, slovenski partizan, novinar te viđeniji slovenski autor knjiga partizanske tematike u desetljećima komunističke vladavine, opisuje događaje na Bleiburgu u svojoj knjizi &quot;Veliko finale u Koruškoj&quot; iz 1977. god. Među ostalim, Strle prenosi opis događaja u kojem dio opkoljene vojske, pripadnika snaga Osovine, koji su se u velikoj masi nalazili ispod brežuljaka koje su zaposjeli partizani, nisu u roku od 20 minuta koji su im ostavili Britanci istaknuli bijele zastave. Na njih je prema iskazima u Strleovoj knjizi otvorena vatra iz mitraljeza vatra u trajanju od 15 do 20 minuta. Podatke o broju žrtava tog masakra Strle ne iznosi.&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=62389 Razmišljanja o broju pogubljenih i stradalih na Bleiburgu i križnom putu], Martina Grahek Ravančić, Časopis za suvremenu povijest, Vol.40 No.3 Prosinac 2008., str. 856-857&lt;/ref&gt; 

U knjizi Strle prenosi sadržaj intervjua kojega je u pripremi knjige napravio (i o tome 1974. god. sačinio magnetofonski zapis) s generalom [[JNA]] Mićom Došenovićem, koji je u svibnju 1945. bio načelnik štaba 14. (slovenske) udarne divizije JA, čiji se jedan bataljun našao na Bleiburgu (&quot;odbor 14. udarne divizije&quot; je pokrovitelj objavljivanja te Strletove knjige iz 1977. god.): 

&quot;''Na pitanje može li se pucanje na ustašku kolonu shvatiti kao topničku pripravu, kako se navodi u knjizi 'Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1944. do 1945.' nasmijao se podrugljivo. 'Bože sačuvaj!', žestoko je rekao. 'Nikakve topničke priprave nije bilo, nikakve. Taj masakr, da ga tako nazovem, učinili su [[Laka strojnica|puškomitraljezi]] šarci. Naglašavam da smo imali idealne položaje i malu udaljenost, a pred sobom gomilu. To nije bio borbeni raspored, to je bila gomila zbijenog ljudstva na cesti i blizu cesti, vozilo do vozila i čovjek do čovjeka...''&quot; 

Partizan Jože Petrovčić (kurir u štabu 14. divizije, koji se vozio uz časnike JA koji su sudjelovali u pregovorima i naredili otvaranje vatre na &quot;neprijatelja&quot;) također govori o mitraljeskoj vatri koja je otvorena jer nisu sve postrojbe na Bleiburškom polju bile izvjesile bijele zastave točno u od Britanaca zakazanom (kratkom, 20 minuta) vremenu, i iznosi da se &quot;ustaše&quot; nisu uopće branili. Mitraljeska vatra da je trajala čitavih petnaest do dvadeset minuta, nakon čega je glavnina &quot;ustaša&quot; istaknula bijele zastave i predala se.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00003/7xx.php?broj=354&amp;bk=795 &quot;Veliki finale na Koroškem&quot;], Franci Strle, Ljubljana 1977. (na slovenskom jeziku), str. 354 - 355 &lt;/ref&gt; Podatak o broju pobijenih u mitraljeskom masakru, F. Strle nije pribavio.

== Križni put ==
Već na teritoriju [[Austrija|Austrije]], pripadnici jugoslavenskih snaga su počeli mučiti i ubijati zarobljenike koje su im predali Britanci: prema suvremenim podatcima, procjenjuje se da je oko 1.000 zarobljenika ubijeno već u Austriji - oko 350 njih je pronađeno na grobištima na teritoriju Austrije, a oko 700 je ekshumirano na obližnjem prostoru Slovenije, gdje su ih jugoslavenske snage prebacile radi pokapanja u masovnu grobnicu u mjestu Leš.&lt;ref&gt;[https://www.glas-koncila.hr/austrijski-povjesnicar-dr-florian-thomas-rulitz-cjelovitost-danasnje-austrije-placena-je-krvlju-hrvatskih-zrtava-na-bleiburgu/ &quot;AUSTRIJSKI POVJESNIČAR DR. FLORIAN THOMAS RULITZ Cjelovitost današnje Austrije plaćena je krvlju hrvatskih žrtava na Bleiburgu&quot;], Marino Erceg, &quot;Glas Koncila&quot;, 4. svibnja 2023.&lt;/ref&gt;

Masovne likvidacije izvršene su kod [[Maribor]]a (v. članak [[Pokolj u Teznom]]), [[Celje|Celja]] (v. članak [[Barbarin rov]]), [[Kočevje|Kočevja]] (v. članak [[Pokolj na Kočevskom Rogu]]) i drugdje u [[Slovenija|Sloveniji]], a u Hrvatskoj u okolici [[Krapina|Krapine]] (v. članak [[Partizanski poslijeratni zločini u Maceljskoj šumi]]), [[Samobor]]a, [[Karlovac|Karlovca]], [[Sisak|Siska]], [[Bjelovar]]a i drugdje. Znatan broj ljudi pomro je od iscrpljenosti i zaraznih bolesti u raznim logorima koje su osnovale komunističke vlasti. Masovno stradanje trajalo je od svibnja do kolovoza 1945. godine. Opća amnestija proglašena je 3. kolovoza 1945., ali je ubijanja (iako u manjem obimu) bilo i kasnije. Postoje vrlo različite procjene broja ubijenih tako da na primjer [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]] navodi brojeve od 45.000 do 200.000;&lt;ref&gt;[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], sv. 6, 2004.&lt;/ref&gt; Hrvatski obiteljski leksikon od istog izdavača iz 2005. godine govori o nekoliko desetaka tisuća ubijenih.&lt;ref&gt;[http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=20879 Križni put]&lt;/ref&gt; Najvjerojatniji broj Hrvata koje su pobile snage Jugoslavenske armije, prema stanju istraživanja 2007., je oko 60.000; daljnjih oko 20.000 je iz redova pripadnika drugih naroda - prvenstveno Slovenaca, Srba i Nijemaca.&lt;ref name=&quot;#2&quot; /&gt;

== Odgovornost za Bleiburg ==

=== Odgovornost Josipa Broza Tita i partizana ===
Pitanje odgovornosti Josipa Broza Tita - koji je u vrijeme ovih zločina držao čvrstu kontrolu nad svim vojnim snagama koje su izvršile pokolje - ostaje do danas kontroverzno pitanje u javnom mnijenju: naposljetku do danas (2014. god.) središnji trgovi i najznačajnije ulice u mnogim hrvatskim gradovima nose njegovo ime. Kako su tijekom jugoslavenske komunističke vladavine općenito skrivani dokazi o Bleiburgu i pokoljima koji su nakon njega uslijedili, tako tadašnja historiografija baš ništa nije rekla niti o ulozi Josipa Broza Tita u uspostavi brojnih stratišta za na Bleiburgu i drugim obližnjim mjestima zarobljene vojnike poraženih vojski i civile koji su ih slijedili na putu prema zapadu: naprosto jugoslavenski historičari uopće nisu spominjali bilo koji zločin kojega su tijekom rata i u poraću skrivili [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]], [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenska armija]] ili bilo koja organizacija jugoslavenske vlasti. U [[Propaganda|propagandi]] jugoslavenskog režima, prikazivalo se da je on nastao na moralno besprijekoran način, i da njegovo djelovanje nije okaljano baš nikakvim moralnim negativnostima. Neki od autora skloni J. B. Titu priznaju danas zločine, ali nalaze &quot;dobre razloge&quot; da se pristupi masovnom ubijanju: naime da je postojala &quot;opasnost&quot; da vojne snage NDH prijeđu na stranu zapadnih saveznika, čime bi bila ugrožena obnova Jugoslavije i uspostava komunističke vladavine.&lt;ref&gt;[http://regionalexpress.hr/site/more/to-se-dogodilo-na-bleiburgu/ &quot;Što se zapravo dogodilo na Bleiburgu&quot;], Drago Pilsel, (članak sadrži cjeloviti tekst Drage Ivina &quot;Što se zapravo dogodilo na Bleiburgu&quot; iz 2007.), &quot;Regional Express&quot; 18.4.2012.&lt;/ref&gt; 

Vladimir Geiger u više znanstvenih radova ukazuje na Josipa Broza Tita kao naredbodavca zločina.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=167311&amp;lang=en &quot;Vladimir GEIGER, Josip Broz Tito i ratni zločini: Bleiburg – Folksdojčeri&quot;] (prikaz knjige), Ana Jura, Časopis za suvremenu povijest, Vol.45 No.3, 2013.&lt;/ref&gt; Neki drugi autori analiziraju iskaze očevidaca i literaturu iz &quot;partizanskih&quot; izvora koji smještaju Josipa Broza Tita (koji se prema dnevnim izvještajima iz &quot;[[Vjesnik]]a&quot; nije u vrijeme pokolja nalazio u Beogradu, nego je obilazio gradove i vojne postrojbe na području sjeverozapada Hrvatske i Slovenije) izravno na stratišta i u aktivnosti usmjerene na ubijanje tisuća vojnih i civilnih zarobljenika.&lt;ref&gt;[http://www.hkv.hr/izdvojeno/tribine/zloini/4724-dr-zoran-boi-tito-je-bio-naredbodavac-pokolja-hrvatskog-stanovnitva-u-svibnju-i-lipnju-1945.html &quot;Tito je bio naredbodavac pokolja hrvatskog stanovništva u svibnju i lipnju 1945.&quot;], dr. Vladimir Božić, web-stranice Hrvatskog kulturnog vijeća, 23.6.2009.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;&quot;[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=3956 RAZGOVOR: BOSANSKI FRANJEVAC FRA JOSIP ZVONIMIR BOŠNJAKOVIĆ: 'Ne može biti pravna i demokratska država koja nije utemeljena na istini]'&quot;, V. Čutura za &quot;Glas Koncila&quot;, 15.5.2005.&lt;/ref&gt;

Da je Josip Broz Tito naložio ubijanja, iznosi i [[Simo Dubajić]], major Jugoslavenske armije koji je neposredno organizirao ubijanje barem 23.000 zarobljenika u [[Pokolj na Kočevskom Rogu|pokolju na Kočevskom Rogu]], te koji je o nizu zločina koje je počinio krajem II. svjetskog rata otvoreno progovorio u svojoj knjizi &quot;Život, grijeh i kajanje&quot; iz 2006. godine, a potom i u više intervjua za TV i pisane medije.&lt;ref&gt;[http://www.dw.de/ko%C4%8Devski-rog-nemate-razloga-biti-spori-u-%C4%8Di%C5%A1%C4%87enju/a-4473804 &quot;Kočevski rog - 'Nemate razloga biti spori u čišćenju'&quot;], &quot;Deutsche Welle&quot;, 12.7.2009.&lt;/ref&gt;

Tito je 26. svibnja 1945. u govoru pred građanstvom okupljenima na Kongresnom trgu u Ljubljani prilično jasno poručio: „''Što se tiče onih izdajnika koji su se našli unutar naše zemlje, u svakom narodu posebice – to je stvar prošlosti. Ruka pravde, ruka osvetnica našeg naroda dostigla ih je golemu većinu, a samo jedan mali dio uspio je pobjeći pod krilo pokrovitelja izvan naše zemlje. Ta manjina više nikad neće gledati naše divne planine, naša rascvjetala polja. Ako bi se to ipak dogodilo, trajat će kratko.''“&lt;ref&gt;[https://www.matica.hr/vijenac/474/simbol-svih-hrvatskih-stradanja-19300/ &quot;Simbol svih hrvatskih stradanja&quot;, Zorislav Lukić] za &quot;Vijenac&quot; Matice hrvatske br. 474, 3. svibnja 2012.&lt;/ref&gt;

Dominik Vuletić u radu “Kazenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina“ piše: “Odgovornost zapovjednika i ostalih najodgovornijih časnika na terenu poput Baste, Ostojića ili Dubajića nikako se ne smije promatrati izolirano. Oni su bili kotači u velikom represivnom stroju jugoslavenskoga komunističkog aparata. Pritom nisu postupali na svoju ruku, bez obzira na to što su neki od njih poput Baste imali dosta prostora za autonomiju, već su izvršavali naređenja i slijedili opći režimski smjer najokrutnijeg obračuna s neprijateljem... Organizacija koja je bila zadužena u najvećoj mjeri za provođenje totalitarne i represivne politike jest [[UDBA|OZNA]] odnosno Odjeljenje za zaštitu naroda. Ta organizacija bila je glavni nositelj i provoditelj zločina. OZNA je osnovana odlukom Josipa Broza Tita od 13. svibnja 1944. god. Vrlo brzo stvorena je široka mreža suradnika OZNE sa svim jugoslavenskim postrojbama. Pritom se oslanjalo na vojno ustrojstvo jugoslavenskih snaga gdje je svaka jedinica uz redovnoga vojnog zapovjednika imala i političkog komesara. Takvo ustrojstvo preneseno je iz Staljinova modela reorganizacije Crvene armije tridesetih godina... Na čelu OZNE nalazio se načelnik koji je bio sve od njezina utemeljenja Aleksandar Ranković... Ranković u funkciji načelnika OZNE izravno je podređen Josipu Brozu Titu i između njih nema posrednika. Govoreći o odgovornosti samog Josipa Broza treba spomenuti da je on u vrijeme bleiburških događaja te marševa smrti koji su uslijedili bio predsjednik Vlade (DFJ), ministar obrane u toj Vladi, generalni sekretar partije (KPJ) te vrhovni zapovjednik svih jugoslavenskih oružanih snaga (prvo NOVJ a poslije Jugoslavenske armije), dakle de facto i de iure imao je kontrolu nad svim snagama te je bio najodgovornija osoba u zemlji. Jugoslavenske snage koje su sudjelovale u bleiburškim događajima postupale su po Titovim naređenjima i bile su pod njegovom kontrolom... O postojanju te kontrole svjedoči i stalna komunikacija između Josipa Broza i zapovjednika III. jugoslavenske armije Koste Nađa... 51. divizija, postrojba koja se našla u Bleiburgu dio je III. armije... 51. divizija i Milan Basta zajedno s cijelom III. jugoslavenskom armijom dobili su 17. i 18. svibnja nakon izvršenja bleiburških zločina i sprovođenja izručenih vojnika i civila natrag u Sloveniju od samog Tita nove vojne zadatke (jer je bila riječ o najisturenijim jugoslavenskim postrojbama) glede napetosti sa zapadnim saveznicima te su ih odmah izvršile. Dakle, ne može biti sumnje da je Josip Broz Tito imao punu efektivnu kontrolu nad postrojbama koje su sudjelovale u zločinima.“&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/33854 |title=Kazenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina |author=Dominik Vuletić |date=Prosinac 2007. |publisher=Pravnik : časopis za pravna i društvena pitanja, Vol.41 No.85 Prosinac 2007. |accessdate=2018-05-12}}&lt;/ref&gt;

==== Odnos jugoslavenskih partizana prema neprijateljskoj vojsci i civilima ====
U svibnju 1944. Tito osniva obavještajnu službu koju naziva [[OZNA|Odjeljenje za zaštitu naroda]] (OZN ili OZNA) koju je ustrojio po uzoru na sovjetski [[NKVD]]. OZNA je bila vojna obavještajna služba i politički motivirana tajna policija Komunističke partije. U kolovozu 1944. utemeljio je i vojnu postrojbu naziva [[Korpus narodne obrane Jugoslavije]] (KNOJ) čija je izričita zadaća bila sigurnost i zaštita na oslobođenim teritorijima tj. &quot;likvidacija četničkih, ustaških, bjelogardejskih i drugih antinarodnih bandi…obezbeđenje centralnih organa vlasti…Čišćenje tek oslobođenog teritorija&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1998-12|title=IFLA Journal Vol. 24 (1998) No. 4, 213 - 281, July 1998|url=http://dx.doi.org/10.1177/034003529802400401|journal=IFLA Journal|volume=24|issue=4|pages=216–216|doi=10.1177/034003529802400401|issn=0340-0352}}&lt;/ref&gt; KNOJ je bio direktno podređen Josipu Brozu Titu koji je njime rukovodio preko načelnika Odeljenja za zaštitu naroda (OZN) Aleksandra Rankovića Marka.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Portmann|first=Michael|date=2008|title=Die kommunistische Revolution in der Vojvodina, 1944-1952: Politik, Gesellschaft, Wirtschaft, Kultur|location=Wien|isbn=9783700165033}} str. 117&lt;/ref&gt; Prvi zapovjednik Korpusa narodne odbrane bio je [[Jovan Vukotić]], a politički komesar [[Vlado Janić|Vlado Janić Capo]], obojica naknadno proglašeni narodnim herojima Jugoslavije.

30. kolovoza 1944. Tito je ponudio amnestiju hrvatskim i [[Slovensko domobranstvo|slovenskim domobranima]] kao i četnicima, ako dezertiraju i priključe se partizanima do 15. rujna 1944. Nakon 15. rujna, svima koji se nisu priključili partizanima &quot;sudit će narod&quot;. Na dan isteka ponude za amnestiju, Tito je naredio podređenima da nastave primati kasne prebjege.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Hoare|first=Marko Attila|title=The Bosnian Muslims in the Second World War|publisher=Hurst|year=2013|isbn=9781849042413|pages=245-246}}&lt;/ref&gt; Slični pozivi ponavljani su i nakon isteka krajnjeg roka prvog ultimatuma iako su poznati i slučajevi ubojstva hrvatskih domobrana i nakon što su prebjegli partizanima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Dizdar|first=Zdravko|url=http://dx.doi.org/10.31953/sz|title=Senjski zbornik, &quot;Prilog istraživanju problema Bleiburga i križnih putova (u povodu 60. obljetnice)&quot;|publisher=Senjsko muzejsko drustvo|year=2005|pages=121|issn=0582-673X}}&lt;/ref&gt; Samo dan prije isteka roka Kralj [[Petar II. Karađorđević|Petar II Karađorđević]] pozvao je četnike da se stave pod zapovjedništvo partizana nakon čega se veliki broj četnika doista priključio partizanima.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Nakon što su snage NOVJ stavile pod snagu područja Srbije u rujnu 1944. god., započele su ondje s masovnim ubijanjem osoba označenih kao &quot;neprijatelji&quot;, ratnih zarobljenika i civila etničkih Nijemaca - Folksdojčera.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;. Strijeljanjima izvan ratnih operacija likvidirano je ondje više desetaka tisuća ljudi.&lt;ref&gt;[https://www.cins.rs/masovna-streljanja-1944-45-oznine-knjige-streljanih/ Masovna streljanja 1944-45: Oznine „Knjige streljanih”,] Vuk Z. Cvijić, Centar za istraživačko novinarstvo Srbije, 28. srpnja 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20200210082932/https://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2017/11/2011_1_14_Cvetkovic.pdf &quot;PREGLED UHAPŠENIH I STRELJANIH LICA OD OZNE NA TERITORIJI VOJVODINE DO 20. JUNA 1945&quot;], Srđan Cvetković, &quot;Istorija 20. veka&quot;, 1/2011. Pristupljeno 5. kolovoza 2022.&lt;/ref&gt; Službeni Registar žrtava Komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944. pri Ministarstvu pravde Republike Srbije sadrži (stanje 6. kolovoz 2022.) podatke o 59.554 žrtava pobijenih od komunističkih vlasti krajem 1944. i tijekom 1945. godine.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20250218192006/http://www.otvorenaknjiga.komisija1944.mpravde.gov.rs/ &quot;Otvorena knjiga&quot; Registar žrtava Komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944.] Kopija kod &quot;Wayback Machine&quot; od 18. veljače 2025. Pristupljeno 21. kolovoza 2025.&lt;/ref&gt; Komunističko vodstvo usvojilo je političku odluku o [[Progon Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata|progonu iz zemlje]] njemačke etničke manjine (&quot;[[Volksdeutsche|Folksdojčera]]&quot;) koju su smatrali suodgovornom za nacističke zločine, kao i odluku o konfiskaciji njihove cjelokupne imovine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/449538172|title=Crimes committed by totalitarian regimes : reports and proceedings of the 8 April European Public Hearing on Crimes Committed by Totalitarian Regimes|publisher=Slovenian Presidency of the Council of the European Union|others=Peter Jambrek|year=2008|isbn=978-961-238-977-2|location=Ljubljana|pages=146-147|oclc=449538172}}&lt;/ref&gt; Zbog toga je Njemačka pokušala provesti evakuaciju ukupnog njemačkog stanovništva iz Jugoslavije u [[Treći Reich|Reich]], ali krajem 1944. bilo je još uvijek oko 150.000 Nijemaca u [[Vojvodina|Vojvodini]] koju su kontrolirali partizani. Do svibnja 1945. većina njih je internirana u preko 40 koncentracijskih logora u regiji u kojima je umrlo oko 46.000 ljudi.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Portmann|first=Michael|year=2004|title=Communist Retaliation and Persecution on Yugoslav Territory During and After World War II (1943-1950)|url=https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=212765|journal=Tokovi istorije|language=English|issue=1-2|pages=63-64|issn=0354-6497}}&lt;/ref&gt;

Ubijanja civila i ratnih zarobljenika uslijedila su i na područjima takozvane NDH, kako su dolazila pod kontrolu jugoslavenskih komunističkih snaga.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20210429014229/https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=151801 &quot;Human losses of Croats in World War II and the immediate post-war period caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherland) and the Partizans (People's Liberation Army and the partizan detachment of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Yugoslav Communist authoritities. Numerical indicators&quot;] (engleski), Vladimir Geiger, Review of Croatian history, Vol. VIII No. 1, 2012.&lt;/ref&gt; Neki povjesničari tvrde da su u Zagrebu u svibnju 1945. god. pobijeni svi ranjeni i bolesni pripadnici osovinskih vojnika koji su se nalazili na liječenju u bolnicama; popisano je do danas poimenično 4.791 tih pobijenih ranjenika i bolesnika.&lt;ref&gt;Milan Marušić: Žrtve komunističkih zlodjela u Zagrebu svibanj 1945. i sljemenskim stratištima bolnica Brestovac i Gračani (str.9)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Matković|first=Blanka|title=ODVOĐENJA I LIKVIDACIJE RANJENIH PRIPADNIKA HRVATSKIH ORUŽANIH SNAGA (HOS) IZ ZAGREBAČKIH BOLNICA U SVIBNJU I LIPNJU 1945. KROZ ARHIVSKO GRADIVO DRŽAVNOG ARHIVA U ZAGREBU|url=https://hrcak.srce.hr/90525|journal=Arhivski vjesnik, Vol. 54 No. 1, 2011.|accessdate=10. svibnja 2021.}}&lt;/ref&gt;
=== Odgovornost Ante Pavelića i ustaša ===
Neki zapadni povjesničari pišu da, pored komunističkih jugoslavenskih vlasti, Pavelić i ustaše također snose odgovornost za Bleiburg. Tako npr. švicarski povjesničar Michael Portmann piše: ''“Odgovornost za Bleiburg u velikoj mjeri leži na Paveliću i samom ustaškom režimu: krvavi ustaški teror nad srpskim stanovništvom (prisilni prijelazi, protjerivanja i masovna ubijanja), odlučno savezništvo hrvatske države s nacističkom Njemačkom i – posljednje ali ne i najmanje važno – kao razloge za doista brutalnu partizansku odmazdu potrebno je navesti naredbu Pavelića da se ne preda, nego da se u borbi povuče do austrijske granice''&quot;.{{nedostaje izvor}} 

[[Jozo Tomašević|Tomasevich]] pak ocjenjuje: ''&quot;Sada moramo postaviti stvarno fundamentalno pitanje, tj. tko je odgovoran za Bleiburg... O problemu Bleiburga očito se ne može raspravljati izdvojeno, kao što to ustaški i proustaški pisci redovno čine. On je tijesno povezan s uspostavom i općom politikom NDH, s ustaškim terorom usmjerenim protiv srpskoga stanovništva, s odlučnim savezom NDH s nacističkom Njemačkom i sa završnim nastojanjima ustaša da pobjegnu i da se povežu sa Zapadom protiv komunista. Stoga moramo zaključiti da je odgovornost za Bleiburg kolektivna odgovornost Pavelića i ustaškoga režima.&quot;'' Tomasevich dodaje, o odgovornosti koja stoji na jugoslavenskom komunističkom vodstvu: &quot;''Uništenje većega dijela kvislinških snaga zarobljenih na kraju rata - što je činjenica - bio je čin masovnoga terora i realizacija okrutne političke koncepcije, sličnog onome koji su prakticirale ustaše i četnici tijekom rata.''&quot;&lt;ref&gt;[http://www.prometej.ba/clanak/povijest/jozo-tomasevich-posljednji-dani-oruzanih-snaga-ndh-4423 Jozo Tomasevich, POSLJEDNJI DANI ORUŽANIH SNAGA NDH] (poglavlje knjige &quot;Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941 - 1945. Okupacija i kolaboracija&quot;, EPH, Liber, Zagreb 2010.). Prenijeto kod &quot;Prometej.ba&quot;, 26. svibnja 2020.&lt;/ref&gt; Ivo Goldstein pak navodi da je razlika u tome što su ustaše počinile genocide, u kojima su masovno ubijani žene, djeca i stariji ljudi, po “grijehu” rođenja u drugoj vjeri ili nacionalnosti. Po drugoj strani Bleiburg je bio ratni zločin ubijanja gotovo isključivo razoružanih zarobljenika poraženih neprijateljskih vojski koje su četiri godine ratovale na strani nacista i fašista. ''&quot;To nimalo ne anulira zločin Bleiburga, ali ga čini ipak različitim od Jasenovca&quot;.''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Slavko |url=https://books.google.co.nz/books?id=BLRuMwEACAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en&amp;redir_esc=y |title=Jasenovac i Bleiburg nisu isto |last2=Goldstein |first2=Ivo |year=2011 |publisher=Novi Liber |isbn=978-953-325-009-0 |pages=11-12 |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Kontroverze oko uloge savezničkih vojski u izručenju ratnih zarobljenika vojsci NOVJ ===
Okolnosti britanskog izručivanja žrtava kod Bleiburga jugoslavenskim počiniteljima dugo su predstavljale dobro čuvanu tajnu, o čijim neugodnim detaljima najinformiraniji sudionici trajno šute, a dokumentacija - makar je riječ o akciji koja uključuje veliki broj vojnih postrojbi, koje su na dnevnoj bazi stvarale mnogo dokumentacije o vojnim zadatcima, o kretanju postrojbi, o vojnicima, o raspolaganju streljivom, gorivom, hranom i drugim sredstvima i drugim aspektima svojeg djelovanja - je izrazito manjkava. Historiografija međutim prepoznaje da su se u zbivanjima 1945. na prostoru [[austrija|Austrije]] dogodile 'dvije kobne pogreške' - izručivanje Kozaka [[Crvena armija|Crvenoj armiji]], te istovremeno izručivanje &quot;Jugoslavena&quot; snagama JA koje su notorno ubijale zarobljene &quot;[[kvisling]]e&quot;. Obje 'kobne pogreške' vezane su uz istu osobu, [[Harold Macmillan|Harolda Macmillana]], tadašnjeg opunomoćenog ministra pri glavnom štabu savezničkih snaga (kasnije promoviran u lorda Stocktona; Macmillan je 1957. godine postao premijerom Velike Britanije).

Nižim zapovjednicima na terenu je bilo posve jasno da zarobljenicima koji su izručeni Jugoslavenskoj armiji prijeti izrazito velika pogibelj. Okosnicu britanskih snaga činili su pripadnici britanske 16. pješačke regimente iz Durhama (16 DLI), koji su prije toga više mjeseci sudjelovali u teškim borbama s komunističkim partizanima u Grčkoj, te su bili izrazito nepovjerljivi prema postrojbama pod vodstvom jugoslavenskih komunista.  Zapovjednik britanskog 17. divizijuna poljske artiljerije (17 Fd RA) tako  zapisuje u ratni dnevnik divizijuna 15. svibnja 1945.: „Kasnije istog dana hrvatski zapovjednik odlučio je kapitulirati pred Jugoslavenima unatoč činjenici da su mnogi od njegovih ljudi pripadali organizaciji Ustaša i da će sigurno biti strijeljani.“ U izvještajima viših zapovjedništava, pak, nisu sadržana opažanja o nikakvoj opasnosti za zarobljenike (koji su i došli na austrijsku granicu jer su se plašili predati jugoslavenskim snagama), nego iskazuju jedan privid o urednom postupanju sa zarobljenicima, prema pravilima ratnog prava.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/448638 &quot;Savezničke kopnene i zračne snage na Bleiburgu 15. svibnja 1945.&quot;], Goran Hutinec, &quot;Historijski zbornik&quot;, Vol. 76 No. 2, 2023., str. 92, 94-96&lt;/ref&gt;

Prema istraživanju grofa Tolstoja, bitnu ulogu u provođenju odluke o izručenju odigrao je [[Harold Macmillan]], tadašnji britanski ministar za [[Sredozemlje]] pri glavnom štabu savezničkih snaga, kojeg je na to mjesto [[1942.]] god. postavio [[Winston Churchill]]. O važnosti te svoje službe Macmillan kasnije govori:
{{Citat|Najznačajniji trenutak moga života bio je dok sam upravljao nepreglednim mnoštvom savezničkih interesa na cijelom Sredozemlju. Družio sam se s kraljevima, feldmaršalima, premijerima, predsjednicima…}}
Macmillan, kako se bližilo proljeće 1945. godine, postaje sve više zaokupljen problemom odnosa s novim režimom maršala [[Tito|Tita]] u Jugoslaviji. [[4. svibnja|Četvrtog je svibnja]] zabilježio u svoj dnevnik da se «naglo razvija nova glavobolja - Jugoslavenske armije prodiru u [[Julijska krajina|Julijsku krajinu]] i [[Austrija|Austriju]] - u žestokoj utrci s Osmom armijom». Macmillan je bio iskusan politički savjetnik [[War Office]]a (Britansko ministarstvo rata), te čovjek u izravnom dodiru s premijerom, kabinetom i [[Foreign Office]]om (Britansko ministarstvo vanjskih poslova).

Prije bleiburške krize, britanske su snage su prihvaćale predaju manjih vojnih postrojbi koje su dolazile s jugoslavenskog područja, a britanski su stražari sprječavali [[Partizani|partizane]] u njihovim pokušajima da se dokopaju Hrvata. No, od [[15. svibnja]] nadalje, politika britanskog 5. korpusa prema zarobljenim Hrvatima drastično se promijenila. Politika poštovanja [[ratni zakoni|ratnih zakona]] pretvorila se u politiku suradnje i podrške [[Komunizam u Jugoslaviji|komunističkom režimu]].

Zaokret je počeo [[13. svibnja]] kada je Harold Macmillan stigao u Glavni stožer Petog korpusa britanske Osme armije. Macmillan je prije toga 12.svibnja otputovao u sjeveroistočnu Italiju, u sjedište Osme armije, kako bi se s generalom McCreeryjem konzultirao o sve lošijim odnosima s Titom. Namjera mu je, navodno, bila obavijestiti McCreeryja o političkoj situaciji, te od stručnjaka na licu mjesta dobiti vojnu procjenu situacije.

U tom trenutku nastaje preokret u Macmillanovu planu. Umjesto da je, kao što je bilo predviđeno, otputovao u [[Napulj]], on iznenada avionom dolazi u Austriju. Tamo je proveo dva sata u razgovoru s Keightleyem i suradnicima. Taj susret poznat je pod nazivom [[Klagenfurtska zavjera]]. Što se dogodilo na tom sastanku, može se zaključiti samo iz događaja koji su uslijedili, jer Macmillan nikada nije otkrio razloge iznenadne promjene plana glede puta, kao ni teme diskusija koje su vođene s Petim korpusom. Prije Macmillanova dolaska zapisi ukazuju da Peti korpus nije imao ni namjeru, ni želju bilo koga predati. Po povratku u Napulj 14.svibnja Macmillan je uspio uvjeriti Alexanderovog izvršnog administrativnog časnika generala Robertsona da izda zapovijed o repatrijaciji Jugoslavenskih državljana jugoslavenskim a [[Kozaci|Kozaka]] [[Komunizam u SSSR-u|sovjetskim komunistima]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

==== Odluka Amerikanaca i Britanaca da predaju zarobljenike komunističkim saveznicima ====
Kasno te noći 14. svibnja američki politički savjetnik Kirk - nakon konzultacija s MacMillanom - poslao je svom Ministarstvu u [[Washington]] izvještaj sljedećeg sadržaja:
{{Citat|Danas popodne je general Robertson, izvršni administrativni časnik Glavnog stožera savezničkih snaga, zatražio od nas da se suglasimo s tekstom brzojava zapovjedniku Osme armije, kojom se ovlašćuje maršalu Tolbuhinu predati 28.000 Kozaka, uključujući žene i djecu, kao i velik broj disidenata-pripadnika jugoslavenskih postrojbi jugoslavenskim partizanima. Generalu Robertsonu je ministar Macmillan preporučio da tako postupi. Mi smo odgovorili da ne možemo dati suglasnost dok se ne obratimo našoj vladi. Izvršni časnik je izrazio nezadovoljstvo jer se nismo suglasili s njim, te je dodao da je suočen s teškim administrativnim problemom, stotinama tisuća ratnih zarobljenika, te se trenutno ne može zamarati tko bi bio ubijen ako se preda Rusima ili partizanima. Izjavio je da će on telegram poslati bez obzira na naše neslaganje. Stoga bi mišljenje Ministarstva o ovom pitanju bilo poželjni.}}

Robertson je zapovijed zaključio uputom:
{{Citat|Sve ljudstvo za koje je utvrđena jugoslavenska nacionalnost, a koje je služilo u njemačkim snagama, treba razoružati i predati jugoslavenskim snagama.}}
Kopije zapovijedi poslane su šefu Glavnog stožera, generalu Morganu, koji je upravo krenuo na dužu misiju u sjevernu Italiju i Austriju.

Kirk nije znao da je tog popodneva (14. svibnja) u 14:30 general Robertson već odaslao zapovijed (FX 75383) Petom korpusu, odnosno Keightleyu da se 'Rusi' tj. Kozaci što hitnije predaju Staljinovim snagama. Ni jedna kopija te zapovijedi nije poslana na znanje Kirku, što znači da je cijela akcija provedena bez američkog pristanka. Ta je zapovijed služila kao temelj časnicima Petog korpusa za izvršenje repatrijacije zarobljenika i izbjeglica, koje su se provodile tijekom cijele druge polovice svibnja. 

State Department nalaže Kirku 16. svibnja da uloži službeni protest AFHQ-u. Od Glavnog je stožera, Alexander tražio daljnje upute i pomoć pri «konačnom raščišćavanju prenatrpanog ljudstva u južnoj Austriji. Hitno tražimo uputstva za konačno razmještanje Jugoslavena i Kozaka. Ako bi ih se vratilo u zemlju podrijetla ,bilo bi fatalno za njihovu dobrobit…» Ministarstva vanjskih poslova Amerike i Velike Britanije potom se usuglašuju da je najbolje da postrojbe koje se žele predati britanskim i američkim snagama budu razoružane i poslane u logore u sjevernoj Italiji u kojima će biti podvrgnuti ispitivanjima. Sukladno tom stavu, upravo je sam Alexander 17.svibnja izdao zapovijed, poznata još pod nazivom 'Distone zapovijed' kojom se nalaže smještanje četnika i drugih jugoslavenskih zarobljenika i 'disidenata' iz Austrije u kampove u sjevernoj Italiji, kod Distonea, naravno ako se oni ne žele sami predati 'svojim' vlastima, tj. Titu. Kirk je smatrao da je sada sve riješeno i da je sve u skladu s odlukama, te da ne postoji mogućnost repatrijacije bjegunaca. Stoga on 18.svibnja javlja američkom Ministarstvu vanjskih poslova da je Alexander izdao zapovijed koja je zamijenila Robertsonovu, te da jugoslavenski zarobljenici više nisu ugroženi.

No američki politički savjetnik je prevaren. Tek nakon dva mjeseca Kirk će otkriti da su zarobljenici već [[16. svibnja]] 1945. godine predani Titovim snagama.

U međuvremenu se u [[Slovenija|Sloveniji]] provode masovni pokolji Hrvata, a oni koji tek stižu upućeni su Šestom odredu specijalnih snaga, posebnoj postrojbi koja je bila sposobna ispuniti osjetljive i tajne zadatke koji će ostati nepoznati uobičajenoj vojnoj liniji zapovijedanja. Jedinica je bila stacionirana na austrijsko-jugoslavenskoj granici, te je osigurala suradnju u predaji zarobljenika snagama JA na način da regularne britanske snage ništa ne doznaju o pokoljima. Umjesto u [[Italija|Italiju]], zarobljenici su se slali Titovim trupama koje su potom preuzele 'pošiljku'. Za transport, kao i za sporazum s Ivanovićem bio je zadužen brigadir Toby Low (kasnije proizveden za lorda Aldingtona).&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Kada je 21. svibnja general McCreery zatražio objašnjenje je li Robertsonova zapovijed u skladu s politikom [[Glavni stožer|Glavnog stožera]], [[feldmaršal]] Alexander po prvi puta - tako proizlazi iz službene korespondencije - doznaje za njezino postojanje. Iz toga bi proizlazilo da su MacMillan i general Robertson na svoju ruku donijeli zapovijed kojom su Petom korpusu nalaže da izruči jugoslavenske zarobljenike Titovim partizanima i Kozake [[Staljin]]u, usprkos tome što su upute koje je MacMillan dobio od vlada [[UK|Velike Britanije]] i [[SAD|Sjedinjenih Država]]] izričito zabranjivale takvo postupanje.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Međutim je rasvjetljavanje događaja jako otežano, jer je čitav arhiv MacMillanovog ureda u Glavnom štabu savezničkih snaga (AFHQ) nestao pod nerazjašnjenim okolnostima.

==== Status predanih Hrvata prema međunarodnom ratnom pravu ====
U zapovijedi generala Robertsona, napisano je bilo sljedeće: »Svi predani vojnici jugoslavenske nacionalnosti, koji su služili njemačku vojsku, trebaju se razoružati i predati jugoslavenskim postrojbama». Priznata interpretacija Ženevske konvencije je da uniforma određuje nacionalnu pripadnost. Ako su Hrvati smatrani pripadnicima njemačke vojske - a neporecivo je da je bilo i takvih Hrvata koji su služili u postrojbama njemačke vojske poput [[369. hrvatska &quot;Vražja&quot; divizija|369. divizije Wehrmachta]], onda su trebali biti i tretirani kao njemački ratni zarobljenici. Međutim, Aldington nije pokušao saznati državnu pripadnost ili status nijedne ruske i jugoslavenske zarobljene čete.

Civili su imali status [[Izbjeglice|izbjeglica]], civila kojima treba pružiti zaštitu od progonitelja. Britanci zaštitu izbjeglicama s Bleiburga nisu pružili.

Za vrijeme suđenja povjesničaru [[Nikolaj Tolstoj|Nikolaju Tolstoju]] 1989. u Londonu, lord Aldington i njegov suradnik iz 5. korpusa 1945. godine, brigadir Tryon-Wilson, opravdavali su se Tyron-Wilsonovom tvrdnjom da su ubijeni civili bili tretirani kao simpatizeri tadašnje hrvatske vojske. Namjera te tvrdnje{{pojasniti|činjenica?}} bila je opravdati uključenje civila među vojnike NDH koji su bili izručeni Titovim četama, iako civili nisu bili spomenuti u zapovijedi koju je navodno 5. korpus izvršio. Iako je taj plan Aldingtonu služio za ostvarenje cilja u to vrijeme, u stvarnosti samo je pogoršao prekršaj međunarodnog prava. Članak 81. u Ženevskoj konvenciji 1929. g. govori o tome da i civili koji su simpatizeri određene vojske imaju pravo biti tretirani kao ratni zarobljenici.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

== Hrvatska stradanja u brojkama ==
[[Slika:Denkmal für kommunistische Nachkriegsverbrechen, Mirogoj, Zagreb.JPG|mini|280px|Spomenik žrtvama na [[Mirogoj]]u u [[Zagreb]]u.]]
Tuđman citira savezničke izvještaje po kojima je novim vlastima s Bleiburga i iz ostalih dijelova Austrije do 1. lipnja 1945 sveukupno izručeno 26.399 pripadnika “jugoslavenskih kvislinških postrojbi” (kasnije se taj broj povećao na 29.792 zarobljenika), od tih 12.196 Hrvata, 5.480 Srba, 8.263 Slovenaca, te 400 Crnogoraca.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Kosta Nađ, zapovjednik 3. armije, koja je vodila sve bitke na austrijskoj granici, navodi da je bilo ukupno 109.000 zarobljenika, od čega 40.000 pripadnika HOS-a (ustaša i domobrana). Ivan Dolničar, koji je 1945. bio polički komesar jedne slovenske brigade, u službenom glasilu [[Savez komunista Jugoslavije|KPJ]] &quot;Borba&quot; 1949. god., u kojemu se citira ''Saopštenje'' Ministarstva unutrašnjih poslova FNRJ iz iste godine: prema tom izvoruu, u operacijama na kraju rata je bilo &quot;zarobljeno 341.405 neprijateljskih vojnika, od kojih je: '221.287 okupatorskih vojnika… i 120.150 kvislinških vojnika'.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;Martina Grahek Ravančić, op. cit., str. 863&lt;/ref&gt; Grahek-Ravančić piše kako Dolničarove tvrdnje nisu potvrđene u dokumentima.Prema izvješću opunomoćenika OZNA-e Dimitrija Georgijevića načelniku te službe zamjeniku maršala Tita [[Aleksandar Ranković|Aleksandru Rankoviću]] od 12. srpnja 1945. godine, u tada uspostavljenim logorima u Jugoslaviji bilo je vrlo mnogo zarobljenih vojnika poraženih vojski, među kojima bilo 81 tisuća Nijemaca, po nešto manje od tisuću Austrijanaca i Mađara, 12 tisuća Talijana, oko 500 četnika i oko 20 tisuća Hrvata, pripadnika HOS-a.

Prema Operativnom izvještaju Štaba III. Jugoslavenske armije o djelovanju u razdoblju od 8. do 23. svibnja 2024. god. (njene su postrojbe provele većinu, makar ne i sve, aktivnosti u tom razdoblju) zarobljeno je 105 tisuća neprijateljskih vojnika, od toga 40.000 njemačkih, 60.000 pripadnika HOS-a, te oko 5.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://issuu.com/hip-zagreb/docs/pzi_1 Izvod iz operativnog izvješća Štaba III. JA o borbenim djelovanjima od 8. do 23. svibnja 1945.], &quot;Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj, 1944.-1946.&quot;, Hrvatski institut za povijest, Slavonski Brod 2005., dokument 42., str. 131-137&lt;/ref&gt; Neke niže postrojbe u svojim izvješćima govore da im je povjereno sprovođenje zarobljenika prema istoku, a druge pak da  sudjeluju u masovnim ubijanjima zarobljenika već na području Slovenije.&lt;ref&gt;Op. cit., str. 128-132, 139&lt;/ref&gt;

Franjo Tuđman, koji je tokom Bleiburga bio jedan od Hrvatska koji su djelovali pri Vhovnom štabu JNA&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Ured Predsjednika Republike Hrvatske 2009. |title=Životopis: Dr. Franjo Tudjman povjesnicar i drzavnik |url=http://www.predsjednik.hr/Predsjednik |url-status=bot: unknown |accessdate=2021-05-18 |archive-date=25. studenoga 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121125000328/http://www.predsjednik.hr/Predsjednik}}&lt;/ref&gt; u svojoj knjizi Bespuća povijesne zbiljnosti, u poglavlju &quot;Bleiburški mit&quot;, navodi da je kod Bleiburga došlo do &quot;paroksizma uveličavanja&quot; žrtvi na 500.000 i više, slično Jasenovcu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Bespuća povijesne zbiljnosti: rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja |first=Franjo |last=Tuđman |year=1989 |url=https://books.google.com/books?id=eEaBAAAAIAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en |language=hr |pages=109 |publisher=Nakladni zavod Matice hrvatske |isbn=978-86-401-0042-7}}&lt;/ref&gt; Tuđman u svojim radovima iz 1980.-ih godina navodi 35 do 40 tisuća žrtvi u svemu vezano za Bleiburg.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Balkan Holocausts?: Serbian and Croatian Victim Centered Propaganda and the War in Yugoslavia |first=David Bruce |last=Macdonald |year=2002 |url=https://books.google.com/books?id=kBjrJyen4FEC&amp;newbks=0&amp;hl=en |language=en |pages=172 |publisher=Manchester University Press |isbn=978-0-7190-6467-8}}&lt;/ref&gt; Tuđman također citira savezničke izvještaje po kojima je novim vlastima s Bleiburga i iz ostalih dijelova Austrije do 1. lipnja 1945 sveukupno izručeno 26.399 pripadnika “jugoslavenskih kvislinških postrojbi” (kasnije se taj broj povećao na 29.792 zarobljenika), od tih 12.196 Hrvata, 5.480 Srba, 8.263 Slovenaca, te 400 Crnogoraca.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.scribd.com/document/359264763/Bespuca-povijesne-zbiljnosti-Franjo-Tudman-pdf |title=Bespuca povijesne zbiljnosti - Franjo Tudman.pdf, str. 105 |work=Scribd |language=en |accessdate=2021-01-30}}&lt;/ref&gt; 

Martina Grahek-Ravančić iz Hrvatskog instituta za povijest, smatra da su (2005. god.) najpreciznije i najšire prihvaćene brojke o hrvatskim žrtvama, procjene hrvatskog demografa Vladimira Žerjavića; koji navodi 33.300 žrtava nakon predaje, plus 11.600 žrtvi tokom vojnih akcija prije predaje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Martina Grahek Ravančić |title=CONTROVERSIES ABOUT THE CROATIAN VICTIMS AT BLEIBURG AND IN &quot;DEATH MARCHES&quot; |url=https://hrcak.srce.hr/14381 |year=2006 |journal=Review of Croatian history |volume=II |issue=1 |pages=27–46 |language=en |accessdate=2021-01-30}}&lt;/ref&gt; Također piše da su tvrdnje o između 200.000 i 600.000 žrtvi sigurno pretjerane,&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; te su višekratno veće od procjena sveukupnih hrvatskih žrtvi rata i poraća na sve strane - to jest 192.000 - od demografa Žerjavića.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Yugoslavia-manipulations with the number of Second World War victims=Jugoslavija-manipulacije žrtvama drugog svjetskog rata |first=Vladimir |last=Žerjavić |year=1993 |url=https://www.worldcat.org/title/yugoslavia-manipulations-with-the-number-of-second-world-war-victims-jugoslavija-manipulacije-zrtvama-drugog-svjetskog-rata/oclc/30593474 |publisher=Croatian Information Centre |location=Zagreb; New York |isbn=978-0-919817-32-6}}&lt;/ref&gt;

1991. nove hrvatske vlasti su osnovale [[Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske|Komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava]], s [[Vice Vukojević|Vicom Vukojevićem]] na čelu. Komisija je u svom radu &quot;stavila naglasak na žrtve komunističkog režima.&quot;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/vijesti/jugo-ostavtina/16556-bogovic-komisija-posjeduje-popis-na-kojem-je-260-000-osoba.html |title=Bogović: Komisija posjeduje popis na kojem je 260.000 osoba |date=2013-12-15 |work=Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća |language=hr-hr |accessdate=2021-01-30}}&lt;/ref&gt; Crkva u Hrvatskoj i BiH je naveliko sudjelovala u radu Komisije, brojni župnici su prikupili podatke o žrtvama rata i poraća u svojim mjestima.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Uključili su se znanstvene institucije kao Hrvatski institut za povijest, te emigratske organizacije i istraživači.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Koristili su i rad svećenika te bivšeg ustaškog potpukovnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Crimes of State Past and Present: Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses |first=David M. |last=Crowe |date=2013-09-13 |url=https://books.google.com/books?id=GRTdAAAAQBAJ&amp;newbks=0&amp;printsec=frontcover&amp;pg=PA72&amp;hl=en |language=en |pages=72 |publisher=Routledge |isbn=978-1-317-98682-9}}&lt;/ref&gt; [[Krunoslav Draganović|Krunoslava Draganovića]], koji je pomogao brojnim ustašama i Nacistima u bijegu iz Europe, te se 20 godina bavio prikupljanjem dokumentacije o Bleiburgu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Komisija je djelovala 11 godina, u zadnjem izvještaju navodi popis ukupno 13.300 Hrvata iz Hrvatske i BiH stradalih u događajima povezanima s Bleiburgom, što je ujedno i najopsežniji popis.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |title=Human losses of Croats in World War II and the immediate post-war period caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherland) and the Partizans (People's Liberation Army and the partizan detachment of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Yugoslav Communist authoritities. Numerical indicators |url=https://hrcak.srce.hr/103223?lang=hr |year=2012 |journal=Review of Croatian history |volume=VIII |issue=1 |pages=77–121 |language=en |accessdate=2021-01-30}}&lt;/ref&gt; Popis uključuje 5.503 pripadnika [[Ustaška vojnica|ustaške milicije]], 3.101 [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|hrvatskog domobrana]], 2.492 nerazvrstana pripadnika Oružanih snaga te 2.204 ostalih ili neidentificiranih.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Izvješće o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava |origdate=Rujan 1999, Zagreb |pages=20 |location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;

U nekim slučajevima postoje temeljitija forenzička istraživanja o pobijenima: tako je prigodom izgradnje autoceste kod [[Pokolj u Teznom|stratišta u Teznom]] pronađeni na potezu dužine 70 m posmrtni ostaci 1179 žrtava, za koje se u najvećem dijelu može reći da su vojnici NDH, te su zasigurno među žrtvama i crnogorski četnici.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; Stručnjaci utvrđuju da je rov popunjen posmrtnim ostacima u dužini od 940 m, i Mitja Ferenc procjenjuje broj ondje zatrpanih tijela na oko 15.000. Usprkos slabe očuvanosti kostiju, Mitja Ferenc navodi da bi neke &quot;mogle pripadati, osobama ženskog spola”&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; (svjedoci koje Ferenc citra navode da je među zrtvama bilo članova ženskih ustaških postrojbi). Istraživanjem se ustanovljuje da su u ubijanju zarobljenika sudjelovali vojnici 6. (istočnobosanske) brigade 17. divizije JA.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/95078 &quot;Tezno – najveće prikriveno grobište u Sloveniji. O istraživanju grobišta u protutenkovskom rovu u Teznom (Maribor)&quot;], Mitja Ferenc, Časopis za suvremenu povijest 3/2012, &lt;/ref&gt; U zatvorenom rudničkom oknu [[Huda Jama]] kod Laškog ekshumirano je 726 kostura, koji pretežno pripadaju ratnim zarobljenicima - Hrvatima, koji su bili živi zazidani u rudnik; pretpostavlja se da se ondje nalaze ostaci ukupno oko 3000 žrtava.&lt;ref&gt;[http://narod.hr/eu/dr-mitja-ferenc-hrvatska-nije-ni-trazila-posmrtne-ostatke-iz-hude-jame-70-godina-se-bavimo-osnovnim-civilizacijskim-stvarima &quot;Dr. Mitja Ferenc: Hrvatska nije ni tražila posmrtne ostatke iz Hude jame, 70 godina se bavimo osnovnim civilizacijskim stvarima&quot;] (intervju), Ivana Josipović za narod.hr 19. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; I za neka druga stratišta poput [[Pokolj na Kočevskom Rogu|Kočevskog Roga]] i [[Partizanski poslijeratni zločini u Maceljskoj šumi|Maceljske šume]] također postoje relativno utemeljene procjene, s visokim brojem žrtva.

Zdravko Dizdar prema stanju literature 2005. godine govori o ukupno 62.000 do tada poimenično utvrđenih hrvatskih žrtava poratnih pokolja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Dizdar |first=Zdravko |title=PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE) |url=https://hrcak.srce.hr/17764 |journal=Senjski zbornik : prilozi za geografiju, etnologiju, gospodarstvo, povijest i kulturu, Vol. 32 No. 1, 2005.}}&lt;/ref&gt; Za te brojke Vladimir Geiger pak 2012. godine navodi da &quot;iako statistički moguće, očito su grube procjene, jer (Dizdar) nije naveo koji su popisi žrtava i slične publikacije konzultirani, koliko je smrtnih slučajeva navedeno u pojedinačnim popisima i kako je izvršena provjera i revizija podataka.&quot; Geiger dodaje kako smatra da su Žerjavićeve procjene o 55.000 Hrvata i muslimana pobijenih u Bleiburškim događajima ipak preniske.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Geiger |first=Vladimir |year=2012 |title=Human losses of Croats in World War II and the immediate post-war period caused by the Chetniks (Yugoslav Army in the Fatherland) and the Partizans (People's Liberation Army and the partizan detachment of Yugoslavia/Yugoslav Army) and the Yugoslav Communist authoritities. Numerical indicators |url=https://hrcak.srce.hr/103223?lang=hr |journal=Review of Croatian history |language=en |volume=VIII |issue=1 |pages=94, 95 |issn=1845-4380}}&lt;/ref&gt;

U vrijeme kada su kod Bleiburga jugoslavenske snage zarobile oko 100 tisuća pripadnika poraženih snaga NDH i njima sklonih civila, između 8 i 11 tisuća zarobljenika Britanci su privremeno bili smjestili u logor što su ga bili osnovali u mjestu [[Vetrinj|Viktringu]]: međutim su i oni poslije predani Jugoslavenskoj armiji (JA) i skoro svi pobijeni.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Grahek Ravančić |first=Martina |title=Izručenja i sudbine zarobljenika smještenih u savezničkim logorima u svibnju 1945., Časopis za suvremenu povijest, br. 2., 391.-416. (2009) |url=https://core.ac.uk/download/pdf/14419348.pdf |url-status=dead |accessdate=2021-05-15 |archive-date=15. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210515194405/https://core.ac.uk/download/pdf/14419348.pdf}}&lt;/ref&gt; Prema izvještaju štaba 12. divizije JA sačinjenom odmah nakon događaja, 15. svibnja se na Bleiburgu predalo 93.000 &quot;neprijateljskih vojnika&quot;, a njih 27 (ne 27 tisuća: 27 vojnika) je ubijeno.{{Nedostaje izvor}}

Milan Basta - tada politički komesar 51. vojvođanske divizije (inače podrijetlom s područja [[Lika|Like]], gdje je 1941. godine bio pristupio partizanima) i sudionik pregovora o predaji na Bleiburgu - piše 1980. godine o &quot;predaji 100.000 Pavelićevih vojnika&quot;; još oko 20.000 vojnika NDH da se predalo na drugim mjestima. O ubijanju zarobljenih &quot;Pavelićevih vojnika&quot; Basta ne govori baš ništa: on doduše u svojoj knjizi koja se u prvom redu bavi završnim operacijama u travnju i svibnju 1945. godine na čak 89 mjesta koristi on riječ &quot;pokolj&quot; - ali svaki pojedini put govoreći o zločinima koje su ranije tijekom ratnih godina činili &quot;Pavelićevi vojnici&quot;.&lt;ref&gt;Milan Basta, op. cit., str. 11 i 356&lt;/ref&gt;

== Otkrivanje istine o Bleiburgu nakon rata ==
Za čitavo vrijeme trajanja komunističke Jugoslavije, Bleiburg i Križni put se uopće nisu smjeli spominjati, te su za javnost u Hrvatskoj bili potpuna nepoznanica. Poneki preživjeli bi nešto u povjerenju ispričali bliskim osobama, te se eventualno moglo načuti potihu glasinu kako je veliki broj zarobljenih pripadnika HOS-a (ustaša i domobrana) bio pobijen 1945. godine.

1963. godine je u Buenos Airesu na španjolskom jeziku „Bleiburška tragedija hrvatskog naroda“. Urednik te knjige [[Ivo Bogdan]] je navodno baš zbog prikupljanja i objavljivanja dokumenata u Blaiburgu ubijen 1971. godine od strane agenata [[UDBA|Udbe]]. 1975. godine su agenti Udbe ubili i [[Nikola Martinović|Nikolu Martinovića]], 65 godišnjeg poduzetnika iz Klagenfurta i preživjelog vojnika s Križnog puta, zbog iniciranja postavljanja spomenika bleiburškim žrtvama i pokretanj prvog tzv. ''Marša mira'' u Bleiburgu koji je trebao upoznati austrijsku i svjetsku javnost o zločinima Titova diktatorskog režima. Makar je taj marš ubojstvom Nikole Martinovića 1975. godine bio spriječen, već sljedeće 1976. godine skupina preživjelih Hrvata okupila se na bleiburškom polju, gdje je &quot;svaki učesnik bio čuvan od četiri austrijska policajca iako im se prethodno preko prijetećih pisama prijetilo smrću. Istina se ipak više nije mogla zaustaviti.“&lt;ref&gt;Hans Peter Rullmann: Ubojstva naređena iz Beograda – Dokazi o jugoslavenskom ubilačkom stroju, str. 5&lt;/ref&gt;

Do danas su zbivanja vezana uz postupanje s ratnim zarobljenicima koji su se predali Britancima uglavnom izučavana u slovenskim i hrvatskim izvorima. Značajan izuzetak na području historiografije predstavljaju djela austrijskog povjesničara [[FLORIAN THOMAS RULITZ|Floriana Rulitza]] koji je 2011. godine objavio knjigu &quot;''Die Tragödie von Bleiburg und Viktring. Partisanengewalt in Kärnten am Beispiel der antikommunistischen Flüchtlinge im Mai 1945.&quot;'', koja je prevedena na slovenski, engleski (2016.) i hrvatski jezik.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/297002 &quot;The Controversial Commemoration: Transnational Approaches to Remembering Bleiburg&quot;] (engleski), Vjeran Pavlaković i Dario Brentin, Politička misao: časopis za politologiju, Vol. 55 No. 2, 2018.&lt;/ref&gt;

Krajem 1988. godine je o sudbini Hrvata koje su Britanci predali Jugoslavenskoj armiji na Bleiburgu, te [[Kozaci|Kozaka]] koje su Britanci 1945. godine predali [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] počeo pisati britanski autor [[Nikolaj Tolstoj|grof Nikolaj Tolstoj]] koji je 1986. godine objavio knjigu &quot;[[Ministar i pokolji|''Ministar i pokolj'']]&quot;.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/14381 CONTROVERSIES ABOUT THE CROATIAN VICTIMS AT BLEIBURG AND IN &quot;DEATH MARCHES&quot;], Martina Grahek Ravančić, Review of Croatian history, Vol. II No. 1, 2006. pristupljeno 15. svibnja 2021.&lt;/ref&gt; Odlukom suda knjiga je bila ubrzo zabranjena i povučena iz prodaje, pa čak i iz knjižnica, nakon što ga je umirovljeni britanski časnik [[Toby Law, Lord Aldington|Lord Aldington]], raniji načelnik stožera felmdaršala Alexandera (te, kasnije, predsjednik britanske Konzervativne partije) tužio za klevetu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=FAMPeople.com |date=2019-05-18 |title=NIKOLAI TOLSTOY |url=https://fampeople.com/cat-nikolai-tolstoy |url-status=dead |accessdate=2021-05-18 |archive-date=18. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210518083649/https://fampeople.com/cat-nikolai-tolstoy}}&lt;/ref&gt; Tolstoj je zbog navodno neistinitih tvrdnji o ulozi britanskih snaga i njihovih zapovjednika bio osuđen platiti odštetu od čak 1,5 milijuna britanskih funti. U srpnju 1995. godine je Europski sud za ljudska prava jednoglasno odlučio da je takva presuda predstavljala povredu prava na slobodu izražavanja.&lt;ref&gt;[https://hudoc.echr.coe.int/eng#{%22itemid%22:%5B%22001-57947%22%5D} ECHR, CASE OF TOLSTOY MILOSLAVSKY v. THE UNITED KINGDOM] (Application no. 18139/91), pristupljeno 18. svibnja 2021.&lt;/ref&gt;

== Bleiburg danas ==
[[Datoteka:Gedenkstätte für die Opfer des Massakers von Bleiburg.jpg|mini|300px|Spomenik bleiburškim žrtvama]]
Udruga [[Počasni bleiburški vod]] nastoji podržati i njegovati sjećanje na žrtve odavanjem dostojne počasti svim žrtvama komunističkog pokolja u Bleiburgu. Udruga je osnovana početkom 1950.-ih godine: 1950. god. je prva grupa hrvatskih emigranata predvođenih [[Mirko Karačić|Mirkom Karačićem]] posjetila Bleiburško polje i ondje dala prisegu da će njegovati spomen na poginule vojnike [[Hrvatske oružane snage|Hrvatskih oružanih snaga]] i hrvatske civile.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://bleiburg.jimdo.com/po%C4%8Dasni-bleibur%C5%A1ki-vod/po%C4%8Dasni-bleibur%C5%A1ki-vod-osnutak-i-djelovanje/ |title=Osnivanje Počasnog bleiburškog voda |publisher=POČASNI BLEIBURŠKI VOD (PBV) BLEIBURGER EHRENZUG à HONORARY BLEIBURG GUARD Siebenhügelstr. 106 ,9020 Klagenfurt, Austria |accessdate=2019-04-20}}&lt;/ref&gt;

Na 6. je znanstvenom skupu [[Dani dr. Franje Tuđmana]] održanom 2013. godine, profesor [[Nedjeljko Mihanović]] ocijenio je kako je Bleiburg težak teret za britansku politiku. Tu činjenicu smatra razlogom što je [[Hrvatski sabor]] bio 2012. godine donio odluku kako više neće biti pokrovitelj obilježavanja spomena na bleiburšku tragediju.&lt;ref name=&quot;HINA&quot;&gt;[http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/86562-osnivanje-instituta-dr-franje-tudmana-jedini-nacin-da-se-razvije-hrvatsko-drustvo.html'Osnivanje Instituta dr. Franje Tuđmana jedini način da se razvije hrvatsko društvo']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, dnevno.hr, autor HINA, 11. svibnja 2013.&lt;/ref&gt;

2015. godine, pokroviteljstvo nad obilježavanjem 70. obljetnice bleiburške tragedije preuzela je Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović; vjerske obrede u Bleiburgu predvodili su kardinal [[Josip Bozanić]] i zagrebački muftija [[Aziz Hasanović]]. Političke podjele u Hrvatskoj potaknule su tadašnjeg premijera [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]], predsjednik Hrvatskog sabora [[Josip Leko|Josipa Leku]] (svi iz [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]) i ministra obrane Antu Kotromanovića da dan ranije iskažu počast žrtvama Križnog puta u [[Tezno]]m kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945. Premijer i predsjednik Hrvatskog sabora su poručili da su zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su &quot;pravednu borbu&quot;, a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. &quot;Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora.&quot;&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pocela-komemoracija-na-bleiburgu---385351.html &quot;Počela komemoracija na Bleiburgu&quot;], dnevnik.hr 16. svibnja 2015.&lt;/ref&gt;

=== Kontroverze u austrijskoj javnosti i sudska zabrana okupljanja ===

Zbog isticanja ustaških simbola na komemoracijama u Bleiburgu, desna austrijska vlada je 2019. zabranila ustaške, uz isilovske i druge terorističke simbole,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Welle (www.dw.com)|first=Deutsche|title=Austrijska zabrana ustaških simbola {{!}} DW {{!}} 08.03.2019|url=https://www.dw.com/hr/austrijska-zabrana-usta%C5%A1kih-simbola/a-47824402|access-date=2022-04-15|website=DW.COM|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-03-01 |title=Jutarnji list - AUSTRIJSKA ZABRANA Kazna za ustaške simbole 4000 eura. Tko ponovi, plaća 10.000 eura |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/austrijska-zabrana-kazna-za-ustaske-simbole-4000-eura-tko-ponovi-placa-10000-eura-8434586 |access-date=2022-04-15 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}&lt;/ref&gt; a 2021. je k tome dodala i zabranu HOS-ovih obilježja s bijelim prvim poljem na šahiranom grbu, jer su fašistički.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2021-12-01 |title=Austrijska vlada zabranila HOS-ova obilježja jer su fašistički simboli |url=https://hr.n1info.com/svijet/austrijska-vlada-zabranila-hos-ova-obiljezja-jer-su-fasisticki-simboli/ |access-date=2022-04-15 |website=N1 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Austrijske vlasti su također uhitile i osudile sudionike skupa na Bleiburgu, zbog ustaških i nacističkih pozdrava.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2018-07-05 |title=Croatians Convicted of Doing Nazi Salutes in Austria |url=https://balkaninsight.com/2018/07/05/croats-convicted-for-ustasa-salutes-on-bleiburg-07-05-2018/ |access-date=2022-04-15 |website=Balkan Insight |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

U ožujku 2019. godine je katolička biskupija u Klangenfurtu otkazala gostoprimstvo hrvatskim biskupima, koji godinama predvode misna slavlja prigodom godišnjih komemoracija na Bleiburškom polju, uz objašnjenje da &quot;ukupna slika ove manifestacije šteti ugledu Katoličke crkve i mogla bi s pravom poslužiti kao osnova da se, u slučaju da se izda dozvola za održavanje mise, Katoličkoj crkvi u Koruškoj predbaci instrumantalizacija jedne mise u političke svrhe i nedostatak distance prema fašističkom svjetonazoru“.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/koruska-katolicka-crkva-zabranila-misu-na-bleiburgu-u-opsirnom-pismu-obrazlozili-svoju-odluku-ova-manifestacija-steti-ugledu-crkve/8465219/ |title=KORUŠKA KATOLIČKA CRKVA ZABRANILA MISU NA BLEIBURGU U opširnom pismu obrazložili svoju odluku: 'Ova manifestacija šteti ugledu Crkve' |author=HINA |date=2019-03-08 |publisher=Jutarnji list |accessdate=2019-04-20}}&lt;/ref&gt; [[Hrvatska biskupska konferencija]] reagirala je na taj čin priopćenjem, u kojem iznosi da je &quot;sa žaljenjem je primila tu odluku i izražava svoje duboko neslaganje s razlozima koji se navode za takvu odluku i u cijelosti ih odbacuje.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ika.hkm.hr/novosti/priopcenje-hrvatske-biskupske-konferencije-povodom-zabrane-mise-na-bleiburskom-polju/ |title=Priopćenje Hrvatske biskupske konferencije povodom zabrane mise na bleiburškom polju |date=2019-03-08 |publisher=Hrvatska biskupska konferencija |accessdate=2019-04-20}}&lt;/ref&gt; Nakon što je spomen misa na bleiburškom polju 2019. godine ipak održana, zbog protivljenja austrijskih političkih krugova, 2020., 2021. i 2022. god. komemoraciju Bleiburške tragedije se održavaju u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;&quot;[https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/i-ove-godine-bez-masovnog-skupa-u-bleiburgu-zamjena-su-mise-u-udbini-i-po-prvi-put-u-stocu/ I ove godine bez masovnog skupa u Bleiburgu. “Zamjena” su mise u Udbini i po prvi put u – Stocu&quot;, Dražen Ciglenečki], &quot;Novi list&quot;, 4. travnja 2022.&lt;/ref&gt;

Krajem 2021. grupa stručnjaka koju je ovlastilo austrijsko ministarstvo vanjskih poslova, preporučilo je trajnu zabranu komemoracije na Bleiburgu. Tadašnji ministar unutranjih poslova iz redova kršćansko-demokratskih konzervativaca, Karl Nehammer, tim je povodom izjavio: “U Austriji je veličanje teror-režima nedopustivo. Mi ćemo spriječiti svaki pokušaj širenja desno-ekstremnih i revizionističkih svjetonazora na skupovima.”&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Preporučili zabranu skupa u Bleiburgu: 'Nedopustivo je veličanje teror-režima u Austriji' |url=https://www.24sata.hr/news/preporucili-zabranu-skupa-u-bleiburgu-velicanje-teror-rezima-je-nedopustivo-798793 |access-date=2022-04-15 |website=www.24sata.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt;

U travnju 2022. lokalne vlasti austrijske savezne pokrajine Koruške, uklonile su hrvatski grb s prvim bijelim poljem sa spomenika na Bleiburgu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Austrijske lokalne vlasti uklonile hrvatski grb sa spomenika u Bleiburgu |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/austrijske-lokalne-vlasti-uklonile-hrvatski-grb-sa-spomenika-u-bleiburgu-1583950 |access-date=2022-05-06 |website=www.vecernji.hr |language=hr}}&lt;/ref&gt;

Premijer savezne pokrajine Koruške, Peter Kaiser (Socijaldemokratska stranka Austrije, SPÖ), u izjavi danoj u svibnju 2025. ustrajava na daljnjoj zabrani tog okupljanja, smatrajući ga &quot;najvećim okupljanjem ekstremne desnice u Europi&quot; i prostorom za &quot;ekstremno desničarski revizionizam povijesti&quot; koji pokušava &quot;rehabilitirati tamna poglavlja povijesti&quot;. Kaiser je pritom reagirao na priopćenje Počasnog bleiburškog voda koji je podnio žalbu protiv zabrane okupljanja pri Austrijskom ustavnom sudu. Kaiser svoje stajalište temelji na tvrdnji da su ustaše, jednako kao i nacizam, bili režimi obilježeni &quot;mržnjom, progonom, terorom i ubojstvom&quot;. Smatra da svaki pokušaj relativiziranja ili glorificiranja te ideologije predstavlja &quot;pljusku žrtvama&quot; i &quot;opasan napad na temeljne demokratske vrijednosti&quot; Austrije. Mišljenje koruškog premijera dijele i udruge poput Team Koruška te stranka Zeleni u Koruškoj. Glasnogovornica Zelenih u Koruškoj, Olga Voglauer, izjavila je da se ono što se odigravalo na Bleiburškom polju &quot;direktno suprotstavlja temeljnim vrijednostima republike&quot; i predstavlja &quot;direktan udar na Austrijski državni ugovor&quot;. Povod za ovakve rekacije je uložena žalbu pri Austrijskom ustavnom sudu od strane Počasnog bleiburškog voda na odluku o zabrani okupljanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Premijer Koruške protiv okupljanja na Bleiburgu: Ustaše su bile režim označen terorom|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/premijer-koruske-protiv-okupljanja-na-bleiburgu-ustase-su-bile-rezim-oznacen-terorom/2668429.aspx|access-date=2025-05-07|website=www.index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;
== Filmovi ==
* [[Četverored (1999.)|Četverored]], igrani film
* [[Bleiburg: Titova dozvola za genocid]], dokumentarni film

== Povezani članci ==
* [[Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata]]

== Literatura ==
:'''Knjige'''

* Prvo objavljeno djelo s podacima o Bleiburgu i Križnom putu bila je knjiga &quot;''La tragedia de Bleiburg''&quot; objavljena na španjolskom jeziku 1963. godine kod ''Instituto Croata Latinoamericano de Cultura.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Instituto Croata Latinoamericano de Cultura |date=Buenos Aires : Studia Croatica, 1963. |title=La tragedia de Bleiburg : documentos sobre las matanzas en masa de los croatas en Yugoslavia comunista en 1945. |url=https://trove.nla.gov.au/work/17137083?q&amp;versionId=20102649 |accessdate=2019-04-20 |language=španjolski}}&lt;/ref&gt;

* Mitja Ferenc i Želimir Kužatko: ''Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji''
* [[Zvonimir Dusper|Dusper, Zvonimir]]: ''U vrtlogu Bleiburga'', Rijeka: Vitagraf, 1996. (2. nadopunjeno izdanje)
* Marko Grčić i dr: ''Otvoreni dossier: Bleiburg'', Zagreb: 1990. Prva knjiga koja je u Hrvatskoj javno govorila o toj temi. Pripremila ju je grupa novinara nakon serije intervjua sa sudionicima Križnog puta koji su bili objavljivani u časopisu [[Start]].

* [[Josip Jurčević|Jurčević, Josip]]: ''Bleiburg'', Zagreb: Dokumentacijsko informacijsko središte - DIS, 2005. Najnovija opsežna studija hrvatskog povjesničara, koji istražuje šire okolnosti i uzroke Bleiburškog pokolja (pri čemu je &quot;Bleiburg&quot; samo simbol za sveukupni komunistički teror 1945. godine).

* [[Jozo Marević|Marević, Jozo]] (urednik): ''Od Bleiburga do naših dana. Zbornik radova o Bleiburgu i Križnom putu s drugog međunarodnog znanstvenog simpozija u Zagrebu 14. i 15. svibnja 1994'', Zagreb: Marabu, 1994. Zbornik tekstova vrlo šarolikog oblika: svjedočenja, znanstveni radovi, eseji. Prvi simpozij održan je 1993. i s njega je također tiskan zborni ''U Bleiburgu iskra''.

* [[Vinko Nikolić|Nikolić, Vinko]]: ''Tragedija se dogodila u svibnju…'', Zagreb: 1995. (Prvo izdanje u Barceloni i Münchenu 1984)
* [[Miljenko Perić|Perić, Miljenko]]: ''1945-1995. Bleiburg. Svjedočanstvo'', Zagreb: autor, 1995. .

* [[John Ivan Prcela|Prcela, John Ivan]] (ur.) i [[Dražen Živić|Živić, Dražen]] (ur.): ''[http://www.pobijeni.info/userfiles/HrvatskiHolokaust%281%29.pdf Hrvatski holokaust - dokumenti i svjedočanstva o poratnim pokoljima u Jugoslaviji], Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Zagreb, 2001.'' Dopunjeno hrvatsko zdanje značajne knjige, koja je pod naslovo ''Operation Sloughterhouse'' izašla u SAD 1970.

* [[Nikolaj Tolstoj|Tolstoj, Nikolaj]]: ''[[MInistar i pokolji|Ministar i pokolji. Bleiburg i Kočevski rog 1945]]'', Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1991.

* [[Vladimir Žerjavić|Žerjavić, Vladimir]]: ''Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga. Gubici stanovnišva Jugoslavije u drugom svjetskom ratu'', Zagreb: Globus, 1992. (2. izd.). Najopsežnija studija o žrtvama Drugog svjetskog rata na području Jugoslavije, na temelju statističkih izračunavanja i dokumenata.

* [[Anđelko Mijatović]], [[Šimun Šito Ćorić]]: [http://www.crocc.org/books/Bleiburg%201945.pdf ''Bleiburška tragedija i Križni put hrvatskoga naroda godine 1945''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180304011932/http://www.crocc.org/books/Bleiburg%201945.pdf |date=4. ožujka 2018. }}, [[Hrvatski svjetski kongres]], Zagreb, 2007.
* [https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Rulitz%2c+Florian+Thomas&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=370017842 Tragedija u Bleiburgu i Viktringu : partizanski pokolj Austrijanaca, Hrvata i Slovenaca kod Bleiburga (Koruška) 1945.] (482 str.), [[Florian Thomas Rulitz]], Naklada Benedikta 2022. 
* [https://www.mohorjeva.com/knjige_buecher/detajl/vetrinjska-in-bleiburka-tragedija Vetrinjska in &quot;bleiburška&quot; tragedija, 1. izdanje] Florian Thomas Rulitz (avtor), prijevod s njemačkog na slovenski jezik, Mohorjeva založba Celovec, 2013.
*

:'''Članci'''

* [[Ivan pl. Jelačić|Jelačić, Ivan pl.]]: ''Predgovor'', u zborniku ''Od Blaiburga do naših dana'', 1994, str. 108-121. Autor daje neke podrobnije podatke o planu povlačenje HOS-a, te procjene brojnog stanja HOS-a i broja žrtava.

* [[Vladimir Šklopan|Šklopan, Vladimir]]: ''Povlačenje hrvatskih oružanih snaga u svibnju 1945'', u: ''Od Bleiburga do naših dana : zbornik radova o Bleiburgu i križnom putu s drugog međunarodnog simpozija u Zagrebu 14. i 15. svibnja 1994'' str. 77-88. Detaljni prikaz organizacije povlačenja HOS-a u razdoblju 5. do 15. svibnja 1945. 

*[[Vladimir Žerjavić|Žerjavić, Vladimir]]: ''Žrtve oko Bleiburga i na Križnom putu'', u: ''Od Bleiburga do naših dana : zbornik radova o Bleiburgu i križnom putu s drugog međunarodnog simpozija u Zagrebu 14. i 15. svibnja 1994'', str. 151-159. U ovom članku autor odgovara nekim kritičarima njegovih izračunavanja iznesenih u gore navedenoj knjizi.

* {{cite journal |author=Tatjana Šarić |title=Bleiburške žrtve na stranicama 'Hrvatske revije' |journal=Časopis za suvremenu povijest |year=2004 |volume=2 |pages=505-521 |url=http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=4716e899-6c58-40c3-8c45-8876f6d39027&amp;articleId=bfb40bda-99a9-41f0-ac10-0878b6e08b21 |access-date=27. srpnja 2006. |archive-date=16. veljače 2007. |archive-url=https://web.archive.org/web/20070216214533/http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=4716e899-6c58-40c3-8c45-8876f6d39027&amp;articleId=bfb40bda-99a9-41f0-ac10-0878b6e08b21 |url-status=dead}}
* [http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=Bleiburg_-_svjedo%C4%8Denje_dominikanca_o._Drage_Kolimbatovi%C4%87a Svjedočenje dominikanca o. Drage Kolimbatovića o blajburškom zločinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305065658/http://glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=bleiburg_-_svjedo%c4%8denje_dominikanca_o._drage_kolimbatovi%c4%87a |date=5. ožujka 2016. }}: '': »Umjesto utočišta, u Englezima nađosmo krvnike« '', u: ''Glas Koncila 19/07'', str. 25
* Mr. Martina Grahek-Ravančić : [http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=Na_kri%C5%BEnom_putu_po_Hrvatskoj_%281%29 Na križnom putu po Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140228102914/http://www.glas-koncila.hr/feljtoni/index.php?title=Na_kri%C5%BEnom_putu_po_Hrvatskoj_(1) |date=28. veljače 2014. }}: ''Masovne grobnice - svjedočanstva o »opreznosti i predostrožnosti«'', u: ''Glas Koncila 30/09'', str. 25
* Izlaganje prof. dr. Branimira Lukšića u Splitu 22. svibnja 2007. : [http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=11670 Bleiburg - mrlja na britanskoj savjesti] u: ''Glas Koncila 22/07'', str. 25

== Vanjske poveznice ==
*&quot;[http://hrcak.srce.hr/48011?lang=en Izručenja i sudbine zarobljenika smještenih u savezničkim logorima u svibnju 1945.]&quot;, Martina Grahek Ravančić, &quot;Časopis za suvremenu povijest&quot; br. 2/2009, str. 391. – 416
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19990912/novosti.htm U deželi grob do groba...]
* &quot;Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. – 1946.&quot; - Dokumenti: Zagreb i Središnja Hrvatska, Hrvatski institut za povijest 2008
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/27515 Prilog istraživanju problema Bleiburga i križnih putova (u povodu 60. obljetnice), Zdravko Dizdar]
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=62389 Martina Grahek Ravančić: Razmišljanja o broju pogubljenih i stradalih na Bleiburgu i križnom putu, Hrvatski institut za povijest, Zagreb]
*[http://www.hic.hr/books/manipulations/ V. Žerjavić: Manipulacije brojem žrtava 2. svjetskoga rata (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227084626/http://www.hic.hr/books/manipulations/ |date=27. veljače 2021. }}
*[http://www.taivaansusi.net/historia/slaughter.html Operation Slaughterhouse - Bleiburški masakr kroz oči svjedoka (engleski)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060208093300/http://www.taivaansusi.net/historia/slaughter.html |date=8. veljače 2006. }}
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=53823 &quot;Kaznenopravni i povijesni aspekti bleiburškog zločina&quot;], &quot;Pravnik&quot; Vol 41. Br. 85/2007, Dominik Vuletić, Sveučilište u Zagrebu, 2007.
*[http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/tolstoy.htm Nikolai Tolstoy:Bleiburški pokolj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060506005255/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/tolstoy.htm |date=6. svibnja 2006. }}
*[https://larouchepub.com/eiw/public/1994/eirv21n27-19940701/eirv21n27-19940701_051-nikolai_tolstoy.pdf 'We will demand the truth about the Bleiburg massacre', intervju s Nikolajem Tolstoyem], Executive Intelligence Review, Volume 21, Number 27, July 1, 1994.. Pristupljeno 18. svibnja 2021.
*[https://www.academia.edu/7232870/Zapisnik_saslu%C5%A1anja_kod_OZNE_24_sije%C4%8Dnja_1946_ravnatelja_GRAVSIGUR_a_Eriha_Lisaka Zapisnik saslušanja kod OZNE 24. siječnja 1946. ravnatelja GRAVSIGUR-a Eriha Lisaka], bliskog suradnika Ante Pavelića koji je surađivao u planiranju povlačenja HOS-a prema Bleiburgu, te u najbližoj Pavelićevoj grupi uspio izbjeći u Austriju (uredio [[Željko Karaula (povjesničar)|Željko Karaula]]). Pristupljeno 3. travnja 2022.
*[https://crofacta.hr/objave/jesu-li-stradanja-na-bleiburgu-i-kriznom-putu-zasluzena-kazna &quot;Jesu li stradanja na Bleiburgu i Križnom putu zaslužena kazna?&quot;], Martina Grahek Ravančić, &quot;CroFacta&quot; 21. svibnja 2025. Pristupljeno 23. svibnja 2025.

== Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Bleiburška tragedija}}
[[Kategorija:Partizanski pokolji u Drugom svjetskom ratu i poraću]]
[[Kategorija:Hrvatska u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Slovenija u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Kozaci]]
[[Kategorija:Povijest Austrije]]</text>
      <sha1>s9l16010rg20mfavo75gw0y02zljmbo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Knin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13890</id>
    <revision>
      <id>7479242</id>
      <parentid>7342114</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:53:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj (2)</comment>
      <origin>7479242</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="81955" sha1="0v07zfq5cu0z8jlem6u2n69r0zn025d" xml:space="preserve">{{dz|[[Knin (županija)]]|srednjovjekovnu [[starohrvatske županije|starohrvatsku županiju]]}}
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Knin
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Knin (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = City of Knin.jpg
|opis slike       = Pogled s [[Kninska tvrđava|Kninske tvrđave]]
|županija         = {{Z+X|ŠKŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Marijo Ćaćić]] (nez.)
|gradsko vijeće   = 15
|predsjednik vijeća = Dragan Miličević (nez.)
|naselja          = [[#Gradska naselja|13 gradskih naselja]]
|površina         = 355
|površina uža     = 6,5
|visina           = 
|z. širina        = 44.04
|z. dužina        = 16.20
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 11633
|stanovništvo uže = 8262
|svetac           = [[sveti Antun Padovanski]]
|dan              = [[13. lipnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 22300 Knin
|pozivni broj     = +385 (0)22
|autooznaka       = ŠI
|web              = {{URL|https://www.knin.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Knin''' je [[grad]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]].

== Opis ==
Jedan je od najstarijih gradova u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Prvi put se u pisanim izvorima kao grad (''poleis'') spominje 7. godine prije Krista u [[Strabon]]ovoj [[Geographica|Geografiji]] pod starim nazivom ''Ninia''.

U [[prapovijest]]i je na području Knina bilo jedino naselje ranog [[Brončano doba|brončanog doba]] na istočnom [[Jadransko more|Jadranu]], u [[Stari vijek|starom vijeku]] Knin je bio jedan od samo četiri [[Delmati|delmatska]] grada, a u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] grad je prijestolnica [[Hrvatski kraljevi|hrvatskih kraljeva]] i hrvatskog biskupa. Veliku ulogu Knin ima i u novijoj hrvatskoj povijesti.

Koliko je njegovo povijesno značenje govori i popis njegovih osvajača: [[Rimljani]], [[Ostrogoti]], [[Mađari|Ugari]], [[Templari]], [[Osmanlije|Turci]], [[Mlečani]], [[Francuzi]], [[Habsburgovci|Austrijanci]], [[Talijani]], [[Nijemci]].

Intenzivna povijest ovog prostora ostavila je iza sebe brojne kulturno-povijesne znamenitosti, a posebno se ističe [[spomenik nulte kategorije]] – [[Kninska tvrđava]] – jedna od najvećih srednjovjekovnih [[Utvrdno graditeljstvo|tvrđava]] u Europi.

== Zemljopis ==
Knin se nalazi u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], na 44° 2' 24&quot;  sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], 16° 11' 35&quot;  istočne [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]] te na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] 214 m.

Knin je nastao, razvijao se i opstao kao drevno [[naselje]] i središte na temelju prirodnih pogodnosti. Ima prirodnu prohodnost i spojničku ulogu od pamtivijeka do danas. 

Evo ukratko i ostalih najbitnijih geografskih obilježja grada:&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Šimić|first=Ivica|title=2025 godina grada Knina|isbn=9789535965701|publisher=Narodna knjižnica Knin|year=2018}}&lt;/ref&gt;

Grad leži na sedam rijeka ([[Krka]], [[Butižnica]], [[Orašnica]], [[Kosovčica]], [[Krčić]], [[Radljevac (rijeka)|Radljevac]] i [[Marčinkovac]]) i okružen je s devet [[Planine|planina]] ([[Orlovica|Orlovicom]], [[Ilica (planina)|Ilicom]], [[Kninska Plješevica|Kninskom Plješevicom]], [[Bukovac Kninski|Bukovcem Kninskim]], [[Badanj Kninski|Badnjom Kninskim]], [[Dinara|Dinarom]], [[Veliki Kozjak|Velikim Kozjakom]], [[Svilaja|Svilajom]] i [[Promina|Prominom]]).

Na području Knina izvire jedna od najljepših europskih rijeka – [[Krka]] i to, kao nigdje drugdje u svijetu, ispod slapa druge rijeke – Krčića. Poviše grada nalazi se najviši vrh u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Dinara]] (1831 metar) na istoimenoj planini po kojoj je ime dobilo cijelo gorje koje se proteže od [[Slovenija|Slovenije]] do [[Albanija|Albanije.]]

Srednja godišnja maksimalna [[temperatura]] u Kninu u [[kolovoz]]u iznosi 26,5 stupnjeva, a srednja minimalna u [[Siječanj|siječnju]] 6&amp;nbsp;°C. Najkišovitiji su [[listopad]] i [[prosinac]], a najsušniji [[srpanj]] i [[kolovoz]]. Srednja godišnja količina [[oborina]] iznosi od 1000 do 1250 mm,  a prosječni broj sunčanih sati godišnje je 2444. Za usporedbu, najviše sunčanih sati u Europi ima [[Hvar]] – 2700.

Knin je udaljen 42 [[Kilometar|kilometra]] od [[More|mora]] što utječe na to da ovim područjem vlada [[submediteranska klima]].  Iako su ljeti u Kninu redovito najviše temperature u Hrvatskoj, jutra su ugodna i svježa, a dnevna [[vlažnost zraka]] redovito je najmanja u Hrvatskoj pa nema [[Sparina|sparine]].

Kninski temperaturni [[rekord]] iznosi 42,3&amp;nbsp;°C i izmjeren je [[10. kolovoza]] [[2017.]] godine. To je treća najviša temperatura ikad izmjerena u Hrvatskoj. ([[Ploče]] s 42,8 i [[Karlovac]] s 42,4 stupnja su ispred Knina).
== Stanovništvo ==

'''Popis 2011.

Prema popisu stanovništa iz [[2011.]] godine na području administrativne jedinice Grada Knina (Knin, [[Golubić (Knin)|Golubić]], [[Kninsko Polje|Kninsko polje]], [[Kovačić]], [[Ljubač (Knin)|Ljubač]], [[Oćestovo]], [[Plavno (Knin)|Plavno]], [[Polača (Knin)|Polača]], [[Potkonje]], [[Radljevac]], [[Strmica]], [[Vrpolje (Knin)|Vrpolje]], [[Žagrović]]) živi 15.388 [[Stanovništvo|stanovnika]] u 5372 privatna i 3 javna [[Kućanstvo|kućanstva]]. Na području grada Knina upisano je 8058 stambenih jedinica od čega je 7910 stanova za stalno stanovanje.  

Uzevši u obzir sam grad Knin, u njemu prema [[Popis stanovništva|popisu iz 2011.]]  živi 10.493 stanovnika u 3465 privatnih i 3 javna kućanstva. U samom gradu nalazi se 4265 stambenih jedinica od čega je 4239 stanova za stalno stanovanje. 
Na prostoru grada Knina živi 11.612 [[Hrvati|Hrvata]] (75,37 % od ukupnog broja stanovništva grada) i 3551 [[Srbi]]n (23,05 %).&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; 

=== Nacionalni sastav grada Knina (naseljenog mjesta) ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- bgcolor=&quot;#efefef&quot;
! godina popisa !! ukupno !![[Hrvati]]!![[Srbi]]!! Jugoslaveni !! ostali
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1857. || 1039 || 785 (75,55 %) || 254 (24,44 %) || 0 (0 %) || 69 (stranci)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1900. || 1302 || 699 (53,68 %) || 467 (35,86 %) || 0 (0 %) || 135 (10,36 %)  
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1910. || 1270 || 712 (56,06 %) || 433 (34,09 %) || 0 (0 %) || 125 (9,84 %)  
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1961. || 5116 || 1671 (32,66 %) || 3064 (59,89 %) || 81 (1,58 %) || 247 (4,82 %)  
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1971. || 7300 || 1686 (23,09 %) || 4972 (68,10 %) || 343 (4,69 %) || 299 (4,09 %)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1981. || 10.933 || 1701 (15,55 %) || 6516 (59,59 %) || 2421 (22,14 %) || 295 (2,69 %) 
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 1991. || 12.331 || 1660 (13,46 %) || 9867 (80,01 %) || 381 (3,08 %) || 423 (3,43 %)
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2001. || 11.128 || 9546 (85,78 %) || 1269  (11,40 %) || 0 (0 %) || 188 (1,68 %) 
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; | 2011. || 15.407 || 11.612 (75,37 %) || 3551  (23,05 %) || 0 (0 %) || 244 (1,58 %) 
|}

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Knin |p1857=10637 |p1869=11284 |p1880=10660 |p1890=12294 |p1900=13179 |p1910=14621 |p1921=13320 |p1931=15482 |p1948=17048 |p1953=18662 |p1961=20164 |p1971=20872 |p1981=21854 |p1991=23025 |p2001=15190 |p2011=15407 |p2021=11633 |napomena=Nastao iz stare općine Knin. U 1869. i 1921. sadrži dio podataka općine Biskupija, a u 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan u općini Biskupija. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Knin |p1857=1039 |p1869=1018 |p1880=1271 |p1890=1270 |p1900=1302 |p1910=1270 |p1921=1600 |p1931=1614 |p1948=2763 |p1953=3543 |p1961=5116 |p1971=7300 |p1981=10933 |p1991=12331 |p2001=11128 |p2011=10633 |p2021=8262 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

==Uprava==
Područje Grada Knina čine naselja [[Golubić]], Knin, [[Kninsko Polje]], [[Kovačić (Knin)|Kovačić]], [[Ljubač (Knin)|Ljubač]], [[Oćestovo]], [[Plavno (Knin)|Plavno]], [[Polača (Knin)|Polača]], [[Potkonje]], [[Radljevac]], [[Strmica]], [[Vrpolje (Knin)|Vrpolje]] i [[Žagrović]]. 

Prvi kninski [[gradonačelnik]] nakon [[Oluja (razdvojba)|Oluje]] bio je [[Milivoj Tomaš]], koji je imenovan nakon lokalnih izbora [[1997.]] godine. On je tu funkciju obnašao samo devet mjeseci, od [[26. svibnja]] 1997. godine do [[7. ožujka]] [[1998.]] godine.

Njega smjenjuje [[Joško Odak]] koji je dužnost gradonačelnika Knina obnašao do [[2001.]] godine.

Od 2001. do [[2005.]] godine gradonačelnik Knina bio je [[Vinko Marić]].

Od 2005. do [[2015.]] godine, u dva i pol mandata gradonačelnica je bila [[Josipa Rimac]].

Nakon ostavke Josipe Rimac zbog odlaska u [[Hrvatski sabor]], u rujnu [[2015.]] godine, kao njen prvi zamjenik, dužnost gradonačelnika preuzima [[Nikola Blažević]].

Na lokalnim izborima za gradonačelnika održanima [[2017.]] godine pobjeđuje [[Marko Jelić]].

Nakon izbora [[2021.]] godine [[Marko Jelić]] postaje župan, a gradonačelnik Knina postaje [[Marijo Ćaćić]]&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

== Povijest ==
{{Glavni|Povijest Knina}}
{{wikipoveznice}}
{{nema slika}}{{Priča}}

=== Uvod ===
Knin je jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj. Prvi put se u pisanim izvorima kao grad (poleis) spominje 7. godine prije Krista u Strabonovoj Geografiji pod starim nazivom Ninia. U prapovijesti je na području Knina bilo jedino naselje ranog brončanog doba na istočnom Jadranu, u starom vijeku Knin je bio jedan od samo četiri delmatska grada, a u srednjem vijeku grad je prijestolnica hrvatskih kraljeva i hrvatskog biskupa. Veliku ulogu Knin ima i u novijoj hrvatskoj povijesti. Koliko je njegovo povijesno značenje govori i popis njegovih osvajača: Rimljani, Ostrogoti, Ugari, Templari, Turci, Mlečani, Francuzi, Austrijanci, Talijani, Nijemci. 

=== Kameno doba ===
{{Glavni|Kameno doba}}
Tragovi ljudske djelatnosti iz kamenog doba na području Knina malobrojni su. U Strmici su pronađene okamenjene kosti diluvijalnih životinja, ali još nema dokaza o prisutnosti fosilnog čovjeka. Nalaz jednog kamenog artefakta iz Gospodske pećine podno Dinare upućuje na pretpostavku o prisutnosti starije faze mlađeg paleolitika (oko 100 tisuća godina prije Krista ). Mogu se očekivati i bogatiji ostaci iz tog vremena jer su postojali svi klimatski i ostali uvjeti za život.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Šimić|first=Ivica|title=O Kninu: Povijest|url=https://knin.hr/povijest/|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220901131048/https://knin.hr/povijest/|archive-date=2022-09-11|access-date=2022-11-07|website=Grad Knin|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Kao neolitička nalazišta (neolitik na našem području traje od 5 tisuća do 3,5 tisuće godina prije Krista) u literaturi se navode Knin s brdom Spas, brdo Konj, sela Plavno i Varivode te spilja Biolin. U pokusnom istraživanju obavljenom [[1932.]] godine [[Lujo Marun|fra Lujo Marun]], Pavao Pauš i Werner Buttler pronašli su na sjevernom dijelu brda Spas ulomke keramike iz neolitičkog razdoblja te podosta raznih drugih predmeta od kamena. Iz Otona potječe nož, dlijeto i sjekira od porfita, kvarcita i asfanita, a iz Kaldrme mala jezičasta sjekira od serpentina. Postoje naznake prema nalazima keramičkih ulomaka da bi Biskupija mogla biti neolitičko nalazište. U Erveniku je pronađen kameni predmet u obliku postolarskog kalupa. Takvi predmeti služili su prilikom obrade zemlje. U Ivoševcima je pronađena jedna kremena oštrica. Veća količina različitih kamenih predmeta pronađena je u [[Đevrske|Đevrskama]]. Među tim materijalnim ostatcima prevladavaju strelice i sjekire, a po nalazima jezgri može se zaključiti da su se ti kremeni artefakti ovdje i proizvodili.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Bakreno doba ===
{{Glavni|Bakreno doba}}
Prva eneolitička kultura (eneolitik na području Hrvatske traje od 3,5 do 3 tisuće godina prije Krista) na širem području Dalmacije otkrivena je na kninskom brdu Spas. Ovdje su provedena sondažna istraživanja 1932. godine, a među ostalim pronađeno je i nekoliko ulomaka eneolitičke keramike i bakrenih predmeta. Na krajnjem južnom pristanku kninske tvrđave, prilikom gradnje Atlagića mosta na Krki, 1934. godine, pronađeno je nekoliko artefakata iz bakrenog doba. U Otonu su slučajno pronađene dvije keramičke posude koje se tipološki mogu vezati za areal širenja Lasinjske kulture. Taj nalaz afirmira pravac utjecaja Lasinjske kulture preko Like na kninsko područje, a možda i njenu trajniju prisutnost na tom prostoru. Osim eneolitičke keramike, s kninskog područja potječu i bakreni predmeti koji su inače rijetki na području Dalmacije.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Brončano doba ===
{{Glavni|Brončano doba}}
S. Dimitrijević smatra da, od nalazišta Jadranskog tipa Ljubljanske kulture (rano brončano doba, 2300. – 1600. godina prije Krista) koji su do sad otkriveni na istočnom Jadranu samo brdo Spas predstavlja pravo naselje, a ostali su samo bili staništa za kraći boravak. Jadranski tip Ljubljanske kulture javlja se i na području mjesta Cetina kod Knina, nešto prije pojave Cetinske kulture koja se smješta u srednje brončano doba. Od tridesetak gradina na kninskom području zasigurno su Spas i Topolje bili kontinuirano naseljeni od eneolitika do dolaska Rimljana. O prisutnosti Cetinske kulture na kninskom području, osim glavnog nalazišta oko izvora rijeke Cetine govori i materijal iz Ervenika. Srednje brončano doba (1700. – 1300. godina prije Krista) zastupljeno je na kninskom području bodežom koji je pronađen na brdu Spas. Iz kasnog brončanog doba (1300. – 800. godina prije Krista) najbogatiji nalaz predmeta potječe iz jednog skeletnog groba koji je otkriven ispod gradine u Topolju. Riječ je o dva brončana spiralnonaočalasta privjeska, osam vrpčastih narukvica i jedna spiralna narukvica. U Đevrskama slučajno je pronađen brončani spiralno naočalasti privjesak te krivi nož. U okolici Knina slučajno je pronađena šuplja sjekira-kelt kojoj gornji krak ušice izlazi iz oboda ispod kojega teče paralelno urezana pruga.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Željezno doba ===
{{Glavni|Željezno doba}}
Kninsko područje u željezno doba (započinje oko 800. godine prije Krista) nalazilo se u okviru Liburnske kulturne skupine. Među naseljima s najdužim kontinuitetom življenja ubrajaju se gradine na brdu Spas i na Topolju. Te dvije gradine dominiraju preglednom vidljivošću nad Kninskim poljem. Na brdu Spas su pronađeni mnogobrojni ostaci željeznog doba. Ptolomejev Curcum koji M. Suić ubicira negdje oko Knina, najbolje se može vezati uz topoljsku gradinu, a taj toponim svakako je mogao odrediti i ime rijeke Krke. Što se tiče kninske okolice, u željezno doba su postojala gradinska naselja u Radučiću, Erveniku, Mokrom polju, Pađenima, Oćestovu, Plavnu, Žagroviću, Strmici, Vrbniku, Markovcu, Riđanima, Uzdolju, Golubiću, Ljupču i Vrpolju. Tumuli (tumul = kameni humak pod kojim se nalazi jedan ili više grobova) iz željeznog doba nalaze se Erveniku, Mokrom polju, Smrdeljima, Radučiću, Kosovu, Ljupču i Podinarju.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==== Gradina na Spasu ====
Knin, točnije brdo Spas naseljen je od prapovijesti, točnije od mlađeg kamenog doba. Prvi oblik naselja na Spasu bila je gradina. Fra Lujo Marun i njemački arheolog W. Battler su 1932. godine izveli pokusno iskapanje na Spasu i utvrdili su da je područje nekadašnjeg naselja – gradine opasano prapovijesnim bedemima. Battler je objavio podatke o iskapanju, kao i skicu gradine. On kaže da je eneolitski sloj (kameno-bakreno doba) debeo 50 cm i da su iznad njega ostaci iz željeznog, te iz rimskog i slavenskog razdoblja. Tu je, dakle, poniklo najstarije kninsko naselje, koje će se ubrzo razviti u ilirsko i kasnije povijesno središte. Naselje na Spasu, odnosno kninska gradina, nastala je kao rezultat izvanjskih pritisaka na zatečeno sjedilačko, poljodjelsko stanovništvo kojem treba sklonište na sigurnom mjestu. Da bi nastalo gradinsko naselje morali su postojati i gospodarski preduvjeti, a sjeverni zaravan Spasa pruža i jedno i drugo. Prapovijesni je bedem podignut samo s istočne strane gradine, dok se zapadna strana strmo obara u 100 metara niže korito Krke. To je bila prirodna zaštita gradine. Gospodarska osnova bila je u okolnim krškim poljima koja presijecaju mnogi vodeni tokovi. Kuće su bile građene od kamenog suhozida, četvrtastog tlocrta, a imali su samo jedan otvor – vrata. Kuća se sastojala od jedne prostorije u kojoj je bilo ognjište. O prostorima i objektima javne namjene teško je govoriti. Općenito se može govoriti da su morali postojati objekti za zajednički kult, za zborovanje zajednice, za trgovinu, za zajedničke svečanosti i sl. Predurbana naselja poput gradine na Spasu imala su i neke rudimente komunalija. To su u prvom redu instalacije za prikupljanje kišnice. Bili su to manji bazeni za opskrbu vodom pojedinih domaćinstava, ali i javni rezervoari za zajedničke potrebe. Do ulaza u naselje, gradinskih vrata, najvjerojatnije je vodila prometnica u obliku pješačke i konjske staze.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==== Grad Ninia ====
Gradina na Spasu u 4. i 5. stoljeću prije Krista, kada brzo raste moć rodovske aristokracije među Ilirima, postaje centrom relativno velike integracijske cjeline kao naselje hegemon, odnosno postaje sjecištem svih pravnih, gospodarskih, vojnih, vjerskih i kulturnih zadaća zajednice. Tu borave plemenski poglavice, vračevi, umjetnici i uopće svi pripadnici onog društvenog sloja koji više nije morao raditi, piše povjesničar Petar Živković. Kada je gradina na Spasu postala grad ne znamo, no znamo kada se prvi put spominje kao grad (poleis). Prvo spominjanje Knina, ne kao naselja ili gradine, nego kao grada (poleis) događa se 7. godine prije Krista u Strabonovoj Geografiji. Naime, veliki grčki geograf i povjesničar Strabon (živio od 64. godine prije Krista do 24. godine po Kristu) napisao je geografsku enciklopediju toga vremena, djelo u 17 knjiga, Geografiju (Geographia). Prvo izdanje Geografije objavljeno je 7. godine prije Krista, a zadnje 23. godine po Kristu.
Strabon spominje grad Niniju u petom poglavlju sedme knjige Geografije kada govori o ilirskom plemenu – Delmatima. Dalje slijedi obala Delmata i njihovo pristanište Salona. To je brojno pleme koje već dugo ratuje protiv Rimljana. Imaju pedeset spomena vrijednih naselja od kojih su neka i gradovi (poleis): Salonu i Priamonu i Niniju i Sinotij novi i stari koje je spalio August“, piše Strabon. Citat iz Strabonove Geografije u kojem se spominje Ninia navodi i najveći hrvatski autoritet za povijest antike, profesor emeritus Marin Zaninović u svom izvornom znanstvenom članku „Od Ninije do Promone“ napominjući da je grčki povjesničar Strabon pouzdan pisac u čije se pisanje nema razloga sumnjati. Hrvatski arheolog Dušan Jelovina u svom izvornom znanstvenom radu „Starohrvatska nekropola na brdu Spasu kod Knina“ piše da dosadašnja arheološka otkrića predstavljaju jak argument da se grad Ninia smjesti na mjesto današnjeg Knina, odnosno brda Spas. „Osim starohrvatskih grobova, na Spasu su otkopani i temeljni ostaci arhitekture, za koje se utvrdilo da pripadaju rimskom naselju, vjerojatno ostacima stare Ninije“, piše Dušan Jelovina i nastavlja: „Među značajnijim nalazima na Spasu svakako su djelomično otkriveni temeljni ostaci arhitektura, za koje se, na temelju nalaza ulomaka kamene plastike, tegula i fragmenata keramičkog posuđa, nedvojbeno utvrdilo da pripadaju rimskom naselju. Ova otkrića, kao i prije istraženo veliko groblje na istočnom podnožju ovoga brda zvano 'Greblje', predstavljaju jak prilog argumentaciji onim istraživačima koji pretpostavljaju da bi se staro antičko naselje – grad Niniju, koju spominju antički pisci, trebalo smjestiti na mjesto današnjeg Knina, odnosno njegove tvrđave i gradine Spas“, piše u svom izvornom znanstvenom radu Dušan Jelovina. Povjesničar Petar Živković i arheolog Milojko Budimir smještaju Niniju na sjeverni dio brda Spas. „Ninia je locirana na sjevernoj zaravni brda Spas, dugačkoj oko 300 i širokoj oko 160 metara“, piše Živković u znanstvenom članku „Oblikovanje kninske tvrđave i grada do godine 1918.“. „Ninia se može ubicirati na brdu Spas kod Knina“, piše Milojko Budimir u svom znanstvenom članku „Arheološka topografija kninske općine“. Profesor emeritus Marin Zaninović u svom znanstvenom radu spominje hrvatskog jezikoslovca i ilirologa Antuna Mayera koji etimološki pojašnjava kako je srednjovjekovno ime Knina, „Tenen“ nastalo od imena „Ninia“: „Naš zaslužni ilirolog A. Mayer je pokazao kako se srednjovjekovno ime 'he Tnena' ili 'to Tenen', zabilježeno u Konstantina Porfirogeneta, izvodi iz imena Ninia“, navodi Zaninović. S obzirom na to da je srednjovjekovni Knin (tvrđava na južnom dijelu brda Spas) sagrađen k razrušenoj antičkoj Niniji (sjeverni dio brda Spas), nije teško etimološki zaključiti da je k Niniji nastao Knin. Evo što je o Niniji zapisao konzervator u Ministarstvu kulture RH, arheolog i znanstvenik Marko Sinobad: „Izniman povijesni značaj brda Spas otkriva prije svega njegov dominantan položaj u prostoru, a potvrđen je i sondažnim arheološkim iskopavanjima koja su ondje provedena u više navrata. Arheološkim iskopavanjem iz 1932. godine otkriven je segment obrambenog bedema gradinskog naselja i pokretni arheološki materijal iz eneolitika i željeznog doba. Narednim sondažnim arheološkim iskopavanjima, koja su provedena u razdoblju od 1977. do 1982. godine, otkriveno je srednjovjekovno groblje i ostaci arhitekture iz rimskog razdoblja. Iako je istražena relativno mala površina gradinskog naselja, otkriveni materijalni ostaci jasno kazuju da je riječ o jednom od najznačajnijih utvrđenih ilirskih naselja na širem kninskom području. Otkriveni ostaci arhitekture svjedoče da se ondje nastavilo živjeti i u rimsko doba, te da je naselje bilo potpuno urbanizirano. U to vrijeme izgrađeni su i bedemi koji se još uvijek mogu vidjeti na jugoistočnim obroncima brda. Dodatnu potvrdu značaja tog naselja u kasnoj antici pruža i groblje na položaju Greblje, na mjestu današnje gradske vodospreme, koje je jedno od najvećih istraženih grobalja iz vremena seobe naroda u jugoistočnoj Europi. Utvrđeno naselje na brdu Spas najčešće se identificira s delmatskim gradom Ninijom kojeg spominje Strabon. Takva identifikacija, osim etimološke potvrde koju je dao ilirolog A. Mayer, ima i svoju epigrafsku potvrdu, iako ona danas nije do kraja provjerljiva. U jednoj privatnoj gradskoj zbirci iz 19. stoljeća bio je pohranjen antički natpis koji izrijekom spominje Niniju, međutim on nam se sačuvao samo u prijepisu, dok se spomeniku u međuvremenu zameo trag. S obzirom na to da vjerodostojnost prijepisa potvrđuju drugi sačuvani natpisi iz te zbirke, nema posebnog razloga sumnjati ni u spomenuti natpis niti u identifikaciju Ninije s Kninom“, napisao je Marko Sinobad. Ninija je bila je strateški važna i imala je ključnu funkciju na prastarom povijesnom putu sjever – jug. No, što se dogodilo s antičkim gradom Ninijom? Strabon piše da ju je August dao zapaliti s čime se slaže i Zaninović: „Najvjerojatnije je, dakle (…) kako je to zabilježio Strabon, jedna kolona iz te Oktavijanove vojske poslana zauzeti i spaliti Niniju“, piše Zaninović. On pretpostavlja da se to dogodilo 34. godine prije Krista i zaključuje da se Ninia nakon toga više nije obnovila, barem ne u ranijem dijelu rimske antike. „Ona je vjerojatno bila potpuno uništena, jer se poslije više ne spominje… Srednjovjekovni i starohrvatski Knin je svojom velikom tvrđavom, građevinama i crkvama, dobrano prebrisao već prije uništene ostatke pretpovijesne Ninije i naprosto je prekrio“, stoji u Zaninovićevom znanstvenom radu. Petar Živković smatra da se život u Niniju kasnije vratio: „Nakon nekog vremena u Niniju se morao vratiti život, ako je uopće bio prekinut“, smatra Živković. Arheološki nalazi upućuju na to da je u prvim desetljećima 1. stoljeća u Niniji boravilo odjeljenje 11. rimske legije iz Burnuma zbog kontrole strateškog položaja. Prodorom Germana u drugoj polovici 2. stoljeća Ninia se ponovno revitalizira i postaje kastrum. Nešto prije 500. godine Goti (Ostrogoti) su okupirali provinciju Dalmaciju te su se naselili u kasnoantičku Niniju. To nam potvrđuje “Greblje” – velika naseobinska nekropola na redove iz 6. stoljeća na istočnoj padini Spasa, ispod tadašnjeg kastruma, najvećeg u provinciji Dalmaciji. Ninia je za gotske prevlasti bila značajnim središtem, a možda i središtem administrativnog značenja. To je posljedica njezina strategijskog i prometnog položaja jer postaje centrom i raskrižjem sustava komunikacija provincije Dalmacije. Za rata Gota i bizantskog cara Justinijana (536. – 537. godine) Ninia skupa s cijelom Dalmacijom potpada pod Bizant. No, ni bizantska vlast nad Ninijom nije bila duga jer već početkom 7. stoljeća Avari u savezu sa Slavenima potiskuju Bizant. U jednom od tih seobenih valova nestat će i antička Ninia.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;   

===== O pretpostavci da je Ninia Arduba =====

Je li stara Ninia koju je, po Strabonu, August dao zapaliti oko 34. godine prije Krista – zapravo Arduba koja je, po Dionu Kasiju, bila posljednji ilirski grad kojega su Rimljani pokorili u Batonskom ratu, 9. godine po Kristu? Neki su povjesničari i putopisci na to pitanje odgovorili potvrdno. Knin se u vezu s Ardubom najprije dovodi u knjizi objavljenoj daleke 1670. godine: “Lexicon Geographicum”. Isto mišljenje ima i [[Alberto Fortis]], talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik u svom djelu “Put po Dalmaciji” iz 1774. godine.
Evo što on piše: „Knin bi morao biti, prema većini pisaca o ilirskim pitanjima, Arduba u starih pisaca, slavna ne toliko po otporu rimskom vojskovođi Germaniku, koliko po neukrotivoj hrabrosti žena koje su se radije bacale u oganj i rijeku sa svojom djecom nego da postanu robinje pobjedničkih Rimljana. Nema nijednog mjesta duž toka obiju rijeka, Krke i Cetine, kojemu bi bolje odgovarale osobine što ih je Dion Kasije pripisao tvrđavi Ardubi. Rijeka Krka s jedne strane i Butižnica s druge plaču klin kojemu se na vrhu danas uzdiže tvrđava Knin. Povjesničar Dion Kasije, međutim, govori samo o jednoj rijeci, a ne o sutoku, i obilježava ju brzom; to danas ne odgovara Krki pod zidinama Knina gdje je, istinu govoreći, vrlo lijena toka“, piše Fortis. Ipak, Fortis tada nije znao da se antički ilirski grad nalazio na sjevernom dijelu brda Spas, nasuprot Bulnoj strani, podno kojega je (prije nego joj je reguliran tok) u antičko vrijeme doista tekla brza rijeka – Butižnica. To ipak, naravno, nije nikakav čvrsti dokaz za ubikaciju Ardube na Spasu. Godine 1844. engleski putopisac i egiptolog John Gardner Wilkinson objavljuje u Londonu knjigu “Dalmatia and Montenegro”, a u četvrtom poglavlju knjige piše da je Knin nastao na mjestu drevnog grada Ardube. Ardubu u Knin smještaju i Ivan Lovrić, Lujo Matutinović, Ante Petranović, Josip Modrić i Frane Bulić. Ipak, suvremena povijesna znanost odustala je od ubikacije Ardube na području Knina jer za to nema ni povijesnih ni arheoloških dokaza. Wilhelm Tomaschek ubicirao je 1880. godine Ardubu u Vranduk kraj Zenice, no arheološka iskapanja obavljena 1968. godine nisu dala ni prapovijesnih, niti antičkih nalaza koji bi to potvrdili, tako da ubikacija Ardube ostaje neriješena. Ipak, ako je Arduba dobila ime po dubu (vrsti hrasta), a velika je vjerojatnost da jest, onda taj grad sigurno nije bio na području Vranduka, odnosno Zenice. Naime, dub (Quercus virgiliana) na ovim područjima, prema Hrvatskoj enciklopediji raste samo u submediteranskom području. I hrast medunac (Quercus pubescens) isto se naziva dub. Prema kartama Šumarske enciklopedije, ova vrsta hrasta u Hrvatskoj raste u unutrašnjosti Istre, u trokutu [[Zrmanja]]-Krka-Cetina te u Sisačko-moslavačkoj županiji prema granici s BiH (Dubica), a u BiH rasprostranjen je u Hercegovini. Na području Zenice duba nema (tu rastu kitnjak, grab i bukva). A na brdu Spas, gdje neki smještaju Ardubu, i dan danas raste dub. Hipotetski, ako Arduba doista jest bila na brdu Spas, nameće se pitanje zašto su se za jedan grad koristila dva naziva (Arduba i Ninia). Jedan od odgovora bi mogao biti da je Ninia romanizirani naziv ilirske Ardube kao što je, na primjer, Siscia romanizirani naziv ilirske Segestice. Za kraj ove priče o Ardubi, evo što u “Povijesti Rima”, djelu u 80 knjiga, točnije u 15. poglavlju 56. knjige, rimski povjesničar Dion Kasije (živio od 155. do 235. godine po Kristu) piše o rimskom osvajanju Ardube: “Tiberije (mladi rimski car, cezar; op. a.) je sada bio zauzet sređivanjem stvari za neprijatelje koji su se predali i provođenjem uvjeta predaje. Germanik (glavni rimski vojskovođa; op. a.) je skrenuo svoju pažnju prema onima koji su još pružali otpor. Jer, mnogi dezerteri (tako su Rimljani pa i povjesničar Dion Kasije nazivali ilirske ratnike, koji su prije ovoga rata bili rimski vojnici, a koji su se sad borili protiv Rimljana i koji se nisu htjeli predati; op. a.) sprječavali su neprijatelje od nagodbe. Uspio je podložiti mjesto zvano Arduba, ali to nije mogao izvršiti sa svojim snagama iako su one bile znatno veće od suparnikovih. Jer samo je mjesto bilo snažno utvrđeno i rijeka s brzim strujama teče oko cijelog njegovog podnožja osim na jednom kratkom dijelu. Dezerteri su se sukobili sa stanovnicima jer su potonji željeli mir i došlo je do borbe između njih. Dezertere su pomogle žene u utvrdi jer su one, suprotno odluci muškaraca, žudile za slobodom i bile spremne pretrpjeti bilo koju sudbinu nego da padnu pod ropstvo. Prema tome, došlo je do žeštoke borbe i dezerteri su nadjačani i predali su se iako su neki od njih pobjegli. Ali žene, hvatajući svoju djecu, ili su se bacale u plamen ili su skakale u rijeku ispod”, piše Dion Kasije.{{Nedostaje izvor}}

==== Rimsko naselje na Kapitulu ====
U doba starog Rima postojala je na Kapitulu kod Knina vojna postaja i veteransko naselje na trasi magistralne ceste Salona – Siscija. Na arheološkom lokalitetu Kapitul je pronađeno 26 epigrafskih spomenika od kojih su većina nadgrobni spomenici. Riječ je o nadgrobnim spomenicima iz doba do 10. godine poslije Krista i to vojnika XX. legije čije je sjedište bilo u Burnumu te nadgrobnim spomenicima iz doba između 42. i 69. godine nove ere i to vojnika XI. legije čije je sjedište također bilo u Burnumu. Vojnici su bili porijeklom iz sjeverne Italije i to iz Trevisa, Bodiona, Acqui Terme i Firenze. Pronađen je i nadgrobni spomenik vojnika III. kohorte Alpinaca čije je sjedište bilo u Humcu kod Ljubuškog, a potom u Muću i to iz prve polovice 1. stoljeća. Vojnik je bio keltskog porijekla iz mjesta Bodionae. Nađeni su i nadgrobni spomenici civila s prezimenima Flavije i Aelije.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Knin od 7. stoljeća do 1102. godine ===
{{Glavni|Primorska Hrvatska (kneževina)|Hrvatsko Kraljevstvo}}
Početkom 7. stoljeća kninsko područje naseljavaju Hrvati. Ovdje treba napomenuti da postoje i teorije po kojima su Hrvati na ovom području autohton narod, po kojima su Hrvati i Iliri jedan te isti narod drugačijeg naziva i po kojima nije bilo nikakvog doseljenja. Nakon zauzeća Ninije novi gospodari najvjerojatnije nisu do kraja uništili postojeći kastrum, nego su se smjestili u tom prostoru, prilagodivši ga navikama i potrebama stanovanja, piše povjesničar Petar Živković i nastavlja: „No, zbog potreba unutrašnjeg razvitka, kao i zbog izvanjskih opasnosti, novi su stanovnici bili primorani izgraditi novu utvrdu. Prostor kasnoantičkog kastruma bio im je prevelik i zato grade novi kastrum na hrptu središnjeg dijela brda [[Spas (brdo)|Spas]]“.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Iako su Hrvati doselili u 7. stoljeću, hrvatska kneževina rađa se tek početkom 9. stoljeća između Zrmanje i Cetine i to iz simbioze ilirsko-romanskih starosjedilaca te doseljenih Hrvata, piše Živković. Ranofeudalna hrvatska kneževina javlja se ranije nego bilo gdje na slavenskom jugu. U okviru kneževine, Ninia, sada Tenen, postaje sjedište političko-teritorijalne jedinice, kninske županije. Drevni kroničari tvrde da se “kninska županija, prebogata lozom, voćnjacima, stadima ovaca, krdima goveda i zlatoklasnim poljima” protezala “od prigorja Dinare na sjeveru do Trogirske zagore na jugu te od Kozjaka i Svilaje na istoku do srednjeg toka rijeke Krke na zapadu”. U pisanim izvorima prvi put se slavenska inačica ilirskog imena Ninia javlja u domaćim izvorima u ispravi kralja Krešimira I. iz 950. godine kao Tignino. Kasnije će se grad jos nazivati imenima Tenen, Tiniense, Teneno, Tenenium, Tenenum, Thenum, Tininium, Tininum, Tnin, Tenenim, Tnenum, Tninum, Tenin,Tin, Tnin, Thelen, Tina, Clin, Clino, Chnin i konačno Knin.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U stranim izvorima srednjovjekovni oblik naziva grada javlja se prvi put u djelu bizantskog cara [[Konstantin VII. Porfirogenet|Konstantina VII. Porfirogeneta]] “De administrando imperio” (O upravljanju carstvom) iz 950. godine gdje se u 30. poglavlju navodi županija Tnena. Među carevim popisom devet “naseljenih” gradova “Krštene Hrvatske” nalazi se i Tenen. Prije kralja Zvonimira Knin je bio privremena prijestolnica hrvatskih vladara o čemu svjedoče arheološki nalazi pronađeni u Kninu i bližoj okolici. Tako su se u ruševinama crkava koje su podizali hrvatski vladari pronašli natpisi knezova [[Trpimir I.|Trpimira]] i [[Mutimir, hrvatski knez|Mutimira]], te hrvatskih kraljeva [[Svetoslav Suronja|Svetoslava]] i [[Stjepan Držislav|Držislava]]. Na kninskom Kapitulu je urezan i prvi etnički i državno-politički pojam Hrvatske – “Dux Chroatorum”. Prema pretpostavci F. Šišića, hrvatski ratoborni knez [[Domagoj]] imao je u 9. stoljeću svoj zemljišni posjed oko Knina. Prema zapisima arhiđakona Tome (oko 1270.) i znanstvenim radovima F. Šišića, Knin je bio i gubilište kneza [[Zdeslav|Zdeslava]]. Hrvati su naime bili podijeljeni u dva tabora, bizantski ([[Trpimirovići]] – Trpimirova loza) i franački ([[Domagojevići]] – Domagojeva loza). Sve je to bilo razlogom da se Domagojev sin Branimir stavi na čelo zavjere i u svibnju 879. godine u Kninu ubije Zdeslava i tako sam zasjedne na hrvatski kneževski prijestol. Kod Knina je nađen natpis koji spominje „slavnoga kneza Zdeslava strelicama ubijena“.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

Godine 1040. za vrijeme hrvatskog kralja Petra Krešimira osniva se u Kninu biskupija, a biskup nosi naziv “hrvatski biskup” (eppiscopus chroatensis) sa sjedištem, kako bilježi splitski kroničar Toma arhiđakon (13. st.), u polju u crkvi Sv. Marije, blizu kninskog kaštela. Prema dvjema starijim teorijama katedrala hrvatskog biskupa bila je na Kapitulu ili u Biskupiji na Crkvini kod crkve sv. Marije, dok se prema trećoj teoriji nalazila u neposrednoj blizini kninske tvrđave pokraj Loredanovih vrata. Hrvatski biskup je imao mnoge župe, imanja i posjede po cijelom hrvatskom kraljevstvu. Bio je kraljev biskup i pratio je kraljev dvor. Njegova jurisdikcija se protezala do rijeke [[Drava|Drave]]. On nije bio samo crkveni poglavar Hrvata, već je na kraljevskom dvoru obavljao dužnost kancelara (notara) i bio jedan od dvorskih prvaka. Svojim je pečatom pečatio sve državničke spise i kraljeve povelje i tako im davao valjanost. Ustanova “hrvatskog biskupa” bila je najviše vezana za Knin i kraljevski dvor u Kninu. Prvi povijesno priznati hrvatski biskup bio je Marko (1050.). Knin svoj najveći procvat doživljava za vrijeme kralja [[Dmitar Zvonimir|Dmitra Zvonimira]] (1074. – 1088.). Nakon krunjenja za hrvatskog kralja u crkvi sv. Petra u Solinu 4. listopada 1075. godine, Zvonimir svoju prijestolnicu prenosi u Knin. On je jedini hrvatski kralj kojega je krunio rimski papa, točnije njegov poslanik Gebizon. Zvonimir je ujedinio dalmatinske gradove te Panonsku i Dalmatinsku Hrvatsku. Za vrijeme njegove vladavine Hrvatska je bila u miru sa svim susjedima. Za vrijeme Zvonimirovog kraljevanja crkva sv. Marije (koja se vjerojatno nalazila kod današnjih Loredanovih vrata) posvećuje se u katedralu, a time je kninsko naselje u predgrađu dobilo status grada. U to vrijeme se kninsko podgrađe s kastrumom sjedinjuje u urbanu cjelinu. Po P. Živkoviću Knin s Kapitulom i Biskupijom u neposrednoj blizini u to doba feudalne Dalmatinske Hrvatske postaje vrlo važno uporište širenja urbane kulture, kao i kulture uopće. Ipak Knin, uz svu vojnu, političku i kulturnu moć, nije izrastao u veće urbano središte, iz jednostavnog razloga što mu je manjkala gospodarska komponenta obrtničkog i trgovačkog centra za šire hrvatsko područje. Kao svog vazala [[Urban II.|papa Urban II.]] pozvao je 1088. godine kralja Zvonimira da se uključi u križarski rat. Tim povodom Zvonimir je sazvao sabor u “Petih crikvah u Kosovi” u današnjoj [[Biskupija (Biskupija)|Biskupiji]]. Prema, Poljsko ugarskoj kronici iz 14. stoljeća i dodatku hrvatskoj redakciji ljetopisa Popa Dukljanina napravljenoj u 15. stoljeću narod se nije odazvao pozivu Zvonimira da se krene u križarski rat nego je pogubio svojeg kralja. No, po ranijim izvorima i to povelji Zvonimirovog suvremenika, Stjepana II. od 8. rujna 1089., kao i po Tominoj kronici iz 13. stoljeća Zvonimir je umro prirodnom smrću. Budući da raniji izvori govore o prirodnoj smrti kralja Zvonimira, a puno kasniji izvori o tome da je ubijen, a, također, uzevši u obzir činjenicu da je autor teksta hrvatske redakcije Ljetopisa Popa Dukljanina iz 15. stoljeća koji govori o nasilnoj Zvonimirovoj smrti dao svojoj verziji specifični autorski pečat, neki povjesničari se kroz svoje znanstvene radove, poput [[Ivo Goldstein|Ive Goldsteina]], priklanjaju teoriji da je kralj Zvonimir umro prirodnom smrću. Stjepan Gunjača rukovodeći se Kratkom kronikom hrvatskog kraljevstva franjevca Ivana Tomašića iz 16. stoljeća iznio je pretpostavku da je kralj Zvonimir pokopan upravo na Kapitulu u crkvi sv. Bartolomeja. Kako Zvonimir nije imao svojeg direktnog nasljednika izbili su u Hrvatskoj politički nemiri. Javile su se dvije struje. Jedna je bila za [[Stjepan II., hrvatski kralj|Stjepana II.]] (1088. – 1090.), sinovca kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] i u njoj su bili svi dalmatinski gradovi, visoki kler i većina hrvatskih velikaša i plemića. Druga struja se priklonila Zvonimirovoj udovici Jeleni, sestri ugarskog kralja [[Ladislav Arpadović|Ladislava]]. Kako je Stjepan ubrzo umro ponovno se pojave borbe za prijestolje iz kojih kao pobjednica iziđe Jelena i ponudi hrvatsko prijestolje svojemu bratu, ugarskome kralju Ladislavu. Ladislav tada okupira Slavoniju od Drave do Kapele, ali dalje od toga nije išao.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

Poslije smrti Stjepana II. hrvatsko plemstvo južno od Gvozda je za kralja izabralo Petra koji za svoje sjedište uzme Knin. Prema mađarskom ljetopiscu iz 13. stoljeća Simonu de Kezi, prijestolnica i prijestolje kralja Petra, člana nepoznatog hrvatskog rodovskog plemstva, nalazila se u samom gradu Kninu (in Tenen ciuitate), dakle ne u kninskoj tvrđavi. U gradu Kninu je po riječima ovog mađarskog ljetopisca bila i njegova palača. Ladislava je na ugarskom prijestolju naslijedio kralj [[Koloman]] koji je odlučio povesti rat protiv hrvatskog kralja Petra. Kad je Petar doznao da se ugarski kralj Koloman uputio sa svojom vojskom u Dalmaciju, iz Knina mu je pošao u susret sa svojom vojskom, po starom srednjovjekovnom običaju, piše S. Antoljak. Vjekoslav Klaić, koji kralja Petra naziva Petar Svačić, o bitci piše: „Bijaše tu ljute borbe i prolilo se mnogo krvi dok napokon prevlada Koloman pomagan hrvatskim četama. Nakon očajne borbe pade i sam Petar Svačić u planini koja se po njem za sva vremena prozvala Petrova gora. On pade tužno, a s njim i nekadašnja potpuna nezavisnost Kraljevstva Hrvatskoga“. Tako je na planini Gvozd, današnjoj Petrovoj gori, 1097. godine posljednji hrvatski kralj Petar Svačić ubijen, a njegova vojska poražena, kažu udžbenici povijesti. No svi se povjesničari ne slažu s mjestom odvijanja bitke. Tako povjesničar i arheolog Stjepan Gunjača smatra da se bitka odigrala na Kapeli. Povjesničar Ivo Goldstein pak smatra da nije točno ni jedno ni drugo nego da je bitka bila negdje na potezu iz Siska duž Une prema Kninu. Pogibijom kralja Petra, Hrvatska je 1102. godine stupila s Ugarskom u [[Personalna unija|personalnu uniju]] koja će trajati 800 godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Knin u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu (1102. – 1522.) ===
{{Glavni|Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom}}
Na ceremoniji krunidbe 1102. godine u Biogradu Koloman je vjerojatno preuzeo Zvonimirovu krunu i obvezao se da će štititi podanike hrvatskog kraljevstva. Ulaskom Hrvatske u personalnu uniju s Ugarskom, Knin gubi status prijestolnoga grada te središta hrvatskog biskupa, no grad je ostao značajno administrativno i vojno središte u kojem stoluje [[Hrvatski herceg|herceg]] – zamjenik kralja za Hrvatsku, u kojem se nalaze banski i županijski sud te u kojem se sazivaju dalmatinsko-hrvatski sabori.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U 13. stoljeću Mađari proglašavaju Knin kraljevskim gradom u kojem stoluje herceg Bela. Kninsko se gradsko naselje u 13. stoljeću širi o čemu svjedoči i podatak da kninski biskup Nikola, između 1272. i 1274. gradi novu katedralu u podgrađu, južnije od ranijih crkvenih objekata što znaci da se naselje širilo prema jugu. Sam čin gradnje katedrale najbolje svjedoči o tadašnjem jačanju Knina kao srednjovjekovne urbane cjeline i kao važnog administrativnog, gospodarskog i vjerskog središta. Ne zna se kakve je posljedice za stanovnike Knina i za grad imala provala [[Mongolsko Carstvo|Mongola]] 1241./1242. godine, no pretpostavlja se da je nakon provale došlo do ojačavanja i usavršavanja fortifikacije Knina. Krajem 13. stoljeća zbog slabljenja moći [[Arpadovići|Arpadovića]], raste moć hrvatskih velikaša, posebno knezova [[Šubići|Bribirskih]] koji su se uzdigli do nasljedne banske časti i postali gospodari Knina. Tada počinje višestoljetna borba za Knin za vrijeme koje se Knin nalazio u vlasti i Bribiraca i [[Nelipić]]a i [[Hrvatinić]]a i [[Babonići|Babonića]], kao i bio izravni kraljevski posjed. Početkom dvadesetih godina 14.  stoljeća za vlast nad Kninom se bore domaći velikaši [[Šubići]] i Nelipići. Da bi raspravio njihove nesuglasice dolazi u Knin koncem rujna 1322. godine kralj [[Karlo I. Robert|Karlo Robert]]. Na saboru u Kninu svrgava Mladena II. Šubića s banske časti, baca ga u kninsku tamnicu, a zatim pod oružanom pratnjom odvodi u Zagreb, a odatle u Mađarsku. Poslije kraljeva odlaska iz Knina udruženi hrvatski velikaši, Mladenova braća Juraj, Pavao i Grgur Šubić i vojvoda Ivan Nelipić su se okrenuli protiv kralja i bana Ivana Babonića te uspjeli zaposjesti Knin. No, taj je savez malo potrajao. Već sljedeće 1323. godine vojvoda je izigrao savez. Vođe dva suparnička tabora su bili Ivan Nelipić i Juraj II. Šubić. U tom sukobu na stranu Jurja II. stali su bosanski ban Stjepan II. Kotromanić i Zadrani, a na stranu Nelipića stali su livanjski Mihovilovići, krbavski Kurjakovići te gradovi Šibenik i Trogir. Juraj II. je uz pomoć postrojbi koje mu je spremio ban Stjepan II. sredinom godine 1324. počeo opsjedati Knin. Do odlučne bitke došlo je 7. lipnja 1324.  kod izvora Krke u Topolju kada je Ivan Nelipić hametice potukao Jurja Šubića. Od tada pa do 1345. godine vladaju Kninom Nelipići (Ivan i supruga mu Vladislava), prkoseći i brišući svaki znak kraljevske vlasti. U periodu vladavine Kninom Ivan Nelipić proširuje svoj teritorij i taktizira s dalmatinskim gradovima. Ta politika vojvode nije se svidjela Veneciji koja primorske gradove smatra svojim posjedom. Ali zbog vječitog rivalstva za dalmatinske gradove s ugarsko-hrvatskim kraljem Venecija bira manju opasnost i 1343. godine vojvodu Nelipića učini mletačkim građaninom. Nelipić umire 1344. godine, a tada na ugarsko prijestolje dolazi Ludovik, koji je bacio oko na Knin. Udovica kneza Nelipića, energična i vješta Vladislava, dugo se odupirala mađarskim zahtjevima. Vladislavi je vojnu pomoć slala Venecija, kojoj je bilo u interesu da se utjecaj Ludovika udalji što više od mora. Ludovikov ban Nikola spustio se 1344. godine s 4 tisuće vojnika prema Kninu i stao ga opsjedati, no uzalud jer je Knin bio utvrđen “visokim i čvrstim bedemima”. Međutim, kraljev pohod na Knin u srpnju 1345. godine s 20 tisuća vojnika prisilio je Vladislavu da se pokloni kralju kod [[Bihać|Bihaća]] i preda mu tvrdi Knin, a ona je dobila svoju djedovinu – Sinj i Cetinsku krajinu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 

[[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtko I Kotromanić]], ban i samoproglašeni kralj u Bosni, zauzima Knin 1388. godine, za vrijeme građanskog rata u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu. Knin se ponovno vraća pod bansku vlast 1392. godine kad je hrvatski ban [[Nikola II. Gorjanski]] potukao kod Golubića bosanskog vojvodu Vuka Vukčića. Knin je 1401. godine bio meta nasrtaja i pljačke vojske vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića te mu je stanovništvo moralo plaćati visoke sume novca i davati bogate darove da ih zauzvrat ne dira. Knin je neko vrijeme (1402.) bio pod izravnom vlašću vojvode Hrvatinića. Prvi sukob s Turcima u kninskom kraju zabilježen je 1415. godine, a prvi pouzdani podatak da je tursko kopito zagazilo na tlo kninskog podgrađa potječe iz 1469. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Knin za vladavine Osmanlija (1522. – 1688.) ===
{{Glavni|Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću}}[[Datoteka:Chnin Fortezza nella Dalmatia 30 miglia lontana da Sebenico nell'ultime Parti di quel Territo E confinante alla Bossina - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|mini|270x270px|[[Kninska tvrđava]] 1687. godine]]
Kninski garnizon predao se 29. svibnja. 1522. godine. U napadu tog dana sudjelovale su vojske dvaju turskih sandžakata – bosanskog i hercegovačkog s 20 tisuća ratnika, a podržavalo ih je topništvo. Vojsku bosanskog sandžakata predvodio je glasoviti turski vojskovođa Gazi Husref beg, a hercegovačku vojsku, Mahmud beg, jedan od iskusnijih vojskovođa sultana Sulejmana Veličanstvenog. Zapovjednik kninske tvrđave Mihajlo Vojković iz Klokoča kod Slunja predao je grad bez borbe. Tako je Knin, nakon stoljetne borbe ušao u sastav Osmanlijskog carstva i to kao nahija u sastavu bosanskog sandžakata do 1537. godine. Te je godine osnovan kliški sandžakat u koji ulazi i kninska nahija. Na čelu tvrđave je dizdar koji brine o njezinom održavanju. Knin postaje važno uporište u osmanlijskoj osvajačkoj politici. On je središte turske vlasti u nahiji. Sudska vlast je u rukama kadije koji također sjedi u Kninu. Iz svih tih razloga Knin će imati status kasabe, trećeg najvišeg stupnja u turskoj nomenklaturi. Pretpostavlja se da je Knin bio središte Krčko-ličkog sandžakata osnovanog 1574. godine. Nedugo zatim, 1577. godine, u Kninu je osnovano sjedište riječne kapetanije Krka-kapudani. I konačno, između 1643. i 1662. godine u Kninu je osnovano sjedište vojne kapetanije. Kapetanijska vojska se sastojala od raznih rodova vojnika. Kapetani su vodili policijsko-administrativne poslove, opremali i predvodili vojsku u rat, ustrojili obavještajnu službu i izdavali putovnice. Po riječima odbjeglog kapelana Andrije Radonića u Kninu je 1663. godine bilo 3 tisuće konjanika i 200 pješaka. Tokom [[Kandijski rat|Kandijskog rata]], Venecija se 1648. godine dočepala Knina kojeg su nešto ranije napustili Turci. Venecija u tom ratu nije namjeravala zadržati Knin pa ga nakon pola godine napušta. Pritom djelomično razara tvrđavu. Turci nakon povratka u razrušeni i popaljeni Knin, odmah pristupaju njegovoj obnovi i jačanju. Uočivši veliki propust što je napustila Knin, pogotovo što nije srušila tvrđavu, Venecija ga je 1654. godine odlučila ponovno zauzeti, ali doživi poraz od Fazli-paše. Venecija je za taj poraz optužila svoje vojne inženjere. To je vrijeme kada vojni inženjeri, kao uhode, odlaze na teritorij turske Dalmacije i potajno prave skice utvrda i gradova, da bi time sudjelovali u izradi planova za njihovo osvajanje. Optuženi su i kažnjeni Firentinac ing. Aleksandar Magli i ing. Alberti “koji je krivo izvijestio da zidine kninske tvrđave nisu ispunjene zemljom nego šuplje, te da za njihovo osvajanje stoga ne treba upotrijebiti mnogo topništva”. U doba morejskog rata, poslije dugih i opsežnih priprema, mletačka vojska 1688. godine opsjela je Knin s 10 tisuća vojnika pod zapovjedništvom generalnog providura Jerolima Kornara. Pred njima je stajao utvrđeni Knin čije su se utvrde sastojale od gradskog bedema s palisadom uz Krku te tvrđavskog bedema s istočne strane i dva utvrđenja iznad toga, sa 600 branitelja. Mletačko pješaštvo, konjica i topništvo stegli su obruč oko Knina, sa sjevera, s istoka i s juga. Nakon što su izvukli topove na sjeverni plato brda Spas, tukli su tvrđavu iz neposredne blizine. Nakon 14 dana borbe, 11. rujna 1688. godine, posada se predala, na čelu s Mehmed-pašom Atlagićem (po njemu se zove most preko rijeke Krke na ulazu u Knin). Tako je nakon 166 godina turske vlasti Knin oslobođen. Zarobljeno je oko 300 turskih vojnika, a toliki broj ih je stradao u borbama, te oko 700 civila koji su se iz grada sklonili u tvrđavu. Nakon toga nestalo je muslimansko življe iz Knina. Zarobljeni borci su poslani na galije, a zapovjednici u ropstvo u Veneciju. Novim razgraničenjem Venecije i Osmanlijskog carstva pod Turcima su i dalje ostala neka sela kninskoga područja: Plavno, Bender, Radljevac, Golubić, Strmica, Podinarje i Cetina. Ta su sela ostala pod Turcima do 1721. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Knin za vladavine Mletačke Republike (1688. – 1797.) ===
{{Glavni|Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|Mletačka Dalmacija|Dalmacija pod mletačkom upravom}}
Kada je Knin potpao pod Veneciju, mletački dužd bio je Francesco Morosini. Venecija je novoosvojene krajeve podijelila na krajine (okruge). Jednom je sjedište u Kninu, na čelu s providurom. Knin je i centar sanitarnog “korduna” prema turskoj granici, da se spriječi nekontrolirani prijelaz granice i unošenje zaraznih bolesti. Početkom vladavine Venecije kninski providur bio je Antonio Loredano, a kaštelan Andrija Longo.  Vlast providura trajala je dvije godine. Za razliku od primorskih gradova koji su imali djelomičnu autonomiju i bili slobodni kraljevski gradovi, u Kninu se, zbog važnosti njegove utvrde, upravljalo po mletačkim zakonima. Osim providura koji je imao vlast nad gradom i okolinom i kaštelana koji se brinuo za tvrđavu, izvršni organi bili su još guvernadur, serdari i harambaše. Na čelo kninske serdarije 1691. godine postavljen je Jovan Sinobad koji je kasnije postao i guvernadur. Nakon odlaska Turaka stanovnici ovog područja očekivali su bolje prilike. No, venecijanska aristokracija za to nije imala smisla. Ona se iživljavala u zabavama i živjela raskošno od davno stečenog bogatstva, a Dalmacija joj je služila da iz nje izvuče i ono malo što je imala. Početkom 18. stoljeća u kninskom kraju dogodilo se nekoliko pobuna protiv mletačke vlasti, jer su stanovnici ovoga kraja bili primorani plaćati nesnosno velike dadžbine, venecijanske “decime”. U zimu i proljeće 1704. godine sedam tisuća Bukovčana je diglo ustanak i oslobodilo cijelu Bukovicu. No, iste godine Bukovica je ponovno pokorena, a ustaničke vođe, pop Petar Jagodić – Kuridža, Ilija Nanić i Matija Žabetić osuđeni su na smrt vješanjem te su bili primorani pobjeći u Liku. I tek što je desetomjesečni bukovački bunt bio smiren, planuo je novi seljački ustanak. Početkom 1705. godine Kijevo, Polača, Civljani i Cetina digli su se na oružje protiv Venecije, no i ova buna je nakon godinu dana ugušena. Turci su pokušali vratiti Knin pod svoju vlast te je 1715. godine pet tisuća turskih vojnika napalo Knin, ali ga nije uspjelo osvojiti, jer je bio dobro branjen. Narod grada Knina i okolice pobunio se protiv Mlečana 1720. godine. Buna je teško ugušena. Campoformijskim mirom, zaključenim između Napoleona i Austrije, 1797. godine, prestala je postojati Mletačka republika, a Knin dolazi pod prvu vladavinu Austrije. Prema administrativnoj podjeli 1798. godine Knin postaje sijelo ”Katedre” na čelu s rektorom. Ta prva vladavina Austrije bila je kratkog vijeka. Požunskim mirom 26. prosinca 1805. godine Austrija prepušta Dalmaciju Napoleonu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Knin za vladavine Francuske (1805. – 1813.) ===
{{Glavni|Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću|Ilirske pokrajine|Napoleonski ratovi}}
Iako je Knin formalno pod Napoleonom od potpisivanja [[Požunski mir 1805.|Požunskog mira]], 26. prosinca 1805. godine, Francuska vojska ušla je u Knin 16. veljače 1806. godine, pod zapovjedništvom [[Gabriel Jean Joseph Molitor|Molitora]]. Knin je za francuske vladavine bio sjedište kotara – “kantona” u šibenskom okrugu. Kanton Knin ima samo jednu općinu, i to samo grad Knin. Na čelu kantona je vicedelegat, a općinsku upravu predstavlja načelnik – “podesta”. Knin je i sjedište Pomirbenog suda kao prvostupanjskog inokosnog suda, koji potpada pod Okružni sud Zadar. Za svoje vladavine u Dalmaciji Francuzi su osobitu pažnju posvetili razvoju prosvjete, poljodjelstva, trgovine i izgradnji cesta. Godine 1809. Francuzi su izgradili Sredozemnu cestu – stradu Napoleon, koja je započinjala od mosta u Erveniku te išla preko Knina, Topolja, Polače, Kijeva do Sinja, Metkovića te sve do Stona. Te je godine Napoleon ujedinio slovenske i hrvatske zemlje u “Ilirske pokrajine”, a njegovim dekretom iz 1811. godine Dalmacija je podijeljena na 17 kotareva. U šibenskom okrugu je i kotar Knin koji ponovno ima jednu gradsku općinu. Napoleonova katastrofa u Rusiji 1812. godine i poraz u “bici” naroda kod Leipziga 1813. godine pospješili su i ubrzali propast francuske vlasti u Dalmaciji, pa i u Kninu. Tako već 30. 10. 1813. godine general Severio Tomašić ulazi s vojskom u Knin i ostavi u Kninu zapovjednika Danesa, čime je započela druga vladavina Austrije koja će trajati do 1918. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Knin za vladavine Habsburgovaca (1813. – 1918.) ===
{{Glavni|Hrvatska pod Habsburzima|Habsburška Monarhija|Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Austrijsko Carstvo|Kraljevina Dalmacija|Austro-Ugarska}}
Preuzevši vlast od Francuske Austrija je reorganizirala upravu. Tako je 1818. godine u Kninu osnovan Kotarski sud “Pretura”. Godine 1868. Dalmacija je podijeljena na 12 političkih kotareva, od kojih je jedan i Knin. Prva desetljeća vladavine Austrije u Dalmaciji i Kninu predstavljaju doba puno mrtvila u ekonomskom, javnom i kulturnom životu. Knin i tada ima pretežno obrambeni značaj, jer se nalazio na graničnom austrijsko-turskom području. I pored policijskog režima i službenog pomaganja talijanaštva u Kninu, narodnjačka misao je tiho jačala, da bi se 1860. godine, ukidanjem apsolutizma i uvođenjem ustavnosti u Austrijskoj monarhiji, javno manifestirala.  U Kninu se 60-tih godina 19. stoljeća formiraju dvije političke stranke: [[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodna]] i [[Autonomaši|Autonomaška]]. Narodna, kao izraz volje naroda i njegovih težnji da se Dalmacija sjedini s Hrvatskom i da se hrvatski jezik uvede u upravni i javni život. Autonomaška, koja traži posebnu autonomiju za Dalmaciju u okviru Austrijske Monarhije. Na čelu Narodne stranke u Kninu stajao je mladi kninski odvjetnik Lovre Monti. Kninski narodnjaci osnovali su 1861. godine “Narodnu slavjansku čitaonicu” s ciljem čvršćeg organiziranja i kako bi svojim akcijama dali više sadržaja. To društvo postalo je stožer narodnog pokreta. Četiri godine poslije izbora zastupnika u Dalmatinski sabor održani su općinski izbori u Dalmaciji. Izbori za općinu Knin bili su održani 20., 21. i 22. srpnja 1865. godine. Vlasti su i ovoga puta namjeravale izbornim makinacijama izboriti pobjedu, ali su birači koji su se prvog izbornog dana slili na kninsko biralište oprli tome sjekirama, vilama i kolcima.  Rezultat tog izbornog dana bio je: tri mrtva seljaka i pet teže ranjenih žandara, a prvaci narodne stranke u Kninu Lovre Monti, Ivan Fumis i drugi su s još 18 seljaka uhapšeni i odvedeni u zadarsku tamnicu. Bili su to “krvavi izbori” u Kninu, koji su obnovljeni 13. ožujka 1866. godine i na kojima je Narodna stranka slavila veliku pobjedu. Kninska općinska uprava dolazi u narodne ruke, a za prvog kninskog načelnika izabran je 3. rujna 1866. godine Lovre Monti. “Krvavi izbori” u Kninu 1865. godine nagovijestili su slom i pad autonomaštva u Kninu koje je ožujskim izborima 1866. godine potpuno nestalo. Potrebno je osim toga naglasiti da je kninska općina među prvim općinama u Dalmaciji došla u narodne ruke  Nova općinska uprava na čijem se čelu nalazio Lovre Monti, zalagala se za ekonomski i kulturni procvat kninske općine. Posebnu pažnju nova uprava poklanja prosvjeti, znajući da samo učen čovjek može biti nositelj svega progresivnog. Ubrzo nakon tih izbora, novi politički kurs doveo je u pitanje jedinstvo Narodne stranke. Njezin prvak Mihovil Pavlinović, katolički svećenik i konzervativni teolog je 1869. godine razradio “programske smjernice daljnje borbe za izdizanje hrvatske nacionalnosti” i zagovarao preorijentaciju Narodne stranke ka radikalnom kursu. U isto vrijeme kad je Pavlinović počeo izgrađivati idejne smjernice hrvatskog nacionalizma, došlo je i do bitnog političkog pomjeranja kod pravoslavnog svećenstva. Poneseni idejama o oslobođenju i ujedinjenju “svekolike srpske braće” pravoslavni svećenici i teolozi postaju inicijatori i organizatori srpskih čitaonica i škola na kninskome području. Politiku i djelatnost pravoslavnog svećenstva među srpskim stanovništvom u kninskom kraju podržavala je i srbijanska vlada Milana Obrenovića te s tim u vezi mnogi agenti i delegati Obrenovićeve vlade obilaze kninska sela. Neki od njih poput Bogoljuba Petranovića i Milana Cvjetičanina imali su zadatak da u Drnišu i u Kninu “u odsudnom času” spreme čete i s njima “u pograničnu Bosnu preko Graba preture da se olakša posao srpskoj vojsci” U skladu s tim aktivnostima, srpski poslanik u Dalmatinskom saboru, Sava Bjelanović, pravnik iz Đevrsaka govorio je da je samo srpska nacionalna misao – narodna, dok je hrvatska – tuđinski proizvod Opet, s druge strane, neki katolički svećenici u sjevernodalmatinskoj zagori ne priznaju postojanje srpske nacije u sjevernoj Dalmaciji i po njihovom mišljenju riječ je o “Hrvatima grkoistočne vjere”. Devedesetih godina 19. stoljeća pravoslavna i katolička crkva oštro su se suprotstavljale miješanim brakovima kojih je na kninskom području bilo podosta. Narastajućim nacionalnim proturječnostima, zahvaćenim snažnim sukobima i obojanim šovinističkim strastima otpor pružaju neki prvaci Narodne stranke predvođeni Lovrom Montijem. Neosporno, Montijeva riječ je i dalje vrlo snažna, ali je njegova politička aktivnost, prožeta idealizmom i romantizmom odviše mekana za surova vremena kakva su vladala u to doba u kninskom kraju. Istina, Monti pobjeđuje i dalje na izborima, a 1873. godine stupa i u Carevinsko vijeće. Međutim, Monti i njegovi istomišljenici nisu u stanju zaustaviti kotač povijesti, likvidirati ili ublažiti surove nacionalne suprotnosti i poštedjeti kninski kraj od iskušenja u koja je gazio. Godine 1880. Narodna stranka se cijepa na Hrvatsku narodnu stranku i Srpsku narodnu stranku, zbog čega će Lovro Monti podnijeti ostavke na sve političke i parlamentarne dužnosti. Iako je Knin imao sve uvjete da se ekonomski razvija s obzirom na svoj položaj, njegov vječni vojno strateški karakter to mu je onemogućavao. Tek pomicanjem austrijsko-turske granice na Drinu 1878. godine, Knin prestaje biti vojno strateški centar.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Knin od 1918. do 1990. godine ===
{{Glavni|Kraljevina Jugoslavija|Drugi svjetski rat|Nezavisna Država Hrvatska|Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija}}[[Datoteka:Poseta predsednika Tita Kninu.jpg|mini|[[Josip Broz Tito]] u Kninu 1954. godine.]]
[[Prvi svjetski rat]] nametnuo je i kninskom području brojne žrtve i težak život. Nakon njegova završetka u Kninu je još uvijek bio jak pokret za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Na zboru predstavnika 28 sela osnovan je u Kninu 7. studenoga 1918. godine “Odbor narodnog vijeća” od šest članova koji je bez rezerve pružio punu podršku “Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba” u Zagrebu. Ali, na osnovu [[Londonski ugovor|Londonskog sporazuma]] talijanska vojska je okupirala Knin 19. prosinca 1918. godine. Došavši u Knin talijanske vlasti su odmah raspustile “Odbor narodnog vijeća” za Knin, zabranile svako političko djelovanje i 31. ožujka 1919. godine uspostavile “Prijeki vojni sud”. Zatim su počela uhićenja i deportacije nepoćudnih građana. Tom prilikom uhićen je i Fra Lujo Marun, ravnatelj Muzeja hrvatskih spomenika i deportiran u [[Ancona|Anconu]]. Tek se Rapalskim ugovorom Talijanska vojska povlači iz Knina 4. travnja 1921. godine. Politički život u Kninu javlja se tek poslije 1923. godine, a izvršile su ga zagrebačke i beogradske političke stranke. Tada se u Kninu osnivaju organizacije [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke republikanske stranke]], Demokratske stranke, Zemljoradničke stranke i Narodne radikalne stranke, koje će sve do [[Drugi svjetski rat u Hrvatskoj|Drugog svjetskog rata]], u manjoj ili većoj mjeri, prelamati proturječja Kraljevine Jugoslavije. Nakon napada Njemačke i Italije na Jugoslaviju 1941. godine došlo je do njenog sloma i uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne države Hrvatske]] u čiji sastav ulazi i Knin, a dio kninske općine potpada pod talijansku vlast. Krajem Drugog svjetskog rata pod zidinama Kninske tvrđave vođena je jedna od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata – Kninska bitka koja je trajala od 3. studenoga do 3. prosinca 1944. godine. Knin su od Nijemaca oslobodili pripadnici Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije, 3. prosinca 1944. godine. Nakon završetka Drugog svjetskog rata Knin je u sastavu Socijalističke Republike Hrvatske u Federativnoj Republici Jugoslaviji u kojoj je uspostavljena komunistička vlada. Po popisu iz 1961. godine kninska općina je imala 49.017 stanovnika. Osjetan pad zabilježen je 1981. godine kada je u općini Knin (koja je danas podijeljena na općine Knin, Kistanje, Ervenik, Biskupiju, Kijevo i Civljane) popisan 43.731 stanovnik, od čega 34.846 Srba, 4150 Hrvata te 3335 Jugoslavena. Stanovnici su bili naseljeni u 43 naselja: Knin, Biovičino selo, Biskupija, Cetina, Civljane, Đevrske, Ervenik, Golubić, Gošić, Ivoševci, Kakanj, Kijevo, Kistanje, Kninsko polje, Kolašac, Kosovo, Kovačić, Krnjeuve, Ljubač, Markovac, Modrino selo, Mokro polje, Nunić, Oćestovo, Orlić, Oton, Pađene, Plavno, Polača, Potkonje, Radljevac, Varivode, Vrbnik, Vrpolje, Zečevo, Zvjerinac i Žagrović. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u gradu Kninu je živio 12.331 stanovnik od kojih 9867 Srba (80 posto) te 1660 Hrvata (13,5 posto). U općini Knin, godine 1987. radilo je 12.398 radnika, od čega 10.238 u privrednoj djelatnosti. Polovica od svih zaposlenih bila je zaposlena u dvije tvrtke, u Željezničkom prijevozu 3100, te u tvornici vijaka TVIK-u 3079 radnika. U tekstilnoj tvornici Kninjanka bilo je 511 zaposlenih, u građevinskom poduzeću Dinara 360, u tvornici za preradu žitarica i stočne hrane Agroprerada 330, a u trgovačkom poduzeću Inex Dinara (Dinarka) 300 radnika. U poduzeću za proizvodnju kartonske ambalaže Mladost radilo je 256 ljudi, u poduzeću za prijevoz robe i putnika Transport 215, u tvornici metalnog namještaja Kistanje 230, u kistanjskoj tvornici dječje konfekcije Ponos 208, a u poljoprivrednoj zadruzi Orlić-Markovac 185. U građevinskom poduzeću Dinaridi bilo je 135 zaposlenih, koliko ih je bilo i u strmičkoj Ciglani Stevo Opačić. U Elektrodistribuciji je radilo 112, u PTT-u 105, a u kninskoj stolariji 80 radnika, isto koliko i u Hidroelektranama na Krki i Zrmanji. U tvornici za preradu industrijskih otpadaka Krka bilo je 66 radnika, u poduzeću za montažu gipsanih elemenata Gipsdekor 55, u Mljekarstvu 43, a u Šumariji 40. Dobro su poslovale i tvornica gipsa Kningips i tvornica namještaja Krka, no ne postoje podaci o broju zaposlenih u tim tvrtkama.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; [[Datoteka:Balvan - revolucija (2).jpg|mini|Balvan revolucja 1991. godine]]

=== Domovinski rat ===
{{Glavni|Domovinski rat}}

U kolovozu 1990. godine kninski sateliti [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i ostalih nositelja velikosrpske ideologije, [[Milan Martić]] i [[Milan Babić (političar)|Milan Babić]], kojima se priključuje dio hrvatskih građana srpske nacionalnosti, organiziraju oružanu pobunu protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske te stvaraju paradržavu Krajinu sa sjedištem u Kninu. Hrvati iz Knina, Vrpolja, Potkonja i Kijeva prisiljeni su 1991. godine napustiti svoje domove i otići u progonstvo. U vojno redarstvenoj akciji “[[Oluja (razdvojba)|Oluja]]”, Hrvatska vojska oslobađa Knin 5. kolovoza 1995. godine te ga ponovno vraća u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Akcijom oslobađanja Knina zapovijedao je, kao član Operativnog stožera za Oluju zadužen za pravac Knin, general Ante Gotovina, tadašnji zapovjednik Zbornog područja Split. Prve postrojbe Hrvatske vojske koje su ušle u Knin bile su postrojbe IV. i VII. Gardijske brigade Hrvatske vojske. Dan oslobođenja Knina, 5. kolovoza 1995. godine obilježava se kao Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, a svake godine, središnja se svečanost održava u Kninu uz dolazak cijeloga državnog vrha.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

=== Knin od 1995. do ''danas'' ===
U akciji Oluja kninsko područje napušta velika većina građana srpske nacionalnosti. Dio njih se vratio, no većina je ostala živjeti u Srbiji ili su otišli u treće zemlje. Krajem 1995. i tijekom 1996. godine, na poziv predsjednika Franje Tuđmana, u Knin su doselili Hrvati iz Bosne i Hercegovine. Osim njih, u manjem dijelu, u Knin su doselili i Hrvati iz drugih dijelova bivše Jugoslavije, ali i iz same Hrvatske. Odmah po oslobođenju u Knin dolazi i Vladin povjerenik za Knin Petar Pašić koji je za vrijeme okupacije tu dužnost obavljao iz Šibenika. Petra Pašića na mjestu povjerenika 1996. godine zamjenjuje Ante Maričić, a iste godine Maričića zamjenjuje Zvonimir Puljić koji tu dužnost obnaša do 1997. godine. Prvi kninski gradonačelnik nakon Oluje bio je Milivoj Tomaš, koji je imenovan nakon lokalnih izbora 1997. godine. On je tu funkciju obnašao samo devet mjeseci, od 26. svibnja 1997. godine do 7. ožujka 1998. godine. Njega smjenjuje Joško Odak koji je dužnost gradonačelnika Knina obnašao do 2001. godine. Od 2001. do 2005. godine gradonačelnik Knina bio je Vinko Marić.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Od 2005. do 2015. godine, u dva i pol mandata gradonačelnica je bila Josipa Rimac. Nakon ostavke Josipe Rimac zbog odlaska u Hrvatski sabor, u rujnu 2015. godine, kao njen prvi zamjenik, dužnost gradonačelnika preuzima Nikola Blažević. Na lokalnim izborima za gradonačelnika održanima 2017. godine pobjeđuje Marko Jelić. Godine 1997. TVIK je ponovno pokrenuo proizvodnju. Riječ je o poduzeću koje je imalo i ima veliki značaj za Knin. Godine 2003. kninsku tvornicu kupila je grupacija DIV koja u rujnu 2013. godine otvara novi pogon tvornice uz ulaganje od 35 milijuna eura. U tvornici radi oko 500 radnika, podaci su iz 2015. godine.  U kolovozu 2005. godine svečano je otvoreno kninsko Veleučilište Marka Marulića koje danas ima tri stručna i jedan specijalistički studij. Od 2009. do 2011. godine obnovljena su pročelja, stolarija i krovišta ukupno 27 zgrada. Godine 2013. završena je obnova Tuđmanove i Zvonimirove, a 2015. Tomislavove ulice koja je uključivala i nove pločnike i hortikulturu. Godine 2011. svečano je na glavnom trgu otvoren Spomenik hrvatske pobjede Oluja '95., a 2015. na tvrđavi Muzej Oluja '95 te spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Godine 2015. posvećena je novoizgrađena crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Sve ovo vrijeme u Kninu je bio aktivan civilni sektor, a posebno su se svojim aktivizmom isprofilirale Udruga za osobe s invaliditetom Sveti Bartolomej, Gradsko društvo Hrvatskog Crvenog križa Knin, Udruga Zvonimir i Ekološka udruga Krka. Udruga Sveti Bartolomej sagradila je i novi objekt Poludnevnog boravka u kojem proces rehabilitacije prolaze korisnici iz cijele Dalmacije. Rad ove udruge ogledni je primjer u hrvatskim okvirima. Pozitivnom imidžu Knina posebno su u ovom razdoblju pridonijeli sportaši. Velike uspjehe, na državnoj i međunarodnoj razini, ostvarili su Taekwondo klub DIV Knin, MNK Kijevo Knin, Atletski klub Sveti Ante i ŠRD Krka. Godine 2016. otvoren je u Kninu novi prostor Narodne knjižnice Knin, a 2017. i novi Studentski dom Fra Luje Maruna.

== Gospodarstvo ==

Prema podacima [[Državni zavod za statistiku|Državnog zavoda za statistiku]] u gradu Kninu je na dan 31. ožujka 2013. godine bilo zaposleno 3327 ljudi od čega u javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju 1244 zaposlena, zatim u prerađivačkoj industriji 424 zaposlena, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 390 zaposlenih, u obrazovanju 382 zaposlena, u prijevozu i skladištenju 252, u trgovini na veliko i malo te popravku motornih vozila i motocikala 197, u građevinarstvu 92, u opskrbi vodom, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša 90, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 64, u ostalim uslužnim djelatnostima 37, u umjetnosti, zabavi i rekreaciji 30, u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja 29, u poslovanju nekretninama 22, u stručnim, tehničkim i znanstvenim djelatnostima 17, u informacijama i komunikacijama 15, u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 14, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 11 te u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 8. Jedini sektor u kojem nema zaposlenih je rudarstvo i vađenje.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Knin}}
{{div col|cols=3}}
* [[Milan Borjan]], kanadski nogometaš
* [[Dejan Borovnjak]], srpski košarkaš
* [[Miloš Degenek]], australsko-srpski nogometaš
* [[Branko Grčić]], hrvatski političar i ekonomist
* [[Matea Jelić]], hrvatska tekvandoašica
* [[Mirko Marjanović (političar)|Mirko Marjanović]], srpski političar
* [[Branko Miljuš]], hrvatski nogometaš
* [[Lovro Monti]], hrvatski političar i publicist
* [[Ilija Petković]], srpski nogometaš
* [[Jovan Rašković]], srpski političar
* [[Dinko Šimunović]], hrvatski književnik
* [[Radomir Vukčević]], hrvatski nogometaš
{{div col end}}

== Kulturne znamenitosti ==
[[Datoteka:Kninska tvrđava.JPG|mini|Kninska tvrđava]]
[[Datoteka:Grad Knin-tvrđava.JPG|mini|Kninska tvrđava]]
Među kulturnim znanostima ubrajaju se:&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
*[[Kninska tvrđava]] – Kninska tvrđava jedna je od najvećih i najstarijih europskih tvrđava. Njen najstariji dio, [[Kaštel Knin]] izgrađen je u drugoj polovici IX. stoljeća. Smještena je na južnom dijelu brda Spas i nalazi se 100 metara iznad grada Knina. Duga je 470 metara, a na najširem dijelu široka 110 metara. Obrambeni zidovi koji je opasuju sa svih strana u dužini od gotovo 2 kilometra mjestimično su visoki i do 20 metara. Kninska tvrđava se može podijeliti na pet dijelova: Gornji grad (Kaštel Knin), Srednji grad (Garišta), Donji grad, Bandjeru (Kaštel Lab) i postaju Belveder. Svaki od ovih dijelova tvrđave može se smatrati i samostalnim utvrđenim gradom. Iskustvo ulaska u ovo velebno zdanje koje je svjedočilo drevnoj i burnoj prošlosti – gotovo da je jednako ulasku u vremeplov.

*[[Brdo Spas]] (sjeverni dio) – Brdo na kojem su nađeni arheološki nalazi i nekropole iz prapovijesti te iz staroga i srednjeg vijeka. Mjesto s tisućama godina povijesti i još uvijek nedovoljno istraženo. Mjesto koje zrači mirom i izaziva strahopoštovanje.

*[[Kapitul]] – Kninski srednjovjekovni kaptol. Sjedište katedrale kninskoga biskupa.

*[[Biskupija (Biskupija)|Biskupija]] – U mjestu se nalaze ostaci pet srednjovjekovnih crkava (Crkvina, Stupovi, Bukorovića podvornica, Lopuška glavica, sv. Trojica) te nekropola stećaka. Mjesto u kojem je stolovao hrvatski biskup i gdje je po predaji ubijen kralj Zvonimir.

*[[Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine]] – Ranosrednjovjekovna crkva iz 9. stoljeća s najvećom nekropolom stećaka u Hrvatskoj.

* [[Burnum]] – Rimski vojni logor u kojem je boravila XX. legija.

*[[Manastir Krka]] – (Manastir sv. Arhanđela) Srednjovjekovni manastir, zadužbina Jelene Šubić, udovice hrvatskog kneza Mladena III. Šubića i sestre srpskog cara Dušana. Manastir posjeduje veliku i bogatu knjižnicu s velikim brojem povijesnih rukopisa, inkanabula i rijetkih knjiga.

*[[Uzdolje]] – Ostaci ranosrednjovjekovne crkve i nekropola sa stećcima.

*[[Glavaš (Dinarić)]] – Srednjovjekovna utvrda.

*[[Orlić (Biskupija)|Orlić]] – Ostaci rimske vile rustice.

*[[Kijevo]] – Ostaci kasnoantičke vile rustice.

*[[Plavno (Knin)|Plavno]] – Ostaci prethistorijske gradine, rimskog naselja te srednjovjekovne utvrde i crkve.

*[[Trošenj]]

*[[Nečven]]

*Rimske ceste 

*[[Rimski amfiteatar kod Burnuma]]

*[[Golubić]] – Ostaci antičke gradine i ranosrednjovjekovne crkve.

*[[Mokro Polje (Ervenik)|Mokro Polje]] – Srednjovjekovna Keglevića utvrda.

*[[Mokro Polje (Ervenik)|Mokro Polje]] – Ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola sa stećcima.

*[[Oton]] – Ostaci eneolitičke, antičke i srednjovjekovne gradine.

*[[Oton Bender]] – Ostaci ranosrednjovjekovne crkve.

*[[Pađene]] – Ostaci ranosrednjovjekovne crkve i nekropola sa stećcima.

*[[Polača kod Knina]] (Polača – Turić) – Ostaci srednjovjekovne crkve i nekropola sa stećcima.

*[[Strmica]] – Matasova utvrda.

*[[Vrpolje (Knin)]] – Ostaci kasnosrednjovjekovne crkve.

* [[Zečevo kod Knina]] – Srednjovjekovna utvrda.

== Crkve ==
[[Datoteka:Kninska crkva u izgradnji.JPG|mini|[[Crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu]]]]
[[Datoteka:Pravoslavna crkva u Kninu.JPG|mini|[[Saborni hram Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu|Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu]]]]
[[Datoteka:Knin 8.jpg|mini|[[Crkva sv. Ante u Kninu]]]]
*[[Crkva Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu]] – katolička crkva 
*[[Crkva sv. Ante u Kninu]] – katolička crkva
*[[Crkva sv. Jakova u Kninu]] – katolička crkva
*[[Crkva sv. velikomučenika Jurja u Kninskom Polju]] – pravoslavna crkva
*[[Saborni hram Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu|Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu]] – pravoslavna crkva
*[[Crkva sv. Josipa u Kninu]] – katolička crkva
*[[Crkva sv. Barbare u Kninu]] – katolička crkva

== Obrazovanje ==

U Kninu se nalaze dvije [[Osnovna škola|osnovne škole]] i dvije [[Srednja škola|srednje škole]]:

* OŠ &quot;Domovinske zahvalnosti&quot;
* OŠ &quot;Dr. Franje Tuđmana&quot;
* [[Srednja škola Lovre Montija|Srednja škola &quot;Lovre Montija&quot;]] s usmjerenjima opća [[gimnazija]], jezična [[gimnazija]], [[Ekonomija|ekonomska]], [[Poljoprivreda|poljoprivredni tehničari]] i [[Trgovina|trgovci]].

* [[SSŠ kralja Zvonimira|Srednja strukovna škola &quot;kralja Zvonimira&quot;]] s usmjerenjima: [[Računalni tehničar u strojarstvu|Računalni tehničar za strojarstvo]], [[strojarski tehničar|tehničar za elektroniku]], [[kuhar]]i, [[konobar]]i, [[Automobil|automehaničari]], [[frizer]]i.

* [[Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu|Veleučilište &quot;Marko Marulić&quot; u Kninu]] ima sljedeće studije:
**[[Trgovina|Trgovinsko poslovanje]] s [[poduzetništvo]]m
**[[Poljoprivreda]] [[krš]]a
**[[Prehrana|Prehrambena]] [[tehnologija]]
**[[Ekonomija|Ekonomski]] i normativni okvir [[Poduzetništvo|poduzetništva]]
Od ponovnog uvođenja [[Vojni rok u Hrvatskoj|vojnog roka u Hrvatskoj]] 2025., vojarna [[4. gardijska brigada &quot;Pauci&quot;|4. gardijske brigade Pauci]] u gradu određena je za mjesto služenja vojne obveze.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=I.K./Hina|date=2025-10-22|title=Anušić ističe da je vojna obveza dužnost građana: Otkriveni i detalji civilne službe|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/anusic-istice-da-je-vojna-obveza-duznost-gradana-otkriveni-i-detalji-civilne-sluzbe-20251022|access-date=2025-11-01|website=tportal.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Sport ==
* [[Datoteka:NovyKnin-2013-10-20-ArealOplocenka-Obrazek01.JPG|mini|Tenisko igralište u Kninu]][[Datoteka:NovyKnin-2019-07-20-Dopoledne03-Dvouclenne tymy obr03.jpg|mini|Novi Knin]][[NK Dinara Knin|Nogometni klub Dinara]] Gradski nogometni klub, član Županijske nogometne lige. dresovi: crveni, osnovan 1913. god.
* [[MNK Kijevo Bilić-Erić Security Knin|Malonogometni klub &quot;Kijevo Bilić-Erić Security&quot; Knin]], član 1. HMNL, osnovan 1997. god.
* MNK Knin
* [[ŽRK Knin|Ženski rukometni klub Knin]] Gradski rukometni klub, član 2. ŽRL, dresovi: crveni, osnovan 1998. god.
* [[RK Knin 95|Rukometni klub &quot;Knin 95&quot;]], osnovan 1996. god.
* [[KK Knin|Košarkaški klub &quot;Knin&quot;]], osnovan 1997. god.
* Šahovski klub Knin, osnovan 1997. god.
* Taekwondo klub DIV Knin, osnovan 1997. god.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.taekwondo-knin.hr/ |title=Taekwondo klub Knin, službene stranice |archive-url=https://web.archive.org/web/20111126001606/http://www.taekwondo-knin.hr/ |archive-date=26. studenoga 2011. |access-date=20. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;
* Taekwondo klub Olympic
* Karate klub &quot;Tigar&quot; Knin, osnovan 2000. god.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.karate-tigar.hr/ |title=Karate klub Tigar, službene stranice |archive-url=https://web.archive.org/web/20140517191137/http://karate-tigar.hr/ |archive-date=17. svibnja 2014. |access-date=20. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;
* Karate klub Knin
* [[OK Mladost 2000 Knin|Odbojkaški klub &quot;Mladost 2000&quot; Knin]], član 2. HOL – Jug, osnovan 2000. god.
* Atletski klub &quot;Sveti Ante&quot; Knin, osnovan 2000. god.
* [[Kuglački klub Knin]], osnovan 1999. god.
* [[boćarski klub Zrinski|Boćarski klub &quot;Zrinski&quot;]] Knin, osnovan 1999. god.
* Stolnoteniski klub Knin, osnovan 1999. god.
* Streljački klub &quot;Zvonimirovi strijelci&quot; Knin, osnovan 2000. god.
* [[Hrvatsko planinarsko društvo Dinara|Planinarsko društvo &quot;Dinara&quot;]], osnovano 1954. god.&lt;ref&gt;[http://www.pu-dinara.hr PU Dinara, službene stranice]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;
* Planinarsko društvo Troglav
* Športsko-ribolovno društvo &quot;Krka&quot;, osnovano 1997. god.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sru-krka.hr/ |title=ŠRU Krka, službene stranice |archive-url=https://web.archive.org/web/20081017092246/http://www.sru-krka.hr/ |archive-date=17. listopada 2008. |access-date=20. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;
* Društvo sportske rekreacije &quot;Sport za sve&quot;, osnovano 1999. god.
* Lovačka udruga &quot;Dinara&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.lu-dinara.hr/ |title=LU Dinara, službene stranice |archive-url=https://web.archive.org/web/20140517162424/http://lu-dinara.hr/ |archive-date=17. svibnja 2014. |access-date=20. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;
* Fitness club Fortis

==Neprofitne organizacije==

* [[Datoteka:HPD Dinara.jpg|mini|HPD Dinara Knin]]Gradsko društvo Hrvatskog Crvenog križa Knin
* Udruga osoba s invaliditetom Sveti Bartolomej
* Udruga Zvonimir
* Ekološka udruga Krka
* Koordinacija braniteljskih udruga grada Knina
* KUD Kralj Zvonimir - posvećen je očuvanju i izvođenju tradicijskih običaja Knina; promiče kulturnu baštinu kninskog kraja ([[Ojkanje|Ojkalica]], [[Pikuća|Pikuća i pala]], Biračko kolo uz pjevanje, [[Nijemo kolo|Nijemo kolo)]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=31. susret hrvatskih folklornih ansambala i izvornih skupina, Županja, 24. kolovoza 2024.g.|url=https://www.hrsk.hr/admin/uploads/doc/1724416926624_PROGRAMSKA_31._shfais.pdf|url-status=live|access-date=2024-12-27|website=Hrvatski sabor kulture}}&lt;/ref&gt;
* HKD Napredak Knin
* Udruga Scientia Populo
* Udruga Atribut
* Udruga Porta
* Udruga Carza

== Gradovi prijatelji ==
* [[Solin]] (od [[15. rujna]] [[1996.]])
* [[Zagreb]] (od [[13. lipnja]] [[2006.]])
* [[Tomislavgrad]] (od [[8. srpnja|08. srpnja]] [[2014.]])
* [[Biograd na Moru|Biograd na moru]] (od [[15. siječnja]] [[2015.]])
* [[Nin]] (od [[15. siječnja]] [[2015.]])
* [[Vukovar]] (od [[12. lipnja]] [[2015.]])

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Knin – city view from fortress (2020) 2.jpg|Knin – pogled s tvrđave
Datoteka:Knin Croatia 01.jpg|Knin s tvrđave
Datoteka:City of Knin.jpg|Grad Knin
Datoteka:Knin, pogled sa tvrđave 2.jpg|Pogled s tvrđave
Datoteka:Panorama Knina sa tvrđave.jpg|Panorama Knina s tvrđave
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
{{WProjekti 
|commons= 
|commonshr= 
|commonscat= Knin
|commonscathr= Knin
}}

* [http://www.knin.hr Službene stranice grada Knina] knin.hr
* [http://www.tz-knin.hr Turistička zajednica Grada Knina]

{{Knin}}
{{GiO ŠKŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Knin| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Šibensko-kninskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Knina| ]]</text>
      <sha1>0v07zfq5cu0z8jlem6u2n69r0zn025d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Hrvatska povijest</title>
    <ns>10</ns>
    <id>13925</id>
    <revision>
      <id>7479230</id>
      <parentid>7419437</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:34:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ class=noviewer</comment>
      <origin>7479230</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4992" sha1="dce27tki8vex81zplfq38rgauusfu5m" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;border:1px solid #faa;&quot;
|- 
| style=&quot;text-align:center;&quot; | [[Slika:Coat of arms of Croatia.svg|75px|class=noviewer notpageimage]]
Ovaj članak dio je niza o&lt;br /&gt;'''[[Hrvatska povijest|povijesti Hrvatske]]'''
|-
|
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;padding:3px; border:1px solid #a2a9b1;&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;&quot; style=&quot;font-weight:bold; padding:0 0 0 1px;&quot;&gt;Hrvatska prije Hrvata&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;text-align:left;margin:0 6px;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
|[[Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata|Hrvatska prije dolaska Hrvata]]
|-
|[[Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti|Hrvatski prostor u prapovijesti]]
|-
|[[Hrvatski povijesni prostor u antici|Hrvatski prostor u antici]]
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;padding:3px; border:1px solid #a2a9b1;&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;&quot; style=&quot;font-weight:bold; padding:0 0 0 1px;&quot;&gt;Rana povijest Hrvata&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;margin:0 6px;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
[[Bijeli Hrvati]]
|-
|[[Bijela Hrvatska]]
|-
|[[Podrijetlo Hrvata]]
|-
|[[Dolazak Hrvata]]
|-
|[[Pokrštenje Hrvata]]
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;padding:3px; border:1px solid #a2a9b1;&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;&quot; style=&quot;font-weight:bold; padding:0 0 0 1px;&quot;&gt;Srednji vijek&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;margin:0 6px;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
|[[Srednjovjekovna hrvatska država]]
|-
|-
|[[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonska Hrvatska]]
|-
|[[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorska Hrvatska]]
|-
|[[Crvena Hrvatska]]
|-
|[[Neretvanska kneževina|Paganija]] • [[Humska zemlja|Zahumlje]] • [[Travunija]]
|-
|[[Istarska marka]]
|-
|[[Hrvatsko Kraljevstvo (925. – 1102.)|Doba narodnih vladara]]
|-
|[[Hrvatsko Kraljevstvo (1102. – 1526.)|Personalna unija s Ugarskom]]
|-
|[[Mletačka Dalmacija]]
|-
|[[Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku|Srednjovjekovna bosanska država]]
|-
|[[Dubrovačka Republika]]
|-
|[[Poljička Republika]]
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;padding:3px; border:1px solid #a2a9b1;&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;&quot; style=&quot;font-weight:bold; padding:0 0 0 1px;&quot;&gt;Habsburška Monarhija&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;margin:0 6px;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
|[[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]]
|-
|[[Hrvatska pod Habsburgovcima|Pod Habsburgovcima]]
|-
|[[Hrvatsko Kraljevstvo (1527. – 1868.)|Od Cetinskoga sabora do Hrvatsko-ugarske nagodbe]]
|-
|[[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|Osmanska vlast]]
|-
|[[Vojna krajina]]
|-
|[[Kraljevina Slavonija]]
|-
|[[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|Mletačka vlast]]
|-
|[[Kraljevina Dalmacija]]
|-
|[[Hrvatske zemlje pod francuskom vlašću|Francuska vlast]]
|-
|[[Ilirske pokrajine]]
|-
|[[Hrvatski narodni preporod|Narodni preporod]]
|-
|[[Hrvatska u Revoluciji 1848.|Revolucija 1848.]]
|-
|[[Markgrofovija Istra]]
|-
|[[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedna Kraljevina]]
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;padding:3px; border:1px solid #a2a9b1;&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;&quot; style=&quot;font-weight:bold; padding:0 0 0 1px;&quot;&gt;Prvi svjetski rat&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;margin:0px 6px;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
|[[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu]]
|-
|[[Država Slovenaca, Hrvata i Srba]]
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;padding:3px; border:1px solid #a2a9b1;&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;&quot; style=&quot;font-weight:bold; padding:0 0 0 1px;&quot;&gt;Versajska Jugoslavija&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;margin:0 6px;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
|[[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji]]
|-
|[[Banovina Hrvatska]]
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;padding:3px; border:1px solid #a2a9b1;&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;&quot; style=&quot;font-weight:bold; padding:0 0 0 1px;&quot;&gt;Drugi svjetski rat&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;margin:0 6px;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
|[[Nezavisna Država Hrvatska]]
|-
|[[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilački pokret]]
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;padding:3px; border:1px solid #a2a9b1;&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;&quot; style=&quot;font-weight:bold; padding:0 0 0 1px;&quot;&gt;Socijalističko razdoblje&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;margin:0 6px;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
|[[Socijalistička Republika Hrvatska|Hrvatska u drugoj Jugoslaviji]]
|-
|[[Hrvatsko proljeće]]
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;padding:3px; border:1px solid #a2a9b1;&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;&quot; style=&quot;font-weight:bold; padding:0 0 0 1px;&quot;&gt;Neovisna Hrvatska&lt;/div&gt;
&lt;div class=&quot;mw-collapsible-content&quot; style=&quot;margin:0 6px;&quot;&gt;
{| cellpadding=&quot;0&quot; cellspacing=&quot;0&quot;
|-
|[[Domovinski rat]]
|-
|[[Povijest neovisne Hrvatske]]
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
|}&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Skupni povijesni predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dce27tki8vex81zplfq38rgauusfu5m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Salzburg</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14143</id>
    <revision>
      <id>7479257</id>
      <parentid>7317012</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:02:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj →  Franj</comment>
      <origin>7479257</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14829" sha1="ebx9vp2jypfb1cehglxfqk0qpwe0otc" xml:space="preserve">{{dz|[[Salzburg (austrijska savezna država)]]|[[Savezne države Austrije|austrijsku saveznu državu]]}}
{{Naselje
| ime = Salzburg
| ime_genitiv = Salzburga
| izvorno_ime = Såizburg
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama = SalzburgerAltstadt02b.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Salzburg, jezgra starog grada

| slika_zastava = Banner Salzburg (Stadt).svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = AUT Salzburg (Stadt) COA.svg
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 47
| širina-minute = 48
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 13
| dužina-minute = 2
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|AUT}}
| lokacija1_ime  =[[Austrijske savezne države|Austrijska savezna država]]
| lokacija1_info ={{Z+X|ASD-SALZ}}
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Bernhard Auinger]]
| stranka_vođe = [[SPÖ]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 65,678 km²
| površina_kopna = 
| površina_vode = 
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =
| visina_izvor =
| visina_max = 424 m 
| visina_min = 

| stanovništvo_godina = 2009.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 147.685
| stanovništvo_gustoća = 2249 /km²
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = 
| utc_pomak = 
| vremenska_zona_DST = 
| utc_pomak_DST = 
| poštanski_broj = AT-5020, 5023, 5026, 5061, 5071, 5081, 5082 
| pozivni_broj =+43 662
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime = 
| prazno_info = 
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.stadt-salzburg.at www.stadt-salzburg.at]

| slika_karta =
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj Salzburga u Austriji
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =Austrija

| bilješke =

}}
[[Datoteka:Katedrala, Salzburg - zapad.jpg|mini|200px|Pročelje katedrale]]
'''Salzburg''' ([[bavarski]]: {{Audio|Salzburg.ogg|Såizburg}} ili '''Solnograd''', [[Statutarni grad (Austrija)|statutarni grad]] u [[Austrija|Austriji]] i središte istoimene [[Salzburg (austrijska savezna država)|savezne države]]. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s [[Njemačka|Njemačkom]]. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se '''Solnograd''', a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.&lt;ref&gt;(): [https://volksgruppen.orf.at/hrvati/stories/3035329/ '' Šport. Pichler/Erler dobili naticanje parov''] ORF Visti. Pristupljeno 23. veljače 2020.&lt;/ref&gt;

U okolici Salzburga nalaze se [[rudnik|rudnici]] soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. [[Hrvatski]] (i [[slovenski]]) naziv za taj grad je ''Solnograd'' jer [[njemačka]] riječ &quot;salz&quot; znači &quot;[[soli|sol]]&quot;. Ime grada u doslovnom prijevodu znači &quot;dvorac ili tvrđava od '''soli'''&quot;

Stari grad Salzburg (''Altstadt''), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od [[Alpe|Alpa]]. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim [[Rim]]om. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u [[barok]]ni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad [[Wolfgang Amadeus Mozart|W. A. Mozarta]] i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo. 

== Povijest ==

Prvi tragovi naseljenosti ovog područja sežu u [[neolit]], a oko [[1000. pr. Kr.]] osvajaju ga [[Iliri]], da bi ga od [[6. st. pr. Kr.]] naselili [[Kelti]]. Od [[15. pr. Kr.]] na obali rijeke [[Salzach]] nastao je [[Rimsko Carstvo|rimski]] grad '''Juvavum'''. U 5. st. dobio je [[samostan]], a [[699.]] godine bavarski vojvoda ga poklanja biskupu [[Worms]]a Rupertu Salzburškom (Sveti Rupert Salzburški). Grad se prvi put pod imenom &quot;Salzburg&quot; spominje [[755.]] godine, a [[739.]] godine postao je prijestolnicom dijaceze. Od tada je Salzburg grad država kojim upravljaju izborni prinčevi-biskupi. 

Godine 1077. nadbiskup [[Gerbhard]] izgradio je utvrdu ''[[Hohensalzburg]]''. U 17. stoljeću u gradu su nikle brojne [[barok]]ne građevine, osobito za vrijeme vladavine nadbiskupa [[Wolf Dietrich von Raitenau|Wolfa Dietricha von Raitenaua]], Markusa Grafa von Hohenemsa Sittikusa i Parisa grafa von Lodrona.

Godine [[1731.]] nadbiskup [[Leopold Anton von Firmian]] izdao je edikt kojim protjeruje [[protestant]]e iz grada. Njihove posjede je konfiscirala crkva, a protestanti su se uputili na iscrpljujući marš prema sjevernim njemačkim protestantskim zemljama. 12.000 Salzburžana je primio [[Fridrik Vilim I. Pruski]], a ostali su odselili u [[Debrecin]] ([[Mađarska]]) i [[Banat]] ([[Srbija]]) u tadašnjoj [[Ugarska|Ugarskoj]]. Malene grupice su dospjele do [[Nizozemska|Nizozemske]], [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]], ali i [[Georgia|Georgije]] u [[SAD]]-u (tada britanska kolonija).

Od 1772. do 1803., za vladavine nadbiskupa Jerolima (Hieronymusa) von Colloreda, Salzburg je bio središte [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Godine 1803. završava vladavina prinčeva-nadbiskupa i grad dolazi pod vlast nadvojvode [[Toskana|Toskane]], Ferdinanda III. Već 1805. godine anektirala ga je [[Austrija]], zajedno s [[Berchtesgaden]]om. Nakon austrijskog poraza kod [[Wagram]]a, od 1809. do 1816. godine bio je pripojen [[Bavarska|Bavarskoj]], ali je nakon [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] ponovno vraćen Austriji. 

Od 1860-ih grad se širi daleko izvan starih gradskih zidina, a 7. lipnja 1935. godine gradske su vlasti anektirale okolne općine i od tada se gradsko područje prostire na površini od 8,79 x 24,9 km², te mu je broj stanovnika porastao s 40.232 na 63.275.

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] [[nacisti]] su u Salzburgu uništili [[sinagoga|sinagogu]] i sustavno progonili [[Židovi|Židove]]. U gradskoj je okolici ustanovljen logor za ratne zarobljenike iz [[SSSR]]-a, ali i zloglasni [[koncentracijski logor]] KZ Salzburg-Maxglan gdje su većinom bili zatvarani [[Romi]]. U [[Saveznici|savezničkom]] je bombardiranju uništeno preko 7.600 kuća i ubijeno oko 550 stanovnika. [[Američka vojska]] je ušla u grad 5. svibnja 1945. godine i grad je postao prijestolnicom austrijske savezne države Salzburg.

Dana [[27. siječnja]] 2006. grad je obilježio 250 godina od rođenja [[Wolfgang Amadeus Mozart|W. A. Mozarta]] zvonjavom svih 35 crkvenih tornjeva točno u 8 sati, a proslava se nastavila cijele godine.

U Salzburgu je Sveučilište u Salzburgu, sveučilište [[Alma Mater Europaea]] i sjedište [[Europska akademija znanosti i umjetnosti|Europske akademije znanosti i umjetnosti]]

Član zemaljske vlade austrijske pokrajine Salzburga, g. Ponngruber, u zajednici [[Hrvati u Austriji|Hrvata u Austriji]] zapamćen je po velikog zalaganju za njih za vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH. Osobito se je angažirao oko prognanika i izbjeglica u ovom gradu, a skrbi je nastavio i poslije rata. Zaslugom g. Ponngrubera Hrvati su ušli u gradski Jugendbeirat, što bez pomoći osobe njegovog utjecaja ne bi bilo moguće. Za sve to hrvatski predsjednik Franjo Tuđman ga je odlikovao.&lt;ref&gt;[http://www.prozor-rama.org/printajme.aspx?a=602 Održana veličanstvena Ramska večer u Henndorfu kod Salzburga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140821162634/http://www.prozor-rama.org/printajme.aspx?a=602 |date=21. kolovoza 2014. }}, Općina Prozor-Rama, www.prozor-rama.org, 11. prosinac 2011., pristupljeno 21. kolovoza 2014.&lt;/ref&gt;&lt;!-- ima li gdje točno puno ime i prezime? --&gt;

== Znamenitosti ==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Povijesno središte Salzburga
|slika = Salzburg aerial view.jpg
|godina = [[1996.]] &lt;small&gt;(20. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 784
|država = {{Z|AUT}} 
|karta = 
|karta-oznaka = Salzburg
|oznaka-položaj = 
|koordinate = 
|karta-opis = 
}}

[[Datoteka:Festung Hohesalzburg vom Gaisberg.jpg|mini|''[[Festung Hohesalzburg]]'' iznad Salzburga]]

=== Stari grad ===
[[Datoteka:Most Staatsbrücke, Salzburg - jugozapad.jpg|mini|Most ''Staatsbrücke'' preko rijeke [[Salzach]]]]
Stari grad je 1996. godine upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] zbog iznimnog bogatstva arhitekture crkvenog grada države od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], preko [[barok]]a do 19. stoljeća, koja je primjer susreta južne i sjeverne Europe. Osim spomenute rodne kuće W. A. Mozarta (''Mozart Geburtshaus''), u starom gradu se nalaze:
* [[Salzburška katedrala]] (''Salzburger Dom'')
* [[utvrda Hohensalzburg]] (''Festung Hohensalzburg''), jedan od najvećih dvoraca u Europi, izgrađen na brdu iznad grada s kojeg se pruža pogled na cijeli grad.
* franjevačka crkva (''Franziskanerkirche'')
* groblje sv. Petra  (''Petersfriedhof'')
* benediktinska [[opatija Nonnberg]]
* stara rezidencija izbornih prinčeva-nadbiskupa (''[[Salzburger Residenz]]'')
* Sveučilište u Salzburgu
* sveučilište [[Alma Mater Europaea]]
* [[Europska akademija znanosti i umjetnosti]]
* sveučilišna crkva
* gradska vrata ''Siegmundstor''
* slavna ulica ''Getreidegasse''
* glavni trg ''Residenzplatz''

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Salzburger Dom.jpg|Unutrašnjost [[Salzburška katedrala|Salzburške katedrale]] ([[Vincenzo Scamozzi]])
Datoteka:Hohensalzburg 2 1900.jpg|[[Utvrda Hohensalzburg]] 1900.
Datoteka:2163 - Salzburg - Stift Nonnberg.JPG|[[Opatija Nonnberg]]
Datoteka:2046 - Salzburg - Residenzplatz - Residenz.JPG|''[[Salzburger Residenz]]''
&lt;/gallery&gt;

=== Ostale znamenitosti ===
* [[Palača Mirabel]] s cvjetnim vrtovima
* Groblje sv. Sebastijana (''Sebastiansfriedhof'')
* [[Rokoko]] [[palača Leopoldskron]] u južnom djelu općine. Mnoge scene iz filma [[Moje pjesme, moji snovi (1965)]] snimljene su ovdje, većinom na jezeru.
* [[Hellbrunn]] s dvorcima i parkovima
* Salzburg Zoo u četvrti Anif
* [[Hangar-7]]

&lt;gallery&gt;
Datoteka:1806 - Salzburg - Schloss Mirabell.JPG|[[Palača Mirabel]] s cvjetnim vrtovima
Datoteka:1813-1814a - Salzburg - Schloss Mirabell.jpg|Fasada palače
Datoteka:Schloss leopoldskron gross.jpg|[[Palača Leopoldskron]]
Datoteka:Wasserschloss Anif 03.jpg|Dvorac Anif
&lt;/gallery&gt;

== Slavni stanovnici ==
{| cellpadding=&quot;10&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* [[Wolfgang Amadeus Mozart]], [[skladatelj]] 
* [[Christian Doppler]], [[fizičar]] i tvorac teorije [[akustika|akustike]] ([[Dopplerov efekt]])
* [[Josef Mohr]], skladatelj
* [[Oton I. Grčki]], kralj [[grčka|Grčke]]
* [[Hans Makart]], [[slikar]]
* [[Theodor Herzl]], državnik
* [[Stefan Zweig]], [[spisatelj]] 
* [[Maria von Trapp]], nadahnuće za film [[Moje pjesme, moji snovi (1965)]]

||
* [[Thomas Bernhard]], spisatelj
* [[Herbert von Karajan]], [[dirigent]]
* [[Udo Ludwig]], [[antropolog]]
* [[Roland Ratzenberger]], pilot [[Formula 1|Formule 1]]
* [[Joseph Leutgeb]], francuski glazbenik
* [[Klaus Ager]], skladatelj
* [[Alex Jesaulenko]], [[nogomet]]aš
* [[Georg Trakl]], spisatelj
|}

[[Slika:Salzburg Altstadt Panorama.jpg|mini|800px|center|Panorama grada s Moenchsberga]]
[[Datoteka:Salzburg panorama.jpg|mini|center|800px|Panorama starog grada s utvrde]]


== Gradovi prijatelji ==

Graz je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
{| cellpadding=&quot;10&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{Z|FRA}} [[Reims]] ([[Francuska]]), od [[1964.]]
* {{Z|SAD}} [[Atlanta]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), od [[1967.]]
* {{Z|ITA}} [[Verona]] ([[Italija]]), od [[1973.]]
||
* {{Z|NIK}} [[León (Nikaragva)|León]] ([[Nikaragva]]), od [[1984.]]
* {{Z|NJE}} [[Dresden]] ([[Njemačka]]), od [[1991.]]
* {{Z|JAP}} [[Kawasaki]] ([[Japan]]), od [[1992.]]
||
* {{Z|ITA}} [[Meran]] ([[Italija]]), od [[2000.]]  
* {{Z|KIN}} [[Šangaj]] ([[Kina]]), od [[2004.]]
* {{Z|POR}} [[São João da Madeira]] ([[Portugal]]), od [[2007.]]
|}

==Šport==
''Kontakt tika-taka kup'' održava se od 2017. i najveći je malonogometni turnir u Salzburgu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Salzburg (Stadt)}}

* [http://www.salzburg.eu/en www.salzburg.eu] {{Webarchive|url=http://arquivo.pt/wayback/20141206001847/http%3A//www.salzburg.eu/en/ |date=6. prosinca 2014. }} – Salzburg informacije
* [http://www.salzburg.info/en/  Turistička zajednica Salzburga]
* [http://www.salzburg-umgebung.com/englisch/home.htm Regija Salzburg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114034818/http://salzburg-umgebung.com/englisch/home.htm |date=14. studenoga 2007. }}
* [http://www.salzburg.city-map.at/  Salzburški turistički vodič] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100911215325/http://www.salzburg.city-map.at/ |date=11. rujna 2010. }}

{{KotariDržaveSalzburg}}
{{Svjetska baština u Austriji}}
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]]
[[Kategorija:Statutarni gradovi Austrije]]
[[Kategorija:Salzburg| ]]</text>
      <sha1>ebx9vp2jypfb1cehglxfqk0qpwe0otc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Virovitica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14421</id>
    <revision>
      <id>7479252</id>
      <parentid>7461261</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:00:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479252</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63649" sha1="8i4gd7qo2i8mfsit2pdnke3nzjmeqc5" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Virovitica
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Virovitica (grb).gif
|članak o grbu    = [[Grb grada Virovitice]]
|zastava          = Vlag virovitica.gif
|slika            = Naslovna Virovitica.jpg
|opis slike       = S lijeva nadesno: Gradsko kazalište Virovitica, Prva hrvatska stambena štedionica (danas zgrada FINA-e), crkva Sv. Roka, [[Dvorac Pejačević u Virovitici|Dvorac Pejačević]]-Schaumburg-Lippe-Drašković, Gradska uprava, Gimnazija Petra Preradovića, Trg dr. Franje Tuđmana, Schubertova kuća, Spomenik &quot;Rodoljubu&quot; i u pozadini stoljetna kuća Ivana Dobravca Plevnika 
|županija         = {{Z+X|VPŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Ivica Kirin]] ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|predsjednik vijeća = Lahorka Weiss ([[HDZ]])
|naselja          = [[#Gradska naselja|10 gradskih naselja]]
|površina         = 170,7
|površina uža     = 38,1
|visina           = 
|z. širina        = 45.84
|z. dužina        = 17.4
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 19302
|stanovništvo uže = 13486
|svetac           = [[Sveti Rok]]
|dan              = [[16. kolovoza]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 33000 Virovitica
|pozivni broj     = +385 (0)33
|autooznaka       = VT
|web              = {{URL|https://virovitica.hr/}}
|bilješke         = 
}}
[[Datoteka:Virovitica iz 17. stolje a.jpg|mini|desno|250px|Virovitica u 17. stoljeću]]
'''Virovitica''' je [[grad]] na sjeveroistočnom dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]], a na sjeverozapadnom dijelu [[Slavonija|Slavonije]], te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravske županije]]. Smještena je na sjeveroistoku Hrvatske u nizinskom i ravničarskom području. Virovitica predstavlja krajnji zapadni dio [[Slavonija|Slavonije]], tj. graniči s dijelom koji nosi ime [[Podravina]] (uglavnom područje Pitomače, Đurđevca, Novigrada). 
 
Ime ''Virovitica'' kao magna villa Wereucha pojavljuje se prvi puta [[1234.]] godine u [[Koloman]]ovoj povelji kojom je Virovitica dobila titulu samostalnog kraljevskog trgovišta. Očito je želja vladara bila privući strane obrtnike, trgovce i službenike u grad dajući njegovim stanovnicima ovlasti uz daleko manje obveze i plaćanja, koja su bili dužni davati. Geoprometni položaj i smještaj Virovitice kroz njezinu povijest, a pogotovo danas, određen je križištem dvaju važnih hrvatskih i europskih prometnih smjerova: nizinom Drave longitudinalno od zapada prema istoku i iz srednjeg Panonskog prostora transverzalno prema jugu. Na tako važnom križištu logično je nastajanje i jačanje trgovišta i grada, koji je obavljao važne središnje funkcije za širu okolicu. Osobito je važna, za smještaj Virovitice, povoljnost prijelaza [[Drava|Drave]] na smjeru [[Barcs]] (HU) – Terezino Polje – Virovitica. Središnja godišnja manifestacija je [[Rokovo u Virovitici]].

== Etimologija imena grada ==
U [[latinski jezik|latinskim]] pisanim ispravama u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], Virovitica se spominje u obliku ''Wereuce'', ''Wereuche'', ''Veruche'' ili ''Verouche'', pa se opravdano drži da se na jeziku tadašnjih hrvatskih starosjedilaca izgovarala [Verevče]. Taj naziv dobila je najvjerojatnije prema potoku koji je silazio s obližnje [[Bilogora|Bilogore]] i proticao pored samoga naselja. Isti potok zove se danas Ođenica, a zabilježen je i kao Odžin potok. Na starijim kartama potok nosi ime Odčenska rijeka. Stoga neće biti sigurna hipoteza o nekom hodži koji je na tom potoku imao vodenicu.

Da se naziv Verevče u predtursko doba odnosio na naselje i potok, dokazuje povelja iz [[1248.]], a to se kasnije ponavlja u više navrata. Tako npr. [[1508.]] za virovitički franjevački samostan kaže se u jednoj ispravi da se nalazi ''in opido Werewcze prope fluvio Werewcze'' (u gradu Verevče kraj rijeke Verevče). Podrijetlo toga hidronima očito je praslavensko i označuje svojstvo ove vode kao nemirne i virovite. Osnutkom naselja taj hidronim usvojen je kao toponim, a to je uobičajeno u svim našim krajevima. Prema tome ime grada Virovitice tijekom srednjega vijeka glasilo je Verevče ili Verevca i taj naziv nastao je prema ranije postojećem hidronimu potoka, koji je tuda protjecao. Na velikoj karti Slavonije od Laziusa iz [[1556.]] grad je označen kao Werewcze, a naziv Virovitica (Virouiticza) susrećemo prvi put u Vramčevoj kronici, dok se dalje u većini povijesnih isprava spominje u obliku ''Werowiticza'', ''Werouitiza'' ili ''Verovitiza''.

== Stanovništvo ==
Grad Virovitica se sastoji od 10 naselja, a to su: [[Čemernica (Virovitica)|Čemernica]], [[Golo Brdo (Virovitica)|Golo Brdo]], [[Jasenaš]], [[Korija]], [[Milanovac (Virovitica)|Milanovac]], [[Podgorje (Virovitica)|Podgorje]], [[Rezovac]], [[Rezovačke Krčevine]], [[Sveti Đurađ (Virovitica)|Sveti Đurađ]] i Virovitica.

Kretanje stanovništva u gradu Virovitici od 1857. do 2011. prema podacima [[Državni zavod za statistiku|Državnog zavoda za statistiku]]:

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right&quot;
|- style=&quot;background-color:#efefef&quot;
! align=&quot;center&quot; | Godina || align=&quot;center&quot; | Broj stanovnika
|-
| [[1857.]] || 4.869
|-
| [[1869.]] || 6.356
|-
| [[1880.]] || 6.540
|-
| [[1890.]] || 7.762
|-
| [[1900.]] || 8.980
|-
| [[1910.]] || 9.682
|-
| [[1921.]] || 11.234
|-
| [[1931.]] || 13.088
|-
| [[1948.]] || 13.222
|-
| [[1953.]] || 15.136
|-
| [[1961.]] || 17.578
|-
| [[1971.]] || 19.367
|-
| [[1981.]] || 20.905
|-
| [[1991.]] || 22.931
|-
| [[2001.]] || 22.618
|-
| [[2011.]] || 21.291
|-
| [[2021.]] || 19.302
|}

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Virovitica |p1857=4869 |p1869=6356 |p1880=6540 |p1890=7762 |p1900=8980 |p1910=9682 |p1921=11243 |p1931=13088 |p1948=13222 |p1953=15136 |p1961=17578 |p1971=19367 |p1981=20905 |p1991=22931 |p2001=22618 |p2011=21291 |p2021=19302 |napomena=Nastala iz stare općine Virovitica. Sadrži dio podataka općine Lukač u 1921. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Virovitica |p1857=4093 |p1869=5501 |p1880=5379 |p1890=6175 |p1900=6688 |p1910=7025 |p1921=9366 |p1931=8701 |p1948=8051 |p1953=9411 |p1961=11696 |p1971=13032 |p1981=14991 |p1991=16167 |p2001=15589 |p2011=14688 |p2021=13486 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova naselja u samostalna naselja Čemernica, Golo Brdo, Milanovac, Požari i Sveti Đurađ te dijela područja u naselje Podgorje. Sadrži podatke za naselja Korija u 1869. i u 1921., a za naselja Brezik, Golo Brdo i Sveti Đurađ u 1921. Do 1961. sadrži podatke za naselje Podgorje, a u 1981. podatke za naselje Čemernica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Povijest ==
[[Datoteka:Kolomanova povelja 1234.jpg|mini|lijevo|250px|Kolomanova povelja]]
Najstarije naseobine ljudi na području današnje Virovitice nalazimo u obližnjem brdskom zaleđu Bilogore. Prema tim pokazateljima tu su obitavali najstariji [[Paleolitik|paleolitski]] ljudi. Bili su lovci, sakupljači hrane, a kretali su se širokim prostranstvima između Bilogore i [[Drava|rijeke Drave]]. Oko današnje Virovitice u [[pretpovijest|pretpovijesno]] vrijeme živjela su [[Iliri|ilirsko]] panonska plemena. O tim se plemenima ima spoznaje samo preko [[arheologija|arheoloških]] nalaza.&lt;ref name=&quot;Reponj&quot;&gt;[http://www.virovitica.hr/grad/povijest-grada-virovitice/ Virovitica.hr] Povijest grada Virovitice. Autor: Danijel Reponj. Pristupljeno: 8. ožujka 2012.&lt;/ref&gt; Pouzdanije podatke o plemenima i naseljima iz ovog kraja se ima od [[antika|antičkih]] [[zemljopisac]]a.&lt;ref name=&quot;Reponj&quot;/&gt; Biocenoze koje su dominirale ovim krajem bile su velike [[hrast]]ove šume koje su zauzimale velike površine te [[močvara|močvare]] kroz koje je ljudima bilo gotovo nemoguće prolaziti.&lt;ref name=&quot;Reponj&quot;/&gt; 
Od [[6. stoljeće|šestog stoljeća]] bilježi se dolazak [[Slaveni|Slavena]] i [[Avari|Avara]] te pobjedu [[Hrvati|Hrvata]] nad Avarima. Od tog događaja na [[međurječje|prostoru]] između [[Sava|Save]] i Drave dominiraju Slaveni.&lt;ref name=&quot;Reponj&quot;/&gt;

Godina „rođenja“ Virovitice je [[1234.]] godina. Tada je slavonski herceg [[Koloman]], sin kralja [[Andrija II.|Andrije II.]] i brat [[Bela IV.|Bele IV.]], Virovitici izdao povelju kojom je tadašnje naselje dobilo status povlaštenog [[trgovište|trgovišta]] s odgovarajućim slobodama, odnosno, virovitičkim došljacima podaren je status građana slobodnog [[grad]]a. Povelja je bila iznimno značajna u dobivanju punopravnog statusa srednjovjekovnoga grada, u vrijeme kada slična prava nisu imala mnoga mjesta u Slavoniji. U tom je vremenu Virovitica uživala iznimno značajan položaj pa su je često za posjećivanje, čime se potkrepljuje već navedena tvrdnja, koristili kraljevi iz kuće [[Arpadovići|Arpadovića]] koji su tu imali i svoj sezonski [[dvorac]]. Istodobno, u Virovitici i oko nje, [[Koloman II.]] imao je svoje velike [[posjed]]e. Današnji [[Zagreb]], povijesno [[Gradec (Zagreb)|Gradec]], „papirnato“ je zaživio u Virovitici. Povijest bilježi da je kralj [[Bela IV.]] bježeći pred [[Mongolsko Carstvo|Mongolima]] prema [[Trogir]]u preko Gradeca, izbjegao tragediju. Vraćajući se iz [[Trogir]]a prema Slavoniji, Bela IV. zastao je u Virovitici gdje je tadašnjem Gradecu, današnjem Zagrebu, dodijelio status slobodnog grada, odnosno „Zlatnu bulu“. Bilo je to [[16. studenog]] [[1242.]] godine.

[[Datoteka:Starosjedilac Mikeš i Dvorac.jpg|240px|mini|desno|Starosjedilac Mikeš i dvorac Pejačević]]
Povijest bilježi da je novo razdoblje za Viroviticu započelo [[1429.]] godine kada je kralj [[Sigismund]] založio svoj kraljevski posjed za 10.000 [[Mađarska forinta|forinti]] [[Emerik Marczaly|Emeriku Marczalyu]]. Tako je Virovitica postala privatni posjed te su Emerik i [[Ivan Marczaly]] dobili Viroviticu u trajno vlasništvo. Grad je nakon toga mijenjao vladare. Povijest Virovitice bilježi i pobunu seljaka u [[Donja Bukovica (Nova Bukovica)|Donjoj Bukovici]], [[1479.]] godine, kada su se pobunili protiv [[pavlini|pavlinskog]] samostana u koji su provalili, razbili brave te pretukli redovnike. Godinu dana kasnije [[pavlini]] i &quot;svetogrdnici&quot; su se izmirili jer su se pavlini odrekli naknade za štetu, a seljaci su odustali od potraživanja prema samostanu. Godine [[1552.]] [[Turci]] i njihov [[Ulama Paša]] osvojili su Viroviticu koja je tada bila posjed [[Stjepana Banffya]]. Zadnji zapovjednik Virovitice [[Juraj Brodjanin]] i njegovih 50 [[haramija]] bili su bespomoćni pred naletom višestruko nadmoćnijeg neprijatelja te su se predali. Virovitica je pripala [[Požeški sandžak|Požeškom sandžaku]]. Virovitica postaje snažno tursko središte. Imala je posadu od 300 konjanika i 300 pješaka. Pod turskom vladavinom postala je čvrst grad, okružen zidovima s jednom [[utvrda|utvrdom]] u kojoj je smješteno topništvo s oko 300 kuća i 400 ljudi sposobnih za oružje, a u njoj stalno borave kapetan i turske age. Nalazila se u šumi medu drvećem i bila je četverokutnog oblika.
[[Datoteka:Dvorac Pejačević Virovitica.jpg|mini|250px|lijevo|[[Dvorac Pejačević u Virovitici|Dvorac Pejačević]], sagrađen 1804. godine, nalazi se u središtu grada]]

Kraj turske vladavine stigao je [[1684.]] godine kada je carski general Leslea natjerao kapetana Alibega Muftiju na predaju. Iz Virovitice je tada otišlo 300 članova posade i oko 1000 turskih građana. Virovitica je potom pripojena [[Đurđevačka kapetanija|Đurđevačkoj kapetaniji]], a do kraja ljeta grad i njegova okolica zauvijek su oslobođeni od [[Osmanlije|Osmanlija]]. Od tada započinje novo, mnogo povoljnije, razdoblje u razvoju Virovitice i cijelog tog kraja. Čitavo je virovitičko imanje [[1753.]] darovnicom Marije Terezije dodijeljeno obitelji [[Pejačevići|Pejačević]], i to barunu Marku III. Aleksandru Pejačeviću, prvom srijemskom županu, i njegovim rođacima Josipu, Henriku i Ignjatu, kao naknada za imanje Mitrovicu, koje je pripojeno Vojnoj krajini. Nešto kasnije barunska obitelj dobiva [[grof]]ovstvo i uzima naslov Pejačevići Virovitički. Na mjestu srednjovjekovne tvrđave koja je srušena na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, grof [[Antun Pejačević]] daje izgraditi dvorac, čija je gradnja trajala od [[1800.]] do [[1804.]] godine, prema projektu austrijskog arhitekta N. Rotha.

U 19. stoljeću virovitički ogranak [[Pejačevići|Pejačevića]] dolazi u financijske poteškoće te prodaje dvorac i pripadajuće vlastelinstvo, koje dolazi u ruke knezova Schaumburg-Lippe te doživljava novi gospodarski uspon. Danas se u dvorcu nalazi Gradski muzej. Oko dvorca je njegovani perivoj, djelomično devastiran izgradnjom gradskog bazena.

Virovitica se najviše počela razvijati u [[20. stoljeće|20. stoljeću]]. Tako je [[1902.]] godine otvorena Opća javna bolnica. Imala je 59 kreveta, jednog liječnika, pet časnih sestara, zavodskog slugu i dnevničara. Bilježi se razvoj [[Trgovina|trgovine]] jer je Virovitica oduvijek bila sajamski grad te razvoj drvne industrije. Tome je pridonijela i odluka Općinskog zastupstva da se Virovitica osvijetli električnom rasvjetom. Virovitička pošta dobila je telefonsku centralu, ukopčanu u promet s [[Beč]]om, a potom i s [[Trst]]om. Virovitica polako počinje dobivati današnje konture. Otvara se kinematograf, a nakon [[1. svjetski rat|I. svjetskog rata]] otvorena su četiri razreda virovitičke Realne gimnazije. Napokon, [[1921.]] godine Virovitica je proglašena gradom. U drugoj polovici 20. stoljeća bilježi se novi gospodarski zamah, a pritom se otvaraju mnogobrojna poduzeća i obrti. Virovitica se kontinuirano razvija do današnjeg dana kada je postala iznimno važno i jako regionalno središte.

[[Datoteka:Razglednica Virovitice 20. stolje e.jpg|mini|lijevo|250px|Virovitica početkom 20. stoljeća]]
U novijoj hrvatskoj povijesti Virovitica ima veliku, iznimno značajnu ulogu u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]], posebice jer je Virovitica bila izraz stremljenja velikosrpske čežnje. Povijesne činjenice predstavljaju osobnu kartu identiteta svakog područja, grada, naroda i države pa je doprinos Virovitice u Domovinskom ratu i u obrani Hrvatske od srpskog agresora i agresije bivše [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]] na Hrvatsku važan element povijesne istine o ulozi i značaju Virovitice u Domovinskom ratu i obrani Hrvatske. U toj cjelini vrlo važno mjesto ima suđenje Virovitičanima koji su zarobljeni u [[siječanj|siječnju]] [[1991.]] godine, a suđeno im je na Vojnom sudu u Zagrebu u prvoj polovici iste godine. Virovitica je bila prvi oslobođeni grad u Hrvatskoj jer je [[17. rujna]] [[1991.]] godine, u 11 sati i 20 minuta, zauzeta vojarna bivše vojske. Nekoliko dana prije toga zauzeta je i karaula i granični prijelaz [[Terezino Polje]] čime je [[Republika Hrvatska]] dobila svoju međunarodnu granicu. Akciji oslobađanja vojarne, uz jednu žrtvu, Vladu Vampovca, sudjelovalo je oko 400 pripadnika 50. samostalnog bataljuna [[ZNG|Zbora narodne garde]], [[MUP]]-a i rezervnog sastava policije. Iz 50. samostalnog bataljuna ZNG Virovitica, koji je osnovan po zapovijedi tadašnjeg ministra obrane generala [[Martin Špegelj|Martina Špegelja]], proizišla je [[127. brigada ZNG]] Virovitica, jedna od najjačih brigada u Hrvatskoj, u kojoj je bilo aktivirano preko 4000 ljudi. Ratni zapovjednik 127. brigade bio je [[general pukovnik]] [[Đuro Dečak]]. Nakon formiranja 127. brigade prva ratna operacija širih razmjera bila je akcija &quot;[[Otkos 10]]&quot; u kojoj je na Bilogori, oko Grubišnog Polja, oslobođeno oko 3000 kilometara teritorija. Slijedilo je oslobođenje Zapadne Slavonije i ostala hrvatska ratišta sve do [[Operacija Oluja|Oluje]] i potpunog oslobođenja Hrvatske. U svim važnijim akcijama, ne samo oslobađanja virovitičke vojarne već i u ostalim akcijama, virovitički su borci svojim junaštvom ostavili neizbrisiv trag u stvaranju novije hrvatske povijesti. Premda nije bila pod takvom ugrozom kao neka druga mjesta u Hrvatskoj, neprijateljski napadi nisu mimoišli Viroviticu. [[7. studenoga]] 1991. četnička diverzantska skupina iz zasjede je ubila šestoricu pripadnika 127. brigade HV u okolici Virovitice.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20080602051512/http://www.phrkkz.hr/Kronologija/1991-2.php Prvi hrvatski redarstvenik Koprivničko-križevačke županije], Kronologija 1991. – 1992.&lt;/ref&gt;

== Uprava == 
[[Datoteka:Gradska uprava.JPG|mini|desno|250px|Gradska uprava]]
Ostvarujući zajednički interes u unapređivanju gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka, Grad Virovitica uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima. Grad Virovitica je samostalan u odlučivanju u poslovima iz samoupravnog djelokruga u skladu s [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom Republike Hrvatske]] i zakonom. U samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje [[naselje|naselja]] i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i [[obrazovanje]], [[kultura|kulturu]], tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu, [[promet]] na svom području, održavanje javnih cesta, izdavanje lokacijskih dozvola i svih ostalih dozvola i drugih akata vezanih za gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja i ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Gradsko vijeće Grada Virovitice može posebnom odlukom pojedine poslove iz samoupravnog djelokruga grada, čije je obavljanje od šireg interesa za građane na području više jedinica lokalne samouprave, prenijeti na [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravsku]] županiju, u skladu s njezinim Statutom, odnosno preuzeti poslove od Virovitičko-podravske županije ako to nije u suprotnosti sa zakonom. Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada te obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom. Gradsko vijeće čini 21 vijećnik. Ako zakonom ili drugim propisom nije jasno određeno nadležno tijelo za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Gradskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u nadležnosti su [[gradonačelnik]]a.

Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovu djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada. Gradonačelnik može, za potrebe donošenja akata i prijedloga akata te izvršavanju odluka i drugih akata, za proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja, za izvršavanje određenih poslova i zadataka, osnovati Kolegij gradonačelnika kao
savjetodavno stručno tijelo. Kolegij čine pročelnici upravnih tijela Grada. Sukladno temama i aktima koji se razmatraju, gradonačelnik može sazvati i prošireni sastav Kolegija koji čine direktori trgovačkih društava kojima je Grad osnivač, ravnatelji ustanova, te druge stručne osobe iz javnog života. Kolegij radi sukladno pravilima koje donosi gradonačelnik.

== Zemljopis ==
Virovitica je danas središte teritorija od 642 [[km²]], na kojemu ima oko 70 naselja s više od 50.000 stanovnika. Za Viroviticu u današnjem vremenu vrlo je značajno što se nalazi u blizini hrvatsko-mađarske granice. U poslijeratnom razdoblju prometne veze sa susjednom [[Mađarska|Mađarskom]] ograničene su zbog neobnovljene željezničke veze preko Drave. Cestovne prometnice zadovoljavaju današnje potrebe grada, ali doskora će se morati prići izgradnji široke transverzalne ceste preko Bilogore. Podravska cesta od [[Varaždin]]a do [[Osijek]]a preko Virovitice nema u prometnom pogledu isto značenje kao [[Autocesta A1 (Hrvatska)|A1]] ili [[Autocesta A6 (Hrvatska)|A6]]. To vrijedi i za željezničku prugu od Zagreba do Osijeka, koja ima pretežno naš interurbani karakter. Na toj željezničkoj trasi Virovitica je najznačajnije urbano središte između [[Koprivnica|Koprivnice]] i Osijeka. Taj položaj može današnja Virovitica ojačavati urbanim utjecajima na širu okolicu. Takav proces već je započeo izgradnjom industrijskih zona u gradu, a počinje se očitovati i u okolnim mjestima te kretanju stanovništva šire okolice. Virovitica ima doista sve prirodne uvjete da izraste u vodeće urbano, industrijsko i gospodarsko središte Podravine na izduženom prostoru između Osijeka i Koprivnice. Južna granica virovitičke gravitacijske zone uvjetovana je reljefnom strukturom toga dijela Slavonije, izduženom i oniskom Bilogorom te znatno višim i šumovitijim [[Papuk]]om.

Geografski se položaj Virovitice mijenjao. Još pred manje od jednog stoljeća Virovitica nije bila granično mjesto dviju država, pa je imala i drukčiju geografsku i gospodarsku poziciju. Ona je tada bila županijsko mjesto na ključnom mostobranu [[Ugarska|Ugarske]], preko kojega se širio mađarski geopolitički i privredni utjecaj na zapadni dio Slavonije. Virovitica je i tada bila važna za šire područje između Drave i Save. U Virovitici i oko nje stalno su se odvijali događaji koji su utjecali na zbivanja u ukupnoj povijesti Slavonije. Stoga nije slučajno što se u tome gradu od srednjega vijeka nalazi središte jedne od najstarijih slavonskih župa odnosno županija. Osvrt na još ranije faze prošlosti pokazuje da su ovdje i u vremenu antike obitavali ljudi i da se duž čitave Podravine živjelo slično kao u svim panonskim krajevima između Drave i Save.

Svakako da vlažna i niska podravska ravnica nije u velikoj davnini bila pogodna za naseljavanje ljudi. Tu su se tada nalazile guste i vlažne [[hrast]]ove šume u kojima je obitavala divljač i zvjerad. Najstarije naseobine ljudi na virovitičkom području susrećemo u obližnjem brdskom zaleđu Bilogore. Tu su nedvojbeno obitavali najstaiji paleolitski ljudi koji su se kao lovci ili skupljači hrane kretali na prostranim arealima od brdskih lokaliteta do šumskih lovišta u blizini Drave. Oni su zimi odlazili dalje na zapad do svojih pećinskih skloništa, gdje su uz oganj i prikuljanje zalihe hrane mogli čekati da prođe duga zima te da bi ponovno mogli krenuti istim putovima svoga prirodnoga godišnjem biogitma.

== Promet ==
Geoprometni položaj i smještaj Virovitice kroz njezinu povijest, a pogotovo danas, određen je križištem dvaju važnih hrvatskih i europskih prometnih smjerova: nizinom Drave longitudinalno od zapada prema istoku i iz srednjeg Panonskog prostora transverzalno prema jugu. Na tako važnom križištu logično je nastajanje i jačanje trgovišta i grada, koji je obavljao važne središnje funkcije za širu okolicu. Osobito je važna, za smještaj Virovitice, povoljnost prijelaza [[Drava|Drave]] na smjeru [[Barcs]] (HU) – [[Terezino Polje]] – Virovitica.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Ulaz u TVIN.JPG|mini|desno|250px|Ulaz u TVIN]]
Grad Virovitica jedno je od značajnijih gospodarskih točaka sjeverne [[Hrvatska|Hrvatske]]. Unatoč velikim problemima koji su se pojavili u tranzicijskom razdoblju, kao i nedaćama koje je donijelo ratno razdoblje, virovitičko gospodarstvo pokazalo se vitalnim i sposobnim da uspješno sudjeluje u suvremenim gospodarskim tijekovima i da započne dugo očekivani razvoj i ekspanziju. Virovitičko gospodarstvo ima sve bitne faktore za daljnji razvitak: važna prirodna bogatstva, kvalificiranu radnu snagu, idealan prometno-geografski položaj, duga proizvodna tradicija, povoljne mikro-lokacijske uvjete i slično. Na [[šuma|šumskim]] bogatstvima izgradila se drvna industrija, na razvijenoj poljoprivrednoj proizvodnji prehrambena, na povoljnostima tla duhanska, na bogatstvu gline opekarska industrija, na obilju kvalificirane radne snage tekstilna i obućarska, a na tradiciji niknule su mnoge radionice, obrti, trgovine i druge tercijarne i kvartarne djelatnosti. Što se tiče drvne industrije, u Virovitici djeluje najjača tvrtka za proizvodnju uredskog namještaja u Republici Hrvatskoj. Današnji drvni gigant TVIN d.o.o. svoje korijene vuče iz pilane &quot;Drach&quot; koja je započela s radom [[1913.]] godine. Od tada pa do danas kroz razne oblike organizacije proizvodnje, rukama vrsnih slavonskih drvodjelja stvaraju se ovdje prvoklasni proizvodi. Godine [[1952.]] usvaja se proizvodni program uredskog namještaja što postaje i ostaje temeljna odrednica današnjeg TVIN-a. Danas je TVIN društvo s ograničenom odgovornošću u potpunom vlasništvu zaposlenika, bivših i sadašnjih. Osamdesetih godina 20. stoljeća veže se sa švedskom tvrtkom [[Ikea]] koja osigurava plasman na europsko tržište. Poljoprivredno okružje odavna na ovom prostoru stvara temelj za prehrambenu industriju. 
 
Najveća tvrtka na ovom području je tvrtka Silosi d.o.o. Virovitica koja se bavi proizvodnjom, skladištenjem i preradom [[žitarica]]. Svoje prethodnike ima u nekadašnjoj poznatoj tvrtki Poljopromet te [[mlin]]ovima koji su postojali u prošlim stoljećima. 
[[Viro tvornica šećera|Tvornica šećera u Virovitici]] najmlađa je i najmodernija šećerana u Hrvatskoj. Gradnja tvornice započela je [[1976.]] godine, a u probnu proizvodnju puštena je [[1980.]] godine s dnevnim kapacitetom prerade od 4000 [[tona]] [[šećerna repa|šećerne repe]]. Tvornica je od početka rada osposobljena i za preradu alternativnih sirovina za proizvodnju šećera, od kojih je najznačajniji uvozni sirovi šećer od [[šećerna trska|šećerne trske]]. Od [[1984.]] godine tvornica posluje u sastavu PIK-a Virovitica, a prestankom njegova rada [[1991.]] godine ponovo postaje samostalni poslovni subjekt. Tvornica šećera Virovitica se od svog osnivanja nalazila u izuzetno teškom položaju zbog administrativnog određivanja cijene [[šećer]]a i nedovoljne količine sirovina, što nije moglo osigurati kvalitetno poslovanje i ostvarivanje dobitka. Situacija se donekle popravila u drugoj polovici 1980-ih godina uvođenjem programa uslužne dorade šećerne repe iz [[Mađarska|Mađarske]] i značajnim ulaganjima u proizvodnju. No, [[1990-ih]] veliki uvoz i nekontrolirani ilegalni ulaz šećera ugrozili su domaću proizvodnju i drastično smanjili cijenu šećera, a hrvatske su se šećerane našle pred kolapsom. U teškoj ekonomskoj situaciji, Tvornica šećera Virovitica nije mogla poslovati. Osječka tvrtka Novalić kupila je tvornicu [[1998.]] godine, a nedugo nakon toga preuzela ju je nizozemska tvrtka Cosun. Samo godinu dana kasnije nad tvornicom je otvoren stečajni postupak zbog ukupnog dugovanja većeg od 575 milijuna kuna. Nakon restrukturiranja tvornice i zaustavljanja negativnih trendova u poslovanju stvoreni su uvjeti da se prodajom na tržištu pronađu strateški partneri kako bi tvornica izašla iz stečaja i nastavila s radom. Tako su u [[lipanj|lipnju]] [[2002.]] godine tvrtke EOS-Z iz Zagreba i Robić iz Velike Gorice su zajedničkom ponudom kupili svu imovinu [[Viro tvornica šećera|Tvornice šećera Virovitica]] u stečaju, za iznos od 110 milijuna kuna. Istovremeno je osnovana tvrtka Viro, društvo s ograničenom odgovornošću, na koju je prenesena kupljena imovina tvornice. Viro je započeo s radom [[5. rujna]] [[2002.]] Jedan je od najvećih izvoznika i najprofitabilnija tvrtka u prehrambenoj industriji. Od privatizacije [[2002.]] godine šećerana ostvaruje kontinuirani rast poslovanja i dobiti. U proteklih devet godina uloženo je više od 400 milijuna kuna u novu opremu te je Viro postao najmodernija tvornica šećera u Hrvatskoj.

[[Datoteka:Robna ku a.JPG|mini|lijevo|250px|Robna kuća]] 
Tu je i čitav niz manjih pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda u gradu i užoj okolici. Krajem pedesetih godina, 20. stoljeća osnutkom tvrtke Viržinija koja se bavi proizvodnjom, otkupom i obradom duhana, kreće uzgoj duhana na ovim prostorima. [[Duhan]] je danas jedna od glavnih kultura koju uzgajaju poljoprivrednici u [[Podravina|Podravini]] i dijelu Slavonije. Prije nekoliko godina, Viržinija preko tvrtke Hrvatski duhani ulazi u sastav [[Tvornica duhana Rovinj|Tvornice duhana Rovinj]], danas jedne od vodećih tvrtki u Hrvatskoj. Nositelj metalne proizvodnje je Rapid Virovitica, koji je nastao nakon [[2. svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. U svojoj prošlosti prolazio je kroz nekoliko faza uspona i padova, zavisno od situacije na tržištu. Tijekom 90-ih godina tvrtka dolazi u najveću krizu tijekom svog postojanja te odlazi u stečaj, nakon čega ju preuzimaju privatni investitori koji uspješno nastavljaju daljnju proizvodnju. Uz RS-Metale postoji i čitav niz obrtnika koji su razvili metalnu proizvodnju i kooperiraju s velikim sustavima. Trgocentar d.d. Virovitica je najveća trgovačka tvrtka na ovim prostorima. Djeluje preko 40 godina. Uz Robnu kuću u centru grada i niz prodavaonica u gradu i okolici, odnedavno u okviru same tvrtke posluje i moderni Robni centar. Trgovačka tvrtka Trgocentar d.d. Virovitica nastala je integracijskim procesima trgovačkih tvrtki virovitičkog kraja u ranim šezdesetim godinama 20. stoljeća. Naime, [[1961.]] godine odlukama upravnih tijela ostvareno je inkorporiranje sedam trgovačkih tvrtki iz Virovitice i jednog iz Špišić Bukovice u jedno trgovačko poduzeće – Trgocentar. Tada su se udružila trgovačka poduzeća Drava, Kvalitet, Napredak, Nova trgovina, Merkur, Promet i Zvijezda iz Virovitice i Lendava iz Špišić Bukovice. Novoformirano trgovačko poduzeće poslovalo je kroz 42 prodavaonice u Virovitici i bližoj okolici, te je zapošljavalo 241 djelatnika. Prateći suvremena kretanja u trgovini na malo, Trgocentar [[1962.]] godine otvara Opskrbni centar, prvo samoposluživanje u tadašnjoj općini Virovitica, ali i brojne suvremene specijalizirane prodavaonice. Integracijski procesi trgovačke mreže se nastavljaju i odlukom skupštine općine Virovitice od [[22. prosinca]] [[1963.]] godine, trgovačko poduzeće Trgocentar iz Virovitice i trgovačko poduzeće Podravina iz Suhopolja, ujedinjuju se u jedinstveno trgovačko poduzeće na veliko i malo za područje cijele općine Virovitica. Smatra se da je na taj dan osnovan Trgocentar iz Virovitice.

Nova trgovačka tvrtka zapošljavala je 358 djelatnika i raspolagala sa 74 prodavaonice: 46 mješovitih, 26 specijaliziranih i 2 samoposluživanja. Uspješno je zadovoljavala potrošačke potrebe stanovništva jer se 60% trgovačkih aktivnosti ostvarivalo kroz prodajne objekte Trgocentra. Radi podizanja kvalitete ponude i usluge investicijskim ulaganjima modernizirani su maloprodajni objekti, ali i izgrađena upravna zgrada sa suvremenim centralnim skladištem [[1968.]] godine. Prateći trendove u trgovini na malo i razvoj novih oblika prodaje koji stavljaju naglasak na samo-izbor i samoposluživanje, [[1978.]] godine Trgocentar otvara, na 4000 [[m²]], robnu kuću univerzalnog tipa, smještenu u samom središtu Virovitice. [[2003.]] godine realizirana je ideja o Robnom centru, suvremenom prodajnom objektu na 3000 [[m²]] otvorenog i zatvorenog prodajnog prostora. Trgocentar d.d. Virovitica dobitnik je plakete [[Zlatna kuna Hrvatske]] gospodarske komore – Županijske komore Virovitica za [[1994.]] i [[2002.]] godinu u kategoriji velikih trgovačkih društava. Poljoprivredna zadruga branitelja Zlatni vrtovi osnovana je u travnju [[2006.]] godine s ciljem udruživanja branitelja, ujedno i proizvođača [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]] s područja Virovitičko-podravske županije radi ostvarenja zajedničkih interesa u proizvodnji i plasmanu poljoprivrednih proizvoda. Danas Zadruga okuplja 10 zadrugara te više od stotinu kooperanata koji suradnjom sa Zadrugom većinu svojih proizvoda plasiraju na tržište Republike Hrvatske. Zadruga posjeduje vlastitu otkupnu stanicu, s hladnjačom i pripadajućim skladištem, a trenutačno je u izgradnji pogon za konfekcioniranje i pakiranje voća i povrća.

== Kultura ==
=== Glazbena umjetnost ===
Virovitica je grad bogate kulturne baštine. Začetak svih virovitičkih kulturnih blaga seže u vrijeme netom nakon [[Hrvatski narodni preporod|Hrvatskog narodnog preporoda]]; buđena hrvatstva te državne, nacionalne, povijesne i kulturne svijesti. Osnovna glazbena škola [[Jan Vlašimsky]] Virovitica započela je s radom [[1886.]] godine kada je u Viroviticu iz Češke došao Jan Vlašimsky koji je bio prvi voditelj i učitelj škole. Škola u kojoj se tada svirala violina je u to doba imala jednu učionicu koja se nalazila u Dvorcu Pejačević. Danas školu pohađa nekoliko stotina učenika, a kulturno – javna djelatnost škole je vrlo zapažena. Redovito se održavaju koncerti, a učenici škole sudjeluju na svim važnijim kulturnim događajima u gradu. Od [[2006.]] godine Osnovna glazbena škola Jan Vlašimsky organizator je Proljetnih zvukova Jana Vlašimskog. Društvo za promicanje [[glazba|glazbe]], preteča današnje Gradske glazbe, osnovano je [[1883.]] godine. Nadzapovjednik Vatrogasnog društva (Wagner) okupio je te godine doseljene glazbenike, koji su uglavnom bili Česi, te osnovao malu glazbenu kapelu.

[[Datoteka:Ivan Dobravec Plevnik i Rodoljub.JPG|mini|desno|230px|Spomenik &quot;Rodoljubu&quot; i u pozadini stoljetna kuća Ivana Dobravca Plevnika]]

Svirali su u Virovitici i okolici. Ipak, za život glazbe u Virovitici, pa tako i Gradske glazbe tog doba, neizostavno se bilježi ime Jana Vlašimskog. On je bio prvi kapelan i učitelj Gradske glazbe. Zahvaljujući njemu stvorene su osnove glazbenih udruga koje djeluju i danas. U Glazbi su svirali uglavnom obrtnici, radnici i seljaci, a nakon I. svjetskog rata polovica članova glazbe potjecalo je iz obitelji Šolc i Mikolčević. [[1936.]] godine, nakon 50 godina rada, Društvo napušta dugogodišnji kapelnik Jan Vlašimsky. Odlazeći, predlaže da mjesto kapelnika preuzme Tomo Župan. Pod njegovim vodstvom Glazba postaje sve aktivnija. Po završetku 2. svjetskog rata nastavlja se rad, a od tada su kapelnici bili Franjo Mikolčević, Tomo Župan, Antun Zvonko Zalar, Damir Mihaljević i Silvio Paloš. U drugoj polovici 20. stoljeća, Gradska glazba bilježi velike uspjehe, mnogobrojne nastupe, a orkestar ima nekoliko desetaka članova. [[1990.]] godine Glazba ulazi u novoobnovljene društvene prostorije koje omogućuju bolje uvjete za rad i probe, a [[1991.]] godine gotovo svi mladi glazbenici sudjeluju u Domovinskom ratu i stoga je doprinos Gradske glazbe u vrijeme rata iznimno velik. Gradska glazba danas u velikom puhačkom orkestru ima tridesetak glazbenika, a dio mladih glazbenika [[1993.]] godine osnovao je novu sekciju &quot;Ohio band&quot;.

Proljetni zvuci Jana Vlašimskog održavaju se u počast skladatelju, dirigentu, učitelju i kapelniku Janu Vlašimskom koji je u glazbenom životu Virovitice djelovao punih 50 godina koji je, iako rodom iz Češke, za to vrijeme postao ugledni građanin Virovitice, jedan od osnivača virovitičke Gradske glazbe i Češke besede. Ova međunarodna glazbena manifestacija posvećena je klasičnoj glazbi, a izrasla je na dugogodišnjoj tradiciji glazbenog obrazovanja u Virovitici koja seže još do [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Tom prigodom kroz desetak koncerata klasičnih glazbenika iz Hrvatske i inozemstva, predstavljaju se suzvučja različitih epoha – od [[renesansa|renesansnih]] plesova do suvremenih kompozicija. Osim eminentnih umjetnika koncertiraju i učenici različitih dobnih skupina iz mnogih hrvatskih glazbenih škola. Povijest Hrvatskog pjevačkog društva Rodoljub datira iz [[listopad]]a [[1880.]] godine. Tada je održana osnivačka skupština, a prvi je predsjednik bio Josip Matić. Inicijativa za osnivanje je potekla iz narodne čitaonice. Uz predsjednika Josipa Matića među najzaslužnijima za osnivanje je učitelj Đuro Žakić koji je bio zborovođa od 1880. do [[1890.]] godine.

Prvi nastup zbor bilježi iste godine na Silvestrovo u prepunoj dvorani Kasina. Dolaskom Jana Vlašimskog &quot;Rodoljub&quot; je ostvario vrlo uspješan niz aktivnosti. HPD &quot;Rodoljub&quot; postao je mjesto iznimno darovitih pjevača, glazbenika, kulturnih djelatnika, poklonika glazbe i umjetnosti uopće. Iz čitaonice i HPD &quot;Rodoljub&quot; niknulo je uskoro i Društvo za promicanje glazbe pa i virovitička Glazbena škola. Oba društva osnovana su već 1883.god. i pripadaju među najstarije u sjevernoj Hrvatskoj. U Franjevačkom samostanu sačuvana je zastava &quot;Rodoljuba&quot; iz [[1914.]] godine. Na zastavi je na crvenoj podlozi slika svete Cecilije, zaštitnice pjevača i svirača, uokvirena lijepo izvezenim baroknim zlatnim okvirom. Iznad slike je zlatom izvezeno &quot;Pojmo rodu&quot;, a ispod slike &quot;Za slobodu&quot; i godina [[1914.]] „Rodoljub“ je danas društvo s iznimno bogatom tradicijom koje okuplja više desetaka članova i koji su neizostavni dio bilo kakve značajnije svetkovine u gradu Virovitici, ali i šire. Bilježe nastupe na mnogobrojnim koncertima u Hrvatskoj i inozemstvu, a osim toga organiziraju i samostalne nastupe. [[Kamilo Kolb]], orguljaš, [[skladatelj]], [[pjevač]] i dirigent osnovao je Crkveni pjevački zbor svete Cecilije župe sv. Roka [[1930.]] godine. Tijekom boravka u Virovitici Kamilo Kolb pisao je i skladbe za Zbor.

Njegovim odlaskom Zbor su uvježbavali i njime ravnali Roberto Borenić, časne sestre Tihomira i Ljudmila, franjevci Silvije Večerin, Ivan Holetić, Hadrijan, Trpimir Leko, Kornelije Šojat, Josip Vrbanac, Ivan Sršen, Ivan Miklenić... Kada je krajem [[2004.]] godine u Virovitici gostovao Hrvatski brass quintet iz Zagreba, koji je virovitičkoj publici priredio nezaboravni glazbeni doživljaj, nitko osim jednog glazbenika amatera iz publike nije niti pomislio da će Virovitica u vrlo kratkom vremenu dobiti ovakav sastav. Odmah nakon tog koncerta, istinski zaljubljenik u glazbu, amater Mario Kolarević krenuo je u osnivanje nove glazbene udruge pod nazivom Brass quintet Virovitičko-podravske županije. Okupivši oko sebe amatere, istomišljenike i zaljubljenike u ovu vrstu glazbe, bez i malo oklijevanja naručuje prve notne aranžmane i kreće s prvim probama. [[19. veljače]] [[2005.]] godine, udruga Brass quintet Virovitičko – podravske županije potvrđuje svoj nastanak upisujući se pod istim imenom u registar udruga Republike Hrvatske. U početku djeluje kao samostalna udruga da bi nakon godinu dana svoga rada prešao u sekciju pri novoosnovanoj udruzi „Puhački orkestar Virovitičko-podravske županije“. Sljedeće godine, polovicom siječnja, udruga ovjerava svoje novo ime s upisom u registar Udruga RH. U ožujku [[2006.]] godine virovitički glazbenici izdaju prvi nosač zvuka pod nazivom &quot;Svetom Roku&quot;, na kojemu se nalazi četrnaest skladbi. Članovi udruge su glazbenici amateri koji pored svojih svakodnevnih obveza nađu vremena za glazbeno obrazovanje i usavršavanje na svojim instrumentima. U listopadu [[2008.]] godine quintet mijenja ime u [[Brass quintet grada Virovitice]] te izdaje svoj drugi nosač zvuka „Brass Jocker“.

=== Suvremena glazba ===
Virovitica je hrvatskoj suvremenoj zabavnoj glazbi dala sastav [[Vatra (sastav)|Vatru]], kao i finalista prvog izdanja hrvatske inačice showa ''[[The Voice – Najljepši glas Hrvatske|The Voice]]'', glazbenika [[Marina Jurića-Čivru]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Marin Jurić Čivro ima &quot;lavlje srce'' – www.icv.hr |url=http://www.icv.hr/2015/02/on-zivi-za-pjevanje-i-ritam-a-jedva-je-ostao-ziv-nakon-sto-je-imao-prometnu-nesrecu-kod-glazbene-skole-marin-juric-civro-ima-lavlje-srce-a-glazba-ga-je-vratila-u-zivot/ |work=www.icv.hr |date=2015-02-10 |accessdate=2018-04-22 |language=hr-HR |url-status=dead |archive-date=16. svibnja 2025. |archive-url=https://web.archive.org/web/20250516174742/https://www.icv.hr/2015/02/on-zivi-za-pjevanje-i-ritam-a-jedva-je-ostao-ziv-nakon-sto-je-imao-prometnu-nesrecu-kod-glazbene-skole-marin-juric-civro-ima-lavlje-srce-a-glazba-ga-je-vratila-u-zivot/ }}&lt;/ref&gt;

U veljači 2024. radio ''The Room FM''&lt;ref&gt;[https://radio-stanice-uzivo.com/the-room-fm The Room FM], The Room FM, pristupljeno 12. ožujka 2024.&lt;/ref&gt; počeo je raditi na 97,0 FM.

=== Dramska umjetnost ===
[[Datoteka:Gradsko kazali te Virovitica.JPG|mini|lijevo|230px|Gradsko kazalište Virovitica]]
Povijest kaže da je prva predstava odigrana [[3. veljače]] [[1900.]] godine u jednoj gostionici koja se zvala „Grčić“. Uz koncert tamburaškog društva „Sloga“ virovitički su glumci izveli predstavu „Sluge muzikanti“. Gotovo četvrt stoljeća kasnije [[1924.]] osnovana je &quot;Sekcija gospode i gospojica za diletantske predstavekoja će zasebno od tamburaškog zbora biti podučavana u diletantskim predstavama&quot;. Ta skupina izvela je [[1928.]] i cjelovečernju predstavu koja je gostovala i izvan Virovitice. Iz te je tradicije nastalo profesionalno kazalište [[1945.]] godine. Iznimno su vrijedan ansambl pa su tako u [[2006.]] godini izveli 217 predstava gdje ih je prema procjenama vidjelo 55 070 gledatelja. Virovitičani i Kazalište vole se javno. Ljubav prema kazalištu oduvijek je vidljiva, a plod toga su i dvije iznimno vrijedne kazališne manifestacije, VIRKAS i Virovitičko kazališno ljeto. To su vremena kada Viroviticu posjećuju mnogobrojni kazališni ansambli iz cijele Hrvatske, kada na „daskama koje život znače“ gostuju popularna glumačka imena. VIRKAS se održava zimi, a Virovitičko kazališno [[ljeto]], kako mu i naziv kaže, ljeti. Te kulturne manifestacije redovito ispunjavaju sva očekivanja organizatora, sudionika i publike. Na repertoaru su različiti kazališni žanrovi, od klasika do suvremenih komada, od komedija do dječjih predstava čime se njeguje spoj ljubavi između ljudi i kazališta od najranije dobi.

=== Kulturno-umjetničko društvo ===
U okviru poduzeća Rapid osnovano je RKUD „Rapid“. Bilo je to [[1982.]] godine. Osim toga, u okviru poduzeća Poljoprivredno industrijskog kombinata Virovitica, te [[1988.]] godine pokrenuta je inicijativa za osnivanjem Kulturno – umjetničkog društva „PIK Virovitica“. Bili su to počeci današnjeg KUD –a Virovitica. Tadašnje društvo (RKUD „PIK Virovitica“) djelovalo je u tri sekcije: [[folklor]]na, [[tambura]]ška i [[pjevački zbor]]. Zbog Domovinskog rata društvo prestaje s radom, a [[1993.]] godine zaljubljenici u folklor, bivši članovi RKUD „PIK Virovitica“ i RKUD „Rapid“ okupili su se i obnovili rad folklorne i tamburaške sekcije pod jednim nazivom – RKUD „PIK Virovitica“. Kasnije je promijenjeno ime u današnji KUD Virovitica, a predsjednik je društva od [[1993.]] godine Branko Počić. Društvo njeguje koreografirani, a djelomično i izvorni folklor te pučke običaje i vjerske svetkovine. U svom repertoaru ima postavljeno 10-ak koreografija iz Slavonije, Podravine, Zagorja, Posavine, Like, Splita te svetkovina Božića. KUD Virovitica neizostavni je sudionik svih značajnijih manifestacija u gradu Virovitici te Virovitičko-podravskoj županiji, a zabilježili su i brojna međunarodna predstavljanja.

=== Likovna umjetnost ===
Likovni klub Virovitica osnovan je 1970-ih godina zajedničkom idejom Zlatka Kovačevića Saxa i Dušana Šarića.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Virovitički list : virovitičko-podravski tjednik - [urednica Marija Lovrenc]|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=130&amp;godina=1978&amp;broj=000033&amp;E=E0070ZBI-Gradska%2520knji%25C5%25BEnica%2520i%2520%25C4%258Ditaonica%2520VIROVITICA|access-date=2024-06-22|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt; Prvi sastanak za osnivanje kluba održan je u srpnju 1978. godine u kupoli dvorca Pejačević.&lt;ref name=&quot;library.foi.hr&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Virovitički list : virovitičko-podravski tjednik - [urednica Marija Lovrenc]|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=130&amp;godina=1978&amp;broj=000028&amp;E=E0070ZBI-Gradska%2520knji%25C5%25BEnica%2520i%2520%25C4%258Ditaonica%2520VIROVITICA|access-date=2024-06-22|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Zaštitni znak Likovnog kluba.png|lijevo|mini|Likovno rješenje zaštitnog znaka Likovnog kluba Virovitica pod nazivom &quot;LIK&quot;, autora Zlatka Kovačevića Saxe.]]
Prva zajednička izložba članova Likovnog kluba Virovitica održana je 5. listopada iste godine, za Dan Virovitice, a za izbornika radova je angažiran Nikola Trick.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Virovitički list : virovitičko-podravski tjednik - [urednica Marija Lovrenc]|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=130&amp;godina=1978&amp;broj=000036|access-date=2024-06-22|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt; Klub je nastavio s organizacijom brojnih izložbi u Jugoslaviji i Mađarskoj.&lt;ref name=&quot;library.foi.hr&quot;/&gt; Za prvog predsjednika je izabran Dušan Šarić 4. veljače 1979. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=30 Godina Likovnog kluba Nikola Trick Virovitica|publisher=Likovni klub Nikola Trick Virovitica|year=2008.|location=Virovitica|pages=4}}&lt;/ref&gt;

Godine 1984., nakon smrti akademskog slikara Nikole Trika, klub je preimenovan u Likovni klub &quot;Nikola Trick&quot; u njegovu čast. Tijekom 30 godina postojanja, klub je postao neizostavni sudionik kulturnog života Virovitice, organizirajući samostalne izložbe, likovne kolonije, radionice za učenike osnovnih škola te mnoge druge kulturne manifestacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Đeri|first=Ljiljana|title=30 godina. Likovnog kluba Nikola Trick Virovitica|publisher=Likovni klub Nikola Trick Virovitica|year=2008.|location=Virovitica|pages=6.}}&lt;/ref&gt;

Virovitica se također može pohvaliti dugogodišnjom tradicijom njegovanja stripa pod okriljem udruge Strip Club 85., koja od 1985. kontinuirano objavljuje kultni strip-fanzin Gavran te povremeno organizira stripovske manifestacije u gradu. Neki od najpoznatijih virovitičkih stripaša kroz povijest su Franjo Martin Fuis, Roko Idžojtić i Davor Schunk.

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Zgrada viroviti ke gimnazije.jpg|mini|desno|250px|Zgrada Virovitičke gimnazije, 20. stoljeće]]
U Virovitici, kao i u drugim hrvatskim gradovima, školstvo se začinje pod okriljem [[crkva|crkve]]; samostani su bili ne samo žarišta vjere, nego i prosvjete, a prvi su učitelji bili svećenici i redovnici. Vjerojatno je već u [[srednji vijek|srednjem vijeku]], kada su u Virovitici pored franjevaca djelovali i [[dominikanci]], počelo proučavanje mladeži ili barem pripremanje svećeničkog pomlatka, ali su podaci o tome uništeni u vrijeme turskih prodora u ove krajeve. Tek iz inozemnih arhivskih dokumenata, koje još valja istražiti, saznajemo da su mladići iz virovitičkog zavičaja odlazili na studije u Mađarsku, [[Austrija|Austriju]], Italiju.

U vrijeme turske vladavine u Virovitici nije bilo uvjeta za školsku djelatnosti, a nakon odlaska Turaka obnavlja se franjevački samostan i franjevci se javljaju kao učitelji. Kako je Virovitica bila uključena u crkveni sustav izobrazbe budućih svećenika, pokazuju i podaci iz 18. i početka 19. stoljeća. Tako znamo da su u više navrata od [[1730.]] do [[1825.]] u virovitičkom samostanu održavane franjevačke provincijske studije filozofije, moralike i govorništva. Samostanski arhiv čuva dokumente o predavačima, odnosno lektorima i magistrima te studentima svećenicima i klericima. Tu su pohranjeni rukopisi (pisani latinskim jezikom), koje su napisali predavači, a neka njihova predavanja zabilježili su vrijedni slušači. Studije su vodili gostujući predavači, koji su se selili iz jednog samostana u drugi, ali su neki i dulje boravili u Virovitici te obnašali čelne dužnosti u samostanu i župi). U doba prosvjetiteljstva, napose u drugoj polovici 18. stoljeća, prema odredbama Općeg školskog reda iz [[1774.]], trebalo je u svakom gradu, trgovištu ili župi ustrojiti školu gdje bi se poučavalo čitanju, pisanju, računavanju i vjeronauku, a uz to i vladanju u poljodjelstvu. Iste, 1774., u izvješću Kraljevskog namjesničkog vijeća, potpisano je 17 škola u Zagrebačkoj biskupiji i među njima nalazi se pučka škola u Virovitici.

Veliku su ulogu u obrazovanju imali i grofovi Pejačević. Utemeljili su školsku zakladu, kojoj se kasnije priključuju svećenici nadbiskupije zagrebačke Kos i Dvojak te đakovački biskup Matić.
Prvi podatci o izobrazbi djece u Virovitici zabilježeni su [[1757.]] a vezani su uz franjevce koji su poučavali mladež. O povezanosti franjevaca i školstva potvrđuje i sačuvan zapis u virovitičkom samostanu. [[1819.]] podignuta je zgrada pučke škole čiji su nacrti sačuvani, ali je izgorjela u velikom požaru koji je harao Viroviticom [[1871.]] Početkom 20. stoljeća postoji zgrada niže pučke škole s djevojačkom i dječačkom školom. Zgrada je izgorjela [[1943.]] i tada je izgubljena i dokumentacija. Poslije Drugog svjetskog rata osnovnoškolska nastava uglavnom se održavala u zgradi gimnazije. Tada počinje izgradnja nove škole na današnjem Trgu Ljudevita Patačića u kojoj je škola djelovala od školske godine 1951./52. [[1953.]] uvodi se obvezno sedmogodišnje osnovno školovanje i osnivaju se u gradu dvije osnovne škole. I. osnovna škola djeluje u novoizgrađenoj zgradi, obuhvaća zapadni dio grada i nastavlja tradiciju pučkog, tj, osnovnoškolskog djelovanja u gradu Virovitici. Školstvo 50-tih godina obilježeno je nastojanjem da se nastava što bolje organizira iako nije bilo stručnog kadra. Uvodi se novi nastavni plan i program, ali još se radi u tri smjene.

[[Datoteka:O Vladimira Nazora.JPG|mini|desno|250px|Osnovna škola Vladimira Nazora]]
Sredinom [[1957.]] donesen je zaključak da I. osnovna škola u Virovitici, jedna od izabranih u Hrvatskoj, radi sljedeće školske godine kao eksperimentalna škola. Također je zaključeno da radi kao jedinstvena osmogodišnja škola. Uz redovnu nastavu u školi rade mnoge grupe koje su okupljene u Klubu mladih tehničara, Sportskom društvu &quot;Mladost&quot; i Kulturno prosvjetnom društvu ¨Napredak. Društvo ¨Naša djeca¨ i Zajednica doma i škole u svoj su rad uključivali i roditelje organizirajući različite manifestacije, a dobivenim sredstvima pomagali školsku prehranu i siromašnim učenicima.
Gimnazijsko obrazovanje u Virovitici ima skoro stogodišnju tradiciju. Odluka o gradnji gimnazijske zgrade je donijeta 1908. godine; zgrada je dovršena [[1914.]], no zbog prvog svjetskog rata nastava je odgođena, a školska zgrada privremeno je služila kao bolnica. Naredbom Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade, Odjela za bogoslovlje i nastavu, određeno je da se početkom školske godine 1918./19. privremeno otvore prvi, drugi i treći razred realne gimnazije zagrebačkog tipa. Zgrada gimnazije imala je vodovod, parno grijanje i dvoranu za tjelesni odgoj. To ju je svrstavalo među najuređenije škole u sjevernoj Hrvatskoj. Između dva rata Gimnaziju je pohađalo u prosjeku 400 učenika, a [[1944.]] čak 582. [[1968.]] godine, prigodom 150 obljetnice rođenja zavičajnog pjesnika [[Petar Preradović|Petra Preradovića]], Gimnazija u Virovitici dobiva njegovo ime. [[1977.]] godine reformom školstva gimnazije se ukidaju i stapaju se s drugim školama u centre za usmjereno obrazovanje, da bi [[1991.]] ponovo postale samostalne škole. [[1994.]] školi se vraća ime Petra Preradovića, a [[19. ožujka]] na dan rođenja Petra Preradovića, Gimnazija svake godine obilježava svoj Dan škole.

Danas u Virovitici djeluje nekoliko odgojno obrazovnih ustanova:

*Dječji vrtić Cvrčak Virovitica
* Osnovna škola Ivane Brlić Mažuranić Virovitica
*Osnovna škola Vladimir Nazor Virovitica
*Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica
*Gimnazija Petra Preradovića Virovitica
*Katolička klasična gimnazija s pravom javnosti u Virovitici
*Tehnička škola Virovitica
*Industrijsko-obrtnička škola Virovitica
*Strukovna škola Virovitica
*Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

== Šport ==
Virovitica je oduvijek bila grad [[rukomet]]a. Rukomet je u Virovitici zaživio davne [[1948.]] godine, u vrijeme dok je u gradu šećera i [[klompa|klompi]], boravio Vilim Tičić. Njegovim dolaskom počela je djelovati rukometna sekcija. Ženski klub je do današnjih dana u nekoliko navrata mijenjao imena. Zvao se i Drvodjelac i Virovitica i TVIN. Današnji TVIN Trgocentar je nesumnjivo klub bogate povijesti u kojem je nastupalo niz reprezentativki. Od [[13. srpnja|13.]] do [[20. srpnja]] [[1957.]] godine u Virovitici je održan najznačajniji sportski događaj u njezinoj povijesti. U tih je sedam dana Virovitica bila domaćin Svjetskog prvenstva u rukometu za žene, odnosno skupine u kojoj su bile reprezentacije [[Danska|Danske]], [[Austrija|Austrije]] i [[Rumunjska|Rumunjske]] (drugoj skupini domaćin je bio [[Beograd]]). Prvo su mjesto u toj skupini osvojile Dankinje, a u dvobojima za poredak od 7. do 9. mjesta, u Virovitici, su igrale reprezentacije [[Poljska|Poljske]], [[Švedska|Švedske]] i Rumunjske. Utakmice su igrane pod reflektorima na novom rukometnom stadionu na današnjem TVIN-u.

[[Datoteka:TVIN igrali te.JPG|mini|lijevo|250px|Sportski tereni u sklopu TVIN-a]]
Svakoj utakmici prisustvovalo je 3000 gledatelja. Tih je tjedan dana Virovitica živjela s rukometom. Inače, u reprezentaciji tadašnje države koja je osvojila treće mjesto, nastupilo je čak pet igračica iz Virovitice, odnoso Katarina Hosi Tičić, Branka Mihalić, Ankica Ostrun, Marija Šerbeđija Sabljak i Lackica Horak. Tako su Virovitičanke, u dva navrata, bile prvakinje bivše države i tih se godina (kasnih 60-tih) u idealnim postavama nije moglo ne pronaći neku igračicu iz Virovitice. Nakon uspona uslijedio je pad. Rukometno zatišje uslijedilo je u 70-im, 80-im i 90-im godinama. Rukometni procvat bilježi se u posljednjih šest godina kada trener postaje profesor Darko Međimorec. Od tada su &quot;lavice&quot; bile i kadetske prvakinje Europe ([[2000.]] godine švedski Partille) dok je najveći dio njihovih igračica bio u postavi Gimnazije Petra Preradovića koja je [[2002.]] godine u [[Grčka|Grčkoj]] postala srednjoškolski prvak svijeta. Od [[2004.]] godine TVIN Trgocentar nastupio je u tri finala Kupa. [[2005.]] godine bile su doprvakinje Hrvatske iza [[Podravka Vegeta|Podravke Vegete]]. U novije su vrijeme seniorske reprezentativke bile Virovitičanke Zdenka Krušelj, Maja Kožnjak, Dijana Batelka i Maja Maloča. Muški se rukometni klub danas zove Viro Virovitica. On nije imao toliko uspjeha kao ženski rukomet, ali im je i dalje želja prva liga. U posljednjih 15 godina triput su imali velike prigode za ulazak u društvo najboljih, no niti jednom nisu, kroz dodatne kvalifikacije, uspjeli ostvariti povijesni san.

Borilačke vještine u Virovitici imaju dugu tradiciju. Počeci [[karate]]a, danas najtrofejnijeg sporta u Virovitici bilježe se prije 40 godina. Ipak su najznačajniji rezultati ostvareni u posljednjih desetak godina. Tada je u Virovitici pod stručnim nadzorom trenera Maksa Šenjuga stasala izrazito kvalitetna generacija karatašica/karataša koje predvodi [[Mirna Šenjug]]. Od tada virovitički karate donosi medalje s velikih međunarodnih europskih i svjetskih smorti i natjecanja. Mirna Šenjug je tako višestruka osvajačica medalja sa svjetskih i europskih prvenstava te neprikosnovena u tom segmentu u Hrvatskoj. U posljednjih se nekoliko godina sve češće spominje ime Ivana Škrablina, srebrnog i brončanog s Prvenstva Hrvatske u borbama. Treba izdvojiti i ful contact u kojem je Mladen Carević bio Europski prvak u [[Atena|Ateni]] [[1986.]] godine., te brončani na SP [[1979.]] godine u [[SAD]]-u.

Nogomet nikada u Virovitici nije zaživio „punim plućima“. Povijest bilježi da je najveći uspjeh Virovitica doživjela kao stanovnik [[2. HNL]], u sezoni 2003./2004. Prije toga, dugi je niz godina Virovitica imala trećeligaše (TVIN ili VGŠK/Virovitica). Najpoznatiji igrač s ovog područja je Ivan Šuprna koji je nakon igranja u VGŠK-u nastupao za [[Građanski]], a u karijeri je nastupio i u [[Inter Milan|Interu]] te kasnije u nizu francuskih prvoligaša. Značajnije uspjehe postizali su malonogometaši koji su [[2006.]] godine proslavili 20 godina postojanja. Malonogometaši su dugi niz godina igrali u Prvoj ligi dok danas imaju status drugoligaša. Na korak do prve lige bili su [[košarka]]ši Virovitice. Naime, [[2003.]] godine dogurali su do kvalifikacija za 1. ligu. Danas su članovi Druge košarkaške lige. [[Tenis]] je sport koji bilježi značajnu rezultatsku ekspanziju, a posebno se to odnosi na mlađe teniske generacije. Najveći uspjeh [[kuglanje|kuglanja]] u ovom stoljeću bio je kada su se kuglačice Slobode TVIN plasirale u Prvu ligu.

Od 1997. održava se karting utrka [[Nagrada Virovitice]].

=== Ostali sportovi ===
* stolni tenis: [[Stolnoteniski športski klub Virovitica]]
* rukomet: [[RK Viro Virovitica]]
* plivanje: [[Plivački klub Virovitica]]

== Gradovi prijatelji ==
S ciljem unapređivanja suradnje medu građanima, zbližavanja mladeži kroz kulturu i sport, te unapređenja i razmjene iskustava u radu gradskih uprava Grad Virovitica potpisao je sporazume o suradnji i prijateljstvu sa sljedećim gradovima:
*[[Barča]], [[Mađarska|Republika Mađarska]], [[16. kolovoza]] [[1996.]] 
*[[Traunreut]], [[Njemačka|Republika Njemačka]], [[16. kolovoza]] [[1998.]]
*[[Vyškov]], [[Češka|Česka Republika]], [[8. prosinca]] [[2001.]]
*[[Jajce]], [[Bosna i Hercegovina]], [[13. rujna]] [[2012.]]

== Poznati stanovnici ==
*[[Ljiljana Bunjevac Filipović]] (1958.) – hrvatska televizijska voditeljica i autorica dokumentarnih filmova
*[[Mirko Daniel Bogdanić]] (1762. – 1802.) – [[matematičar]] i [[astronom]]
*[[Fortunat Pintarić]] (1798. – 1867.) – hrvatski [[skladatelj]], [[franjevci|franjevac]], učitelj [[pjevanje|pjevanja]] i orguljanja
*[[Petar Preradović]] (1818. – 1872.) – hrvatski [[pjesnik]]
*[[Tomislav Maretić]] (1854. – 1938.) – [[slavist]]
*[[Jan Vlašimsky]] (1861. – 1942.) – [[glazbenik]]
*[[Josip Bösendorfer]] (1876. – 1957.) – hrvatski [[povjesničar]]
*[[Mara Matočec]] (1886. – 1967.) – pučka spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka, [[političar]]ka; borkinja za ženska prava, javna i prosvjetna djelatnica
*[[Kamilo Kolb]] (1887. – 1965.) – skladatelj [[orgulje|orguljaš]], zborovođa, glazbeni kritičar, [[publicist]].
*[[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]] (1899. – 1949.) – hrvatski političar
*[[Miroslav Feldman]] (1899. – 1976.) – [[književnik]]
*[[Franjo Fuis]] (1908. – 1943.) – [[novinar]] i [[pisac]]
*[[Ivan Kreiziger]] (1908. – 1977.) – [[kartograf]]
*[[Franjo Paulik]] (1921. – 1995.) – hrvatski operni pjevač, [[tenor]]; solist zagrebačke opere
*[[Nikola Trick]] (1926. – 1984.) – slikar
*[[Teodor Trick]] (1930. – 2013.) – slikar
*[[Đuro Dečak]] (1952. – 2022.) – umirovljeni [[general pukovnik]] [[HV]]-a, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]
*[[Jasenko Houra]] (1960.) – [[glazbenik]]
*[[Renata Pokupić]] (1972.) – operna pjevačica
*[[Edita Schubert]] (1947. – 2001.) – hrvatska umjetnica transavangarde
*[[Stjepan Zimmerman]] (1884. – 1963.) – sveučilišni [[profesor]], filozof, predstavnik hrvatske neoskolastike
*[[Ksaver Šandor Gjalski]] (1854. – 1935.) – pravim imenom Ljubo Tito Babić, poznati virovitički zet, hrvatski pripovjedač 19. stoljeća
*[[Terezija Salaj Rakić]] (1924. – 2006.) – najistaknutija pedijatrica i humanitarka virovitičkog kraja
*[[Zvonimir Majdak]] (1938. – 2017.) – hrvatski pjesnik i pripovjedač, začetnik hrvatske jeans proze
*[[Milan Nikolić]] (1924. – 1970.) – najistaknutiji virovitički pisac, prvi autor hrvatskih krimića, u stalnim kontaktima s [[Agatha Christie|Agathom Christie]]
*[[Alexander Roda Roda|Roda Roda]] (1872. – 1945.) – književnik i [[komediograf]], pravim imenom Alexande Friedrich Rosenfeld
*[[Josip Poljak]] (1882. – 1962.) – [[geolog]], napisao prvi vodič kroz [[Velebit]]
*[[Stjepan Ivšić]] (1884. – 1962.) – sveučilišni profesor slavenske usporedne gramatike, [[slavist]]
*[[Mirna Šenjug]] (1983.) – [[Karate|karatistica]], višestruka osvajačica medalja sa svjetskih i europskih prvenstava
*[[Milan Neff]] (1920. – 2002.) – prvi profesionalni virovitički [[novinar]], autor mnogih članaka i znanstvenih radova iz Drugog svjetskog rata u virovitičkom kraju, autor romana &quot;Ranjeno proljeće&quot; (1994.)
*[[Ivan Dečak]] (1979.) – pjevač virovitičkog sastava [[Vatra (sastav)|Vatra]]
*[[Marin Jurić-Čivro]] (1995.) – glazbenik
*[[David Karlović]], hrv. ekonomist i političar
*[[Marijeta Vidak]] (1992.) – [[rukomet]]ašica
*[[Velimir Čokljat]] (1958.) – hrv. kazališni, televizijski i filmski glumac
*[[Draško Zidar]]  (1961.) – hrv. kazališni, televizijski i filmski glumac
*[[Miroslav Bertoša]]  (1938. – 2023.) – hrvatski povjesničar, enciklopedist

== Galerija ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt; 
Datoteka:Procelje crkve 800x800.jpg|Crkva Sv. Roka
Datoteka:Dvorac_Peja_evi_-Schaumburg-Lippe-Dra_kovi.JPG|Dvorac Pejačević-Schaumburg-Lippe-Drašković 
Datoteka:Sv. Rok.JPG|Sv. Rok, zaštitnik grada Virovitice
Datoteka:Park Virovitica2.JPG|Park Virovitica
&lt;/gallery&gt;

== Izvori == 
{{izvori|30em}}

=== Literatura ===
*Bösendorfer, Josip: Crtice iz Slavonske povijesti, pretisak – Vinkovci &quot;Privlačica&quot;, 1994. / Slavonica: prinosi Slavonije hrvatskoj književnosti i povijesti; kolo 10, knj. 49–50.
*[[Vinko Brešić|Brešić, Vinko]]: Knjiga o Virovitici, MikešLand, Virovitica, 1999.
*Obad Šćitaroci, Mladen i Bojana: Dovrci i perivoji u Slavoniji – od Zagreba do Iloka, Šćitaroci d.o.o., Zagreb, 1998.
*Virovitica, izabrane teme (grupa autora), urednici: Dragutin Feletar i Vladimir Kolesarić, Gradsko poglavarstvo Virovitica i Nakladnička kuća &quot;dr. Feletar&quot;, Koprivnica-Virovitica, 1996.
*[[Paškal Vjekoslav Cvekan|Cvekan, Paškal]]: Virovitica i Franjevci, Virovitica, 1977.
*[[Dragen Feletar|Feletar, Dragutin]]: Virovitica – tradicija i suvremenost, Meridijani, Zagreb, 2009.
*(ur.) [[Andre Mohorovičić|Mohorovičić, Andre]]: Virovitički zbornik 1234. – 1984., Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb-Virovitica, 1986.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Virovitica}}
;Mrežna mjesta
*[http://www.virovitica.hr/ Službene stranice]
*[http://www.virovtica.com/ Virovitica - virovitički povijesni portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120408073945/http://www.virovtica.com/ |date=8. travnja 2012. }}
*[http://www.kazalistevirovitica.hr/ Kazalište Virovitica]
*[http://www.knjiznicavirovitica.hr/ Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica]
* [http://library.foi.hr/vir/upit.aspx?B=130&amp;u= ''Virovitički list''], digitalizirani arhiv
*[http://www.muzejvirovitica.hr/ Gradski muzej Virovitica]
*[http://www.kud-virovitica.hr/ Kulturno umjetničko društvo Virovitica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130610225525/http://kud-virovitica.hr/ |date=10. lipnja 2013. }}
*[http://www.rk-viro-virovitica.com/ RK Viro Virovitica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140215052931/http://rk-viro-virovitica.com/ |date=15. veljače 2014. }}

{{Portal Hrvatska}}
{{Virovitica}}
{{GiO VPŽ}}
{{Hrvatski gradovi}}

[[Kategorija:Virovitica| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Virovitičko-podravskoj županiji]]</text>
      <sha1>8i4gd7qo2i8mfsit2pdnke3nzjmeqc5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pakrac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14423</id>
    <revision>
      <id>7479255</id>
      <parentid>7402626</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:02:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479255</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27015" sha1="33bwbe1qbhdbqatwq52exrzmi7n1bsh" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Pakrac
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Pakrac (grb).gif
|članak o grbu    = [[Grb grada Pakraca]]
|zastava          = 
|slika            = Pakrac2017.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|PSŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = Tomislav Novinc ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|42 gradska naselja]]
|površina         = 358,2
|površina uža     = 12,2
|visina           = 
|z. širina        = 45.44
|z. dužina        = 17.19
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 7086
|stanovništvo uže = 4151
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 34550 Pakrac
|pozivni broj     = +385 (0)34
|autooznaka       = DA
|web              = {{URL|https://pakrac.hr/}}
|bilješke         = 
}}
[[Datoteka:Pakra Pakrac 31032012 02 roberta f.jpg|mini|300px|Pakrac i [[Pakra]]]]
[[Datoteka:Pakrac1.jpg|thumb|300px|Pakrac, središte grada]]
[[Datoteka:Pakrac2.jpg|thumb|300px|Pakrac, središte grada]]
[[Datoteka:Pakrac4.jpg|thumb|300px|Pakrac, središte grada]]
[[Datoteka:FranjoTudPakrac.jpg|thumb|Spomenik dr. Franji Tuđmanu u Pakracu]]
'''Pakrac''' je grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], u [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonskoj županiji]].

== Gradska naselja ==
Pakrac se sastoji od 42 naselja (stanje 2006.), to su: [[Badljevina]], [[Batinjani (Pakrac)|Batinjani]], [[Bjelajci]], [[Branešci]], [[Brusnik (Pakrac)|Brusnik]], [[Bučje (Pakrac)|Bučje]], [[Cicvare (Pakrac)|Cicvare]], [[Cikote (Pakrac)|Cikote]], [[Dereza (Pakrac)|Dereza]], [[Donja Obrijež]], [[Donja Šumetlica]], [[Donji Grahovljani]], [[Dragović]], [[Glavica (Pakrac)|Glavica]], [[Gornja Obrijež]], [[Gornja Šumetlica]], [[Gornji Grahovljani]], [[Jakovci]], [[Kapetanovo Polje]], [[Koturić]], [[Kraguj (Pakrac)|Kraguj]], [[Kričke (Pakrac)|Kričke]], [[Kusonje]], [[Lipovac (Pakrac)|Lipovac]], [[Mali Banovac]], [[Mali Budići]], [[Novi Majur]], [[Omanovac]], [[Ožegovci]], Pakrac, [[Ploštine]], [[Popovci]], [[Prekopakra]], [[Prgomelje (Pakrac)|Prgomelje]], [[Rogulje (Pakrac)|Rogulje]], [[Srednji Grahovljani]], [[Stari Majur]], [[Španovica]], [[Tisovac (Pakrac)|Tisovac]], [[Toranj (Pakrac)|Toranj]], [[Veliki Banovac]] i [[Veliki Budići]].

== Zemljopis ==
* Regija:               [[Slavonija]]
* Geografska širina:	45°26'21&quot;N
* Geografska dužina:	17°11'46&quot;E
* Nadmorska visina:	178 m
* Površina:		358,82&amp;nbsp;km²
* Gustoća naseljenosti:	365 st./km²

== Stanovništvo ==
=== Predtursko razdoblje ===
U predturskom razdoblju, grad su naseljevali autohtoni Hrvati,&lt;ref name=&quot;Crkvenčić 1993&quot;&gt;{{Citiranje rada|title=Zapadna Slavnija - razvoj narodnosnog sustava|journal=[[Acta Geographica Croatica]]|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/125696|last=Crkvenčić|first=Ivan|via=[[Hrčak (portal)|Hrčak]]|last2=Pepeonik|first2=Zlatko|publisher=[[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu]]|year=1993}}&lt;/ref&gt; a takvo je stanje bilo sve do dolaska Osmanlija u prvoj polovici 16. stoljeća. Na to upućuje popis crkvenih župa 1501. godine, a smatra se da je samo u kotaru Toplici (današnja općina Daruvar) i Pakri (općina Pakrac) početkom 16. stoljeća živjelo između 16.000 i 20.000 stanovnika, a pretpostavlja se da je s posavskim dijelom Svetačja, te dijelovima Gušće i Požege, u cijelom kraju tada ukupno živjelo oko 50.000 stanovnika, isključivo autohtonih Hrvata.

=== Osmanlijska vlast ===
Broj stanovnika se sredinom prve polovice 16. stoljeća, zbog straha od Osmanlija koji se približavaju s jugoistoka, počinje brzo smanjivati. Autohtono hrvatsko stanovništvo bježi na zapad, preko Ilove do Štajerske i Kranjske ili na sjever preko Drave u Mađarsku i Austriju (Gradišće). Turci, nakon konačnog osvajanja 1544. godine, nailaze na gotovo prazno područje te ga naseljavaju novim stanovništvom. Turci dovode muslimansko stanovništvo, a islamizira se i malobrojno preostalo hrvatsko stanovništv. Brza i relativno laku islamizaciju starosjedilaca potakao je strah od Turaka, ali i od nečovječnih postupaka neregularnih turskih četa ([[martolozi]]) koje su pljačkale, palile i ubijale starosjedilačko stanovništvo, te privilegije dobivene prelaskom na islam. Vodeća vlastelinska obitelj ovog kraja, plemići Svetački, također prelazi na islam. Osmanlije kasnije dovode stočare; više od 10.000 pravoslavnih stanovnika, uglavnom članova obitelji martologa koji su u ovaj kraj došli već u tijeku samog osvajanja i koji su sudjelovali u etničkom čišćenju tijekom osvajanja. Pravoslavni došljaci su bili Srbi i Vlasi, a kako je proces slavenizacije Vlaha, starobalkanskih stočara romanskog podrijetla, već bio u tijeku, teško je odrediti udjele Srba i Vlaha među naseljenicima. Topinimi kao &quot;Mala Vlaška&quot;, naziv koji je veći dio ovog kraja dobio nakon njihova naseljavanja, ukazuju na znatnije prisustvo Vlaha.&lt;ref name=&quot;Crkvenčić 1993&quot;/&gt;

Stočarsko pravoslavno stanovništvo uglavnom se naseljava po višim dijelovima obronaka Papuka i Psunja, te obroncima Bilogore, dok nesigurni nizinski močvarni prostor uz rječicu Ilovu ostaje tijekom osmanske vlasti neaseljen i obrastao šumom.&lt;ref name=&quot;Crkvenčić 1993&quot;/&gt;

=== Austro-Ugarska ===
Austrija 1580. godine organizira Vojnu krajinu u koju su ulaze i dijelovi zapadne Slavonije - Poilovlje (danas teritorij općine [[Grubišno Polje]], te prigorsko-posavski prostor, dok područje nanašnjih općina Daruvar i Pakrac ostaje izvan Vojne krajine. S uređenjem Vojne krajine smanjuje se rizik od provala i pljačke turskih martologa u prostoru zapadno od Ilove, pa među turskim martolozima izbija nezadovoljstvo, pa i bune. Neki od njih iseljavaju na austrijsku stranu, a rpvi prebjezi martologa su zabilježeni već 1587. godine. Niz privilegija koje su austrijski graničari na prostoru Vojne krajine imali dovodi do daljnjeg iseljavanja martologa i pražnjenje turske strane granice. Na taj se način pravoslavlje i srpstvo širi i zapadno od Ilove. Hrvatsko stanovništvo Srbe u prostoru zapadno od Ilove i danas naziva Vlasima, no ne u značenju stočara jer su u međuvremenu i oni postali poljoprivrednici kao i susjedno hrvatsko stanovništvo.&lt;ref name=&quot;Crkvenčić 1993&quot;/&gt;

S odlaskom Osmanlija iz zapadne Slavonije [[1687.]] godine, povlači se i muslimansko stanovništvo, te kraj ostaje pust. Nove vojne vlasti (koje su trajale do 1881. godine) provode kolonizaciju koja je u početku bila dosta slaba, jer su se seliti mogli samo slobodni seljaci.&lt;ref name=&quot;Crkvenčić 1993&quot;/&gt;

U Poilovlju su se doseljavaju Hrvati i Srbi iz Bosne; Hrvati iz sisačke Posavine i iz područja križevačke regimente (potomci uglavnom ranije prebjeglih martologa); te Hrvati iz Gorskog kotara, Like i velebitskog primorskog
podgorja. U drugoj polovici 18. stoljeća počinje intenzivnije naseljavanje, koje potiču grofovi Jankovići (vlasnici Daruvara, Sirača i Pakraca). Tada, i u prvoj polovici 19. stoljeća dolazi do intenzivnijeg naseljavanja, uglavnom Hrvata iz Gorskog kotara i Like, te postepeno Hrvati iz Hrvatskog zagorja i Prigorja. U najvećem broju se doseljavaju u nizinski močvarni prostor uz Ilovu. Jankovići prvi dovode i strane doseljenike - prvo njemačke obrtnike, trgovce i službenike, a zatim mađarske seljake s Jankovićevih imanja u Mađarskoj, a 1820-ih godina prvi put dolaze i [[Česi]]. Najintenziviji val naseljavanja događa se krajem 19. stoljeća, uvjetovan agrarnom krizom. Mnogi hrvatski
seljaci zbog gospodarske krize prodaju imanja i odlaze, a doseljavaju se novi kolonisti iz raznih dijelova tadašnje Austro-Ugarske: Nijemci , Česi, Slovaci, Mađari, Talijani i drugi. Ovo dovodi do brzog porasta broja stanovnika i iznimne raznolikosti nacionalnog sastava.&lt;ref name=&quot;Crkvenčić 1993&quot;/&gt;

U prigorsko-posavskom prostoru, u 17. i u 18. stoljeću kraj naseljavaju Hrvati i Srbi iz Bosne, što s manjim intenzitetom traje i kroz 19. stoljeće. U međuvremenu se sve više doseljava Hrvata iz Like, Gorskog kotara, [[Lonja|Polonja]], Moslavine, te manjim dijelom iz Hrvatskog zagorja. Doseljavaju se, u nešto manjem broju,  i Srbi iz Like, Banije i Korduna.&lt;ref name=&quot;Crkvenčić 1993&quot;/&gt;
&lt;!-- TODO: nastaviti dodavati tekst na temelju istog izvora... --&gt;

=== Stanovništvo 1945. - 1991. ===
U razdoblju od 1948. do 1991. godine u kretanju nacionalnog sastava općinskih središta zapadne Slavonije se zbinaju znatne promjene. Broj stanovnika općinskih središta raste, ali ne istim intenzitetom kod svih narodnosti. Ukupan broj stanovnika raste 98%, pri čemu se broj Hrvata povećava za 64%, Srba za 222%, a ostalih narodnosti zajedno 45%. Zbog navedenog dolazi do značajnih promjena u nacionalnom sastavu - udio Hrvata se smanjuje se sa 66,2% na 54,9%, ostalog nesrpskog stanovništva sa 18,1% na 13,2%, a udio Srba raste sa 15,7% na 25,8%. Hrvati ipak ostaju većinski narod u svim općinskim središtima kraja, pri čemu u Pakracu imaju relativnu većinu. Srbi u nekim od općinskoh središta zapadne Slavonije postaje relativna većina, no nigdje ne dobivaju apsolutnu većinu.&lt;ref name=&quot;Crkvenčić 1993&quot;/&gt; Srbi  do 1991. postaju relativna većina u gradu i općini Pakrac.

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, nacionalni sastav u današnjim granicama gradske općine Pakrac, po naseljenim mjestima je bio sljedeći:

* [[Badljevina]] - 828 st., Hrvati 680 (82,12%), Srbi 25 (3,01%), ostali 123 (14,87%)
* [[Batinjani (Pakrac)|Batinjani]] - 266 st., Srbi 154 (57,89%), Hrvati 55 (20,67%), ostali 57 (21,44%)
* [[Bjelajci]] - 38 st., Srbi 38 (100%)
* [[Branešci]] - 305 st., Srbi 296 (97,04%), Hrvati 5 (1,63%), ostali 4(1,33%)
* [[Brusnik (Pakrac)|Brusnik]] - 112 st., Srbi 111 (99,10%), ostali 1 (0,90%)
* [[Bučje (Pakrac)|Bučje]] - 142 st., Srbi 129 (90,84%), Hrvati 10 (7,04%), ostali 3(2,12%)
* [[Cicvare (Pakrac)|Cicvare]] - 14 st., Srbi 14 (100%)
* [[Cikote (Pakrac)|Cikote]] - 68 st., Srbi 67 (98,52%), ostali 1 (1,48%)
* [[Dereza (Pakrac)|Dereza]] - 128 st., Srbi 120 (93,75%), ostali 8 (6,25%)
* [[Donja Obrijež]] - 321 st., Hrvati 224 (69,78%), Srbi 2 (0,62%), ostali 95 (29,60%)
* [[Donja Šumetlica]] - 65 st., Srbi 57 (87,69%), Hrvati 2 (3,07%), ostali 6 (9,24%)
* [[Donji Grahovljani]] - 188 st., Srbi 155 (82,44%), Hrvati 22 (11,70%), ostali 11 (5,86%)
* [[Dragović]] - 284 st., Srbi 257 (90,49%), Hrvati 7 (2,46%), ostali 20 (7,05%)
* [[Glavica (Pakrac)|Glavica]]- 77 st., Srbi 77 (100%)
* [[Gornja Obrijež]] - 284 st., Srbi 166 (58,45%), Hrvati 34 (11,97%), ostali 84 (29,58%)
* [[Gornja Šumetlica]] - 138 st., Srbi 118 (85,50%), ostali 20 (14,50%)
* [[Gornji Grahovljani]] - 136 st., Srbi 133 (97,79%), ostali 3 (2,21%)
* [[Jakovci]] - 39 st., Srbi 39 (100%)
* [[Kapetanovo Polje]] - 67 st., ostali 44 (65,68%), Srbi 12 (17,91%), Hrvati 11 (16,41%)
* [[Koturić]] - 46 st., Srbi 46 (100%)
* [[Kraguj (Pakrac)|Kraguj]] - 176 st., Srbi 167 (94,88%), Hrvati 4 (2,27%), ostali 5 (2,85%)
* [[Kričke (Pakrac)|Kričke]] - 90 st., Srbi 88 (97,77%), Hrvati 1 (1,11%), ostali 1 (1,12%)
* [[Kusonje]] - 1.101 st., Srbi 891 (80,92%), ostali 111 (10,09%), Hrvati 99 (8,99%)
* [[Lipovac (Pakrac)|Lipovac]] - 5 st., Srbi 5 (100%)
* [[Mali Banovac]] - 31 st., ostali 16 (51,62%), Hrvati 15 (48,38%)
* [[Mali Budići]] - 19 st., Srbi 19 (100%)
* [[Novi Majur]] - 119 st., Hrvati 118 (99,15%), Srbi 1 (0,85%)
* [[Omanovac]] - 261 st., Hrvati 187 (71,64%), Srbi 42 (16,09%), ostali 32 (12,27%)
* [[Ožegovci]] - 179 st., Srbi 175 (97,76%), Hrvati 1 (0,55%), ostali 3 (1,69%)
* Pakrac - 8.197 st., Srbi 3.514 (42,86%), Hrvati 3.033 (37,00%), ostali 1.650 (20,14%)
* [[Ploštine]] - 224 st., ostali 196 (87,51%), Hrvati 27 (12,05%), Srbi 1 (0,44%)
* [[Popovci]] - 68 st., Srbi 67 (98,52%), ostali 1 (1,48%)
* [[Prekopakra]] - 1.347 st., Hrvati 925 (68,67%), Srbi 171 (12,69%), ostali 251 (18,64%)
* [[Prgomelje (Pakrac)|Prgomelje]] - 65 st., Srbi 65 (100%)
* [[Rogulje (Pakrac)|Rogulje]] - 61 st., Hrvati 59 (96,72%), Srbi 1 (1,63%), ostali 1 (1,65%)
* [[Srednji Grahovljani]] - 43 st., Srbi 36 (83,72%), ostali 7 (16,28%)
* [[Stari Majur]] - 41 st., Hrvati 37 (90,24%), Srbi 1 (2,43%), ostali 3 (7,33%)
* [[Španovica]] - 191 st., Srbi 177 (92,67%), Hrvati 9 (4,71%), ostali 5 (2,62%)
* [[Tisovac (Pakrac)|Tisovac]] - 73 st., Srbi 68 (93,15%), ostali 5 (6,85%)
* [[Toranj (Pakrac)|Toranj]] - 292 st., Srbi 201 (68,83%), Hrvati 36 (12,32%), ostali 55 (18,85%)
* [[Veliki Banovac]] - 183 st., ostali 107 (58,47%), Hrvati 76 (41,53%)
* [[Veliki Budići]] - 55 st., Srbi 54 (98,18%), ostali 1 (1,82%)

ukupno općina Pakrac - 16.367

* [[Srbi]] - 7.818 (47,76%)
* [[Hrvati]] - 5.619 (34,33%)
* ostali - 2.930 (17,91%)

=== Stanovništvo nakon 1991. ===
U [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] dolazi do sukoba u gradu, pa grad ostaje na liniji fronte sve do [[operacija Bljesak|operacije Bljesak]], dok Hrvati, Nijemci, Talijani, Mađari i Česi zajedno brane grad. Za vrijeme srpske okupacije na okupiranom području nesrpsko stanovništvo je protjerano.

Velik dio Srba je izbjegao za vrijeme i nakon operacije Bljesak, pa [[Hrvati]] danas predstavljaju apsolutnu većinu stanovništva (72,9 %), dok pripadnika nacionalnih manjina ima manje od 30% (Srbi 15,8 %, Talijani 4,8%, Česi 3,2%).

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Pakrac |p1857=8030 |p1869=10195 |p1880=10234 |p1890=13496 |p1900=15975 |p1910=18422 |p1921=17640 |p1931=20361 |p1948=15961 |p1953=17003 |p1961=17644 |p1971=17023 |p1981=16475 |p1991=16367 |p2001=8855 |p2011=8460 |p2021=7086 |napomena=Nastao iz stare općine Pakrac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Pakrac |p1857=1076 |p1869=1721 |p1880=1761 |p1890=2089 |p1900=2762 |p1910=3254 |p1921=3122 |p1931=3642 |p1948=3558 |p1953=3988 |p1961=4926 |p1971=6136 |p1981=7361 |p1991=8197 |p2001=4772 |p2011=4842 |p2021=4151 |napomena=U 1991. smanjeno za dio područja naselja koji je pripojen naselju Prekopakra. Do 1981. sadrži dio podataka za naselje Prekopakra. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Uprava ==
== Gospodarstvo ==
* Poduzetnički centar Pakrac (www.pc-pakrac.hr)

== Povijest ==
Prvi posredni spomen imena Pakrac susreće se [[1229.]] godine u plemićkom pridjevku Marcel pakrački, iako neki [[Arheologija|arheološki]] nalazi pokazuju da se je ovdje živjelo i u antičko doba.&lt;ref name=&quot;tz-pakrac&quot;&gt;http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=9&lt;/ref&gt;

==== Stari grad ====
Ne zna se točno vrijeme nastanka [[utvrda|utvrde]], no u kad je 1237. Pakrac prvi put spomenut u dokumentima, već postoji.Staro kajkavsko ime grada je bilo Pekrec. Spominje se i u zapisima [[templari|templara]] (katolički crkveni viteški red zasnovan radi zaštite Kristova groba) koji su došli u Hrvatsku još 1185. godine. No, izvjesno je da su u Pakracu boravili nasljednici templarskih posjeda; [[ivanovci]]-[[hospitalci]]. Utvrda je bila oblika napravilnog peterokruga, sa sedam okruglih [[kula]] na rubovima i velikom branič-kulom, opasana tvrdim zidinama na kojima su bile puškarnice. Oko utvrde bili su ukopi u koje je puštena voda.

Godine [[1242.]] u Pakrac provaljuju [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]], a već 1256. godine u Pakracu je boravio ban Slavonije Stjepan i osnovao prvu [[kovnica novca|kovnicu novca]] – ''moneta banalis'' – [[banovac]]. Prije toga pravo na kovanje novca imao je samo kralj. Banovac se najvjerojatnije kovao unutar zida pakračke utvrde.

Najveći utjecaj na razvoj grada u 17. stoljeću imala je obitelj [[Janković]], koja je sagradila i svoju [[kurija|kuriju]]. U to se vrijeme izgradila i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, a grad se sve više razvijao i postao središte trgovine i obrtništva, sagradila se bolnica, škola, pruga, hotel, sud, privatna električna centrala (munjara, 1906. godine) i ostalo. U gradu je postojala i [[sinagoga]] građena [[1875.]], a srušena [[1941.]] god.&lt;ref name=&quot;tz-pakrac&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;muzej-pakrac.hr&quot;&gt;http://www.muzej-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=16&lt;/ref&gt;

Rušenje gradske utvrde započeli su [[Janković Daruvarski|Jankovići Daruvarski]] i njenim kamenjem nasipavali cestu Pakrac-Kukunjevac, a godine 1867. prodali su je pravoslavnoj općini, koja je tu smjestila svoj parohijalni ured. 
Stari grad ruši se [[1920-ih]] godina 20. stoljeća, a materijal se koristio za gradnju cesta.&lt;ref name=&quot;muzej-pakrac.hr&quot;/&gt;

Zadnja kula pakračke tvrđe srušena je 1960. godine i na njenim temeljima je izgrađena zgrada Poglavarstva (Općina).

[[Prvi svjetski rat]] i [[Drugi svjetski rat]], a naročito srpska [[Domovinski rat|agresija na grad i njegove stanovnike 1991.]] godine usporili su razvoj i uništili dio kuturne baštine Pakraca.&lt;ref name=&quot;tz-pakrac&quot;/&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
* Spomen kosturnica - kripta sa spomenikom palim borcima iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U središnjem djelu kripte izdiže se kameni postament na kojem je brončana skulptura ranjenog borca. Autor skulpture je kipar [[Vanja Radauš]].&lt;ref&gt;http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=68&lt;/ref&gt;
* Kraljevska zemaljska javna bolnica - U Pakracu je 1897. godine sagrađena nova te s radom krenula prva javna kraljevska zemaljska bolnica u Hrvatskoj. Bolnicu je gradio arhitekt [[Ignjat Fischer]] prema nacrtima Dionisa Sunka. Nova zgrada sagrađena je na samoj obali [[Pakra|Pakre]] dosta dalje od glavne bolničke zgrade. Nakon velikih stradanja u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] ovi objekti zaštićeni su kao kulturni spomenici od izuzetne vrijednosti te čekaju svoju obnovu i prenamjenu.&lt;ref&gt;http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=67&lt;/ref&gt;
* Kuća Golubić - Kuća je građena u [[Secesija|secesijskom]] stilu te je bila dom jednog od najpoznatijih pakračkih graditelja [[Stjepan Golubić|Stjepana Golubića]].
* Stara vijećnica - Po nekima najstariji objekt u gradu na kojem je i danas na pročelju istaknuta godina gradnje 1771.&lt;ref&gt;http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=65&lt;/ref&gt;
* Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije - Katolička crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije posvećena je 1763. godine. Crkva je specifična po svom položaju na povišenju do kojeg vodi široko stubište te dominira gradsom vizurom.&lt;ref&gt;http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=39&lt;/ref&gt;
* Spahijski podrum - Spahijski podrum predstavlja jedan od najzanimljivijih primjera povijesne arhitekture u Pakracu. Kroz povijest su postojala različita nagađanja o vremenu građenja i namjeni ove građevine (srednjovjekovni samostan, kovnica novca...). Pouzdano se zna da je u 18. stoljeću služio kao gospodarska zgradau koju se spremao urod s cijelog vlastelinstva.&lt;ref&gt;http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=47&lt;/ref&gt;
* Vlastelinstvo Janković - Obitelj grofova Jankovića Daruvarskih koji postaju vlasnici vlastelinstva Pakrac sredinom 18. stoljeća ostavili su najviše traga na razvoj Pakraca i njegove okolice. Vlastelinstvo Pakrac bilo je pod njihovom upravom stotinu godina (1761. – 1861.) te su ga znatno unaprijedili. Središte nekadašnjeg vlastelinstva i danas predstavlja samo srce grada te se naziva zajedničkim imenom kompleks vlastelinstva Janković.&lt;ref&gt;http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=48&lt;/ref&gt;
* Dvorac Baruna Trenka - Barokni dvorac najvjerojatnije je izgradio ratnik i voskovođa [[Franjo Trenk|barun Trenk]]. Pakrac je bio njegovo vlasništvo u prvoj polovici 18. stoljeća. Nakon što je ranobarokni dvorac imao stambenu funkciju dugi niz godina korišten je kao vojarna, zatim bolnica da bi kasnije u njemu djelovala učiteljska škola.&lt;ref&gt;http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=49&lt;/ref&gt;
* [[Čaklovac|Stari Grad Čaklovac]] - Srednjovjekovna [[utvrda]] čiji se ostaci nalaze kod sela Dragović u blizini Pakraca dobro je sakrivena unutar šume nedaleko od glavne ceste. Danas je očuvan samo dio peterokutne branič kule koja i ovako polovično sačuvana, svojom strukturom i izvedbom pojedinih detalja zauzima mjesto jedne od nareprezentativnijih građevina ove vrste u nas.&lt;ref&gt;http://www.tz-pakrac.hr/?vrsta=3&amp;id=50&lt;/ref&gt;
* Pakračka česma
* [[saborna crkva svete Trojice u Pakracu|Pravoslavna crkva svete Trojice]] s vladičanskim dvorom, sjedište [[Eparhija slavonska|Slavonske eparhije]]
Saborna crkva i episkopski dvor među najvažnijim su spomenicima neobizantske arhitekture u hrvatskom historicizmu. Saborna crkva, barokna građevina, restaurirana je između 1893. i 1896. prema projektima [[Hermann Bollé|Hermana Bolléa]] kada je dobila današnji izgled i unutrašnju opremu. Monumentalni ikonostas u unutrašnjosti djelo je zagrebačkih stolara a izvedba samih ikona povjerena je srpskim slikarima Stevanu Todoroviću i Živku Jugoviću. Ikonostas je nestao u posljednjem ratu, kao i veći dio ostale unutrašnje opreme.
* [[Muzej vojne i ratne povijesti]], muzej s eksponatima vezanima za hrvatsku, a dijelom i za svjetsku vojnu i ratnu povijest
* [https://www.muzej-pakrac.hr/ Muzej grada Pakraca], gradski muzej koji prezentira lokalnu povijest i baštinu od najranije gradske povijesti do danas. Osnovan je i službeno registriran 2009. godine, a djeluje u objektu Mali dvor – Janković, dijelu Vlastelinskog kompleksa Janković iz 18. st.,središtu nekadašnjeg veleposjeda. Djelujući unutar arhitektonski upečatljivog objekta, koji sam po sebi predstavlja kulturno - povijesnu vrijednost, muzej se brine kako bi se bogata baština Pakraca i okolice spasila od zaborava i na što bolji način prezentirala građanima i njegovim gostima. Općenito bavi se zaštitom i prezentacijom kulturne baštine ovoga kraja te svojom raznolikom prezentacijskom aktivnošću (izložbe, muzejske radionice, predavanje, različite muzejske akcije) daje bitan doprinos kulturnom, društvenom životu grada.

== Znamenitosti ==
=== Najduža špilja u Slavoniji ===
{{izdvoji}}
[[Špilja Trbušnjak]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.pakrac.hr/spilja_trbusnjak_najduza_u_slavoniji/mtr3160.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20071106024603/http://pakrac.hr/spilja_trbusnjak_najduza_u_slavoniji/mtr3160.aspx |archive-date=6. studenoga 2007. |access-date=25. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; je, prema dosadašnjim mjerenjima duga više od 200 metara, a postoji mogućnost i da je puno duža, no i ovako je duža od poznate špilje Uviraljke, koja je do sada slovila za najdužu u Slavoniji

Najduža špilja u Slavoniji, duga, za sada istraženih, više od 200 metara, s velikim staništem šišmiša,   geološki, hidrološki i biloški vrlo zanimljiva, nalazi se u širem prostoru Grahovljana.  Mještani okolnih sela i lovci već dugo za nju znaju, ali da je najduža izmjerili su članovi Speleološkog kluba &quot;Samobor&quot;, koji su tijekom vikenda, na poziv Planinarskog društva &quot;Psunj&quot;, po prvi puta stručno pregledali nju i još dvije špilje za koje su potom rekli da su pravi &quot;dragulji Slavonije&quot;.

==== Prva kovnica novca u Hrvatskoj ====
Godine 1256. Pakrac je imao povlasticu kovanja novca. Smatra se da je to ujedno prva kovnica novca u Hrvata. MONETA REGIS P(ro) SCLAVNIA, naš banovac, je srebrni novac na kojemu je na prednjoj strani [[kuna (životinja)|kuna]] u trku, a na naličju [[dvostruki križ|patrijarhalni (dvostruki) križ]] s dvije okrunjene glave. Bio je najljepša i najcjenjenija od svih hrvatskih kovanica te prihvaćen kao stabilno platežno sredstvo i izvan područja za koje je prvobitno namijenjen.

Za vjerovati je da je upravo pakračka kuna dala ime [[kuna (novac)|današnjem hrvatskom novcu]].

== Kultura ==
[[Grb grada Pakraca]] ustanovljen je 1837.&lt;ref&gt;Marijan Grakalić: ''Hrvatski grb : grbovi hrvatskih zemalja'', Zagreb : Nakladni zavod Matice hrvatske, 1990., {{ISBN|86-401-0069-1}}, str. 53.&lt;/ref&gt; kao jedan od posljednjih podijeljenih grbova (nakon toga grbovi su usvajani).

[[Slavonski banovac]] je tradicionalna [[sajam]]ska [[manifestacija]] koja se održava u Pakracu od 2010. godine i predstavlja jedan od najvećih sajmova ovog tipa u kontinentalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;[https://pakrac.hr/14-sajam-slavonski-banovac/ 14. sajam Slavonski banovac] pakrac.hr Preuzeto 4. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Manifestacija kombinira ruralni razvoj, gastronomiju, kulturu, povijest i tradiciju.

== Obrazovanje ==
* Osnovna škola braće Radića ([http://os-brace-radica-pakrac.skole.hr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140407061908/http://os-brace-radica-pakrac.skole.hr/ |date=7. travnja 2014. }})
* Srednja škola Pakrac ([http://sspakrac.hr])
* Osnovna glazbena škola ([http://grafina.de/ogs-pakrac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081225192917/http://www.grafina.de/ogs-pakrac/ |date=25. prosinca 2008. }})
* Zdravstveno veleučilište ([http://zvu.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140220021702/http://zvu.hr/ |date=20. veljače 2014. }})
* Visoka poslovna škola s pravom javnosti ([http://pou-obris.hr])

== Šport ==
* [[NK Hajduk Pakrac|NK Hajduk]]
* RK &quot;Lipa&quot; Pakrac
* Klub ratničkih vještina Bujinkan Seishin Dojo Pakrac (www.bujinkan-pakrac.hr)
* Kickboxing klub ''Pakrac''
* Biciklistički klub Titan (www.bk-titan.hr)
* Airsoft team Spartan
* [[Kuglački klub Pakrac]] (ugašen 2020.) 
* [[Športski kuglački klub Papuk Pakrac|Športski kuglački klub Papuk]] (ugašen 2020.) 
* [[Kuglački klub Pakrac-Papuk]] (nastao 2020.)

== Udruge ==
'''Izviđači:'''
* Odred izviđača &quot;Pakra&quot; Pakrac  (www.pakrac.hr/izvidaci/rbr14.aspx)
* Savez izviđača hrvatske (SIH)

'''Radio klubovi:'''
* Radio Klub Pakrac 9A1FBC

== Poznate osobe ==
{{glavni|:Kategorija:Životopisi, Pakrac}}
{{div col|cols=3}}
* [[Bogdan Crnobrnja]], politički radnik&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=CRNOBRNJA, Bogdan - Enciklopedija Miroslava Krleže|url=https://bl.lzmk.hr/Clanak/3757|access-date=2023-05-02|website=bl.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Smilja Avramov]], srpska stručnjakinja za međunarodno pravo
* [[Damir Bajs]], hrvatski političar
* [[Zoran Erceg]], srpski košarkaš
* [[Milan Horvat]], hrvatski glazbenik i dirigent
* [[Jadranka Kosor]], hrvatska političarka i premijerka
* [[Sven Lasta]], hrvatski glumac
* [[Žarko Potočnjak]], hrvatski glumac
* [[Slobodan Selenić]], srpski književnik i teatrolog
{{div col end}}

== Povezani članci ==
*[[Daruvarsko-pakrački kraj u rimskoj antici]]
*[[Vladičanski dvor Pakrac]]

== Literatura ==
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/82688 Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79.]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.pakrac.hr Službene internetske stranice grada Pakraca]
* [http://www.tz-pakrac.hr/ Turistička zajednica grada Pakraca]

{{Mrva-grad-hrv}}
{{Gradska naselja Pakraca}}
{{GiO PSŽ}}
{{normativni nadzor}}
[[Kategorija:Pakrac| ]]
[[Kategorija:Gradovi u Požeško-slavonskoj županiji]]</text>
      <sha1>33bwbe1qbhdbqatwq52exrzmi7n1bsh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stubičke Toplice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14532</id>
    <revision>
      <id>7479201</id>
      <parentid>7305761</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:39:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34444-20</username>
        <id>363952</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest */</comment>
      <origin>7479201</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5106" sha1="k0pa0sh3c9iz1bckcwcvm4d0h4bhjod" xml:space="preserve">{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Stubičke Toplice
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Stubičke Toplice (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|KZŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Josip Beljak
|naselja          = [[#Općinska naselja|4 općinska naselja]]
|površina         = 27
|površina uža     = 5,6
|visina           = 
|z. širina        = 45.966
|z. dužina        = 15.93
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 2740
|stanovništvo uže = 1775
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 49244 Stubičke Toplice
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://stubicketoplice.hr/}}
|bilješke         = 
}}
[[Datoteka:Stubicke Toplice HR.JPG|230px|minijatura|desno|Stubičke Toplice]]
'''Stubičke Toplice''' su općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorskoj županiji]].

Danas općina Stubičke Toplice ima 2740 stanovnika, a prostire se na 27 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, te je jedna od najmanjih općina. Ustrojstvom nove lokalne samouprave i uprave općinskim sjedištem postale su 27. travnja 1993. godine.

== Zemljopis ==

Stubičke Toplice nalaze se 40 km sjevernije od [[Zagreb]]a, u podnožju [[Medvednica|Medvednice]]. Graniči na istoku s [[Donja Stubica|Gradom Donja Stubica]], na zapadu s [[Oroslavje|Oroslavskim selom]] [[Krušljevo Selo|Krušljevim Selom]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačkom županijom]] točnije s [[Jakovlje|Općinom Jakovlje]] tj. sa selom [[Igrišće]]m, na sjeveru s [[Oroslavje]]m, i [[Oroslavje|Oroslavskim selom]] [[Andraševec]], na jugu s [[Jakovlje|Općinom Jakovlje]] točnije s [[Kraljev Vrh (Jakovlje)|Kraljevim Vrhom]], [[Zagreb|Gradom Zagrebom]] točnije s [[Podsljeme|gradskom četvrti Podsljeme]], te na jugozapadu s [[Bistra|Općinom Bistrom]] u [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj županiji]].

== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Stubičke Toplice |p1857=859 |p1869=1029 |p1880=1107 |p1890=1219 |p1900=1480 |p1910=1585 |p1921=1496 |p1931=1814 |p1948=1795 |p1953=1935 |p1961=1831 |p1971=1962 |p1981=2201 |p1991=2528 |p2001=2752 |p2011=2805 |p2021=2740 |napomena=Nastala iz stare općine Donja Stubica. Od 1857. do 1981. dio podataka sadržan je u gradu Oroslavju. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Stubičke Toplice |p1857=289 |p1869=343 |p1880=365 |p1890=396 |p1900=524 |p1910=538 |p1921=550 |p1931=573 |p1948=639 |p1953=784 |p1961=787 |p1971=1008 |p1981=1281 |p1991=1577 |p2001=1788 |p2011=1845 |p2021=1775 |napomena=Iskazuje se od 1890. Do 1948. kao dio naselja. Od 1857. do 1953. sadrži podatke za bivše naselje Kapelšćak koje je tih godina odvojeno iskazivano. U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Andraševec, općina Oroslavje, u kojemu su sadržani podaci pripojenog dijela do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Uprava ==
Načelnik Stubičkih Toplica je Josip Beljak.
== Povijest ==

* prvi put se spominju [[1567.]] godine 
* pretpostavlja se da su poznate još iz [[rimljani|rimskog]] doba (zbog pronalaska dva [[rimski novac|rimska novčića]] iz doba cara [[Hadrijan]]a u blizini bazena)
* prvu kupališnu zgradu izgradila je [[1776.]] godine obitelj Vojkffy
* [[1806.]] godine Stubičke Toplice kupio je biskup [[Maksimilijan Vrhovac]]

== Gospodarstvo ==

Kao turistička općina svoj razvoj bazira na razvoju rekreativnog, zdravstvenog te kongresnog turizma i to prvenstveno preko HTP Matija Gubec, te specijalne bolnice [[Stubičke Toplice]]. S obzirom na stagnaciju turističke ponude u zadnjim godinama ulažu se veliki napori da se popularnim “Stubakima” vrati nekadašnji sjaj. U svojim planovima općinsko čelništvo zamišlja Stubake kao “oazu” turizma sjeverozapadne Hrvatske, te je pokrenulo niz akcija za oživotvorenje takvog cilja. To se prvenstveno odnosi na planiranje prostora (donijet je generalni urbanistički plan, prostorni plan), zatim na prometnoj povezanosti te izgradnji druge infrastrukture u mjestu.

== Poznate osobe ==
* [[Hrvoje Kovačević]], živi u Stubičkim Toplicama

== Spomenici i znamenitosti ==
*[[Kupališni kompleks Stubičke Toplice]]

== Obrazovanje ==

* Osnovna škola

== Kultura ==
== Šport ==
*[[Nagrada Stubičkih Toplica]], jedna od najtežih brdskih utrka u Europi
*Auto-moto klub [[AMK Stubaki]], osvajači Zlatne kacige: Ivica Šalec, Dario Šamec (triput prvaci države).

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.stubicketoplice.hr Službena stranica Stubičkih Toplica]

{{Mrva-općina}}
{{GiO KZŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Stubičke Toplice}}
[[Kategorija:Općine u Krapinsko-zagorskoj županiji]]
{{Toplice u Hrvatskoj}}</text>
      <sha1>k0pa0sh3c9iz1bckcwcvm4d0h4bhjod</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donji Lapac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14700</id>
    <revision>
      <id>7479279</id>
      <parentid>7286979</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:13:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25401" sha1="a7detighi2687uwienrqjej4k3nxkya" xml:space="preserve">{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Donji Lapac
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Donji Lapac (grb).gif
|zastava          = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|LSŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Milan Knežević 
|naselja          = [[#Općinska naselja|18 općinskih naselja]]
|površina         = 350,7
|površina uža     = 11,3
|visina           = 
|z. širina        = 44.55
|z. dužina        = 15.96
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 1366
|stanovništvo uže = 677
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 53250 Donji Lapac
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://donjilapac.hr/}}
|bilješke         = 
}}'''Donji Lapac''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]].

== Zemljopis ==
Donji Lapac se nalazi u istočnoj [[Lika|Lici]], kraju poznatom po imenu [[Ličko Pounje]], ispod planine [[Lička Plješivica|Plješivice]]. Komunikacijski je povezan s [[Bihać]]em na sjeveru, na jug put vodi ka [[Gračac]]u, [[Knin]]u i [[Zadar|Zadru]] te preko planine Plješivice novoasfaltiranom cestom s [[Korenica|Korenicom]] i [[Plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]].

[[Nadmorska visina]]: 582 m.

== Stanovništvo ==
Od 626. godine do turske okupacije 1527. godine ovaj kraj naseljavali su isključivo Hrvati. Nakon oslobođenja od Turaka 1791. godine do [[1941.]] godine, stanovništvo Donjeg Lapca i okolnih sela činili su [[Hrvati]] i Srbi, pri čemu su drugi imali većinu. Tijekom II. svjetskog rata, četnici su posve etnički očistili naselja s hrvatskim stanovništvom Boričevački Bubanj, Podlisac, Kalati, Mišljenovac, Donji Lapac, Gornji Lapac i Brotnju. Poslije četničkog terora nad hrvatskim stanovništvom provedenog od 27. srpnja 1941. godine, ova naselja s preko 3000 Hrvata katolika, kako bilježe matice rođenih posve su etnički očišćena.
=== Popis 2011. ===
Po popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Donji Lapac imala je 2113 stanovnika.

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz [[2011.]] bio je sljedeći:

*[[Srbi]] – 1704 (80,64 %)
*[[Hrvati]] – 397 (18,79 %)

===Popis 2001.===

Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Donji Lapac imala je 1880 stanovnika, raspoređenih u 18 naselja:

* [[Birovača]] – 103
* [[Boričevac]] – 24
* [[Brezovac Dobroselski]] – 3
* [[Bušević]] – 2
* [[Dnopolje]] – 158
* [[Dobroselo]] – 94
* [[Doljani (Donji Lapac)|Doljani]] – 95
* [[Donji Lapac]] – 812
* [[Donji Štrbci]] – 25
* [[Gajine]] – 71
* [[Gornji Lapac]] – 32
* [[Gornji Štrbci]] – 4
* [[Kestenovac (Donji Lapac)|Kestenovac]] – 30
* [[Kruge]] – 49
* [[Melinovac]] – 4
* [[Mišljenovac]] – 2
* [[Nebljusi]] – 166
* [[Oraovac]] – 206

Nacionalni sastav stanovništva prema popisu iz [[2001.]], bio je sljedeći:
* [[Srbi]] – 1383 (73,56)
* [[Hrvati]] – 471 (25,05)
* [[Česi]] – 1
* [[Slovenci]] – 1
* [[Talijani]] – 1
* ostali – 1
* neopredijeljeni – 10 (0,53)
* nepoznato – 12 (0,64)

Nacionalni sastav [[1910.]] izgledao je ovako:
* '''Srbi''' –    15995 (91,75 %)
* '''Hrvati''' –  1435 (8,23 %)
* '''Nijemci''' – 2
* '''Ostali''' – 1
* '''Ukupno – 17433'''

Do novog teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske, postojala je bivša velika općina Donji Lapac koja je obuhvaćala istočne dijelove današnje općine Gračac.

===Kretanje stanovništva naselja Donji Lapac===

* [[2011.]] – 947
* [[2001.]] – 812
* [[1991.]] – 1791 
* [[1981.]] – 1590 
* [[1971.]] – 1286 

===Izvori===

* Popis 2011, Statistička izvješća 1469/2012, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, str. 36-37.
*CD-ROM: &quot;Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine&quot;, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Donji Lapac |p1857=8553 |p1869=10305 |p1880=9481 |p1890=10774 |p1900=11691 |p1910=11971 |p1921=11529 |p1931=11465 |p1948=6641 |p1953=6735 |p1961=6456 |p1971=5645 |p1981=4845 |p1991=4603 |p2001=1880 |p2011=2113 |p2021=1366 |napomena=Nastala iz stare općine Donji Lapac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Donji Lapac |p1857=1237 |p1869=1475 |p1880=1466 |p1890=1142 |p1900=1102 |p1910=1140 |p1921=1014 |p1931=1008 |p1948=667 |p1953=726 |p1961=1001 |p1971=1286 |p1981=1590 |p1991=1791 |p2001=812 |p2011=946 |p2021=677 |napomena=Od 1857. do 1880. sadrži podatke za naselje Gajine. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Uprava ==
Općinu čine gradić Donji Lapac (812 st.) i 17 okolnih sela. Područje mjesta Srb s okolnim selima, koje je pripadalo prijeratnoj općini Donji Lapac, danas se nalazi u općini [[Gračac]] u Zadarskoj županiji.

== Povijest ==
Donji Lapac je osnovan krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] kada je završetkom austrijsko – turskog rata svištovskim mirom 1791. godine Ličko Pounje vraćeno Hrvatskoj u sastavu Habsburške monarhije. Njegov razvoj je posljedica desetljetnog graničnog položaja u sustavu [[Vojna krajina|Hrvatsko-slavonske vojne krajine]]. Od ukidanja Hrvatsko-slavonske vojne krajine 1886.godine Dojni Lapac postaje sjedište općine u županiji Lika-krbava u Hrvatskoj.

Donji Lapac se nalazi u [[dinaridi|dinarskom]] krškom vapnenačkom kraju, smješten usred [[Lapačko polje|Lapačkog polja]]. Već u pretpovijesnoj i antičkoj prošlosti (željezno i rimsko doba) u blizini je bilo naselje, što svjedoče pronađeni ostatci brojnih predmeta iz tih vremena. 

U srednjem vijeku Donji Lapac je bio sijedište stare hrvatske Lapačke župe (županije). Stanovnici te starohrvatske županije nazivali su se [[Lapčani]]. Najslavniji Lapački junak iz predturskog razdoblja bio je [[Petar Kružić]], rođen u Krugama u župi Nebljusi, proslavio se kao glasoviti branitelj grada Klisa ali i cjele hrvatske granice od Turaka. Jedan od najpoznatijih Lapčana i znameniti kroničar Krbavske bitke iz 1493. godine [[pop Martinac]] također je bio &quot;plemenom Lapčanin&quot;. Crkveno je lapačka župa bila dio kninske biskupije, a svi stanovnici lapačke župe bili su katolici i Hrvati. Dana 24. kolovoza 1435. povijesne isprave spominu lapačkog [[arhiđakon]]a i kninskog kanonika. S obzirom na to da je lapac imao arhiđakonat, a to je veća teritorijalna jedinica od dekanata, to potvrđuje da je onda bilo mnogo župa, crkava i svećenika u lapačkom kraju i okolici.&lt;ref name=&quot;Gospićko-senjska biskupija&quot;&gt;[http://www.gospicko-senjska-biskupija.hr/82-propovijedi-i-poslanice/4262-propovijed-blagoslov-gradili%C5%A1ta-crkve-sv-ivana-pavla-ii.html ''Propovijed u D. Lapcu za blagoslov gradilišta crkve sv. Ivana Pavla II.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012152451/http://www.gospicko-senjska-biskupija.hr/82-propovijedi-i-poslanice/4262-propovijed-blagoslov-gradili%C5%A1ta-crkve-sv-ivana-pavla-ii.html |date=12. listopada 2016. }}, Gospićko-senjska biskupija, 27. svibnja 2015. Pristupljeno 12. listopada 2016.&lt;/ref&gt; 
Lapačka je župa bila u sastavu [[Krbava|Krbave]], dok je [[1449.]] god. pripadao [[Frankopani]]ma. [[Stari grad Lapac]] bio je na izoliranom brijegu Obljaju (666 m), koji se diže u Lapačkom polju južno od Donjeg Lapca. Kada su Turci zaposjeli Krbavu te istočni i južni dio [[Lika|Like]] okupiran je i Lapac. Lapački je kraj pao pod Turke 1527. Nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]], Ličko Pounje s Lapačkom župom došlo je u posjed osmanskog Carstva u čijem je sastavu bio pune 264 godine (1527. – 1791. godine). Dakle, gotovo stoljeće duže nego ostali dio Like, zapadno od reljefne barijere [[Plješivica|Plješivice]]. Naime, dok je u &quot;turskoj Lici i Krbavi&quot; osmanlijska vlast formalno prestala [[Karlovački mir|Karlovačkim mirom]] 1699. godine, Ličko Pounje oslobođeno je osmanlijske vlasti [[Mir u Svištovu|Mirom u Svištovu]] (1791. gadine). U osmanlijskom razdoblju taj je prostor bio organiziran kao zaseban kotar ([[Boričevac]]) u okviru [[Kliški sandžak|Kliškog sandžaka]]. Za razliku od novoosvojenih područja zapadno od Plješivice, Osmanlije su taj prostor dijelom naselili već ubrzo poslije zaposjedanja, kao potporu tvrđavskim naseljima u Boričevcu i [[Ostrovica (Bihać, BiH)|Ostrovici]] na Uni.&lt;ref name=&quot;Gospićko-senjska biskupija&quot;/&gt; Nakon njihovog izgona iz Like 1689. godine Lapac je ostao pod turskom okupacijom sve do Svištovskog mira 1791. godine kada je oslobođen te vračen u sastav Hrvatske u sklopu Habsburške monarhije. Poslije ustrojavanja vojne granice u Lici prema Turskom carstvu, Donji Lapac s Gornjim pounjem potpao je pod Hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu, gde ima funkciju tipičnog manjeg vojno-pograničnog središta. Nakon protjerivanja većine starosjedilačkih Hrvata tijekom obrambenog protuturskog rata, do novog naseljavanja Gornjeg pounja došlo je sredinom 16. stoljeća, kada su iz dubine balkanskog poluotoja Turci doveli novo stanovništvo, pravoslavne stočare Vlahe, kasnije opredijeljene Srbe i islamizirano stanovništvo Muslimane. Muslimani su se pretežno nastanili u podgrađima tvrđavskih naselja, gdje su, uz ratarstvo, razvijali obrt i trgovinu, dok je pravoslavno stanovništvo naseljeno u malim skupinama na širem prostoru između naselja, pri čemu se uz tradicionalno stočarenje uključivalo u vojne pohode kao martološke formacije. Kao indikator tadašnje naseljenosti posredno može poslužiti padatak iz prvog popisa tog prostora, iz 1577. godine prema kojem je u Boričevcu bilo stacionirano 70 turskih konjanika i 1100 turskih pješaka, a u Ostrovici 60 turskih konjanika i 1150 turskih pješaka.

U 16. stoljeću srušena je mjesna katolička crkva.&lt;ref name=&quot;likaonline&quot;&gt;L.O.: [http://www.lika-online.com/katolicka-crkva-u-d-lapcu-nakon-gotovo-500-godina/ ''Katolička crkva u D. Lapcu nakon gotovo 500 godina''], Lika Online, 8. listopada 2016. Pristupljeno 12. listopada 2016.&lt;/ref&gt; 

Nakon razornog [[Dubički rat|austro-turskog rata]] 1788. – 1791. godine Gornje pounje je ponovno znatno opustjelo. Poslije Svištovskog mira, odnosno završetka međudržavnog razgraničenja između Habsburške monarhije i Turskog carstva 1795. godine, krenulo se s ponovnim planskim naseljavanjem Gornjeg Pounja. Uz vrlo malo preostalog stanovništva, na strateški važnim prijelazima uz granicu prema Turskom carstvu oko Zavalja, Boričevca te dijelom u oba Lapca, Oraovc, Brotnju i nešto u Srb vraća se hrvatsko stanovništvo. Dok je na područja po unutrašnjosti Gornjeg pounja naseljeno većinom pravoslavno stanovništvo. Na taj način Lapačko područje dobilo je ponovno većim dijelom novu strukturu stanovništva. Muslimani, kojih je na tom području u osmanlijskom razdoblju bilo razmjerno ponajviše, izbjegli su na drugu stranu granične rijeke Une, te na [[Petrovačko polje|Petrovačko]] i [[Bilajsko polje|Bilajsko/Bjelajsko polje]], odnosno krupški, bihaćki i cazinski kotar. Prilikom razgraničenja [[1795.]] godine tek je u Donjem Lapcu registrirano 60 kuća, po čemu je to tada bilo vodeće naselje u tzv. cijelome Unskom krugu (Ličko Pounje). 
Tijek ponovnog naseljavanja Gornjeg pounja. Na ispražnjeni prostor vojne granice, austrijske vojne vlasti doseljavale su stanovništvo iz agrarno prenaseljenih područja, poglavito iz bližih dijelova Like. Tako su na Lapačko područje, uz nešto malo preostalog nemuslimanskog stanovništva, doseljeni pravoslavci i katolici, od kojih prvi u većem broju. Pravoslavci su nastanili 2/3 Donji Lapac i 1/2 [[Gornji Lapac]], 3/4 [[Oraovac]] i većinom [[Dnopolje]], [[Kruzi|Kruge]] i [[Nebljusi|Nebljuse]], dok su katolici nstanili [[Boričevac]], [[Zavalje]], Veliki Skočaj, Mali Skočaj, Međudražje, Baljevac, 1/2 Gornji Lapac,1/3 Donji Lapac, 1/4 Oraovac te Brotnju.

I nakon priključenja tog dijela hrvatskog Pounja Lici 1791. godine Osmanlijsko Carstvo zadržalo je strateški važan mostobran na rijeci Uni s vojnom posadom u Ostrvici, tako da je ostala nesigurnost koja je ograničavala gospodarski razvoj čak i u drugoj polovici 19. stoljeća. Organizacija vojnog uređenja granice na tome novooslobođenom području, tekla je vrlo sporo, tako su 1800. gadine ustrojene dvije satnije na tome novooslobođenom području Ličke regimente Hrvatsko-slavonske vojne krajine.

Područje Boričevca i Donjeg Lapca s okolicom obuhvaćala je Dobroselska satnija koja je imenovana po svome prvome sjedištu – Dobroselu, povoljno smještenom naselju podalje od granične crte, podno prijevoja Lumbardenik, između naseljenih zona u Lapačkom polju i gornjounskaj dolini. 
U jednam od upada osmalijske vojske, 1809. godine teže su oštećens naselja Donji i Gornji Lapac, te susjedna sela Boričevac i Oraovac. To je nametnulo potrebu novog preustroja organizacije, povezano s tim je [[1826.]] godine sjedište satnije premješteno u Donji Lapac.

Od tada se Donji Lapac postupno počinje razvijati kao tipično hrvatsko pogranično središte s izgledom tzv. cestovnog naselja. Veze kroz dolinu Lapačkih korita za sjeverozapadni naseljeni podpIješivički pojas starih Nebijuha, te nova u 19. st. izgrađena cesta preko prijevoja podno Kuka, prometna veza s Boričevačkom dolinom prema graničnom prijelazu ('rašteI' Lisičjak) i Kulen Vakufu, zatim dobra povezanost dolinom Une prema jugu i naselju Srb osiguravaju Donjem Lapcu ulogu prometnog središta Ličkog pounja. Nakon oslobođenja Bosne i Hercegovine od Turaka prestala je potreba za vojnom granicom krajiškog tipa, te je 1887. godine dokinuta hrvatsko-slavonska vojna krajina a pogranično područje vraća se u civilni sastav Trojedne kraljevine Hrvatske-Slavonije i Dalmacije. U to vrijeme postupnim upravnim izdvajanjem Ličkog Pounja iz sastava Krbavske upravne cjeline, osnovana je samostalna općina sa sjedištem u Donjem Lapcu (1892.godine), čime se Donji Lapac nesmetano počinje razvijati kao upravno središte Ličkog pounja.

Poslije ukidanja [[Vojna krajina|Vojne krajine]] od [[1886.]] godine Donji Lapac je općinsko središte u kotaru Udbina, a od 1892. godine i kotarsko središte u županiji Lika-Krbava u sastavu Trojedne kraljevine Hrvatske-Slavonije i Dalmacije. Ovakav ustroj bio je i poslije II Svjetskog rata, jer je D.Lapac bio općinsko i kotarsko središte, da bi 1955. godine postao središte veće, a sada već bivše, istoimene općine. Novom teritorijalnom podjelom Republike Hrvatske, Donji Lapac je zadržao ulogu općinskog središta Ličkog pounja.

Kroz cijelu povijest Donji Lapac bio je, ne samo upravno, nego i vjersko, trgovačko, obrtničko i sajmišno središte cijelog tog agrarno-stočarskog kraja s razvijenim središnjim uslužnim funkcijama. U novije vrijeme počela se razvijati i industrija. Brojni ratovi u daljnoj i bližoj povijesti na ovom pograničnom prostoru iza sebe su ostavljali pustoš i nazadovanje. Tako je bilo i nakon II. svjetskog rata, kada su četničke bande uništile Boričevac te djelove Gornjeg Lapca i središte Donjeg Lapca koje je bilo potpuno uništeno, a znatan je broj porušenih i oštećenih kuća i stanova ostao u Donjem Lapcu dok je hrvatsko stanovništvo Ličkog pounja bilo većinom prognano ili ubijeno. I nakon posljednjeg Domovinskog rata mjesto je znatno stradalo, te je iz njega izbjegao znatan dio stanovnika srpske narodnosti koji su zavedeni velikosrpskom politikom ustali protiv vlastite domovine Hrvatske te počinili ratne zločine. 
Nakon završetka Domovinskog rata u opustjelom Donjem Lapcu našao je novi dom znatan broj izbjeglica prognanih iz Bosne i Hercegovine. U Donji Lapac vratio se i dio potomaka prognanih Boričevljana iz različitih dijelova Hrvatske, ponajviše iz Bjelovara i Slavonskog Broda. Također u njega se vratio i dio prijeratnog srpskog stanovništva koje se nije ogriješilo u ratu, te koje poštuje i voli svoju domovinu Hrvatsku.
Danas se Donji Lapac oporavio od rata te se u modernoj Republici Hrvatskoj počeo razvijati kao otvorena multietnička i multikulturna sredina s težištem razvoja na turizmu i poljodijelstvu. Ravnopravnost i sloga svih stanovnika Ličkog pounja, bez obzira na narodnost i vjeroispovjed zalog je za bolju budućnost i usmjerena je prema razvoju i napretku za sve stanovnike općine Donji Lapc. Ovo se očituje kroz dvojezičnost i državnu upravu, te kroz vijeće općine gdje većinsko stanovništvo ima načelnika a manjinsko donačelnika. Također u samostalnoj Republici Hrvatskoj Hrvatima gornjeg Pounja i Donjeg Lapca ispravlja se povijesna nepravda, obnovljena je katolička crkva u Boričevcu, počela su se vračati nekadašnja oduzeta imanja Hrvata Boričevljana, zatim konačno su i Hrvati u Donjem Lapcu dobili svoju novu crkvu,&lt;ref name=&quot;Posveta&quot;&gt;Likaplus: [http://www.likaplus.hr/d_lapac/zivot/posveta_nove_crkve_u_lapcu_u_subotu/default.aspx ''Posveta nove crkve u Lapcu u subotu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012162551/http://www.likaplus.hr/d_lapac/zivot/posveta_nove_crkve_u_lapcu_u_subotu/default.aspx |date=12. listopada 2016. }}, Likaplus, 6. listopada 2016. Pristupljeno 12. listopada 2016.&lt;/ref&gt; koje nije bilo još od turskih vremena,&lt;ref name=&quot;Duhovni kutak&quot;/&gt; još 489 godina u prošlosti.&lt;ref name=&quot;Pecić&quot;&gt;Mile Pecić: [http://www.slunj-crkva.hr/9424 ''Donji Lapac: posvećena novoizgrađena crkva''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012155725/http://www.slunj-crkva.hr/9424 |date=12. listopada 2016. }}, Župa Presvetog Trojstva Slunj, 8. listopada 2016. Pristupljeno 12. listopada 2016.&lt;/ref&gt; 

Ovo je prva nova crkva ([[Crkva sv. Ivana Pavla II. u Donjem Lapcu]]) u novom vijeku na ovim prostorima Like i ličkog Pounja i ujedno prva crkva u RH posvećena u čast sv. Ivanu Pavlu II. 28. svibnja 2015. godine postavljen je kamen temeljac koji je blagoslovio sami Ivan Pavao II. prigodom posjeta Hrvatskoj 4. listopada 1998. godine., a temelje je blagoslovio biskup gospićko-senjski [[Mile Bogović]]. Crkva se gradi po projektu Jerka Bošnjaka, oko 200 metara od središta Donjeg Lapca.&lt;ref&gt;Likaplus/Miro T.: [http://www.likaplus.hr/d_lapac/zivot/gradnja_katolicke_crkva_u_lapcu_napreduje/default.aspx ''Gradnja katoličke crkva u Lapcu napreduje''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012163416/http://www.likaplus.hr/d_lapac/zivot/gradnja_katolicke_crkva_u_lapcu_napreduje/default.aspx |date=12. listopada 2016. }}, Likaplus, 2. rujna 2015. Pristupljeno 12. listopada 2016.&lt;/ref&gt; 30. travnja 2016. bivši biskup Mile Bogović, ondašnji upravitelj biskupije posvetio je zvona na crkvi pape Ivana Pavla II. i u prigodnom govoru naglasio &quot;''je u ovim krajevima u 16.stoljeću bio arhiđakonat sa sjedištem u Kninu a prostirao se preko Srba, D.Lapca sve do Bihaća i Cazina.''&quot;&lt;ref name=&quot;Duhovni kutak&quot;&gt;Likaplus/M.Klepić: [http://www.likaplus.hr/d_lapac/duhovni_kutak/posveta_zvona_na_crkvi_u_donjem_lapcu/default.aspx ''Posveta zvona na crkvi u Donjem Lapcu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012010744/http://www.likaplus.hr/d_lapac/duhovni_kutak/posveta_zvona_na_crkvi_u_donjem_lapcu/default.aspx |date=12. listopada 2016. }}, Likaplus, 30. travnja 2016. Pristupljeno 12. listopada 2016.&lt;/ref&gt;  Gospićko-senjska biskupije je uz pomoć i svekoliku potporu vjernika Donjeg Lapca izgradila crkvu.&lt;ref name=&quot;Posveta&quot;/&gt; 2016. ovaj je župna crkva zgotovljena. Biskup [[Zdenko Križić]] posvetio je 8. listopada 2016. novoizgrađenu crkvu, a svečanosti je nazočilo mnoštvo naroda u narodnim nošnjama i brojni svećenici i vjernici iz Gospićko-senjske biskupije te uglednici iz lokalne vlasti. Ovime su župljani, oko 300 Hrvata-katolika koliko ih je u Donjem Lapcu, napokon dobili odgovarajući prostor za molitveno okupljanje.&lt;ref&gt;Likaplus: [http://www.likaplus.hr/d_lapac/duhovni_kutak/donji_lapac_dobio_katolicku_crkvu/default.aspx ''Donji Lapac dobio katoličku crkvu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012162741/http://www.likaplus.hr/d_lapac/duhovni_kutak/donji_lapac_dobio_katolicku_crkvu/default.aspx |date=12. listopada 2016. }}, Likaplus, 8. listopada 2016. Pristupljeno 12. listopada 2016.&lt;/ref&gt; Ti Hrvati su vjernici koji su prognani iz BiH i koji su 20 godina čekali izgradnju crkve, a dotad su se vjernici za vjerske svrhe okupljali u dječjem vrtiću.&lt;ref name=&quot;Pecić&quot;/&gt; U oltar su ugrađene moći Ivana Pavla II., a biskup je posebnim aktom proglasio posebnim župama župu Donji Lapac i župu Boričevac,&lt;ref name=&quot;Pecić&quot;/&gt; dotad spojene u jednu župu Boričevac – Donji Lapac.&lt;ref name=&quot;Mala Gospa na Boričevcu&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/mile.pecic/videos/10207172409697723/ Mile Pecić, Facebook]&lt;/ref&gt; Na svečanosti posvećenja na zvoniku crkve vihorila se ista ona hrvatska zastava koju je 1995. godine na kninskoj tvrđavi izvjesio predsjednik RH Franjo Tuđman.&lt;ref name=&quot;likaonline&quot;/&gt;
Prva nedjeljna misa održana je 10. listopada 2016., a misno slavlje predvodio je župnik župe Donjeg Lapca vlč. Dino Rupčić.&lt;ref&gt;Likaplus/Klepić: [http://www.likaplus.hr/d_lapac/default.aspx ''D. Lapac: Prva nedjeljna misa u novoj crkvi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161024232741/http://www.likaplus.hr/d_lapac/default.aspx |date=24. listopada 2016. }}, Likaplus, 10. listopada 2016. Pristupljeno 12. listopada 2016.&lt;/ref&gt; Za 22. listopada najavljeno je održavanje redovne svete mise uz blagoslov [[župna kuća|župne kuće]], a sveti čin sveti čin obavit će senjski župnik dr. Richard Pavlić.&lt;ref name=&quot;Posveta&quot;/&gt; 
Izgradnjom crkve župnik župe Donji Lapac i Zavalje preselio je u Donji Lapac radi lakšeg obavljanja pastoralne službe.&lt;ref name=&quot;Mala Gospa na Boričevcu&quot;&gt;Likaplus/Mario Klepić: [http://www.likaplus.hr/d_lapac/duhovni_kutak/mala_gospa_na_boricevcu/default.aspx ''Mala Gospa na Boričevcu''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161012161822/http://www.likaplus.hr/d_lapac/duhovni_kutak/mala_gospa_na_boricevcu/default.aspx |date=12. listopada 2016. }}, Likaplus, 5. rujna 2015. Pristupljeno 12. listopada 2016.&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Do 1991. godine bila je razvijena [[drvna industrija|drvna]] i [[tekstilna industrija]]. Veliki broj stanovnika općine bavio se [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Također, veliki dio stanovništva bio je zaposlen u &quot;Likatransu&quot; koji je s preko 100 teretnih vozila i [[autobus]]a zaposljavao preko 200 ljudi.

Danas je situacija dosta teška jer su posljedice rata ostavile trag na prijeratnom gospodarstvu. Mogućnost zapošljavanja se nudi u gradskom komunalnom poduzeću,drzavnoj upravi te u zdravstvu i [[prosvjeta|prosvjeti]]. Bivša [[drvna industrija]] pokrenula je proizvodnju i trenutno zapošljava četrdesetak radnika. [[Obrt]]a nema. Od malih poduzetnika tu su trgovci i ugostitelji. Težište budućeg razvoja općine Donji Lapac leži u intenziviranju kapaciteta planinskog turizma za koji postoje svi relevantni preduvjeti.

Danas je Donji Lapac područje od posebne državne skrbi.&lt;ref&gt;http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1996/0854.htm&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==
*[[Petar Kružić]], hrvatski ban
*[[Pop Martinac]], kroničar Krbavske bitke
*[[Milan Đukić]], hrvatski političar
*[[Veljko Narančić]], hrvatski atletičar
*[[Andrija Rašeta]], general JNA

== Spomenici i znamenitosti ==
Čitavo područje je idealno za razvoj [[planinski turizam|planinskog turizma]] jer obiluje netaknutom prirodom (planinom Plješivica, rijeka [[Una]]).

Zapadnu granicu općine zatvara šumom obrasla Plješivica, obitavalište [[medvjed]]a, [[srna]], [[zec|zečeva]], [[vuk]]ova i [[lisica]]. Istocnu granicu čini slikovita Una bogata [[pastrva|pastrvom]] i [[klen]]om.

Veliki je [[lov]]no – [[ribolov]]ni potencijal ovoga kraja.

*Obnovljena crkva Male Gospe u Boričevcu proglašena je kulturnim dobrom.

== Obrazovanje ==
Trenutačno u Lapcu postoji samo osnovna škola u kojoj se školuje tek stotinjak učenika. Po završetku osmogodišnjeg školovanja manji broj nastavlja svoje daljnje školovanje u Korenici, [[Zadar|Zadru]] ili [[Rijeka|Rijeci]]. Manji broj se odlučuje za [[Zagreb]]. Rijeka i [[Opatija]] su zanimljivi za daljnje školovanje jer omogućavaju potencijalno zapošljavanje u [[Nacionalni park Plitvička jezera|nacionalnom parku Plitvička jezera]].

== Kultura ==
Na području općine Donji Lapac djeluje poznato kulturno-umjetničko društvo &quot;KUD Kraljica Katarina&quot;, koje sudjeluje na smotrama folklora diljem Republike Hrvatske, te promiče Donji Lapac kao zanimljivo kulturno odredište u našoj domovini.

== Šport ==
* [[NK Jedinstvo Donji Lapac]], klub ugašen 1995. godine
* Klub ekstremnih i avanturističkih sportova “Una – Štrbački Buk”

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
[http://www.donjilapac.hr/ Službena stranica Općine Donji Lapac]&lt;br /&gt;
[http://www.una-strbackibuk.com/ Klub ekstremnih i avanturističkih sportova “Una – Štrbački Buk”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090924051429/http://www.una-strbackibuk.com/ |date=24. rujna 2009. }}

{{Mrva-općina}}
{{Donji Lapac}}

{{GiO LSŽ}}
[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Donji Lapac| ]]
[[Kategorija:Općine u Ličko-senjskoj županiji| ]]</text>
      <sha1>a7detighi2687uwienrqjej4k3nxkya</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bibinje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14754</id>
    <revision>
      <id>7479280</id>
      <parentid>7404969</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:14:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Spomenici i znamenitosti */ uklanjanje titula, replaced: dr. [[Franj → [[Franj (2)</comment>
      <origin>7479280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12214" sha1="4aklqq5gyroidoj9dsjdv53tkqrblyp" xml:space="preserve">{{Točnost}}
{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Bibinje
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Bibinje (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|ZDŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Šime Sekula
|naselja          = [[#Općinska naselja|1 općinsko naselje]]
|površina         = 14,3
|površina uža     = 14,3
|visina           = 
|z. širina        = 44.07
|z. dužina        = 15.30
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 3962
|stanovništvo uže = 3962
|svetac           = [[Sveti Roko]]
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 23205 Bibinje
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://bibinje.hr/}}
|bilješke         = 
}}
'''Bibinje''' je [[općina]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. 

== Zemljopis ==
Bibinje je obalno mjesto smješteno nekoliko kilometara južno od Zadra. 

== Stanovništvo ==
Pri popisu stanovništva 2021. Bibinje je imalo 3967 stanovnika.

=== Nacionalni sastav stanovništva 2001. godine===
* [[Hrvati]] - 3 819 (97,35)
* [[Albanci]] - 12 (0,31)
* [[Bošnjaci]] - 9 (0,23)
* [[Nijemci]] - 9 (0,23)
* [[Srbi]] - 8 (0,20)
* [[Slovenci]] - 5 (0,13)
* [[Mađari]] - 2
* [[Makedonci]] - 2
* [[Slovaci]] - 2 
* [[Austrijanci]] - 1
* [[Česi]] - 1
* ostali - 4
* neopredijeljeni - 7 (0,18)
* nepoznato - 42 (1,07){{Nedostaje izvor}}

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Bibinje |p1857=426 |p1869=485 |p1880=538 |p1890=659 |p1900=738 |p1910=357 |p1921=1100 |p1931=1158 |p1948=1530 |p1953=1684 |p1961=2053 |p1971=2590 |p1981=3065 |p1991=3777 |p2001=3923 |p2011=3985 |p2021=3962 |napomena=Nastala iz stare općine Zadar. U 1857., 1869. i 1921. sadrži dio podataka grada Zadar. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Bibinje |p1857=426 |p1869=485 |p1880=538 |p1890=659 |p1900=738 |p1910=357 |p1921=1100 |p1931=1158 |p1948=1530 |p1953=1684 |p1961=2053 |p1971=2590 |p1981=3065 |p1991=3777 |p2001=3923 |p2011=3985 |p2021=3962 |napomena=U 1857., 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Babindub, grad Zadar. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Povijest ==
Povijest Bibinja počinje prvim tisućljećem. Još u doba [[Rimsko Carstvo|rimskog carstva]] neki Vibius ili Bibius, vjerojatno patricij ili isluženi vojni [[veteran]], imao je svoj posjed, odnosno villu rusticu ili ljetnikovac na bibinjskom poluotoku. Po njemu je taj lokalitet kasnije nazvan Bibanum, Taj se naziv spominje u knjigama prvi put [[1214.]] godine, dakle u ranom srednjem vijeku. Kasnije se to ime slavenizacijom, a poslije i kroatizacijom, mijenja u Bibinje. Potrebno je ovdje spomenuti da se za vrijeme [[Italija|talijanske]] okupacije u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Bibinje zvalo Bibano.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Šindija |first=Ivan |url=https://www.worldcat.org/oclc/162265342 |title=Bibinjski korijeni |year=2003 |publisher=Matica Hrvatska |isbn=953-6419-83-1 |location=Zadar |oclc=162265342}}&lt;/ref&gt; 

Bibinje su kao posjed, zemljište, pripadale [[zadar]]skom gradskom ageru, odnosno kasnije užem gradskom kopnenom distriktu. U vrijeme hrvatskih narodnih vladara imanje &quot;Točinju&quot; (vjerojatno bibinjski posjed) [[1066.]] godine kralj [[Petar Krešimir IV.]] daruje opatici Čiki prilikom osnutka samostana [[benediktinci|benediktinki]] kod Crkve svete Marije u Zadru.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

Početkom 15. stoljeća počinju upadi [[Turska|Turaka]] i Bibinje doživljava svoju kalvariju. Zbog Turaka i kuge selo će se na poluotoku proširiti jer se pred Turcima u selo sklanjaju stanovnici Stomorina sela (naselje oko Crkvice svetog Petra iz 8. stoljeća – današnja [[Petrina]]).&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

U doba turskih provala Bibinjci su bili okupljeni na poluotoku, na kojem i danas leži [[Staro Selo]]. S vremenom su izvan poluotoka nicali torovi, sjeverno uzduž stare ceste koja vodi od Zadra prema [[Sukošan]]u. To su bili Bugarijina tori, Sorića tori, Lisičina tori, Šimunića tori, zatim Karabana, Šindina, Lenkića, Režana tori i drugi. Svi ti torovi nastali su kao sateliti jezgre u samom Starom Selu, najprije kao mjesto gdje su se gradile ograde za držanje [[stoka|stoke]], a kasnije za izgradnju kuća. Prirodno povećanje broja članova obitelji u Starom Selu, zbog ograničenog prostora za izgradnju novih kuća, pratilo je stalno iseljavanje mlađih [[ljudi]] u ta nova, satelitska naselja – Torove. Preci stanovnika tadašnjih i današnjih Torova gotovo svi potječu iz jezgre sela na poluotoku. Stanovnike Torova i danas ljudi u Starom Selu nazivaju Toralima. Oni su Starom Selu zadržali su naziv Seljani.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

Sada se Starim Selom naziva čitavo naselje na poluotoku. Međutim, od davnine pa sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] selo na poluotoku se dijelilo na Staro i Novo Selo.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

U Starom Selu je dominantni objekt bila Crkvica svetog Ivana sagrađena prije polovine petnaestog stoljeća, a u Novom Selu, Crkva svetog Roka sagrađena u sedamnaestom stoljeću, prije [[1673.]], kada je, kako se zna, bila obnovljena.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

S istočne strane Novog Sela zbog obrane od Turaka bio je godine [[1468.]] podignut obrambeni zid s kulom uz more na sjevernoj strani poluotoka, na početku uvale zvane Jaz.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

U popisu stanovništva iz 1527. godine postoje &quot;Velike&quot; i &quot;Male&quot; Bibinje. Velike Bibinje s 42 stanovnika su bile naselje na samom kraju poluotoka oko Crkve svetog Ivana, a Male Bibinje s 49 stanovnika podigoše u produžetku sela, oko Crkve svetog Roka, zaštitnika od [[kuga|kuge]], doseljenici iz Stomorine (Petrine).&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

Za zaštitu od Turaka Mlečani su 1468. godine dali na početku poluotoka izgraditi zaštitni zid s kulom na sjeveru (kod Jaza) i Kaštelićem (na današnjim Selavratima). Na geodetskoj karti iz [[1885.]] godine još se vidi trasa tog zida.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

Za vrijeme [[Cipar]]skog rata [[1570.]] godine Turci spaljuju i ruše Bibinje, a pučanstvo bježi većinom na otoke. Poslije toga, punih šesnaest godina, ni vojni zapovjednici, ni vizitatori, ne spominju u svojim izvješćima Bibinje.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

Bibinje su se ipak obnovile i početkom 17. stoljeća već broje 175 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

Bibinje ponovo stradavaju u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]] 1646. i opet 1658. godine.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

U borbi s Turcima toga vremena u Sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]] i [[Lika|Lici]] Bibinje su dale velikog junaka - don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]].&lt;br&gt;
Bibinjci su bili zemljoradnici. Bili su kmetovi na imanjima zadarskih samostana, crkava i plemenitaša kao: [[Benediktinski samostan sv. Marije u Zadru|Sveta Marija]], [[Zmajevići]], [[Perlini]] itd. Kmetsko-[[Kolonat (gospodarski odnos)|kolonatskog]] odnosa oslobodili su se tek [[1930.]] godine.&lt;ref name=&quot;Bibinjski korijeni&quot;/&gt;

== Poznate osobe ==
* [[Marko Sikirić|Don Marko Sikirić]]
* [[Tomislav Bralić]]
* [[Ivica Sikirić|Ivica Sikirić Ićo]]
* [[Stipan Sorić]]
* [[Franko Lisica]]
* [[Ante Sikirić]]
* [[Marin Fuzul]]
* [[Šime Bugarija]]

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Don sikirić.jpg|mini|Spomenik don Marku Sikiriću]]

* Stara župna [[Crkva sv. Roka ispovjednika u Bibinjama|crkva sv. Roka, ispovjednika]], ustanovljena 1713.
* Novu župnu crkvu [[Crkva Uznesenja Marijina u Bibinjama|Uznesenja Marijina]] posvetio je nadbiskup Marijan Oblak 1985. godine
* Crkva sv. Ivana Krstitelja (Rođenje) u selu, nedaleko od župne crkve; potječe iz 15. stoljeća
* Crkva sv. Ivana Krstitelja (Glavosijek) na Punti, iz 12. stoljeća
* Crkva Svih Svetih na groblju, izgrađena 1996. godine
* Crkva sv. Petra Apostola u nekadašnjem naselju Petrina
* Župna kuća iz 1889. godine. Temeljito je obnovljena i dograđena 1975. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bibinje {{!}} Zadarske nadbiskupije|url=https://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=2044|access-date=2022-03-28|website=zupe.zadarskanadbiskupija.hr|archive-date=28. ožujka 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220328103945/https://zupe.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=2044|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* U [[svibanj|svibnju]] [[2007.]] godine na novouređenom Trgu dr. [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] ispred Doma kulture, Općina Bibinje je postavila spomenik dr. Franje Tuđmana
* Spomenik don [[Marko Sikirić|Marku Sikiriću]] iz Bibinja, svećeniku i preporoditelju (1858. – 1919.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-10-09 |title=U bibinjama će se svečano obilježiti stota obljetnica smrti don Marka Sikirića |url=http://bibinje.hr/bibinjama-ce-se-svecano-obiljeziti-stota-obljetnica-smrti-don-marka-sikirica/ |access-date=2022-04-03 |website=Općina Bibinje |language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==
* Osnovna škola Stjepana Radića Bibinje
* Dječji vrtić Leptirići Bibinje
* Dječji vrtić sv. Male Terezije ''(samostan Sv. Obitelji Karmelićanki Božanskog Srca Isusova)''

== Šport ==
[[Datoteka:NK BIBINJE ENTRANCE - panoramio.jpg|mini|Igralište NK Goran]]
[[Datoteka:NK Bibinje.png|mini|NK Bibinje]]
Bibinje ima 2 malonogometna igrališta i igralište Franka Lisice.

U Bibinju se održava tradicijski turnir u [[odbojka na pijesku|odbojci na pijesku]] ''Hvala braniteljima.''&lt;ref&gt;[http://www.057info.hr/sport/2012-08-07/punta-opet-slavila-u-bibinjama 057 info] R.I.: Punta opet slavila u Bibinjama, 7. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.057info.hr/sport/2012-08-02/turnir-u-odbojci-hvala-branitelji-u-bibinjama 057 info] R.I.: Turnir u odbojci: &quot;Hvala branitelji&quot; u Bibinjama, 2. kolovoza 2012.&lt;/ref&gt;

O Uskrsu održava se turnir u malom nogometu koji nosi ime poginulog hrvatskog branitelja [[Franko Lisica|Franka Lisice]].&lt;ref&gt;[http://www.ebibinje.net/izdvojeno/tko-ide-u-polufinale-uskrsnog-turnira-%CB%9Dfranko-lisica%CB%9D/ eBibinje] Tko ide u polufinale Uskrsnog turnira ˝Franko Lisica˝ ?&lt;/ref&gt;

== Pobratimstva ==
* [[Koljnof]]&lt;ref name=&quot;ezadar2009.&quot;&gt;ezadar: [http://www.ezadar.hr/clanak/odrzani-prvi-koljnofski-knjizevni-susreti Održani prvi Koljnofski književni susreti], 9. studenoga 2009., pristupljeno 19. studenoga 2015.&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
[[Sveti Roko]] zaštitnik je Bibinja.{{sfn|Dragić|2013|p=172}}

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Crkva Uznesenja Marijina Bibinje.jpg|Crkva Uznesenja Marijina
Stara župna crkva sv. Roka isp.jpg|Crkva sv. Roka
Don sikirić.jpg|Spomenik Don. Marku Sikiriću
Športski centar.jpg|Sportski centar Crljenica
Rivica u bibinju.jpg|Šetnica
Staro selo1.jpg|Uvala Jaz
Luka bibinje.jpg|Uvala Jaz
Crkva Uznesenja Bibinje.jpg|Crkva Uznesenja Marijina
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Dragić |first=Marko |date=2013 |title=Sveti Rok u tradicijskoj katoličkoj baštini Hrvata |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/156658 |journal=Nova prisutnost |location=Zagreb |publisher=Kršćanski akademski krug |volume=11 |number=2 |pages=165–182}}
{{refend}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ebibinje.net/ eBibinje.net/]
* [https://web.archive.org/web/20060528225303/http://www.tzo-bibinje.hr/ Turistička zajednica općine Bibinje]
* http://www.opcina-bibinje.hr/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=33&amp;Itemid=3
* http://www.os-stjepanaradica-bibinje.com {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161022051615/http://os-stjepanaradica-bibinje.com/ |date=22. listopada 2016. }}
* [http://www.zadarska-zupanija.hr/index.php/news-a-blog/upravni-odjeli/58-pravni-odjel-za-prostorno-uredenje/535-pocetak-radova-na-izgradnji-poslovne-zone-lonici-u-bibinjama Zadarska županija]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Poslovna zona u Bibinjama

{{Bibinje}}
{{GiO ZdŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Bibinje]]</text>
      <sha1>4aklqq5gyroidoj9dsjdv53tkqrblyp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Preko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14769</id>
    <revision>
      <id>7479363</id>
      <parentid>7128803</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:53:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9318" sha1="dvb3ljbcrnkcr0nvtblvv934vf0cipb" xml:space="preserve">{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Preko
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Preko (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = Preko.JPG
|opis slike       = Preko
|županija         = {{Z+X|ZDŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Jure Brižić
|naselja          = [[#Općinska naselja|8 općinskih naselja]]
|površina         = 54,6
|površina uža     = 5,7
|visina           = 
|z. širina        = 44.08
|z. dužina        = 15.20
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 3556
|stanovništvo uže = 1250
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 23273 Preko
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://opcina-preko.hr/}}
|bilješke         = 
}}
'''Preko''' je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], na otoku [[Ugljan]]u. 

== Zemljopis ==
Općina Preko, položajno zauzima oko dvije trećine sjeverozapadnog djela otoka [[Ugljan|Ugljana]], nastanjene otoke [[Rivanj]] i [[Sestrunj]], te nenastanjene otočiće [[Tri sestrice (Rivanj)|Tri Sestrice]], [[Mali Paranak|Mali]] i [[Veli Paranak|Veliki Paranak]] i otok [[Idula]]. Općina Preko pripada Zadarskoj županiji, a sastoji se od sljedećih naseljenih mjesta: Preko, [[Poljana (Preko)|Poljana]], [[Sutomišćica]], [[Mali Lukoran]], [[Lukoran]], Ugljan sa zaseocima: Čeprljanda, Batalaža, Sušica, Muline, Guduće, Ljoka, Šegići, Fortašćina, Strihine, Ivanac i Saraga; te naselja [[Rivanj]] na otoku Rivnju, Sestrunj na otoku Sestrunju i [[Ošljak (Preko)|Ošljak]] na otoku [[Ošljak (otok)|Ošljaku]].

Općina Preko je vrlo značajna zbog velikih mogućnosti razvoja prostora i svih oblika ljudskog djelovanja na njemu. Blizina Grada Zadra kao centra županijskog prostora i potencijalno jakog razvojnog središta donosi joj značajne prednosti u odnosu na druge općine i gradove Županije, a relativno mala izgrađenost prostora i očuvanost od neprimjerenih prostornih intervencija i zahvata, blizina mora i ljepota obale čine je naročito atraktivnom za stanovanje i stalno življenje. To se očituje u velikoj zainteresiranosti građana, ne samo žitelja općine Preko, za gradnjom obiteljskih kuća na njenom prostoru, koja je vrlo izražena u posljednje vrijeme. Malo je većih gradova na jadranskoj obali poput Zadra koji u svojoj neposrednoj blizini ima mogućnost izgradnje novih stambenih zona u blizini mora, u uščuvanom prirodnom krajoliku i relativno zdravom okruženju koje nudi prostor Općine Preko. Naselje Ugljan je najveće naselje unutar Općine Preko, a smješteno je na sjeveroistočnoj obali. Naselje nije kompaktno, jer ga duboka uvala Soline, oko koje je smješteno, razdvaja na dva dijela, a blizina državne ceste D110 koja prolazi skoro uz samu uvalu ne dopušta da se naselje uspješno spoji i poveže u jednu cjelinu.

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2011. općina Preko ima 3805 stanovnika, od čega u naselju Preko živi 1286 stanovnika.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_3549.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]&lt;/ref&gt; 

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Preko |p1857=3374 |p1869=3856 |p1880=4294 |p1890=5025 |p1900=5740 |p1910=6407 |p1921=7496 |p1931=7065 |p1948=7189 |p1953=7030 |p1961=6929 |p1971=6510 |p1981=4382 |p1991=4613 |p2001=3871 |p2011=3805 |p2021=3556 |napomena=Nastala iz stare općine Zadar. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Preko |p1857=937 |p1869=1109 |p1880=1235 |p1890=1531 |p1900=1825 |p1910=2038 |p1921=2281 |p1931=2462 |p1948=2323 |p1953=2274 |p1961=2274 |p1971=2087 |p1981=1532 |p1991=1759 |p2001=1351 |p2011=1286 |p2021=1250 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja Ošljak u samostalno naselje, za koje sadrži podatke u 1869. i 1921. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Uprava ==
Načelnik Općine: Jure Brižić    

== Povijest ==
== Gospodarstvo ==

* [[Priješke lavandijere]] (''preške pralje'') – u [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] mnoge su mještanke Preka zarađivale za život svojih obitelji pranjem rublja [[zadar]]skoj gospodi. O teškom životu preških pralja svjedoči i tragična [[smrt]] 16 lavandijera dana [[2. studenog]] [[1891.]] godine koje su stradale u prevrtanju broda kojim se u [[Zadar]] prevozilo čisto rublje spremno za isporuku njihovim vlasnicima.

== Poznate osobe ==
*[[Ivo Mašina]], hrvatski povjesničar i politički zatvorenik
*[[Milivoj Kujundžić]], hrvatski političar, pravnik i bivši udbaš
*[[Šime Olivari]]
*[[Davor Marcelić]]
*[[Alan Gregov]]
*[[Ivo Jerolimov Vukas]]
*[[Ivo Jerolimov (stariji)|Ivo Jerolimov]]
*[[Ivo Nižetić]]
*[[Vjekoslav Jerolimov]]
*[[Budimir Lončar]]
*[[Ante Sorić]], hrv. kulturni radnik, dugogodišnji Mimarin tajnik&lt;ref&gt;[https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/250509/oprostaj-od-ante-sorica-dalmatinac-koji-je-u-klovica-doveo-milijune-posjetitelja]&lt;/ref&gt;
*[[Melkior Mašina]], hrv. pjesnik (1941.)&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac367.nsf/AllWebDocs/IZVANDOMOVINSKO_PJESNISTVO Vijenac, br.367/27. ožujka 2008.] [[Đuro Vidmarović]]: Izvandomovinsko pjesništvo&lt;/ref&gt;
*fra [[Josip Marcelić]],  hrvatski rkt. svećenik, karizmatik, vjerski pisac, prevoditelj i filmski scenarist
*[[Josip Marčelić|Josip Grgur Marčelić]], hrv. rkt. svećenik, dubrovački biskup
*[[Ante Sorić]], hrvatski galerist
*[[Dubravko Škurla]] (Skurla), hrv. pjesnik

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:UgljanSvMihovil1.jpg|mini|250px|okvir|desno|Tvrđava sv. Mihovil, Preko]]
* [[Tvrđava sv. Mihovila u Prekom|Tvrđava sv. Mihovila]], [[13. stoljeće]]
* otočić [[Galovac (otok)|Galovac]] (Školjić), prekriven bujnom mediteranskom vegetacijom i [[samostan sv. Pavla Pustinjaka|samostanom franjevaca trećeredaca sv. Pavla Pustinjaka]] iz [[15. stoljeće|15. stoljeća]] s crkvom sv. Pavla
* romanička crkvica sv. Ivana, [[11. stoljeće]]
* Spomenik [[Priješke lavandijere|priješkim lavandijerama]]

== Obrazovanje ==
Dokument koji govori o pokretanju škole u Preku jest odobrenje ordinarijata iz Zadra kojim se odobrava predviđeno mjesto za otvaranje nove “početne škole” u Preku s učiteljem Bernardom Dončević  (ravnateljem, župnikom Vidom Dunatov od 11. 5. 1842). To je bila prva pučka škola na otoku Ugljanu i jedna od prvih u čitavom zadarskom kraju. Prva generacija škole u Preku imala je 31 učenika. U kasnijim izvješćima školskih nadzornika broj učenika je promjenljiv; 1870. školu je pohađalo svega 18 učenika, a 1898. samo u prvom razredu ima 52 učenika, u drugom 71 i u trećem 68. Uz mušku školu, od 1880. djeluje i ženska škola, pa dvije škole usporedno djeluju sve do 1894. godine, kada su se spojile u treće rednu mješovitu pučku učionicu (školu).
Između dva svjetska rata zapaženo je djelovanje pučke škole u Preku, koja talijanskom okupacijom Zadra dobiva nova ulogu. Poslije 1945. godine škola djeluje kao sedmoljetka, pa osmoljetka osnovna škola i ima položaj centralne škole na otoku Ugljanu. Škola nosi ime Valentin Klarin po domoljubu iz Preka, kojeg su talijanski fašisti kamenovali na Križicama, kod mjesta Kali, 1942. godine.

Od 1982. godine nastava za djecu od mlađih uzrasta, od I-IV razreda održava u područnim školama u Kukljici, Kalima, Poljani, Sutomišćici, Lukoranu i Ugljanu, a nastava za djecu starijeg uzrasta u Preku.
Nova školska zgrada otvorena je školske godine 2003./2004. Škola je suvremeno opremljena, lijepog izgleda izvana i iznutra, ugodna za rad. 

== Kultura ==
Hrvatska pjesnička večer [[Večeri na Brižićevin dvorima]].

== Promet ==
* Trajektna luka Preko u koju pristaju trajekti na liniji [[Zadar]] – Preko najprometnija je luka po broju putnika na hrvatskim otocima s prevezenih više od 1.6 milijuna putnika i 260 000 vozila godišnje. Iz trajektne luke Preko vodi cesta koja povezuje dva kraja otoka Ugljana i Pašmana.

== Šport ==
* [[KK Otok Ugljan]] (do [[2005.]] KK Preko)
* [[NK Sveti Mihovil Preko]]
* [[Plivački maraton Preko – Zadar]] koji se tradicionalno  održava od 1973.

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:I10 493 Hafen Preko, Sv. Ivan.jpg
Datoteka:Preko Ugljan Croatia 2000 - panoramio.jpg
Datoteka:Preko und Insel Galovac.JPG
Datoteka:I10 496 Hafen Preko, MFS Juraj Dalmatinac.jpg
Datoteka:Preko - panoramio.jpg
Datoteka:29.03.2016. Preko Kroatien - panoramio.jpg
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.preko.hr Službene stranice turističke zajednice općine Preko]
* [http://opcina.preko.hr Službene stranice općine Preko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216022747/http://opcina.preko.hr/ |date=16. veljače 2015. }}
* [http://navadriatic.com Portal za turiste i posjetitelje]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-općina}}
{{Preko}}
{{GiO ZdŽ}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Općine u Zadarskoj županiji]]
[[Kategorija:Ugljan]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Preko| ]]</text>
      <sha1>dvb3ljbcrnkcr0nvtblvv934vf0cipb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Đurđenovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14791</id>
    <revision>
      <id>7479274</id>
      <parentid>7374773</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:10:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Spomenici i znamenitosti */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479274</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25627" sha1="knvo2r2vk4pkd4bgpsnk3fno4wopvxe" xml:space="preserve">{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Đurđenovac
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Đurđenovac (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|OBŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]])
|naselja          = [[#Općinska naselja|14 općinskih naselja]]
|površina         = 116,4
|površina uža     = 7,2
|visina           = 
|z. širina        = 45.54
|z. dužina        = 18.05
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 5332
|stanovništvo uže = 2318
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 31511 Đurđenovac
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://djurdjenovac.hr/}}
|bilješke         = 
}}
'''Đurđenovac''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Georgshof an der Schleuse'', [[Mađarski jezik|mađ.]] ''Gyurdán'' ili ''Szusine Gyurgyenovác''&lt;ref&gt;[http://library.hungaricana.hu/hu/view/Budapest_B5288_evangelikus_elemi_iskola_B5319_1908/?pg=54&amp;layout=s Szusine Gyurgyenovác – Library Hungaricana]&lt;/ref&gt;) je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se uz [[Zapad|zapadnu]] granicu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]], nedaleko [[Našice|Našica]]. Okružen je s 14 naselja, koja mu gravitiraju kao administrativnom i [[Kultura|kulturnom]] središtu.

[[Datoteka:Durdenovac centar zima.jpg|thumb|Primjer tipične arhitekture u Đurđenovcu, javna zgrada s početka 20. stoljeća.]]

[[File:Đurđenovac '40-ih.png|thumb|Đurđenovac '40-ih godina 20. stoljeća]]

== Zemljopis ==
[[File:Općina đurđenovac.png|bezokvira|Teritorij i naselja Općine Đurđenovac]]&lt;br /&gt;
Đurđenovac se nalazi u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]], približno 60 km zapadno od [[Osijek]]a, sjeveroistočno od [[Krndija|Krndije]] i istočno od gorskoga masiva [[Papuk]]a. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38&quot; sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6&quot; istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj [[Podravina|Podravini]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;Povijest Đurđenovca [http://www.durdenovac.s5.com/page2.html|Đurđenovac – durdenovac.s5.com]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja [[Papuk]]a, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220705061759/http://www.prostorobz.hr/Planovi/PPUO/PPUO%20%C4%90UR%C4%90ENOVAC/pdf/PPUO%20%C4%90ur%C4%91enovac-Usvojeni%20plan.pdf%7C |date=5. srpnja 2022. }} Prostorni plan Đurđenovca&lt;/ref&gt; Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; 
[[File:Durdenovac, Slavonia, Croatia.jpg|mini|Pogled na Stepinčevu ulicu, uz koju se s jedne strane proteže veliki park, a s druge živopisne ciglene javne zgrade.]]
[[File:Đurđenovac-istok.jpg|thumb|Panorama istočnog dijela Đurđenovca.]]
Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik&lt;ref&gt;[http://www.map.com.hr/bukovik-3318745]| Potok Bukovik (zemljovid)&lt;/ref&gt; koji izvire na [[Papuk]]u. Lokalni nazivi za ovaj potok su ''Bukvik'' (hrv.)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |title=Izgradnja kolektora u potoku Bukviku, Đurđenovac |journal= |access-date=4. ožujka 2016. |archive-date=7. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160307075305/http://www.gradimo.hr/clanak/u-bukvik-ce-utjecati-prociscena-voda/7618 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; te ''Schleuse'' (njem.).&lt;ref&gt;[http://zimamedia.blogspot.hr/2008_08_01_archive.html Potok Šlajz/Schleuse u Đurđenovcu]&lt;/ref&gt; Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području [[Karašica]]-[[Vučica (rijeka)|Vučica]], koje je dio vodnog područja sliva [[Drava|Drave]] i [[Dunav]]a.&lt;ref&gt;[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Elaborat zaštite okoliša – Općina Đurđenovac&lt;/ref&gt;
Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, [[poljoprivreda]] i [[ribarstvo]]. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak [[Ribnjak Grudnjak|Grudnjak]] te nekolicina manjih.&lt;br /&gt;
Klimatološke prilike prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]] imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od [[1956.]] do [[1963.]] godine iznosila 10,3 °C, dok je u razdoblju od [[1981.]] do [[1988.]] godine iznosila 10,7°C.&lt;ref&gt;[http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151023003814/http://www.mzoip.hr/doc/elaborat_zastite_okolisa_310.pdf|date=23. listopada 2015.}}| Klimatološke prilike (Đurđenovac)&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Đurđenovac imala je 6750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_1066.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]&lt;/ref&gt;:

* [[Beljevina]] – 717
* [[Bokšić (Đurđenovac)|Bokšić]] – 433
* [[Bokšić Lug]] – 259
* [[Đurđenovac]] – 2944
* [[Gabrilovac]] – 63
* [[Klokočevci]] – 428
* [[Krčevina (Đurđenovac)|Krčevina]] – 115
* [[Ličko Novo Selo]] – 96
* [[Lipine]] – 68
* [[Našičko Novo Selo]] – 344
* [[Pribiševci]] – 390
* [[Sušine]] – 278
* [[Šaptinovci]] – 543
* [[Teodorovac]] – 77

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Đurđenovac |p1857=2639 |p1869=2757 |p1880=2586 |p1890=3539 |p1900=4062 |p1910=5085 |p1921=6124 |p1931=7724 |p1948=8825 |p1953=10112 |p1961=10744 |p1971=9984 |p1981=8653 |p1991=9097 |p2001=7946 |p2011=6750 |p2021=5332 |napomena=Nastala iz stare općine Našice. U 1991. pripojen nenaseljeni dio područja grada Našica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Đurđenovac |p1857=0 |p1869=0 |p1880=0 |p1890=508 |p1900=562 |p1910=1018 |p1921=2081 |p1931=1879 |p1948=2380 |p1953=2759 |p1961=3285 |p1971=3399 |p1981=3236 |p1991=3923 |p2001=3472 |p2011=2944 |p2021=2318 |napomena=Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

Iskazuje se od [[1890.]], i to do [[1948.]] kao dio naselja, a od [[1953.]] kao samostalno naselje.

==== Nacionalni sastav stanovništva ====
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine:

* Hrvati (96,67 %)
* Srbi (1,90 %)
* Albanci (0,21 %)
* Slovaci (0,18 %)
* Makedonci (0,15 %)
* Nijemci (0,12 %)
*Bošnjaci (0,10 %)&lt;br /&gt;
(Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1 %.)&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results Rezultati popisa stanovništva 2011., hzs.hr]&lt;/ref&gt;

==== Materinji jezik ====
Prema popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;:
* hrvatski (98,9 %)
* srpski (0,28 %)
* albanski (0,13 %)
* bosanski (0,13 %)
* makedonski (0,09 %)
* njemački (0,06 %)
* srpskohrvatski (0,04 %)&lt;br /&gt;

====Vjerska pripadnost====
* kršćani – katolici (92,25 %)
* kršćani – ostali (3,19 %)
* kršćani – pravoslavci (2,09 %)
* ateisti (1,17 %)
* ne izjašnjavaju se (0,70 %)
* kršćani – protestanti (0,24 %)&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;
[[Datoteka:Grb Đurđenovca.png|mini|240x240px|Grb Đurđenovca: ''u srebrnom sova u prirodnim bojama stoji na zelenoj hrastovoj grančici koja na desnom kraju ima tri zelena lista i dva zlatna žira''.]]

== Uprava ==
* Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. ([[HDZ]])
* Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. ([[HDZ]])

Općinsko vijeće:
* Predsjednik – Tomislav Abičić, dipl. ing. ([[HDZ]])
* Zamjenik predsjednika – Dalibor Maligec ([[HDZ]])&lt;br /&gt;

== Povijest ==
Prvi povijesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi ''Popis naseljâ turske tvrđave Motičine'', gdje se spominje pod nazivom ''Györgynovacz''.
Od 1745. se u ispravama [[Virovitička županija|Virovitičke županije]] navodi kao ''založno dobro Gjurgjenovac''.&lt;br /&gt;
[[File:Villa Neuschloss Đurđenovac.jpg|thumb|Villa Neuschloß dovršena je 1910. godine.]]
Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka &quot;Marchetti-Lamarche&quot;. Kvalitetni je [[Hrast lužnjak|slavonski hrast]] brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom &quot;Neuschloß, Schmidt und Marchetti&quot;, skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.&lt;br /&gt;
Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji. Na koncu 19. stoljeća i do 30-ih godina 20. stoljeća većinu stanovništa činili su [[Nijemci u Hrvatskoj|Nijemci]] i [[Mađari u Hrvatskoj|Mađari]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Popis najstarijih đurđenovačkih prezimena: http://docdro.id/97xJQTH {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222146/https://www.docdroid.net/97xJQTH/djurdjenovac-prezimena-1878-1909-pdf |date=12. ožujka 2021. }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
[[File:Đurđenovac kolodvor 1896.jpg|thumb|Đurđenovački željeznički kolodvor 1896. godine.]]
Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je [[1921.]]&lt;br /&gt;
''Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga'' (danas Dječji vrtić &quot;Jaglac&quot;) otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;[http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222140924/http://rtlpomazedjeci.hr/2015/djecji-vrtic-%E2%80%9Ejaglac%E2%80%9D/|date=22. prosinca 2015.}}| Dječji vrtić &quot;Jaglac&quot; Đurđenovac&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
[[File:Đurđenovac urban nucleus.png|thumb|Prikaz razvojne jezgre Đurđenovca na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.]]
Na početku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon [[Kapitulacija|kapitulacije]] [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], [[Nezavisna Država Hrvatska]] proglasila je sve đurđenovačke [[Industrija|industrijske]] pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana [[satnija]] za zaštitu tvornice i mjesta. [[Partizani]]ma je 10. travnja [[1944.]] uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.&lt;ref&gt;[http://www.durdenovac.s5.com/page3.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222170952/http://www.durdenovac.s5.com/page3.html|date=22. prosinca 2015.}}| Povijest Đurđenovca (www.durdenovac.s5.com)&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==

Današnje se gospodarstvo Đurđenovca temelji na nekadašnjem [[Drvno industrijski kombinat Đurđenovac|Drvno industrijskom kombinatu]] koji je djelovao od 1876. (prva pilana je radila od 1866.) sve do stečaja krajem 1990-ih. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Osim drvnoprerađivačke, zastupljena je i [[kemijska industrija]] te [[prehrambena industrija]].
Krajem lipnja [[2015.]] godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji.&lt;ref&gt;[http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222083022/http://vijesti.hrt.hr/290377/strasan-pozar-guta-tvornicu-u-urenovcu|date=22. prosinca 2015.}}| HRT Vijesti – Strašan požar guta tvornicu u Đurđenovcu&lt;/ref&gt;

60,8 % stanovništva zaposleno je u sektoru prerađivačke industrije. Drugi najzastupljeniji sektor djelatnosti je [[trgovina]] (13,1 %).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Prema strukturi zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih u granama ''prozivodnja namještaja'' (67,3 %) te ''prerada i prozivodnja drva'' (17 %), a od ostalih grana ističu se ''prozivodnja strojeva i uređaja'' (10,6 %), ''prozivodnja hrane i pića'' (2,5 %), ''prozivodnja metala'' (2,4 %) te ''prozivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda'' (1,2 %).&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Villa-Neuschloß.jpg|mini|Villa Neuschloß, jedan od simbola Đurđenovca, izgrađena je u art nouveau stilu i nalazi se u središnjem đurđenovačkom parku.]] [[Datoteka:Dom kulture Đurđenovac (Cultural centre in Đurđenovac, Croatia).jpg|minijatura|Dom kulture s kazališnom i kino dvoranom, jedan je od mnogobrojnih primjera secesijske arhitekture u Đurđenovcu.]]Uprava za zaštitu kulturne baštine [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture Republike Hrvatske]] zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/odobreni%20programi%20u%202011.%20godini/Tablica%20nepokretni%20za%20web%20-%2001.07.2011..pdf| Ministarstvo kulture RH – Konzervatorski projekti za 2011.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222213/https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_02_17_407.html%7C |date=12. ožujka 2021. }} Narodne novine – Zaštićena kulturna baština&lt;/ref&gt;
* Radnička kolonija (planski građena rezidencijalna četvrt za radnike đurđenovačkih tvornica; stambeni blokovi su građeni u tzv. ''kolonama'' (nizovima) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom)
* Vila Neuschloß (reprezentativni primjer [[Secesija|secesije]] iz 1909. godine; vilu okružuje prostrani [[Park|perivoj]] engleskoga tipa)
* Činovnički dom (secesijska administrativna palača iz 1910. godine, danas vijećnica i upravno sjedište Općine)
* Vila Leimdörfer (secesijska vila iz 1925. godine s upečatljivim četverokutnim tornjem na zapadnom pročelju)
* Vila Schwertasek (secesijska vila iz 1925. godine)
* Dom kulture s kazališnom dvoranom (reprezentativna secesijska zgrada iz 1921.godine)
* Dječje zabavište (secesijska zgrada iz 1931., namjenski građena kao [[dječji vrtić]], jedna od prvih takvih ustanova u Hrvatskoj i šire)
* Crvena vila  (kuća Fenrich-Kremer, izgrađena 1883., jedan od najranijih primjera stambenog ''Brickstein'' [[Ekspresionizam|ekspresionizma]] na tlu Hrvatske i šire&lt;ref&gt;J. Baldani (2007): ''&quot;[https://docdro.id/1pgtnS7 Crvena vila u Đurđenovcu]&quot;''. Baština kroz projektni pristup i integraciju sadržaja. FFZG, pp. 75-81&lt;/ref&gt;)
* Spomen-grobnica palim [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašističkim]] borcima ([[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOB]] spomenik na Središnjem đurđenovačkom groblju)
* Zgrada parne pilane s originalnim [[Parni stroj|parnim strojem]] (zaštićeni spomenik industrijske baštine iz 1880. godine; parni je stroj prozivodio besplatnu struju za građane i za javnu rasvjetu, pa je Đurđenovac bio prvo mjesto u [[Slavonija|Slavoniji]] i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo [[električna struja|električnu struju]])
Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti:
* [[Parna lokomotiva|Parna lokomitiva]] Jung iz 1873., izložena uz šetnicu u [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepinčevoj]] ulici, popularno zvana ''Ćiro''
*[[Datoteka:&quot;Die Rote Villa&quot; in Susine-Gjurgjenovac (Haus Fenrich).png|mini|Crvena vila (Kuća Fenrich-Kremer) 1920-ih godina, južno pročelje.|poveznica=Datoteka:%22Die_Rote_Villa%22_in_Susine-Gjurgjenovac_(Haus_Fenrich).png]]Spomenik poginulim borcima [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] (smješten na Trgu dr. Franje Tuđmana)
* [[Župa Sv.Josipa Đurđenovac|Crkva sv. Josipa Radnika]] iz 1938. (jednobrodna crkva s elementima [[Neogotika|neogotike]]; u crkvi se posebno ističu dva lateralna neogotička oltara izrezbarena iz hrastovine)
* Ribnjaci [[Športski ribolov|športskog ribolovnig]] društva &quot;Đurđenovac&quot; s uređenim izletištem

== Vjerski objekti ==
* [[Katolička Crkva|Rimokatolička crkva]] [[Sveti Josip|Sv. Josipa]], sjedište istoimene [[katolici|katoličke]] [[župa|župe]] koja pripada [[Našice|našičkom]] dekanatu [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Crkveni god ([[proštenje]]) ili kirvaj slavi se 19. [[ožujak|ožujka]]. 
{{Glavni|Župa sv. Josipa, Đurđenovac}}
* [[Evanđeoska pentekostna crkva]] Đurđenovac ([[pastor]] Oeystein Sandtorv)&lt;ref&gt;http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/| {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220703225828/http://www.epc.hr/hr/kontakt/ostalo/%7C |date=3. srpnja 2022. }} Evanđeoska pentekostna crkva u Hrvatskoj – mjesne crkve&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje ==

1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20151222171324/http://www.durdenovac.s5.com/page6.html |archive-date=22. prosinca 2015. |access-date=17. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola [[Moša Pijade|Moše Pijade]] te Osnovna škola &quot;J. Marinković – Ivo&quot;.&lt;ref&gt;[http://os-jjstrossmayera-djurdjenovac.skole.hr/skola/povijest Povijest osnovne škole u Đurđenovcu]&lt;/ref&gt;
Danas u Đurđenovcu djeluju:&lt;br/&gt;
* [[Osnovna škola]] [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]] Đurđenovac (sa 6 područnih osnovnih škola),&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* [[Srednja škola]] [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] Đurđenovac,
* [[Dječji vrtić]] &quot;[[Jaglac]]&quot; Đurđenovac.

== Kultura ==

Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti [[Arhitektura industrijske revolucije|industrijske arhitekture]].
U mjestu djeluje Hrvatska [[knjižnica]] i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve – od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu.
Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture.
Do [[1954.]] povremeno je izlazio tvornički list &quot;Glasnik&quot;, a od [[1956.]] do [[1966.]] &quot;Drvodjelac&quot;, potom sve do [[1987.]] &quot;Bilten&quot; kada ponovno počinje izlaziti &quot;Drvodjelac&quot;. Glasilo je potpuno ugašeno [[1990.]] Od [[2003.]] povremeno izlazi &quot;Đurđenovački vijesnik&quot;.

Neki od značajnijih lokalnih nositelja kulture i organizatora kulturnih zbivanja su:
* Gradska [[glazba]] Đurđenovac
* Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac
* KUD Đurđenovac
* Kulturna udruga &quot;[[Josip Kozarac]]&quot;
* Udruga mladih &quot;Hools&quot; Đurđenovac
* [[Društvo &quot;Naša djeca&quot;]] Đurđenovac
* Udruga &quot;Hrvatska žena&quot; N. Novo Selo – Đurđenovac
* Liga protiv raka &quot;Mimoza&quot; – Đurđenovac

== Poznate osobe ==
* [[Helena Buljan]], hrvatska [[Kazalište|kazališna]], [[TV|televizijska]] i [[film]]ska [[Glumac|glumica]]
* [[Ferdinand Meder]], povjesničar umjetnosti, ravnatelj [[Hrvatski restauratorski zavod|Hrvatskog restauratorskog zavoda]]
* [[Ljiljana Marks]], hrvatska folkloristica
* [[Hrvoje Nekić]], saborski zastupnik ([[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]), 2013. – 2015.
* [[Hermann Rosenberg von Gjurgjenovac]], [[mecena]], utemeljitelj jedne od prvih ustanova predškolskog odgoja (Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga u Đurđenovcu)
* [[Krešimir Zimonić]], [[Umjetnost|umjetnik]], [[Karikatura|karikaturist]], [[Animatori|animator]] i crtač [[strip]]ova
* [[Zvonko Šarčević]], slikar i [[pisac]],  pohađao je osnovnu školu u Đurđenovcu
* [[Ivan Švertasek]], slikar i keramičar
* [[Ignaz Adler]], izumitelj pročišćivača vode za električna grijala&lt;ref&gt;United States Patent Office, Patent N°961,060, Ignaz Adler of Gjurgjenovac, Austria-Hungary: &quot;Feed water purifier for boilers&quot;. Application filed July 27 1907, patented June 7 1910 (US961060)&lt;/ref&gt;
* [[Mile Nekić]], akademski slikar, rođen u [[Tompojevci]]ma, djetinjstvo provodi u Đurđenovcu;
* [[Drago Takač]], slikar naivac, živi i radi u Đurđenovcu

== Šport ==
U Đurđenovcu u sklopu Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) postoje sljedeći športski objekti: dva nogometna igrališta, košarkaško, rukometno i tenisko igralište, [[Boćanje|boćalište]] te [[Kuglanje|kuglana]]. Osim športskih objekata u sklopu kompleksa ŠRC-a,  u Đurđenovcu postoje još dva malonogometna terena, rukometno i košarkaško igralište, [[Streljaštvo|streljana]] te športska dvorana. Od ostalih rekreacijskih objekata, u gradu postoji nekoliko [[teretana]] i poligon za vježbanje na otvorenom (&quot;''Street work-out park''&quot;), te ribnjaci za športski ribolov.
[[File:Nogometni klub Đurđenovac.png|thumb|Športsko-rekreacijski centar Đurđenovac]]
[[Datoteka:1921 NK Taninpila Đurđenovac.jpg|thumb|Fotografija momčadi nogometnoga kluba Taninpila Đurđenovac, 1921. godine.]] 

Neke od tradicionalnih lokalnih športskih manifestacija uključuju:
* Radničke športske igre&lt;ref&gt;http://www.radionasice.hr/radnike-sportske-igre-urenovac/ Radničke športske igre u Đurđenovcu&lt;/ref&gt;
* &quot;Đurđenovačke ulice&quot;, humanitarni malonogometni turnir&lt;ref&gt;http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827112754/http://www.nasice.com/index.php/tree/106-opcine/durdenovac/5498-2-dobrotvorno-dogadanje-durdenovacke-ulice-2016 |date=27. kolovoza 2016. }} Humanitarni turnir &quot;Đurđenovačke ulice&quot;&lt;/ref&gt;
* Šahovski turnir &quot;Josipovo&quot;, povodom Dana općine&lt;ref&gt;http://www.crochess.com/?p=8852 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916062918/http://www.crochess.com/?p=8852 |date=16. rujna 2016. }} Šahovski turnir &quot;Josipovo&quot; Đurđenovac&lt;/ref&gt;
* Memorijalni nogometni turnir povodom [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dana pobjede i domovinske zahvalnosti]]&lt;ref&gt;http://croatia-events.com/event/4-memorijalni-turnir-povodom-dana-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210312222154/https://www.google.com/adsense/domains/caf.js |date=12. ožujka 2021. }} 4. memorijalni turnir povodom dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Đurđenovac&lt;/ref&gt;
* [[Šaran]]ski kup, turnir u športskom ribolovu&lt;ref&gt;http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160827095055/http://www.nasice.com/index.php/tree/243-udruge/sud-saran/327-scaron-aranski-kup-durdenovac-09-12-07-2015-proteklog-vikenda-na-ribnjacima-scaron-portskog-ribolovnog-dru-scaron-tva-iz-durdenovca-odrzan-je-scaron-aranski-kup-na-kojem-je-sudjelovalo-10-ekipa-ukupno-se-u-72-sata-koliko-je-trajalo-ovo-natjecanje-ulo |date=27. kolovoza 2016. }} Šaranski kup ŠRD Đurđenovac&lt;/ref&gt;
Nositelji športa u Đurđenovcu su športske udruge i klubovi:
* [[NK Đurđenovac|Nogometni klub Đurđenovac]]
* [[Rukometni klub Đurđenovac]]
* [[Kuglački klub Đurđenovac]]
* [[Mali nogomet|Malonogometni]] klub &quot;Antitalenti&quot;
* Malonogometni klub &quot;Pascuum&quot; Đurđenovac
* [[Šah]]ovski klub
* [[Športski ribolov|Športsko ribolovno]] društvo Đurđenovac
* [[Streljaštvo|Streljački]] klub Đurđenovac
* [[Tenis]]ki klub Đurđenovac
* [[Planinarstvo|Planinarsko]] društvo &quot;[[Sunovrat]]&quot;, Đurđenovac &lt;br /&gt;
== Udruge ==
* Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Đurđenovac
* Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Đurđenovac
* Vatrogasna zajednica Općine Đurđenovac
* Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurđenovac 1922. 
* Udruga &quot;Toni&quot; Đurđenovac – podrška [[Djeca|djeci]] i [[Obitelj|obiteljima]] oboljelih od malignih bolesti
* Matica umirovljenika Hrvatske – Općinska udruga Đurđenovac
* Lovačko društvo &quot;Kuna&quot; Đurđenovac
* Udruga &quot;Znanje i razvoj&quot; Đurđenovac

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.djurdjenovac.hr Službene stanice Općine Đurđenovac]

{{Mrva-općina}}
{{Đurđenovac}}
{{GiO OBŽ}}

[[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>knvo2r2vk4pkd4bgpsnk3fno4wopvxe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatsko vijeće obrane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16082</id>
    <revision>
      <id>7479256</id>
      <parentid>7373170</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:02:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479256</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="70057" sha1="c9i4cd0e12cusvvxgqplsyi6czm72qu" xml:space="preserve">{{Infookvir nacionalna vojska
|naziv      = Hrvatsko vijeće obrane
|slika      = [[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council.svg|150px]]
|opis       = grb Hrvatskog vijeća obrane
|utemeljena = 8. travnja 1992.
|raspuštena = 1. prosinca 2005.
|grane      = 
|stožer     = 
|vrhovni zapovjednik = [[Mate Boban]] &lt;small&gt;(1991. – 1994.)&lt;/small&gt;{{-}}[[Krešimir Zubak]] &lt;small&gt;(1994. – 1996.)&lt;/small&gt;
|ministar            = [[Bruno Stojić]] &lt;small&gt;(1992. – 1993.)&lt;/small&gt;{{-}}[[Vladimir Šoljić]] &lt;small&gt;(1993. – 1996.)&lt;/small&gt;
|zapovjednik         = [[Milivoj Petković]] &lt;small&gt;(1992. – 1993.)&lt;/small&gt;{{-}}[[Slobodan Praljak]] &lt;small&gt;(1993. – 2017.)&lt;/small&gt;{{-}}[[Ante Roso]] &lt;small&gt;(1993. – 1994.)&lt;/small&gt;{{-}}[[Tihomir Blaškić]] &lt;small&gt;(1994. – 1996.)&lt;/small&gt;
|starost    = 18 godina
|novačenje  = 
|činovi     = 
|povijest   = [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
|slika2     = 
|opis2      = 
}}

'''Hrvatsko vijeće obrane''' ([[pokrata|skr.]] '''HVO'''), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] te glavna oružana snaga [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]]. Osnovano je 8. travnja 1992. što se slavi kao [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine#Domovinski rat|Dan utemeljenja HVO-a]]. HVO je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska sastavnica [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]], a nakon reforme obrane 2005. godine, preustrojen je u '''1. pješačku (gardijsku) pukovniju''', jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]].

== Izvršno i upravno tijelo ==
Hrvatsko vijeće obrane bilo je nositelj izvršne i upravne vlasti u [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosni]]. U statutarnoj odluci, tu dužnost HVO je nosio privremeno do uspostave redovne izvršne i upravne vlasti i bilo je odgovorno Predsjedništvu Herceg-Bosne.&lt;ref name=&quot;NNHZHBbr1str5&quot;&gt;Narodne novine Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, br. 1, rujna 1992. Str. 5.&lt;/ref&gt;

Na čelu Hrvatskog vijeća obrane bio je predsjednik, a ostalo vodstvo su činili dopredsjednici i tajnik HVO-a. Dužnosnici su mogli biti imenovani i smijenjeni po prijedlogu predsjednika HVO-a ili Predsjedništva Herceg-Bosne, dok je HVO imao isljučivu ovlast u imenovanju i smjeni tajnika.&lt;ref name=&quot;NNHZHBbr1str5&quot;/&gt;

Predsjednik HVO-a imao je obvezu rukovoditi djelovanjem HVO-a za kojeg je snosio odgovornost, osiguravati jedinstvo političkog i upravnog djelokruga HVO-a, ostvarivati suradnju s drugim tijelima i organizacijama Herceg-Bosne te usmjeravati djelovanje HVO-a kao cjeline i njegovih članova pojedinačno. U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika u djelovanju određeno je da ga zamijeni dopredsjednik po određenju predsjednika. Predsjednik i članovi HVO-a uživali su imunitet.&lt;ref&gt;Narodne novine Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, br. 1, rujna 1992. Str. 6.&lt;/ref&gt;

HVO je imao ovlasti donositi [[Uredba|uredbe]], [[Rješenje|rješenja]] i [[Zaključak|zaključke]] kojima je uređivao gospodarske i druge odnose na području Herceg-Bosne. Zbog obavljanja određenih stručnih poslova u HVO-u su osnovana i tri stručna tijela:&lt;ref name=&quot;NNHZHBbr1str7&quot;&gt;Narodne novine Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, br. 1, rujna 1992. Str. 7.&lt;/ref&gt;

* Komisija za propise,
* Komisija za obnovu i razvoj,
* Komisija za pretvorbu vlasništva i rekonstruiranje privrede.

Po potrebi je HVO mogao obrazovati i druga tijela.&lt;ref name=&quot;NNHZHBbr1str7&quot;/&gt;

Kao nositelj izvršne i upravne vlasti HVO je imao organizirane odjele u različitim segmentima:&lt;ref name=&quot;NNHZHBbr1str7&quot;/&gt;

* Odjel obrane,
* Odjel unutarnjih poslova,
* Odjel gospodarstva,
* Odjel financija,
* Odjel društvenih djelatnosti,
* Odjel pravosuđa i uprave.

HVO je imao ovlasti osnivati i druge odjele po potrebi. Na čelu odjela bio je predstojnik koji je imao ovlasti donositi pravne akte u okviru ovlasti odjela kojega je predstavljao. Odjeli su imali zadaću provoditi i primjenjivati opće pravne akte koji su vrijedili na području Herceg-Bosne. Imali su pravo dostavljati prijedloge u okviru svog djelokruga Hrvatskom vijeću obrane, a unutar svog djelokruga su donosili pravne akte i obavljali nadzor nad tijelima lokalne uprave te drugim tijelima koja su obavljala javnu vlast na području Herceg-Bosne.&lt;ref name=&quot;NNHZHBbr1str7&quot;/&gt;

== Rat u Bosni i Hercegovini ==
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}

Prvi znak [[Rat u BiH|rata u BiH]] bilo je uništenje naselja [[Ravno]], u Istočnoj Hercegovini, nastanjenog Hrvatima, u srpskom okruženju, u studenom [[1991.]] godine. Predsjednik [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva RBiH]] [[Alija Izetbegović]] je tvrdio da rata neće biti i da to nije njihov ([[Bošnjaci|bošnjački]]) rat.

=== Obrana od srpskog agresora ===

[[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|240 px|Pad Bosanske Posavine]]
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|240px|Operacija Lipanjske zore]] 
Dana 18. studenog 1991., hrvatsko političko vodstvo u Bosni i Hercegovini osniva [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu]]. Herceg-Bosna radi obrane Hrvata organizira Hrvatsko vijeće obrane (HVO) koji je službeno osnovan 8. travnja 1992. kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni i kao najviše izvršno i upravno tijelo Herceg-Bosne do uspostave redovite izvršne vlasti.&lt;ref&gt;Narodni list Hrvatske zajednice Herceg-Bosna br. 1, rujna 1992. str. 4.&lt;/ref&gt; HVO-u je prvenstveni cilj bio obrana većinskih hrvatskih područja u [[BiH]] od srpske agresije, a u tome je imao potporu u financijama i naoružanju od strane [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]]. 

Dana [[18. rujna]] [[1991.]] godine, počinje obrana od agresije u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati]] i [[Bošnjaci]] od [[20. rujna]] [[1991.]] godine počinju formirati seoske postrojbe HVO-a, a usporedno počinje formiranje i bolje opremljenih i pokretnijih vojnih postrojbi. Upravo te postrojbe sprječavaju daljnje napredovanje [[JNA]] i [[VRS|VRS-a]]. Jedinice HVO-a se bolje naoružavaju te se pokreću planovi za oslobodilačke akcije. 

Dana 10. travnja 1992. godine, nadmoćniji srpski agresor zauzima [[Kupres]], a tijekom spomenute bitke poginulo je ili nestalo 160 hrvatskih vojnika. Od 13. do [[23. travnja]] [[1992.]] godine, uspješno je obranjeno [[Livno]]. Dana 23. travnja 1992. godine oslobođena je [[Čapljina|čapljinska]] vojarna, prva vojarna u BiH oslobođena od srpskog agresora. U lipnju [[1992.]] godine kreće operacija oslobađanja doline rijeke Neretve poznatija kao [[Operacija Lipanjske zore]]. Operacija je počela [[7. lipnja]] [[1992.]] godine oslobođenjem desne obale rijeke [[Neretva|Neretve]]. [[14. lipnja]] [[1992.]] godine počinje se oslobađati i lijeva obala [[Neretva|Neretve]], a akcija završava [[26. lipnja]] kada je srpsko-crnogorski agresor odbačen na visove [[Velež]]a. Hrvatsko vijeće obrane sada kontrolira dolinu [[Neretva|Neretve]], zapadnu [[Hercegovina|Hercegovinu]], [[Livno]] i manji dio Livanjskog polja, prostor Srednje [[Bosna|Bosne]] i dio [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] oko Orašja.

Zbog sve većeg jačanja [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]], HVO dolazi u sukob s [[HOS|HOS-om]] koji je bio lojalan predsjedništvu BiH. Nakon ubojstva zapovjednika HOS-a [[general-bojnik]]a [[Blaž Kraljević|Blaža Kraljevića]], od pripadnika [[Kažnjenička bojna (HVO)|Kažnjeničke bojne]], jedinice HVO-a, HOS se počeo raspadati da bi početkom 1993. kao organizacija prestao postojati, a njegovi pripadnici su većinom prešli u redove HVO-a. Odnosi između HVO-a i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije BiH]] postaju sve zategnutiji.

=== Bošnjačko-hrvatski sukob ===
{{glavni|Bošnjačko-hrvatski sukob}}
[[Datoteka:Lašvanska dolina 1993.jpg|mini|Crte bojišnice Armije Bosne i Hercegovine prema Hrvatskom vijeću obrane, koje su odsjekle [[Lašvanska dolina|Lašvansku dolinu]] od lipnja 1993. do siječnja 1994. godine]]
[[Datoteka:Map 25 - Bosnia - Kiseljak, December 1993.jpg|mini|Crte bojišnice Armije Bosne i Hercegovine prema Hrvatskom vijeću obrane, koje su stvorile enklavu u [[Lepenica (rijeka u BiH)|Lepeničkoj dolini]] (Kiseljak i Kreševo), prosinac 1993.]]

Radi nadoknađivanja slabih izvora popune ljudstvom, pomoći redovnim postrojbama i čuvanja objekata i održavanja javnog reda i mira kasne jeseni izdane su uredbe o osnivanju [[Civilna zaštita HVO|Civilne zaštite HVO]] 1992., a provedbene naputke [[5. veljače]] [[1993.]] dao je [[Ured za obranu HVO]]. Muslimanska agresija na Hrvate odgodila je provedbu.&lt;ref name=&quot;Građanski rat 63&quot;&gt;[[Charles R. Shrader]], ''Muslimansko-hrvatski građanski rat u Srednjoj Bosni'', Golden Marketing, Zagreb, 2004., str. 63.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Uredba o vojnim snagama HZ HB, Narodni list, br. 1/92&lt;/ref&gt;

Krajem [[1992.]] i početkom [[1993.]] godine dolazi do većih sukoba Bošnjaka i Hrvata na područjima [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Mostar]], [[Jablanica]], [[Prozor-Rama]], [[Konjic]], u dolini rijeke [[Lašva (rijeka)|Lašve]]: [[Travnik]], [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], u dolini gornjeg toka rijeke [[Vrbas]]: [[Uskoplje]], [[Bugojno]], u dolini rijeke [[Lepenica|Lepenice]]: [[Kreševo (BiH)|Kreševo]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], na područjima [[Bosna|Bosne]]: [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Maglaj]], [[Zenica]], [[Zavidovići]] i [[Žepče]].

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] počinje [[23. studenog]] [[1992.]] godine. Armija RBiH je napala HVO u [[Novi Travnik|Novom Travniku]] i okolnim selima. [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Novi Travnik|Ciljevi napada su bili]]: zapovjedinštvo HVO-a i ratna bolnica te benzinska crpka. Za tih borbi ranjeno je 16, a poginulo 8 vojnika HVO-a. Napadnuti su predsjednik HVO-a Jajce Nikola Bilić, i zapovjednik HVO-a [[Jajce]] Stjepan Blažević, a tri dana prije, ubijen je zapovjednik (Ivica Stojak), a teško ranjen načelnik HVO-a [[Travnik]]. [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno#Uskoplje|Sukob se dogodio]] i u Uskoplju, gdje je Armija BiH za cilj imala zauzeti prometnicu [[Bugojno]] – [[Uskoplje]]. U [[Prozor-Rama|Prozor-Rami]], Armija BiH postavlja uličnu barikadu kod zgrade stare pošte, nastaje pucnjava koja se rasplamsava u [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno#Prozor-Rama|otvoreni sukob]], koji je potrajao više od pola dana. Navedeni lokalni sukobi završeni su potpunim porazom lokalnih bošnjačkih snaga, koje su ipak postigle svoj glavni cilj – prekinuti pomoć [[Jajce|Jajcu]] koje je trpilo [[Bitka za Jajce 1992.|najžešće]] udare srpskih snaga.

Od [[20. siječnja|20.]] do [[30. siječnja]] [[1993.]], mnogobrojnija Armija Republike Bosne i Hercegovine [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Busovača|napada Hrvate]] u [[Busovača|Busovači]]. Najžešći napad je bio na selo [[Kaćuni (Busovača, BiH)|Kaćune]]. Uspjevši zauzeti spomenuto selo, Armija RBiH je podijelila snage HVO-a u središnjoj Bosni na dvije enklave, jednu u [[Lašvanska dolina|dolini Lašve]], drugu u [[Lepenica (rijeka u BiH)|dolini Lepenice]]. Najveće gubitke tijekom napada na Busovaču, Bošnjaci su imali preko planinskog masiva Hum-Kula, gdje su na dobro pripremljenim zaprekama HVO-a ginuli u valovima. Krajem siječnja, Bošnjaci suočeni s ogromnim gubicima prekidaju borbe s HVO-om, praktično priznajući privremeni poraz ideje o zauzimanju [[Središnja Bosna|središnje Bosne]].

U ratnom sukobu između HVO-a i [[Armija RBiH|Armije RBiH]] na području općine [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] bošnjačke oružane snage upiru sve snage da osvoje prometnicu [[Bugojno]] – [[Uskoplje]] i spoje se kod Jablanice s pravcima prema Sarajevu i [[Mostar]]u. Sve veće napetosti dovode do pravog ratnog okršaja u noći 10. i [[11. siječnja]] [[1993.]] godine. U tom sukobu vojnici [[Armija RBiH|Armije RBiH]] počinili su ratni zločin nad 13 hrvatskih civila i 8 zarobljenih vojnika HVO-a, a prognano je 7000 Hrvata. Na ovaj napad Armije RBiH, uskopski HVO je snažno odgovorio te je zadržao jednu polovicu grada.

Dana [[25. siječnja]] [[1993.]] godine, Armija Bosne i Hercegovine napada Hrvate u [[Kiseljak]]u i zauzima sela oko [[Bilalovac|Bilalovca]] u sjevernom dijelu općine, no [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kiseljak|ne uspijeva osvojiti]] svoj glavni cilj, raskrižje prema [[Fojnica|Fojnici]] nedaleko od [[Gomionica (Kiseljak, BiH)|Gomionice]], jakog uporišta hrvatskih snaga. Postrojbe HVO-a, nepripremljene na napad dojučerašnjih saveznika, sređuju i osnažuju svoje redove te dva dana poslije izvode protunapad, ukopavajući se na novim položajima.

Do sukoba između [[Armija RBiH|Armije RBiH]] i HVO-a na području [[Konjic|konjičke]] općine dolazi u ožujku [[1993.]] Neočekivan napad [[Armija RBiH|Armije RBiH]] na područje [[Konjic]]a imao je za posljedicu da su bošnjačke snage bez većih gubitaka ovladale cijelom općinom [[Konjic]] uvodeći tako bošnjačku vlast, provodeći nakon toga teror i zločin nad Hrvatima Konjica. HVO gubi kontrolu nad općinom, a 9000 Hrvata je protjerano.

Sukobi između HVO-a i [[Armija RBiH|Armije RBiH]] u [[Jablanica|Jablanici]] počinju u travnju [[1993.]] godine. Nakon ubojstva jednog pripadnika HVO-a, napetosti između [[Armija RBiH|Armije RBiH]] i HVO-a prerastaju u otvoreni ratni sukob. U gradu je nesnosan život za Hrvate, oni gladuju, gube radna mjesta, otimaju im stanove, pljačkaju ih i stalno ponižavaju. HVO se povlači u hrvatska sela, a stanovništvo bježi.

Dana [[9. svibnja]] [[1993.]] godine nakon povratka sa smjene, koju su [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]] zajednički održavali na crti prema Srbima, brojnim Hrvatima je bilo oduzeto oružje, a nakon toga su smješteni u zarobljeničke logore. Dolazi do žestokih sukoba između HVO i Armije RBiH, u kojima bošnjačka vojska pokušava zauzeti čitav Mostar. Dana [[19. svibnja]] [[1993.]] godine, jedinice Armije RBiH smještene u zapadnom dijelu grada Mostara pokrenule su drugu veliku ofenzivu. Vode se žestoke borbe, koje su trajale dva dana, nakon čega su svi sumnjivi [[civili]] i vojnici zatvoreni u zarobljeničke logore. 

Armija BiH napada [[Travnik|travničke]] Hrvate, [[8. lipnja]] [[1993.]] godine. Nadmoćnije postrojbe Armije BiH napale su postrojbe HVO-a i u idućih nekoliko dana potisnuli su ih na plato [[Vlašić]]a koji je bio pod nadzorom srpskih paravojnih postrojbi. Samo toga dana ubijeno je i poginulo 137 pripadnika HVO-a i hrvatskih civila. Do kraja rata ukupno je poginulo i ubijeno [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Travnik|427 branitelja i 124 hrvatska civila Travnika]]. Prognano je blizu 20.000 Hrvata, a njihovi domovi i gospodarski objekti su opljačkani i u najvećoj mjeri uništeni. 

Dana [[12. lipnja]] [[1993.]] u povijesnoj bitci na koti Hrašče, u narodu poznatoj kao Pješčara, u kojoj su, tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane odbacili napade nadmoćnije Armije RBiH i time obranili gotovo čitavu Lašvansku dolinu. Tijekom dana poginula su 22, a u obrani tog vrlo važnog strateškog položaja tijekom rata poginulo je ukupno [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve|68 vojnika HVO-a, a više od stotinu ih je ranjeno]]. HVO uspijeva zadržati kontrolu nad većim dijelom općina [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]] zajedno s istoimenim gradovima te manjim, južnim dijelom travničke općine (Nova Bila i okolica). Osobito teška je bila obrana Busovače, kada je 1400 vojnika HVO-a od grada odbilo 8500 vojnika [[Armija RBiH|Armije RBiH]]. Unatoč tome HVO nije mogao spriječiti brojne ratne zločine koji su počinjeni nad hrvatskim stanovništvom u području Lašvanske doline. 
[[Datoteka:Usora Žepče 1993.jpg|mini|Crte bojišnice između Armije RBiH i Vojske Republike Srpske prema Hrvatskom vijeću obrane, koje su stvorile Žepačku enklavu, 1993.]]
[[Datoteka:Map 26 - Herzegovina - Jablanica-Konjic, 1993.jpg|mini|Crte bojišnice između Hrvatskog vijeća obrane i Armije Bosne i Hercegovine u sjevernoj i središnjoj Hercegovini, prosinac 1993.]]
Na području [[Žepče|Žepča]] Hrvati i Bošnjaci se vojno i politički organiziraju u HVO. Kasnije se formira Armija RBiH. Na [[Katoličanstvo|katolički]] blagdan Sv. Ivana Krstitelja, [[24. lipnja]] [[1993.]] godine muslimanske snage napadaju grad [[Žepče]] i pojedina sela oko njega. Žepački Hrvati su u potpunom okruženju [[Vojska Republike Srpske|srpskih snaga]] s jedne i Armije BiH s druge strane. Borbe su žestoke, s mnogo ranjenih i poginulih vojnika je na sve tri strane, a veći dio općine Žepče ostaje pod kontrolom HVO-a.

U [[Zavidovići]]ma sukob između Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane počinju u lipnju [[1993.]] godine. Najveće borbe se događaju u selu [[Gornja Lovnica (Zavidovići, BiH)|Gornja Lovnica]] koje se nalazi u potpunom bošnjačkom okruženju. Bolje naoružana i mnogoljudnija Armija RBiH granatira katoličku crkvu, groblje, hrvatske kuće i gospodarske zgrade. Selo kao i još neki predjeli općine Zavidovići ostaju pod kontrolom Hrvatskog vijeća obrane.

U [[Kreševo (BiH)|Kreševu]], u kojem su Hrvati bili većina (70 %) formira se HVO. U njegove postrojbe se uključuju i Bošnjaci. Kasnije, Bošnjaci prelaze iz redova HVO-a u redove Armije RBiH te se pripremaju za napad na Hrvate. Kreševska [[Armija RBiH]] u lipnju 1993. godine, ojačana drugim postrojbama silovito napada HVO i zauzima neka sela oko Kreševa te ih etnički čisti od 610 Hrvata koji su tu živjeli. Napadi se nastavljaju, no HVO uspijeva zadržati kontrolu nad Kreševom.

Dana [[13. lipnja]] 1993. godine, Armija RBiH napada HVO u [[Kakanj|Kaknju]]. Siloviti napadi se nastvaljaju tako da Kakanj pada u ruke Armije na blagdan Sv. Ante Padovanskog [[1993.]] godine. Osim Kaknja Armija BiH napada i [[Kraljeva Sutjeska|Kraljevu Sutjesku]] (važno mjesto u povijesti hrvatskog naroda i [[Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine| katoličanstva]] u Bosni i Hercegovini), u općina Kakanj, te je osvaja. Dolazi do jedne od najtragičnijih epizoda u povijesti [[Hrvati Bosne i Hercegovine | bosanskohercegovačkih Hrvata]]. Svi [[Hrvati]] iz općine Kakanj bježe prema [[Vareš]]u.

Na području [[Bijelo Polje (Mostar, BiH)|Bjelopoljske kotline]], sjeverno od Mostara, [[30. lipnja]] [[1993.]] godine dolazi do pobune bošnjačkih pripadnika koji su se do tada borili u postrojbama HVO-a. [[Bošnjaci]] uperuju puške u svoje dojučerašnje suborce [[Hrvat]]e te tako u toj iznenadnoj pobuni dolazi do velikog broja zarobljavanja i ubojstava hrvatskih pripadnika [[mostar]]skog HVO-a. Tako HVO gubi kontrolu nad istočnim dijelom grada, brojnim sjevernim te jugoistočnim prigradskim naseljima na lijevoj obali [[Neretva|Neretve]].  U daljnjem tijeku sukoba, dio grada pod kontrolom Armije RBiH je blokiran i granatiran od strane HVO-a. U jednom takvom granatiranju [[9. studenog]] [[1993.]] godine srušen je i [[Stari most u Mostaru|Stari most]]. Armija RBiH u samom gradu je bila u očajnom stanju te je bila primorana da surađuje i nabavlja oružje od [[Vojska Republike Srpske|VRS-a]].

[[Kakanj]]ski Hrvati (njih oko 15.000) pronalaze utočište u Varešu. Bio je to strašan pritisak izbjeglica na mali Vareš i njegove ograničene mogućnosti. Tada u općini živi 37.000 Hrvata u srpskom i bošnjačkom okruženju. Stalno u strahu od bošnjačkog nasilja, krajem [[kolovoz]]a [[1993.]] godine započinje evakuacija civila konvojima preko srpskih teritorija prema [[Hercegovina|Hercegovini]]. Postrojbe Armije BiH kreću u konačni napad na Vareš [[18. listopada]] [[1993.]] godine. Vareš brani brigada HVO-a &quot;Bobovac&quot; koja broji oko 1650 vojnika. Položaji vareškog HVO-a padaju [[2. studenog]] 1993. godine, hrvatska vareška sela teško stradavaju, civili panično bježe. U svega nekoliko dana etnički je od Hrvata očišćen grad Vareš i sva hrvatska vareška sela.

Dana [[16. srpnja]] [[1993.]] godine, pao je Malkoč, zadnja linija obrane i time je završen napad Armije Bosne i Hercegovine na Hrvate u [[Fojnica|Fojnici]]. Bolje naoružana i brojnija [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armija RBiH]] žestoko je napala dio gradića koji nastanjuju Hrvati i osvajala ulicu po ulicu te palila hrvatsku imovinu. U [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Fojnica|četranestodnevnom napadu]], bošnjačka vojska je ubila 35 Hrvata (17 vojnika HVO-a i 18 civila), 220 ih je zatočeno, a oko 6000 Hrvata krenulo je u zbjeg.

Dana [[28. srpnja]] [[1993.]] godine, završen je napad Armije Republike Bosne i Hercegovine na Hrvate u [[Bugojno|Bugojnu]]. U [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno#Bugojno|desetodnevnom napadu]], bošnjačka vojska je ubila 140 Hrvata, a njihova je imovina popaljena ili opljačkana. U logorima je završilo oko 3000 Hrvata, a 13.000 ih je protjerano, što sve zajedno graniči s genocidom.

Dana [[11. studenog|11.]] i [[12. studenog]] [[1993.]] godine, Hrvatsko vijeće obrane je ponovno vratilo pod svoj nadzor važnu kotu Bašino brdo. Navedenu kotu, koja je bila vrlo važna za nadzor [[Fojnica|fojničke]] i [[Kiseljak|kiseljačke]] općine, zauzela je Armija RBiH tri mjeseca ranije. [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Fojnica|Ponovno vraćanje]] Bašina brda pod svoj nadzor svojim životima platilo je 36 vojnika HVO-a, a više od stotinu ih je ranjeno. Sutradan na pragu [[Franjevački samostan Duha Svetoga u Fojnici|fojničkog samostana]], pripadnik Armije RBiH je ubio gvardijana i vikara.

[[Datoteka:End of Bosniak-Croat war.png|mini|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]
Dana [[9. siječnja]] [[1994.]] godine, Armija Bosne i Hercegovine je napala [[Vitez (BiH)|Vitez]]. Toga dana bošnjačka vojska je probila crte obrane Viteške brigade HVO-a i upala u Buhine kuće, zaseok sela [[Šantići]], ubijeno je [[Pokolj u Buhinim kućama|27 hrvatskih]] vojnika i civila. Posebno [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Dolina Lašve#Vitez|žestok napad]] bio je s južne strane općine, ali neprijatelj je zaustavljen i odbijen od Viteza. Tog dana ubijen je 31, a ranjeno 50-ak hrvatskih branitelja, što ga čini jednim od najkrvavijih.

Dana [[10. siječnja]] [[1994.]] godine, pripadnici 115. brigade Hrvatskog vijeća obrane &quot;[[knezovi Zrinski|Zrinski]]&quot; Tuzla, na temelju lošeg iskustva pripadnika [[HVO Sarajevo|Sarajevskog HVO-a]], odnosa Bošnjaka prema susjednim hrvatskim enklavama [[Vareš]] i [[Žepče]], položili su oružje kako bi spriječili već isplanirani pokolj i progon Hrvata [[tuzla]]nskog kraja.

Dana [[24. siječnja]] [[1994.]] godine, [[Prozor-Rama|Ramska]] brigada Hrvatskog vijeća obrane je zauzela selo Here i kotu Zavišće nakon [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Prozor-Rama, Uskoplje i Bugojno#Prozor-Rama|cjelodnevnih borbi]] s Armijom RBiH u okviru [[Operacija Tvigi '94|operacije Tvigi '94]]. Navedeni položaji su imali veliku važnost, a ovim uspjehom uspostavljen je novi odnos na ramsko-[[Uskoplje|uskopaljskoj]] bojišnici.

Dana [[29. siječnja|29.]] i [[30. siječnja]] [[1994.]], nakon bitki za važne kote Meoršje i Bašino Brdo, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane uspjeli su izboriti i treću pobjedu za [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kiseljak|ključnu kotu Zavrtaljka]]. U borbama s Armijom RBiH poginulo je 11 hrvatskih branitelja, a tom pobjedom osiguran je opstanak Hrvata u [[Kiseljak]]u, [[Kreševo|Kreševu]] i dijelu [[Fojnica|fojničke]] općine.

Bošnjačko-hrvatski sukob je završen je potpisivanjem [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] u ožujku 1994. godine. Tada je dogovoreno primirje između HVO-a i Armije RBiH, ukidanje [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i osnivanje [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]] koja će biti sastavljena od hrvatskih i bošnjačkih teritorija, a bit će podijeljena na županije. [[Županije Federacije Bosne i Hercegovine|Županije (kantoni)]] će spriječiti dominaciju jednog naroda nad drugim.

=== Uspješne operacije protiv Srba  ===

Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] HVO je s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine |Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. 

U [[Operacija Cincar | Operaciji Cincar]], prvoj koordiniranoj akciji HVO-a i [[Armija BiH|Armije BiH]], koja je trajala od [[1. studenog]] do [[3. studenog]] [[1994.]] godine, oslobođeno je područje ukupne površine 200 četvornih kilometara, a vojska bosanskih Srba je odbačena dalje od planine [[Cincar]]. Otvorena je cesta [[Bugojno]] – [[Livno]] te je oslobođen veći dio strateški važnog [[Kupreško polje|Kupreškog polja]] i sam gradić [[Kupres]] i okolna sela.

[[Operacija Zima '94.]] odvijala se u razdoblju od [[29. studenog]] do [[24. prosinca]] [[1994.]] godine na području [[Livanjsko polje | Livanjskog polja]] i planine [[Dinara|Dinare]]. U toj akciji postrojbe HV-a i HVO-a su oslobodili područje od 200 četvornih kilometara. [[VRS | Srpske snage]] su poražene na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVO-a, a posredno je spašena [[Bihać]]ka enklava. 

U jednodnevnoj akciji HV-a i HVO-a pod nazivom [[Operacija Skok-1]], [[7. travnja]] [[1995.]] godine, [[Srbi]] su ponovno poraženi na [[Dinara|Dinari]]. Oslobođeno je dodatnih 75 četvornih kilometara. Hrvatske su se snage proširile bočno, prema zapadnoj strani, pa je time sigurnost postrojbi na [[Dinara|Dinari]] postala stabilnija, a posebice sigurnost [[Livanjsko polje | Livanjskog polja]]. Važan segment operacija na Dinari bio je zahtjevan i iznimno težak posao probijanja cesta na vrlo nepristupačnom planinskom području putem kojih se na najviše visove [[Dinara|Dinare]] moglo dopremiti teško naoružanje – topovi i tenkovi. Probijanje cesta obavila je inženjerija HV-a i HVO-a pod vodstvom generala [[Ljubo Ćesić|Ljube Ćesića Rojsa]]. Time je učinjen kolosalni starteški preokret – do tada nepristupačna planina [[Dinara]] postala je glavna cesta prilaza tenkovima HV-a, što će posebno doći do izražaja u predstojećoj operaciji [[Operacija Oluja |&quot;Oluja&quot;]].
[[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|Oslobađanje zapadne Bosne]]
[[Operacija Skok-2]] je izvedena je od 4. do [[11. lipnja]] [[1995.]] godine na [[Dinara|Dinari]] i [[Livanjsko polje|Livanjskom polju]]. Njome su hrvatske snage (HV i HVO) osloboili dodatni prostor od 450 četvornih kilometara te je pod nadzor stavljeno cijelo [[Livanjsko polje]]. Otad se mogla nadzirati i [[Cetinska dolina]] te [[Vrličko polje]], kao i dio [[Glamočko polje|Glamočkog polja]] te put [[Glamoč]] – [[Bosansko Grahovo]].

[[Operacija Ljeto '95.]] bila je uveritira u [[Operacija Oluja|Oluju]]. Zauzeto je područje ukupne površine 1600 četvornih kilometara uključujući gradove [[Bosansko Grahovo]] i [[Glamoč]]. Zauzimanjem Bosanskog Grahova hrvatske snage izbile su na prilaze [[Knin]]u i presjekle jedinu komunikaciju koja iz [[Knin]]a preko [[Drvar]]a vodi prema [[Banja Luka|Banji Luci]]. [[Vojska Republike Srpske]] odbačena je dublje u Bosnu, a [[Knin]] i cjelokupno područje [[Dalmacija | Dalmacije]] pod okupacijom srpskih odmetnika gubi najvažniju prometnicu i dolazi u poluokruženje. Istovremeno, inženjerija [[Srpska vojska Krajine|Srpske vojske Krajine]] otpočinje danonoćnim radovima na osposobljavanju jedine preostale prometnice koja izvodi prema Bosni ([[Knin]] – [[Otrić]] – [[Srb]] – [[Gornji Lapac]]).

Uloga HVO-a i vodstva Hrvatske Republike Herceg-Bosne u [[Operacija Oluja|akciji Oluja]], najpoznatijoj i najvećoj pobjedi [[HV|Hrvatske vojske]], bila je značajna. HVO je u prethodnim akcijama u zapadnoj Bosni omogućio i u znatnoj mjeri olakšao HV-u da oslobodi okupirana područja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. [[Bosna i Hercegovina]] i [[Hrvatska]] bile su jedno ratište. Srpski agresor uopće nije poštivao granice tih dviju država. Naprotiv, on je prekrajao granice. S druge strane, akcije HV-a, kada je riječ o BiH, bile su u skladu s međudržavnim sporazumima BiH i Hrvatske. Nevezano za Oluju, [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] su na početku rata agresora zaustavili na južnom pravcu. Već na samom početku [[Rat u BiH|rata u BiH]], operacijom [[Operacija Lipanjske zore|Lipanjske zore]] dijelom su spriječeni napadi srpskog agresora na južnu Dalmaciju, a u potpunosti na srednju Dalmaciju što je u potpunosti spasilo [[Dalmacija|Dalmaciju]] od katastrofe. 

U [[Operacija Maestral | Maestralu]], prvoj značajnijoj operaciji združenih snaga HV-a, HVO-a i [[Armija BiH|Armije BiH]] u zapadnoj [[Bosna (regija)|Bosni]], zauzeti su veći prostori zapadne Bosne uključujući gradiće [[Drvar]], [[Šipovo]], [[Jajce]], [[Bosanski Petrovac]], [[Bosanska Krupa]] i [[Ključ]]. Trajala je od [[8. rujna]] do [[17. rujna]] [[1995.]] godine, a taj hrvatsko-bošnjački udar je Republici Srpskoj odlomio komad po komad teritorija i donio na tisuće izbjeglica koje su se u kolonama slijevale prema [[Prijedor]]u i [[Banja Luka | Banjoj Luci]]. Maestralom moral Srba je znatno oslabljen, diljem [[Republika Srpska | RS-a]] zavladala je panika.

[[Operacija Južni potez]] je bila posljednja operacija HV-a i HVO-a tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[BiH]]. Bila je logički nastavak mjesec dana ranije izvedene operacije [[Operacija Maestral|Maestral]]. Počela je [[8. listopada]] [[1995.]] godine. Tijekom operacije Južni potez zauzeto je područje ukupne površine 800 kvadratnih kilometara uključujući [[Podrašničko polje]], selo Čađavicu, hidroelektranu Bočac i dijelove planine [[Manjača|Manjače]]. Crta obrane postavljena je na planini Manjači, 23 kilometra od grada [[Banja Luka|Banje Luke]], što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Srpski vrh je u panici – eventualni pad [[Banja Luka | Banje Luke]] psihološki bi odjeknuo poput pada [[Knin]]a – padom Banje Luke praktički bi pala i cijela [[Republika Srpska]] jer bi vrlo brzo cijeli srpski teritorij zapadno od [[Brčko]]g vjerojatno pao u ruke hrvatskih ili bošnjačkih snaga. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]]

== Ustroj i zapovjedna struktura ==
[[Datoteka:54-43fe6596e8.jpg|mini|260px|Ustroj civilne sastavnice Hrvatskog vijeća obrane]]
[[Herceg-Bosna#Raspodjela vlasti|Civilni elementi Hrvatskog vijeća obrane]] Hrvatske zajednice Herceg-Bosne bili su formalno uspostavljeni 8. travnja 1992. radi koordinacije djelovanja mjesnih vojnih snaga Hrvata. Civilna sastavnica HVO-a bila je zamišljena kao najviša izvršna i upravna vlast na teritoriju Herceg-Bosne, kao potrebna privremena mjera, dok vlada [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana države. Pravno opravdanje za osnivanje samostalnih vojnih snaga nađeno je u zakonskim odredbama [[SR BiH]], koje su građanima i njihovim građanskim udrugama davale pravo organiziranja u samoobrani, kada i ako ih vlada ne može ili neće braniti na zadovoljavajući način. stvaranje HVO-a je bila zaštitna reakcija, a ne agresivni korak k izazivanju raspada Bosne i Hercegovine.

[[vojska|Vojna]] komponenta HVO-a formalno je uspostavljena [[15. svibnja]] 1992., osnivanjem odjela za obranu u HVO-u, premda neke sastavnice, poput Glavnog stožera HVO-a, glavne logističke baze i zapovjedništava, bili osnovani već ranije, a neke borbene postrojbe HVO-a također su već postojale. Nastajuća nova organizacijska struktura HVO-a općenito je slijedila obrazac stare [[TO|Teritorijalne obrane JNA]], kako na višoj, regionalnoj, tako i na nižoj, lokalnoj razini.

Dok su Bošnjaci preuzeli staru Teritorijalnu obranu JNA i zatim dopustili JNA da ju uništi, [[bosanskohercegovački Hrvati]] morali su svoje lokalne postrojbe stvarati ni iz čega, razvijajući ih iz kriznih stožera, tada postojećih oko Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i općinskih političkih organizacija. Tijekom travnja i svibnja 1992., organizacijske aktivnosti i obuka ubrzani su i mjesni krizni stožeri HVO-a preimenovani su u općinska zapovjedništva HVO-a, podčinjena Glavnom stožeru HVO-a u [[Mostar]]u. 

=== Operativne zone ===

Isprva je svaka općina u [[Herceg-Bosna|Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni]] bila odgovorna za svoje obrambene pripreme. Poslije, HVO dijeli odgovornost za obranu teritorija Herceg-Bosne na četiri operativne zone sa stožerima u [[Tomislavgrad]]u, [[Mostar]]u, [[Vitez (BiH)|Vitezu]] i [[Orašje|Orašju]]. 

Općine [[Posušje]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Gornji Vakuf-Uskoplje]] i [[Prozor-Rama]] pripale su Operativnoj zoni '''Sjeverozapadna Hercegovina'''. 

Općine [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Stolac (BiH)|Stolac]], [[Neum]] i [[Ravno]] pripale su Operativnoj zoni '''Jugoistočna Hercegovina'''. 

Glavni gradovi u Operativnoj zoni '''Srednja Bosna''' bili su [[Jajce]], [[Travnik]], [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Zenica]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Žepče]], [[Zavidovići]], [[Maglaj]], [[Teslić]], [[Tešanj]] i [[Sarajevo]]. 

Ostatak Hrvatskog vijeća obrane [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina|Hrvatske zajednice Bosanske Posavine]] u Orašju tvorio je Operativnu zonu '''Bosanska Posavina'''. Premda je bilo nastojanja da se koordiniraju operacije između četiri operativne zone, njihova koordinacija i suradnja nikada nisu bile osobito dobre.  

Operativna zona s teritorijalnim odredištem bila je glavna upravna i operativna jedinica u strukturi HVO-a. Po funkciji nalikujući, otprilike, združenom stožeru u [[Kopnena vojska SAD-a|Kopnenoj vojsci SAD-a]] ili NATO-u, stožeri operativnih zona HVO-a imali su nadzor nad promjenjivim brojem podčinjenih taktičkih brigada, ali su pod zapovjedništvom imali mnogo manje borbenih postrojbi i mnogo manje jedinica organske borbene potpore i jedinica servisne potpore nego združeni stožer [[NATO|NATO-a]] ili Kopnene vojske SAD-a. Štoviše, stožeri operativnih zona HVO-a bili su mnogo manji. Prijedlog služebene popune stožera OZ HVO-a iz studenog 1992. predviđao je samo 41 [[časnik]]a i nešto više od šezdeset djelatnika. Ta razina popunjenosti nikad nije bila postignuta u Sjeverozapadnoj [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]] pa vjerojatno i [[Bosanska Posavina|Bosanskoj Posavini]]. U Jugoistočnoj Hercegovini jer bilo više časnika i djelatnika u stožeru nego što ih je trebalo biti. Malen broj časnika je imao ozbiljno vojno obrazovanje potrebno za ispunjavanje povjerene zadaće.

U srpnju 1992. zapovjedništvo HVO-a u srednjoj Bosni osniva četiri niža teritorijalna zapovjedništva da nadziru operacije u raznim općinama, a poslije i taktičke brigade. Pretvaranjem Zapovjedništva vojnih snaga Srednje Bosne u Operativnu zonu Srednja Bosna, zapovjednik te zone reoorganizirao je i niža teritorijalna zapovjedništva, koja su dotad također nosila naziv Operativne zone u novoimenovane Operativne grupe. [[Stožer]] Operativne zone [[Srednja Bosna]] je prebačen iz [[Uskoplje|Uskoplja]] u Vitez, a općine Bugojno, Gornji Vakuf-Uskoplje i Prozor-Rama postali su dio Operativne zone Sjeverozapadna Hercegovina. 

Nova prva Operativna grupa u Srednjoj Bosni dobila je nadležnost nad općinama [[Travnik]], [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Jajce]] i [[Zenica]]. Druga operativna grupa preuzima [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Fojnica|Fojnicu]], [[Vareš]], [[Kakanj]] i [[Sarajevo]]. Treća operativna grupa preuzima odgovornost za [[Žepče]], [[Zavidovići|Zavidoviće]], [[Maglaj]], [[Teslić]] i [[Tešanj]]. Na kraju bošnjačko-hrvatskog sukoba, pod prvu operativnu grupu spadat će [[Nova Bila]], Novi Travnik, Vitez i Busovača, pod drugu Kiseljak, Kreševo i dio fojničke općine, a pod treću Žepče i [[Usora]]. [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko u Sarajevu]] je tvorila četvrtu samostalnu operativnu grupu, koja je nasilno ugašena od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine.

{{div col}}
=== Ustroj 1993. ===
[[Datoteka:Ustrojstvo HVO-a.PNG|mini|center|300px|Ustroj vojne sastavnice Hrvatskog vijeća obrane]]
*Predsjednik [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HZ HB]], vrhovni zapovjednik HVO-a: [[Mate Boban]]
*Predstojnik odjela obrane HVO-a: [[Bruno Stojić]]
*Glavni stožer HVO-a u [[Grude|Grudama]], zapovjednici: [[Žarko Tole]], [[Milivoj Petković]], [[Slobodan Praljak]] i [[Ante Roso]]

*'''Operativna zona Jugoistočna Hercegovina'''
**Stožer u [[Široki Brijeg|Širokom Brijegu]], zapovjednik: [[Miljenko Lasić]]
**8 pješačkih [[brigada]]
**4 samostalne pješačke [[bojna|bojne]] (svaka od stožerne [[Satnija|satnije]], tri pješačke i jedne inženjerijske [[Satnija|satnije]])
**1 [[bojna]] [[Vojna policija|VP]]

*'''Operativna zona Sjeverozapadna Hercegovina'''
** Stožer u [[Tomislavgrad]]u, zapovjednik: [[Željko Šiljeg]]
**4 pješačke [[Brigada|brigade]]
**1 [[bojna]] [[Vojna policija|VP]]

*'''Operativna zona Srednja Bosna'''
**Stožer u [[Vitez (BiH)|Vitezu]], zapovjednik: [[Tihomir Blaškić]]
**8 pješačkih [[brigada]]
**[[Vitezovi|Postrojba za posebne namjene &quot;Vitezovi&quot;]]
**1 [[bojna]] [[Vojna policija|VP]]

*'''Operativna zona Bosanska Posavina'''
**Stožer u [[Orašje|Orašju]], zapovjednik: [[Đuro Matuzović]]
**8 pješačkih [[brigada]]
**1 [[bojna]] [[Vojna policija|VP]]
{| class=&quot;wikitable&quot; align=left
|- 
| [[Datoteka:Logo of Croatian Defence Council 2.svg|center|100px|]] || Prvotna inačica grba HVO-a nastala je po uzoru na grb HV-a, ali nije sadržavala krune iznad hrvatskog grba. Spomenuti grb se uvelike proširio među vojnicima i do kraja rata je nošen na lijevom rukavu uniforme. Na službenim dokumentima HVO-a, u početku je korišten hrvatski povijesni grb, koji je poslije zamijenjen grbom, prvotno izrađivanim za hrvatsku policiju. Poslije je taj grb prihvaćen kao grb Herceg-Bosne i Hrvata u BiH.
|}

=== Ustroj 1995. ===

Ukupno: 50.000 vojnika
*Glavni stožer HVO-a u [[Posušje|Posušju]]

*'''[[Zborno područje Mostar]]''', stožer u [[Čitluk]]u:
**[[2. gardijska brigada HVO-a]] – [[Mostar]]
**40. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Rafael Boban|Ranko Boban]] – [[Grude]]
**41. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] Knez [[Branimir]] – [[Čitluk]]
**50. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] Knez [[Domagoj]] – [[Čapljina]]
**51. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Stjepan Radić]] – [[Ljubuški]]
**56. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] – [[Konjic]]
**81. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] – [[Mostar]]
**82. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] – [[Mostar]]
**83. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] Mario Hrkač Čikota – [[Široki Brijeg]]

*'''[[Zborno područje Tomislavgrad]]''', stožer u [[Tomislavgrad]]u:
**[[1. gardijska brigada Ante Bruno Bušić|1. gardijska brigada HVO-a Ante Bruno Bušić]] – [[Livno]]
**1. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] – [[Posušje]]
**55. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] – [[Kupres]]
**79. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] Kralj [[Tomislav]] – [[Tomislavgrad]]
**80. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] Kralj [[Petar Krešimir IV.]] – [[Livno]]
**42. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Rama]] – [[Prozor-Rama]]
**43. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Ante Starčević]] – [[Uskoplje]]
**97. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] – [[Prozor-Rama]]
**[[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Eugen Kvaternik]] – [[Prozor-Rama]]
**Topnička grupa (130 and 203mm)
**VBR grupa (40 x 122mm BM-21/DACIA)

*'''[[Zborno područje Vitez (HVO)|Zborno područje Vitez]]''', stožer u [[Vitez (BiH)|Vitezu]]:
**[[3. gardijska brigada Jastrebovi|3. gardijska brigada HVO-a Jastrebovi]] – [[Vitez (BiH)|Vitez]]
**91. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Fran Krsto Frankopan]] – [[Travnik]]                                                                                 
**92. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] – [[Vitez (BiH)|Vitez]]
**93. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Nikola Šubić Zrinski|Nikola Zrinski]] – [[Busovača]]
**94. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Stjepan Tomašević]] – [[Novi Travnik]]
**95. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Kreševo]]
**96. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] [[Bobovac]] – [[Višnjići]] ([[Vareš]])
**110. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] – [[Usora]]
**111. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] – Xp – [[Žepče]]
**44. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[bojna]] [[Jure Francetić]] – [[Zenica]]
**45. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[bojna]] – [[Teslić]] – [[Komušina Donja|Komušina]] 
                                                                                            
*'''Zborno područje Orašje''', stožer u [[Orašje|Orašju]]:
**4. gardijska [[brigada]] HVO-a Sinovi [[Bosanska Posavina|Posavine]]
**106. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]]
**201. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]] 
**202. [[Domobranstvo (HVO)|domobranska]] [[pukovnija]]

*'''Postrojbe pod zapovjedništvom Armije RBiH''':
**Prvi korpus [[Armija BiH|Armije RBiH]]: [[Hrvatska brigada Kralj Tvrtko|brigada Kralj Tvrtko]] – [[Sarajevo]]
**Drugi korpus [[Armija BiH|Armije RBiH]]: 107. [[brigada]] – [[Gradačac]], 108. [[brigada]] – područje [[Brčko]]g, 107. [[brigada]] Zrinski – [[Tuzla]]
**Peti korpus [[Armija BiH|Armije RBiH]]: 101. [[Domobranstvo (HVO)|dbr]]. [[pukovnija|puk.]] – [[Bihać]]
{{div col end}}

=== Organizacija postrojbi ===

U početku, ustroj HVO-a je bio zasnovan na [[Herceg-Bosna#Upravna podjela|općinskim stožerima]] u čijim sastavima su bile različite postrojbe. Glavne udarne snage bile su postrojbe razine [[vod]]a, [[satnija|satnije]] i [[bojna|bojne]]. Uviđa se brzo da takav ustroj i organizacija ne mogu iskoristiti sve potencijale i mogućnosti te se ustrojavaju brigade, čime je nametnut nov način ratovanja neprijatelju, što je za posljedicu imalo značajne rezultate.

Organizacijski su brigade HVO-a bile ustrojene na modificiranom predlošku organizacije pričuvnih brigada tipa &quot;R&quot; u
staroj [[JNA]], a prema tom su rasporedu bile i opremane i imale planski sastav od 2841 časnika i vojnika. Međutim, u pojedinim područjima, posebno srednjoj Bosni, taktičke postrojbe HVO-a nikada nisu uspijevale dostići predviđenu snagu (broj časnika i vojnika). Na primjer, sredinom svibnja [[1993.]] brigada [[Fran Krsto Frankopan]] u području Guča Gora – [[Travnik]], brojila je samo 1376 časnika i vojnika.

Kao lake pješačke snage, [[brigada|brigade]] HVO-a obično su bile organizirane u tri ili četiri pješačke bojne, s minimalnom strukturom borbene i logističke potpore. Svaka pješačka bojna sastojala se od pet pješačkih četa, izviđačkog voda, protutenkovskog voda, pratećeg voda (opremeljenog 120 mm i 80 mm granatama i bestrzajnim puškama), logističkim vodom i komunikacijskim odjelom.

Nakon završetka [[Bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] u veljači [[1994.]] godine i stvaranja Vojske [[FBiH|bošnjačko-hrvatske Federacije]], postojeće pješačke brigade HVO-a preimenovane su u [[Domobranstvo (HVO)|domobranske]] pukovnije (pukovnije Civilne zaštite), a došlo je i do stvaranja nekih novih domobranskih pukovnija. Istodobno, HVO je uspostavio Pokretno zapovjedništvo Glavnog stožera radi nadzora nad novoosnovanim &quot;profesionalnim&quot; gardijskim brigadama. Taj je stožer imao sjedište u [[Čapljina|Čapljini]], a uključivao je: Prvu gardijsku brigadu (smještenu u Čapljini), [[2. gardijska brigada HVO-a|Drugu gardijsku brigadu]] (smještenu u [[Mostar]]u), Treću gardijsku brigadu (smještenu u [[Vitez (BiH)|Vitezu]]), Četvrtu gardijsku brigadu (smještenu u [[Orašje|Orašju]]) i dvije domobranske pukovnije.

== Poginuli pripadnici HVO-a ==

Karlo Rotim u svojoj knjizi ''&quot;Obrana Herceg-Bosne&quot;'' ([[1997.]]) objavio je dotad prikupljene (dakle nepotpune) podatke o 6377 poginulih [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskih]] branitelja u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] po općinama koje su proglašene dijelom [[Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosne]] [[18. studenog]] [[1991.]] godine:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
| valign = top |
*[[Derventa]] – 477
*[[Mostar]] – 445
*[[Travnik]] – 423
*[[Vitez (BiH)|Vitez]] – 395
*[[Bosanski Brod]] – 386
*[[Žepče]] – 357
| valign = top |
*[[Bugojno]] – 235
*[[Novi Travnik]] – 233
*[[Orašje]] – 215
*[[Kiseljak]] – 191
*[[Busovača]] – 186
*[[Konjic]] – 185
| valign = top |
*[[Bosanski Šamac]] – 151
*[[Odžak]] – 148
*[[Uskoplje]] – 146
*[[Jajce]] – 145
*[[Tomislavgrad]] – 116
| valign = top |
*[[Fojnica]] – 114
*[[Rama]] – 109
*[[Livno]] – 109
*[[Modriča]] – 105
*[[Vareš]] – 103
| valign = top |
U ostalih 19 [[općina]] i dijelova&lt;br&gt;općina koje su proglašene&lt;br&gt;dijelom Herceg-Bosne,&lt;br&gt;broj se kreće ispod&lt;br&gt;stotinu [[ubojstvo|ubijenih]].
|}

[[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini#Posljedice|Podaci Istraživačko-dokumentacijskog centra]] iz Sarajeva, koje mnogi smatraju vjerodostojnima, govore da je od 1991. do 1995. godine u Bosni i Hercegovini poginulo ili nestalo 7762 Hrvata (poznata imena i prezimena žrtava), od toga 5610 vojnika i 2152 civila. Čak 91,57 % [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskih vojnika]] poginulo je u sklopu Hrvatskog vijeća obrane, izraženo u brojevima, u Hrvatskom vijeću obrane poginulo je 5137 osoba hrvatske nacionalnosti.

== Hrvatska komponenta Vojske FBiH ==
[[Datoteka:CoA_of_the_Federation_of_Bosnia_and_Herzegovina_(1996-2007).svg|mini|200px|Oznaka VFBiH, nošena na lijevom rukavu odore od 1996. do 2007.]]
Potpisivanjem [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] krajem [[1995.]] godine, službeno je završio rat u Bosni i Hercegovini. Uslijedilo je razdoblje u kojem su se našle postrojbe HVO-a koje karakterizira razdvajanje snaga na dva kilometra od dogovorenih crta razgraničenja, masovna demobilizacija, povlačenje u vojarne, skladištenje i redukcija oružja i opreme te ostale mjere koje su za svoj cilj imale smanjenje bojne moći, odnosno uspostave mira i povjerenja.

Jedna od odredbi Daytonskog sporazuma za cilj je imala i formiranje [[Vojska Federacije Bosne i Hercegovine|Vojske Federacije Bosne i Hercegovine]] (VFBiH), od Hrvatskog vijeća obrane i Armije Republike Bosne i Hercegovine, dojučerašnjih krvavih neprijatelja. Hrvatsko vijeće obrane je postalo '''hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine'''. Taj cilj, koji je sebi postavila međunarodna zajednica, nije bio nimalo lak i jednostavan. Tražila su se nova odricanja i kompromisi, novi uvjeti te način života i rada, novi pogledi i razmišljanja. Sve je to bilo novi izazov za hrvatskog vojnika i časnika, na koji je mudro i odgovorno, bez sentimenta nepotrebnog gubljenja snage, odgovoreno. 

Njegova zadaća je bila da zajedno s bošnjačkom komponentom Vojske Federacije BiH štiti [[Federacija BiH|bošnjačko-hrvatski entitet]] u od potencijalnog rata, poplava, požara i sl. Uspostavom zajedničkog zapovjedništva, Glavni stožer Hrvatskog vijeća obrane, transformiran je u 1. hrvatski gardijski zbor, koji je svoje zapovjedništvo imao u vojarni Stanislav Baja Kraljević južno od Mostara.

== Hrvatska samouprava u BiH ==
{{glavni|Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Flag of 1st Croatian Guarding Muster of the Army of the Federation.svg|lijevo|mini|Zastava 1. hrvatskog gardijskog zbora Vojske FBiH]]
Nakon formiranja Međužupanijskog-međuopćinskog vijeća, Hrvatska samouprava kreće u napadne akcije kojima je novu vlast htjela uvjeriti da se ne može vladati bez [[Hrvat]]a. Na pitanju vojske, [[HDZ BiH]] je pokrenuo svoju najofenzivniju i najopasniju akciju na kojoj je, na kraju, i pao projekt samouprave. Najprije su vojnici hrvatske komponente Vojske Federacije BiH sa svojh odora, sukladno [[Ante Jelavić|Jelavićevoj]] objavi da [[Federacija BiH]] više ne postoji, skinuli obilježja tog entiteta, zamijenivši ih [[Grb Bosne i Hercegovine|državnim obilježjima BiH]]. Nakon toga, nekoliko je zapovjedništava velikih vojnih jedinica Hrvatskog vijeća obrane, a prije svih, Prvi hrvatski gardijski zbor Vojske [[FBiH|Federacije BiH]] sa sjedištem u [[Mostar]]u objavio otkazivanje poslušnosti novoizabranom federalnom ministru obrane Miji Aniću. 

Dana [[27. ožujka]] [[2001.]] godine, Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje, uz obećanje da će svakog mjeseca dobivati po 500 [[konvertibilna marka|konvertibilnih maraka]] novčane nakande. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne. Od naknade, ipak nije bilo ništa te su se časnici i vojnici HVO-a našli u teškom socijalnom položaju. Pritisnut nemogućnošću isplate obećanih naknada i teškim socijalnim statusom raspuštenih vojnika i časnika, dio vojno-političkih struktura u [[HDZ BiH|HDZ-u]] počinje se dogovarati s tadašnjim federalnim ministrom obrane Anićem o povratku vojnika u vojarne. Nakon takvog razvoja situacije dva generala HVO-a koja su provela odluku o samoraspuštanju HVO-a, sastaju se s Anićem i potpisuju sporazum o povratku raspuštenih vojnika i časnika u vojarne.

Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede. Povratkom u vojarne svih pripanika HVO-a najteža kriza izazvana samoupravom riješena je i nakon njezina okončanja, Hrvatska samouprava je prešla u potpunu defanzivu koja je završila objavom njezinog kraja na stranačkom saboru [[HDZ BiH|HDZ-a]], [[6. listopada]] [[2001.]]

== Odličja ==
Odlukama predsjednika Republike Hrvatske, postrojbama Hrvatskoga vijeća obrane dodijeljena su odličja:&lt;br&gt;
*[[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|60x60px]] '''[[Red Nikole Šubića Zrinskog]]''':
** 1. gardijska brigada HVO-a Ante Bruno Bušić – Livno (2020.)
** 2. gardijska brigada HVO-a – Mostar (2020.)
** 3. gardijska brigada HVO-a Jastrebovi – Vitez (2020.)
** 4. gardijska brigada HVO-a Sinovi Posavine (2020.)
** Specijalna policija MUP-a HR HB (2020.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.predsjednik.hr/vijesti/predsjednik-milanovic-na-kninskoj-tvrdavi-ratovi-su-gotovi-i-hrvatska-ih-je-za-dugo-razdoblje-dobila/ |title=Predsjednik Milanović na Kninskoj tvrđavi: Ratovi su gotovi i Hrvatska ih je za dugo razdoblje dobila |publisher=[[Ured predsjednika Republike Hrvatske]] |accessdate=5. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;
** Vojna policija HVO (2021.)
** Postrojba za posebne namjene Ludvig Pavlović HVO (2021.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.predsjednik.hr/vijesti/predsjednik-milanovic-u-kninu-ovdje-se-radujemo-svojim-uspjesima-a-ne-tudim-porazima/ |title=Predsjednik Milanović u Kninu: Ovdje se radujemo svojim uspjesima, a ne tuđim porazima |publisher=[[Ured predsjednika Republike Hrvatske]] |accessdate=5. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;
** Brigada Kralj Tomislav HVO (2023.)&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.ba/vijesti/milanovic-u-tomislavgradu-na-31-obljetnici-brigade-kralj-tomislav-1691884 Milanović u Tomislavgradu na 31. obljetnici Brigade Kralj Tomislav], Večernji list, objavljeno 1. srpnja 2023., pristupljeno 18. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== 1. pješačka (gardijska) pukovnija ==
[[Datoteka:Patch_of_1._Infantry_(Guard)_Regiment.svg|lijevo|mini|Oznaka 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]
{{Višestruka slika
| podnožje   = Pripadnici 1. pješačke pukovnije za vrijeme vježbe
| položaj    = lijevo

| slika1     = What time is it (7315631094).jpg
| širina1    = 125

| slika2     = Observation (7315634678).jpg
| širina2    = 250
}}
Dana 1. prosinca [[2005.]] godine Vojska Federacije Bosne i Hercegovine zajedno s [[VRS|Vojskom Republike Srpske]] je integrirana u sastav [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]]. Danas se Oružane snage Bosne i Hercegovine sastoje od tri pukovnije, a '''1. pješačka (gardijska) pukovnija''' je nasljednica Hrvatskog vijeća obrane, koja gaji tradiciju i kulturno-povijesno naslijeđe hrvatskog naroda. Pukovnija je smještena u vojarni Stanislav Baja Kraljević na mostarskom heliodromu u [[Rodoč]]u, koja je većinom prepuštena na korištenje [[Sveučilište u Mostaru|Sveučilištu u Mostaru]]. Zadržala je dostatnu zemljišnu površinu i tri zdanja: zgradu zapovjedništva, muzej i mauzolej kapelicu [[2. gardijska brigada HVO-a|2. gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane]].

Imenovanje zapovjednika pukovnije i preuzimanje stijega održano je 15. ožujka 2007. godine. U duhu kulturno-povijesnog naslijeđa, definirano je da je [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine#Domovinski_rat|Dan Hrvatskog vijeća obrane]] ujedno i dan 1. pješačke (gardijske) pukovnije. Popuna pukovnije ostalim djelatnicima počela je 15. srpnja, a završena [[1. listopada]] [[2007.]] godine. Zapovjedništvo pukovnije broji šest časnika i četiri dočasnika, a u svom funkcionalnom lancu ima još tri pješačke bojne unutar pješačkih [[brigada]]. Zapovjedništva pukovnija nemaju operativne ovlasti. 

Na temelju Zakona o službi u Oružanim snagama [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] zapovjedništva pukovnija imaju sljedeće zadaće: upravljati muzejom pukovnije, nadzirati financijski fond pukovnije, pripremati, istraživati i njegovati povijest pukovnije, [[Hrvatsko vijeće obrane#Tiskovine|objavljivati biltene pukovnije]], čuvati kulturno-povijesno naslijeđe, davati upute o održavanju posebnih svečanosti, davati upute o običajima, odječi i ponašanju pukovnije, voditi časničke, dočasničke i vojničke klubove.

== Naslijeđe i budućnost ==

Trenutno se u [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haaškom tribunalu]] sudi vodstvu negdašnje [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] i HVO-a ([[Jadranko Prlić]], [[Bruno Stojić]], [[Milivoj Petković]], [[Slobodan Praljak]], [[Valentin Ćorić]], [[Berislav Pušić]]) po optužnici za zločine protiv čovječnosti, [[etničko čišćenje]], kršenje [[Ženevska konvencija|Ženevskih konvencija]] i običaja ratovanja. Za počinjene zločine nad [[Bošnjaci]]ma pravomoćno su osuđeni [[Dario Kordić]], [[Tihomir Blaškić]] i mnogi drugi iz vodstva [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Herceg-Bosne]] i Hrvatskog vijeća obrane. [[Tihomir Blaškić]] je nakon osam godina provedenih u [[Haag]]u pušten na slobodu zbog otkrivanja novih dokaza koji su pobili tezu da je general Tihomir Blaškić bio odgovoran za etničko čišćenje.

[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati su u Bosni i Hercegovini]] kroz otvoreno nacionalno pitanje opravdano zabrinuti oko pitanja njihove opstojnosti. Odgovor na [[Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini|hrvatsko pitanje u BiH]] može se naći u okvirima slobode i humanizma, poštovanja ljudskih vrijednosti i vrlina te povijesnog, duhovnog, političkog i ekonomskog narodnog integriteta. Nužno je nastaviti suprotstavljanje diskriminaciji i asimilaciji, negiranju i [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|krivotvorenju motiva Hrvatskog vijeća obrane i rezultata Domovinskog rata]] i ranijih povijesnih pokušaja ostvarenja hrvatske narodne slobode. Bavljenje hrvatskim pitanjem u BiH ne treba biti motivirano nacionalnom ideologijom, šovinizmom ili revanšizmom, nego razlogom narodne egzistencije i opstanka u BiH što je nemoguće bez slobode i jednakosti s druga dva naroda u toj zemlji. 

[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Sadašnje stanje|Sadržaj hrvatskog pitanja u BiH]] mora biti prilagođen cjelovitom hrvatskom pitanju, ali i njegovim bosanskohercegovačkim uvjetima i suvremenim izazovima u široj regiji i svijetu. Bez obzira na to što je političkim mešetarenjem ukinuta [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] i što se Hrvatsko vijeće obrane na međunarodnoj i bosanskohercegovačkoj razini nastoji kriminalizirati, ostaje činjenica da bi bez njih na ovom prostoru povijest bila potpuno drukčija, odnosno Hrvati bi danas bili još više politički marginalizirani i potpuno bačeni na rub društvenih zbivanja u BiH. 

Upravo zbog te činjenice odaje se priznanje svima onima, koji su doprinijeli stvaranju političkih i vojnih organizacija hrvatskoga naroda u BiH, te se evociraju uspomene na dane hrabrosti i odlučnosti u kojima se branio i obranio hrvatski opstanak na tom prostoru. Travanjski dani od prije dvadeset godina, duboko su se urezali u narodnu memoriju bosanskohercegovačkih Hrvata, kao dani ponosa i slave te sjećanja na Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu i Hrvatsko vijeće obrane, jedine sigurne instrumente hrvatskog opstanka u budućoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], zajednici njezinih ravnopravnih naroda, građana i ostalih kakva ona danas, nije.

== Znakovlje ==

Znakovlje HVO-a nastajalo je u prijelomnim trenucima [[Domovinski rat|moderne hrvatske povijesti]]. Iz njega se može prepoznati trenutak u kojem se našao hrvatski narod u BiH. Ono je danas bez sumnje značajan činitelj nacionalne baštine, ali i svjedok likovnog stvaralaštva nadahnutog svesrdnim domoljubljem, kao i jamstvom prepoznatljivosti i održanja nacionalnog identiteta. Temelj nastanku znakovlja jest [[hrvatski grb]], višestoljetni simbol [[Hrvatsko državno pravo|hrvatske državnopravnosti]], jedinstva i nepokolebljivosti, a iz čega se postupno razvojem vojske, razvilo se i znakovlje postrojbi, naglašavajući osobitost svake od njih, koje se slijeva u zajedništvo.

Gledano u cjelini, znakovlje Hrvatskog vijeća obrane, iako neujednačeno, estetski je odmjereno i razumljivo, a neki od znakova neodvojivi su od najviših dosega likovne kreacije. Prema istraživanju [[Večernji list|Večernjeg lista]], izdanja za Bosnu i Hercegovinu, izrađeno je preko 500 različitog ratnog znakovlja HVO-a. Znakovlje HVO-a nastajalo je usporedno s utemeljenjem postrojbi, često i u jeku najžešćih borbi, uz pucnjeve i pjesmu, uz svjetlo svijeće, uz gitaru i uz pušku. U pravilu, središnji je motiv [[grb Herceg-Bosne]], a najčešći drugi motivi su oružje (od mačeva do suvremenih pušaka, pištolja, topova i raketa), povijesna (šahirani grbovi, pleteri, viteški oklopi) i vjerska znakovlja (raspela, lica svetaca), likovi životinja i biljaka, ali i likovi velikana iz hrvatske povijesti, lica poginulih junaka iz Domovinskog rata.

&lt;gallery&gt;
Slika:Logo of Croatian Defence Council 2.svg|Prvotna inačica grba Hrvatskog vijeća obrane
Slika:Flag of the Croatian Defence Council.svg|Zastava Hrvatskog vijeća obrane
Slika:Logo of Croatian Defence Council.svg|Kasnija inačica grba Hrvatskog vijeća obrane
Slika:Patch of the 1st Guard Brigade.svg|Oznaka [[1. gardijska brigada Ante Bruno Bušić|1. gardijske brigade Ante Bruno Bušić]].
Slika:Patch of 2. Guard Brigade.svg|Oznaka [[2. gardijska brigada HVO|2. gardijske brigade HVO-a]]
Slika:Patch of the 3rd Guard Brigade.svg|Oznaka [[3. gardijska brigada HVO &quot;Jastrebovi&quot;|3. gardijske brigade Jastrebovi]]
Slika:4.gmtbr HVO.png|Oznaka [[4. gardijska brigada Sinovi Posavine|4. gardijske brigade Sinovi Posavine]]
Slika:Patch of 111. xp brigade Zepce.svg|Oznaka [[111. xp brigada Žepče|111. xp brigade]], poslije [[Domobranstvo (HVO)|111. dp.]] xp [[Žepče]]
File:Patch of the 1st battalion of the 111th xp brigade Zepce.svg|Oznaka 1. bojne 111. xp brigade [[Žepče]]
Slika:Patch of the King Tomislav Brigade.svg|Oznaka [[brigada Kralj Tomislav|brigade Kralj Tomislav]], poslije [[Domobranstvo (HVO)|79. dp.]]
Slika:101. brigada HVO.png|Oznaka [[101. bosansko brodska brigada HVO|101. bosansko-brodske brigade]]
Slika:Patch of the 102nd HVO Brigade.svg|Oznaka [[102. odžačka brigada HVO|102. odžačke brigade]]
Slika:103. brigada HVO-Derventa.png|Oznaka [[103. brigada HVO|103. derventske brigade]]
Slika:Patch of the 3rd battalion Modran.svg|Oznaka [[Treća bojna Modran|3. bojne 103. derventske brigade]] 
Slika:Patch of the ATJ Convicts Battalion.svg|[[ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna HVO|ATJ Širokobriješka Kažnjenička bojna]]
Slika:Patch of Special purpose unit Ludvig Pavlovic.svg|[[Postrojba za posebne namjene Ludvig Pavlović]]
Slika:Grb 93. D Pukovnije Nikola Šubić Zrinjski.png|Grb &quot;[[Brigada &quot;Nikola Šubić Zrinski&quot;|93. D. Pukovnije Nikola Šubić Zrinski]]&quot; Busovača
Slika:Patch of the Special purpose unit Vitezovi HVO.svg|[[Vitezovi|Postrojba za posebne namjene Vitezovi]]
Slika:Patch of the 44th Home Guard Battalion.svg|Oznaka [[Brigada HVO Jure Francetić|44. domobranske bojne Jure Francetić]]
Slika:1. MAD OG BP.png|Oznaka 1. MAD-a OG Bosanska Posavina
|Oznaka [[4. brigada &quot;Stjepan Radić&quot;|4. brigade &quot;Stjepan Radić&quot;]]
Slika:1. bojna Stjepan Radić.png|Oznaka 1. bojne Stjepan Radić [[104. brigada HVO|104. brigade &quot;Eugen Kvaternik&quot;]] HVO-a Bugojno
&lt;/gallery&gt;

== Tiskovine ==

Uz dobre rezultate na bojišnici i borbi za očuvanje slobode hrvatskog čovjeka, postrojbe Hrvatskog vijeća obrane su i u vrijeme najžešćih borbi imale glasila, biltene i literaturu, kojom se već tada počela pisati [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma|nova povijest hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]]. U vremenu kada branitelji nisu imali posebnih prohtjeva nego samo odlučnosti i borbu za opstanak hrvatskog bića na prostoru BiH, ta glasila imaju neprocjenjenu vrijednost jer svjedoče o vremenu, događajima i osobama o kojima se sve manje govori. S pravom se može istaknuti da je ratna literatura danas vrijedna arhivska građa iz koje mlađi naraštaji mogu učiti. Tiskovine su pratile rad i djelovanje postrojbi HVO-a, od gardijskih brigada, vojne policije, političke uprave Ministarstva obrane HR HB, operativnih zona zapovjedništva:
{{div col}}
*Aviza (HVO [[Jablanica]])
*[[Bilten brigade Kralj Tvrtko]] ([[HVO brigada Kralj Tvrtko]])
*Bojna (HVO [[Travnik]] i HVO [[Novi Travnik]])
*Čitlučki list (HVO [[Čitluk]])
*Drmaj (1. gardijska brigada HVO-a [[Bruno Bušić|A. B. Bušić]])
*Glas Komušine (45. d.b. [[Komušina Donja|Komušina]], 111 d.p. Xp [[Žepče]])
*Glasnik ([[Čapljina]])
*Hrvatski list ([[Široki Brijeg]] i [[Mostar]])
*HVO Riječ (HVO [[Sarajevo]])
*Lašvanski glasnik (HVO [[Vitez (BiH)|Vitez]])
*Livanjski vidici (HVO [[Livno]])
*Ljubuški glasnik (HVO [[Ljubuški]])
*Posavski vjesnik (HVO [[Bosanska Posavina]])
*Sokol ([[Vojna policija]] [[Ljubuški]])
*Redarstvenik ([[Ministarstvo unutarnjih poslova]] HR HB)
*Skopaljski vjesnik (HVO [[Uskoplje]])
*Tenkist (Oklopna bojna 4 g.b. Sinovi Posavine)
*Travnička kronika (HVO [[Travnik]])
*Usora (HVO [[Usora]] i HVO [[Jelah (Tešanj, BiH)|Jelah]])
*Vrisak (HVO [[Široki Brijeg]])
*Znaci i koraci (HVO [[Konjic]])
*Za rodnu grudu (HVO [[Grude]])
{{div col end}}

Uz navedene tiskovine, važno mjesto pripada glasilu Ministarstva obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne, '''Glasniku HVO-a'''. Prvi je svjetlo dana ugledao 5. srpnja [[1994.]] godine i tiskan je u 3000 primjeraka. Izdavač je bila politička uprava MO-a HR HB i Ignac Koštroman, a glavni i odgovorni urednik Tihomir Begić. Sjedište redakcije je bilo u Posušju, a glasilo je izlazilo jednom mjesečno. Prvi broj glasila bio je u znaku posjeta predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] Bosni i Hercegovini. 

Razgovori, stanje na bojišnicama zbornih područja, savjeti, upozorenja, skrb, priče o postrojbama, prezentiranje rezultata na terenu, obljetnice HVO-a samo su dio sadržaja tog glasila. Glasnik je za kratko vrijeme postao tražena tiskovina iz broja u broj, njegov je sadržaj postajao zanimljiviji i traženiji. Kroz Glasnik su prošli svi, od najviših do najnižih zapovjednika i istaknuti političari u hrvatskom korpusu, no najviše se pozornosti davalo postrojbama i njihovim rezultatima. Od petog broja, Glasnik HVO-a mijenja ime u '''Bojovnik''', što je bio rezultat pristiglih prijedloga čitatelja, a i želje uredništva da novine i naslovom asociraju na hrvatskog bojovnika.

[[Hrvatsko vijeće obrane#1. pješačka (gardijska) pukovnija|1. pješačka (gardijska) pukovnija]] Oružanih snaga Bosne i Hercegovine izdaje svoje vojno glasilo, '''[[Gardist]]'''. Gardist izlazi godišnje od [[2007.]] godine, a uredništvo čini vodstvo pukovnije. Glasilo sadrži sljedeće rubrike: Riječ urednika, Razgovor, Iz života postrojbi, Izobrazba, Povijest lakog naoružanja, Izazovi, Vojni tisak, Sjećanje na vitezove, Velikani hrvatskog naroda – postrojbe su nosile njihova imena, Istraživanja, Pročitali smo za vas, Baština, Duhovna misao i Od broja do broja.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Slika:HVO russian 122mm Howitzer 2S1 tank captered from serbs.JPG|Pripadnici 1. MAD-a Zbornog područja Orašje na samovoznoj haubici [[2S1 Gvozdika]]
Slika:HVO russian 122mm Howitzer 2S1 tank captered from serbs1.JPG|Pripadnici TRD-a 4.gmtbr HVO-a na samovoznoj haubici [[2S1 Gvozdika]] tijekom rata u Bosanskoj Posavini. 
Slika:HVO soldiers near Jelah, Bosnia Herzegovina.JPG|Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, [[12. srpnja]] [[1996.]] napuštaju sjedište [[NATO|NATO-ovog]] Savezničkog korpusa za brzo djelovanje u [[Jelah (Tešanj, BiH)|Jelahu]], 4 km od Tešnja.
Slika:DShK on T-55 DD-SD-01-05147.JPEG|Pripadnici Hrvatskog vijeća obrane su sudjelovali na vojnoj vježbi od 9. do [[12. siječnja]] [[1998.]] godine na vojnom poligonu Odlučna Barbara u [[Glamoč]]u. 
Slika:HVO Army T-55 Glamoc setup.jpg|Dva tenka [[T-55]] Hrvatskog vijeća obrane u borbenom položaju tijekom spomenute vojne vježbe na poligonu u [[Glamoč]]u.
Slika:HVO Army T-55 Glamoc firing MG.jpg|Pripadnici 2. gardijske brigade HVO-a pucaju iz strojnice 12,7 mm, na borbenom tenku [[T-55]], tijekom vojne vježbe. 
Slika:HVO 2nd Guard Combat Camera 12.7mm machine gun on T-55 Battle Tank.JPG|Pripadnici 2. gardijske brigade HVO-a pucaju iz strojnice 12,7 mm na tenku T-55, tijekom vojne vježbe.
Slika:HVO 122mm Howitzer D30J.JPG|Pripadnik Hrvatskog vijeća obrane kod 122mm haubice D-30J tijekom vojne vježbe.
Slika:D-30J_howitzer.jpg|Pripadnik 2. gardijske brigade HVO-a ispaljuje projektil iz 122mm haubice D-30J, tijekom vježbe.
Slika:HVO postrojenje 11.05.2001.jpg|Postrojenje postrojbi HVO-a, 11. svibnja 2001. godine u [[Rodoč]]u, južnom predgrađu [[Mostar]]a.
&lt;/gallery&gt;

== Srodni članci ==
{{div col}}
* [[Dodatak:Popis gradova i općina gdje je djelovao HVO]]
* [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[HVO Sarajevo]]
* [[HVO brigada Kralj Tvrtko]]
* [[10. topničko raketni puk HVO]]
* [[Federacija Bosne i Hercegovine]]
* [[Bosna i Hercegovina]]
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [https://web.archive.org/web/20160305080303/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/69.pdf Odluka Herceg-Bosne o Hrvatskom vijeću obrane]
* [http://www.hic.hr/domov-rat00-bh-razno02.htm Hrvatski informativni centar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120607030738/http://www.hic.hr/domov-rat00-bh-razno02.htm |date=7. lipnja 2012. }} Operacija Lipanjske zore
* Republika - Petak, 5. lipnja 2009. - Broj 10/11 - Godina I.
* [http://www.hercegbosna.org/povijest/kronologija-hrvatsko-muslimanskog-sukoba/kronologija-hrvatsko-muslimanskog-sukoba-91.html HercegBosna.org] Kronologija bošnjačko-hrvatskog sukoba
* I. Mlivončić, [http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/index.htm Zločin s pečatom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150715004023/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/zlocin/index.htm |date=15. srpnja 2015. }}, Hrvatski informacijski centar
* Vojska.net [http://www.vojska.net/hrv/oruzane-snage/bosna-i-hercegovina/hrvatsko-vijece-obrane/ Hrvatsko vijeće obrane - ustroj]
* C. R. Shrader, ''Muslimansko-hrvatski građanski rat u s. Bosni''
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne'', Mostar, 1997.
* [http://www.svjetlorijeci.ba/pdf/posebnibrojevi/ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf Ubijeni i nestali Hrvati Bosne i Hercegovine 1991. - 1995.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103195049/http://www.svjetlorijeci.ba/pdf/posebnibrojevi/ubijeni_nestali_hrvati_BIH_082008.pdf |date=3. studenoga 2011. }}
* [[Večernji list]] (BiH), 20. godina HVO-a, 8. travnja 2012.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mod.gov.ba/hr/ Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110823082848/http://www.mod.gov.ba/hr/ |date=23. kolovoza 2011. }}
* [http://www.hvidra.ba/ HVIDRA HVO-a Herceg-Bosne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120903091238/http://www.hvidra.ba/ |date=3. rujna 2012. }}
* [http://www.slobodanpraljak.com Dokumenti proizašli iz rata u BiH]
* [http://www.vojska.net/hrv/oruzane-snage/bosna-i-hercegovina/hrvatsko-vijece-obrane/ Hrvatsko vijeće obrane - ustroj]

[[Kategorija:HVO| ]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Nikole Šubića Zrinskog]]</text>
      <sha1>c9i4cd0e12cusvvxgqplsyi6czm72qu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska Republika Herceg-Bosna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16088</id>
    <revision>
      <id>7479504</id>
      <parentid>7465015</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:13:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34797-59</username>
        <id>364005</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71410" sha1="65h7qx14l1oul8ddbmra2z22i5dsd9m" xml:space="preserve">{{redirect|Herceg-Bosna}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime                 = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|hr_ime              = Hrvatska Republika Herceg-Bosna - Ova republika ne postoji već je isključivo pod Srbijom
|izvorno_ime         = 
|genitiv             = Hrvatske Republike&lt;br&gt;Herceg-Bosne
|kontinent           = Europa
|status              = Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] Nikad bio i neće biti
|era                 = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|godina_start        = [[1945.]]
|godina_kraj         = [[1990..]]
|datum_start         = 25. lipnja 1991.
|datum_kraj          = 14. kolovoza 1996.
|događaj_start       = [[Raspad SFRJ]]
|događaj_kraj        = ukinuće
|p1                  = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
|flag_p1             = Flag of Bosnia and Herzegovina (1943–1992).svg
|s1                  = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_s1             = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava             = 
|zastava_i           = Zastava
|grb                 = Coat of Arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
|grb_i               = Grb
|mapa                = HZ Herceg-Bosna.PNG
|mapa_veličina       = 330px
|mapa_opis           = [[Općina|Općine]] proglašene dijelom Herceg-Bosne [[18. studenog]] [[1991.]]
|jezik               = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|glavni_grad         = [[Mostar]]
|vlada_tip           = republika
|titula_vođa         = predsjednici
|vođa1               = [[Mate Boban]]
|godina_vođa1        = 1991. – 1994.
|vođa2               = [[Krešimir Zubak]]
|godina_vođa2        = 1994. – 1996.
|događaj1            = Proglašenje zajednice općina
|datum_događaj1      = 18. studenog 1991.
|događaj2            = Osnivanje Hrvatskog vijeća obrane
|datum_događaj2      = 8. travnja 1992.
|događaj3            = Proglašenje i uspostava republike
|datum_događaj3      = 28. kolovoza 1993.
|događaj4            = [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonski sporazum]]
|datum_događaj4      = 18. ožujka 1994.
|vremenska_zona      = +1
|danas               = {{Z+X|BIH}}
|valuta              = službeno [[bosanski dinar]]; u uporabi [[hrvatski dinar]], kasnije [[hrvatska kuna]]; [[njemačka marka]]
}}
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' bila je hrvatska upravna jedinica unutar [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz '''Hrvatske zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;  Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|BiH]], da bi se u kolovozu 1993., slijedeći [[Owen-Stoltenbergov plan|Owen-Stoltenbergov mirovni plan]], preoblikovala u Republiku.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |title=Temeljna odluka o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne |archive-url=https://web.archive.org/web/20140430001845/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |archive-date=30. travnja 2014. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije BiH]] kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |title=Washingtonski sporazum |access-date=9. srpnja 2014. |archive-date=15. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415205136/https://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]] 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti [[Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Vlade Herceg-Bosne]] prenesene na [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije BiH]]. Iznosila je ukupno 10.950&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (21,4 % [[BiH]]).

Većinska presuda [[ICTY|Međunarodnog suda u Haagu]] šestorici visokih dužnosnika Herceg-Bosne iz 2013. godine ukazala je na postojanje zločinačkog udruženog pothvata u dogovoru s vodstvom [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] s ciljem stvaranja dominacije Hrvata na većinski hrvatskim prostorima u BiH i mogućeg združivanja s Hrvatskom. U to su bili uključeni čelnici i vlast Herceg-Bosne, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], [[HDZ]]-a i [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] te pripadnika raznih oružanih snaga i obavještajnih službi Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/udruzeni-zlocinacki-poduhvat-uzp-2-krivnja-franje-tudmana/|first=Ivo|last=Komšić|date=24. veljače 2020.|title=Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – Krivnja Franje Tuđmana|website=autograf.hr|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/en/press/six-senior-herceg-bosna-officials-convicted|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|type=press release|language=en|date=29. svibnja 2013.|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
[[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]]
Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]&lt;ref&gt;[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6682-54-0}}, [[fusnota]] 50, str. 286.{{citat2|Naziv Herceg-Bosna nije iz novijeg doba, nego s kraja 19. st.}}

&lt;/ref&gt; u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna,&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;&gt;[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1251:zato-herceg-bosna&amp;catid=8:kolumne&amp;Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?&lt;/ref&gt; a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt;

Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ozemlje Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]].

Nakon [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]].

== Povijest ==
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|Hrvatska demokratska zajednica postala je sveopći narodni pokret početkom 1990-ih]]
=== Stvaranje ===
Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]], zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH.

Na sjednici [[Travnik|Travničke]] regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu [[Srednja Bosna|Travničke regije]] i hercegovačkih općina da se udruže u ''Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |title=Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. srpnja 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145613/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; To je pozdravljeno na II. redovitoj sjednici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |title=II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145525/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |title=Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145642/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalnih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], povezane s Glavnim stožerom HVO-a.

Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavu oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |title=Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227171539/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomnih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla.

[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |title=Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145650/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', sa sjedištem u Grudama, a potom u [[Mostar]]u. U njen sastav ušlo je 30 općina: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

U ''Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne'' je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot; /&gt; Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. [[Bitka za Vukovar#Konačni pad Vukovara|Taj dan pao je Vukovar]] i došlo je do [[Bitka za Vukovar#Posljedice bitke|teškog stradanja hrvatskog naroda]] u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati bili u većini]] ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne [[Mate Boban]] je na pitanje: &quot;Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?&quot;, odgovorio:&lt;ref&gt;&quot;Bosna više nije ponosna, Hrvati će to ostati&quot;, Slobodna Bosna, 28. 11. 1991., 5.&lt;/ref&gt; {{citat2|Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.}}

U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]].
{{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}}
Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |title=Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227175017/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) s Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papiru''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani.

S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence.

Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]].

=== Rat u BiH ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}
{{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|250 px|Pad Bosanske Posavine]]
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]] 
[[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]
[[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]].

[[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]].

HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542.

Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.&lt;ref&gt;[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] Tuta i Štela 38 godina u zatvoru&lt;/ref&gt; Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.

Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot;&gt;[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu&lt;/ref&gt;

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].

Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U 7 uspješnih pobjedničkih operacija, HVO zajedno s HV-om, a u nekim akcijama i s Armijom BiH je oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila operacija Južni potez u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] godine.

Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usuglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usuglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe.

[[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari neriješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontroverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]].

Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini&lt;/ref&gt; Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] za manje od dvije godine rata je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] za 4 godine rata prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|360 px|Satelitska snimka Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
=== Zemljopisne cjeline ===
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], od kojih je sastavljena država [[Bosna i Hercegovina]]. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: [[Bosanska Posavina]], [[Zapadna Hercegovina]], dijelovi [[Istočna Hercegovina|Istočne Hercegovine]] ([[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]), dijelovi [[Završje, BiH|Završja]] ([[Livno]], [[Tomislavgrad]] i [[Kupres]]), [[Srednja Bosna]], dijelovi [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]] ([[Kotor-Varoš]] i dijelovi općine [[Skender-Vakuf]] – današnja općina [[Dobretići]]) i dijelovi Sjeverne [[Bosna (regija)|Bosne]] ([[Žepče]], dijelovi općine [[Tešanj]] – današnja općina [[Usora]], dijelovi općine [[Teslić]], [[Vareš]] i dijelovi općine [[Kakanj]]).

=== Planine i nizine ===
Područje koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne većinom je planinsko s karakterističnim visoravnima i krškim poljima ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], prostor poznat kao [[Završje, BiH|Tropolje]] ili [[Završje, BiH|Završje]]) te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje, prirodna granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najviši vrh Herceg-Bosne bila je planina [[Čvrsnica]] (vrh Pločno 2222 m), dok je najniži dio pored mora.

Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] koja je dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Hercegovina|Hercegovinu]] čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluotoka [[Klek]] izbija na [[Jadransko more]] u dužini od 20&amp;nbsp;km.

=== Najviše planine ===
[[Datoteka:Planina Čvrsnica, pogled sa ceste uz Neretvu 20070603 114.jpg|mini|desno|400px|Planina [[Čvrsnica]], pogled s ceste uz [[Neretva|Neretvu]]]]
{|               
|'''Vrh'''
|'''Planina'''
|'''Visina'''
|- 
|''Pločno''
|'''[[Čvrsnica]]''' 
|2222 m
|- 
|''Nadkrstac''
'''[[Vranica]]'''
|2112 m
|-
|''Zelena Glava''
|'''[[Prenj]]''' 
|2103 m
|- 
|''Veliki Vran''
|'''[[Vran]]''' 
|2074 m
|- 
|''Cincar''
|'''[[Cincar]]''' 
|2005 m
|}

=== Rijeke i jezera ===
Glavne rijeke su bile [[Sava]], [[Neretva]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]] i [[Usora (rijeka)|Usora]]. Najveća jezera Buško i Jablaničko su umjetna (akumulacijska). Buško jezero je nastalo potapanjem jednog dijela [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], a Ramsko i Jablaničko jezero su nastali gradnjom hidroelektrane na rijeci [[Rama (rijeka)|Rami]] odnosno [[Neretva|Neretvi]].

=== Klima ===
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području [[Neum]]a i niska [[Hercegovina]] ima blage kišovite zime i vruća ljeta.

=== Naselja ===
Glavni grad, ''de iure'', je bio [[Mostar]] (općina Mostar 126.628 stanovnika), a veći gradovi su bili: [[Brčko]] (općina Brčko 87.627 stanovnika), [[Travnik]] (općina Travnik 70.747 stanovnika), [[Derventa]] (općina Derventa 56.489 stanovnika), [[Bugojno]] (općina Bugojno 46.889 stanovnika), [[Jajce]] (općina Jajce 45.007 stanovnika), [[Konjic]] (općina Konjic 43.878 stanovnika) i [[Livno]] (općina Livno 40.600 stanovnika).

&lt;small&gt;Podatci o broju stanovnika u općinama prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]] godine.&lt;/small&gt;

== Politika ==
=== Raspodjela vlasti ===
[[Slika:Mate-boban-Grude01278.JPG|mini|Spomen ploča u Grudama posvećena Mati Bobanu i HDZ-u u svrhu uspostavljanja Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, podignuta na četvrtu godišnjicu utemeljenja HZ Herceg-Bosne, 18. studenog 1995.]]
[[Datoteka:54-43fe6596e8.jpg|mini|Predsjednik Jadranko Prlić, odjeli društvenih znanosti, gospodarstva, unutarnjih poslova, financija, pravosuđa i obrane; općinska vijeća i povjerenstva HVO.]]
Vlast u [[Sarajevo|Sarajevu]] oglušila na zahtjeve [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku. [[BiH]] je izgubila element neutralnosti i postala je akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti. [[BiH]] je postala baza za napad na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Uvidjevši da sarajevske vlasti ništa ne poduzimaju, bosanskohercegovački Hrvati su se politički i vojno samoorganizirali preko [[HVO]]-a i Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, u Grudama, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe hrvatskog naroda ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako [[hrvat]]skog tako i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda tijekom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

[[Predsjednik]] Hrvatske zajednice, poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne je predstavljao i zastupao Herceg-Bosnu u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i inozemstvu. Bio je nadležan za teritorijalnu cjelovitost i opstanak Herceg-Bosne. [[Predsjednik]] se nije birao nego su ga birali članovi Predsjedničkog vijeća. Predsjedničko vijeće Hrvatske Republike Herceg-Bosne uz predsjednika imalo je glavnu izvršnu vlast u Hrvatskoj zajednici, poslije Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Prvi predsjednik je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]].

Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao najviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna,  civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot; /&gt;

Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.&lt;ref&gt;Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Dužnost
!Ministar
!Početak mandata
!Napomena
|- 
|Predsjednik Vlade||[[Jadranko Prlić]]||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|Dopredsjednik Vlade||Ivan Čuljak||20. studenoga 1993.||
|-
|Drago Bilandžija||13. siječnja 1995.||
|-
|Mile Akmadžić||13. siječnja 1995.||
|-
|Valentin Ćorić|| ||
|-
|Pero Marković||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obrane||Perica Jukić||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Vladimir Šoljić||23. veljače 1994.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar financija||mr. Jozo Martinović||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Drago Bilandžija||14. listopada 1994.||
|-
|Neven Tomić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar unutarnjih poslova||Valentin Ćorić||20. studenoga 1993.||
|-
|Ivan Vrankić|| ||
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar pravosuđa i uprave||Krešimir Zubak||20. studenoga 1993.||
|-
|Stjepo Pranjić|| ||
|-
|Mato Tadić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar prometa i veza||Ilija Kožulj||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar energetike, rudarstva i industrije||mr. Vladimir Šoljić||20. studenoga 1993.||
|-
|Marinko Bošnjak||7. travnja 1994.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar trgovine, turizma i poduzetništva||Ile Krezo||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Nikola Grabovac||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede||Marko Božanović||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar zdravstva||dr. Ivan Šarac||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Božo Ljubić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji||Ilija Žuljević||20. studenoga 1993.||
|-
|Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa||Jozo Marić||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obnove i razvoja||Zulfo Robović||20. studenoga 1993.||
|-
|Božo Rajić||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose||Mile Akmadžić||20. studenoga 1993.||
|-
|mr. Vladislav Pogarčić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša||Željko Obradović||23. veljače 1993.||
|-
|Zulfo Robović||28. lipnja 1995.||
|-
|}

[[Datoteka:Aerial photograph of Mostar, 1997.JPEG|thumb|desno|400px|Pogled iz zraka na Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru i zgradu (prva između dvaju gornjih ulica) u kojoj je tijekom rata i poslijeraća bila smještena Vlada Herceg-Bosne, a danas rektorat Sveučilišta u Mostaru (25. 2. 1997.)]]
Odluku o razrješenju Vlade donijelo je Predsjedničko vijeće HR H-B, 15. lipnja 1996., te istovremeno imenovalo novu, suženu Vladu sa sljedećim članovima:
* Pero Marković, predsjednik
* mr. Vladimir Šoljić, ministar obrane
* Ivan Vrankić, ministar unutarnjih poslova
* Frano Franić, ministar financija
* Valentin Ćorić, ministar društvenih djelatnosti
* Nikola Antunović, ministar gospodarstva.

Državne dužnosti ove vlade prestale su krajem 1996. godine

Herceg-Bosna je imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života u ratnim uvjetima, u vremenu kada iz [[Sarajevo|Sarajeva]] nije bilo ni telefonskog poziva, a niti pomoći i taj posao je uspješno obavljen. U kratkom vremenu, bile su osposobljene porušene prometnice, uspostavljen [[elektroenergetski sustav|energetski]] te [[pošta|PTT]] [[telekomunikacija|sustav]], sustav [[zdravstvo|zdravstva]], [[škola|školstva]] i [[socijalna zaštita|socijalne skrbi]]. U najsloženijim ratnim uvjetima gdje se pomoć nije mogla osigurati redovito, organizirana je čak i jesenska [[sjetva]] u enklavama u središnjoj Bosni (Lašvanska i Lepenička dolina, Žepče, Usora) i tako su osigurane osnovne namirnice za život. Ostavljen je dojam da je taj sustav u cijelosti funkcionirao, iako to u ratnim okolnostima nije ni približno odgovaralo stvarnom stanju. U takvoj situaciji dojam da vlast funkcionira makar to i ne bilo tako, unosilo je [[sigurnost]].&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/bih/21640-herceg-bosna-je-bila-kljuc-opstanka-bih Livno Online.com] Herceg-Bosna je bila ključ opstanka BiH&lt;/ref&gt;

Dana [[9. ožujka]] [[1996.]] Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]. U svibnju [[1996.]] godine, na sjednici Predsjedničkog vijeća reorganizirana je [[Vlada]] Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te ju je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine.

=== Oružane snage ===
[[Datoteka:Logo_of_Croatian_Defence_Council 2.svg|mini|desno|100 px|Grb HVO-a]]
{{glavni|Hrvatsko vijeće obrane}}

[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]] prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaštite drugih naroda u Herceg-Bosni od bilo kojeg agresora. Godine [[1995.]], pri završetku rata u Bosni i Hercegovini, HVO je imao 50.000 vojnika.

[[HVO]] je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane [[2005.]] godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]].

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|300px|Stanje na bojišnicama pri potpisivanju Daytonskog sporazuma (HVO – plava).]]
Dana [[18. studenog]] [[1991.]], kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav ušlo je 30 [[općina]]: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].

Osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], 8. travnja 1992. godine, Herceg-Bosna je povezana s ostalim [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskim zajednicama]]: Bosanska Posavina, [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], Srednja Bosna i Vrhbosna. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Zapravo su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (današnje [[Žepče]]), sjeverni, [[Usora|slobodni dio Usore]] i jedini slobodni dio Bosanske Posavine [[Orašje]] jer su Srbi zauzeli južni, komušanski dio Usore i gotovo čitavu Bosansku Posavinu, drugu značajniju hrvatsku zajednicu. Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. Srpsko zauzimanje [[Jajce|Jajca]] i [[Dobretići|Dobretića]] postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Općine su imale Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe. U općine su ulazila naselja koncentrirana uglavnom oko najznačajnijeg [[grad]]a ili mjesta u području. Općine su bile podijeljene na mjesne zajednice. Pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], pod kontrolom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] nalazilo se više teritorija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] nego što je bio postotak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. 

Područja koja su bila pod kontrolom [[HVO]]-a pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]: manji dijelovi općina [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanski Šamac]], općina [[Orašje]], dijelovi općine [[Brčko]], dijelovi općine [[Tešanj]] (današnja općina [[Usora]]), dijelovi općina [[Maglaj]], [[Žepče]] i [[Zavidovići]] (današnja općina [[Žepče]], u koju su promjenom granica ušli većinski [[hrvat]]ski dijelovi općina [[Maglaj]] i [[Zavidovići]]), manji dio općine [[Vareš]], veći dijelovi općina [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] oko istoimenih gradova, dijelovi općine [[Travnik]], istočni dio općine [[Fojnica]], općina [[Jajce]], općina [[Dobretići]], manji dio općine [[Donji Vakuf]], južni dio općine [[Uskoplje]] zajedno s južnim dijelom grada [[Uskoplje|Uskoplja]], veći dio općine [[Prozor-Rama]], sjeverozapadni dio općine [[Jablanica]], općina [[Tomislavgrad]], općina [[Livno]], općina [[Kupres]], općina [[Glamoč]], općina [[Bosansko Grahovo]], općina [[Drvar]], manji dio općine [[Bihać]], južni dio općine [[Bosanski Petrovac]], veći dio općine [[Ključ (BiH)|Ključ]] (danas općina [[Ribnik (BiH)|Ribnik]]), općina [[Mrkonjić Grad]], općina [[Šipovo]], manji (južni) dio općine [[Banja Luka]], općina [[Posušje]], općina [[Grude]], općina [[Široki Brijeg]], sjeverozapadni, zapadni i jugozapadni dijelovi općine [[Mostar]] zajedno sa zapadnim (većim) dijelom grada [[Mostar]]a, općina [[Ljubuški]], općina [[Čitluk]], općina [[Čapljina]], općina [[Stolac (BiH)|Stolac]], općina [[Neum]] i općina [[Ravno]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|300px|desno|Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi – plava, Muslimani – zelena, Hrvati – narančasta.]]
Na području koje je proglašeno dijelom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, [[18. studenog]] [[1991.]] godine prema popisu stanovništva izvršenom u ožujku [[1991.]] godine, živjelo je 1.238.512 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] – 556.274 ili 44,91 %
* [[Bošnjaci]] – 398.092 ili 32,14 %
* [[Srbi]] – 203.612 ili 16,44  %
* [[Jugoslaveni]] – 56.092 ili 4,53 %
* Ostali – 24.505 ili 1,98 %&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/hrvatska-politika-unutar-bih-u-kontekstu-deklarativnog-i-realnoga-opsega-hzhr-hb-1032.html HercegBosna.org] Hrvatska politika unutar BiH u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega HZ/HR HB&lt;/ref&gt;

[[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana &quot;leopardovo krzno&quot;. Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija BiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]].

Na popisu stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[1996.]] godine, koji je proveo [[UNHCR]] (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući samoorganiziranju izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]], [[Bosna i Hercegovina]] je bila četvrta republika po razvijenosti u sastavu [[SFRJ]]. Infrastruktura unutar države kao i industrijske grane su bile loše razvijene. Gospodarski život na području cijele [[BiH]] u tri ratne godine praktički je zamro. Mnoge, prije rata, uspješne tvrtke već za srpske agresije su opljačkane, a na njima je prouzročena veća materijalna šteta. Nije bilo značajnije gospodarske aktivnosti, dok se o pokretanju novih pogona nije ni razmišljalo zbog [[rat]]nih događanja. Poljodjelstvo je bilo na niskoj razini, prometna infrastruktura je propadala, građevinska je djelatnost bila skoro nepostojeća, stopa nezaposlenosti je bila velika. Kao direktan rezultat rata između [[1992.]] i [[1995.]] već niska industrijska proizvodnja unutar zemlje je opala za oko 80%. [[Rat u BiH|Ratna događanja]] su također dovela do uništavanje loše infrastrukture u zemlji. Sve ovo je dovelo do velikog porasta nezaposlenosti i opada životnog standarda stanovništva. [[Bruto domaći proizvod]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] danas se približava BDP-u zemlje iz [[1991.]]

Ipak, [[Hrvati]] su iz rata izašli kao najprosperitetniji narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na području Herceg-Bosne nije bilo sjedišta niti jedne prijeratne velike [[SFRJ|jugoslavenske]] banke. Sva sjedišta banaka u Bosni i Hercegovini do tada su bila u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predsjedničko vijeće Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnutka od sarajevskih vlasti dobiva zahtjev da se na području Hrvatske zajednice Herceg-Bosne osnuje banka radi financiranja novoosnovane zajednice [[općina]]. U studenom [[1992.]] godine osnovana je Hrvatska banka Mostar preko koje je financirana Hrvatska zajednica, poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna i [[Hrvatsko vijeće obrane]]. Kao i na području čitave Bosne i Hercegovine, službena valuta Herceg-Bosne je bio [[bosanski dinar]], ali je u uporabi bio [[hrvatski dinar]], a poslije [[hrvatska kuna|kuna]] i [[njemačka marka|marka]].

== Promet ==
=== Ceste ===
[[UNPROFOR]] je kodnim imenima označio glavne pravce u uporabi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Najvažniji su bili: 
# Circle (hrv. Krug) [[Split]] – [[Brnaze]] – [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] – [[Tomislavgrad]] – [[Mandino Selo]], 
# Triangle (hrv. Trokut) Mandino Selo – Omrčanica – [[Prozor-Rama|Prozor]], 
# Square (hrv. Kvadrat) Mandino Selo – [[Jablanica]] – Prozor, 
# Diamond (hrv. Dijamant) Prozor – [[Uskoplje]] – [[Novi Travnik]] – [[Putićevo]], 
# Salmon (hrv. Losos) Prozor – Uskoplje – [[Fojnica]] – [[Gromiljak]], 
# Pacman Jablanica – [[Konjic]] – [[Tarčin]] – [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] – [[Kiseljak]] – [[Busovača]] – [[Kaonik]] – Putićevo, 
# Lada [[Doboj]] – [[Maglaj]] – [[Žepče]] – [[Zenica]], 
# Gannet [[Split]] – [[Metković]] – [[Mostar]] – Jablanica, 
# Dove (hrv. Golubica) [[Kiseljak]] – [[Breza (BiH)|Breza]], 
# Finch (hrv. Zeba) [[Sarajevo]] – [[Ilijaš]] – [[Vareš]]
# Trout (hrv. Pastrmka) Kiseljak – Fojnica – Blodnica.

=== Željeznice ===
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing.png|mini|[[HŽ serija 1141|JŽ 441]], glavna električna lokomotiva.]]
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing original livery.PNG|mini|lijevo|Željeznice Herceg-Bosne su zadržale boje Jugoslavenskih željeznica. Natpis &quot;Jugoslavenske željeznice&quot; zamijenjen je natpisom &quot;Željeznice Herceg-Bosne&quot;.]]
Oko tristo zaposlenih u [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]] u [[Ploče|Pločama]] bili su u [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]] Herceg Bosne, to su većinom Hrvati iz doline [[Neretva|Neretve]], iz [[zapadna Hercegovina|zapadne]] i [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Ostali zaposlenici iz Hercegovine bili su u postrojbama [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u Pločama i Metkoviću. Oni su dragovoljno branili istočnu i zapadnu Hercegovinu u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinskom ratu]]. Dobra je suradnja bila između [[HVO#Ustroj 1993.|čapljinske brigade HVO-a Knez Domagoj]] i hrvatskih željezničara u Pločama.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot;&gt;[http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html Garevac.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222060307/http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html|date=22. veljače 2014.}} Hrvatske željeznice u Domovinskom ratu – o ratu u BiH&lt;/ref&gt;

Zanimljivo je kako su željezničari iz Ploča ujesen 1991. na pruzi [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Čapljina – Mostar]], dolaskom srpskih rezervista započeli [[Operacija Lipanjske zore|pripreme za obranu doline Neretve]]. No, službeno je HŽ od ŽTO-a Sarajevo preuzeo prugu tek početkom 1992. Za vrijeme [[domovinski rat|rata 1991. u Hrvatskoj]], ondašnja željeznička uprava u Sarajevu ponašala se kao da to nije njihov rat. Štoviše, rukovoditelji, većinom Srbi, pokušavali su što više dizel i elektro lokomotiva iz Ploča staviti pod svoj nadzor, no nije im uspjelo. Željezničari iz Ploča, među kojima su bili i zaposlenici iz okolice Mostara i Čapljine, uspjeli su održati željeznički promet od Ploča do Čapljine, te do [[Baćevići|Baćevića kod Mostara]].&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

Od 1992. djelovale su i '''Željeznice Herceg-Bosne''', sa sjedištem u Mostaru, koje su veoma dobro surađivale s [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]]. Uspjeli su očuvati promet od mostarskih predgrađa do Čapljine i Metkovića. Očuvali su i prugu oko [[Žepče|Žepča]]. Zanimljivo je kako su Željeznice BiH 1996. godine pokušale preuzeti prugu u dolini Neretve. Čak je sarajevska direkcija ultimativno tražila da njihovo osoblje vozi od Mostara do Ploča, te da radi manevru u [[Luka Ploče|Luci Ploče]]. Cilj je bio jasan, mirnim putem, nakon rata, ovladati Lukom Ploče i prugom Ploče – Mostar. Pokušaj nije uspio jer je narod u dolini Neretve rekao svoje. Pruga je obranjena i u ratu i u miru.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt; Godine 2001., [[Federacija BiH]] osniva [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], čiji kapital čini željeznička imovina Željeznica BiH i Željeznica Herceg-Bosne. Danom početka primjene novog zakona prestaju s radom Željeznice BIH i Željeznice Herceg-Bosne, a uspostavlja se rad Željeznica Federacije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/zakoni/20%20hrv.htm Vlada FBiH] Zakon o Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt; Danas su HŽ i ŽFBiH partneri na europskom kolosijeku.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

== Kultura ==
{{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Kulturne]] aktivnosti tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i poslijeraća na području čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su zamrle. Ostat će upamćeno da su [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] stvorili jake elektroničke medije za tadašnje bosanskohercegovačke prilike, koji su poslije ukinuti odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] i Međunarodne zajednice. U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]].

Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Rane [[1990-ih|devedesete]] [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] ostat će upamćene po buđenju nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako je nakon 41 godine zabrane rada, obnovljeno [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], nositelj očuvanja i jačanja [[Hrvati|hrvatske]] nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

=== Mediji ===
U [[Radiotelevizija Herceg-Bosne|Radioteleviziju Herceg-Bosne]], tijekom zadnje dvije godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] uloženo je 10 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. [[Radio Herceg-Bosne]] je zaživio te on i danas postoji, a od [[1. srpnja]] [[2019.]] s emitiranjem započinje i Televizija Herceg-Bosne.

Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, [[1996.]] nastaje [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku|Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku]], iz [[Mostar]]a, čiji se program mogao gledati na svim područjima koja su bila dio Herceg-Bosne. Osim programa Erotela i programi [[HRT]]-a mogli su se pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne sve do [[1999.]] [[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisno povjerenstvo za medije]], [[15. studenog]] [[1999.]] godine, zabranilo je rad [[Erotel]]u, da bi Erotelovi odašiljači nekoliko mjeseci kasnije bili nasilno oduzeti i predani [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]]. Preko tih &quot;hrvatskih&quot; odašiljača danas se sustavno ugrožava [[hrvatski jezik]], [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicija]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kultura]], blati se [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatska povijest]] i zaslužni ljudi, zaobilazi se [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|hrvatska narodna baština]] i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića.
[[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru]]

=== Obrazovanje ===
{{glavni|Sveučilište u Mostaru}}

U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u [[Mostar]]u i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta.

Mostar je [[1977.]] postao samostalno sveučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište &quot;Džemal Bijedić&quot;. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta.

=== HKD Napredak ===
{{glavni|HKD Napredak}}

Dana [[14. rujna]] [[1902.]] u [[Mostar]]u, i nešto kasnije, [[11. studenog]] [[1902.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je utemeljiteljska sjednica &quot;Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu&quot;. Društvo je osnovano kao &quot;Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike&quot;. [[10. rujna]] [[1904.]] godine, sarajevsko društvo mijenja ime u &quot;Napredak&quot;. [[19. studenog]] [[1905.]] godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je [[HKD Napredak|&quot;Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika&quot;]]. [[9. lipnja]] [[1907.]] godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napretka je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je ova ustanova izgradila impresivnu &quot;Napretkovu&quot; palaču [[1923.]] godine.

Napredak je nastavilo s radom sve do [[1949.]] godine, kada su ga raspustile [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] nastrojene [[SFRJ|jugoslavenske]] vlasti. Napretkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]].

== Šport ==
[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački Hrvati]] su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] osnovali svoje [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|vlastite lige u brojnim športovima]]. 
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne
| grb                = 
| nadimak            = 
| savez              = 
| izbornik           = 
| kapetan            = 
| najviše nastupa    = 
| najbolji strijelac = 
| FIFA               =  
| ažurirano          =

| pattern_la1=_cro10h|pattern_b1=_cro10h|pattern_ra1=_cro10h| leftarm1=F8F8FF|body1=FFFFFF|rightarm1=F8F8FF|shorts1=FFFFFF|socks1=0000CD|
 pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
 leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=ffffff|socks2=ffffff|=|
| prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|30px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] 3 : 0 [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|30px]] [[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne|Herceg-Bosna]]&lt;br/&gt; [[Estadio Defensores del Chaco]], 10.988 gledatelja&lt;br&gt; [[Asunción]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine&lt;br&gt;Carlos Gamarra [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 21'&lt;br&gt;Edgar Báez [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 53'&lt;br&gt;Virgilio Ferreira [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 60'
| najveća pobjeda = 
| najveći poraz = 
| Nastupi na SP           = 
| Prvi put na SP          =  
| Najbolji rezultat na SP = 
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = 
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = 
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = 
| medalje = 
}}
=== Nogomet ===
{{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}}

[[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod [[Bošnjaci|bošnjačkim]] vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku [[nogomet]]nu ligu.

Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana [[1993.]] godine. U sezoni [[1997.]]/[[1998.]], najbolji nogometni klubovi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] su se počeli suočavati s najboljim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] za ulazak u [[UEFA]]-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone [[2000.]]/[[2001.]], kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]].

[[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne]] je odigrala svoju jedinu [[Paragvaj – Herceg-Bosna, prijateljska utakmica (1996.)|utakmicu protiv neke druge reprezentacije]] s najboljom vrstom [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine u glavnom gradu [[Paragvaj]]a, [[Asunción]]u. Tu utakmicu Nogometni savez Paragvaja priznaje kao službenu, a i [[FIFA]] je vodi takvom, samo je ne priznaje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]]. Utakmicu je Paragvaj dobio s 3:0 (1:0), a za Herceg-Bosnu su nastupili: [[Goran Dukić (nogometaš)|Dukić]], [[Tihomir Skoko|Skoko]], [[Jure Kordić|Kordić]], [[Mirko Babić|Babić]], [[Zoran Bubalo|Bubalo]], [[Boro Matan|Matan]], [[Ivica Ravlić|Ravlić]], [[Slaven Musa|Musa]], [[Tihomir Bogdan|Bogdan]], [[Ante Marinović (nogometaš)|Marinović]], [[Anđelko Marušić (nogometaš iz Širokog Brijega)|Marušić]] (još su igrali [[Andrija Sušac|Sušac]], [[Mladen Bartolović|Bartolović]]). Izbornik: [[Branko Međugorac]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/vijesti/sport/herceg-bosna-navija-za-paragvaj!-1511.html ''Herceg-Bosna navija za Paragvaj!''], HercegBosna.org, 3. srpnja 2010.&lt;/ref&gt;

=== Košarka ===
{{glavni|Košarkaška liga Herceg-Bosne}}

[[Košarkaška liga Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[košarka]]ško [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Osnovana je [[1993.]] godine, a ligu je organizirao Košarkaški savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, košarkaška natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. [[Međunarodna košarkaška federacija]] je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine [[2002.]] stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik Košarkaške lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno s jednim [[Srbi|srpskim]] i [[Bošnjaci|bošnjačkim]] [[košarka]]škim klubom.

=== Ostali športovi ===
Osim nogometa i košarke, dva najpopularnija športa, postojala su, a i danas postoje, ligaška natjecanja Herceg-Bosne i u ostalim športovima. Tu treba istaknuti Prvu [[rukomet]]nu ligu Herceg-Bosne, Prvu [[šah]]ovsku ligu Herceg-Bosne, Prvenstvo Herceg-Bosne u [[boćanje|boćanju]], Prvenstvo Herceg-Bosne u [[kuglanje|kuglanju]] i druge.

== Simboli ==
=== Zastava ===
{{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|280px|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
[[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.

[[Zastava]] je usvojena za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je [[28. kolovoza]] [[1993.]] proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, zastava je potvrđena. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao [[zastava]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Zastava se još za vrijeme [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima  [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]].

=== Grb ===
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|mini|desno|180 px|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
{{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Croatian Republic of Herzeg-Bosnia - OR 560-DA.jpg|mini|Registarska pločica iz Orašja]]
[[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Grb Herceg-Bosne se rabio za vrijeme postojanja Herceg-Bosne i nekoliko godina nakon završetka [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|hrvatskom nastavnom planu i programu]] te u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao tih dviju županija.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna je imala i svoje registarske pločice za automobile. Tablice su bile slične tablicama Republike Hrvatske, samo se umjesto [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] na pločicama nalazio [[grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i slovne oznake gradova (MO – Mostar, ŠB – Široki Brijeg, GR – Grude, PO – Posušje, LJ – Ljubuški, ČA – Čapljina, TG – Tomislavgrad, LI – Livno, RA – Rama, KI – Kiseljak, JA – Jajce, TR – Travnik, DR – Derventa, OR – Orašje itd.). Tablice su ukinute [[1998.]] godine, kada je tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu [[Carlos Westendorp]] donio odluku o aktualnom dizajnu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i uveo jedinstvene registarske tablice za čitavu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]].

== Galerija ==
{{Hrvati Bosne i Hercegovine}}
&lt;gallery&gt;
Slika:Bosanska_Posavina.png|Hrvatska zajednica Bosanska Posavina
Slika:Posavina_beginig_of_the_spring_1992.png|Bosanska Posavina prije srpskih ofenziva
Slika:Posavina.gif|Pad Bosanske Posavine
Slika:Operacija Lipanjske zore.png|Operacija Lipanjske zore
Slika:Stanje u Hercegovini prije Bošnjačko-hrvatskog sukoba.PNG|Hercegovina nakon Lipanjskih zora
Slika:End of Bosniak-Croat war.png|Herceg-Bosna (plava) u ožujku 1994.
Slika:Western bosnia fronts.png|Oslobođenje Zapadne Bosne
Slika:FBiH - etnički sastav stanovništva.PNG|Etnički sastav stanovništva županija Federacije BiH
&lt;/gallery&gt;

== Srodni članci ==
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Mate Boban]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (udruženje)]]

== Unutarnje poveznice ==
* [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Demografske promjene Hrvata u drugoj Jugoslaviji]]
* [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati u Bosni i Hercegovini 1991. godine]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]]
* [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]]

== Literatura ==
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997.
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998.
* [[Ferdo Šišić]], [https://archive.org/details/herceg_bosna_prigodom_aneksije_1905-ferdo_sisic/mode/1up ''Herceg-Bosna: Prigodom aneksije'']

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Saša Mrduljaš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)''], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]] – Centar Split, 2008.
* Službena stranica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne: [http://www.HercegBosna.ba HercegBosna.ba]

[[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna| ]]</text>
      <sha1>65h7qx14l1oul8ddbmra2z22i5dsd9m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479505</id>
      <parentid>7479504</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:14:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-34797-59|~2026-34797-59]] ([[User talk:~2026-34797-59|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:~2026-30359-52|~2026-30359-52]]</comment>
      <origin>7465015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71248" sha1="if62ep9jlthm29dypo2g5oxsubd4akr" xml:space="preserve">{{redirect|Herceg-Bosna}}
{{Okvir bivše zemlje svijeta
|ime              = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|hr_ime           = Hrvatska Republika Herceg-Bosna
|izvorno_ime      = 
|genitiv          = Hrvatske Republike&lt;br&gt;Herceg-Bosne
|kontinent        = Europa
|status           = Bivši [[Hrvatska|hrvatski]] entitet u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]
|era              = [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
|godina_start     = [[1991.]]
|godina_kraj      = [[1996.]]
|datum_start      = 25. lipnja 1991.
|datum_kraj       = 14. kolovoza 1996.
|događaj_start    = [[Raspad SFRJ]]
|događaj_kraj     = ukinuće
|p1               = Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
|flag_p1          = Flag of Bosnia and Herzegovina (1943–1992).svg
|s1               = Federacija Bosne i Hercegovine
|flag_s1          = Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina.svg
|zastava          = Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg
|zastava_i        = Zastava
|grb              = Coat of Arms of the Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
|grb_i            = Grb
|mapa             = HZ Herceg-Bosna.PNG
|mapa_veličina    = 330px
|mapa_opis        = [[Općina|Općine]] proglašene dijelom Herceg-Bosne [[18. studenog]] [[1991.]]
|jezik            = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|glavni_grad      = [[Mostar]]
|vlada_tip        = republika
|titula_vođa      = predsjednici
|vođa1            = [[Mate Boban]]
|godina_vođa1     = 1991. – 1994.
|vođa2            = [[Krešimir Zubak]]
|godina_vođa2     = 1994. – 1996.
|događaj1         = Proglašenje zajednice općina
|datum_događaj1   = 18. studenog 1991.
|događaj2         = Osnivanje Hrvatskog vijeća obrane
|datum_događaj2   = 8. travnja 1992.
|događaj3         = Proglašenje i uspostava republike
|datum_događaj3   = 28. kolovoza 1993.
|događaj4         = [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonski sporazum]]
|datum_događaj4   = 18. ožujka 1994.
|vremenska_zona   = +1
|danas            = {{Z+X|BIH}}
|valuta           = službeno [[bosanski dinar]]; u uporabi [[hrvatski dinar]], kasnije [[hrvatska kuna]]; [[njemačka marka]]
}}
'''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''' bila je hrvatska upravna jedinica unutar [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]], koja je 28. kolovoza 1993. izrasla iz '''Hrvatske zajednice Herceg-Bosne''' utemeljene 18. studenog 1991., kao političke, kulturne, gospodarske i područne cjeline [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi HZ HB i pismo Mate Bobana predsjedniku Tuđmanu |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;  Utemeljilo ju je hrvatsko političko vodstvo reagirajući na [[Domovinski rat|srpsku agresiju u Hrvatskoj]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|BiH]], da bi se u kolovozu 1993., slijedeći [[Owen-Stoltenbergov plan|Owen-Stoltenbergov mirovni plan]], preoblikovala u Republiku.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |title=Temeljna odluka o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne |archive-url=https://web.archive.org/web/20140430001845/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/PLANOVI_SPORAZUMi_IZJAVE_O_USTAVNOM-USTROJSTVU_BiH_1991_1995/150.pdf |archive-date=30. travnja 2014. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] 18. ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje [[Federacija Bosna i Hercegovina|Federacije BiH]] kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda, s ciljem kasnijeg federaliziranja cijele države.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |title=Washingtonski sporazum |access-date=9. srpnja 2014. |archive-date=15. travnja 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230415205136/https://www.usip.org/sites/default/files/file/resources/collections/peace_agreements/washagree_03011994.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Činjenično je nastavila postojati i nakon donošenja [[Ustav Federacije Bosne i Hercegovine|Ustava Federacije BiH]] 30. ožujka 1994. do samoukinuća 14. kolovoza 1996., kada su sve ovlasti [[Vlada Hrvatske Republike Herceg-Bosne|Vlade Herceg-Bosne]] prenesene na [[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine|Vladu Federacije BiH]]. Iznosila je ukupno 10.950&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (21,4 % [[BiH]]).

Većinska presuda [[ICTY|Međunarodnog suda u Haagu]] šestorici visokih dužnosnika Herceg-Bosne iz 2013. godine ukazala je na postojanje zločinačkog udruženog pothvata u dogovoru s vodstvom [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] s ciljem stvaranja dominacije Hrvata na većinski hrvatskim prostorima u BiH i mogućeg združivanja s Hrvatskom. U to su bili uključeni čelnici i vlast Herceg-Bosne, [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], [[HDZ]]-a i [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]] te pripadnika raznih oružanih snaga i obavještajnih službi Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/udruzeni-zlocinacki-poduhvat-uzp-2-krivnja-franje-tudmana/|first=Ivo|last=Komšić|date=24. veljače 2020.|title=Udruženi zločinački poduhvat (UZP) – Krivnja Franje Tuđmana|website=autograf.hr|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.icty.org/en/press/six-senior-herceg-bosna-officials-convicted|title=Six Senior Herceg-Bosna Officials Convicted|website=International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia|type=press release|language=en|date=29. svibnja 2013.|access-date=29. kolovoza 2023.}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
[[Datoteka:HERCEG-BOSNA-Ferdo-Šišić.jpg|mini|130px|Knjiga Ferde Šišića s imenom Herceg-Bosna]]
Pojam Herceg-Bosna je složenica koja je nastala krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]]&lt;ref&gt;[[Dragutin Pavličević]], ''Stjepan Radić i Ferdo Šišić o pripadnosti Bosne i Hercegovine u doba aneksijske krize 1908. godine'', u: ''Zbornik u čast Hrvoja Matkovića: u povodu 80. godine života'', Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-6682-54-0}}, [[fusnota]] 50, str. 286.{{citat2|Naziv Herceg-Bosna nije iz novijeg doba, nego s kraja 19. st.}}

&lt;/ref&gt; u određenim [[hrvat]]skim intelektualnim krugovima koja je zamjenjivala sam pojam [[Bosna i Hercegovina]]. Neki hrvatski povjesničari poput [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]] za područje [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] koristili su isključivo naziv Herceg-Bosna,&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;&gt;[http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=1251:zato-herceg-bosna&amp;catid=8:kolumne&amp;Itemid=32 LJportal.com] Zašto Herceg-Bosna?&lt;/ref&gt; a taj su naziv još koristili [[Hamdija Kreševljaković]], [[Vladko Maček]] i [[Aleksandar I. Karađorđević|Aleksandar Karađorđević]].&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; [[Mladen Lorković]] i [[Dominik Mandić]] su koristili oba naziva (Herceg-Bosna, Bosna i Hercegovina) kao istoznačnice.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt;

Naziv Herceg-Bosna prihvatila je početkom [[1990-ih|'90-ih]] godina [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] politika [[HDZ BiH|Hrvatske demokratske zajednice u Bosni i Hercegovini]] koja je također pod tim pojmom smatrala kompletno ozemlje Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HDPZ&quot;/&gt; Poslije [[18. studenog]] [[1991.]] godine, taj se pojam vezao za Hrvatsku zajednicu poslije Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu sa sjedištem u [[Grude|Grudama]].

Nakon [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] i uspostavljanja [[Federacija BiH|Federacije BiH]] koja je sastavljena od [[županija]], nesuglasje političara oko nazivlja većinske hrvatske županije sa sjedištem u [[Livno|Livnu]] (Prijedlozi su bili: Dinarska, Tropoljska, Livanjska itd.) usvojen je kompromisan naziv [[Hercegbosanska županija]] koji je kao takav pred Ustavnim sudom [[Federacija BiH|Federacije BiH]] proglašen neustavnim, pa je uveden i naziv [[Županija br. 10]].

== Povijest ==
{{glavni|Rat u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Emblem of the Croatian Democratic Union.svg|mini|Hrvatska demokratska zajednica postala je sveopći narodni pokret početkom 1990-ih]]
=== Stvaranje ===
Ne dovodeći u pitanje svoju podršku državnoj neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti, [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]], kao vrhovna politička i društvena institucija [[Hrvati u BiH|Hrvata u BiH]], zalagala se za njezino ustrojstvo kao složene federativne države konstituirane od samoupravnih, uvjetno rečeno nacionalnih, teritorijalnih jedinica. Dotad su postojale regionalne zajednice, organizacije HDZ-a pojedinu regiju (kotar). To su bile Hercegovačka, Travnička, i Posavska regionalna zajednica HDZ-a BiH.

Na sjednici [[Travnik|Travničke]] regionalne zajednice, 21. srpnja 1991., navodi se da [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništvo BiH]], svojim neodređenim stavovima i Vlada BiH svojim konkretnim mjerama ništa nije kvalitetnije poduzela za rješavanje nastale sitacije; polarizacija na nacionalnoj osnovi u potpunosti je paralizirala Skupštinu BiH, a HDZ-ovi zastupnici su postali marionete politike [[Stranka demokratske akcije|SDA]]; Ministarstvo narodne obrane BiH nijemo gleda mobiliziranje rezervista u BiH, dok naoružane četničke bande šire paniku i nered, a gospodarstvo je u potpunom kolapsu. Na osnovu ovih zaključaka, preporučuje se hrvatskom pučanstvu [[Srednja Bosna|Travničke regije]] i hercegovačkih općina da se udruže u ''Hrvatsku regionalnu zajednicu Bosne i Hercegovine''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |title=Sastanak Travničke regionalne zajednice HDZ-a BiH, u Busovači, 21. srpnja 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145613/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/62.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; To je pozdravljeno na II. redovitoj sjednici Glavnog odbora HDZ-a, 6. kolovoza 1991.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |title=II. redovita sjednica Glavnog odbora HDZ-a BiH u Prozor-Rami, 6. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145525/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/63.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

Prijedlog regionalizacije s ciljem što tješnjeg povezivanja općinskih odbora HDZ-a BiH upućen je 23. kolovoza 1991. godine. To su, osim postojeće tri, bile: [[Sarajevo|Sarajevska]], [[Doboj]]sko-[[Zenica|zenička]], [[Banja Luka|Banjalučka]], [[Bihać]]ko-[[Velika Kladuša|kladuška]], i [[Tuzla]]nska regionalna zajednica HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |title=Prijedlog regionalizacije općinskih odbora HDZ-a BiH, 23. kolovoza 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145642/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/64.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Vrlo vjerojatno je da nijedna od spomenutih regionalnih zajednica nije prerasla u hrvatsku zajednicu, iako će se poslije Hrvati na područjima Sarajeva, Zenice, i Tuzle vojno organizirati u brigade [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], povezane s Glavnim stožerom HVO-a.

Na Savjetu sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991., dotadašnje Sigurnosno vijeće postaje Krizni stožer, koji rukovodi sa sustavom obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i osigurava nabavu oružja. Krizni stožeri se hitno formiraju za Travničku, Hercegovačku i [[Bosanska Posavina|Posavsku regionalnu zajednicu]], dok će Sarajevskom neposredno koordinirati glavni Krizni stožer HDZ-a BiH.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |title=Zaključci Savjeta sigurnosti HDZ-a BiH, 18. rujna 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227171539/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/BATINIC%20ZDRAVKO/11.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Na prekretnici, takvo se zalaganje posebice snažno očitovalo osnivanjem niza teritorijalno-samoupravnih hrvatskih zajednica. Hrvatske zajednice su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomnih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|središnja vlast u Sarajevu]] nije bila dorasla.

[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|Hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini]]
Prva takva zajednica bila je [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina]], koja je osnovana 12. studenog 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: [[Bosanski Brod]], [[Modriča]], [[Bosanski Šamac]], [[Brčko]], [[Derventa]], [[Odžak]], [[Orašje]] i [[Gradačac]], a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do [[Hrvatsko državno pravo|zajedničke hrvatske države]]. Treba pristupiti formiranju ''[[Banovina Hrvatska|Hrvatske banovine]] u BiH'', kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |title=Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171130145650/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/65.pdf |archive-date=30. studenoga 2017. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt;

U Grudama, 18. studenog 1991. godine, uspostavljena je '''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''', sa sjedištem u Grudama, a potom u [[Mostar]]u. U njen sastav ušlo je 30 općina: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |title=Odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180815212437/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/RATNI%20DOKUMENTI/DOKUMENTI%20O%20HB%201991.-1992/7.pdf |archive-date=15. kolovoza 2018. |access-date=29. listopada 2008.}}&lt;/ref&gt;

U ''Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne'' je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast [[Rat u BiH#Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.&lt;ref name=&quot;Uspostava&quot; /&gt; Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. [[Bitka za Vukovar#Konačni pad Vukovara|Taj dan pao je Vukovar]] i došlo je do [[Bitka za Vukovar#Posljedice bitke|teškog stradanja hrvatskog naroda]] u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati bili u većini]] ili su barem činili značajan udio stanovništva. Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne [[Mate Boban]] je na pitanje: &quot;Zašto Herceg Bosna u ovom trenutku?&quot;, odgovorio:&lt;ref&gt;&quot;Bosna više nije ponosna, Hrvati će to ostati&quot;, Slobodna Bosna, 28. 11. 1991., 5.&lt;/ref&gt; {{citat2|Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi.}}

U siječnju 1992., osnovane su hrvatske zajednice u ostalom dijelu Bosne, [[Hrvatska zajednica Usora]], 14. siječnja i [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna]], 27. siječnja. Hrvatsku zajednicu Usora sačinjavali su prostori naseljeni Hrvatima od najsjevernijih sela u [[Usora|usorskoj dolini]] ([[Prisade]], [[Makljenovac]]) preko [[Teslić]]a, [[Studenci (Teslić, BiH)|Studenaca]] i [[Slatina (Teslić, BiH)|Slatine]] do [[Rajševa|Rajševe]]. Hrvatska područja u kraju Teslić–[[Komušina Donja|Komušina]], bila su uvezana u Hrvatsku zajednicu Usora sve do prekida komunikacije (grad [[Teslić]]) sa sjevernim dijelom zajednice, tj. današnjom općinom [[Usora]]. Teritorij Hrvatske zajednice Srednja Bosna odgovara teritoriju današnje općine [[Žepče]] i zapadnom djelu današnje općine [[Maglaj]].
{{Dvostruka slika|right|Flag of Croatia (1990).svg|220|Croatian chequy.svg|100|Zastava i grb, koje su koristile hrvatske zajednice}}
Na sjednici Predsjedništva [[HDZ BiH|HDZ-a BiH]], 16. siječnja 1992., hitno traži se [[Sarajevo|Sarajevske]] hrvatske zajednice, u općinama, koje gravitiraju gradu Sarajevu, a nisu uključene u Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |title=Sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH, 16. siječnja 1992. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140227175017/http://www.slobodanpraljak.com/MATERIJALI/SVJEDOCI/xy/68.pdf |archive-date=27. veljače 2014. |access-date=3. listopada 2012.}}&lt;/ref&gt; Iako će poslije biti proglašeno ujedinjenje hrvatskih zajednica na području [[Tuzla|Tuzle]] ([[Hrvatska zajednica Soli|Soli]]) i [[Sarajevo|Sarajeva]] (Vrhbosna) s Herceg-Bosnom, velika je vjerojatnost da su te zajednice ostale samo ''mrtvo slovo na papiru''. Ipak, njihovi vojni odjeli [[HVO brigada Kralj Tvrtko|Brigada Kralj Tvrtko]] [[HVO Sarajevo]] i 115. [[knezovi Zrinski|Zrinski]] HVO Tuzla su bili povezani s Hrvatskim vijećem obrane Herceg-Bosne i podčinjeni Glavnom stožeru HVO-a do kraja 1993., odnosno početka 1994. kada će ih nasilno ukinuti Muslimani.

S obzirom na situaciju, bilo je prirodno da se otvaranjem komunikacije preko [[Dubrave (Teslić, BiH)|Dubrava]] područja od Studenaca do Rajševa kao zaseban dio uvežu u [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna]], odnosno s [[Žepče]]m, što je i učinjeno 24. svibnja 1992. Već sljedeći dan kreće velika ofenziva u predjelu [[Komušina Gornja|Gornje Komušine]], koja se u narednim tjednima proširuje i s teslićke strane napadom na Studence.

Sve regionalne zajednice su zajednički povezane u travnju 1992. godine, osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]]. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Tako su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna ([[Žepče]]), [[Usora]] (sjeverni, slobodni dio) i Bosanska Posavina (jedini slobodni dio [[Orašje]]). Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]].

=== Rat u BiH ===
{{glavni|Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini}}
{{Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Datoteka:Posavina.gif|mini|desno|250 px|Pad Bosanske Posavine]]
[[Datoteka:Operacija Lipanjske zore.png|mini|desno|250px|Operacija Lipanjske zore]] 
[[Datoteka:End_of_Bosniak-Croat_war.png|mini|250px|Stanje na bojišnicama nakon završetka Bošnjačko-hrvatskog sukoba]]
[[Datoteka:Western bosnia fronts.png|mini|desno|250px|Oslobađanje zapadne Bosne]]
U [[Rat u BiH|ratu u Bosni i Hercegovini]], Hrvati su zahvaljujući svojem samoorganiziranju putem Hrvatske zajednice, a poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne i njezinih oružanih snaga [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini. [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod]] u Bosni i Hercegovini prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]].

[[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] osniva se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u BiH]] i zaštite drugih naroda u toj zemlji od bilo kojeg agresora. U osnivačkim aktima [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]] ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako hrvatskog tako i bošnjačkog naroda tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu]].

HVO je od velikosrpske agresije obranio zapadnu i središnju [[Hercegovina|Hercegovinu]] te velik dio srednje [[Bosna (regija)|Bosne]] (sve osim [[Jajce|Jajca]]). Jedini veći gubitak, za [[Hrvat]]e, bio je pad većine [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]] (nije palo samo [[Orašje]]) jer je ta povijesna i zemljopisna mikroregija bila jedno od najbogatijih područja u BiH. Na tom području, [[Hrvati]] su bili većina i prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva iz 1991.]] godine bilo ih je 131.542.

Dana [[14. rujna]] 1992. godine, [[Ustavni sud BiH|Ustavni sud Republike Bosne i Hercegovine]], sastavljen većinom od Bošnjaka, proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu nelegalnom.&lt;ref&gt;[http://www.bim.ba/bh/10/10/898/?tpl=30 ICTY] Tuta i Štela 38 godina u zatvoru&lt;/ref&gt; Krajem listopada [[1992.]] godine izbija [[Bošnjačko-hrvatski sukob]], u kojem [[Bošnjaci]] otvoreno napadaju svoje dojučerašnje saveznike Hrvate. [[Armija BiH|Bošnjačka vojska]] u pet ofenziva zauzela je velik dio prostora koji su bili pod kontrolom [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]], gotovo cijelu sjevernu i srednju [[Bosna (regija)|Bosnu]] (osim [[Novi Travnik|Novog Travnika]], [[Vitez (BiH)|Viteza]], [[Busovača|Busovače]], [[Kiseljak]]a, [[Kreševo|Kreševa]], [[Žepče|Žepča]] i šireg područja oko tih gradova, [[Usora|Usore]], dijela [[Travnik|travničke]] općine, dijela [[Zavidovići|zavidovićke]] općine, i dijela [[vareš]]ke općine) i dio [[Hercegovina|Hercegovine]]: [[Konjic]], [[Jablanica|Jablanicu]] te istočne i sjeverne dijelove [[mostar]]ske općine.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu.

Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot;&gt;[http://www.livno-online.com/bih/8092-sue-prli Livno Online.com] Herceg-Bosna utemeljena na Owenovom planu&lt;/ref&gt;

[[Bošnjačko-hrvatski sukob]] je eskalirao tijekom [[1993.]] godine, a slabi početkom 1994. godine, kada političko-diplomatski pregovori između dvije zaraćene strane postaju sve jači i značajniji. U ožujku [[1994.]] godine, u [[Washington]]u je potpisano primirje između Hrvata i Bošnjaka, a njihovi teritoriji su ujedinjeni u [[Federacija BiH|Federaciju BiH]].

Nakon potpisivanja [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskog sporazuma]] [[HVO]] je zajedno s [[HV|Hrvatskom vojskom]], a u nekim akcijama i s [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] počeo nizati ratne pobjede protiv srpskog neprijatelja. U 7 uspješnih pobjedničkih operacija, HVO zajedno s HV-om, a u nekim akcijama i s Armijom BiH je oslobodio čitavu zapadnu Bosnu. Kruna uspješnih operacija je bila operacija Južni potez u kojoj su združene hrvatske snage izbile na 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Srpske snage su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci, a zajedno s njima i nova kolona srpskih izbjeglica. Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice [[15. listopada]] [[1995.]] godine.

Uspješne vojne operacije Hrvata, ali i intervencija NATO-a operacijom Namjerna sila natjerali su Srbe da sjednu za pregovarački stol. [[Daytonski sporazum|Daytonskim mirovnim sporazumom]] završio je [[rat u Bosni i Hercegovini]]. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Daytonski sporazum bio zasnovan je bila podjela [[BiH|Bosne i Hercegovine]] po ključu 51-49 (51% teritorija [[BiH]] Federaciji BiH i 49% [[RS|Republici Srpskoj]]) koji je usuglasila tzv. kontakt grupa. Daytonski sporazum je djelovao da usuglasi dogovor o problematičnim pitanjima neke od kojih su bile: pravne, državne i teritorijalne nagodbe.

[[Daytonski sporazum]] je efektivno završio rat, ali je ostavio mnoge stvari neriješene. Pored toga konačni dogovor ostvaren u Daytonu danas se smatra jednim od najkontroverznijih političkih rješenja proizašlih iz cjelokupne [[Raspad SFRJ|Jugoslavenske krize]].

Prema podacima koje je objavio Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata poginulo ili nestalo 7.762 [[Hrvat]]a.&lt;ref&gt;[http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 Javno.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090115194844/http://www.javno.com/hr/hrvatska/clanak.php?id=170836 |date=15. siječnja 2009. }} Podaci o žrtvama rata u Bosni i Hercegovini&lt;/ref&gt; Tijekom rata, [[Armija Republike Bosne i Hercegovine]] za manje od dvije godine rata je prognala 128.343, dok je [[Vojska Republike Srpske]] za 4 godine rata prognala 155.040 Hrvata. Zbog ratnog stanja sa slobodnih prostora Bosne i Hercegovine, izbjeglo je 104.000 Hrvata.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm HIC.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100225131513/http://www.hic.hr/ratni-zlocini/b-h/muslimani/povijesni.htm |date=25. veljače 2010. }} Ratni zločini u BiH&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Satellite image of Croatia in September 2003.jpg|mini|lijevo|360 px|Satelitska snimka Bosne i Hercegovine i Hrvatske]]
=== Zemljopisne cjeline ===
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]], od kojih je sastavljena država [[Bosna i Hercegovina]]. Drukčije gledano u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: [[Bosanska Posavina]], [[Zapadna Hercegovina]], dijelovi [[Istočna Hercegovina|Istočne Hercegovine]] ([[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]]), dijelovi [[Završje, BiH|Završja]] ([[Livno]], [[Tomislavgrad]] i [[Kupres]]), [[Srednja Bosna]], dijelovi [[Bosanska Krajina|Bosanske Krajine]] ([[Kotor-Varoš]] i dijelovi općine [[Skender-Vakuf]] – današnja općina [[Dobretići]]) i dijelovi Sjeverne [[Bosna (regija)|Bosne]] ([[Žepče]], dijelovi općine [[Tešanj]] – današnja općina [[Usora]], dijelovi općine [[Teslić]], [[Vareš]] i dijelovi općine [[Kakanj]]).

=== Planine i nizine ===
Područje koje je proglašeno dijelom Herceg-Bosne većinom je planinsko s karakterističnim visoravnima i krškim poljima ([[Livanjsko polje|Livanjsko]], [[Glamočko polje|Glamočko]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjsko]], prostor poznat kao [[Završje, BiH|Tropolje]] ili [[Završje, BiH|Završje]]) te trenutak užim, trenutak širim riječnim dolinama i kotlinama. Na jugozapadu se nalazi visoko Dinarsko gorje, prirodna granica između [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Najviši vrh Herceg-Bosne bila je planina [[Čvrsnica]] (vrh Pločno 2222 m), dok je najniži dio pored mora.

Na sjeveru se planinski prostor spušta s mnogim brežuljcima postupno se pretvarajući u prostranu nizinu, plodnu i gospodarski značajnu [[Bosanska Posavina|Bosansku Posavinu]] koja je dio [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. [[Hercegovina|Hercegovinu]] čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom između [[Neum]]a i poluotoka [[Klek]] izbija na [[Jadransko more]] u dužini od 20&amp;nbsp;km.

=== Najviše planine ===
[[Datoteka:Planina Čvrsnica, pogled sa ceste uz Neretvu 20070603 114.jpg|mini|desno|400px|Planina [[Čvrsnica]], pogled s ceste uz [[Neretva|Neretvu]]]]
{|               
|'''Vrh'''
|'''Planina'''
|'''Visina'''
|- 
|''Pločno''
|'''[[Čvrsnica]]''' 
|2222 m
|- 
|''Nadkrstac''
'''[[Vranica]]'''
|2112 m
|-
|''Zelena Glava''
|'''[[Prenj]]''' 
|2103 m
|- 
|''Veliki Vran''
|'''[[Vran]]''' 
|2074 m
|- 
|''Cincar''
|'''[[Cincar]]''' 
|2005 m
|}

=== Rijeke i jezera ===
Glavne rijeke su bile [[Sava]], [[Neretva]], [[Lašva (rijeka)|Lašva]] i [[Usora (rijeka)|Usora]]. Najveća jezera Buško i Jablaničko su umjetna (akumulacijska). Buško jezero je nastalo potapanjem jednog dijela [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]], a Ramsko i Jablaničko jezero su nastali gradnjom hidroelektrane na rijeci [[Rama (rijeka)|Rami]] odnosno [[Neretva|Neretvi]].

=== Klima ===
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i hladnim zimama koja je ponegdje ublažena utjecajem mora. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime. Primorje u području [[Neum]]a i niska [[Hercegovina]] ima blage kišovite zime i vruća ljeta.

=== Naselja ===
Glavni grad, ''de iure'', je bio [[Mostar]] (općina Mostar 126.628 stanovnika), a veći gradovi su bili: [[Brčko]] (općina Brčko 87.627 stanovnika), [[Travnik]] (općina Travnik 70.747 stanovnika), [[Derventa]] (općina Derventa 56.489 stanovnika), [[Bugojno]] (općina Bugojno 46.889 stanovnika), [[Jajce]] (općina Jajce 45.007 stanovnika), [[Konjic]] (općina Konjic 43.878 stanovnika) i [[Livno]] (općina Livno 40.600 stanovnika).

&lt;small&gt;Podatci o broju stanovnika u općinama prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.|popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini]] [[1991.]] godine.&lt;/small&gt;

== Politika ==
=== Raspodjela vlasti ===
[[Slika:Mate-boban-Grude01278.JPG|mini|Spomen ploča u Grudama posvećena Mati Bobanu i HDZ-u u svrhu uspostavljanja Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, podignuta na četvrtu godišnjicu utemeljenja HZ Herceg-Bosne, 18. studenog 1995.]]
[[Datoteka:54-43fe6596e8.jpg|mini|Predsjednik Jadranko Prlić, odjeli društvenih znanosti, gospodarstva, unutarnjih poslova, financija, pravosuđa i obrane; općinska vijeća i povjerenstva HVO.]]
Vlast u [[Sarajevo|Sarajevu]] oglušila na zahtjeve [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] da se zaustavi korištenje teritorija BiH za agresiju na Hrvatsku. [[BiH]] je izgubila element neutralnosti i postala je akter u toj agresiji. U tom ratu su sudjelovale jedinice Teritorijalne obrane iz većinskih srpskih oblasti. [[BiH]] je postala baza za napad na [[Hrvatska|Hrvatsku]]. Uvidjevši da sarajevske vlasti ništa ne poduzimaju, bosanskohercegovački Hrvati su se politički i vojno samoorganizirali preko [[HVO]]-a i Herceg-Bosne. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je [[18. studenog]] [[1991.]] godine, u Grudama, što je bilo u skladu s tadašnjim ustavnim rješenjima o osnivanju zajednica općina. U osnivačkim aktima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] nema separatističkih tendencija. Oružane postrojbe hrvatskog naroda ([[HVO]]) tako su se borile za opstojnost kako [[hrvat]]skog tako i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] naroda tijekom srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska zajednica Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]].

[[Predsjednik]] Hrvatske zajednice, poslije Hrvatske Republike Herceg-Bosne je predstavljao i zastupao Herceg-Bosnu u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i inozemstvu. Bio je nadležan za teritorijalnu cjelovitost i opstanak Herceg-Bosne. [[Predsjednik]] se nije birao nego su ga birali članovi Predsjedničkog vijeća. Predsjedničko vijeće Hrvatske Republike Herceg-Bosne uz predsjednika imalo je glavnu izvršnu vlast u Hrvatskoj zajednici, poslije Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni. Prvi predsjednik je bio [[Mate Boban]], a drugi i posljednji [[Krešimir Zubak]].

Vladu HZ Herceg-Bosne je predstavljala civilna sastavnica HVO-a, koja je bila zamišljena kao najviša izvršna i upravna vlast, ali kao potrebna privremena mjera dok vlada [[RBiH]] ne preuzme odgovornost za zaštitu svih građana. Kada je proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna,  civilna sastavnica HVO-a je prerasla u [[Vlada|Vladu]] HR Herceg-Bosne, koja je konstituiranim Zastupničkim domom HR Herceg-Bosne, donosila zakone i druge akte.

Dana [[28. kolovoza]] [[1993.]] godine,u Grudama, Predsjedništvo Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i zastupnici hrvatskog naroda u Vijeću općina Skupštine [[Republika Bosna i Hercegovina (1992. – 1997.)|Republike Bosne i Hercegovine]] donose ''Odluku o konstituiranju Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg-Bosne'' kao najvišeg predstavničkog tijela i nositelja zakonodavne vlasti u HZ Herceg-Bosni, što znači da Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu. Odluka polazi od neotuđivosti, nedjeljivosti i neprenosivosti prava hrvatskog naroda u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] kao jednog od tri konstitutivna naroda. Odluka o transformaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu bila je u potpunosti pravno utemeljena na Owen-Stoltenbergom planu koji je predviđao uniju republika u Bosni i Hercegovini. Odluka o utemeljenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne, u potpunosti, je konzistentna s navedenim planom, no zbog činjenice da u to vrijeme plan još nije stupio na snagu, on se eksplicitno ne spominje u preambuli.&lt;ref name=&quot;Livno&quot; /&gt;

Na temelju članka 7. Temeljne odluke o uspostavi i proglašenju Hrvatske Republike Herceg-Bosne i članku 4. Zakona o Vladi HR H-B, Zastupnički dom HR H-B na trećem zasjedanju, 20. studenoga 1993., donio je odluku o izboru Vlade HR H-B.&lt;ref&gt;Mostar: Ljudi, kultura civilizacija, Anto Augustinović, Mostar, 1999., str. 80-86.&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Dužnost
!Ministar
!Početak mandata
!Napomena
|- 
|Predsjednik Vlade||[[Jadranko Prlić]]||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;5&quot;|Dopredsjednik Vlade||Ivan Čuljak||20. studenoga 1993.||
|-
|Drago Bilandžija||13. siječnja 1995.||
|-
|Mile Akmadžić||13. siječnja 1995.||
|-
|Valentin Ćorić|| ||
|-
|Pero Marković||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obrane||Perica Jukić||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Vladimir Šoljić||23. veljače 1994.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar financija||mr. Jozo Martinović||20. studenoga 1993.||Ujedno i dopredsjednik Vlade
|-
|Drago Bilandžija||14. listopada 1994.||
|-
|Neven Tomić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar unutarnjih poslova||Valentin Ćorić||20. studenoga 1993.||
|-
|Ivan Vrankić|| ||
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|Ministar pravosuđa i uprave||Krešimir Zubak||20. studenoga 1993.||
|-
|Stjepo Pranjić|| ||
|-
|Mato Tadić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar prometa i veza||Ilija Kožulj||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar energetike, rudarstva i industrije||mr. Vladimir Šoljić||20. studenoga 1993.||
|-
|Marinko Bošnjak||7. travnja 1994.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar trgovine, turizma i poduzetništva||Ile Krezo||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Nikola Grabovac||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede||Marko Božanović||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar zdravstva||dr. Ivan Šarac||20. studenoga 1993.||
|-
|dr. Božo Ljubić||13. siječnja 1995.||
|-
|Ministar rada, socijalne skrbi i obitelji||Ilija Žuljević||20. studenoga 1993.||
|-
|Ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa||Jozo Marić||20. studenoga 1993.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar obnove i razvoja||Zulfo Robović||20. studenoga 1993.||
|-
|Božo Rajić||28. lipnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar za međurepubličku suradnju i međunarodne odnose||Mile Akmadžić||20. studenoga 1993.||
|-
|mr. Vladislav Pogarčić||13. siječnja 1995.||
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša||Željko Obradović||23. veljače 1993.||
|-
|Zulfo Robović||28. lipnja 1995.||
|-
|}

[[Datoteka:Aerial photograph of Mostar, 1997.JPEG|thumb|desno|400px|Pogled iz zraka na Trg hrvatskih velikana (Rondo) u Mostaru i zgradu (prva između dvaju gornjih ulica) u kojoj je tijekom rata i poslijeraća bila smještena Vlada Herceg-Bosne, a danas rektorat Sveučilišta u Mostaru (25. 2. 1997.)]]
Odluku o razrješenju Vlade donijelo je Predsjedničko vijeće HR H-B, 15. lipnja 1996., te istovremeno imenovalo novu, suženu Vladu sa sljedećim članovima:
* Pero Marković, predsjednik
* mr. Vladimir Šoljić, ministar obrane
* Ivan Vrankić, ministar unutarnjih poslova
* Frano Franić, ministar financija
* Valentin Ćorić, ministar društvenih djelatnosti
* Nikola Antunović, ministar gospodarstva.

Državne dužnosti ove vlade prestale su krajem 1996. godine

Herceg-Bosna je imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života u ratnim uvjetima, u vremenu kada iz [[Sarajevo|Sarajeva]] nije bilo ni telefonskog poziva, a niti pomoći i taj posao je uspješno obavljen. U kratkom vremenu, bile su osposobljene porušene prometnice, uspostavljen [[elektroenergetski sustav|energetski]] te [[pošta|PTT]] [[telekomunikacija|sustav]], sustav [[zdravstvo|zdravstva]], [[škola|školstva]] i [[socijalna zaštita|socijalne skrbi]]. U najsloženijim ratnim uvjetima gdje se pomoć nije mogla osigurati redovito, organizirana je čak i jesenska [[sjetva]] u enklavama u središnjoj Bosni (Lašvanska i Lepenička dolina, Žepče, Usora) i tako su osigurane osnovne namirnice za život. Ostavljen je dojam da je taj sustav u cijelosti funkcionirao, iako to u ratnim okolnostima nije ni približno odgovaralo stvarnom stanju. U takvoj situaciji dojam da vlast funkcionira makar to i ne bilo tako, unosilo je [[sigurnost]].&lt;ref&gt;[http://www.livno-online.com/bih/21640-herceg-bosna-je-bila-kljuc-opstanka-bih Livno Online.com] Herceg-Bosna je bila ključ opstanka BiH&lt;/ref&gt;

Dana [[9. ožujka]] [[1996.]] Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prijenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske Republike Herceg-Bosne na tijela vlasti [[Federacija BiH|Federacije Bosne i Hercegovine]]. Održavaju se utemeljiteljske skupštine županija u [[Federacija BiH|Federaciji BiH]]. U svibnju [[1996.]] godine, na sjednici Predsjedničkog vijeća reorganizirana je [[Vlada]] Hrvatske Republike Herceg-Bosne u prijelaznom razdoblju, te ju je činila šest ministarstva. Hrvatska Republika Herceg-Bosna formalno je ukinuta [[14. kolovoza]] [[1996.]] godine.

=== Oružane snage ===
[[Datoteka:Logo_of_Croatian_Defence_Council 2.svg|mini|desno|100 px|Grb HVO-a]]
{{glavni|Hrvatsko vijeće obrane}}

[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvatski narod u Bosni i Hercegovini]] prvi se organizirao politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta njegova organizacija bila je temelj nastojanja da se održi kao konstitutivan i suveren narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. U redovima hrvatskih vojnih postrojbi početkom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] s Hrvatima su se borili i [[Bošnjaci]]. [[Hrvatske obrambene snage]] osnivaju se [[3. prosinca]] [[1991.]], a [[Hrvatsko vijeće obrane]] formira se [[8. travnja]] [[1992.]] godine, kao vrhovno tijelo obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaštite drugih naroda u Herceg-Bosni od bilo kojeg agresora. Godine [[1995.]], pri završetku rata u Bosni i Hercegovini, HVO je imao 50.000 vojnika.

[[HVO]] je nakon [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] definiran kao hrvatska komponenta Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon reforme obrane [[2005.]] godine, transformiran je u 1. pješačku (gardijsku) pukovniju, jednu od tri pukovnije u okviru [[Oružane snage Bosne i Hercegovine|Oružanih snaga Bosne i Hercegovine]].

=== Upravna podjela ===
[[Datoteka:BeforeDayton.png|mini|300px|Stanje na bojišnicama pri potpisivanju Daytonskog sporazuma (HVO – plava).]]
Dana [[18. studenog]] [[1991.]], kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav ušlo je 30 [[općina]]: [[Jajce]], [[Kreševo]], [[Busovača]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Novi Travnik]], [[Travnik]], [[Kiseljak]], [[Fojnica]], [[Dobretići]], [[Kakanj]], [[Vareš]], [[Kotor Varoš]], [[Tomislavgrad]], [[Livno]], [[Kupres]], [[Bugojno]], [[Uskoplje]], [[Prozor]], [[Konjic]], [[Jablanica]], [[Posušje]], [[Mostar]], [[Široki Brijeg]], [[Grude]], [[Ljubuški]], [[Čitluk]], [[Čapljina]], [[Neum]], [[Stolac (BiH)|Stolac]] i [[Ravno]].

Osnivanjem [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]], 8. travnja 1992. godine, Herceg-Bosna je povezana s ostalim [[Herceg-Bosna#Stvaranje|hrvatskim zajednicama]]: Bosanska Posavina, [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], Srednja Bosna i Vrhbosna. Potkraj 1992. godine, na sastanku u Travniku pod predsjedanjem [[Mate Boban]]a je donesena odluka da se sve hrvatske zajednice ujedine u vrhovnu, Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu. Zapravo su Herceg-Bosni pristupili: Srednja Bosna (današnje [[Žepče]]), sjeverni, [[Usora|slobodni dio Usore]] i jedini slobodni dio Bosanske Posavine [[Orašje]] jer su Srbi zauzeli južni, komušanski dio Usore i gotovo čitavu Bosansku Posavinu, drugu značajniju hrvatsku zajednicu. Do tada, Srbi su zauzeli dvije općine Herceg-Bosne, [[Kupres]] i [[Kotor Varoš]]. Srpsko zauzimanje [[Jajce|Jajca]] i [[Dobretići|Dobretića]] postat će jedan od uzroka bošnjačko-hrvatskog sukoba.

Općine su imale Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe. U općine su ulazila naselja koncentrirana uglavnom oko najznačajnijeg [[grad]]a ili mjesta u području. Općine su bile podijeljene na mjesne zajednice. Pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]], pod kontrolom [[HVO|Hrvatskog vijeća obrane]] nalazilo se više teritorija [[BiH|Bosne i Hercegovine]] nego što je bio postotak [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. 

Područja koja su bila pod kontrolom [[HVO]]-a pri potpisivanju [[Daytonski sporazum|Daytonskog sporazuma]]: manji dijelovi općina [[Bosanski Novi]], [[Bosanska Kostajnica]], [[Bosanska Dubica]], [[Bosanski Šamac]], općina [[Orašje]], dijelovi općine [[Brčko]], dijelovi općine [[Tešanj]] (današnja općina [[Usora]]), dijelovi općina [[Maglaj]], [[Žepče]] i [[Zavidovići]] (današnja općina [[Žepče]], u koju su promjenom granica ušli većinski [[hrvat]]ski dijelovi općina [[Maglaj]] i [[Zavidovići]]), manji dio općine [[Vareš]], veći dijelovi općina [[Novi Travnik]], [[Vitez (BiH)|Vitez]], [[Busovača]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]] oko istoimenih gradova, dijelovi općine [[Travnik]], istočni dio općine [[Fojnica]], općina [[Jajce]], općina [[Dobretići]], manji dio općine [[Donji Vakuf]], južni dio općine [[Uskoplje]] zajedno s južnim dijelom grada [[Uskoplje|Uskoplja]], veći dio općine [[Prozor-Rama]], sjeverozapadni dio općine [[Jablanica]], općina [[Tomislavgrad]], općina [[Livno]], općina [[Kupres]], općina [[Glamoč]], općina [[Bosansko Grahovo]], općina [[Drvar]], manji dio općine [[Bihać]], južni dio općine [[Bosanski Petrovac]], veći dio općine [[Ključ (BiH)|Ključ]] (danas općina [[Ribnik (BiH)|Ribnik]]), općina [[Mrkonjić Grad]], općina [[Šipovo]], manji (južni) dio općine [[Banja Luka]], općina [[Posušje]], općina [[Grude]], općina [[Široki Brijeg]], sjeverozapadni, zapadni i jugozapadni dijelovi općine [[Mostar]] zajedno sa zapadnim (većim) dijelom grada [[Mostar]]a, općina [[Ljubuški]], općina [[Čitluk]], općina [[Čapljina]], općina [[Stolac (BiH)|Stolac]], općina [[Neum]] i općina [[Ravno]].

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Bosnia Herzegovina Ethnic 1991.png|mini|300px|desno|Stanovništvo Bosne i Hercegovine po naseljima prema popisu iz 1991. godine; Srbi – plava, Muslimani – zelena, Hrvati – narančasta.]]
Na području koje je proglašeno dijelom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, [[18. studenog]] [[1991.]] godine prema popisu stanovništva izvršenom u ožujku [[1991.]] godine, živjelo je 1.238.512 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvati]] – 556.274 ili 44,91 %
* [[Bošnjaci]] – 398.092 ili 32,14 %
* [[Srbi]] – 203.612 ili 16,44  %
* [[Jugoslaveni]] – 56.092 ili 4,53 %
* Ostali – 24.505 ili 1,98 %&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/hrvatska-politika-unutar-bih-u-kontekstu-deklarativnog-i-realnoga-opsega-hzhr-hb-1032.html HercegBosna.org] Hrvatska politika unutar BiH u kontekstu deklarativnog i realnoga opsega HZ/HR HB&lt;/ref&gt;

[[Rat u Bosni i Hercegovini]] je učinio svoje i utjecao je na etničku kartu Bosne i Hercegovine koja je do tada zbog velike izmiješanosti naroda često nazivana &quot;leopardovo krzno&quot;. Tako su brojnim [[etničko čišćenje|etničkim čišćenjima]] i progonima se dogodila velika preseljena naroda na područja koja je držala njihova vojska. [[Hrvati]] su se selili na područja koja je držao [[HVO]], [[Bošnjaci]] na područja koja je držala [[Armija BiH]] te [[Srbi]] na područja koja je držala [[VRS|Vojska RS-a]].

Na popisu stanovništva u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[1996.]] godine, koji je proveo [[UNHCR]] (popis nije službeno priznat), [[Bosna i Hercegovina]] je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14.57 % ukupnog stanovništva te zemlje. [[Hrvati]] su zahvaljujući samoorganiziranju izborili svoj opstanak u Bosni i Hercegovini, u [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u toj zemlji]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/kolumne/demografija/ima-nas-ima-!-1440.html HercegBosna.org] Ima nas ima!&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
Krajem [[1980-ih]] i početkom [[1990-ih]], [[Bosna i Hercegovina]] je bila četvrta republika po razvijenosti u sastavu [[SFRJ]]. Infrastruktura unutar države kao i industrijske grane su bile loše razvijene. Gospodarski život na području cijele [[BiH]] u tri ratne godine praktički je zamro. Mnoge, prije rata, uspješne tvrtke već za srpske agresije su opljačkane, a na njima je prouzročena veća materijalna šteta. Nije bilo značajnije gospodarske aktivnosti, dok se o pokretanju novih pogona nije ni razmišljalo zbog [[rat]]nih događanja. Poljodjelstvo je bilo na niskoj razini, prometna infrastruktura je propadala, građevinska je djelatnost bila skoro nepostojeća, stopa nezaposlenosti je bila velika. Kao direktan rezultat rata između [[1992.]] i [[1995.]] već niska industrijska proizvodnja unutar zemlje je opala za oko 80%. [[Rat u BiH|Ratna događanja]] su također dovela do uništavanje loše infrastrukture u zemlji. Sve ovo je dovelo do velikog porasta nezaposlenosti i opada životnog standarda stanovništva. [[Bruto domaći proizvod]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] danas se približava BDP-u zemlje iz [[1991.]]

Ipak, [[Hrvati]] su iz rata izašli kao najprosperitetniji narod u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Na području Herceg-Bosne nije bilo sjedišta niti jedne prijeratne velike [[SFRJ|jugoslavenske]] banke. Sva sjedišta banaka u Bosni i Hercegovini do tada su bila u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Predsjedničko vijeće Hrvatske zajednice Herceg-Bosne nakon njenog osnutka od sarajevskih vlasti dobiva zahtjev da se na području Hrvatske zajednice Herceg-Bosne osnuje banka radi financiranja novoosnovane zajednice [[općina]]. U studenom [[1992.]] godine osnovana je Hrvatska banka Mostar preko koje je financirana Hrvatska zajednica, poslije Hrvatska Republika Herceg-Bosna i [[Hrvatsko vijeće obrane]]. Kao i na području čitave Bosne i Hercegovine, službena valuta Herceg-Bosne je bio [[bosanski dinar]], ali je u uporabi bio [[hrvatski dinar]], a poslije [[hrvatska kuna|kuna]] i [[njemačka marka|marka]].

== Promet ==
=== Ceste ===
[[UNPROFOR]] je kodnim imenima označio glavne pravce u uporabi tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Najvažniji su bili: 
# Circle (hrv. Krug) [[Split]] – [[Brnaze]] – [[Kamensko (Trilj)|Kamensko]] – [[Tomislavgrad]] – [[Mandino Selo]], 
# Triangle (hrv. Trokut) Mandino Selo – Omrčanica – [[Prozor-Rama|Prozor]], 
# Square (hrv. Kvadrat) Mandino Selo – [[Jablanica]] – Prozor, 
# Diamond (hrv. Dijamant) Prozor – [[Uskoplje]] – [[Novi Travnik]] – [[Putićevo]], 
# Salmon (hrv. Losos) Prozor – Uskoplje – [[Fojnica]] – [[Gromiljak]], 
# Pacman Jablanica – [[Konjic]] – [[Tarčin]] – [[Kreševo (BiH)|Kreševo]] – [[Kiseljak]] – [[Busovača]] – [[Kaonik]] – Putićevo, 
# Lada [[Doboj]] – [[Maglaj]] – [[Žepče]] – [[Zenica]], 
# Gannet [[Split]] – [[Metković]] – [[Mostar]] – Jablanica, 
# Dove (hrv. Golubica) [[Kiseljak]] – [[Breza (BiH)|Breza]], 
# Finch (hrv. Zeba) [[Sarajevo]] – [[Ilijaš]] – [[Vareš]]
# Trout (hrv. Pastrmka) Kiseljak – Fojnica – Blodnica.

=== Željeznice ===
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing.png|mini|[[HŽ serija 1141|JŽ 441]], glavna električna lokomotiva.]]
[[Datoteka:HŽ 1141 series locomotive drawing original livery.PNG|mini|lijevo|Željeznice Herceg-Bosne su zadržale boje Jugoslavenskih željeznica. Natpis &quot;Jugoslavenske željeznice&quot; zamijenjen je natpisom &quot;Željeznice Herceg-Bosne&quot;.]]
Oko tristo zaposlenih u [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]] u [[Ploče|Pločama]] bili su u [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskom vijeću obrane]] Herceg Bosne, to su većinom Hrvati iz doline [[Neretva|Neretve]], iz [[zapadna Hercegovina|zapadne]] i [[Istočna Hercegovina|istočne Hercegovine]]. Ostali zaposlenici iz Hercegovine bili su u postrojbama [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] u Pločama i Metkoviću. Oni su dragovoljno branili istočnu i zapadnu Hercegovinu u [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Domovinskom ratu]]. Dobra je suradnja bila između [[HVO#Ustroj 1993.|čapljinske brigade HVO-a Knez Domagoj]] i hrvatskih željezničara u Pločama.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot;&gt;[http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html Garevac.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140222060307/http://www.garevac.info/suradnici-gipa/boris-avar/1608-u-knjizi-lhrvatske-eljeznice-u-domovinskom-ratur-govori-se-i-o-ratu-u-bih.html|date=22. veljače 2014.}} Hrvatske željeznice u Domovinskom ratu – o ratu u BiH&lt;/ref&gt;

Zanimljivo je kako su željezničari iz Ploča ujesen 1991. na pruzi [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|Ploče – Čapljina – Mostar]], dolaskom srpskih rezervista započeli [[Operacija Lipanjske zore|pripreme za obranu doline Neretve]]. No, službeno je HŽ od ŽTO-a Sarajevo preuzeo prugu tek početkom 1992. Za vrijeme [[domovinski rat|rata 1991. u Hrvatskoj]], ondašnja željeznička uprava u Sarajevu ponašala se kao da to nije njihov rat. Štoviše, rukovoditelji, većinom Srbi, pokušavali su što više dizel i elektro lokomotiva iz Ploča staviti pod svoj nadzor, no nije im uspjelo. Željezničari iz Ploča, među kojima su bili i zaposlenici iz okolice Mostara i Čapljine, uspjeli su održati željeznički promet od Ploča do Čapljine, te do [[Baćevići|Baćevića kod Mostara]].&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

Od 1992. djelovale su i '''Željeznice Herceg-Bosne''', sa sjedištem u Mostaru, koje su veoma dobro surađivale s [[Hrvatske željeznice|Hrvatskim željeznicama]]. Uspjeli su očuvati promet od mostarskih predgrađa do Čapljine i Metkovića. Očuvali su i prugu oko [[Žepče|Žepča]]. Zanimljivo je kako su Željeznice BiH 1996. godine pokušale preuzeti prugu u dolini Neretve. Čak je sarajevska direkcija ultimativno tražila da njihovo osoblje vozi od Mostara do Ploča, te da radi manevru u [[Luka Ploče|Luci Ploče]]. Cilj je bio jasan, mirnim putem, nakon rata, ovladati Lukom Ploče i prugom Ploče – Mostar. Pokušaj nije uspio jer je narod u dolini Neretve rekao svoje. Pruga je obranjena i u ratu i u miru.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt; Godine 2001., [[Federacija BiH]] osniva [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine]], čiji kapital čini željeznička imovina Željeznica BiH i Željeznica Herceg-Bosne. Danom početka primjene novog zakona prestaju s radom Željeznice BIH i Željeznice Herceg-Bosne, a uspostavlja se rad Željeznica Federacije BiH.&lt;ref&gt;[http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2001/zakoni/20%20hrv.htm Vlada FBiH] Zakon o Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine&lt;/ref&gt; Danas su HŽ i ŽFBiH partneri na europskom kolosijeku.&lt;ref name=&quot;Garevac&quot; /&gt;

== Kultura ==
{{Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine}}
[[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|Kulturne]] aktivnosti tijekom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] i poslijeraća na području čitave [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] su zamrle. Ostat će upamćeno da su [[Hrvati Bosne i Hercegovine]] stvorili jake elektroničke medije za tadašnje bosanskohercegovačke prilike, koji su poslije ukinuti odlukama [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Visokog predstavnika]] i Međunarodne zajednice. U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]].

Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Rane [[1990-ih|devedesete]] [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] ostat će upamćene po buđenju nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Tako je nakon 41 godine zabrane rada, obnovljeno [[HKD Napredak|Hrvatsko kulturno društvo Napredak]], nositelj očuvanja i jačanja [[Hrvati|hrvatske]] nacionalne svijesti u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

=== Mediji ===
U [[Radiotelevizija Herceg-Bosne|Radioteleviziju Herceg-Bosne]], tijekom zadnje dvije godine [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] uloženo je 10 milijuna [[Njemačka marka|njemačkih maraka]]. [[Radio Herceg-Bosne]] je zaživio te on i danas postoji, a od [[1. srpnja]] [[2019.]] s emitiranjem započinje i Televizija Herceg-Bosne.

Kao nasljednik Televizije Herceg-Bosne, [[1996.]] nastaje [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma#Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku|Erotel, javna televizija na hrvatskom jeziku]], iz [[Mostar]]a, čiji se program mogao gledati na svim područjima koja su bila dio Herceg-Bosne. Osim programa Erotela i programi [[HRT]]-a mogli su se pratiti na čitavom području bivše Herceg-Bosne sve do [[1999.]] [[Neovisno povjerenstvo za medije BiH|Neovisno povjerenstvo za medije]], [[15. studenog]] [[1999.]] godine, zabranilo je rad [[Erotel]]u, da bi Erotelovi odašiljači nekoliko mjeseci kasnije bili nasilno oduzeti i predani [[Federalna televizija|Federalnoj televiziji]]. Preko tih &quot;hrvatskih&quot; odašiljača danas se sustavno ugrožava [[hrvatski jezik]], [[Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine|tradicija]] i [[Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine|kultura]], blati se [[Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine|hrvatska povijest]] i zaslužni ljudi, zaobilazi se [[Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini|hrvatska narodna baština]] i sve što bi doprinosilo afirmaciji hrvatskoga nacionalnog i kulturnog bića.
[[Datoteka:Sveuciliste u Mostaru-logo.JPG|mini|desno|Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru]]

=== Obrazovanje ===
{{glavni|Sveučilište u Mostaru}}

U [[Mostar]]u je smješteno [[Sveučilište u Mostaru]], jedino [[hrvat]]sko sveučilište izvan [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nastava se odvija na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. [[Sveučilište u Mostaru]] ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u [[Mostar]]u i [[Hercegovina|Hercegovini]], utemeljena [[1895.]] godine. Sredinom [[20. stoljeće|XX. stoljeća]] u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta.

Mostar je [[1977.]] postao samostalno sveučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište &quot;Džemal Bijedić&quot;. Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata]] ([[1992.]] – [[1995.]]). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta.

=== HKD Napredak ===
{{glavni|HKD Napredak}}

Dana [[14. rujna]] [[1902.]] u [[Mostar]]u, i nešto kasnije, [[11. studenog]] [[1902.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] održana je utemeljiteljska sjednica &quot;Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu&quot;. Društvo je osnovano kao &quot;Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučnike&quot;. [[10. rujna]] [[1904.]] godine, sarajevsko društvo mijenja ime u &quot;Napredak&quot;. [[19. studenog]] [[1905.]] godine, sarajevsko društvo u svoj program uvodi i pomaganje đaka, a naziv društvu je [[HKD Napredak|&quot;Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata – katolika&quot;]]. [[9. lipnja]] [[1907.]] godine, mostarsko i sarajevsko društvo su se ujedinili. Sjedište HKD Napretka je bilo u [[Sarajevo|Sarajevu]], gdje je ova ustanova izgradila impresivnu &quot;Napretkovu&quot; palaču [[1923.]] godine.

Napredak je nastavilo s radom sve do [[1949.]] godine, kada su ga raspustile [[protuhrvatstvo|protuhrvatski]] nastrojene [[SFRJ|jugoslavenske]] vlasti. Napretkovo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti pa [[1. travnja]] [[1949.]] godine, dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Obnoviteljska skupština održana je [[29. rujna]] [[1990.]] godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda]].

== Šport ==
[[Hrvati Bosne i Hercegovine|Bosanskohercegovački Hrvati]] su prvi u ratu i tijekom poslijeraća u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] osnovali svoje [[Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini|vlastite lige u brojnim športovima]]. 
{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne
| grb                = 
| nadimak            = 
| savez              = 
| izbornik           = 
| kapetan            = 
| najviše nastupa    = 
| najbolji strijelac = 
| FIFA               =  
| ažurirano          =

| pattern_la1=_cro10h|pattern_b1=_cro10h|pattern_ra1=_cro10h| leftarm1=F8F8FF|body1=FFFFFF|rightarm1=F8F8FF|shorts1=FFFFFF|socks1=0000CD|
 pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=|
 leftarm2=ffffff|body2=ffffff|rightarm2=ffffff|shorts2=ffffff|socks2=ffffff|=|
| prva utakmica =[[Datoteka:Flag of Paraguay.svg|30px]] [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]] 3 : 0 [[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|30px]] [[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne|Herceg-Bosna]]&lt;br/&gt; [[Estadio Defensores del Chaco]], 10.988 gledatelja&lt;br&gt; [[Asunción]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine&lt;br&gt;Carlos Gamarra [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 21'&lt;br&gt;Edgar Báez [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 53'&lt;br&gt;Virgilio Ferreira [[Datoteka:Soccerball_shade.svg|13px]] 60'
| najveća pobjeda = 
| najveći poraz = 
| Nastupi na SP           = 
| Prvi put na SP          =  
| Najbolji rezultat na SP = 
| Naziv kontinentalnog prvenstva                = 
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = 
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = 
| medalje = 
}}
=== Nogomet ===
{{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}}

[[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Bila je to prva nogometna liga nastala za za vrijeme [[Rat u BiH|rata]] i poslijeraća u Bosni i Hercegovini, a ligu je organizirao Nogometni savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Za to vrijeme, nogometna natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. Nogometni savez Bosne i Hercegovine, koji je bio pod [[Bošnjaci|bošnjačkim]] vodstvom, je priznavao isključivo bošnjačku [[nogomet]]nu ligu.

Prva nogometna liga Hrvatske Republike Herceg-Bosne je formirana [[1993.]] godine. U sezoni [[1997.]]/[[1998.]], najbolji nogometni klubovi [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] su se počeli suočavati s najboljim [[Bošnjaci|bošnjačkim]] za ulazak u [[UEFA]]-ina europska klupska natjecanja. Ovi odnosi su postojali sve do sezone [[2000.]]/[[2001.]], kada su se dvije lige spojile u jednu, stvorivši [[Premijer liga BiH (nogomet)|Premijer ligu Bosne i Hercegovine]].

[[Nogometna reprezentacija Herceg-Bosne]] je odigrala svoju jedinu [[Paragvaj – Herceg-Bosna, prijateljska utakmica (1996.)|utakmicu protiv neke druge reprezentacije]] s najboljom vrstom [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaja]], [[21. travnja]] [[1996.]] godine u glavnom gradu [[Paragvaj]]a, [[Asunción]]u. Tu utakmicu Nogometni savez Paragvaja priznaje kao službenu, a i [[FIFA]] je vodi takvom, samo je ne priznaje [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometni savez BiH]]. Utakmicu je Paragvaj dobio s 3:0 (1:0), a za Herceg-Bosnu su nastupili: [[Goran Dukić (nogometaš)|Dukić]], [[Tihomir Skoko|Skoko]], [[Jure Kordić|Kordić]], [[Mirko Babić|Babić]], [[Zoran Bubalo|Bubalo]], [[Boro Matan|Matan]], [[Ivica Ravlić|Ravlić]], [[Slaven Musa|Musa]], [[Tihomir Bogdan|Bogdan]], [[Ante Marinović (nogometaš)|Marinović]], [[Anđelko Marušić (nogometaš iz Širokog Brijega)|Marušić]] (još su igrali [[Andrija Sušac|Sušac]], [[Mladen Bartolović|Bartolović]]). Izbornik: [[Branko Međugorac]].&lt;ref&gt;[http://www.hercegbosna.org/vijesti/sport/herceg-bosna-navija-za-paragvaj!-1511.html ''Herceg-Bosna navija za Paragvaj!''], HercegBosna.org, 3. srpnja 2010.&lt;/ref&gt;

=== Košarka ===
{{glavni|Košarkaška liga Herceg-Bosne}}

[[Košarkaška liga Herceg-Bosne]] je funkcionirala kao [[košarka]]ško [[liga]]ško natjecanje za klubove [[Hrvati Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkih Hrvata]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme [[rat u BiH|rata u toj zemlji]] i poslijeraća. Osnovana je [[1993.]] godine, a ligu je organizirao Košarkaški savez Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Za to vrijeme, košarkaška natjecanja su bila podijeljena po nacionalnoj osnovi, tako da su u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] [[Hrvati]], [[Bošnjaci]] i [[Srbi]] svaki za sebe igrali svoje nacionalne lige. [[Međunarodna košarkaška federacija]] je priznavala samo rezultate iz bošnjačke košarkaške lige. Godine [[2002.]] stvoreno je Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, a nacionalne lige su nastavile postojati, ali kao druge lige. Tako pobjednik Košarkaške lige Herceg-Bosne ulazi u Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine zajedno s jednim [[Srbi|srpskim]] i [[Bošnjaci|bošnjačkim]] [[košarka]]škim klubom.

=== Ostali športovi ===
Osim nogometa i košarke, dva najpopularnija športa, postojala su, a i danas postoje, ligaška natjecanja Herceg-Bosne i u ostalim športovima. Tu treba istaknuti Prvu [[rukomet]]nu ligu Herceg-Bosne, Prvu [[šah]]ovsku ligu Herceg-Bosne, Prvenstvo Herceg-Bosne u [[boćanje|boćanju]], Prvenstvo Herceg-Bosne u [[kuglanje|kuglanju]] i druge.

== Simboli ==
=== Zastava ===
{{glavni|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Flag_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|desno|mini|280px|Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
[[Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] se sastoji od tri boje: crvene, bijele i plave, s [[Grb Herceg-Bosne|grbom Herceg-Bosne]] u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: [[crvena]], [[bijela]] i [[plava]]. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. [[Grb Herceg-Bosne]] je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba ([[pleter]]) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba (u visini jednog kvadratnog polja) zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave.

[[Zastava]] je usvojena za zastavu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Kada je [[28. kolovoza]] [[1993.]] proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna, zastava je potvrđena. Nakon ukidanja Herceg-Bosne [[Washingtonski sporazum (1994.)|Washingtonskim sporazumom]] iz [[1994.]], zastava je prihvaćena kao [[zastava]] [[Hrvati Bosne i Hercegovine|Hrvata u Bosni i Hercegovini]]. Zastava se još za vrijeme [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] počela koristiti na svadbama, a postala je nezaobilazna i na ostalim društvenim događajima  [[Hrvati Bosne i Hercegovine|hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini]].

=== Grb ===
[[Datoteka:Coat_of_arms_of_the_Croatian_Republic_of_Herzeg-Bosnia.svg|mini|desno|180 px|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]]
{{glavni|Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne}}
[[Datoteka:Croatian Republic of Herzeg-Bosnia - OR 560-DA.jpg|mini|Registarska pločica iz Orašja]]
[[Grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] je povijesni [[Grb Hrvatske|hrvatski grb]] u obliku stiliziranog štita, podijeljen vodoravno i okomito u dvadeset pet [[crvena|crvenih]] i [[bijela|bijelih]] kvadrata, tako da je prvo polje u lijevom gornjem kutu stiliziranog štita crvene boje. Iznad stiliziranog štita nalazi se [[pleter]] vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Omjer visine tropleta i visine kvadratnog polja je 1:1, a omjer dužine tropleta i dužine kvadratnog polja je 3:1. Grb je obrubljen zlatnom crtom. Grb Herceg-Bosne se rabio za vrijeme postojanja Herceg-Bosne i nekoliko godina nakon završetka [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Ukidanjem Herceg-Bosne i osnivanjem [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije BiH]] grb se prestao rabiti, a danas je samo u uporabi u učionicama škola u [[BiH]] koje svoju nastavu izvode po [[Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini|hrvatskom nastavnom planu i programu]] te u [[Zapadnohercegovačka županija|Zapadnohercegovačkoj]] i [[Hercegbosanska županija|Hercegbosanskoj županiji]] gdje se koristi kao tih dviju županija.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna je imala i svoje registarske pločice za automobile. Tablice su bile slične tablicama Republike Hrvatske, samo se umjesto [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]] na pločicama nalazio [[grb Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] i slovne oznake gradova (MO – Mostar, ŠB – Široki Brijeg, GR – Grude, PO – Posušje, LJ – Ljubuški, ČA – Čapljina, TG – Tomislavgrad, LI – Livno, RA – Rama, KI – Kiseljak, JA – Jajce, TR – Travnik, DR – Derventa, OR – Orašje itd.). Tablice su ukinute [[1998.]] godine, kada je tadašnji visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu [[Carlos Westendorp]] donio odluku o aktualnom dizajnu [[Zastava Bosne i Hercegovine|zastave Bosne i Hercegovine]] i uveo jedinstvene registarske tablice za čitavu [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]].

== Galerija ==
{{Hrvati Bosne i Hercegovine}}
&lt;gallery&gt;
Slika:Bosanska_Posavina.png|Hrvatska zajednica Bosanska Posavina
Slika:Posavina_beginig_of_the_spring_1992.png|Bosanska Posavina prije srpskih ofenziva
Slika:Posavina.gif|Pad Bosanske Posavine
Slika:Operacija Lipanjske zore.png|Operacija Lipanjske zore
Slika:Stanje u Hercegovini prije Bošnjačko-hrvatskog sukoba.PNG|Hercegovina nakon Lipanjskih zora
Slika:End of Bosniak-Croat war.png|Herceg-Bosna (plava) u ožujku 1994.
Slika:Western bosnia fronts.png|Oslobođenje Zapadne Bosne
Slika:FBiH - etnički sastav stanovništva.PNG|Etnički sastav stanovništva županija Federacije BiH
&lt;/gallery&gt;

== Srodni članci ==
* [[Hrvati Bosne i Hercegovine]]
* [[Hrvatsko vijeće obrane]]
* [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine]]
* [[Mate Boban]]
* [[Rat u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
* [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (udruženje)]]

== Unutarnje poveznice ==
* [[Demografska povijest Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Demografske promjene Hrvata u BiH u razdoblju druge Jugoslavije|Demografske promjene Hrvata u drugoj Jugoslaviji]]
* [[Hrvati u BiH 1991.|Hrvati u Bosni i Hercegovini 1991. godine]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
* [[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]]
* [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]]

== Literatura ==
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 1'', Široki Brijeg, Grafotisak, 1997.
* Karlo Rotim, ''Obrana Herceg-Bosne 2'', Široki Brijeg, Ziral, 1998.
* [[Ferdo Šišić]], [https://archive.org/details/herceg_bosna_prigodom_aneksije_1905-ferdo_sisic/mode/1up ''Herceg-Bosna: Prigodom aneksije'']

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Saša Mrduljaš, [https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnog i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)''], [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]] – Centar Split, 2008.
* Službena stranica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne: [http://www.HercegBosna.ba HercegBosna.ba]

[[Kategorija:Hrvatska Republika Herceg-Bosna| ]]</text>
      <sha1>if62ep9jlthm29dypo2g5oxsubd4akr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ugljan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16274</id>
    <revision>
      <id>7479366</id>
      <parentid>7376127</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:56:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11670" sha1="r5s1ulhrq1jaytr6vsiqhmpf8d09fm6" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime = Ugljan
| izvorno ime = 
| drugo ime = 
| vrsta = 
| etimologija = 
| slika = Kali (Croatia) panorama.jpg
| opis slike = [[Kali]] na otoku Ugljanu
| slika2 = 
| opis slike2 = 
| zemljovid = Croatia_-_Ugljan.PNG
| zemljovid_opis = 
| koordinate = {{Coord|44.09148155|N|15.14744571|E|region:HR-13_type:isle_source:CGN|display=inline,title|format=dms}}
| smještaj = 
| dz = HRV
| tjesnac = 
| zaljev = 
| more = [[Jadransko more]]
| otočje = 
| površina = 51,05&lt;ref name=&quot;Duplancic-Cala-Ujevic&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]&lt;/ref&gt;
| površina ref = 
| duljina = 
| duljina ref = 
| širina = 
| širina ref = 
| duljina obale = 78,745&lt;ref name=&quot;Duplancic-Cala-Ujevic&quot;/&gt;
| duljina obale ref = 
| vrh = Šćah, 286
| vrh ref = 
| gl.naselje = Kali
| naselje_stan = 1585
| naselje_godina = 2021.
| stanovništvo = 5769
| stan_godina = 2021
| zemljovid_lok = 
| zemljovid_lok_opis = 
| pushpin_map = Zadarska županija#Hrvatska
| mark = 
| marksize = 
| pushpin_label = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita = 
}}{{dz|[[Ugljan (Preko)]]|naselje u općini [[Preko]], na otoku Ugljanu}}
'''Ugljan''' je otok u [[Jadransko more|Jadranskom moru]], na [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu Jadrana.

== Zemljopisni položaj ==
Nalazi se u [[Zadarski arhipelag|zadarskom arhipelagu]], sjeverozapadno od otoka [[Pašman]]a i jugoistočno od otoka [[Rivanj]] i [[Sestrunj]]. Površinom od 50,21&amp;nbsp;[[Četvorni kilometar|km²]] (dug 22&amp;nbsp;[[Kilometar|km]], širok do 3,8&amp;nbsp;km) ubraja se među veće hrvatske otoke; 7583 stan. Od kopna ga dijeli [[Zadarski kanal]], a s otokom Pašmanom povezuje [[most]] preko prolaza [[Mali Ždrelac]]. Od otoka [[Iž]]a je odvojen [[Srednji kanal|Srednjim kanalom]].
[[Datoteka:Preko Panorama.jpg|mini|lijevo|[[Preko]] na otoku Ugljanu.]]
[[Datoteka:New bridge across Strait of Mali Ždrelac.jpg|mini|250px|Novi most preko tjesnaca [[Mali Ždrelac]].]]
Vapnenački dio otoka pretežno je pod [[Makija|makijom]], dok u dolomitnom području prevladava zemljište pod kulturama. Prostranije [[Uvala|uvale]] su Muline na sjeverozapadu i [[Lamjana]] vela i mala na jugoistoku. Istočna obala blago se spušta prema moru i razvedena je malim uvalama.

== Gospodarstvo ==
Uzgajaju se [[Maslina|masline]], [[smokve]], [[vinova loza]]. Otok je sa [[Zadar|Zadrom]] povezan najfrekventnijom trajektnom linijom na [[Hrvatska|hrvatskoj]] obali [[Jadran]]a, koja od [[2006.]] prometuje i noću.

U blizini uvale Lamjana nalazi se uzgajalište riba, nekad tvrtke [[Cenmar]], danas [[Cromaris]]. Na otvorenom moru na nekoliko mikrolokacija uzgaja se ribu u plutajućim kavezima, a u blizini ne postoji onečišćivač.&lt;ref&gt;[http://www.cromaris.hr/uzgajalista-s32 cromaris.hr], ''Uzgajalište Lamjana ... Ne postoji mogući onečišćivač u bližoj i daljoj okolici, a more je visoke kvalitete i čistoće.'', pristupljeno 4. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

== Klima ==
[[Klima]] se ističe svim osnovnim odlikama [[mediteran]]ske klime s izrazito suhim ljetima i blagim zimama. Prosječna godišnja temperatura iznosi iznad 15°C, prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca srpnja 24°C, a najhladnijeg siječnja 12°C. Broj dana s temperaturama nižim od 0°C je zanemariv, a s visokim se kreće oko 16 dana u godini. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca siječnja nije niža od -3°C. Nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje dugi periodi suše ni kiše u kojima bi pala gotovo sva godišnja količina padalina. [[Insolacija]] iznosi oko 2500 sati godišnje, a u srpnju sunce sija 10 do 12 sati dnevno.

=== Vlaga i padaline ===
Godišnji srednjak vlage zraka kreće se oko 73%. Maksimalne vrijednosti ostvaruju se u studenom, a minimalne u srpnju. Dominantna padalina je [[kiša]]. Srednja godišnja količina padalina iznosi 939 mm s maksimumom u studenom od oko 1000 mm i minimumom u srpnju od svega 30 mm. [[Snijeg]] je vrlo rijetka pojava, a kad se i pojavi zadržava se vrlo kratko (prosječan broj dana sa snijegom je 1). Godišnja oblačnost iznosi 4,7 (desetina neba). Oblačnost u ljetnim mjesecima je manja od 4, s minimumom u srpnju 2,4. Najveća oblačnost je u prosincu: 6,5.

=== Vjetrovi ===
'''[[Bura]]''' najčešće puše zimi, '''[[jugo]]''' prevladava u proljeće i jesen, a ljeti sa zapada puše ugodan '''[[maestral]]'''. Ljeti i u ranu jesen prevladava stabilno i lijepo vrijeme sa sunčanim, počesto vedrim i toplim danima. Nakon jutarnje tišine, sredinom prijepodneva počne vjetar s mora, zmorac ili [[maestral]], koji u poslijepodnevnim satima doseže umjerenu jakost. Smjer mu je uglavnom sjeverozapadni, a postojanost smjera i prilična jakost čine ga vrlo prikladnim za jedrenje, kao malo gdje na Jadranu. Donoseći svježi morski zrak on doista snižava temperaturu zraka u vrijeme najvećih dnevnih vrućina. [[Maestral]] često potraje do u kasno poslijepodne. Navečer zavlada tišina, a noću zapuše slab vjetar s kopna, kopnenjak ili '''[[burin]]'''. Poslije juga, kod naglog prolaza hladne fronte prema jugoistoku zapuše '''[[tramontana]]''', sjeverozapadni vjetar praćen grmljavinskim pljuskovima. '''[[Levanat]]''' je prohladan i kišni istočni vjetar koji puše u zimskoj polovici godine, a ponekad donese i [[snijeg]].

== Biljni pokrov ==
Ima sve značajke mediteranskog biljnog pokrova modificiranog poljoprivrednim korištenjem. Autohtona vegetacija ([[hrast crnika]], [[Borovi|bor]]ovi i [[čempres]]i) zamijenjena je uzgojenim mediteranskim kulturama na 60 do 70% površine otoka. Među poljoprivrednim kulturama osobitu ulogu imaju [[maslina]] i [[smokva]]. Zbog obilježja klime na otoku uspijeva i razno voće i povrće kojima se snadbijeva i zadarska tržnica, pa se zbog toga otok Ugljan naziva i ''zadarskim vrtom''. Ostali dijelovi otoka koji nisu obrađeni i zasađeni poljoprivrednim kulturama, obrasli su makijom.

== Stanovništvo ==
Ugljan se ubraja i među najnaseljenije hrvatske otoke. Otok se pod današnjim imenom javlja prvi put [[1325.]], a naseljen je kontinuirano od mlađega kamenog doba. U rimsko doba gusto naseljen, osobito u sjeverozapadnom dijelu, gdje su nađeni brojni ostaci antičkih građevina. Današnja naselja osnovana su u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]]. Sva naselja ([[Preko]], [[Ugljan (Preko)|Ugljan]], [[Lukoran]], [[Sutomišćica]], [[Poljana (Preko)|Poljana]], [[Kali]], [[Ošljak (Preko)|Ošljak]] i [[Kukljica]]) leže uz obalu dobro obrađene istočne strane otoka.

==== Naselja na otoku Ugljanu ====
* [[Preko]], općina
* [[Poljana (Preko)|Poljana]]
* [[Sutomišćica]]
* [[Lukoran]]
* [[Ugljan (Preko)|Ugljan]] s devet zaselaka
* [[Kali]], općina
* [[Kukljica]], općina

== Podrijetlo imena ==
O nazivu mjesta Ugljan pisalo je više autora, ali značajniji doprinos pripada akademiku dr. [[Petar Skok|Petru Skoku]] kao i pokojnom župniku u Ugljanu [[1933.]] – [[1955.]] don Amosu-Rubiju Filipiju, dopisnom članu Hrvatske akademije.

Ime mjesta, odnosno otoka Ugljana, tumači se različito. Najveći je broj onih koji dokazuju da naziv potječe od imenice ulje te se neko vrijeme uvriježilo pogrešno pisanje Uljan, umjesto Ugljan.

Niti jedan hrvatski otok kao ni [[toponim]]i na njima nisu dobili naziv po navedenoj imenici, već po [[Maslina|maslini]], stablu od kojeg se ovaj produkt dobivao, a logično je da neki otok ili dio otoka dobije ime po onome šta se na njemu nalazi.

Tako postoji par otočića u [[Zadarski arhipelag|Zadarskom arhipelagu]] pod nazivom Maslinjak (kod [[Ist]]a, u Kornatu kod Žuta i dva kod [[Pašman]]a), otočić kod [[Rava (otok)|Rave]] je Maslinovac, brdo nad [[Sutomišćica|Sutomišćicom]] [[Maslinjak]], a uvala kod [[Veli Iž|Veloga Iža]] Maslinčica. Na svim ovim lokalitetima rasla je ili raste maslina, a ulje je samo njen produkt koji se dobiva po kućama tj. uljarnama. Može se ovome dodati da u [[Pula|pulskoj]] luci postoji otočić [[Uljanik (otok)|Uljanik]], no niti taj naziv ne dolazi od riječi ulje, već po riječi uljika, kako se tamo maslina od davnina naziva. Talijani su ga nazivali ''Scoglio olivi'', što je identično našem maslinjaku. Prema tome slijedi zaključak da niti Ugljan nije dobio ime po riječi ulje.

Postoje mišljenja da ime Ugljan dolazi od [[ugljen]] koji se na području mjesta Ugljana također pravio izgaranjem drveta vrijesa, ali takva proizvodnja nije bila karakteristična samo za Ugljan, već i za druge zadarske otoke te se i ovo mišljenje odbacuje. Zanimljivo je navesti naziv Furnaža (uvala između Ugljana i [[Lukoran]]a), ovaj toponim nije nastao po peći za pravljenje ugljena već se u njima proizvodilo vapno. Naziv je latinskog podrijetla, a u spomenutoj uvalici vide se i danas tri velike stare vapnenice.

Neki ovoj raspravi pridodaju da bi naziv otoka mogao dolaziti od ''ugljak'', odnosno ''uljak'', kako se još i danas na zadarskim otocima nazivaju pčelinje košnice. Točno je da na našim otocima ima pčelinjaka i dobre pčelinje paše, ali baš Ugljan čini u tome izuzetak jer na njemu slabo rastu [[kadulja]] i nema razvijeno [[pčelarstvo]].

Ove navedene dvojbe riješio je dr. Petar Skok u svome dijelu ''Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima'' [[1950.]] gdje dokazuje da ime Ugljan nije nastalo niti od jedne riječi ulje, niti uglju, kao niti po ugljiku, već znanstveno obrazlaže na povijesnim izvorima da naziv otoka treba tražiti u imenu rimkog posjednika Gelliusa koji je na području Ugljana imao svoj posjed.

Dr. Petar Skok ovako izvodi današnji naziv: od imena Galliusa nastao je naziv Gellianus, prema običaju da se mjesta označavaju imenom vlasnika. Kad su [[Hrvati]] naselili ove krajeve prilagodili su ovaj romanski izraz s nastavkom anus, duhu svoga jezika, te prema tome od Gellianus nastaje Gellian, analogno sličnim nazivima Lukoran, Pašman, Mrljan.

Jezična prilagodba ide dalje tako da ovaj naziv dobiva početno ''u'' od staroslavenskog izraza ''va'', koji na našem području u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] ide dalje pa prelazi u slovo ''u''. To je, naime, prijedlog kretanja na pitanje kamo. Primjerice ime otoka Unije kod Lošinja (u starim dokumentima je Nia), nastalo je ''U'' + ''Nia''.

Prema tome dobivamo pojednostavljen Uglian. Preostaje objašnjenje slova &quot;lj&quot;. No to se može dokazati time što jedini pismeni ljudi u doba, naši glagolaši, nisu imali slova ''lj'', već samo ''l'', koje se u narodu izgovaralo kao ''lj''. Eto vidimo kako je na jednostavan način od rimskog gellianus nastao današnji hrvatski naziv Ugljan, koji se u ovom obliku prvi puta susreće [[1325.]], a Giljan zadnji put se javlja [[1397.]] godine.

==Šport i razonoda ==
*''Crnilo kup'', lov na lignje&lt;ref&gt; I.D./Melita Šare/Dnevnik/IMS/HRT: [https://magazin.hrt.hr/661653/crnilo-kup-peskafondo ''Crnilo kup 'peškafondo' ''] HRT. 3. listopada 2020.. Pristupljeno 4. listopada 2020. &lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons= Ugljan
|commonshr= Ugljan
|commonscat= Island of Ugljan
|commonscathr=Ugljan
}}
*[http://www.islandugljan.com Sve o otoku Ugljanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121226201549/http://islandugljan.com/ |date=26. prosinca 2012. }}
*[http://www.ugljan.hr Ugljan]
*[http://www.kukljica.hr Kukljica]
*[http://www.opcina.preko.hr općina Preko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181114211029/http://opcina.preko.hr/ |date=14. studenoga 2018. }}
*[http://www.preko.hr Preko]

[[Kategorija:Ugljan| ]]
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]</text>
      <sha1>r5s1ulhrq1jaytr6vsiqhmpf8d09fm6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brijuni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16316</id>
    <revision>
      <id>7479270</id>
      <parentid>7462825</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:10:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Brijunski sastanci */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479270</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8988" sha1="mfb5me6tghcaokjfzyezwv7lkzh6oqg" xml:space="preserve">{{infookvir otočje
| ime            = Brijuni
| izvorno ime    = 
| drugo ime      = Brioni
| vrsta          = 
| etimologija    = 

| slika          = Brijuni Islands National Park, Croatia.jpg
| slika_opis     = Satelitska snimka
| slika2         = 
| slika2_opis    = 
| zemljovid      = Brijuni (hr).svg
| zemljovid_opis = Zemljovid otočja

| koordinate     = {{Coord|44|54|46|N|13|45|50|E|display=inline,title|type:landmark}}
| lokacija       = Zapadna obala [[Istra|Istre]]
| dz             = HRV
| more           = [[Jadransko more]]

| površina       = 7.5
| površina ref   = 
| broj otoka     = 14 otoka i 3 hridi
| otoci          = [[Veliki Brijun]], [[Mali Brijun]], [[Vanga]], [[#Otoci|...]]
| najviši vrh    = 

| najveće naselje= 
| naselje_stan   = 
| naselje_godina = 
| stanovništvo   = 
| stan_godina    = 

| zemljovid_lok  = 
| zemljovid_lok_opis = 
| pushpin_map    = Hrvatska#Istarska županija
| mark           = &lt;!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--&gt;
| marksize       = &lt;!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --&gt;
| pushpin_label  = 
| pushpin_label_position = 

| zaštita        = 
}}
{{nacionalni park
| naziv             = Brijuni
| izvorni naziv     = 
| slika             = RNK Brioni 07.jpg
| veličina          = 300px
| slika_opis        = '''Nacionalni park Brijuni'''
| koordinate        = {{Coord|44|54|46|N|13|45|50|E|display=inline|type:landmark}}
| koordinate_ref    = 
| iso-regija        = 
| lokacija          = [[Istarska županija]]
| sjedište          = 
| površina          = 33,9 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;
| država            = {{DZ+X|HRV}}
| najbliži grad     = [[Pula]]
| utemeljen         = [[27. listopada]] [[1983.]]
| broj posjetitelja = 
| službena stranica = [https://www.np-brijuni.hr/hr Nacionalni park Brijuni]
| ne pratiti parametre=@pushpin_map@
}}
'''Brijuni''' ([[talijanski|tal.]] '''Brioni''') su [[Istra|istarsko]] [[otočje]] i [[nacionalni park]] u hrvatskom dijelu sjevernog [[Jadransko more|Jadranskog mora]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brijunski otoci|url=https://enciklopedija.hr/clanak/9518|access-date=2022-04-06|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; Sastoje se od dva otoka i dvanaest otočića.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.otocnisabor.hr/otoci/istarski |title=Istarski otoci - Otočni sabor |work=www.otocnisabor.hr |accessdate=2021-01-25}}&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
Nalaze se koji kilometar zapadno od [[Istra|istarske]] obale, nasuprot [[Fažana|Fažane]], te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna (površina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80 % ukupne površine). 

=== Otoci i otočići ===
Dva najveća otoka su [[Veliki Brijun]] 7 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i [[Mali Brijun]] 1,7 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a manji su [[Sveti Marko (Brijuni)|Sveti Marko]], [[Gaz (otok)|Gaz]], [[Obljak (Mali Brijun)|Obljak]], [[Supin (otok)|Supin]], [[Supinić]], [[Galija (Brijuni)|Galija]], [[Grunj]], [[Vanga]], [[Pusti (otok)|Pusti]]/Madona, [[Vrsar (otok)|Vrsar]], [[Kozada]] i [[Sveti Jerolim (otok)|Sveti Jerolim]].

== Povijest ==
Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u [[3. tisućljeće pr. Kr.|treće tisućljeće prije Krista]], kada su na Brijunima živjeli etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća... Za vrijeme velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme [[Histri]], po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli [[Rimljani]], a od 6. do 8. st. otočjem je (kao i Istrom) vladao [[Bizant]]. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim [[Bizantski kastrum]], te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz 15. stoljeća. 

Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj [[flora (biljke)|flori]] i [[fauna|fauni]], zbog čega Brijune znaju zvati &quot;raj na Zemlji&quot;, Brijuni su [[27. listopada]] [[1983.]] godine proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su [[Hrvatski turizam|turistička destinacija]].
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; caption=&quot;Arheološki lokaliteti na Brijunima&quot;&gt;
Brijuni Byzantinisches Kastell.jpg|Ostaci [[bizant]]skog [[kaštel]]a
2010-08-16 Brijuni Vestige romain1.jpg|Arheološki lokalitet Verige
2010-08-16 Brijuni Vestige romain2.jpg|Arheološki lokalitet Verige
Briuni Venustempel.jpg|Venerim hram
&lt;/gallery&gt;

=== Brijunski sastanci ===
Brionsko otočje je odavno bilo i ostalo sinonim za glamur. Još početkom 20. stoljeća tu su se odmarali austrijski nadvojvoda [[Franjo Ferdinand|Franz Ferdinand]], slikar [[Gustav Klimt]], kompozitor [[Richard Strauss]], književnici [[George Bernard Shaw]] i [[Thomas Mann]]. No, pravi procvat otočje je doživjelo od 1950-ih godina, kada je [[Josip Broz Tito|Josip Broz]] na Brionima ugostio 90 državnika iz 60 zemalja.

Osim što je s egipatskim predsjednikom [[Gamal Abdel Naser|Nasserom]] i indijskim predsjednikom vlade [[Džavaharlal Nehru|Nehruom]] potpisao [[Brijunska deklaracija|Brionsku deklaraciju]], ugostio je i francuskog predsjednika [[Charles de Gaulle|de Gaullea]], njemačkog kancelara Brandta, vođu SSSR-a [[Leonid Brežnjev|Brežnjeva]], britanskog državnika [[Winston Churchill|Churchilla]], predsjednika SSSR-a [[Nikita Hruščov|Hruščova]], egipatskog predsjednika Sadata, iračkog predsjednika [[Saddam Hussein|Sadama Huseina,]] kubanskog predsjednika [[Fidel Castro|Fidela Castra]], kubanskog revolucionara [[Che Guevara|Che Guevaru]] i dr. Bile su tu i filmske zvijezde, a među najsjajnije se ubrajaju: [[Gina Lollobrigida]], [[Sophia Loren]], [[Richard Burton]], te [[Angelina Jolie]] u novije vrijeme. 1987 otočje je ugostilo i [[Drugi ministarski sastanak mediteranskih članica Pokreta nesvrstanih zemalja|Ministarski sastanak mediteranskih članica Pokreta nesvrstanih]].

Na Brijunima je svjetski glasoviti hrvatski fizičar [[Dubravko Tadić]] bio glavni organizator prve međunarodne konferencije iz fizike u neovisnoj Hrvatskoj ''VIIth Adriatic Meeting on Particle Physics'', zajedno s [[Dubravko Klabučar|D. Klabučarom]] i [[Ivica Picek|I. Picekom]]. Održala se od 13. – 20. rujna [[1994.]]).&lt;ref&gt;[http://library.foi.hr/m3/mda1.php?B=1&amp;sqlx=S00001&amp;A=0000013507&amp;vrsta=kat&amp;grupa=PRIRODOSLOVLJE&amp;H=&amp;Upit=TADI%C6,%20Dubravko%20dr.%20prof.%20(Zagreb) Metelgrad] Tihomir Vukelja: ''Dubravko Tadić''. Fakultet organizacije i informatike Varaždin.  (pristupljeno 5. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Na Brijunima je [[Franjo Tuđman|prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman]] održavao brojne sastanke. Najpoznatiji je [[Brijunski sastanak]] od 31. srpnja [[1995.]] na kojem je s generalima [[HV|Hrvatske vojske]] i drugim vojnim dužnosnicima dogovorio konačni plan [[Oluja|vojno-redarstvene operacije Oluja]] čija je uspješna izvedba [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (i [[BiH]]) donijela mir.&lt;ref&gt;[http://www.nsf-journal.hr/issues/v11_n1/pdf/0000016885-07%20NSF-2010-1%20Brijunski%20stenogram-nevjerodostojna%20verzija-39.pdf Brijunski transkript]&lt;/ref&gt;

Danas su i meka mnogih turista i mjesto gdje se održavaju kazališne predstave zahvaljujući poznatom glumcu i redatelju [[Rade Šerbedžija|Radi Šerbedžiji]]. Danas su također mjesto gdje ponekad visoki dužnosnici nove hrvatske države povremeno primaju inozemne delegacije u službenoj rezidenciji.

== Povezani članci ==
* [[Safari park Brijuni]]
* [[Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode]]
* [[Bizantski kastrum]]

== Galerija slika ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Brijuni 20180401.jpg||[[Drvored]] borova
Datoteka:Boškarin Brijuni.JPG  
Datoteka:Brijuni28.maj2006.jpg
Datoteka:Briuni28.maj2006.jpg
Datoteka:RNK Brioni 03.jpg
2010-08-16 Brijuni Villa.jpg|[[Vila (građevina)|Vila]]
Brijuni - Natural - panoramio.jpg
Brijuni Robert-Koch-Gedenktafel.jpg|Spomen-ploča [[Robert Koch|Robertu Kochu]]
Brijuni.jpg|Obala
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* [http://www.nsf-journal.hr/issues/v11_n1/pdf/0000016885-07%20NSF-2010-1%20Brijunski%20stenogram-nevjerodostojna%20verzija-39.pdf Brijunski transkript]
* [http://www.markovrdoljak.com/foto-radionica-brijuni/ Fotografska radionica Brijuni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315163550/http://www.markovrdoljak.com/foto-radionica-brijuni/ |date=15. ožujka 2016. }}
* [https://web.archive.org/web/20120521012924/http://www.brijuni.hr/ Nacionalni park Brijuni]
* [http://www.markovrdoljak.com/gallery/fotomonografija-nacionalni-park-brijuni/ Fotomonografija NP Brijuni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180319063538/http://www.markovrdoljak.com/gallery/fotomonografija-nacionalni-park-brijuni/ |date=19. ožujka 2018. }}
* [http://brijuni.aventin.hr Fotografije Brijuna]

{{Hrvatski NP i PP}}
{{Brijuni}}
[[Kategorija:Brijuni| ]]</text>
      <sha1>mfb5me6tghcaokjfzyezwv7lkzh6oqg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Infookvir životopis</title>
    <ns>10</ns>
    <id>17973</id>
    <revision>
      <id>7479225</id>
      <parentid>7444831</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:21:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ class=noviewer</comment>
      <origin>7479225</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5399" sha1="bkk5ib00uo4cj7u41nzjnenyypjdj9h" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Biografski infookviri}}&lt;/noinclude&gt;
&lt;includeonly&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Predložak:Infookvir životopis/styles.css&quot; /&gt;{{Infookvir
| name             = Infookvir životopis
| autoheaders      = x
| headerstyle      = background-color:#dde; color:black;
| tijeloclass      = biography vcard
| iznadclass       = fn
| iznadstil        = font-size:125%; padding: 0.25em 1em; line-height: 1.0em; 
| iznad            = {{If empty |{{{ime|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}

| slika            = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina|}}}|sizedefault=frameless |upright=1}}
| opis             = {{{opis_slike|}}}
| opisstil         = padding:0.35em 0.35em 0.25em; line-height:1.25em;

| paramstil        = white-space:nowrap; padding-right:0.65em;

| param1           = Rodno ime
| vrijednost1      = {{{rodno_ime|}}}

| param2           = Pseudonim
| vrijednost2      = {{#if: {{{pseudonim|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{pseudonim|}}}&lt;/div&gt;}}

| param3           = Rođenje
| vrijednost3      = {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{rođenje|}}}|{{{smrt|}}} }} {{#if: {{{rođenje|}}}|&lt;br&gt;}} {{#if: {{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div class=&quot;locality&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}

| param4           = Smrt
| vrijednost4      = {{#invoke:Datum i dob|death|{{{rođenje|}}}|{{{smrt|}}} }} {{#if: {{{smrt|}}}|&lt;br&gt;}} {{{mjesto_smrti|}}}

| param5           = Uzrok smrti
| vrijednost5      = {{{uzrok_smrti|}}}

| param6           = Posljednje &lt;br&gt; počivalište
| vrijednost6      = {{{posljednje_počivalište|}}}

| param7           = Prebivalište
| vrijednost7      = {{#if: {{{prebivalište|}}}|&lt;div class=&quot;locality&quot;&gt;{{{prebivalište|}}}&lt;/div&gt;}}

| param8           = Nacionalnost
| vrijednost8      = {{{nacionalnost|}}}

| param9           = Etnicitet
| vrijednost9      = {{{etnicitet|}}}

| param10          = Državljanstvo
| vrijednost10     = {{{državljanstvo|}}}

| param11          = Poznat(a) po
| vrijednost11     = {{{poznat_po|}}}

| param12          = Obrazovanje
| vrijednost12     = {{{obrazovanje|}}}

| param13          = Poslodavac
| vrijednost13     = {{{poslodavac|}}}

| param14          = Zanimanje
| vrijednost14     = {{#if: {{{zanimanje|}}}|&lt;div class=&quot;role&quot;&gt;{{{zanimanje|}}}&lt;/div&gt;}}

| param15          = Godine rada
| vrijednost15     = {{{godine_rada|}}}

| param16          = Plaća
| vrijednost16     = {{{plaća|}}}

| param17          = Bogatstvo
| vrijednost17     = {{{bogatstvo|}}}

| param18           = Titula
| vrijednost18     = {{#if: {{{titula|}}}|&lt;div class=&quot;title&quot;&gt;{{{titula|}}}&lt;/div&gt;}}

| param19          = Mandat
| vrijednost19     = {{{mandat|}}}

| param20          = Prethodnik
| vrijednost20     = {{{prethodnik|}}}

| param21          = Nasljednik
| vrijednost21     = {{{nasljednik|}}}

| param22          = Politička stranka
| vrijednost22     = {{#if: {{{stranka|}}}|&lt;div class=&quot;org&quot;&gt;{{{stranka|}}}&lt;/div&gt;}}

| param23          = Član odbora
| vrijednost23     = {{#if: {{{odbori|}}}|&lt;div class=&quot;org&quot;&gt;{{{odbori|}}}&lt;/div&gt;}}

| param24          = Vjera
| vrijednost24     = {{{vjera|}}}

| param25          = Visina
| vrijednost25     = {{{visina|}}}

| param26          = Težina
| vrijednost26     = {{{težina|}}}

| param27          = Supruga
| vrijednost27     = {{{supruga|}}}

| param28          = Suprug
| vrijednost28     = {{{suprug|}}}

| param29          = Partner
| vrijednost29     = {{{partner|}}}

| param30          = Djeca
| vrijednost30     = {{{djeca|}}}

| param31          = Obitelj
| vrijednost31     = {{{obitelj|}}}

| param32          = Roditelji
| vrijednost32     = {{{roditelji|}}}

| param33          = Rođaci
| vrijednost33     = {{{rođaci|}}}

| param34          = Nagrade
| vrijednost34     = {{{nagrade|}}} 

| param35          = Službena stranica
| vrijednost35     = {{{web|}}} 

| vrijednost36     = {{#if: {{{glas|}}} | &lt;div style=&quot;font-size:112%; text-align:center;&quot;&gt; {{{glas|}}} &lt;/div&gt; }}

| vrijednost37     = {{#if:{{{potpis|}}}|'''Potpis'''&lt;br /&gt;{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage |image={{{potpis|}}}|size=180x45px|class=noviewer nopageimage}}}}

| rowclass38       = crta
| vrijednost38     = {{#if: {{{napomena|}}} | &lt;div style=&quot;text-align:left&quot;&gt; {{{napomena|}}} &lt;/div&gt; }}

|ispod             = {{#if:{{{bez nn|}}}||{{Normativni nadzor - umetak}}}}
&lt;div class=&quot;plainlinks&quot; style=&quot;border-top:1px solid #ccc; margin-top:8px;&quot;&gt;'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]'''&lt;/div&gt;
}}&lt;!-- Praćenje pogrešaka --&gt;{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Kategorija:Stranice koje koriste infookvir životopis s nepoznatim parametrima|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Stranica koristi [[Predložak:Infookvir životopis]] s nepoznatim parametrom &quot;_VALUE_&quot;. Pogledajte [[Predložak:Infookvir životopis#Svi parametri|popis podržanih parametara]].| ime | slika | veličina | opis_slike | rodno_ime | pseudonim | rođenje | mjesto_rođenja | smrt | mjesto_smrti | uzrok_smrti | posljednje_počivalište | prebivalište | nacionalnost | etnicitet | državljanstvo | poznat_po | obrazovanje | poslodavac | zanimanje | godine_rada | plaća | bogatstvo | titula | mandat | prethodnik | nasljednik | stranka | odbori | vjera | visina | težina | supruga | suprug | partner | djeca | obitelj | roditelji | rođaci | nagrade | web | glas | potpis | napomena }}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Biografski infookviri| ]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bkk5ib00uo4cj7u41nzjnenyypjdj9h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479264</id>
      <parentid>7479225</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:06:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])</comment>
      <origin>7479264</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5400" sha1="ojwjph38fiqbt7l8rkxbmb0vpao24r1" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Biografski infookviri}}&lt;/noinclude&gt;
&lt;includeonly&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Predložak:Infookvir životopis/styles.css&quot; /&gt;{{Infookvir
| name             = Infookvir životopis
| autoheaders      = x
| headerstyle      = background-color:#dde; color:black;
| tijeloclass      = biography vcard
| iznadclass       = fn
| iznadstil        = font-size:125%; padding: 0.25em 1em; line-height: 1.0em; 
| iznad            = {{If empty |{{{ime|}}}|{{PAGENAMEBASE}}}}

| slika            = {{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage|image={{{slika|}}}|size={{{veličina|}}}|sizedefault=frameless |upright=1}}
| opis             = {{{opis_slike|}}}
| opisstil         = padding:0.35em 0.35em 0.25em; line-height:1.25em;

| paramstil        = white-space:nowrap; padding-right:0.65em;

| param1           = Rodno ime
| vrijednost1      = {{{rodno_ime|}}}

| param2           = Pseudonim
| vrijednost2      = {{#if: {{{pseudonim|}}}|&lt;div class=&quot;nickname&quot;&gt;{{{pseudonim|}}}&lt;/div&gt;}}

| param3           = Rođenje
| vrijednost3      = {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{rođenje|}}}|{{{smrt|}}} }} {{#if: {{{rođenje|}}}|&lt;br&gt;}} {{#if: {{{mjesto_rođenja|}}}|&lt;div class=&quot;locality&quot;&gt;{{{mjesto_rođenja|}}}&lt;/div&gt;}}

| param4           = Smrt
| vrijednost4      = {{#invoke:Datum i dob|death|{{{rođenje|}}}|{{{smrt|}}} }} {{#if: {{{smrt|}}}|&lt;br&gt;}} {{{mjesto_smrti|}}}

| param5           = Uzrok smrti
| vrijednost5      = {{{uzrok_smrti|}}}

| param6           = Posljednje &lt;br&gt; počivalište
| vrijednost6      = {{{posljednje_počivalište|}}}

| param7           = Prebivalište
| vrijednost7      = {{#if: {{{prebivalište|}}}|&lt;div class=&quot;locality&quot;&gt;{{{prebivalište|}}}&lt;/div&gt;}}

| param8           = Nacionalnost
| vrijednost8      = {{{nacionalnost|}}}

| param9           = Etnicitet
| vrijednost9      = {{{etnicitet|}}}

| param10          = Državljanstvo
| vrijednost10     = {{{državljanstvo|}}}

| param11          = Poznat(a) po
| vrijednost11     = {{{poznat_po|}}}

| param12          = Obrazovanje
| vrijednost12     = {{{obrazovanje|}}}

| param13          = Poslodavac
| vrijednost13     = {{{poslodavac|}}}

| param14          = Zanimanje
| vrijednost14     = {{#if: {{{zanimanje|}}}|&lt;div class=&quot;role&quot;&gt;{{{zanimanje|}}}&lt;/div&gt;}}

| param15          = Godine rada
| vrijednost15     = {{{godine_rada|}}}

| param16          = Plaća
| vrijednost16     = {{{plaća|}}}

| param17          = Bogatstvo
| vrijednost17     = {{{bogatstvo|}}}

| param18           = Titula
| vrijednost18     = {{#if: {{{titula|}}}|&lt;div class=&quot;title&quot;&gt;{{{titula|}}}&lt;/div&gt;}}

| param19          = Mandat
| vrijednost19     = {{{mandat|}}}

| param20          = Prethodnik
| vrijednost20     = {{{prethodnik|}}}

| param21          = Nasljednik
| vrijednost21     = {{{nasljednik|}}}

| param22          = Politička stranka
| vrijednost22     = {{#if: {{{stranka|}}}|&lt;div class=&quot;org&quot;&gt;{{{stranka|}}}&lt;/div&gt;}}

| param23          = Član odbora
| vrijednost23     = {{#if: {{{odbori|}}}|&lt;div class=&quot;org&quot;&gt;{{{odbori|}}}&lt;/div&gt;}}

| param24          = Vjera
| vrijednost24     = {{{vjera|}}}

| param25          = Visina
| vrijednost25     = {{{visina|}}}

| param26          = Težina
| vrijednost26     = {{{težina|}}}

| param27          = Supruga
| vrijednost27     = {{{supruga|}}}

| param28          = Suprug
| vrijednost28     = {{{suprug|}}}

| param29          = Partner
| vrijednost29     = {{{partner|}}}

| param30          = Djeca
| vrijednost30     = {{{djeca|}}}

| param31          = Obitelj
| vrijednost31     = {{{obitelj|}}}

| param32          = Roditelji
| vrijednost32     = {{{roditelji|}}}

| param33          = Rođaci
| vrijednost33     = {{{rođaci|}}}

| param34          = Nagrade
| vrijednost34     = {{{nagrade|}}} 

| param35          = Službena stranica
| vrijednost35     = {{{web|}}} 

| vrijednost36     = {{#if: {{{glas|}}} | &lt;div style=&quot;font-size:112%; text-align:center;&quot;&gt; {{{glas|}}} &lt;/div&gt; }}

| vrijednost37     = {{#if:{{{potpis|}}}|'''Potpis'''&lt;br /&gt;{{#invoke:InfoboxImage|InfoboxImage |image={{{potpis|}}}|size=180x45px|class=noviewer notpageimage}}}}

| rowclass38       = crta
| vrijednost38     = {{#if: {{{napomena|}}} | &lt;div style=&quot;text-align:left&quot;&gt; {{{napomena|}}} &lt;/div&gt; }}

|ispod             = {{#if:{{{bez nn|}}}||{{Normativni nadzor - umetak}}}}
&lt;div class=&quot;plainlinks&quot; style=&quot;border-top:1px solid #ccc; margin-top:8px;&quot;&gt;'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]'''&lt;/div&gt;
}}&lt;!-- Praćenje pogrešaka --&gt;{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{main other|[[Kategorija:Stranice koje koriste infookvir životopis s nepoznatim parametrima|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Stranica koristi [[Predložak:Infookvir životopis]] s nepoznatim parametrom &quot;_VALUE_&quot;. Pogledajte [[Predložak:Infookvir životopis#Svi parametri|popis podržanih parametara]].| ime | slika | veličina | opis_slike | rodno_ime | pseudonim | rođenje | mjesto_rođenja | smrt | mjesto_smrti | uzrok_smrti | posljednje_počivalište | prebivalište | nacionalnost | etnicitet | državljanstvo | poznat_po | obrazovanje | poslodavac | zanimanje | godine_rada | plaća | bogatstvo | titula | mandat | prethodnik | nasljednik | stranka | odbori | vjera | visina | težina | supruga | suprug | partner | djeca | obitelj | roditelji | rođaci | nagrade | web | glas | potpis | napomena }}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Biografski infookviri| ]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ojwjph38fiqbt7l8rkxbmb0vpao24r1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genocid u Srebrenici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18177</id>
    <revision>
      <id>7479496</id>
      <parentid>7467291</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T09:27:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34568-86</username>
        <id>364001</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ .</comment>
      <origin>7479496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63869" sha1="l2f6h8geh63c77zl3ia6352cw7l7r9c" xml:space="preserve">[[Datoteka:Potocari2007.jpg|mini|250px|Potočari, [[11. srpnja]] [[2007.]]]]
[[Datoteka:Srebrenica2007.jpg|mini|250px|Priprema za pokop 465 ubijenih [[Bošnjaci|Bošnjaka]]]]
[[Datoteka:ICMP-PIP.jpg|mini|250px|Mrtvačnica s posmrtnim ostatcima iz [[Srebrenica|Srebrenice]] koji čekaju na identifikaciju]]
'''Genocid u Srebrenici''' je [[ratni zločin]] izvršen

Ovo se treba pamtiti po velikoj zlobi nanesenoj na nash zemlju. u razdoblju od [[13. srpnja|13.]] do [[19. srpnja]] [[1995.]] godine, tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], u kojemu su [[Vojska Republike Srpske]] i posebna [[srbija]]nska vojna postrojba [[Škorpioni (paravojna postrojba)|Škorpioni]] ubila najmanje 8372 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] muškaraca i dječaka s područja enklave [[Srebrenica]].

Srebreničku enklavu je [[1993.]] godine [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeće sigurnosti UN-a]] proglasilo zaštićenim područjem, a zauzele su je srpske snage [[11. srpnja]] [[1995.]] godine. Prema standardnim podatcima, srpske snage ubile su između 7000 i 8000 nenaoružanih Bošnjaka među kojima su se nalazili dječaci i muškarci u dobi od 13 do 77 godina.&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/krstic/tjug/en/krs-tj010802e.pdf Tužiteljstvo protiv Radoslava Krstića {{eng oznaka}}] ICTY, 2. kolovoza 2001. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; Prvi osuđeni za zločin u Srebrenici koji je priznao kazneno djelo ubojstva bio je plaćenik 10. diverzantskog odreda [[Dražen Erdemović]], koji je osuđen u studenome [[1996.]] na pet godina zatvora. Nakon tri i pol godine zatvora, Erdemović je bio oslobođen, a na temelju njegova iskaza iz kolovoza 2001. osuđen je general [[Radislav Krstić]].

Pad bošnjačke enklave [[Žepa|Žepe]], koju je Vijeće sigurnosti UN-a 1993. godine proglasilo zaštićenim područjem, dogodio se [[25. srpnja]] [[1995.]] godine. Kao posljedica sukoba između srpskih snaga i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] poginulo je oko 70 ljudi. Ranjeni civili evakuirani su u [[Sarajevo]] i [[Kladanj]], a oko 500 zarobljenika razmijenjeno je za Srbe. Jedina neratna žrtva zločina u Žepi bio je pukovnik ARBiH [[Avdo Palić]] kojega su Srbi zarobili tijekom pregovora o uvjetima predaje žepačkog garnizona [[27. srpnja]] [[1995.]] u kampu [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]], te je kasnije ubijen.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.krajina.ba/na-danasnji-dan-ubijen-heroj-odbrane-zepe-avdo-palic/ |title=Na današnji dan ubijen heroj odbrane Žepe Avdo Palić |date=2017-09-05 |publisher=krajina.ba |accessdate=2018-11-19 |archive-date=19. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119214657/https://www.krajina.ba/na-danasnji-dan-ubijen-heroj-odbrane-zepe-avdo-palic/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada Srebrenice i Žepe, [[NATO]] je usvojio plan bombardiranja srpskih ciljeva i prijetnjom sile kako bi spriječili napade srpskih snaga na zaštićenu zonu u [[Goražde|Goraždu]]. Tvrdnja predsjednika [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] da je nestalo između 7 i 10 tisuća muslimana, kao i druga granata na tržnici u [[Markale|Markalama]] u Sarajevu, bili su povod za masovno bombardiranje Republike Srpske. Konačno su u kolovozu 1995. godine hrvatske snage - [[Hrvatska vojska|HV]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]], zajedno s Armijom RBiH potisnuli [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]] u akcijama koje su trajale do prosinca 1995. godine, omogućivši potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] kojim je zaključen rat u BiH.

[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], [[Europski parlament]] i [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika za BiH]], označili su pokolj u Srebrenici kao genocid.&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2009-0028+0+DOC+XML+V0//EN&amp;language=EN Rezolucija Europskoga parlamenta od 15. siječnja 2009. {{eng oznaka}}] Europski parlament, 15. siječnja 2009. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ohr.int/print/?content_id=40028 Decision Enacting the Law on the Center for the Srebrenica-Potocari Memorial and Cemetery for the Victims of the 1995 Genocide {{eng oznaka}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606075959/http://www.ohr.int/print/?content_id=40028 |date=6. lipnja 2011. }} OHR, 25. lipnja 2007. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

Službena vlast [[Republika Srpska|Republike Srpske]] preuzela je odgovornost za počinjeni pokolj u Srebrenici 2003. godine.&lt;ref&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 Otvaranje najmračnije stranice {{srp oznaka}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120229163349/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 |date=29. veljače 2012. }}. ''Vreme'', 1. srpnja 2004. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; [[Narodna skupština Republike Srbije]] osudila je pokolj [[2010.]]&lt;ref&gt; [http://lenta.ru/news/2010/03/31/apology/ Сербский парламент извинился за массовое убийство в Сребренице {{rus oznaka}}]. Lenta, 31. ožujka 2010. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; U [[Siječanj|siječnju]] [[2007.]] godine [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] označio je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao [[genocid]]. [[Europski parlament]] je u siječnju [[2009.]] godine proglasio [[11. srpnja]] „Danom sjećanja na genocid u Srebrenici”.

Dana 23. svibnja 2024. godine, [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjeni Narodi]] usvojili su rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a kojom se također osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-23|title=UN approves annual commemoration of 1995 Srebrenica genocide|url=https://www.euronews.com/2024/05/23/un-approves-annual-commemoration-of-1995-srebrenica-genocide|access-date=2024-05-25|website=euronews|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-23|title=Generalna skupština UN usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-69055449|access-date=2024-05-25|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

== Uvod ==
[[Bosna i Hercegovina]] je svoj put prema nezavisnosti započela [[15. listopada]] [[1991.]] godine parlamentarnom deklaracijom o [[suverenost]]i. [[Europska zajednica]] priznala je Republiku Bosnu i Hercegovinu [[6. travnja]] [[1992.]] godine, a [[SAD|Sjedinjene Države]] učinile su to idućeg dana. Međutim, stvar nije bila riješena međunarodnim priznanjem jer je u to vrijeme počela ofenziva srpskih snaga sa svrhom osvajanja i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] teritorija. Međunarodna zajednica pokušala je u više navrata uspostaviti [[mir]], no ti su pokušaji imali tek ograničen uspjeh. U istočnom dijelu Bosne, koji je u blizini Srbije, razvio se osobito žestok napad Srba.

[[Datoteka:Srebrenica 1994.png|mini|desno|200px|Enklave Srebrenica i Žepa]]

[[Srbi]] su namjeravali sačuvati Bosnu i Hercegovinu kao sastavni dio bivše države. To je bio njihov temeljni i dugoročni [[politika|politički]] cilj u Bosni i Hercegovini. Željeli su živjeti u istoj [[država|državi]] s drugim Srbima, a jedina država koja je to mogla jamčiti bila je [[SFRJ|Jugoslavija]]. Srbi su shvatili da područje srednjeg [[Podrinje|Podrinja]] za njih ima golemo [[strategija|strateško]] značenje. Bez srednjeg Podrinja ne bi bilo [[Republika Srpska|Republike Srpske]], ne bi bilo teritorijalnog integriteta srpskih etničkih teritorija. Umjesto toga, srpsko bi stanovništvo bilo prisiljeno prihvatiti takozvani status [[enklava|enklave]] na svojim etničkim teritorijama. Teritorij bi bio podijeljen na dva dijela, cijelo područje bi bilo razbijeno i bilo bi odvojeno od same Srbije i područja nastanjenih gotovo 100% srpskim stanovništvom.

Usprkos tome što je u [[Srebrenica|Srebrenici]] stanovništvo bilo pretežno [[Bošnjaci|bošnjačko]], srpske paravojne snage s tog područja i iz susjednih dijelova istočne Bosne početkom su [[1992.]] godine na nekoliko tjedana okupirale [[grad]]. Međutim, u svibnju 1992. godine skupina boraca [[Armija RBiH|Armije RBiH]] pod komandom [[Naser Orić|Nasera Orića]] uspjela je ponovo osvojiti Srebrenicu. Tijekom nekoliko idućih mjeseci Orić i njegovi ljudi širili su oslobođeni teritorij serijom iznenadnih napada. Do rujna 1992. godine snage Armije RBiH iz Srebrenice spojile su se sa snagama iz [[Žepa|Žepe]], grada pod bošnjačkom kontrolom [[jug|južno]] od Srebrenice. Do siječnja [[1993.]] godine enklava je dodatno proširena, tako da je uključivala [[Cerska|Cersku]], enklavu pod kontrolom Bošnjaka, koja se nalazila [[zapad]]no od Srebrenice. U to je vrijeme srebrenička enklava dostigla svoj najveći opseg od 900 kvadratnih kilometara, no nikada se nije spojila s glavnim područjem pod bosanskom kontrolom na zapadu i ostala je ranjiv otok usred teritorija pod kontrolom Srba.

''Vidi također:[[Napad na Kravicu]]''

U siječnju 1993. godine na pravoslani Božić muslimanske snage napale su srpsko selo [[Kravica|Kravice]]. Ubijeno je 49 Srba među kojima je bio i veliki broj civila. Srbi su odgovorili protunapadom koji je trajao nekoliko idućih mjeseci, osvojivši na kraju [[selo|sela]] [[Konjević Polje]] i Cersku, prekinuvši vezu između Srebrenice i Žepe i smanjivši veličinu srebreničke enklave na 150 kvadratnih kilometara. Stanovnici obližnjih područja, Bošnjaci, slili su se u grad Srebrenicu, tako da se broj njegovih stanovnika popeo na 50 000 do 60 000 ljudi. Za vrijeme tih vojnih aktivnosti u mjesecima nakon siječnja 1993. pojavili su se izvještaji o [[teror]]u Bošnjaka nad srpskim [[civil]]ima, kao i o srpskom teroru nad bošnjačkim [[civili]]ma.

Zapovjednik Zaštitnih snaga UN-a ([[UNPROFOR]]), francuski general [[Philippe Morillon]] posjetio je Srebrenicu u ožujku 1993. Do tada je grad već postao prenapučen i vladali su uvjeti [[opsada|opsade]]. Srpske su snage u svom napredovanju prekinule dovod [[voda|vode]], tako da u gradu [[vodovod|tekuće vode]] gotovo i nije bilo. Ljudi su [[električna struja|struju]] dobivali iz improviziranih [[Električni generator|električnih generatora]]. [[Hrana]], [[lijekovi]] i druge nužne potrepštine bili su izuzetno rijetki. Prije odlaska, general Morillon je na javnom skupu [[panika|uspaničenim]] stanovnicima Srebrenice rekao da se grad nalazi pod zaštitom UN-a i da ih on nikada neće napustiti.

Između ožujka i travnja 1993. godine iz Srebrenice je pod pokroviteljstvom Visokog povjerenstva [[UN]]-a za [[izbjeglica|izbjeglice]] ([[UNHCR]]) [[evakuacija|evakuirano]] između 8.000 i 9.000 Bošnjaka. Evakuacijama su se, međutim, protivile bosanske vlasti u [[Sarajevo|Sarajevu]], smatrajući da se time doprinosi etničkom čišćenju teritorija.

Srpske su vlasti i dalje ostale usredotočene na zauzimanje enklave, koja je zbog svoje blizine srpskoj granici i zbog činjenice da je bila potpuno okružena teritorijem pod kontrolom Srba bila i strateški važna i lako osvojiva. Srbi su [[13. travnja]] 1993. godine predstavnicima UNHCR-a rekli da će u roku od dva dana napasti grad ako se Bošnjaci ne predaju i ne pristanu na evakuaciju.

=== Travanj 1993.: Vijeće sigurnosti proglašava Srebrenicu ‘zaštićenom zonom’ ===
[[Datoteka:Srebrenica Center 2.JPG|right|thumb|200px|Razrušena kuća u Srebrenici nakon sukoba]]

[[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeće sigurnosti]] je [[16. travnja]] 1993. godine reagiralo tako što je donijelo rezoluciju kojom je proglasio da «sve strane i drugi, Srebrenicu i njenu okolinu trebaju smatrati ‘zaštićenom zonom’ koja se ne smije oružano napadati niti izlagati nekom drugom neprijateljskom činu.» Istovremeno je Vijeće sigurnosti pod zaštitu UN-a stavilo još dvije enklave, Žepu i [[Goražde]].

Prva skupina vojnika UNPROFOR-a stigla je u Srebrenicu [[18. travnja]] 1993. godine.

Općenito se smatralo da su srpske snage koje su okruživale enklavu disciplinirane i dobro naoružane. VRS (Vojska Republike Srpske) bila je organizirana po teritorijalnom principu i Srebrenica je pripadala području pod kontrolom Drinskog korpusa. Oko enklave je bilo razmješteno između 1.000 i 2.000 vojnika iz tri [[brigada|brigade]] Drinskog korpusa. Te su snage bile opremljene [[tenk]]ovima, oklopnim vozilima, [[topništvo|topničkim]] [[oružje]]m i [[minobacač]]ima. Jedinica ARBiH koja je ostala u enklavi, naime 28. divizija, nije bila ni dobro organizirana ni dobro opremljena. Nedostajala je čvrsta komandna struktura i sistem [[komunikacije]]; neki od vojnika ARBiH imali su stare lovačke [[puška|puške]] ili uopće nisu imali oružja, a samo nekolicina njih imala je prave [[uniforma|uniforme]]. Međutim, Raspravno vijeće [[Haaški sud|Haaškog suda]] saslušalo je i svjedočenja da 28. divizija nije bila onako slaba kakvom su je neki opisivali. Sigurno je da je broj ljudi u 28. diviziji nadmašivao broj ljudi u Drinskom korpusu, te da su se protiv snaga VRS-a na tom području redovno provodila izviđanja i diverzije.

Od samog početka obje su strane u sukobu kršile sporazum o ‘zaštićenoj zoni’. Raspravno vijeće čulo je svjedočenja o smišljenoj strategiji Srba da se međunarodnim konvojima pomoći ograniči pristup u enklavu. Pukovnik [[Thomas Karremans]] (zapovjednik [[Nizozemska|Nizozemskog]] bataljuna) izjavio je u svom svjedočenju da su srpske snage sprečavale njegovom ljudstvu da se vrati u enklavu, te da se sprečavalo i unošenje opreme i municije. Nužne potrepštine, poput hrane, lijekova i [[goriva]], bivale su sve rjeđe. Neki Bošnjaci u Srebrenici žalili su se na napade srpskih vojnika.

Raspravno je vijeće saslušalo velikim dijelom neosporeno i vjerodostojno svjedočenje o sustavnom odbijanju Bošnjaka da se pridržavaju sporazuma o demilitarizaciji ‘zaštićene zone’. Bosanski su [[helikopter]]i letjeli kršeći time odredbu o zoni zabrane letenja, ARBiH je otvarala vatru prema srpskim linijama i kretala se kroz ‘zaštićenu zonu’, 28. divizija nastavila se naoružavati, a ARBiH je prisvojila barem jedan dio [[humanitarna pomoć|humanitarne pomoći]] koja je stizala u enklavu. Srbima se činilo da bosanske snage u Srebrenici koriste ‘zaštićenu zonu’ kao prikladnu bazu za pokretanje ofenziva protiv VRS-a, a da UNPROFOR ništa ne čini kako bi to spriječio. General Halilović je priznao da su bosanski helikopteri letjeli i time kršili zabranu letenja, te da je on osobno poslao osam helikoptera s municijom za 28. diviziju. U [[moral]]nom smislu on to nije shvaćao kao kršenje sporazuma o ‘zaštićenoj zoni’, s obzirom na to da su Bošnjaci od početka bili iznimno loše opskrbljeni oružjem.

=== Početak 1995.: u srebreničkoj ‘zaštićenoj zoni’ stanje se pogoršava ===

Početkom [[1995.]] godine do enklave je uspijevalo stići sve manje konvoja sa zalihama. Vojnici Nizozemskog bataljuna koji su stigli u siječnju 1995. vidjeli su kako se situacija tokom mjeseci nakon njihovog dolaska rapidno pogoršava. Već siromašni izvori opskrbe civilnog stanovništva još su se više smanjili, pa su čak i zalihe hrane, lijekova, goriva i municije snaga UN-a postale kritično oskudne. Na kraju su mirotvorne snage imale toliko malo goriva da su bile prisiljene enklavom patrolirati pješice. Vojnicima Nizozemskog bataljona, koji su radi dopusta napustili to područje, nije bilo dopušteno da se vrate te je njihov broj sa 600 opao na 400 ljudi.

Od srpske vojske stizali su i drugi zloslutni znakovi. U ožujku i travnju nizozemski vojnici primijetili su jačanje srpskih snaga u blizini dvije promatračke točke, OP Romeo i OP Quebec. Činilo se da su novopridošli srpski vojnici opremljeniji i discipliniraniji. Jedan od komandanata bosanskih snaga rekao je jednom vojniku Nizozemskog bataljuna da Srbi imaju u planu zauzeti te dvije promatračke točke.

=== Proljeće 1995.: Srbi planiraju napad na srebreničku ‘zaštićenu zonu’ ===
[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|mini|120 px|Radovan Karadžić]]

U ožujku 1995. godine [[Radovan Karadžić]], predsjednik Republike Srpske (RS), reagirajući na pritisak međunarodne zajednice da se okonča [[rat]] i na tekuće napore da se pregovorima postigne [[mir]]ovni sporazum, izdao je direktivu VRS-u u vezi s dugoročnom strategijom snaga VRS-a u enklavi. U toj direktivi, poznatoj pod nazivom «Direktiva 7», konkretno se navodi da VRS treba:

{{citat2|[...] izvršiti potpuno fizičko odvajanje Srebrenice od Žepe, čime sprečiti i pojedinačno komuniciranje između ovih enklava. Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uvjete totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života meštana u Srebrenici.|15px|15px|Radovan Karadžić|Direktiva 7}}

Točno kao što je i bilo predviđeno tom direktivom, sredinom 1995. godine humanitarna je situacija za bosansko-muslimanske civile i vojno osoblje u enklavi postala [[katastrofa]]lna. Početkom srpnja 1995. godine iz niza izvještaja 28. divizije vidi se kako su snage ABiH u enklavi hitno tražile deblokadu koridora za humanitarnu pomoć i kako su, kada to nije uspjelo, civili počeli umirati od [[glad]]i.

=== Razdoblje od [[6. srpnja|6.]] do [[11. srpnja]] 1995.: zauzimanje Srebrenice ===

Ofanziva VRS-a na Srebrenicu i Žepu, pod nazivom Operacija Krivaja 95 i Stupčanica 95, započela je 6. srpnja 1995. Sljedećih dana, pet promatračkih točaka UNPROFOR-a u [[jug|južnom]] dijelu enklave padaju jedna za drugom zbog napredovanja snaga bosanskih Srba. Neki od nizozemskih vojnika povukli su se u enklavu nakon što su njihovi položaji bili napadnuti, dok su se posade drugih promatračkih točaka predale bosanskim Srbima. Istovremeno su se obrambene snage ABiH našle pod teškom vatrom i bile potisnute natrag prema gradu.

Ujutro [[10. srpnja]] 1995. godine situacija u samoj Srebrenici bila je napeta. Stanovnici, od kojih su neki bili naoružani, preplavili su ulice grada. Pukovnik Karremans slao je hitne zahtjeve kojima je tražio zračnu podršku [[NATO]]-a radi obrane grada, no nikakva pomoć nije stigla do otprilike 14:30 sati 11. srpnja 1995. godine, kada je NATO bombardirao tenkove VRS-a koji su se primicali gradu. [[Zrakoplov]]i NATO-a pokušali su bombardirati i artiljerijske položaje VRS-a iznad grada, no tu su operaciju morali prekinuti zbog slabe vidljivosti. Planovi NATO-a da nastavi sa zračnim napadima odbačeni su nakon što je VRS zaprijetio da će ubiti nizozemske vojnike koji su se nalazili u zarobljeništvu VRS-a, te da će granatirati bazu UN-a u Potočarima, izvan grada, kao i okolna područja, na koja je pobjeglo 20.000 do 30.000 civila. &lt;!--  ??? [138] --&gt;

== Masakr ==

=== Masa ljudi u Potočarima ===
Suočeni s činjenicom da je Srebrenica pala pod kontrolu srpskih snaga, tisuće je bošnjačkih stanovnika Srebrenice pobjeglo u Potočare kako bi potražili zaštitu u bazi UN-a. Do večeri 11. srpnja 1995. godine u Potočarima se okupilo između 20.000 i 25.000 bošnjačkih izbjeglica. Njih nekoliko tisuća nahrupilo je u samu bazu UN-a, dok su se drugi smjestili po obližnjim tvornicama i poljima. Iako su tamo velikom većinom bili okupljeni [[žena|žene]], [[djeca]], starci i [[invalid]]i, &lt;!--   ???[143] --&gt;svjedoci su procijenili da se u samoj bazi UN-a nalazilo najmanje 300 [[muškarac]]a, dok ih je u masi izvan baze bilo između 600 i 900.

Uvjeti u Potočarima bili su nehumani. Bilo je vrlo malo hrane i vode, a srpanjske vrućine su bile nesnosne. Jedan od časnika Nizozemskog bataljuna opisao je situaciju na sljedeći način:
 
{{citat2|Bili su u stanju panike, bili su [[strah|uplašeni]] i gurali su se prema vojnicima, mojim vojnicima, vojnicima UN-a koji su ih pokušavali smiriti. Ljudi koji bi pali, bili su pregaženi. Situacija je bila kaotična.|15px|15px|Pripadnik Nizozemskog bataljuna}}

==== Dana [[12. srpnja|12.]] i [[13. srpnja]]: zločini u Potočarima ====
Kako je prolazio dan 12. srpnja 1995. godine, ionako teški fizički uvjeti postali su još gori zbog aktivne kampanje terora, koja je povećala paniku stanovništva, tako da su svi izbezumljeno željeli otići. Izbjeglice u bazi vidjele su srpske vojnike kako pale kuće i stogove sijena. Dana 12. srpnja poslijepodne srpski su se vojnici umiješali u masu. Jedan se svjedok sjeća kako je čuo vojnike da psuju bosanske [[Islam|muslimane]] i govore im da odu, da će biti poklani, da je to srpska zemlja. Došlo je do ubojstava.

U kasnim jutarnjim satima 12. srpnja jedan je svjedok vidio hrpu od 20 do 30 tijela nagomilanih iza zgrade «Transporta» u Potočarima, uz neki [[stroj]] nalik na [[traktor]]. Drugi je svjedok izjavio da je 12. srpnja oko podneva vidio jednog vojnika kako je nožem ubio dijete usred gomile [[prognanik]]a. Izjavio je također da je iza tvornice [[cink]]a vidio srpske vojnike kako ubijaju više od stotinu bošnjačkih muškaraca i potom tovare njihova tijela na [[kamion]].

Kako se smračilo, teror se pojačao. Krici, puščana paljba i drugi zastrašujući zvuci mogli su se čuti tokom cijele noći i nitko nije mogao spavati. Vojnici su izvlačili ljude iz gomile i odvodili ih. Neki bi se vratili, a neki ne. Jedan je svjedok ispričao da su te noći odveli trojicu braće, od kojih je jedan bio tek dijete, dok su ostali bili [[adolescencija|adolescenti]]. Kada ih je majka krenula tražiti, našla ih je zaklane.

Te noći je bolničar Nizozemskog bataljuna naletio na dvojicu srpskih vojnika koji su [[silovanje|silovali]] jednu mladu ženu:

{{citat2|Vidjeli smo dvojicu srpskih vojnika, od kojih je jedan čuvao stražu, a drugi je, skinutih hlača, ležao na jednoj djevojci. Vidjeli smo da djevojka leži na tlu, na nekoj vrsti dušeka. Na dušeku je bilo [[krv]]i, čak je i ona bila pokrivena krvlju. Na nogama je imala [[modrica|modrice]]. I po nogama joj je tekla krv. Bila je u potpunom [[šok]]u. Bila je potpuno izbezumljena.|15px|15px|Pripadnik Nizozemskog bataljuna}}

Tijekom noći i rano idućeg jutra mnoštvom su se proširile priče o silovanjima i [[ubojstvo|ubojstvima]], pa je u [[Sabirni logor|logoru]] zavladao još veći strah.

==== Odvajanje bošnjačkih muškaraca u Potočarima ====
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Massacre Victim 2 - Potocari 2007.jpg|right|thumb|170px|Ekshumacija ostataka žrtava u Srebrenici]]

Od jutra 12. srpnja srpske su snage počele izdvajati muškarce od ostalih izbjeglica u Potočarima i zadržavati ih na zasebnim mjestima. Jedan svjedok iz Nizozemskog bataljuna vidio je kako muškarce odvode na jednu lokaciju ispred tvornice cinka i potom kako ih iste večeri odvoze kamionom. Nadalje, kada su se bošnjačke izbjeglice počele ukrcavati u [[autobus]]e, srpski su vojnici sustavno izdvajali vojno sposobne muškarce koji su se u gužvi pokušavali ukrcati. Ponekad bi zadržali i mlađe i starije muškarce. Ti su ljudi odvođeni u zgradu u Potočarima poznatu kao «bijela kuća». Već je uvečer 12. srpnja major Robert Franken, zapovjednik Nizozemskog bataljuna, čuo da muškarci ne pristižu zajedno sa ženama i djecom na odredište u [[Kladanj|Kladnju]].

Dana 13. srpnja vojnici Nizozemskog bataljona primijetili su jasne znake da Srbi ubijaju neke od izdvojenih bošnjačkih muškaraca. Tako je, na primjer, vodnik David Vaasen vidio dvojicu vojnika kako jednog čovjeka odvode iza «bijele kuće». Čuo je potom hitac i vidio kako se ta dvojica vojnika vraćaju sami. Jedan drugi časnik Nizozemskog bataljuna vidio je srpske vojnike kako jednog nenaoružanog čovjeka ubijaju hicem u glavu. Čuo je i 20-40 hitaca iz [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] na sat tokom cijelog poslijepodneva. Kada su nizozemski vojnici pukovniku Josephu Kingoriju, vojnom promatraču Ujedinjenih naroda ([[UNMO]]) na području Srebrenice, rekli da odvode muškarce iza «bijele kuće» i da se ti muškarci više ne vraćaju, pukovnik Kingori se tamo uputio da bi ispitao što se događa. Kako se približavao tom mjestu, začuo je pucnje, no srpski su ga vojnici zaustavili prije no što je mogao ustanoviti što se događa.

=== Kolona bošnjačkih muškaraca ===
{{glavni|Zbjeg iz Srebrenice}}
Kako je situacija u Potočarima uvečer 11. srpnja postajala sve kritičnija, među Bošnjacima se proširio glas da se vojno sposobni muškarci trebaju povući u [[šuma|šumu]], organizirati kolonu zajedno s pripadnicima 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine i pokušati se probiti prema teritoriju na [[sjever]]u, pod kontrolom bosanskih [[vlast]]i. Oko 22h uvečer 11. srpnja «komanda divizije» je zajedno s bošnjačkim općinskim vlastima Srebrenice donijela odluku da se organizira [[zbjeg iz Srebrenice|kolona]]. Mlađi muškarci bojali su se da će ih ubiti ako padnu u srpske ruke u Potočarima i vjerovali da su im šanse veće ako kroz šume pokušaju pobjeći do [[Tuzla|Tuzle]].

Kolona se okupila u blizini sela [[Jaglići]] i [[Šušnjari]] i počela se kretati prema sjeveru. Svjedoci su procijenili da se u koloni povlačilo između 10 000 i 15 000 ljudi. Oko trećina muškaraca u koloni bili su bosanski vojnici iz 28. divizije, iako nisu svi vojnici bili naoružani.&lt;ref name=&quot;Čekić&quot;&gt;(boš.) [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=34727 Bosnjaci.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812210012/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=34727 |date=12. kolovoza 2016. }} Smail Čekić: ''Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici'', 8. srpnja 2009. (pristupljeno 22. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Oko ponoći 11. srpnja kolona se počela kretati duž poteza [[Konjević Polje]]-[[Bratunac]]. Dana 12. srpnja srpske su snage pokrenule topnički napad na kolonu koja je prelazila [[asfalt]]nu [[cesta|cestu]] na području između Konjević Polja i [[Nova Kasaba|Nove Kasabe]], na putu prema Tuzli. Samo otprilike jedna trećina muškarca uspješno je prešla asfaltnu cestu i kolona je razbijena u dva dijela. Cijeli dan i noć ostatak je kolone bio izložen jakoj vatri i granatiranju. Ljudi sa začelja kolone koji su preživjeli te patnje opisali su tu akciju kao «[[lov]] na ljude».

[[Datoteka:Map 61 - Bosnia - Srebrenica &amp; Zepa, July 1995.jpg|right|thumb|270px|Zemljovid operacija oko Srebrenice u srpnju 1995.]]

Muškarci Bošnjaci, koji su u Potočarima odvojeni od žena, djece i staraca (čiji broj je iznosio otprilike 1.000), prebačeni su u Bratunac, kamo su kasnije dovedeni bošnjački muškarci zarobljeni u koloni. Tisuće zarobljenih Bošnjaka, koji su u zarobljeništvo dospjeli nakon zauzimanja Srebrenice, pogubljeni su gotovo do posljednjeg čovjeka. Neke su ubijali vojnici koji su ih zarobili, pojedinačno ili u malim grupama, a neki su ubijeni na mjestima na kojima su bili privremeno zarobljeni. Međutim, većina njih pobijena je u pažljivo isplaniranim masovnim [[egzekucija]]ma, počevši od 13. srpnja, i to na području odmah sjeverno od Srebrenice.

Većina masovnih egzekucija odvijala se prema točno utvrđenom obrascu. Muškarce su prvo odvodili u prazne [[škola|škole]] ili skladišta. Nakon što bi ih tamo držali nekoliko sati, ukrcali bi ih u autobuse ili kamione, odveli na neko drugo mjesto i tamo ih pogubili. Polja na kojima su vršene egzekucije obično su se nalazila na osami. Zarobljenici su bili nenaoružani, no u mnogim slučajevima poduzete su mjere da se otpor svede na minimum, tako što su zarobljenicima stavljali poveze na [[oči]], ruke vezali na leđima ili skidali cipele. Kada bi stigli na mjesta egzekucije, ljude su u malim grupama iskrcavali s kamiona, postrojavali ih i strijeljali. One koji su preživjeli prve rafale iz vatrenog oružja ubijali bi pojedinačnim hicem, no katkada su ih prethodno ostavljali da neko vrijeme pate.

=== Plan pogubljenja bošnjačkih muškaraca iz Srebrenice ===

Napravljen je koordinirani plan da se zarobe svi vojno sposobni bošnjački muškarci. Među zarobljenima našli su se, ustvari, i mnogi dječaci znatno mlađi od te dobi i muškarci koji su bili nekoliko godina stariji, a koji su ostali u enklavi nakon zauzimanja Srebrenice. Ti su se muškarci i dječaci našli na udaru bez obzira na to jesu li odlučili pobjeći u Potočare ili pridružiti se koloni Bošnjaka.

Iako su Srbi duže vrijeme bili optuženi za [[masakr]], priznanja od strane srpskih vlasti nije bilo sve do srpnja [[2004.]] godine, kada su srpske vlasti priznale da su njihove sigurnosne snage izvršile pokolj. Komisija za Srebrenicu Republike Srpske u svom je finalnom izvještaju priznala da je ubojstvo više od 7.800 bošnjačkih muškaraca i dječaka bilo planirano. Komisija je ustanovila da je više od 7.800 ljudi ubijeno nakon što su skupljena 34 popisa s imenima žrtava.

=== Masovne egzekucije ===

Obimno planiranje i koordinacija na visokoj razini, bez čega ne bi u nekoliko dana bilo moguće pobiti tisuće ljudi, očigledni su i iz najšturijeg opisa razmjera i [[metoda|metodičnosti]] kojom su se egzekucije izvršavale.

==== Dana 13. srpnja ujutro: egzekucije na Jadru ====
Jedna egzekucija manjih razmjera izvršena je na rijeci [[Jadar]] 13. srpnja. Sedamnaest je muškaraca odvezeno na mjesto na obali Jadra. Muškarce su ondje postrojili i strijeljali. Jedan svjedok, koga je metak pogodio u kuk, skočio je u rijeku i uspio pobjeći.

==== Dana 13. srpnja poslijepodne: egzekucije u Cerskoj dolini ====
Prva velika egzekucija dogodila se poslijepodne 13. srpnja 1995. godine. Između 1.000 i 1.500 bošnjačkih muškaraca iz kolone – koji su bježali kroz šumu i 13. srpnja poslijepodne bili zarobljeni i zatočeni na poljani kod Sandića – odvedeno je autobusima ili pješice u skladište u [[Kravica|Kravici]]. Oko 18.00h, kad se skladište napunilo, vojnici su počeli unutra ubacivati ručne [[bomba|bombe]] i pucati u ljude nagurane u skladištu. Jedan od preživjelih prisjeća se:

{{citat2|Odjednom, u skladištu je nastala velika pucnjava, a mi nismo znali odakle dolazi. Bilo je pušaka, ručnih bombi, rafala; u skladištu se tako zamračilo da ništa nismo mogli vidjeti. Ljudi su počeli jaukati, vikati, zapomagati. Onda bi nastalo zatišje, pa bi onda odjednom sve počelo iznova. I tako su oni nastavili pucati sve dok nije pala noć.|15px|15px|''Svjedočanstvo preživjeloga''}}&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;/&gt;

Stražari raspoređeni oko zgrade ubijali su zatvorenike koji su pokušavali pobjeći kroz prozore. Kad je pucnjava prestala, skladište je bilo puno leševa.

[[DNK#DNK i kriminal|Analiza DNK]] kose, krvi i ostataka eksplozivnih materijala sakupljenih u skladištu Kravica jaki su [[dokaz]]i da se ondje ubijalo. Na zidovima i podu zgrade vještaci su pronašli tragove hitaca, ostatke [[eksploziv]]nog materijala, metaka i čahura, kao i ostatke ljudske krvi, [[kosti]]ju i tkiva.
Forenzički dokazi koje je predočio tužitelj upućuju na vezu između skladišta u Kravici, primarne [[masovna grobnica|masovne grobnice]] poznate kao Glogova 2 i sekundarne grobnice poznate pod nazivom Zeleni Jadar 5.

==== Dana 13. i [[14. srpnja]]: Tišća ====
Autobusi pretrpani bošnjačkim ženama, djecom i starcima na putu iz Potočara u Kladanj bili su zaustavljeni u [[Tišća|Tišći]] i pretraženi, a bošnjački muškarci koji su u njima zatečeni iskrcani su iz autobusa.

Svjedočenje otkriva da je u Tišći izvršena vrlo organizirana operacija. Jednog su svjedoka u predmetu Krstić s te kontrolne točke odveli u obližnju školu, gdje se već nalazio stanovit broj drugih zarobljenika. Jedan je časnik dao uputstva vojniku koji je svjedoka sprovodio u obližnju školu. Čini se da je u školi bio jedan vojnik koji je prenosio i primao naređenja putem poljskog [[telefon]]a. Negdje oko ponoći, svjedoka su zajedno s još 22 muškarca ukrcali u kamion, s rukama vezanim na leđima. U jednom je trenutku kamion stao, a vojnik, koji se tamo nalazio, rekao je: «Ne ovamo. Odvezi ih gore, tamo gdje su već odvozili ljude.» Kamion je došao do druge točke, a vojnici su stali oko stražnjeg dijela kamiona i počeli pucati u zarobljenike.

==== Dana 14. srpnja: zatočenje u školi u Grbavcima i stratište u Orahovcu ====
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|Ratko Mladić]]

Velika skupina zatvorenika koje su preko noći držali u Bratuncu odvezena je rano ujutro 14. srpnja konvojem od 30 autobusa u školu u Grbavcima kod Orahovca. &lt;!--  ???[600] --&gt;Kad su stigli, školska je [[gimnastika|gimnastička]] dvorana već bila napola puna zarobljenicima koji su pristizali od ranih jutarnjih sati,&lt;!--  [601] --&gt; da bi se za nekoliko sati zgrada potpuno napunila. Preživjeli procjenjuju da je tamo bilo između 2.000 i 2.500 ljudi, među kojima je bilo i vrlo mladih i vrlo starih, iako je optužba u predmetu Krstić sugerirala kako je to možda pretjerana procjena i kako je vjerojatnije da je na toj lokaciji bilo oko 1.000 zarobljenika. U jednom je trenutku, prema sjećanju jednog svjedoka, došao general Mladić i ljudima rekao: «Eto, vaša vlada vas ne želi pa se ja moram za vas pobrinuti».

Nakon što su ih u gimnastičkoj sali držali nekoliko sati, muškarce su toga poslijepodneva u manjim grupama odvodili na stratišta. Na odlasku iz gimnastičke sale, svaki je zatvorenik dobio povez za oči i nešto vode. Zatvorenike su zatim kamionima odvozili na stratišta udaljena manje od jednog kilometra. Muškarce bi postrojili i pucali im u leđa. One koji su preživjeli prvu paljbu ubili bi dodatnim hicem. Korištene su dvije susjedne livade: kad se jedna napunila tijelima, egzekutori su se preselili na drugu. Dok su se vršile egzekucije, kako su izjavili preživjeli, teška je mehanizacija kopala jame. Jedan je svjedok u predmetu Krstić, koji je preživio strijeljanje pretvarajući se da je mrtav, izvijestio da se general Mladić dovezao u [[crvena|crvenom]] [[automobil]]u i promatrao neke od egzekucija.

Forenzički dokazi potkrepljuju ključne momente iskaza preživjelih. [[Fotografija|Fotografije]] snimljene iz zraka pokazuju da je [[tlo]] u Orahovcu bilo prekopavano između [[5. srpnja|5.]] i [[27. srpnja]], a zatim ponovo između [[7. rujna|7.]] i [[27. rujna]] 1995. godine. U tom su području otkrivene dvije primarne masovne grobnice, koje su istražitelji nazvali ''Lažete 1'' i ''Lažete 2''. Grobni lokalitet Lažete 1 Tužilaštvo Haškog tribunala ekshumiralo je između 13. srpnja i [[3. kolovoza]] [[2000.]] godine. Svi od 130 nađenih pojedinaca za koje se [[spol]] mogao utvrditi bili su muškarci. U grobnici je nađeno 138 poveza za oči. Tokom ekshumacija na tom je lokalitetu nađen identifikacijski materijal dvadeset i tri osobe registrirane kao nestale nakon pada Srebrenice. Grobni lokalitet Lažete 2 djelomično je ekshumirao zajednički tim Tužilaštva i organizacije «Liječnici za ljudska prava», između [[19. kolovoza]] i [[9. rujna]] [[1996.]] godine, a čitava je ekshumacija završena 2000. godine. Sve 243 žrtve iz Lažeta 2 bili su muškarci, a vještaci su ustanovili da je golema većina umrla od ozljeda nanesenih vatrenim oružjem. Osim toga, nađeno je 147 poveza za oči. Noge jedne žrtve bile su sputane platnenom vrećom. Forenzičke analize uzoraka tla i [[pelud]]i, poveza za oči, [[ligatura]], čahura i zračnih snimaka iskopanih i naknadno prekopanih grobnica po datumima pokazale su, nadalje, da su tijela iz grobnica u Lažetama 1 i Lažetama 2 bila uklonjena i ponovo ukopana u sekundarne grobnice na lokalitetima nazvanim ''Cesta za Hodžiće 3'', ''4'' i ''5''. Zračne snimke pokazuju da su te sekundarne grobnice nastale između 7. rujna i [[2. listopada]] 1995. godine, a Tužilaštvo ih je sve ekshumiralo [[1998.]] godine.

==== Dana 14. i [[16. srpnja]]: zatočenje u školi u Pilici, stratište na Vojnoj ekonomiji Branjevo ====
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Exhumed Grave of Victims - Potocari 2007.jpg|right|thumb|230px|Masovna grobnica u [[Potočari]]ma, 2007.]]

Dana 14. srpnja, u školu u selu [[Pilica]], sjeverno od [[Zvornik]]a, autobusima je prevezeno još zarobljenika. Kao i u drugim objektima zatočenja, ni ovdje nije bilo hrane ni vode te je veći broj muškaraca [[smrt|umro]] od vrućine i [[dehidracija|dehidracije]] u gimnastičkoj dvorani škole. Ljude su u školi u Pilici držali dvije noći. Dana 16. srpnja, prema sada već poznatom obrascu, ljude su prozvali da izađu iz škole i ukrcali su ih u autobuse s rukama vezanim na leđima. Zatim su ih odvezli na Vojnu ekonomiju Branjevo gdje su ih postrojavali u grupe od 10 osoba te strijeljali.

[[Dražen Erdemović]], pred Haaškim sudom osuđen na 5 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, bio je pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS-a (prištapske jedinice Glavnog štaba) i sudjelovao je u masovnoj egzekuciji. Erdemović, koji je za vrijeme istrage i suđenja opetovano izražavao žaljenje zbog zločina koje je počinio, svjedočio je za optužbu u predmetu [[Radislav Krstić|Krstić]] i u svom je iskazu spomenuo i sljedeće:

{{citat2|Ljudima ispred nas je naređeno da se okrenu leđima prema nama. Nakon što su nam okrenuli leđa, mi smo u njih pucali. Izdana nam je naredba da pucamo.|15px|15px|Dražen Erdemović}}
Erdemović je rekao da su sve žrtve osim jedne nosile civilnu odjeću i da, uz iznimku jedne osobe koja je pokušala pobjeći, prije strijeljanja nitko nije pružio nikakav otpor. U nekim su slučajevima egzekutori bili naročito okrutni. Kada bi koji od vojnika prepoznao nekoga iz Srebrenice, toga bi [[čovjek]]a tukli i ponižavali prije nego što bi ga ubili. Erdemović je svoje kolege vojnike morao nagovarati da za strijeljanje prestanu koristiti [[mitraljez]]e: iako su mitraljezi zarobljenicima nanosili smrtne ozljede, smrt nije nastupala odmah pa su tako njihove muke bivale produžene.

Erdemović je posvjedočio da je 16. srpnja 1995. godine oko 15.00 sati, nakon što su završili s egzekucijom zarobljenika na Vojnoj ekonomiji Branjevo, njemu i ostalim vojnicima iz 10. diverzantskog odreda rečeno da grupa od 500 zarobljenih bosanskih muslimana iz Srebrenice pokušava pobjeći iz obližnjeg društvenog doma. Erdemović i ostali pripadnici njegove jedinice odbili su sudjelovati u daljnjem ubijanju. Tada im je rečeno da dođu na sastanak s potpukovnikom u kafić u Pilici. Erdemović i ostali vojnici otišli su u kafić kako se od njih tražilo, a dok su čekali, čuli su pucnjavu i detonacije ručnih bombi. Buka je trajala otprilike 15-20 minuta, nakon čega je jedan vojnik iz Bratunca ušao u kafić i prisutne obavijestio da je «sve gotovo».

Toga je dana na tom stratištu ubijeno između 1.000 i 1.200 ljudi.

Na fotografijama područja oko Vojne ekonomije Branjevo snimljenima iz zraka 17. srpnja 1995. vidi se velik broj leševa u polju pored Vojne ekonomije, kao i tragovi rovokopača koji je pokupio leševe iz polja.

Pronalaženje žrtava na području Srebrenice, često u masovnim grobnicama, njihova ekshumacija i identifikacija traje relativno sporo. Do [[2002.]] godine ekshumirano je 5.000 tijela, a identificirano ih je 200. Od tada je broj ekshumiranih tijela porastao na 6.000, a identificiranih na oko 2.000 (podatci iz [[2005.]] godine).

== Prekopavanja grobnica ==
[[Sudska medicina|Forenzički]] dokazi pokazuju da su početkom jeseni 1995. godine, srpske snage napravile značajan napor da se prikriju masovna pogubljenja tako što su premještali primarne grobnice u udaljene sekundarne grobnice. Forenzički dokazi također pokazuju da su u periodu od nekoliko tjedana u rujnu i početkom listopada 1995. godine srpske snage iskopale mnoge primarne grobnice i premjestile tijela u udaljene sekundarne grobnice. Forenzičke su analize uspjele povezati određene primarne i sekundarne grobnice:

**Branjevo vojna baza i Cancari put 12
**Petkovići brana i Liplje 2
**Orahovac (Lažete 2) i Hodžići put 5
**Orahovac (Lažete 1) i Hodžići put 3 i 4
**Glogova i Zeleni Jadar 5
**Kozluk i Cancari put 3

Dokazi o prekopavanjima pokazuju značajan napor da se leševi iz primarnih grobnica sakriju, što je nesumnjivo uzrokovano velikim međunarodnim pritiskom koji je uslijedio nakon pada Srebrenice. Takve ekstremne mjere ne bi bile neophodne da je većina ljudi (pokopanih u primarnim grobnicama) poginula u borbama.

== Epilog i nedavni događaji ==
[[Datoteka:Independent.jpg|mini|lijevo|Naslovna stranica engleskog ''Independenta'': «UN dopustio da 8.000 ljudi pogine u Bosni»]]

Vijesti o masakru prvi put su se pojavile u svjetskim [[mediji]]ma u kolovozu 1995. godine. Dana [[10. kolovoza]] Sjedinjene Američke Države objavile su satelitske fotografije koje su prikazale moguće masovne grobnice nedaleko od sela Nova Kasaba. Na temelju toga američki je izvjestitelj David Rohde posjetio sjeveroistočnu Bosnu i istražio slučaj na licu mjesta. Dana [[18. kolovoza]] Rohde je objavio u dnevnom listu «Christian Science Monitor» značajne vijesti i priče u kojima je iznio dokaze da se u srebreničkoj oblasti dogodio masakr velikih proporcija. Svjetski su mediji objavili da se veliki masakr nad Bošnjacima dogodio nakon što su srpske snage okupirale UN-ovu zaštićenu zonu i da UN-ovi promatrači nisu učinili ništa da to spriječe.

Godine 1996. su Ratko Mladić i Radovan Karadžić, vojni i politički vođe Srba, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju optuženi za zločin genocida, [[zločin protiv čovječnosti]], te kršenje [[zakon]]a o običajima ratovanja. Radislavu Krstiću, najvišem časniku srpske vojske u Haaškom sudu, suđeno je 2000. godine za zločin genocida u Srebrenici. Godine 1995. Krstić je rukovodio napadom na Srebrenicu, zajedno s generalom Mladićem. U kolovozu [[2001.]] godine Radislav Krstić je osuđen po optužbi za zločin genocida i dobio je 46 godina [[zatvor]]ske kazne.

Nakon dugotrajne rasprave o pokolju u Srebrenici, u travnju [[2002.]] godine, nizozemska je vlada (drugi kabinet [[Wim Kok|Wima Koka]]) odlučila podnijeti kolektivnu [[ostavka|ostavku]], nakon službene istrage i izvješća kojeg je načinio [[Nederlands Instituut voor Oorlogsdocumentatie]].

''[[The Enclave]]'', trodijelna [[Televizija|televizijska]] serija bazirana na događajima u Srebrenici, prikazana je 1995. godine na nizozemskoj televiziji ''Nederlandse Publieke Omroep''. Potom je napravljen i film, koji je obuhvatio navedene dijelove serije.

U ožujku [[2003.]] godine izgrađen je Memorijalni cenatar u Potočarima, a otvorio ga je [[Bill Clinton]]. Prvih 600 identificiranih žrtava pokolja pokopano je [[31. ožujka]], dok je još 118 pokopano [[11. srpnja]] iste godine, na osmu godišnjicu pokolja. Na devetu godišnjicu pokolja, 11. srpnja [[2004.]] godine, ukopano je još 338 identificiranih žrtava.

'''Istraživačko dokumentacijski centar''' objavio je da je 7.711 osoba nestalo ili poginulo tijekom tog razdoblja.&lt;ref name=&quot;IDC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs |title=IDC: victim statistics |accessdate=2010-07-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203232759/http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs |archivedate=2010-12-03}}&lt;/ref&gt; Godine 2004. Visoki predstavnik međunarodne zajednice [[Paddy Ashdown]] prinudio je Vladu Republike Srpske da osnuje Komisiju za istragu događaja u Srebrenici. Komisija je u listopadu 2004. godine objavila izvješće u kojemu je potvrdila da je s područja Srebrenice nestalo ili poginulo 8.373 osoba (od toga su 7.793 osobe ubijene između 10. i 19. srpnja 1995. godine, a ostale nakon tog razdoblja), od čega je 500-injak bilo mlađe od 18 godina (tj. 1 od 16 žrtava) a popis uključuje i nekoliko desetaka žena i djevojčica.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Victims of the Srebrenica Massacre, The Polynational War Memorial, 1. kolovoza 2009. - [http://www.war-memorial.net/Victims-of-the-Srebrenica-Massacre-1.171]&lt;/ref&gt;
 
[[Datoteka:Srebrenica massacre memorial wall of names 2009 4.jpg|right|thumb|230px|Memorijalni centar u [[Potočari]]ma s imenima žrtava Srebrenice]]

Srpska strana osporavala je nalaze Komisije, tvrdeći da je Komisija radila pod pritiskom Visokog predstavnika. Međutim, [[Dragan Čavić]], [[predsjednik]] Republike Srpske, preko televizije je rekao da su srpske snage pobile nekoliko tisuća civila u Srebrenici, kršeći [[međunarodno pravo]]. Istaknuo je da je Srebrenica crno poglavlje [[Povijest Srbije|srpske povijesti]].&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 Otvaranje najmračnije stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120229163349/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 |date=29. veljače 2012. }}&lt;/ref&gt;

Dana [[10. studenoga]] 2004. godine Vlada Republike Srpske objavila je službenu ispriku, nakon što je srpska vlada razmotrila izvještaj Komisije. Vlada Republike Srpske je priopćila:

{{citat2|Izvještaj jasno pokazuje da su ogromni zločini počinjeni u regiji Srebrenice, srpnja 1995.|15px|15px|''Iz službene isprike Vlade Republike Srpske}}&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=1147&amp;reportid=166 &quot;Bosnian Serbs issue apology for massacre&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607144917/http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=1147&amp;reportid=166 |date=7. lipnja 2011. }} Associated Press, 11. studenogar 2004.&lt;/ref&gt;
Tri mjeseca kasnije, [[18. siječnja]] 2005. godine, dvojica su srpskih časnika – [[Vidoje Blagojević]] i [[Dragan Jokić]] – osuđeni i poslani u zatvor zbog sudjelovanja u srebreničkom pokolju.

Sredinom 2005. godine sarajevski je fotograf Tarik Samarah u suradnji s novoosnovanom [[nevladina organizacija|nevladinom organizacijom]] ''Inicijativa mladih za ljudska prava'' širom Beograda postavio 27 velikih reklaminih panoa u sjećanje na srebrenički pokolj. Panoi su izazvali veliku kontroverzu i mnogi su bili uništeni porukama na kojima je pisalo &quot;[[Nož]], žica, Srebrenica,&quot; &quot;Biće repriza,&quot; i &quot;Ratko Mladić&quot;.

Dana 11. srpnja 2005. godine navršilo se 10 godina od pokolja u Srebrenici. Komemorativnoj ceremoniji u Potočarima prisustvovalo je oko 50.000 ljudi i preko 40 državnih delegacija. Tog je dana pokopano još 610 identificiranih žrtava. Srpski predsjednik [[Boris Tadić]] također je prisustvovao komemoraciji, odao je počast i poklonio se pred [[tabut]]ima žrtava. Tadićevo je prisustvo izazvalo ogorčenje među srpskim ultranacionalistima, ali ga je pozdravila međunarodna zajednica. Francuski, nizozemski i britanski [[ministar|ministri]] također su bili prisutni, kao i [[Richard Holbrook]], bivši američki predstavnik za [[Balkan]]. Britanski tajnik vanjskih poslova [[Jack Straw]] ispričao se u ime međunarodne zajednice rekavši: «sramota je međunarodne zajednice da se ovakvo zlo dogodilo ispred našeg nosa, a da nismo učinili ništa».

Do danas je nastavljeno otkopavanje masovnih grobnica. Žrtve se s počastima [[pokop|pokapaju]], što za obiteljima poginulih daje osjećaj epiloga.

== Uloga Srbije ==
Dana [[2. srpnja]] 2005. godine pojavila se video-snimka [[zlostavljanje|zlostavljanja]] i egzekucije četvorice dječaka i dvojice mladića, žrtava srebreničkog pokolja. Dokaz se pojavio na suđenju [[Slobodan Milošević|Miloševiću]] kao svjedočanstvo o umiješanosti pripadnika srpskih [[policija|policijskih]] jedinica u srebreničkom pokolju.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.domovina.net/tribunal/ictytv/050601_milosevic_eng.ram |title=Video snimka |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20050613113637/http://www.domovina.net/tribunal/ictytv/050601_milosevic_eng.ram |archive-date=13. lipnja 2005. |access-date=15. kolovoza 2005.}}&lt;/ref&gt; Video-snimka prikazuje [[svećenik]]a [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] koji blagoslivlja nekoliko vojnika. Potom se vojnici pojavljaju privodeći vezane civile i na kojima se vide tragovi fizičkog [[nasilje|nasilja]]. Ti su civili kasnije identificirani kao četvorica maloljetnika mlađih od 16 godina i dvojica ljudi dvadesetih godina. Dok se voze u kamionu, ležeći svezani na podu kamiona, vojnici ih udaraju nogama u glavu i psuju. Potom je prikazana egzekucija četvorice civila, koji su nakon toga snimljeni kako leže u polju. Zatim se čuje negodovanje snimatelja, koji se žali na ispražnjene [[baterija|baterije]], jer nije u stanju nastaviti snimanje. Vojnici naređuju dvojici civila da u obližnju štalu premjeste leševe tek ubijenih ljudi, nakon čega su i njih dvojica pogubljeni.

Video-snimka je izazvala [[javnost|javno]] zgražanje u Srbiji. U danima nakon njegovog prikazivanja Srpska je vlada vrlo brzo uhvatila neke od bivših vojnika identificiranih na snimci. O događaju su najviše izvještavale [[novine]] ''Danas'' te radio-televizijska stanica B92. Sve relevantne svjetske medijske kuće nekoliko su dana izvještavale i prikazivale snimku strijeljanja Bošnjaka. Prema izvorima bosanskih medija, nekoliko je članova [[obitelj]]i pogubljenih mladića vidjelo pogubljenja svojih najmilijih na televiziji. Ipak, mišljenja su i dalje bila podijeljena i nastupio je velik revizijski odgovor. Novinska je kuća ''Dnevne novosti'' ubrzo nakon prikazivanja videa objavila popis od 3287 Srba navodno ubijenih u Srebrenici i njezinoj okolici, a u to je vrijeme također objavljena i snimka koja prikazuje kako [[mudžahedini]] pogubljuju srpske vojnike. Kasnije se ustanovilo da je riječ o montiranoj snimci, na kojoj se nigdje ne prikazuje pogubljenje srpskog vojnika. Srpska radikalna stranka je javno, na tiskovnoj konferenciji, priznala da je snimka montirana.

U veljači 2010. godine, srbijanska policija je pretražila Mladićev dom u [[Beograd]]u uz pomoć nove opreme: kamere sposobne gledati kroz zid i beton. Otkrili su lažni zid u kojem je otkriveno 18 Mladićevih ratnih dnevnika, bilježnica, 120 zvučnih zapisa, kartice za mobitele te hrpu dokumenata - dokaza o koordinaciji Vojske Republike Srpske i Srbije tijekom rata, naročito vojničke naredbe i opskrba oružjem, vezu koju su do tada obje strane osporavale. Dokumenti su predani Međunarodnom sudu par mjeseci kasnije.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/07/11/world/europe/11mladic.html?_r=1 |title=Data on Balkan Wars Found in Home of Suspect |publisher=[[New York Times]] |author=Marlise Simons |language=engleski |date=2010-07-10 |accessdate=2010-07-11}}&lt;/ref&gt;

=== Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199 ===

Dana [[27. srpnja]] 2005. godine američki je Zastupnički dom usvojio rezoluciju (H. Res 199, koju su predložili kongresnici Christopher Smith i Benjamin Cardin) i na taj način obilježio desetogodišnjicu pokolja u Srebrenici. Rezolucija je usvojena apsolutnom većinom, s 370 glasova ''za'', jednim glasom ''protiv'', dok su 62 glasača bila odsutna.

Rezolucija je višestranačka mjera kojom se obilježavao 11. srpnja 1995. – 2005. desetogodišnjica srebreničkog pokolja u kojemu su srpske snage preko 8000 muškaraca i dječaka detaljno i metodično odvojile od svojih kćeri, majki, sestara i supruga i potom ubile, zakopale u masovne grobnice i onda premjestile u sekundarne grobnice kako bi se prikrio zločin. Srebrenica je pala nakon napada srpskih snaga 11. srpnja 1995. godine. Grad je u to vrijeme bio UN-ova sigurnosna zona i pod zaštitom međunarodne zajednice. Masakr u Srebrenici bio je najgori pokolj u Europi poslije Drugog svjetskog rata.

Rezolucija kaže:&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Christopher Smith [http://chrissmith.house.gov/lawsandresolutions/hres199.htm H.Res. 199], Expressing the Sense of the House of Representatives Regarding the Massacre at Srebrenica in July 1995. Pristupljeno 31. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://thomas.loc.gov/cgi-bin/bdquery/z?d109:SE00134:@@@D&amp;summ2=m&amp; CRS Summary: A resolution expressing the sense of the Senate regarding the massacre at Srebrenica in July 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110072211/http://thomas.loc.gov/cgi-bin/bdquery/z?d109:SE00134:@@@D&amp;summ2=m&amp; |date=10. siječnja 2016. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.opencongress.org/bill/109-sr134/show S.Res.134 A resolution expressing the sense of the Senate regarding the massacre at Srebrenica in July 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090412033138/http://www.opencongress.org/bill/109-sr134/show |date=12. travnja 2009. }}, [http://www.opencongress.org www.opencongress.org]. Pristupljeno 31. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;

{{citat2|Politika [[agresija|agresije]] i etničkog čišćenja koju su implementirale srpske snage u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine s direktnom pomoći vlasti [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] (Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]]), a koja je uzrokovala raseljenje više od 2.000.000 stanovnika i procjenjeno 200.000 žrtava, desetine tisuća silovanih ili na drugi način mučenih i zlostavljanih osoba, dok su nevini civili Sarajeva i drugih urbanih naselja bili neprestano izloženi granatiranju i snajperskim napadima; definirani su kao kriminalni čin genocida po [[definicija|definiciji]] kako navodi članak 2 Konvencije za prevenciju i kažnjavanje genocida, potpisan u [[Pariz]]u [[9. prosinca]] [[1948.]] godine i stavljen u punopravnu snagu [[12. siječnja]] [[1951.]] godine.|15px|15px|''Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199''}}

== Presude ==
{{glavni|Suđenje za genocid u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Front view of the ICTY.jpg|right|thumb|230px|[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]]]

[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa [[Radislav Krstić]] je [[2001.]] godine postao prvi optuženik osuđen za [[genocid]] te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.icty.org/sid/7964 |title=Radislav Krstic Becomes the First Person to be Convicted of Genocide at the ICTY and is Sentenced to 46 Years Imprisonment |language=engleski |publisher=ICTY |date=2001-08-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3638473.stm |title=War crimes case widens 'genocide' |language=engleski |publisher=BBC NEWS |date=2004-04-19}}&lt;/ref&gt; Krstić je bio prvi Europljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon [[Nürnberški proces|Nürnberškog procesa]]&lt;ref name=&quot;ap&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.newsweek.com/id/76749 |title=Crimes Against Humanity |author=Rod Nordland |language=engleski |date=2001-08-13 |publisher=Newsweek |accessdate=2010-04-20}}&lt;/ref&gt;

[[Slobodan Milošević]] je također bio optužen za razne zločine u Bosni, među njima i za Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.

Pukovnik [[Vidoje Blagojević]] je u siječnju 2005. godine proglašen krivim za [[ratni zločin|ratne zločine]] u Srebrenici te je osuđen na zatvorsku kaznu od 18 godina, koja je nakon podignute žalbe smanjena na 15 godina.&lt;ref name=&quot;reverse&quot;&gt;{{eng oznaka}} [http://www.birn.eu.com/en/82/15/2839/ ICTY: Blagojevic Acquitted of Complicity in Genocide] Balkan Investigative Reporting Network&lt;/ref&gt;

[[10. lipnja]] [[2010.]] godine, ICTY je donio presude sedmorici vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za pokolj u Srebrenici i Žepi, u najvećem suđenju te ustanove to tada. Suđenje Popoviću i drugima počelo je [[14. srpnja]] [[2006.]] godine, a iznošenje završnih riječi dovršeno je 15. rujna 2009. godine. Raspravno vijeće zasjedalo je ukupno 425 dana, tijekom kojih je u sudski spis uvršteno više od 5.300 dokaznih predmeta, a saslušano je 315 svjedoka. [[Vujadin Popović]], obavještajni časnik Drinskog korpusa [[Vojska Republike Srpske|Armije Republike Srpske]], i [[Ljubiša Beara]], pukovnik iste vojske, proglašeni su krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubojstva te su osuđeni na doživotne kazne u zatvoru. [[Drago Nikolić]], šef sigurnosti Zvorničke brigade, proglašen je krivim za sudjelovanje i pomaganje u genocidu te je osuđen na 35 godina zatvora. [[Ljubomir Borovčanin]] osuđen je za pomaganje i sudjelovanje u istrebljenju, ubojstvu, progonu i prisilnu deportaciju te je osuđen na kaznu od 17 godina. [[Vinko Pandurević]] dobio je 13, [[Radivoje Miletić]] 19 a [[Milan Gvero]] pet godina zatvorske kazne. &quot;''Opseg i priroda ubilačke operacije, stravičan broj ubojstava, jasna namjera - vidljiva iz dokaza - da se eliminira svaki bosanski musliman koji je uhićen ili koji se predao pokazuje izvan razumne sumnje da je riječ o genocidu''&quot;, objavio je ICTY.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 |title=Seven convicted over 1995 Srebrenica massacre |publisher=CNN |date=2010-06-10 |access-date=11. lipnja 2010. |archive-date=7. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200807113020/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/10283403.stm |title=Life for Bosnian Serbs over genocide at Srebrenica |publisher=BBC |date=2010-06-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/85205/icty-popovic-i-beara-osudeni-na-dozivotni-zatvor-za-genocid-u-srebrenici |title=Popović i Beara osuđeni na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici |publisher=Nacional |date=2010-06-10 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

ICTY je također 2005. godine optužio [[Milorad Trbić|Milorada Trbića]] - između ostalog, da je odgovoran za pogubljenje oko 1.000 Bošnjaka u [[Orahovac|Orahovcu]] u jednom danu, 13. srpnja 1995. godine, te mnoge druge zločine - ali je njegov predmet ustupljen sudu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;popovic et al&quot;&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf |title=“Srebrenica” (IT-05-88/1) Milorad Trbic |publisher=ICTY |date=2009-10-16 |accessdate=2010-07-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.bim.ba/bh/67/10/3220/ |title=Milorad Trbić stigao iz Haaga u Sarajevo |publisher=BIRN |date=2007-07-11 |accessdate=2010-07-08 |archive-date=2. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210902031651/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&amp;channel=000002%2Cbucket093&amp;hl=en&amp;pcsa=false&amp;client=dp-teaminternet09_3ph&amp;r=m&amp;psid=1437517588&amp;type=3&amp;max_radlink_len=40&amp;swp=as-drid-2558334540730768&amp;uiopt=true&amp;oe=UTF-8&amp;ie=UTF-8&amp;fexp=21404%2C17300002%2C17300494%2C17300496%2C17300760%2C17300762%2C17300769%2C17300771%2C17300794%2C17300797%2C17300798%2C17300800%2C17300801%2C17300805&amp;format=r5%7Cs&amp;num=0&amp;output=afd_ads&amp;domain_name=www.bim.ba&amp;v=3&amp;adext=as1%2Csr1&amp;bsl=8&amp;pac=2&amp;u_his=50&amp;u_tz=0&amp;dt=1630552611407&amp;u_w=1600&amp;u_h=1000&amp;biw=1249&amp;bih=50588&amp;psw=1249&amp;psh=782&amp;frm=0&amp;uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&amp;cont=rs&amp;csize=w600h500&amp;inames=master-1&amp;jsv=52140&amp;rurl=http%3A%2F%2Fwww.bim.ba%2Fbh%2F67%2F10%2F3220%2F |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[16. listopada]] [[2009.]] godine prvostupanjskom presudom sud BiH proglasio je Trbića krivim za [[genocid]] i istrebljenje u Srebrenici počinjene u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te ga osudio na dugotrajni zatvor u trajanju od 30 godina.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html |title=Karadzic war crimes trial set for late October |publisher=CNN |date=2009-10-17 |accessdate=2010-07-08 |archive-date=31. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091231152709/http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/22962/ |title=Milorad Trbic Found Guilty of Genocide |publisher=Balkaninsight |date=2009-10-16 |accessdate=2010-07-08}}&lt;/ref&gt;

[[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] počelo se suditi u Haagu 2009. godine a [[Zdravko Tolimir|Zdravku Tolimiru]] [[2010.]] Optuženi general [[Ratko Mladić]] je uhićen 26. svibnja 2011. godine.

Prema presudi po žalbi u predmetu Radislav Krstić: &lt;ref&gt;Krstic Appeal, ICTY, par. 31, page 11. Date: 19 April 2003. | https://www.legal-tools.org/doc/86a108/pdf&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;„Odluka da se ne ubiju žene ili djeca može se objasniti osjetljivošću bosanskih Srba na javno mnijenje. Za razliku od ubijanja zarobljenih vojnika, takva akcija nije se mogla lako držati u tajnosti ili prikriti kao vojna operacija, te je stoga nosila povećan rizik od privlačenja međunarodne osude... Međunarodna pažnja usmjerena na Srebrenicu, u kombinaciji s prisustvom trupa UN-a u tom području, spriječila je članove Glavnog štaba VRS-a koji su osmislili genocidni plan da ga provedu na najdirektniji i najefikasniji način. Ograničeni okolnostima, usvojili su metodu koja bi im omogućila da provedu genocidni plan uz minimiziranje rizika od odmazde.“&lt;/blockquote&gt;

Štoviše, kako je i samo suđenje naglasilo, opis onih koje je ubila VRS kao &quot;muškaraca vojnog uzrasta&quot; sam po sebi je bio &quot;pogrešan naziv&quot; jer su bili uključeni &quot;dječaci i stariji muškarci koji se obično smatraju izvan tog raspona&quot;.&lt;ref&gt;Žalba u predmetu Krstić, MKSJ, stavak 27, stranica 9. Datum: 19. travnja 2003. | https://www.legal-tools.org/doc/86a108/pdf&lt;/ref&gt;

Ipak, jedan dio je pogubljen, po preliminarnoj listi ubijene djece u genocidu u Srebrenici je ubijeno 499 djece. &lt;ref&gt; Bilten Srebrenica #41, Udruzenje Gradjana Zene Srebrenice Tuzle, autori: Danijel Toljaga i Hasan Nuhanovic, stranica 7-11. | http://instituteforgenocide.org/en/wp-content/uploads/2020/08/Srebrenica.bilten.41.pdf&lt;/ref&gt; Konačan popis ubijene djece u genocidu u Srebrenici uključuje 694 djece.&lt;ref&gt;dr. sc. Zilha Mastalić-Košuta iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, objavljeno u Preporod | https://preporod.info/bs/article/32921/u-srebrenici-od-1992-do-1995-godine-ubijeno-826-djece&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* ICTY, 2004. ''Appeals chambers judgement in Prosecuter v. Radislav Krstić,'' [http://www.un.org/icty/krstic/jug33-e.htm ICTY stranice].
* David Rohde. 1997. ''Endgame: The Betrayal and Fall of Srebrenica, Europe's Worst massacre Since World War II''. WestviewPress. {{ISBN|0813335337}}.
* Van Gennep, 1999. ''Srebrenica: Het Verhaal van de Overlevenden [Srebrenica: The Story of the Survivors]''. Van Gennep, Amsterdam. {{ISBN|90-5515-224-2}}. (prijevod: Samrtno Srebreničko ljeto '95, Udruženje građana 'Žene Srebrenice', Tuzla, 1998).

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Srebrenica massacre}}
*{{eng oznaka}} [http://www.un.org/icty/indictment/english/kar-ii951116e.htm Početna optužnica] pri [[MKSJ]] protiv Karadžića i Mladića za Srebrenicu.
*{{bos oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160417224941/http://srebrenica.ba/ Organizacija Majke Srebrenice].
*{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070216034511/http://213.222.3.5/srebrenica/ Netherlands Institute for War Documentation] - studije o događajima prije, tijekom i nakon pada Srebrenice
*{{bos oznaka}} [http://www.potocarimc.ba/_ba/juli/ Memorijalni centar Srebrenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100729071544/http://www.potocarimc.ba/_ba/juli/ |date=29. srpnja 2010. }} 
* {{jezikk|engl.|engleski}} [http://www.pbs.org/wnet/cryfromthegrave/massacre/massacre.html O genocidu u Srebrenici na stranicama PBS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090607182907/http://www.pbs.org/wnet/cryfromthegrave/massacre/massacre.html |date=7. lipnja 2009. }}

{{GLAVNIRASPORED:Srebrenica, Genocid}}
[[Kategorija:Pokolji Vojske RS nad Bošnjacima u Ratu u BiH]]
[[Kategorija:Srebrenica u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Genocidi]]</text>
      <sha1>l2f6h8geh63c77zl3ia6352cw7l7r9c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479506</id>
      <parentid>7479496</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:16:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-34568-86|~2026-34568-86]] ([[User talk:~2026-34568-86|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>7467291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63804" sha1="5s59kbvp84mt3v5646950majxeuo0vy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Potocari2007.jpg|mini|250px|Potočari, [[11. srpnja]] [[2007.]]]]
[[Datoteka:Srebrenica2007.jpg|mini|250px|Priprema za pokop 465 ubijenih [[Bošnjaci|Bošnjaka]]]]
[[Datoteka:ICMP-PIP.jpg|mini|250px|Mrtvačnica s posmrtnim ostatcima iz [[Srebrenica|Srebrenice]] koji čekaju na identifikaciju]]
'''Genocid u Srebrenici''' je [[ratni zločin]] izvršen u razdoblju od [[13. srpnja|13.]] do [[19. srpnja]] [[1995.]] godine, tijekom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], u kojemu su [[Vojska Republike Srpske]] i posebna [[srbija]]nska vojna postrojba [[Škorpioni (paravojna postrojba)|Škorpioni]] ubila najmanje 8372 [[Bošnjaci|bošnjačkih]] muškaraca i dječaka s područja enklave [[Srebrenica]].

Srebreničku enklavu je [[1993.]] godine [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeće sigurnosti UN-a]] proglasilo zaštićenim područjem, a zauzele su je srpske snage [[11. srpnja]] [[1995.]] godine. Prema standardnim podatcima, srpske snage ubile su između 7000 i 8000 nenaoružanih Bošnjaka među kojima su se nalazili dječaci i muškarci u dobi od 13 do 77 godina.&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;&gt;[http://www.icty.org/x/cases/krstic/tjug/en/krs-tj010802e.pdf Tužiteljstvo protiv Radoslava Krstića {{eng oznaka}}] ICTY, 2. kolovoza 2001. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; Prvi osuđeni za zločin u Srebrenici koji je priznao kazneno djelo ubojstva bio je plaćenik 10. diverzantskog odreda [[Dražen Erdemović]], koji je osuđen u studenome [[1996.]] na pet godina zatvora. Nakon tri i pol godine zatvora, Erdemović je bio oslobođen, a na temelju njegova iskaza iz kolovoza 2001. osuđen je general [[Radislav Krstić]].

Pad bošnjačke enklave [[Žepa|Žepe]], koju je Vijeće sigurnosti UN-a 1993. godine proglasilo zaštićenim područjem, dogodio se [[25. srpnja]] [[1995.]] godine. Kao posljedica sukoba između srpskih snaga i [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]] poginulo je oko 70 ljudi. Ranjeni civili evakuirani su u [[Sarajevo]] i [[Kladanj]], a oko 500 zarobljenika razmijenjeno je za Srbe. Jedina neratna žrtva zločina u Žepi bio je pukovnik ARBiH [[Avdo Palić]] kojega su Srbi zarobili tijekom pregovora o uvjetima predaje žepačkog garnizona [[27. srpnja]] [[1995.]] u kampu [[UNPROFOR|UNPROFOR-a]], te je kasnije ubijen.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.krajina.ba/na-danasnji-dan-ubijen-heroj-odbrane-zepe-avdo-palic/ |title=Na današnji dan ubijen heroj odbrane Žepe Avdo Palić |date=2017-09-05 |publisher=krajina.ba |accessdate=2018-11-19 |archive-date=19. studenoga 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181119214657/https://www.krajina.ba/na-danasnji-dan-ubijen-heroj-odbrane-zepe-avdo-palic/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Nakon pada Srebrenice i Žepe, [[NATO]] je usvojio plan bombardiranja srpskih ciljeva i prijetnjom sile kako bi spriječili napade srpskih snaga na zaštićenu zonu u [[Goražde|Goraždu]]. Tvrdnja predsjednika [[Alija Izetbegović|Alije Izetbegovića]] da je nestalo između 7 i 10 tisuća muslimana, kao i druga granata na tržnici u [[Markale|Markalama]] u Sarajevu, bili su povod za masovno bombardiranje Republike Srpske. Konačno su u kolovozu 1995. godine hrvatske snage - [[Hrvatska vojska|HV]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|HVO]], zajedno s Armijom RBiH potisnuli [[Vojska Republike Srpske|Vojsku Republike Srpske]] u akcijama koje su trajale do prosinca 1995. godine, omogućivši potpisivanje [[Daytonski sporazum|Daytonskog mirovnog sporazuma]] kojim je zaključen rat u BiH.

[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]], [[Europski parlament]] i [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|Ured visokog predstavnika za BiH]], označili su pokolj u Srebrenici kao genocid.&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P6-TA-2009-0028+0+DOC+XML+V0//EN&amp;language=EN Rezolucija Europskoga parlamenta od 15. siječnja 2009. {{eng oznaka}}] Europski parlament, 15. siječnja 2009. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.ohr.int/print/?content_id=40028 Decision Enacting the Law on the Center for the Srebrenica-Potocari Memorial and Cemetery for the Victims of the 1995 Genocide {{eng oznaka}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110606075959/http://www.ohr.int/print/?content_id=40028 |date=6. lipnja 2011. }} OHR, 25. lipnja 2007. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;

Službena vlast [[Republika Srpska|Republike Srpske]] preuzela je odgovornost za počinjeni pokolj u Srebrenici 2003. godine.&lt;ref&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 Otvaranje najmračnije stranice {{srp oznaka}}] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120229163349/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 |date=29. veljače 2012. }}. ''Vreme'', 1. srpnja 2004. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; [[Narodna skupština Republike Srbije]] osudila je pokolj [[2010.]]&lt;ref&gt; [http://lenta.ru/news/2010/03/31/apology/ Сербский парламент извинился за массовое убийство в Сребренице {{rus oznaka}}]. Lenta, 31. ožujka 2010. Pristupljeno 10. srpnja 2014.&lt;/ref&gt; U [[Siječanj|siječnju]] [[2007.]] godine [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] označio je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao [[genocid]]. [[Europski parlament]] je u siječnju [[2009.]] godine proglasio [[11. srpnja]] „Danom sjećanja na genocid u Srebrenici”.

Dana 23. svibnja 2024. godine, [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjeni Narodi]] usvojili su rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a kojom se također osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-23|title=UN approves annual commemoration of 1995 Srebrenica genocide|url=https://www.euronews.com/2024/05/23/un-approves-annual-commemoration-of-1995-srebrenica-genocide|access-date=2024-05-25|website=euronews|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-23|title=Generalna skupština UN usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici|url=https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-69055449|access-date=2024-05-25|website=BBC News na srpskom|language=sr-latn}}&lt;/ref&gt;

== Uvod ==
[[Bosna i Hercegovina]] je svoj put prema nezavisnosti započela [[15. listopada]] [[1991.]] godine parlamentarnom deklaracijom o [[suverenost]]i. [[Europska zajednica]] priznala je Republiku Bosnu i Hercegovinu [[6. travnja]] [[1992.]] godine, a [[SAD|Sjedinjene Države]] učinile su to idućeg dana. Međutim, stvar nije bila riješena međunarodnim priznanjem jer je u to vrijeme počela ofenziva srpskih snaga sa svrhom osvajanja i [[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]] teritorija. Međunarodna zajednica pokušala je u više navrata uspostaviti [[mir]], no ti su pokušaji imali tek ograničen uspjeh. U istočnom dijelu Bosne, koji je u blizini Srbije, razvio se osobito žestok napad Srba.

[[Datoteka:Srebrenica 1994.png|mini|desno|200px|Enklave Srebrenica i Žepa]]

[[Srbi]] su namjeravali sačuvati Bosnu i Hercegovinu kao sastavni dio bivše države. To je bio njihov temeljni i dugoročni [[politika|politički]] cilj u Bosni i Hercegovini. Željeli su živjeti u istoj [[država|državi]] s drugim Srbima, a jedina država koja je to mogla jamčiti bila je [[SFRJ|Jugoslavija]]. Srbi su shvatili da područje srednjeg [[Podrinje|Podrinja]] za njih ima golemo [[strategija|strateško]] značenje. Bez srednjeg Podrinja ne bi bilo [[Republika Srpska|Republike Srpske]], ne bi bilo teritorijalnog integriteta srpskih etničkih teritorija. Umjesto toga, srpsko bi stanovništvo bilo prisiljeno prihvatiti takozvani status [[enklava|enklave]] na svojim etničkim teritorijama. Teritorij bi bio podijeljen na dva dijela, cijelo područje bi bilo razbijeno i bilo bi odvojeno od same Srbije i područja nastanjenih gotovo 100% srpskim stanovništvom.

Usprkos tome što je u [[Srebrenica|Srebrenici]] stanovništvo bilo pretežno [[Bošnjaci|bošnjačko]], srpske paravojne snage s tog područja i iz susjednih dijelova istočne Bosne početkom su [[1992.]] godine na nekoliko tjedana okupirale [[grad]]. Međutim, u svibnju 1992. godine skupina boraca [[Armija RBiH|Armije RBiH]] pod komandom [[Naser Orić|Nasera Orića]] uspjela je ponovo osvojiti Srebrenicu. Tijekom nekoliko idućih mjeseci Orić i njegovi ljudi širili su oslobođeni teritorij serijom iznenadnih napada. Do rujna 1992. godine snage Armije RBiH iz Srebrenice spojile su se sa snagama iz [[Žepa|Žepe]], grada pod bošnjačkom kontrolom [[jug|južno]] od Srebrenice. Do siječnja [[1993.]] godine enklava je dodatno proširena, tako da je uključivala [[Cerska|Cersku]], enklavu pod kontrolom Bošnjaka, koja se nalazila [[zapad]]no od Srebrenice. U to je vrijeme srebrenička enklava dostigla svoj najveći opseg od 900 kvadratnih kilometara, no nikada se nije spojila s glavnim područjem pod bosanskom kontrolom na zapadu i ostala je ranjiv otok usred teritorija pod kontrolom Srba.

''Vidi također:[[Napad na Kravicu]]''

U siječnju 1993. godine na pravoslani Božić muslimanske snage napale su srpsko selo [[Kravica|Kravice]]. Ubijeno je 49 Srba među kojima je bio i veliki broj civila. Srbi su odgovorili protunapadom koji je trajao nekoliko idućih mjeseci, osvojivši na kraju [[selo|sela]] [[Konjević Polje]] i Cersku, prekinuvši vezu između Srebrenice i Žepe i smanjivši veličinu srebreničke enklave na 150 kvadratnih kilometara. Stanovnici obližnjih područja, Bošnjaci, slili su se u grad Srebrenicu, tako da se broj njegovih stanovnika popeo na 50 000 do 60 000 ljudi. Za vrijeme tih vojnih aktivnosti u mjesecima nakon siječnja 1993. pojavili su se izvještaji o [[teror]]u Bošnjaka nad srpskim [[civil]]ima, kao i o srpskom teroru nad bošnjačkim [[civili]]ma.

Zapovjednik Zaštitnih snaga UN-a ([[UNPROFOR]]), francuski general [[Philippe Morillon]] posjetio je Srebrenicu u ožujku 1993. Do tada je grad već postao prenapučen i vladali su uvjeti [[opsada|opsade]]. Srpske su snage u svom napredovanju prekinule dovod [[voda|vode]], tako da u gradu [[vodovod|tekuće vode]] gotovo i nije bilo. Ljudi su [[električna struja|struju]] dobivali iz improviziranih [[Električni generator|električnih generatora]]. [[Hrana]], [[lijekovi]] i druge nužne potrepštine bili su izuzetno rijetki. Prije odlaska, general Morillon je na javnom skupu [[panika|uspaničenim]] stanovnicima Srebrenice rekao da se grad nalazi pod zaštitom UN-a i da ih on nikada neće napustiti.

Između ožujka i travnja 1993. godine iz Srebrenice je pod pokroviteljstvom Visokog povjerenstva [[UN]]-a za [[izbjeglica|izbjeglice]] ([[UNHCR]]) [[evakuacija|evakuirano]] između 8.000 i 9.000 Bošnjaka. Evakuacijama su se, međutim, protivile bosanske vlasti u [[Sarajevo|Sarajevu]], smatrajući da se time doprinosi etničkom čišćenju teritorija.

Srpske su vlasti i dalje ostale usredotočene na zauzimanje enklave, koja je zbog svoje blizine srpskoj granici i zbog činjenice da je bila potpuno okružena teritorijem pod kontrolom Srba bila i strateški važna i lako osvojiva. Srbi su [[13. travnja]] 1993. godine predstavnicima UNHCR-a rekli da će u roku od dva dana napasti grad ako se Bošnjaci ne predaju i ne pristanu na evakuaciju.

=== Travanj 1993.: Vijeće sigurnosti proglašava Srebrenicu ‘zaštićenom zonom’ ===
[[Datoteka:Srebrenica Center 2.JPG|right|thumb|200px|Razrušena kuća u Srebrenici nakon sukoba]]

[[Vijeće sigurnosti UN-a|Vijeće sigurnosti]] je [[16. travnja]] 1993. godine reagiralo tako što je donijelo rezoluciju kojom je proglasio da «sve strane i drugi, Srebrenicu i njenu okolinu trebaju smatrati ‘zaštićenom zonom’ koja se ne smije oružano napadati niti izlagati nekom drugom neprijateljskom činu.» Istovremeno je Vijeće sigurnosti pod zaštitu UN-a stavilo još dvije enklave, Žepu i [[Goražde]].

Prva skupina vojnika UNPROFOR-a stigla je u Srebrenicu [[18. travnja]] 1993. godine.

Općenito se smatralo da su srpske snage koje su okruživale enklavu disciplinirane i dobro naoružane. VRS (Vojska Republike Srpske) bila je organizirana po teritorijalnom principu i Srebrenica je pripadala području pod kontrolom Drinskog korpusa. Oko enklave je bilo razmješteno između 1.000 i 2.000 vojnika iz tri [[brigada|brigade]] Drinskog korpusa. Te su snage bile opremljene [[tenk]]ovima, oklopnim vozilima, [[topništvo|topničkim]] [[oružje]]m i [[minobacač]]ima. Jedinica ARBiH koja je ostala u enklavi, naime 28. divizija, nije bila ni dobro organizirana ni dobro opremljena. Nedostajala je čvrsta komandna struktura i sistem [[komunikacije]]; neki od vojnika ARBiH imali su stare lovačke [[puška|puške]] ili uopće nisu imali oružja, a samo nekolicina njih imala je prave [[uniforma|uniforme]]. Međutim, Raspravno vijeće [[Haaški sud|Haaškog suda]] saslušalo je i svjedočenja da 28. divizija nije bila onako slaba kakvom su je neki opisivali. Sigurno je da je broj ljudi u 28. diviziji nadmašivao broj ljudi u Drinskom korpusu, te da su se protiv snaga VRS-a na tom području redovno provodila izviđanja i diverzije.

Od samog početka obje su strane u sukobu kršile sporazum o ‘zaštićenoj zoni’. Raspravno vijeće čulo je svjedočenja o smišljenoj strategiji Srba da se međunarodnim konvojima pomoći ograniči pristup u enklavu. Pukovnik [[Thomas Karremans]] (zapovjednik [[Nizozemska|Nizozemskog]] bataljuna) izjavio je u svom svjedočenju da su srpske snage sprečavale njegovom ljudstvu da se vrati u enklavu, te da se sprečavalo i unošenje opreme i municije. Nužne potrepštine, poput hrane, lijekova i [[goriva]], bivale su sve rjeđe. Neki Bošnjaci u Srebrenici žalili su se na napade srpskih vojnika.

Raspravno je vijeće saslušalo velikim dijelom neosporeno i vjerodostojno svjedočenje o sustavnom odbijanju Bošnjaka da se pridržavaju sporazuma o demilitarizaciji ‘zaštićene zone’. Bosanski su [[helikopter]]i letjeli kršeći time odredbu o zoni zabrane letenja, ARBiH je otvarala vatru prema srpskim linijama i kretala se kroz ‘zaštićenu zonu’, 28. divizija nastavila se naoružavati, a ARBiH je prisvojila barem jedan dio [[humanitarna pomoć|humanitarne pomoći]] koja je stizala u enklavu. Srbima se činilo da bosanske snage u Srebrenici koriste ‘zaštićenu zonu’ kao prikladnu bazu za pokretanje ofenziva protiv VRS-a, a da UNPROFOR ništa ne čini kako bi to spriječio. General Halilović je priznao da su bosanski helikopteri letjeli i time kršili zabranu letenja, te da je on osobno poslao osam helikoptera s municijom za 28. diviziju. U [[moral]]nom smislu on to nije shvaćao kao kršenje sporazuma o ‘zaštićenoj zoni’, s obzirom na to da su Bošnjaci od početka bili iznimno loše opskrbljeni oružjem.

=== Početak 1995.: u srebreničkoj ‘zaštićenoj zoni’ stanje se pogoršava ===

Početkom [[1995.]] godine do enklave je uspijevalo stići sve manje konvoja sa zalihama. Vojnici Nizozemskog bataljuna koji su stigli u siječnju 1995. vidjeli su kako se situacija tokom mjeseci nakon njihovog dolaska rapidno pogoršava. Već siromašni izvori opskrbe civilnog stanovništva još su se više smanjili, pa su čak i zalihe hrane, lijekova, goriva i municije snaga UN-a postale kritično oskudne. Na kraju su mirotvorne snage imale toliko malo goriva da su bile prisiljene enklavom patrolirati pješice. Vojnicima Nizozemskog bataljona, koji su radi dopusta napustili to područje, nije bilo dopušteno da se vrate te je njihov broj sa 600 opao na 400 ljudi.

Od srpske vojske stizali su i drugi zloslutni znakovi. U ožujku i travnju nizozemski vojnici primijetili su jačanje srpskih snaga u blizini dvije promatračke točke, OP Romeo i OP Quebec. Činilo se da su novopridošli srpski vojnici opremljeniji i discipliniraniji. Jedan od komandanata bosanskih snaga rekao je jednom vojniku Nizozemskog bataljuna da Srbi imaju u planu zauzeti te dvije promatračke točke.

=== Proljeće 1995.: Srbi planiraju napad na srebreničku ‘zaštićenu zonu’ ===
[[Datoteka:Evstafiev-Radovan Karadzic 3MAR94.jpg|mini|120 px|Radovan Karadžić]]

U ožujku 1995. godine [[Radovan Karadžić]], predsjednik Republike Srpske (RS), reagirajući na pritisak međunarodne zajednice da se okonča [[rat]] i na tekuće napore da se pregovorima postigne [[mir]]ovni sporazum, izdao je direktivu VRS-u u vezi s dugoročnom strategijom snaga VRS-a u enklavi. U toj direktivi, poznatoj pod nazivom «Direktiva 7», konkretno se navodi da VRS treba:

{{citat2|[...] izvršiti potpuno fizičko odvajanje Srebrenice od Žepe, čime sprečiti i pojedinačno komuniciranje između ovih enklava. Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uvjete totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života meštana u Srebrenici.|15px|15px|Radovan Karadžić|Direktiva 7}}

Točno kao što je i bilo predviđeno tom direktivom, sredinom 1995. godine humanitarna je situacija za bosansko-muslimanske civile i vojno osoblje u enklavi postala [[katastrofa]]lna. Početkom srpnja 1995. godine iz niza izvještaja 28. divizije vidi se kako su snage ABiH u enklavi hitno tražile deblokadu koridora za humanitarnu pomoć i kako su, kada to nije uspjelo, civili počeli umirati od [[glad]]i.

=== Razdoblje od [[6. srpnja|6.]] do [[11. srpnja]] 1995.: zauzimanje Srebrenice ===

Ofanziva VRS-a na Srebrenicu i Žepu, pod nazivom Operacija Krivaja 95 i Stupčanica 95, započela je 6. srpnja 1995. Sljedećih dana, pet promatračkih točaka UNPROFOR-a u [[jug|južnom]] dijelu enklave padaju jedna za drugom zbog napredovanja snaga bosanskih Srba. Neki od nizozemskih vojnika povukli su se u enklavu nakon što su njihovi položaji bili napadnuti, dok su se posade drugih promatračkih točaka predale bosanskim Srbima. Istovremeno su se obrambene snage ABiH našle pod teškom vatrom i bile potisnute natrag prema gradu.

Ujutro [[10. srpnja]] 1995. godine situacija u samoj Srebrenici bila je napeta. Stanovnici, od kojih su neki bili naoružani, preplavili su ulice grada. Pukovnik Karremans slao je hitne zahtjeve kojima je tražio zračnu podršku [[NATO]]-a radi obrane grada, no nikakva pomoć nije stigla do otprilike 14:30 sati 11. srpnja 1995. godine, kada je NATO bombardirao tenkove VRS-a koji su se primicali gradu. [[Zrakoplov]]i NATO-a pokušali su bombardirati i artiljerijske položaje VRS-a iznad grada, no tu su operaciju morali prekinuti zbog slabe vidljivosti. Planovi NATO-a da nastavi sa zračnim napadima odbačeni su nakon što je VRS zaprijetio da će ubiti nizozemske vojnike koji su se nalazili u zarobljeništvu VRS-a, te da će granatirati bazu UN-a u Potočarima, izvan grada, kao i okolna područja, na koja je pobjeglo 20.000 do 30.000 civila. &lt;!--  ??? [138] --&gt;

== Masakr ==

=== Masa ljudi u Potočarima ===
Suočeni s činjenicom da je Srebrenica pala pod kontrolu srpskih snaga, tisuće je bošnjačkih stanovnika Srebrenice pobjeglo u Potočare kako bi potražili zaštitu u bazi UN-a. Do večeri 11. srpnja 1995. godine u Potočarima se okupilo između 20.000 i 25.000 bošnjačkih izbjeglica. Njih nekoliko tisuća nahrupilo je u samu bazu UN-a, dok su se drugi smjestili po obližnjim tvornicama i poljima. Iako su tamo velikom većinom bili okupljeni [[žena|žene]], [[djeca]], starci i [[invalid]]i, &lt;!--   ???[143] --&gt;svjedoci su procijenili da se u samoj bazi UN-a nalazilo najmanje 300 [[muškarac]]a, dok ih je u masi izvan baze bilo između 600 i 900.

Uvjeti u Potočarima bili su nehumani. Bilo je vrlo malo hrane i vode, a srpanjske vrućine su bile nesnosne. Jedan od časnika Nizozemskog bataljuna opisao je situaciju na sljedeći način:
 
{{citat2|Bili su u stanju panike, bili su [[strah|uplašeni]] i gurali su se prema vojnicima, mojim vojnicima, vojnicima UN-a koji su ih pokušavali smiriti. Ljudi koji bi pali, bili su pregaženi. Situacija je bila kaotična.|15px|15px|Pripadnik Nizozemskog bataljuna}}

==== Dana [[12. srpnja|12.]] i [[13. srpnja]]: zločini u Potočarima ====
Kako je prolazio dan 12. srpnja 1995. godine, ionako teški fizički uvjeti postali su još gori zbog aktivne kampanje terora, koja je povećala paniku stanovništva, tako da su svi izbezumljeno željeli otići. Izbjeglice u bazi vidjele su srpske vojnike kako pale kuće i stogove sijena. Dana 12. srpnja poslijepodne srpski su se vojnici umiješali u masu. Jedan se svjedok sjeća kako je čuo vojnike da psuju bosanske [[Islam|muslimane]] i govore im da odu, da će biti poklani, da je to srpska zemlja. Došlo je do ubojstava.

U kasnim jutarnjim satima 12. srpnja jedan je svjedok vidio hrpu od 20 do 30 tijela nagomilanih iza zgrade «Transporta» u Potočarima, uz neki [[stroj]] nalik na [[traktor]]. Drugi je svjedok izjavio da je 12. srpnja oko podneva vidio jednog vojnika kako je nožem ubio dijete usred gomile [[prognanik]]a. Izjavio je također da je iza tvornice [[cink]]a vidio srpske vojnike kako ubijaju više od stotinu bošnjačkih muškaraca i potom tovare njihova tijela na [[kamion]].

Kako se smračilo, teror se pojačao. Krici, puščana paljba i drugi zastrašujući zvuci mogli su se čuti tokom cijele noći i nitko nije mogao spavati. Vojnici su izvlačili ljude iz gomile i odvodili ih. Neki bi se vratili, a neki ne. Jedan je svjedok ispričao da su te noći odveli trojicu braće, od kojih je jedan bio tek dijete, dok su ostali bili [[adolescencija|adolescenti]]. Kada ih je majka krenula tražiti, našla ih je zaklane.

Te noći je bolničar Nizozemskog bataljuna naletio na dvojicu srpskih vojnika koji su [[silovanje|silovali]] jednu mladu ženu:

{{citat2|Vidjeli smo dvojicu srpskih vojnika, od kojih je jedan čuvao stražu, a drugi je, skinutih hlača, ležao na jednoj djevojci. Vidjeli smo da djevojka leži na tlu, na nekoj vrsti dušeka. Na dušeku je bilo [[krv]]i, čak je i ona bila pokrivena krvlju. Na nogama je imala [[modrica|modrice]]. I po nogama joj je tekla krv. Bila je u potpunom [[šok]]u. Bila je potpuno izbezumljena.|15px|15px|Pripadnik Nizozemskog bataljuna}}

Tijekom noći i rano idućeg jutra mnoštvom su se proširile priče o silovanjima i [[ubojstvo|ubojstvima]], pa je u [[Sabirni logor|logoru]] zavladao još veći strah.

==== Odvajanje bošnjačkih muškaraca u Potočarima ====
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Massacre Victim 2 - Potocari 2007.jpg|right|thumb|170px|Ekshumacija ostataka žrtava u Srebrenici]]

Od jutra 12. srpnja srpske su snage počele izdvajati muškarce od ostalih izbjeglica u Potočarima i zadržavati ih na zasebnim mjestima. Jedan svjedok iz Nizozemskog bataljuna vidio je kako muškarce odvode na jednu lokaciju ispred tvornice cinka i potom kako ih iste večeri odvoze kamionom. Nadalje, kada su se bošnjačke izbjeglice počele ukrcavati u [[autobus]]e, srpski su vojnici sustavno izdvajali vojno sposobne muškarce koji su se u gužvi pokušavali ukrcati. Ponekad bi zadržali i mlađe i starije muškarce. Ti su ljudi odvođeni u zgradu u Potočarima poznatu kao «bijela kuća». Već je uvečer 12. srpnja major Robert Franken, zapovjednik Nizozemskog bataljuna, čuo da muškarci ne pristižu zajedno sa ženama i djecom na odredište u [[Kladanj|Kladnju]].

Dana 13. srpnja vojnici Nizozemskog bataljona primijetili su jasne znake da Srbi ubijaju neke od izdvojenih bošnjačkih muškaraca. Tako je, na primjer, vodnik David Vaasen vidio dvojicu vojnika kako jednog čovjeka odvode iza «bijele kuće». Čuo je potom hitac i vidio kako se ta dvojica vojnika vraćaju sami. Jedan drugi časnik Nizozemskog bataljuna vidio je srpske vojnike kako jednog nenaoružanog čovjeka ubijaju hicem u glavu. Čuo je i 20-40 hitaca iz [[vatreno oružje|vatrenog oružja]] na sat tokom cijelog poslijepodneva. Kada su nizozemski vojnici pukovniku Josephu Kingoriju, vojnom promatraču Ujedinjenih naroda ([[UNMO]]) na području Srebrenice, rekli da odvode muškarce iza «bijele kuće» i da se ti muškarci više ne vraćaju, pukovnik Kingori se tamo uputio da bi ispitao što se događa. Kako se približavao tom mjestu, začuo je pucnje, no srpski su ga vojnici zaustavili prije no što je mogao ustanoviti što se događa.

=== Kolona bošnjačkih muškaraca ===
{{glavni|Zbjeg iz Srebrenice}}
Kako je situacija u Potočarima uvečer 11. srpnja postajala sve kritičnija, među Bošnjacima se proširio glas da se vojno sposobni muškarci trebaju povući u [[šuma|šumu]], organizirati kolonu zajedno s pripadnicima 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine i pokušati se probiti prema teritoriju na [[sjever]]u, pod kontrolom bosanskih [[vlast]]i. Oko 22h uvečer 11. srpnja «komanda divizije» je zajedno s bošnjačkim općinskim vlastima Srebrenice donijela odluku da se organizira [[zbjeg iz Srebrenice|kolona]]. Mlađi muškarci bojali su se da će ih ubiti ako padnu u srpske ruke u Potočarima i vjerovali da su im šanse veće ako kroz šume pokušaju pobjeći do [[Tuzla|Tuzle]].

Kolona se okupila u blizini sela [[Jaglići]] i [[Šušnjari]] i počela se kretati prema sjeveru. Svjedoci su procijenili da se u koloni povlačilo između 10 000 i 15 000 ljudi. Oko trećina muškaraca u koloni bili su bosanski vojnici iz 28. divizije, iako nisu svi vojnici bili naoružani.&lt;ref name=&quot;Čekić&quot;&gt;(boš.) [http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=34727 Bosnjaci.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160812210012/http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=34727 |date=12. kolovoza 2016. }} Smail Čekić: ''Genocid nad Bošnjacima u Srebrenici'', 8. srpnja 2009. (pristupljeno 22. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;

Oko ponoći 11. srpnja kolona se počela kretati duž poteza [[Konjević Polje]]-[[Bratunac]]. Dana 12. srpnja srpske su snage pokrenule topnički napad na kolonu koja je prelazila [[asfalt]]nu [[cesta|cestu]] na području između Konjević Polja i [[Nova Kasaba|Nove Kasabe]], na putu prema Tuzli. Samo otprilike jedna trećina muškarca uspješno je prešla asfaltnu cestu i kolona je razbijena u dva dijela. Cijeli dan i noć ostatak je kolone bio izložen jakoj vatri i granatiranju. Ljudi sa začelja kolone koji su preživjeli te patnje opisali su tu akciju kao «[[lov]] na ljude».

[[Datoteka:Map 61 - Bosnia - Srebrenica &amp; Zepa, July 1995.jpg|right|thumb|270px|Zemljovid operacija oko Srebrenice u srpnju 1995.]]

Muškarci Bošnjaci, koji su u Potočarima odvojeni od žena, djece i staraca (čiji broj je iznosio otprilike 1.000), prebačeni su u Bratunac, kamo su kasnije dovedeni bošnjački muškarci zarobljeni u koloni. Tisuće zarobljenih Bošnjaka, koji su u zarobljeništvo dospjeli nakon zauzimanja Srebrenice, pogubljeni su gotovo do posljednjeg čovjeka. Neke su ubijali vojnici koji su ih zarobili, pojedinačno ili u malim grupama, a neki su ubijeni na mjestima na kojima su bili privremeno zarobljeni. Međutim, većina njih pobijena je u pažljivo isplaniranim masovnim [[egzekucija]]ma, počevši od 13. srpnja, i to na području odmah sjeverno od Srebrenice.

Većina masovnih egzekucija odvijala se prema točno utvrđenom obrascu. Muškarce su prvo odvodili u prazne [[škola|škole]] ili skladišta. Nakon što bi ih tamo držali nekoliko sati, ukrcali bi ih u autobuse ili kamione, odveli na neko drugo mjesto i tamo ih pogubili. Polja na kojima su vršene egzekucije obično su se nalazila na osami. Zarobljenici su bili nenaoružani, no u mnogim slučajevima poduzete su mjere da se otpor svede na minimum, tako što su zarobljenicima stavljali poveze na [[oči]], ruke vezali na leđima ili skidali cipele. Kada bi stigli na mjesta egzekucije, ljude su u malim grupama iskrcavali s kamiona, postrojavali ih i strijeljali. One koji su preživjeli prve rafale iz vatrenog oružja ubijali bi pojedinačnim hicem, no katkada su ih prethodno ostavljali da neko vrijeme pate.

=== Plan pogubljenja bošnjačkih muškaraca iz Srebrenice ===

Napravljen je koordinirani plan da se zarobe svi vojno sposobni bošnjački muškarci. Među zarobljenima našli su se, ustvari, i mnogi dječaci znatno mlađi od te dobi i muškarci koji su bili nekoliko godina stariji, a koji su ostali u enklavi nakon zauzimanja Srebrenice. Ti su se muškarci i dječaci našli na udaru bez obzira na to jesu li odlučili pobjeći u Potočare ili pridružiti se koloni Bošnjaka.

Iako su Srbi duže vrijeme bili optuženi za [[masakr]], priznanja od strane srpskih vlasti nije bilo sve do srpnja [[2004.]] godine, kada su srpske vlasti priznale da su njihove sigurnosne snage izvršile pokolj. Komisija za Srebrenicu Republike Srpske u svom je finalnom izvještaju priznala da je ubojstvo više od 7.800 bošnjačkih muškaraca i dječaka bilo planirano. Komisija je ustanovila da je više od 7.800 ljudi ubijeno nakon što su skupljena 34 popisa s imenima žrtava.

=== Masovne egzekucije ===

Obimno planiranje i koordinacija na visokoj razini, bez čega ne bi u nekoliko dana bilo moguće pobiti tisuće ljudi, očigledni su i iz najšturijeg opisa razmjera i [[metoda|metodičnosti]] kojom su se egzekucije izvršavale.

==== Dana 13. srpnja ujutro: egzekucije na Jadru ====
Jedna egzekucija manjih razmjera izvršena je na rijeci [[Jadar]] 13. srpnja. Sedamnaest je muškaraca odvezeno na mjesto na obali Jadra. Muškarce su ondje postrojili i strijeljali. Jedan svjedok, koga je metak pogodio u kuk, skočio je u rijeku i uspio pobjeći.

==== Dana 13. srpnja poslijepodne: egzekucije u Cerskoj dolini ====
Prva velika egzekucija dogodila se poslijepodne 13. srpnja 1995. godine. Između 1.000 i 1.500 bošnjačkih muškaraca iz kolone – koji su bježali kroz šumu i 13. srpnja poslijepodne bili zarobljeni i zatočeni na poljani kod Sandića – odvedeno je autobusima ili pješice u skladište u [[Kravica|Kravici]]. Oko 18.00h, kad se skladište napunilo, vojnici su počeli unutra ubacivati ručne [[bomba|bombe]] i pucati u ljude nagurane u skladištu. Jedan od preživjelih prisjeća se:

{{citat2|Odjednom, u skladištu je nastala velika pucnjava, a mi nismo znali odakle dolazi. Bilo je pušaka, ručnih bombi, rafala; u skladištu se tako zamračilo da ništa nismo mogli vidjeti. Ljudi su počeli jaukati, vikati, zapomagati. Onda bi nastalo zatišje, pa bi onda odjednom sve počelo iznova. I tako su oni nastavili pucati sve dok nije pala noć.|15px|15px|''Svjedočanstvo preživjeloga''}}&lt;ref name=&quot;ICTY&quot;/&gt;

Stražari raspoređeni oko zgrade ubijali su zatvorenike koji su pokušavali pobjeći kroz prozore. Kad je pucnjava prestala, skladište je bilo puno leševa.

[[DNK#DNK i kriminal|Analiza DNK]] kose, krvi i ostataka eksplozivnih materijala sakupljenih u skladištu Kravica jaki su [[dokaz]]i da se ondje ubijalo. Na zidovima i podu zgrade vještaci su pronašli tragove hitaca, ostatke [[eksploziv]]nog materijala, metaka i čahura, kao i ostatke ljudske krvi, [[kosti]]ju i tkiva.
Forenzički dokazi koje je predočio tužitelj upućuju na vezu između skladišta u Kravici, primarne [[masovna grobnica|masovne grobnice]] poznate kao Glogova 2 i sekundarne grobnice poznate pod nazivom Zeleni Jadar 5.

==== Dana 13. i [[14. srpnja]]: Tišća ====
Autobusi pretrpani bošnjačkim ženama, djecom i starcima na putu iz Potočara u Kladanj bili su zaustavljeni u [[Tišća|Tišći]] i pretraženi, a bošnjački muškarci koji su u njima zatečeni iskrcani su iz autobusa.

Svjedočenje otkriva da je u Tišći izvršena vrlo organizirana operacija. Jednog su svjedoka u predmetu Krstić s te kontrolne točke odveli u obližnju školu, gdje se već nalazio stanovit broj drugih zarobljenika. Jedan je časnik dao uputstva vojniku koji je svjedoka sprovodio u obližnju školu. Čini se da je u školi bio jedan vojnik koji je prenosio i primao naređenja putem poljskog [[telefon]]a. Negdje oko ponoći, svjedoka su zajedno s još 22 muškarca ukrcali u kamion, s rukama vezanim na leđima. U jednom je trenutku kamion stao, a vojnik, koji se tamo nalazio, rekao je: «Ne ovamo. Odvezi ih gore, tamo gdje su već odvozili ljude.» Kamion je došao do druge točke, a vojnici su stali oko stražnjeg dijela kamiona i počeli pucati u zarobljenike.

==== Dana 14. srpnja: zatočenje u školi u Grbavcima i stratište u Orahovcu ====
[[Datoteka:Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg|mini|150px|Ratko Mladić]]

Velika skupina zatvorenika koje su preko noći držali u Bratuncu odvezena je rano ujutro 14. srpnja konvojem od 30 autobusa u školu u Grbavcima kod Orahovca. &lt;!--  ???[600] --&gt;Kad su stigli, školska je [[gimnastika|gimnastička]] dvorana već bila napola puna zarobljenicima koji su pristizali od ranih jutarnjih sati,&lt;!--  [601] --&gt; da bi se za nekoliko sati zgrada potpuno napunila. Preživjeli procjenjuju da je tamo bilo između 2.000 i 2.500 ljudi, među kojima je bilo i vrlo mladih i vrlo starih, iako je optužba u predmetu Krstić sugerirala kako je to možda pretjerana procjena i kako je vjerojatnije da je na toj lokaciji bilo oko 1.000 zarobljenika. U jednom je trenutku, prema sjećanju jednog svjedoka, došao general Mladić i ljudima rekao: «Eto, vaša vlada vas ne želi pa se ja moram za vas pobrinuti».

Nakon što su ih u gimnastičkoj sali držali nekoliko sati, muškarce su toga poslijepodneva u manjim grupama odvodili na stratišta. Na odlasku iz gimnastičke sale, svaki je zatvorenik dobio povez za oči i nešto vode. Zatvorenike su zatim kamionima odvozili na stratišta udaljena manje od jednog kilometra. Muškarce bi postrojili i pucali im u leđa. One koji su preživjeli prvu paljbu ubili bi dodatnim hicem. Korištene su dvije susjedne livade: kad se jedna napunila tijelima, egzekutori su se preselili na drugu. Dok su se vršile egzekucije, kako su izjavili preživjeli, teška je mehanizacija kopala jame. Jedan je svjedok u predmetu Krstić, koji je preživio strijeljanje pretvarajući se da je mrtav, izvijestio da se general Mladić dovezao u [[crvena|crvenom]] [[automobil]]u i promatrao neke od egzekucija.

Forenzički dokazi potkrepljuju ključne momente iskaza preživjelih. [[Fotografija|Fotografije]] snimljene iz zraka pokazuju da je [[tlo]] u Orahovcu bilo prekopavano između [[5. srpnja|5.]] i [[27. srpnja]], a zatim ponovo između [[7. rujna|7.]] i [[27. rujna]] 1995. godine. U tom su području otkrivene dvije primarne masovne grobnice, koje su istražitelji nazvali ''Lažete 1'' i ''Lažete 2''. Grobni lokalitet Lažete 1 Tužilaštvo Haškog tribunala ekshumiralo je između 13. srpnja i [[3. kolovoza]] [[2000.]] godine. Svi od 130 nađenih pojedinaca za koje se [[spol]] mogao utvrditi bili su muškarci. U grobnici je nađeno 138 poveza za oči. Tokom ekshumacija na tom je lokalitetu nađen identifikacijski materijal dvadeset i tri osobe registrirane kao nestale nakon pada Srebrenice. Grobni lokalitet Lažete 2 djelomično je ekshumirao zajednički tim Tužilaštva i organizacije «Liječnici za ljudska prava», između [[19. kolovoza]] i [[9. rujna]] [[1996.]] godine, a čitava je ekshumacija završena 2000. godine. Sve 243 žrtve iz Lažeta 2 bili su muškarci, a vještaci su ustanovili da je golema većina umrla od ozljeda nanesenih vatrenim oružjem. Osim toga, nađeno je 147 poveza za oči. Noge jedne žrtve bile su sputane platnenom vrećom. Forenzičke analize uzoraka tla i [[pelud]]i, poveza za oči, [[ligatura]], čahura i zračnih snimaka iskopanih i naknadno prekopanih grobnica po datumima pokazale su, nadalje, da su tijela iz grobnica u Lažetama 1 i Lažetama 2 bila uklonjena i ponovo ukopana u sekundarne grobnice na lokalitetima nazvanim ''Cesta za Hodžiće 3'', ''4'' i ''5''. Zračne snimke pokazuju da su te sekundarne grobnice nastale između 7. rujna i [[2. listopada]] 1995. godine, a Tužilaštvo ih je sve ekshumiralo [[1998.]] godine.

==== Dana 14. i [[16. srpnja]]: zatočenje u školi u Pilici, stratište na Vojnoj ekonomiji Branjevo ====
[[Datoteka:Srebrenica Massacre - Exhumed Grave of Victims - Potocari 2007.jpg|right|thumb|230px|Masovna grobnica u [[Potočari]]ma, 2007.]]

Dana 14. srpnja, u školu u selu [[Pilica]], sjeverno od [[Zvornik]]a, autobusima je prevezeno još zarobljenika. Kao i u drugim objektima zatočenja, ni ovdje nije bilo hrane ni vode te je veći broj muškaraca [[smrt|umro]] od vrućine i [[dehidracija|dehidracije]] u gimnastičkoj dvorani škole. Ljude su u školi u Pilici držali dvije noći. Dana 16. srpnja, prema sada već poznatom obrascu, ljude su prozvali da izađu iz škole i ukrcali su ih u autobuse s rukama vezanim na leđima. Zatim su ih odvezli na Vojnu ekonomiju Branjevo gdje su ih postrojavali u grupe od 10 osoba te strijeljali.

[[Dražen Erdemović]], pred Haaškim sudom osuđen na 5 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, bio je pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS-a (prištapske jedinice Glavnog štaba) i sudjelovao je u masovnoj egzekuciji. Erdemović, koji je za vrijeme istrage i suđenja opetovano izražavao žaljenje zbog zločina koje je počinio, svjedočio je za optužbu u predmetu [[Radislav Krstić|Krstić]] i u svom je iskazu spomenuo i sljedeće:

{{citat2|Ljudima ispred nas je naređeno da se okrenu leđima prema nama. Nakon što su nam okrenuli leđa, mi smo u njih pucali. Izdana nam je naredba da pucamo.|15px|15px|Dražen Erdemović}}
Erdemović je rekao da su sve žrtve osim jedne nosile civilnu odjeću i da, uz iznimku jedne osobe koja je pokušala pobjeći, prije strijeljanja nitko nije pružio nikakav otpor. U nekim su slučajevima egzekutori bili naročito okrutni. Kada bi koji od vojnika prepoznao nekoga iz Srebrenice, toga bi [[čovjek]]a tukli i ponižavali prije nego što bi ga ubili. Erdemović je svoje kolege vojnike morao nagovarati da za strijeljanje prestanu koristiti [[mitraljez]]e: iako su mitraljezi zarobljenicima nanosili smrtne ozljede, smrt nije nastupala odmah pa su tako njihove muke bivale produžene.

Erdemović je posvjedočio da je 16. srpnja 1995. godine oko 15.00 sati, nakon što su završili s egzekucijom zarobljenika na Vojnoj ekonomiji Branjevo, njemu i ostalim vojnicima iz 10. diverzantskog odreda rečeno da grupa od 500 zarobljenih bosanskih muslimana iz Srebrenice pokušava pobjeći iz obližnjeg društvenog doma. Erdemović i ostali pripadnici njegove jedinice odbili su sudjelovati u daljnjem ubijanju. Tada im je rečeno da dođu na sastanak s potpukovnikom u kafić u Pilici. Erdemović i ostali vojnici otišli su u kafić kako se od njih tražilo, a dok su čekali, čuli su pucnjavu i detonacije ručnih bombi. Buka je trajala otprilike 15-20 minuta, nakon čega je jedan vojnik iz Bratunca ušao u kafić i prisutne obavijestio da je «sve gotovo».

Toga je dana na tom stratištu ubijeno između 1.000 i 1.200 ljudi.

Na fotografijama područja oko Vojne ekonomije Branjevo snimljenima iz zraka 17. srpnja 1995. vidi se velik broj leševa u polju pored Vojne ekonomije, kao i tragovi rovokopača koji je pokupio leševe iz polja.

Pronalaženje žrtava na području Srebrenice, često u masovnim grobnicama, njihova ekshumacija i identifikacija traje relativno sporo. Do [[2002.]] godine ekshumirano je 5.000 tijela, a identificirano ih je 200. Od tada je broj ekshumiranih tijela porastao na 6.000, a identificiranih na oko 2.000 (podatci iz [[2005.]] godine).

== Prekopavanja grobnica ==
[[Sudska medicina|Forenzički]] dokazi pokazuju da su početkom jeseni 1995. godine, srpske snage napravile značajan napor da se prikriju masovna pogubljenja tako što su premještali primarne grobnice u udaljene sekundarne grobnice. Forenzički dokazi također pokazuju da su u periodu od nekoliko tjedana u rujnu i početkom listopada 1995. godine srpske snage iskopale mnoge primarne grobnice i premjestile tijela u udaljene sekundarne grobnice. Forenzičke su analize uspjele povezati određene primarne i sekundarne grobnice:

**Branjevo vojna baza i Cancari put 12
**Petkovići brana i Liplje 2
**Orahovac (Lažete 2) i Hodžići put 5
**Orahovac (Lažete 1) i Hodžići put 3 i 4
**Glogova i Zeleni Jadar 5
**Kozluk i Cancari put 3

Dokazi o prekopavanjima pokazuju značajan napor da se leševi iz primarnih grobnica sakriju, što je nesumnjivo uzrokovano velikim međunarodnim pritiskom koji je uslijedio nakon pada Srebrenice. Takve ekstremne mjere ne bi bile neophodne da je većina ljudi (pokopanih u primarnim grobnicama) poginula u borbama.

== Epilog i nedavni događaji ==
[[Datoteka:Independent.jpg|mini|lijevo|Naslovna stranica engleskog ''Independenta'': «UN dopustio da 8.000 ljudi pogine u Bosni»]]

Vijesti o masakru prvi put su se pojavile u svjetskim [[mediji]]ma u kolovozu 1995. godine. Dana [[10. kolovoza]] Sjedinjene Američke Države objavile su satelitske fotografije koje su prikazale moguće masovne grobnice nedaleko od sela Nova Kasaba. Na temelju toga američki je izvjestitelj David Rohde posjetio sjeveroistočnu Bosnu i istražio slučaj na licu mjesta. Dana [[18. kolovoza]] Rohde je objavio u dnevnom listu «Christian Science Monitor» značajne vijesti i priče u kojima je iznio dokaze da se u srebreničkoj oblasti dogodio masakr velikih proporcija. Svjetski su mediji objavili da se veliki masakr nad Bošnjacima dogodio nakon što su srpske snage okupirale UN-ovu zaštićenu zonu i da UN-ovi promatrači nisu učinili ništa da to spriječe.

Godine 1996. su Ratko Mladić i Radovan Karadžić, vojni i politički vođe Srba, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju optuženi za zločin genocida, [[zločin protiv čovječnosti]], te kršenje [[zakon]]a o običajima ratovanja. Radislavu Krstiću, najvišem časniku srpske vojske u Haaškom sudu, suđeno je 2000. godine za zločin genocida u Srebrenici. Godine 1995. Krstić je rukovodio napadom na Srebrenicu, zajedno s generalom Mladićem. U kolovozu [[2001.]] godine Radislav Krstić je osuđen po optužbi za zločin genocida i dobio je 46 godina [[zatvor]]ske kazne.

Nakon dugotrajne rasprave o pokolju u Srebrenici, u travnju [[2002.]] godine, nizozemska je vlada (drugi kabinet [[Wim Kok|Wima Koka]]) odlučila podnijeti kolektivnu [[ostavka|ostavku]], nakon službene istrage i izvješća kojeg je načinio [[Nederlands Instituut voor Oorlogsdocumentatie]].

''[[The Enclave]]'', trodijelna [[Televizija|televizijska]] serija bazirana na događajima u Srebrenici, prikazana je 1995. godine na nizozemskoj televiziji ''Nederlandse Publieke Omroep''. Potom je napravljen i film, koji je obuhvatio navedene dijelove serije.

U ožujku [[2003.]] godine izgrađen je Memorijalni cenatar u Potočarima, a otvorio ga je [[Bill Clinton]]. Prvih 600 identificiranih žrtava pokolja pokopano je [[31. ožujka]], dok je još 118 pokopano [[11. srpnja]] iste godine, na osmu godišnjicu pokolja. Na devetu godišnjicu pokolja, 11. srpnja [[2004.]] godine, ukopano je još 338 identificiranih žrtava.

'''Istraživačko dokumentacijski centar''' objavio je da je 7.711 osoba nestalo ili poginulo tijekom tog razdoblja.&lt;ref name=&quot;IDC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs |title=IDC: victim statistics |accessdate=2010-07-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101203232759/http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&amp;view=section&amp;id=35&amp;Itemid=126&amp;lang=bs |archivedate=2010-12-03}}&lt;/ref&gt; Godine 2004. Visoki predstavnik međunarodne zajednice [[Paddy Ashdown]] prinudio je Vladu Republike Srpske da osnuje Komisiju za istragu događaja u Srebrenici. Komisija je u listopadu 2004. godine objavila izvješće u kojemu je potvrdila da je s područja Srebrenice nestalo ili poginulo 8.373 osoba (od toga su 7.793 osobe ubijene između 10. i 19. srpnja 1995. godine, a ostale nakon tog razdoblja), od čega je 500-injak bilo mlađe od 18 godina (tj. 1 od 16 žrtava) a popis uključuje i nekoliko desetaka žena i djevojčica.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Victims of the Srebrenica Massacre, The Polynational War Memorial, 1. kolovoza 2009. - [http://www.war-memorial.net/Victims-of-the-Srebrenica-Massacre-1.171]&lt;/ref&gt;
 
[[Datoteka:Srebrenica massacre memorial wall of names 2009 4.jpg|right|thumb|230px|Memorijalni centar u [[Potočari]]ma s imenima žrtava Srebrenice]]

Srpska strana osporavala je nalaze Komisije, tvrdeći da je Komisija radila pod pritiskom Visokog predstavnika. Međutim, [[Dragan Čavić]], [[predsjednik]] Republike Srpske, preko televizije je rekao da su srpske snage pobile nekoliko tisuća civila u Srebrenici, kršeći [[međunarodno pravo]]. Istaknuo je da je Srebrenica crno poglavlje [[Povijest Srbije|srpske povijesti]].&lt;ref&gt;{{srp oznaka}} [http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 Otvaranje najmračnije stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120229163349/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=384060 |date=29. veljače 2012. }}&lt;/ref&gt;

Dana [[10. studenoga]] 2004. godine Vlada Republike Srpske objavila je službenu ispriku, nakon što je srpska vlada razmotrila izvještaj Komisije. Vlada Republike Srpske je priopćila:

{{citat2|Izvještaj jasno pokazuje da su ogromni zločini počinjeni u regiji Srebrenice, srpnja 1995.|15px|15px|''Iz službene isprike Vlade Republike Srpske}}&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=1147&amp;reportid=166 &quot;Bosnian Serbs issue apology for massacre&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607144917/http://www.bosnia.org.uk/bosrep/report_format.cfm?articleid=1147&amp;reportid=166 |date=7. lipnja 2011. }} Associated Press, 11. studenogar 2004.&lt;/ref&gt;
Tri mjeseca kasnije, [[18. siječnja]] 2005. godine, dvojica su srpskih časnika – [[Vidoje Blagojević]] i [[Dragan Jokić]] – osuđeni i poslani u zatvor zbog sudjelovanja u srebreničkom pokolju.

Sredinom 2005. godine sarajevski je fotograf Tarik Samarah u suradnji s novoosnovanom [[nevladina organizacija|nevladinom organizacijom]] ''Inicijativa mladih za ljudska prava'' širom Beograda postavio 27 velikih reklaminih panoa u sjećanje na srebrenički pokolj. Panoi su izazvali veliku kontroverzu i mnogi su bili uništeni porukama na kojima je pisalo &quot;[[Nož]], žica, Srebrenica,&quot; &quot;Biće repriza,&quot; i &quot;Ratko Mladić&quot;.

Dana 11. srpnja 2005. godine navršilo se 10 godina od pokolja u Srebrenici. Komemorativnoj ceremoniji u Potočarima prisustvovalo je oko 50.000 ljudi i preko 40 državnih delegacija. Tog je dana pokopano još 610 identificiranih žrtava. Srpski predsjednik [[Boris Tadić]] također je prisustvovao komemoraciji, odao je počast i poklonio se pred [[tabut]]ima žrtava. Tadićevo je prisustvo izazvalo ogorčenje među srpskim ultranacionalistima, ali ga je pozdravila međunarodna zajednica. Francuski, nizozemski i britanski [[ministar|ministri]] također su bili prisutni, kao i [[Richard Holbrook]], bivši američki predstavnik za [[Balkan]]. Britanski tajnik vanjskih poslova [[Jack Straw]] ispričao se u ime međunarodne zajednice rekavši: «sramota je međunarodne zajednice da se ovakvo zlo dogodilo ispred našeg nosa, a da nismo učinili ništa».

Do danas je nastavljeno otkopavanje masovnih grobnica. Žrtve se s počastima [[pokop|pokapaju]], što za obiteljima poginulih daje osjećaj epiloga.

== Uloga Srbije ==
Dana [[2. srpnja]] 2005. godine pojavila se video-snimka [[zlostavljanje|zlostavljanja]] i egzekucije četvorice dječaka i dvojice mladića, žrtava srebreničkog pokolja. Dokaz se pojavio na suđenju [[Slobodan Milošević|Miloševiću]] kao svjedočanstvo o umiješanosti pripadnika srpskih [[policija|policijskih]] jedinica u srebreničkom pokolju.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.domovina.net/tribunal/ictytv/050601_milosevic_eng.ram |title=Video snimka |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20050613113637/http://www.domovina.net/tribunal/ictytv/050601_milosevic_eng.ram |archive-date=13. lipnja 2005. |access-date=15. kolovoza 2005.}}&lt;/ref&gt; Video-snimka prikazuje [[svećenik]]a [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] koji blagoslivlja nekoliko vojnika. Potom se vojnici pojavljaju privodeći vezane civile i na kojima se vide tragovi fizičkog [[nasilje|nasilja]]. Ti su civili kasnije identificirani kao četvorica maloljetnika mlađih od 16 godina i dvojica ljudi dvadesetih godina. Dok se voze u kamionu, ležeći svezani na podu kamiona, vojnici ih udaraju nogama u glavu i psuju. Potom je prikazana egzekucija četvorice civila, koji su nakon toga snimljeni kako leže u polju. Zatim se čuje negodovanje snimatelja, koji se žali na ispražnjene [[baterija|baterije]], jer nije u stanju nastaviti snimanje. Vojnici naređuju dvojici civila da u obližnju štalu premjeste leševe tek ubijenih ljudi, nakon čega su i njih dvojica pogubljeni.

Video-snimka je izazvala [[javnost|javno]] zgražanje u Srbiji. U danima nakon njegovog prikazivanja Srpska je vlada vrlo brzo uhvatila neke od bivših vojnika identificiranih na snimci. O događaju su najviše izvještavale [[novine]] ''Danas'' te radio-televizijska stanica B92. Sve relevantne svjetske medijske kuće nekoliko su dana izvještavale i prikazivale snimku strijeljanja Bošnjaka. Prema izvorima bosanskih medija, nekoliko je članova [[obitelj]]i pogubljenih mladića vidjelo pogubljenja svojih najmilijih na televiziji. Ipak, mišljenja su i dalje bila podijeljena i nastupio je velik revizijski odgovor. Novinska je kuća ''Dnevne novosti'' ubrzo nakon prikazivanja videa objavila popis od 3287 Srba navodno ubijenih u Srebrenici i njezinoj okolici, a u to je vrijeme također objavljena i snimka koja prikazuje kako [[mudžahedini]] pogubljuju srpske vojnike. Kasnije se ustanovilo da je riječ o montiranoj snimci, na kojoj se nigdje ne prikazuje pogubljenje srpskog vojnika. Srpska radikalna stranka je javno, na tiskovnoj konferenciji, priznala da je snimka montirana.

U veljači 2010. godine, srbijanska policija je pretražila Mladićev dom u [[Beograd]]u uz pomoć nove opreme: kamere sposobne gledati kroz zid i beton. Otkrili su lažni zid u kojem je otkriveno 18 Mladićevih ratnih dnevnika, bilježnica, 120 zvučnih zapisa, kartice za mobitele te hrpu dokumenata - dokaza o koordinaciji Vojske Republike Srpske i Srbije tijekom rata, naročito vojničke naredbe i opskrba oružjem, vezu koju su do tada obje strane osporavale. Dokumenti su predani Međunarodnom sudu par mjeseci kasnije.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.nytimes.com/2010/07/11/world/europe/11mladic.html?_r=1 |title=Data on Balkan Wars Found in Home of Suspect |publisher=[[New York Times]] |author=Marlise Simons |language=engleski |date=2010-07-10 |accessdate=2010-07-11}}&lt;/ref&gt;

=== Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199 ===

Dana [[27. srpnja]] 2005. godine američki je Zastupnički dom usvojio rezoluciju (H. Res 199, koju su predložili kongresnici Christopher Smith i Benjamin Cardin) i na taj način obilježio desetogodišnjicu pokolja u Srebrenici. Rezolucija je usvojena apsolutnom većinom, s 370 glasova ''za'', jednim glasom ''protiv'', dok su 62 glasača bila odsutna.

Rezolucija je višestranačka mjera kojom se obilježavao 11. srpnja 1995. – 2005. desetogodišnjica srebreničkog pokolja u kojemu su srpske snage preko 8000 muškaraca i dječaka detaljno i metodično odvojile od svojih kćeri, majki, sestara i supruga i potom ubile, zakopale u masovne grobnice i onda premjestile u sekundarne grobnice kako bi se prikrio zločin. Srebrenica je pala nakon napada srpskih snaga 11. srpnja 1995. godine. Grad je u to vrijeme bio UN-ova sigurnosna zona i pod zaštitom međunarodne zajednice. Masakr u Srebrenici bio je najgori pokolj u Europi poslije Drugog svjetskog rata.

Rezolucija kaže:&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} Christopher Smith [http://chrissmith.house.gov/lawsandresolutions/hres199.htm H.Res. 199], Expressing the Sense of the House of Representatives Regarding the Massacre at Srebrenica in July 1995. Pristupljeno 31. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://thomas.loc.gov/cgi-bin/bdquery/z?d109:SE00134:@@@D&amp;summ2=m&amp; CRS Summary: A resolution expressing the sense of the Senate regarding the massacre at Srebrenica in July 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160110072211/http://thomas.loc.gov/cgi-bin/bdquery/z?d109:SE00134:@@@D&amp;summ2=m&amp; |date=10. siječnja 2016. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} [http://www.opencongress.org/bill/109-sr134/show S.Res.134 A resolution expressing the sense of the Senate regarding the massacre at Srebrenica in July 1995] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090412033138/http://www.opencongress.org/bill/109-sr134/show |date=12. travnja 2009. }}, [http://www.opencongress.org www.opencongress.org]. Pristupljeno 31. siječnja 2008.&lt;/ref&gt;

{{citat2|Politika [[agresija|agresije]] i etničkog čišćenja koju su implementirale srpske snage u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine s direktnom pomoći vlasti [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]] (Srbije i [[Crna Gora|Crne Gore]]), a koja je uzrokovala raseljenje više od 2.000.000 stanovnika i procjenjeno 200.000 žrtava, desetine tisuća silovanih ili na drugi način mučenih i zlostavljanih osoba, dok su nevini civili Sarajeva i drugih urbanih naselja bili neprestano izloženi granatiranju i snajperskim napadima; definirani su kao kriminalni čin genocida po [[definicija|definiciji]] kako navodi članak 2 Konvencije za prevenciju i kažnjavanje genocida, potpisan u [[Pariz]]u [[9. prosinca]] [[1948.]] godine i stavljen u punopravnu snagu [[12. siječnja]] [[1951.]] godine.|15px|15px|''Rezolucija Sjedinjenih Američkih Država br. 199''}}

== Presude ==
{{glavni|Suđenje za genocid u Bosni i Hercegovini}}
[[Datoteka:Front view of the ICTY.jpg|right|thumb|230px|[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]]]]

[[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (ICTY) je za zločine u Srebrenici optužio ukupno 21 osobu. Nekadašnji general Drinskog korpusa [[Radislav Krstić]] je [[2001.]] godine postao prvi optuženik osuđen za [[genocid]] te je dobio 46 godina zatvora, koja je nakon podignute žalbe 2004. godine smanjena na 35 godina zatvora.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.icty.org/sid/7964 |title=Radislav Krstic Becomes the First Person to be Convicted of Genocide at the ICTY and is Sentenced to 46 Years Imprisonment |language=engleski |publisher=ICTY |date=2001-08-02}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/3638473.stm |title=War crimes case widens 'genocide' |language=engleski |publisher=BBC NEWS |date=2004-04-19}}&lt;/ref&gt; Krstić je bio prvi Europljanin osuđen za genocid od nekog međunarodnog suda nakon [[Nürnberški proces|Nürnberškog procesa]]&lt;ref name=&quot;ap&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.newsweek.com/id/76749 |title=Crimes Against Humanity |author=Rod Nordland |language=engleski |date=2001-08-13 |publisher=Newsweek |accessdate=2010-04-20}}&lt;/ref&gt;

[[Slobodan Milošević]] je također bio optužen za razne zločine u Bosni, među njima i za Srebrenicu, ali je preminuo prije presude.

Pukovnik [[Vidoje Blagojević]] je u siječnju 2005. godine proglašen krivim za [[ratni zločin|ratne zločine]] u Srebrenici te je osuđen na zatvorsku kaznu od 18 godina, koja je nakon podignute žalbe smanjena na 15 godina.&lt;ref name=&quot;reverse&quot;&gt;{{eng oznaka}} [http://www.birn.eu.com/en/82/15/2839/ ICTY: Blagojevic Acquitted of Complicity in Genocide] Balkan Investigative Reporting Network&lt;/ref&gt;

[[10. lipnja]] [[2010.]] godine, ICTY je donio presude sedmorici vojnih i policijskih dužnosnika bosanskih Srba za pokolj u Srebrenici i Žepi, u najvećem suđenju te ustanove to tada. Suđenje Popoviću i drugima počelo je [[14. srpnja]] [[2006.]] godine, a iznošenje završnih riječi dovršeno je 15. rujna 2009. godine. Raspravno vijeće zasjedalo je ukupno 425 dana, tijekom kojih je u sudski spis uvršteno više od 5.300 dokaznih predmeta, a saslušano je 315 svjedoka. [[Vujadin Popović]], obavještajni časnik Drinskog korpusa [[Vojska Republike Srpske|Armije Republike Srpske]], i [[Ljubiša Beara]], pukovnik iste vojske, proglašeni su krivim za genocid, istrebljenje, progon i ubojstva te su osuđeni na doživotne kazne u zatvoru. [[Drago Nikolić]], šef sigurnosti Zvorničke brigade, proglašen je krivim za sudjelovanje i pomaganje u genocidu te je osuđen na 35 godina zatvora. [[Ljubomir Borovčanin]] osuđen je za pomaganje i sudjelovanje u istrebljenju, ubojstvu, progonu i prisilnu deportaciju te je osuđen na kaznu od 17 godina. [[Vinko Pandurević]] dobio je 13, [[Radivoje Miletić]] 19 a [[Milan Gvero]] pet godina zatvorske kazne. &quot;''Opseg i priroda ubilačke operacije, stravičan broj ubojstava, jasna namjera - vidljiva iz dokaza - da se eliminira svaki bosanski musliman koji je uhićen ili koji se predao pokazuje izvan razumne sumnje da je riječ o genocidu''&quot;, objavio je ICTY.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 |title=Seven convicted over 1995 Srebrenica massacre |publisher=CNN |date=2010-06-10 |access-date=11. lipnja 2010. |archive-date=7. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200807113020/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/europe/06/10/hague.srebrenica.verdict/?hpt=T1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/10283403.stm |title=Life for Bosnian Serbs over genocide at Srebrenica |publisher=BBC |date=2010-06-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.nacional.hr/clanak/85205/icty-popovic-i-beara-osudeni-na-dozivotni-zatvor-za-genocid-u-srebrenici |title=Popović i Beara osuđeni na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici |publisher=Nacional |date=2010-06-10 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

ICTY je također 2005. godine optužio [[Milorad Trbić|Milorada Trbića]] - između ostalog, da je odgovoran za pogubljenje oko 1.000 Bošnjaka u [[Orahovac|Orahovcu]] u jednom danu, 13. srpnja 1995. godine, te mnoge druge zločine - ali je njegov predmet ustupljen sudu Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;popovic et al&quot;&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.icty.org/x/cases/trbic/cis/en/cis_trbic_en.pdf |title=“Srebrenica” (IT-05-88/1) Milorad Trbic |publisher=ICTY |date=2009-10-16 |accessdate=2010-07-08}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.bim.ba/bh/67/10/3220/ |title=Milorad Trbić stigao iz Haaga u Sarajevo |publisher=BIRN |date=2007-07-11 |accessdate=2010-07-08 |archive-date=2. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210902031651/https://www.google.com/afs/ads?adtest=off&amp;channel=000002%2Cbucket093&amp;hl=en&amp;pcsa=false&amp;client=dp-teaminternet09_3ph&amp;r=m&amp;psid=1437517588&amp;type=3&amp;max_radlink_len=40&amp;swp=as-drid-2558334540730768&amp;uiopt=true&amp;oe=UTF-8&amp;ie=UTF-8&amp;fexp=21404%2C17300002%2C17300494%2C17300496%2C17300760%2C17300762%2C17300769%2C17300771%2C17300794%2C17300797%2C17300798%2C17300800%2C17300801%2C17300805&amp;format=r5%7Cs&amp;num=0&amp;output=afd_ads&amp;domain_name=www.bim.ba&amp;v=3&amp;adext=as1%2Csr1&amp;bsl=8&amp;pac=2&amp;u_his=50&amp;u_tz=0&amp;dt=1630552611407&amp;u_w=1600&amp;u_h=1000&amp;biw=1249&amp;bih=50588&amp;psw=1249&amp;psh=782&amp;frm=0&amp;uio=ff2sa16fa2sl1sr1-ff6fa6sa11st24lt30-&amp;cont=rs&amp;csize=w600h500&amp;inames=master-1&amp;jsv=52140&amp;rurl=http%3A%2F%2Fwww.bim.ba%2Fbh%2F67%2F10%2F3220%2F |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[16. listopada]] [[2009.]] godine prvostupanjskom presudom sud BiH proglasio je Trbića krivim za [[genocid]] i istrebljenje u Srebrenici počinjene u okviru udruženog zločinačkog poduhvata, te ga osudio na dugotrajni zatvor u trajanju od 30 godina.&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html |title=Karadzic war crimes trial set for late October |publisher=CNN |date=2009-10-17 |accessdate=2010-07-08 |archive-date=31. prosinca 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20091231152709/http://edition.cnn.com/2009/WORLD/europe/10/17/karadzic.trial/index.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}} {{cite news |url=http://www.balkaninsight.com/en/main/news/22962/ |title=Milorad Trbic Found Guilty of Genocide |publisher=Balkaninsight |date=2009-10-16 |accessdate=2010-07-08}}&lt;/ref&gt;

[[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] počelo se suditi u Haagu 2009. godine a [[Zdravko Tolimir|Zdravku Tolimiru]] [[2010.]] Optuženi general [[Ratko Mladić]] je uhićen 26. svibnja 2011. godine.

Prema presudi po žalbi u predmetu Radislav Krstić: &lt;ref&gt;Krstic Appeal, ICTY, par. 31, page 11. Date: 19 April 2003. | https://www.legal-tools.org/doc/86a108/pdf&lt;/ref&gt;

&lt;blockquote&gt;„Odluka da se ne ubiju žene ili djeca može se objasniti osjetljivošću bosanskih Srba na javno mnijenje. Za razliku od ubijanja zarobljenih vojnika, takva akcija nije se mogla lako držati u tajnosti ili prikriti kao vojna operacija, te je stoga nosila povećan rizik od privlačenja međunarodne osude... Međunarodna pažnja usmjerena na Srebrenicu, u kombinaciji s prisustvom trupa UN-a u tom području, spriječila je članove Glavnog štaba VRS-a koji su osmislili genocidni plan da ga provedu na najdirektniji i najefikasniji način. Ograničeni okolnostima, usvojili su metodu koja bi im omogućila da provedu genocidni plan uz minimiziranje rizika od odmazde.“&lt;/blockquote&gt;

Štoviše, kako je i samo suđenje naglasilo, opis onih koje je ubila VRS kao &quot;muškaraca vojnog uzrasta&quot; sam po sebi je bio &quot;pogrešan naziv&quot; jer su bili uključeni &quot;dječaci i stariji muškarci koji se obično smatraju izvan tog raspona&quot;.&lt;ref&gt;Žalba u predmetu Krstić, MKSJ, stavak 27, stranica 9. Datum: 19. travnja 2003. | https://www.legal-tools.org/doc/86a108/pdf&lt;/ref&gt;

Ipak, jedan dio je pogubljen, po preliminarnoj listi ubijene djece u genocidu u Srebrenici je ubijeno 499 djece. &lt;ref&gt; Bilten Srebrenica #41, Udruzenje Gradjana Zene Srebrenice Tuzle, autori: Danijel Toljaga i Hasan Nuhanovic, stranica 7-11. | http://instituteforgenocide.org/en/wp-content/uploads/2020/08/Srebrenica.bilten.41.pdf&lt;/ref&gt; Konačan popis ubijene djece u genocidu u Srebrenici uključuje 694 djece.&lt;ref&gt;dr. sc. Zilha Mastalić-Košuta iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, objavljeno u Preporod | https://preporod.info/bs/article/32921/u-srebrenici-od-1992-do-1995-godine-ubijeno-826-djece&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* ICTY, 2004. ''Appeals chambers judgement in Prosecuter v. Radislav Krstić,'' [http://www.un.org/icty/krstic/jug33-e.htm ICTY stranice].
* David Rohde. 1997. ''Endgame: The Betrayal and Fall of Srebrenica, Europe's Worst massacre Since World War II''. WestviewPress. {{ISBN|0813335337}}.
* Van Gennep, 1999. ''Srebrenica: Het Verhaal van de Overlevenden [Srebrenica: The Story of the Survivors]''. Van Gennep, Amsterdam. {{ISBN|90-5515-224-2}}. (prijevod: Samrtno Srebreničko ljeto '95, Udruženje građana 'Žene Srebrenice', Tuzla, 1998).

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Srebrenica massacre}}
*{{eng oznaka}} [http://www.un.org/icty/indictment/english/kar-ii951116e.htm Početna optužnica] pri [[MKSJ]] protiv Karadžića i Mladića za Srebrenicu.
*{{bos oznaka}} [https://web.archive.org/web/20160417224941/http://srebrenica.ba/ Organizacija Majke Srebrenice].
*{{eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20070216034511/http://213.222.3.5/srebrenica/ Netherlands Institute for War Documentation] - studije o događajima prije, tijekom i nakon pada Srebrenice
*{{bos oznaka}} [http://www.potocarimc.ba/_ba/juli/ Memorijalni centar Srebrenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100729071544/http://www.potocarimc.ba/_ba/juli/ |date=29. srpnja 2010. }} 
* {{jezikk|engl.|engleski}} [http://www.pbs.org/wnet/cryfromthegrave/massacre/massacre.html O genocidu u Srebrenici na stranicama PBS-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090607182907/http://www.pbs.org/wnet/cryfromthegrave/massacre/massacre.html |date=7. lipnja 2009. }}

{{GLAVNIRASPORED:Srebrenica, Genocid}}
[[Kategorija:Pokolji Vojske RS nad Bošnjacima u Ratu u BiH]]
[[Kategorija:Srebrenica u Ratu u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Genocidi]]</text>
      <sha1>5s59kbvp84mt3v5646950majxeuo0vy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Novosti</title>
    <ns>10</ns>
    <id>18293</id>
    <revision>
      <id>7479184</id>
      <parentid>7478946</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:58:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479184</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2465" sha1="bpxgsocc3ynx1a8uslns95horslqhlh" xml:space="preserve">&lt;!-- Savjet: za slike koristite commons.wikimedia.org, slika bez okvira (po mogućnosti aktualna), a upisuju se novosti iz Hrvatske ili one koje su na neki način vezane uz Hrvatsku.
Prilikom unosa nove novosti započnite odmah ispod ove obavijesti i ispod slike, bez praznoga retka zbog izgleda na glavnoj stranici. Hvala --&gt;
&lt;!----------------------------------------------------------------

{{Predložak:Novosti/Posebno}} 
------------------------------------------------------------
--&gt;
[[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|desno|200px]]
* [[11. lipnja]] – Započinje 23. [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo u nogometu]].
* [[6. lipnja]] – U [[Zagreb]]u održan 8. [[Antunovski hod mladih]] uoči blagdana [[Antun Padovanski|Svetog Antuna Padovanskog]] pod geslom „Ako imaš Boga, imaš sve”.
* [[6. lipnja]]  – Sa zagrebačkog [[Zrinjevac|Trga Nikole Šubića Zrinskog]] krenula je 25. [[Zagrebačka povorka ponosa]] pod geslom „Korak po korak, iskorak”.
* [[19. svibnja|19.]] – [[22. svibnja]] – U Domu hrvatskih branitelja u [[Pula|Puli]] održava se 49. [[Međunarodni susret harmonikaša]] sa šesto sudionika iz 24 zemlje.
* [[5. svibnja]] – [[30. lipnja]] – U Sveučilišnoj knjižnici u [[Split]]u otvorena je [[izložba]] povijesnih dokumenata o životu, radu i [[mučenik|mučeničkoj smrti]] [[Josip Marija Carević|mons. dr. Josipa Marije Carevića]] pod nazivom ''[[Damnatio memoriae]]''.
* [[3. svibnja|3.]] – [[9. svibnja]] – U [[Sisak|Sisku]], Gori, [[Glina (grad)|Glini]], [[Voloder]]u, [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]], [[Hrvatska Kostajnica|Hrvatskoj Kostajnici]] i [[Martinska Ves|Martinskoj Vesi]] održava se 20. [[Ars Organi Sisciae]].
* [[2. svibnja|2.]] i [[3. svibnja]] – [[Susret hrvatske katoličke mladeži#Požega, 2026.|XIII. SHKM]] u [[Požega|Požegi]] i [[Požeška biskupija|Požeškoj biskupiji]] okupio oko 12 000 sudionika.
* [[28. travnja|28.]] – [[29. travnja]] – U [[Dubrovnik]]u se održava ''summit'' [[Inicijativa triju mora|Inicijative triju mora]], s 1600 sudionika iz 45 zemalja, najveći takav poslovno-politički događaj u Hrvatskoj.


[[Wikipedija:Nedavne smrti|Nedavne smrti]]: [[Andrej Baša]], [[Dora Maček]], [[Julienne Bušić]]&lt;!---Troje najviše, treba ih dodati u članku godine u kojoj su preminuli pod odlomak Smrti, npr. 2025.--&gt;
&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Wikipedijini predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bpxgsocc3ynx1a8uslns95horslqhlh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ilija Mitić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21699</id>
    <revision>
      <id>7479469</id>
      <parentid>7440732</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T00:15:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1373" sha1="sdr8r6po746z56kpmgjr9nslq1jyish" xml:space="preserve">'''Ilija Mitić''' ([[Kotor]], [[26. prosinca]] [[1921.]] – [[Dubrovnik]], [[1. veljače]] [[2009.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] pravnik i povjesničar.

Osnovnu i srednju školu polazio u [[Dubrovnik]]u. Diplomirao na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] [[1949.]] godine. Po završetku sudske prakse u Dubrovniku radio je kao pravnik u gospodarstvu i upravi. Uz pravnički rad je istraživao dubrovačku pravnu povijest pa [[1958.]] prelazi kao istraživač u '''''Historijski institut JAZU Dubrovnik''''' (danas: '''''Zavod za povijesne znanosti [[HAZU]]'''''), gdje je kasnije kao znanstveni savjetnik djelovao do umirovljenja [[1987.]] godine.

Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu [[1970.]] godine. [[Doktorska disertacija]] mu je [[1973.]] godine objavljena kao knjiga pod naslovom &quot;'''Konzulati i konzularna služba starog Dubrovnika'''&quot;. Iste godine nagrađen je nagradom grada Dubrovnika za znanstveno-istraživački rad. Autor je preko 200 znanstvenih i stručnih radova iz konzularnih, diplomatskih, gospodarskih i političkih veza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]].

Objavio je knjigu: &quot;'''Dubrovačka država u međunarodnoj zajednici (od 1358. do 1815.)'''&quot;, Zagreb, 1988. g. (1. izdanje); 2003. g. (2. izdanje).

{{GLAVNIRASPORED:Mitić, Ilija}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]</text>
      <sha1>sdr8r6po746z56kpmgjr9nslq1jyish</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Zeljko</title>
    <ns>2</ns>
    <id>22352</id>
    <revision>
      <id>7479444</id>
      <parentid>7395483</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:42:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9856" sha1="ruxvevhv3zq6lf9vv1lbz0b51ucyb4w" xml:space="preserve">Naš je naš 
[[Datoteka:Kup HNS.jpg|mini|Kup je naš]]
Živimo u svijetu gdje je laž postala službena informacija a istina teorija zavjere
*Leti vrimee idu daniii
*a dinamo krade ka i laniiii
[[Datoteka:Com.2.jpg|mini|Istina]]
1950
* Od danas tvoj novi dom
* bit će četri zida
* da u njima istruneš
* želi ti torcida

HŽV. MCML
* Priko mora sinjega
* priko svita ciloga
* Uvik nosim u srcu
* Našu pismu Hajdučku


* Neka pati koga smeta  
* nas je Hajduk prvak svijeta, 
* prvak svijeta i svemira  
* na*ebo je ko ga dira !! 
== o pobjedi nad partizanom 9. svibnja 1976 ==
* Crno bijeli, crno bijeli 
* ma gdje bili na tabeli, 
* nek vas prati, nek vas bruka 
* 6 komada od Hajduka!

*[http://de.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:QRpedia/Projekte/Botanischer_Garten_Graz Botanischer Garten Graz] - 
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Zeljko/extraeditbuttons.js dugmat, pucad i botunčad] 
[http://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Zeljko/xtratoolbarbuttons.js dugmat, pucad i botunčad2] 
- [http://www.youtube.com/watch?v=hbKm9qQnVe0 banane /kćeri vjetra] - [http://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Boje boje]
[[Datoteka:SamoHajduk2Puta.jpg|900px|left|100 godina ljubavi]]
[[Datoteka:Nikola Gazdić.jpg|mini|[[Nikola Gazdić|Nikola Gazdić-Janjčić]], Prvi i najveći. 
[[Datoteka:Gazdić.jpg|mini|Janjčić 1914. pred nekadašnjom barakom Hajduka.]]
&lt;H1&gt;Jedino vrijedno u životu su Bili i naša uzdanica Torcida…sve ostalo je nus-proizvod življenja&lt;/H1&gt;
]]  
[[Datoteka:Luka Kaliterna.jpg|mini|[[Luka Kaliterna|Barba Luka]], legenda Hajduka]]
[[Datoteka:TorcidaTeheran.JPG|mini|Hajdučka ljubav]]
[[Datoteka:Z-Tor-St.jpg|mini|Hajduk iznad svih, Torcida ispred Svih.]] 

&lt;div title=&quot; &quot; style=&quot;font-size: 30pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: blue&quot;&gt;'''Bila na moru nevera ol bonaca&lt;/div&gt; 


&lt;div title=&quot; &quot; style=&quot;font-size: 30pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: blue&quot;&gt;'''Živit če vječno klub sa Starog Placa&lt;/div&gt; 


&lt;div title=&quot; &quot; style=&quot;font-size: 30pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: Gold&quot;&gt;'''Godine su prosle﻿ pune muka!&lt;/div&gt; 


&lt;div title=&quot; &quot; style=&quot;font-size: 30pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: Gold&quot;&gt;'''ja navijan za splitskog Hajduka&lt;/div&gt; 

[[Slika:Hajduk logo on wall.JPG|thumb|'''[[HNK Hajduk Split|Bili]]''' u [[cvijeće]], [[NK Dinamo|plavi]] u smeće. '''Hajduče nitko ti nije ni do koljena.]]
[[Slika:SatHajduk.jpg|thumb|Da se zna.]]
[[Datoteka:Grafit Mokosica 01.JPG|minijatura|Torca]]
[[Datoteka:Grafit Mokosica 02.JPG|minijatura|Torca]]
[[Datoteka:Grafit Mokosica 03.jpg|minijatura|Torca]]
[[Datoteka:Mural u Mokošici 04.jpg|minijatura|Torca]]
[[Datoteka:The world's finest 101.jpeg|minijatura|Torca]]
[[Datoteka:111_rodjendan_u_Bajdinu_domu.jpg|minijatura|Hajduče sretan ti rođendan]]
[[Datoteka:112 rodjendan u Bajdinu domu.jpeg|minijatura|Godine prolaze ljubav ostaje]]
[[Datoteka:115 rodjendan u Bajdinu domu (cropped).jpg|minijatura|Ništa uprava i igrači samo boje i ime]]
*[http://stats.wikimedia.org/EN/TablesWikipediaHR.htm a štoje ovo]
&lt;div style=&quot;height: 455px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #ffffff;&quot; title=&quot;Contributions&quot;;&gt;
:[[1. HNL 2008./09.|Prva hrvatska nogometna liga - sezona 2008./09.]]
:[http://www.prva-hnl.hr/1-strijelci.php Lista strijelaca]
'''''Moj najdraži Splite'''''
:Moj najdraži Splite
:Ja san sinoć snija
:Stadion Hajduka
:Da je poletija
:Leti je po nebu
:Ka leteći pijat
:I sa njin san iša
:Po svitu navijat
:I sa njin san iša
:U budučnost svuda
:Di je Hajduk čini
:Nogometna čuda
:Po cilon svitu
:Sa njin san se puva
:Sveti ga je Ante
:Iz Poljuda čuva
:Ja Hajduka volin
:Najviše na svitu
:Jedino je srce
:Ča kuca u Splitu
:Zbog njega mi glava
:Već odavno sida
:I pape i dida
:Bili su Torcida
:Naprid Bili
:Moje srce tuče
:Naprid bili
:Uz tebe san Hajduče﻿
&lt;div title=&quot; &quot; style=&quot;font-size: 30pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: blue&quot;&gt;'''
:Oj Hajduče lipo ti je ime
:Torcida se ponosi sa njime
:Gdje god bio ja ti pozdrav šaljem
:U srcu te uvik nosim,
AMEN&lt;/div&gt; 

[[Suradnik:Zeljko/Bili|'''Moj Hajduk''']]
==Moja Galerija==

&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/uklanjanje Britannice]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Botanika — riješeno]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Ribe20]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Ribe21]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Ribe22]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/RibeTOTAL]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Jezični kodovi]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Zamolba za jezični kod]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Što Hr.Wiki ne spominje]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/BBB Slušaj amo]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Majstori s mora]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/extraeditbuttons.js (2)]]
&lt;br&gt;'''Moji filmovi:''' 
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Filmovi]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Filmovi nr. Lista]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Jezici]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Sjevernoamerički Indijanci]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Južnoamerički Indijanci]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Bantu narodi]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Sudanski narodi]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Narodi Azije]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/narodi Oceanije]]
&lt;H1&gt;Hajduk&lt;/H1&gt;, [http://hr.wikipedia.org/wiki/Torcida#_note-0 '''Torcida''']
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Rodovi1]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Rodovi2]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Rodovi3]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Rodovi4]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/Rodovi5]]
&lt;br&gt;[[Suradnik:Zeljko/RodoviCom]]
[http://www.hnkhajduk.hr/index.php?otvori=klubnatjecanja Hajduk table]

&lt;div title=&quot;Hajduk igra protiv svinjara&quot; style=&quot;font-size: 20pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: blue&quot;&gt;'''Dinamo 0&lt;/div&gt; 
&lt;div title=&quot;Hajduk igra protiv svinjara&quot; style=&quot;font-size: 20pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: red&quot;&gt;'''Hajduk 2&lt;/div&gt; 


&lt;div title=&quot;Hajduk igra protiv svinjara&quot; style=&quot;font-size: 20pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: red&quot;&gt;'''Hajduk 2&lt;/div&gt; 
&lt;div title=&quot;Hajduk igra protiv svinjara&quot; style=&quot;font-size: 20pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: blue&quot;&gt;'''Dinamo 0&lt;/div&gt; 


&lt;div title=&quot;Hajduk igra protiv svinjara&quot; style=&quot;font-size: 20pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: red&quot;&gt;'''Hajduk 2&lt;/div&gt; 
&lt;div title=&quot;Hajduk igra protiv svinjara&quot; style=&quot;font-size: 20pt; text-decoration:blink; text-align:center; color: blue&quot;&gt;'''Dinamo 1&lt;/div&gt; 

[[Slika:BiliBili.jpg|thumb|Bili]]
[[Slika:Zeljko-Hajduk-Bili.jpg|thumb|Zeljko uz svoju zastavu-- sa šalom svojih Ljubimaca. Kako se zovu piše gore.]] 
[[Datoteka:Torc.zeljSt.jpg|mini|Majstori s mora]]
** [http://kramarsic.com/PDF/hajduk/hajduk02.pdf I campioni di Spalato un osso duro per tutti]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Locator_maps_of_counties_of_the_United_States_by_state usa mape]; 
*[http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/2045.htm Županijske tabele sa naseljima]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Locator_maps_of_departments_of_Haiti Locator maps of departments of Haiti]
*[http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Maps_by_country Maps by country]

*[http://anon.nasa-global.edgesuite.net/anon.nasa-global/TWAN/TWAN%2005.23.08__.mp4 NASA]

*[http://raspored.hrt.hr/?raspored=1&amp;mreza=3&amp;datum=2011-05-19 HRT]
*[http://novatv.hr/raspored/tjedni TV Nova]
*[http://www.rtl.hr/index.php?cmd=show_raspored RTL]
*[http://www.hbo.hr/Program.aspx HBO]

*[http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Indigenous_peoples_of_North_America Slike]
*[http://www.ethnologue.com/family_index.asp nova klas Ethn]
*[http://www.ethnologue.com/15/family_index.asp stara klas Ethn]
'''[http://www.imdb.com/title/tt0053047/ Ein Mann geht durch die Wand/ '' 'kupujem' '']'''
[http://www.filmovi.com/de/film/627.shtml Yu filmovi]
{|
|[[Slika:Croatian wikimeetup 12-12-2007.jpg|thumb|left|150px|Ekipa]]||i|| [[Slika:Cake-add.jpg|thumb|150px|torta]]
|}

*Bili su bili
vrhovi planina;
*bila je košulja
hajdučkoga sina.

*Ruke ćemo skupa
za bile dići,
*ko jedno srce -
za Hajduk ćemo biti.

*Bila i plava
skladna je boja
*to je simbol
majstora s mora.

*Ruke ćemo skupa
za bile dići,
*ko jedno srce -
za Hajduk ćemo biti.

*Ponos je grada
poznat po svitu -
*i uvik vjeran
svom rodnom Splitu.

*Bili su bili
vrhovi planina;
*bila je košulja
hajdučkoga sina.

[[Suradnik:Zeljko/galerija|'''Galerija''']] 

[[Suradnik:Zeljko/galerija2|'''Galerija2''']] 

[[Suradnik:Zeljko/galerija3|'''Galerija3''']] 

[[Suradnik:Zeljko/Planovi|'''Planovi''']]

[[Suradnik:Zeljko/TribalNet|'''TribalNet''']]

[[Suradnik:Zeljko/Biseri neprijavljenih suradnika|'''Biseri]]'''

[[Suradnik:Zeljko/Popis ptica|'''Ptice''']]

[[Suradnik:Zeljko/Popis ptica-Index]]

[[Suradnik:Zeljko/ref narodi|'''ref''']] 

[[Suradnik:Zeljko/Moj Popis naroda za wiki|'''Narodi]]'''

[[Suradnik:Zeljko/Nagrade|'''Nagrade''']]

[[Suradnik:Zeljko/Gdje je Lidija Asanović|'''Gdje je Lidija Asanović''']]

[[Suradnik:Zeljko/Dict.|'''Dict.''']]

[[Suradnik:Zeljko/Popis naroda od 1 i 2 slova|'''Popis naroda od 1 i 2 slova''']]
[[Suradnik:Zeljko/Popisi|'''popisi''']]

[[Suradnik:Zeljko/Zeljko Top lista|'''Zeljko Top lista''']]


[[Suradnik:Zeljko/Zeljko Pismo|'''Pismo''']]

&lt;div style=&quot;float: left; border:solid {{{1|#CCCCFF}}} 1px; margin: 1px;&quot;&gt;
{| cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;width: 238px; background: {{{2|#F8F8FF}}};&quot;
| style=&quot;width: 45px; height: 45px; background: white; text-align: center; font-size: {{{5|{{{id-s|14}}}}}}pt; color: {{{id-fc|black}}};&quot; | '''{{{3|[[Slika:Police man ganson.svg|40px]]}}}'''
| style=&quot;font-size: {{{info-s|8}}}pt; padding: 4pt; line-height: 1.25em; color: {{{info-fc|black}}};&quot; | {{{4|Ovaj suradnik patrolira nad '''[[Posebno:Recentchanges|nedavnim promjenama]]'''.}}}
|}&lt;/div&gt;
[http://www.hajduk.hr/?otvori=klub&amp;kat=treneri Treneri Majstora s mora]

[[pt:Usuário:Zeljko]]

{{AS-pomoćnik|za pomoć u mojim prvim koracima|Peregrin Falcon}}
{{AS-zemlja|za članke o biljnim rodovima i vrstama|Uspjeh je ključ života}} 
{{AS-pomoćnik|za prebacivanje članaka u glavni imenski prostor nakon što su ispunili potrebne uvjete|Uspjeh je ključ života}}</text>
      <sha1>ruxvevhv3zq6lf9vv1lbz0b51ucyb4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nikša Stančić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23131</id>
    <revision>
      <id>7479370</id>
      <parentid>7365406</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:06:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-33477-53</username>
        <id>363345</id>
      </contributor>
      <origin>7479370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4492" sha1="avo2evpgv7q05vpmd9zz21hrrqb11uo" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Nikša Stančić
| slika             = 
| slika_širina      = 
| naslov            = 
| datum_rođenja     = {{Datum rođenja|1938|3|16}}
| mjesto_rođenja    = [[Stari Grad]]
| datum_smrti       = {{Datum smrti i godine|2026|1|2|1938|3|16}}
| mjesto_smrti      = [[Zagreb]]
| polje             = [[hrvatska povijest]]
| radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| alma_mater        = [[Sveučilište u Zagrebu]]: [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofski]]
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = 
}}
'''Nikša Stančić'''{{efn|Rodno ime mu je Nikola Stančić, ali je sve svoje radove tiskao pod imenom Nikša Stančić, pod tim je imenom jedino poznat u javnosti, te se tako vodi i kao član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;}} ([[Stari Grad]], [[16. ožujka]] [[1938.]] – [[Zagreb]], [[2. siječnja]] [[2026.]])&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=HAZU: akademik Nikša Stančić|url=https://www.info.hazu.hr/clanovi/stancic-niksa/|access-date=2026-01-08|website=info.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; bio je hrvatski [[povjesničar]].

== Životopis ==
Stančić se rodio u [[Stari Grad|Starom Gradu]], na [[Hvar]]u, 1938. godine. Osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu, a gimnaziju u [[Split]]u. Povijest je diplomirao 1964. godine na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]]. Doktorirao 1979. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Izabran u zvanje [[Redoviti profesor|redovitog profesora]] 1991. godine. Od 1971. godine bio je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za povijest.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Bio je i predstojnik Katedre za hrvatsku povijest.

Umro je u [[Zagreb]]u 2. siječnja 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=U 88. godini umro akademik Nikša Stančić|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/umro-je-niksa-stancic-ugledni-akademik-i-povjesnicar---955307.html|access-date=2026-01-08|date=2026-01-02|website=dnevnik.hr}}&lt;/ref&gt;

=== Znanstveno djelovanje ===
Istraživao je [[Hrvatska povijest|hrvatsku povijest]] [[Novi vijek|novog vijeka]] u europskom kontekstu, napose problematiku modernizacije, nacije i nacionalizma, [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] na sjeveru i jugu Hrvatske, točnije habsburškoj carskoj pokrajini Dalmaciji. Član suradnik [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU) u Razredu za društvene znanosti bio je od 2000. do 2004., a redoviti je član bio nakon 2004. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Priredio je knjige: ''Josip Ante Soldo. Grimanijev zakon: zakon za dalmatinske krajine iz 1755./56. godine'', (Zagreb, 2005.), ''Hrvatski državni sabor 1848.'', (suprir. [[Iskra Iveljić]], [[Josip Kolanović]]; uredio Josip Kolanović, Zagreb, 2001.), ''Mihovil Pavlinović u politici i književnosti'', (Zagreb, 1990.) i dr.

== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji: (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869)'',  Sveučilište u Zagrebu, Centar za povijesne znanosti, Odjel za hrvatsku povijest, Zagreb, 1980.
* ''Gajeva &quot;Još Horvatska ni propala&quot; iz 1832-33: ideologija Ljudevita Gaja u pripramnom razdoblju hrvatskog narodnog preporoda'', Globus - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta, Zagreb, 1989.
* ''Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru = The Croatian language in the Croatian parlament'', Narodne novine - Dom i svijet, Zagreb, 1997. (suautori [[Vlatko Pavletić]], i [[Milan Moguš]])
* ''Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja'', u: ''Hrvatska sudbina Ljudevita Gaja: okrugli stol, (Krapina, 4. lipnja 1998)'', Pučko otvoreno učilište Krapina, 1999., članak
* ''Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću'', Barbat, Zagreb, 2002.
* ''Godina 1848. u Hrvatskoj: središnje državne institucije u transformaciji'', FF press, Zagreb, 2010.
* ''Povijest hrvatskoga grba: hrvatski grb u mijenama hrvatske povijesti od 14. do početka 21. stoljeća'', (suautorica Dubravka Peić Čaldarović), Školska knjiga, Zagreb, 2011. 
* ''Nikša Stančić: izabrani radovi'', Pisci hrvatske povijesti, knj. 2, Srednja Europa, Zagreb, 2022.

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Stančić, Nikša}}
[[Kategorija:Suvremeni hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Stari Grad]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]</text>
      <sha1>avo2evpgv7q05vpmd9zz21hrrqb11uo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CBS</title>
    <ns>0</ns>
    <id>31164</id>
    <revision>
      <id>7479152</id>
      <parentid>3922407</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T13:25:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479152</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="356" sha1="l0fe95nazpae1vu6jra8zy7u2j5no00" xml:space="preserve">Kratica '''CBS''' može značiti:

* [[CBS (televizijska postaja)]], [[SAD|američka]] TV mreža
* [[Izraelski središnji zavod za statistiku]] (CBS), [[izrael]]ski središnji zavod za [[Statistika|statistiku]]
* [[CBS Records]], diskografska kuća
* [[Columbia Records]], koja je svoja izdanja izvan SAD-a i Kanade označavala labelom &quot;CBS&quot;

{{razdvojba}}</text>
      <sha1>l0fe95nazpae1vu6jra8zy7u2j5no00</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Halid Bešlić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34649</id>
    <revision>
      <id>7479177</id>
      <parentid>7478938</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:47:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Elton đon|Elton đon]] ([[User talk:Elton đon|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnice [[User:Divna Jaksic|Divna Jaksic]]</comment>
      <origin>7409681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4038" sha1="1sfinjlmzufo53oa6faapg6t7g20ygj" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Halid Bešlić
| Img                  = Halid bešlić.jpg
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Halid Bešlić
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[20. studenoga]] [[1953.]]
| Mjesto rođenja       = [[Knežina (Sokolac, BiH)|Knežina]], [[Sokolac]]
| Smrt                 = [[7. listopada]] [[2025.]]
| Prebivalište         = [[Sarajevo]]
| Instrument           = 
| Žanr                 = [[narodna glazba]]&lt;br&gt;[[etno glazba]]
| Zanimanje            = [[pjevač]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1979.]] – [[2025.]]
| Producentska_kuća    = [[Hit Records]], &lt;br&gt; Hayat production, &lt;br&gt; [[Jugoton]], &lt;br&gt; [[Diskoton]]
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.halidbeslic.info/ www.halidbeslic.info]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Halid Bešlić''' ([[Knežina (Sokolac, BiH)|Knežina]], [[Sokolac]]; [[20. studenoga]] [[1953.]] – [[Sarajevo]], [[7. listopada]] [[2025.]]) bio je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[pjevač]] [[Narodna glazba|narodne glazbe]].&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/umro-je-pjevac-halid-beslic-1508360 Jutranji list ''Umro je pjevač Halid Bešlić''], objavljeno i pristupljeno 7. listopada 2025.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Amaterski se počeo baviti glazbom, odnosno pjevanjem još kao učenik osnovne škole, kroz razna kulturno umjetnička društva, a najduže vremena je proveo u KUD “Zijo Dizdarević”. To je potrajalo sve do odsluženja vojne obveze u [[JNA]]. Nakon povratka iz vojske svoju glazbenu karijeru je više aktivirao kroz nastupe u poznatim [[Sarajevo|sarajevskim]] i drugim restoranima, što je potrajalo nekih 5 – 6 godina. Prvu [[Singl|singl]]-[[Gramofonska ploča|ploču]] snimio je 1979. godine od kada počinje njegov uzlazni put uspjeha i popularnosti na jugoslavenskoj glazbenoj sceni. Rezultat njegovog rada od 1979. godine do 2023. je 19 snimljenih albuma, kao i dva albuma uživo.

Tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.), održao je preko 500 humanitarnih koncerata širom [[Zapadna Europa|zapadne Europe]].

== Diskografija ==
* Grešnica/Ne budi mi nadu, singlica, 1979.
* Sijedi starac/Zašto je tako moralo da bude, singlica, 1980.
* Halid Bešlić, album, 1981.
* Halid Bešlić, album, 1982.
* Pjesma samo o njoj/Domovino u srcu te nosim, singlica, 1982.
* Dijamanti..., album, 1984. – dijamantni
* [[Zbogom noći, zbogom zore]], album, 1985. – dijamantni
* [[Otrov (album Halida Bešlića)|Otrov]], album, 1986. – dijamantni
* [[Zajedno smo jači]] 1986. – platinasti
* Mujo, Halila i vila/Vraćam se majci u Bosnu (Beograđanka), singlica, 1986.
* Ne diraj čoveka za stolom/Voljela me jedna Esma, singlica, 1986. (H. Bešlić i Mitar Mirić)
* [[Eh kad bi ti, rekla mi volim te]], album, 1987. – dijamantni
* [[Mostovi tuge]], album, 1988. – platinasti
* Uživo!, album, 1988. – platinasti
* [[Opet sam se zaljubio]], album,1990. – platinasti
* [[Ljiljani (album)|Ljiljani]], album, 1991.
* [[Grade moj]], album, 1993.
* [[Ne zovi me, ne traži me]], album, 1996.
* [[Robinja (album)|Robinja]], album, 1998.
* Iz sve snage – live, album, 1998.
* [[U ime ljubavi (Halid Bešlić)]], album, 2000.
* Legende ne umiru, singl, 2002. (H. Bešlić, Mladen Vojičić Tifa, Princess Krofne)
* [[Prvi poljubac]], album, 2003.
* [[Halid 08]], album, 2008.
* Folk zvijezde zauvijek, 2009.
* Hitovi za sva vremena, album, 2010. (H. Bešlić i prijatelji)
* [[Romanija (album Halida Bešlića)|Romanija]], album, 2013.
* Trebević, album, 2020.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[https://web.archive.org/web/20140407072227/http://www.halidbeslic.info/ Službena stranica]
*[https://www.discogs.com/artist/944107-Halid-Be%C5%A1li%C4%87 Discogs] 
*[http://www.youtube.com/user/HalidBeslicVIPPER YouTube]

{{GLAVNIRASPORED:Bešlić, Halid}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači|Bešlić, Halid]]</text>
      <sha1>1sfinjlmzufo53oa6faapg6t7g20ygj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Linkin Park</title>
    <ns>0</ns>
    <id>35897</id>
    <revision>
      <id>7479325</id>
      <parentid>7457217</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:43:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34725-33</username>
        <id>363967</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24143" sha1="jx1a9lnxuryf61cy4j8ak8v9pofdcvp" xml:space="preserve">{{stil}}
{{Glazbenik
| Ime                  = Linkin Park
| Img                  = Linkin Park @ Sonisphere.jpg
| Img_capt             = Linkin Park u Finskoj
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = skupina
| Pseudonim            = 
| Osnivanje            = [[1996.]]
| Mjesto               = 
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[nu metal]] &lt;br&gt;[[alternativni metal]]&lt;br&gt;[[alternativni rock]]&lt;br&gt;[[rap rock]]&lt;br&gt;[[elektronički rock]]&lt;br&gt;[[pop rock]]
| Djelatno_razdoblje   = Xero [[1996.]] – [[1998.]]&lt;br&gt;Hybrid Theory [[1999.]]&lt;br&gt;Linkin Park [[2000.]] – [[2017.]]&lt;br&gt;[[2023.]] – danas
| Producentska_kuća    = Warner Bros.&lt;br&gt;Machine Shop
| Angažman             = 
| URL                  = 
| Sadašnji članovi     = [[Mike Shinoda]]&lt;br&gt;[[Joe Hahn]]&lt;br&gt;[[Brad Delson]]&lt;br&gt;[[Dave &quot;Phoenix&quot; Farrell]]&lt;br&gt;[[Emily Armstrong]]&lt;br&gt;[[Colin Brittain]]
| Bivši članovi        = [[Chester Bennington]] († 2017.)&lt;br&gt;Mark Wakefield&lt;br&gt;[[Rob Bourdon]]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Linkin Park''' je [[alternativni rock]] sastav osnovan 1996. u [[Los Angeles]]u, [[Kalifornija]]. Godine 2000. izdali su svoj debitantski album ''[[Hybrid Theory]]'', koji je postigao dijamantnu nakladu. Nastavljaju s uspjehom albumom ''[[Meteora (album)|Meteora]]'' koji je zauzeo visoko mjesto na [[Billboard 200|Billboardovoj top ljestvici 200]] najboljih albuma iz 2003. godine.

Godine 2004. izdali su EP ''[[Collision Course]]'' s reperom [[Jay Z|Jay Z-jem]], a poznate su i njihove suradnje s mnogim drugim glazbenicima na albumu ''[[Reanimation]]'' iz 2002. Ponovnu rap-rock suradnju sastav bilježi s američkim reperom [[Busta Rhymes|Bustom Rhymesom]] na singlu &quot;We Made It&quot; iz 2008. Sa svojim prepoznatljivim [[nu metal]] stilom predstavljenom na ''Hybrid Theoryju'' i ''Meteori'' nastavljaju i na sljedećem albumu ''[[Minutes to Midnight]]'', Sljedeći studijski album, konceptualni ''A Thousand Suns'', izdan je 2010. godine. Godine 2012. objavljuju svoj peti studijski album, ''[[Living Things]]'', sljedeći ''[[Hunting Party]]'' 2014., te zasada posljednji ''[[One More Light]]'' 2017. godine. Iste godine, zbog smrti pjevača [[Chester Bennington]]a prestaju s radom. U travnju [[2020.]] basist Dave Farrell je objavio da ponovno kreću s radom na novoj glazbi.&lt;ref&gt;[https://www.kerrang.com/the-news/linkin-park-have-been-working-on-new-music/ Kerrang]&lt;/ref&gt; Do danas, sastav je prodao više od 100 milijuna albuma diljem svijeta&lt;ref&gt;[https://www.riaa.com/gold-platinum/ RIAA]&lt;/ref&gt; te su osvojili dvije [[Grammy]] nagrade.

== Povijest ==
Godine [[1996.]], [[pjevanje|vokal]] i [[Hip hop|reper]] [[Mike Shinoda]] i [[električna gitara|gitarist]] [[Brad Delson]] diplomirali su u srednjoj školi u Agoriji u predgrađu Los Angelesa ''Augora Hills'', te formirali sastav sa svojim prijateljem [[Rob Bourdon|Robom Bourdonom]], pod nazivom SuperXero. Prije tog sastava, Delson i Bourdon bili su zajedno u drugom sastavu, Relative Degree. Delson je također bio i član grupe The Pricks.
Tri člana grupe SuperXero svirali su demosnimke (iz kojih su proizašle pjesme iz ''Hybrid Theoryja'') dok su bili na fakultetu. Delson je upisao kalifornijsko sveučilište u Los Angelesu ([[UCLA]]), dok je Shinoda pošao u umjetničku školu ''Art Center College of Design'' u Pasadeni. Na fakultetu Delson je upoznao basista [[Dave &quot;Phoenix&quot; Farrell|Davea Farrella]], poznatijeg pod nadimkom Phoenix. Delson i Farrell bili su cimeri i često su vježbali i svirali zajedno. Phoenix je prije bio član sastava Tasty Snax (kasnije The Snax) zajednmo s Markom Fioreom. Fiore je kasnije postao kinematograf Linkin Parka. Phoenix je na fakultetu upoznao [[Joe Hahn|Joea Hahna]] koji je započeo sa svojim prvim DJ koracima. Kasnije su se njih dvojica priključili grupi SuperXero koja mijenja ime u Xero. Petorici članova Xeroa kasnije se pridružio Mark Wakefield (vokal), te su snimili svoj prvi demoalbum nazvan po sastavu (''Xero''). Poslali ga raznim izvođačima, ali nisu nikad potpisali. Nedugo nakon toga, zbog čestih svađa, vokalist Wakefield je napustio sastav.

[[Datoteka:Chester Bennington.jpg|mini|[[Chester Bennington]], &quot;Smirnoff Music Centre&quot; u [[Dallas]]u, &quot;Projekt Revolution&quot; svjetska turneja [[2007.]]]]

Nakon toga, Shinoda je tražio novi vokal, a u isto vrijeme gitarist Brad upoznao je Jeffa Bluea koji je nedugo zatim postao predstavnik sastava. Blue je okrenuo pozornost Brada i Mikea na [[Chester Bennington|Chestera Benningtona]], mladog vokala iz [[Phoenix, Arizona|Phoenixa, Arizona]] koji je tražio mjesto u nekom sastavu, nakon što je otišao iz sastava Grey Daze u kojem je bio od 1993. do 1997.
Shinoda i Delson poslali su Benningtonu instrumental snimku kako bi on snimio vokale za nju. Nakon toga je nazvao Shinodu i otpjevao mu pjesmu preko telefona. Mike je bio impresioniran Chesterovim glasom i pozvao ga da dođe na audiciju kod njih u [[Los Angeles]]. Na audiciji je bilo još nekoliko potencijalnih vokala, ali su otišli čim su čuli kako Chester pjeva. Dolaskom Benningtona sastav mijenja ime u Hybrid Theory. Basist Farrell nije bio u mogućnosti snimiti njihov prvi EP zbog potrebe fakulteta. Umjesto njega su Delson, Kyle Christner i Scott Koziol (koji se pojavljuje u spotu &quot;[[One Step Closer]]&quot;) svirali bas. Sredinom 1999. godine, izdali su samo tisuću kopija ''[[Hybrid Theory EP|Hybrid Theory EP-a]]''. Nekoliko su kopija poslali velikim izdavačima, među kojima je bio i Warner Bros Records. Ostale su kopije podijeljene članovima Street Teama koji su imali ulogu promoviranja njihove glazbe na ulicama.
Sastav Hybrid Theory je 1999. godine potpisao s izdavačkom kućom Warner Bros zahvaljujući predstavniku Blueu, no bili su prisiljeni promijeniti ime zbog autorskih prava Britanskog electronic sastava Hybrid.
Bennington je predložio ime &quot;Lincoln Park&quot; jer je često vozio ulicom toga naziva u Santa Monici. Smatrao je da je to dobro ime jer &quot;Lincoln Parkovi&quot; nalaze se svuda po SAD-u i svugdje bi se smatrali &quot;domaćima&quot;. Prihvatili su ime Lincoln Park na nekoliko mjeseci, ali kada su odlučili registrirati domenu, &quot;lincolnpark.com&quot; već je bio zauzet. Pošto si sastav nije mogao priuštiti kupovinu domene, samo su promijenili izgovor &quot;Lincoln&quot; u &quot;Linkin&quot; i kupili domenu &quot;linkinpark.com&quot;.

== ''Hybrid Theory'' (2000.) ==

Dana 24. listopada 2000., Linkin Park izdali su svoj prvi album [[Hybrid Theory]] u [[SAD]]-u. Prvi singl koji je probio led i predstavio Linkin Park prvi put ikada na tadašnjoj glazbenoj sceni bio je &quot;One Step Closer&quot;.

Sastav je izveo svoj prvi koncert 17. prosinca 2000. kao dio KROQ-ovog ''Radio Almost Acoustic Christmas'' koncerata. Povodom toga Shinoda je napisao novu pjesmu pod nazivom &quot;My December&quot;. Pjesma je bila izdana kao B-side na singlu &quot;One Step Closer&quot; i na nekoliko inačica ''Hybrid Theoryja'' koji su bili međunarodno objavljeni. Kasnije se ta pjesma našla na Božićnom albumu izdanom od KROQ-ovih DJ-eva Kevina i Beana.

[[Datoteka:Dave phoenix farrell.jpg|mini|[[Dave &quot;Phoenix&quot; Farrell]], Linkin Park, &quot;The Globe Arena&quot; u [[Stockholm]]u]]

Početkom [[2001.]] godine, Farrell se vratio sastavu te izdaju drugi singl, pod nazivom &quot;Crawling&quot;. Singl je donio sastavu nagradu Grammy za najbolju hard rock izvedbu u 2001. godini. Sredinom 2001. sastav je izdao svoj treći singl &quot;In The End&quot;. Ta se pjesma dokazala kao njihov najveći hit 2001. godine.
Linkin Park je krenuo na svoju prvu turneju ikada. Bila je to [[Ozzfest]] turneja, s drugim poznatim sastavima kao što su [[Black Sabbath]], [[Slipknot]] i pjevač [[Marilyn Manson]]. 
21. listopada 2001. Linkin Park su izdali svoj prvi DVD humorističnog naziva ''Frat Party at the Pankake Festival''. DVD sadrži sve njihove spotove iz albuma Hybrid Theory, dokumentarce o Hybrid Theory turneji, Chesterove tetovaže, Mikeove i Joeove crteže i slike, te skrivene sadržaje.
Istog mjeseca, prijateljica sastava, Jessica Bardas, sugerirala im je da formiraju ''fan club''. Sastavu se svidjela zamisao, i tako je nastao Linkin Park Underground (LPU). Članovi LPU-a svake godine (kao i prilikom učlanjenja u klub) dobivaju pakete, u kojima su uključeni: majica kratkih rukava s natpisom ''Linkin Park Underground'', trzalice, sličice, pismo od sastava, članska iskaznica, CD, posteri. Prvi CD je bio preinačen ''Hybrid Theory'' EP, s drugom slikom na ''coveru''.
Početkom 2002. Linkin Park su započeli svoju samostalnu turneju nazvanu Projekt Revolution. Tijekom turneje Mike i Joe su zajedno s The X-Ecutionersima odsvirali pjesmu &quot;It's Going Down&quot;. Nedugo nakon povratka s turneje sastav se vratio u studio prvi put otkako su izdali svoj prvi album. Nakon što su napravili nekoliko remikseva svojih pjesama, Mike je odlučio izdati remiksani album. Mike je na početku htio napraviti samo nekoliko remikseva i izdati EP, no zahvaljujući podršci svojih članova sastava (osobito Brada i Joea), Mike je odlučio otići korak dalje. Projekt koji je nosio naziv ''Reanimation'' sastojao se od remiksova pjesmama s albuma ''Hybrid Theory'', kao i &quot;My December&quot; i &quot;High Voltage&quot;. Svaka pjesma je bila remiksana s drugim izvođačem, a postojale su glasine da je Mike u projektu dobio čak 50 remixeva. Mike je poslušao sve remikseve pjesama i izabrao one najbolje.

== ''Meteora'', ''Live in Texas'' (2003.) ==
[[Datoteka:Linkin Park - Summer Sonic 2006.jpg|mini|Linkin Park, &quot;Summer Sonic&quot; [[2006.]]]]
Sastav se vratio u studio sredinom 2002. godine da naprave nastavak za album ''Hybrid Theory''. Ime albuma je bila tajna sve do prosinca, kada je otkriveno da će se zvati &quot;[[Meteora (album)|Meteora]]&quot;. To je formacija velikih stijena u [[Grčka|Grčkoj]], a ime za album pronašli su u jednom časopisu dok su bili na turneji. Prvi [[singl]] iz albuma je bio &quot;[[Somewhere I Belong]]&quot; koji je bio izdan u veljači [[2003.]] godine.
[[25. ožujka]] [[2003.]], Meteora je izdana i osvojila je prvo mjesto na Billboardovoj top ljestvici nakon prodanih 810 000 kopija u prvom tjednu. Prodali su blizu 11 milijuna kopija u svijetu, više od pola su prodali u [[SAD]]-u.
Nakon što su izdali album, sastav je odlučio krenuti u drugu &quot;Projekt Revolution&quot; turneju s Blindsideom, Mudvayneom i [[Xzibit|Xzibit-om]]. Drugi sigl &quot;[[Faint]]&quot; bio je izdan kao singl pri kraju njihove turneje (Faint je izdan u dva djela Faint Pt.1 i Faint Pt.2). Nakon &quot;Projekt Revolution&quot; turneje, sastav se pridružio [[Metallica|Metallici]] na njihovom &quot;Summer Sanitairum Touru 2003&quot; zajedno s [[Limp Bizkit]]om, Deftonesom i još jednom Mudvayneom. Linkin Park je nakon toga također išao na &quot;Reading Festival&quot; u [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] s [[Blink 182|Blinkom 182]], odsvirali su energičan koncert pred približno oko 65000 fanova.
Nedugo nakon što se bližio kraj Sanitarium turneje, sastav je izdao svoj novi singl &quot;[[Numb]]&quot; (također je bio izdan u dva djela, baš kao i In The End i Faint, izdani su Numb Pt.1 i Numb Pt.2). Video za singl su snimili u [[Prag]]u, u [[Češka|Češkoj]], te su tamo također snimali i video za pjesmu &quot;[[From The Inside]]&quot;. 
[[18. studenog]] 2003. Linkin Park je izdao [[CD]]/[[DVD]] set nazvan &quot;[[Live in Texas]]&quot;. Materijal su snimili dok su bili na Summer Sanitarium turneji u [[Dallas, Teksas|Dallasu]] i [[Houston, Teksas|Houstonu]], u državi [[Teksas]]. DVD ima u sebi iskombinirana dva uživo snimljena koncerta zajedno; video i audio snimke iz oba koncerta su obrađena zajedno. Zbog toga sastav je morao imati istu odjeću na oba koncerta. DVD uključuje 17 pjesama, dok CD uključuje 12 od njih 17.
U studenom je započela treća godina LPU-a. CD se sastojao od pet pjesama koje su izvađene s Live In Texas DVD-a i koje nisu bile na CD-u. Nekima od fanova se to baš i nije svidjelo jer su očekivali neke druge rijetke pjesme kao što je to bilo na CD-u u drugoj godini LPU-a.

Krajem 2003. godine, Linkin Park je izveo svoj treći KROQ almost Acoustic Christmas koncert. Održali su ga samo preko jedne noći i odpjevali 17 pjesama u setu. Svirali su pjesmu &quot;One Step Closer&quot; i pridružio im se frontmen sastava P. O.D., Sonny Sandoval.
Početkom [[2004.]] Sastav je započeo svoju '''&quot;Meteora World Tour&quot;''' s P. O.D.-om, [[Hoobastank]]om i Story Of The Year. Odlučili su da će im to biti posljednja stopa svjetske turneje na kojoj je sastav bio od kada je Meteora izdana.
Tijekom turneje, njihov video za pjesmu &quot;From The Inside&quot; je bio internacionalno izdan. Nakon &quot;Meteora World Tour&quot;, sastav je započeo raditi na njihovom najambicioznijem spotu za pjesmu &quot;[[Breaking The Habit]]&quot;. Spot je bio izrađen u istom studiju gdje su bile izrađene scene za Kill Bill, Production I. G., direktori su bili Kazuto Nakazawa i [[Joe Hahn]]. U videu se može vidjeti kako Chesterova duša putuje kroz staru stambenu zgradu posjećujući ljude s raznim navikama koje oni žele prekinuti.
Linkin Park je krenuo u novu treću &quot;Projekt Revolution&quot; turneju. Turneja je jako bila slična [[Ozzfest]]u i Vans Warped Touru. Na glavnoj pozornici su bili Linkin Park, [[Korn]], [[Snoop Dogg]], The Used i Less Than Jake. Projekt &quot;Revolution 2004&quot; bio je najprodavaniji koncert godine.

== ''Collision Course'' (2004.) ==
Krajem [[2004.]] Linkin Park je najavio suradnju s [[Jay Z]]-jem na molbu MTV-a. &quot;[[Collision Course]]&quot;, je izdan [[30. studenog]] 2004. Sadržao je sedam Linkin Park-ovih pjesama izmiješanih sa šest Jay Z-jevih pjesama. Prvi singl bio je [[Numb/Encore]], koji se našao na dvadesetom mjestu Billboard ljestvice i tamo ostao punih šest mjeseci, i na kraju je sastav osvojio za njega Grammy. Album je bio zadržan na prvom mjestu na ljestvicama.
Chester Bennington je izjavio da će treći album kasniti zbog tajne radnje na remiks mash-up albumu s [[Eminem]]om koji će biti nešto slično kao Collision Course. Pola albuma će sadržati iskombinirane pjesme i druge nove pjesme Eminema i Linkin Parka, te barem dvije pjesme koje će biti remiksane od strane DJ-a Anz Boija. Album se započeo raditi poslije Fort Minorovog [[The Rising Tied]]a, ali je zapeo u zakašnjenje zbog tragične smrti člana grupe D12 Proofa. Zbog toga je Linkin Park htio da Eminemovo repanje ne povrijedi nikoga. Projekt je stao jer je Eminem bio zauzet drugim projektima. Surađivao je u novom Akonovom albumu Konvicted i prestao je raditi na albumu The re-up. Eminem je rekao da će nastaviti s mash-up-om, no još nije odgovorio Linkin Parku. Prestali su raditi na mash-up-u i stavili ga sa strane jer im Eminem još nije odgovorio.
U studenom je počela četvrta godina LPU-a. CD sadrži dvije nove pjesme jedna je samo s instrumentima i traje oko dvije minute zove se “Sold My Soul To Yo Mama” napravio ju je [[Joe Hahn|Mr. Hahn]] i druga se zove “Standing In The Middle”, suradnja s '''Motion Manom'''. “Standing In The Middle” je originalno snimljena 2001. kao “probna” pjesma za Reanimation. Motion Man je ''rappao'' zajedno s '''Kutamsta Kurtom''' i Shinodom u reinterpretiranoj pjesmi “In The End”, nazvanoj “Enth E Nd”.
	
== Music For Relief, Fort Minor (2005.) == 
Godina [[2005.]] bila je dosta tiha godina za Linkin Park. Sastav je organizirao '''&quot;Music For Relief&quot;''', organizaciju za pomoć ljudima stradalima u [[Cunami]]ju 2004. Napravili su dva šoua 2005. godine, jedan u [[Kalifornija|Kaliforniji]] za Music For Relief, i jedan tijekom [[Live 8]] serija koncerata u [[Philadelphia, Pennsylvania|Philadelphii]].
U srpnju iste godine, Shinoda je najavio hip-hop projekt, [[Fort Minor]]. Shinoda je to objasnio kao put povratka u njegove hip-hop “vode”. Nedugo nakon što je Shinoda najavio svoj projekt, Chester je također otkrio da on radi na svom solo projektu. Projekt uključuje Amira Derakha i Ryana Shuckaa iz Orgyja, obojica sviraju gitaru i produciraju. Malo se toga zna o Chesterovom projektu čije je ime &quot;Snow White Tan&quot;.
Linkin Park započinje petu godinu LPU-a koja je počela [[21. listopada]] 2005. CD sadrži pjesme otpjevane na Live 8.¸

== ''Minutes to Midnight'' (2007.) ==
[[Datoteka:Linkin Park in 2007.jpg|mini|lijevo|Linkin Park, svjetska turneja iz [[2007.]]]]
Linkin Park se vratio snimanju u studio [[2006.]] godine, kako bi započeo rad na novom materijalu. Za producenta novog albuma izabran je [[Rick Rubin]]. Album je trebao ugledati svijetlo dana sredinom 2006., no odgođen je za godinu dana. Pri izradi albuma sastav je rabio preko stotinu demosnimaka, od koji su samo tridesetak ušle u uži izbor za album. Glavni vokal Chester Bennington objavio je dolazak novog studijskog albuma, pod nazivom [[Minutes To Midnight]], te da će biti izdan [[15. svibnja]] 2007. Minutes To Midnight prodao se u više od 60.000 primjeraka u svom prvom tjednu te je jedan od najuspješnijih debi tjedan albuma posljednjih godina. Prvi singl s albuma bio je &quot;[[What I've Done]]&quot; izdan [[2. travnja]] 2007. i premjerno prikazan na [[MTV]]-u. What I've Done dosegao je vrh kao Mainstream Rock singl te sastavu donio titulu &quot;Favorite Alternative Artist&quot; na &quot;American Music Awardsu&quot;. Kasnije su uslijedili singlovi &quot;[[Bleed It Out]]&quot;, &quot;[[Shadow of the Day]]&quot;, &quot;[[Given Up]]&quot; i &quot;[[Leave Out All the Rest]]&quot; koji su bili izdani na prijelazu s 2007. na 2008. godinu. Početkom [[2008.]] sastav najavljuje suradnju s [[Busta Rhymes|Bustom Rhymesom]] u njegovoj pjesmi &quot;[[We Made It]]&quot;, koja je objavljena [[29. travnja]] 2008. Nakon završetka njihove četvrte po redu &quot;Projekt Revolution&quot; turneje i posljednjeg obilaska oko [[Engleska|Velike Britanije]] sastav se vraća u studio zbog rada na novome albumu. U jednom intervjuu za &quot;Rolling Stone&quot;, Bennington je rekao kako je sastav već započeo s pisanjem materijala za novi album. 2010. napisali su pjesmu Not Alone za stradale na Haitiju nakon potresa katastrofalnih razmjera.

== ''A Thousand Suns'' (2008. – 2011.) ==

Zajedno sa Shinodom, Rick Rubin producirao je i sljedeći album Linkin Parka. Sastav 14. rujna 2010. objavljuje album ''A Thousand Suns''. Nosač zvuka sadrži 15 pjesama od kojih su kao singlovi objavljene &quot;The Catalyst&quot;, &quot;Waiting for the End&quot;, &quot;Burning in the Skies&quot; i &quot;Iridescent&quot;. Nakon objavljivanja albuma Linkin Park započeli su svjetsku turneju. Po prvi su put posjetili [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]].

''A Thousand Suns'' je konceptualni album. Naslov dolazi iz hinduističkog natpisa [[Bhagavad Gita|Bhagavad Gite]]. U stvaranju albuma, sastav je eksperimentirao s različitim glazbenim žanrovima poput [[reggae]]a, a dodana je puno veća količina elektronike i Shinodinog pjevanja u odnosu na ''Minutes to Midnight''.

Reakcija kritičara na ''A Thousand Suns'' bila je miješana. Ipak, album je bio primljen bolje od svog prethodnika.

== ''Living Things'' (2011. – 2012.) ==

26. lipnja 2012., izašao je ''Living Things'', peti album Linkin Parka, a kao prvi singl objavljena je pjesma &quot;Burn It Down&quot;. Album su, kao i ''Minutes to Midnight'' i ''A Thousand Suns'', producirali Mike Shinoda i Rick Rubin.

Članovi sastava izjavili su da su u stvaranju albuma prihvatili svoj &quot;zvuk&quot;, umjesto stalnog eksperimentiranja. Tako se na prvoj polovici albuma nalaze pjesme tipične za Linkin Park, a druga se sastoji od više eksperimentalnih pjesama.

Novi nosač zvuka kritičari su dobro primili.{{nedostaje izvor}}

== Recharged (2013.) ==
Linkin Park su nakon turneje počeli raditi na novim stvarima. Izdali su &quot;Recharged&quot; kao remix pjesama s Living Thingsa i pjesmu &quot; A Light That Never Comes&quot; s DJ-em Steveom Aokiom. Pjesma je singl za njihovu novu Facebook igricu koja se zove Recharged nazvana po albumu. Linkin Park su osvojili i Mtv Ema za &quot; Best World Stage&quot; i najavili kako rade na novom albumu. Linkin Park su se udružili s International Medical Corps i Music For Relief kako bi pomogli stradalima na Philipinama.

== Članovi sastava ==

=== Trenutačni ===

*[[Mike Shinoda]] – [[pjevanje|vokal]], [[Hip hop|rap]], [[električna gitara]], [[klavijature]]
*[[Brad Delson]] – [[električna gitara]]
*[[Dave &quot;Phoenix&quot; Farrell]] - [[bas-gitara]]
*[[Emily Armstrong]] - [[pjevanje|vokal]] 
*[[Colin Brittain]] -  [[bubnjevi]] 
*[[Joe Hahn]] - [[DJ]]

=== Osnivač sastava ===
* Mike Shinoda
* Mark Wakefield – Vokal (1996. – 1998., kada je sastav nosio ime &quot;Xero&quot;)

=== Prijašnji članovi ===
*Scott Koziol &amp;mdash; Basist, snimio je s Linkin Park-om album Hybrid Theory, Singl One Step Closer, te se također pojavljuje u videu One Step Closer.
*Kyle Christener &amp;mdash; Basist koji je zamijenio Phoenix-a u vrijeme kada se sastav zvao Hybrid Theory.
*[[Chester Bennington]] - [[pjevanje|prvi vokal]] - Preminuo 2017. godine
*[[Rob Bourdon]] - [[bubnjevi]] (1996-2017)

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija sastava Linkin Park}}

=== Demosnimke i EP izdanja ===
*''Xero demosnimak'' (1997.)
*''[[Hybrid Theory EP]]'' (1999.)
*''In the End: Live &amp; Rare'' (2002.)
*''Collision Course'' (2004.)
*''iTunes Live from SoHo'' (2008.)
*''Songs from the Underground'' (2008.)
*''2011 North American Tour'' (2010.)
*''A Thousand Suns: Puerta de Alcalá'' (2011.)
*''iTunes Festival: London 2011'' (2011.)
*''Stagelight Demos'' (2012.)
*''A Light That Never Comes (Remixes)'' (2014.)	
*''Darker Than Blood: Remixes – EP'' (2015.)

=== Albumi ===
* ''[[Hybrid Theory]]'' (2000.)
* ''[[Reanimation]]'' (2002.)
* ''[[Meteora (album)|Meteora]]'' (2003.)
* ''[[Live in Texas]]'' (2003.)
* ''[[Collision Course]]'' (s [[Jay Z|Jayem Z]]) (2004.)
* ''[[Minutes to Midnight]]'' (2007.)
* ''[[A Thousand Suns]]'' (2010.)
* ''[[Living Things]]'' (2012.)
* ''[[The Hunting Party]]'' (2014.)
* ''[[One More Light]]'' (2017.)
* ''[[From Zero]]'' (2024.)

== Videografija ==
=== DVD/VHS ===
* ''Frat Party at the Pankake Festival'' (2001.)
* ''Reanimation (DVD-Audio)'' (2002.)
* ''[[Live in Texas]]'' (2003.)
* ''Collision Course'' (2004.)
* ''Minutes To Midnight (Limitirano izdanje)'' (2007.)
* ''Road to Revolution: Live at Milton Keynes'' (2008.)

== Pjesme u filmovima ==
* &quot;Session&quot; se može čuti na ''Title Credits-ima'' na kraju filma ''[[The Matrix Reloaded (2003.)|The Matrix Reloaded]]''
* Dio pjesme &quot;Points Of Authority&quot; se nalazi u filmu ''S.W.A.T.''
* &quot;Figure.09&quot; je u filmu ''S.W.A.T.''
* &quot;Numb/Encore&quot; je u reklami na početku filma koji izlazi 2006 ''Miami Vice''
* &quot;[[One Step Closer]]&quot; je u filmu ''Dracula 2000''
* &quot;One Step Closer&quot; je također u Njemačkom filmu ''Das Experiment''
* &quot;Pushing Me Away&quot; je u filmu ''Valentine''
* &quot;[[Somewhere I Belong]]&quot; je bila snimljena u National Geographic &quot;Cats Of Prey&quot; programu
* &quot;Opening&quot; je bio snimljen u CNN-ovoj emisiji o Iraqu
* &quot;A Place For My Head&quot;  je bila stavljena u igru za PlayStation 2 ESPN X Games Skateboarding.
* &quot;[[What I've Done]]&quot; se može čuti na kraju filma ''Transformers''.
* &quot;With You&quot; se može čuti u 8. epizodi (&quot;Meet the Dupes&quot;) druge sezone serije &quot;Roswell&quot;.
* &quot;Leave Out All The Rest&quot; je na kraju filma &quot;Twilight&quot;
* &quot;New Divide&quot; se nalazi na filmu Transformers 2 : Revenge of the Fallen
* &quot;Numb&quot; u filmu Bad Boys
* &quot;Iridescent&quot; u filmu Transformers 3
*  Dio pjesme &quot;New Divide&quot; u jednoj od epizoda njemačke serije ''Alarm fur Cobra 11''
* &quot;Leave Out All The Rest&quot; u jednoj od epioda njemačke serije ''Alarm fur Cobra 11''

== Galerija ==
&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;gallery&gt;
Slika:Brad_Delson_playing_at_Smirnoff_Music_Centre.jpg|Brad Delson, [[električna gitara|gitarista]].
Slika:Chester bennington.jpg|Chester Bennington, [[pjevanje|prvi vokal]].
Slika:Dave phoenix farrell cropped.png|Dave Farrell, prateći vokali i [[bas-gitara]].
Slika:Linkinparkmarysville.JPG|Linkin Park, &quot;Sleep Train Amphitheatre&quot; u Marysville na turneji &quot;Projekt Revolution&quot;.
&lt;/gallery&gt;
&lt;/div&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Linkin Park}}
*[http://www.linkinpark.com/ Linkin Parkova službena stranica]
*[http://www.lpjz.com/ Linkin Park &amp; Jay Z službena stranica]
&lt;!-- *[http://www.project-xero.com Project-Xero - Prvi Hrvatski Linkin Park fan site] /MOLIMO NE DODAVATI POVEZNICE NA NEPRIHVATLJIVE STRANICE; [[WP:VP]]/--&gt;

{{Linkin Park}}

[[Kategorija:Američki sastavi heavy metala]]
[[Kategorija:Sastavi nu metala]]
[[Kategorija:Sastavi alternativnog metala]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Grammy]]</text>
      <sha1>jx1a9lnxuryf61cy4j8ak8v9pofdcvp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis otoka u Hrvatskoj</title>
    <ns>102</ns>
    <id>36363</id>
    <revision>
      <id>7479353</id>
      <parentid>7373273</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:45:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27176" sha1="403dsq0t7p39wvg70mehbpis2ha2lll" xml:space="preserve">[[Otok|Otoci]] (površine veće od od 1 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;), [[otočić]]i (manje od 1 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i veće od 0,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) i [[hrid]]i (manje od 0,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) [[Hrvatska|hrvatskog]] [[Jadransko more|Jadrana]] poredani prema [[površina|površini]]. Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1244. Od toga je 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena.{{Nedostaje izvor}} Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske navodi da ih je bilo 1185, od toga 48 naseljenih, 670 nenaseljenih, te 389 hridi i 78 grebena.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.dzs.hr/hrv/publication/stat_year.htm |title=Statistički ljetopis 2009. |work=www.dzs.hr |publisher=Državni zavod za statistiku |accessdate=2021-03-11 |archive-date=9. kolovoza 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200809042250/https://www.dzs.hr/Hrv/Publication/stat_year.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Hrvatski otoci na Jadranskome moru ==
[[Datoteka:Croatian islands map.png|desno|mini|400px|Zemljovid hrvatskih otoka]]

[[Datoteka:Kornati 2.JPG|desno|mini|250px|[[Kornati]]]]
[[Datoteka:Blick auf Zlarin.jpg|desno|mini|250px|[[Zlarin]]]]
[[Datoteka:Lokrum - cliffs.jpg|desno|mini|250px|[[Lokrum]]]]
[[Datoteka:An old church in Lastovo.jpg|desno|mini|250px|[[Lastovo]]]]
[[Datoteka:20140507 Rab Setaliste fra Odorika Badurine 2.jpg|desno|mini|250px|[[Rab]]]]
[[Datoteka:Dugi otok.jpg|desno|mini|250px|[[Dugi otok]]]]
[[Datoteka:Mljet NP04.jpg|desno|mini|250px|[[Mljet]]]]
[[Datoteka:Croatia Kosljun BW 2014-10-12 09-10-41.jpg|desno|mini|250px|[[Košljun (otok)|Košljun]]]]
[[Datoteka:Ornitološki rezervat Kuntrep (Glavine - Mala luka).jpg|desno|mini|250px|[[Krk]]]]
[[Datoteka:The island of Susak 02.jpg|desno|mini|250px|[[Susak]]]] Donja tablica prikazuje popis otoka i otočića hrvatskog dijela Jadranskog mora.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Zakon o otocima - Zakon.hr |url=https://www.zakon.hr/z/638/Zakon-o-otocima |accessdate=2020-08-24}}&lt;/ref&gt; Podaci o površinama se ponešto razlikuje od onih iz ljetopisa Državnog zavoda za statistiku.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; 
|+
! colspan=&quot;3&quot; |
==== Otoci ====
|-
!
!Naziv
!Površina (m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;)
|-
|1.
|[[Cres]]
|405.705.293
|-
|2.
|[[Krk]]
|405.218.994
|-
|3.
|[[Brač]]
|395.438.030
|-
|4.
|[[Hvar]]
|297.376.802
|-
|5.
|[[Pag]]
|284.181.553
|-
|6.
|[[Korčula]]
|271.466.109
|-
|7.
|[[Dugi otok]]
|113.305.339
|-
|8.
|[[Mljet]]
|98.015.857
|-
|9.
|[[Vis]]
|89.721.921
|-
|10.
|[[Rab]]
|86.115.120
|-
|11.
|[[Lošinj]]
|74.366.091
|-
|12.
|[[Pašman]]
|60.110.056
|-
|13.
|[[Šolta]]
|58.176.475
|-
|14.
|[[Ugljan]]
|51.049.186
|-
|15.
|[[Lastovo]]
|40.823.785
|-
|16.
|[[Kornat]]
|32.463.820
|-
|17.
|[[Čiovo]]
|28.127.899
|-
|18.
|[[Olib]]
|26.142.083
|-
|19.
|[[Molat]]
|22.178.022
|-
|20.
|[[Vir (otok)|Vir]]
|22.075.764
|-
|21.
|[[Murter]]
|17.577.982
|-
|22.
|[[Unije (otok)|Unije]]
|16.875.910
|-
|23.
|[[Iž]]
|16.513.234
|-
|24.
|[[Šipan]]
|16.223.399
|-
|25.
|[[Sestrunj]]
|15.124.115
|-
|26.
|[[Žirje]]
|15.079.719
|-
|27.
|[[Žut]]
|14.827.419
|-
|28.
|[[Silba]]
|14.270.576
|-
|29.
|[[Prvić (Krk)|Prvić (Baška)]]
|12.756.459
|-
|30.
|[[Drvenik Veli]]
|11.696.248
|-
|31.
|[[Ist]]
|9.734.200
|-
|32.
|[[Premuda]]
|8.665.480
|-
|33.
|[[Plavnik]]
|8.637.122
|-
|34.
|[[Maun (otok)|Maun]]
|8.502.796
|-
|35.
|[[Šćedro]]
|8.367.461
|-
|36.
|[[Zlarin]]
|8.047.620
|-
|37.
|[[Kaprije]]
|7.119.324
|-
|38.
|[[Sveti Grgur (otok)|Sveti Grgur]]
|6.376.875
|-
|39.
|[[Biševo]]
|5.915.335
|-
|40.
|[[Veli Brijun]]
|5.722.615
|-
|41.
|[[Ilovik]]
|5.508.490
|-
|42.
|[[Sveti Klement (otok)|Sv. Klement]]
|5.275.844
|-
|43.
|[[Dolin]]
|4.611.518
|-
|44.
|[[Goli otok|Goli]]
|4.538.711
|-
|45.
|[[Lopud]]
|4.377.318
|-
|46.
|[[Svetac (otok)|Svetac / Sv. Andrija]]
|4.193.858
|-
|47.
|[[Zverinac (otok)|Zverinac]]
|4.177.872
|-
|48.
|[[Sušac]]
|4.025.460
|-
|49.
|[[Škarda]]
|3.782.313
|-
|50.
|[[Susak]]
|3.771.587
|-
|51.
|[[Rava]]
|3.633.862
|-
|52.
|[[Rivanj]]
|3.615.315
|-
|53.
|[[Drvenik Mali]]
|3.427.341
|-
|54.
|[[Kakan]]
|3.388.666
|-
|55.
|[[Zmajan]]
|3.300.754
|-
|56.
|[[Jakljan]]
|3.066.225
|-
|57.
|[[Prežba]]
|2.809.440
|-
|58.
|[[Tijat]]
|2.779.724
|-
|59.
|[[Piškera]]
|2.668.046
|-
|60.
|[[Zeča]]
|2.549.702
|-
|61.
|[[Koločep]]
|2.439.119
|-
|62.
|[[Prvić|Prvić (Vodice)]]
|2.407.033
|-
|63.
|[[Vrgada]]
|2.315.344
|-
|64.
|[[Lavdara]]
|2.272.293
|-
|65.
|[[Tun Veli]]
|2.210.428
|-
|66.
|[[Škrda]]
|2.052.868
|-
|67.
|[[Levrnaka]]
|1.833.883
|-
|68.
|[[Sit (otok)|Sit]]
|1.770.660
|-
|69.
|[[Lavsa]]
|1.756.113
|-
|70.
|[[Kurba Vela]]
|1.736.793
|-
|71.
|[[Mrčara]]
|1.451.178
|-
|72.
|[[Arta Velika]]
|1.279.995
|-
|73.
|[[Vele Srakane]]
|1.182.335
|-
|74.
|[[Katina]]
|1.128.527
|-
|75.
|[[Planik]]
|1.091.094
|-
|76.
|[[Mali Brijun]]
|1.074.577
|-
|77.
|[[Vele Orjule]]
|1.055.151
|-
|78.
|[[Smokvica Vela (Kornat)|Smokvica Vela]]
|1.054.430
|-
! colspan=&quot;3&quot; |

==== Otočići ====
|-
|79.
|[[Badija]]
|970.827
|-
|80.
|[[Sveti Petar (otok)|Sveti Petar]]
|956.393
|-
|81.
|[[Žižanj]]
|927.544
|-
|82.
|[[Olipa]]
|902.754
|-
|83.
|[[Škulj]]
|881.017
|-
|84.
|[[Gangaro]]
|793.351
|-
|85.
|[[Babac]]
|787.24
|-
|86.
|[[Koludarc]]
|783.666
|-
|87.
|[[Tramerka]]
|745.407
|-
|88.
|[[Kopište]]
|738.726
|-
|89.
|[[Sveti Marko (Kvarner)|Sveti Marko]]
|705.634
|-
|90.
|[[Lokrum]]
|693.795
|-
|91.
|[[Marinkovac]]
|680.662
|-
|92.
|[[Šilo Veliko|Šilo Velo]]
|676.758
|-
|93.
|[[Proizd]]
|632.042
|-
|94.
|[[Češvinica]]
|619.091
|-
|95.
|[[Stipanska]]
|618.785
|-
|96.
|[[Lunga (Kornat)|Lunga]]
|617.814
|-
|97.
|[[Murvenjak]]
|609.582
|-
|???.
|[[Lunga (Kornat)|Lunga]]
|608.995
|-
|98.
|[[Male Srakane]]
|605.481
|-
|99.
|[[Košara]]
|579.686
|-
|100.
|[[Obonjan]]
|550.39
|-
|101.
|[[Radelj]]
|540.362
|-
|102.
|[[Zečevo (Pag)|Zečevo]]
|536.319
|-
|103.
|[[Kobrava]]
|520.811
|-
|104.
|[[Kručica (otok)|Kručica]]
|474.289
|-
|105.
|[[Arkanđel (otok)|Arkanđel]]
|474.01
|-
|106.
|[[Kurba Mala]]
|423.344
|-
|107.
|[[Saplun|Saplun (Mladine)]]
|414.572
|-
|108.
|[[Glamoč (otok)|Glamoč]]
|412.582
|-
|109.
|[[Oruda]]
|405.646
|-
|110.
|[[Zvirinovik]]
|404.778
|-
|111.
|[[Mana (otok)|Mana]]
|395.627
|-
|112.
|[[Krknata]]
|391.674
|-
|113.
|[[Orud]]
|389.82
|-
|114.
|[[Arta Mala]]
|389.019
|-
|115.
|[[Logorun]]
|386.956
|-
|116.
|[[Aba Vela]]
|383.042
|-
|117.
|[[Knežak]]
|358.459
|-
|118.
|[[Oključ]]
|358.291
|-
|119.
|[[Krapanj]]
|356.141
|-
|120.
|[[Maslinovik (otok)|Maslinovik]]
|351.201
|-
|121.
|[[Mišjak Veli]]
|348.666
|-
|122.
|[[Tetovišnjak Veli]]
|348.028
|-
|123.
|[[Kasela]]
|342.384
|-
|124.
|[[Lupac]]
|336.302
|-
|125.
|[[Male Orjule]]
|335.78
|-
|126.
|[[Gangarol]]
|332.103
|-
|127.
|[[Ošljak (otok)|Ošljak]]
|331.553
|-
|128.
|[[Trstenik (Cres)|Trstenik]]
|330.186
|-
|129.
|[[Mišjak Mali]]
|320.389
|-
|130.
|[[Kameni Žakan]]
|320.008
|-
|131.
|[[Šćitna]]
|317.853
|-
|132.
|[[Veliki Budikovac|Budikovac Veli]]
|316.748
|-
|133.
|[[Drvenik (Zlarin)|Drvenik]]
|309.45
|-
|134.
|[[Ravni Žakan]]
|301.058
|-
|135.
|[[Dobri otok|Dobri]]
|297.313
|-
|136.
|[[Ruda (Elafiti)|Ruda]]
|295.908
|-
|137.
|[[Stomorina]]
|294.692
|-
|138.
|[[Luški]]
|293.825
|-
|139.
|[[Vela Palagruža]]
|285.539
|-
|140.
|[[Gustac (Lavsa)]]
|284.502
|-
|141.
|[[Gustac (Kornat)]]
|284.45
|-
|142.
|[[Vrnik]]
|281.558
|-
|143.
|[[Trstenik (Korčula)]]
|278.423
|-
|144.
|[[Sveta Fumija (otok)|Sv. Fumija]]
|276.183
|-
|145.
|[[Borovnik (Kornat)|Borovnik]]
|273.219
|-
|146.
|[[Svršata Vela]]
|270.089
|-
|147.
|[[Ravnik (otok)|Ravnik]]
|266.605
|-
|148.
|[[Mažirina]]
|265.775
|-
|149.
|[[Dolfin Veli]]
|259.702
|-
|150.
|[[Gominjak]]
|253.298
|-
|151.
|[[Vodnjak Veli]]
|252.666
|-
|152.
|[[Tajan (Pelješac)|Tajan]]
|250.99
|-
|153.
|[[Oblik (Zlarin)|Oblik]]
|249.077
|-
|154.
|[[Rašip Veli]]
|246.069
|-
|155.
|[[Žutska Aba]]
|238.687
|-
|156.
|[[Borovnjak Veli]]
|234.007
|-
|157.
|[[Moračnik (Mljet)|Moračnik]]
|233.801
|-
|158.
|[[Balkun (Šolta)|Balkun]]
|233.738
|-
|159.
|[[Pomeštak]]
|233.577
|-
|160.
|[[Planjak (Korčula)|Planjak]]
|232.221
|-
|161.
|[[Žminjak]]
|229.086
|-
|162.
|[[Gornja Aba]]
|225.315
|-
|163.
|[[Osinj]]
|217
|-
|164.
|[[Tmara]]
|214.851
|-
|165.
|[[Ošjak]]
|212.933
|-
|166.
|[[Sestrica Vela (Obonjan)|Sestrica Vela]]
|211.744
|-
|167.
|[[Kozjak (otok)|Kozjak]]
|209.506
|-
|168.
|[[Jerolim]]
|207.144
|-
|169.
|[[Veli Pržnjak|Pržnjak Veli]]
|204.325
|-
|170.
|[[Beli (Iž)|Beli]]
|202.038
|-
|171.
|[[Utra]]
|201.809
|-
|172.
|[[Morovnik]]
|201.323
|-
|173.
|[[Gustac (Žut)]]
|198.264
|-
|174.
|[[Mrkan]]
|196.909
|-
|175.
|[[Vanga]] (Krasnica)
|193.806
|-
|176.
|[[Veruda (otok)|Veruda]]
|192.214
|-
|177.
|[[Bršćak]]
|189.434
|-
|178.
|[[Vinik Veli]]
|188.56
|-
|179.
|[[Velika Sestrica (Rivanj)|Velika Sestrica]]
|187.52
|-
|180.
|[[Ceja]]
|183.396
|-
|181.
|[[Veliki Brušnjak|Brušnjak Veli]]
|181.802
|-
|182.
|[[Bratin]]
|174.703
|-
|183.
|[[Smokvica Vela (Rogoznica)|Smokvica Vela]]
|173.243
|-
|184.
|[[Obun]]
|170.717
|-
|185.
|[[Veli Školj (Ugljan)|Školj Veli]]
|170.203
|-
|186.
|[[Velika Dajna|Dajna Vela]]
|170.099
|-
|187.
|[[Fenera]]
|169.954
|-
|188.
|[[Borovac (Paklinski otoci)|Borovac]] (Istočni)
|167.533
|-
|189.
|[[Balabra Vela]]
|167.342
|-
|190.
|[[Brušnjak (Sit)|Brušnjak]] (Sit)
|165.422
|-
|191.
|[[Molunat (otok)|Molunat]] (Veliki Školj)
|164.647
|-
|192.
|[[Lutrošnjak]] (Strošnjak)
|163.511
|-
|193.
|[[Sestrica Mala (Obonjan)|Sestrica Mala]]
|162.974
|-
|194.
|[[Sridnjak (Lastovski kanal)|Sridnjak]]
|159.658
|-
|195.
|[[Tramerčica]]
|157.825
|-
|196.
|[[Krbela Vela]]
|156.141
|-
|197.
|[[Rašip Mali]]
|154.559
|-
|198.
|[[Majsan]]
|152.773
|-
|199.
|[[Komornik (otok)|Komornik]]
|151.537
|-
|200.
|[[Veli Sikavac|Sikavac Veli]]
|147.828
|-
|201.
|[[Panitula Vela]]
|147.762
|-
|202.
|[[Sveti Andrija (Rovinj)|Sv. Andrija]]
|144.164
|-
|203.
|[[Idula|Jidula]]
|142.409
|-
|204.
|[[Bavljenac]]
|140.265
|-
|205.
|[[Sridnji otok]]
|140.189
|-
|206.
|[[Južni greben]]
|138.859
|-
|207.
|[[Jaz]]
|136.964
|-
|208.
|[[Vrhovnjak]]
|136.946
|-
|209.
|[[Maman]]
|136.466
|-
|210.
|[[Zapadni greben]]
|135.655
|-
|211.
|[[Mali Sikavac|Sikavac Mali]]
|135.629
|-
|212.
|[[Galešnjak]]
|132.475
|-
|213.
|[[Garmenjak Veli (Kurba Vela)|Garmenjak Veli]]
|131.858
|-
|214.
|[[Vlašnik]]
|126.866
|-
|215.
|[[Sveti Jerolim (otok)|Sv. Jerolim]]
|125.962
|-
|216.
|[[Bodulaš]]
|124.559
|-
|217.
|[[Sveti Nikola (otok kod Poreča)|Sv. Nikola]]
|124.281
|-
|218.
|[[Sveta Katarina (Rovinj)|Sv. Katarina]]
|124.193
|-
|219.
|[[Velika Kotula]]
|123.703
|-
|220.
|[[Dražemanski Veli]]
|123.431
|-
|221.
|[[Uljanik (otok)|Uljanik]]
|123.233
|-
|222.
|[[Tun Mali]]
|122.572
|-
|223.
|[[Skala Vela]]
|122.387
|-
|224.
|[[Dubovac (otok)|Dubovac]]
|120.146
|-
|225.
|[[Vodenjak (Ist)|Vodenjak]]
|116.704
|-
|226.
|[[Koritnjak]]
|116.6
|-
|227.
|[[Muntan]]
|115.304
|-
|228.
|[[Rakitan]]
|115.179
|-
|229.
|[[Zečevo (Hvar)|Zečevo]]
|113.289
|-
|230.
|[[Sveti Juraj (otok kod Vrsara)|Sv. Juraj]]
|112.408
|-
|231.
|[[Tajan (Jakljan)|Tajan]]
|110.834
|-
|232.
|[[Dugo]]
|110.408
|-
|233.
|[[Frašker]]
|110.136
|-
|234.
|[[Klobučar]]
|110.003
|-
|235.
|[[Borovnjak Mali]]
|106.809
|-
|236.
|[[Buč Veli]]
|106.623
|-
|237.
|[[Ravan (otok)|Ravan]]
|106.153
|-
|238.
|[[Srednja Sestrica (Rivanj)|Sestrica Srednja]]
|104.837
|-
|239.
|[[Sveti Ivan (Rovinjsko otočje)|Sv. Ivan]]
|102.663
|-
|240.
|[[Čavlin]]
|101.789
|-
|241.
|[[Planikovac]]
|100.836
|-
|242.
|[[Lucmarinjak]]
|100.503
|-
|243.
|[[Crkvina (otok)|Crkvina]]
|99.836
|-
|244.
|[[Crklica]]
|99.249
|-
|245.
|[[Mrtovnjak (Kurba Vela)|Mrtovnjak]]
|97.928
|-
|246.
|[[Sestrica Vela (Kornat)|Sestrica Vela]]
|97.76
|-
|247.
|[[Sutvara (otok)|Sutvara]]
|97.674
|-
|248.
|[[Krknjaš Veli]]
|96.961
|-
|249.
|[[Mali Pržnjak|Pržnjak Mali]]
|96.61
|-
|250.
|[[Obručan Veli]]
|96.552
|-
|251.
|[[Brguljski otok]]
|96.332
|-
|252.
|[[Maškin]]
|95.785
|-
|253.
|[[Tegina]]
|95.464
|-
|254.
|[[Veliki Laganj|Laganj Veli]]
|94.954
|-
|255.
|[[Tajnik (otok)|Tajnik]]
|93.913
|-
|256.
|[[Grujica]]
|93.264
|-
|257.
|[[Garmenjak Veli (Dugi otok)|Garmenjak Veli]]
|92.863
|-
|258.
|[[Svilan]]
|92.579
|-
|259.
|[[Bisaga (Kornat)|Bisaga]]
|92.237
|-
|260.
|[[Prišnjak Veli]]
|91.812
|-
|261.
|[[Dužac Veli]]
|90.291
|-
|262.
|[[Donji Školj]]
|90.284
|-
|263.
|[[Petrovac (otok)|Petrovac]]
|90.063
|-
|264.
|[[Mrtovnjak (Dugi otok)|Mrtovnjak]]
|89.797
|-
|265.
|[[Ljutac]]
|89.536
|-
|266.
|[[Fulija]]
|88.203
|-
|267.
|[[Školjić (Vir)|Školjić]] (Vir)
|87.906
|-
|268.
|[[Murtar]]
|87.86
|-
|269.
|[[Bisaga (Murter)|Bisaga]]
|87.079
|-
|270.
|[[Šipnata]]
|84.88
|-
|271.
|[[Burnji Školj]]
|84.437
|-
|272.
|[[Mežanj]]
|82.89
|-
|273.
|[[Srednji greben]]
|82.16
|-
|274.
|[[Tomešnjak]]
|81.57
|-
|275.
|[[Ćutin Veli]]
|81.047
|-
|276.
|[[Vodenjak (Kornat)|Vodenjak]]
|80.964
|-
|277.
|[[Mišjak]]
|80.639
|-
|278.
|[[Glavat (Mljet)|Glavat]]
|80.574
|-
|279.
|[[Tovarnjak (Molat)|Tovarnjak]]
|80.132
|-
|280.
|[[Planičić]]
|79.785
|-
|281.
|[[Mrtonjak]]
|79.184
|-
|282.
|[[Smokvenjak]]
|79.108
|-
|283.
|[[Kluda]]
|78.407
|-
|284.
|[[Kozada]] (Kotež)
|78.212
|-
|285.
|[[Ražanac Veli]] / Krivi Školj
|77.183
|-
|286.
|[[Tovarnjak (Žut)|Tovarnjak]]
|75.628
|-
|287.
|[[Oblik (Vrgada)|Oblik]]
|73.9
|-
|288.
|[[Kamešnjak Mali]]
|73.626
|-
|289.
|[[Grbavac (otok)|Grbavac]]
|73.305
|-
|290.
|[[Tetovišnjak Mali]]
|72.703
|-
|291.
|[[Košljun (otok)|Košljun]]
|72.426
|-
|292.
|[[Kamešnjak Veli]]
|72.407
|-
|293.
|[[Prčevac]]
|71.909
|-
|294.
|[[Skrižanj Veli]]
|71.701
|-
|295.
|[[Glurović]]
|71.43
|-
|296.
|[[Veli Osir]]
|70.203
|-
|297.
|[[Pločica]]
|70.031
|-
|298.
|[[Veli Planatak|Planatak Veli]]
|69.229
|-
|299.
|[[Veli Paržanj]]
|68.276
|-
|300.
|[[Levan]]
|67.955
|-
|301.
|[[Kuvrsada]]
|67.477
|-
|302.
|[[Dvainka]]
|66.184
|-
|303.
|[[Planac]]
|65.912
|-
|304.
|[[Daksa]]
|65.88
|-
|305.
|[[Vela Sestrica (Rovinj)|Vela Sestrica]]
|65.693
|-
|306.
|[[Maslinjak (Kornat)|Maslinjak]]
|65.363
|-
|307.
|[[Dužac (Tetovišnjak Veli)|Dužac]]
|65.052
|-
|308.
|[[Prišnjak (Murter)|Prišnjak]]
|64.941
|-
|309.
|[[Golac (Dugi otok)|Golac]]
|63.87
|-
|310.
|[[Bobara]]
|63.854
|-
|311.
|[[Radula]]
|62.859
|-
|312.
|[[Kozina (otok)|Kozina]]
|62.744
|-
|313.
|[[Gaz (otok)|Gaz]]
|62.511
|-
|314.
|[[Sveta Katarina (Pašman)|Sv. Katarina]]
|62.314
|-
|315.
|[[Polebrnjak]]
|61.788
|-
|316.
|[[Lovorikovac]]
|61.338
|-
|317.
|[[Donji Vlašnik]] (Smokvica)
|60.791
|-
|318.
|[[Smokvica (otok)|Smokvica]]
|60.188
|-
|319.
|[[Galun]]
|60.172
|-
|320.
|[[Vinik Mali]]
|59.849
|-
|321.
|[[Planjak (Mljet)|Planjak]]
|59.646
|-
|322.
|[[Veli Školj (Funtana)|Veliki Školj]]
|59.6
|-
|323.
|[[Maslinjak (Ist)|Maslinjak]]
|59.59
|-
|324.
|[[Jančar]]
|59.309
|-
|325.
|[[Vrsar (otok)|Vrsar]]
|58.919
|-
|326.
|[[Garmenjak (Pašman)|Garmenjak]]
|58.487
|-
|327.
|[[Sušica (otok)|Sušica]]
|58.431
|-
|328.
|[[Obljak (Molat)|Obljak]]
|58.345
|-
|329.
|[[Kraljak]]
|57.872
|-
|330.
|[[Gira]]
|56.259
|-
|331.
|[[Lukovnik]]
|55.997
|-
|332.
|[[Zečevo (Krk)|Zečevo]]
|55.681
|-
|333.
|[[Magarčić]]
|55.406
|-
|334.
|[[Mali Plavnik]]
|55.042
|-
|335.
|[[Sveti Andrija (Pulski zaljev)|Sv. Andrija]]
|54.935
|-
|336.
|[[Veli Školj (Pakoštane)|Veli Školj]]
|54.9
|-
|337.
|[[Šilo (Dugi otok)|Šilo]]
|53.928
|-
|338.
|[[Lavdara Mala]]
|53.806
|-
|339.
|[[Škrovada]]
|53.338
|-
|340.
|[[Kraljevac (otok)|Kraljevac]]
|52.851
|-
|341.
|[[Pinizelić]]
|52.171
|-
|342.
|[[Brskvenjak]]
|52.06
|-
|343.
|[[Greben (Vis)|Greben]]
|51.69
|-
|344.
|[[Galija (Brijuni)|Galija]]
|51.534
|-
|345.
|[[Kosor (otok)|Kosor]]
|50.773
|-
|346.
|[[Lukovac (Mag)|Lukovac]] (kod Maga)
|50.416
|-
|347.
|[[Garmenjak Mali (Kurba Vela)|Garmenjak Mali]]
|50.204
|-
|348.
|[[Hrbošnjak (Murter)|Hrbošnjak]]
|50.2
|-
|349.
|[[Palacol]]
|50.167
|-
|350.
|[[Pusti (otok)|Pusti]] (Madona)
|49.899
|-
|351.
|[[Balun]]
|49.553
|-
|352.
|[[Brusnik]]
|49.455
|-
|353.
|[[Maslinovac (Pelješac)|Maslinovac]]
|49.39
|-
|354.
|[[Lukar]]
|48.977
|-
|355.
|[[Mrtovac]]
|48.875
|-
|356.
|[[Prduša Vela]]
|48.779
|-
|357.
|[[Borovnik (Murter)|Borovnik]]
|48.637
|-
|358.
|[[Zabodaski]]
|48.592
|-
|359.
|[[Kamenjak (Premuda)|Kamenjak]]
|48.354
|-
|360.
|[[Galičak]]
|48.124
|-
|361.
|[[Masarine]]
|47.455
|-
|362.
|[[Komorica (Zlarin)|Komorica]]
|47.206
|-
|363.
|[[Srednji Vlašnik]]
|46.468
|-
|364.
|[[Krbela Mala]]
|46.428
|-
|365.
|[[Bisage]]
|46.382
|-
|366.
|[[Bisače]]
|46.042
|-
|367.
|[[Kormati Veli]]
|45.724
|-
|368.
|[[Ražanac Mali]] / Debeli Školj
|45.547
|-
|369.
|[[Samograd (otok)|Samograd]]
|44.894
|-
|370.
|[[Kosmač Veli]]
|44.724
|-
|371.
|[[Borovac (Mljet)|Borovac]]
|44.399
|-
|372.
|[[Obljak (Mali Brijun)|Obljak]]
|44.133
|-
|373.
|[[Kormati Mali]]
|43.84
|-
|374.
|[[Visoki (otok)|Visoki]]
|43.297
|-
|375.
|[[Prišnjak Mali (Murter)|Prišnjak Mali]]
|42.117
|-
|376.
|[[Maslinjak 1|Maslinjak]]
|41.914
|-
|377.
|[[Krava (otok)|Krava]]
|41.885
|-
|378.
|[[Gornji Vlašnik]]
|41.723
|-
|379.
|[[Veliki Školj (Mljet)|Veliki Školj]]
|41.508
|-
|380.
|[[Host (otok)|Host]]
|41.375
|-
|381.
|[[Mali Brušnjak|Brušnjak Mali]]
|40.867
|-
|382.
|[[Gubavac (Korčula)|Gubavac]]
|40.856
|-
|383.
|[[Plitki Kukuljar]] (Vodnjak)
|40.294
|-
|384.
|[[Ravna Sika (Kornat)|Ravna Sika]]
|40.21
|-
|385.
|[[Arženjak Veli|Arženjak Velji]]
|40.165
|-
|386.
|[[Gojak]]
|40.103
|-
|387.
|[[Obrovanj]]
|40.002
|-
|388.
|[[Trasorka]]
|39.953
|-
|389.
|[[Salamun Veli]]
|39.881
|-
|390.
|[[Plešćina]]
|39.846
|-
|391.
|[[Tukošćak]]
|39.834
|-
|392.
|[[Paržanj]]
|39.529
|-
|393.
|[[Grmej]]
|38.916
|-
|394.
|[[Kudica]]
|38.46
|-
|395.
|[[Skala Mala]]
|38.352
|-
|396.
|[[Supetar (otok)|Supetar]]
|38.137
|-
|397.
|[[Prećski Školj]] (Preč, Prečki Školj)
|37.876
|-
|398.
|[[Črnikovac]]
|37.764
|-
|399.
|[[Lukovac (Korčula)|Lukovac]]
|37.578
|-
|400.
|[[Sip (otok)|Sip]]
|37.337
|-
|401.
|[[Vela Kneža|Kneža Vela]]
|37.235
|-
|402.
|[[Otočac (Korčula)|Otočac]]
|37.053
|-
|403.
|[[Bisaga Vela (Žut)|Bisaga Vela]]
|37.032
|-
|404.
|[[Kosmerka]]
|36.87
|-
|405.
|[[Grunj]]
|36.677
|-
|406.
|[[Ovrata]]
|36.429
|-
|407.
|[[Sveti Andrija (Elafiti)|Sv. Andrija]]
|36.259
|-
|408.
|[[Pod Kopište]]
|35.835
|-
|409.
|[[Sparešnjak]]
|35.294
|-
|410.
|[[Arženjak Mali]]
|35.204
|-
|411.
|[[Veli Paranak|Paranak Veli]]
|34.463
|-
|412.
|[[Borovnik (Sit)|Borovnik]]
|33.751
|-
|413.
|[[Samunćel]]
|33.74
|-
|414.
|[[Mala Sestrica (Rivanj)|Sestrica Mala]]
|33.732
|-
|415.
|[[Košarica (Maslinjak)|Maslinjak]]/Košarica
|33.722
|-
|416.
|[[Kamenar]]
|33.563
|-
|417.
|[[Krknjaš Mali]]
|33.281
|-
|418.
|[[Galovac (otok)|Galovac]]
|33.259
|-
|419.
|[[Pučenjak]]
|33.224
|-
|420.
|[[Goljak (otok)|Goljak]]
|33.1
|-
|421.
|[[Artina]]
|32.54
|-
|422.
|[[Runjava Kotula]]
|32.382
|-
|423.
|[[Mrtovnjak (Iž)|Mrtovnjak]]
|32.242
|-
|424.
|[[Sveta Katarina (Pulski zaljev)|Sv. Katarina]]
|31.883
|-
|425.
|[[Garmenjak Mali (Dugi otok)|Garmenjak Mali]]
|31.353
|-
|426.
|[[Obljak (Korčula)|Obljak]]
|31.307
|-
|427.
|[[Abica]] (Aba Mala)
|30.875
|-
|428.
|[[Panitula Mala]]
|30.699
|-
|429.
|[[Lukovnjak]]
|30.297
|-
|430.
|[[Artica]]
|30.205
|-
|431.
|[[Stambedar]]
|29.945
|-
|432.
|[[Lunga (Vrsar)|Lunga]]
|29.923
|-
|433.
|[[Mišnjak (Rab)|Mišnjak]]
|29.829
|-
|434.
|[[Veli Školjić (Vrgada)|Veli Školjić]]
|29.826
|-
|435.
|[[Karantunić]]
|28.894
|-
|436.
|[[Buč Mali]]
|28.709
|-
|437.
|[[Sestrica Mala (Kornat)|Sestrica Mala]]
|28.692
|-
|438.
|[[Figarola]]
|28.522
|-
|439.
|[[Mali Paranak|Paranak Mali]]
|28.516
|-
|440.
|[[Smokvica Mala (Rogoznica)|Smokvica Mala]]
|28.23
|-
|441.
|[[Galičnjak]]
|28.034
|-
|442.
|[[Žavinac Veli]]
|27.721
|-
|443.
|[[Mačaknar]]
|27.72
|-
|444.
|[[Maslovnjak Velji]]
|27.565
|-
|445.
|[[Lukavac Veli]]
|27.387
|-
|446.
|[[Dražemanski Mali]]
|26.908
|-
|447.
|[[Strižnjak]]
|26.778
|-
|448.
|[[Mala Palagruža]]
|26.51
|-
|449.
|[[Piščena Vela]]
|26.093
|-
|450.
|[[Dužac Mali]]
|25.738
|-
|451.
|[[Mali Budikovac|Budikovac Mali]]
|25.565
|-
|452.
|[[Prduša Mala]]
|25.333
|-
|453.
|[[Rutnjak]]
|25.179
|-
|454.
|[[Fraškerić]]
|25.169
|-
|455.
|[[Bikarijica]]
|25.163
|-
|456.
|[[Mišnjak (Šipan)|Mišnjak]]
|25.143
|-
|457.
|[[Gubavac Veli]]
|24.8
|-
|458.
|[[Visoki Kukuljar]] (Babuljak)
|24.722
|-
|459.
|[[Pohlib (Planik)|Pohlib]]
|24.674
|-
|460.
|[[Salamun Mali]]
|24.587
|-
|461.
|[[Fenoliga]]
|24.581
|-
|462.
|[[Maslinovac (Dugi otok)|Maslinovac]]
|24.545
|-
|463.
|[[Purara]]
|24.423
|-
|464.
|[[Kosmeč]]
|24.107
|-
|465.
|[[Gušteranski]]
|24.05
|-
|466.
|[[Mimonjak]]
|23.971
|-
|467.
|[[Tovarnjak (Kornati)|Tovarnjak]]
|23.841
|-
|468.
|[[Ričul]]
|22.946
|-
|469.
|[[Golubinjak Veli|Golubinjak Velji]]
|22.681
|-
|470.
|[[Jabuka (otok)|Jabuka]]
|22.585
|-
|471.
|[[Merara]]
|22.478
|-
|472.
|[[Sturag]]
|22.473
|-
|473.
|[[Lirica]]
|22.223
|-
|474.
|[[Trumbuja]]
|21.83
|-
|475.
|[[Rasparašnjak]]
|21.828
|-
|476.
|[[Borovac (Paržanj)|Borovac]] (Zapadni)
|21.666
|-
|477.
|[[Mišnjak (Ugljan)|Mišnjak]]
|21.664
|-
|478.
|[[Veli Lagan|Lagan Veli]]
|21.64
|-
|479.
|[[Mala Sestrica (Rovinj)|Mala Sestrica]]
|21.601
|-
|480.
|[[Tovarnjak (Kornati)|Tovarnjak (Prišnjak)]]
|21.6
|-
|481.
|[[Sajlovac]]
|21.569
|-
|482.
|[[Gojca]]
|21.471
|-
|483.
|[[Vela Dajnica|Dajnica Vela]]
|21.355
|-
|484.
|[[Vlaka (otok)|Vlaka]]
|21.316
|-
|485.
|[[Kamenjak (Pelješki kanal)|Kamenjak]]
|21.187
|-
|486.
|[[Lukovac (Mljet)|Lukovac]]
|21.117
|-
|487.
|[[Šilo Malo]]
|20.691
|-
|488.
|[[Maslinjak (Žut)|Maslinjak]]
|20.656
|-
|489.
|[[Oštrica (otok)|Oštrica]]
|20.648
|-
|490.
|[[Veli Školj (Pelješac)|Veli Školj]]
|20.478
|-
|491.
|[[Veštar]]
|20.258
|-
|492.
|[[Tajan Veli|Tajan Velji]]
|20.127
|-
|493.
|[[Pulari]]
|19.383
|-
|494.
|[[Knežačić]]
|19.068
|-
|495.
|[[Hrbošnjak (Žirje)|Hrbošnjak]]
|18.966
|-
|496.
|[[Makarac]]
|18.854
|-
|497.
|[[Galijola (Unije)|Galijola]]
|18.819
|-
|498.
|[[Premanturski školjić|Premanturski Školjić]]
|18.734
|-
|499.
|[[Lisac (otok)|Lisac]]
|18.481
|-
|500.
|[[Glavat (Lastovo)|Glavat]]
|18.43
|-
|501.
|[[Sovljak (otok)|Sovljak]]
|18.37
|-
|502.
|[[Blitvenica]]
|18.303
|-
|503.
|[[Vrtlac (Žirje)|Vrtlac]]
|18.216
|-
|504.
|[[Sokol (otok)|Sokol]]
|18.215
|-
|505.
|[[Stupa (otok)|Stupa]]
|18.206
|-
|506.
|[[Veli Barjak|Barjak Veli]]
|18.116
|-
|507.
|[[Trimulić Veli]]/Srednji
|18.046
|-
|508.
|[[Školjić (Iž)|Školjić]]
|17.815
|-
|509.
|[[Zaklopatica (otok)|Zaklopatica]]
|17.699
|-
|510.
|[[Kurjak (otok)|Kurjak]]
|17.496
|-
|511.
|[[Lukavac Mali]]
|17.441
|-
|512.
|[[Visovac]]
|17.376
|-
|513.
|[[Dragunara]]
|17.344
|-
|514.
|[[Bisaga Vela (Pašman)|Bisaga Vela]]
|17.119
|-
|515.
|[[Duga (otok)|Duga]]
|17.076
|-
|516.
|[[Pregaznik]]
|16.771
|-
|517.
|[[Sveta Marija (otočić)|Sv. Marija]]
|16.74
|-
|518.
|[[Pokonji Dol]]
|16.697
|-
|519.
|[[Lukovac Srednji]]
|16.611
|-
|520.
|[[Mišnjak (Unije)|Mišnjak]]
|16.596
|-
|521.
|[[Fržital]]
|16.56
|-
|522.
|[[Divna]]
|16.437
|-
|523.
|[[Stupa Vela]]
|16.411
|-
|524.
|[[Otočić 1]] (Divulje)
|16.356
|-
|525.
|[[Saskinja]]
|16.161
|-
|526.
|[[Rončić]]
|16.077
|-
|527.
|[[Dupinić Veli]]
|16.075
|-
|528.
|[[Sedlo (otok)|Sedlo]]
|15.85
|-
|529.
|[[Gospin Školj]]
|15.773
|-
|530.
|[[Čerigul]]
|15.717
|-
|531.
|[[Maslinovac (Mljet)|Maslinovac]]
|15.664
|-
|532.
|[[Lukvenjak]]
|15.597
|-
|533.
|[[Muljica Vela]]
|15.508
|-
|534.
|[[Šekovac]]
|15.502
|-
|535.
|[[Maslinjak (Murter)|Maslinjak]]
|15.353
|-
|536.
|[[Svršata Mala]]
|15.159
|-
|537.
|[[Veseljuh]]
|14.888
|-
|538.
|[[Gališnik]]
|14.612
|-
|539.
|[[Rogačić (Badija)|Rogačić]]
|14.444
|-
|540.
|[[Pomerski školjić|Pomerski Školjić]]
|14.407
|-
|541.
|[[Mala Kneža]]
|14.404
|-
|542.
|[[Supin (otok)|Supin]]
|13.912
|-
|543.
|[[Brnjestrovac]]
|13.793
|-
|544.
|[[Mali Dolfin]]
|13.751
|-
|545.
|[[Puh (otok)|Puh]] (Zmorašnji)
|13.625
|-
|546.
|[[Vrtlić (Kurba Vela)|Vrtlić]]
|13.525
|-
|547.
|[[Pod Mrčaru]]
|13.514
|-
|548.
|[[Mali Planatak|Planatak Mali]]
|13.452
|-
|549.
|[[Krpeljina]]
|13.449
|-
|550.
|[[Mali Goli]]
|13.41
|-
|551.
|[[Mali Paržanj]]
|13.403
|-
|552.
|[[Dužac (Ist)|Dužac]]
|13.369
|-
|553.
|[[Kamenjak (Velolučki zaljev)|Kamenjak]]
|13.34
|-
|554.
|[[Sestrica Vela (Ist)|Sestrica Vela]]
|13.331
|-
|555.
|[[Ula]] (Artica Mala)
|13.313
|-
|556.
|[[Čavatul]]
|13.287
|-
|557.
|[[Mrduja]]
|13.116
|-
|558.
|[[Rutvenjak Veli]]
|12.841
|-
|559.
|[[Skrižanj Mali]]
|12.694
|-
|560.
|[[Gusti Školj]]
|12.673
|-
|561.
|[[Sustipanac]]
|12.556
|-
|562.
|[[Školjić Mali (Vrgada)|Školjić Mali]]
|12.457
|-
|563.
|[[Koromašna]]
|12.305
|-
|564.
|[[Sveta Justina (otok)|Sv. Justina]]
|12.253
|-
|565.
|[[Vješala (otok)|Vješala]]
|12.18
|-
|566.
|[[Mala Kotula]]
|12.107
|-
|567.
|[[Kamenjak (Ist)|Kamenjak]]
|11.998
|-
|568.
|[[Hripa]]
|11.973
|-
|569.
|[[Sridnjak (Rab)|Sridnjak]]
|11.938
|-
|570.
|[[Tužbina]]
|11.909
|-
|571.
|[[Mali Laganj|Laganj Mali]]
|11.786
|-
|572.
|[[Sveti Anton (otok)|Sv. Anton]] (danas poluotok)
|11.621
|-
|573.
|[[Mlin (otok)|Mlin]] (Pakleni o.)
|11.591
|-
|574.
|[[Lučnjak]]
|11.548
|-
|575.
|[[Žavinac Mali]]
|11.544
|-
|576.
|[[Gubeša (Velolučki zaljev)|Gubeša]]
|11.536
|-
|577.
|[[Smokvica Mala (Kornat)|Smokvica Mala]]
|11.42
|-
|578.
|[[Mumonja]]
|11.411
|-
|579.
|[[Šestakovac 1]]
|11.244
|-
|580.
|[[Kamenica (otok)|Kamenica]]
|11.21
|-
|581.
|[[Velika Sestrica (Pelješki kanal)|Sestrica Vela]]
|11.183
|-
|582.
|[[Babina Guzica]]
|11.176
|-
|583.
|[[Školjić (Murter)|Školjić]]
|11.104
|-
|584.
|[[Pijavica (otok)|Pijavica]]
|11.037
|-
|585.
|[[Božikovac (otok)|Božikovac]]
|10.942
|-
|586.
|[[Mišar]]
|10.878
|-
|587.
|[[Rašipić]]
|10.872
|-
|588.
|[[Otok Života|Otok života]]
|10.854
|-
|589.
|[[Ošljak Veli]]
|10.834
|-
|590.
|[[Mala Dajnica]]
|10.567
|-
|591.
|[[Mali Lagan|Lagan Mali]]
|10.417
|-
|592.
|[[Dupinić Mali]]
|10.409
|-
|593.
|[[Srednjak (Pelješac)|Srednjak]]
|10.4
|-
|594.
|[[Mali otok (otok)|Mali otok]]
|10.38
|-
|595.
|[[Tatišnjak]]
|10.304
|-
|596.
|[[Golić (Bisaga)|Golić]]
|10.275
|-
|597.
|[[Dingački Školj]]
|10.268
|-
|598.
|[[Stolac (otok)|Stolac]]
|10.265
|-
|599.
|[[Galicija (otok)|Galicija]]
|10.198
|-
|600.
|[[Kokošar]] (Brijesta)
|10.1
|-
|601.
|[[Gornja Sestrica|Sestrica Velja]]
|10.07
|-
|602.
|[[Ravna Sika (Žut)|Ravna Sika]]
|10.002
|}
#

== Hridi hrvatskog dijela Jadranskog mora ==
[[Hrid]]i (manje od 0,01 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;).

== Poveznice ==
* [[Dodatak:Popis naseljenih otoka u Hrvatskoj]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* [http://www.mmpi.hr/userdocsimages/2007/DRŽAVNI%20PROGRAM%20lektor%20XXX.pdf (2007): ''Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora'', ]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/14783/ Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.]
* Nautički Vodič Jadrana, Jugoslavenski Leksikografski Zavod &quot;Miroslav Krleža&quot;, Zagreb, svibanj 1990.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hhi.hr Hrvatski hidrografski institut] je institucija koja izrađuje službene pomorske karte Jadranskog mora.

{{Hrvatska}}
[[Kategorija:Hrvatski otoci|#]]
[[Kategorija:Popisi otoka‎|Hrvatska]]
[[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Otoci]]</text>
      <sha1>403dsq0t7p39wvg70mehbpis2ha2lll</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Socijalistička Republika Hrvatska</title>
    <ns>0</ns>
    <id>41755</id>
    <revision>
      <id>7479248</id>
      <parentid>7449939</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:57:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479248</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="84026" sha1="svaqiss8e4rp92bccs63rpce4569wfh" xml:space="preserve">{{Infookvir bivše zemlje svijeta
|ime         = Socijalistička Republika Hrvatska
|hr_ime      = Socijalistička Republika Hrvatska
|izvorno_ime = 
|status      = Socijalistička republika u sastavu [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]
|genitiv     = Hrvatske
|kontinent   = Europa
|država      = Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
|vlada_tip   = 
|godina_start  = [[1943.]]
|godina_kraj   = [[1990.]]
|događaj_start = 
|era         = 
|datum_start = 
|događaj_kraj = 
|datum_kraj  = 
|događaj1    =
|datum_događaj1 =
|događaj2    =
|datum_događaj2 =
|događaj3    =
|datum_događaj3 =
|događaj_poslije =
|datum_poslije  =
|fusnote = 
|p1          = Kraljevina Jugoslavija
|flag_p1     = Flag of the Kingdom of Yugoslavia.svg
|p2          = Kraljevina Italija
|flag_p2     = Flag of Italy (1861-1946).svg
|p3          = Slobodni teritorij Trsta
|flag_p3     = Free Territory Trieste Flag.svg
|s1          = Hrvatska
|flag_s1     = Flag of Croatia.svg
|s2          = 
|flag_s2     = 
|zastava     = Flag of Croatia (1947–1990).svg
|zastava_tip = Zastava &lt;small&gt;(1947. – 1990.)&lt;/small&gt;
|grb         = Coat of Arms of the Socialist Republic of Croatia.svg
|grb_i       = 
|grb_tip     = Grb &lt;small&gt;(1947. – 1990.)&lt;/small&gt;
|mapa        = Locator map Croatia in Yugoslavia.svg
|mapa_opis   = 
|mapa_veličina    = 300x300px
|glavni_grad = [[Zagreb]]
|himna       = [[Lijepa naša domovino]]
|jezik       = [[Hrvatski jezik|hrvatski]]
|valuta      = [[jugoslavenski dinar]]
|vođa1       = 
|vođa2       = 
|godina_vođa1 = 
|godina_vođa2 = 
|titula_vođa = 
|stat_godina1  =
|stat_površina1   =
|stat_pop1    = 
|internet    = 
|vjera       = 
|vremenska_zona = 
}}
'''Socijalistička Republika Hrvatska''', skraćeno '''SR Hrvatska''' bila je konstitutivna republika i savezna država jedinica [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]]. Nakon ukidanja [[Jednostranački sustav|jednopartijskog sustava]] SR Hrvatska je 1990. godine promijenila ime u [[Republika Hrvatska]] te je donošenjem ''[[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluke o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]]'' od [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|8. listopada 1991.]] postala je [[Republika Hrvatska]] neovisnom državom – u istim granicama, s istim tijelima vlasti, s istim zakonima i kao univerzalni pravni sljednik SR Hrvatske. Prema [[Ustav Republike Hrvatske|svom ustavu]], [[Republika Hrvatska]] je izravna nasljednica SR Hrvatske.

SR Hrvatska je bila druga po veličini i mnogoljudnosti (nakon [[SR Srbija|SR Srbije]]), a druga i po razvijenosti (poslije [[SR Slovenija|SR Slovenije]]) republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]. Glavni grad bio je [[Zagreb]] sa {{n|629 896}} stanovnika ([[1971.]])&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. - 2001.]&lt;/ref&gt;

SR Hrvatska je preimenovana iz '''Narodna Republika Hrvatska''' (u nestabilnom vremenu pri kraju II. svjetskog rata i ranom poraću koristilo se ime '''[[Federalna Država Hrvatska]]''',&lt;ref&gt;[https://antifasisticki-vjesnik.org/hr/kalendar/5/8/191/ TREĆE ZASJEDANJE ZAVNOH-A U TOPUSKOM 08.05.1944 - 09.05.1944], ''Antifašistički vjesnik''. Pristupljeno 4. siječnja 2023.&lt;/ref&gt; da bi se od 29. studenoga 1945. počelo koristiti naziv „Narodna Republika”) u „Socijalističku Republiku” [[Ustav Jugoslavije iz 1963. godine|Ustavom SFRJ iz 1963. godine]] i Ustavom SRH iz 1963.; u vrijeme kad je promijenjen i naslov preostalih pet jugoslavenskih republika.

Na kraju [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]], vraćeni su SR Hrvatskoj oni njeni krajevi koji su bili oteti i predani nakon [[Prvi svjetski rat|I. svjetskog rata]] u sastav [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]]: [[Istra]], [[Rijeka]], [[Zadar]], [[Lastovo]], [[Cres]], [[Lošinj]] i brojni drugi manji otoci. Na drugoj strani, [[Boka kotorska]] je završila u sastavu [[Crna Gora|Crne Gore]], a dio [[Srijem]]a u sastavu [[Srbija|Srbije]]. [[Baranja]] se, pak, našla u sastavu Hrvatske.

U narednim desetljećima će SFRJ, kao država u čijem je [[ustav]]nopravnom okviru SR Hrvatska postojala, pristupiti brojnim međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima. Međutim, sve se zakone pa i one kojima se implementiralo te međunarodne konvencije primjenjivalo s jakom ideološkom notom, te su pred zakonom bili ravnopravni samo oni građani koji izražavaju od režima prihvaćeno političko mišljenje. Svi drugi su bili i ''de facto'' i ''de iure'' neravnopravni. Umjesto javno deklarirane jednakosti, u praktičnom životu je vladala diskriminacija i nejednakost.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=100805 |naslov=Ustavna uređenja temeljnih prava u Hrvatskoj 1946.–1974. |author=Josip Mihaljević |časopis=Časopis za suvremenu povijest|svezak=43|broj=1|godina= 2011. |accessdate=2019-11-26}}&lt;/ref&gt;

Tijekom desetljeća komunističke vladavine, u Hrvatskoj je provedena [[agrarna reforma]], [[kolektivizacija]] i [[urbanizacija]], te je zemlja iz pretežno poljoprivredne i ruralne postala više industrijaliziranom i pretežno urbanom. Međutim je komunistička ideologija sprječavala ustrojavanje gospodarstva na posve suvremeni način: privatna inicijativa bila je vrlo sputavana (nije se dopuštalo pojedincima da se ''prekomjerno bogate'', čime je gospodarski učinak stanovništva znatno umanjivan), a poduzeća u ''„društvenom sektoru”''  uglavnom su bila onoliko uspješna koliko bi im se politički dogovorilo unosnih poslova na području Jugoslavije i [[Varšavski pakt|drugih komunističkih zemalja]].

Prije [[Raspad SFRJ|razdruženja od Jugoslavije]], a sukladno promjenama društveno-političkoga sustava, iz naziva SRH je [[25. srpnja]] [[1990.]]&lt;ref name=&quot;Amandmani1&quot;&gt;[http://digured.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1990/0610.htm]{{citiranje www|naslov=Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, v. Amandman LXVI.|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_02_7_71.html|preuzeto=2009-05-24|izdavač=[[Narodne novine]]|jezik=hr|nadnevak=1990-02-14}}&lt;/ref&gt; uklonjen [[pridjev]] „socijalistička”: naziv države koja je još uvijek bila dijelom SFRJ bio je sada '''Republika Hrvatska'''. Istodobno su bila promijenjena i državna obilježja: uklonjena je zvijezda petokraka sa zastave, proglašen je [[grb Republike Hrvatske]] sastavljen od [[hrvatska šahovnica|crveno-bijelog šahiranog polja]] s 5 redaka i 5 stupaca (s prvim poljem u prvom redu crvene boje), ukinute su zajednice općina, ukinuto je nazivlje bivšeg društveno-političkog sustava, zajamčeno je pravo građanina na [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] zemljište.

== Naziv ==
'''Federalna Država Hrvatska''' – [[8. svibnja|8.]] i [[9. svibnja]] [[1944.]] bio je naziv kojega je [[Narodnooslobodilački pokret]] pod vodstvom [[Komunistička partija Hrvatske|komunista]] dao u [[Topusko]]m na [[treće zasjedanje ZAVNOH-a|trećem zasjedanju ZAVNOH-a]] Hrvatskoj kao federalnoj jedinici [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Nove Jugoslavije]] u nastajanju: [[ZAVNOH]] je u to vrijeme držao vlast samo na manjem dijelu teritorija Hrvatske, a [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|AVNOJ]] koji je kao jugoslavenska federalna vlast u nastajanju držao zasjedanja po gradićima u obližnoj [[Bosna i Hercegovina|BIH]] nije bio međunarodno priznata vlast – makar su [[saveznici]] od 1943. godine priznavali njene vojne formacije – [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije]] – kao jednu od savezničkih vojski. Međutim su u kasnijim godinama djelovanja međunarodno priznatih komunističkih vlasti u Jugoslaviji svi akti ZAVNOH-a i AVNOJ-a u cijelosti priznati kao pravno valjani, posve odbacujući valjanosti odluka i ugovora koje su u isto vrijeme donosile ili sklapale bilo izbjeglička vlada Kraljevine Jugoslavije u Londonu, bilo vlade [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], Nedićeve Srbije i [[Kraljevina Crna Gora (1941.)|Kraljevine Crne Gore]].&lt;ref&gt;[http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=25&amp;s=170 &quot;Jugoslavija: unitarna država ili federacija povijesne težnje srpskoga i hrvatskog naroda – jedan od uzroka raspada Jugoslavije&quot;], Davorin Rudolf, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 2009, Broj 2 (92)&lt;/ref&gt;

Među aktima ZAVNOH-a važnošću se ističe [[s:Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj|Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj]] od 20. rujna 1943. godine, kojom ZAVNOH prihvaća [[Pazinske odluke]] Okružnog NOO-a za Istru, kojima je to tijelo oružane pobune hrvatskog naroda u [[Istra|Istri]] protiv talijanskog fašizma izrazilo narodnu volju za sjedinjenje s Hrvatskom.

'''Narodna Republika Hrvatska''' – novo ime proglasilo je Predsjedništvo [[Hrvatski Sabor|Narodnog sabora Hrvatske]] ''Zakonom o imenu Narodne Republike Hrvatske'' [[26. veljače]] [[1946.]]

'''Socijalistička Republika Hrvatska''' – novo ime proglašeno Ustavom [[SFRJ]] od [[7. travnja]] [[1963.]] i Ustavom [[SRH]] od [[9. travnja]] [[1963.]]

25. srpnja 1990. su u Saboru prihvaćeni amandmani na ustav Socijalističke Republike Hrvatske, kojima je  – između ostalog – iz njenoga imena izbačena riječ &quot;Socijalistička&quot;: od tada se država zove '''Republika Hrvatska'''; uskoro je ona [[Povijest neovisne Hrvatske|postala neovisnom od SFRJ]].

== Ustavno određenje ==
[[Datoteka:Uklesani grb SRH.JPG|mini|Grb SRH uklesan u spomenik poginulim partizanima na [[Hvar (grad)|Hvaru]]]]
&lt;!-- [[Datoteka:Ustav SFRJ Ustav SRH 1974.jpg|mini|lijevo|Ustav SFRJ i Ustav SRH]] --&gt;
Prvi Ustav Narodne Republike Hrvatske donio je Ustavotvorni sabor NRH [[18. siječnja]] [[1947.]], dok je [[5. veljače]] [[1953.]] Sabor NRH usvojio Ustavni zakon o društveno-političkom uređenju NRH i republičkim organima vlasti koji je zapravo bio novi ustav prilagođen idejama [[radničko samoupravljanje|radničkog samoupravljanja]]. Novi Ustav kojim je, između ostaloga, naziv Narodna Republika Hrvatska promijenjen u Socijalistička Republika Hrvatska, Sabor je donio [[9. travnja]] [[1963.]], a [[1972.]] uslijedili su i opsežni ustavni amandmani. Zadnji &quot;socijalistički&quot; Ustav Sabor SRH usvojio je [[22. veljače]] [[1974.]], a izmijenjen je brojnim amandmanima među kojima su najvažniji amandmani LIV. – LXIII. ([[14. veljače]] [[1990.]]) kojima je ustanovljen višestranački sustav i omogućeno raspisivanje prvih slobodnih poslijeratnih izbora,
te amandmani LXIV. – LXXV. ([[25. srpnja]] [[1990.]]), doneseni nakon izbora, a kojima je Socijalistička Republika Hrvatska postala Republika Hrvatska, vraćen je hrvatski povijesni grb kao službeni grb, zastava je ostala hrvatska trobojnica, ali bez zvijezde petokrakake i s povijesnim grbom u bijelom polju itd. Ovi amandmani bili su zapravo uvod u donošenje novog [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]] [[22. prosinca]] [[1990.]]

Prema definiciji iz Ustava iz 1974. godine: &lt;!-- Odluka o proglašenju Ustava Socijalističke Republike Hrvatske objavljena je u Narodnim novinama, broj 8 od 22. veljače 1974. godine--&gt; &lt;br&gt;
&lt;center&gt;''Član 1.'' &lt;/center&gt;
''Socijalistička Republika Hrvatska je država utemeljena na suverenosti naroda i na vlasti i samoupravljanju radničke klase i svih radnih ljudi te socijalistička samoupravna demokratska zajednica radnih ljudi i građana i ravnopravnih naroda i narodnosti.''

''Socijalistička Republika Hrvatska je nacionalna država hrvatskog naroda, država srpskog naroda u Hrvatskoj i država drugih naroda i narodnosti koje u njoj žive.''

''Socijalistička Republika Hrvatska je u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.''

&lt;center&gt;''Član 2.'' &lt;/center&gt;
''Radni ljudi i građani Hrvatske ostvaruju svoja suverena prava u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, a u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji kad je to u zajedničkom interesu dogovorom svih republika i autonomnih pokrajina utvrđeno Ustavom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.''&lt;ref name=&quot;Ustav&quot;&gt;Valković, Ljubomir &lt;small&gt;(prir.)&lt;/small&gt; ''Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustav Socijalističke Republike Hrvatske'', 10. izd., Narodne novine, Zagreb, 1989., {{ISBN|86-337-0139-1}} → Ustav SRH, str. 330. i 592. (Amandman). / Ustav SFRJ: čl. 1., 2.&lt;/ref&gt;

Ustavom SR Hrvatske je utvrđeno, da je cilj odgoja i obrazovanja &quot;stjecanje marksističkog pogleda na svijet&quot;....&lt;ref name=&quot;Ibidem&quot;&gt;&lt;small&gt;(prir.)&lt;/small&gt; Ustav SRH, Osnovna načela V.&lt;/ref&gt;

Usprkos gore citiranoj odredbi čl. 1. Ustava SRH, u praksi svakodnevnog života bi osoba koja bi u doba komunističke vladavine Hrvatsku nazvala &quot;država&quot; mogla imati ozbiljnih problema: to bi se smatralo za nedopustivi izljev [[Nacionalizam|nacionalizma]]. Također bi teške probleme – čak i odlazak u zatvor – riskirao građanin koji bi ondašnji socijalistički sustav nazvao &quot;[[Totalitarizam|totalitarnim]]&quot; – što je on definitivno bio, po svakom razumnom kriteriju.&lt;ref&gt;[http://hidra.srce.hr/arhiva/263/18315/www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2006/1786.htm Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990., &quot;Narodne novine&quot; 76/2006]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/marko-veselica-320 &quot;VL Biografije: Marko Veselica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170114084628/http://www.vecernji.hr/biografije/marko-veselica-320 |date=14. siječnja 2017. }}, mrežne stranice &quot;Večernjeg lista&quot;, pristupljeno 20.08.2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/vlado-gotovac-315 &quot;VL Biografije: Vlado Gotovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140903013434/http://www.vecernji.hr/biografije/vlado-gotovac-315 |date=3. rujna 2014. }}, mrežne stranice &quot;Večernjeg lista&quot;, pristupljeno 20.08.2014.&lt;/ref&gt;

== Nastanak: komunistička revolucija ==
{{Glavni|Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata}}Socijalistička Republika Hrvatska nastala je u sklopu nastanka [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Titove Jugoslavije]], države koja je nastala u tzv. [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|Narodnooslobodilačkoj borbi]] protiv njemačkog, talijanskog i drugih okupatora na području bivše [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], a u Hrvatskoj i protiv [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] koja je nastala 1941. godine voljom [[Talijansko kolonijalno carstvo|fašističke Italije]] i [[Treći Reich|nacističke Njemačke]]. Već 1943. godine je pod vodstvom [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] uspostavljeno [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske]], kao civilna vlast koja je upravljala dijelom ruralnog područja Hrvatske koje je bilo pod kontrolom [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]]. U listopadu 1944. godine su partizani zauzeli Split, te je ondje uspostavljena vlast provizorne [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj#Federalna Država Hrvatska|Federalne Države Hrvatske]].

Snage pod vodstvom komunista su uspostavu vlasti nad čitavom Hrvatskom (i Jugoslavijom) provodili s vizijom komunističke revolucije i s njom povezane tzv. &quot;[[Klasna borba|klasne borbe]]&quot; – prema doktrini [[Komunizam|komunističke ideologije]];&lt;ref&gt;[//www.jutarnji.hr/boljkovceva-obrana--ubojstva-civila-u-dugoj-resi-posljedica-su-klasne-borbe/1162097/ &quot;Boljkovčeva obrana: ubojstva civila u Dugoj Resi posljedica su klasne borbe&quot;], HINA (kod &quot;Jutarnji list&quot;), 05. veljače 2014.&lt;/ref&gt; diljem Hrvatske se bilježe djela komunističkog terora, kojega prikazivalo kao &quot;pravedna odmazdu&quot; nad zločincima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00003/665.pdf &quot;Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj, 1944. - 1946. DOKUMENTI: Zagreb i Središnja Hrvatska&quot;], dokument 116, str. 422 - 425, Hrvatski institut za povijest, 2008.&lt;/ref&gt;  Kasnijih desetljeća će važni dio komunističke propagande u SR Hrvatskoj biti obnavljanje sjećanja na zločine [[Ustaše|ustaškog]] režima [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]], pri čemu se nerijetko – osobito u slučaju [[Sabirni logor Jasenovac|Sabirnog logora Jasenovac]] – prikazivalo s nekritički uvećanim brojevima žrtava. O žrtvama iz reda vojnika, vojnih zarobljenika i civila povezanih s NDH – čiji je broj bio posve usporediv broju žrtava &quot;na antifašističkoj strani&quot; – nije se uopće smjelo govoriti, čak niti prikupljati podatke o njima i o tim žrtvama bilo što istraživati ili pisati.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=161951 &quot;Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi)&quot;], Vladimir Geiger, Časopis za suvremenu povijest, Vol.45 No.2 Listopad 2013.&lt;/ref&gt; Sustavno se prikrivalo grobišta (masovne grobnice, uglavnom) na kojima su bile pokopane te žrtve, a na javnim grobljima zatečeni grobovi &quot;neprijatelja&quot; poginulih tijekom II. svjetskog rata odlučno su uništeni odmah nakon rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Vladimir Geiger |date=Listopad 2015. |title=O provođenju odluke komunističkih vlasti iz 1945. o uklanjanju grobalja i grobova „okupatora” i “narodnih neprijatelja” u Slavoniji i Srijemu |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=242521 |accessdate=2018-05-13 |publisher=Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Vol.15 No.1}}&lt;/ref&gt;

Etnički Hrvati koji su pripadali ustaško-domobranskim postrojbama NDH ili su ih simpatizirali, uključujući i njihove obitelji a koje su partizani tijekom II. svjetskog rata protjerivali iz područja Hrvatske pretežno nastanjenih Srbima, nisu se ni nakon rata smjeli vratiti na svoja ognjišta – primjerice u nekadašnjim selima [[Zrin]], [[Španovica: Kronika nastajanja i nestanka|Španovica]] i [[Boričevac]] kojima se danas znade tek mjesto gdje su ta oveća sela postojala – nego im je imovina bila konfiscirana. Slično je bilo s [[Udbina|Udbinom]] u Lici, koja je nastavila postojati, ali je umjesto posve hrvatskog, postalo mjesto nastanjeno isključivo Srbima. [[Volksdeutsche|Folksdojčeri]] su prošli još gore, te je pretežni dio te etničke zajednice bio posve protjeran iz države, ako tijekom grubog postupanja tzv. &quot;narodne vlasti&quot; nisu pobijeni ili pomrli zbog teških uvjeta internacije i prijevoza: od oko 100.000 iz doba na početku II. svjetskog rata, kraj 1940-ih godina je u Hrvatskoj doživjelo samo njih oko 10.000. U područjima preuzetima od Italije, dopušteno je 1947. godine stanovništvu da ''optira'' za talijansko državljanstvo i emigrira u Italiju; tu je mogućnost iskoristio pretežni dio pripadnika talijanske nacionalne manjine, ali i vrlo velik broj etničkih Hrvata, nezadovoljnih oskudicom i općenito nepovoljnim uvjetima života u socijalističkoj zemlji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Berislav Jendrić (zbornik radova) |date=Lipanj 2005. |title=KOMUNISTIČKA PARTIJA HRVATSKE U ISTRI TIJEKOM PRVIH GODINA NAKON ZAVRŠETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA, str. 271-272 |url=http://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/zbornici/identitet_istre/istra26_253.pdf |accessdate=2018-05-13 |publisher=Institut Ivo Pilar |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Sjedinjenje Istre, Rijeke, Zadra i otoka Lastova, Cresa i Lošinja ==

[[Datoteka:Banovina.png|mini|left|Izmjene teritorija u odnosu na [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]]]]
[[Datoteka:Dunabian_Croato-serbian_border.png|mini|Razgraničenje sa Srbijom u [[Podunavlje|Podunavlju.]]]]

Nakon što su se predstavnici [[Ustanak|narodnog ustanka]] Istre protiv fašističke Italije izjasnili [[Pazinske odluke|Pazinskim odlukama]] iz 1943. godine za sjedinjenje s Hrvatskom (&quot;u Jugoslaviji&quot;, dodano je u drugoj od tih odluka nakon konzultacija s predstavnicima [[ZAVNOH]]-a), partizanske snage Jugoslavije zauzele su područje [[Istra|Istre]], [[Rijeka|Rijeke]], [[Zadar|Zadra]] te otoka [[Cres]]a, [[Lošinj]]a i [[Lastovo|Lastova]] (te niza manjih otoka i otočića) koji su nakon I. svjetskog rata bili okupirani i predani Italiji. Ugovorom o miru s Italijom iz 1947. godine&lt;ref&gt;[http://www.loc.gov/law/help/us-treaties/bevans/m-ust000004-0311.pdf Ugovor o miru s Italijom iz 1947. godine] (na engleskom jeziku)&lt;/ref&gt; (kojega su potpisale sve sile – pobjednice koje su ratovale protiv Italije) pripali su NR Hrvatskoj Zadar, Rijeka, otoci i veći dio hrvatske Istre. 

U znatnoj je mjeri pripojenje ovih područja bilo plod odlučne orijentacije slovenskih, a potom i hrvatskih komunista da 1941. godine uspostave svoju organizaciju na područjima koji su nakon I. svjetskog rata bili dijelom Italije, i stoga &quot;u nadležnosti&quot; [[Komunistička partija Italije|Komunističke partije Italije]], koje je ondje uspjela donekle održati svoju organizaciju i osobito simpatizere čak i pod fašističkom vladavinom. Nakon [[Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu|protutalijanskog ustanka u Istri 1943. godine]], talijanski komunisti će surađivati s jugoslavenskima, ali će ipak pokušati u postrojbama ustanika osnivati ćelije Talijanske komunističke partije;&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=315710 &quot;Komunistička partija Jugoslavije i Komunistička partija Italije u odnosu na NOP u Istri&quot;], Mario Mikolić, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 7, No. 1, 1975. Pristupljeno 28. listopada 2021.&lt;/ref&gt; potom će hrvatski i slovenski komunisti ipak posve ovladati &quot;terenom&quot;,&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=74035 &quot;Odnos hrvatskih, slovenskih i talijanskih komunista prema NOP-u i državno-pravnom statusu Istre (1941. - 1945.)&quot;], Darko Dukovski, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 41 No. 2, 2009. Pristupljeno 28. listopada 2021.&lt;/ref&gt; gdje su komunisti i nakon ustanka ocjenjivali da je narod ideološki &quot;neizrađen&quot;, tj. da ga komunizam uopće ne interesira, ali je zainteresiran za oslobođenje od talijanske vladavine i više vjeruje &quot;Rusima&quot;, nego &quot;Englezima&quot; kojima se zamjerilo što nisu u mjesec dana nakon ustanka priskočili u pomoć i time ostavili prostor za krvavu [[Rommelova ofenziva|Rommelovu ofenzivu]].&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=187760 &quot;Izvještaj Zvonka Babića-Žulje o prilikama u Istri krajem listopada 1943. godine&quot;], Antun Giron, Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, Vol. 26 No. (1983), 1983.&lt;/ref&gt; Kod pregovora o sudbini tih krajeva, Titovoj Jugoslaviji je uz jasnu potporu većine lokalnog stanovništva – čak i katoličkog klera – za pripojenje Sloveniji i Hrvatskoj&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=125922 &quot;ISTARSKO HRVATSKO SVEĆENSTVO I DIPLOMATSKO- -POLITIČKA BORBA ZA SJEDINJENJE ISTRE S HRVATSKOM (1945.–1954.)&quot;], Stipan TROGRLIĆ, Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, Vol. 21 No. 2 (116), 2012.&lt;/ref&gt; pomagala podrška SSSR-a kao tadašnjeg vanjskopolitičkog pokrovitelja Jugoslavije, a zacijelo i okolnost da su Britanci 1941. godine pučističkoj vladi generala [[Dušan Simović|Dušana Simovića]] obećali da će u slučaju ulaska Jugoslavije u II. svjetski rat podržati jugoslavenske zahtjeve za pripojenjem Istre i otoka.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=314226 Državni udar u Beogradu i Britanci - Vojni puč 27. ožujka 1941], Elisabeth Barker, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 13 No. 1, 1981., str. 15, 16, 21. Pristupljeno 28. listopadaa 2021.&lt;/ref&gt; 

Ugovorom o miru s Italijom iz 1947. godine uspostavljena je državica ''[[Slobodni Teritorij Trsta]],'' kojoj su pripali i današnji primorski dio Slovenije, te područje Hrvatske između rijeka [[Dragonja|Dragonje]] i Mirne – ali pod jugoslavenskom vojnom upravom, koja je njima faktično upravljala kao da su dio Jugoslavije. [[1954|Uz sudjelovanje SAD, Velike Britanije, Italije i Jugoslavije sklopljen je u Londonu 1954]]. godine ''Londonski sporazum''&lt;ref&gt;[http://www.triestfreeport.org/wp-content/uploads/2010/09/Memorandum-of-Understandig-05.10.1954.pdf Londonski sporazum iz 1954. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305124801/http://www.triestfreeport.org/wp-content/uploads/2010/09/Memorandum-of-Understandig-05.10.1954.pdf |date=5. ožujka 2016. }} (engleski i francuski)&lt;/ref&gt;'','' kojim je Slobodni teritorij Trsta prestajao postojati. Zona A (područje oko Trsta, do rijeke [[Soča|Soče]] na zapadu) je priključena Italiji, a zona B Jugoslaviji: tako je Sloveniji pripao cjelokupni njen današnji izlaz na more, a Hrvatskoj područje od istarskog [[Novigrad]]a do [[Savudrija|Savudrije]]. Konačna granica između Italije i Jugoslavije je dogovorena 10. studenog [[1975.]] godine, [[Osimski sporazumi|Osimskim sporazumom]].&lt;ref&gt;[http://www.triestfreeport.org/wp-content/uploads/2010/09/orig.-Treaty-OSIMO-1975.pdf Osimski sporazum iz 1975. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305151143/http://www.triestfreeport.org/wp-content/uploads/2010/09/orig.-Treaty-OSIMO-1975.pdf |date=5. ožujka 2016. }} (na engleskom i francuskom)&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

=== Pozadina ===
{{glavni|Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj}}

Komunistička je djelatnost bila usmjerena na očuvanje [[Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji|Jugoslavije]]. Zato je i osnovno političko stajalište [[KPJ]] (u čijem je sastavu, kao posebna organizacija, od 1937. djelovao [[KPH]]) bilo okupljanje svih političkih skupina i ljudi spremnih za pružanje otpora okupacijskim silama i svima onima koji s njima surađuju. Na hrvatskim prostorima to je ponajprije značilo pridobiti hrvatsko stanovništvo koje je do tada slijedilo [[HSS]] i zaustaviti jačanje četničkoga pokreta među srpskim stanovništvom te ih ujediniti u široki antifašistički pokret i borbu. Polovicom 1944., kada je započela završna etapa ratovanja, u Hrvatskoj je bilo oko 110 000 boraca svrstanih u 5 korpusa [[NOV]]-a. Vojne akcije vodio je Glavni štab Hrvatske, odnosno [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovni štab NOV i POJ]] pod zapovjedništvom [[Tito|Josipa Broza]]. KPJ/KPH nastojao je nametnuti i očuvati vodeći položaj te određivati političke i vojne ciljeve antifašističke borbe, a istisnuti sve druge političke čimbenike. Osnovno je pritom za KPJ/KPH bilo zadržavanje kontinuiteta međunarodnoga postojanja jugoslavenske države, ali uz mijenjanje bitnih sadržajnih elemenata unutarnjeg ustroja. Prihvaćao se međunarodni kontinuitet jugoslavenske države, a istodobno se afirmirao unutarnji diskontinuitet, poglavito s obzirom na socijalna i klasna određenja i njihovo oblikovanje sukladno komunističkim koncepcijama. Zbog toga je i sam rat bio višeslojan: oslobodilački, građanski i revolucionarni.
[[Datoteka:Third session of ZAVNOH.JPG|mini|[[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]] govori na [[Treće zasjedanje ZAVNOH-a|trećem zasjedanju]] [[ZAVNOH]]-a, 1944.]]
[[Narodnooslobodilački_pokret_u_Hrvatskoj#Narodnooslobodilački_odbori|Narodnooslobodilački odbori]], najprije kao privremeni, a zatim i stalni organi vlasti na prostorima koje su nadzirali [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizani]], bili su izraz novih okolnosti. Politička tijela i organi vlasti ubrzo su stvarani i na višim razinama. [[AVNOJ]] je bio ustrojen već u studenome 1942. Od tada je djelovao i Inicijativni odbor za stvaranje [[ZAVNOH]]-a, koji je u ljeto 1943. bio konstituiran kao političko predstavničko tijelo narodnooslobodilačkog pokreta i borbe naroda Hrvatske pod predsjedništvom [[Vladimir Nazor|Vladimira Nazora]].

Odluke Drugoga zasjedanja AVNOJ-a iz 1943. uvele su federalistički oblik državnog ustroja koji je u teritorijalnome, a napose u sadržajnome smislu, bio u diskontinuitetu s promjenama započetima u Kraljevini Jugoslaviji stvaranjem [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]]. [[Ivan Šubašić]], kao čelnik kraljevske vlade u inozemstvu, sklopio je u [[Sporazumi Tito-Šubašić|lipnju 1944. sporazum]] s Josipom Brozom, čelnikom [[NKOJ]]-a, kojim je priznao započeti avnojski preustroj jugoslavenske države. Hrvatsku partizansku državu, koja je u svibnju na Trećem zasjedanju [[ZAVNOH]]-a dobivala završne oblike, [[Andrija Hebrang]], sekretar CK KPH, 1944. nazvao je »slobodna [[Federalna Država Hrvatska|Federativna Država Hrvatska]]« (FDH). Prvu njezinu vladu sastavio je [[Vladimir Bakarić]] 14. travnja 1945. u [[Split]]u.

Odlukom Drugoga zasjedanja AVNOJ-a o uspostavi federalne jedinice Bosne i Hercegovine u granicama iz doba [[Berlinski kongres|Berlinskoga kongresa]] (1878.) uvelike su bile određene i nove hrvatske granice. Unutar njih nalazila su se i etnička hrvatska, zapravo istarsko-dalmatinska područja izgubljena [[Rapalski ugovor|Rapalskim ugovorom]] iz 1920., iako je međunarodno priznanje tih promjena nastupilo zaključenjem mirovnog ugovora s Italijom 1947., Londonskim memorandumom iz 1954. i [[osimski sporazumi|Osimskim sporazumima]] iz 1975. Razgraničenje hrvatskih prostora unutar jugoslavenske države izazvalo je probleme, napose u području [[baranja|Baranje]], [[bačka|Bačke]] i [[Srijem]]a.

=== Narodna Republika ===
[[Datoteka:Josip Broz Tito uniform portrait.jpg|mini|[[Josip Broz Tito]], 1961.]]
Položaj Hrvatske u socijalističkoj Jugoslaviji obilježavali su deklarirani federalistički ustroj i prevlast jednopartijskoga sustava centralistički organizirane [[KPJ]], odnosno [[SKJ]]. Na temelju konfiskacija, zatim [[nacionalizacija|nacionalizacije]] (1946. i 1948), djelomice i putem [[Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji|agrarne reforme]], u razdoblju do 1948. podržavljena su uglavnom sva proizvodna sredstva, a stvoreni su i veći kompleksi državnog zemljišta. Bila je onemogućena bilo kakva privatna gospodarska djelatnost, osim sitnoobrtničke i maloposjedničke seljačke proizvodnje. [[Državno vlasništvo]] i [[plansko gospodarstvo]] tvorilo je osnovicu [[socijalizam|socijalističkoga]] društvenog sustava. Međutim, nakon sukoba Jugoslavije sa zemljama [[Varšavski ugovor|Istočnog bloka]] uvodio se drukčiji [[samoupravljanje|samoupravljački]] model društva, temeljen na društvenom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju. Tada je u Hrvatskoj ostvaren znatan gospodarski razvoj, napose otvaranjem većega broja velikih industrijskih objekata (»Prvomajska«, »Rade Končar«, Tvornica parnih kotlova, »Đuro Đaković« itd.) i prelaženjem seoskoga stanovništva u gradove. Ostvarena je bolja i kvalitetnija prometna povezanost ([[Autocesta A3|autocesta Zagreb–Beograd]], unska željeznička pruga Zagreb–Split). Podignuta je obrazovna razina stanovništva uvođenjem obvezatnog osmogodišnjeg osnovnog školovanja 1950./51. te širenjem srednjoškolske i fakultetske izobrazbe. Nepismenoga stanovništva starijega od 10 god. bilo je 1953. u Hrvatskoj 16,3 %, a 1991. 3 %. Zdravstveni i mirovinski sustavi obuhvatili su gotovo sve stanovništvo, pa i [[seljaštvo]]. Stvorene su veće mogućnosti za financiranje i podupiranje kulturne i znanstvene djelatnosti. U vanjskopolitičkoj aktivnosti to je bilo razdoblje politike otvorenih granica i pripadanja izvanblokovskoj, [[nesvrstani|nesvrstanoj]] politici. Za ta nastojanja jugoslavenska je vlast dobivala potporu Zapadnog bloka zemalja razvijene građanske demokracije, i to kako političku tako i novčanu. Gospodarske reforme 1960-ih izazvale su odlazak na tzv. privremeni rad u inozemstvo i stvaranje novih [[Hrvatsko iseljeništvo|naraštaja iseljenika]].

No s uspostavom komunističkog sustava 1945. u Hrvatskoj je započelo razdoblje represije i progona političkih neistomišljenika. Vojnička pobjeda 1945. iskorištena je za brutalan obračun ([[Pokolj u Bleiburgu|Bleiburg]], [[Križni put (1945.)|Križni put]]) s poraženim vojnim protivnicima, [[ustaša]]ma i [[domobrani]]ma, zatim hrvatskim pripadnicima SS-a i Wehrmachta, a također i s četnicima, a djelomice i s civilnim bjeguncima i općenito pristašama građanskoga vladavinskog sustava. Sudskim osudama i onemogućivanjem u javnoj djelatnosti bili su podvrgnuti i istaknutiji djelatnici [[HSS]]-a koji su pokušavali obnoviti političku aktivnost ([[August Košutić]], [[Božidar Magovac]]). Proces i osuda zagrebačkoga nadbiskupa [[alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] u jesen 1946. pokazali su neprijateljsko stajalište komunističke vlasti prema tadašnjoj politici Katoličke crkve u Hrvatskoj. U razračunavanjima unutar samoga komunističkog pokreta stradali su neki istaknuti komunistički čelnici ([[Andrija Hebrang]], informbiroovci, pristaše [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]]). Nove su represije započele nakon poraza [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1970./71., kada su politički i sudsko-kazneni progoni zahvatili i širi krug stanovništva.

Uspostavom Narodne Republike Hrvatske i ustavima NRH iz 1947., odnosno SRH iz 1963. i 1974., njezinim državnim određenjem u ustavima [[FNRJ]], odnosno [[SFRJ]], postignuto je sjedinjavanje hrvatskoga državnog teritorija i ovlasti. [[Hrvatski sabor]] i vlada bili su izraz priznanja određene državnosti, iako su djelovali u skladu sa zacrtanom politikom i pod hegemonijom komunističke partije.

=== Hrvatsko proljeće ===

{{glavni|Hrvatsko proljeće}}
[[Datoteka:Savka, Tripalo i Tito.gif|mini|desno|[[Savka Dabčević-Kučar]] i [[Miko Tripalo]] s [[Tito|Josipom Brozom Titom]] 1968.]]
U razdoblju [[hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]] neka proklamirana načela o republičkoj državnosti i nacionalnim pravima pokušala su se ostvariti u stvarnome značenju. Jedan dio hrvatskoga državno-partijskoga rukovodstva na čelu sa [[Savka Dabčević-Kučar|Savkom Dabčević-Kučar]] i [[Miko Tripalo|Mikom Tripalom]], te dio kulturnih i znanstvenih radnika oko [[matica hrvatska|Matice hrvatske]] i vodstvo studentske organizacije povezivali su koncepciju o ostvarivanju republičke državnosti s afirmiranjem tržišnoga načina poslovanja i demokratskih oblika u političkom životu. Novopokrenute i postojeće periodičke publikacije i tjednici ([[Kolo (časopis)|Kolo]], [[Kritika (časopis)|Kritika]], [[Hrvatski tjednik]], [[Hrvatsko sveučilište]], [[Hrvatski gospodarski glasnik]], [[Omladinski tjednik]], [[Tlo (list)|Tlo]], [[Studentski list]]) te manje kruta uređivačka politika u izdanjima kuće [[Vjesnik]] i programima Radio-televizije Zagreb stvorili su izrazitu živost i raznolikost u kulturno-informativnom području. Slobodnije su se iskazivali vjerski osjećaji; osobito velik skup katoličkih vjernika održan je u [[Marija Bistrica|Mariji Bistrici]] u kolovozu 1971. u povodu zaključenja VI. međunarodnog mariološko-marijanskoga kongresa. U tim je godinama započela i gradnja autoceste Zagreb–Karlovac (1970.) te pripreme, uključujući i raspis javnih zajmova, za proboj [[Tunel Učka|tunela kroz Učku]] i gradnju [[Autocesta A1|autoceste Zagreb–Split]]. Političkim stajalištima XXI. sjednice Predsjedništva SKJ, održane u Karađorđevu na početku prosinca 1971., te su promjene prekinute, a njihovi nositelji podvrgnuti političkim i sudskim progonima.

Ustavne promjene započete u razdoblju Hrvatskoga proljeća imale su dugoročnije posljedice. Ustavi SFRJ i SRH iz 1974. zacrtali su dva osnovna smjera u društvenim odnosima. Prihvaćene su odredbe koje su omogućivale afirmiranje položaja republika i nacija kao samostalnih čimbenika, tj. uvedeno je odlučivanje dogovaranjem republika i pokrajina o važnijim pitanjima zajedničkih odnosa u saveznoj državi, odnosno stvoren je oblik [[federacija|federalno]]-[[konfederacija|konfederalnih]] odnosa s izvornom vlašću u republikama. Istodobno je zasnovana koncepcija integralnoga socijalističkog samoupravljanja sa sustavom dogovorne ekonomije, slobodne razmjene rada i delegatskoga sustava, koji je zemlju odveo najprije u ekonomsku, a potom i u političku krizu.

=== Raspad SFRJ ===
{{glavni|Raspad SFRJ|Domovinski rat}}
[[Datoteka:Flag of the Republic of Croatia in 1990.svg|mini|[[Hrvatska zastava]] korištena 1990. ]]
Smrt [[Tito|Josipa Broza Tita]] 4. svibnja 1980. i nespremnost njegovih nasljednika da provedu radikalne promjene i demokratizaciju cijelog sustava vlasti, a u uvjetima sloma SSSR-a, pojačala je krizu u Jugoslaviji koja se iz gospodarskih prenijela na međurepubličke i međunacionalne odnose. Izlaz iz nastaloga stanja tražio se s jedne strane u preustroju države na konfederalnoj osnovi, a s druge strane u nametanju unitarističkog i centralističkoga modela države. To je ubrzo dovelo do sloma koji se najjasnije pokazao u nemogućnosti djelovanja SKJ kao dotad objedinjujuće idejno-političke snage.

Potkraj 1980-ih srpski nacionalni pokret pod vodstvom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] nastojao je preurediti Jugoslaviju u formalnu federalnu ali centralistički uređenu državu (pokrenuo je tzv. [[antibirokratska revolucija|antibirokratsku revoluciju]], kojom su rušena republička i pokrajinska vodstva). U takvim se okolnostima SKH odlučio za demokratizaciju sustava, što je potaknulo slobodu tiska i nastajanje neovisnih političkih inicijativa, a 1989. i prvih oporbenih političkih stranaka ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka]] – HSLS; [[Hrvatska demokratska zajednica]] – HDZ). Potkraj 1989. u vodstvu [[SKH]] prevladala je reformistička struja, što je dovelo do odluke o višestranačkim izborima i do potpunog osamostaljenja SKH na [[14. izvanredni kongres SKJ|14. izvanrednom kongresu SKJ]] u siječnju 1990. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|višestranačkim izborima u proljeće 1990.]] pobijedio je HDZ pod vodstvom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] (42 % glasova i 60 % zastupničkih mandata). On je predvodio masovni nacionalni pokret usmjeren na hrvatsko državno osamostaljenje i napuštanje komunističkog poretka. U prosincu 1990. prihvaćen je [[Božićni Ustav|novi demokratski ustav]], potom je proveden [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|referendum o državnom položaju Republike Hrvatske]] (19. svibnja 1991.), prihvaćena [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske]] (25. lipnja 1991) te donesena [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]] (8. listopada 1991).

== Jezik i pismo==
{{Hrvatska povijest}}
&lt;center&gt; Čl. 138. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske (1974.) &lt;/center&gt;
''U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u javnoj je upotrebi [[hrvatski književni jezik]] – standardni oblik narodnog jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva [[hrvatski ili srpski jezik|hrvatski ili srpski]].''

''Zakonom, statutima društveno-političkih organizacija udruženog rada te drugih samoupravnih organizacija i zajednica osigurava se u javnom životu ostvarivanje ravnopravnosti jezika i pisama naroda i narodnosti na područjima na kojima žive i utvrđuju se način i uvjeti primjenjivanja te ravnopravnosti.&lt;br /&gt;''

''Pripadnici naroda i narodnosti imaju pravo na upotrebu svojeg jezika i pisma u ostvarivanju svojih prava i dužnosti te u postupku pred državnim organima i organizacijama koje obavljaju javna ovlaštenja.&lt;ref&gt;Valković, Ljubomir &lt;small&gt;(prir.)&lt;/small&gt; ''Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustav Socijalističke Republike Hrvatske'', 10. izd., Narodne novine, Zagreb, 1989., {{ISBN|86-337-0139-1}} → Ustav SRH, str. 401. i 402. / Ustav SFRJ: čl. 171., 245-248.&lt;/ref&gt;''

&lt;center&gt; Čl. 293. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske (1974.) &lt;/center&gt;
''Autentični tekstovi saveznih zakona i drugih saveznih propisa i općih akata donose se i objavljuju u službenom listu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na hrvatskom književnom jeziku, latinicom.''&lt;ref&gt;Valković, Ljubomir &lt;small&gt;(prir.)&lt;/small&gt; ''Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustav Socijalističke Republike Hrvatske'', 10. izd., Narodne novine, Zagreb, 1989., {{ISBN|86-337-0139-1}} → Ustav SRH, str. 469. i 470. / Ustav SFRJ: čl. 269.&lt;/ref&gt;

[[7. prosinca]] [[1988.]] godine Ustavni sud Jugoslavije proglasio je ustavni amandman o jeziku iz [[1972.]] odnosno ustavnu odredbu iz [[1974.]] protivnima Ustavu SFRJ jer se, po njegovu mišljenju, postojećom formulacijom isključuje iz javne porabe jezik Srba u Hrvatskoj. Početkom [[1989.]] Sabor SRH pokreće postupak za promjenu &quot;spornoga&quot; ustavnog članka o jeziku. Tomu se prvi javno usprotivio Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku u Zagrebu, a njegov su primjer slijedile brojne hrvatske kulturne i javne institucije. Predloženu promjenu ustavnog amandmana o jeziku Sabor naposljetku nije prihvatio.&lt;ref&gt;[[Srđan Španović]]: ''Kvadratura jugoslavenskog kruga'', Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1989., {{ISBN|86-7125-043-1}}, str. 50. {{Citat|Ustavni sud Jugoslavije utvrdio je 7. prosinca 1988. godine da je odredba Ustava SR Hrvatske o jeziku suprotna Ustavu SFRJ. Prema ocjeni Ustavnog suda, …}}&lt;/ref&gt;

Svi učenici bi u desetljećima SRH dobili u osnovnoj školi pouku iz pisanja i čitanja [[Ćirilica|ćirilice]], ali u principu nije bilo udžbenika na tom pismu; u pravnom prometu se ćirilica nije upotrebljavala i njeno poznavanje je uglavnom služilo za čitanje sadržaja napisanih u Socijalističkoj Republici [[Srbija|Srbiji]].

U društvenom i kulturnom životu su Hrvati i Srbi iz Hrvatske govorili u vrijeme SRH jedan te isti jezik, uz određene mjesne specifičnosti koje i danas karakteriziraju govornike iz pojedinog kraja Hrvatske.

Značajni prijepori o statusu hrvatskog jezika u Jugoslaviji na najjači način su izraženi u [[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika|Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]] iz 1967. godine, kojom su hrvatski jezikoslovci usprotivili aktivnostima radi stvaranju jedinstvenog &quot;[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]]&quot;.

U [[Memorandum SANU|Memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti iz 1986. godine]], s nezadovoljstvom se konstatiralo da je došlo do navodnog &quot;''nametanja službenog jezika koji nosi ime drugog naroda (hrvatskog) oličavajući time nacionalnu neravnopravnost. Taj je jezik ustavnom odredbom učinjen obaveznim i za Srbe u Hrvatskoj, a nacionalistički nastrojeni hrvatski jezikoslovci sistematskom i odlično organizovanom akcijom sve ga više udaljavaju od jezika u ostalim republikama srpskohrvatskog jezičkog područja, što doprinosi slabljenju veza Srba u Hrvatskoj sa ostalim Srbima''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://povijest.net/memorandum-sanu/ |title=Memorandum SANU iz 1986. godine, integralni tekst |work=povijest.net |language=sr |accessdate=2018-04-06 |archive-date=6. travnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180406232710/http://povijest.net/memorandum-sanu/ |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==
U Hrvatskoj je [[1971.]] g. živjelo oko 4,4 milijuna stanovnika. Oko 72 % su bili [[Hrvati]], a ostatak stanovništva su činili uglavnom [[Srbi]], [[Slovenci]],  [[Mađari]], [[Talijani]] [[Albanci]], [[Muslimani (narod)|Muslimani]], [[Makedonci]], [[Slovaci]] i ostale nacionalne manjine. Zagreb je bio drugi grad po prostornoj veličini i po broju ljudi, iza [[Beograd]]a. Razvijenost Zagreba nije imao ni Beograd, jer je bio središte prehrambene, farmaceutske, tekstilne... industrije usprkos komunističkoj centralističkoj hegemoniji. Prosječna [[gustoća naseljenosti]] je bila oko 77,8 stanovnika na [[km²]] (iza [[Socijalistička Republika Srbija|Srbije]], [[Socijalistička Republika Slovenija|Slovenije]] i [[SR BiH|BiH]]).

Otvaranje granica krajem šezdesetih i nezaposlenost (uz političke razloge) dovodili su do povećanog iseljavanja. Do 1971., od 860.000 građana SFRJ koji su radili u inozemstvu, 330.000 je dolazilo iz Hrvatske – taj udio (38,4 %) je bio približno dvostruko veći od udjela pučanstva SRH u Jugoslaviji.&lt;ref&gt;Mihelj, S., 2013. &quot;The politics of privatization: television entertainment and the Yugoslav sixties&quot;. In: Gorsuch, A.E. and Koenker, D.P. (eds). ''The Socialist Sixties: Crossing Borders in the Second World''. Bloomington, Indiana University Press, pp.251-267.&lt;/ref&gt;

Najveći i glavni grad SRH bio je [[Zagreb]] (706.000 stanovnika). Ostali veći gradovi bili su [[Split]], [[Rijeka]] i [[Osijek]]. Split je bio najveći grad na moru u SFRJ; imao je oko 151.900 stanovnika. Slijedila ga je Rijeka s 132.900 stanovnika, te Osijek s 93.900 stanovnika. Ta četiri naselja su jedina imala status grada, te je u SRH živjelo oko 17 % ukupnog stanovništva u naseljima sa statusom grada što je za SFRJ bilo srednje (Makedonija 22 %, BiH 19,5 %...).

Narodnosna struktura u SRH bila je razmjerno stabilna: udio [[Hrvati|Hrvata]] kao najzastupljenije etničke skupine smanjio se sa 79,2 posto na popisu stanovništva 1948. godine, na 78,1 posto na popisu stanovništva 1991. godine; dostigavši u međuvremenu vrhunac od 80,3 posto na popisu stanovništva 1961. god.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Hrvatska Istra, suvremene narodnosne prilike |author=Stanko Žuljić |orig-year=1994 |chapter=str. 34-35 |publisher=Nakladni zavod Globus |location=Zagreb &lt;!--accessdate=2019-05-05 --&gt;}}&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući relativnoj lakoći preseljavanja unutar [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]], oko 12,2 posto stanovništva SRH bilo je rođeno izvan njenog područja – tj. bili su doseljenici u Hrvatsku; meta useljavanja bili su prije svega gospodarski najbogatiji zapadni dijelovi SRH. U relativnom broju, najzastupljeniji su useljenici iz drugih područja SFRJ bili u Slavoniji i Baranji, gdje su činili čak 18 posto stanovništva. Među doseljenima, bilo je 50,8 posto Hrvata i 18,5 posto Srba.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Žuljić, op. cit, str. 31-32}}&lt;/ref&gt;

[[Srbi u Hrvatskoj]] su bili najznatnija demografska manjina, te su na kraju razdoblja SR Hrvatske sudjelovali u ukupnom stanovništvu s 12,2 %. U ukupnom broju Srba, na kraju razdoblja SRH 1991. godine bilo je njih 18,47 % rođeno izvan SRH; takvo je doseljavanje Srba iz drugih dijelova Jugoslavije omogućilo relativno stabilan udio u ukupnoj populaciji Hrvatske, makar je dosta Srba s korijenima u Hrvatskoj u razodblju SRH migrirao u druge dijelove SFRJ – osobito masovno odmah nakon kraja II. svjetskog rata kada su u velikom broju sudjelovali u kolonizaciji na imanja [[Volksdeutsche|Folksdojčera]] u [[Vojvodina|Vojvodini]].  Udio Srba u ukupnom stanovništvu je varirao od popisa do popisa, pa ih je na popisu 1971. godine bilo 14,16 %, a na popisu 1981. godine 11,55 %; tijekom tog razdoblja mnogo Srba iz nacionalno homogenih ruralnih naselja doseljava u nacionalno mješovite gradove i često ulazi u brakove s Hrvatima – pa zacijelo ima dosta djece iz takvih brakova koje se na popisima izjašnjavaju kao Hrvati ili [[Jugoslaveni]]. Također je u urbane sredine u Hrvatskoj doseljavalo dosta etničkih Hrvata iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i drugih dijelova Jugoslavije, što je također donekle utjecalo na udjele etničkih grupa u ukupnom stanovništvu. Inače se u SR Hrvatskoj pomno pazilo da Srbi ne budu podzastupljeni u rukovodnim strukturama i na poželjnijim namještenjima, pri čemu se nije smatralo problemom ako bi Srbi bili prezastupljeni. Srbi su pokazivali sklonost (i, očito, imali prilike) za zapošljavanje u kategoriji &quot;osoblje društvene zaštite&quot;; tako je 1984. godine u ''miliciji'' bilo 49,9 % Srba. Srbi su bili ozbiljno nadzastupljeni i u vojnim strukturama, tj. među profesionalnim kadrom [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]. Na rukovodećim pozicijama se neka nadzastupljenost na razini čitave Hrvatske ne bilježi: bilo je 1981. god. Srba među političkim rukovodiocima 16,4 %, a među rukovodiocima u gospodarstvu 10,3 %.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=51771 Testirajući teorije etničkog sukoba: Occamova oštrica i početak rata u Hrvatskoj]&quot;, Aleksandar Štulhofer, &quot;Društvena istraživanja&quot;, Vol.2 No.2-3 (4-5) Ožujak 1993.&lt;/ref&gt;

Međutim su među rukovodiocima svih profila bili iznimno nadzastupljeni pripadnici deklariranih [[Ateizam u Hrvatskoj|ateista]]: naime su ta mjesta (također i mjesta u policijskom sustavu, te u nešto manjoj mjeri radna mjesta u znanosti, medijima i druga poželjnija i bolje plaćena radna mjesta) skoro bez iznimke popunjavali pripadnici [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista]], koji je u svoje redove primao isključivo ateiste; inače se ateistima deklarirala približno jedna desetina odraslog stanovništva Hrvatske.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=202080 &quot;Zbornik znanstvenog skupa »Demografija u Hrvatskoj« povodom 50 godina rada akademkinje Alice Wertheimer-Baletić&quot;], Predrag Bejaković, Revija za socijalnu politiku,&amp;nbsp;Vol.22 No.1 Ožujak 2015.&lt;/ref&gt;

Prema hrvatskom demografu Stjepanu Štercu, Hrvatska jedina od zemalja u svojem okruženju bilježi pad stanovništva u svim popisima stanovništva nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću; iz toga da proizlazi da okolnosti za opstanak i demografski napredak naroda nisu bile povoljne.&lt;ref&gt;[http://narod.hr/hrvatska/dr-sterc-ova-vlada-ima-anacionalni-koncept-i-ne-cini-apsolutno-nista-za-popravak-svoje-demografske-baze &quot;Dr. Šterc: Ova Vlada ima anacionalni koncept i ne čini apsolutno ništa za popravak svoje demografske baze&quot;], (intervju s prof. dr. Stjepanom Štercom), narod.hr 16. lipnja 2015.&lt;/ref&gt;
== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Vladimir Bakarić.jpg|mini|[[Vladimir Bakarić]], šef Vlade i potom [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] bio je najutjecajniji hrvatski političar od 1945. do svoje smrti 1983. godine]]
Industrijalizacija i urbanizacija Hrvatske je postupno rasla za vrijeme SRH, te je Hrvatska ostala – sa stanovitim zaostajanjem iza Slovenije – razvijenijom od istočnijih dijelova Jugoslavije. Učešće stanovništva koje se bavi poljoprivredom postupno je padalo sa 63 % 1945. god. na 9 % 1991. godine. S obzirom na to da je Hrvatska bila dio jedinstvenog pravnog, monetarnog i vanjskotrgovinskog područja Jugoslavije, njeno gospodarstvo je trpjelo iste krizne faktore, i uživalo slične pogodnosti kao i gospodarstva preostalog dijela Jugoslavije. Dohodak po glavi stanovnika je u Hrvatskoj rastao nešto brže nego u preostalom dijelu Jugoslavije – što se u cijelosti može pripisati stagnaciji stanovništva Hrvatske u vrijeme kada je u drugim republikama stanovništvo ipak raslo.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/25660 &quot;VARIJACIJE NA TEMU „TRŽIŠTE - PROKLETSTVO ILI SPASENJE“.REZOLUCIJA INFORMBIROA - „VELIKI PRASAK“] 1 u povodu šezdesete obljetnice&quot;, Dragomir Vojnić, Ekonomski pregled, Vol.59 No.5-6 Lipanj 2008.&lt;/ref&gt;

Tijekom dugotrajnog razdoblja socijalizma, Hrvatska je zabilježila znatno veći rast nego druge socijalističke zemlje u Europi, ali manji nego druge zemlje europske &quot;periferije&quot; na sličnom stupnju gospodarskog razvoja. Socijalistički ustroj omogućio je visoko izdvajanje za investicije, makar su one u cijelosti bile znatno manje efikasne od onih u zemljama s kapitalističkim gospodarstvima poput Portugala ili Turske. S postupnim jačanjem federalizma u Jugoslaviji, udio središnje vlasti je u proračunskim rashodima smanjen s oko 2/3 krajem 1940-ih i početkom 1950-ih na na približno 1/5 1980- ih godina; u tome je osobito rasla snaga lokalnih samouprava; ovakva je preraspodjela omogućaval donekle prikladnije upravljanje investicijama.&lt;ref&gt;[https://bib.irb.hr/datoteka/673027.Ekonomski_federalizam_i_socijalistkoj_Jugoslaviji.pdf &quot;Ekonomski federalizam u socijalističkoj Jugoslaviji]&quot;, Zdravko Petak, ''Politička misao : Croatian political science review,'' '''49''' (2012), 4; 212-227&lt;/ref&gt;

'''Od 1945. do 1952. godine''' u čitavoj Jugoslaviji (pa onda i u Hrvatskoj) uvedeno je '''centralizirano plansko gospodarstvo''' po uzoru na [[Sovjetski Savez|SSSR]] – slično kao što su nastojale redom i druge socijalističke zemlje.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=169957 &quot;Razvoj privrednog sistema NR Kine&quot;], Vlatko Mileta, Politička misao, Vol.13 No.1, ožujak 1976.&lt;/ref&gt; Komunističke vlasti se bez zadrške bacaju na reorganizaciju poljoprivrede – tada daleko najvažnije gospodarske grane i izvora najvećeg dijela nacionalnog proizvoda. Nacionalizirani su odmah 1945. godine svi veleposjedi, a oduzet je i &quot;višak zemlje&quot; seljacima koji su imali više zemlje (preko 20 do 25 hektara, ovisno o području).&lt;ref&gt;[http://www.gf.uns.ac.rs/~zbornik/doc/ZR21.12.pdf &quot;Stvaranje državne i društvene svojine na području Srbije i bivše Jugoslavije&quot;], Goran Marinković, Zbornik radova Građevinskog fakulteta Subotica, 2012. god., str. 135-147&lt;/ref&gt; Dio zemlje je u ''agrarnoj reformi'' podijeljen siromašnim seljacima, a oko dvije trećine je dodijeljeno državnim poduzećima. Sveukupno gledajući &quot;'''agrarna reforma''' je, kao politička mjera, unazadila za više godina jugoslavensku poljoprivredu (usitnjavanjem posjeda, dezorganizacijom na selu, iseljavanjem stanovništva vičnog obradi, neprilagođenošću kolonista-brđana za rad u ravnici i drukčijom tehnikom obrade zemlje, itd.), umjesto da je unaprijedi; zatim je došla otkupna politika koja je zaoštrila odnose države i seljaka; masovna kolektivizacija je bila vid dokazivanja ideološke pravovjernosti Staljinu, ali s razornim posljedicama na selu, kako po odnose među ljudima, tako i na ekonomski ishod; u procesu industrijalizacije jugoslavenskog društva selo je postalo glavni izvor nove [[Prvobitna akumulacija kapitala|prvobitne akumulacije]]. Prvih poslijeratnih godina jugoslavensko selo se nalazilo pod strahovitim ideološko-političkim pritiskom Partije. Ekonomska politika proizilazila je iz ideoloških motiva a ne iz realnih ekonomskih procjena. KPJ je poslije rata računala na sitnog i srednjeg seljaka u borbi za socijalistički preobražaj sela, koristeći za promjenu odnosa — do kolektivizacije — opće poljoprivredničko zadrugarstvo. Val masovne kolektivizacije bio je određen postizanjem dnevnopolitičkih ciljeva, a na drugoj strani uvjerenjem da država mora osigurati tržne viškove u rukama seljaka ako želi opskrbiti gradsko stanovništvo, vojsku i industriju prehrambenim proizvodima i sirovinama. Ali je neophodno istaknuti da je bogati seljak (kulak) tretiran kao klasni neprijatelj i prije napada [[Informbiro]]a. Slično je i privatna trgovina prije 1948.  ... bila kritizirana zbog „špekulanstva&quot; i „crnoburzijanstva&quot;, pa i kriminala, navodeći Partiju da počne razmišljati o definitivnoj likvidaciji privatne trgovine.&quot;&lt;ref&gt;&quot;Istorija Jugoslavije 1918 - 1988&quot;, Treća knjiga, Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. &quot;Državna privreda i njene protivurečnosti&quot;&lt;/ref&gt;

Ubrzo potom su su [[Nacionalizacija|nacionalizirana]] sva veća poduzeća u drugim sektorima; također su kolektivizirani (u zadruge, koje su bile upravljanje od lokalnih državnih vlasti i lokalnih organizacija [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije]]) i obrti. Takve aktivnosti – gdje se otimanjem privatne imovine htjelo uspostaviti državi sektor koji će postati kralježnicom narodne privrede – nisu pridonijele racionalizaciji proizvodnje i trgovine, kako su se nadali vlastodršci zadojeni [[Komunizam|komunističkom ideologijom]], nego su usporile poslijeratni oporavak.

Oporavak gospodarstva dodatno je usporen prekidom trgovinskih veza sa SSSR-om i drugim [[Socijalizam|socijalističkim]] zemljama nakon [[Informbiro|Rezolucije informbiroa iz 1948]]. godine: nove trgovinske veze su se teško uspostavljale, a proizvodi iz socijalističke ekonomije kakva je tada postojala u Hrvatskoj i čitavoj Jugoslaviji su zbog poslovično slabe kvalitete i tehnološke neadekvatnosti teško konkurirali onima iz zemalja s [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim gospodarstvom]].

Seljaci moraju veliki dio poljoprivrednih proizvoda davati u tzv. &quot;obvezni otkup&quot; državi, po vrlo niskim cijenama. Od 1949. godine se primorava sve veći broj seljaka da svoja dobra udruže u &quot;seljačke radne zadruge&quot;, prema uzoru sovjetskih [[kolhoz]]a; slično se postupa s ribarima, obrtnicima i malim trgovcima. Rezultat takve politike je nemotiviran i neuspješan rad u tim sektorima, što dovodi do ozbiljnih nestašica hrane i drugih dobara. Ti su problemi ublažavani humanitarnom pomoći koju su slale [[Sjedinjene Američke Države]] i [[Velika Britanija]], koje su tijekom [[Hladni rat|hladnog rata]] bile zainteresirane da ne uspije ekonomska blokada koju je istočni blok bio nametnuo Jugoslaviji radi njenog discipliniranja.&lt;ref&gt;&quot;Istorija Jugoslavije 1918 - 1988&quot;, Treća knjiga [https://www.znaci.org/00001/95.htm &quot;Socijalistička Jugoslavija&quot;], Branko Petranović, Nolit Beograd 1988, pogl. &quot;Odbrana nezavisnosti&quot; &lt;/ref&gt;

Od 1950. godine postupno se odustaje od opće centralizacije gospodarstva, koja se dokazala neuspješnom. U poduzeća se postupno uvodi '''[[radničko samoupravljanje]]''', gdje se razboritost u odlučivanju kakvu inače pokazuju vlasnici nastojala dobiti od radničkih savjeta predvođenih ćelijama komunističke partije koje su djelovale u svakom poduzeću (te su članovi tih ćelija nominalno &quot;radničke&quot; partije bili skoro svi rukovodioci, te manji dio radnika i stručnjaka). 1952. godine se ukidaju direkcije koje su postojale na federalnom i republičkom nivou i koje su do tada donosile privredne odluke bez mnogo osvrtanja na pravila ekonomske struke. U isto doba se seljacima dozvoljava da istupe iz seljačkih radnih zadruga, a ukida se i obvezni otkup poljoprivrednih proizvoda (prema od Države unaprijed postavljenim – i to niskim otkupnim cijenama): uobičajena gospodarska aktivnost [[seljak]]a popravlja ekonomsko stanje u gospodarstvu u kojem je poljoprivreda glavna gospodarska grana – prestaju nestašice i opća razina gospodarske aktivnosti se vraća na približnu razinu od prije II. svjetskog rata.

Međutim se '''1953. godine''' provodi ''druga agrarna'' reforma, u kojoj se ''agrarni maksimum'' smanjuje na 10 hektara: taj se put ništa od zemlje ne dodjeljuje siromašnim seljacima, nego se poljoprivredno zemljište oduzima isključivo za korist ''društvenog sektora'', od kojega vladajuća komunistička partija i nadalje očekuje gospodarski uspjeh; takav se uspjeh, međutim, ne realizira – sve ako ''društveni sektor'' sada ima u većoj mjeri pristup modernom poljoprivrednoj mehanizaciji i drugim resursima za poboljšanje proizvodnje (koji se resursi seljacima uskraćuju, kako bi se ''spriječilo razvoj kapitalističkih odnosa na selu'').

U razdoblju od 1945. do 1952. godine se bilježi gospodarski rast od 2 %, te ni nakon 7 godina oporavka od rata još uvijek nije bila dostignuta razina gospodarske aktivnosti iz razdoblja prije II. svjetskog rata.

Razdoblje '''od 1952. do 1965. godine''' obilježeno je velikim državnim investicijama, gdje se vrijednost koju stvara poljoprivreda (u principu, seljaci) usmjerava u investicije u industriji i [[Rudarstvo|rudarstvu]]. Socijalistička poduzeća su manje centralizirana, ali su kvaliteta proizvoda i stupanj produktivnosti rada na niskoj razini. Nabava moderne poljoprivredne mehanizacije bila je dopuštena jedino državnim poduzećima i zadrugama, što koči razvoj poljoprivredne proizvodnje. ''Društveni sektor u poljoprivredi'' se okrupnjava u ''kombinate -'' koji su sposobni ulagati u izgradnju prehrambene industrije. Postupno pomirenje s istočnim blokom nakon [[Staljin]]ove smrti kulminira pomirbenim sastankom Tita i novog sovjetskog vođe [[Nikita Hruščov|Hruščova]] u Beogradu 1955. godine, što socijalističkoj privredi Hrvatske i Jugoslavije donosi unosne poslove sa zemljama koje zapravo nemaju tržište, nego se međudržavne narudžbe dogovaraju politički. U povoljnijim uvjetima, od 1957. do 1960. godine nastupa znatni rast gospodarstva (čak preko 11 % godišnje); nakon toga opet nastaje zastoj (u praksi svakodnevnog života se lako opažalo traljavo poslovanje većine poduzeća i sve rašireniji nemar i indolentnost u radu – pristup kojega upisuje popularna uzrečica &quot;nitko me ne može tako malo platiti, koliko ja mogu malo raditi&quot;), i razvoj ekonomije očigledno zaostaje za napretkom onog dijela Europe u kojem komunistička ideologija ne sputava normalno gospodarsko poslovanje.

'''1965.''' godine provodi se tzv. '''''privredna reforma''''' koja nastoji obnoviti tržišno gospodarstvo, uzimaju se strani krediti i pristupa se licencnoj proizvodnju u kojoj se suvremena tehnologija sa Zapada nastoji iskoristiti radi unosne proizvodnje za potrebe zemalja istočnog bloka; dopušta se i stanovito mikropoduzetništvo u uslužnom i proizvodnom sektoru (ne i u trgovini, niti u financijskim uslugama). Međutim ''organizacije udruženog rada'' i nadalje previše gospodarskih odluka donose iz političkih pobuda, a tržišna utakmica je vrlo ograničena (najviše do razine [[oligopol]]a). Izvoz na tržišta kapitalističkih zemalja je nedovoljan za pokrivanje nužnog uvoza iz zapadnih zemalja i plaćanje obveza po stranim kreditima. Potrebe za stranom valutom donekle se pokrivaju na način da se radnicima dopušta da odlaze na ''privremeni rad u inozemstvo'' (do 1960-ih godina je, slično stanju u drugim komunističkim zemljama, bio dozvoljen odlazak u zemlju samo pouzdanim pojedincima za koje se računalo da neće ''pobjeći'' iz zemlje) i potom šalju zarade svojim obiteljima; također se ulažu znatnija sredstva u turizam za ''strane turiste'', te počinje brzi razvoj [[Turizam u Hrvatskoj|turizma u Hrvatskoj]]. Uspjeh reforme je samo djelomičan.

Uz znatne poteškoće, sveukupno je u razdoblju od 1950. do 1973. godine ipak ostvaren gospodarski rast veći od 5 posto godišnje, kakav se poslije desetljećima neće ponoviti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://historiografija.hr/?p=2022 |title=PREDSTAVLJANJE KNJIGE AKADEMIKA VLADIMIRA STIPETIĆA „DVA STOLJEĆA RAZVOJA HRVATSKOGA GOSPODARSTVA (1820.-2005.)“ |author=RADOSLAV ZARADIĆ |date=2012-07-24 |publisher=Historiografija.hr |accessdate=2020-09-26}}&lt;/ref&gt; 

Od približno '''1974.''' '''godine''' se provode daljnje reforme u gospodarstvu, te se u povoljnim međunarodnim okolnostima gospodarstvo naočigled razvija. Čak stanovništvo – izuzev politički sumnjivih osoba – može dobiti ''pasoš'' i otići u inozemstvo gdje mogu kupiti robe koje ''na domaćem tržištu'' nisu dostupne''.''

Seljaci napokon mogu kupovati traktore i kombajne, te imaju pristup pesticidima i umjetnim gnojivima, što pospješuje poljoprivrednu proizvodnju. Mora se međutim uočiti da – makar broj poljoprivrednih domaćinstava pada s 596 tisuća na 534,3 tisuće (–10,5 %) – zbog &quot;''jačanja društvenog sektora''&quot; uzastopnim oduzimanjem zemlje seljacima prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva pada s 3,9 hektara 1953. na svega 2,7 hektara 1991. godine. Na selu sve više raste broj posjeda manjih od 2 ha, a opada udio srednjih 2 – 10 ha i &quot;većih&quot; više od 10 ha (poljoprivredna gospodarstva s 10 ha zemlje se jedino u Jugoslaviji smatralo &quot;većim&quot;); na selu sve više prevladavaju ''mješovita domaćinstva'', koja dijelom žive od prihoda iz poljoprivrede, a dijelom od zaposlenja u ''društvenom sektoru''.&lt;ref&gt;[http://web.efzg.hr/RePEc/Chapters/chapter07-02.pdf &quot;Poljoprivredno zemljište i zemljišna politika&quot;], Petar Grahovac, izlaganje na znanstvenom skupu ''Poljoprivreda i privredni razvoj povodom 80. godišnjice rođenja Akademika Vladimira Stipetića (ur. Petar Grahovac, izdavač: Ekonomski fakultet Zagreb), 2007, vol. 1, str. 33-53''&lt;/ref&gt; Poljoprivredni ''kombinati'' su financijski jaki i raspolažu suvremenom tehnologijom, ali je stupanj njihove opće gospodarske uspješnosti relativno slab.

Stupanj blagostanja raste 1970-ih godina, te stanovništvo kupuje osobne automobile, televizore, perilice i slične moderne potrepštine, koje proizvodi ''socijalistička privreda'' koja se sve više okreće proizvodnji robe široke potrošnje za potrebe stanovništva Jugoslavije i drugih zemalja istoka Europe.

Svjetska naftna kriza i porast kamata na međunarodnim tržištima novca dovode gospodarstvo krajem 1970. ih i čitavih '''1980-ih godina''' opet u stanje stagnacije; očita gospodarska kriza se početkom 1980-ih godina iz ideoloških razloga naziva ''stabilizacijom''. Nestašice nisu dramatične kao 1940-ih i 1950- ih godina, ali zbog velikih poteškoća u međunarodnom financiranju nastaju ozbiljni problemi u nabavci sirovina, opreme i druge robe iz inozemstva; stanovništvo teško može doći do ''uvoznih proizvoda'' poput kave i banana, ali i kvalitetnijih domaćih ''izvoznih proizvoda'' poput sira ementalera; uvode se i ''redukcije struje'' gdje se svaki drugi dan u dijelovima gradova i sela isključuje napajanje električnom energijom; automobili se voze ''par/nepar'', tj. smiju se zbog nemoći države da osigura dovoljno goriva voziti samo svaki drugi dan – ovisno o parnom ili neparnom broju na registarskim pločicama. Razina blagostanja je za narod – koji je do 1960-ih godina bio naviknut na pravu oskudicu – još uvijek relativno zadovoljavajuća. Kvaliteta industrijskih proizvoda i razina usluga nije na razini obližnjih ''Zapadnih zemalja'', ali je ipak nešto bolja nego u drugim socijalističkim zemljama: naime mahom se primjenjuje relativno suvremena tehnologija kupljena na Zapadu tijekom boljih 1970-ih godina.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/dva-desetljeca-u-kojima-je-stvoren-jugoslavenski-dolce-vita-/893492/ &quot;Dva desetljeća u kojima je stvoren jugoslavenski dolce vita&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140314015622/http://www.jutarnji.hr/dva-desetljeca-u-kojima-je-stvoren-jugoslavenski-dolce-vita-/893492/ |date=14. ožujka 2014. }} Jurica Pavičić za &quot;Jutarnji list&quot; 9. listopada 2010. (prezentacija knjiga &quot;U potrazi za blagostanjem&quot; i &quot;Pronađeno blagostanje&quot; povjesničara Igora Dude)&lt;/ref&gt;

U ukupnosti je razdoblje 1945. – 1990. god. bilo obilježeno sporijim rastom gospodarstva Hrvatske i čitave federalne Jugoslavije u odnosu na slično razvijene ekonomije u dijelu Europe koji nije imao socijalističke režime: &quot;Uz efikasnost investiranja na razini Grčke, Portugala, Španjolske i Turske, BDP Jugoslavije u razdoblju 1949. – 1980. porastao bi 10,49 a ne 4,61 puta – dakle 2,27 puta više od ostvarenog&quot;.&lt;ref&gt;Stjenko Vranjican: [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=47772 &quot;Dostignuća i promašaji gospodarskog razvoja Hrvatske u proteklom stoljeću&quot;], Revija za socijalnu politiku, sv.12 br.3-4 prosinac 2005., str. 339 (prema A. Bajt, 1988:19&lt;/ref&gt;

Ideološke kočnice koje su sprječavale primjenu gospodarskih modela kakvi se primjenjuju u uspješnim ekonomijama svijeta (a koji nužno vode uspostavljanju kapitalističkih odnosa, kako su komunistički ideolozi posve ispravno sagledavali) su tijekom 1980-ih godina onemogućavale provođenje nužnih reformi.&lt;ref&gt;[http://www.yugopapir.com/2015/04/dusan-bilandzic-o-uzrocima-ekonomske.html &quot;O uzrocima ekonomske krize koja potresa jugoslavensko društvo&quot;] (1987.), Dušan Bilandžić:&lt;/ref&gt; Međutim valja opaziti da je 1980. godine gospodarstvo u Hrvatskoj doživjelo svoj povijesni zenit, te je razina nacionalnog proizvoda iz te godine – nakon duge ekonomske krize 1980-ih godina, te potom gospodarskih teškoća uzrokovanih [[Domovinski rat|domovinskim ratom]] i onih uobičajenih za [[Tranzicija|tranziciju]] iz socijalizma u kapitalizam – ponovo dosegnuta tek 2005. godine.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/25660 &quot;VARIJACIJE NA TEMU „TRŽIŠTE - PROKLETSTVO ILI SPASENJE“.REZOLUCIJA INFORMBIROA - „VELIKI PRASAK“] 1 u povodu šezdesete obljetnice&quot;, Dragomir Vojnić, Ekonomski pregled, Vol.59 No.5-6 Lipanj 2008. (v. str. 319)&lt;/ref&gt;

== Komunistička vladavina ==
Na području Hrvatske, jugokomunistička vladavina je defitinivno uspostavljena odmah po okončanju [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugog svjetskog rata]] 1945. godine, u masovnom revolucionarnom nasilju [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|jugokomunističkih zločina nakon završetka Drugog svjetskog rata]], gdje su komunističke vlasti na području Hrvatske osnovale dvadesetak koncentracijskih logora i vršile masovna ubojstva i utamničenja. &quot;Vjerojatno nigdje u Europi nije uvođenje nove države i društva provedeno s više ubilačkog nasilja, nego u Jugoslaviji.&quot;&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/11955308/Violence_in_the_State_and_Society_Building_Process_of_Communist_Yugoslavia_1944-1946_ &quot;Violence in the State and Society Building Process of Communist Yugoslavia (1944–1946)&quot;], Michael Portman, u zborniku Matica Hrvatska (Hg.),&quot; Represija i zločini komunističkog režima u Hrvatskoj&quot; (Zagreb, 2012), str.. 149–158.&lt;/ref&gt;

Jugoslavenska varijanta komunističke ideologije – poznata i pod imenom [[titoizam]] – nije se odricala [[diktatura proletarijata|diktature proletarijata]] i [[totalitarizam|totalitarističke]] volje za ovladavanje baš svim aspektima društvenog života (gdje je ispolitizirano i kontrolirano od Komunističke partije bilo baš sve – od športskih društava do znanstvenih ustanova i od poduzeća do vojnih postrojbi). Za jugoslavenske komuniste, koji predano izučavaju misao [[Karl Marx|Karla Marxa]] i nastoje je primijeniti u stvarnost društva kojim vladaju,  &quot;'univerzalni', odnosno 'totalni' čovjek moguć je samo totalnim okidanjem otuđenja, tj. korjenitim 'ukidanjem dosadašnjeg načina djelatnosti' i korjenitim 'mijenjanjem ljudi'... Komunističkom se revolucijom...svestrana ovisnost, taj prvi svjetsko-povijesni oblik suradnje individuuma, preobražava u kontrolu i svjesno vladanje tim moćima... Ukidanje otuđenja omogućuje svestrano duhovno bogaćenje i univerzalno razvijanje čovjeka i njegovih sposobnosti... Obrazovanje revolucionarne komunističke svijesti jedna je... od bitnih pretpostavki radikalne, univerzalne, 'temeljne revolucije'. Komunistička revolucija zahtijeva ... ne samo radikalno nego i 'masovno mijenjanje ljudi&quot;'&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=170677 &quot;Radikalnost i univerzalnost komunističke revolucije&quot;], Ante Pažanin, &quot;Politička misao&quot;, Vol. 5 No. 1, 1968&lt;/ref&gt; U nametanju svoje ideologije, jugokomunisti su uspješno koristili državni aparat, obrazovni sustav i medije. Međutim su im uspješnost nametanja ideologije umanjivali odgojni procesi unutar obitelji, kao i vjerska pripadnost većine stanovništva – te je vladajući ateistički sloj stoga uporno provodio borbu protiv religije, različitim metodama i različitim intenzitetom.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=193878 &quot;Konsolidacija jugoslavenskoga socijalizma kroz ideološke aparate države&quot;], Marko Fuček, &quot;Časopis za suremenu povijest&quot; br. 3., 515.-534. (2014)&lt;/ref&gt;

Iole važnije bavljenje javnim poslovima i bilo kakvo rukovođenje bilo je dostupno jedino članovima [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije]] (kasnije: &quot;[[Savez komunista Hrvatske|Savez komunista]]&quot;, &quot;''SK''&quot;). Ulazak u tu organizaciju bio je uvjetovan javnim &quot;ispovijedanjem&quot; [[ateizam|ateizma]] i podvrgavanjem tzv. [[Demokratski centralizam|demokratskom centralizmu]] – te je član partije mogao (do stanovite mjere) slobodno raspravljati unutar svoje ''osnovne organizacije'' komunističke partije, da bi poslije izvan tog zatvorenog kruga bio obvezan dosljedno braniti ''partijske odluke'' kao posve ispravne. Sloboda raspravljanja se nije odnosila na ''direktive odozgo'', gdje bi općinski, republički ili savezni ''komiteti'' donosili odluke koje su morali provoditi svi ''članovi partije''. ''Partija'' je bila sveprisutna, a ''partijci'' su dosljedno birani na sve rukovodne funkcije u svim vrstama organizacija, te provodili ''partijsku liniju'' u svim segmentima. ''Osnovne organizacije SK'' bile su osnivane na teritorijalnom principu, ali i na radnom mjestu: tako su suci ili policajci na svojim radnim mjestima bili ''partijski organizirani'' i imali su ''partijsku obvezu'' postupati prema uputama partije.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/96624 &quot;HR-DAPA-393 Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske Buzet 1955-1963. Sumarni inventar&quot;], G. Grznov, Vjesnik istarskog arhiva, Vol.19, 2012.&lt;/ref&gt; Te ''direktive'' nisu smjele biti protuzakonite – tj. morale su biti sukladne onakvim zakonima koja je ''partija'' kao ''elita radničke klase'' donosila u svrhu realizacije ''diktature proletarijata'': primjerice je bilo zakonito i smatralo se posve prihvatljivim, kada bi partija u stanovitoj općini odlučila da neće dopustiti da poduzeća iz drugih općina otvaraju dućane ili druga poslovna predstavništva &quot;''na našem terenu''&quot; (tako se u pravilu i činilo: ekonomska konkurencija je u desetljećima SRH bila &quot;strogo dozirana&quot;); ili ako bi odlučili da neće dati građevinsku dozvolu za izgradnju nove crkve (takve su se dozvole u praksi izdavale tek iznimno rijetko).

U doktrini [[Radničko samoupravljanje|samoupravljanja]], inzistiralo se na jednoj vrsti demokracije, gdje su ''radni kolektivi'' i ''mjesne zajednice'' javnim glasovanjem odlučivali o važnim pitanjima. Stavljanje bilo kojeg pitanja na dnevni red samoupravnih tijela je, međutim, skoro bez iznimke bilo dogovoreno od strane ''partijske organizacije'', čiji su članovi vodili glavnu riječ u raspravama i bez većih problema vodili raspravu prema onim zaključcima koji su bili unaprijed dogovoreni u osnovnoj organizaciji ili ''direktivama'' koje su došle iz nadređenih partijskih ''komiteta''. Odnosi političke moći su pripadnicima ''radnog naroda'' bili dobro poznati (''odstupanje od'' ''linije'' je bilo socijalno vrlo rizično), te se raspravljanje na ''zborovima'' uglavnom prepuštalo ''članovima'' (partije) i razbarušenim pripadnicima ''radničke klase'' koji su smjeli iznositi dobronamjerne sugestije bez očekivanja da ih se osobito ozbiljno shvati (te su, doista, ''javljanja za riječ'' od strane nepartijaca često bila prožeta stanovitom vrstom dobroćudnog narodnog humora).&lt;ref&gt;[http://www.gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2013/01/Pages-from-gg32-20.pdf &quot;Gračanica 1966. godine: Odjeci IV. sjednice Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije&quot;], rad prezentiran na znanstvenoj konferenciji “Istraživanje lokalne historije u Bosni i Hercegovini”, Gračanica: 10. prosinca 2010.&lt;/ref&gt;

Stanoviti (skromni) procvat demokratičnosti bilježi se za vrijeme [[hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] 1970. – 1971. godine, koje je međutim vrlo brzo ugušeno uz znatnu količinu državne represije. Kasnije tijekom 1970.- ih godina je društvena represija, ipak, ublažena.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=199969 &quot;Hrvatsko proljeće - počeci političkog interesnog pluralizma&quot;], Ivica Šušak, &quot;Hrvatska i komparativna javna uprava&quot;, Vol. 8 No.3, 2008.&lt;/ref&gt; Međutim je sve do kraja razdoblja komunističke Jugoslavije iskazivanje bilo kakvog ne-komunističkog svjetonazora bilo rizično, te se ''djelovanje s neprijateljskih pozicija'' nerijetko javno označavalo kao djelovanje ''neprijatelja koji diže glavu''; u takvim su slučajevima ''organi reda'' redovito istraživali ''veze s [[Hrvatska neprijateljska emigracija|neprijateljskom emigracijom]]''. Bilo kakav kritički govor o režimu bilo je vrlo riskantno, te se progonilo kao ''[[verbalni delikt]],'' zbog kojega su zatvorskim kaznama osuđivani kako ozbiljni i promišljeni nastupi primjerice književnika i znanstvenika, tako i pijana blebetanja pripadnika puka za šankom.&lt;ref&gt;Marin Vlasović Prikaz knjige: Ivica Miškulin, &quot;Usta širom zatvorena. Delikt mišljenja u komunističkoj Hrvatskoj 1980.-1990.&quot; (Zagreb: AGM, 2021), 273 str., [https://hrcak.srce.hr/292861 Časopis za suvremenu povijest, Vol. 54 No. 3, 2022.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[[Objavljena knjiga Srećka Ilića &quot;Verbalni i ini delikti u Titovom režimu&quot;]], HINA, kod &quot;Glas Istre&quot;, 30. lipnja 2023.&lt;/ref&gt;[[UDBA]] je veliki dio svojih resursa posvećivala nadzoru takvih ''društveno nepoželjnih pojava'', a brojni ''Komiteti za općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu'', osnivani u državnim tijelima i poduzećima su u svojem ''strogo povjerljivom'' djelovanju&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/partijska-arhiva-je-ociscena-bas-iz-vremena-ubojstva-971608 &quot;Partijska je arhiva očišćena, baš iz vremena ubojstva&quot;], Silvana Perica za &quot;Večernji list&quot;, 5. studenog 2014.&lt;/ref&gt; izlagali nepoćudne pojedince raznim vrstama socijalnih neugodnosti. U vrijeme SRH nije uopće bilo nekog razdoblja u kojem se ne bi zabranjivalo izražavanje mišljenja neistomišljenicima režima i u kojima u zatvorima ne bi bilo pojedinaca koji su bili kažnjeni stoga što su nekako ipak uspjeli izraziti svoje mišljenje koje bi bilo u nesuglasju sa stajalištima režima. Tako će zbog povjesničarskog rada koji nije bio sukladan službenoj istini o suvremenoj povijesti, čak dva puta na višegodišnje zatvorske kazne biti osuđen i [[Franjo Tuđman]], budući predsjednik Republike Hrvatske. [[Ante Bruno Bušić|Bruno Bušić]], Tuđmanov suradnik u [[Hrvatski institut za povijest|Insitutu za historiju radničkog pokreta]] će naposljetku zbog takvog pisanja biti i ubijen od strane [[UDBA|Udbe]]. Brojne politički progonjene osobe iz tog doba danas okuplja [[Hrvatsko društvo političkih zatvorenika]].

== Upravna podjela ==
[[Datoteka:Zajednice općina od 1987-01-01 do 1990-07-25.png|mini|300px|Zajednice općina u SRH]]
{{Glavni|ZAVNOH#Upravni ustroj|l1=Upravna podjela za vrijeme ZAVNOH-a}} 

Poslije [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] u Hrvatskoj je Općim zakonom o narodnim odborima (nositeljima vlasti) od 21. svibnja 1946.&lt;ref&gt;Krbek, Ivo. ''Osnovi upravnog prava FNRJ'', Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1950., str. 62., {{COBISS.SR|id=36289799}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Krbek, Ivo. ''Narodna Republika Hrvatska u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji'', Jugoslavenska akademija nauka i umjetnosti, Zagreb, 1948., {{COBISS.SR|id=12774919}}&lt;/ref&gt; uspostavljen novi upravno-prostorni ustroj. Mjesni narodni odbori kao političko-teritorijalne jedinice bili su različiti po veličini i djelovali su sve do kraja 1951., kada su ukinuti. Narodni odbori osnivali su se na svim razinama jedinica lokalne samouprave: mjesta (sela, manji gradovi), gradskih rajona, gradova, kotareva, okruga i oblasti.&lt;!-- (NN, br. 71/51) --&gt;&lt;ref&gt;Stupanjem na snagu novoga Općeg zakona o narodnim odborima (Službeni list FNRJ, br. 22/52), te republičkoga Zakona o narodnim odborima općina (Narodne novine, br. 35/52) – zatim i – Zakona o podjeli NR Hrvatske na kotareve, gradove i općine (Narodne novine, br. 16/52), ukidaju se mjesni narodni odbori, a uvode općine (ustavnim promjenama 1953. umjesto izvršnih odbora narodnih odbora, osnivaju se savjeti narodnih odbora kao organi uprave).&lt;/ref&gt;

Godine [[1952.]] donesen je Zakon o podjeli NR Hrvatske na kotare, gradove i općine.&lt;ref&gt;Zakon o podjeli Narodne Republike Hrvatske na kotare, gradove i općine, Narodne novine, br. 16/52.&lt;/ref&gt; Tim je zakonom u Hrvatskoj ustanovljeno 89 kotara i 737 općina. Općina je bila osnovna upravno-prostorna cjelina, a kotar je obuhvaćao skupinu općina spojenih najčešće u nodalno-funkcionalni areal.

[[Kotar]]i kao oblik upravno-prostornoga ustroja održali su se do 1967., kada su ukinuti.&lt;ref&gt;Zakon o provedbi Ustavnog zakona o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 13/67. od četvrtka, 30. ožujka 1967. {{Citat|Čl. 1.&lt;br&gt;Kotarske skupštine i njihovi organi, kao i organi kotarske uprave, prestaju s radom 31. ožujka 1967.}}&lt;/ref&gt; U navedenomu razdoblju broj kotara se razlikovao, tako ih je 1955. bilo 27, a 1962. – 9.&lt;!-- 9 je najmanji broj kotara, 1967. im se broj nije spustio na 8 (Klemenčić) --&gt;&lt;ref name=&quot;Klemenčić&quot;&gt;Klemenčić, Mladen. ''Promjene upravno-teritorijalnog ustroja Hrvatske 1918 – 1992.'' (str. 123. – 148.) '''U''': Mirošević, Franko &lt;small&gt;(ur.)&lt;/small&gt;, Goldstein, I.; Grgin, B.; Moačanin, N.; Potrebica, F.; Pavličević, D.; Vranješ-Šoljan, B.; Kolar-Dimitrijević, M.; Klemenčić, M.; Rogić, V.; Gmajnić, L. ''&lt;u&gt;Hrvatske županije kroz stoljeća&lt;/u&gt;'', Školska knjiga i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-0-61367-9}}&lt;/ref&gt;

[[Općina|Općine]] kao temeljne upravno-prostorne jedinice održale su se sve do današnjih dana, s različitim stupnjem organizacije i značenja u političkom odlučivanju. Njihov broj također je bio različit, od 737, koliko ih je bilo 1952., do 102 u 1991. (usporedbe radi, u RH je 2009. godine bilo 556 općina i gradova). Godine 1974., bile su po teritorijalnom načelu oblikovane i [[Zajednica općina|zajednice općina]],&lt;ref&gt;http://web.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2008/PDF/02-bind.pdf&lt;/ref&gt; koje su funkcionirale doista sukladno imenu – kao zajednice općina; općine su u to vrijeme bile doista glavni oblik organizacije državne vlasti, s vrlo visokom samoupravom u svim vrstama poslova – čak su bez kontrole &quot;odozgo&quot; (izuzev one partijske) imenovale suce nižih sudova i sekretare općinskih sekretarijata za unutarnje poslove (današnji načelnici policijskih uprava), te osnivale poduzeća (radne organizacije) prema vlastitoj prosudbi.

[[Zajednica općina|Zajednice općina]] (ZO) su vodile brigu o financiranju regionalnih ustanova poput velikih bolničkih centara, a imenovale su i suce drugostupanjskih sudova.

[[Sabor SR Hrvatske|Republički Sabor]] je imenovao suce najviših sudova (uvijek iz redova ''članova partije;'' takvo članstvo je bilo nepisano ali doista ekstremno rijetko kršeno pravilo kod angažiranja na bilo kakvim iole uglednijim društvenim dužnostima); na republičkom nivou su funkcionirali samo manji policijski kapaciteti, ali je [[UDBA|civilna obavještajna služba]] (zapravo: politička policija) bila organizirana na republičkom nivou. Na tom se nivou vodila briga o djelovanju energetskog, željezničkog, poštanskog i telekomunikacijskog sustava, odgojno-obrazovnog i znanstvenog sustava,  televizije, vanjske trgovine.

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Ustav_Socijalisticke_RH_1974.pdf Ustav Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. god.], pristupljeno 13. prosinca 2014.
*[http://www.hic.hr/books/pavlicev/10.htm U drugoj ili socijalističkoj Jugoslaviji (1945.-1990.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190904221410/http://www.hic.hr/books/pavlicev/10.htm |date=4. rujna 2019. }} u [[Dragutin Pavličević]], ''Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske'', [[Hrvatski informativni centar]], Zagreb, 1998.
*[http://croatia.eu/index.php?view=article&amp;lang=1&amp;id=23 Jugoslavija i II. svjetski rat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201229230459/http://www.croatia.eu/index.php?view=article&amp;lang=1&amp;id=23 |date=29. prosinca 2020. }} u [[Hrvatska: zemlja i ljudi]]

== Literatura ==
* Badovinac, Tomislav. 2004. ''Zagreb i Hrvatska u Titovo doba'', VBZ, Zagreb, {{ISBN|953-99595-0-0}}
* Jandrić, Berislav Jandrić. 2005. ''Hrvatska pod crvenom zvijezdom - Komunistička partija Hrvatske 1945. – 1952., organizacija, uloga, djelovanje'', Srednja Europa, Zagreb, {{ISBN|953-6979-20-9}}
* Valković, Ljubomir &lt;small&gt;(prir.)&lt;/small&gt;. 1989. ''Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Ustav Socijalističke Republike Hrvatske'', 10. izd., [[Narodne novine]], Zagreb, {{ISBN|86-337-0139-1}}

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

{{Države SFRJ}}

[[Kategorija:Republike i pokrajine SFRJ|Hrvatska]]
[[Kategorija:Socijalistička Republika Hrvatska]]</text>
      <sha1>svaqiss8e4rp92bccs63rpce4569wfh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Inzulin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>47885</id>
    <revision>
      <id>7479406</id>
      <parentid>7310859</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:02:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pravopis i pročišćavanje teksta</comment>
      <origin>7479406</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11560" sha1="7yw2u608zq4tvcmodbkorpu6obtrdec" xml:space="preserve">[[Slika:InsulinHexamer.jpg|mini|model šest molekula inzulina spojenih u heksamer]]

'''Inzulin''' (lat. ''insula'' = otok) je [[hormon]] koji luči [[gušterača]], a služi za regulaciju [[šećer]]a u [[krv]]i te metabolizam ugljikohidrata i masti u tijelu. To je protein koji potiče unos glukoze iz [[krv]]i u tjelesne stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. [[Glukoza]] je šećer u kojeg se, prilikom probave, raspadaju namirnice koje sadrže ugljikohidrate. Inzulin također omogućava da se prekomjerna glukoza sprema u mišićima i u jetri ([[glikogeneza]]), te regulira sintezu novoga šećera koji ulazi iz jetre u krvotok ([[glikogenoliza]]). Ako inzulina uopće nema ili ako ga je premalo, šećer ne može nikako, ili samo djelomično, dospjeti u tjelesne stanice. Ostali šećer se zadržava u krvi, što se može izmjeriti. Normalna koncentracija šećera u krvi natašte iznosi 3,75 - 6,0&amp;nbsp;mmol/L (67 – 108&amp;nbsp;mg%).

Kada dođe do poremećene regulacije inzulina u tijelu razvija se dijabetes ili [[šećerna bolest]] (lat. ''Diabetes melitus''). Kod šećerne bolesti tipa 1 tijelo ne proizvodi inzulin pa ga je neophodno nadomjestiti. Kod pacijenata šećerne bolesti tipa 2 može se razviti inzulinska rezistencija, tako da organizam nema dovoljnu količinu inzulina. Kada se kod takvih pacijenata više ne uspije održati normalna razina glukoze u krvi s tabletama (oralni [[hipoglikemik|hipoglikemici]], oralni [[antidijabetik|antidijabetici]]) također se započinje s inzulinskom terapijom.

Inzulin je [[peptid]] koji se sastoji od 51 [[aminokiseline]], a izgrađen je u obliku dva lanca, međusobno povezana s dva disulfidna mosta.&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/27729 www.enciklopedija.hr inzulin] Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 20. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Proizvodi se u beta stanicama [[Langerhansovi otočići|Langerhansovih otočića]] gušterače. Molekularna masa inzulina iznosi 5.808.&lt;ref name=&quot;HE&quot; /&gt; Cijela gušterača dnevno proizvede 80 - 100 jedinica inzulina. Struktura inzulina se nešto razlikuje između ljudskog i inzulina ostalih životinja. Najsličniji ljudskom inzulinu je svinjski inzulin. Tako se ranije inzulin izolirao ekstrakcijom iz svinjske ili goveđe gušterače. Takav inzulin nije bio najučinkovitiji iako se od ljudskog tek neznatno razlikovao. Problem je bio i u tome što je takav inzulin sadržavao i primjese ostalih struktura gušterače pri čemu je moglo doći do jakih i po život opasnih [[alergije|alergijskih]] reakcija. Danas se inzulin proizvodi kao čist ljudski inzulin tehnologijom [[Rekombinantna DNA|rekombinantne DNA]] (proizvodnja uz pomoć genetski modificiranih [[Kvaščeve gljivice|kvaščevih gljivica]] ili bakterije [[Escherichia coli|Escherichiae coli]]).

Inzulin može vezati [[cink]] pri čemu nastaju [[dimeri]] ili dolazi do stvaranja još većih agregata. Primjenjuje se [[parenteralno]] i to [[supkutano]] - pod kožu. Nekoć je primjena inzulina zahtijevala uporabu šprica i igala, međutim danas se skoro svi pripravci inzulina primjenjuju uz pomoć štrcaljki u obliku olovke - &quot;[[Pen systems]]&quot;. Takva primjena je praktična za svakodnevna injektiranja, vrlo jednostavna i [[sterilna]].

==Povijest inzulina==
1869. godine student medicine Paul Langerhans je u [[Berlin]]u proučavao strukturu [[Gušterača|gušterače]] pod [[mikroskop]]om i tada je identificirao neko [[tkivo]] razasuto po cijeloj gušterači koje do tada još nije bilo primijećeno. Funkcija „male hrpe [[stanica]]“ kasnije nazvane po njemu Langerhansovi otočići, još nisu bili poznati. Edouard Laguesse je predložio da bi oni mogli proizvoditi neki sekret koji ima ulogu u probavi. Paul Langerhansov sin, Archibald, također je potpomogao da se ustanovi točna uloga u probavi.

U 1889. godine poljsko-njemački liječnik Oscar Minkowski u suradnji s Josephom von Meringom je uklonio gušteraču zdravom psu radi utvrđivanja njene uloge u sustavu probave. Nekoliko dana nakon što je gušterača uklonjena čuvar pokusnih životinja otkrio je da se na urin tog psa skupljaju muhe. Pri testiranju urina, našli su u njemu veliku koncentraciju šećera što ih je navelo da uspostave prvi put odnos između gušterače i dijabetesa. 1901. godine Eugene Opie je otišao još korak dalje i utvrdio vezu između Langrehansovih otočića i dijabetesa. On je otkrio da se šećerna bolest razvija kada se uništi dio ili svi Langerhansovi otočići.

U narednih dvadesetak godina mnogi su pokušavali izolirati sekret gušterače: George Ludwig Zuelzer (1906. godine), E.L. Scott (1912. godine), Izrael Kleiner (1915. godine).

Nicolae Paulescu, profesor fiziologije na Sveučilištu medicine i farmacije u [[Bukurešt]]u, uspio je prvi izolirati inzulin, kojeg je nazvao u to vrijeme pankrein. 1921. godine je objavio rad koji je proveden u Bukureštu. Korištenje njegove tehnike je patentirano u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], iako nije bilo kliničke uporabe.

U listopadu 1920. godine kanadski kirurg Frederick Banting je proučavao radove Minkowskog i došao do zaključka da je bi sekret koji stvara gušterača mogao biti ključ liječenja šećerne bolesti. Pretpostavlja da ako bi se podvezale krvne žile gušterače, uspješno bi se izolirao sekret Langerhansovih otoka koji bi se mogao koristiti za liječenje šećerne bolesti. U proljeće 1921. godine odlazi u Toronto gdje iznosi svoje ideje profesoru fiziologije Sveučilišta u Torontu J. J. R. Macleodu.  Macleod je u početku skeptičan, ali je na kraju pristao pustiti Bantinga da koristi njegov laboratorijski prostor dok je on na ljetnom odmoru. Ujedno mu je nabavio 10 pokusnih pasa i dva studenta medicine Charles Besta i Clark Noblea za asistente. Kako mu je trebao jedan, bacanjem novčića odlučeno je da će to biti Best. Banting i Best su uspjeli izolirati sekret iz Langrehansovih otočića za proizvodnju ekstrakta koga su nazvali izletin (sada poznat kao inzulin). Dobiveni ekstrakt su ubrizgavali pankreatomiziranom psu imena Alfa i uspjeli su ga održati živim do kraja ljeta jer je izletin uspješno snižavao razinu šećera u krvi i kod psa se nije razvila šećerna bolest.

Po povratku Macleoda u [[Toronto]], Banting i Best su mu predstavili svoje rezultate u jesen 1921. godine. On je pronašao neke propuste u dizajnu istraživanja pa je predložio da se pokusi ponove u bolje opremljenom laboratoriju. Već poslije nekoliko tjedana bilo je jasno da je drugi krug pokusa uspješan, pa Mecloud pomaže da se u studenom 1921. godine objave radovi. Na žalost proces dobivanja izletina je trajao oko šest tjedana što je dosta dugo, pa je Banting predložio da koriste sekret fetalnog teleta kod kojeg još nije razvijen probavni sustav. Metoda je bila uspješna tako da je riješen i problem opskrbe. Sljedeći problem je bio pročistiti ekstrakt pa je Mecloud u prosincu 1921. godine pozvao u pomoć biokemičara Jamesa Collipa da pomogne oko problema. U roku od mjesec dana tim se osjećao spremnim za kliničko ispitivanje.

11. siječnja 1922. godine 14-godišnji dijabetičar Leonard Thompson je umirao u bolnici u Torontu. Dobio je prvu injekciju inzulina. Međutim, ekstrakt nije bio dovoljno pročišćen tako da je pacijent dobio teške alergijske reakcije pa je dalji tretman otkazan. Tijekom sljedećih 12 dana, Collip radili dan i noć kako bi poboljšali čistoću ekstrakta, a druga doza je ubrizgana 23. siječnja. Ovaj put terapija je bila potpuno uspješna, bez očitih znakova alergijskih reakcija i nuspojava, a glikozurija (nalaz glukoze u mokraći) je potpuno eliminirana. Prvi američki pacijent je bila Elizabeth Hughes Gossett, kći guvernera New Yorka. Prvi bolesnik koji je bio liječen u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] je James D. Havens (umjetnik drvoreza). Dr. John Ralston Williams uvezao je inzulin iz Toronta u Rochester, [[New York (savezna država)|New York]], za njegovo liječenje. Od tada je veliki broj djece koja su bila u dijabetičkoj komi i umirao po bolnicama su spašen.

Banting i Best nisu nikada dobro surađivali s Collipom, on se osjeća kao uljez i on ubrzo napušta njihov tim. Tijekom proljeća 1922. godine Best je uspio poboljšati svoje tehnike do točke da su se mogle proizvesti velike količine inzulina, ali je i dalje bio problem u čistoći. Američka farmaceutska kompanija Eli Lilly je ponudila svoju pomoć u travnju. U studenom, Lilly je napravio veliki pomak i bio je u stanju proizvesti velike količine visoko rafiniranih inzulina. Ubrzo nakon toga počelo se s liječenjem inzulinima. 1923. godine osnovana je prva europska tvrtka za proizvodnju inzulina u [[Danska|Danskoj]] - Nordisk Insulinlaboratorium (sada Novo Nordisk A/S).

1923. godine Banting i Macloud su predloženi za Nobelovu nagradu. Međutim Banting se pobunio protiv Macloudove nominacije, pa je nagradu podijelio s Bestom.

Životinjski (animalni: goveđi i svinjski) inzulin je ostao dugo kao jedini inzulin. 1950. godine je otkriven sekvencijski raspored aminokiselina u humanom inzulinu. Prvi sintetski inzulin proizveden je ranih šezdesetih godina, a prvi genetski sintetički humani inzulin je proizveden 1977. godine. Njegova komercijalna prodaja počela je 1988. godine u tvornici Eli Lilly. Daljim istraživanjima inzulina, tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljeća napravljena je nova generacija inzulina tzv. humani inzulinski analozi ili moderni inzulini koji imaju bolje karakteristike od humanih inzulina (brže ili dulje djelovanje, izazivaju manje hipoglikemija...)

==Podjela inzulina==

U čistom obliku inzulin počinje djelovati vrlo brzo – već nakon pola sata. Međutim, najčešće je potrebno imati inzulin koji će brzo djelovati, ali da se to djelovanje zadrži dugo.

S obzirom na brzinu, intenzitet i trajanje inzuline dijelimo na 3 skupine:

==== 1. inzulini kratkog djelovanja ====
* humani inzulini: početak djelovanja 30 minuta, vrhunac djelovanja od 2.5 do 5 sati, duljina djelovanja 4 do 12 sati
* humani inzulinski analozi (lispro inzulin, inzulin aspart, inzulin glulizin): početak djelovanja od 10 do 20 minuta, vrhunac djelovanja 30 minuta do 3 sata, duljina djelovanja do 5 sati.

==== 2. inzulini srednje dugog djelovanja ====
* humani inzulini (NPH inzulin): početak djelovanja nakon 1 do 2 sata, vrhunac djelovanja od 4 do 12 sati, duljina djelovanja do 24 sata

==== 3. inzulini dugog djelovanja ====
* humani inzulini (ultratard inzulini): početak djelovanja nakon 4 sata, vrhunac djelovanja od 8 do 24 sata, duljina djelovanja do 28 sati,
* humani inzulinski analog (inzulin glargin i inzulin detemir): glargin - početak djelovanja nakon 3-4 sata, bez vrhunca djelovanja, duljina djelovanja do 24 sata i više; detemir: početak djelovanja nakon 3-4 sata, vrhunac djelovanja 3-9 sati, duljina djelovanja do 23 sata)
Nakon početka masovne uporabe inzulinskih pripravaka utvrđeno je da pacijentima nije dovoljna samo jedna vrsta inzulina, već su se inzulini kratkog djelovanja miješali s inzulinima srednje dugog djelovanja. Zbog toga su se pojavili tzv. predmiješani inzulini koji u svojoj formulaciji sadrže točno određene količine oba inzulina. Najčešće broj u imenu formulacije inzulina označava koncentraciju brzo djelujućeg inzulina (europske zemlje). U predmiješanim inzulinima nalaze se humani inzulini ili humani inzulinski analozi kratkog djelovanja te humani inzulin srednje dugog djelovanja.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hormoni]]
[[Kategorija:Lijekovi]]
[[Kategorija:Dijabetes]]
[[Kategorija:Esencijalni lijekovi SZO-a]]</text>
      <sha1>7yw2u608zq4tvcmodbkorpu6obtrdec</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479456</id>
      <parentid>7479406</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:51:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>poveznica</comment>
      <origin>7479456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11579" sha1="rwittmcyo19kk7fsfl5vtdiwxt0lp79" xml:space="preserve">[[Slika:InsulinHexamer.jpg|mini|model šest molekula inzulina spojenih u heksamer]]

'''Inzulin''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''insula'' = otok) je [[hormon]] koji luči [[gušterača]], a služi za regulaciju [[šećer]]a u [[krv]]i te metabolizam ugljikohidrata i masti u tijelu. To je protein koji potiče unos glukoze iz [[krv]]i u tjelesne stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. [[Glukoza]] je šećer u kojeg se, prilikom probave, raspadaju namirnice koje sadrže ugljikohidrate. Inzulin također omogućava da se prekomjerna glukoza sprema u mišićima i u jetri ([[glikogeneza]]), te regulira sintezu novoga šećera koji ulazi iz jetre u krvotok ([[glikogenoliza]]). Ako inzulina uopće nema ili ako ga je premalo, šećer ne može nikako, ili samo djelomično, dospjeti u tjelesne stanice. Ostali šećer se zadržava u krvi, što se može izmjeriti. Normalna koncentracija šećera u krvi natašte iznosi 3,75 - 6,0&amp;nbsp;mmol/L (67 – 108&amp;nbsp;mg%).

Kada dođe do poremećene regulacije inzulina u tijelu razvija se dijabetes ili [[šećerna bolest]] (lat. ''Diabetes melitus''). Kod šećerne bolesti tipa 1 tijelo ne proizvodi inzulin pa ga je neophodno nadomjestiti. Kod pacijenata šećerne bolesti tipa 2 može se razviti inzulinska rezistencija, tako da organizam nema dovoljnu količinu inzulina. Kada se kod takvih pacijenata više ne uspije održati normalna razina glukoze u krvi s tabletama (oralni [[hipoglikemik|hipoglikemici]], oralni [[antidijabetik|antidijabetici]]) također se započinje s inzulinskom terapijom.

Inzulin je [[peptid]] koji se sastoji od 51 [[aminokiseline]], a izgrađen je u obliku dva lanca, međusobno povezana s dva disulfidna mosta.&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/27729 www.enciklopedija.hr inzulin] Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 20. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Proizvodi se u beta stanicama [[Langerhansovi otočići|Langerhansovih otočića]] gušterače. Molekularna masa inzulina iznosi 5.808.&lt;ref name=&quot;HE&quot; /&gt; Cijela gušterača dnevno proizvede 80 - 100 jedinica inzulina. Struktura inzulina se nešto razlikuje između ljudskog i inzulina ostalih životinja. Najsličniji ljudskom inzulinu je svinjski inzulin. Tako se ranije inzulin izolirao ekstrakcijom iz svinjske ili goveđe gušterače. Takav inzulin nije bio najučinkovitiji iako se od ljudskog tek neznatno razlikovao. Problem je bio i u tome što je takav inzulin sadržavao i primjese ostalih struktura gušterače pri čemu je moglo doći do jakih i po život opasnih [[alergije|alergijskih]] reakcija. Danas se inzulin proizvodi kao čist ljudski inzulin tehnologijom [[Rekombinantna DNA|rekombinantne DNA]] (proizvodnja uz pomoć genetski modificiranih [[Kvaščeve gljivice|kvaščevih gljivica]] ili bakterije [[Escherichia coli|Escherichiae coli]]).

Inzulin može vezati [[cink]] pri čemu nastaju [[dimeri]] ili dolazi do stvaranja još većih agregata. Primjenjuje se [[parenteralno]] i to [[supkutano]] - pod kožu. Nekoć je primjena inzulina zahtijevala uporabu šprica i igala, međutim danas se skoro svi pripravci inzulina primjenjuju uz pomoć štrcaljki u obliku olovke - &quot;[[Pen systems]]&quot;. Takva primjena je praktična za svakodnevna injektiranja, vrlo jednostavna i [[sterilna]].

==Povijest inzulina==
1869. godine student medicine Paul Langerhans je u [[Berlin]]u proučavao strukturu [[Gušterača|gušterače]] pod [[mikroskop]]om i tada je identificirao neko [[tkivo]] razasuto po cijeloj gušterači koje do tada još nije bilo primijećeno. Funkcija „male hrpe [[stanica]]“ kasnije nazvane po njemu Langerhansovi otočići, još nisu bili poznati. Edouard Laguesse je predložio da bi oni mogli proizvoditi neki sekret koji ima ulogu u probavi. Paul Langerhansov sin, Archibald, također je potpomogao da se ustanovi točna uloga u probavi.

U 1889. godine poljsko-njemački liječnik Oscar Minkowski u suradnji s Josephom von Meringom je uklonio gušteraču zdravom psu radi utvrđivanja njene uloge u sustavu probave. Nekoliko dana nakon što je gušterača uklonjena čuvar pokusnih životinja otkrio je da se na urin tog psa skupljaju muhe. Pri testiranju urina, našli su u njemu veliku koncentraciju šećera što ih je navelo da uspostave prvi put odnos između gušterače i dijabetesa. 1901. godine Eugene Opie je otišao još korak dalje i utvrdio vezu između Langrehansovih otočića i dijabetesa. On je otkrio da se šećerna bolest razvija kada se uništi dio ili svi Langerhansovi otočići.

U narednih dvadesetak godina mnogi su pokušavali izolirati sekret gušterače: George Ludwig Zuelzer (1906. godine), E.L. Scott (1912. godine), Izrael Kleiner (1915. godine).

Nicolae Paulescu, profesor fiziologije na Sveučilištu medicine i farmacije u [[Bukurešt]]u, uspio je prvi izolirati inzulin, kojeg je nazvao u to vrijeme pankrein. 1921. godine je objavio rad koji je proveden u Bukureštu. Korištenje njegove tehnike je patentirano u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], iako nije bilo kliničke uporabe.

U listopadu 1920. godine kanadski kirurg Frederick Banting je proučavao radove Minkowskog i došao do zaključka da je bi sekret koji stvara gušterača mogao biti ključ liječenja šećerne bolesti. Pretpostavlja da ako bi se podvezale krvne žile gušterače, uspješno bi se izolirao sekret Langerhansovih otoka koji bi se mogao koristiti za liječenje šećerne bolesti. U proljeće 1921. godine odlazi u Toronto gdje iznosi svoje ideje profesoru fiziologije Sveučilišta u Torontu J. J. R. Macleodu.  Macleod je u početku skeptičan, ali je na kraju pristao pustiti Bantinga da koristi njegov laboratorijski prostor dok je on na ljetnom odmoru. Ujedno mu je nabavio 10 pokusnih pasa i dva studenta medicine Charles Besta i Clark Noblea za asistente. Kako mu je trebao jedan, bacanjem novčića odlučeno je da će to biti Best. Banting i Best su uspjeli izolirati sekret iz Langrehansovih otočića za proizvodnju ekstrakta koga su nazvali izletin (sada poznat kao inzulin). Dobiveni ekstrakt su ubrizgavali pankreatomiziranom psu imena Alfa i uspjeli su ga održati živim do kraja ljeta jer je izletin uspješno snižavao razinu šećera u krvi i kod psa se nije razvila šećerna bolest.

Po povratku Macleoda u [[Toronto]], Banting i Best su mu predstavili svoje rezultate u jesen 1921. godine. On je pronašao neke propuste u dizajnu istraživanja pa je predložio da se pokusi ponove u bolje opremljenom laboratoriju. Već poslije nekoliko tjedana bilo je jasno da je drugi krug pokusa uspješan, pa Mecloud pomaže da se u studenom 1921. godine objave radovi. Na žalost proces dobivanja izletina je trajao oko šest tjedana što je dosta dugo, pa je Banting predložio da koriste sekret fetalnog teleta kod kojeg još nije razvijen probavni sustav. Metoda je bila uspješna tako da je riješen i problem opskrbe. Sljedeći problem je bio pročistiti ekstrakt pa je Mecloud u prosincu 1921. godine pozvao u pomoć biokemičara Jamesa Collipa da pomogne oko problema. U roku od mjesec dana tim se osjećao spremnim za kliničko ispitivanje.

11. siječnja 1922. godine 14-godišnji dijabetičar Leonard Thompson je umirao u bolnici u Torontu. Dobio je prvu injekciju inzulina. Međutim, ekstrakt nije bio dovoljno pročišćen tako da je pacijent dobio teške alergijske reakcije pa je dalji tretman otkazan. Tijekom sljedećih 12 dana, Collip radili dan i noć kako bi poboljšali čistoću ekstrakta, a druga doza je ubrizgana 23. siječnja. Ovaj put terapija je bila potpuno uspješna, bez očitih znakova alergijskih reakcija i nuspojava, a glikozurija (nalaz glukoze u mokraći) je potpuno eliminirana. Prvi američki pacijent je bila Elizabeth Hughes Gossett, kći guvernera New Yorka. Prvi bolesnik koji je bio liječen u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] je James D. Havens (umjetnik drvoreza). Dr. John Ralston Williams uvezao je inzulin iz Toronta u Rochester, [[New York (savezna država)|New York]], za njegovo liječenje. Od tada je veliki broj djece koja su bila u dijabetičkoj komi i umirao po bolnicama su spašen.

Banting i Best nisu nikada dobro surađivali s Collipom, on se osjeća kao uljez i on ubrzo napušta njihov tim. Tijekom proljeća 1922. godine Best je uspio poboljšati svoje tehnike do točke da su se mogle proizvesti velike količine inzulina, ali je i dalje bio problem u čistoći. Američka farmaceutska kompanija Eli Lilly je ponudila svoju pomoć u travnju. U studenom, Lilly je napravio veliki pomak i bio je u stanju proizvesti velike količine visoko rafiniranih inzulina. Ubrzo nakon toga počelo se s liječenjem inzulinima. 1923. godine osnovana je prva europska tvrtka za proizvodnju inzulina u [[Danska|Danskoj]] - Nordisk Insulinlaboratorium (sada Novo Nordisk A/S).

1923. godine Banting i Macloud su predloženi za Nobelovu nagradu. Međutim Banting se pobunio protiv Macloudove nominacije, pa je nagradu podijelio s Bestom.

Životinjski (animalni: goveđi i svinjski) inzulin je ostao dugo kao jedini inzulin. 1950. godine je otkriven sekvencijski raspored aminokiselina u humanom inzulinu. Prvi sintetski inzulin proizveden je ranih šezdesetih godina, a prvi genetski sintetički humani inzulin je proizveden 1977. godine. Njegova komercijalna prodaja počela je 1988. godine u tvornici Eli Lilly. Daljim istraživanjima inzulina, tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljeća napravljena je nova generacija inzulina tzv. humani inzulinski analozi ili moderni inzulini koji imaju bolje karakteristike od humanih inzulina (brže ili dulje djelovanje, izazivaju manje hipoglikemija...)

==Podjela inzulina==

U čistom obliku inzulin počinje djelovati vrlo brzo – već nakon pola sata. Međutim, najčešće je potrebno imati inzulin koji će brzo djelovati, ali da se to djelovanje zadrži dugo.

S obzirom na brzinu, intenzitet i trajanje inzuline dijelimo na 3 skupine:

==== 1. inzulini kratkog djelovanja ====
* humani inzulini: početak djelovanja 30 minuta, vrhunac djelovanja od 2.5 do 5 sati, duljina djelovanja 4 do 12 sati
* humani inzulinski analozi (lispro inzulin, inzulin aspart, inzulin glulizin): početak djelovanja od 10 do 20 minuta, vrhunac djelovanja 30 minuta do 3 sata, duljina djelovanja do 5 sati.

==== 2. inzulini srednje dugog djelovanja ====
* humani inzulini (NPH inzulin): početak djelovanja nakon 1 do 2 sata, vrhunac djelovanja od 4 do 12 sati, duljina djelovanja do 24 sata

==== 3. inzulini dugog djelovanja ====
* humani inzulini (ultratard inzulini): početak djelovanja nakon 4 sata, vrhunac djelovanja od 8 do 24 sata, duljina djelovanja do 28 sati,
* humani inzulinski analog (inzulin glargin i inzulin detemir): glargin - početak djelovanja nakon 3-4 sata, bez vrhunca djelovanja, duljina djelovanja do 24 sata i više; detemir: početak djelovanja nakon 3-4 sata, vrhunac djelovanja 3-9 sati, duljina djelovanja do 23 sata)
Nakon početka masovne uporabe inzulinskih pripravaka utvrđeno je da pacijentima nije dovoljna samo jedna vrsta inzulina, već su se inzulini kratkog djelovanja miješali s inzulinima srednje dugog djelovanja. Zbog toga su se pojavili tzv. predmiješani inzulini koji u svojoj formulaciji sadrže točno određene količine oba inzulina. Najčešće broj u imenu formulacije inzulina označava koncentraciju brzo djelujućeg inzulina (europske zemlje). U predmiješanim inzulinima nalaze se humani inzulini ili humani inzulinski analozi kratkog djelovanja te humani inzulin srednje dugog djelovanja.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hormoni]]
[[Kategorija:Lijekovi]]
[[Kategorija:Dijabetes]]
[[Kategorija:Esencijalni lijekovi SZO-a]]</text>
      <sha1>rwittmcyo19kk7fsfl5vtdiwxt0lp79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ošljak (Preko)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>48446</id>
    <revision>
      <id>7479344</id>
      <parentid>7079279</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:15:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8579" sha1="ra8danpjcubecyckl8azkpnzb70ju2o" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Ošljak
|vrsta            = naselje
|slika            = Ošljak.jpg
|opis slike       = Naselje Ošljak na istoimenom otoku
|županija         = {{Z+X|ZDŽ}}
|općina           = [[Preko]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 0,3
|visina           = 
|z. širina        = 44.07704009
|z. dužina        = 15.20734962
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 35
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 23273 Preko
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Ošljak''' ili '''Lazaret'''&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.osljak.hr/osljak_by_josip.php |title=dr. Josip Marčelić, OŠLJAK (izvod iz Preko, povijesne, geografske, folklorističke, i kulturne crtice, Dubrovnik 1924., Tisak Dubrovačke Hrvatske Tiskare, str. 76-83) |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310134930/http://www.osljak.hr/osljak_by_josip.php |archive-date=10. ožujka 2016. |access-date=13. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; ({{tal.|Calugera}}&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Giacomo Mariene, Portolano del Mare Adriatico, izdanje 2, Beč, 1845, str. 230)&lt;/ref&gt;) je najmanji nastanjeni otok (površina oko 0,332 km&amp;nbsp;[[Četvorni kilometar|km²]]) na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i [[Hrvatska|hrvatskoj]] obali Jadrana te istoimeno naselje.

Nalazi se u [[Zadarski kanal|Zadarskom kanalu]] udaljen oko 780 metara od mjesta [[Kali]], te oko 940 metara od mjesta [[Preko]] na otoku [[Ugljan]]u i pripada općini Preko. Dužina obalne crte je 2,41&amp;nbsp;km, a najviši vrh visok je 89&amp;nbsp;m. Naselje Ošljak proteže se na dijelu morske obale od otprilike 950 metara duljine i u dubini od prosječno 70 metara od obalne crte. Prostornim planom uređenja Općine Preko ostatak otoka (izvan obuhvaća naselja, ali u dodirnom području) 
utvrđen je kao područje zaštićenih dijelova prirode – park šuma (od 1985). 

Ošljak pruža brojne mogućnosti ribolova i ronjenja, a samo mjesto je primjer tradicionalne [[mediteran]]ske [[Arhitektura|arhitekture]], u kojem se nalazi [[Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na Ošljaku|crkvica sv. Marije]] iz [[6. stoljeće|6. stoljeća]], kao i [[mlin vjetrenjača na Ošljaku|mlin vjetrenjača]] iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]].

== Reljef == 
U reljefnoj strukturi izražen je paralelizam u dinarskom pravcu formiranih reljefnih cjelina s horizontalnom razvedenošću - dalmatinski tip obale. [[Geomorfologija]] otoka pokazuje da prevladavaju karbonatne stijene, a [[fliš]] i druge mekše taložine su izuzetci, dok su značajna dolomitna agrarno vrjednovana područja, uglavnom pogodno okrenuta prema jugu.

== Klima ==
Klimatski uvjeti otoka su sredozemni, s dugim, suhim i toplim ljetima, te kratkim, blagim i vlažnim zimama. Područje je dobro osunčano, te je prosječna godišnja temperatura oko 15,2˚C, odnosno prosječna temperatura u najhladnijem mjesecu u godini, siječnju, iznosi oko 7˚C, dok prosječna temperatura u najtoplijem mjesecu, srpnju, iznosi između 24˚C i 25˚C.

== Biljni i životinjski svijet ==
Otok je prekriven šumom [[čempres]]a i borova i mediteranskom [[Makija|makijom]] i nasadima starih [[maslina]]. Prema Karti staništa Republike Hrvatske na području Ošljaka nalazi se 10 tipova staništa od kojih je 4 ugroženo i zaštićeno: submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, bušici, infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja te infralitoralna čvrsta dna na čvrstom i stjenovitom dnu. Iako ne postoji cjelovita inventarizacija flore i faune ovog područja, prema podacima iz crvenih knjiga i postojećih stručnih studija, na području Ošljaka stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta.

Prema [[IUCN-ov crveni popis|Crvenoj knjizi]] ugroženih ptica Hrvatske otok Ošljak je područje rasprostranjenja nekoliko ugroženih i strogo zaštićenih vrsta ptica (hrvatska{{HrvImenaPtica}} i latinska imena): [[ševa krunica]] (''Lullula arborea''), [[primorska trepteljka]] (''Anthus campestris''), [[sivi sokol]] (''Falco peregrinus''), [[suri orao]] (''Aquila chrysaetos''), [[morski vranac]] (''Phalacrocorax aristotelis''), [[zmijar]] (''Circaetus gallicus''), [[riđogrli gnjurac]] (''Podiceps grisegena''), [[dugokljuna čigra]] (''Thalasseus sandvicensis''), [[eleonorin sokol]] (''Falco eleonorae'') i [[kaukal]] (''Calonectris diomedea'). Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske predmetno područje je stanište 4 strogo zaštićenih vrsta vodozemaca i gmazova npr. [[glavata želva]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Kali (Croatia) panorama.jpg|mini|300px|lijevo|Pogled na otok Ošljak iz mjesta [[Kali]] na otoku [[Ugljan]]u.]]
Otok Ošljak je naseljen od antike, kada su na njemu postojale [[Rimljani|rimske]] građevine. U srednjem vijeku u posjedu je [[zadarska nadbiskupija|Zadarske nadbiskupije]], potom pripada zadarskim plemićkim obiteljima.

Kao vojno strateški pogodno uporište u [[Zadarski kanal|Zadarskom kanalu]], u više je navrata (1242., 1311–13) bio mjesto iskrcavanja [[Mlečani|mletačke]] vojske prilikom njezina napada na Zadar. Godine [[1320.]] otok Ošljak spominje kao posjed [[Zadarska biskupija|Zadarske biskupije]]. Godine [[1630.]] na Ošljaku je bio podignut [[lazaret]] ([[karantena]]) za kužne bolesnike. Godine 1775. izgrađeni su [[mlin]]ovi ([[vjetrenjače]]) za mljevenje [[žito|žita]], no pokazalo se da zbog prevrtljivosti vjetra nisu ekonomski isplativi, danas su ruševine.

Prema evidenciji Uprave za zaštitu kulturne baštine  - Konzervatorski odjel u Zadru sadrži kulturna dobra: Crkvu sv. Marije, ruševine [[ljetnikovac obitelji Calogerà|ljetnikovca]] obitelji [[Calogerà]] i [[seoska cjelina Valčić]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Najvažniji spomenik kulture na otoku je crkva sv. Marije. Na njenom mjestu je nekada postojala kasnoantička građevina na čijim temeljima, u ranom srednjem vijeku, nastaje crkva prvotno posvećena sv. Jeronimu. Obnavljana je i dograđivana u 15. stoljeću za vrijeme zadarskog nadbiskupa Lovre Veniera. U produžetku od crkve prema sjeveru nalaze se ruševine ljetnikovca obitelji [[Calogerà]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Do njih se dolazi kroz vrtove i pergole (perivoj). Zbijeni sklop od desetak zgrada stvara seosku cjelinu Valčić, a predstavlja stari dio naselja nastalog u 17. i 18. stoljeću. Osnovna škola počela je s radom 1927. (zgrada je izgrađena 1929.) i radila je do 1958.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

2016. godine snimljen je dokumentarni film [[Ošljačka saga]].

== Stanovništvo ==
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na otoku je naseljeno 18 stanovnika, ali je kasnije kroz izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Preko utvrđen noviji podatak od 59 stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.preko.hr/novo/images/stories/prostorna_dokumentacija/osljak/UPU%20OSLJAK_OBRAZLOZENJE.pdf Urbanistički plan uređenja za GP Ošljak]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt; Gotovo svi stanovnici nose prezime Valčić.

Prema popisu iz 2011. u naselju je živjelo 29 stanovnika.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_3549.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]&lt;/ref&gt; 

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Ošljak |p1857=45 |p1869=0 |p1880=62 |p1890=87 |p1900=91 |p1910=85 |p1921=0 |p1931=199 |p1948=139 |p1953=125 |p1961=93 |p1971=64 |p1981=27 |p1991=65 |p2001=18 |p2011=29 |p2021=35 |napomena=U 1991. nastalo izdvajanjem dijela naselja Preko u kojemu su sadržani podaci u 1869. i 1921. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Promet ==
Otok ima samo morsku luku – trajektno pristanište i javne pješačke puteve i površine. Luka je duboka oko 4 m i dobro zaklonjena od vjetrova. Na otoku ne postoje ceste i kolne površine, a ne planiraju se ni u budućnosti. Otok je povezan trajektnom linijom sa Zadrom i Prekom. Trajekt na Ošljak pristaje 4 puta na dan (2 put iz Preka, 2 put iz Zadra).

== Zanimljivosti ==
Najpoznatija pjesma o Ošljaku je ''Ošljačka saga'' koju je napisao Davor Valčić i pjeva ju sa svojim sastavom [[Postolar Tripper]].&lt;ref&gt;(): [https://mojtv.hr/film/42136/osljacka-saga.aspx ''Ošljačka saga''] MojTV. Pristupljeno 30. ožujka 2020.&lt;/ref&gt;

{{Commonscat}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Preko}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Općine Preko]]</text>
      <sha1>ra8danpjcubecyckl8azkpnzb70ju2o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iranska nogometna reprezentacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>49920</id>
    <revision>
      <id>7479320</id>
      <parentid>7475789</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:32:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7479320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12861" sha1="srtauwpqpt14aacxhdaiyxg7q7ufxa8" xml:space="preserve">{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Iran
| grb                = Flag of Iran.svg
| nadimak            = Melli
| savez              = ''[[Nogometni savez Islamske Republike Iran]]''
| izbornik           = {{Z|POR}} [[Carlos Queiroz]]
| kapetan            = [[Ehsan Hajsafi]]
| najviše nastupa    = [[Javad Nekounam]] (151)
| najbolji strijelac = [[Ali Daei]] (109)
| FIFA               = 20 {{Rast}}2 
| ažurirano          = 6. listopada 2022.&lt;ref name=&quot;FIFA&quot;&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men], objavljeno 6. listopada 2022., pristupljeno 30. listopada 2022.&lt;/ref&gt; 

| pattern_la1           = _irn22h
| pattern_b1            = _irn22h
| pattern_ra1           = _irn22h
| pattern_sh1           = _irn22h
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = FFFFFF
| body1                 = FFFFFF
| rightarm1             = FFFFFF
| shorts1               = FFFFFF
| socks1                = FFFFFF
| pattern_la2           = _irn22a
| pattern_b2            = _irn22a
| pattern_ra2           = _irn22a
| pattern_sh2           = _irn22a
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = EC0000
| body2                 = EC0000
| rightarm2             = EC0000
| shorts2               = EC0000
| socks2                = EC0000

| prva utakmica   = '''''Neslužbeni:'''''&lt;br&gt;{{NogRep|AFG|godina=1941}} 0:0 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Kabul]], [[25. kolovoza]] [[1941.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;'''''Službeni:'''''&lt;br&gt;{{NogRep|TUR}} 6:1 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istanbul]], [[28. svibnja]] [[1950.]])&lt;/small&gt;
| najveća pobjeda = {{NogRep|IRN}} 19:0 {{NogRep-d|GUAM}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Tabriz]], [[24. studenog]] [[2000.]])&lt;/small&gt;
| najveći poraz   = {{NogRep|TUR}} 6:1 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istanbul]], [[28. svibnja]] [[1950.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{NogRep|JKO}} 5:0 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Tokio]], [[28. svibnja]] [[1958.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{NogRep|MAĐ}} 5:0 '''Iran''' [[Slika:State flag of Iran (1964–1980).svg|20px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[München]], [[27. kolovoza]] [[1972.]])&lt;/small&gt;

| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1978.
| Najbolji rezultat na SP = prvi krug ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]])

| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[AFC Azijski kup|Azijsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 15
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = 1968.
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = [[Slika:Gold medal blank.svg|14px]] Prvaci (1968., 1972., 1976.)

| medalje = {{Medalje vrh}}
{{medalje AZP}}
{{Medalje zlato| Iran 1968.|}}
{{Medalje zlato|Tajland 1972.|}}
{{Medalje zlato| Iran 1976.|}}
{{Medalje Azijske igre}}
{{Medalje zlato| Teheran 1974.|}}
{{Medalje zlato| Peking 1990.|}}
{{Medalje zlato| Bangkok 1998.|}}
{{Medalje dno}}
}}

'''Iranska nogometna reprezentacija''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: تیم ملی فوتبال مردان ایران; &lt;small&gt;''[[Latinica|romanizirano]]:''&lt;/small&gt; ''Tim-e Melli-ye Futbâl-e Mardân-e Irân'') predstavlja [[Iran]] na međunarodnoj razini u muškom [[nogomet]]u te je pod vodstvom [[Nogometni savez Islamske Republike Iran|Nogometnog saveza Islamske Republike Iran]]. Domaće utakmice reprezentacije igraju se na [[Stadion Azadi|Stadionu Azadiju]] u [[Teheran]]u.

== Povijest ==

Reprezentacija Irana prvu službenu utakmicu igrala je [[1941.]] godine protiv reprezentacije Afganistana. Godinama je jedna od najjačih azijskih reprezentacija, a najveći rivali su im susjedni Iračani. Na SP-u [[1998.]] u Francuskoj nisu uspjeli proći skupinu, a SP 2002. godine su propustili, iako ih je tada vodio legendarni [[Miroslav Blažević]]. Još jedan Hrvat, [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], vodio je Iran nakon toga, i odveo ih na SP 2006. u Njemačkoj, gdje nisu uspjeli proći skupinu s Meksikom, Portugalom i Angolom.

== Trenutačni sastav ==
Iranski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 13. studenog 2022.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ffiri.ir/fa/news/13642 |title=معرفی ۲۵ بازیکن تیم ملی برای حضور در جام جهانی |publisher=[[Iranski nogometni savez]] |date=13 November 2022 |access-date=13 November 2022 |language=fa |archive-date=14. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221114003437/http://ffiri.ir/fa/news/13642/%D9%85%D8%B9%D8%B1%D9%81%DB%8C-%DB%B2%DB%B5-%D8%A8%D8%A7%D8%B2%DB%8C%DA%A9%D9%86-%D8%AA%DB%8C%D9%85-%D9%85%D9%84%DB%8C-%D8%A8%D8%B1%D8%A7%DB%8C-%D8%AD%D8%B6%D9%88%D8%B1-%D8%AF%D8%B1-%D8%AC%D8%A7%D9%85-%D8%AC%D9%87%D8%A7%D9%86%DB%8C |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 10. studenoga 2022. nakon utakmice protiv [[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragve]].''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Alireza Beiranvand]]|sortname=Beiranvand, Alireza|dob={{datum rođenja i godine|1992|9|21}}|nastupi=52|golovi=0|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Sadegh Moharrami]]|sortname=Moharrami, Sadegh|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|1}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Ehsan Hajsafi]]|sortname=Hajsafi, Ehsan|ostalo=''[[Kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1990|2|25}}|nastupi=121|golovi=7|klub=[[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]|klubnac=GRČ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Shojae Khalilzadeh]]|sortname=Khalilzadeh, Shojae|dob={{datum rođenja i godine|1989|5|14}}|nastupi=25|golovi=1|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli Doha]]|klubnac=KAT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Milad Mohammadi]]|sortname=Mohammadi, Milad|dob={{datum rođenja i godine|1993|9|29}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]|klubnac=GRČ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Saeid Ezatolahi]]|sortname=Ezatolahi, Saeid|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|1}}|nastupi=47|golovi=1|klub=[[Vejle Boldklub|Vejle]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Alireza Jahanbakhsh]]|sortname=Jahanbakhsh, Alireza|dob={{datum rođenja i godine|1993|8|11}}|nastupi=64|golovi=13|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=B|ime=[[Morteza Pouraliganji]]|sortname=Pouraliganji, Morteza|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|19}}|nastupi=46|golovi=3|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Mehdi Taremi]]|sortname=Taremi, Mehdi|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|18}}|nastupi=60|golovi=28|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Karim Ansarifard]]|sortname=Ansarifard, Karim|dob={{datum rođenja i godine|1990|4|3}}|nastupi=94|golovi=29|klub=[[AC Omonia|Omonia]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Vahid Amiri]]|sortname=Amiri, Vahid|dob={{datum rođenja i godine|1988|4|2}}|nastupi=68|golovi=2|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Payam Niazmand]]|sortname=Niazmand, Payam|dob={{datum rođenja i godine|1995|4|6}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Sepahan S.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Hossein Kanaanizadegan]]|sortname=Kanaanizadegan, Hossein|dob={{datum rođenja i godine|1994|3|23}}|nastupi=35|golovi=2|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli Doha]]|klubnac=KAT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Saman Ghoddos]]|sortname=Ghoddos, Saman|dob={{datum rođenja i godine|1993|9|6}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Brentford F.C.|Brentford]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime=[[Rouzbeh Cheshmi]]|sortname=Cheshmi, Rouzbeh|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|24}}|nastupi=19|golovi=1|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Mehdi Torabi]]|sortname=Torabi, Mehdi|dob={{datum rođenja i godine|1994|9|10}}|nastupi=36|golovi=7|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Ali Gholizadeh]]|sortname=Gholizadeh, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|10}}|nastupi=26|golovi=6|klub=[[R. Charleroi S.C.|Charleroi]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Ali Karimi (nogometaš, rođen 1994.)|Ali Karimi]]|sortname=Karimi, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1994|2|11}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Kayserispor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=B|ime=[[Majid Hosseini]]|sortname=Hosseini, Majid|dob={{datum rođenja i godine|1996|6|20}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Kayserispor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Sardar Azmoun]]|sortname=Azmoun, Sardar|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|1}}|nastupi=65|golovi=41|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Ahmad Nourollahi]]|sortname=Nourollahi, Ahmad|dob={{datum rođenja i godine|1993|2|1}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Shabab Al Ahli Club|Shabab Al-Ahli]]|klubnac=UAE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Amir Abedzadeh]]|sortname=Abedzadeh, Amir|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|26}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[SD Ponferradina|Ponferradina]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=B|ime=[[Ramin Rezaeian]]|sortname=Rezaeian, Ramin|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|21}}|nastupi=46|golovi=2|klub=[[Sepahan S.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=G|ime=[[Hossein Hosseini (nogometaš, rođen 1992.)|Hossein Hosseini]]|sortname=Hosseini, Hossein|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|30}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=B|ime=[[Abolfazl Jalali]]|sortname=Jalali, Abolfazl|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|26}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{nat fs end}}

==Najviše nastupa==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!#
!Ime
!Razdoblje
!Nastupa
!Golova
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|[[Javad Nekounam]]
|2000. – 2015.
|151
|39
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Daei]]
|1993. – 2006.
|149
|109
|-
|3
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Karimi]]
|1998. – 2012.
|127
|38
|-
|4
|align=&quot;left&quot;|[[Mehdi Mahdavikia]]
|1996. – 2009.
|110
|13
|-
|5
|align=&quot;left&quot;|[[Džalal Hosseini]]
|2007.–
|99
|7
|-
|6
|align=&quot;left&quot;|[[Andranik Tejmurian]]
|2005.–
|96
|9
|-
|7
|align=&quot;left&quot;|[[Karim Bagheri]]
|1993. – 2010.
|87
|50
|-
|8
|align=&quot;left&quot;|[[Hossein Kaebi]]
|2002. – 2010.
|84
|1
|-
|9
|align=&quot;left&quot;|[[Hamid Reza Estili]]
|1990. – 2000.
|82
|12
|-
|10
|align=&quot;left&quot;|[[Mohammad Nosrati]]
|2002. – 2013.
|81
|5
|}

==Najbolji strijelci==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!#
!Ime
!Razdoblje
!Golova
!Nastupa
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Daei]]
|1993. – 2006.
|109
|149
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|[[Karim Bagheri]]
|1993. – 2010.
|50
|87
|-
|3
|align=&quot;left&quot;|[[Javad Nekounam]]
|2000. – 2015.
|39
|151
|-
|4
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Karimi]]
|1998. – 2012.
|38
|127
|-
|5
|align=&quot;left&quot;|[[Gholam Hossein Mazloomi]]
|1969. – 1977.
|19
|41
|-
|=
|align=&quot;left&quot;|[[Farshad Pious]]
|1984. – 1994.
|19
|35
|-
|7
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Asghar Modir Roosta]]
|1990. – 1998.
|18
|32
|-
|=
|align=&quot;left&quot;|[[Nasser Mohammadkhani]]
|1982. – 1990.
|18
|25
|-
|9
|align=&quot;left&quot;|[[Vahid Hashemian]]
|1998. – 2009.
|15
|50
|-
|10
|align=&quot;left&quot;|[[Hamid Alidoosti]]
|1977. – 1986.
|14
|28
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{fas icon}}{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20170807234254/http://www.ffiri.ir/ Službene stranice Iranskog nogometnog saveza]
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Iran national football team
|commonscathr = Iranska nogometna reprezentacija
}}

{{Sastav Iran 1998 SP}}
{{Sastav Iran 2006 SP}}
{{Sastav Iran 2014 SP}}
{{Sastav Iran 2018 SP}}
{{Sastav Iran 2022 SP}}
{{Sastav Iran 2026 SP}}
{{AFC}}
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Nogomet u Iranu]]
[[Kategorija:Iranske reprezentacije|Nogomet]]</text>
      <sha1>srtauwpqpt14aacxhdaiyxg7q7ufxa8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479321</id>
      <parentid>7479320</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:33:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7479321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12849" sha1="lk2e4iv3ym4l3wp5gnysots6w505byh" xml:space="preserve">{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Iran
| grb                = Flag of Iran.svg
| nadimak            = Melli
| savez              = ''[[Nogometni savez Islamske Republike Iran]]''
| izbornik           = {{Z|POR}} [[Carlos Queiroz]]
| kapetan            = [[Ehsan Hajsafi]]
| najviše nastupa    = [[Javad Nekounam]] (151)
| najbolji strijelac = [[Ali Daei]] (109)
| FIFA               = 20 {{Rast}}2 
| ažurirano          = 6. listopada 2022.&lt;ref name=&quot;FIFA&quot;&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men], objavljeno 6. listopada 2022., pristupljeno 30. listopada 2022.&lt;/ref&gt; 

| pattern_la1           = _irn22h
| pattern_b1            = _irn22h
| pattern_ra1           = _irn22h
| pattern_sh1           = _irn22h
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = FFFFFF
| body1                 = FFFFFF
| rightarm1             = FFFFFF
| shorts1               = FFFFFF
| socks1                = FFFFFF
| pattern_la2           = _irn22a
| pattern_b2            = _irn22a
| pattern_ra2           = _irn22a
| pattern_sh2           = _irn22a
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = EC0000
| body2                 = EC0000
| rightarm2             = EC0000
| shorts2               = EC0000
| socks2                = EC0000

| prva utakmica   = '''''Neslužbeni:'''''&lt;br&gt;{{NogRep|AFG|godina=1941}} 0:0 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Kabul]], [[25. kolovoza]] [[1941.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;'''''Službeni:'''''&lt;br&gt;{{NogRep|TUR}} 6:1 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istanbul]], [[28. svibnja]] [[1950.]])&lt;/small&gt;
| najveća pobjeda = {{NogRep|IRN}} 19:0 {{NogRep-d|GUAM}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Tabriz]], [[24. studenog]] [[2000.]])&lt;/small&gt;
| najveći poraz   = {{NogRep|TUR}} 6:1 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istanbul]], [[28. svibnja]] [[1950.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{NogRep|JKO}} 5:0 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Tokio]], [[28. svibnja]] [[1958.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{NogRep|MAĐ}} 5:0 '''Iran''' [[Slika:State flag of Iran (1964–1980).svg|20px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[München]], [[27. kolovoza]] [[1972.]])&lt;/small&gt;

| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1978.
| Najbolji rezultat na SP = prvi krug ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]])

| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[AFC Azijski kup|Azijsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 15
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = 1968.
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = [[Slika:Gold medal blank.svg|14px]] Prvaci (1968., 1972., 1976.)
}}

'''Iranska nogometna reprezentacija''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: تیم ملی فوتبال مردان ایران; &lt;small&gt;''[[Latinica|romanizirano]]:''&lt;/small&gt; ''Tim-e Melli-ye Futbâl-e Mardân-e Irân'') predstavlja [[Iran]] na međunarodnoj razini u muškom [[nogomet]]u te je pod vodstvom [[Nogometni savez Islamske Republike Iran|Nogometnog saveza Islamske Republike Iran]]. Domaće utakmice reprezentacije igraju se na [[Stadion Azadi|Stadionu Azadiju]] u [[Teheran]]u.

== Povijest ==

{{Medalje vrh}}
{{medalje AZP}}
{{Medalje zlato| Iran 1968.|}}
{{Medalje zlato|Tajland 1972.|}}
{{Medalje zlato| Iran 1976.|}}
{{Medalje Azijske igre}}
{{Medalje zlato| Teheran 1974.|}}
{{Medalje zlato| Peking 1990.|}}
{{Medalje zlato| Bangkok 1998.|}}
{{Medalje dno}}

Reprezentacija Irana prvu službenu utakmicu igrala je [[1941.]] godine protiv reprezentacije Afganistana. Godinama je jedna od najjačih azijskih reprezentacija, a najveći rivali su im susjedni Iračani. Na SP-u [[1998.]] u Francuskoj nisu uspjeli proći skupinu, a SP 2002. godine su propustili, iako ih je tada vodio legendarni [[Miroslav Blažević]]. Još jedan Hrvat, [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], vodio je Iran nakon toga, i odveo ih na SP 2006. u Njemačkoj, gdje nisu uspjeli proći skupinu s Meksikom, Portugalom i Angolom.

== Trenutačni sastav ==
Iranski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 13. studenog 2022.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ffiri.ir/fa/news/13642 |title=معرفی ۲۵ بازیکن تیم ملی برای حضور در جام جهانی |publisher=[[Iranski nogometni savez]] |date=13 November 2022 |access-date=13 November 2022 |language=fa |archive-date=14. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221114003437/http://ffiri.ir/fa/news/13642/%D9%85%D8%B9%D8%B1%D9%81%DB%8C-%DB%B2%DB%B5-%D8%A8%D8%A7%D8%B2%DB%8C%DA%A9%D9%86-%D8%AA%DB%8C%D9%85-%D9%85%D9%84%DB%8C-%D8%A8%D8%B1%D8%A7%DB%8C-%D8%AD%D8%B6%D9%88%D8%B1-%D8%AF%D8%B1-%D8%AC%D8%A7%D9%85-%D8%AC%D9%87%D8%A7%D9%86%DB%8C |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 10. studenoga 2022. nakon utakmice protiv [[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragve]].''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Alireza Beiranvand]]|sortname=Beiranvand, Alireza|dob={{datum rođenja i godine|1992|9|21}}|nastupi=52|golovi=0|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Sadegh Moharrami]]|sortname=Moharrami, Sadegh|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|1}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Ehsan Hajsafi]]|sortname=Hajsafi, Ehsan|ostalo=''[[Kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1990|2|25}}|nastupi=121|golovi=7|klub=[[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]|klubnac=GRČ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Shojae Khalilzadeh]]|sortname=Khalilzadeh, Shojae|dob={{datum rođenja i godine|1989|5|14}}|nastupi=25|golovi=1|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli Doha]]|klubnac=KAT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Milad Mohammadi]]|sortname=Mohammadi, Milad|dob={{datum rođenja i godine|1993|9|29}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]|klubnac=GRČ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Saeid Ezatolahi]]|sortname=Ezatolahi, Saeid|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|1}}|nastupi=47|golovi=1|klub=[[Vejle Boldklub|Vejle]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Alireza Jahanbakhsh]]|sortname=Jahanbakhsh, Alireza|dob={{datum rođenja i godine|1993|8|11}}|nastupi=64|golovi=13|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=B|ime=[[Morteza Pouraliganji]]|sortname=Pouraliganji, Morteza|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|19}}|nastupi=46|golovi=3|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Mehdi Taremi]]|sortname=Taremi, Mehdi|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|18}}|nastupi=60|golovi=28|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Karim Ansarifard]]|sortname=Ansarifard, Karim|dob={{datum rođenja i godine|1990|4|3}}|nastupi=94|golovi=29|klub=[[AC Omonia|Omonia]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Vahid Amiri]]|sortname=Amiri, Vahid|dob={{datum rođenja i godine|1988|4|2}}|nastupi=68|golovi=2|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Payam Niazmand]]|sortname=Niazmand, Payam|dob={{datum rođenja i godine|1995|4|6}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Sepahan S.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Hossein Kanaanizadegan]]|sortname=Kanaanizadegan, Hossein|dob={{datum rođenja i godine|1994|3|23}}|nastupi=35|golovi=2|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli Doha]]|klubnac=KAT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Saman Ghoddos]]|sortname=Ghoddos, Saman|dob={{datum rođenja i godine|1993|9|6}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Brentford F.C.|Brentford]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime=[[Rouzbeh Cheshmi]]|sortname=Cheshmi, Rouzbeh|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|24}}|nastupi=19|golovi=1|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Mehdi Torabi]]|sortname=Torabi, Mehdi|dob={{datum rođenja i godine|1994|9|10}}|nastupi=36|golovi=7|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Ali Gholizadeh]]|sortname=Gholizadeh, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|10}}|nastupi=26|golovi=6|klub=[[R. Charleroi S.C.|Charleroi]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Ali Karimi (nogometaš, rođen 1994.)|Ali Karimi]]|sortname=Karimi, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1994|2|11}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Kayserispor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=B|ime=[[Majid Hosseini]]|sortname=Hosseini, Majid|dob={{datum rođenja i godine|1996|6|20}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Kayserispor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Sardar Azmoun]]|sortname=Azmoun, Sardar|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|1}}|nastupi=65|golovi=41|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Ahmad Nourollahi]]|sortname=Nourollahi, Ahmad|dob={{datum rođenja i godine|1993|2|1}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Shabab Al Ahli Club|Shabab Al-Ahli]]|klubnac=UAE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Amir Abedzadeh]]|sortname=Abedzadeh, Amir|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|26}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[SD Ponferradina|Ponferradina]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=B|ime=[[Ramin Rezaeian]]|sortname=Rezaeian, Ramin|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|21}}|nastupi=46|golovi=2|klub=[[Sepahan S.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=G|ime=[[Hossein Hosseini (nogometaš, rođen 1992.)|Hossein Hosseini]]|sortname=Hosseini, Hossein|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|30}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=B|ime=[[Abolfazl Jalali]]|sortname=Jalali, Abolfazl|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|26}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{nat fs end}}

==Najviše nastupa==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!#
!Ime
!Razdoblje
!Nastupa
!Golova
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|[[Javad Nekounam]]
|2000. – 2015.
|151
|39
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Daei]]
|1993. – 2006.
|149
|109
|-
|3
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Karimi]]
|1998. – 2012.
|127
|38
|-
|4
|align=&quot;left&quot;|[[Mehdi Mahdavikia]]
|1996. – 2009.
|110
|13
|-
|5
|align=&quot;left&quot;|[[Džalal Hosseini]]
|2007.–
|99
|7
|-
|6
|align=&quot;left&quot;|[[Andranik Tejmurian]]
|2005.–
|96
|9
|-
|7
|align=&quot;left&quot;|[[Karim Bagheri]]
|1993. – 2010.
|87
|50
|-
|8
|align=&quot;left&quot;|[[Hossein Kaebi]]
|2002. – 2010.
|84
|1
|-
|9
|align=&quot;left&quot;|[[Hamid Reza Estili]]
|1990. – 2000.
|82
|12
|-
|10
|align=&quot;left&quot;|[[Mohammad Nosrati]]
|2002. – 2013.
|81
|5
|}

==Najbolji strijelci==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!#
!Ime
!Razdoblje
!Golova
!Nastupa
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Daei]]
|1993. – 2006.
|109
|149
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|[[Karim Bagheri]]
|1993. – 2010.
|50
|87
|-
|3
|align=&quot;left&quot;|[[Javad Nekounam]]
|2000. – 2015.
|39
|151
|-
|4
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Karimi]]
|1998. – 2012.
|38
|127
|-
|5
|align=&quot;left&quot;|[[Gholam Hossein Mazloomi]]
|1969. – 1977.
|19
|41
|-
|=
|align=&quot;left&quot;|[[Farshad Pious]]
|1984. – 1994.
|19
|35
|-
|7
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Asghar Modir Roosta]]
|1990. – 1998.
|18
|32
|-
|=
|align=&quot;left&quot;|[[Nasser Mohammadkhani]]
|1982. – 1990.
|18
|25
|-
|9
|align=&quot;left&quot;|[[Vahid Hashemian]]
|1998. – 2009.
|15
|50
|-
|10
|align=&quot;left&quot;|[[Hamid Alidoosti]]
|1977. – 1986.
|14
|28
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{fas icon}}{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20170807234254/http://www.ffiri.ir/ Službene stranice Iranskog nogometnog saveza]
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Iran national football team
|commonscathr = Iranska nogometna reprezentacija
}}

{{Sastav Iran 1998 SP}}
{{Sastav Iran 2006 SP}}
{{Sastav Iran 2014 SP}}
{{Sastav Iran 2018 SP}}
{{Sastav Iran 2022 SP}}
{{Sastav Iran 2026 SP}}
{{AFC}}
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Nogomet u Iranu]]
[[Kategorija:Iranske reprezentacije|Nogomet]]</text>
      <sha1>lk2e4iv3ym4l3wp5gnysots6w505byh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479331</id>
      <parentid>7479321</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:03:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7479331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12845" sha1="9j43c8n81zcwp83u1drkxz3mdwh9qvm" xml:space="preserve">{{Nogometna reprezentacija
| ime                = Iran
| grb                = Flag of Iran.svg
| nadimak            = Melli
| savez              = [[Nogometni savez Islamske Republike Iran]]
| izbornik           = {{Z|POR}} [[Carlos Queiroz]]
| kapetan            = [[Ehsan Hajsafi]]
| najviše nastupa    = [[Javad Nekounam]] (151)
| najbolji strijelac = [[Ali Daei]] (109)
| FIFA               = 20 {{Rast}}2 
| ažurirano          = 6. listopada 2022.&lt;ref name=&quot;FIFA&quot;&gt;[https://www.fifa.com/fifa-world-ranking/men], objavljeno 6. listopada 2022., pristupljeno 30. listopada 2022.&lt;/ref&gt; 

| pattern_la1           = _irn22h
| pattern_b1            = _irn22h
| pattern_ra1           = _irn22h
| pattern_sh1           = _irn22h
| pattern_so1           = 
| leftarm1              = FFFFFF
| body1                 = FFFFFF
| rightarm1             = FFFFFF
| shorts1               = FFFFFF
| socks1                = FFFFFF
| pattern_la2           = _irn22a
| pattern_b2            = _irn22a
| pattern_ra2           = _irn22a
| pattern_sh2           = _irn22a
| pattern_so2           = 
| leftarm2              = EC0000
| body2                 = EC0000
| rightarm2             = EC0000
| shorts2               = EC0000
| socks2                = EC0000

| prva utakmica   = '''''Neslužbeni:'''''&lt;br&gt;{{NogRep|AFG|godina=1941}} 0:0 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Kabul]], [[25. kolovoza]] [[1941.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;'''''Službeni:'''''&lt;br&gt;{{NogRep|TUR}} 6:1 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istanbul]], [[28. svibnja]] [[1950.]])&lt;/small&gt;
| najveća pobjeda = {{NogRep|IRN}} 19:0 {{NogRep-d|GUAM}}&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Tabriz]], [[24. studenog]] [[2000.]])&lt;/small&gt;
| najveći poraz   = {{NogRep|TUR}} 6:1 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Istanbul]], [[28. svibnja]] [[1950.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{NogRep|JKO}} 5:0 '''Iran''' [[Slika:State Flag of Iran (1925).svg|24px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Tokio]], [[28. svibnja]] [[1958.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;{{NogRep|MAĐ}} 5:0 '''Iran''' [[Slika:State flag of Iran (1964–1980).svg|20px]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[München]], [[27. kolovoza]] [[1972.]])&lt;/small&gt;

| Nastupi na SP           = 6
| Prvi put na SP          = 1978.
| Najbolji rezultat na SP = prvi krug ([[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Argentina 1978.|1978.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]])

| Naziv kontinentalnog prvenstva                = [[AFC Azijski kup|Azijsko prvenstvo]]
| Nastupi na kontinentalnom prvenstvu           = 15
| Prvi put na kontinentalnom prvenstvu          = 1968.
| Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = [[Slika:Gold medal blank.svg|14px]] Prvaci (1968., 1972., 1976.)
}}

'''Iranska nogometna reprezentacija''' ([[Perzijski jezik|perzijski]]: تیم ملی فوتبال مردان ایران; &lt;small&gt;''[[Latinica|romanizirano]]:''&lt;/small&gt; ''Tim-e Melli-ye Futbâl-e Mardân-e Irân'') predstavlja [[Iran]] na međunarodnoj razini u muškom [[nogomet]]u te je pod vodstvom [[Nogometni savez Islamske Republike Iran|Nogometnog saveza Islamske Republike Iran]]. Domaće utakmice reprezentacije igraju se na [[Stadion Azadi|Stadionu Azadiju]] u [[Teheran]]u.

== Povijest ==

{{Medalje vrh}}
{{medalje AZP}}
{{Medalje zlato| Iran 1968.|}}
{{Medalje zlato|Tajland 1972.|}}
{{Medalje zlato| Iran 1976.|}}
{{Medalje Azijske igre}}
{{Medalje zlato| Teheran 1974.|}}
{{Medalje zlato| Peking 1990.|}}
{{Medalje zlato| Bangkok 1998.|}}
{{Medalje dno}}

Reprezentacija Irana prvu službenu utakmicu igrala je [[1941.]] godine protiv reprezentacije Afganistana. Godinama je jedna od najjačih azijskih reprezentacija, a najveći rivali su im susjedni Iračani. Na SP-u [[1998.]] u Francuskoj nisu uspjeli proći skupinu, a SP 2002. godine su propustili, iako ih je tada vodio legendarni [[Miroslav Blažević]]. Još jedan Hrvat, [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], vodio je Iran nakon toga, i odveo ih na SP 2006. u Njemačkoj, gdje nisu uspjeli proći skupinu s Meksikom, Portugalom i Angolom.

== Trenutačni sastav ==
Iranski izbornik objavio je konačni popis igrača za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]] 13. studenog 2022.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ffiri.ir/fa/news/13642 |title=معرفی ۲۵ بازیکن تیم ملی برای حضور در جام جهانی |publisher=[[Iranski nogometni savez]] |date=13 November 2022 |access-date=13 November 2022 |language=fa |archive-date=14. studenoga 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221114003437/http://ffiri.ir/fa/news/13642/%D9%85%D8%B9%D8%B1%D9%81%DB%8C-%DB%B2%DB%B5-%D8%A8%D8%A7%D8%B2%DB%8C%DA%A9%D9%86-%D8%AA%DB%8C%D9%85-%D9%85%D9%84%DB%8C-%D8%A8%D8%B1%D8%A7%DB%8C-%D8%AD%D8%B6%D9%88%D8%B1-%D8%AF%D8%B1-%D8%AC%D8%A7%D9%85-%D8%AC%D9%87%D8%A7%D9%86%DB%8C |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

''Nastupi i golovi zadnji put su ažurirani 10. studenoga 2022. nakon utakmice protiv [[Nikaragvanska nogometna reprezentacija|Nikaragve]].''
{{Nogometna reprezentacija početak (golovi)}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=1|poz=G|ime=[[Alireza Beiranvand]]|sortname=Beiranvand, Alireza|dob={{datum rođenja i godine|1992|9|21}}|nastupi=52|golovi=0|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=2|poz=B|ime=[[Sadegh Moharrami]]|sortname=Moharrami, Sadegh|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|1}}|nastupi=21|golovi=0|klub=[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]|klubnac=HRV}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=3|poz=B|ime=[[Ehsan Hajsafi]]|sortname=Hajsafi, Ehsan|ostalo=''[[Kapetan (šport)|kapetan]]''|dob={{datum rođenja i godine|1990|2|25}}|nastupi=121|golovi=7|klub=[[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]|klubnac=GRČ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=4|poz=B|ime=[[Shojae Khalilzadeh]]|sortname=Khalilzadeh, Shojae|dob={{datum rođenja i godine|1989|5|14}}|nastupi=25|golovi=1|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli Doha]]|klubnac=KAT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=5|poz=B|ime=[[Milad Mohammadi]]|sortname=Mohammadi, Milad|dob={{datum rođenja i godine|1993|9|29}}|nastupi=45|golovi=1|klub=[[AEK Atena F.C.|AEK Atena]]|klubnac=GRČ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=6|poz=V|ime=[[Saeid Ezatolahi]]|sortname=Ezatolahi, Saeid|dob={{datum rođenja i godine|1996|10|1}}|nastupi=47|golovi=1|klub=[[Vejle Boldklub|Vejle]]|klubnac=DAN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=7|poz=V|ime=[[Alireza Jahanbakhsh]]|sortname=Jahanbakhsh, Alireza|dob={{datum rođenja i godine|1993|8|11}}|nastupi=64|golovi=13|klub=[[Feyenoord]]|klubnac=NIZ}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=8|poz=B|ime=[[Morteza Pouraliganji]]|sortname=Pouraliganji, Morteza|dob={{datum rođenja i godine|1992|4|19}}|nastupi=46|golovi=3|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=9|poz=N|ime=[[Mehdi Taremi]]|sortname=Taremi, Mehdi|dob={{datum rođenja i godine|1992|7|18}}|nastupi=60|golovi=28|klub=[[FC Porto|Porto]]|klubnac=POR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=10|poz=N|ime=[[Karim Ansarifard]]|sortname=Ansarifard, Karim|dob={{datum rođenja i godine|1990|4|3}}|nastupi=94|golovi=29|klub=[[AC Omonia|Omonia]]|klubnac=CIP}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=11|poz=V|ime=[[Vahid Amiri]]|sortname=Amiri, Vahid|dob={{datum rođenja i godine|1988|4|2}}|nastupi=68|golovi=2|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=12|poz=G|ime=[[Payam Niazmand]]|sortname=Niazmand, Payam|dob={{datum rođenja i godine|1995|4|6}}|nastupi=1|golovi=0|klub=[[Sepahan S.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=13|poz=B|ime=[[Hossein Kanaanizadegan]]|sortname=Kanaanizadegan, Hossein|dob={{datum rođenja i godine|1994|3|23}}|nastupi=35|golovi=2|klub=[[Al Ahli SC (Doha)|Al-Ahli Doha]]|klubnac=KAT}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=14|poz=V|ime=[[Saman Ghoddos]]|sortname=Ghoddos, Saman|dob={{datum rođenja i godine|1993|9|6}}|nastupi=33|golovi=2|klub=[[Brentford F.C.|Brentford]]|klubnac=ENG}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=15|poz=B|ime=[[Rouzbeh Cheshmi]]|sortname=Cheshmi, Rouzbeh|dob={{datum rođenja i godine|1993|7|24}}|nastupi=19|golovi=1|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=16|poz=V|ime=[[Mehdi Torabi]]|sortname=Torabi, Mehdi|dob={{datum rođenja i godine|1994|9|10}}|nastupi=36|golovi=7|klub=[[Persepolis F.C.|Persepolis]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=17|poz=V|ime=[[Ali Gholizadeh]]|sortname=Gholizadeh, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1996|3|10}}|nastupi=26|golovi=6|klub=[[R. Charleroi S.C.|Charleroi]]|klubnac=BEL}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=18|poz=V|ime=[[Ali Karimi (nogometaš, rođen 1994.)|Ali Karimi]]|sortname=Karimi, Ali|dob={{datum rođenja i godine|1994|2|11}}|nastupi=13|golovi=0|klub=[[Kayserispor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=19|poz=B|ime=[[Majid Hosseini]]|sortname=Hosseini, Majid|dob={{datum rođenja i godine|1996|6|20}}|nastupi=18|golovi=0|klub=[[Kayserispor]]|klubnac=TUR}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=20|poz=N|ime=[[Sardar Azmoun]]|sortname=Azmoun, Sardar|dob={{datum rođenja i godine|1995|1|1}}|nastupi=65|golovi=41|klub=[[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]]|klubnac=NJE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=21|poz=V|ime=[[Ahmad Nourollahi]]|sortname=Nourollahi, Ahmad|dob={{datum rođenja i godine|1993|2|1}}|nastupi=25|golovi=3|klub=[[Shabab Al Ahli Club|Shabab Al-Ahli]]|klubnac=UAE}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=22|poz=G|ime=[[Amir Abedzadeh]]|sortname=Abedzadeh, Amir|dob={{datum rođenja i godine|1993|4|26}}|nastupi=11|golovi=0|klub=[[SD Ponferradina|Ponferradina]]|klubnac=ŠPA}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=23|poz=B|ime=[[Ramin Rezaeian]]|sortname=Rezaeian, Ramin|dob={{datum rođenja i godine|1990|3|21}}|nastupi=46|golovi=2|klub=[[Sepahan S.C.|Sepahan]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=24|poz=G|ime=[[Hossein Hosseini (nogometaš, rođen 1992.)|Hossein Hosseini]]|sortname=Hosseini, Hossein|dob={{datum rođenja i godine|1992|6|30}}|nastupi=6|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{Nogometna reprezentacija igrač (golovi)|br=25|poz=B|ime=[[Abolfazl Jalali]]|sortname=Jalali, Abolfazl|dob={{datum rođenja i godine|1998|6|26}}|nastupi=3|golovi=0|klub=[[Esteghlal F.C.|Esteghlal]]|klubnac=IRN}}
{{nat fs end}}

==Najviše nastupa==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!#
!Ime
!Razdoblje
!Nastupa
!Golova
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|[[Javad Nekounam]]
|2000. – 2015.
|151
|39
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Daei]]
|1993. – 2006.
|149
|109
|-
|3
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Karimi]]
|1998. – 2012.
|127
|38
|-
|4
|align=&quot;left&quot;|[[Mehdi Mahdavikia]]
|1996. – 2009.
|110
|13
|-
|5
|align=&quot;left&quot;|[[Džalal Hosseini]]
|2007.–
|99
|7
|-
|6
|align=&quot;left&quot;|[[Andranik Tejmurian]]
|2005.–
|96
|9
|-
|7
|align=&quot;left&quot;|[[Karim Bagheri]]
|1993. – 2010.
|87
|50
|-
|8
|align=&quot;left&quot;|[[Hossein Kaebi]]
|2002. – 2010.
|84
|1
|-
|9
|align=&quot;left&quot;|[[Hamid Reza Estili]]
|1990. – 2000.
|82
|12
|-
|10
|align=&quot;left&quot;|[[Mohammad Nosrati]]
|2002. – 2013.
|81
|5
|}

==Najbolji strijelci==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
!#
!Ime
!Razdoblje
!Golova
!Nastupa
|-
|1
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Daei]]
|1993. – 2006.
|109
|149
|-
|2
|align=&quot;left&quot;|[[Karim Bagheri]]
|1993. – 2010.
|50
|87
|-
|3
|align=&quot;left&quot;|[[Javad Nekounam]]
|2000. – 2015.
|39
|151
|-
|4
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Karimi]]
|1998. – 2012.
|38
|127
|-
|5
|align=&quot;left&quot;|[[Gholam Hossein Mazloomi]]
|1969. – 1977.
|19
|41
|-
|=
|align=&quot;left&quot;|[[Farshad Pious]]
|1984. – 1994.
|19
|35
|-
|7
|align=&quot;left&quot;|[[Ali Asghar Modir Roosta]]
|1990. – 1998.
|18
|32
|-
|=
|align=&quot;left&quot;|[[Nasser Mohammadkhani]]
|1982. – 1990.
|18
|25
|-
|9
|align=&quot;left&quot;|[[Vahid Hashemian]]
|1998. – 2009.
|15
|50
|-
|10
|align=&quot;left&quot;|[[Hamid Alidoosti]]
|1977. – 1986.
|14
|28
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{fas icon}}{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20170807234254/http://www.ffiri.ir/ Službene stranice Iranskog nogometnog saveza]
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat   = Iran national football team
|commonscathr = Iranska nogometna reprezentacija
}}

{{Sastav Iran 1998 SP}}
{{Sastav Iran 2006 SP}}
{{Sastav Iran 2014 SP}}
{{Sastav Iran 2018 SP}}
{{Sastav Iran 2022 SP}}
{{Sastav Iran 2026 SP}}
{{AFC}}
[[Kategorija:Nogometne reprezentacije]]
[[Kategorija:Nogomet u Iranu]]
[[Kategorija:Iranske reprezentacije|Nogomet]]</text>
      <sha1>9j43c8n81zcwp83u1drkxz3mdwh9qvm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tar-Vabriga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50290</id>
    <revision>
      <id>7479439</id>
      <parentid>7174152</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:31:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Zemljopis */ sitn.</comment>
      <origin>7479439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7232" sha1="7p2dmp4beg3o2nm09ztso6xzoahcjef" xml:space="preserve">{{wikipedizirati}}

{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Tar-Vabriga
|vrsta            = općina
|grb              = Tar-Vabriga (grb).gif
|zastava          = 
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|ISŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Nivio Stojnić
|naselja          = [[#Općinska naselja|6 općinskih naselja]]
|površina         = 27,1
|visina           = 
|z. širina        = 45.30
|z. dužina        = 13.63
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 2148
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 52465 Tar
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://tar-vabriga.hr/}}
|bilješke         = 
}}
'''Tar-Vabriga''' ([[talijanski|tal.]] ''Torre-Abrega'') je općina na zapadnom dijelu [[Hrvatska|Hrvatske]]. Nalazi se na sjeverozapadnom dijelu [[Istarska županija|Istarske županije]]. Nastala je 2006. izdvajanjem iz sastava [[Poreč|Grada Poreča]].

== Općinska naselja ==
U sastavu općine je 6 naselja (stanje 2006.): [[Frata]] (''Fratta''), [[Gedići]] (''Ghedda''), [[Perci (Tar-Vabriga)|Perci]] (''Perzi''), [[Rošini]] (''Villa Rossa'' ili ''Rossini''), [[Tar]] (''Torre'') i [[Vabriga]] (''Abrega'').&lt;ref&gt;[http://www.tar-vabriga.hr/default.aspx?str=onama&amp;j=cro&amp;t=0 Službene stranice Općine Tar-Vabriga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130502053640/http://www.tar-vabriga.hr/default.aspx?str=onama&amp;j=cro&amp;t=0 |date=2. svibnja 2013. }}, pristupljeno 7. srpnja 2011.&lt;/ref&gt;

== Zemljopis ==
Danas su Tar i Vabriga, šireći se jedan prema drugome, postali jedno naselje; dijeli ih tek prometnica Pula – Trst. Povijesno bi bilo točnije reći - tri naselja: Tar, Frata, Vabriga, no Frata je već južno predgrađe Tara.

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2021. u općini živi 2.148 stanovnika.&lt;ref&gt;[https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx]&lt;/ref&gt;

== Uprava ==
Lokalnu predstavničku vlast ima općinsko vijeće od 11 članova-vijećnika, biranih na četverogodišnji mandat. Veći dio izvršne vlasti obavlja izravno birani načelnik. 

== Povijest ==

U prošlosti su to bile tri župe, tri zvonika, tri crkve: Sv. Martina, Sv. Mihovila, Sv. Antona. Preci Tarčana i Vabrižana umješno su izabrali mjesto za svoje život. Plodna je to visoravan (112 metara nadmorske visine), koja se s jugozapada blago spušta ka suncu i moru, a sa sjeverne strane strmo ka ušću rijeke Mirne. Prekrasan je to vidikovac: na sjeveru Novigrad, a na jugu Poreč. Za vedrijeg vremena vide se Alpe, a s tarskog zvonika pogled seže i do zvonika Sv. Marka u Veneciji, koji mu je sučelice, s onu stranu Jadrana. Općina je ustrojena [[2006.]] godine, izdvajanjem iz sastava grada [[Poreč]]a.

== Gospodarstvo ==
Gospodarstvo Tara-Vabrige vezano je uglavnom uz [[Hrvatski turizam|turizam]], kako uz iznajmljivanje privatnog smještaja, tako uz turističko naselje Lanterna udaljeno 3 km. Ribarstvo i ugostiteljstvo su na drugom mjestu po zastupljenosti, a žitelji se u novije vrijeme sve više bavi poljoprivredom i maslinarstvom. Većina stanovništva vezana je uz rad u Poreču.

== Poznate osobe ==
== Spomenici i znamenitosti ==
Na tom mikro-prostoru kao da je sublimirana sva [[povijest]]: jasno vidljivi tragovi stopa [[Dinosauri|dinosaura]], stari šezdesetak milijuna godina, otkrivene kosti i kljove [[mamut]]a, gradine pretpovijesnih ljudi. Podno Tara i Vabrige, u Červaru i Larunu, i danas se vrše [[Arheologija|arheološka]] iskapanja. Na svijetlo dana izlaze rimske ville rusticae, uljare, ladanjske vile patricija i carskih obitelji, &quot;tvornice&quot; amfora, potopljene luke i gatovi.
U župnoj crkvi [[Sveti Martin| Sv. Martina]] u [[Tar]]u, bogatoj prelijepim palama i skulpturama svetaca, [[Ljeto|ljeti]] se održavaju koncerti klasične glazbe. Ta je [[crkva]] proširena i obnovljena početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u spomen dolaska [[Papa|pape]] u obližnju Tarsku valu. O tome svjedoči kameni [[latinski]] natpis na zabatu iznad ulaznih vratiju crkve:
''NJEGOVA SVETOST PAPA PIO VII. BIO JE U LUCI TARSKE VALE 13. I 14. LIPNJA 1800.''
U crkvi Sv. Antona u Vabrigi dvije su slike majstora Zorzi Venture iz [[1602.]] godine. Fratu krasi romanički zvonik iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]].

== Obrazovanje ==
U općini djeluju dvije škole i dječji vrtić.

== Kultura == 
[[Zlatko Prica|Zlatko Prica]] (1916. – 2003.), jedan od vodećih hrvatskih slikara u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata kroz nekoliko je desetljeća nalazio inspiraciju na tarskom području te rado slikao u uvali Santa Marina. U Taru je uredio kuću i atelje, u ono vrijeme okruženu prostranim tratinama. Smatrao je Tar jednim od svojih nekoliko zavičaja, uz Pečuh, Samobor i Zagreb.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.zlatko-prica.com/index.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090617204057/http://www.zlatko-prica.com/index.html |archive-date=17. lipnja 2009. |access-date=1. prosinca 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.radiosamobor.hr/2016/05/12/krece-projekt-100-godina-zlatka-price/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=12. svibnja 2016. |archive-date=3. srpnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190703224054/http://www.radiosamobor.hr/2016/05/12/krece-projekt-100-godina-zlatka-price/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

Slikarova kuća u kojoj se još uvijek nalaze i neki od Pricinih osobnih predmeta i kistova, povremeno je bila mjesto održavanja međunarodne likovne kolonije. Značajno mjesto u Pricinom opusu zauzima [[tarski ciklus|tarski ciklus]] (1971. – 1992.), ulja na platnu s karakterističnim motivima ljudi u priobalju. 

== Šport ==
Najstariji sportski klub na području Tara i Vabrige je [[NK Istra Tar]], osnovan 31.8.1968. godine pod nazivom Sportsko društvo &quot;Istra&quot; Tar-Vabriga sa sjedištem u Taru. Uz njega djeluju još odbojkaški, stolnoteniski te golf klub. U Taru je sjedište dvaju županijskih saveza: Istarskog golf saveza i Teniskog saveza Istarske županije.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100516091401/http://www.uprava.hr/RegistarUdruga |date=16. svibnja 2010. }} Registar udruga Republike Hrvatske&lt;/ref&gt;   
Uz cestu Poreč-Novigrad je staza za karting. 

== Udruge ==
Osim sportskih klubova, na tarskom su području registrirane i [[Zajednica Talijana &quot;Giovanni Palma&quot;|Zajednica Talijana &quot;Giovanni Palma&quot;]], ekološka udruga &quot;Novi val&quot;, udruga ugostitelja &quot;Tri gušta&quot;, Dobrovoljno vatrogasno društvo Tar-Vabriga, udruga privatnih iznajmljivača turističkih kapaciteta, udruga maslinara &quot;Olea&quot;, udruga ribara &quot;Delfin&quot;, udruga &quot;Tim Samuraj&quot; za poticanje zdravog života putem Qigong vježbi (japanskom umjetnošću pokreta) te udruga &quot;Dharma&quot; za promicanje nenasilja, vegetarijanske prehrane i življenja u skladu s prirodom.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; 

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat}}
* [http://www.tar-vabriga.com/14/HRV Stranice TZ Tar-Vabriga]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Mrva-općina}}
{{GiO IŽ}}
{{Naselja u sastavu Općine Tar-Vabriga}}
[[Kategorija:Općine u Istarskoj županiji]]</text>
      <sha1>7p2dmp4beg3o2nm09ztso6xzoahcjef</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Branimir Glavaš</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50842</id>
    <revision>
      <id>7479202</id>
      <parentid>7478761</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:48:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mlav130102</username>
        <id>248611</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravljanje gramatike</comment>
      <origin>7479202</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25955" sha1="kb5etfzln5yqlcm8ey27kc6qkgiblgz" xml:space="preserve">'''Branimir Glavaš''' ([[Osijek]], [[23. rujna]] [[1956.]]) je hrvatski [[političar]] i generalni bojnik [[HV]]-a, osuđen za ratne zločine nad srpskim civilima u [[Osijek]]u 1991. godine. Jedan je od osnivača [[HDZ]]-a u Zagrebu [[1989.]],&lt;ref name=&quot;BG&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.branimirglavas.com/index.php?Itemid=44&amp;id=22&amp;option=com_content&amp;task=view |title=Službeni životopis. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160810074011/http://www.branimirglavas.com/index.php?Itemid=44&amp;id=22&amp;option=com_content&amp;task=view |archive-date=10. kolovoza 2016. |access-date=15. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt; osnivač je Udruge građana [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] (HDSSB-a) [[2005.]], kao i političke stranke [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] ([[2006.]]). Čin generala bojnika Hrvatskih oružanih snaga oduzet mu je 2010. godine na temelju presude za ratne zločine, no kako je ona bila ukinuta čin mu je vraćen. Godine 2023. ponovno je nepravomoćno osuđen na 7 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog srpskog stanovništva, odnosno za ubojstva i nečovječno postupanje prema civilima koji su odvođeni i ubijani na rijeci Dravi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Miljuš|first=Dušan|date=2023-10-27|title=Glavaš osuđen, bijesno izašao iz sudnice|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/glavas-osuden-bijesno-izasao-iz-sudnice-sram-vas-bilo-nabijem-na-k-ac-vas-i-vas-sud-15388468|url-status=live|access-date=2023-10-27|website=Jutarnji list|language=}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Branimir Glavaš je rođen u Osijeku. Njegov otac [[Ljubomir Glavaš]] i majka Zorka (r. Pandžić) su se doselili u Osijek iz [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovaca]] [[1949.]] godine. U Osijeku je nakon završene gimnazije diplomirao pravo, položio je pravosudni i javnobilježnički ispit. Iako mu često pokušavaju imputirati pripadnost starim komunističkim strukturama u mladosti, Branimir Glavaš nikada nije bio član Komunističke partije Jugoslavije ili SKH. Sudionik je osnivačke skupštine [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] održane [[17. lipnja]] [[1989.]] godine u Zagrebu, te predlagatelj dr. Franje Tuđmana za predsjednika HDZ-a. Na prvim demokratskim izborima [[1990.]] godine izabran je za zastupnika u [[Sabor]] [[SRH|Socijalističke Republike Hrvatske]], te nakon konstituiranja prvoga višestranačkog Sabora, izabran je za člana Delegacije Republike Hrvatske u Saveznoj Skupštini SFRJ u [[Beograd]]u. Dugogodišnji župan Osječko-baranjske županije i saborski zastupnik od 1990. do 2010. kada mu je zbog pravomoćne presude za ratni zločin u srpnju 2010. silom zakona prestao mandat zastupnika u Hrvatskom saboru. Nakon izlaska iz zatvora u Mostaru ponovno je izabran u 8. saziv Hrvatskog sabora studenog 2015., kao i na devetim izvanrednim parlamentarnim izborima 11. rujna 2016.

=== Domovinski rat ===
Dana [[12. listopada]] 1990. imenovan je sekretarom Sekretarijata narodne obrane (SNO) općine Osijek, s ciljem i zadaćom organizacije obrane i ustroja hrvatskih obrambenih oružanih snaga, uoči hrvatskoga osamostaljenja. Tu je dužnost obnašao do [[24. travnja]] [[1992.]] godine. Tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku i aktivno je sudjelovao u obrani RH, tako da ga je pukovnik [[Karlo Gorinšek]], zapovjednik Operativne zone Osijek, [[2. studenoga]] [[1991.]] godine imenovao pomoćnikom zapovjednika obrane grada Osijeka, zaduženim za koordinaciju s teritorijem i kontakte s javnošću. Dr. [[Franjo Tuđman]], vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, [[1. prosinca]] 1991., u prvoj dodjeli činova dodjeljuje mu čin [[bojnik]]a HV-a, a [[7. prosinca]] 1991. imenuje ga zapovjednikom obrane grada Osijeka. Za ustroj i organizaciju obrane, kao i za doprinos u obrani Domovine, pohvaljivan je i vojno unapređivan od čina bojnika (01. 12. 1991.), pukovnika (veljača) 1992., brigadira 1993., te sve do časničkog čina general bojnika [[HV|Hrvatske vojske]]. Bio je nositelj više visokih vojnih i državnih odličja, kojima ga je odlikovao prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman.

Sredinom travnja 1992. godine, nakon prestanka djelovanja i ukidanja Zapovjedništva obrane grada, imenovan je pomoćnikom zapovjednika Prve operativne zone ''Osijek'', zaduženim za IPD.
Nakon demobilizacije, [[30. svibnja]] 1992. godine, izabran je za posljednjeg predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Osijek. Iste ga je godine Vlada RH imenovala koordinatorom za civilna pitanja [[UNPROFOR]]-a. Nakon uvođenja novog teritorijalnog ustroja u RH u travnju 1993., izabran je za prvog župana Osječko-baranjske županije, što je obnašao do 2000.

=== Političke dužnosti do 2014. ===
*član prvog Izvršnoga odbora HDZ-a, u trenutku nejavnog osnivanja HDZ-a u Zagrebu, [[17. lipnja]] 1989.
* veljača [[1993.]] zastupnik u Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske
* dana [[14. travnja]] 1993. prvi župan Osječko-baranjske županije
* listopada [[1995.]] zastupnik u Zastupničkom domu Sabora RH
* u travnju [[1997.]] ponovo zastupnik u Županijskome domu Sabora [[RH]]
* u svibnju 1997. ponovo je izabran za župana Osječko-baranjske županije
* od [[28. listopada]] 1997., odlukom predsjednika RH dr. Tuđmana, imenovan je za inspektora HV u MORH, u Glavnu inspekciju OSRH, a tu je dužnost obnašao do veljače [[1999.]] godine, kojom prilikom mu je dodijeljen čin general bojnika
* od veljače 1999., ponovo obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije sve do kraja lipnja [[2000.]] godine,  kada odlazi u Sabor RH u svojstvu saborskog zastupnika do studenoga [[2003.]] godine
* saborski zastupnik i nakon parlamentarnih izbora u [[Peti saziv Hrvatskog sabora|petom sazivu]] 2003. – 2007. godine
* saborski zastupnik i nakon parlamentarnih izbora, studenoga [[2007.]] godine (u mandatu 2007. – 2011.). Zastupnik je s najviše mandata u Hrvatskom saboru od 1990 .do 2010.
* od studenoga 2007. (za vrijeme dok se nalazi u pritvoru) obnaša dužnost predsjednika Zajednice udruga HDSSB-a za pet slavonskih županija,
* od siječnja 2008., nakon puštanja iz pritvora, predsjednik je Kluba zastupnika HDSSB-a u Hrvatskome saboru.
*U travnju 2011. za vrijeme boravka u KPZ Zenica, ponovno je izabran za predsjednika Zajednice udruga HDSSB-a za pet slavonsko-baranjskih županija, a zbog čega prema Statutu Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB-a) je i jedan od ukupno pet članova užeg Predsjedništva HDSSB-a. Sjednice predsjedništva HDSSB-a uz zasjedanja u Osijeku, održavaju se redovito mjesečno i u KPZ u Mostaru, gdje Glavaš trenutno izdržava zatvorsku kaznu.
*dana 26. travnja 2014. za vrijeme boravka u zatvoru u Mostaru, na Saboru Zajednica udruga HDSSB-a koji je održan u Osijeku (iako je bio već 4,5 godina u zatvoru) ponovno je izabran za predsjednika ZU HDSSB-a, čime je automatski ostao i član Predsjedništva Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB-a) kao političke stranke, uoči najavljenih unutar stranačkih izbora HDSSB-a, koji su najavljeni za 08. listopad 2014.godine.Time si je zadržao utjecajni status i poziciju unutar HDSSB-a, kao njegov utemeljitelj.
-studenog 2015. godine izabran je na parlamentarnim izborima po osmi puta za saborskog zastupnika
-11. rujna 2016. na izvanrednim parlamentarnim izborima izabran je deveti puta za zastupnika u Sabor RH (7 puta u Zastupnički dom i 2 puta u Županijski dom Sabora).

== Razlaz sa Sanaderom i osnivanje HDSSB-a ==
Uoči lokalnih izbora 2005. dolazi do političkog razlaza donedavnih saveznika (Ive Sanadera i Branimira Glavaša). Povod za razlaz bilo je neuvrštenje investicijskih projekata iz državnog proračuna za razvoj Slavonije i Baranje, ali i njegovog plana da ukine slavonske županije i osnuje jedinstvenu regiju Slavoniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/glavas--uspon-i-pad/205871/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. listopada 2012. |archive-date=25. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130825073610/http://www.jutarnji.hr/glavas--uspon-i-pad/205871 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sanader Glavaša isključuje iz stranke travnja 2005. pod optužbama da Glavaš vodi autonomašku politiku, u trenutku kada Glavaš objavljuje prednacrt Programske deklaracije HDSSB-a, koju je uz njega potpisalo i javno obznanilo još 100 osječkih intelektualaca, gospodarstvenika, kulturnih, športskih i javnih djelatnika grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Međutim, Branimir Glavaš osniva i sastavlja nezavisnu listu za nadolazeće izbore za Gradsko vijeće Osijeka i Županijsku skupštinu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] te dobiva podršku gotovo cjelokupne organizacije [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] i [[MHDZ|Mladeži HDZ-a]] u toj županiji. Na izborima za oba predstavnička tijela odnosi relativnu pobjedu (županija: 27%, grad: 25%), a HDZ mora podnijeti teški poraz (županija: 14%, grad 8%). Zajedno s [[HSP|Hrvatskom strankom prava]] stupa u koaliciju i njegova lista dobiva župana, a HSP, iako ima samo 4 vijećnika (u odnosu na HDSSB-ovih 9), gradonačelnika [[Anto Đapić|Antu Đapića]].

Nakon izbora dolazi do osnivanja Hrvatskoga demokratskog sabora Slavonije i Baranje (HDSSB) ([[8. listopada]] 2005.) Na ponovljenim izborima za Županijsku skupštinu Požeško-slavonske županije (2006.) i Gradsko vijeće Slavonskog Broda (2007.), njegova stranka uspijeva ući u oba predstavnička tijela. U jesen 2007.(za vrijeme dok je Branimir Glavaš bio uhićen i nalazio se u pritvoru), zbog političkog-financijskog skandala i sukoba s Antom Đapićem, nastalog zbog primjene tzv. &quot;Đapićeva modela&quot; financiranja športske dvorane u Osijeku raskida se koalicija. Tim &quot;Đapićevim modelom&quot; izgradnje športske dvorane, grad Osijek je trebao izgraditi dvoranu koja je Osijek trebala koštati 900 milijuna kuna, a čemu se je Glavaš s vijećnicima svoje nezavisne liste, protivio. Nakon razlaza Glavaša s Đapićem, dva se puta ponavljaju izbori za gradsko vijeće grada Osijeka.

Osječka [[šport]]ska dvorana je koncem prosinca 2008. godine izgrađena i otvorena, a iznosila je ukupno &quot;zanemarivih&quot; 200 milijuna kuna. Dakle, time su se pokazali opravdani razlozi Glavaševa razlaza s Đapićem. Glavašev HDSSB je (2014.) parlamentarna stranka koja je na izborima održanim u studenom 2011. godine, osvojila ukupno šest izvornih mandata, da bi im tijekom sukoba u HDZ-u pristupio i sedmi zastupnik, Josip Salapić.

== Optužnica za ratni zločin, pritvor i štrajk glađu ==
Nekoliko mjeseci nakon razlaza s predsjednikom Vlade [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] i HDZ-a, pokreće se istraga protiv Branimira Glavaša zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad srpskim stanovništvom 1991. u Osijeku. Inicijativu za Glavaševim progonom i zatvaranjem pokrenuli su političkom odlukom Ivo Sanader i Vladimir Šeks. Nakon nekoliko neuspješnih zahtjeva za pritvorom, [[26. listopada]] vlasti ga uspijevaju pritvoriti u zagrebački [[zatvor]] [[Remetinec (zatvor)|Remetinec]]. Odmah po dolasku započinje [[štrajk glađu]], te je nakon nekoliko dana prebačen u zatvorsku bolnicu. Nakon 37 dana štrajkanja, istražni sudac ukida pritvor i privremeno prekida istragu zbog nemogućnosti sudjelovanja u procesu koji se vodi protiv njega. Odlazi u KBO gdje se oporavlja od posljedica štrajka glađu.

Dana [[16. travnja]] 2007. podiže se protiv Glavaša nova optužnica u tzv. [[Slučaj &quot;Selotejp&quot;|slučaju &quot;Selotejp&quot;]]. Istovremeno je zatražen ponovno pritvor, što je izvanraspravno vijeće [[Županijski sud|Županijskog suda]] u Osijeku odobrilo. Branimir Glavaš se od [[17. travnja]] nalazi po drugi put u zatvoru u Osijeku. Nakon toga, podiže se i druga optužnica u tzv. slučaju &quot;Garaža&quot;. Postupak je prebačen pred Županijski sud u Zagrebu. Branimir Glavaš u svibnju 2007. godine drugi put štrajka glađu punih 24 dana,a studenoga 2007., ponovno stupa u štrajk glađu, u kojem ustrajava punih 65 dana, sve do [[11. siječnja]] 2008. godine, kada biva pušten na slobodu. Prema Glavaševim odvjetnicima, trajanje njegovog štrajka glađu je rekord među hrvatskim zatvorenicima.&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/glavasevi-odvjetnici-najavili-kaznene-prijave-protiv-medija-i-vladinog-duznosnika/333966.aspx Glavaševi odvjetnici najavili kaznene prijave protiv medija i vladinog dužnosnika]&lt;/ref&gt; Izlazi na slobodu za vrijeme štrajka glađu, ali i zbog činjenice da je za vrijeme boravka u pritvoru ponovno izabran za zastupnika u Hrvatski sabor, čime je ponovno stekao zastupnički imunitet. Nakon izlaska na slobodu, sudski postupak pod optužbom da je odgovoran za učinjene ratne zločine se nastavlja, ali se brani sa slobode. Sudski postupak je okončan (8. svibnja 2009.) prvostupanjskom osuđujućom kaznom zatvora u trajanju od 10 godina. Branimir Glavaš je 5. svibnja 2009. godine napustio Hrvatsku i otišao u egzil u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], gdje se i danas nalazi. Ustavnu tužbu zbog kršenja njegovih ustavnih prava, Branimir Glavaš je podnio još 14. rujna 2010. godine, međutim niti do sredine svibnja 2014., više od tri godine i osam mjeseci od predavanja ustavne tužbe Ustavnom sudu RH, njegova ustavna tužba nije bila riješena. Ustavna tužba nije riješena niti nakon pune četiri godine, tako da je nerješavanje Glavaševe Ustavne tužbe ušlo u petu godinu, a što predstavlja pravni i pravosudni presedan i teško kršenje ljudskih prava u 25 godina postojanja demokratske Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/314312/Glavas-bi-mogao-biti-uskoro-na-slobodi.html Glavaš ogorčen na Ustavni sud sprema tužbu protiv Hrvatske]&lt;/ref&gt; Tako dugo nerješavanje Glavaševe ustavne tužbe još je jedan presedan koji prati cjelokupan dugogodišnji pravosudni proces protiv Branimira Glavaša.
Dana 23.travnja 2014.godine Branimir Glavaš je podnio tužbu Europskom sudu za ljudska prava zbog kršenja članka 6. i 7.Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to zbog povreda prava na suđenje u razumnom roku. Istovjetnu tužbu Strasbourgu Glavaš vs. Hrvatske, podnijela je i Glavaševa odvjetnica Višnja Drenški Lasan, 28.travnja 2014.godine. Zahvaljujući namjernoj neažurnosti Ustavnog suda RH, Hrvatska se našla na optuženičkoj klupi ESLJP, čime su se otvorile prilično realne šanse da Branimir Glavaš dobije i službeni status političke žrtve hrvatskog pravnog sustava. Sud u Strasbourgu je ponudio Glavašu nagodbu s RH uz naknadu štete u visini od 2.500 eura, što je Glavaš odbio. Međutim, Glavaš je javno objavio da mu je sud ponudio nagodbu (što nije smio), pa je Sud tužbu odbacio zbog nepoštivanja tajnosti postupka.

Nakon 4 godine i 4 mjeseca od podnošenja Ustavne tužbe Ustavnom sudu RH, 12. siječnja 2015. Ustavni sud RH je ukinuo drugostupanjsku odluku Vrhovnog suda RH kojom je B.Glavaš osuđen na 8 godina zatvora i 20. siječnja 2015. (nakon odležanih 5 godina i 2 mjeseca i 2 dana) Branimir Glavaš je iz zatvora u Mostaru (BiH) pušten na slobodu. Dana 1.veljače 2015. Glavaš se nakon gotovo šest godina izbivanja iz Hrvatske, vraća u Osijek, gdje nakon nešto više od mjesec dana (05. ožujka 2015.) biva ponovno (po šesti put) uhićen i sproveden u zatvor Remetinec, pod obrazloženjem da je &quot;sada na snazi prvostupanjska presuda, kojom je Glavaš osuđen na 10 godina zatvora&quot;, te da ga treba ponovno pritvoriti. Bio je to do tada ne viđen pravosudni presedan, koji se pretvorio u pravi političko-pravosudni skandal. Odmah po uhićenju Glavaš javno objavljuje da započinje štrajkom glađu, a u štrajku glađu ustrajava svih 27 dana uhićenja, nakon čega je odlukom Županijskog suda u Zagrebu 31. ožujka 2015. pušten na slobodu. Ponovno pravno-politički skandal, jer je Branimir Glavaš podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu RH protiv odluke Vrhovnog suda o istražnom pritvoru, a koju je Ustavni sud RH prihvatio i ukinuo Odluku Vrhovnog suda RH o Glavaševom pritvoru, te naložio Vrhovno sudu RH da ponovno odlučuje o Glavaševom pritvoru ili će ga Ustavni sud RH 5. travnja 2015. pustiti na slobodu. Dana 30.ožujka 2015. Vrhovni sud RH ponovno je donio odluku da Glavaš ostaje u pritvoru i da pritvor Branimiru Glavašu može trajati do 5. svibnja 2016. Nepuni dan nakon odluke Vrhovnog suda RH, na zahtjev Glavaševih odvjetnika Županijski sud u Zagrebu je 31.ožujka 2015., kao niži sud, pobio je odluku Vrhovnog suda RH i donio odluku i nalog da se Branimir Glavaš odmah pusti na slobodu, a što je istog dana i učinjeno.

Do danas je Branimir Glavaš ukupno &quot;odležao&quot; 5 godina i 3 mjeseca zatvora, a trenutno očekuje konačno očitovanje Vrhovnog suda RH po Odluci Ustavnog suda od 12. siječnja 2015. kojom je ukinuta drugostupanjska presuda Vrhovnog suda. Vrhovni sud RH u daljnjem postupku može potvrditi svoju prvobitnu odluku o kazni zatvora u visini od 8 godina zatvora, smanjiti izrečenu kaznu ili ukinuti prvostupanjsku presudu o trajanju deset godišnjeg zatvora izrečenu 8. svibnja 2009. po Županijskom sudu u Zagrebu i vratiti sudski postupak na početak. Vrhovni sud RH je 28. srpnja 2016. godine ukinuo i prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu od 8.svibnja 2009. i nakon sedam godina od izricanja prvostupanjske presude i 5 godina i 3 mjeseca provedenih u zatvoru, vratio predmet na ponovno suđenje koje je započelo listopada 2017., a 5. ožujka 2018. Županijski sud u Zagrebu donio je Rješenje kojim se postupak protiv Branimira Glavaša razdvaja od ostalih pet suoptuženika i vode se dva odvojena sudska postupka. Po zahtjevu za zaštitu zakonitosti DORH-a, predmet je ponovno odlukom Vrhovnog suda spojen godinu dana kasnije. Ponovljeno suđenje kreće ponovno iz početka 5. srpnja 2021. pred već trećim izmijenjenim sudskim vijećem na Županijskom sudu u Zagrebu.

== Novi saborski mandat i puštanje na slobodu ==
HDSSB u [[IV. izborna jedinica|IV.]] i [[V. izborna jedinica|V.]] izbornoj jedini osvaja tri zastupnička mjesta i ponovno postaje [[parlamentarna stranka]], a Glavaš kao nositelj liste ponovo postaje zastupnikom. Na dan konstituiranja [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|šestoga saziva Hrvatskoga sabora]] nije bio nazočan sjednici i nije prisegnuo, ali Hrvatski sabor na prijedlog [[Hrvatski sabor#Radna tijela|Mandatno-imuntetnog povjerenstva]] odobrava nastavak procesa, ali odbija novi zahtjev za pritvor, te Branimir Glavaš [[11. siječnja]] 2008. nakon odluke Izvanraspravnoga vijeća Županijskoga suda u Zagrebu, poslije ukupno deset i pol mjeseci, provedenih u pritvoru u dva navrata, postaje slobodan čovjek.

Nakon ponovljenog suđenja, [[8. svibnja]] [[2009.]] je nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvorske kazne, a Vrhovni sud RH je 02. lipnja 2010.godine Glavašu kaznu smanjio za dvije godine, osudivši ga na osam godina zatvora.

U BiH je uhićen 28. rujna 2010. godine i sproveden u Privremenu zatvorsku jedinicu u Sarajevu, gdje je proveo ukupno tri mjeseca. 21. prosinca 2010. je sproveden u zatvor u Zenici, gdje je boravio do 21. lipnja 2011. godine nakon čega je prebačen u KPZ-Mostar gdje se i danas nalazi. Do sada je izdržao više od polovice dosuđene kazne (četiri godine i deset mjeseci), gdje je očekivao oluku Ustavnog suda RH, ali ju ni nakon više od četiri godine od podnošenja nije dočekao, što jasno ukazuje na direktnu spregu političke izvršne vlasti u RH i najviših sudskih instanci, pa i samoga Ustavnog suda RH.

==U izbjeglištvu==
Uskoro se obratio javnosti putem snimljene video poruke i poručio kako se ne namjerava predati.
[[Datoteka:Glavaš-osobna.jpg|thumb|Glavaš pokazuje osobnu iskaznicu BiH]]

Za vrijeme njegova bijega 14. listopada 2009. umrla je njegova majka Zorka.&lt;ref name=&quot;ezadar&quot;&gt;http://www.ezadar.hr/clanak/umrla-majka-branimira-glavasa&lt;/ref&gt; Glavaš nije mogao doći na njezin pogreb u Osijeku.&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/preminula-majka-b-glavasa-pokop-u-osijeku_02.lipnja {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214193153/http://www.javno.com/hr-hrvatska/preminula-majka-b-glavasa-pokop-u-osijeku_02.lipnja |date=14. veljače 2021. }} 2010.&lt;/ref&gt; Vrhovni sud je donio pravomoćnu presudu kojom je kažnjen s osam godina zatvora. 28. rujna 2010. uhićen je u Drinovcima tajnom akcijom BiH obavještajne službe &quot;SIPA&quot;.&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/vijesti/branimir-glavas-uhicen-bih-pritvoru-ceka-odlazak-robiju-clanak-196980&lt;/ref&gt;
U listopadu 2012. godine umrla mu je sestra, ali su mu je Ministarstvo pravde BiH omogućilo odlazak na pokop sestre u Biograd, nakon čega je istog dana vraćen u KPZ-Mostar. Koncem ožujka 2014. godine u diskreciji u općini Preko oženio mu se sin Filip, a na samom činu civilnog vjenčanja, Branimir Glavaš nije mogao nazočiti. Glavašev sin Filip je za medije izjavio da će svečanost crkvenog vjenčanja obaviti po izlasku oca iz zatvora.

== Odlikovanja ==

Zbog doprinosa u stvaranju, obrani i obnovi hrvatske države prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je:
*[[Spomenica Domovinskog rata|Spomenicom Domovinskoga rata]]
*[[Spomenica domovinske zahvalnosti|Spomenicom domovinske zahvalnosti]]
*[[Red hrvatskog trolista|Redom hrvatskoga trolista]]
*[[Red Ante Starčevića|Redom Ante Starčevića]]
*[[Red bana Jelačića|Redom bana Jelačića]]
*[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]
*[[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom|Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]].&lt;ref name=&quot;BG&quot;/&gt;

Odlikovanja mu je kasnije oduzeo predsjednik Ivo Josipović odlukom od 19. kolovoza 2010.&lt;ref name=&quot;odlikovanja2&quot;&gt;Predsjednik Republike Hrvatske. ''Odluka o oduzimanju odlikovanja'', Klasa: 060-03/10-05/01, Urbroj: 71-05-04/1-10-01, Zagreb, 19. kolovoza 2010., [[Narodne novine]], br. [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2960.html 112/10.–2960.,] 29. rujna 2010., {{ISSN|1333-9273}} {{Citat|III.&lt;br&gt;Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Narodnim novinama«.}}&lt;/ref&gt; Nije bilo istina da ih je Glavaš prije toga već prodao u [[Australija|Australiju]] nepoznatom kupcu, jer ih je nakon što mu je predsjednik RH Zoran Milanović vratio čin i odličja, Branimir Glavaš početkom lipnja 2021. vratio u Hrvatsku. Glavaš je iz Zenice poslao pismo predsjedniku Republike Hrvatske u kojem je izjavio da ne priznaje njegovu odluku o oduzimanju čina, a niti odličja jer mu ih predsjednik Josipović nije ni dodijelio, uz naglasak da ne priznaje niti presudu Županijskog suda u Zagrebu, a niti presudu Vrhovnog suda RH, nazivajući protiv sebe &quot;politički motiviranim i montiranim procesom&quot;. Iako zatvoren od 2010., nikada nije prestao politički djelovati u Hrvatskoj, a mnogi ga i danas kao utemeljitelja smatraju i neformalnim, stvarnim liderom i predsjednikom HDSSB-a, što potvrđuje i najnoviji izbor Branimira Glavaša za predsjednika ZU HDSSB-a, 26. travnja 2014.godine.Presudu Županijskog i Vrhovnog suda RH, kojom je presuđen za ratni zločin, Branimir Glavaš ne priznaje niti danas.

== Medijsko praćenje suđenja Glavašu ==

Suđenje Glavašu zadobilo je dosta medijske pozornosti. Izazvalo je polarizaciju javnog mnijenja. I prije podizanja optužnice i početka suđenja u lijevo-liberalnim tiskovinama je proglašavan za &quot;ratnog zločinca&quot;.{{nedostaje izvor}} Njegova osuda je protumačena kao početak raščišćavanja Hrvatske s &quot;grijesima iz prošlosti&quot;. U desnom tisku je većinom proglašavan kao heroj i &quot;žrtveno janje&quot;. Potonje se odnosilo prvenstveno na njegov razlaz s Ivom Sanaderom, kojeg je Glavaš još u svibnju 2006.godine, javno nazvao &quot;kriminalcem i lopovom&quot;, po njegovom odlasku s mjesta premijera RH, Glavaš je još 1.srpnja 2009.godine, javno rekao da je pozadina njegova povlačenja s premijerskog mjesta kriminal &quot;neviđenih razmjera&quot;.

Zanimljivost je i ta da je karton o pristupu tzv. ustaškoj organizaciji Hrvatski narodni otpor dr. Branimira i Ivana Jelića sa sjedištima u Berlinu u Münchenu bio objavljen u specijalnom izdanju Narodne armije iz Beograda u siječnju 1991. godine. Osim što je bio član HNO-a, Branimir Glavaš je osamdesetih godina 20. stoljeća bio i tajni član Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) pod vodstvoma Mate Meštrovića, ali pod kodnim imenom &quot;PETROVARADIN IV&quot;:(podatak točan i provjeren). Iz kartona objavljenog u Narodnoj armiji bilo je vidljivo da je Branimir Glavaš u trenutku pristupanja HNO imao samo 16 godina života. Cjelokupni UDBIN dosje Branimira Glavaša bio je prikazan u časopisu [[JNA]] ''[[Narodna armija]]'' iz zime (siječanj) 1991. u kojem se govorilo o &quot;ilegalnom naoružavanju hrvatskih redarstvenika&quot;, &quot;ilegalno nabavljenom oružju&quot; i &quot;stranim plaćenicima&quot;. Branimir Glavaš je bio i jedan od spominjanih osoba u KOS-ovom filmu objavljenom 25.siječnja 1991.koji govori o tajnom naoružavanju u Hrvatskoj. Film je poznat po kolokvijalnom nazivu tzv. Špegeljev film.

Predsjednik Zoran Milanović poništio je odluke o oduzimanju odlikovanja i čina Branimiru Glavašu koje je 2010. donio tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

== Vidi ==
* [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] (HDSSB)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.branimirglavas.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100709175614/http://www.branimirglavas.com/ |date=9. srpnja 2010. }}

{{Mrva-biog-pol-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Glavaš, Branimir}}
[[Kategorija:HDZ-ovi političari]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
[[Kategorija:HDSSB]]
[[Kategorija:Zastupnici u 4. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 5. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 6. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 8. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 9. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u Županijskom domu Hrvatskog sabora]]</text>
      <sha1>kb5etfzln5yqlcm8ey27kc6qkgiblgz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479218</id>
      <parentid>7479202</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:11:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479218</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25944" sha1="bnbuj9xq0uifjxohr95x2urh1z29azq" xml:space="preserve">'''Branimir Glavaš''' ([[Osijek]], [[23. rujna]] [[1956.]]) hrvatski je [[političar]] i generalni bojnik [[HV]]-a, osuđen za ratne zločine nad srpskim civilima u [[Osijek]]u 1991. godine. Jedan je od osnivača [[HDZ]]-a u Zagrebu [[1989.]],&lt;ref name=&quot;BG&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.branimirglavas.com/index.php?Itemid=44&amp;id=22&amp;option=com_content&amp;task=view |title=Službeni životopis. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160810074011/http://www.branimirglavas.com/index.php?Itemid=44&amp;id=22&amp;option=com_content&amp;task=view |archive-date=10. kolovoza 2016. |access-date=15. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt; osnivač je Udruge građana [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] (HDSSB-a) [[2005.]] i političke stranke [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] ([[2006.]]). Čin generala bojnika Hrvatskih oružanih snaga oduzet mu je 2010. na temelju presude za ratne zločine, no kako je ona bila ukinuta, čin mu je vraćen. Godine 2023. ponovno je nepravomoćno osuđen na 7 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog srpskog stanovništva, odnosno za ubojstva i nečovječno postupanje prema civilima koji su odvođeni i ubijani na rijeci Dravi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Miljuš|first=Dušan|date=2023-10-27|title=Glavaš osuđen, bijesno izašao iz sudnice|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/glavas-osuden-bijesno-izasao-iz-sudnice-sram-vas-bilo-nabijem-na-k-ac-vas-i-vas-sud-15388468|url-status=live|access-date=2023-10-27|website=Jutarnji list|language=}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Branimir Glavaš je rođen u Osijeku. Njegov otac [[Ljubomir Glavaš]] i majka Zorka (r. Pandžić) su se doselili u Osijek iz [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovaca]] [[1949.]] godine. U Osijeku je nakon završene gimnazije diplomirao pravo, položio je pravosudni i javnobilježnički ispit. Iako mu često pokušavaju imputirati pripadnost starim komunističkim strukturama u mladosti, Branimir Glavaš nikada nije bio član Komunističke partije Jugoslavije ili SKH. Sudionik je osnivačke skupštine [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] održane [[17. lipnja]] [[1989.]] godine u Zagrebu, te predlagatelj dr. Franje Tuđmana za predsjednika HDZ-a. Na prvim demokratskim izborima [[1990.]] godine izabran je za zastupnika u [[Sabor]] [[SRH|Socijalističke Republike Hrvatske]], te nakon konstituiranja prvoga višestranačkog Sabora, izabran je za člana Delegacije Republike Hrvatske u Saveznoj Skupštini SFRJ u [[Beograd]]u. Dugogodišnji župan Osječko-baranjske županije i saborski zastupnik od 1990. do 2010. kada mu je zbog pravomoćne presude za ratni zločin u srpnju 2010. silom zakona prestao mandat zastupnika u Hrvatskom saboru. Nakon izlaska iz zatvora u Mostaru ponovno je izabran u 8. saziv Hrvatskog sabora studenog 2015., kao i na devetim izvanrednim parlamentarnim izborima 11. rujna 2016.

=== Domovinski rat ===
Dana [[12. listopada]] 1990. imenovan je sekretarom Sekretarijata narodne obrane (SNO) općine Osijek, s ciljem i zadaćom organizacije obrane i ustroja hrvatskih obrambenih oružanih snaga, uoči hrvatskoga osamostaljenja. Tu je dužnost obnašao do [[24. travnja]] [[1992.]] godine. Tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku i aktivno je sudjelovao u obrani RH, tako da ga je pukovnik [[Karlo Gorinšek]], zapovjednik Operativne zone Osijek, [[2. studenoga]] [[1991.]] godine imenovao pomoćnikom zapovjednika obrane grada Osijeka, zaduženim za koordinaciju s teritorijem i kontakte s javnošću. Dr. [[Franjo Tuđman]], vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, [[1. prosinca]] 1991., u prvoj dodjeli činova dodjeljuje mu čin [[bojnik]]a HV-a, a [[7. prosinca]] 1991. imenuje ga zapovjednikom obrane grada Osijeka. Za ustroj i organizaciju obrane, kao i za doprinos u obrani Domovine, pohvaljivan je i vojno unapređivan od čina bojnika (01. 12. 1991.), pukovnika (veljača) 1992., brigadira 1993., te sve do časničkog čina general bojnika [[HV|Hrvatske vojske]]. Bio je nositelj više visokih vojnih i državnih odličja, kojima ga je odlikovao prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman.

Sredinom travnja 1992. godine, nakon prestanka djelovanja i ukidanja Zapovjedništva obrane grada, imenovan je pomoćnikom zapovjednika Prve operativne zone ''Osijek'', zaduženim za IPD.
Nakon demobilizacije, [[30. svibnja]] 1992. godine, izabran je za posljednjeg predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Osijek. Iste ga je godine Vlada RH imenovala koordinatorom za civilna pitanja [[UNPROFOR]]-a. Nakon uvođenja novog teritorijalnog ustroja u RH u travnju 1993., izabran je za prvog župana Osječko-baranjske županije, što je obnašao do 2000.

=== Političke dužnosti do 2014. ===
*član prvog Izvršnoga odbora HDZ-a, u trenutku nejavnog osnivanja HDZ-a u Zagrebu, [[17. lipnja]] 1989.
* veljača [[1993.]] zastupnik u Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske
* dana [[14. travnja]] 1993. prvi župan Osječko-baranjske županije
* listopada [[1995.]] zastupnik u Zastupničkom domu Sabora RH
* u travnju [[1997.]] ponovo zastupnik u Županijskome domu Sabora [[RH]]
* u svibnju 1997. ponovo je izabran za župana Osječko-baranjske županije
* od [[28. listopada]] 1997., odlukom predsjednika RH dr. Tuđmana, imenovan je za inspektora HV u MORH, u Glavnu inspekciju OSRH, a tu je dužnost obnašao do veljače [[1999.]] godine, kojom prilikom mu je dodijeljen čin general bojnika
* od veljače 1999., ponovo obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije sve do kraja lipnja [[2000.]] godine,  kada odlazi u Sabor RH u svojstvu saborskog zastupnika do studenoga [[2003.]] godine
* saborski zastupnik i nakon parlamentarnih izbora u [[Peti saziv Hrvatskog sabora|petom sazivu]] 2003. – 2007. godine
* saborski zastupnik i nakon parlamentarnih izbora, studenoga [[2007.]] godine (u mandatu 2007. – 2011.). Zastupnik je s najviše mandata u Hrvatskom saboru od 1990 .do 2010.
* od studenoga 2007. (za vrijeme dok se nalazi u pritvoru) obnaša dužnost predsjednika Zajednice udruga HDSSB-a za pet slavonskih županija,
* od siječnja 2008., nakon puštanja iz pritvora, predsjednik je Kluba zastupnika HDSSB-a u Hrvatskome saboru.
*U travnju 2011. za vrijeme boravka u KPZ Zenica, ponovno je izabran za predsjednika Zajednice udruga HDSSB-a za pet slavonsko-baranjskih županija, a zbog čega prema Statutu Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB-a) je i jedan od ukupno pet članova užeg Predsjedništva HDSSB-a. Sjednice predsjedništva HDSSB-a uz zasjedanja u Osijeku, održavaju se redovito mjesečno i u KPZ u Mostaru, gdje Glavaš trenutno izdržava zatvorsku kaznu.
*dana 26. travnja 2014. za vrijeme boravka u zatvoru u Mostaru, na Saboru Zajednica udruga HDSSB-a koji je održan u Osijeku (iako je bio već 4,5 godina u zatvoru) ponovno je izabran za predsjednika ZU HDSSB-a, čime je automatski ostao i član Predsjedništva Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB-a) kao političke stranke, uoči najavljenih unutar stranačkih izbora HDSSB-a, koji su najavljeni za 08. listopad 2014.godine.Time si je zadržao utjecajni status i poziciju unutar HDSSB-a, kao njegov utemeljitelj.
-studenog 2015. godine izabran je na parlamentarnim izborima po osmi puta za saborskog zastupnika
-11. rujna 2016. na izvanrednim parlamentarnim izborima izabran je deveti puta za zastupnika u Sabor RH (7 puta u Zastupnički dom i 2 puta u Županijski dom Sabora).

== Razlaz sa Sanaderom i osnivanje HDSSB-a ==
Uoči lokalnih izbora 2005. dolazi do političkog razlaza donedavnih saveznika (Ive Sanadera i Branimira Glavaša). Povod za razlaz bilo je neuvrštenje investicijskih projekata iz državnog proračuna za razvoj Slavonije i Baranje, ali i njegovog plana da ukine slavonske županije i osnuje jedinstvenu regiju Slavoniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/glavas--uspon-i-pad/205871/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. listopada 2012. |archive-date=25. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130825073610/http://www.jutarnji.hr/glavas--uspon-i-pad/205871 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sanader Glavaša isključuje iz stranke travnja 2005. pod optužbama da Glavaš vodi autonomašku politiku, u trenutku kada Glavaš objavljuje prednacrt Programske deklaracije HDSSB-a, koju je uz njega potpisalo i javno obznanilo još 100 osječkih intelektualaca, gospodarstvenika, kulturnih, športskih i javnih djelatnika grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Međutim, Branimir Glavaš osniva i sastavlja nezavisnu listu za nadolazeće izbore za Gradsko vijeće Osijeka i Županijsku skupštinu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] te dobiva podršku gotovo cjelokupne organizacije [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] i [[MHDZ|Mladeži HDZ-a]] u toj županiji. Na izborima za oba predstavnička tijela odnosi relativnu pobjedu (županija: 27%, grad: 25%), a HDZ mora podnijeti teški poraz (županija: 14%, grad 8%). Zajedno s [[HSP|Hrvatskom strankom prava]] stupa u koaliciju i njegova lista dobiva župana, a HSP, iako ima samo 4 vijećnika (u odnosu na HDSSB-ovih 9), gradonačelnika [[Anto Đapić|Antu Đapića]].

Nakon izbora dolazi do osnivanja Hrvatskoga demokratskog sabora Slavonije i Baranje (HDSSB) ([[8. listopada]] 2005.) Na ponovljenim izborima za Županijsku skupštinu Požeško-slavonske županije (2006.) i Gradsko vijeće Slavonskog Broda (2007.), njegova stranka uspijeva ući u oba predstavnička tijela. U jesen 2007.(za vrijeme dok je Branimir Glavaš bio uhićen i nalazio se u pritvoru), zbog političkog-financijskog skandala i sukoba s Antom Đapićem, nastalog zbog primjene tzv. &quot;Đapićeva modela&quot; financiranja športske dvorane u Osijeku raskida se koalicija. Tim &quot;Đapićevim modelom&quot; izgradnje športske dvorane, grad Osijek je trebao izgraditi dvoranu koja je Osijek trebala koštati 900 milijuna kuna, a čemu se je Glavaš s vijećnicima svoje nezavisne liste, protivio. Nakon razlaza Glavaša s Đapićem, dva se puta ponavljaju izbori za gradsko vijeće grada Osijeka.

Osječka [[šport]]ska dvorana je koncem prosinca 2008. godine izgrađena i otvorena, a iznosila je ukupno &quot;zanemarivih&quot; 200 milijuna kuna. Dakle, time su se pokazali opravdani razlozi Glavaševa razlaza s Đapićem. Glavašev HDSSB je (2014.) parlamentarna stranka koja je na izborima održanim u studenom 2011. godine, osvojila ukupno šest izvornih mandata, da bi im tijekom sukoba u HDZ-u pristupio i sedmi zastupnik, Josip Salapić.

== Optužnica za ratni zločin, pritvor i štrajk glađu ==
Nekoliko mjeseci nakon razlaza s predsjednikom Vlade [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] i HDZ-a, pokreće se istraga protiv Branimira Glavaša zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad srpskim stanovništvom 1991. u Osijeku. Inicijativu za Glavaševim progonom i zatvaranjem pokrenuli su političkom odlukom Ivo Sanader i Vladimir Šeks. Nakon nekoliko neuspješnih zahtjeva za pritvorom, [[26. listopada]] vlasti ga uspijevaju pritvoriti u zagrebački [[zatvor]] [[Remetinec (zatvor)|Remetinec]]. Odmah po dolasku započinje [[štrajk glađu]], te je nakon nekoliko dana prebačen u zatvorsku bolnicu. Nakon 37 dana štrajkanja, istražni sudac ukida pritvor i privremeno prekida istragu zbog nemogućnosti sudjelovanja u procesu koji se vodi protiv njega. Odlazi u KBO gdje se oporavlja od posljedica štrajka glađu.

Dana [[16. travnja]] 2007. podiže se protiv Glavaša nova optužnica u tzv. [[Slučaj &quot;Selotejp&quot;|slučaju &quot;Selotejp&quot;]]. Istovremeno je zatražen ponovno pritvor, što je izvanraspravno vijeće [[Županijski sud|Županijskog suda]] u Osijeku odobrilo. Branimir Glavaš se od [[17. travnja]] nalazi po drugi put u zatvoru u Osijeku. Nakon toga, podiže se i druga optužnica u tzv. slučaju &quot;Garaža&quot;. Postupak je prebačen pred Županijski sud u Zagrebu. Branimir Glavaš u svibnju 2007. godine drugi put štrajka glađu punih 24 dana,a studenoga 2007., ponovno stupa u štrajk glađu, u kojem ustrajava punih 65 dana, sve do [[11. siječnja]] 2008. godine, kada biva pušten na slobodu. Prema Glavaševim odvjetnicima, trajanje njegovog štrajka glađu je rekord među hrvatskim zatvorenicima.&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/glavasevi-odvjetnici-najavili-kaznene-prijave-protiv-medija-i-vladinog-duznosnika/333966.aspx Glavaševi odvjetnici najavili kaznene prijave protiv medija i vladinog dužnosnika]&lt;/ref&gt; Izlazi na slobodu za vrijeme štrajka glađu, ali i zbog činjenice da je za vrijeme boravka u pritvoru ponovno izabran za zastupnika u Hrvatski sabor, čime je ponovno stekao zastupnički imunitet. Nakon izlaska na slobodu, sudski postupak pod optužbom da je odgovoran za učinjene ratne zločine se nastavlja, ali se brani sa slobode. Sudski postupak je okončan (8. svibnja 2009.) prvostupanjskom osuđujućom kaznom zatvora u trajanju od 10 godina. Branimir Glavaš je 5. svibnja 2009. godine napustio Hrvatsku i otišao u egzil u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], gdje se i danas nalazi. Ustavnu tužbu zbog kršenja njegovih ustavnih prava, Branimir Glavaš je podnio još 14. rujna 2010. godine, međutim niti do sredine svibnja 2014., više od tri godine i osam mjeseci od predavanja ustavne tužbe Ustavnom sudu RH, njegova ustavna tužba nije bila riješena. Ustavna tužba nije riješena niti nakon pune četiri godine, tako da je nerješavanje Glavaševe Ustavne tužbe ušlo u petu godinu, a što predstavlja pravni i pravosudni presedan i teško kršenje ljudskih prava u 25 godina postojanja demokratske Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/314312/Glavas-bi-mogao-biti-uskoro-na-slobodi.html Glavaš ogorčen na Ustavni sud sprema tužbu protiv Hrvatske]&lt;/ref&gt; Tako dugo nerješavanje Glavaševe ustavne tužbe još je jedan presedan koji prati cjelokupan dugogodišnji pravosudni proces protiv Branimira Glavaša.
Dana 23.travnja 2014.godine Branimir Glavaš je podnio tužbu Europskom sudu za ljudska prava zbog kršenja članka 6. i 7.Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to zbog povreda prava na suđenje u razumnom roku. Istovjetnu tužbu Strasbourgu Glavaš vs. Hrvatske, podnijela je i Glavaševa odvjetnica Višnja Drenški Lasan, 28.travnja 2014.godine. Zahvaljujući namjernoj neažurnosti Ustavnog suda RH, Hrvatska se našla na optuženičkoj klupi ESLJP, čime su se otvorile prilično realne šanse da Branimir Glavaš dobije i službeni status političke žrtve hrvatskog pravnog sustava. Sud u Strasbourgu je ponudio Glavašu nagodbu s RH uz naknadu štete u visini od 2.500 eura, što je Glavaš odbio. Međutim, Glavaš je javno objavio da mu je sud ponudio nagodbu (što nije smio), pa je Sud tužbu odbacio zbog nepoštivanja tajnosti postupka.

Nakon 4 godine i 4 mjeseca od podnošenja Ustavne tužbe Ustavnom sudu RH, 12. siječnja 2015. Ustavni sud RH je ukinuo drugostupanjsku odluku Vrhovnog suda RH kojom je B.Glavaš osuđen na 8 godina zatvora i 20. siječnja 2015. (nakon odležanih 5 godina i 2 mjeseca i 2 dana) Branimir Glavaš je iz zatvora u Mostaru (BiH) pušten na slobodu. Dana 1.veljače 2015. Glavaš se nakon gotovo šest godina izbivanja iz Hrvatske, vraća u Osijek, gdje nakon nešto više od mjesec dana (05. ožujka 2015.) biva ponovno (po šesti put) uhićen i sproveden u zatvor Remetinec, pod obrazloženjem da je &quot;sada na snazi prvostupanjska presuda, kojom je Glavaš osuđen na 10 godina zatvora&quot;, te da ga treba ponovno pritvoriti. Bio je to do tada ne viđen pravosudni presedan, koji se pretvorio u pravi političko-pravosudni skandal. Odmah po uhićenju Glavaš javno objavljuje da započinje štrajkom glađu, a u štrajku glađu ustrajava svih 27 dana uhićenja, nakon čega je odlukom Županijskog suda u Zagrebu 31. ožujka 2015. pušten na slobodu. Ponovno pravno-politički skandal, jer je Branimir Glavaš podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu RH protiv odluke Vrhovnog suda o istražnom pritvoru, a koju je Ustavni sud RH prihvatio i ukinuo Odluku Vrhovnog suda RH o Glavaševom pritvoru, te naložio Vrhovno sudu RH da ponovno odlučuje o Glavaševom pritvoru ili će ga Ustavni sud RH 5. travnja 2015. pustiti na slobodu. Dana 30.ožujka 2015. Vrhovni sud RH ponovno je donio odluku da Glavaš ostaje u pritvoru i da pritvor Branimiru Glavašu može trajati do 5. svibnja 2016. Nepuni dan nakon odluke Vrhovnog suda RH, na zahtjev Glavaševih odvjetnika Županijski sud u Zagrebu je 31.ožujka 2015., kao niži sud, pobio je odluku Vrhovnog suda RH i donio odluku i nalog da se Branimir Glavaš odmah pusti na slobodu, a što je istog dana i učinjeno.

Do danas je Branimir Glavaš ukupno &quot;odležao&quot; 5 godina i 3 mjeseca zatvora, a trenutno očekuje konačno očitovanje Vrhovnog suda RH po Odluci Ustavnog suda od 12. siječnja 2015. kojom je ukinuta drugostupanjska presuda Vrhovnog suda. Vrhovni sud RH u daljnjem postupku može potvrditi svoju prvobitnu odluku o kazni zatvora u visini od 8 godina zatvora, smanjiti izrečenu kaznu ili ukinuti prvostupanjsku presudu o trajanju deset godišnjeg zatvora izrečenu 8. svibnja 2009. po Županijskom sudu u Zagrebu i vratiti sudski postupak na početak. Vrhovni sud RH je 28. srpnja 2016. godine ukinuo i prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu od 8.svibnja 2009. i nakon sedam godina od izricanja prvostupanjske presude i 5 godina i 3 mjeseca provedenih u zatvoru, vratio predmet na ponovno suđenje koje je započelo listopada 2017., a 5. ožujka 2018. Županijski sud u Zagrebu donio je Rješenje kojim se postupak protiv Branimira Glavaša razdvaja od ostalih pet suoptuženika i vode se dva odvojena sudska postupka. Po zahtjevu za zaštitu zakonitosti DORH-a, predmet je ponovno odlukom Vrhovnog suda spojen godinu dana kasnije. Ponovljeno suđenje kreće ponovno iz početka 5. srpnja 2021. pred već trećim izmijenjenim sudskim vijećem na Županijskom sudu u Zagrebu.

== Novi saborski mandat i puštanje na slobodu ==
HDSSB u [[IV. izborna jedinica|IV.]] i [[V. izborna jedinica|V.]] izbornoj jedini osvaja tri zastupnička mjesta i ponovno postaje [[parlamentarna stranka]], a Glavaš kao nositelj liste ponovo postaje zastupnikom. Na dan konstituiranja [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|šestoga saziva Hrvatskoga sabora]] nije bio nazočan sjednici i nije prisegnuo, ali Hrvatski sabor na prijedlog [[Hrvatski sabor#Radna tijela|Mandatno-imuntetnog povjerenstva]] odobrava nastavak procesa, ali odbija novi zahtjev za pritvor, te Branimir Glavaš [[11. siječnja]] 2008. nakon odluke Izvanraspravnoga vijeća Županijskoga suda u Zagrebu, poslije ukupno deset i pol mjeseci, provedenih u pritvoru u dva navrata, postaje slobodan čovjek.

Nakon ponovljenog suđenja, [[8. svibnja]] [[2009.]] je nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvorske kazne, a Vrhovni sud RH je 02. lipnja 2010.godine Glavašu kaznu smanjio za dvije godine, osudivši ga na osam godina zatvora.

U BiH je uhićen 28. rujna 2010. godine i sproveden u Privremenu zatvorsku jedinicu u Sarajevu, gdje je proveo ukupno tri mjeseca. 21. prosinca 2010. je sproveden u zatvor u Zenici, gdje je boravio do 21. lipnja 2011. godine nakon čega je prebačen u KPZ-Mostar gdje se i danas nalazi. Do sada je izdržao više od polovice dosuđene kazne (četiri godine i deset mjeseci), gdje je očekivao oluku Ustavnog suda RH, ali ju ni nakon više od četiri godine od podnošenja nije dočekao, što jasno ukazuje na direktnu spregu političke izvršne vlasti u RH i najviših sudskih instanci, pa i samoga Ustavnog suda RH.

==U izbjeglištvu==
Uskoro se obratio javnosti putem snimljene video poruke i poručio kako se ne namjerava predati.
[[Datoteka:Glavaš-osobna.jpg|thumb|Glavaš pokazuje osobnu iskaznicu BiH]]

Za vrijeme njegova bijega 14. listopada 2009. umrla je njegova majka Zorka.&lt;ref name=&quot;ezadar&quot;&gt;http://www.ezadar.hr/clanak/umrla-majka-branimira-glavasa&lt;/ref&gt; Glavaš nije mogao doći na njezin pogreb u Osijeku.&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/preminula-majka-b-glavasa-pokop-u-osijeku_02.lipnja {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214193153/http://www.javno.com/hr-hrvatska/preminula-majka-b-glavasa-pokop-u-osijeku_02.lipnja |date=14. veljače 2021. }} 2010.&lt;/ref&gt; Vrhovni sud je donio pravomoćnu presudu kojom je kažnjen s osam godina zatvora. 28. rujna 2010. uhićen je u Drinovcima tajnom akcijom BiH obavještajne službe &quot;SIPA&quot;.&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/vijesti/branimir-glavas-uhicen-bih-pritvoru-ceka-odlazak-robiju-clanak-196980&lt;/ref&gt;
U listopadu 2012. godine umrla mu je sestra, ali su mu je Ministarstvo pravde BiH omogućilo odlazak na pokop sestre u Biograd, nakon čega je istog dana vraćen u KPZ-Mostar. Koncem ožujka 2014. godine u diskreciji u općini Preko oženio mu se sin Filip, a na samom činu civilnog vjenčanja, Branimir Glavaš nije mogao nazočiti. Glavašev sin Filip je za medije izjavio da će svečanost crkvenog vjenčanja obaviti po izlasku oca iz zatvora.

== Odlikovanja ==

Zbog doprinosa u stvaranju, obrani i obnovi hrvatske države prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je:
*[[Spomenica Domovinskog rata|Spomenicom Domovinskoga rata]]
*[[Spomenica domovinske zahvalnosti|Spomenicom domovinske zahvalnosti]]
*[[Red hrvatskog trolista|Redom hrvatskoga trolista]]
*[[Red Ante Starčevića|Redom Ante Starčevića]]
*[[Red bana Jelačića|Redom bana Jelačića]]
*[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]
*[[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom|Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]].&lt;ref name=&quot;BG&quot;/&gt;

Odlikovanja mu je kasnije oduzeo predsjednik Ivo Josipović odlukom od 19. kolovoza 2010.&lt;ref name=&quot;odlikovanja2&quot;&gt;Predsjednik Republike Hrvatske. ''Odluka o oduzimanju odlikovanja'', Klasa: 060-03/10-05/01, Urbroj: 71-05-04/1-10-01, Zagreb, 19. kolovoza 2010., [[Narodne novine]], br. [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2960.html 112/10.–2960.,] 29. rujna 2010., {{ISSN|1333-9273}} {{Citat|III.&lt;br&gt;Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Narodnim novinama«.}}&lt;/ref&gt; Nije bilo istina da ih je Glavaš prije toga već prodao u [[Australija|Australiju]] nepoznatom kupcu, jer ih je nakon što mu je predsjednik RH Zoran Milanović vratio čin i odličja, Branimir Glavaš početkom lipnja 2021. vratio u Hrvatsku. Glavaš je iz Zenice poslao pismo predsjedniku Republike Hrvatske u kojem je izjavio da ne priznaje njegovu odluku o oduzimanju čina, a niti odličja jer mu ih predsjednik Josipović nije ni dodijelio, uz naglasak da ne priznaje niti presudu Županijskog suda u Zagrebu, a niti presudu Vrhovnog suda RH, nazivajući protiv sebe &quot;politički motiviranim i montiranim procesom&quot;. Iako zatvoren od 2010., nikada nije prestao politički djelovati u Hrvatskoj, a mnogi ga i danas kao utemeljitelja smatraju i neformalnim, stvarnim liderom i predsjednikom HDSSB-a, što potvrđuje i najnoviji izbor Branimira Glavaša za predsjednika ZU HDSSB-a, 26. travnja 2014.godine.Presudu Županijskog i Vrhovnog suda RH, kojom je presuđen za ratni zločin, Branimir Glavaš ne priznaje niti danas.

== Medijsko praćenje suđenja Glavašu ==

Suđenje Glavašu zadobilo je dosta medijske pozornosti. Izazvalo je polarizaciju javnog mnijenja. I prije podizanja optužnice i početka suđenja u lijevo-liberalnim tiskovinama je proglašavan za &quot;ratnog zločinca&quot;.{{nedostaje izvor}} Njegova osuda je protumačena kao početak raščišćavanja Hrvatske s &quot;grijesima iz prošlosti&quot;. U desnom tisku je većinom proglašavan kao heroj i &quot;žrtveno janje&quot;. Potonje se odnosilo prvenstveno na njegov razlaz s Ivom Sanaderom, kojeg je Glavaš još u svibnju 2006.godine, javno nazvao &quot;kriminalcem i lopovom&quot;, po njegovom odlasku s mjesta premijera RH, Glavaš je još 1.srpnja 2009.godine, javno rekao da je pozadina njegova povlačenja s premijerskog mjesta kriminal &quot;neviđenih razmjera&quot;.

Zanimljivost je i ta da je karton o pristupu tzv. ustaškoj organizaciji Hrvatski narodni otpor dr. Branimira i Ivana Jelića sa sjedištima u Berlinu u Münchenu bio objavljen u specijalnom izdanju Narodne armije iz Beograda u siječnju 1991. godine. Osim što je bio član HNO-a, Branimir Glavaš je osamdesetih godina 20. stoljeća bio i tajni član Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) pod vodstvoma Mate Meštrovića, ali pod kodnim imenom &quot;PETROVARADIN IV&quot;:(podatak točan i provjeren). Iz kartona objavljenog u Narodnoj armiji bilo je vidljivo da je Branimir Glavaš u trenutku pristupanja HNO imao samo 16 godina života. Cjelokupni UDBIN dosje Branimira Glavaša bio je prikazan u časopisu [[JNA]] ''[[Narodna armija]]'' iz zime (siječanj) 1991. u kojem se govorilo o &quot;ilegalnom naoružavanju hrvatskih redarstvenika&quot;, &quot;ilegalno nabavljenom oružju&quot; i &quot;stranim plaćenicima&quot;. Branimir Glavaš je bio i jedan od spominjanih osoba u KOS-ovom filmu objavljenom 25.siječnja 1991.koji govori o tajnom naoružavanju u Hrvatskoj. Film je poznat po kolokvijalnom nazivu tzv. Špegeljev film.

Predsjednik Zoran Milanović poništio je odluke o oduzimanju odlikovanja i čina Branimiru Glavašu koje je 2010. donio tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

== Vidi ==
* [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] (HDSSB)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.branimirglavas.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100709175614/http://www.branimirglavas.com/ |date=9. srpnja 2010. }}

{{Mrva-biog-pol-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Glavaš, Branimir}}
[[Kategorija:HDZ-ovi političari]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
[[Kategorija:HDSSB]]
[[Kategorija:Zastupnici u 4. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 5. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 6. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 8. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 9. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u Županijskom domu Hrvatskog sabora]]</text>
      <sha1>bnbuj9xq0uifjxohr95x2urh1z29azq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479223</id>
      <parentid>7479218</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:17:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Životopis */ Neke sitnice, vjerojatno bi se još toga dalo malo stilizirati...</comment>
      <origin>7479223</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25701" sha1="id4us5nllsznyddmq9sgbk4ltdq16pa" xml:space="preserve">'''Branimir Glavaš''' ([[Osijek]], [[23. rujna]] [[1956.]]) hrvatski je [[političar]] i generalni bojnik [[HV]]-a, osuđen za ratne zločine nad srpskim civilima u [[Osijek]]u 1991. godine. Jedan je od osnivača [[HDZ]]-a u Zagrebu [[1989.]],&lt;ref name=&quot;BG&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.branimirglavas.com/index.php?Itemid=44&amp;id=22&amp;option=com_content&amp;task=view |title=Službeni životopis. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160810074011/http://www.branimirglavas.com/index.php?Itemid=44&amp;id=22&amp;option=com_content&amp;task=view |archive-date=10. kolovoza 2016. |access-date=15. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt; osnivač je Udruge građana [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] (HDSSB-a) [[2005.]] i političke stranke [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] ([[2006.]]). Čin generala bojnika Hrvatskih oružanih snaga oduzet mu je 2010. na temelju presude za ratne zločine, no kako je ona bila ukinuta, čin mu je vraćen. Godine 2023. ponovno je nepravomoćno osuđen na 7 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog srpskog stanovništva, odnosno za ubojstva i nečovječno postupanje prema civilima koji su odvođeni i ubijani na rijeci Dravi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Miljuš|first=Dušan|date=2023-10-27|title=Glavaš osuđen, bijesno izašao iz sudnice|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/crna-kronika/glavas-osuden-bijesno-izasao-iz-sudnice-sram-vas-bilo-nabijem-na-k-ac-vas-i-vas-sud-15388468|url-status=live|access-date=2023-10-27|website=Jutarnji list|language=}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Branimir Glavaš rođen je u Osijeku. Njegov otac [[Ljubomir Glavaš]] i majka Zorka (r. Pandžić) doselili su se u Osijek iz [[Drinovci (Grude, BiH)|Drinovaca]] [[1949.]] godine. U Osijeku je nakon završene gimnazije diplomirao pravo položivši pravosudni i javnobilježnički ispit. Sudionik je osnivačke skupštine [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] održane [[17. lipnja]] [[1989.]] u Zagrebu te predlagatelj [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] za predsjednika HDZ-a. Na prvim demokratskim izborima [[1990.]] izabran je za zastupnika u [[Sabor]] [[SRH|Socijalističke Republike Hrvatske]], a nakon konstituiranja prvoga višestranačkog Sabora izabran je za člana Delegacije Republike Hrvatske u Saveznoj Skupštini SFRJ u [[Beograd]]u. Bio je dugogodišnji župan Osječko-baranjske županije i saborski zastupnik od 1990. do 2010., kada mu je zbog pravomoćne presude za ratni zločin u srpnju 2010. silom zakona prestao mandat zastupnika u Hrvatskom saboru. Nakon izlaska iz zatvora u Mostaru ponovno je izabran u 8. saziv Hrvatskog sabora u studenome 2015. te na devetim izvanrednim parlamentarnim izborima 11. rujna 2016.

=== Domovinski rat ===
Dana [[12. listopada]] 1990. imenovan je sekretarom Sekretarijata narodne obrane (SNO) općine Osijek radi organizacije obrane i ustroja hrvatskih obrambenih oružanih snaga uoči hrvatskoga osamostaljenja. Tu je dužnost obnašao do [[24. travnja]] [[1992.]] godine. Tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku aktivno je sudjelovao u obrani RH i pukovnik [[Karlo Gorinšek]], zapovjednik Operativne zone Osijek, [[2. studenoga]] [[1991.]] godine imenovao ga je pomoćnikom zapovjednika obrane grada Osijeka zaduženim za koordinaciju s teritorijem i kontakte s javnošću. [[Franjo Tuđman]], vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH, dana [[1. prosinca]] 1991. u prvoj dodjeli činova dodjeljuje mu čin [[bojnik]]a HV-a, a [[7. prosinca]] 1991. imenuje ga zapovjednikom obrane grada Osijeka. Za ustroj i organizaciju obrane, kao i za doprinos u obrani Domovine, pohvaljivan je i vojno unapređivan od čina bojnika (1. prosinca 1991.), pukovnika (veljača) 1992., brigadira 1993. do časničkog čina generala bojnika [[HV|Hrvatske vojske]]. Bio je nositelj više visokih vojnih i državnih odličja kojima ga je odlikovao Tuđman.

Sredinom travnja 1992., nakon prestanka djelovanja i ukidanja Zapovjedništva obrane grada, imenovan je pomoćnikom zapovjednika Prve operativne zone ''Osijek'', zaduženim za IPD.
Nakon demobilizacije [[30. svibnja]] 1992. godine izabran je za posljednjeg predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Osijek. Iste ga je godine Vlada RH imenovala koordinatorom za civilna pitanja [[UNPROFOR]]-a. Nakon uvođenja novog teritorijalnog ustroja u RH u travnju 1993. izabran je za prvog župana Osječko-baranjske županije, a na tom je položaju bio do 2000.

=== Političke dužnosti do 2014. ===
*član prvog Izvršnoga odbora HDZ-a, u trenutku nejavnog osnivanja HDZ-a u Zagrebu, [[17. lipnja]] 1989.
* veljača [[1993.]] zastupnik u Županijskom domu Sabora Republike Hrvatske
* dana [[14. travnja]] 1993. prvi župan Osječko-baranjske županije
* listopada [[1995.]] zastupnik u Zastupničkom domu Sabora RH
* u travnju [[1997.]] ponovo zastupnik u Županijskome domu Sabora [[RH]]
* u svibnju 1997. ponovo je izabran za župana Osječko-baranjske županije
* od [[28. listopada]] 1997., odlukom predsjednika RH dr. Tuđmana, imenovan je za inspektora HV u MORH, u Glavnu inspekciju OSRH, a tu je dužnost obnašao do veljače [[1999.]] godine, kojom prilikom mu je dodijeljen čin general bojnika
* od veljače 1999., ponovo obnaša dužnost župana Osječko-baranjske županije sve do kraja lipnja [[2000.]] godine,  kada odlazi u Sabor RH u svojstvu saborskog zastupnika do studenoga [[2003.]] godine
* saborski zastupnik i nakon parlamentarnih izbora u [[Peti saziv Hrvatskog sabora|petom sazivu]] 2003. – 2007. godine
* saborski zastupnik i nakon parlamentarnih izbora, studenoga [[2007.]] godine (u mandatu 2007. – 2011.). Zastupnik je s najviše mandata u Hrvatskom saboru od 1990 .do 2010.
* od studenoga 2007. (za vrijeme dok se nalazi u pritvoru) obnaša dužnost predsjednika Zajednice udruga HDSSB-a za pet slavonskih županija,
* od siječnja 2008., nakon puštanja iz pritvora, predsjednik je Kluba zastupnika HDSSB-a u Hrvatskome saboru.
*U travnju 2011. za vrijeme boravka u KPZ Zenica, ponovno je izabran za predsjednika Zajednice udruga HDSSB-a za pet slavonsko-baranjskih županija, a zbog čega prema Statutu Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB-a) je i jedan od ukupno pet članova užeg Predsjedništva HDSSB-a. Sjednice predsjedništva HDSSB-a uz zasjedanja u Osijeku, održavaju se redovito mjesečno i u KPZ u Mostaru, gdje Glavaš trenutno izdržava zatvorsku kaznu.
*dana 26. travnja 2014. za vrijeme boravka u zatvoru u Mostaru, na Saboru Zajednica udruga HDSSB-a koji je održan u Osijeku (iako je bio već 4,5 godina u zatvoru) ponovno je izabran za predsjednika ZU HDSSB-a, čime je automatski ostao i član Predsjedništva Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB-a) kao političke stranke, uoči najavljenih unutar stranačkih izbora HDSSB-a, koji su najavljeni za 08. listopad 2014.godine.Time si je zadržao utjecajni status i poziciju unutar HDSSB-a, kao njegov utemeljitelj.
-studenog 2015. godine izabran je na parlamentarnim izborima po osmi puta za saborskog zastupnika
-11. rujna 2016. na izvanrednim parlamentarnim izborima izabran je deveti puta za zastupnika u Sabor RH (7 puta u Zastupnički dom i 2 puta u Županijski dom Sabora).

== Razlaz sa Sanaderom i osnivanje HDSSB-a ==
Uoči lokalnih izbora 2005. dolazi do političkog razlaza donedavnih saveznika (Ive Sanadera i Branimira Glavaša). Povod za razlaz bilo je neuvrštenje investicijskih projekata iz državnog proračuna za razvoj Slavonije i Baranje, ali i njegovog plana da ukine slavonske županije i osnuje jedinstvenu regiju Slavoniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/glavas--uspon-i-pad/205871/ |title=Arhivirana kopija |access-date=27. listopada 2012. |archive-date=25. kolovoza 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130825073610/http://www.jutarnji.hr/glavas--uspon-i-pad/205871 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Sanader Glavaša isključuje iz stranke travnja 2005. pod optužbama da Glavaš vodi autonomašku politiku, u trenutku kada Glavaš objavljuje prednacrt Programske deklaracije HDSSB-a, koju je uz njega potpisalo i javno obznanilo još 100 osječkih intelektualaca, gospodarstvenika, kulturnih, športskih i javnih djelatnika grada Osijeka i Osječko-baranjske županije. Međutim, Branimir Glavaš osniva i sastavlja nezavisnu listu za nadolazeće izbore za Gradsko vijeće Osijeka i Županijsku skupštinu [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]] te dobiva podršku gotovo cjelokupne organizacije [[HDZ|Hrvatske demokratske zajednice]] i [[MHDZ|Mladeži HDZ-a]] u toj županiji. Na izborima za oba predstavnička tijela odnosi relativnu pobjedu (županija: 27%, grad: 25%), a HDZ mora podnijeti teški poraz (županija: 14%, grad 8%). Zajedno s [[HSP|Hrvatskom strankom prava]] stupa u koaliciju i njegova lista dobiva župana, a HSP, iako ima samo 4 vijećnika (u odnosu na HDSSB-ovih 9), gradonačelnika [[Anto Đapić|Antu Đapića]].

Nakon izbora dolazi do osnivanja Hrvatskoga demokratskog sabora Slavonije i Baranje (HDSSB) ([[8. listopada]] 2005.) Na ponovljenim izborima za Županijsku skupštinu Požeško-slavonske županije (2006.) i Gradsko vijeće Slavonskog Broda (2007.), njegova stranka uspijeva ući u oba predstavnička tijela. U jesen 2007.(za vrijeme dok je Branimir Glavaš bio uhićen i nalazio se u pritvoru), zbog političkog-financijskog skandala i sukoba s Antom Đapićem, nastalog zbog primjene tzv. &quot;Đapićeva modela&quot; financiranja športske dvorane u Osijeku raskida se koalicija. Tim &quot;Đapićevim modelom&quot; izgradnje športske dvorane, grad Osijek je trebao izgraditi dvoranu koja je Osijek trebala koštati 900 milijuna kuna, a čemu se je Glavaš s vijećnicima svoje nezavisne liste, protivio. Nakon razlaza Glavaša s Đapićem, dva se puta ponavljaju izbori za gradsko vijeće grada Osijeka.

Osječka [[šport]]ska dvorana je koncem prosinca 2008. godine izgrađena i otvorena, a iznosila je ukupno &quot;zanemarivih&quot; 200 milijuna kuna. Dakle, time su se pokazali opravdani razlozi Glavaševa razlaza s Đapićem. Glavašev HDSSB je (2014.) parlamentarna stranka koja je na izborima održanim u studenom 2011. godine, osvojila ukupno šest izvornih mandata, da bi im tijekom sukoba u HDZ-u pristupio i sedmi zastupnik, Josip Salapić.

== Optužnica za ratni zločin, pritvor i štrajk glađu ==
Nekoliko mjeseci nakon razlaza s predsjednikom Vlade [[Ivo Sanader|Ive Sanadera]] i HDZ-a, pokreće se istraga protiv Branimira Glavaša zbog sumnje da je počinio ratni zločin nad srpskim stanovništvom 1991. u Osijeku. Inicijativu za Glavaševim progonom i zatvaranjem pokrenuli su političkom odlukom Ivo Sanader i Vladimir Šeks. Nakon nekoliko neuspješnih zahtjeva za pritvorom, [[26. listopada]] vlasti ga uspijevaju pritvoriti u zagrebački [[zatvor]] [[Remetinec (zatvor)|Remetinec]]. Odmah po dolasku započinje [[štrajk glađu]], te je nakon nekoliko dana prebačen u zatvorsku bolnicu. Nakon 37 dana štrajkanja, istražni sudac ukida pritvor i privremeno prekida istragu zbog nemogućnosti sudjelovanja u procesu koji se vodi protiv njega. Odlazi u KBO gdje se oporavlja od posljedica štrajka glađu.

Dana [[16. travnja]] 2007. podiže se protiv Glavaša nova optužnica u tzv. [[Slučaj &quot;Selotejp&quot;|slučaju &quot;Selotejp&quot;]]. Istovremeno je zatražen ponovno pritvor, što je izvanraspravno vijeće [[Županijski sud|Županijskog suda]] u Osijeku odobrilo. Branimir Glavaš se od [[17. travnja]] nalazi po drugi put u zatvoru u Osijeku. Nakon toga, podiže se i druga optužnica u tzv. slučaju &quot;Garaža&quot;. Postupak je prebačen pred Županijski sud u Zagrebu. Branimir Glavaš u svibnju 2007. godine drugi put štrajka glađu punih 24 dana,a studenoga 2007., ponovno stupa u štrajk glađu, u kojem ustrajava punih 65 dana, sve do [[11. siječnja]] 2008. godine, kada biva pušten na slobodu. Prema Glavaševim odvjetnicima, trajanje njegovog štrajka glađu je rekord među hrvatskim zatvorenicima.&lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/glavasevi-odvjetnici-najavili-kaznene-prijave-protiv-medija-i-vladinog-duznosnika/333966.aspx Glavaševi odvjetnici najavili kaznene prijave protiv medija i vladinog dužnosnika]&lt;/ref&gt; Izlazi na slobodu za vrijeme štrajka glađu, ali i zbog činjenice da je za vrijeme boravka u pritvoru ponovno izabran za zastupnika u Hrvatski sabor, čime je ponovno stekao zastupnički imunitet. Nakon izlaska na slobodu, sudski postupak pod optužbom da je odgovoran za učinjene ratne zločine se nastavlja, ali se brani sa slobode. Sudski postupak je okončan (8. svibnja 2009.) prvostupanjskom osuđujućom kaznom zatvora u trajanju od 10 godina. Branimir Glavaš je 5. svibnja 2009. godine napustio Hrvatsku i otišao u egzil u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]], gdje se i danas nalazi. Ustavnu tužbu zbog kršenja njegovih ustavnih prava, Branimir Glavaš je podnio još 14. rujna 2010. godine, međutim niti do sredine svibnja 2014., više od tri godine i osam mjeseci od predavanja ustavne tužbe Ustavnom sudu RH, njegova ustavna tužba nije bila riješena. Ustavna tužba nije riješena niti nakon pune četiri godine, tako da je nerješavanje Glavaševe Ustavne tužbe ušlo u petu godinu, a što predstavlja pravni i pravosudni presedan i teško kršenje ljudskih prava u 25 godina postojanja demokratske Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/314312/Glavas-bi-mogao-biti-uskoro-na-slobodi.html Glavaš ogorčen na Ustavni sud sprema tužbu protiv Hrvatske]&lt;/ref&gt; Tako dugo nerješavanje Glavaševe ustavne tužbe još je jedan presedan koji prati cjelokupan dugogodišnji pravosudni proces protiv Branimira Glavaša.
Dana 23.travnja 2014.godine Branimir Glavaš je podnio tužbu Europskom sudu za ljudska prava zbog kršenja članka 6. i 7.Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to zbog povreda prava na suđenje u razumnom roku. Istovjetnu tužbu Strasbourgu Glavaš vs. Hrvatske, podnijela je i Glavaševa odvjetnica Višnja Drenški Lasan, 28.travnja 2014.godine. Zahvaljujući namjernoj neažurnosti Ustavnog suda RH, Hrvatska se našla na optuženičkoj klupi ESLJP, čime su se otvorile prilično realne šanse da Branimir Glavaš dobije i službeni status političke žrtve hrvatskog pravnog sustava. Sud u Strasbourgu je ponudio Glavašu nagodbu s RH uz naknadu štete u visini od 2.500 eura, što je Glavaš odbio. Međutim, Glavaš je javno objavio da mu je sud ponudio nagodbu (što nije smio), pa je Sud tužbu odbacio zbog nepoštivanja tajnosti postupka.

Nakon 4 godine i 4 mjeseca od podnošenja Ustavne tužbe Ustavnom sudu RH, 12. siječnja 2015. Ustavni sud RH je ukinuo drugostupanjsku odluku Vrhovnog suda RH kojom je B.Glavaš osuđen na 8 godina zatvora i 20. siječnja 2015. (nakon odležanih 5 godina i 2 mjeseca i 2 dana) Branimir Glavaš je iz zatvora u Mostaru (BiH) pušten na slobodu. Dana 1.veljače 2015. Glavaš se nakon gotovo šest godina izbivanja iz Hrvatske, vraća u Osijek, gdje nakon nešto više od mjesec dana (05. ožujka 2015.) biva ponovno (po šesti put) uhićen i sproveden u zatvor Remetinec, pod obrazloženjem da je &quot;sada na snazi prvostupanjska presuda, kojom je Glavaš osuđen na 10 godina zatvora&quot;, te da ga treba ponovno pritvoriti. Bio je to do tada ne viđen pravosudni presedan, koji se pretvorio u pravi političko-pravosudni skandal. Odmah po uhićenju Glavaš javno objavljuje da započinje štrajkom glađu, a u štrajku glađu ustrajava svih 27 dana uhićenja, nakon čega je odlukom Županijskog suda u Zagrebu 31. ožujka 2015. pušten na slobodu. Ponovno pravno-politički skandal, jer je Branimir Glavaš podnio ustavnu tužbu Ustavnom sudu RH protiv odluke Vrhovnog suda o istražnom pritvoru, a koju je Ustavni sud RH prihvatio i ukinuo Odluku Vrhovnog suda RH o Glavaševom pritvoru, te naložio Vrhovno sudu RH da ponovno odlučuje o Glavaševom pritvoru ili će ga Ustavni sud RH 5. travnja 2015. pustiti na slobodu. Dana 30.ožujka 2015. Vrhovni sud RH ponovno je donio odluku da Glavaš ostaje u pritvoru i da pritvor Branimiru Glavašu može trajati do 5. svibnja 2016. Nepuni dan nakon odluke Vrhovnog suda RH, na zahtjev Glavaševih odvjetnika Županijski sud u Zagrebu je 31.ožujka 2015., kao niži sud, pobio je odluku Vrhovnog suda RH i donio odluku i nalog da se Branimir Glavaš odmah pusti na slobodu, a što je istog dana i učinjeno.

Do danas je Branimir Glavaš ukupno &quot;odležao&quot; 5 godina i 3 mjeseca zatvora, a trenutno očekuje konačno očitovanje Vrhovnog suda RH po Odluci Ustavnog suda od 12. siječnja 2015. kojom je ukinuta drugostupanjska presuda Vrhovnog suda. Vrhovni sud RH u daljnjem postupku može potvrditi svoju prvobitnu odluku o kazni zatvora u visini od 8 godina zatvora, smanjiti izrečenu kaznu ili ukinuti prvostupanjsku presudu o trajanju deset godišnjeg zatvora izrečenu 8. svibnja 2009. po Županijskom sudu u Zagrebu i vratiti sudski postupak na početak. Vrhovni sud RH je 28. srpnja 2016. godine ukinuo i prvostupanjsku presudu Županijskog suda u Zagrebu od 8.svibnja 2009. i nakon sedam godina od izricanja prvostupanjske presude i 5 godina i 3 mjeseca provedenih u zatvoru, vratio predmet na ponovno suđenje koje je započelo listopada 2017., a 5. ožujka 2018. Županijski sud u Zagrebu donio je Rješenje kojim se postupak protiv Branimira Glavaša razdvaja od ostalih pet suoptuženika i vode se dva odvojena sudska postupka. Po zahtjevu za zaštitu zakonitosti DORH-a, predmet je ponovno odlukom Vrhovnog suda spojen godinu dana kasnije. Ponovljeno suđenje kreće ponovno iz početka 5. srpnja 2021. pred već trećim izmijenjenim sudskim vijećem na Županijskom sudu u Zagrebu.

== Novi saborski mandat i puštanje na slobodu ==
HDSSB u [[IV. izborna jedinica|IV.]] i [[V. izborna jedinica|V.]] izbornoj jedini osvaja tri zastupnička mjesta i ponovno postaje [[parlamentarna stranka]], a Glavaš kao nositelj liste ponovo postaje zastupnikom. Na dan konstituiranja [[Šesti saziv Hrvatskog sabora|šestoga saziva Hrvatskoga sabora]] nije bio nazočan sjednici i nije prisegnuo, ali Hrvatski sabor na prijedlog [[Hrvatski sabor#Radna tijela|Mandatno-imuntetnog povjerenstva]] odobrava nastavak procesa, ali odbija novi zahtjev za pritvor, te Branimir Glavaš [[11. siječnja]] 2008. nakon odluke Izvanraspravnoga vijeća Županijskoga suda u Zagrebu, poslije ukupno deset i pol mjeseci, provedenih u pritvoru u dva navrata, postaje slobodan čovjek.

Nakon ponovljenog suđenja, [[8. svibnja]] [[2009.]] je nepravomoćno osuđen na 10 godina zatvorske kazne, a Vrhovni sud RH je 02. lipnja 2010.godine Glavašu kaznu smanjio za dvije godine, osudivši ga na osam godina zatvora.

U BiH je uhićen 28. rujna 2010. godine i sproveden u Privremenu zatvorsku jedinicu u Sarajevu, gdje je proveo ukupno tri mjeseca. 21. prosinca 2010. je sproveden u zatvor u Zenici, gdje je boravio do 21. lipnja 2011. godine nakon čega je prebačen u KPZ-Mostar gdje se i danas nalazi. Do sada je izdržao više od polovice dosuđene kazne (četiri godine i deset mjeseci), gdje je očekivao oluku Ustavnog suda RH, ali ju ni nakon više od četiri godine od podnošenja nije dočekao, što jasno ukazuje na direktnu spregu političke izvršne vlasti u RH i najviših sudskih instanci, pa i samoga Ustavnog suda RH.

==U izbjeglištvu==
Uskoro se obratio javnosti putem snimljene video poruke i poručio kako se ne namjerava predati.
[[Datoteka:Glavaš-osobna.jpg|thumb|Glavaš pokazuje osobnu iskaznicu BiH]]

Za vrijeme njegova bijega 14. listopada 2009. umrla je njegova majka Zorka.&lt;ref name=&quot;ezadar&quot;&gt;http://www.ezadar.hr/clanak/umrla-majka-branimira-glavasa&lt;/ref&gt; Glavaš nije mogao doći na njezin pogreb u Osijeku.&lt;ref&gt;http://www.javno.com/hr-hrvatska/preminula-majka-b-glavasa-pokop-u-osijeku_02.lipnja {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210214193153/http://www.javno.com/hr-hrvatska/preminula-majka-b-glavasa-pokop-u-osijeku_02.lipnja |date=14. veljače 2021. }} 2010.&lt;/ref&gt; Vrhovni sud je donio pravomoćnu presudu kojom je kažnjen s osam godina zatvora. 28. rujna 2010. uhićen je u Drinovcima tajnom akcijom BiH obavještajne službe &quot;SIPA&quot;.&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/vijesti/branimir-glavas-uhicen-bih-pritvoru-ceka-odlazak-robiju-clanak-196980&lt;/ref&gt;
U listopadu 2012. godine umrla mu je sestra, ali su mu je Ministarstvo pravde BiH omogućilo odlazak na pokop sestre u Biograd, nakon čega je istog dana vraćen u KPZ-Mostar. Koncem ožujka 2014. godine u diskreciji u općini Preko oženio mu se sin Filip, a na samom činu civilnog vjenčanja, Branimir Glavaš nije mogao nazočiti. Glavašev sin Filip je za medije izjavio da će svečanost crkvenog vjenčanja obaviti po izlasku oca iz zatvora.

== Odlikovanja ==

Zbog doprinosa u stvaranju, obrani i obnovi hrvatske države prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je:
*[[Spomenica Domovinskog rata|Spomenicom Domovinskoga rata]]
*[[Spomenica domovinske zahvalnosti|Spomenicom domovinske zahvalnosti]]
*[[Red hrvatskog trolista|Redom hrvatskoga trolista]]
*[[Red Ante Starčevića|Redom Ante Starčevića]]
*[[Red bana Jelačića|Redom bana Jelačića]]
*[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]
*[[Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom|Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom]].&lt;ref name=&quot;BG&quot;/&gt;

Odlikovanja mu je kasnije oduzeo predsjednik Ivo Josipović odlukom od 19. kolovoza 2010.&lt;ref name=&quot;odlikovanja2&quot;&gt;Predsjednik Republike Hrvatske. ''Odluka o oduzimanju odlikovanja'', Klasa: 060-03/10-05/01, Urbroj: 71-05-04/1-10-01, Zagreb, 19. kolovoza 2010., [[Narodne novine]], br. [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_09_112_2960.html 112/10.–2960.,] 29. rujna 2010., {{ISSN|1333-9273}} {{Citat|III.&lt;br&gt;Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u »Narodnim novinama«.}}&lt;/ref&gt; Nije bilo istina da ih je Glavaš prije toga već prodao u [[Australija|Australiju]] nepoznatom kupcu, jer ih je nakon što mu je predsjednik RH Zoran Milanović vratio čin i odličja, Branimir Glavaš početkom lipnja 2021. vratio u Hrvatsku. Glavaš je iz Zenice poslao pismo predsjedniku Republike Hrvatske u kojem je izjavio da ne priznaje njegovu odluku o oduzimanju čina, a niti odličja jer mu ih predsjednik Josipović nije ni dodijelio, uz naglasak da ne priznaje niti presudu Županijskog suda u Zagrebu, a niti presudu Vrhovnog suda RH, nazivajući protiv sebe &quot;politički motiviranim i montiranim procesom&quot;. Iako zatvoren od 2010., nikada nije prestao politički djelovati u Hrvatskoj, a mnogi ga i danas kao utemeljitelja smatraju i neformalnim, stvarnim liderom i predsjednikom HDSSB-a, što potvrđuje i najnoviji izbor Branimira Glavaša za predsjednika ZU HDSSB-a, 26. travnja 2014.godine.Presudu Županijskog i Vrhovnog suda RH, kojom je presuđen za ratni zločin, Branimir Glavaš ne priznaje niti danas.

== Medijsko praćenje suđenja Glavašu ==

Suđenje Glavašu zadobilo je dosta medijske pozornosti. Izazvalo je polarizaciju javnog mnijenja. I prije podizanja optužnice i početka suđenja u lijevo-liberalnim tiskovinama je proglašavan za &quot;ratnog zločinca&quot;.{{nedostaje izvor}} Njegova osuda je protumačena kao početak raščišćavanja Hrvatske s &quot;grijesima iz prošlosti&quot;. U desnom tisku je većinom proglašavan kao heroj i &quot;žrtveno janje&quot;. Potonje se odnosilo prvenstveno na njegov razlaz s Ivom Sanaderom, kojeg je Glavaš još u svibnju 2006.godine, javno nazvao &quot;kriminalcem i lopovom&quot;, po njegovom odlasku s mjesta premijera RH, Glavaš je još 1.srpnja 2009.godine, javno rekao da je pozadina njegova povlačenja s premijerskog mjesta kriminal &quot;neviđenih razmjera&quot;.

Zanimljivost je i ta da je karton o pristupu tzv. ustaškoj organizaciji Hrvatski narodni otpor dr. Branimira i Ivana Jelića sa sjedištima u Berlinu u Münchenu bio objavljen u specijalnom izdanju Narodne armije iz Beograda u siječnju 1991. godine. Osim što je bio član HNO-a, Branimir Glavaš je osamdesetih godina 20. stoljeća bio i tajni član Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) pod vodstvoma Mate Meštrovića, ali pod kodnim imenom &quot;PETROVARADIN IV&quot;:(podatak točan i provjeren). Iz kartona objavljenog u Narodnoj armiji bilo je vidljivo da je Branimir Glavaš u trenutku pristupanja HNO imao samo 16 godina života. Cjelokupni UDBIN dosje Branimira Glavaša bio je prikazan u časopisu [[JNA]] ''[[Narodna armija]]'' iz zime (siječanj) 1991. u kojem se govorilo o &quot;ilegalnom naoružavanju hrvatskih redarstvenika&quot;, &quot;ilegalno nabavljenom oružju&quot; i &quot;stranim plaćenicima&quot;. Branimir Glavaš je bio i jedan od spominjanih osoba u KOS-ovom filmu objavljenom 25.siječnja 1991.koji govori o tajnom naoružavanju u Hrvatskoj. Film je poznat po kolokvijalnom nazivu tzv. Špegeljev film.

Predsjednik Zoran Milanović poništio je odluke o oduzimanju odlikovanja i čina Branimiru Glavašu koje je 2010. donio tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

== Vidi ==
* [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje]] (HDSSB)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.branimirglavas.com Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100709175614/http://www.branimirglavas.com/ |date=9. srpnja 2010. }}

{{Mrva-biog-pol-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Glavaš, Branimir}}
[[Kategorija:HDZ-ovi političari]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
[[Kategorija:HDSSB]]
[[Kategorija:Zastupnici u 4. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 5. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 6. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 8. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 9. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u Županijskom domu Hrvatskog sabora]]</text>
      <sha1>id4us5nllsznyddmq9sgbk4ltdq16pa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goga Sekulić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>51337</id>
    <revision>
      <id>7479153</id>
      <parentid>7315285</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T13:28:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34445-88</username>
        <id>363941</id>
      </contributor>
      <comment>/* Diskografija */</comment>
      <origin>7479153</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1226" sha1="5x0pzhhuosbno4pv41t3gewz923njf7" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Goga Sekulić
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Gordana Sekulić
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[27. veljače]] [[1977.]]
| Mjesto rođenja       = [[Pljevlja]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = 
| Žanr                 = [[turbofolk]]
| Zanimanje            = pjevačica
| Djelatno_razdoblje   = 
| Producentska_kuća    = 
| Angažman             = 
| URL                  = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Gordana Goga Sekulić''' ([[Pljevlja]], [[27. veljače]] [[1977.]]), [[Crna Gora|crnogorska]] [[turbofolk]] pjevačica.

== Diskografija ==

* 2000. ''Ljubavnica'' 
* 2001. ''I lepša i bolja'' 
* 2002. ''Opasno po život'' 
* 2003. ''Po zakonu'' 
* 2006. ''Gaćice''
* 2008. ''Zlatna koka'' 
* 2011. ''Ja sam probala sve''
* 2014. ''Ponovo rođena''
* 2024. ''Psihologija''
&lt;!-- == Vanjske poveznice ==

*[http://www.goga-sekulic.info/ Službena stranica] --&gt;

{{Mrva-biog-glaz}}

{{GLAVNIRASPORED:Sekulić, Goga}}
[[Kategorija:Crnogorski pjevači]]</text>
      <sha1>5x0pzhhuosbno4pv41t3gewz923njf7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Janez Janša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>54381</id>
    <revision>
      <id>7479348</id>
      <parentid>7467172</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:26:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>aktualna slika</comment>
      <origin>7479348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8654" sha1="8x6gbmp1e6qcw76f6pffeei4en02s2a" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime                 = Janez Janša
|datum rođenja       = [[17. rujna]] [[1958.]]
|mjesto rođenja      = [[Ljubljana]]
|datum smrti         = 
|mjesto smrti        = 
|slika               = 1. redna seja vlade Janeza Janše - premier Janez Janša (cropped).jpg
|veličina            = 
|opis slike          = Janez Janša, 2026.
|stranka             = [[Slovenska demokratska stranka]]
|supruga             = 
|suprug              = 
|položaj             = 5. predsjednik slovenske vlade
|čin2                = 
|čin3                = 
|zanimanje           = 
|fusnote             = 
|predsjednik         = 
|nasljednik          = 
|prethodnik          = 
|prethodnik2         = 
|nasljednik2         = 
|mandat_start        = [[3. ožujka]] [[2020.]]
|mandat_kraj         = [[25. svibnja]] [[2022.]]
|mandat_start2       = [[10. veljače]] [[2012.]]
|mandat_kraj2        = [[20. ožujka]] [[2013.]]
|mandat_start3       = [[3. prosinca]] [[2004.]]
|mandat_start4       = [[22. svibnja]] [[2026.]]
|mandat_kraj3        = [[21. studenoga]] [[2008.]]
|vjera               = [[Rimokatolička crkva|katolkinja]]
}}
'''Janez Janša''' ([[Grosuplje|Grosuplje]] kraj [[Ljubljana|Ljubljane]], [[17. rujna]] [[1958.]] kao '''Ivan Janša'''), [[Slovenija|slovenski]] političar, [[Dodatak:Predsjednici Vlade Slovenije|predsjednik Vlade Republike Slovenije]] od 2004. do 2008. godine, te od 2012. do 2013. Dužnost premijera Slovenije po treći put je obnašao od 2020. godine do 2022. godine, a četvrti put od 22. svibnja 2026. godine.

Suđeno mu je u jednom od procesa prije raspada [[SFRJ|SFR Jugoslavije]]. Najprije je on s ostatkom uredništva časopisa &quot;Mladina&quot; na najvišim partijskim komitetima optužen za tzv. &quot;kontrarevolucionarno djelovanje&quot; da bi - nakon što je u policijskom pretresu uredništva pronađen jedan povjerljivi vojni dokument - na vojnom sudu zbog odavanja vojnih tajni osuđen na godinu i pol zatvora.&lt;ref&gt;[http://www.mladina.si/112721/pred-24-leti-se-je-pricela-afera-jbtz/ Pred 24 leti se je pričela afera JBTZ, Mladina], 1. lipnja 2012&lt;/ref&gt;

Na prvim demokratskim parlamentarnim izborima u Sloveniji 1990. godine izabran je za parlamentarnog zastupnika. U svibnju 1990. godine imenovan je za ministra obrane, te je u znatnoj mjeri zaslužan za uspješno organiziranje obrane i pobjedonosni ishoda [[rat u Sloveniji|rata u Sloveniji]]. Dužnost ministra obrane Republike Slovenije obnaša do [[1994.]] godine, u tri uzastopne slovenske vlade. 1994. godine je smijenjen, povodom ''afere Depala vas'', gdje su djelatnici vojnih sigurnosnih službi uhitili jednog civila optuženog za špijunažu. Smijenio ga je tadašnji predsjednik slovenske vlade [[Janez Drnovšek]]; Janez Janša i njegov [[Socijaldemokratska stranka Slovenije|Socijaldemokratski savez Slovenije (SDS)]] otišli su nakon toga u opoziciju.

Nakon pobjede SDS-a na slovenskim parlamentarnim izborima 2004. godine, Janez Janša je 3. prosinca 2004. godine postao slovenski premijer.

2008. godine SDS gubi izbore, ali kao druga najjača stranka u parlamentu; Janša je neformalni predvodnik oporbe.

2011. godine se protiv njega podiže optužnica u slovenskoj ''Aferi &quot;Patria&quot;'': navodno je Janša primio znatno mito od finskog dobavljača oklopnih vozila za slovensku vojsku.

Nakon slovenskih parlamentarnih izbora 2012. godine, Janšin SDS ulazi u vladajuću koaliciju (kao druga najjača stranka), a sam Janša postaje 28. siječnja 2012. godine ponovo premijer. Tu dužnost obnaša do 28. veljače 2013. god. kada mu parlament - povodom sumnji na korupciju - izglasava nepovjerenje.&lt;ref&gt;[http://www.delo.si/novice/vladna-kriza/v-zivo-alenka-bratusek-je-nova-mandatarka.html] Alenka Bratušek je nova mandatarka, Delo, 1. ožujka 2013.&lt;/ref&gt;

Nakon što je pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora kao jedan od krivaca u ''Aferi Patria,''&lt;ref&gt;[http://www.rtvslo.si/crna-kronika/jansa-obsojen-odvetnik-matoz-sodbo-bomo-razveljavili/335609 Janša obsojen. Odvetnik Matoz: &quot;Sodbo bomo razveljavili.&quot;]&lt;/ref&gt; Janša je 20. lipnja 2014. godine otišao na odsluženje zatvorske kazne. Do zatvora su ga pratili njegovi prijatelji i političke pristalice, njih približno 1000 - koji smatraju da je suđenje politički motivirano i namješteno.&lt;ref&gt;[http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi Janša že v zaporu; podporniki v nagovorih o lažeh, resnici in krivičnosti (foto)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140702133953/http://www.dnevnik.si/slovenija/pred-zaporom-pripravljajo-oder-vrhovno-sodisce-ne-more-predvideti-dinamike-odlocanja-o-jansevi-zahtevi |date=2. srpnja 2014. }}, Dnevnik, 21. lipnja 2014.&lt;/ref&gt; Na parlamentarnim izborima 2014. godine njegov SDS dobiva 20,7% glasova (druga najjača stranka), a sam Janša - koji je i dalje u zatvoru - biva ponovno izabran u parlament.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |title=Poslanec naj bo – četudi iz zapora |access-date=16. listopada 2015. |archive-date=20. lipnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140620223225/http://www.dnevnik.si/slovenija/poslanec-naj-bo-cetudi-iz-zapora |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na sjednice parlamenta dolazio je Janša ravno iz zatvora.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/jansa-za-odlazak-iz-zatvora-u-parlament-treba-predloziti--quot-dnevnik-rada-quot-/1241190/ „Janša za odlazak iz zatvora u parlament treba predložiti dnevnik rada“]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, HINA (kod „Jutarnji list), 26.11.2014&lt;/ref&gt;

U travnju 2015. godine Ustavni sud Slovenije poništio je presudu Janši i slučaj vratio na ponovno suđenje. Janša je oslobođen iz zatvora.&lt;ref&gt;[http://www.jutarnji.hr/sudenje-se-mora-ponoviti-slovenski-ustavni-sud-ponistio-presudu-jansi-u-slucaju-patria/1336572/ &quot;Ustavni sud poništio presudu Janši u slučaju Patria, suđenje ide ispočetka&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150706235253/http://www.jutarnji.hr/sudenje-se-mora-ponoviti-slovenski-ustavni-sud-ponistio-presudu-jansi-u-slucaju-patria/1336572/ |date=6. srpnja 2015. }}, HINA (kod „Jutarnji list“), 23. ožujka 2015&lt;/ref&gt; Pred televizijskim kamerama tvrdi da mu je suđenje namješteno iz krugova [[Lustracija|''nelustriranih'']] pripadnika slovenske komunističke elite, da progon orkestrira nekadašnji komunistički čelnik i predsjednik Republike Slovenije [[Milan Kučan|Milan Kučan]] kojega naziva &quot;sivom emninencijom slovenske [[Josip Broz Tito|titoističke]] ljevice&quot; i &quot;vrhom udbaške hobotnice u Sloveniji&quot;, koji se oslanja na strukture proizlašle iz slovenske [[UDBA|UDBE]] što navodno danas vode glavnu riječ u Sloveniji: ukazuje Janša na bizarnu činjenicu da ga je povodom ''Afere Patria'' uhitila baš supruga onog djelatnika UDBE, koji ga je 1988. godine uhitio zbog špijunaže protiv Jugoslavije.&lt;ref&gt;[http://www.maxportal.hr/sretni-ste-sto-imate-kolindu-sdp-se-cak-i-nakon-pokolja-u-borovu-zalagao-za-opstanak-jugoslavije/ &quot;Sretni ste što imate Kolindu, SDP se čak i nakon pokolja u Borovu zalagao za opstanak Jugoslavije&quot;], V. Bujanec za &quot;Maxportal&quot;, 12. rujna 2015.&lt;/ref&gt; 16. listopada 2015. godine predstavlja - kao ponovno izabrani predsjednik stranke - SDS na sastanku vodstva [[Europska pučka stranka|Europske pučke stranke]] u Bruxellesu.&lt;ref&gt;[http://prva.sds.si/News/Details/2469 &quot;Predsednik Janez Janša na vrhu Evropske ljudske stranke v Bruslju&quot;]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, službene stranice Slovenske demokratske stranke, 16. listopada 2015.&lt;/ref&gt; Tijekom 2015. godine, stranka koju ponovo vodi Janša se natječe u popularnosti sa [[Stranka modernog centra|Strankom modernog centra]] slovenskog premijera [[Miro Cerar|Mire Cerara]], potvrđujući status jedne od glavnih stranaka u Sloveniji.&lt;ref&gt;[hhttp://www.siol.net/novice/slovenija/2015/09/episcenter_september2015.aspx &quot;Janez Janša je še vedno pred Mirom Cerarjem&quot;], Gašper Lubej za &quot;PLANET SIOL.NET&quot;, 20. rujna 2015.&lt;/ref&gt; 

U lipnju 2018. godine Janšina stranka pobjeđuje na parlamentarnim izborima s osvojenih 25 mandata. Međutim drugoplasirani Marjan Šarec okuplja ljevičarsku koaliciju stranaka te sastavlja manjinsku vladu. [[27. siječnja]] [[2020.]] Šarec podnosi ostavku zbog međusobnog nerazumijevanja s koalicijskim partnerima, a [[3. ožujka]] [[2020.]] Slovenski parlament tajnim glasovanjem izabire Janšu za novog premijera.

==Izvori==
{{izvori}}

{{commonscat}}

{{Slovenski premijeri}}

{{GLAVNIRASPORED:Janša, Janez}}
[[Kategorija:Predsjednici slovenske vlade]]
[[Kategorija:Političari nakon 1989.]]</text>
      <sha1>8x6gbmp1e6qcw76f6pffeei4en02s2a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Miroslav Radman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62887</id>
    <revision>
      <id>7479391</id>
      <parentid>7068369</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:39:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pravopis</comment>
      <origin>7479391</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3719" sha1="4a37q8bncug3cc0p7is8imo2taw566f" xml:space="preserve">[[Datoteka:Miroslav Radman, 2019.jpg|mini|Miroslav Radman]]
'''Miroslav Radman''' ([[Split]], [[30. travnja]] [[1944.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[biolog]] i član [[Francuska akademija znanosti|Francuske akademije znanosti]], Europske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO). 

== Životopis ==

Diplomirao je na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu]], a doktorirao je na sveučilištu u [[Bruxelles]]u. Poslijedoktorski studij je nastavio u Francuskoj i SAD-u. Izvanredni je od 1972. godine, a poslije i redoviti profesor genetike na Sveučilištu u Bruxellesu, a od 1988. profesor stanične biologije. Voditelj je Laboratorija za evolucijsku i molekularnu biologiju. Savjetnik je premijera Republike Hrvatske za znanost i direktor MedILS-a, jedinstvenog instituta u Splitu koji okuplja sjajne znanstvenike u Hrvatskoj.

Radmanova je specijalnost popravak [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]]; [[1974.]] je otkrio [[SOS odgovor]]. Profesor je [[citologija|citologije]] na pariškom Medicinskom fakultetu (Faculté de Médecine - Necker, Université Paris V) i voditelj Laboratorija za evolucijsku i molekularnu genetiku Instituta Necker u [[Pariz]]u. Također je i suosnivač [[Mediteranski institut za istraživanje života |Mediteranskog instituta za istraživanje života]].

Od 18. lipnja 1992. dopisni je član [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] Razreda za prirodne znanosti.&lt;ref&gt;http://info.hazu.hr/miroslav_radman_biografija&lt;/ref&gt;

Godine [[2006.]] s još tri hrvatske znanstvenice ([[Ksenija Zahradka]], [[Dea Slade]] i [[Mirjana Petranović]]) otkrio je proces koji [[bakterija|bakteriji]] ''[[Deinococcus radiodurans]]'' omogućava samoobnavljanje.

Dana [[13. ožujka]] [[2008.]] godine znanstveni tim predvođen Miroslavom Radmanom dokazao je [[seks]]ualni život bakterija. Rad je objavljen kao originalni doktorski rad znanstvenice [[Ana Babić|Ane Babić]] u znanstvenom časopisu [[Science]].

[[21. studenog]] [[2008.]] godine je na dnevniku [[HRT]]-a objavio je da je (možda) otkrio lijek za duži život.

Objavio je 177 radova, opisao 25 originalnih otkrića citiranih više tisuća puta, te je dobitnik 12 svjetskih nagrada. U Jutarnjem je izabran za vodećeg hrvatskog intelektualca.

== Nagrade i priznanja ==
* Dana [[4. srpnja]] [[2011.]] uručena mu je europska nagrada za [[Mikrobiologija|mikrobiologiju]], koju mu je u sklopu proslave srebrnog jubileja Federacije europskih mikrobioloških društava (FEMS) u [[Ženeva|Ženevi]] uručio predsjednik FEMS-a, profesor Bernhard Schink.&lt;ref&gt;http://www.hrt.hr/index.php?id=48&amp;tx_ttnews%5BbackPid%5D=23&amp;tx_ttnews%5Btt_news%5D=121966&amp;cHash=570ddc01be{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;  Riječ je o nagradi koju dodjeljuje Federation of European Microbiological Societies (FEMS), a nosi ime profesora Andréa M. Lwoffa, prvog FEMS-ovog predsjednika. Nagrada se od 2000. godine dodjeljuje za vrhunska znanstvena postignuća u mikrobiologiji i predstavlja najprestižniju mikrobiološku nagradu koju pojedinac ili skupina znanstvenika mogu dobiti u tom području. Profesor Radman tek je peti dobitnik ovog iznimnog priznanja.&lt;ref&gt;http://www.hmd-cms.hr/hr/169/miroslav-radman-dobitnik-ovogodisnje-femslwoffove-nagrade/{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
=== Bilješke ===
{{Izvori}}
=== Literatura ===

{{Mrva-biog-znan-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Radman, Miroslav}}
[[Kategorija:Hrvatski biolozi]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Hrvati u Francuskoj]]
[[Kategorija:Životopisi, Šolta]]
[[Kategorija:Akademici Academiae Europaeae]]</text>
      <sha1>4a37q8bncug3cc0p7is8imo2taw566f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska ratna mornarica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>68905</id>
    <revision>
      <id>7479269</id>
      <parentid>7284210</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:09:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479269</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36754" sha1="2kevninsl4i82buzc8jmd2gvihrs81g" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv                  =Hrvatska ratna mornarica
|slika                  =[[Datoteka:Emblem of the Croatian Navy.svg|150px]]
|opis slike             =Znak HRM
|osnovana datum         =[[12. rujna]] [[1991.]]
|sjedište               =[[Pomorska baza Lora]], [[Split]] 
|obljetnica             =[[18. rujna]]
|trenutačni zapovjednik = komodor Damir Dojkić
|istaknuti zapovjednici =[[admiral flote]] [[Sveto Letica]]&lt;br&gt; [[viceadmiral]] [[Vid Stipetić]] &lt;br&gt; [[viceadmiral]] [[Zdravko Kardum]] &lt;br&gt; [[admiral]] [[Robert Hranj]] &lt;br&gt; [[kontraadmiral]] [[Predrag Stipanović]]
|simbol raspoznavanja   =[[Datoteka:Naval ensign of Croatia.svg|75px]]
|simbol raspoznavanja oznaka=Krmena zastava
|simbol raspoznavanja 2  =[[Datoteka:Naval Jack of Croatia.svg|75px]]
|simbol raspoznavanja 2 oznaka= Pramčana zastava
}}

'''Hrvatska ratna mornarica''' ('''HRM''') grana je [[OSRH|Oružanih snaga Republike Hrvatske]]. Njezina uloga i namjena je štititi integritet i suverenitet [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] na moru i s mora. Nositeljica je i organizatorica pomorske obrane Republike Hrvatske.

Danas (2025.) godine je Hrvatska ratna mornarica u prvom redu usmjerena na zaštitu hrvatskih obala i [[Teritorijalno more|teritorijalnog mora]], te od borbenih plovila ima manje jedinice koje nisu pogodne za izlazak izvan Jadranskog mora. Planira se u bliskoj budućnosti pribavljanje plovila veće autonomije plovidbe, veličine [[Korveta|korvete]].&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/hrvatska-zeli-nabaviti-dva-najmocnija-ratna-broda-u-svojoj-povijesti-istrazili-smo-sto-se-nudi-koliko-kosta-i-kako-su-naoruzani-15578305 &quot;Hrvatska želi nabaviti dva najmoćnija ratna broda u svojoj povijesti. Istražili smo što se nudi, koliko košta i kako su naoružani&quot;], Viktor Trumbetaš, &quot;Jutarnji list&quot; 28. travnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Zadaće Hrvatske ratne mornarice ==
'''Glavne zadaće HRM u miru su''':
* održavanje optimalne razine spremnosti snaga u cilju odvraćanja od agresije na RH,
* sudjelovanje u nadzoru i zaštiti morskih i podmorskih prostora i [[epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]] na kojima Republika Hrvatska ima puni [[suverenitet]], suverena prava i nadležnosti, u suradnji s drugim institucijama i organizacijama RH,
* održavanje sposobnosti mornaričkog pješaštva za vođenje borbe u priobalju i na otocima,
* sudjelovanje u međunarodnim vojnim operacijama potpore miru,
* sudjelovanje u aktivnostima nadzora naoružanja i izgradnje mjera povjerenja i sigurnosti,
* sudjelovanje u potpori civilnim organizacijama i institucijama RH na moru,
* sudjelovanje u traganju i spašavanju na moru.

'''Glavne zadaće HRM u ratu su''':
* sudjelovanje u združenim obrambenim i napadnim operacijama u obrani i uspostavi teritorijalnog integriteta zemlje,
* sudjelovanje u obrani Republike Hrvatske, a stupanjem u [[NATO]] i u obrani saveznika.

== Povijest ==
{{Uklopi u|Povijest Hrvatske ratne mornarice}}
[[Datoteka:Pripadnici HRM za vrijeme svečanog mimohoda za Dan državnosti.jpg|mini|desno|300px|Mornari i kadeti u svečanim odorama HRM]]
[[Datoteka:Pripadnici HRM Karlovac 2008.jpg|mini|300px|Pripadnici HRM tijekom proslave Dana OSRH u [[Karlovac|Karlovcu]] [[2008.]] godine]]Odlukom predsjednika Republike [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od [[12. rujna]] [[1991.]] kojom je imenovao zapovjednika [[admiral]]a [[Sveto Letica|Svetu Leticu]] – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici, koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih [[vojna postrojba|vojnih postrojbi]]. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod [[DJB-103]] koji je otet [[JNA|Jugoslavenskoj narodnoj armiji]] [[15. rujna]] [[1991.]] dok je bio na remontu u [[Vela Luka|Veloj Luci]].

=== Osvajanje prvih skladišta i vojne opreme ===
Već su tijekom rujna stvoreni uvjeti za snažno suprotstavljanje agresoru na moru i primorju. U akciji &quot;[[Operacija Zelena tabla – Mala bara|Zelena tabla – Mala bara]]&quot;, [[14. rujna|14.]]/[[15. rujna]] [[1991.]] osvojena su skladišta streljiva i naoružanja, a u Tatinjama skladišta [[morske mine|morskih mina]] čime je HRM došla do prvih snažnih oružnih sustava. Tijekom [[Bitka za Šibenik 1991.|Bitke za Šibenik]] od [[16. rujna|16.]] do [[22. rujna]] [[1991.]] snage 113. brigade i postrojbe PU Šibenske zarobile su u vojarni [[Kuline]] 15 ratnih [[brod]]ova i plovila dok su radnici ondašnjeg Mornaričkog tehničkog remontnog zavoda ''Velimir Škorpik'' preuzeli Zavod u svoje ruke i 19 ratnih brodova i plovila. Mlade hrvatske snage su tako važan plijen uspjele obraniti u teškim borbama, izvojivši prvu značajnu pobjedu u Domovinskom ratu, kojom je omogućeno formiranje snažne ratne mornarice&lt;ref&gt;[http://vojnapovijest.vecernji.hr/prva-pobjeda-u-obrani-od-velikosrpske-agresije-sibenska-bitka-u-rujnu-1991-godine-962517 &quot;Prva pobjeda u obrani od velikosrpske agresije – šibenska bitka u rujnu 1991. godine&quot;], Dean Čanić za &quot;Vojna povijest&quot;, 22. rujna 2014&lt;/ref&gt;: neprijatelj će u narednim godinama s poteškoćama održavati ispravnost plovila koja su mu preostala, a superiorna hrvatska brodogradnja će uspijevati podizati borbenu sposobnost zarobljenih plovila i unaprjeđivati tehnološku razinu oružanih sustava.

=== Zarobljeni brodovi i plovila ===
Zarobljena 34 ratna broda i plovila u Šibeniku činila su približno četvrtinu cjelokupne flote [[JRM]]. Zapoviješću zapovjednika HRM-a [[24. rujna]] ustrojena je Ratna luka Šibenik, a [[29. rujna]] zarobljeni brodovi ustrojeni su u dvije borbene skupine: 

*'''Udarne pomorske snage (UPS)''' organizirane u &quot;Mješoviti divizion RTOP, RČ, TČ i PČ&quot;
s brodovima:
*'''RTOP-402''' – danas [[RTOP-21 Šibenik]]
*'''TČ-222''' – u HRM pod imenom [[TB-51 Vukovar]]
*'''RČ-310''' – u HRM pod imenom [[OBM-41 Dubrovnik]]
*'''PČ-171''' – danas [[OB-01 Novigrad]]
*'''PČ-180''' – danas [[OB-03 Cavtat]]
*'''PČ-181''' – danas [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]]

*'''Obalne pomorske snage (OPS)'''
Su činili svi ostali brodovi s barkama koji su uglavnom djelovali u priobalju.

Premda je većina bila u lošem stanju, nedostajali su ili su bili oštećeni [[pogon]]ski dijelovi i naoružanje, odmah se pristupilo njihovom osposobljavanju i opremanju pa su ti brodovi, uz nekoliko zarobljenih u pojedinačnim akcijama – tako primjerice [[OB-02 Šolta]] koji je zarobljen tijekom [[Boj u Splitskom kanalu|Boja u Splitskom kanalu]] – postali temelj izgradnje HRM-a. Od odlučujuće važnosti za nadzor obalnog ruba i međuotočkog prostora bilo je preotimanje obalnog topništva [[JRM]]-a i ustrojavanje obalnih topničkih bitnica (OTB). 

U rujnu su osvojene OTB 90 mm na [[Žirje|Žirju]] ([[14. rujna]]), OTB 100 mm [[Zečevo]] ([[16. rujna]]), OTB 88 mm na Smokvici ([[19. rujna]]), OTB 88 mm Marinča rat na [[Šolta|Šolti]] ([[20. rujna]]), OTB 85 mm Ražanj na [[Brač]]u ([[24. rujna]]), OTB 88 mm Ražnjić i OTB 85mm [[Privala]] na [[Korčula|Korčuli]] ([[17. rujna]]). Ustroj i popuna izvedeni su do [[21. rujna]], a [[1. listopada]] od dijela topova osvojenih u Rogoznici i na otoku Šolti ustrojene su OTB Kašjuni i Duilovo u [[Split]]u.

=== Borbena djelovanja HRM-a u jesen 1991. ===
U studenom 1991. na moru je vladala [[Blokada|pomorska blokada]] koju je oglasila [[JRM|Jugoslavenska ratna mornarica]] i važila je opća zabrana plovidbe za sve brodove. Na srednjedalmatinskom području tu zadaću je provodila '''Taktička grupa (TG) &quot;Kaštela&quot;''' koja je, uz veliki ophodni brod (VPBR-31 &quot;Split&quot;), imala i dvije [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] (RTOP-401 i 403), [[Raketni čamac|raketni čamac]] (RČ-306), [[Torpedni čamac|torpedni čamac]] (TČ-220) te jedan [[ophodni brod]] (PČ-176) i bila je apsolutni gospodar situacije. Stupanj provedbe blokade bio je vrlo velik. S [[otok]]a su vraćani čamci koji su prevozili bolesnike na [[dijaliza|dijalizu]] u splitske bolnice, zabranjeno je bilo isplovljavanje ribaricama i svim plovilima koja su mogla prevoziti ljude. Ploviti je mogao samo onaj koji je imao dopuštenje vojnih vlasti, a to je značilo da se nešto prevozi za njihove potrebe.

Dne [[14. studenoga]] diverzanti Hrvatske ratne mornarice su priručnim daljinski navođenim torpedom pogodili i teško oštetili ophodni čamac [[PČ-176 Mukos]] koji je [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]] napustila. Taj je brod kasnije otegljen u remontno brodogradilište u [[Šibenik]]u gdje je ubrzo popravljen i uveden u operativnu uporabu. Danas plovi u sastavu 1. divizijuna [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]] pod oznakom OB-02 i nosi ime &quot;Šolta&quot;.

U znak odmazde [[15. studenoga]] u 6:42 sati s [[VPBR-31 Split]] je otvorena paljba po gradu [[Split]]u – gradu po kojem je dobio ime.&lt;ref name=&quot;index&quot;&gt;http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=396559&lt;/ref&gt; Nakon toga, cijela taktička grupa &quot;Kaštela&quot; je otvorila paljbu po [[Split]]u, [[Brač]]u i [[Šolta|Šolti]]. Uslijedio je i odgovor HRM-a koja je sa svojih [[Bitnica|topničkih bitnica]] otvorila paljbu po brodovima [[JRM]]-a. Djelovanjem [[Bitnica|topničkih bitnica]] brodovi [[JRM]]-a su bili prisiljeni na povlačenje. U pomoć je bilo upućeno 6 zrakoplova tipa [[Soko J-21 Jastreb|Jastreb]]. Međutim, djelovanjem [[Protuzračna obrana|protuzračne obrane]] s otoka [[Brač]]a oborena su dva zrakoplova i tako je onemogućeno njihovo djelovanje. Ovaj pomorski boj je poznat kao [[Boj u Splitskom kanalu]].

Nakon boja u [[Splitski kanal|Splitskom kanalu]] TG &quot;Vis&quot; koja je operirala južno od [[Splitska vrata|Splitskih vrata]] povukla se u uvalu luke [[Vis]], a TG &quot;Kaštela&quot; se, u svom povlačenju prema [[Neretvanski kanal|Neretvanskom kanalu]], u popodnevnim satima [[15. studenog]] 1991. godine, sastala s TG &quot;Ploče&quot; sastava tri [[Minolovac|minolovca]] (M-143 &quot;Olib&quot;, M-144 &quot;Iž&quot; i M-153 &quot;Blitvenica&quot;).&lt;ref&gt;''[[m:w:en:Jane's Fighting Ships|Jane's Fighting Ships]]'', Sampson Low, Marston and Co., London, 1992., str. 822.&lt;/ref&gt;&lt;!-- samo za nazive brodovlja --&gt;

Obalne [[Bitnica|topničke bitnice]] HRM-a s [[Pelješac|Pelješca]] i [[Korčula|Korčule]] su u prijepodnevnim satima [[16. studenog]] 1991. godine otvorile vatru po dijelovima TG &quot;Kaštela&quot; i TG &quot;Ploče&quot;. Došlo je do izmjene vatre, zbog čega je oštećeno nekoliko brodova [[JRM]]-a. Od posljedica djelovanja [[Bitnica|topničkih bitnica]] HRM-a [[Minolovac|minolovac]] ML-144 je bio primoran nasukati se u hvarskoj uvali Torac, a ML- 143 je potonuo kod otoka [[Šćedro]]. Taj boj je poznat kao [[Boj u Korčulanskom kanalu]]. Ostali brodovi su se iz [[Korčulanski kanal|Korčulanskog kanala]] povukli na otok [[Vis]].

Bojevi u [[Boj u Splitskom kanalu|Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom]] kanalu su izuzetno značajni za noviju hrvatsku povijest. Naime, to je prva samostalna borba te velika i konačna pobjeda snaga Hrvatske ratne mornarice nad znatno nadmoćnijim pomorskim snagama [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Tom je pobjedom [[HRM|Hrvatska ratna mornarica]] deblokirala sve hrvatske luke, osim [[Dubrovnik]]a.

Uspješnim minskim djelovanjima, djelovanjima obalnog topništva te diverzantskim akcijama [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] tijekom bojeva [[Boj u Splitskom kanalu|u Splitskom]] i [[Boj u Korčulanskom kanalu|Korčulanskom kanalu]], [[Jugoslavenska ratna mornarica]] je bila prisiljena na povlačenje iz [[Unutarnje morske vode|unutarnjih morskih voda]] [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] u njena posljednja uporišta na otocima [[Vis]]u i [[Lastovo|Lastovu]] odakle njeni brodovi više nisu isplovljavali radi bojnih djelovanja. Sve ostale aktivnosti koje je [[JRM]] poduzimala svodile su se na mjere borbenog osiguranja vlastitih snaga.

Iako je još neko vrijeme vladalo stanje proglašene [[Blokada|pomorske blokade]], na nju se nitko više nije osvrtao, a putnički i trgovački brodovi slobodno su plovili [[Unutarnje morske vode|unutarnjim morskim vodama]] [[RH]]. Izuzetak je bila pomorska komunikacija prema [[Dubrovnik]]u koju su još uvijek kontrolirali brodovi [[JRM]]-a, nadzirući sve terete koji su trajektima pristizali u [[Dubrovnik]]. Stoga je težište bojnih djelovanja [[HRM]]-a u 1992. godini bilo premješteno sa središnjeg dijela jadranskog pomorskog [[Bojište|bojišta]] na njegov južni dio, u obrani kojega je vrlo značajan doprinos imao [[odred naoružanih brodova Dubrovnik]].

=== Jačanje HRM tijekom domovinskog rata i preuzimanje inicijative na Jadranu ===
Makar je primirje 1991. godine HRM dočekala sa znatno manjim brojem operativnih plovila od broja koji je ostao [[Jugoslavenska ratna mornarica|JRM]], preuzela je pretežni dio ratnih luka; u svibnju 1992. godine JRM napušta i luke na Visu i Lastovu, koje su bile od presudne važnosti za kontrolu plovidbe Jadranom i smještali su flotu JRM neposredno u hrvatsko [[obalno more]]. 

U preostalim dobrim lukama u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], predstavljala je JRM manju prijetnju, osobito s obzirom na to da je – lišena značajnijih brodograđevinih kapaciteta – bila suočena s problemima u održavanju. Hrvatska brodogradnja je, s druge strane, predano radila na osposobljavanju zarobljenih brodova (od kojih je znatan dio bio na remontu, ili zarobljen nakon oštećivanja u borbama) i unaprjeđivanju flote HRM. Između ostalog, 1992. godine je u službu uveden brod znatne vatrene moći [[RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV.|RTOP-11 ''Kralj Petar Krešimir IV.'']], sagrađen u [[Brodogradilište Kraljevica|Brodogradilištu Kraljevica]]'';'' 1994. godine u skopu združene vježbe HRM-a i [[Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana|HRZ i PZO]] &quot;Posejdon 94&quot; bit će izvedeno prvo testno lansiranje švedskih protubrodskih raketa [[RBS-15]] s raketnih topovjača RTOP-11 Kralj Petar Krešimir IV i [[RTOP-21 Šibenik]],&lt;ref&gt;[https://www.morh.hr/uspjesno-provedeno-gadanje-protubrodskom-raketom-rbs-15b/ &quot;Uspješno provedeno gađanje protubrodskom raketom RBS-15B&quot;], priopćenje Ministarstva obrane RH, 14. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; ostvarivši time prednost pred protivničkom flotom koja je raspolagala sličnim starijim sustavima [[P-15 Termit|P-15]] sovjetskog podrijetla.

U sklopu HRM ustrojeno je i mornaričko pješaštvo: postrojba [[Satnija mornaričko desantnog pješaštva &quot;Vange&quot;|&quot;Vange&quot;]] sudjeluje u teškim borbama za kontrolu nad [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigradom]] i [[Novsko ždrilo|Novskim ždrilom]] tijekom [[Operacija Maslenica|Operacije Maslenica]] u siječnju 1993. Još ranije je [[Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva (Dubrovnik)|Mješoviti odred mornaričko-desantnog pješaštva]], osnovan na području Dubrovnika 1. studenog 1991. god., sudjelovao u obrani tog područja, u kojoj je iznimno važnu zadaću transporta prema opkoljenom gradu izvršio i [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]].

HRM je do kraja domovinskog rata uspješno kontrolirala hrvatsko teritorijalno more i osiguravala pristup hrvatskim lukama.

=== Zapovjednici HRM-a === 
[[Slika:Sveto letica.jpg|minijatura|desno|200px|[[Sveto Letica]], prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice]]
{{glavni|Dodatak:Popis zapovjednika Hrvatske ratne mornarice}}
# '''[[Sveto Letica]]''' ([[12. rujna]] [[1991.]] – [[svibanj]] [[1996.]])
# '''[[Vid Stipetić]]''' ([[1996.]] – [[2002.]])
# '''[[Zdravko Kardum]]''' ([[31. prosinca]] [[2002.]] – [[19. ožujka]] [[2007.]])
# '''[[Ante Urlić]]''' ([[2007.]] – [[31. listopada]] [[2012.]])
# '''[[Robert Hranj]]''' ([[1. studenog]] [[2012.]] – [[31. siječnja]] [[2015.]])
# '''[[Predrag Stipanović]]''' ([[1. veljače]] [[2015.]] – [[18. prosinca]] [[2017.]])
# '''[[Ivo Raffanelli]]''' ([[18. prosinca]] [[2017.]] – 12. siječnja 2024.) 
# Damir Dojkić (od 12. siječnja 2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Budimir|first=Milena|date=2024-02-14|title=Kotoranin Damir Dojkić, novi zapovjednik HRM-a|language=hr|publisher=Slobodna Dalmacija|url=https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kotoranin-damir-dojkic-novi-zapovjednik-hrm-a-o-splitu-mili-catlaku-obitelji-i-hajduku-i-sto-mu-je-zivotni-san-1364078|access-date=2025-01-04}}&lt;/ref&gt;

== Struktura ==
Osnovnu strukturu HRM čini:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}&lt;/ref&gt;

-   '''Zapovjedništvo HRM'''

-   Dom zapovjedništva HRM

-   '''Flota HRM'''

     -  Zapovjedništvo

     -  Divizijun za površinsko djelovanje

     -  Divizijun za minsko i protuminsko djelovanje&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Hrvatska Ratna Mornarica - novosti - Page|url=https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=6027.0;wap2|access-date=2024-12-30|website=www.paluba.info}}&lt;/ref&gt;

     -  Satnija mornaričko-desantnog pješaštva

-   '''Obalna straža'''

     -  Zapovjedništvo

     -  1. divizijun (Split)

     -  2. divizijun (Pula)

-   '''Bojna obalne službe motrenja i navođenja'''

( OMiN) 

     -  Zapovjedništvo

     -  1. satnija OMIN (Split)

     -  2. satnija OMIN (Pula)

     -  Satnija KIS (komunikacijsko-informacijski sustavi)

-   '''Središte za obuku HRM'''

-   '''Pomorska baza Split'''

     -  Zapovjedništvo

     -  Bojna za održavanje

     -  Satnija za opskrbu i transport

     -  Opslužništvo vojarne &quot;Admiral flote Sveto Letica - Barba&quot; (ex. &quot;Sv. Nikola&quot;) - Lora

     - Vojnopomorsko zdravsteno središte 

     -  Satnija za osiguranje

     -  Odjeljak pomorske baze Sjever (Pula)

     -  Odjeljak pomorske baze Jug (Ploče/Pelješac)

&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Arhivirana kopija|url=http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163113/http://www.morh.hr/katalog/documents/spremnosti%20obrambenog%20sustava%202008.pdf|archive-date=10. listopada 2008.|access-date=15. ožujka 2009.}}&lt;/ref&gt;{{Pojasniti|ne postoji u izvoru}}
[[Datoteka:Ešalon HRM 2008.jpg|mini|300px|desno|Postroj pripadnika HRM-a u svečanom mimohodu tijekom obilježavanja [[Dan državnosti (Hrvatska)|Dana državnosti]] 2008. godine]]

== Pomorske baze i vojne luke ==
Pomorske baze se nalaze u [[Pula|Puli]], [[Šibenik]]u, [[Split]]u, [[Ploče|Pločama]]. Također, duž obale smještene su postaje obalnog motrenja.

Odlukom [[Hrvatska vlada|Vlade Republike Hrvatske]] osnovane su vojne luke za potrebe [[MORH|Ministarstva obrane]] za vojnu namjenu. 

=== Vojne luke ===

* Pula
* Kovčanje – otok Lošinj
* »Uvala Panikovac« – Šibenik
* Divulje – Trogir
* »Brižine« – Kaštel Sućurac
* »[[Vojna luka Lora|Lora]]« – Split 
* »Poljud« (luka Učilišta HRM) – Split
* »Postrojbe za razmagnetiziranje brodova« (poluotok Marjan) – Split
* »Postaja za kontrolu brodskog magnetizma« (hrid Galija u cijelosti) – Split
* »Uvala Tatinje« (u cijelosti) – Ploče
* »Otok Pločica« (u cijelosti s pripadajućim morskim prostorom) – Ploče
* »Uvala Bačine« – Ploče
* »Meja« – otok Korčula

=== Vojne podzemne luke ===
[[Slika:Baza za demagnetizaciju.jpg|minijatura|desno|300px|Baza za demagnetizaciju brodova na Marjanu]]
*Potkop »Zagračina« – Dugi otok
*Potkop »Paprenica« – Dugi otok
*Potkop »Bukašin« – Dugi otok
*Potkop »Parja« – otok Vis 
*Potkop »Maslinova« (uvala Maslinova) – otok Brač
*Potkop »Smrka« (uvala Smrka) – otok Brač
*Potkop »Kruščica« (uvala Kruščica) – otok Brač 
*Potkop »Sito« – otok Lastovo
*Potkop »Kremena« – otok Lastovo
*Potkop »Duba« – Ploče
*Potkop »Brijesta« (uvala Brijesta) – Ploče
*Potkop »Soline« (uvala Soline) – Ploče

Maskirni pristani (privezišta, vezovi) izgrađeni su na nenastanjenom dijelu obale i do njih uglavnom ne vode nikakve izgrađene komunikacije. Duž obale postoje 14 maskirnih pristana.

== Naoružanje ==
{{Glavni|Brodovlje Hrvatske ratne mornarice}}
[[Datoteka:RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir 001-1.JPG|mini|200px|Raketna topovnjača [[RTOP-12 Kralj Dmitar Zvonimir|''Kralj Dmitar Zvonimir'']]]]
[[Datoteka:OB-63 Cavtat i OB-64 Hrvatska Kostajnica.JPG|mini|200px|Ophodni brodovi [[OB-63 Cavtat|''Cavtat'']] i [[OB-64 Hrvatska Kostajnica|''Hrvatska Kostajnica'']]]]
[[Datoteka:BS-73 Faust Vrancic 003.JPG|mini|200px|Spasilački brod [[BS-73 Faust Vrančić|''Faust Vrančić'']]]]
[[Datoteka:RTOP-11 Petar Kresimir IV.jpg|200px|mini|RTOP-11 u Lori]]

Glavnu borbenu osnovu [[HRM|Hrvatske ratne mornarice]] čine tri [[Raketna topovnjača|raketne topovnjače]] hrvatske proizvodnje te dvije [[raketne topovnjače klase Helsinki|raketne topovnjače klase ''Helsinki'']] koje su dostavljene početkom [[studeni|studenog]] [[2008.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20090209091657/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1799 |archive-date=9. veljače 2009. |access-date=16. studenoga 2008.}}&lt;/ref&gt; Finske raketne topovnjače kupljene su za simboličnih 9 milijuna [[euro|eura]] u sklopu ''offset'' dogovora o kupnji [[Finska|finskih]] oklopnih vozila &quot;Patria&quot; te predstavljaju prijelazno rješenje do nabave domaćih fregata.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |title=Sklopljen ugovor o nabavci dva raketna broda klase Helsinki |access-date=18. rujna 2008. |archive-date=22. srpnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080722012931/http://www.morh.hr/vijesti_main.asp?id=1700 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Uz raketne topovnjače, HRM posjeduje i veći broj pomoćnih brodova koji se koriste za mino-polaganje, ophodnju i obuku mornara. Prema dugoročnom planu razvoja dio brodova će obnašati i ulogu [[Obalna straža Republike Hrvatske|Obalne straže]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.poslovni.hr/87920.aspx |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20080926124742/http://www.poslovni.hr/87920.aspx |archive-date=26. rujna 2008. |access-date=18. rujna 2008.}}&lt;/ref&gt; dok će ostali biti namijenjeni obavljanju tradicionalnih pomorskih zadaća.

Većina brodova iz flote HRM zapravo su brodovi JRM, koji su zarobljeni početkom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. Dio brodova građeni su za potrebe [[JRM]], ali nisu bili dovršeni ili su se u trenutku rasplamsavanja sukoba nalazili na remotnu. 

Nakon što je u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god. bilo predviđeno da će HRM &quot;u svojem sastavu imati raketne topovnjače, lovce mina - minolovce i desantne brodove - minopolagače... ophodne brodove i remorkere te... ostala pripadajuća plovila&quot;, a da će se tek &quot;analizirati... mogućnosti i modaliteti razvoja i izgradnje, odnosno nabave višenamjenskog broda kao platforme za razvoj i održavanje šireg spektra borbenih i potpornih sposobnosti Hrvatske ratne mornarice&quot;,&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf &quot;Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. god.&quot;], &quot;Narodne novine&quot; br. 151/2014&lt;/ref&gt; u složenijoj međunarodnoj sigurnosnoj situaciji 2025. god. Hrvatska pregovara s NATO saveznicima o pribavljanju dva broda veličine korvete i drugim koracima za jačanje HRM.&lt;ref&gt;[https://n1info.hr/svijet/rutteova-zamjenica-svi-se-slazu-da-je-rusija-jasna-i-neposredna-opasnost/ &quot;Rutteova zamjenica: Svi se slažu da je Rusija jasna i neposredna opasnost&quot;], HINA, kod &quot;N1&quot;, 12. srpnja 2025. Pristupljeno 16. srpnja 2025.&lt;/ref&gt; U srpnju 2025. god. se u Prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2025. do 2036. god. navodi: &quot;Ključni projekt Hrvatske ratne mornarice opremanje i uvođenje u operativnu uporabu višenamjenskog broda/korvete ostaje strateški prioritet i predviđen je do kraja prvoga trogodišnjeg razdoblja Dugoročnog plana razvoja, za što su pripremne i planske radnje započele. Do tada će se dio postojećih platformi opremiti novim raketnim sustavima za djelovanje s mora i kopna te odgovarajućom komunikacijsko-informacijskom opremom.&quot;&lt;ref&gt;[https://sabor.hr/sites/default/files/uploads/sabor/2025-07-10/161901/PRIJEDLOG_DUGOROCNOG_PLANA_RAZVOJA_OSRH_2025_2036.pdf Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2025.-2036.], Vlada Republike Hrvatske, 10. srpnja 2025., kod Hrvatskog sabora. Pristupljeno 16. srpnja 2025.&lt;/ref&gt; 

Ministarstvo obrane najavilo je modernizaciju raketnih topovnjača za korištenje novih rakete radi isteka resursa raketama rbs-15, te nabavu 2 nove korvete za hrvatsku ratnu mornaricu. Vrijednost ugovora je potvrđena na oko 500 milijuna eura i više. Pregovori za nabavu traju, a kandidati koji se spominju su norveška vanguard class modularna korveta (proizvođač konsberg već je potvrdio pregovore prema njihovim informacijama brodovi bi se gradili u Hrvatskoj) i francuska gowind 2500 korveta. Nabava se očekuje 2024. prema informacijama iz MORH-a u razdoblju 2025.-2030. očekuje se ulazak u službu 2 nove korvete.

Hrvatska je također u procesu pregovora za nabavu 2 nova minolovca. Očekuje se kupovina talijanskih gaeta class minolovaca, međutim nabava drugih nije isključena.

=== Ostalo ===
*Sustav radara za nadzor mora – 14 (4 Peregrine + 10)
*Obalni topovi – 21 (6 + 15)
*[[Ronilica R-2 Mala]] – 2
*[[Mobilni obalni lanser]]i (MOL) – 3 (jedno vozilo = 4 x [[RBS-15]])
*Postaje obalnog motrenja – [[Savudrija]], [[Brijuni]], [[Mali Lošinj]], [[Dugi otok]], [[Žirje]], [[Vis]], [[Lastovo]], [[Mljet]] i [[Molunat (Konavle)|Molunat]].

Ciljevi modernizacije HRM su planska modernizacija postojećih brodova i sredstava za izvršenje postavljenih namjenskih zadaća, te izrada studije izvodljivosti za izgradnju višenamjenskih i obalnih ophodnih
brodova. Ministar obrane je 2. prosinca 2014. potpisao ugovor s [[Brodosplit]]om o izgradnji 5 novih obalnih brodova po projektu [[Brodarski institut|Brodarskog instituta]]. Dovršetak izgradnje prvog broda se očekuje za 15 mjeseci.&lt;ref&gt;[http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html Morh, MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141209192239/http://www.morh.hr/hr/vijesti-najave-i-priopcenja/priopcenja/10687-morh-i-brodosplit-potpisali-ugovor-o-gradnji-obalnih-brodova.html |date=9. prosinca 2014. }} objavljeno 2. prosinca 2014, pristupljeno 7. prosinca 2014.&lt;/ref&gt;

U tijeku je završna faza instaliranja radara &quot;Peregrine&quot; te završetak prve faze implementacije računalno – komunikacijske mreže projekta &quot;More&quot;. Četiri radara iz sustava Peregrin nalaze se na [[Vis]]u, [[Lastovo|Lastovu]], [[Dugi otok|Dugom otoku]] i [[Mljet]]u. Zajedno s još devet radarskih postaja na Jadranu činit će jedinstven radarski sustav &quot;More&quot; koji pokriva prostor od [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog zaljeva]] do južnog Jadrana, sa zadaćom zaštite hrvatskih nacionalnih interesa na moru. Sustav je namijenjen ponajprije nadzoru [[ZERP|Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa]]. U slučaju potrebe, djelovat će i kao potpora sustavima protubrodske, protuzračne i obalne obrane, za otkrivanje i sprječavanje terorizma, protuzakonite migracije i šverca, te kao potpora Službi traganja i spašavanja na moru.
&lt;gallery&gt;
Datoteka:MOL - mobilni obalni lanser (3).jpg|''Mobilni obalni lanser (MOL)'' 161. raketnog divizijuna HRM-a
Datoteka:Torpedo MK-44.JPG|[[Torpedo]] ''MK-44''
Datoteka:Mina nekontaktna sidrena model 90.JPG|Mina nekontaktna sidrena ''model 90''
Datoteka:Ronilica R-2M 5.JPG|alt=Ronilica R-2M|Ronilica R-2 Mala
&lt;/gallery&gt;
&lt;div style=&quot;clear:both;&quot;&gt;&lt;/div&gt;

== Činovi u HRM ==
{{Glavni|Činovi Hrvatske vojske}}
{| {| class=&quot;wikitable&quot; width = 100% style=&quot;align=&quot;center&quot;&quot;
|colspan=&quot;30&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=#000066 style=&quot;color: white&quot;| '''''Admirali''''' 
|-
! colspan=&quot;6&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala flote HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;6&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore admirala HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;6&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore viceadmirala HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;6&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore kontraadmirala HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;6&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore komodora HRM.svg|126x126px]]
|-
! colspan=&quot;6&quot;  style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Admiral flote]]'''''
! colspan=&quot;6&quot;  style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Admiral]]'''''
! colspan=&quot;6&quot;  style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Viceadmiral]]'''''
! colspan=&quot;6&quot;  style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Kontraadmiral]]'''''
! colspan=&quot;6&quot;  style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Komodor]]'''''
|-
|colspan=&quot;30&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=#000066 style=&quot;color: white&quot;| '''''Časnici'''''
|-
! colspan=&quot;15&quot; style=&quot;background:#fff8dc;&quot; |'''''Viši časnici'''''
! colspan=&quot;15&quot; style=&quot;background:#fff8dc;&quot; |'''''Niži časnici''''' 
|-
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana bojnog broda HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana fregate HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore kapetana korvete HRM.svg|127x127px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika bojnog broda HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika fregate HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore poručnika korvete HRM.svg|126x126px]]
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Kapetan bojnog broda]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Kapetan fregate]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Kapetan korvete]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Poručnik bojnog broda]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Poručnik fregate]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Poručnik korvete]]'''''
|-
|colspan=&quot;30&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=#000066 style=&quot;color: white&quot;| '''''Dočasnici''''' 
|-
! colspan=&quot;15&quot; style=&quot;background:#fff8dc;&quot; |'''''Viši dočasnici'''''
! colspan=&quot;15&quot; style=&quot;background:#fff8dc;&quot; |'''''Niži dočasnici'''''
|-
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore časničkog namjesnika HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore stožernog narednika HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore nadnarednika HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore narednika HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore desetnika HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;5&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore skupnika HRM.svg|126x126px]]
|-
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Časnički namjesnik]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Stožerni narednik]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Nadnarednik]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Narednik]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Desetnik]]'''''
! colspan=&quot;5&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Skupnik]]'''''
|-
|colspan=&quot;30&quot; align=&quot;center&quot; bgcolor=#000066 style=&quot;color: white&quot;| '''''Mornari i kadeti''''' 
|-
! colspan=&quot;15&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore razvodnika HRM.svg|126x126px]]
! colspan=&quot;15&quot; | [[Datoteka:Rukav zimske odore pozornika HRM.svg|126x126px]]
|-
! colspan=&quot;15&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Razvodnik]]'''''
! colspan=&quot;15&quot; style=&quot;background:#87CEFA;&quot;| '''''[[Pozornik]]'''''
|-
|}

== Dan Hrvatske ratne mornarice ==
[[Datoteka:Pripadnici HRM 2008.jpg|mini|Pripadnici Hrvatske ratne mornarice tijekom svečanog postrojavanja u Zagrebu, 25. lipnja 2008.]]
Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se '''[[18. rujna]]''', u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretljani u vrijeme kneza [[Branimir]]a [[887.]] godine u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] porazili [[Mleci|mletačko]] brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.&lt;ref&gt;[http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 &quot;Konferencija za novinstvo Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana održana 15. prosinca 1995. u Predsjedničkim dvorima&quot;] {{Webarchive|url=https://archive.is/20120714220321/http://predsjednik.hr/Zagreb15.Prosinca1995 |date=14. srpnja 2012. }}{{citat|...razumije se, da sam bio jedan od onih koji uspostavom samostalne hrvatske države je kazao – da je jedna od prvih zadaća među inim, i da vratimo slavu hrvatskog naroda zbog njegovog pomorstva. I, mogu vam sada reći, kad smo određivali dan ratne mornarice, pa su mi došli sa prijedlogom da to budu neki datumi od ovih naših dana, kad smo mi uspostavili ratnu mornaricu. Onda sam ja rekao – povijest ne počinje s nama, i izvolite mi pronaći datum hrvatskog pomorstva iz što starije povijesti, pa su onda pronašli pobjedu Domagoja nad Mlečanima.}}&lt;/ref&gt; Dan HRM-a obilježava se smotrom brodova u raznim obalnim gradovima, danom otvorenih vrata, koncertima [[Orkestar OS RH|orkestra OSRH]] ili [[Klapa Sveti Juraj HRM|klape HRM-a &quot;Sv. Juraj&quot;]], uz odavanje počasti poginulim pripadnicima mornarice i prvom zapovjedniku, [[Admiral flote|admiralu flote]] [[Sveto Letica|Sveti Letici &quot;Barbi&quot;]].

Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|hrvatski partizani]] su osnovali [[NOVJ#Partizanska mornarica|partizansku mornaricu]] u [[Podgora|Podgori]] kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan [[JRM|mornarice]] u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na [[spomenik Galebova krila]] u Podgori.&lt;ref&gt;[http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 &quot;Na spomeniku Galebova krila: Obilježen Dan partizanske ratne mornarice&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190804202118/http://www.makarsko-primorje.com/?p=58968 |date=4. kolovoza 2019. }}, makarsko-primorje.com, Datum objave: 11 rujna 2015&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.morh.hr/hr/adrion-14/scenarij-vjezbe-adrion/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=5574&amp;catid=3&amp;lang=hr&amp;Itemid=118 &quot;Svečano obilježen Dan i 21. obljetnica ustrojavanja HRM-a&quot;]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, MORH, 15.9.2012, Priopćenje&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/21587/hrm-u-zadnji-cas-u-proslavu-ubacio-partizane &quot;HRM u zadnji čas u proslavu ubacio partizane&quot;], Slobodna Dalmacija, 16.09.2008.&lt;/ref&gt;

== Odlikovanja ==
Godine [[2001.]] Hrvatska ratna mornarica odlikovana je odlukom [[predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike]] '''[[Red kneza Domagoja s ogrlicom|Redom kneza Domagoja s ogrlicom]]''' u prigodi 10. obljetnice ustroja i djelovanja, a za ukupan doprinos u stvaranju oružanih snaga i obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

== Poveznice ==
* [[Oružane snage Republike Hrvatske]]
* [[Obalna straža Republike Hrvatske]]
* [[Riječna bojna]] – postrojba riječne ratne flotile
* [[Brodovlje Hrvatske ratne mornarice]]
* [[Klapa Sveti Juraj HRM]]
* [[Odred naoružanih brodova Dubrovnik]]

== Literatura ==

* [https://web.archive.org/web/20131002133723/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/772001/hrm.asp ''Hrvatska ratna mornarica u obrani Jadrana'', Hrvatski vojnik, broj 77., studeni 2001.]
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020919/feljton01.asp Hrvatski odgovor s mora na agresiju, ''Slobodna dalmacija'', 19. rujna 2002.] Podlistak: Nastanak, razvoj i uloga HRM
* [http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/1661.htm Odluka o osnivanju luka posebne namjene – vojnih luka (&quot;Narodne novine&quot;, broj 89/2004.)]
{{hrvatski vojnik}}

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Navy of Croatia}}
* [http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html Službena stranica OSRH – Hrvatska ratna mornarica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217105837/http://www.morh.hr/osrh/data/hrm_hr.html |date=17. prosinca 2007. }}
*[http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 Fotogalerija ispaljivanja raketa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307031536/http://www.jutarnji.hr/-dmitar-zvonimir--nakon-21-godine-ispalio-bojnu-raketu-na-moru/1434449/?foto=10 |date=7. ožujka 2016. }} sa &quot;Zvonimira&quot; 2015.
{{OS RH}}


[[Kategorija:Oružane snage Hrvatske]]
[[Kategorija:Hrvatska ratna mornarica| ]]</text>
      <sha1>2kevninsl4i82buzc8jmd2gvihrs81g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Douala</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71893</id>
    <revision>
      <id>7479254</id>
      <parentid>7004618</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:01:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479254</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9095" sha1="nfwt17g7ugn2zivex6atc5wxikd8k3i" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Douala
| ime_genitiv =Douale

| slika_panorama =Douala - Ars&amp;Urbis International Workshop - Emiliano Gandolfi 36.jpg
| veličina_slike =220px
| opis_slike     =Kružni tok Deïdo: kip ''La nouvelle Liberté'', zvan Ndjoundjou (čudovište)

| slika_lokacijska_karta_država =Kamerun
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Kameruna

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =4
| širina-minute    =03
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =9
| dužina-minute    =42
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|KAM}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Kameruna|Regija]]
| lokacija1_info =[[Regija Primorje|Primorje]]
| lokacija2_ime  =Departman
| lokacija2_info =Wouri
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =1 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2005.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =1.907.479
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Zapadnoafričko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}
'''Douala''' je najveći grad u [[Kamerun|Kamerunu]] i njegova gospodarska predstolnica. Također je i [[administrativno središte]] [[Regija Primorje|Regije Primorje]]. Dom najveće [[Luka|luke]] Središnje Afrike, i glavne međunarodne zračne luke, [[Međunarodna zračna luka Douala|Međunarodne zračne luke Douala]], komercijalni je i gospodarski glavni grad Kameruna i cijele regije [[CEMAC]] koja obuhvata Gabon, Kongo, Čad, Ekvatorijalnu Gvineju, Srednjoafričku Republiku i Kamerun. Posljedično, upravlja većinom glavnih izvoznih proizvoda, kao što su [[Ulja|ulje]], [[Kakaovac (biljna vrsta)|kakao]] i [[kava]], drvo, metali i voće. Od 2015. grad i njegova okolica imali su procjenjenu populaciju od 5.768.400. Grad se nalazi na ušću rijeke [[Wouri]], a klima mu je [[Tropska klima|tropska]].  

== Zemljopis ==

=== Zemljopisni položaj i smještaj ===
Grad se smjestio na rijeci [[Wouri (rijeka)|Wouri]], na 24 kilometra udaljenosti od ušća u [[Atlantski ocean|Atlantik]]. Gradska luka koja se nalazi na [[riječna delta|delti]] rijeke predstavlja glavnu luku na razmeđi [[Zapadna Afrika|Zapadne]] i [[Srednja Afrika|Srednje Afrike]].

Grad se prostire na 210 km² duž obje obale rijeke, koje su povezane samo jednim cestovnim mostom. Veći dio Douale leži na lijevoj obali Wourija. Gustoća naseljenosti iznosi 7.117,6 stan./km².

=== Klima ===
Douala leži u zoni [[Tropska klima|tropske klime]]. Vruću i vlažnu, lokalnu klimu karakterizira približno podjednaka temperatura tijekom cijele godine, koja se kreće oko 26[[Celzijev stupanj|°]], te iznimno obilne padaline, posebno tijekom kišnog razdoblja, od [[lipanj|lipnja]] do [[listopad]]a. Suho se pak razdoblje proteže od [[studeni|studenog]] do [[ožujak|ožujka]]. Vlažnost zraka kreće se oko 80% u suhom i 99% u kišnom razdoblju.

Ovakva klima osobito pogoduje razmnožavanju [[Komarci|komaraca]] pa tako i širenju [[Malarija|malarije]].

=== Prosječne mjesečne padaline i temperature ===

[[Datoteka:Precipitations Douala.svg|400px|center]]

{| align=&quot;left&quot; style=&quot;border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF;&quot;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#cccccc&quot;
! width=&quot;60&quot; |Mjesec 	!!width=&quot;40&quot; |sij	!!width=&quot;40&quot; |velj	!!width=&quot;40&quot; |ožu	!!width=&quot;40&quot; |tra	!!width=&quot;40&quot; |Svi	!!width=&quot;40&quot; |lip	!!width=&quot;40&quot; |srp	!!width=&quot;40&quot; |kol	!!width=&quot;40&quot; |ruj	!!width=&quot;40&quot; |lis	!!width=&quot;40&quot; |stu	!!width=&quot;40&quot; |pro	!!width=&quot;60&quot; |Godišnji prosjek  

|- align=&quot;center&quot;
![mm]	
|37	||65	||175	||231	||264	||426	||671	||786	||601	||408	||150	||33	||3847
|- align=&quot;center&quot; 
![° C]
|26,8 ||27,6 ||27,2 ||27,0 ||26,8 ||25,7 ||24,8 ||24,6 ||25,1 ||25,5 ||26,4 ||26,8 ||26,2
|}
{{clear}}

== Povijest ==

Prvobitno je prostor današnjeg grada bio [[Močvara|močvarno]] područje. Prvi Europljani koji su oko [[1472.]] posjetili ovo područje bili su [[Portugalci]]. Do [[1650.]] doseljenici iz unutrašnjosti koji su govorili [[Duala (jezik)|duala jezikom]] osnovali su na ovome mjestu grad, koji je kasnije, tijekom [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]], bio središte [[Transatlantska trgovina robljem|transatlantske trgovine robovima]], osobito s [[portugal]]skim trgovcima. Od [[1860.]] glavni izvozni proizvod u trgovini s Europljanima bilo je [[palmino ulje]].

Godine [[1884.]] [[Gustav Nachtigal]] ([[1834.]] – [[1885.]]) sklopio je u ime kancelara [[Njemačko Carstvo|Njemačkog Carstva]] tzv. ''Schutzvertrag'' (&quot;Ugovor o zaštiti&quot;) s Akwom i Bellom, kraljevima Douala naroda, pa je Kamerun tako postao njemački [[protektorat]]. Prije tog događaja grad je bio poznat pod imenom '''Cameroons Town'''; prema tome imenu, '''Kamerunstadt''' je otada glavni grad Njemačkog Kameruna. Grad je tu funkciju ispunjavao od 1885. do [[1901.]], kada je glavni grad postala [[Buea]], jer je Nijemcima u tome gradu klima znatno više odgovarala. Godine [[1907.]] dotadašnji Kamerunstadt preimenovan je u ''Douala'', a [[1919.]] je postao dio Francuskog Kameruna. [[Francuzi]] su [[1920.]] premjestili glavni grad u [[Yaoundé]], koji je od tog vremena upravno središte zemlje, osim u razdoblju od [[1940.]] do [[1946.]], kada je Douala opet nakratko bila glavni grad Kameruna.
Grad [[Nkongsamba]] nalazio se na kraju 172 km duge željezničke pruge koju su izgradili Nijemci [[1912.]] i kojom su se u luku Doualu dovozili brojni proizvodi iz unutrašnjosti.

== Demografija ==

S 1,9 milijuna stanovnika, Douala je najveći grad u [[Kamerun]]u. Grad je ime dobio prema plemenu istog naziva - [[Douala (pleme)|Douala]] – koje ga je osnovalo. Međutim, Douala je danas urbani mozaik različitih etničkih skupina iz cijelog Kameruna, s obzirom na to da je nagli demografski rast posljednjih desetljeća uslijedio kao posljedica ruralnog egzodusa stotina tisuća Kamerunaca, koji su masovno napuštali sela i dolazili u veće gradove. Šire gradsko područje tako ima 1.940.000 stanovnika&lt;sub&gt;[http://citypopulation.de/World.html]&lt;/sub&gt;, što je u skladu s neslužbenim, ali znatno realističnijim procjenama, prema kojima je grad već dostigao brojku od 2 milijuna stanovnika.

=== Kretanje broja stanovnika ===

{| align=&quot;left&quot; style=&quot;border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF;&quot;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#cccccc&quot; 
|width=&quot;80&quot;|'''Godina'''
|width=&quot;50&quot;|[[1916.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1920.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1924.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1927.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1931.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1933.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1935.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1937.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1939.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1941.]]
|-align=&quot;center&quot;
||'''Broj stanovnika'''||29.400||26.400||44.500||54.600||37.000||52.600||56.500||79.400||69.800||76.700
|}
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;


{| align=&quot;left&quot; style=&quot;border: 1px solid #999; background-color:#FFFFFF;&quot;
|-align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#cccccc&quot;
|width=&quot;80&quot;|'''Godina'''
|width=&quot;50&quot;|[[1944.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1947.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1949.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1954.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1956.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1976.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1987.]]
|width=&quot;50&quot;|[[1991.]]
|width=&quot;65&quot;|[[1999.]]
|width=&quot;65&quot;|[[2005.]]
|-align=&quot;center&quot;
||'''Broj stanovnika'''||73.800||115.500||77.600||192.400||224.300||637.000||810.000||884.000||1.448.300||1.907.479
|}
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;

== Šport ==
* [[nogomet]]ni klub [[Union Douala]]

== Uprava ==

Douala se sastoji od 120 gradskih četvrti podijeljenih u 6 gradskih okruga. Svaka četvrt je posebna, pravi mali grad u gradu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Douala}}
* [http://www.bonaberi.com Bonaberi.com] {{fra oznaka}}

[[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]]</text>
      <sha1>nfwt17g7ugn2zivex6atc5wxikd8k3i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Mrva-naselje hr</title>
    <ns>10</ns>
    <id>73369</id>
    <revision>
      <id>7479217</id>
      <parentid>7220478</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:08:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479217</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="403" sha1="9i42lqnsoji3p4zcjnhz7sft0kj1t2f" xml:space="preserve">{{mrva-
| slika = [[Slika:Noia 64 filesystems home white.png|35px|class=noviewer]][[Slika:Flag of Croatia.svg|35px|class=noviewer]]
| govori o = naselju u Hrvatskoj
}}

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Naselja u Hrvatskoj]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Naselja u Hrvatskoj|[[Kategorija:Predlošci za zemljopisne članke u izradi|Naselje, Hrvatska]]}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9i42lqnsoji3p4zcjnhz7sft0kj1t2f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sergej Barbarez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>73813</id>
    <revision>
      <id>7479253</id>
      <parentid>7459363</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:00:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7479253</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5388" sha1="dza1bogzlcuvac0td5giolcbzrr03en" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Sergej Barbarez
| slika                            = [[File:Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg|200px]]
| puno ime                         = Sergej Barbarez
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[17. rujna]] [[1971.]]
| mjesto rođenja                   = [[Mostar]]
| država                           = {{Z+X|BIH}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = izbornik,  kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine                     = [[1984.]] – [[1991.]]
| juniorski klubovi                = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godina                           = [[1989.]] – [[1991.]]&lt;br /&gt;[[1991.]] – [[1993.]]&lt;br/&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br/&gt;[[1996.]] – [[1998.]]&lt;br/&gt;[[1998.]] – [[2000.]]&lt;br/&gt;[[2000.]] – [[2006.]]&lt;br/&gt;[[2006.]] – [[2008.]]
| profesionalni klubovi            = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]&lt;br /&gt;[[Hannover 96]]&lt;br/&gt;[[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]&lt;br/&gt;[[Hansa Rostock]]&lt;br/&gt;[[Borussia Dortmund]]&lt;br/&gt;[[Hamburger SV|HSV]]&lt;br/&gt;[[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] 
| nastupi(golovi)                  = &lt;br /&gt;{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}88 {{0}}{{0}}(46)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(13)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br/&gt;{{0}}174 {{0}}{{0}}(65)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(11)
| godine u reprezentaciji          = [[1998.]] – [[2006.]]
| reprezentacija                   = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(17) 
| godine treniranja                = [[2024.]] – 
| klubovi                          = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}}

'''Sergej Barbarez''' ([[Mostar]], [[17. rujna]] [[1971.]]), je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš. Trenutačno je izbornik [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]]. 

Bio je kapetan [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]], ali ju je iz nepoznatih razloga napustio. Vjeruje se da je bio razočaran stanjem u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]]. Osim popularnosti u svojoj domovini, bio je vrlo poznat i u nogometnoj [[Europa|Europi]], osobito [[Njemačka|Njemačkoj]]. Bio je član mnogih njemačkih klubova.

U travnju 2024. godine, Barbarez je imenovan izbornikom Bosne i Hercegovine. Doveo je reprezentaciju do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]], što je njihov prvi nastup od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014. godine]].

==Rani život==

Barbarez je rođen u [[Mostar]]u u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.welt.de/print-welt/article477154/Impulsiver_Gefuehlsmensch.html|title=Impulsiver Gefühlsmensch|accessdate=2010-06-26|publisher=welt.de|date=2001-09-21|language=de}}&lt;/ref&gt; Njegov otac Ljubo Barbarez bio je [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpski]] nogometaš iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. Njegova majka Zlata (rođ. Košarić) bila je rukometašica iz [[Ljubuški|Ljubuškog]].&lt;ref name=&quot;VJ&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/4300528-otac-mu-je-srbin-majka-iz-braka-hrvata-i-bosnjaka-pokusali-da-je-ubiju-heroj-iz-bih-ispunio-san-u-zenici |title=Otac mu je Srbin, majka iz braka Hrvata i Bošnjaka, pokušali da je ubiju: Heroj iz BiH ispunio san u Zenici! |website=Telegraf.rs |author=V. J. |date=2026-04-01 |access-date=2026-04-05 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.ljportal.com/zivot-ga-nije-stedio-rat-ga-oblikovao-majka-zlata-je-ljubusanka-iz-braka-ruze-i-omera-otac-srbin-prica-barbareza-koja-je-dirnula-hercegovinu-124679/ |title=Život ga nije štedio, rat ga oblikovao: ‘Majka Zlata je Ljubušanka iz braka Ruže i Omera, otac Srbin’ – priča Barbareza koja je dirnula Hercegovinu |website=Ljubuški na dlanu  |date=2026-04-01 |author=I. A. |access-date=2026-04-05}}&lt;/ref&gt; Tijekom zime 1991. godine, usred [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|ratova na području bivše Jugoslavije]], Barbareza je otac poslao k ujaku u [[Hannover]], budući da su ratovi već bjesnili u [[Rat u Sloveniji|Sloveniji]] i [[Domovinski rat|Hrvatskoj]]. Otac je pogrešno vjerovao da ratovi neće dugo trajati i da će se Barbarez vratiti za nekoliko tjedana. Međutim, kako je [[Rat u Bosni i Hercegovini]] trajao, Barbarez je ostao u Njemačkoj trajno.&lt;ref name=&quot;VJ&quot;/&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons category}}
*[https://hr.soccerway.com/igrac/barbarez-sergej/xv3YWYid/ Sergej Barbarez] na Soccerway

{{Mrva-biog-nogomet-BiH}}
{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}

{{GLAVNIRASPORED:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]</text>
      <sha1>dza1bogzlcuvac0td5giolcbzrr03en</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479335</id>
      <parentid>7479253</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:07:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7479335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14168" sha1="9uyvodd5xza0v1j3osalwpkvkeh83m9" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Sergej Barbarez
| slika                            = [[File:Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg|200px]]
| puno ime                         = Sergej Barbarez
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[17. rujna]] [[1971.]]
| mjesto rođenja                   = [[Mostar]]
| država                           = {{Z+X|BIH}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = izbornik,  kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine                     = [[1984.]] – [[1991.]]
| juniorski klubovi                = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godina                           = [[1989.]] – [[1991.]]&lt;br /&gt;[[1991.]] – [[1993.]]&lt;br/&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br/&gt;[[1996.]] – [[1998.]]&lt;br/&gt;[[1998.]] – [[2000.]]&lt;br/&gt;[[2000.]] – [[2006.]]&lt;br/&gt;[[2006.]] – [[2008.]]
| profesionalni klubovi            = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]&lt;br /&gt;[[Hannover 96]]&lt;br/&gt;[[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]&lt;br/&gt;[[Hansa Rostock]]&lt;br/&gt;[[Borussia Dortmund]]&lt;br/&gt;[[Hamburger SV|HSV]]&lt;br/&gt;[[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] 
| nastupi(golovi)                  = &lt;br /&gt;{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}88 {{0}}{{0}}(46)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(13)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br/&gt;{{0}}174 {{0}}{{0}}(65)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(11)
| godine u reprezentaciji          = [[1998.]] – [[2006.]]
| reprezentacija                   = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(17) 
| godine treniranja                = [[2024.]] – 
| klubovi                          = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}}

'''Sergej Barbarez''' ([[Mostar]], [[17. rujna]] [[1971.]]), je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš. Trenutačno je izbornik [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]]. 

Bio je kapetan [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]], ali ju je iz nepoznatih razloga napustio. Vjeruje se da je bio razočaran stanjem u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]]. Osim popularnosti u svojoj domovini, bio je vrlo poznat i u nogometnoj [[Europa|Europi]], osobito [[Njemačka|Njemačkoj]]. Bio je član mnogih njemačkih klubova.

U travnju 2024. godine, Barbarez je imenovan izbornikom Bosne i Hercegovine. Doveo je reprezentaciju do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]], što je njihov prvi nastup od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014. godine]].

==Rani život==

Barbarez je rođen u [[Mostar]]u u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.welt.de/print-welt/article477154/Impulsiver_Gefuehlsmensch.html|title=Impulsiver Gefühlsmensch|accessdate=2010-06-26|publisher=welt.de|date=2001-09-21|language=de}}&lt;/ref&gt; Njegov otac Ljubo Barbarez bio je [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpski]] nogometaš iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. Njegova majka Zlata (rođ. Košarić) bila je rukometašica iz [[Ljubuški|Ljubuškog]].&lt;ref name=&quot;VJ&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/4300528-otac-mu-je-srbin-majka-iz-braka-hrvata-i-bosnjaka-pokusali-da-je-ubiju-heroj-iz-bih-ispunio-san-u-zenici |title=Otac mu je Srbin, majka iz braka Hrvata i Bošnjaka, pokušali da je ubiju: Heroj iz BiH ispunio san u Zenici! |website=Telegraf.rs |author=V. J. |date=2026-04-01 |access-date=2026-04-05 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.ljportal.com/zivot-ga-nije-stedio-rat-ga-oblikovao-majka-zlata-je-ljubusanka-iz-braka-ruze-i-omera-otac-srbin-prica-barbareza-koja-je-dirnula-hercegovinu-124679/ |title=Život ga nije štedio, rat ga oblikovao: ‘Majka Zlata je Ljubušanka iz braka Ruže i Omera, otac Srbin’ – priča Barbareza koja je dirnula Hercegovinu |website=Ljubuški na dlanu  |date=2026-04-01 |author=I. A. |access-date=2026-04-05}}&lt;/ref&gt; Tijekom zime 1991. godine, usred [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|ratova na području bivše Jugoslavije]], Barbareza je otac poslao k ujaku u [[Hannover]], budući da su ratovi već bjesnili u [[Rat u Sloveniji|Sloveniji]] i [[Domovinski rat|Hrvatskoj]]. Otac je pogrešno vjerovao da ratovi neće dugo trajati i da će se Barbarez vratiti za nekoliko tjedana. Međutim, kako je [[Rat u Bosni i Hercegovini]] trajao, Barbarez je ostao u Njemačkoj trajno.&lt;ref name=&quot;VJ&quot;/&gt;

==Klupska karijera==

Godine 1984., Barbarez je počeo igrati nogomet za omladinsku momčad [[FK Velež Mostar|Veleža]] u svom rodnom Mostaru. Otprilike šest godina kasnije, potpisao je za prvu momčad Veleža u dobi od 19 godina.

Barbarez je igrao za [[Hannover 96]] u drugoj polovici sezone 1991./92. i cijelu sezonu 1992./93. Od 1993. do 1996. igrao je za [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]] u trećoj ligi, nakon čega je potpisao za [[FC Hansa Rostock|Hansu Rostock]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://www.rsssf.org/players/barbarezdata.html | title = Sergej Barbarez – Matches and Goals in Bundesliga | author = Matthias Arnhold | date = 21 April 2011 | accessdate = 2 May 2011 | publisher = Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation | language = en}}&lt;/ref&gt; Tamo je igrao od 1996. do 1998.

Godine 1998. potpisao je za [[Borussia Dortmund|Borussiu Dortmund]], gdje je igrao sve do prelaska u [[Hamburger SV]] u srpnju 2000. godine. U prvoj sezoni s Hamburger SV-om, Barbarez je postao najbolji strijelac svog kluba s 22 gola te zajednički najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]] zajedno s [[Ebbe Sand|Ebbeom Sandom]].

Dana 17. svibnja 2006., Barbarez je potpisao dvogodišnji ugovor s [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusenom]]. Karijeru je završio u Bayeru nakon što mu je ugovor s klubom istekao u lipnju 2008.

==Međunarodna karijera==
[[Datoteka:Friendly football match, Iran 5-2 Bosnia and Herzegovina (06).jpg|thumb|250px|Barbarez kako igra za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosnu i Hercegovinu]] protiv [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]] 2006.]]
Dana 14. svibnja 1998., Barbarez je debitirao za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] u prijateljskoj utakmici.

Barbarez je zabio dva gola protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]] u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo]] 28. ožujka 2001.&lt;ref name=&quot;Lihtenštajn&quot;&gt; Connelly 2002, 142 &lt;/ref&gt;

Prije umirovljenja iz reprezentativnog nogometa u listopadu 2005. godine, Barbarez je bio kapetan bosanskohercegovačke reprezentacije.

Dana 2. prosinca 2005. najavio je povratak u reprezentaciju te nastupao u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] Ponovno je postao kapetan momčadi.

Dana 12. listopada 2006., Barbarez je službeno napustio reprezentaciju Bosne i Hercegovine te se trajno umirovio iz profesionalnog nogometa u lipnju 2008. Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je kvalifikacijska utakmica za Europsko prvenstvo protiv [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavije]] u listopadu 2006.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=1252|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=28 January 2021|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Izbornička karijera==

Dana 19. travnja 2024., Barbarez je imenovan novim izbornikom [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentacije Bosne i Hercegovine]], potpisavši četverogodišnji ugovor s [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnim savezom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/barbarez-bilo-bi-nekorektno-komentarisati-proslost-drzimo-se-vizije-koju-imamo/240419159|title=Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo|date=19 April 2024|access-date=19 April 2024|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Njegova prva utakmica na klupi bio je prijateljski poraz 3:0 od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] u gostima 3. lipnja 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://scsport.ba/barbarez-nakon-poraza-u-debiju-na-klupi-reprezentacije-bih-rezultat-je-previsok-ali-ponosan-sam-na-ono-sto-sam-vidio/|title=Barbarez nakon poraza u debiju na klupi reprezentacije BiH: Rezultat je previsok ali ponosan sam na ono što sam vidio|date=4 June 2024|access-date=4 June 2024|language=bs|author=Almedin Halilović|website=scsport.ba}}&lt;/ref&gt; Pobijedio je u uvodnoj kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] 21. ožujka 2025.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/rumunija-bosna-i-hercegovina-izvjestaj/494609|title=Barbarez će po dobrom pamtiti Bukurešt: Početak iz snova za Zmajeve!|date=21 March 2025|access-date=21 March 2025|language=bs|author=Esmer Oštraković|website=sportsport.ba}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina zabilježila je još tri pobjede protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]] te dvije uzastopne pobjede nad [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marinom]], što je bio njihov najuspješniji uvodni dio kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] ili [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://reprezentacija.ba/460939-samo-smo-jednom-imali-maksimalnih-sest-bodova-nakon-prva-dva-kola-kvalifikacija|title=Samo smo jednom imali maksimalnih šest bodova nakon prva dva kola kvalifikacija|date=22 March 2025|access-date=22 March 2025|language=bs|website=reprezentacija.ba}}&lt;/ref&gt; Barbarez i njegova momčad doživjeli su prvi poraz u kvalifikacijama 9. rujna 2025., izgubivši od [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] 2:1 kao domaćini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zmajevi-porazeni-od-austrije-u-zenici-u-najbitnijoj-utakmici-kvalifikacija-za-sp/250909175|title=Zmajevi poraženi od Austrije u Zenici u najbitnijoj utakmici kvalifikacija za SP|date=9 September 2025|access-date=9 September 2025|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

Nakon pobjede 3:1 nad Rumunjskom 15. studenog kao domaćini,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|website=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina je remizirala protiv Austrije i izborila play-off.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|date=18 November 2025|access-date=18 November 2025|language=bs|author=Esmir Kunić|publisher=[[N1]]}}&lt;/ref&gt; Dana 26. ožujka 2026., Bosna i Hercegovina uspjela je pobijediti [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] na penalima i plasirati se u finale protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vijesti.me/sport/fudbal/802003/poljem-se-siri-miris-ljiljana-ovako-su-dzeko-i-drugovi-proslavili-veliku-pobjedu-u-kardifu|title=&quot;Poljem se širi miris ljiljana...&quot;: Ovako su Džeko i drugovi proslavili veliku pobjedu u Kardifu|date=27 March 2026|access-date=28 March 2026|author=Dl.M.|website=vijesti.me}}&lt;/ref&gt; Dana 31. ožujka, Bosna i Hercegovina pobijedila je Italiju na penalima nakon remija 1:1 u finalu play-offa, izborivši nastup na Svjetskom prvenstvu 2026. i obilježivši svoj drugi nastup kao neovisna država.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-3-on-pens-hosts-win-2026/ |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-3 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |publisher=UEFA |date=31 March 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Osobni život==

Barbarez je oženjen Anom, s kojom se upoznao u srednjoj školi, a koja je također iz [[Mostar]]a. Zajedno imaju dva sina, Filipa-Andréa (rođen 1994.) i Sergia-Luisa (1999.).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://azra.ba/lifestyle/287946/sergej-barbarez-ponosno-pokazao-sinove-s-njima-proslavio-51-rodjendan/|title=Sergej Barbarez ponosno pokazao sinove, s njima proslavio 51. rođendan|date=18 September 2022|access-date=18 September 2022|author=S.P.|website=azra.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka nogometne karijere, Barbarez je deset godina profesionalno igrao poker.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sports.yahoo.com/soccer/article/69-days-to-the-world-cup-the-former-poker-pro-who-leads-bosnia-herzegovina-120000935.html|title=69 days to the World Cup: The former poker pro who leads Bosnia-Herzegovina|date=3 April 2026|access-date=7 June 2026|author=Sean Leahy|website=sports.yahoo.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Počasti==
===Hamburger SV===
*[[DFL-Ligapokal]]: 2003.
*[[UEFA Intertoto kup]]: 2005.

===Pojedinac===
*Idol Nacije: 2001. 2002. i 2003.
*Najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]]: 2000.–2001.

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons category}}
*[https://hr.soccerway.com/igrac/barbarez-sergej/xv3YWYid/ Sergej Barbarez] na Soccerway

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}

{{GLAVNIRASPORED:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]</text>
      <sha1>9uyvodd5xza0v1j3osalwpkvkeh83m9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479364</id>
      <parentid>7479335</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:54:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Klupska karijera */</comment>
      <origin>7479364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14155" sha1="9kmrmfcvos6vmxd5u7k5c268e2ul1uu" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Sergej Barbarez
| slika                            = [[File:Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg|200px]]
| puno ime                         = Sergej Barbarez
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[17. rujna]] [[1971.]]
| mjesto rođenja                   = [[Mostar]]
| država                           = {{Z+X|BIH}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = izbornik,  kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine                     = [[1984.]] – [[1991.]]
| juniorski klubovi                = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godina                           = [[1989.]] – [[1991.]]&lt;br /&gt;[[1991.]] – [[1993.]]&lt;br/&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br/&gt;[[1996.]] – [[1998.]]&lt;br/&gt;[[1998.]] – [[2000.]]&lt;br/&gt;[[2000.]] – [[2006.]]&lt;br/&gt;[[2006.]] – [[2008.]]
| profesionalni klubovi            = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]&lt;br /&gt;[[Hannover 96]]&lt;br/&gt;[[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]&lt;br/&gt;[[Hansa Rostock]]&lt;br/&gt;[[Borussia Dortmund]]&lt;br/&gt;[[Hamburger SV|HSV]]&lt;br/&gt;[[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] 
| nastupi(golovi)                  = &lt;br /&gt;{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}88 {{0}}{{0}}(46)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(13)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br/&gt;{{0}}174 {{0}}{{0}}(65)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(11)
| godine u reprezentaciji          = [[1998.]] – [[2006.]]
| reprezentacija                   = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(17) 
| godine treniranja                = [[2024.]] – 
| klubovi                          = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}}

'''Sergej Barbarez''' ([[Mostar]], [[17. rujna]] [[1971.]]), je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš. Trenutačno je izbornik [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]]. 

Bio je kapetan [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]], ali ju je iz nepoznatih razloga napustio. Vjeruje se da je bio razočaran stanjem u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]]. Osim popularnosti u svojoj domovini, bio je vrlo poznat i u nogometnoj [[Europa|Europi]], osobito [[Njemačka|Njemačkoj]]. Bio je član mnogih njemačkih klubova.

U travnju 2024. godine, Barbarez je imenovan izbornikom Bosne i Hercegovine. Doveo je reprezentaciju do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]], što je njihov prvi nastup od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014. godine]].

==Rani život==

Barbarez je rođen u [[Mostar]]u u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.welt.de/print-welt/article477154/Impulsiver_Gefuehlsmensch.html|title=Impulsiver Gefühlsmensch|accessdate=2010-06-26|publisher=welt.de|date=2001-09-21|language=de}}&lt;/ref&gt; Njegov otac Ljubo Barbarez bio je [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpski]] nogometaš iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. Njegova majka Zlata (rođ. Košarić) bila je rukometašica iz [[Ljubuški|Ljubuškog]].&lt;ref name=&quot;VJ&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/4300528-otac-mu-je-srbin-majka-iz-braka-hrvata-i-bosnjaka-pokusali-da-je-ubiju-heroj-iz-bih-ispunio-san-u-zenici |title=Otac mu je Srbin, majka iz braka Hrvata i Bošnjaka, pokušali da je ubiju: Heroj iz BiH ispunio san u Zenici! |website=Telegraf.rs |author=V. J. |date=2026-04-01 |access-date=2026-04-05 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.ljportal.com/zivot-ga-nije-stedio-rat-ga-oblikovao-majka-zlata-je-ljubusanka-iz-braka-ruze-i-omera-otac-srbin-prica-barbareza-koja-je-dirnula-hercegovinu-124679/ |title=Život ga nije štedio, rat ga oblikovao: ‘Majka Zlata je Ljubušanka iz braka Ruže i Omera, otac Srbin’ – priča Barbareza koja je dirnula Hercegovinu |website=Ljubuški na dlanu  |date=2026-04-01 |author=I. A. |access-date=2026-04-05}}&lt;/ref&gt; Tijekom zime 1991. godine, usred [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|ratova na području bivše Jugoslavije]], Barbareza je otac poslao k ujaku u [[Hannover]], budući da su ratovi već bjesnili u [[Rat u Sloveniji|Sloveniji]] i [[Domovinski rat|Hrvatskoj]]. Otac je pogrešno vjerovao da ratovi neće dugo trajati i da će se Barbarez vratiti za nekoliko tjedana. Međutim, kako je [[Rat u Bosni i Hercegovini]] trajao, Barbarez je ostao u Njemačkoj trajno.&lt;ref name=&quot;VJ&quot;/&gt;

==Klupska karijera==

Godine 1984., Barbarez je počeo igrati nogomet za omladinsku momčad [[FK Velež Mostar|Veleža]] u svom rodnom Mostaru. Otprilike šest godina kasnije, potpisao je za prvu momčad Veleža u dobi od 19 godina.

Barbarez je igrao za [[Hannover 96]] u drugoj polovici sezone 1991./92. i cijelu sezonu 1992./93. Od 1993. do 1996. igrao je za [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]] u trećoj ligi, nakon čega je potpisao za [[FC Hansa Rostock|Hansu Rostock]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://www.rsssf.org/players/barbarezdata.html | title = Sergej Barbarez – Matches and Goals in Bundesliga | author = Matthias Arnhold | date = 21 April 2011 | accessdate = 2 May 2011 | publisher = Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation | language = en}}&lt;/ref&gt; Tamo je igrao od 1996. do 1998.

Godine 1998. potpisao je za [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], gdje je igrao sve do prelaska u [[Hamburger SV]] u srpnju 2000. godine. U prvoj sezoni s Hamburger SV-om, Barbarez je postao najbolji strijelac svog kluba s 22 gola te je uz [[Ebbe Sand|Ebbea Sanda]] bio najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]].

Dana 17. svibnja 2006., Barbarez je potpisao dvogodišnji ugovor s [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusenom]]. Karijeru je završio u Bayeru nakon što mu je ugovor s klubom istekao u lipnju 2008.

==Međunarodna karijera==
[[Datoteka:Friendly football match, Iran 5-2 Bosnia and Herzegovina (06).jpg|thumb|250px|Barbarez kako igra za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosnu i Hercegovinu]] protiv [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]] 2006.]]
Dana 14. svibnja 1998., Barbarez je debitirao za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] u prijateljskoj utakmici.

Barbarez je zabio dva gola protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]] u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo]] 28. ožujka 2001.&lt;ref name=&quot;Lihtenštajn&quot;&gt; Connelly 2002, 142 &lt;/ref&gt;

Prije umirovljenja iz reprezentativnog nogometa u listopadu 2005. godine, Barbarez je bio kapetan bosanskohercegovačke reprezentacije.

Dana 2. prosinca 2005. najavio je povratak u reprezentaciju te nastupao u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] Ponovno je postao kapetan momčadi.

Dana 12. listopada 2006., Barbarez je službeno napustio reprezentaciju Bosne i Hercegovine te se trajno umirovio iz profesionalnog nogometa u lipnju 2008. Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je kvalifikacijska utakmica za Europsko prvenstvo protiv [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavije]] u listopadu 2006.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=1252|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=28 January 2021|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Izbornička karijera==

Dana 19. travnja 2024., Barbarez je imenovan novim izbornikom [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentacije Bosne i Hercegovine]], potpisavši četverogodišnji ugovor s [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnim savezom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/barbarez-bilo-bi-nekorektno-komentarisati-proslost-drzimo-se-vizije-koju-imamo/240419159|title=Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo|date=19 April 2024|access-date=19 April 2024|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Njegova prva utakmica na klupi bio je prijateljski poraz 3:0 od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] u gostima 3. lipnja 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://scsport.ba/barbarez-nakon-poraza-u-debiju-na-klupi-reprezentacije-bih-rezultat-je-previsok-ali-ponosan-sam-na-ono-sto-sam-vidio/|title=Barbarez nakon poraza u debiju na klupi reprezentacije BiH: Rezultat je previsok ali ponosan sam na ono što sam vidio|date=4 June 2024|access-date=4 June 2024|language=bs|author=Almedin Halilović|website=scsport.ba}}&lt;/ref&gt; Pobijedio je u uvodnoj kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] 21. ožujka 2025.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/rumunija-bosna-i-hercegovina-izvjestaj/494609|title=Barbarez će po dobrom pamtiti Bukurešt: Početak iz snova za Zmajeve!|date=21 March 2025|access-date=21 March 2025|language=bs|author=Esmer Oštraković|website=sportsport.ba}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina zabilježila je još tri pobjede protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]] te dvije uzastopne pobjede nad [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marinom]], što je bio njihov najuspješniji uvodni dio kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] ili [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://reprezentacija.ba/460939-samo-smo-jednom-imali-maksimalnih-sest-bodova-nakon-prva-dva-kola-kvalifikacija|title=Samo smo jednom imali maksimalnih šest bodova nakon prva dva kola kvalifikacija|date=22 March 2025|access-date=22 March 2025|language=bs|website=reprezentacija.ba}}&lt;/ref&gt; Barbarez i njegova momčad doživjeli su prvi poraz u kvalifikacijama 9. rujna 2025., izgubivši od [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] 2:1 kao domaćini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zmajevi-porazeni-od-austrije-u-zenici-u-najbitnijoj-utakmici-kvalifikacija-za-sp/250909175|title=Zmajevi poraženi od Austrije u Zenici u najbitnijoj utakmici kvalifikacija za SP|date=9 September 2025|access-date=9 September 2025|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

Nakon pobjede 3:1 nad Rumunjskom 15. studenog kao domaćini,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|website=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina je remizirala protiv Austrije i izborila play-off.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|date=18 November 2025|access-date=18 November 2025|language=bs|author=Esmir Kunić|publisher=[[N1]]}}&lt;/ref&gt; Dana 26. ožujka 2026., Bosna i Hercegovina uspjela je pobijediti [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] na penalima i plasirati se u finale protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vijesti.me/sport/fudbal/802003/poljem-se-siri-miris-ljiljana-ovako-su-dzeko-i-drugovi-proslavili-veliku-pobjedu-u-kardifu|title=&quot;Poljem se širi miris ljiljana...&quot;: Ovako su Džeko i drugovi proslavili veliku pobjedu u Kardifu|date=27 March 2026|access-date=28 March 2026|author=Dl.M.|website=vijesti.me}}&lt;/ref&gt; Dana 31. ožujka, Bosna i Hercegovina pobijedila je Italiju na penalima nakon remija 1:1 u finalu play-offa, izborivši nastup na Svjetskom prvenstvu 2026. i obilježivši svoj drugi nastup kao neovisna država.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-3-on-pens-hosts-win-2026/ |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-3 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |publisher=UEFA |date=31 March 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Osobni život==

Barbarez je oženjen Anom, s kojom se upoznao u srednjoj školi, a koja je također iz [[Mostar]]a. Zajedno imaju dva sina, Filipa-Andréa (rođen 1994.) i Sergia-Luisa (1999.).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://azra.ba/lifestyle/287946/sergej-barbarez-ponosno-pokazao-sinove-s-njima-proslavio-51-rodjendan/|title=Sergej Barbarez ponosno pokazao sinove, s njima proslavio 51. rođendan|date=18 September 2022|access-date=18 September 2022|author=S.P.|website=azra.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka nogometne karijere, Barbarez je deset godina profesionalno igrao poker.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sports.yahoo.com/soccer/article/69-days-to-the-world-cup-the-former-poker-pro-who-leads-bosnia-herzegovina-120000935.html|title=69 days to the World Cup: The former poker pro who leads Bosnia-Herzegovina|date=3 April 2026|access-date=7 June 2026|author=Sean Leahy|website=sports.yahoo.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Počasti==
===Hamburger SV===
*[[DFL-Ligapokal]]: 2003.
*[[UEFA Intertoto kup]]: 2005.

===Pojedinac===
*Idol Nacije: 2001. 2002. i 2003.
*Najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]]: 2000.–2001.

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons category}}
*[https://hr.soccerway.com/igrac/barbarez-sergej/xv3YWYid/ Sergej Barbarez] na Soccerway

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}

{{GLAVNIRASPORED:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]</text>
      <sha1>9kmrmfcvos6vmxd5u7k5c268e2ul1uu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479365</id>
      <parentid>7479364</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:55:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Međunarodna karijera */</comment>
      <origin>7479365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14144" sha1="szuqmyawhf0palcn21diwq2sbq15vbm" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Sergej Barbarez
| slika                            = [[File:Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg|200px]]
| puno ime                         = Sergej Barbarez
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[17. rujna]] [[1971.]]
| mjesto rođenja                   = [[Mostar]]
| država                           = {{Z+X|BIH}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = izbornik,  kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine                     = [[1984.]] – [[1991.]]
| juniorski klubovi                = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godina                           = [[1989.]] – [[1991.]]&lt;br /&gt;[[1991.]] – [[1993.]]&lt;br/&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br/&gt;[[1996.]] – [[1998.]]&lt;br/&gt;[[1998.]] – [[2000.]]&lt;br/&gt;[[2000.]] – [[2006.]]&lt;br/&gt;[[2006.]] – [[2008.]]
| profesionalni klubovi            = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]&lt;br /&gt;[[Hannover 96]]&lt;br/&gt;[[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]&lt;br/&gt;[[Hansa Rostock]]&lt;br/&gt;[[Borussia Dortmund]]&lt;br/&gt;[[Hamburger SV|HSV]]&lt;br/&gt;[[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] 
| nastupi(golovi)                  = &lt;br /&gt;{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}88 {{0}}{{0}}(46)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(13)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br/&gt;{{0}}174 {{0}}{{0}}(65)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(11)
| godine u reprezentaciji          = [[1998.]] – [[2006.]]
| reprezentacija                   = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(17) 
| godine treniranja                = [[2024.]] – 
| klubovi                          = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}}

'''Sergej Barbarez''' ([[Mostar]], [[17. rujna]] [[1971.]]), je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš. Trenutačno je izbornik [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]]. 

Bio je kapetan [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]], ali ju je iz nepoznatih razloga napustio. Vjeruje se da je bio razočaran stanjem u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]]. Osim popularnosti u svojoj domovini, bio je vrlo poznat i u nogometnoj [[Europa|Europi]], osobito [[Njemačka|Njemačkoj]]. Bio je član mnogih njemačkih klubova.

U travnju 2024. godine, Barbarez je imenovan izbornikom Bosne i Hercegovine. Doveo je reprezentaciju do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]], što je njihov prvi nastup od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014. godine]].

==Rani život==

Barbarez je rođen u [[Mostar]]u u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.welt.de/print-welt/article477154/Impulsiver_Gefuehlsmensch.html|title=Impulsiver Gefühlsmensch|accessdate=2010-06-26|publisher=welt.de|date=2001-09-21|language=de}}&lt;/ref&gt; Njegov otac Ljubo Barbarez bio je [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpski]] nogometaš iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. Njegova majka Zlata (rođ. Košarić) bila je rukometašica iz [[Ljubuški|Ljubuškog]].&lt;ref name=&quot;VJ&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/4300528-otac-mu-je-srbin-majka-iz-braka-hrvata-i-bosnjaka-pokusali-da-je-ubiju-heroj-iz-bih-ispunio-san-u-zenici |title=Otac mu je Srbin, majka iz braka Hrvata i Bošnjaka, pokušali da je ubiju: Heroj iz BiH ispunio san u Zenici! |website=Telegraf.rs |author=V. J. |date=2026-04-01 |access-date=2026-04-05 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.ljportal.com/zivot-ga-nije-stedio-rat-ga-oblikovao-majka-zlata-je-ljubusanka-iz-braka-ruze-i-omera-otac-srbin-prica-barbareza-koja-je-dirnula-hercegovinu-124679/ |title=Život ga nije štedio, rat ga oblikovao: ‘Majka Zlata je Ljubušanka iz braka Ruže i Omera, otac Srbin’ – priča Barbareza koja je dirnula Hercegovinu |website=Ljubuški na dlanu  |date=2026-04-01 |author=I. A. |access-date=2026-04-05}}&lt;/ref&gt; Tijekom zime 1991. godine, usred [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|ratova na području bivše Jugoslavije]], Barbareza je otac poslao k ujaku u [[Hannover]], budući da su ratovi već bjesnili u [[Rat u Sloveniji|Sloveniji]] i [[Domovinski rat|Hrvatskoj]]. Otac je pogrešno vjerovao da ratovi neće dugo trajati i da će se Barbarez vratiti za nekoliko tjedana. Međutim, kako je [[Rat u Bosni i Hercegovini]] trajao, Barbarez je ostao u Njemačkoj trajno.&lt;ref name=&quot;VJ&quot;/&gt;

==Klupska karijera==

Godine 1984., Barbarez je počeo igrati nogomet za omladinsku momčad [[FK Velež Mostar|Veleža]] u svom rodnom Mostaru. Otprilike šest godina kasnije, potpisao je za prvu momčad Veleža u dobi od 19 godina.

Barbarez je igrao za [[Hannover 96]] u drugoj polovici sezone 1991./92. i cijelu sezonu 1992./93. Od 1993. do 1996. igrao je za [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]] u trećoj ligi, nakon čega je potpisao za [[FC Hansa Rostock|Hansu Rostock]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://www.rsssf.org/players/barbarezdata.html | title = Sergej Barbarez – Matches and Goals in Bundesliga | author = Matthias Arnhold | date = 21 April 2011 | accessdate = 2 May 2011 | publisher = Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation | language = en}}&lt;/ref&gt; Tamo je igrao od 1996. do 1998.

Godine 1998. potpisao je za [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], gdje je igrao sve do prelaska u [[Hamburger SV]] u srpnju 2000. godine. U prvoj sezoni s Hamburger SV-om, Barbarez je postao najbolji strijelac svog kluba s 22 gola te je uz [[Ebbe Sand|Ebbea Sanda]] bio najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]].

Dana 17. svibnja 2006., Barbarez je potpisao dvogodišnji ugovor s [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusenom]]. Karijeru je završio u Bayeru nakon što mu je ugovor s klubom istekao u lipnju 2008.

==Međunarodna karijera==
[[Datoteka:Friendly football match, Iran 5-2 Bosnia and Herzegovina (06).jpg|thumb|250px|Barbarez kako igra za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosnu i Hercegovinu]] protiv [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]] 2006.]]
Dana 14. svibnja 1998., Barbarez je debitirao za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] u prijateljskoj utakmici.

Barbarez je zabio dva gola protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]] u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo]] 28. ožujka 2001.&lt;ref name=&quot;Lihtenštajn&quot;&gt; Connelly 2002, 142 &lt;/ref&gt;

Prije reprezentativnog umirovljenja  u listopadu 2005. godine, Barbarez je bio kapetan bosanskohercegovačke reprezentacije.

Dana 2. prosinca 2005. najavio je povratak u reprezentaciju te nastupao u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] Ponovno je postao kapetan momčadi.

Dana 12. listopada 2006., Barbarez je službeno napustio reprezentaciju Bosne i Hercegovine te se trajno umirovio iz profesionalnog nogometa u lipnju 2008. Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je kvalifikacijska utakmica za Europsko prvenstvo protiv [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavije]] u listopadu 2006.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=1252|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=28 January 2021|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Izbornička karijera==

Dana 19. travnja 2024., Barbarez je imenovan novim izbornikom [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentacije Bosne i Hercegovine]], potpisavši četverogodišnji ugovor s [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnim savezom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/barbarez-bilo-bi-nekorektno-komentarisati-proslost-drzimo-se-vizije-koju-imamo/240419159|title=Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo|date=19 April 2024|access-date=19 April 2024|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Njegova prva utakmica na klupi bio je prijateljski poraz 3:0 od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] u gostima 3. lipnja 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://scsport.ba/barbarez-nakon-poraza-u-debiju-na-klupi-reprezentacije-bih-rezultat-je-previsok-ali-ponosan-sam-na-ono-sto-sam-vidio/|title=Barbarez nakon poraza u debiju na klupi reprezentacije BiH: Rezultat je previsok ali ponosan sam na ono što sam vidio|date=4 June 2024|access-date=4 June 2024|language=bs|author=Almedin Halilović|website=scsport.ba}}&lt;/ref&gt; Pobijedio je u uvodnoj kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] 21. ožujka 2025.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/rumunija-bosna-i-hercegovina-izvjestaj/494609|title=Barbarez će po dobrom pamtiti Bukurešt: Početak iz snova za Zmajeve!|date=21 March 2025|access-date=21 March 2025|language=bs|author=Esmer Oštraković|website=sportsport.ba}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina zabilježila je još tri pobjede protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]] te dvije uzastopne pobjede nad [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marinom]], što je bio njihov najuspješniji uvodni dio kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] ili [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://reprezentacija.ba/460939-samo-smo-jednom-imali-maksimalnih-sest-bodova-nakon-prva-dva-kola-kvalifikacija|title=Samo smo jednom imali maksimalnih šest bodova nakon prva dva kola kvalifikacija|date=22 March 2025|access-date=22 March 2025|language=bs|website=reprezentacija.ba}}&lt;/ref&gt; Barbarez i njegova momčad doživjeli su prvi poraz u kvalifikacijama 9. rujna 2025., izgubivši od [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] 2:1 kao domaćini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zmajevi-porazeni-od-austrije-u-zenici-u-najbitnijoj-utakmici-kvalifikacija-za-sp/250909175|title=Zmajevi poraženi od Austrije u Zenici u najbitnijoj utakmici kvalifikacija za SP|date=9 September 2025|access-date=9 September 2025|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

Nakon pobjede 3:1 nad Rumunjskom 15. studenog kao domaćini,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|website=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina je remizirala protiv Austrije i izborila play-off.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|date=18 November 2025|access-date=18 November 2025|language=bs|author=Esmir Kunić|publisher=[[N1]]}}&lt;/ref&gt; Dana 26. ožujka 2026., Bosna i Hercegovina uspjela je pobijediti [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] na penalima i plasirati se u finale protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vijesti.me/sport/fudbal/802003/poljem-se-siri-miris-ljiljana-ovako-su-dzeko-i-drugovi-proslavili-veliku-pobjedu-u-kardifu|title=&quot;Poljem se širi miris ljiljana...&quot;: Ovako su Džeko i drugovi proslavili veliku pobjedu u Kardifu|date=27 March 2026|access-date=28 March 2026|author=Dl.M.|website=vijesti.me}}&lt;/ref&gt; Dana 31. ožujka, Bosna i Hercegovina pobijedila je Italiju na penalima nakon remija 1:1 u finalu play-offa, izborivši nastup na Svjetskom prvenstvu 2026. i obilježivši svoj drugi nastup kao neovisna država.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-3-on-pens-hosts-win-2026/ |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-3 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |publisher=UEFA |date=31 March 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Osobni život==

Barbarez je oženjen Anom, s kojom se upoznao u srednjoj školi, a koja je također iz [[Mostar]]a. Zajedno imaju dva sina, Filipa-Andréa (rođen 1994.) i Sergia-Luisa (1999.).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://azra.ba/lifestyle/287946/sergej-barbarez-ponosno-pokazao-sinove-s-njima-proslavio-51-rodjendan/|title=Sergej Barbarez ponosno pokazao sinove, s njima proslavio 51. rođendan|date=18 September 2022|access-date=18 September 2022|author=S.P.|website=azra.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka nogometne karijere, Barbarez je deset godina profesionalno igrao poker.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sports.yahoo.com/soccer/article/69-days-to-the-world-cup-the-former-poker-pro-who-leads-bosnia-herzegovina-120000935.html|title=69 days to the World Cup: The former poker pro who leads Bosnia-Herzegovina|date=3 April 2026|access-date=7 June 2026|author=Sean Leahy|website=sports.yahoo.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Počasti==
===Hamburger SV===
*[[DFL-Ligapokal]]: 2003.
*[[UEFA Intertoto kup]]: 2005.

===Pojedinac===
*Idol Nacije: 2001. 2002. i 2003.
*Najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]]: 2000.–2001.

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons category}}
*[https://hr.soccerway.com/igrac/barbarez-sergej/xv3YWYid/ Sergej Barbarez] na Soccerway

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}

{{GLAVNIRASPORED:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]</text>
      <sha1>szuqmyawhf0palcn21diwq2sbq15vbm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479367</id>
      <parentid>7479365</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:58:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izbornička karijera */</comment>
      <origin>7479367</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14161" sha1="qpguqjj1xq1wug7odkjioqjyo8h1k9p" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Sergej Barbarez
| slika                            = [[File:Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg|200px]]
| puno ime                         = Sergej Barbarez
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[17. rujna]] [[1971.]]
| mjesto rođenja                   = [[Mostar]]
| država                           = {{Z+X|BIH}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = izbornik,  kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine                     = [[1984.]] – [[1991.]]
| juniorski klubovi                = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godina                           = [[1989.]] – [[1991.]]&lt;br /&gt;[[1991.]] – [[1993.]]&lt;br/&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br/&gt;[[1996.]] – [[1998.]]&lt;br/&gt;[[1998.]] – [[2000.]]&lt;br/&gt;[[2000.]] – [[2006.]]&lt;br/&gt;[[2006.]] – [[2008.]]
| profesionalni klubovi            = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]&lt;br /&gt;[[Hannover 96]]&lt;br/&gt;[[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]&lt;br/&gt;[[Hansa Rostock]]&lt;br/&gt;[[Borussia Dortmund]]&lt;br/&gt;[[Hamburger SV|HSV]]&lt;br/&gt;[[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] 
| nastupi(golovi)                  = &lt;br /&gt;{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}88 {{0}}{{0}}(46)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(13)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br/&gt;{{0}}174 {{0}}{{0}}(65)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(11)
| godine u reprezentaciji          = [[1998.]] – [[2006.]]
| reprezentacija                   = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(17) 
| godine treniranja                = [[2024.]] – 
| klubovi                          = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}}

'''Sergej Barbarez''' ([[Mostar]], [[17. rujna]] [[1971.]]), je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš. Trenutačno je izbornik [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]]. 

Bio je kapetan [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]], ali ju je iz nepoznatih razloga napustio. Vjeruje se da je bio razočaran stanjem u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]]. Osim popularnosti u svojoj domovini, bio je vrlo poznat i u nogometnoj [[Europa|Europi]], osobito [[Njemačka|Njemačkoj]]. Bio je član mnogih njemačkih klubova.

U travnju 2024. godine, Barbarez je imenovan izbornikom Bosne i Hercegovine. Doveo je reprezentaciju do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]], što je njihov prvi nastup od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014. godine]].

==Rani život==

Barbarez je rođen u [[Mostar]]u u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.welt.de/print-welt/article477154/Impulsiver_Gefuehlsmensch.html|title=Impulsiver Gefühlsmensch|accessdate=2010-06-26|publisher=welt.de|date=2001-09-21|language=de}}&lt;/ref&gt; Njegov otac Ljubo Barbarez bio je [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpski]] nogometaš iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. Njegova majka Zlata (rođ. Košarić) bila je rukometašica iz [[Ljubuški|Ljubuškog]].&lt;ref name=&quot;VJ&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/4300528-otac-mu-je-srbin-majka-iz-braka-hrvata-i-bosnjaka-pokusali-da-je-ubiju-heroj-iz-bih-ispunio-san-u-zenici |title=Otac mu je Srbin, majka iz braka Hrvata i Bošnjaka, pokušali da je ubiju: Heroj iz BiH ispunio san u Zenici! |website=Telegraf.rs |author=V. J. |date=2026-04-01 |access-date=2026-04-05 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.ljportal.com/zivot-ga-nije-stedio-rat-ga-oblikovao-majka-zlata-je-ljubusanka-iz-braka-ruze-i-omera-otac-srbin-prica-barbareza-koja-je-dirnula-hercegovinu-124679/ |title=Život ga nije štedio, rat ga oblikovao: ‘Majka Zlata je Ljubušanka iz braka Ruže i Omera, otac Srbin’ – priča Barbareza koja je dirnula Hercegovinu |website=Ljubuški na dlanu  |date=2026-04-01 |author=I. A. |access-date=2026-04-05}}&lt;/ref&gt; Tijekom zime 1991. godine, usred [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|ratova na području bivše Jugoslavije]], Barbareza je otac poslao k ujaku u [[Hannover]], budući da su ratovi već bjesnili u [[Rat u Sloveniji|Sloveniji]] i [[Domovinski rat|Hrvatskoj]]. Otac je pogrešno vjerovao da ratovi neće dugo trajati i da će se Barbarez vratiti za nekoliko tjedana. Međutim, kako je [[Rat u Bosni i Hercegovini]] trajao, Barbarez je ostao u Njemačkoj trajno.&lt;ref name=&quot;VJ&quot;/&gt;

==Klupska karijera==

Godine 1984., Barbarez je počeo igrati nogomet za omladinsku momčad [[FK Velež Mostar|Veleža]] u svom rodnom Mostaru. Otprilike šest godina kasnije, potpisao je za prvu momčad Veleža u dobi od 19 godina.

Barbarez je igrao za [[Hannover 96]] u drugoj polovici sezone 1991./92. i cijelu sezonu 1992./93. Od 1993. do 1996. igrao je za [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]] u trećoj ligi, nakon čega je potpisao za [[FC Hansa Rostock|Hansu Rostock]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://www.rsssf.org/players/barbarezdata.html | title = Sergej Barbarez – Matches and Goals in Bundesliga | author = Matthias Arnhold | date = 21 April 2011 | accessdate = 2 May 2011 | publisher = Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation | language = en}}&lt;/ref&gt; Tamo je igrao od 1996. do 1998.

Godine 1998. potpisao je za [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], gdje je igrao sve do prelaska u [[Hamburger SV]] u srpnju 2000. godine. U prvoj sezoni s Hamburger SV-om, Barbarez je postao najbolji strijelac svog kluba s 22 gola te je uz [[Ebbe Sand|Ebbea Sanda]] bio najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]].

Dana 17. svibnja 2006., Barbarez je potpisao dvogodišnji ugovor s [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusenom]]. Karijeru je završio u Bayeru nakon što mu je ugovor s klubom istekao u lipnju 2008.

==Međunarodna karijera==
[[Datoteka:Friendly football match, Iran 5-2 Bosnia and Herzegovina (06).jpg|thumb|250px|Barbarez kako igra za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosnu i Hercegovinu]] protiv [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]] 2006.]]
Dana 14. svibnja 1998., Barbarez je debitirao za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] u prijateljskoj utakmici.

Barbarez je zabio dva gola protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]] u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo]] 28. ožujka 2001.&lt;ref name=&quot;Lihtenštajn&quot;&gt; Connelly 2002, 142 &lt;/ref&gt;

Prije reprezentativnog umirovljenja  u listopadu 2005. godine, Barbarez je bio kapetan bosanskohercegovačke reprezentacije.

Dana 2. prosinca 2005. najavio je povratak u reprezentaciju te nastupao u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] Ponovno je postao kapetan momčadi.

Dana 12. listopada 2006., Barbarez je službeno napustio reprezentaciju Bosne i Hercegovine te se trajno umirovio iz profesionalnog nogometa u lipnju 2008. Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je kvalifikacijska utakmica za Europsko prvenstvo protiv [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavije]] u listopadu 2006.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=1252|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=28 January 2021|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Izbornička karijera==

Dana 19. travnja 2024. Barbarez je imenovan novim izbornikom [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentacije Bosne i Hercegovine]], potpisavši četverogodišnji ugovor s [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnim savezom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/barbarez-bilo-bi-nekorektno-komentarisati-proslost-drzimo-se-vizije-koju-imamo/240419159|title=Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo|date=19 April 2024|access-date=19 April 2024|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Njegova prva utakmica na klupi bio je prijateljski poraz 3:0 od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] u gostima 3. lipnja 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://scsport.ba/barbarez-nakon-poraza-u-debiju-na-klupi-reprezentacije-bih-rezultat-je-previsok-ali-ponosan-sam-na-ono-sto-sam-vidio/|title=Barbarez nakon poraza u debiju na klupi reprezentacije BiH: Rezultat je previsok ali ponosan sam na ono što sam vidio|date=4 June 2024|access-date=4 June 2024|language=bs|author=Almedin Halilović|website=scsport.ba}}&lt;/ref&gt; Pobijedio je u uvodnoj kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] 21. ožujka 2025.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/rumunija-bosna-i-hercegovina-izvjestaj/494609|title=Barbarez će po dobrom pamtiti Bukurešt: Početak iz snova za Zmajeve!|date=21 March 2025|access-date=21 March 2025|language=bs|author=Esmer Oštraković|website=sportsport.ba}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina zabilježila je još tri pobjede protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]] te dvije uzastopne pobjede nad [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marinom]], što je bio njihov najuspješniji uvodni dio kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] ili [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://reprezentacija.ba/460939-samo-smo-jednom-imali-maksimalnih-sest-bodova-nakon-prva-dva-kola-kvalifikacija|title=Samo smo jednom imali maksimalnih šest bodova nakon prva dva kola kvalifikacija|date=22 March 2025|access-date=22 March 2025|language=bs|website=reprezentacija.ba}}&lt;/ref&gt; Barbarez i njegova momčad doživjeli su prvi poraz u kvalifikacijama 9. rujna 2025., izgubivši od [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] 2:1 kao domaćini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zmajevi-porazeni-od-austrije-u-zenici-u-najbitnijoj-utakmici-kvalifikacija-za-sp/250909175|title=Zmajevi poraženi od Austrije u Zenici u najbitnijoj utakmici kvalifikacija za SP|date=9 September 2025|access-date=9 September 2025|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

Nakon pobjede 3:1 nad Rumunjskom 15. studenog kao domaćini,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|website=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina je remizirala protiv Austrije i izborila doigravanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|date=18 November 2025|access-date=18 November 2025|language=bs|author=Esmir Kunić|publisher=[[N1]]}}&lt;/ref&gt; Dana 26. ožujka 2026. Bosna i Hercegovina uspjela je pobijediti [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] na penale i plasirati se u finale protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vijesti.me/sport/fudbal/802003/poljem-se-siri-miris-ljiljana-ovako-su-dzeko-i-drugovi-proslavili-veliku-pobjedu-u-kardifu|title=&quot;Poljem se širi miris ljiljana...&quot;: Ovako su Džeko i drugovi proslavili veliku pobjedu u Kardifu|date=27 March 2026|access-date=28 March 2026|author=Dl.M.|website=vijesti.me}}&lt;/ref&gt; Dana 31. ožujka Bosna i Hercegovina pobijedila je Italiju na penale nakon što je reguralni dio finala doigravanja završio 1:1. Bosna i Hercegovina tako je izborila nastup na Svjetskom prvenstvu 2026., ujedno drugi u povijesti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-3-on-pens-hosts-win-2026/ |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-3 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |publisher=UEFA |date=31 March 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Osobni život==

Barbarez je oženjen Anom, s kojom se upoznao u srednjoj školi, a koja je također iz [[Mostar]]a. Zajedno imaju dva sina, Filipa-Andréa (rođen 1994.) i Sergia-Luisa (1999.).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://azra.ba/lifestyle/287946/sergej-barbarez-ponosno-pokazao-sinove-s-njima-proslavio-51-rodjendan/|title=Sergej Barbarez ponosno pokazao sinove, s njima proslavio 51. rođendan|date=18 September 2022|access-date=18 September 2022|author=S.P.|website=azra.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka nogometne karijere, Barbarez je deset godina profesionalno igrao poker.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sports.yahoo.com/soccer/article/69-days-to-the-world-cup-the-former-poker-pro-who-leads-bosnia-herzegovina-120000935.html|title=69 days to the World Cup: The former poker pro who leads Bosnia-Herzegovina|date=3 April 2026|access-date=7 June 2026|author=Sean Leahy|website=sports.yahoo.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Počasti==
===Hamburger SV===
*[[DFL-Ligapokal]]: 2003.
*[[UEFA Intertoto kup]]: 2005.

===Pojedinac===
*Idol Nacije: 2001. 2002. i 2003.
*Najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]]: 2000.–2001.

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons category}}
*[https://hr.soccerway.com/igrac/barbarez-sergej/xv3YWYid/ Sergej Barbarez] na Soccerway

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}

{{GLAVNIRASPORED:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]</text>
      <sha1>qpguqjj1xq1wug7odkjioqjyo8h1k9p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479368</id>
      <parentid>7479367</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:59:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Počasti */</comment>
      <origin>7479368</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14196" sha1="afj8ipn6vmkrki641hq844rizqmbfzv" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Sergej Barbarez
| slika                            = [[File:Sergej Barbarez 04 (cropped).jpg|200px]]
| puno ime                         = Sergej Barbarez
| visina                           = 188 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[17. rujna]] [[1971.]]
| mjesto rođenja                   = [[Mostar]]
| država                           = {{Z+X|BIH}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = izbornik,  kao igrač [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine                     = [[1984.]] – [[1991.]]
| juniorski klubovi                = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]
| godina                           = [[1989.]] – [[1991.]]&lt;br /&gt;[[1991.]] – [[1993.]]&lt;br/&gt;[[1993.]] – [[1996.]]&lt;br/&gt;[[1996.]] – [[1998.]]&lt;br/&gt;[[1998.]] – [[2000.]]&lt;br/&gt;[[2000.]] – [[2006.]]&lt;br/&gt;[[2006.]] – [[2008.]]
| profesionalni klubovi            = [[FK Velež Mostar|Velež Mostar]]&lt;br /&gt;[[Hannover 96]]&lt;br/&gt;[[1. FC Union Berlin|Union Berlin]]&lt;br/&gt;[[Hansa Rostock]]&lt;br/&gt;[[Borussia Dortmund]]&lt;br/&gt;[[Hamburger SV|HSV]]&lt;br/&gt;[[TSV Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusen]] 
| nastupi(golovi)                  = &lt;br /&gt;{{0}}{{0}}18 {{0}}{{0}}{{0}}(2)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}88 {{0}}{{0}}(46)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}(13)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}36 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br/&gt;{{0}}174 {{0}}{{0}}(65)&lt;br/&gt;{{0}}{{0}}61 {{0}}{{0}}(11)
| godine u reprezentaciji          = [[1998.]] – [[2006.]]
| reprezentacija                   = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}47 {{0}}{{0}}(17) 
| godine treniranja                = [[2024.]] – 
| klubovi                          = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}}

'''Sergej Barbarez''' ([[Mostar]], [[17. rujna]] [[1971.]]), je bivši [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš. Trenutačno je izbornik [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije]]. 

Bio je kapetan [[Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačke reprezentacije]], ali ju je iz nepoznatih razloga napustio. Vjeruje se da je bio razočaran stanjem u [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|NS BiH]]. Osim popularnosti u svojoj domovini, bio je vrlo poznat i u nogometnoj [[Europa|Europi]], osobito [[Njemačka|Njemačkoj]]. Bio je član mnogih njemačkih klubova.

U travnju 2024. godine, Barbarez je imenovan izbornikom Bosne i Hercegovine. Doveo je reprezentaciju do [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026.]], što je njihov prvi nastup od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014. godine]].

==Rani život==

Barbarez je rođen u [[Mostar]]u u današnjoj [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.welt.de/print-welt/article477154/Impulsiver_Gefuehlsmensch.html|title=Impulsiver Gefühlsmensch|accessdate=2010-06-26|publisher=welt.de|date=2001-09-21|language=de}}&lt;/ref&gt; Njegov otac Ljubo Barbarez bio je [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpski]] nogometaš iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. Njegova majka Zlata (rođ. Košarić) bila je rukometašica iz [[Ljubuški|Ljubuškog]].&lt;ref name=&quot;VJ&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/4300528-otac-mu-je-srbin-majka-iz-braka-hrvata-i-bosnjaka-pokusali-da-je-ubiju-heroj-iz-bih-ispunio-san-u-zenici |title=Otac mu je Srbin, majka iz braka Hrvata i Bošnjaka, pokušali da je ubiju: Heroj iz BiH ispunio san u Zenici! |website=Telegraf.rs |author=V. J. |date=2026-04-01 |access-date=2026-04-05 |language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.ljportal.com/zivot-ga-nije-stedio-rat-ga-oblikovao-majka-zlata-je-ljubusanka-iz-braka-ruze-i-omera-otac-srbin-prica-barbareza-koja-je-dirnula-hercegovinu-124679/ |title=Život ga nije štedio, rat ga oblikovao: ‘Majka Zlata je Ljubušanka iz braka Ruže i Omera, otac Srbin’ – priča Barbareza koja je dirnula Hercegovinu |website=Ljubuški na dlanu  |date=2026-04-01 |author=I. A. |access-date=2026-04-05}}&lt;/ref&gt; Tijekom zime 1991. godine, usred [[Ratovi na području bivše Jugoslavije|ratova na području bivše Jugoslavije]], Barbareza je otac poslao k ujaku u [[Hannover]], budući da su ratovi već bjesnili u [[Rat u Sloveniji|Sloveniji]] i [[Domovinski rat|Hrvatskoj]]. Otac je pogrešno vjerovao da ratovi neće dugo trajati i da će se Barbarez vratiti za nekoliko tjedana. Međutim, kako je [[Rat u Bosni i Hercegovini]] trajao, Barbarez je ostao u Njemačkoj trajno.&lt;ref name=&quot;VJ&quot;/&gt;

==Klupska karijera==

Godine 1984., Barbarez je počeo igrati nogomet za omladinsku momčad [[FK Velež Mostar|Veleža]] u svom rodnom Mostaru. Otprilike šest godina kasnije, potpisao je za prvu momčad Veleža u dobi od 19 godina.

Barbarez je igrao za [[Hannover 96]] u drugoj polovici sezone 1991./92. i cijelu sezonu 1992./93. Od 1993. do 1996. igrao je za [[1. FC Union Berlin|Union Berlin]] u trećoj ligi, nakon čega je potpisao za [[FC Hansa Rostock|Hansu Rostock]].&lt;ref&gt;{{Cite web | url = https://www.rsssf.org/players/barbarezdata.html | title = Sergej Barbarez – Matches and Goals in Bundesliga | author = Matthias Arnhold | date = 21 April 2011 | accessdate = 2 May 2011 | publisher = Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation | language = en}}&lt;/ref&gt; Tamo je igrao od 1996. do 1998.

Godine 1998. potpisao je za [[Borussia Dortmund|Borussiju Dortmund]], gdje je igrao sve do prelaska u [[Hamburger SV]] u srpnju 2000. godine. U prvoj sezoni s Hamburger SV-om, Barbarez je postao najbolji strijelac svog kluba s 22 gola te je uz [[Ebbe Sand|Ebbea Sanda]] bio najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]].

Dana 17. svibnja 2006., Barbarez je potpisao dvogodišnji ugovor s [[Bayer 04 Leverkusen|Bayer Leverkusenom]]. Karijeru je završio u Bayeru nakon što mu je ugovor s klubom istekao u lipnju 2008.

==Međunarodna karijera==
[[Datoteka:Friendly football match, Iran 5-2 Bosnia and Herzegovina (06).jpg|thumb|250px|Barbarez kako igra za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosnu i Hercegovinu]] protiv [[Iranska nogometna reprezentacija|Irana]] 2006.]]
Dana 14. svibnja 1998., Barbarez je debitirao za [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentaciju Bosne i Hercegovine]] protiv [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentine]] u prijateljskoj utakmici.

Barbarez je zabio dva gola protiv [[Lihtenštajnska nogometna reprezentacija|Lihtenštajna]] u kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo]] 28. ožujka 2001.&lt;ref name=&quot;Lihtenštajn&quot;&gt; Connelly 2002, 142 &lt;/ref&gt;

Prije reprezentativnog umirovljenja  u listopadu 2005. godine, Barbarez je bio kapetan bosanskohercegovačke reprezentacije.

Dana 2. prosinca 2005. najavio je povratak u reprezentaciju te nastupao u kvalifikacijama za [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|Europsko prvenstvo 2008.]] Ponovno je postao kapetan momčadi.

Dana 12. listopada 2006., Barbarez je službeno napustio reprezentaciju Bosne i Hercegovine te se trajno umirovio iz profesionalnog nogometa u lipnju 2008. Njegova posljednja reprezentativna utakmica bila je kvalifikacijska utakmica za Europsko prvenstvo protiv [[Moldavska nogometna reprezentacija|Moldavije]] u listopadu 2006.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://eu-football.info/_player.php?id=1252|title=Player Database|website=eu-football.info|accessdate=28 January 2021|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Izbornička karijera==

Dana 19. travnja 2024. Barbarez je imenovan novim izbornikom [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|reprezentacije Bosne i Hercegovine]], potpisavši četverogodišnji ugovor s [[Nogometni savez Bosne i Hercegovine|Nogometnim savezom Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/barbarez-bilo-bi-nekorektno-komentarisati-proslost-drzimo-se-vizije-koju-imamo/240419159|title=Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo|date=19 April 2024|access-date=19 April 2024|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt; Njegova prva utakmica na klupi bio je prijateljski poraz 3:0 od [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] u gostima 3. lipnja 2024.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://scsport.ba/barbarez-nakon-poraza-u-debiju-na-klupi-reprezentacije-bih-rezultat-je-previsok-ali-ponosan-sam-na-ono-sto-sam-vidio/|title=Barbarez nakon poraza u debiju na klupi reprezentacije BiH: Rezultat je previsok ali ponosan sam na ono što sam vidio|date=4 June 2024|access-date=4 June 2024|language=bs|author=Almedin Halilović|website=scsport.ba}}&lt;/ref&gt; Pobijedio je u uvodnoj kvalifikacijskoj utakmici za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetsko prvenstvo 2026.]] protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] 21. ožujka 2025.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sportsport.ba/fudbal/rumunija-bosna-i-hercegovina-izvjestaj/494609|title=Barbarez će po dobrom pamtiti Bukurešt: Početak iz snova za Zmajeve!|date=21 March 2025|access-date=21 March 2025|language=bs|author=Esmer Oštraković|website=sportsport.ba}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina zabilježila je još tri pobjede protiv [[Ciparska nogometna reprezentacija|Cipra]] te dvije uzastopne pobjede nad [[Sanmarinska nogometna reprezentacija|San Marinom]], što je bio njihov najuspješniji uvodni dio kvalifikacija za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|Svjetsko]] ili [[Europsko prvenstvo u nogometu|Europsko prvenstvo]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://reprezentacija.ba/460939-samo-smo-jednom-imali-maksimalnih-sest-bodova-nakon-prva-dva-kola-kvalifikacija|title=Samo smo jednom imali maksimalnih šest bodova nakon prva dva kola kvalifikacija|date=22 March 2025|access-date=22 March 2025|language=bs|website=reprezentacija.ba}}&lt;/ref&gt; Barbarez i njegova momčad doživjeli su prvi poraz u kvalifikacijama 9. rujna 2025., izgubivši od [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrije]] 2:1 kao domaćini.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.klix.ba/sport/nogomet/zmajevi-porazeni-od-austrije-u-zenici-u-najbitnijoj-utakmici-kvalifikacija-za-sp/250909175|title=Zmajevi poraženi od Austrije u Zenici u najbitnijoj utakmici kvalifikacija za SP|date=9 September 2025|access-date=9 September 2025|language=bs|author=N. M.|website=Klix.ba}}&lt;/ref&gt;

Nakon pobjede 3:1 nad Rumunjskom 15. studenog kao domaćini,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://avaz.ba/sport/nogomet/1006817/zmajevi-slavili-nakon-preokreta-u-zenici-i-osigurali-minimalno-baraz-za-direktan-plasman-na-sp-potrebna-pobjeda-u-becu|title=Zmajevi slavili nakon preokreta u Zenici i osigurali minimalno baraž: Za direktan plasman na SP potrebna pobjeda u Beču|website=avaz.ba|date=15 November 2025|access-date=16 November 2025|language=bs}}&lt;/ref&gt; Bosna i Hercegovina je remizirala protiv Austrije i izborila doigravanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://n1info.ba/sport/nogomet/navijaci-bih-okupirali-bec/|title=Tok susreta Austrija 1-1 BiH: Zmajevi ostali bez plasmana na Svjetsko prvenstvo|date=18 November 2025|access-date=18 November 2025|language=bs|author=Esmir Kunić|publisher=[[N1]]}}&lt;/ref&gt; Dana 26. ožujka 2026. Bosna i Hercegovina uspjela je pobijediti [[Velška nogometna reprezentacija|Wales]] na penale i plasirati se u finale protiv [[Talijanska nogometna reprezentacija|Italije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.vijesti.me/sport/fudbal/802003/poljem-se-siri-miris-ljiljana-ovako-su-dzeko-i-drugovi-proslavili-veliku-pobjedu-u-kardifu|title=&quot;Poljem se širi miris ljiljana...&quot;: Ovako su Džeko i drugovi proslavili veliku pobjedu u Kardifu|date=27 March 2026|access-date=28 March 2026|author=Dl.M.|website=vijesti.me}}&lt;/ref&gt; Dana 31. ožujka Bosna i Hercegovina pobijedila je Italiju na penale nakon što je reguralni dio finala doigravanja završio 1:1. Bosna i Hercegovina tako je izborila nastup na Svjetskom prvenstvu 2026., ujedno drugi u povijesti.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.uefa.com/european-qualifiers/news/02a3-2047c06e29c6-0a8f1c84272a-1000--bosnia-and-herzegovina-1-1-italy-4-3-on-pens-hosts-win-2026/ |title=Bosnia and Herzegovina 1-1 Italy highlights (4-3 on pens): Hosts win 2026 World Cup play-off final shoot-out |publisher=UEFA |date=31 March 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;

==Osobni život==

Barbarez je oženjen Anom, s kojom se upoznao u srednjoj školi, a koja je također iz [[Mostar]]a. Zajedno imaju dva sina, Filipa-Andréa (rođen 1994.) i Sergia-Luisa (1999.).&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://azra.ba/lifestyle/287946/sergej-barbarez-ponosno-pokazao-sinove-s-njima-proslavio-51-rodjendan/|title=Sergej Barbarez ponosno pokazao sinove, s njima proslavio 51. rođendan|date=18 September 2022|access-date=18 September 2022|author=S.P.|website=azra.ba|language=bs}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka nogometne karijere, Barbarez je deset godina profesionalno igrao poker.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sports.yahoo.com/soccer/article/69-days-to-the-world-cup-the-former-poker-pro-who-leads-bosnia-herzegovina-120000935.html|title=69 days to the World Cup: The former poker pro who leads Bosnia-Herzegovina|date=3 April 2026|access-date=7 June 2026|author=Sean Leahy|website=sports.yahoo.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Priznanja==
=== Klupska ===
;HSV
*[[DFL-Ligapokal]]: 2003.
*[[UEFA Intertoto kup]]: 2005.

===Inidividualna ===
*Idol Nacije: 2001., 2002., 2003.
*Najbolji strijelac [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundeslige]]: 2000./01. (uz [[Ebbe Sand|Ebbea Sanda]])

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commons category}}
*[https://hr.soccerway.com/igrac/barbarez-sergej/xv3YWYid/ Sergej Barbarez] na Soccerway

{{Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP}}
{{Najbolji strijelci Bundeslige}}

{{GLAVNIRASPORED:Barbarez, Sergej}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometaši]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Bayer Leverkusena]]
[[Kategorija:Nogometaši Borussije Dortmund]]
[[Kategorija:Nogometaši HSV-a]]
[[Kategorija:Nogometaši Veleža]]
[[Kategorija:Životopisi, Mostar]]</text>
      <sha1>afj8ipn6vmkrki641hq844rizqmbfzv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Common.js</title>
    <ns>8</ns>
    <id>80057</id>
    <revision>
      <id>7479384</id>
      <parentid>7340123</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:24:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>stari formulari za ČT ne koriste se više</comment>
      <origin>7479384</origin>
      <model>javascript</model>
      <format>text/javascript</format>
      <text bytes="529" sha1="lfxpn5zujcirp9jmpf4n4553xnyj6j6" xml:space="preserve">// bez polja &quot;predmet&quot; na nekim stranicama u stvaranju
if (mw.config.get('wgAction') == &quot;edit&quot; &amp;&amp; (
    mw.config.get('wgPageName').includes(&quot;Zahtjev_za_premještanje_stranice&quot;) ||
    mw.config.get('wgPageName').includes(&quot;Zahtjev_za_otvaranje_stranice&quot;)
  )) {
  $('#wpSummaryLabel').css(&quot;display&quot;, &quot;none&quot;);
}

// Učitavanje dodatnih skripti ako je potrebno
if (mw.config.get('wgAction') === &quot;edit&quot; || mw.config.get('wgAction') === &quot;submit&quot;) // skripte za uređivanje stranica
{
  importScript(&quot;MediaWiki:Common.js/edit.js&quot;);
}</text>
      <sha1>lfxpn5zujcirp9jmpf4n4553xnyj6j6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dan državnosti (Hrvatska)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100879</id>
    <revision>
      <id>7479281</id>
      <parentid>7470072</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:14:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj (2)</comment>
      <origin>7479281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21587" sha1="56y73zfgh2z3dzpsy9o1op1nqp4gysw" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|22. tjedan 2024.}}
{{Infookvir blagdan
| naziv               = Dan državnosti
| slika               = Croatian_Flags_during_the_Statehood_Day_%282007%29.jpg
| veličina            = 290px
| opis slike          = Proslava Dana državnosti 2007. godine na [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića u Zagrebu]].
| ustanovljen         = [[1990.]]
| obilježava se u     = [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]
| nadnevak            = [[30. svibnja]]
| simboli             = 
| spomen-obilježja    = [[Oltar domovine]], [[Zagreb]]&lt;br&gt; [[Spomenik domovini]], Zagreb
| dodatak             = 
| portal              = '''[[Portal:Hrvatska|Portal o Hrvatskoj]]'''
}}
'''Dan državnosti''' u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] je [[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|državni praznik]] koji se obilježava '''[[30. svibnja]]''' u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora [[30. svibnja]] [[1990.]] i povijesnu ulogu [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]] u očuvanju [[Hrvatsko državno pravo|hrvatske državnosti]] tijekom [[Hrvatska povijest|hrvatske povijesti]].

Izmjenama iz 2001. godine praznik '''Dan hrvatske državnosti''' 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990., zamijenjen je datumom 25. lipnja, dok je 30. svibnja postao spomendan Dan Hrvatskoga sabora. Istim izmjenama spomendan Dan Hrvatskog sabora 8. listopada proglašen je spomendanom Dana neovisnosti.

Od listopada 2019. Dan državnosti obilježava se 30. svibnja (praznik), 25. lipnja obilježava se [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|Dan neovisnosti]] (spomendan), a 8. listopada [[Dan Hrvatskog sabora]]  (spomendan).&lt;ref name=&quot;IN&quot;&gt;Index.hr - [https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-je-novi-kalendar-blagdana-u-hrvatskoj/2122796.aspx Ovo je novi kalendar blagdana u Hrvatskoj] 10. listopada 2019.&lt;/ref&gt; Zbog dvaju datuma koji su postali spomendani, za razliku od jednog prijašnjeg, praznikom je proglašen [[Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje]] koji se obilježava [[18. studenoga]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Hrvatski povijesni muzej 27012012 Domovinski rat 20.jpg|mini|Predizborni [[plakat]] HDZ-a]]
===Politička pozadina===
[[Raspad SFRJ|Potkraj 1980-ih]] srpski nacionalni pokret pod vodstvom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] nastojao je preurediti [[SFRJ|SFR Jugoslaviju]] u načelno federalnu, ali centralistički uređenu državu te je pokrenuo tzv. [[antibirokratska revolucija|''antibirokratsku revoluciju'']], kojom su svrgavana jugoslavenska republička i pokrajinska vodstva. U takvim okolnostima [[Savez komunista Hrvatske|Savez komunista Hrvatske (SKH)]] pokrenuo je demokratizaciju sustava, što je potaknulo slobodu tiska i nastajanje neovisnih političkih inicijativa, a 1989. i prvih oporbenih političkih stranaka ([[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|Hrvatski socijalno-liberalni savez (HSLS)]] i [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)]]). Potkraj 1989. godine u hrvatskom komunističkom vodstvu prevladala je reformistička struja, što je dovelo do odluke o raspisivanju višestranačkih izbora i do potpunog osamostaljenja SKH na [[14. izvanredni kongres SKJ|XIV. izvanrednom kongresu Saveza komunista Jugoslavije (SKJ)]], u siječnju 1990.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvati/Povijest: Hrvatska – samostalna država |url=https://enciklopedija.hr/clanak/26386 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;

Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim višestranačkim izborima]] u proljeće 1990. (prvi krug 22. i 23. travnja, drugi 6. i 7. svibnja) pobijedio je HDZ pod vodstvom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] (42% glasova i 60% zastupničkih mandata). Tuđman je predvodio masovni nacionalni pokret usmjeren na hrvatsko državno osamostaljenje i napuštanje komunističkog poretka.&lt;ref name=&quot;HELZMK&quot;/&gt; Predsjedništvo HDZ-a uputilo je 12. svibnja 1990. poziv ''&quot;čitavom hrvatskom narodu u Domovini i iseljeništvu te svim građanima Hrvatske da 30. svibnja 1990, dan saziva Hrvatskog sabora i izbora Vrhovništva suverene Hrvatske, proslave svečano, ponosno i dostojanstveno&quot;''. Ujedno je preporučeno ''&quot;da taj datum ostane u tradiciji kao svehrvatski dan proslave hrvatske državnosti&quot;'' i kao ''&quot;dan duhovna izmirenja svih koji su se i pod različitim zastavama i idejama borili za slobodu i suverenost hrvatskog naroda, sa zavjetom da ćemo svi zajedno složno raditi za bolje sutra i sreću svoje hrvatske domovine&quot;''.&lt;ref name=&quot;Marijan&quot;&gt;Marijan Lipovac, [http://www.matica.hr/vijenac/505/Za%C5%A1to%20slavimo%20krive%20datume/ ''Zašto slavimo krive datume, Nedoumice oko državnih praznika''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210519022150/https://www.matica.hr/vijenac/505/Za%C5%A1to%20slavimo%20krive%20datume/ |date=19. svibnja 2021. }}, Vijenac, br. 505., 11. srpnja 2013.&lt;/ref&gt;

=== 30. svibnja 1990. ===
Dana 30. svibnja 1990. godine utemeljen je prvi demokratski izabrani [[Hrvatski sabor]]. Poslije režima [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|Ugarske]], [[Hrvatska pod Habsburzima|Austrije]], [[Trojednica|Austro-Ugarske]], [[kraljevina Jugoslavija|kraljevske]] ili [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]], Hrvatska je bila suverena i slobodna zemlja.&lt;ref name=&quot;HRT&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0530%20DanDrzavnosti.html |title=HRT: Na današnji dan - 30. svibnja |archive-url=https://web.archive.org/web/20150627160851/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/05svibanj/0530%20DanDrzavnosti.html |archive-date=27. lipnja 2015. |access-date=3. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

==== Misa za domovinu ====
Taj svibanjski dan, koji se do 2001. slavio kao blagdan hrvatske državnosti, počeo je povratkom stare tradicije. Uoči prvoga zasjedanja Sabora brojni zastupnici i uglednici na čelu s [[franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] prisustvovali su [[sveta misa|svetoj misi]] u [[zagrebačka katedrala|zagrebačkoj prvostolnoj crkvi]]. Kardinal [[Franjo Kuharić]] u svojoj je propovijedi ocijenio pobjedu demokracije prekretnicom u narodnom životu i izrazio uvjerenje da će se u budućnosti ostvarivati duhovni, moralni, kulturni i ekonomski napredak hrvatskog naroda u skladu s njegovim neotuđivim suverenitetom, a za dobro i sigurnost svih građana kojima je [[Hrvatska]] lijepa domovina.&lt;ref name=&quot;HRT&quot; /&gt;

==== Zasjedanje Sabora ====
[[Datoteka:Sabor 30.svibnja.jpg|mini|Prva sjednica [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|demokratski izabranoga]] Hrvatskog sabora, 30. svibnja 1990.]]
U svečarskom tonu održano je i prvo zasjedanje demokratski izabranog Sabora.&lt;ref name=&quot;HRT&quot; /&gt; Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora [[SRH|Socijalističke Republike Hrvatske]], kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora [[Žarko Domljan|Žarka Domljana]], za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i [[Vladimir Šeks|Vladimira Šeksa]]. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je [[Stjepan Mesić]].&lt;ref name=&quot;Sabor&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1797&amp;sec=461 |title=30. svibnja - Dan Hrvatskoga sabora |access-date=3. svibnja 2020. |archive-date=3. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101203014539/http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1797&amp;sec=461 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Proglašenje rezultata glasovanja za predsjednika Predsjedništva, izbor Franje Tuđmana, popraćen je aklamacijom sabornika. [[Franjo Tuđman]] u [[:s:Govor Franje Tuđmana u Saboru 30. svibnja 1990.|nadahnutom je govoru]] podsjetio na važne datume hrvatske povijesti i borbe hrvatskog naroda za očuvanje svoje državnosti, naglasivši da je upravo sada učinjen presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji. Kao glavni cilj u najbliže vrijeme naveo je donošenje novog [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]] s uspostavom demokratskih sloboda građana i državnim suverenitetom kao temeljnim odrednicama. 
Prvi predsjednik novog Sabora [[Žarko Domljan]] predao je zatim Franji Tuđmanu [[Predsjednik Republike Hrvatske#Simboli predsjednika Republike|predsjedničku lentu]] u bojama [[hrvatska zastava|hrvatske trobojnice]]&lt;ref name=&quot;HRT&quot; /&gt;
{{wikizvor|Govor Franje Tuđmana u Saboru 30. svibnja 1990.}}
[[:s:Govor Franje Tuđmana u Saboru 30. svibnja 1990.|Govor Franje Tuđmana]] bio je državnički i državotvorni govor. Istodobno, bio je to govor slobode, nadahnut idejama i diskursom [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i [[Američki rat za neovisnost|Američkog rata za neovisnost]]. Konačno, bio je to govor odlučna, snošljiva, ali i zabrinuta (zbog prijeteće agresije s Istoka) državnika koji je svjestan mandata koji je dobio od hrvatskoga naroda: da stvori hrvatsku državu, ali ne bilo kakvu, već demokratsku, pravnu, prosperitetnu, socijalno osjetljivu, europsku državu. Tuđman i njegov osobni savjetnik [[Slaven Letica]] na tom su govoru zajednički radili punih sedam dana.&lt;ref name=&quot;Slaven&quot;&gt;Slaven Letica, [http://www.matica.hr/vijenac/398/Tko%20je%20Hrvatskoj%20ukrao%20ro%C4%91endan%20ili%20velika%20osveta%20podrumskih%20junaka/ ''Blagdanska revolucija, Tko je Hrvatskoj ukrao rođendan ili velika osveta podrumskih junaka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210509103242/https://www.matica.hr/vijenac/398/Tko%20je%20Hrvatskoj%20ukrao%20ro%C4%91endan%20ili%20velika%20osveta%20podrumskih%20junaka/ |date=9. svibnja 2021. }}, Vijenac br. 398., 4. lipnja 2009.&lt;/ref&gt;

==== Proslava na Trgu bana Jelačića====
[[Datoteka:Narod 30. svibnja.jpg|mini|Narod na tadašnjem Trgu Republike, današnjem [[trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]]]]
Poslije zasjedanja Sabora na središnjemu zagrebačkom trgu, tada još [[Trg bana Jelačića|Trgu Republike]], održana je veličanstvena narodna proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrano državno Vrhovništvo. Na simboličkoj razini 30. svibnja 1990. inauguriran je kao „rođenje nove Hrvatske” tijekom svečanosti na današnjem [[Trg bana Jelačića|Trgu bana Jelačića]], kada je netom izabran predsjednik [[Franjo Tuđman]] položio kruh, pero i zlatni dukat, kao simbole života, blagostanja, znanja, kulturnoga napretka i bogatstva,&lt;ref name=&quot;HRT&quot; /&gt; u zipku koju su blagoslovili kardinal [[Franjo Kuharić]] i glavni imam [[Ševko ef. Omerbašić|Ševko Omerbašić]].&lt;ref name=&quot;Marijan&quot; /&gt; Toga je dana doista, bitno i simbolično, ponovno rođena hrvatska država i u toj je državi počeo proces obnove europske parlamentarne demokracije, koja je nestala u vrtlogu [[Hrvatska u Prvom svjetskom ratu|Prvoga svjetskog rata]]. Dan je bio sunčan, što nije bilo nevažno za događanja na Trgu Republike kojih je glavni redatelj bio [[Antun Vrdoljak]].&lt;ref name=&quot;Slaven&quot; /&gt; U smiraju dana, koji je [[hrvat]]skom narodu vratio ponos i dostojanstvo, veliko mnoštvo ljudi proveselilo se do kasno u noć uz [[Jarun]].&lt;ref name=&quot;HRT&quot; /&gt;

==Državni blagdan==
=== Povijesni dan ===
[[Datoteka:Narod 2 30. svibnja.jpg|mini|Slike [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i Franje Tuđmana tijekom proslave na Trgu]]
Masovno psihološko ozračje koje je među hrvatskim narodom vladalo tog dana možda je najbolje izraziti riječima njemačkog filozofa židovskog podrijetla, pisca i književnog kritičara [[Walter Benjamin|Waltera Benjamina]] (1892. – 1940.), koji je za takve sretne, povijesno iznimno rijetke i neponovljive događaje znao kazati da su ovjenčani &quot;slavom trenutka, njegovom aurom&quot;. Svi sačuvani dokumenti svjedoče da je to bio povijesni dan. Videozapisi, audio zapisi [[#Zasjedanje Sabora|saborskog govora Franje Tuđmana]]. Zapisi i fotografije o dolasku sudionika Sabora na današnji Trg bana Jelačića. Dokumentarni filmovi i fotoreportaže o [[#Proslava na Trgu|veličanstvenom i pomalo kičastom, okupljanju naroda i političara na tom istom trgu]]. Ipak, znatno važnije od svih tih dokumenta kolektivno je sjećanje dvjesto tisuća neposrednih sudionika tih događaja i milijuna televizijskih gledatelja koji su tog dana živjeli &quot;slavu trenutka&quot; Waltera Benjamina.&lt;ref name=&quot;Slaven&quot; /&gt;

Tako je već sam [[30. svibnja]] 1990. prozvan Danom hrvatske državnosti i svečano proslavljen diljem Hrvatske, a [[Sabor]] je taj datum u ožujku 1991. i službeno proglasio blagdanom. Tog je dana konstituiranjem novog Sabora izabrana na [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvim demokratskim i višestranačkim izborima]] u Hrvatskoj nakon 45 godina prestala komunistička vladavina i uspostavljena demokracija. Time je počeo i proces osamostaljenja Hrvatske i taj datum doživljavao se kao prekretnica novije [[hrvatska povijest|hrvatske povijesti]]. Nultom točkom današnje hrvatske države 30. svibnja smatra se i danas pa na internetskim stranicama nekoliko ministarstava popisi bivših ministara počinju ministrima izabranima upravo potkraj svibnja 1990, a [[Stjepan Mesić|Stjepana Mesića]] koji je od svibnja do kolovoza te godine bio na čelu Vlade smatra se prvim hrvatskim premijerom, iako je formalno imao iste ovlasti kao i njegov komunistički prethodnik [[Antun Milović]].&lt;ref name=&quot;Marijan&quot; /&gt;

=== Naknadne promjene nadnevka ===
{{citat4|right|
Volimo te Franjo, ti hrvatski rode,

ti svoj narod vodiš do slobode.

Prošao si muke za svoje Hrvate,

samo takav budi naš rođeni brate.

Tridesetog svibnja, naš je dan,

proslavimo u veselju naš rođendan.

Nek se pjeva, nek se ori,

nek svi znaju da Hrvatska postoji!

Oj, Hrvatsko, domovino mila,

vrati nama iz tuđine sina.

Nek se vrati dragom rodu svome,

rodu svome, rodu hrvatskome.

Crven, bijeli, plavi, naš je barjak dragi,

nek se vječno vije nasred sretne Kroacije.|[[Mladen Kvesić]] - ''[[Dan Hrvata]]'', 1990.}}

U trenucima obilježavanja državnih blagdana, pri čemu iznimku donekle predstavlja [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]], [[gradovi u Hrvatskoj|hrvatski gradovi]] i mjesta izgledaju otužno jer u njima malo tko ističe zastavu, iako bi državni blagdani trebali biti prigoda da se takvo što čini. Glavni uzrok tome je više negoli [[Sedma Vlada Republike Hrvatske|nespretna promjena]] nadnevaka [[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj|državnih blagdana]] 2001. godine.&lt;ref&gt;Jareb 2010. str. 393. {{citat2|Usp. Zakon o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, pročišćeni tekst od 14. studenoga 2002., koji je objavljen u ''Narodnim novinama'', službenom listu Republike Hrvatske (Zagreb), 21. studenoga 2002.}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Povorka hrvatskog ponosa i slave Rijeka 25062012 3.jpg||mini|Povorka hrvatskog ponosa i slave za Dan državnosti, 25. lipnja 2012. godine u [[Rijeka|Rijeci]].]]
Blagdan Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990. zamijenjen je 2001. datumom 25. lipnja 1991. kada je [[Hrvatski sabor]] donio [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske]].&lt;ref&gt;Jareb 2010. str. 393. {{citat2|Činjenica je da se 30. svibnja 1990. po prvi put sastao Sabor izabran na slobodnim višestranačkim izborima. Početak njegova zasjedanja označio je i početak izgradnje suvremene hrvatske države. Može se reći da je toga dana obnovljena hrvatska državnost, pa je odluka da se on proglasi Danom hrvatske državnosti bila više negoli opravdana.}}&lt;/ref&gt;  Ipak je već 7. srpnja 1991. zbog pritiska međunarodne zajednice Hrvatska bila prisiljena prihvatiti moratorij na aktivnosti vezane uz uspostavu neovisnosti.&lt;ref&gt;Jareb 2010. str. 393. {{citat2|O 25. lipnju i prihvaćanju moratorija ukratko je pisao Ante Nazor, ur. i autor teksta, ''Počeci suvremene hrvatske države'', 87.-88.}}&lt;/ref&gt;

Tek po isteku ta tri mjeseca Hrvatski je sabor na zasjedanju [[8. listopada]] [[1991.]] proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske (donesena [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]]) pa je izmjenama iz 2001. godine taj dan proglašen blagdanom [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|Dana neovisnosti]]. 30. svibnja je postao spomendanom - Dan Hrvatskog sabora. Postojanje spomendana Dana Sabora 30. svibnja i blagdana Dana državnosti 25. lipnja i Dana neovisnosti 8. listopada djelovalo je zbunjujuće na mnoge hrvatske građane. Ono naime što su zastupnici u Saboru izglasavali u lipnju zapravo je ono što se naposljetku stvarno dogodilo tek u listopadu 1991., pa se postavlja pitanje smisla proglašenja [[blagdani i spomendani u Hrvatskoj|obaju nadnevaka za blagdane]].&lt;ref name=&quot;Davorin&quot;&gt;Davorin Rudolf, [http://www.matica.hr/vijenac/510/Dan%20neovisnosti%20Hrvatske%20jest%2025.%20lipnja!/ ''Kaos u Hrvatskoj oko datuma rođenja suverene države Hrvatske, Dan neovisnosti Hrvatske jest 25. lipnja!''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210420075755/https://www.matica.hr/vijenac/510/Dan%20neovisnosti%20Hrvatske%20jest%2025.%20lipnja!/ |date=20. travnja 2021. }}, Vijenac, br. 510., 19. rujna 2013. {{citat2|Na temelju tih činjenica Dan neovisnosti Republike Hrvatske jest samo jedan – 25. lipnja. Nema nikakva valjana razloga za još jedan državni praznik kojim bi se obilježavao nastanak države Hrvatske. Primjerice, 8. listopada (da nonsens bude potpun, taj se datum danas službeno naziva Danom neovisnosti!). Dva državna praznika, jedan neovisnosti, a drugi državnosti (usvojeni su u Saboru u listopadu 2001. na prijedlog Vlade premijera Ivice Račana) zbunjuju građane, rastaču domoljublje, potiču i šire opasno ravnodušje, pa se u nas dostojanstveno i ne slave.}}&lt;/ref&gt;

Uz to su promjene zakona o blagdanima donesene u ozračju tadašnje javno isticane &quot;[[detuđmanizacija|detuđmanizacije]]&quot;, pa se mogao steći dojam da je to učinjeno iz svojevrsnoga inata, odnosno isključivo zbog toga što je taj dan označio blagdanom upravo [[Franjo Tuđman|predsjednik Tuđman]] još 1990. godine. Uz ostale nedostatke, takav je postupak mnoge koji su i dalje poštovali djelo prvoga hrvatskog predsjednika također udaljilo od novih blagdana.

Premještanjem Dana državnosti na 25. lipnja, hrvatska država i narod su izgubili nacionalni praznik poput američkog 4. srpnja (Dan nezavisnosti) ili francuskog 14. srpnja ([[Pad Bastille]]). Tome govori i gore citirana pjesma Dan Hrvata, koja je postala jako popularna na predratnim društvenim događanjima domovinske i [[Hrvatsko iseljeništvo|iseljene Hrvatske]]. Posljednjih je godina, nacionalni praznik u Hrvatskoj polako postao [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja]].

Prema anketi koju je u lipnju 2013. provela agencija TIC-Moj telekom, a objavio [[Večernji list|''Obzor'' Večernjeg lista]], samo 35 posto građana znalo je da Hrvatska slavi dan državnosti [[25. lipnja]], dok ih je 27 posto bilo uvjereno da je Dan državnosti još [[30. svibnja]]. U anketi je 17,5 posto ispitanika reklo je da je Dan državnosti [[8. listopada]] (kada se slavio [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|Dan neovisnosti]]), 12 posto ih je mislilo da je Dan državnosti [[5. kolovoza]], kad je [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti]], a 8,7 posto mislilo da je pravi datum [[15. siječnja]], dan kad je [[Međunarodno priznanje Hrvatske|Hrvatska međunarodno priznata]]. Da bi zbrka bila veća, 27,7 posto ispitanika tvrdilo je da Dan neovisnosti pada 25. lipnja, 22,7 posto mislilo da je riječ o 5. kolovoza, 19,7 posto odlučilo se za 15. siječnja, 15,2 posto za 30. svibnja, a pravi odgovor dalo je tek 14,5 posto.&lt;ref name=&quot;Marijan&quot; /&gt;

U listopadu 2019. Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja (blagdan, prvi put u 2020. na 30. obljetnicu prvog 30. svibnja), 25. lipnja je postao [[Dan neovisnosti (Hrvatska)|Dan neovisnosti]] (spomendan), a 8. listopada [[Dan Hrvatskog sabora]] (spomendan). U [[BiH|Bosni i Hercegovini]], 30. svibnja se slavi kao [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine#Domovinski rat|Dan svehrvatske državnosti]] u [[Županija Zapadnohercegovačka|Zapadnohercegovačkoj županiji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://uip-zzh.com/uip-zzh.com/files/zakoni/rad/9-04.pdf |title=Zakon o blagdanima i neradnim danima Županije Zapadnohercegovačke |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717142344/http://uip-zzh.com/uip-zzh.com/files/zakoni/rad/9-04.pdf |archive-date=17. srpnja 2011. |access-date=3. svibnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Povezani članci ==
* [[Blagdani i spomendani u Hrvatskoj]]
* [[Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine]]
* [[Prvi svečani mimohod Oružanih snaga Republike Hrvatske]] 
* [[Drugi svečani mimohod Oružanih snaga Republike Hrvatske]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{Sabor}}
{{Matica hrvatska}}

== Literatura ==
* [[Mario Jareb]], ''Hrvatski nacionalni simboli'', Alfa dd.; [[Hrvatski institut za povijest]], 2010. {{ISBN|978-953-297-230-6}}

== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
* [https://www.sabor.hr/hr/o-saboru/povijest-saborovanja/vazni-datumi/30-svibnja-dan-drzavnosti 30. svibnja - Dan državnosti], na stranicama [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]]
* [https://web.archive.org/web/20160405020418/http://slobodanpraljak.com/materijali/ratni%20dokumenti/tudjman%20govori%20i%20intervjui%201990.-1998/31.pdf ''Pomirba svih sastavnica hrvatskih povijesnih kretanja''], govor predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana u prigodi treće obljetnice Dana državnosti, 30. svibnja 1993.

{{Blagdani u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Obilježavanja u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Državni praznici]]
[[Kategorija:Obilježavanja u svibnju]]</text>
      <sha1>56y73zfgh2z3dzpsy9o1op1nqp4gysw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glukoza-6-fosfat dehidrogenaza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102060</id>
    <revision>
      <id>7479328</id>
      <parentid>5021361</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:53:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pravopis i pročišćavanje teksta</comment>
      <origin>7479328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1329" sha1="7hwf9v6ox0g9sz2sy5e44cqd9qe53pj" xml:space="preserve">[[Datoteka:1qkit.jpg|mini|Glukoza-6-fosfat dehidrogenaza tetramer, Human|220x220px]]
'''Glukoza-6-fosfat dehidrogenaza''' ('''G-6-PDH''') je [[enzim]] [[ciklus pentoza-fosfata|ciklusa pentoza-fosfata]], metaboličkog puta koji održava razinu [[koenzim]]a [[Nikotinamid-adenin-dinukleotid-fosfat|nikotinamid-adenin-dinukleotid-fosfata]] (NADPH) u stanicama (najznačajnije u [[eritrocit]]ima).

[[Manjak enzima glukoza-6-fosfat dehidrogenaze|Manjak enzima glukoza-6-fosfat-dehidrogenaze]] nasljedni je poremećaj ovog enzima.

==Glukoza-6-fosfat-dehidrogenaza i ciklus pentoza-fosfata==
U [[Citosol|citosolu]], put pentoza-fosfata proizvodi NADPH i [[riboza-5-fosfat]]. NADPH se upotrebljava u reduktivnoj biosintezi, a riboza-5-fosfat u sintezi [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]], [[Ribonukleinska kiselina|RNA]] i nukleotidnih koenzima. G-6-PDH je enzim koji katalizira dehidrogenaciju [[glukoza-6-fosfat]]a što je ujedno i prvi korak u ciklusu pentoza-fosfata.

==Eritrociti i G-6-PDH==
Put pentoza-fosfata je jedini izvor [[NADPH]] u eritrocitima. Njegova uloga u eritrocitima je reduciranje disulfidnog oblika [[glutation]]a (GSSG) u sulfhidridni oblik (GSH). Tu reakciju katalizira [[glutation-reduktaza]]. Uloga reduciranog oblika glutationa je inaktivacija oksidansa koji napadaju eritrocite.


[[Kategorija:Enzimi]]</text>
      <sha1>7hwf9v6ox0g9sz2sy5e44cqd9qe53pj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Gol</title>
    <ns>10</ns>
    <id>104110</id>
    <revision>
      <id>7479227</id>
      <parentid>7220714</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:28:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ class=noviewer</comment>
      <origin>7479227</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="345" sha1="74h6hq7ahiq43w73a4866gwhm3zzo18" xml:space="preserve">[[Slika:Soccerball shade.svg|13px|class=noviewer|Pogodak {{#if: {{{1|}}} | nakon {{{1|}}} minuta }}]]&lt;!--
--&gt;{{#if: {{{1|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
&lt;span style=&quot;font-size: 10px; vertical-align: middle;&quot;&gt; {{{1}}}'{{#if: {{{2|}}} | &amp;nbsp;({{{2}}})}}&lt;/span&gt;
}}&lt;noinclude&gt;&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija: Nogometni predlošci]]

&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>74h6hq7ahiq43w73a4866gwhm3zzo18</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Yaoundé</title>
    <ns>0</ns>
    <id>113025</id>
    <revision>
      <id>7479224</id>
      <parentid>7456482</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:18:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479224</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3945" sha1="5p1kkfpenrbpx4b4gg11xjfvg1aw525" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Yaoundé
| ime_genitiv =Yaoundéa

| slika_panorama =Cameroon-Yaounde01.jpg
| veličina_slike =275px
| opis_slike     =Yaoundé, kružni tok u ''Aveniji 20. svibnja''

| slika_lokacijska_karta_država =Kamerun
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Kameruna

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =3
| širina-minute    =52
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =11
| dužina-minute    =31
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|KAM}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Kameruna|Regija]]
| lokacija1_info =[[Regija Centar|Centar]]
| lokacija2_ime  =Departman
| lokacija2_info =Mfoundi
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =[[1888.]]
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =726 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2005.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =1.817.524
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Zapadnoafričko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}
'''Yaoundé''' je [[glavni grad]] države [[Kamerun]]. Leži na brežuljkastom ravnjaku (730 m) između rijeka [[Nyong]] i [[Sangha]]. Kulturno je, trgovačko i privredno središte zemlje s prehrambenom industrijom i preradbom [[duhan]]a.

Osnovan je [[1888.]] godine kao postaja za trgovinu [[Bjelokost|bjelokošću]]. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] bio je pod okupacijom [[Belgija|belgijskih]] snaga, a nakon sloma [[Njemačko Carstvo|Njemačke]], pripao je [[Francuska|Francuskoj]]. Godine [[1920.]] postao je glavni grad [[Francuski Kamerun|Francuskog Kameruna]] te je i danas glavni grad Republike Kamerun.

S glavnom kamerunskom lukom [[Douala|Doualom]] na obali [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]] Yaoundé je povezan [[Željeznica|željezničkom prugom]] dugom 307 kilometara. Grad ima međunarodnu [[Zračna luka|Zračnu luku]] Yaoundé Nsimalen. Tu je i sveučilište iz [[1962.]] godine.

Godine [[2005.]], Yaoundé je imao 1.817.524 stanovnika, čime je bio drugi grad po brojnosti u državi.&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/Cameroon.html Cameroon - City Population]&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{eng oznaka}}
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Yaoundé
}}

{{Mrva-grad-kamerun}}
[[Kategorija:Glavni gradovi u Africi]]
[[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]]</text>
      <sha1>5p1kkfpenrbpx4b4gg11xjfvg1aw525</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski olimpijski odbor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>118601</id>
    <revision>
      <id>7479465</id>
      <parentid>7341885</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T23:10:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7479465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34276" sha1="mn38zdr2ey6g6qwijl3lj4z36mb0stg" xml:space="preserve">[[Datoteka:HOO.svg|lijevo|100px]]
{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width: 30em; font-size: 70%;&quot;|- bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot; align=center! colspan=&quot;3&quot; | |}
{{Medalje vrh}}
{{Medalje slika | Olympic Rings.svg|200px| }}
|- bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot; align=center
! colspan=&quot;3&quot; | Ljetne Olimpijske igre
{{Medalje sport | [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.]]}}
{{Medalje srebro | [[Košarka na OI 1992.|košarka]] | muška ekipa}}
{{Medalje bronca | [[Tenis na OI 1992.|tenis]] | [[Goran Ivanišević]] |}}
{{Medalje bronca | [[Tenis na OI 1992.|tenis]] | [[Goran Ivanišević|Ivanišević]]/[[Goran Prpić|Prpić]] |}}
{{Medalje sport | [[XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.]]}}
{{Medalje zlato | [[Rukomet na OI 1996.|rukomet]] | muška ekipa}}
{{Medalje srebro | [[Vaterpolo na OI 1996.|vaterpolo]] | muška ekipa}}
{{Medalje sport | [[XXVII. Olimpijske igre – Sydney 2000.]]}}
{{Medalje zlato | [[Dizanje utega na OI 2000.|dizanje utega]] | [[Nikolaj Pešalov]] |}}
{{Medalje bronca | [[Veslanje na OI 2000.|veslanje]] | osmerac |}}
{{Medalje sport | [[XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.]]}}
{{Medalje zlato | [[Rukomet na OI 2004.|rukomet]] | muška ekipa}}
{{Medalje srebro | [[Plivanje na OI 2004.|plivanje]] | [[Duje Draganja]] |}}
{{Medalje srebro | [[Veslanje na OI 2004.|veslanje]] | [[Siniša Skelin|Siniša]] i [[Nikša Skelin]] |}}
{{Medalje bronca | [[Dizanje utega na OI 2004.|dizanje utega]] | [[Nikolaj Pešalov]] |}}
{{Medalje bronca | [[Tenis na OI 2004.|tenis]] | [[Mario Ančić|Ančić]]/[[Ivan Ljubičić|Ljubičić]] |}}
{{Medalje sport | [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.]]}}
{{Medalje srebro | [[Gimnastika na OI 2008.|gimnastika]] | [[Filip Ude]] |}}
{{Medalje srebro | [[Atletika na OI 2008.|atletika]] | [[Blanka Vlašić]] |}}
{{Medalje bronca | [[Streljaštvo na OI 2008.|streljaštvo]] | [[Snježana Pejčić]] |}}
{{Medalje bronca | [[Taekwondo na OI 2008.|taekwondo]] | [[Martina Zubčić]] |}}
{{Medalje bronca | [[Taekwondo na OI 2008.|taekwondo]] | [[Sandra Šarić]] |}}
{{Medalje sport | [[XXX. Olimpijske igre – London 2012.]]}}
{{Medalje zlato | [[Atletika na OI 2012.|atletika]] | [[Sandra Perković]] |}}
{{Medalje zlato | [[Streljaštvo na OI 2012.|streljaštvo]] | [[Giovanni Cernogoraz]] |}}
{{Medalje zlato | [[Vaterpolo na OI 2012.|vaterpolo]] | muška ekipa|}}
{{Medalje srebro | [[Veslanje na OI 2012.|veslanje]] | četverac na pariće|}}
{{Medalje bronca | [[Taekwondo na OI 2012.|taekwondo]] | [[Lucija Zaninović]] |}}
{{Medalje bronca | [[Rukomet na OI 2012.|rukomet]] | muška ekipa |}}
|- bgcolor=&quot;lightsteelblue&quot; align=center
! colspan=&quot;3&quot; | Zimske Olimpijske igre
{{Medalje sport | [[XIX. Zimske olimpijske igre – Salt Lake City 2002.]]}}
{{Medalje zlato | [[Alpsko skijanje na ZOI 2002.|skijanje (veleslalom)]] | [[Janica Kostelić]]|}}
{{Medalje zlato | [[Alpsko skijanje na ZOI 2002.|skijanje (kombinacija)]] | [[Janica Kostelić]]|}}
{{Medalje srebro | [[Alpsko skijanje na ZOI 2002.|skijanje (superveleslalom)]] | [[Janica Kostelić]]|}}
{{Medalje zlato | [[Alpsko skijanje na ZOI 2002.|skijanje (slalom)]] | [[Janica Kostelić]]|}}
{{Medalje sport | [[XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.]]}}
{{Medalje zlato | [[Alpsko skijanje na ZOI 2006.|skijanje (kombinacija)]] | [[Janica Kostelić]]|}}
{{Medalje srebro | [[Alpsko skijanje na ZOI 2006.|skijanje (kombinacija)]] | [[Ivica Kostelić]]|}}
{{Medalje srebro | [[Alpsko skijanje na ZOI 2006.|skijanje (superveleslalom)]] | [[Janica Kostelić]]|}}
{{Medalje sport | [[XXI. Zimske olimpijske igre – Vancouver 2010.]]}}
{{Medalje srebro | [[Alpsko skijanje na ZOI 2010.|skijanje (superkombinacija)]] | [[Ivica Kostelić]]|}}
{{Medalje srebro | [[Alpsko skijanje na ZOI 2010.|skijanje (slalom)]] | [[Ivica Kostelić]]|}}
{{Medalje bronca | [[Biatlon na ZOI 2010.|biatlon (10 km)]] | [[Jakov Fak]]|}}
{{Medalje dno}}
'''Hrvatski olimpijski odbor''' ('''HOO''') najviše je nevladino nacionalno športsko tijelo, u koje se udružuju nacionalni [[športski savez|športski savezi]], zajednice športskih saveza i udruga u [[županija]]ma i Gradu [[Zagreb]]u te druge udruge čija je djelatnost od značaja za razvoj športa i olimpijskog pokreta u [[RH|Republici Hrvatskoj]].
HOO je priznati član [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO-a)]].

Utemeljitelj je Hrvatske olimpijske akademije (HOA-e).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hoo.hr/hr/hoa/hrvatska-olimpijska-akademija |title=Arhivirana kopija |access-date=15. veljače 2018. |archive-date=16. veljače 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180216025122/http://www.hoo.hr/hr/hoa/hrvatska-olimpijska-akademija |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Olimpijski pokret u Hrvatskoj je još [[1894.]] počeo promicati dr. [[Franjo Bučar]], no ideja o prijemu u međunarodnu olimpijsku obitelj mogla se ostvariti tek uspostavom samostalne Republike Hrvatske. Izražavajući stoljetnu želju hrvatskih sportaša i sportskih djelatnika da Hrvatska bude priznatim članom Međunarodnog olimpijskog odbora na sjednici Hrvatskog olimpijskog
odbora, održanoj [[10. rujna]] [[1991.]] godine u Zagrebu je utemeljen Hrvatski olimpijski odbor i usvojena su Pravila Hrvatskog olimpijskog odbora. Hrvatski olimpijski odbor osnovali su nacionalni sportski savezi 29 olimpijskih sportova i tri udruženja.
Odluka o privremenom priznanju Hrvatskog olimpijskog odbora donesena je 17. siječnja 1992. godine u [[Lausanne]]i od strane predsjednika i četiri potpredsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora, a u skladu s ovlastima koje im je povjerio Izvršni odbor Međunarodnog olimpijskog odbora, na sastanku 4., 5. i 6. prosinca [[1991.]] godine u Lausanni. Navedenom odlukom Međunarodni olimpijski odbor pozvao je Hrvatski olimpijski odbor da sudjeluje na [[XVI. Zimske olimpijske igre – Albertville 1992.|16. Zimskim olimpijskim igrama u Albertvilleu]] i na [[XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.|Igrama 25. olimpijade u Barceloni]]. Potpuno priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora uslijedilo je na 101. zasjedanju Međunarodnog olimpijskog odbora u Monacu, [[24. rujna]] [[1993.]] godine.

Prvi predsjednik HOO-a bio je [[Antun Vrdoljak]], a drugi nekadašnji vaterpolist [[Zdravko Hebel]], a treći i današnji predsjednik je [[Zlatko Mateša]].

== Nagrade i priznanja ==
[[Datoteka:20 obljetnica HOO majica 10092011 2.jpg|mini|Prigodna majica za sudionike festivala sporta na [[RŠC Jarun]] povodom proslave 20. rođendana HOO-a 10. rujna 2011. godine]]
HOO svake godine na svečanosti ''Velikog dana hrvatskog sporta'', koji se svake godine održava [[17. siječnja]] u čast godišnjice primitka HOO u [[Međunarodni olimpijski odbor]] dodjeljuju se sljedeće nagrade:

* [[Nagrada HOO-a Matija Ljubek]]
* [[Trofej MOO-a]]
* [[Nagrada Dražen Petrović]]
* [[Izbor najuspješnijih športaša HOO-a]]
* [[Posebna priznanja HOO-a]]

==Medalje na OI po sportovima==
''U tablicama su brojene i medalje koje su osvojene pod zastavama država koje su se u to vrijeme djelomično ili potpuno rasprostirale na području današnje Republike Hrvatske (Austrijsko Carstvo, Kraljevina Italija, SFR Jugoslavija) koje su osvojili hrvatski sportaši, izuzev medalja u momčadskim sportovima. Medalje koje su hrvatski sportaši osvojili zajedno sa sportašima drugih nacionalnosti (kao dio para, posade ili ekipe u pojedinačnom sportu) te medalje osvojene u demonstracijskim sportovima su radi potpunosti statistike navedene u tablici i njihov broj je naznačen nakon točke i ne broje se u ukupnom zbiru.''

===Zimske OI===
&lt;small&gt;''nakon 2014.''&lt;/small&gt;
{| class=wikitable cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Medalje
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski skijaški savez|Alpsko ski]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski biatlonski savez|Biatlon]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;2&quot; | Ukupno&lt;br&gt;(2)
|-
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | Zlato
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--alpsko, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--alpsko, ž--&gt; 4
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--biatlon, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--biatlon, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 4
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | Srebro
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--alpsko, m--&gt; 4
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--alpsko, ž--&gt; 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--biatlon, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--biatlon, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 6
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | Bronca
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--alpsko, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--alpsko, ž--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--biatlon, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--biatlon, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 1
|-
|}

===Ljetne OI===
&lt;small&gt;''nakon 2016.''&lt;/small&gt;
&lt;div style=&quot;width:1010px; overflow-x:scroll;&quot;&gt;
&lt;!--full (screen) width size = 1274px --&gt;
{| class=wikitable cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot; | Medalje
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;6&quot; | Ekipni sportovi
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;6&quot; | Temeljni sportovi
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;6&quot; | Na vodi
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;8&quot; | Borilački sportovi
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski dizački savez|Dizanje&lt;br&gt;utega]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski mačevalački savez|Mačevanje]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski stolnoteniski savez|Stolni-&lt;br&gt;tenis]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski streljački savez|Streljaštvo]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski teniski savez|Tenis]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; rowspan=&quot;3&quot; | Ukupno&lt;br&gt;(17)
|-
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Košarka&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Rukomet&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;Vaterpolo&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski atletski savez|Atletika]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski gimnastički savez|Gimnastika]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski plivački savez|Plivanje]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski jedriličarski savez|Jedrenje]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski kajakaški savez|Kanu/Kajak]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski veslački savez|Veslanje]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski boksački savez|Boks]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski hrvački savez|Hrvanje]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski judo savez|Judo]]&lt;/small&gt;
! align=&quot;center&quot; colspan=&quot;2&quot; | &lt;small&gt;[[Hrvatski taekwondo savez|Taekwondo]]&lt;/small&gt;
|-
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
| align=&quot;center&quot;  | M
| align=&quot;center&quot;  | Ž
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | Zlato
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--košarka, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--košarka, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--rukomet, m--&gt; 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--rukomet, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--vaterpolo, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--vaterpolo, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--atletika, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--atletika, ž--&gt; 3
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--gimnastika, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--gimnastika, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--plivanje, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--plivanje, ž--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--jedrenje, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--jedrenje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--kanu/kajak, m--&gt; 1•1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--kanu/kajak, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--veslanje, m--&gt; 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--veslanje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--boks, m--&gt; 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--boks, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--hrvanje, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--hrvanje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--judo, m--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--judo, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--taekwondo, m--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--taekwondo, ž--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--dizanje utega, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--dizanje utega, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--mačevanje, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--mačevanje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--stolni tenis, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--stolni tenis, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--streljaštvo, m--&gt; 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--streljaštvo, ž--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--tenis, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | &lt;!--tenis, ž--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#F7F6A8;&quot; | 17
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | Srebro
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--košarka, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--košarka, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--rukomet, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--rukomet, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--vaterpolo, m--&gt; 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--vaterpolo, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--atletika, m--&gt; 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--atletika, ž--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--gimnastika, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--gimnastika, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--plivanje, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--plivanje, ž--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--jedrenje, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--jedrenje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--kanu/kajak, m--&gt; 0•1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--kanu/kajak, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--veslanje, m--&gt; 3
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--veslanje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--boks, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--boks, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--hrvanje, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--hrvanje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--judo, m--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--judo, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--taekwondo, m--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--taekwondo, ž--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--dizanje utega, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--dizanje utega, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--mačevanje, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--mačevanje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--stolni tenis, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--stolni tenis, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--streljaštvo, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--streljaštvo, ž--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--tenis, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | &lt;!--tenis, ž--&gt; 0•1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#DCE5E5;&quot; | 14
|-
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | Bronca
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--košarka, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--košarka, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--rukomet, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--rukomet, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--vaterpolo, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--vaterpolo, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--atletika, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--atletika, ž--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--gimnastika, m--&gt; 0•1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--gimnastika, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--plivanje, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--plivanje, ž--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--jedrenje, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--jedrenje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--kanu/kajak, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--kanu/kajak, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--veslanje, m--&gt; 2•1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--veslanje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--boks, m--&gt; 2
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--boks, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--hrvanje, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--hrvanje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--judo, m--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--judo, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--taekwondo, m--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--taekwondo, ž--&gt; 3
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--dizanje utega, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--dizanje utega, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--mačevanje, m--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--mačevanje, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--stolni tenis, m--&gt; 0•1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--stolni tenis, ž--&gt; /
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--streljaštvo, m--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--streljaštvo, ž--&gt; 1
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--tenis, m--&gt; 3
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | &lt;!--tenis, ž--&gt; 0
| align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFDAB9;&quot; | 17
|-
|}
&lt;/div&gt;

== Vidi još ==
* [[Hrvatski klub olimpijaca]]
* [[Dodatak:Popis hrvatskih osvajača olimpijskih medalja]]
* [[Hrvatska na Olimpijskim igrama]]
* [[Hrvatski paraolimpijski odbor]]

==Broj natjecatelja i sportova na OI==
{| bgcolor=&quot;#f7f8ff&quot; cellpadding=&quot;3&quot; cellspacing=&quot;0&quot; border=&quot;1&quot; style=&quot;font-size: 95%; border: gray solid 1px; border-collapse: collapse;text-align:center;&quot;
|-
| style=&quot;background: #00FF00;&quot;  width=&quot;20&quot; |
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | najviše
| style=&quot;background: #FF0000;&quot; width=&quot;20&quot; |
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | najmanje
| style=&quot;background:#FFCC00;&quot; width=&quot;20&quot; |
| bgcolor=&quot;#ffffff&quot; align=&quot;left&quot; | {{nowrap|najmanje izuzev 1. OI}}
|}
{| class=wikitable cellspacing=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;3&quot; style=&quot;border:1px solid #AAAAAA&quot;
|-
! Ljetne OI
|1992. ||1996. ||2000. ||2004. ||2008. ||2012. ||2016. ||2020.
|- align=&quot;center&quot;
! Br. sportaša
|bgcolor=&quot;#FF0000&quot;|39 ||84 ||91 ||bgcolor=&quot;#FFCC00&quot;|81 ||101 || bgcolor=#00FF00&quot;|108 ||87 ||
|- align=&quot;center&quot;
! Br. športaša bez&lt;br&gt;ekipnih sportova*
| || || || || || ||
|- align=&quot;center&quot;
! Br. športova
|bgcolor=&quot;#FF0000&quot;|12 ||14 ||bgcolor=&quot;#FF0000&quot;|12 ||14 ||15 ||{{Tooltip|17|daljinsko plivanje je disciplina unutar plivanja}} || bgcolor=#00FF00&quot;|18 ||
|-
!  style=&quot;border-top: 3px solid black;&quot;|Zimske OI
|1992. ||1994.  ||1998. ||2002. ||2006. ||2010. ||2014. ||2018.
|- align=&quot;center&quot;
! Br. sportaša
|4 ||bgcolor=&quot;#FF0000&quot;|3 ||6 ||14 || bgcolor=#00FF00&quot;|23 ||19 ||11 ||20
|- align=&quot;center&quot;
! Br. sportaša bez&lt;br&gt;ekipnih športova*
| || || || || || ||
|- align=&quot;center&quot;
! Br. sportova
|3 ||bgcolor=&quot;#FF0000&quot;|2 ||3 ||5 || bgcolor=#00FF00&quot;|6 ||4 ||3 ||4
|}
''* ekipna natjecanja u nekim pojedinačnim sportovima, npr. stolni tenis, te parovi nisu brojani kao ekipni sport; bob četverosjed, četverac u kanu/kajaku i veslanju i osmerac u veslanju tretirani su kao ekipa ''
{{col-begin}}
{{col-break}}
Rekorderi po broju nastupa:
:Ljetne OI
:*'''M:''' [[Zoran Primorac]] '''7'''
:*'''Ž:''' [[Tamara Boroš]] i [[Blanka Vlašić]] '''4'''
:Zimske OI
:*'''M:''' [[Ivica Kostelić]] '''4'''
:*'''Ž:''' [[Janica Kostelić]] '''3'''
{{col-break}}
Rekorderi po broju sportova:
:Ljetne OI
:*'''M:'''
:*'''Ž:'''
:Zimske OI
:*'''M:'''
:*'''Ž:'''
:Ljetne i Zimske OI
:*'''M:''' [[Igor Boraska]] '''2'''
:*'''Ž:'''
{{col-end}}

==Popis sportova u kojima je zabilježen nastup==
&lt;small&gt;nakon OI 2016., ZOI 2018.&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;[http://www.olimpijci.hr/uploads/files/Hrvatska_i_sportasice_na_olimpijskim_igrama.pdf Hrvatska i sportašice na Olimpijskim igrama] olimpijci.hr&lt;/ref&gt;
;;Ljetne OI
atletika, biciklizam (cestovni), boks, dizanje utega, gimnastika (sportska), hrvanje (grčko-rimski stil), jedrenje (regatno&lt;!-- na nekim OI održavalo se i dvobojsko kao npr. 2012. --&gt;), judo, kajak, kanu, konjički šport (preponsko jahanje), košarka, mačevanje, odbojka (ž), plivanje (daljinsko, u bazenu), rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streljaštvo, tenis, vaterpolo (m), veslanje, taekwondo.

;;Zimske OI
biatlon, bob, klizanje (brzo, brzo KS, umjetničko), sanjkanje, skeleton, skijanje (alpsko, skijaško trčanje/nordijsko), snowboard.

==Članovi Hrvatskog olimpijskog odbora==
===1. Nacionalni savezi===
{|
|- 
!colspan=3 bgcolor=#FFD2D6|'''1a. Olimpijski športovi'''

|- bgcolor=#FFFAAA | align=left
!Savez
!međunarodni naziv
!Predsjednik saveza
|-

|[[Hrvatski atletski savez]] || Croatian Athletic Federation || [[Luciano Sušanj]]
|- 
|[[Hrvatski badmintonski savez]] || Croatian Badminton Association || [[Velimir Čerkez]]
|- 
|[[Hrvatski baseball savez]] || Croatian Baseball Association || [[Osvaldo Vavra]]
|- 
|[[Hrvatski biatlonski savez]] || Croatian Biathlon Federation || [[Nikola Županić]]
|- 
|[[Hrvatski biciklistički savez]] || Croatian Cycling Federation || [[Ivica Gržinić]]
|- 
|[[Hrvatski bob i skeleton savez]] || Croatian Bobsleigh and Skeleton Federation || [[Ivan Šola]]
|- 
|[[Hrvatski boksački savez]] || Croatian Boxing Federation || [[Robert Pauletić]]
|- 
|[[Hrvatski curling savez]] || Croatian Curling Federation || [[Alen Čadež]]
|- 
|[[Hrvatski dizački savez]] || Croatian Weightlifting Federation || [[Ivan Zoraja]]
|- 
|[[Hrvatski gimnastički savez]] || Croatian Gymnastics Federation || [[Ivan Škoro]]
|- 
|[[Hrvatski golf savez]] || Croatian Golf Federation || [[Darko Grgurić]]
|- 
|[[Hrvatski hokejski savez]] || Croatian Hockey Federation || [[Zlatko Dežđek]]
|- 
|[[Hrvatski hrvački savez]] || Croatian Wrestling Association || [[Matija Aračić]]
|- 
|[[Hrvatski jedriličarski savez]] || Croatian Sailing Federation || [[Goranko Fižulić]]
|- 
|[[Hrvatski judo savez]] || Croatian Judo Federation || [[Sanda Čorak]]
|- 
|[[Hrvatski kajakaški savez]] || Croatian Canoe Federation || [[Petar Lovrić]]
|- 
|[[Hrvatski klizački savez]] || Croatian Skating Federation || [[Morana Paliković Gruden]]
|- 
|[[Hrvatski konjički savez]] || Croatian Equestrian Federation || [[Đurđa Adlešič]]
|- 
|[[Hrvatski košarkaški savez]] || Croatian Basketball Federation || [[Danko Radić]]
|- 
|[[Hrvatski mačevalački savez]] || Croatian Fencing Federation || [[Željko Kvesić]]
|- 
|[[Hrvatski nogometni savez]] || Croatian Football Federation || [[Davor Šuker]]
|- 
|[[Hrvatski odbojkaški savez]] || Croatian Volleyball Federation || [[Andrija Popović]]
|- 
|[[Hrvatski plivački savez]] || Croatian Swimming Federation || [[Goran Pavić]]
|- 
|[[Hrvatski ragbijaški savez]] || Croatian Rugby Union || [[Dragutin Kamenski]]
|-
|[[Hrvatski rukometni savez]] || Croatian Handball Federation || [[Sandi Šola]]
|- 
|[[Hrvatski savez daljinskog plivanja]] || Croatian Long Distance Swimming Federation || [[Vinko Šoljan]]
|- 
|[[Hrvatski savez hokeja na ledu]] || Croatian Ice Hockey Association || [[Nikola Švigir]]
|- 
|[[Hrvatski savez sinkroniziranog plivanja]] || Croatian Synchronized Swimming Federation || [[Nada Senčar]]
|- 
|[[Hrvatski savez za skokove u vodu]] || Croatian Diving Federation || [[Damir Mikulić]]
|- 
|[[Hrvatski skijaški savez]] || Croatian Ski Association || [[Srećko Ferenčak]]
|- 
|[[Hrvatski softball savez]] || Croatian Softball Association || [[Pero Čizmić]]
|- 
|[[Hrvatski stolnoteniski savez]] || Croatian Table Tennis Association || [[Zlatko Pospiš]]
|- 
|[[Hrvatski streličarski savez]] || Croatian Archery Federation || [[Petar Čavlović]]
|- 
|[[Hrvatski streljački savez]] || Croatian Shooting Federation || [[Stanko Grčić]]
|- 
|[[Hrvatski taekwondo savez]] || Croatian Taekwondo Federation || [[Franjo Prot]]
|- 
|[[Hrvatski teniski savez]] || Croatian Tennis Association || [[Radimir Čačić]]
|- 
|[[Hrvatski triatlon savez]] || Croatian Triathlon Federation || [[Mario Kasović]]
|- 
|[[Hrvatski vaterpolski savez]] || Croatian Water Polo Federation || [[Perica Bukić]]
|- 
|[[Hrvatski veslački savez]] || Croatian Rowing Federation || [[Zlatko Buzina]]
|- 
|[[Hrvatski savez za moderni pentatlon]] || Croatian Federation for Modern Pentatlon|| [[Pero Lozica]]
|- 
!colspan=4 bgcolor=#FFD2D6|'''1b. Neolimpijski športovi'''

|- bgcolor=#FFFAAA | align=left
!Savez
!međunarodni naziv
!Predsjednik saveza
|-
 
|[[Hrvatski aikido savez]] || Croatian Aikido Federation || [[Tonči Tadić]]
|- 
|[[Hrvatski auto i karting savez]] || Croatian Auto And Karting Federation || [[Branko Jordanić]]
|- 
|[[Hrvatski biljarski savez]] || Croatian Billiards Federation || [[Ante Morić]]
|- 
|[[Hrvatski boćarski savez]] || Croatian Bocce Federation || [[Šime Bulić]]
|- 
|[[Hrvatski body building savez]] || Croatian Body Building Federation || [[Damir Siser]]
|- 
|[[Hrvatski bridge savez]] || Croatian Bridge Federation || [[Jurica Carić]]
|- 
|[[Hrvatski karate savez]] || Croatian Karate Federation || [[Stjepan Čelan]]
|- 
|[[Hrvatski kickboxing savez]] || Croatian Kick-Boxing Federation || [[Predrag Znaor]]
|- 
|[[Hrvatski kuglački savez]] || Croatian Pin Bowling Federation || [[Marijan Vrkić]]
|- 
|[[Hrvatski motociklistički savez]] || Croatian Motorcycle Federation || [[Anđelko Mijatović]]
|- 
|[[Hrvatski savez za obaranje ruke]] || Croatian Armwrestling Federation || 
|-
|[[Hrvatski paraolimpijski odbor]] || Croatian Paraolimpic Committee || [[Ratko Kovačić]]
|- 
|[[Hrvatski planinarski savez]] || Croatian Mountaineering Association || [[Hrvoje Kraljević]]
|- 
|[[Hrvatski powerlifting savez]] || Croatian Powerlifting Federation || 
|-  
|[[Hrvatski rock ‘n’ roll savez]] || Croatian Rock ‘n’ roll Federation || [[Domagoj Štimac]]
|- 
|[[Hrvatski ronilački savez]] || Croatian Scuba Diving Federation || [[Neven Lukas]]
|- 
|[[Hrvatski savez športske rekreacije “Sport za sve”]] || Croatian Federation for recreation “Sport For All” || [[Vladimir Findak]]
|- 
|[[Hrvatski savez za skijanje na vodi]] || Croatian Water Ski Federation || [[Arsen Sihtar]]
|- 
|[[Hrvatski savez za športski ribolov na moru]] || Croatian Sports Sea Fishing Association || [[Đuro Marinović]]
|- 
|[[Hrvatski športski plesni savez]] || Croatian Dance Sport Association || [[Antun Marki]]
|- 
|[[Hrvatski squash savez]] || Croatian Squash Federation || [[Vedran Režić]]
|- 
|[[Hrvatski šahovski savez]] || Croatian Chess Federation || [[Stjepan Šturlan]]
|- 
|[[Hrvatski športski savez gluhih]] || Croatian Deaf Sport Federation || [[Marijo Lušić]]
|- 
|[[Hrvatski športsko ribolovni savez]] || Croatian Sports Fishing Association || [[Vladimir Sever]]
|- 
|[[Hrvatski savez tajlandskog boksa]] || Croatian Thai Boxing Federation || [[Tomislav Anić]]
|-
|[[Hrvatski wushu savez]] || Croatian Wushu Federation || [[Nikolas Maričić]]
|- 
|[[Hrvatski zrakoplovni savez]] || Croatian Aeronautical Federation || [[Tonći Panza]]
|- 
|[[Koturaljkaški savez Hrvatske]] || Croatian Roller-Skating Federation
 || [[Goran Puškaš]]
|- 
|[[Motonautički savez hrvatske]] || Croatian Power-Boating Federation || [[Davor Buljan]]
|- 
!colspan=4 bgcolor=#FFD2D6|'''1c. Pridruženi članovi (bez prava glasa)'''

|- bgcolor=#FFFAAA | align=left
!Savez
!međunarodni naziv
!Predsjednik saveza
|-

|[[Hrvatski cheerleading savez]] || Croatian Cheerleading Federation || 
|- 
|[[Hrvatski galopski savez]] || Croatian Trotting Federation || [[Stjepan Fiolić]]
|- 
|[[Hrvatski ju-jitsu savez]] || Croatian Ju-Jitsu Federation || 
|- 
|[[Hrvatski kasački savez]] || Croatian Harness Racing Federation || [[Zoran Gašpar]]
|- 
|[[Hrvatski kendo savez]] || Croatian Kendo Association || 
|- 
|[[Hrvatski nanbudo institut]] || Croatian Nanbudo Institute || [[Srećko Ferenčak]]
|- 
|[[Hrvatski pikado savez]] || Croatian Darts Federation || [[Mate Vukoja]]
|- 
|[[Hrvatski savate savez]] || Croatian Savate Federation || [[Marko Jurić (savate)|Marko Jurić]]
|- 
|[[Hrvatska federacija twirlinga]] || Croatian Twirling Federation || [[Jasenka Wolf Cvitak]]
|- 
|[[Jet-ski savez hrvatske]] || Croatian Jet-Ski Federation || [[Dalibor Turković]]
|- 
|[[Hrvatski nogoteniski savez]] || Croatian Fottballtennis Federation|| [[Zlatko Senta]]
|- 
|[[Hrvatski sambo savez]] || Croatian Sambo Federation || [[Željko Banić]]
|- 
!colspan=4 bgcolor=#FFD2D6|'''1d. Privremeni članovi (bez prava glasa)'''

|- bgcolor=#FFFAAA | align=left
!Savez
!međunarodni naziv
!Predsjednik saveza
|-
|[[Hrvatski kriket savez]] || Croatian Cricket Federation || [[Jasen Tvrtko Butković]]
|-
|}

===2. Županijske športske zajednice===
{|
|- align=left
|[[Savez športova Karlovačke županije]]
|-
|[[Savez športova Koprivničko-križevačke županije]]
|-
|[[Savez športova Ličko-senjske županije]]
|-
|[[Savez športova županije Istarske]]
|-
|[[Savez športova županije Šibensko-kninske]]
|-
|[[Savez športova županije Varaždinske]]
|-
|[[Športski savez županije Bjelovarsko-bilogorske]]
|-
|[[Športska zajednica Zadarske županije]]
|-
|[[Zagrebački športski savez]]
|-
|[[Zajednica športskih udruga Brodsko-posavske županije]]
|-
|[[Športska zajednica Krapinsko-zagorske županije]]
|-
|[[Zajednica športskih udruga i saveza Medimurske županije]]
|-
|[[Zajednica športskih udruga i saveza Osječko-baranjske županije]]
|-
|[[Zajednica športskih udruga i saveza Sisačko-moslavačke županije]]
|-
|[[Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije]]
|-
|[[Zajednica športskih udruga i saveza Splitsko-dalmatinske županije ]]
|-
|[[Zajednica športskih udruga i saveza Virovitičko-Podravske županije]]
|-
|[[Zajednica športova Primorsko-goranske županije]]
|-
|[[Županijski Savez športova Požeško-slavonske županije]]
|-
|[[Županijski Savez športova Vukovarsko-srijemske županije]]
|-
|[[Zajednica športa Dubrovačko-neretvanske županije]]
|-
|}

===3. [[Hrvatski klub olimpijaca]]===

===4. Ostale udruge i ustanove===
{|
|- align=left
|[[Hrvatski Sveučilišni športski savez]]
|-
|[[Hrvatski zbor športskih novinara]]
|-
|[[Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije]]
|-
|[[Hrvatsko društvo za povijest športa]]
|-
|[[Hrvatsko društvo za športsku medicinu]]
|-
|[[Hrvatski kineziološki savez]]
|-
|[[Kineziološki fakultet u Zagrebu|Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]
|-
|[[Ured Hrvatskog vijeća za međunarodni vojni šport]]
|-
|}

==Spomen==
Na poticaj Hrvatskoga društva olimpijske filatelije i memorabilije (HDOFM-a), [[Hrvatska pošta]] će o 34. obljetnici osnutka HOO-a, 10. rujna 2025., u nacionalnom poštanskom prometu koristiti prigodni žig s motivom dviju judašica u borbi, autora Stjepana Zdenka Brezarića.&lt;ref&gt;[https://hoo.hr/post/na-34-obljetnicu-nastanka-hooa-10-rujna-hrvatska-pota-uvodi-prigodni-potanski-ig- Na 34. obljetnicu nastanka HOO-a, 10. rujna, Hrvatska pošta uvodi prigodni poštanski žig] hoo.hr, Hrvatski olimpijski odbor, objavljeno 2. rujna 2025.&lt;/ref&gt;

==Literatura==
* Gizdić, Jurica. [http://www.olimpijci.hr/uploads/files/Hrvatska_i_olimpijska_odlicja.pdf ''Hrvatska i olimpijska odličja''] Hrvatski klub olimpijaca
* Gizdić, Jurica.[http://www.olimpijci.hr/uploads/files/Kovaci_hrvatskih_olimpijskih_odlicja.pdf ''Kovači hrvatskih olimpijskih odličja''] Hrvatski klub olimpijaca
* Gizdić, Jurica. [http://www.olimpijci.hr/uploads/files/Hrvatska_i_sportasice_na_olimpijskim_igrama.pdf ''Hrvatske sportašice na Olimpijskim igrama''] Hrvatski klub olimpijaca

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hoo.hr/ Hrvatski olimpijski odbor]

{{Hrvatska na OI}}
{{TDPRH}}
[[Kategorija:Olimpijske igre]]
[[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Olimpijski odbor]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Trofej podmlatka HNS-a]]</text>
      <sha1>mn38zdr2ey6g6qwijl3lj4z36mb0stg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragan Blatnjak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>122517</id>
    <revision>
      <id>7479341</id>
      <parentid>6872258</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:11:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7479341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4180" sha1="c2ccr7laxz2a70prq2bhnnq9sggz5cl" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Dragan Blatnjak
| slika                            = [[Datoteka:Blatnjak.JPG]]
| puno ime                         = Dragan Blatnjak
| visina                           = 185 cm
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[1. kolovoza]] [[1981.]]
| mjesto rođenja                   = [[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]]
| država rođenja                   = 
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = ''Igračka mirovina''
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = [[Vezni (nogomet)|vezni]], [[napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = {{0}}{{0}}{{0}}{{0}}{{0}}– [[2001.]] &lt;br /&gt; [[2001.]] – [[2003.]] &lt;br /&gt; [[2003.]] – [[2006.]] &lt;br /&gt; [[2007.]] – [[2010.]] &lt;br /&gt; [[2010.]] – [[2012.]]&lt;br /&gt;[[2013.]] &lt;br /&gt;[[2014.]] – [[2015.]]
| profesionalni klubovi            = [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] &lt;br /&gt; [[NK Zadar|Zadar]] &lt;br /&gt; [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] &lt;br /&gt; [[FK Himki|Himki]] &lt;br /&gt; [[FK Rostov|Rostov]] &lt;br /&gt; [[NK Osijek|Osijek]]&lt;br /&gt;[[NK Arbanasi Zadar|Arbanasi Zadar]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}40 {{0}}{{0}}(18) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}37 {{0}}{{0}}(12) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}91 {{0}}{{0}}(17) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}74 {{0}}{{0}}{{0}}(7) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}59 {{0}}{{0}}{{0}}(6)&lt;br /&gt;{{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[2002.]] – [[2007.]]
| reprezentacija                   = {{nowrap|{{NogRep|BIH}}}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}}
'''Dragan Blatnjak''' ([[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]], [[1. kolovoza]] [[1981.]]) umirovljeni je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]aš i trenutni pomoćni trener Hajduka.

Kratko je na početku karijere igrao u rodnoj BiH za [[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] iz [[Čitluk]]a dok nije prešao u [[NK Zadar|Zadarkomerc]]. Tamo provodi dvije za njega dobre sezone kojima zarađuje transfer u [[split]]ski [[Hajduk Split|Hajduk]] gdje se od njega puno očekivalo.

Iako je došao s preporukama napadača treneri su ga u Hajduku često zbog njegove brzine i prodornosti stavljali na desni bok. Isprva je to još dobro funkcioniralo, dok je s klubom osvajao naslove prvaka [[2004.]] i [[2005.]] Kasnije je, doduše u lošijim generacijama kluba, igrao sve lošije pa počeo i gubiti mjesto u prvoj postavi. Duže vrijeme je kotirao kao pojačanje [[HNK Rijeka|Rijeke]], međutim, na zimskoj stanci sezone [[1. HNL 2006./07.|2006./07.]] odlazi u [[rusija|ruski]] [[FK Himki|Himki]].

U reprezentaciji je debitirao [[2. travnja]] [[2003.]] u kvalifikacijskoj pobjedi protiv [[Danska nogometna reprezentacija|Danske]] (2:0) u [[Kopenhagen]]u. Kasnije je većinom bio u drugom planu izbornika, ali često pozivan.
{{Statistika u Hajduku
|91|17
|17|4
|3|1
|10|2
|0|0
|121|24
|16|14
|137|38}}
Njegov prvi nastup je bio protiv zagrebačkog Dinama [[20. srpnja]] 2003. za [[superkup]] zamijenivši [[Almir Turković|Turkovića]] (4:1 za Dinamo). Uz 17 prvenstvenih golova dao je [[17. srpnja]] [[2004.]] pobjednički gol u hrvatskom superkupu Dinamu u Splitu, pobjeda Hajduka 1:0.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=30 Nogometni-magazin: statistika]

{{nedostaju izvori}}
&lt;div class=&quot;Boxmerge&quot;&gt;
{{hajduksastav 06./07.}}
{{hajduksastav 05./06.}}
{{hajduksastav 04./05.}}
{{hajduksastav 03./04.}}
&lt;/div&gt;

{{GLAVNIRASPORED:Blatnjak, Dragan}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Osijeka]]
[[Kategorija:Nogometaši Rostova]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Zadra]]
[[Kategorija:Životopisi, Ljubuški]]
[[Kategorija:Nogometaši HNK Brotnja]]</text>
      <sha1>c2ccr7laxz2a70prq2bhnnq9sggz5cl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frane Matošić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124049</id>
    <revision>
      <id>7479278</id>
      <parentid>7458883</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:13:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Igračka karijera */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10192" sha1="80c5ukhef8y7k1fjzqmhvbycbn8jzd8" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Frane Matošić
| slika                            = [[Datoteka:_Frane Matosic.jpg|160px]]|
| puno ime                         = Frane Matošić
| visina                           = 
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[25. studenoga]] [[1918.]]
| mjesto rođenja                   = [[Split]]
| država rođenja                   = [[Hrvatska]]
| datum smrti                      = [[29. listopada]] [[2007.]]
| mjesto smrti                     = [[Split]]
| država smrti                     = [[Hrvatska]]
| trenutačni klub                  = 
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = 
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = [[1935.]] – [[1939.]] &lt;br /&gt; [[1939.]] – [[1940.]] &lt;br /&gt; [[1940.]] – [[1941.]] &lt;br /&gt; [[1942.]] – [[1943.]] &lt;br /&gt; [[1944.]] – [[1956.]]
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split]] &lt;br /&gt; [[BSK Beograd]] &lt;br /&gt; [[HNK Hajduk Split]] &lt;br /&gt; [[Bologna F.C. 1909|Bologna]] &lt;br /&gt; [[HNK Hajduk Split]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}73 {{0}}{{0}}(54) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(9) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}(13) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}28 {{0}}{{0}}(13) &lt;br /&gt; {{0}}196 {{0}}(122)  
| godine u reprezentaciji          = [[1938.]] – [[1953.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|JUG}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(6)
| godine treniranja                = [[1957.]]&lt;br /&gt;[[1959.]] – [[1961.]]&lt;br /&gt;[[1961.]] – [[1962.]]&lt;br /&gt; [[1962.]]&lt;br /&gt;[[1964.]]
| klubovi                          = [[HNK Hajduk Split]]&lt;br /&gt;[[RNK Split]]&lt;br /&gt;{{NogRep|TUN}} &lt;br /&gt;[[RNK Split]]&lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split]]
| napomena                         = 
}}
'''Frane Matošić''' ([[Split]], [[25. studenoga]] [[1918.]] – [[Split]], [[29. listopada]] [[2007.]]) bio je hrvatski [[nogometaš]] i nogometni trener. Stariji mu brat [[Jozo Matošić|Jozo]], također je velikan Hajdukove i hrvatske nogometne povijesti.

== Igračka karijera ==
[[Datoteka:Grafit, Frane Matošić, ST.140642.jpg|thumb|left|230px|Mural s Matošićevim likom u [[Split]]u.]]
Za [[split]]skog [[Hajduk Split|Hajduka]] je odigrao 739 susreta, u kojima je postigao 729 pogodaka postavivši time nenadmašiv rekord kluba u broju nastupa i broju postignutih pogodaka.
Za &quot;bile&quot; je igrao u 16 sezona, a prvi put je zaigrao za klub [[12. svibnja]] [[1935.]] godine protiv [[sarajevo|sarajevske]] [[FK Slavija Sarajevo|Slavije]] (10:1) s manje od 17 godina, te nastup obilježio s tri pogotka.

Za vrijeme služenja vojnog roka sezone 1938./39. igrao je za beogradski [[BSK Beograd|BSK]], a sezone 1942./43. za [[italija|talijansku]] [[Bologna FC 1909|Bolognu]] je odigrao jednu sezonu, prekinutu kapitulacijom Italije u Drugom svjetskom ratu, te bio najbolji strijelac lige. Vratio se već naredne godine kad je čuo kako se Hajduk prebacio na [[Vis]]. Sve ostalo vrijeme bio je standardni prvotimac ''Majstora s mora'' za koje je nastupao u 40 zemalja, na svih 5 kontinenata.

Na terenu poznat kao veliki Hajdukov kapetan, igrač kojem nitko nije proturiječio i koga su svi morali slušati, u privatnom je životu bio skroman obiteljski čovjek. Koliko je bio karakteran, ali i cijenjen potvrđuje priča po kojoj je dva puta odbio prijedlog maršala [[Josip Broz Tito|Tita]] da se Hajduk prebaci u [[Beograd]] i preimenuje u Partizan. Tito ga je respektirao i poslušao. Štoviše, kasnije je naredio da se Matošić vrati u Komunističku partiju nakon što je iz nje bio izbačen zbog navodnih nereda na utakmici s [[FK Crvena zvezda|Crvenom zvezdom]] (udario beka [[Branko Stanković|Branka Stankovića]]).

Matošić je bio također izuzetno prgav i ponosan. U razdoblju kad je Hajduk dominirao prvom ligom, u prvoj polovici [[1950-ih]] godina dva su puta bili onemogućeni u osvajanju naslova. Zato je Matošić izazvao skandal u NSJ-u kad je upao na sjednicu i pitao: ''&quot;Imate li ovdje barem gram poštenja?&quot;''. Mnogo godina potom sjedio je u predsjedničkoj loži [[Stadion Poljud|Poljuda]] na utakmici s Italijom (1:1) zajedno s pokojnim predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] te mu se suprotstavio ustvrdivši kako je &quot;njegova&quot; [[Dinamo Zagreb|Croatija]] nedodirljiva i privilegirana na jednoj strani lige, a svi ostali su potisnuti na drugu. Nešto prije igračkoga umirovljenja 1956. godine dobio je nagradu za 1000. utakmicu odigranu u bijelom dresu.&lt;ref name=&quot;Juriš&quot;&gt;Bernard Jurišić, [https://telesport.telegram.hr/kolumne/juris/slavne-dane-matosica-frane/ ''Slavne dane Matošića Frane. Prije 100 godina rodio se najveći kapetan u Hajdukovoj povijesti''], telesport.telegram.hr,24. studenoga 2018., pristupljeno 16. studenoga 2021.&lt;/ref&gt;  
[[Datoteka:MIUnuk.jpg|thumb|220px|right|Frane Matošić i njegov unuk snimljeni 1979.]]
Od kluba se oprostio [[1956.]] godine u utakmici protiv [[FK Spartak Subotica|Spartaka]] iz [[Subotica|Subotice]] u [[Split]]u (4:1).

{{Statistika u Hajduku
|270|179
|28|20
|0|0
|2|1
|9|12
|309|212
|430|517
|739|729}}

=== Reprezentativna karijera ===
Zbog svojih beskompromisnih stavova rijetko je nastupao za [[Jugoslavenska nogometna reprezentacija|jugoslavensku]] izabranu vrstu,&lt;ref name=&quot;Juriš&quot;/&gt; za koju je nastupio 16 puta, postigavši 6 pogodaka. Debitirao je pogotkom [[8. svibnja]] [[1938.]] godine protiv [[Rumunjska nogometna reprezentacija|Rumunjske]] (1:0) u Kupu Male Antante, a posljednji je nastup imao [[9. svibnja]] [[1953.]] godine s [[Grčka nogometna reprezentacija|Grčkom]] (1:0) u [[Beograd]]u, i opet svoj nastup obilježio pogotkom u 20. minuti.

== Trenerska karijera ==
[[Datoteka:FRANE i UNUK.jpg|thumb|right|230px|Frane Matošić, prvi s desne strane i njegov unuk Frane-Dražen Spain. Frane Matošić bio je oženjen za suprugu Kseniju s kojom je imao kćer Katju (kasnije udatu Spain) koja mu je podarila unuke, sina Frana-Dražena i kćer Kseniju (udanu Rakuljić) te ima danas tri praunuka, to su Ivan Rakuljić i Frane i Duje Spain. Treći unuk, Igor, sin je njegove druge kćeri Milojke.]]
Nakon što je prestao aktivno igrati, nastavio je sudjelovati u nogometu kao trener, i to uspješno. Bio je Hajdukovim trenerom (nedugo nakon što je njegov stariji brat Jozo vodio klub) od [[siječanj|siječnja]] [[1957.]] do [[lipanj|lipnja]] [[1958.]] godine. Kratko je vrijeme bio tehnički direktor, te čak i predsjednik kluba. &lt;!--koje reprezentacije? 1957. je bio izbornikom jugoslavenske reprezentacije,--&gt; Od [[1961.]] do [[1962.]] godine bio je izbornikom [[tuniška nogometna reprezentacija|tuniške]] izabrane vrste.&lt;ref name=&quot;gkmm.hr&quot;&gt;Mladen Cukrov, [https://www.gkmm.hr/stranica/testich ''Frane Matošić - legendarni igrač Hajduka''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211116005919/https://www.gkmm.hr/stranica/testich |date=16. studenoga 2021. }}, Gradska knjižnica Marka Marulića Split, pristupljeno 16. studenoga 2021.&lt;/ref&gt;

Umro je u rodnom gradu, [[29. listopada]] [[2007.]] godine kao jedan od posljednjih igrača generacije s početka 1950-ih. U njegovu je čast Hajduk započeo utakmicu minutom šutnje, te ju odigrao s crnim trakama oko ruku igrača.

== Postignuća i priznanja ==
Četiri je puta s Hajdukom osvajao titulu državna prvaka: 1941. (prvenstvo Hrv. nogometnog saveza), 1950., 1952. i 1955. godine. Osvajač je srebrnog odličja na [[OI 1948.]] godine u [[London]]u, te dobitnik nagrada za životno djelo grada Splita, odnosno, [[Hrvatski olimpijski odbor|Hrvatskog olimpijskog odbora]]. Odlikovan je i [[Orden bratstva i jedinstva|Ordenom bratstva i jedinstva]]. Također nositeljem je najviših Hajdukovih priznanja, ''Zlatne značke s briljantinom'' i ''Zlatne kapetanske trake''.&lt;ref name=&quot;gkmm.hr&quot;/&gt; Uvršten je kao počasnik u ''[[Kuća slave splitskog športa|Kuću slave splitskog športa]]'' [[2007.]] godine.&lt;ref&gt;[https://www.sss.hr/media/docs/dosadasnji_pocasnici_kuce_slave.pdf ''Dosadašnji počasnici Kuće slave splitskog športa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211116005920/https://www.sss.hr/media/docs/dosadasnji_pocasnici_kuce_slave.pdf |date=16. studenoga 2021. }}, Splitski savez športova, pristupljeno 16. studenoga 2021.&lt;/ref&gt;

== Matošići u Hajduku ==
* Frane Matošić
* [[Ivan Matošić]]
* [[Jere Matošić]]
* [[Jordan Matošić]]
* [[Jozo Matošić]]
* [[Ratomir Matošić]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons}}
* [http://www.index.hr/sport/clanak/otisao-je-veliki-sjor-frane/363198.aspx Otišao je veliki šjor Frane]
* [https://web.archive.org/web/20071031035701/http://dnevnik.hr/naslovnica/vijesti/sport/20071029_29190.php Umro Frane Matošić, najbolji strijelac Hajduka svih vremena]
* [http://www.hbvl.be/nieuws/sport/voetbalbuiten/default.asp?art=%7BBF99AEF6-0B22-4EFF-B9D7-77167DB71A6D%7D Voetballegende Frane Matosic overleden] {{Webarchive|url=https://archive.is/20121231120619/http://www.hbvl.be/nieuws/sport/voetbalbuiten/default.asp?art=%7BBF99AEF6-0B22-4EFF-B9D7-77167DB71A6D%7D |date=31. prosinca 2012. }}
* [https://web.archive.org/web/20111122090632/http://www.adnkronos.com/IGN/Sport/?id=1.0.1487374231 Calzio Croazia, addio alla leggenda Matosic]
* [http://www.nogometni-magazin.com/hrv-4696d.shtml Matošić je umro na dan povijesne pobjede nad Crvenom zvezdom iz 1950. godine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307013939/http://nogometni-magazin.com/hrv-4696d.shtml |date=7. ožujka 2016. }}
* [https://archive.is/20130107185050/http://www.antara.co.id/arc/2007/10/29/matosic-legenda-bola-kroasia-meninggal-dunia/ Matosic, Legenda Bola Kroasia, Meninggal Dunia] &lt;!-- neki indonezijski jezik --&gt;

{{najbolji strijelci prvenstva Jugoslavije u nogometu}}

{{GLAVNIRASPORED:Matošić, Frane}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nositelji zlatne Hajdukove kapetanske trake]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni treneri]]
[[Kategorija:Nogometaši Bologne]]
[[Kategorija:Treneri Hajduka]]
[[Kategorija:Treneri RNK Splita]]
[[Kategorija:Jugoslavenski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]</text>
      <sha1>80c5ukhef8y7k1fjzqmhvbycbn8jzd8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis naseljenih otoka u Hrvatskoj</title>
    <ns>102</ns>
    <id>130892</id>
    <revision>
      <id>7479351</id>
      <parentid>7066147</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:43:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18409" sha1="c622q2xy7qe0vj3qqn6zbavtp3ph8qb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Croatian islands map.png|desno|mini|300px|Karta 
[[Hrvatska|Hrvatskih]] [[otok]]a u [[Jadransko more|Jadranskom moru]].]]
[[Datoteka: Hvar_grad.JPG|mini|250 px|Luka u gradu Hvaru, na otoku Hvaru]]
Ovo je '''popis naseljenih otoka u Hrvatskoj''', poredan po broju stanovnika na dan [[31. ožujka]] [[2001.]] godine, uz usporedni popis 2011. godine. U [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu [[Jadransko more|Jadrana]] ima 78 [[Otok|otoka]], 524 [[Otočić|otočića]] i 642 hridi i grebena&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Zakon o otocima|url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_12_116_2287.html|url-status=live|access-date=2021-09-16|website=[[Narodne novine]]}}&lt;/ref&gt;, što hrvatske otoke čini najbrojnijim u Jadranskom moru i drugim po brojnosti na [[Sredozemlje|Sredozemlju]] ([[Popis otoka u Grčkoj|grčko otočje]] je najbrojnije).&lt;ref name=&quot;geo.hr&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_novosti=853&amp;id_projekta=0&amp;id_stranice=0
| naslov = Hrvatski pseudo-otoci
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| prezime = Faričić
| ime = Josip
| dan = 23. veljače 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;{{Nedostaje izvor}}

Samo je 47 otoka bilo naseljeno 2011. godine, u smislu da je najmanje jedna osoba prebivala na tom otoku. Stariji podatak o 67 naseljenih otoka bio je za broj otoka koji na sebi imaju naselja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Statistički ljetopis 2009.|url=https://www.dzs.hr/hrv/publication/stat_year.htm|accessdate=2021-03-11|work=www.dzs.hr|publisher=Državni zavod za statistiku}}&lt;/ref&gt; Od otoka s naseljem 19 ih je izgubilo stalne stanovnike kao rezultat slabe ekonomske aktivnosti&lt;ref name=&quot;vjesnik&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2006%5C09%5C01%5C02A2.PDF
| naslov = Za otoke milijardu kuna godišnje!
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| prezime = Treglav
| ime = Bojan
| dan = 1. rujna 2006.
| format = PDF
| rad = Vjesnik
| izdavač = Vjesnik d.d.
| stranice = 2
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt; i zbog preseljavanja najstarijih stanovnika s opustjelih otoka u staračke domove na obližnjim otocima. Godine 2012. bilo je zabilježeno da je jedan hrvatski otok dobio stalnog stanovnika, otok [[Veliki Budikovac]].&lt;ref&gt;HRT, emisija o turizmu, emitirana u razdoblju od 11. – 17. srpnja 2012.&lt;/ref&gt;

Hrvatski otoci su naseljeni od vremena [[Stara Grčka|stare Grčke]]: [[Hvar]] je bio naseljen već između 3500 i 2500 pr. Kr.&lt;ref name=&quot;hvar-povijest&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://wwww.hvar.hr/Po%C4%8Detna/povijest/tabid/1133/Default.aspx
| naslov = Povijest
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| godina = 2005
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt; kada je Dionizije I. iz Sirakuze tamo osnovao [[kolonija|koloniju]] u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeću pr. Kr.]]&lt;ref name=&quot;hvar-povijest&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;vis-povijest&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://nautic-apartments.com/hrv/povijest.htm
| naslov = Povijest otoka Visa
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| prezime = Gazija
| ime = Dražen
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;.{{Pojasniti|koje stoljeće?}}{{Pojasniti|ref. je za Vis?}}

Glavne industrije na otocima su [[poljoprivreda]] (primarno [[vinogradarstvo]] i [[maslinarstvo]]), [[ribarstvo]] i [[turizam]]. Lokalna ekonomija je relativno nerazvijena, tako da [[Vlada Republike Hrvatske|hrvatska vlada]] pruža razne oblike potpore i zaštite kroz ''Zakon o otocima'' da bi stimulirala ekonomiju na otocima, što uključuje ukidanje [[mostarina|mostarine]] i jeftinije ili besplatne karte za [[trajekt]]e i brodove za otočane.&lt;ref&gt;{{citiranje www|dan=21. studenoga 2018.|naslov=Zakon o otocima|url=http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1999/0706.htm|url-status=live|preuzeto=16. rujna 2021.|izdavač=[[Narodne novine]]|jezik=hrvatski}}&lt;/ref&gt;

&lt;div style=&quot;float:right&quot;&gt;
'''Legenda gustoće naseljenosti'''&lt;br&gt;
{{Legenda|#FFE4E4|0 – 10 osoba na km²|border=1px solid #AAAAAA}}
{{Legenda|#FFB7B7|10 – 50 osoba na km²|border=1px solid #AAAAAA}}
{{Legenda|#FF7D7D|50 – 100 osoba na km²|border=1px solid #AAAAAA}}
{{Legenda|#FF4E4E|100 – 150 osoba na km²|border=1px solid #AAAAAA}}
{{Legenda|#FF0000|150&lt; osoba na km²|border=1px solid #AAAAAA}}
&lt;/div&gt;[[Datoteka:MURVICA BEACH.JPG|desno|mini|250px|Plaža na otoku [[Brač]]u.]]
[[Datoteka:Kornati 2.JPG|desno|mini|250px|[[Kornati|Kornatski]] otoci.]]
[[Datoteka:Vis - Way to Smricevica.JPG|desno|mini|250px|Šuma na otoku [[Vis]]u.]]
[[Datoteka:Otok Rab 02.jpg|desno|mini|250px|Otok [[Rab]].]]
[[Datoteka:Vis vineyard.JPG|desno|mini|250px|[[Vinograd]] na otoku [[Vis]]u.]]
[[Datoteka:Pasman.jpg|desno|mini|250px|Otok [[Pašman]] – Pogled s Bokolja na mjesto Pašman]]
&lt;onlyinclude&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! #
! Otok
! Broj&lt;br /&gt;stanovnika 2001.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/hrv/publication/stat_year.htm|title=Statistički ljetopis 2005.|work=www.dzs.hr|publisher=Državni zavod za statistiku|accessdate=2021-03-11}}&lt;/ref&gt;
!Broj stanovnika 2011.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Registar otoka|url=https://registar-otoka.gov.hr/site/index?filter=geografski|url-status=live|access-date=16. rujna 2021.|publisher=Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije}}&lt;/ref&gt;
! Površina&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[km²]])&lt;/small&gt;
! Najviša točka&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[metar]]a)&lt;/small&gt;
! Gustoća&lt;br /&gt;naseljenosti 2001.&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(osoba na&lt;br /&gt;[[km²]])&lt;/small&gt;
!Gustoća&lt;br /&gt;naseljenosti 2011.&lt;br /&gt;&lt;small&gt;(osoba na&lt;br /&gt;[[km²]])&lt;/small&gt;
|-
| 1.
| [[Krk]]
|align=&quot;right&quot;| 17.860
|align=&quot;right&quot;|19.383
|align=&quot;right&quot;| 405,78
|align=&quot;right&quot;| 568
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 44,0
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 47,8
|-
| 2.
| [[Korčula]]
|align=&quot;right&quot;| 16.182
|align=&quot;right&quot;|15.522
|align=&quot;right&quot;| 276,03
|align=&quot;right&quot;| 569
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot; | 58,6
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot;| 56,2
|-
| 3.
| [[Brač]]
| align=&quot;right&quot;| 14.031
|align=&quot;right&quot;|13.956
| align=&quot;right&quot;| 394,57
| align=&quot;right&quot;| 780
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 35,6
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 35,4
|-
| 4.
| [[Hvar]]
| align=&quot;right&quot;| 11.103
|align=&quot;right&quot;|11.077
| align=&quot;right&quot;| 299,66
| align=&quot;right&quot;| 628
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 37,1
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 37,0
|-
| 5.
| [[Rab]]
| align=&quot;right&quot;| 9480
|align=&quot;right&quot;|9328
| align=&quot;right&quot;| 90,84
| align=&quot;right&quot;| 410
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF4E4E&quot; | 104,4
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF4E4E&quot;| 102,7
|-
| 6.
| [[Pag]]
| align=&quot;right&quot;| 8398
|align=&quot;right&quot;|9059
| align=&quot;right&quot;| 284,56
| align=&quot;right&quot;| 349
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 29,5
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 31,8
|-
| 7.
| [[Lošinj]]
| align=&quot;right&quot;| 7771
|align=&quot;right&quot;|7587
| align=&quot;right&quot;| 74,68
| align=&quot;right&quot;| 589
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF4E4E&quot; | 104,1
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF4E4E&quot;| 101,6
|-
| 8.
| [[Ugljan]]
| align=&quot;right&quot;| 6182
|align=&quot;right&quot;|6049
| align=&quot;right&quot;| 50,21
| align=&quot;right&quot;| 286
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF4E4E&quot; | 123,1
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF4E4E&quot;| 120,5
|-
| 9.
| [[Murter]]
| align=&quot;right&quot;| 5060
|align=&quot;right&quot;|4895
| align=&quot;right&quot;| 18,60
| align=&quot;right&quot;| 125
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF0000&quot; | 272,0
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF0000&quot;| 263,2
|-
| 10.
| [[Čiovo]]
| align=&quot;right&quot;| 4455
|align=&quot;right&quot;|5908
| align=&quot;right&quot;| 28,80
| align=&quot;right&quot;| 217
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF0000&quot; | 154,7
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF0000&quot;| 205,1
|-
| 11.
| [[Vis]]
| align=&quot;right&quot;| 3617
|align=&quot;right&quot;|3445
| align=&quot;right&quot;| 90,26
| align=&quot;right&quot;| 587
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 40,1
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 38,2
|-
| 12.
| [[Cres]]
| align=&quot;right&quot;| 3184
|align=&quot;right&quot;|3079
| align=&quot;right&quot;| 405,78
| align=&quot;right&quot;| 639
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 7,8
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 7,6
|-
| 13.
| [[Pašman]]
| align=&quot;right&quot;| 2711
|align=&quot;right&quot;|2845
| align=&quot;right&quot;| 63,34
| align=&quot;right&quot;| 272
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 42,8
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 44,9
|-
| 14.
| [[Dugi otok]]
| align=&quot;right&quot;| 1772
|align=&quot;right&quot;|1655
| align=&quot;right&quot;| 114,44
| align=&quot;right&quot;| 337
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 15,5
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 14,5
|-
| 15.
| [[Vir (otok)|Vir]]
| align=&quot;right&quot;| 1608
|align=&quot;right&quot;|3000
| align=&quot;right&quot;| 22,38
| align=&quot;right&quot;| 112
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot; | 71,9
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF4E4E&quot;| 134,0
|-
| 16.
| [[Šolta]]
| align=&quot;right&quot;| 1479
|align=&quot;right&quot;|1700
| align=&quot;right&quot;| 58,98
| align=&quot;right&quot;| 236
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 25,1
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 28,8
|-
| 17.
| [[Mljet]]
| align=&quot;right&quot;| 1111
|align=&quot;right&quot;|1088
| align=&quot;right&quot;| 100,41
| align=&quot;right&quot;| 513
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 11,1
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 10,8
|-
| 18.
| [[Lastovo]]
| align=&quot;right&quot;| 835
|align=&quot;right&quot;|792
| align=&quot;right&quot;| 46,87
| align=&quot;right&quot;| 415
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 17,8
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 16,9
|-
| 19.
| [[Iž]]
| align=&quot;right&quot;| 557
|align=&quot;right&quot;|615
| align=&quot;right&quot;| 17,59
| align=&quot;right&quot;| 168
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 31,7
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 35,0
|-
| 20.
| [[Prvić]]
| align=&quot;right&quot;| 453
|align=&quot;right&quot;|403
| align=&quot;right&quot;| 2,37
| align=&quot;right&quot;| 75
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF0000&quot; | 191,1
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF0000&quot;| 170,0
|-
| 21.
| [[Šipan]]
| align=&quot;right&quot;| 436
|align=&quot;right&quot;|419
| align=&quot;right&quot;| 15,81
| align=&quot;right&quot;| 224
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 27,6
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 26,5
|-
| 22.
| [[Koločep]]
| align=&quot;right&quot;| 294
|align=&quot;right&quot;|163
| align=&quot;right&quot;| 2,4&lt;ref name=&quot;Kolocep&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=189
| naslov = Koločep :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 125&lt;ref name=&quot;Kolocep&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF4E4E&quot; | 122,5
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot;| 67,9
|-
| 23.
| [[Zlarin]]
| align=&quot;right&quot;| 276
|align=&quot;right&quot;|284
| align=&quot;right&quot;| 8,19
| align=&quot;right&quot;| 169
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 33,7
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 34,7
|-
| 24.
| [[Lopud]]
| align=&quot;right&quot;| 269
|align=&quot;right&quot;|249
| align=&quot;right&quot;| 4,63&lt;ref name=&quot;Lopud&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://www.lopud.nl/lopud/basis-cr.htm
| naslov = Otok Lopud, Dubrovnik
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 216&lt;ref name=&quot;Lopud&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot; | 58,1
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot;| 53,8
|-
| 25.
| [[Silba]]
| align=&quot;right&quot;| 265
|align=&quot;right&quot;|292
| align=&quot;right&quot;| 14,98
| align=&quot;right&quot;| 83
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 17,7
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 19,5
|-
| 26.
| [[Vrgada]]
| align=&quot;right&quot;| 242
|align=&quot;right&quot;|249
| align=&quot;right&quot;| 3,7&lt;ref name=&quot;Vrgada&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=111
| naslov = Vrgada :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 115&lt;ref name=&quot;Vrgada&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot; | 65,4
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot;| 67,3
|-
| 27.
| [[Krapanj]]
| align=&quot;right&quot;| 237
|align=&quot;right&quot;|170
| align=&quot;right&quot;| 0,36&lt;ref name=&quot;Krapanj&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://www.tz-brodarica.hr/hrv/
| naslov = Turistička zajednica Brodarica – Krapanj
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 1,5&lt;ref name=&quot;Krapanj&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF0000&quot; | 658,3
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF0000&quot;| 472,2
|-
| 28.
| [[Molat]]
| align=&quot;right&quot;| 207
|align=&quot;right&quot;|197
| align=&quot;right&quot;| 22,82
| align=&quot;right&quot;| 148
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 9,1
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 8,6
|-
| 29.
| [[Ist]]
| align=&quot;right&quot;| 202
|align=&quot;right&quot;|182
| align=&quot;right&quot;| 9,7&lt;ref name=&quot;Ist&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=164
| naslov = Ist :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 174&lt;ref name=&quot;Ist&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 20,8
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 18,8
|-
| 30.
| [[Susak]]
| align=&quot;right&quot;| 188
|align=&quot;right&quot;|151
| align=&quot;right&quot;| 3,8&lt;ref name=&quot;Susak&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=68
| naslov = Susak :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 98&lt;ref name=&quot;Susak&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 49,5
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 39,7
|-
| 31.
| [[Drvenik Veli]]
| align=&quot;right&quot;| 168
|align=&quot;right&quot;|150
| align=&quot;right&quot;| 12,07
| align=&quot;right&quot;| 178
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 13,9
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 12,4
|-
| 32.
| [[Olib]]
| align=&quot;right&quot;| 147
|align=&quot;right&quot;|140
| align=&quot;right&quot;| 26,09
| align=&quot;right&quot;| 74
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 5,6
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 5,4
|-
| 33.
| [[Kaprije]]
| align=&quot;right&quot;| 143
|align=&quot;right&quot;|189
| align=&quot;right&quot;| 6,97
| align=&quot;right&quot;| 132
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 20,5
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 27,1
|-
| 34.
| [[Žirje]]
| align=&quot;right&quot;| 124
|align=&quot;right&quot;|103
| align=&quot;right&quot;| 15,06
| align=&quot;right&quot;| 134
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 8,2
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 6,8
|-
| 35.
| [[Ilovik]]
| align=&quot;right&quot;| 104
|align=&quot;right&quot;|85
| align=&quot;right&quot;| 5,2&lt;ref name=&quot;Ilovik&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=163
| naslov = Ilovik :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 92&lt;ref name=&quot;Ilovik&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 20,0
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 16,3
|-
| 36.
| [[Rava (otok)|Rava]]
| align=&quot;right&quot;| 98
|align=&quot;right&quot;|117
| align=&quot;right&quot;| 3,6&lt;ref name=&quot;Rava&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=38
| naslov = Rava :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 98&lt;ref name=&quot;Rava&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 27,2
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 32,5
|-
| 37.
| [[Unije (otok)|Unije]]
| align=&quot;right&quot;| 90
|align=&quot;right&quot;|88
| align=&quot;right&quot;| 16,92
| align=&quot;right&quot;| 132
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 5,3
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 5,2
|-
| 38.
| [[Premuda]]
| align=&quot;right&quot;| 58
|align=&quot;right&quot;|64
| align=&quot;right&quot;| 9,25
| align=&quot;right&quot;| 88
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 6,3
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 6,9
|-
| 39.
| [[Drvenik Mali]]
| align=&quot;right&quot;| 54
|align=&quot;right&quot;|87
| align=&quot;right&quot;| 3,3&lt;ref name=&quot;Drvenik Mali&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=212
| naslov = Drvenik Mali :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 79&lt;ref name=&quot;Drvenik Mali&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 16,4
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 26,4
|-
| 40.
| [[Sestrunj]]
| align=&quot;right&quot;| 48
|align=&quot;right&quot;|48
| align=&quot;right&quot;| 11,1&lt;ref name=&quot;Sestrunj&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=49
| naslov = Sestrunj :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 185&lt;ref name=&quot;Sestrunj&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 4,3
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 4,3
|-
| 41.
| [[Zverinac (otok)|Zverinac]]
| align=&quot;right&quot;| 48
|align=&quot;right&quot;|43
| align=&quot;right&quot;| 4,2&lt;ref name=&quot;Zverinac&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=123
| naslov = Zverinac :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 111&lt;ref name=&quot;Zverinac&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot; | 11,4
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFB7B7&quot;| 10,2
|-
| 42.
| [[Rivanj]]
| align=&quot;right&quot;| 22
|align=&quot;right&quot;|31
| align=&quot;right&quot;| 4,4&lt;ref name=&quot;Rivanj&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=40
| naslov = Rivanj :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 112&lt;ref name=&quot;Rivanj&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 5,0
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 7,0
|-
| 43.
| [[Biševo]]
| align=&quot;right&quot;| 19
|align=&quot;right&quot;|15
| align=&quot;right&quot;| 5,8&lt;ref name=&quot;Biševo&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=140
| naslov = Biševo :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 239&lt;ref name=&quot;Biševo&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 3,3
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 2,6
|-
| 44.
| [[Ošljak (otok)|Ošljak]]
| align=&quot;right&quot;| 18
|align=&quot;right&quot;|29
| align=&quot;right&quot;| 0,33
| align=&quot;right&quot;| 90
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot; | 54,5
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FF7D7D&quot;| 87,9
|-
| 45.
| [[Vele Srakane]]
| align=&quot;right&quot;| 8
|align=&quot;right&quot;|3
| align=&quot;right&quot;| 1,15&lt;ref name=&quot;Vele Srakane&quot;&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=653
| naslov = Vele Srakane :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 59&lt;ref name=&quot;Vele Srakane&quot; /&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 5,3
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 2,6
|-
| 46.
| [[Kornat]]
| align=&quot;right&quot;| 7
|align=&quot;right&quot;|19
| align=&quot;right&quot;| 32,30
| align=&quot;right&quot;| 237
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 0,2
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 0,6
|-
| 47.
| [[Male Srakane]]
| align=&quot;right&quot;| 2
|align=&quot;right&quot;|2
| align=&quot;right&quot;| 0,61&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=14783 Coastline lenghts and areas of islands in the Croatian part of the Adriatic Sea determined from the topographic maps at the scale of 1 : 25 000]&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 40&lt;ref&gt;{{citiranje www
| url = http://www.diver.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=3&amp;Itemid=8
| naslov = DSC Mali Lošinj
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| izdavač = DSC Lošinj
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 3,27
|align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot;| 3,3
|-
| 48.
| [[Sveti Andrija (Rovinj)|Sveti Andrija]]
| align=&quot;right&quot;| 1
|align=&quot;right&quot;|0
| align=&quot;right&quot;| 0,14&lt;ref&gt;{{citiranje www
| url = http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=433
| naslov = Sveti Andrija :: peljar.cvs.hr
| preuzeto = 2. listopada 2006.
| jezik = hrvatski
}}&lt;/ref&gt;
| align=&quot;right&quot;| 30
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 7,1
|
|-
| 49.
| [[Veliki Budikovac]]
| align=&quot;right&quot;| 1+&lt;ref&gt;HRT, emisija o turizmu, emitirana u razdoblju od 11. – 17. srpnja 2012.&lt;/ref&gt;
|align=&quot;right&quot;|0
| align=&quot;right&quot;| 0,317
| align=&quot;right&quot;| ?
| align=&quot;right&quot; bgcolor=&quot;#FFE4E4&quot; | 
|
|-
|50.
|[[Vrnik]]
|align=&quot;right&quot;|?
|align=&quot;right&quot;|0
|align=&quot;right&quot;|0,282
|align=&quot;right&quot;|?
|align=&quot;right&quot;|?
|
|}

== Izvori ==
{{izvori|3}}

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Hrvatski otoci| ]]
[[Kategorija:Popisi otoka|Hrvatski otoci, naseljeni]]
[[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Otoci]]</text>
      <sha1>c622q2xy7qe0vj3qqn6zbavtp3ph8qb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Olympiakos SFP (sportsko društvo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>131770</id>
    <revision>
      <id>7479221</id>
      <parentid>7397728</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:13:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Οσελότος</username>
        <id>164329</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rukomet */ Grčki prvak 2025.-26.</comment>
      <origin>7479221</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2283" sha1="oh67iw4chj3wyw76ob1n9fr3etekdcn" xml:space="preserve">'''Olympiakos SFP''' ([[grčki]]: Ολυμπιακός Σύνδεσμος Φιλάθλων Πειραιώς  ''Olympiakos Syndesmos Filathlon Peiraios'') jedno je od najvećih sportskih društava u [[Grčka|Grčkoj]]. Osnovano je 10. ožujka [[1925.]] Ukljućuje sekcije u 17 sportova kao što su [[nogomet]], [[košarka]], [[vaterpolo]], [[odbojka]], [[plivanje]], [[stolni tenis]], [[boks]], [[atletika]], [[streljaštvo]] itd.

== Nogomet ==
{{glavni|Olympiakos SFP}}

Nogometna momčad Olympiakosa je ujedno i najtrofejniji nogometni klub u Grčkoj s 48 naslova prvaka, 29 osvojenih kupova, 5 superkupa Grčke  i 1 naslovom [[UEFA Konferencijska liga|UEFA Konferencijske lige]]. Najveći rivali su [[Panathinaikos F.C.|Panathinaikos]] i [[AEK Atena F.C.|AEK]] iz [[Atena (grad)|Atene]], lokalni suparnik iz [[Pirej]]a [[Ethnikos Pirej|Ethnikos]] te [[PAOK F.C.|PAOK]] i [[Aris Thessaloniki F.C.|Aris]] iz [[Solun]]a.

== Košarka ==
{{glavni|Olympiakos Pirej BC}}

Košarkaška momčad Olympiakosa je jedan od vodećih grčkih klubova, stalni sudionik [[Euroliga|ULEB-ove Eurolige]]. Osvojila je jedan naslov europskog prvaka, 15 [[A1 Ethniki|prvenstava]] i 12 kupova [[Grčka|Grčke]], 3 kupa prvaka, 1 interkontinentalni kup. Glavni rivali su [[Panathinaikos Atena BC|Panathinaikos]] i [[AEK Atena BC|AEK]] iz Atene i [[Aris BC|Aris Solun]].

== Vaterpolo ==
{{glavni|Olympiakos Pirej (vaterpolo)}}

Vaterpolska momčad Olympiakosa osvojila je jedan naslov europskog prvaka, 39 [[Grčka vaterpolska prvenstva|naslova prvaka]] i 27 osvojenih kupova Grčke, 5 superkupova Grčke, 2 puta je bila prvak Europe i jednom je osvojila superkup Europe. Glavni suparnik Olympiakosa je gradski rival [[Ethnikos Pirej (vaterpolo)|Ethnikos]].

== Odbojka==
{{glavni|Olympiakos Pirej (odbojka)}}

Odbojkaška momčad Olympiakosa je osvojila 32 naslova prvaka, 18 kupova, 8 liga-kupova i 4 superkupova Grčke te 2 [[Kup CEV za muškarce|kupova pobjednika kupova]] (poznatog kao i Top Teams Cup) i 1 [[CEV Challenge Cup (muškarci)|Challenge Cup]]

== Rukomet ==
Rukometna momčad &quot;Olympiakosa&quot; je osvojila 6 naslova prvaka, 4 kupa, i 4 superkupa Grčke.

[[Kategorija:Grčki športski klubovi]]
[[Kategorija:Športska društva]]

[[pl:Olympiakos SFP]]
[[ru:Олимпиакос (Пирей)]]</text>
      <sha1>oh67iw4chj3wyw76ob1n9fr3etekdcn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rambo Amadeus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>136457</id>
    <revision>
      <id>7479480</id>
      <parentid>7457708</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T06:46:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PredragPetrovicLLMO</username>
        <id>363954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4174" sha1="pf3sb9jhx3505k3cxq2rb6g3zdj82zt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antonije_Pusic_Rambo_Amadeus.jpg|mini|desno|Rambo Amadeus 2013.]]
'''Antonije Pušić''', poznatiji pod pseudonimom '''''Rambo Amadeus''''' (ranije poznat kao ''Rambo Amadeus Lee'') ([[Kotor]], [[14. lipnja]] [[1963.]]), je [[rock]]-pjevač i tekstopisac, koji živi i radi u [[Beograd]]u.

Osnovnu i srednju školu završio je u [[Herceg-Novi|Herceg-Novom]]. Nakon toga pohađao je i nižu muzičku školu, odsjek klavir. Glazbenu karijeru započeo je [[1979.]] godine u jazz-punk bendu &quot;Radioaktivni otpad&quot;. Godine [[1984.]] je s grupom &quot;Egzodus&quot; svirao u [[Sarajevo|sarajevskom]] hotelu &quot;Bristol&quot; na otvaranju [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]].

Rambo Amadeus je poznat po autoironičnim i satiričnim tekstovima pjesama, kojima kritizira i parodira različite društvene pojave poput [[nacionalizam|nacionalizma]] i [[turbofolk]]a, kojem je u kasnim 80-ima osmislio ime.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Ogledalo tamne budućnosti |last=Stakić |first=Vladimir |date=1988-11-11 |url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp%7Cissue:UB_00064_19881111%7Carticle:article866%7Cpage:9%7C |work=Борба |pages=9 |issue=316 |quote=Uostalom, već samo njegovo umetničko ime to govori, kao i njegov termin za muzički pravac kojim se bavi — „turbo folk“. }}&lt;/ref&gt; Stilski, njegova glazba [[Postmoderna|postmodernistički]] obuhvaća i kombinira rock, [[jazz]], [[funk]], turbofolk, [[Klasična glazba|klasičnu]] i [[Elektronička glazba|elektroničku glazbu]].

Godine [[1992.]] tijekom [[Domovinski rat|velikosrspke agresije na Hrvatsku]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu]], održavalo se &quot;Beogradsko proljeće&quot;, večer zabavne i popularne glazbe, na kojoj su nastupili brojni poznati srpski estradni umjetnici. Nastup glazbenice [[Bebi Dol]] (Dragane Šarić), na završetku izravnog prijenosa, Rambo Amadeus prekinuo je riječima:&lt;ref&gt;Cereal. [http://priznajem.hr/zivot/kultura/glazba/video-rambo-amadeus-zbog-rata-prekinuo-izravan-prijenos-beogradskog-proleca-1992-godine/ ''(VIDEO) Rambo Amadeus zbog rata prekinuo izravan prijenos ‘Beogradskog proleća’ 1992. godine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180131024214/http://priznajem.hr/zivot/kultura/glazba/video-rambo-amadeus-zbog-rata-prekinuo-izravan-prijenos-beogradskog-proleca-1992-godine/ |date=31. siječnja 2018. }} priznajem.hr, objavljeno i pristupljeno 29. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;

{{citat2|Dobra večer, ja sam bio prinuđen da predivnu Bebi Dol prekinem zato što program na televiziji ide do pola deset uživo. Ja imam dva minuta da se obratim naciji da kažem dok mi sviramo da padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko tijelo. Jebem vam mater!}}

Više puta je nastupao u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te je surađivao s [[Dino Dvornik|Dinom Dvornikom]].

Brat Antonija Pušića, [[Andrija Pušić]] je svirao u grupama [[Otroci socializma]] i [[Na lepem prijazni]].

== Diskografija ==
*''O tugo jesenja'' (PGP-RTB, 1988.)
*''[[Hoćemo gusle]]'' (PGP-RTB, 1989.)
*''Psihološko propagandni komplet M-91'' (PGP-RTB, 1991.)
*''Kurac, pička, govno, sisa'' [live] (Gema &amp; DE, 1993.)
*''Izabrana dela'' [kompilacija] (PGP RTS, 1994.)
*''Mikroorganizmi'' (Komuna, 1996.)
*''Titanik'' (Komuna, 1997.)
*''Koncert v KUD France Prešeren'' [live] (Vinilmanija, 1997.)
*''Zbrana dela 1'' [kompilacija] (Vinilmanija, 1998.)
*''Zbrana dela 2'' [kompilacija] (Vinilmanija, 1998.)
*''Metropolis B (Tour de Force)'' [s Miroslavom Savićem] (B92, 1998.)
*''Čobane vrati se'' (Dallas, 2000.) / ''Don't happy, be worry'' (Metropolis, 2000.)
*''Bolje jedno vruće pivo nego četiri 'ladna'' [live] (Metropolis, 2002.)
*''Oprem dobro'' (B92, 2005.)
*''Hipishizik metafizik'' (PGP-RTS, 2008.)
*''Vrh dna'' (Mascom Records, 2015.)
*''Brod budala'' (Fair Share, 2020.)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
*[http://www.ramboamadeus.cg.yu/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080119151739/http://www.ramboamadeus.cg.yu/ |date=19. siječnja 2008. }}

[[Kategorija:Crnogorski pjevači]]
[[Kategorija:Tekstopisci]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Eurovizijski izvođači]]</text>
      <sha1>pf3sb9jhx3505k3cxq2rb6g3zdj82zt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479494</id>
      <parentid>7479480</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T08:27:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PredragPetrovicLLMO</username>
        <id>363954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Inserted words: Muzičar, autor, performer.</comment>
      <origin>7479494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4171" sha1="oexoxsun0y2xxh3kxovtofgslb2frfk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Antonije_Pusic_Rambo_Amadeus.jpg|mini|desno|Rambo Amadeus 2013.]]
'''Antonije Pušić''', poznatiji pod pseudonimom '''''Rambo Amadeus''''' (ranije poznat kao ''Rambo Amadeus Lee'') ([[Kotor]], [[14. lipnja]] [[1963.]]), je muzičar, autor i performer, koji živi i radi u [[Beograd]]u.

Osnovnu i srednju školu završio je u [[Herceg-Novi|Herceg-Novom]]. Nakon toga pohađao je i nižu muzičku školu, odsjek klavir. Glazbenu karijeru započeo je [[1979.]] godine u jazz-punk bendu &quot;Radioaktivni otpad&quot;. Godine [[1984.]] je s grupom &quot;Egzodus&quot; svirao u [[Sarajevo|sarajevskom]] hotelu &quot;Bristol&quot; na otvaranju [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]].

Rambo Amadeus je poznat po autoironičnim i satiričnim tekstovima pjesama, kojima kritizira i parodira različite društvene pojave poput [[nacionalizam|nacionalizma]] i [[turbofolk]]a, kojem je u kasnim 80-ima osmislio ime.&lt;ref&gt;{{Cite news |title=Ogledalo tamne budućnosti |last=Stakić |first=Vladimir |date=1988-11-11 |url=https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp%7Cissue:UB_00064_19881111%7Carticle:article866%7Cpage:9%7C |work=Борба |pages=9 |issue=316 |quote=Uostalom, već samo njegovo umetničko ime to govori, kao i njegov termin za muzički pravac kojim se bavi — „turbo folk“. }}&lt;/ref&gt; Stilski, njegova glazba [[Postmoderna|postmodernistički]] obuhvaća i kombinira rock, [[jazz]], [[funk]], turbofolk, [[Klasična glazba|klasičnu]] i [[Elektronička glazba|elektroničku glazbu]].

Godine [[1992.]] tijekom [[Domovinski rat|velikosrspke agresije na Hrvatsku]] i [[Rat u Bosni i Hercegovini|Bosnu i Hercegovinu]], održavalo se &quot;Beogradsko proljeće&quot;, večer zabavne i popularne glazbe, na kojoj su nastupili brojni poznati srpski estradni umjetnici. Nastup glazbenice [[Bebi Dol]] (Dragane Šarić), na završetku izravnog prijenosa, Rambo Amadeus prekinuo je riječima:&lt;ref&gt;Cereal. [http://priznajem.hr/zivot/kultura/glazba/video-rambo-amadeus-zbog-rata-prekinuo-izravan-prijenos-beogradskog-proleca-1992-godine/ ''(VIDEO) Rambo Amadeus zbog rata prekinuo izravan prijenos ‘Beogradskog proleća’ 1992. godine''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180131024214/http://priznajem.hr/zivot/kultura/glazba/video-rambo-amadeus-zbog-rata-prekinuo-izravan-prijenos-beogradskog-proleca-1992-godine/ |date=31. siječnja 2018. }} priznajem.hr, objavljeno i pristupljeno 29. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;

{{citat2|Dobra večer, ja sam bio prinuđen da predivnu Bebi Dol prekinem zato što program na televiziji ide do pola deset uživo. Ja imam dva minuta da se obratim naciji da kažem dok mi sviramo da padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko tijelo. Jebem vam mater!}}

Više puta je nastupao u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], te je surađivao s [[Dino Dvornik|Dinom Dvornikom]].

Brat Antonija Pušića, [[Andrija Pušić]] je svirao u grupama [[Otroci socializma]] i [[Na lepem prijazni]].

== Diskografija ==
*''O tugo jesenja'' (PGP-RTB, 1988.)
*''[[Hoćemo gusle]]'' (PGP-RTB, 1989.)
*''Psihološko propagandni komplet M-91'' (PGP-RTB, 1991.)
*''Kurac, pička, govno, sisa'' [live] (Gema &amp; DE, 1993.)
*''Izabrana dela'' [kompilacija] (PGP RTS, 1994.)
*''Mikroorganizmi'' (Komuna, 1996.)
*''Titanik'' (Komuna, 1997.)
*''Koncert v KUD France Prešeren'' [live] (Vinilmanija, 1997.)
*''Zbrana dela 1'' [kompilacija] (Vinilmanija, 1998.)
*''Zbrana dela 2'' [kompilacija] (Vinilmanija, 1998.)
*''Metropolis B (Tour de Force)'' [s Miroslavom Savićem] (B92, 1998.)
*''Čobane vrati se'' (Dallas, 2000.) / ''Don't happy, be worry'' (Metropolis, 2000.)
*''Bolje jedno vruće pivo nego četiri 'ladna'' [live] (Metropolis, 2002.)
*''Oprem dobro'' (B92, 2005.)
*''Hipishizik metafizik'' (PGP-RTS, 2008.)
*''Vrh dna'' (Mascom Records, 2015.)
*''Brod budala'' (Fair Share, 2020.)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
*[http://www.ramboamadeus.cg.yu/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080119151739/http://www.ramboamadeus.cg.yu/ |date=19. siječnja 2008. }}

[[Kategorija:Crnogorski pjevači]]
[[Kategorija:Tekstopisci]]
[[Kategorija:Životopisi, Kotor]]
[[Kategorija:Eurovizijski izvođači]]</text>
      <sha1>oexoxsun0y2xxh3kxovtofgslb2frfk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 2003./04.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141963</id>
    <revision>
      <id>7479502</id>
      <parentid>7391691</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T09:53:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12026" sha1="po5n8957gjhdz05fzk0ktw0l3bsa6ei" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 2003./04.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[NK Međimurje Čakovec|Međimurje]] (sjever)&lt;br/&gt;[[NK Istra 1961|Pula 1856]] (jug)
| promovirani               = [[NK Međimurje Čakovec|Međimurje]]&lt;br/&gt;[[NK Istra 1961|Pula 1856]]
| degradirani               = [[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga Nova Gradiška]]&lt;br/&gt;[[HNK Orijent|Orijent]]&lt;br/&gt;[[ŽNK Virovitica|Virovitica]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 2002./03.|2002./03.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 2004./05.|2004./05.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga sezone 2003./2004.''' bila je podijeljena u dvije zasebne lige : '''Sjever''' i '''Jug'''. &lt;br&gt;
U svakoj se natjecalo 12 klubova, te se liga nakon 22. kola dijelila na ''Ligu za prvaka'' te ''Ligu za ostanak'', u koje su uračunati i svi rezultati iz prvog dijela.

U [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] za sezonu [[1. HNL 2004./05.|2004./05.]] plasirali su se [[NK Istra 1961|Pula 1856]], te [[NK Međimurje Čakovec|Međimurje]]. Iz [[Prva nogometna liga|druge HNL]] izravno su ispali [[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga]] i [[HNK Orijent|Orijent]].

== Momčadi ==
{| 
|-
|width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; Sjever
*''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
*''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]]
*''[[NK Dilj Vinkovci|Dilj]]'' – [[Vinkovci]]
*''[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]'' – [[Koprivnica]]
*''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurje]]'' – [[Čakovec]]
*''[[NK Metalac Osijek|Metalac]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]'' – [[Požega]]
*''[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga]]'' – [[Nova Gradiška]]
*''[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka]]'' – [[Valpovo]]
*''[[ŽNK Virovitica|Virovitica]]'' – [[Virovitica]]
*''[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]'' – [[Vukovar]]

|valign=&quot;top&quot;|
; Jug
*''[[NK Croatia Sesvete|Croatia]]'' – [[Sesvete]]
*''[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919]]'' – [[Dubrovnik]]
*''[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Imotski|Imotski]]'' – [[Imotski]]
*''[[NK Novalja|Novalja]]'' – [[Novalja]]
*''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]]'' – [[Kostrena]]
*''[[NK Istra 1961|Pula 1856]]'' – [[Pula]]
*''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]]
*''[[NK Solin|Solin]]'' – [[Solin]]
*''[[HNK Šibenik|Šibenik]]'' – [[Šibenik]]
*''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]]
|-
|}

==  Sjever – Prvi dio natjecanja ==

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team1=MEĐ|name_MEĐ=[[NK Međimurje Čakovec|Međimurje]]
|team2=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team3=VUK|name_VUK=[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|team4=GRV|name_GRV=[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]
|team5=SLA|name_SLA=[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]
|team6=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]]
|team7=VIR|name_VIR=[[ŽNK Virovitica|Virovitica]]
|team8=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]]
|team9=KOP|name_KOP=[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]
|team10=DILJ|name_DILJ=[[NK Dilj Vinkovci|Dilj]]
|team11=VAL|name_VAL=[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka]]
|team12=SNG|name_SNG=[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga Nova Gradiška]]

|win_MEĐ=16|draw_MEĐ=3|loss_MEĐ=3|gf_MEĐ=53|ga_MEĐ=19
|win_BEL=13|draw_BEL=7|loss_BEL=2|gf_BEL=50|ga_BEL=19
|win_VUK=13|draw_VUK=2|loss_VUK=7|gf_VUK=36|ga_VUK=29
|win_GRV=9|draw_GRV=5|loss_GRV=8|gf_GRV=37|ga_GRV=28
|win_SLA=8|draw_SLA=7|loss_SLA=7|gf_SLA=34|ga_SLA=33
|win_MET=8|draw_MET=6|loss_MET=8|gf_MET=40|ga_MET=36
|win_VIR=8|draw_VIR=6|loss_VIR=8|gf_VIR=31|ga_VIR=29
|win_ČAK=7|draw_ČAK=5|loss_ČAK=10|gf_ČAK=31|ga_ČAK=44
|win_KOP=6|draw_KOP=6|loss_KOP=10|gf_KOP=33|ga_KOP=45
|win_DILJ=6|draw_DILJ=5|loss_DILJ=11|gf_DILJ=38|ga_DILJ=50
|win_VAL=5|draw_VAL=2|loss_VAL=15|gf_VAL=23|ga_VAL=56
|win_SNG=3|draw_SNG=6|loss_SNG=13|gf_SNG=13|ga_SNG=31

|col_PG=green1|text_PG=Liga za prvaka
|result1=PG|result2=PG|result3=PG|result4=PG|result5=PG|result6=PG
|col_RG=red1|text_RG=Liga za ostanak
|result7=RG|result8=RG|result9=RG|result10=RG|result11=RG|result12=RG

|update=complete
|source=[https://www.penal91.com/competition/Croatia,_2.HNL_Sjever/2003-2004 penal91.com]
}}

==  Sjever – Drugi dio natjecanja ==

=== Liga za prvaka ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team1=MEĐ|name_MEĐ=[[NK Međimurje Čakovec|Međimurje]]
|team2=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team3=SLA|name_SLA=[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]
|team4=VUK|name_VUK=[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|team5=GRV|name_GRV=[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]
|team6=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]]

|win_MEĐ=21|draw_MEĐ=6|loss_MEĐ=5|gf_MEĐ=70|ga_MEĐ=28
|win_BEL=19|draw_BEL=8|loss_BEL=5|gf_BEL=66|ga_BEL=27
|win_SLA=13|draw_SLA=10|loss_SLA=9|gf_SLA=54|ga_SLA=47
|win_VUK=14|draw_VUK=5|loss_VUK=13|gf_VUK=45|ga_VUK=54
|win_GRV=12|draw_GRV=9|loss_GRV=11|gf_GRV=51|ga_GRV=36
|win_MET=10|draw_MET=8|loss_MET=14|gf_MET=48|ga_MET=56

|status_MEĐ=O,P
|status_text_O=Pobjednik doigravanja

|col_PP=blue1|text_PP=Kvalifikacije za [[1. HNL 2004./05.|1. HNL]]
|result1=PP

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa04.html RSSSF.org]
}}


=== Liga za ostanak ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=QR

|team1=KOP|pos_KOP=7|name_KOP=[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]
|team2=DILJ|pos_DILJ=8|name_DILJ=[[NK Dilj Vinkovci|Dilj]]
|team3=VIR|pos_VIR=9|name_VIR=[[ŽNK Virovitica|Virovitica]]
|team4=ČAK|pos_ČAK=10|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]]
|team5=VAL|pos_VAL=11|name_VAL=[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka]]
|team6=SNG|pos_SNG=12|name_SNG=[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga Nova Gradiška]]

|win_KOP=12|draw_KOP=8|loss_KOP=12|gf_KOP=56|ga_KOP=58
|win_DILJ=10|draw_DILJ=10|loss_DILJ=12|gf_DILJ=53|ga_DILJ=57
|win_VIR=10|draw_VIR=8|loss_VIR=14|gf_VIR=39|ga_VIR=48
|win_ČAK=9|draw_ČAK=8|loss_ČAK=15|gf_ČAK=45|ga_ČAK=65
|win_VAL=9|draw_VAL=4|loss_VAL=19|gf_VAL=39|ga_VAL=71
|win_SNG=7|draw_SNG=8|loss_SNG=17|gf_SNG=29|ga_SNG=48

|result3=RR
|status_VIR=R
|status_SNG=R

|note_VIR=NK Virovitica je odustala od 2. HNL sljedeće sezone

|col_RP=red2|text_RP=Doigravanje za [[3. HNL 2004./05.|3. HNL]] 
|result5=RP
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2004./05.|3. HNL]]
|result6=R
|col_RR=red1|text_RR=[[Druga županijska nogometna liga|2. ŽNL]]

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa04.html RSSSF.org]
}}

==  Jug – Prvi dio natjecanja ==

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team1=PUL|name_PUL=[[NK Istra 1961|Pula 1856]]
|team2=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]]
|team3=POM|name_POM=[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]
|team4=ŠIB|name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]]
|team5=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]
|team6=NOV|name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]]
|team7=USK|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team8=IMO|name_IMO=[[NK Imotski|Imotski]]
|team9=HRD|name_HRD=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]
|team10=SES|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team11=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919 Dubrovnik]]
|team12=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]

|win_PUL=12|draw_PUL=7|loss_PUL=3|gf_PUL=38|ga_PUL=19
|win_SOL=12|draw_SOL=3|loss_SOL=7|gf_SOL=39|ga_SOL=25
|win_POM=10|draw_POM=9|loss_POM=3|gf_POM=36|ga_POM=26
|win_ŠIB=12|draw_ŠIB=1|loss_ŠIB=9|gf_ŠIB=36|ga_ŠIB=28
|win_SEG=11|draw_SEG=3|loss_SEG=8|gf_SEG=32|ga_SEG=27
|win_NOV=10|draw_NOV=4|loss_NOV=8|gf_NOV=29|ga_NOV=25
|win_USK=9|draw_USK=7|loss_USK=6|gf_USK=35|ga_USK=33
|win_IMO=7|draw_IMO=4|loss_IMO=11|gf_IMO=28|ga_IMO=33
|win_HRD=6|draw_HRD=7|loss_HRD=9|gf_HRD=20|ga_HRD=26
|win_SES=6|draw_SES=6|loss_SES=10|gf_SES=29|ga_SES=38
|win_GOŠK=4|draw_GOŠK=8|loss_GOŠK=10|gf_GOŠK=20|ga_GOŠK=38
|win_ORI=1|draw_ORI=5|loss_ORI=16|gf_ORI=15|ga_ORI=39

|col_PG=green1|text_PG=Liga za prvaka
|result1=PG|result2=PG|result3=PG|result4=PG|result5=PG|result6=PG
|col_RG=red1|text_RG=Liga za ostanak
|result7=RG|result8=RG|result9=RG|result10=RG|result11=RG|result12=RG

|update=complete
|source=[https://www.penal91.com/competition/Croatia,_2.HNL_Jug/2003-2004 penal91.com]
}}

==  Jug – Drugi dio natjecanja ==

=== Liga za prvaka ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team1=PUL|name_PUL=[[NK Istra 1961|Pula 1856]]
|team2=POM|name_POM=[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]
|team3=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]
|team4=ŠIB|name_ŠIB=[[HNK Šibenik|Šibenik]]
|team5=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]]
|team6=NOV|name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]]

|win_PUL=18|draw_PUL=8|loss_PUL=6|gf_PUL=59|ga_PUL=33
|win_POM=16|draw_POM=10|loss_POM=6|gf_POM=55|ga_POM=39
|win_SEG=15|draw_SEG=4|loss_SEG=13|gf_SEG=51|ga_SEG=46
|win_ŠIB=15|draw_ŠIB=4|loss_ŠIB=13|gf_ŠIB=45|ga_ŠIB=42
|win_SOL=15|draw_SOL=3|loss_SOL=14|gf_SOL=56|ga_SOL=47
|win_NOV=14|draw_NOV=6|loss_NOV=12|gf_NOV=43|ga_NOV=40

|status_PUL=O,P
|status_text_O=Pobjednik doigravanja

|col_PP=blue1|text_PP=Kvalifikacije za [[1. HNL 2004./05.|1. HNL]]
|result1=PP

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa04.html RSSSF.org]
}}

=== Liga za ostanak ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=QR

|team1=USK|pos_USK=7|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team2=HRD|pos_HRD=8|name_HRD=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]
|team3=SES|pos_SES=9|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team4=IMO|pos_IMO=10|name_IMO=[[NK Imotski|Imotski]]
|team5=GOŠK|pos_GOŠK=11|name_GOŠK=[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919 Dubrovnik]]
|team6=ORI|pos_ORI=12|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]

|win_USK=13|draw_USK=10|loss_USK=9|gf_USK=46|ga_USK=44
|win_HRD=11|draw_HRD=9|loss_HRD=12|gf_HRD=36|ga_HRD=35
|win_SES=11|draw_SES=8|loss_SES=13|gf_SES=40|ga_SES=47
|win_IMO=11|draw_IMO=5|loss_IMO=16|gf_IMO=40|ga_IMO=44
|win_GOŠK=9|draw_GOŠK=10|loss_GOŠK=13|gf_GOŠK=33|ga_GOŠK=48
|win_ORI=2|draw_ORI=7|loss_ORI=23|gf_ORI=23|ga_ORI=62

|status_ORI=R

|col_RP=red2|text_RP=Doigravanje za [[3. HNL 2004./05.|3. HNL]]  
|result5=RP
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2004./05.|3. HNL]] 
|result6=R

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa04.html RSSSF.org]
}}

== Kvalifikacije za 1. HNL 2004./05. ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!klub1 !!klub2 !!ut1 !!ut2
|-
!colspan=&quot;4&quot;|prvi krug
|-
|[[NK Međimurje Čakovec|Međimurje Čakovec]] ||bgcolor=&quot;palegreen&quot;|'''[[NK Istra 1961|Pula 1856]]''' ||2:0 ||0:2 (4:5 11 m)
|-
!colspan=&quot;4&quot;|
|-
!colspan=&quot;4&quot;|drugi krug
|-
|bgcolor=&quot;palegreen&quot;|'''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurje Čakovec]]''' ||[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]] ||2:0 ||2:2
|}

== Poveznice ==
* [[1. HNL 2003./04.]]
* [[3. HNL 2003./04.]]
* [[4. rang HNL-a 2003./04.]]
* [[5. rang HNL-a 2003./04.]]
* [[6. rang HNL-a 2003./04.|6. rang HNL-a 2003./04.]]
* [[7. rang HNL-a 2003./04.|7. rang HNL-a 2003./04.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 2003./04.]]

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa04.html#2nd rsssf.com, Hrvatska 2003./04., drugi rang]
*[https://www.penal91.com/competition/Croatia,_2.HNL_Jug/2003-2004 www.penal91.com]

{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}
{{mrva-nogomet}}

[[Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|2003]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2003./04.| 2]]</text>
      <sha1>po5n8957gjhdz05fzk0ktw0l3bsa6ei</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 2002./03.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141964</id>
    <revision>
      <id>7479497</id>
      <parentid>7249571</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T09:33:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12084" sha1="68q95dr0pf3ica9pfe303zg84pfewlx" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 2002./03.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] (Sjever-Istok)&lt;br/&gt;[[NK Inter Zaprešić|Inker]] (Zapad-Jug)
| promovirani               = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]&lt;br/&gt;[[NK Inter Zaprešić|Inker]]
| degradirani               = [[NK Podravac Virje|Podravac]]&lt;br/&gt;[[NK TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]]&lt;br/&gt;[[NK Istra Pula|Istra Pula]]&lt;br/&gt;[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 2001./02.|2001./02.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 2003./04.|2003./04.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga sezone 2002./03.''' bila je podijeljena u dvije zasebne lige: '''Sjever-Istok''' i '''Zapad-Jug'''. U svakoj se natjecalo 12 klubova, te se liga nakon 22. kola dijelila na ''Ligu za prvaka'' te ''Ligu za ostanak'', gdje su klubovi igrali po deset utakmica, sa svim rezultatima iz prvog dijela natjecanja.

U [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] za sezonu 2003/04. plasirali su se [[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]], te [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]. Iz [[Prva nogometna liga|druge HNL]] izravno su ispali [[NK Podravac Virje|Podravac]] i [[NK TŠK Topolovac|TŠK]].

== Momčadi ==
{| 
|-
|width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; Sjever-Istok
*''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
*''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]]
*''[[NK Dilj Vinkovci|Dilj]]'' – [[Vinkovci]]
*''[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]'' – [[Koprivnica]]
*''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]]
*''[[NK Metalac Osijek|Metalac]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]'' – [[Novo Selo Rok]]
*''[[NK Podravac Virje|Podravac]]'' – [[Virje]]
*''[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga]]'' – [[Nova Gradiška]]
*''[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka – Satnica]]'' – [[Valpovo]]
*''[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]'' – [[Vukovar]]

|valign=&quot;top&quot;|
; Zapad-Jug
*''[[NK Croatia Sesvete|Croatia]]'' – [[Sesvete]]
*''[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919]]'' – [[Dubrovnik]]
*''[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Imotski|Imotski]]'' – [[Imotski]]
*''[[NK Inter Zaprešić|Inker]]'' – [[Zaprešić]]
*''[[NK Istra Pula|Istra]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Novalja|Novalja]]'' – [[Novalja]]
*''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Solin|Solin]]'' – [[Solin]]
*''[[NK TŠK Topolovac|TŠK]]'' – [[Topolovac (Sisak)|Topolovac]]
*''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]]

|-
|}

== Sjever-Istok – Prvi dio natjecanja ==

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team1=MAR|name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]
|team2=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team3=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]]
|team4=KOP|name_KOP=[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]
|team5=OML|name_OML=[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]]
|team6=SNG|name_SNG=[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga Nova Gradiška]]
|team7=VAL|name_VAL=[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka – Satnica]]
|team8=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]]
|team9=VUK|name_VUK=[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|team10=POD|name_POD=[[NK Podravac Virje|Podravac]]
|team11=GRV|name_GRV=[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]
|team12=DILJ|name_DILJ=[[NK Dilj Vinkovci|Dilj]]

|win_MAR=13|draw_MAR=7|loss_MAR=2|gf_MAR=52|ga_MAR=18
|win_BEL=13|draw_BEL=5|loss_BEL=4|gf_BEL=45|ga_BEL=20
|win_ČAK=11|draw_ČAK=3|loss_ČAK=8|gf_ČAK=35|ga_ČAK=28
|win_KOP=11|draw_KOP=3|loss_KOP=8|gf_KOP=40|ga_KOP=34
|win_OML=9|draw_OML=4|loss_OML=9|gf_OML=33|ga_OML=38
|win_SNG=8|draw_SNG=6|loss_SNG=8|gf_SNG=29|ga_SNG=34
|win_VAL=8|draw_VAL=5|loss_VAL=9|gf_VAL=44|ga_VAL=35
|win_MET=8|draw_MET=3|loss_MET=11|gf_MET=29|ga_MET=41
|win_VUK=6|draw_VUK=7|loss_VUK=9|gf_VUK=25|ga_VUK=33
|win_POD=6|draw_POD=7|loss_POD=9|gf_POD=26|ga_POD=38
|win_GRV=5|draw_GRV=6|loss_GRV=11|gf_GRV=25|ga_GRV=36
|win_DILJ=2|draw_DILJ=8|loss_DILJ=12|gf_DILJ=20|ga_DILJ=48

|col_PG=green1|text_PG=Liga za prvaka
|result1=PG|result2=PG|result3=PG|result4=PG|result5=PG|result6=PG
|col_RG=red1|text_RG=Liga za ostanak
|result7=RG|result8=RG|result9=RG|result10=RG|result11=RG|result12=RG

|update=complete
|source=[https://www.penal91.com/competition/Croatia,_2.HNL_Sjever/2002-2003 penal91.com]
}}

== Sjever-Istok – Drugi dio natjecanja ==

=== Liga za prvaka ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team1=MAR|name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]
|team2=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team3=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]]
|team4=OML|name_OML=[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]]&lt;ref&gt;NK Omladinac je odustao od 2. HNL sezone 2003./04&lt;/ref&gt;
|team5=SNG|name_SNG=[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga Nova Gradiška]]
|team6=KOP|name_KOP=[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]

|win_MAR=19|draw_MAR=9|loss_MAR=4|gf_MAR=65|ga_MAR=28
|win_BEL=19|draw_BEL=8|loss_BEL=5|gf_BEL=62|ga_BEL=24
|win_ČAK=13|draw_ČAK=7|loss_ČAK=12|gf_ČAK=44|ga_ČAK=39
|win_OML=13|draw_OML=6|loss_OML=13|gf_OML=48|ga_OML=52
|win_SNG=12|draw_SNG=7|loss_SNG=13|gf_SNG=41|ga_SNG=43
|win_KOP=12|draw_KOP=5|loss_KOP=15|gf_KOP=44|ga_KOP=56

|status_MAR=O,P
|status_text_O=Pobjednik doigravanja
|status_OML=R

|col_PP=blue1|text_PP=Kvalifikacije za [[1. HNL 2003./04.|1. HNL]]
|result1=PP
|col_W=black3|text_W=Odustao nakon natjecanja
|result4=W

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa03.html RSSSF.org]
}}

=== Liga za ostanak ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=R

|team1=MET|pos_MET=7|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac Osijek]]
|team2=VAL|pos_VAL=8|name_VAL=[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka – Satnica]]
|team3=VUK|pos_VUK=9|name_VUK=[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|team4=DILJ|pos_DILJ=10|name_DILJ=[[NK Dilj Vinkovci|Dilj]]
|team5=GRV|pos_GRV=11|name_GRV=[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]
|team6=POD|pos_POD=12|name_POD=[[NK Podravac Virje|Podravac]]

|win_MET=13|draw_MET=4|loss_MET=15|gf_MET=42|ga_MET=56
|win_VAL=12|draw_VAL=5|loss_VAL=15|gf_VAL=55|ga_VAL=54
|win_VUK=11|draw_VUK=8|loss_VUK=13|gf_VUK=47|ga_VUK=49
|win_DILJ=9|draw_DILJ=9|loss_DILJ=14|gf_DILJ=47|ga_DILJ=59
|win_GRV=9|draw_GRV=7|loss_GRV=16|gf_GRV=40|ga_GRV=54
|win_POD=9|draw_POD=7|loss_POD=16|gf_POD=37|ga_POD=58

|status_POD=R

|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2003./04.|3. HNL]]
|result6=R

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa03.html RSSSF.org]
}}

== Zapad-Jug – Prvi dio natjecanja ==

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team1=ULJ|name_ULJ=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]
|team2=INT|name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]
|team3=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]]
|team4=USK|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team5=SES|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team6=HRD|name_HRD=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]
|team7=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919 Dubrovnik]]
|team8=IMO|name_IMO=[[NK Imotski|Imotski]]
|team9=NOV|name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]]
|team10=IST|name_IST=[[NK Istra Pula|Istra Pula]]
|team11=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team12=TŠK|name_TŠK=[[NK TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]]

|win_ULJ=15|draw_ULJ=4|loss_ULJ=3|gf_ULJ=45|ga_ULJ=20
|win_INT=15|draw_INT=1|loss_INT=6|gf_INT=53|ga_INT=22
|win_SOL=9|draw_SOL=6|loss_SOL=7|gf_SOL=30|ga_SOL=26
|win_USK=9|draw_USK=5|loss_USK=8|gf_USK=27|ga_USK=27
|win_SES=8|draw_SES=7|loss_SES=7|gf_SES=28|ga_SES=32
|win_HRD=9|draw_HRD=2|loss_HRD=11|gf_HRD=33|ga_HRD=35
|win_GOŠK=8|draw_GOŠK=5|loss_GOŠK=9|gf_GOŠK=26|ga_GOŠK=29
|win_IMO=6|draw_IMO=9|loss_IMO=7|gf_IMO=22|ga_IMO=25
|win_NOV=6|draw_NOV=9|loss_NOV=7|gf_NOV=22|ga_NOV=26
|win_IST=8|draw_IST=3|loss_IST=11|gf_IST=29|ga_IST=34
|win_ORI=6|draw_ORI=4|loss_ORI=12|gf_ORI=23|ga_ORI=36
|win_TŠK=4|draw_TŠK=3|loss_TŠK=15|gf_TŠK=16|ga_TŠK=42

|col_PG=green1|text_PG=Liga za prvaka
|result1=PG|result2=PG|result3=PG|result4=PG|result5=PG|result6=PG
|col_RG=red1|text_RG=Liga za ostanak
|result7=RG|result8=RG|result9=RG|result10=RG|result11=RG|result12=RG

|update=complete
|source=[https://www.penal91.com/competition/Croatia,_2.HNL_Jug/2002-2003 penal91.com]
}}

== Zapad-Jug – Drugi dio natjecanja ==

=== Liga za prvaka ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=Q

|team1=INT|name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]
|team2=ULJ|name_ULJ=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]
|team3=USK|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team4=SES|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team5=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]]
|team6=HRD|name_HRD=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]

|win_INT=23|draw_INT=3|loss_INT=6|gf_INT=79|ga_INT=30
|win_ULJ=20|draw_ULJ=7|loss_ULJ=5|gf_ULJ=63|ga_ULJ=31
|win_USK=13|draw_USK=7|loss_USK=12|gf_USK=48|ga_USK=45
|win_SES=12|draw_SES=8|loss_SES=12|gf_SES=43|ga_SES=52
|win_SOL=11|draw_SOL=8|loss_SOL=13|gf_SOL=45|ga_SOL=47
|win_HRD=10|draw_HRD=4|loss_HRD=18|gf_HRD=44|ga_HRD=63

|status_INT=O,P
|status_text_O=Pobjednik doigravanja

|col_PP=blue1|text_PP=Kvalifikacije za [[1. HNL 2003./04.|1. HNL]]
|result1=PP

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa03.html RSSSF.org]
}}

=== Liga za ostanak ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=QR

|team1=GOŠK|pos_GOŠK=7|name_GOŠK=[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919 Dubrovnik]]
|team2=ORI|pos_ORI=8|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team3=NOV|pos_NOV=9|name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]]
|team4=IMO|pos_IMO=10|name_IMO=[[NK Imotski|Imotski]]
|team5=IST|pos_IST=11|name_IST=[[NK Istra Pula|Istra Pula]]
|team6=TŠK|pos_TŠK=12|name_TŠK=[[NK TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]]

|win_GOŠK=12|draw_GOŠK=6|loss_GOŠK=14|gf_GOŠK=36|ga_GOŠK=40
|win_ORI=12|draw_ORI=6|loss_ORI=14|gf_ORI=36|ga_ORI=47
|win_NOV=10|draw_NOV=11|loss_NOV=11|gf_NOV=33|ga_NOV=35
|win_IMO=10|draw_IMO=10|loss_IMO=12|gf_IMO=30|ga_IMO=35
|win_IST=10|draw_IST=5|loss_IST=17|gf_IST=35|ga_IST=48
|win_TŠK=9|draw_TŠK=5|loss_TŠK=18|gf_TŠK=32|ga_TŠK=51

|status_IST=R
|status_TŠK=R

|col_RP=red2|text_RP=Doigravanje za [[3. HNL 2003./04.|3. HNL]]
|result5=RP
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2003./04.|3. HNL]]
|result6=R

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa03.html RSSSF.org]
}}

== Kvalifikacije za 1. HNL 2003./04. ==

{| class=&quot;wikitable&quot;
!1. klub
!2. klub
!1. utak.
!2. utak.
|-
!colspan=&quot;4&quot;|prvi krug
|-
|[[NK Inter Zaprešić|INKER Zaprešić]] ||bgcolor=&quot;lawngreen&quot;|'''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]''' ||4:3 ||0:1
|-
!colspan=&quot;4&quot;|
|-
!colspan=&quot;4&quot;|drugi krug
|-
|[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] ||bgcolor=&quot;lawngreen&quot;|'''[[NK Inter Zaprešić|INKER Zaprešić]]''' ||0:0 ||1:3
|}

== Poveznice ==
* [[1. HNL 2002./03.]]
* [[3. HNL 2002./03.]]
* [[4. rang HNL-a 2002./03.]]
* [[5. rang HNL-a 2002./03.]]
* [[6. rang HNL-a 2002./03.|6. rang HNL-a 2002./03.]]
* [[7. rang HNL-a 2002./03.|7. rang HNL-a 2002./03.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 2002./03.]]

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa03.html rsssf.com, Hrvatska 2002./03.]

{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}
{{mrva-nogomet}}

[[Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|2002]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2002./03.| 2]]</text>
      <sha1>68q95dr0pf3ica9pfe303zg84pfewlx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 2001./02.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141966</id>
    <revision>
      <id>7479303</id>
      <parentid>7362524</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:47:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9526" sha1="rso9xr2v7ocklwl9gjrstfpl7f51ugl" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 2001./02.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]] (Sjever-Istok)&lt;br/&gt;[[NK Istra Pula|Istra Pula]] (Zapad-Jug)
| promovirani               = Nitko
| degradirani               = [[NK Bjelovar|Bjelovar]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost Molve|Mladost Molve]]&lt;br/&gt;[[NK Papuk Orahovica|Papuk Orahovica]]&lt;br/&gt;[[NK Bedem Ivankovo|Bedem]]&lt;br/&gt;[[NK Ivančica Ivanec|Ivančica]]&lt;br/&gt;[[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]]&lt;br/&gt;[[NK NAŠK Našice|NAŠK Našice]]&lt;br/&gt;[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]&lt;br/&gt;[[NK Žminj|Žminj]]&lt;br/&gt;[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]&lt;br/&gt;[[NK Samobor|Samobor]]&lt;br/&gt;[[NK Trnje Zagreb|Trnje]]&lt;br/&gt;[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 2000./01.|2000./01.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 2002./03.|2002./03.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga sezone 2001./02.''' bila je podijeljena u dvije zasebne lige: '''Sjever-Istok''' i '''Zapad-Jug'''. U svakoj se natjecalo 16 klubova, te se igralo 30 kola.

Pobjednici liga, [[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]] i [[NK Istra Pula|Istra]], kroz kvalifikacije nisu uspjeli osigurati ulazak u [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]]. Iz [[Prva nogometna liga|Druge HNL]] ispalo je po 6 posljednje plasiranih klubova iz svake lige. 

== Momčadi ==
{| 
|-
|width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; Sjever-Istok
* ''[[NK Bedem Ivankovo|Bedem]] – [[Ivankovo]]
* ''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
* ''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
* ''[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]'' – [[Osijek]]
* ''[[NK Ivančica Ivanec|Ivančica]]'' – [[Ivanec]]
* ''[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]'' – [[Koprivnica]]
* ''[[NK Metalac Osijek|Metalac]]'' – [[Osijek]]
* ''[[NK Mladost Molve|Mladost]]'' – [[Molve]]
* ''[[NK NAŠK Našice|NAŠK]]'' – [[Našice]]
* ''[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]'' – [[Novo Selo Rok]]
* ''[[NK Papuk Orahovica|Papuk]]'' – [[Orahovica]]
* ''[[NK Podravac Virje|Podravac]]'' – [[Virje]]
* ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' – [[Čakovec]]
* ''[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga]]'' – [[Nova Gradiška]]
* ''[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka – Satnica]]'' – [[Valpovo]]
* ''[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]'' – [[Vukovar]]


|valign=&quot;top&quot;|
; Zapad-Jug
* ''[[NK Croatia Sesvete|Croatia]]'' – [[Sesvete]]
* ''[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919]]'' – [[Dubrovnik]]
* ''[[NK Imotski|Imotski]]'' – [[Imotski]]
* ''[[NK Inter Zaprešić|Inker]]'' – [[Zaprešić]]
* ''[[NK Istra Pula|Istra]]'' – [[Pula]]
* ''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
* ''[[NK Novalja|Novalja]]'' – [[Novalja]]
* ''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
* ''[[NK Vrbovec|PIK]]'' – [[Vrbovec]]
* ''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]
* ''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]]
* ''[[NK Solin|Solin Građa]]'' – [[Solin]]
* ''[[NK Trnje Zagreb|Trnje]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]]
* ''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]]
* ''[[NK Žminj|Žminj]]'' – [[Žminj]]

|-
|}

== Ljestvica ==

=== Sjever-Istok ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|section=North Division
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=VUK|name_VUK=[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|team2=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team3=VAL|name_VAL=[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka – Satnica]]
|team4=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac]]
|team5=KOP|name_KOP=[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]
|team6=GRV|name_GRV=[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]
|team7=SNG|name_SNG=[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga Nova Gradiška]]
|team8=OML|name_OML=[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]
|team9=POD|name_POD=[[NK Podravac Virje|Podravac]]
|team10=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team11=MLA|name_MLA=[[NK Mladost Molve|Mladost]]
|team12=PAP|name_PAP=[[NK Papuk Orahovica|Papuk]]
|team13=BED|name_BED=[[NK Bedem Ivankovo|Bedem]]
|team14=IVA|name_IVA=[[NK Ivančica Ivanec|Ivančica]]
|team15=ČAK|name_ČAK=[[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]]
|team16=NAŠK|name_NAŠK=[[NK NAŠK Našice|NAŠK Našice]]

|win_VUK=23|draw_VUK=2|loss_VUK=5|gf_VUK=87|ga_VUK=30
|win_BEL=21|draw_BEL=5|loss_BEL=4|gf_BEL=74|ga_BEL=26
|win_VAL=15|draw_VAL=6|loss_VAL=9|gf_VAL=53|ga_VAL=39
|win_MET=15|draw_MET=6|loss_MET=9|gf_MET=43|ga_MET=40
|win_KOP=15|draw_KOP=5|loss_KOP=10|gf_KOP=64|ga_KOP=46
|win_GRV=14|draw_GRV=5|loss_GRV=11|gf_GRV=46|ga_GRV=35
|win_SNG=13|draw_SNG=5|loss_SNG=12|gf_SNG=60|ga_SNG=46
|win_OML=13|draw_OML=4|loss_OML=13|gf_OML=54|ga_OML=60
|win_POD=12|draw_POD=5|loss_POD=13|gf_POD=41|ga_POD=56
|win_BJE=12|draw_BJE=4|loss_BJE=14|gf_BJE=49|ga_BJE=47
|win_MLA=10|draw_MLA=10|loss_MLA=10|gf_MLA=45|ga_MLA=46
|win_PAP=10|draw_PAP=3|loss_PAP=17|gf_PAP=40|ga_PAP=57
|win_BED=9|draw_BED=4|loss_BED=17|gf_BED=39|ga_BED=54
|win_IVA=8|draw_IVA=6|loss_IVA=16|gf_IVA=35|ga_IVA=45
|win_ČAK=6|draw_ČAK=3|loss_ČAK=21|gf_ČAK=34|ga_ČAK=82
|win_NAŠK=6|draw_NAŠK=3|loss_NAŠK=21|gf_NAŠK=30|ga_NAŠK=85

|status_VUK=P
|status_BJE=R
|status_MLA=R
|status_PAP=R
|status_BED=R
|status_IVA=R
|status_ČAK=R
|status_NAŠK=R

|col_PP=blue1|text_PP=kvalifikacije za [[1. HNL 2002./03.|1. HNL]]
|result1=PP
|col_RP=red2|text_RP=Doigravanje za [[3. HNL 2002./03.|3. HNL]]
|result10=RP
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2002./03.|3. HNL]]
|result11=R|result12=R|result13=R|result14=R|result15=R|result16=R

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa02.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

===Zapad-Jug===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|section=South Division
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=IST|name_IST=[[NK Istra Pula|Istra Pula]]
|team2=ULJ|name_ULJ=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]
|team3=NOV|name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]]
|team4=USK|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team5=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin Građa]]
|team6=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team7=SES|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team8=INT|name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]
|team9=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919 Dubrovnik]]
|team10=IMO|name_IMO=[[NK Imotski|Imotski]]
|team11=MOS|name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]
|team12=ŽMI|name_ŽMI=[[NK Žminj|Žminj]]
|team13=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]
|team14=SAM|name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]]
|team15=TRN|name_TRN=[[NK Trnje Zagreb|Trnje]]
|team16=VRB|name_VRB=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]

|win_IST=17|draw_IST=8|loss_IST=5|gf_IST=46|ga_IST=21
|win_ULJ=17|draw_ULJ=8|loss_ULJ=5|gf_ULJ=57|ga_ULJ=26
|win_NOV=14|draw_NOV=8|loss_NOV=8|gf_NOV=30|ga_NOV=18
|win_USK=14|draw_USK=7|loss_USK=9|gf_USK=48|ga_USK=32
|win_SOL=13|draw_SOL=9|loss_SOL=8|gf_SOL=44|ga_SOL=24
|win_ORI=14|draw_ORI=4|loss_ORI=12|gf_ORI=35|ga_ORI=37
|win_SES=13|draw_SES=6|loss_SES=11|gf_SES=33|ga_SES=29
|win_INT=11|draw_INT=8|loss_INT=11|gf_INT=46|ga_INT=40
|win_GOŠK=11|draw_GOŠK=8|loss_GOŠK=11|gf_GOŠK=26|ga_GOŠK=37
|win_IMO=12|draw_IMO=4|loss_IMO=14|gf_IMO=36|ga_IMO=39
|win_MOS=10|draw_MOS=7|loss_MOS=13|gf_MOS=38|ga_MOS=50
|win_ŽMI=11|draw_ŽMI=3|loss_ŽMI=16|gf_ŽMI=25|ga_ŽMI=43
|win_SEG=9|draw_SEG=8|loss_SEG=13|gf_SEG=28|ga_SEG=33
|win_SAM=8|draw_SAM=7|loss_SAM=15|gf_SAM=31|ga_SAM=40
|win_TRN=5|draw_TRN=11|loss_TRN=14|gf_TRN=30|ga_TRN=43
|win_VRB=7|draw_VRB=2|loss_VRB=21|gf_VRB=23|ga_VRB=64

|status_IST=P
|status_MOS=R
|status_ŽMI=R
|status_SEG=R
|status_SAM=R
|status_TRN=R
|status_VRB=R

|col_PP=blue1|text_PP=kvalifikacije za [[1. HNL 2002./03.|1. HNL]]
|result1=PP
|col_RP=red2|text_RP=Doigravanje za [[3. HNL 2002./03.|3. HNL]]
|result10=RP
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2002./03.|3. HNL]]
|result11=R|result12=R|result13=R|result14=R|result15=R|result16=R

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa02.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Kvalifikacije za 1. HNL 2002./03.  ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut
!2. ut
|-
|[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|3:4
|'''[[HNK Šibenik|Šibenik]]'''
|0:0
|3:4
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut
!2. ut
|-
|[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]
|1:3
|'''[[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad]]'''
|0:1
|1:2
|}

Kamen Ingrad i Šibenik su izborili ostanak u [[1. HNL 2002./03.]]

== Poveznice ==
* [[1. HNL 2001./02.]]
* [[3. HNL 2001./02.]]
* [[4. rang HNL-a 2001./02.]]
* [[5. rang HNL-a 2001./02.]]
* [[6. rang HNL-a 2001./02.|6. rang HNL-a 2001./02.]]
* [[7. rang HNL-a 2001./02.|7. rang HNL-a 2001./02.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 2001./02.]]

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa02.html rsssf.com, Hrvatska 2001./02.]

{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|2001]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja – sezona 2001./02.| 2]]</text>
      <sha1>rso9xr2v7ocklwl9gjrstfpl7f51ugl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479304</id>
      <parentid>7479303</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:48:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Kvalifikacije za 1. HNL 2002./03. */</comment>
      <origin>7479304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9524" sha1="oj0lgd88kjwkf5d0i5h5rh0vfarx4pu" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 2001./02.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]] (Sjever-Istok)&lt;br/&gt;[[NK Istra Pula|Istra Pula]] (Zapad-Jug)
| promovirani               = Nitko
| degradirani               = [[NK Bjelovar|Bjelovar]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost Molve|Mladost Molve]]&lt;br/&gt;[[NK Papuk Orahovica|Papuk Orahovica]]&lt;br/&gt;[[NK Bedem Ivankovo|Bedem]]&lt;br/&gt;[[NK Ivančica Ivanec|Ivančica]]&lt;br/&gt;[[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]]&lt;br/&gt;[[NK NAŠK Našice|NAŠK Našice]]&lt;br/&gt;[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]&lt;br/&gt;[[NK Žminj|Žminj]]&lt;br/&gt;[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]&lt;br/&gt;[[NK Samobor|Samobor]]&lt;br/&gt;[[NK Trnje Zagreb|Trnje]]&lt;br/&gt;[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 2000./01.|2000./01.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 2002./03.|2002./03.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga sezone 2001./02.''' bila je podijeljena u dvije zasebne lige: '''Sjever-Istok''' i '''Zapad-Jug'''. U svakoj se natjecalo 16 klubova, te se igralo 30 kola.

Pobjednici liga, [[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]] i [[NK Istra Pula|Istra]], kroz kvalifikacije nisu uspjeli osigurati ulazak u [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]]. Iz [[Prva nogometna liga|Druge HNL]] ispalo je po 6 posljednje plasiranih klubova iz svake lige. 

== Momčadi ==
{| 
|-
|width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; Sjever-Istok
* ''[[NK Bedem Ivankovo|Bedem]] – [[Ivankovo]]
* ''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
* ''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
* ''[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]'' – [[Osijek]]
* ''[[NK Ivančica Ivanec|Ivančica]]'' – [[Ivanec]]
* ''[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]'' – [[Koprivnica]]
* ''[[NK Metalac Osijek|Metalac]]'' – [[Osijek]]
* ''[[NK Mladost Molve|Mladost]]'' – [[Molve]]
* ''[[NK NAŠK Našice|NAŠK]]'' – [[Našice]]
* ''[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]'' – [[Novo Selo Rok]]
* ''[[NK Papuk Orahovica|Papuk]]'' – [[Orahovica]]
* ''[[NK Podravac Virje|Podravac]]'' – [[Virje]]
* ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' – [[Čakovec]]
* ''[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga]]'' – [[Nova Gradiška]]
* ''[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka – Satnica]]'' – [[Valpovo]]
* ''[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]'' – [[Vukovar]]


|valign=&quot;top&quot;|
; Zapad-Jug
* ''[[NK Croatia Sesvete|Croatia]]'' – [[Sesvete]]
* ''[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919]]'' – [[Dubrovnik]]
* ''[[NK Imotski|Imotski]]'' – [[Imotski]]
* ''[[NK Inter Zaprešić|Inker]]'' – [[Zaprešić]]
* ''[[NK Istra Pula|Istra]]'' – [[Pula]]
* ''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
* ''[[NK Novalja|Novalja]]'' – [[Novalja]]
* ''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
* ''[[NK Vrbovec|PIK]]'' – [[Vrbovec]]
* ''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]
* ''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]]
* ''[[NK Solin|Solin Građa]]'' – [[Solin]]
* ''[[NK Trnje Zagreb|Trnje]]'' – [[Zagreb]]
* ''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]]
* ''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]]
* ''[[NK Žminj|Žminj]]'' – [[Žminj]]

|-
|}

== Ljestvica ==

=== Sjever-Istok ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|section=North Division
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=VUK|name_VUK=[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|team2=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team3=VAL|name_VAL=[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka – Satnica]]
|team4=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac]]
|team5=KOP|name_KOP=[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]
|team6=GRV|name_GRV=[[NK Grafičar-Vodovod Osijek|Grafičar-Vodovod]]
|team7=SNG|name_SNG=[[NK Sloga Nova Gradiška|Sloga Nova Gradiška]]
|team8=OML|name_OML=[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]
|team9=POD|name_POD=[[NK Podravac Virje|Podravac]]
|team10=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team11=MLA|name_MLA=[[NK Mladost Molve|Mladost]]
|team12=PAP|name_PAP=[[NK Papuk Orahovica|Papuk]]
|team13=BED|name_BED=[[NK Bedem Ivankovo|Bedem]]
|team14=IVA|name_IVA=[[NK Ivančica Ivanec|Ivančica]]
|team15=ČAK|name_ČAK=[[NK Sloga Čakovec|Sloga Čakovec]]
|team16=NAŠK|name_NAŠK=[[NK NAŠK Našice|NAŠK Našice]]

|win_VUK=23|draw_VUK=2|loss_VUK=5|gf_VUK=87|ga_VUK=30
|win_BEL=21|draw_BEL=5|loss_BEL=4|gf_BEL=74|ga_BEL=26
|win_VAL=15|draw_VAL=6|loss_VAL=9|gf_VAL=53|ga_VAL=39
|win_MET=15|draw_MET=6|loss_MET=9|gf_MET=43|ga_MET=40
|win_KOP=15|draw_KOP=5|loss_KOP=10|gf_KOP=64|ga_KOP=46
|win_GRV=14|draw_GRV=5|loss_GRV=11|gf_GRV=46|ga_GRV=35
|win_SNG=13|draw_SNG=5|loss_SNG=12|gf_SNG=60|ga_SNG=46
|win_OML=13|draw_OML=4|loss_OML=13|gf_OML=54|ga_OML=60
|win_POD=12|draw_POD=5|loss_POD=13|gf_POD=41|ga_POD=56
|win_BJE=12|draw_BJE=4|loss_BJE=14|gf_BJE=49|ga_BJE=47
|win_MLA=10|draw_MLA=10|loss_MLA=10|gf_MLA=45|ga_MLA=46
|win_PAP=10|draw_PAP=3|loss_PAP=17|gf_PAP=40|ga_PAP=57
|win_BED=9|draw_BED=4|loss_BED=17|gf_BED=39|ga_BED=54
|win_IVA=8|draw_IVA=6|loss_IVA=16|gf_IVA=35|ga_IVA=45
|win_ČAK=6|draw_ČAK=3|loss_ČAK=21|gf_ČAK=34|ga_ČAK=82
|win_NAŠK=6|draw_NAŠK=3|loss_NAŠK=21|gf_NAŠK=30|ga_NAŠK=85

|status_VUK=P
|status_BJE=R
|status_MLA=R
|status_PAP=R
|status_BED=R
|status_IVA=R
|status_ČAK=R
|status_NAŠK=R

|col_PP=blue1|text_PP=kvalifikacije za [[1. HNL 2002./03.|1. HNL]]
|result1=PP
|col_RP=red2|text_RP=Doigravanje za [[3. HNL 2002./03.|3. HNL]]
|result10=RP
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2002./03.|3. HNL]]
|result11=R|result12=R|result13=R|result14=R|result15=R|result16=R

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa02.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

===Zapad-Jug===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|section=South Division
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=IST|name_IST=[[NK Istra Pula|Istra Pula]]
|team2=ULJ|name_ULJ=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]
|team3=NOV|name_NOV=[[NK Novalja|Novalja]]
|team4=USK|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team5=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin Građa]]
|team6=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team7=SES|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team8=INT|name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]
|team9=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK Dubrovnik|GOŠK 1919 Dubrovnik]]
|team10=IMO|name_IMO=[[NK Imotski|Imotski]]
|team11=MOS|name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]
|team12=ŽMI|name_ŽMI=[[NK Žminj|Žminj]]
|team13=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]
|team14=SAM|name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]]
|team15=TRN|name_TRN=[[NK Trnje Zagreb|Trnje]]
|team16=VRB|name_VRB=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]

|win_IST=17|draw_IST=8|loss_IST=5|gf_IST=46|ga_IST=21
|win_ULJ=17|draw_ULJ=8|loss_ULJ=5|gf_ULJ=57|ga_ULJ=26
|win_NOV=14|draw_NOV=8|loss_NOV=8|gf_NOV=30|ga_NOV=18
|win_USK=14|draw_USK=7|loss_USK=9|gf_USK=48|ga_USK=32
|win_SOL=13|draw_SOL=9|loss_SOL=8|gf_SOL=44|ga_SOL=24
|win_ORI=14|draw_ORI=4|loss_ORI=12|gf_ORI=35|ga_ORI=37
|win_SES=13|draw_SES=6|loss_SES=11|gf_SES=33|ga_SES=29
|win_INT=11|draw_INT=8|loss_INT=11|gf_INT=46|ga_INT=40
|win_GOŠK=11|draw_GOŠK=8|loss_GOŠK=11|gf_GOŠK=26|ga_GOŠK=37
|win_IMO=12|draw_IMO=4|loss_IMO=14|gf_IMO=36|ga_IMO=39
|win_MOS=10|draw_MOS=7|loss_MOS=13|gf_MOS=38|ga_MOS=50
|win_ŽMI=11|draw_ŽMI=3|loss_ŽMI=16|gf_ŽMI=25|ga_ŽMI=43
|win_SEG=9|draw_SEG=8|loss_SEG=13|gf_SEG=28|ga_SEG=33
|win_SAM=8|draw_SAM=7|loss_SAM=15|gf_SAM=31|ga_SAM=40
|win_TRN=5|draw_TRN=11|loss_TRN=14|gf_TRN=30|ga_TRN=43
|win_VRB=7|draw_VRB=2|loss_VRB=21|gf_VRB=23|ga_VRB=64

|status_IST=P
|status_MOS=R
|status_ŽMI=R
|status_SEG=R
|status_SAM=R
|status_TRN=R
|status_VRB=R

|col_PP=blue1|text_PP=kvalifikacije za [[1. HNL 2002./03.|1. HNL]]
|result1=PP
|col_RP=red2|text_RP=Doigravanje za [[3. HNL 2002./03.|3. HNL]]
|result10=RP
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2002./03.|3. HNL]]
|result11=R|result12=R|result13=R|result14=R|result15=R|result16=R

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa02.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Kvalifikacije za 1. HNL 2002./03.  ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut
!2. ut
|-
|[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|3:4
|'''[[HNK Šibenik|Šibenik]]'''
|0:0
|3:4
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut
!2. ut
|-
|[[NK Istra Pula|Istra Pula]]
|1:3
|'''[[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad]]'''
|0:1
|1:2
|}

Kamen Ingrad i Šibenik su izborili ostanak u [[1. HNL 2002./03.]]

== Poveznice ==
* [[1. HNL 2001./02.]]
* [[3. HNL 2001./02.]]
* [[4. rang HNL-a 2001./02.]]
* [[5. rang HNL-a 2001./02.]]
* [[6. rang HNL-a 2001./02.|6. rang HNL-a 2001./02.]]
* [[7. rang HNL-a 2001./02.|7. rang HNL-a 2001./02.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 2001./02.]]

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa02.html rsssf.com, Hrvatska 2001./02.]

{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|2001]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja – sezona 2001./02.| 2]]</text>
      <sha1>oj0lgd88kjwkf5d0i5h5rh0vfarx4pu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 2000./01.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141971</id>
    <revision>
      <id>7479290</id>
      <parentid>7470506</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:18:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6500" sha1="2jwo1ml3rct7hzou8kf52l0hix3pue0" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 2000./01.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad]]
| promovirani               = [[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad]]&lt;br/&gt;[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]&lt;br/&gt;[[NK Zadar|Zadar]]&lt;br/&gt;[[NK TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]]
| degradirani               = [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost Donji Proložac|Imotska Krajina]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 1999./2000.|1999./2000.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 2001./02.|2001./02.]]
}}
'''Druga hrvatska nogometna liga sezone 2000./01.''' bila je jedinstvena, te se u njoj natjecalo 18 klubova (igrala su se 34 kola). 

Šest prvoplasiranih klubova imalo je mogućnost natjecanja u [[Hrvatska nogometna liga|Prvoj HNL]] za sezonu 2001./02., međutim [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] i [[NK Belišće|Belišće]] su odustali od natjecanja. Iz lige je ispao NK Jadran Poreč.

== Momčadi ==

*''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
*''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
*''[[NK Croatia Sesvete|Croatia]]'' – [[Sesvete]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Imotska Krajina]]'' – [[Donji Proložac]]
*''[[NK Istra Pula|Istra]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]]
*''[[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad]]'' – [[Velika]]
*''[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]'' – [[Koprivnica]]
*''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
*''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Vrbovec|PIK]]'' – [[Vrbovec]]
*''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]]'' – [[Kostrena]]
*''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]]
*''[[NK Solin|Solin Građa]]'' – [[Solin]]
*''[[NK TŠK Topolovac|TŠK]]'' – [[Topolovac (Sisak)|Topolovac]]
*''[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]'' – [[Vukovar]]
*''[[NK Zadar|Zadar]]'' – [[Zadar]]
*''[[NK Žminj|Žminj]]'' – [[Žminj]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=KAM|name_KAM=[[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrad]]
|team2=POM|name_POM=[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]
|team3=SES|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team4=ZAD|name_ZAD=[[NK Zadar|Zadar]]
|team5=TŠK|name_TŠK=[[NK TŠK Topolovac|TŠK Topolovac]]
|team6=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team7=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin Građa]]
|team8=MOS|name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]
|team9=VRB|name_VRB=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]
|team10=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team11=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]
|team12=VUK|name_VUK=[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|team13=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team14=IST|name_IST=[[NK Istra Pula|Istra Pula]]
|team15=KOP|name_KOP=[[NK Koprivnica (1950. – 2019.)|Koprivnica]]
|team16=ŽMI|name_ŽMI=[[NK Žminj|Žminj]]
|team17=IMO|name_IMO=[[NK Mladost Donji Proložac|Imotska Krajina]]&lt;ref&gt;NK Imotsku Krajinu zamjenjuje [[NK Imotski]] zbog nedostatka novca za drugoligašku razinu natjecanja. [https://nk-imotski.hr/povijest-kluba/ nk-imotski.hr] &lt;br/&gt;Za sezonu 2001./02. [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|1. ŽNL SDŽ]], NK imotski Krajina mijenja ime u NK Mladost.&lt;/ref&gt;
|team18=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]

|win_KAM=23|draw_KAM=5|loss_KAM=6|gf_KAM=78|ga_KAM=32
|win_POM=21|draw_POM=7|loss_POM=6|gf_POM=80|ga_POM=30
|win_SES=20|draw_SES=5|loss_SES=9|gf_SES=61|ga_SES=33
|win_ZAD=18|draw_ZAD=7|loss_ZAD=9|gf_ZAD=40|ga_ZAD=30
|win_TŠK=18|draw_TŠK=5|loss_TŠK=11|gf_TŠK=73|ga_TŠK=54
|win_BEL=16|draw_BEL=7|loss_BEL=11|gf_BEL=48|ga_BEL=35
|win_SOL=14|draw_SOL=9|loss_SOL=11|gf_SOL=44|ga_SOL=46
|win_MOS=15|draw_MOS=5|loss_MOS=14|gf_MOS=43|ga_MOS=41
|win_VRB=14|draw_VRB=6|loss_VRB=14|gf_VRB=51|ga_VRB=56
|win_ORI=13|draw_ORI=8|loss_ORI=13|gf_ORI=40|ga_ORI=40
|win_SEG=13|draw_SEG=7|loss_SEG=14|gf_SEG=38|ga_SEG=47
|win_VUK=13|draw_VUK=5|loss_VUK=16|gf_VUK=56|ga_VUK=59
|win_BJE=12|draw_BJE=8|loss_BJE=14|gf_BJE=43|ga_BJE=52
|win_IST=10|draw_IST=11|loss_IST=13|gf_IST=44|ga_IST=44
|win_KOP=9|draw_KOP=6|loss_KOP=19|gf_KOP=41|ga_KOP=65
|win_ŽMI=8|draw_ŽMI=6|loss_ŽMI=20|gf_ŽMI=35|ga_ŽMI=67
|win_IMO=5|draw_IMO=10|loss_IMO=19|gf_IMO=28|ga_IMO=57
|win_JAD=2|draw_JAD=7|loss_JAD=25|gf_JAD=22|ga_JAD=77

|status_KAM=P
|status_JAD=R
|status_IMO=R

|note_SES=NK Croatia Sesvete je odustala od promocije u 1. HNL
|note_BEL=NK Belišće je odustalo od kvalifikacija u 1. HNL

|col_P=green1|text_P=[[1. HNL 2001./02.|1. HNL]]
|result1=P|result2=P|result5=P|result4=P
|col_PP=blue1|text_PP=kvalifikacije za [[1. HNL 2001./02.|1. HNL]]
|result7=PP
|col_R=red2|text_R=Doigravanje za [[3. HNL 2001./02.|3. HNL]]
|result18=R
|col_R1=red1|text_R1=[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2001./02.|1. ŽNL SD]]
|result17=R1

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa01.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

==Kvalifikacije za 1. HNL 2001./02. ==

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut
!2. ut
|-
|[[NK Solin|Solin Građa]]
|5:5
|'''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'''
|5:2
|0:3
|}

''Marsonia'' je izborila ostanak u 1. HNL za sezonu 2001./02. jer je dala više golova u gostima prema pravilu o pobjedniku u slučaju istog zbroja golova.

== Poveznice ==
* [[1. HNL 2000./01.]]
* [[3. HNL 2000./01.]]
* [[4. rang HNL-a 2000./01.]]
* [[5. rang HNL-a 2000./01.]]
* [[6. rang HNL-a 2000./01.|6. rang HNL-a 2000./01.]]
* [[7. rang HNL-a 2000./01.|7. rang HNL-a 2000./01.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 2000./01.]]

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa01.html rsssf.com, Hrvatska 2000./01.]
{{izvori}}

{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|2000]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2000./01.| 2]]</text>
      <sha1>2jwo1ml3rct7hzou8kf52l0hix3pue0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 1999./2000.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141972</id>
    <revision>
      <id>7479246</id>
      <parentid>7421487</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:56:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479246</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6287" sha1="55hl1wzxl90z9msuccfderqdxevp79s" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 1999./2000.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]
| promovirani               = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]&lt;br/&gt;[[NK Čakovec|Čakovec]]
| degradirani               = [[NK Čazma|Čazmatrans]]&lt;br/&gt;[[RNK Split|Split]]&lt;br/&gt;[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]&lt;br/&gt;[[NK Otok|Otok]]&lt;br/&gt;[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127. Suhopolje]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 1998./99.|1998./99.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 2000./01.|2000./01.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga sezone 1999./2000.''' bila je jedinstvena, te se u njoj natjecalo 18 klubova (igrala su se 34 kola). 

U [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] za [[1. HNL 2000./01.|sezonu 2000./01.]] plasirali su se [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] i [[NK Čakovec|Čakovec]]. Iz [[Prva nogometna liga|2. HNL]] ispalo je pet posljednjeplasiranih klubova. 

== Momčadi ==

*''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
*''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
*''[[NK Croatia Sesvete|Croatia]]'' – [[Sesvete]]
*''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]]
*''[[NK Čazma|Čazmatrans]]'' – [[Čazma]]
*''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]]
*''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]]
*''[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127.]]'' – [[Suhopolje]]
*''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
*''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Otok|Otok]]'' – [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]]
*''[[NK Vrbovec|PIK]]'' – [[Vrbovec]]
*''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]]'' – [[Kostrena]]
*''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]]
*''[[NK Solin|Solin]]'' – [[Solin]]
*''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]]
*''[[NK Zadar|Zadarkomerc]]'' – [[Zadar]]
*''[[NK Zagorec Krapina|Zagorec]]'' – [[Krapina]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=MAR|name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]
|team2=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]]
|team3=ZAD|name_ZAD=[[NK Zadar|Zadarkomerc]]
|team4=POM|name_POM=[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]
|team5=MOS|name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]
|team6=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]
|team7=VRB|name_VRB=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]
|team8=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]]
|team9=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team10=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team11=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]
|team12=SES|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team13=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team14=ČAZ|name_ČAZ=[[NK Čazma|Čazmatrans]]
|team15=SPL|name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team16=ZAG|name_ZAG=[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]
|team17=OTO|name_OTO=[[NK Otok|Otok]]
|team18=MLA|name_MLA=[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127. Suhopolje]]&lt;ref&gt;[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;item=N00130&amp;godina=1999&amp;broj=37&amp;page=14 Virovitički list, 24. rujna 1999., god. XLVII., br. 2146., str. 14.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;item=N00130&amp;godina=1999&amp;broj=38&amp;page=14 Virovitički list, 1. listopada 1999., god. XLVII., br. 2147., str. 14.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.tz-suhopolje.hr/hr/sedmi-dio-60-godina-uspona-okoncano-je-23-rujna-1999-godine-mladost-127-zauvijek-je-napustila-hrvatski-nogomet/338/ SEDMI DIO: 60 godina uspona okončano je 23. rujna 1999. godine, Mladost 127. zauvijek je napustila hrvatski nogomet], Turistička zajednica Općine Suhopolje, 10. ožujka 2021., pristupljeno 7. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

|win_MAR=19|draw_MAR=7|loss_MAR=6|gf_MAR=52|ga_MAR=18
|win_ČAK=18|draw_ČAK=9|loss_ČAK=5|gf_ČAK=62|ga_ČAK=38
|win_ZAD=19|draw_ZAD=5|loss_ZAD=8|gf_ZAD=47|ga_ZAD=25
|win_POM=17|draw_POM=9|loss_POM=6|gf_POM=49|ga_POM=26
|win_MOS=17|draw_MOS=8|loss_MOS=7|gf_MOS=55|ga_MOS=26
|win_SEG=15|draw_SEG=11|loss_SEG=6|gf_SEG=58|ga_SEG=29
|win_VRB=15|draw_VRB=10|loss_VRB=7|gf_VRB=57|ga_VRB=39
|win_SOL=15|draw_SOL=6|loss_SOL=11|gf_SOL=53|ga_SOL=42
|win_ORI=10|draw_ORI=11|loss_ORI=11|gf_ORI=37|ga_ORI=41
|win_BEL=11|draw_BEL=6|loss_BEL=15|gf_BEL=42|ga_BEL=43
|win_JAD=11|draw_JAD=5|loss_JAD=16|gf_JAD=37|ga_JAD=53
|win_SES=9|draw_SES=7|loss_SES=16|gf_SES=38|ga_SES=48
|win_BJE=9|draw_BJE=5|loss_BJE=18|gf_BJE=38|ga_BJE=49
|win_ČAZ=7|draw_ČAZ=8|loss_ČAZ=17|gf_ČAZ=33|ga_ČAZ=50
|win_SPL=6|draw_SPL=8|loss_SPL=18|gf_SPL=29|ga_SPL=68
|win_ZAG=5|draw_ZAG=7|loss_ZAG=20|gf_ZAG=24|ga_ZAG=63
|win_OTO=6|draw_OTO=4|loss_OTO=22|gf_OTO=28|ga_OTO=81

|status_MAR=P
|status_ČAZ=R
|status_SPL=R
|status_ZAG=R
|status_OTO=R
|status_MLA=R

|col_P=green1|text_P=[[1. HNL 2000./01.|1. HNL]]
|result1=P|result2=P
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2000./01.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R
|col_W=black3|text_W=odustala nakon 6. kola
|result18=W

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa00.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Poveznice ==
* [[1. HNL 1999./2000.|1. HNL 1999./2000.]]
* [[3. HNL 1999./2000.]]
* [[4. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[5. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[6. rang HNL-a 1999./2000.|6. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[7. rang HNL-a 1999./2000.|7. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 1999./2000.|Hrvatski nogometni kup 1999./2000.]]

== Izvori ==
*[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa00.html RSSSF: Croatia 1999./2000.]
{{izvori}}
{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1999]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1999./2000.| 2]]</text>
      <sha1>55hl1wzxl90z9msuccfderqdxevp79s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479288</id>
      <parentid>7479246</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:16:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>NK Solin Građa</comment>
      <origin>7479288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6301" sha1="c2hkhc24zr871oqcr2t81ri7upxbfrl" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 1999./2000.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]
| promovirani               = [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]&lt;br/&gt;[[NK Čakovec|Čakovec]]
| degradirani               = [[NK Čazma|Čazmatrans]]&lt;br/&gt;[[RNK Split|Split]]&lt;br/&gt;[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]&lt;br/&gt;[[NK Otok|Otok]]&lt;br/&gt;[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127. Suhopolje]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 1998./99.|1998./99.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 2000./01.|2000./01.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga sezone 1999./2000.''' bila je jedinstvena, te se u njoj natjecalo 18 klubova (igrala su se 34 kola). 

U [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] za [[1. HNL 2000./01.|sezonu 2000./01.]] plasirali su se [[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] i [[NK Čakovec|Čakovec]]. Iz [[Prva nogometna liga|2. HNL]] ispalo je pet posljednjeplasiranih klubova. 

== Momčadi ==

*''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
*''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
*''[[NK Croatia Sesvete|Croatia]]'' – [[Sesvete]]
*''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]]
*''[[NK Čazma|Čazmatrans]]'' – [[Čazma]]
*''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]]
*''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]]
*''[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127.]]'' – [[Suhopolje]]
*''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
*''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Otok|Otok]]'' – [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]]
*''[[NK Vrbovec|PIK]]'' – [[Vrbovec]]
*''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]]'' – [[Kostrena]]
*''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]]
*''[[NK Solin|Solin Građa]]'' – [[Solin]]
*''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]]
*''[[NK Zadar|Zadarkomerc]]'' – [[Zadar]]
*''[[NK Zagorec Krapina|Zagorec]]'' – [[Krapina]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=MAR|name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]
|team2=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]]
|team3=ZAD|name_ZAD=[[NK Zadar|Zadarkomerc]]
|team4=POM|name_POM=[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]
|team5=MOS|name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]
|team6=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]
|team7=VRB|name_VRB=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]
|team8=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin Građa]]
|team9=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team10=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team11=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]
|team12=SES|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team13=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team14=ČAZ|name_ČAZ=[[NK Čazma|Čazmatrans]]
|team15=SPL|name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team16=ZAG|name_ZAG=[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]
|team17=OTO|name_OTO=[[NK Otok|Otok]]
|team18=MLA|name_MLA=[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127. Suhopolje]]&lt;ref&gt;[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;item=N00130&amp;godina=1999&amp;broj=37&amp;page=14 Virovitički list, 24. rujna 1999., god. XLVII., br. 2146., str. 14.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;item=N00130&amp;godina=1999&amp;broj=38&amp;page=14 Virovitički list, 1. listopada 1999., god. XLVII., br. 2147., str. 14.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.tz-suhopolje.hr/hr/sedmi-dio-60-godina-uspona-okoncano-je-23-rujna-1999-godine-mladost-127-zauvijek-je-napustila-hrvatski-nogomet/338/ SEDMI DIO: 60 godina uspona okončano je 23. rujna 1999. godine, Mladost 127. zauvijek je napustila hrvatski nogomet], Turistička zajednica Općine Suhopolje, 10. ožujka 2021., pristupljeno 7. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

|win_MAR=19|draw_MAR=7|loss_MAR=6|gf_MAR=52|ga_MAR=18
|win_ČAK=18|draw_ČAK=9|loss_ČAK=5|gf_ČAK=62|ga_ČAK=38
|win_ZAD=19|draw_ZAD=5|loss_ZAD=8|gf_ZAD=47|ga_ZAD=25
|win_POM=17|draw_POM=9|loss_POM=6|gf_POM=49|ga_POM=26
|win_MOS=17|draw_MOS=8|loss_MOS=7|gf_MOS=55|ga_MOS=26
|win_SEG=15|draw_SEG=11|loss_SEG=6|gf_SEG=58|ga_SEG=29
|win_VRB=15|draw_VRB=10|loss_VRB=7|gf_VRB=57|ga_VRB=39
|win_SOL=15|draw_SOL=6|loss_SOL=11|gf_SOL=53|ga_SOL=42
|win_ORI=10|draw_ORI=11|loss_ORI=11|gf_ORI=37|ga_ORI=41
|win_BEL=11|draw_BEL=6|loss_BEL=15|gf_BEL=42|ga_BEL=43
|win_JAD=11|draw_JAD=5|loss_JAD=16|gf_JAD=37|ga_JAD=53
|win_SES=9|draw_SES=7|loss_SES=16|gf_SES=38|ga_SES=48
|win_BJE=9|draw_BJE=5|loss_BJE=18|gf_BJE=38|ga_BJE=49
|win_ČAZ=7|draw_ČAZ=8|loss_ČAZ=17|gf_ČAZ=33|ga_ČAZ=50
|win_SPL=6|draw_SPL=8|loss_SPL=18|gf_SPL=29|ga_SPL=68
|win_ZAG=5|draw_ZAG=7|loss_ZAG=20|gf_ZAG=24|ga_ZAG=63
|win_OTO=6|draw_OTO=4|loss_OTO=22|gf_OTO=28|ga_OTO=81

|status_MAR=P
|status_ČAZ=R
|status_SPL=R
|status_ZAG=R
|status_OTO=R
|status_MLA=R

|col_P=green1|text_P=[[1. HNL 2000./01.|1. HNL]]
|result1=P|result2=P
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 2000./01.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R
|col_W=black3|text_W=odustala nakon 6. kola
|result18=W

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa00.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Poveznice ==
* [[1. HNL 1999./2000.|1. HNL 1999./2000.]]
* [[3. HNL 1999./2000.]]
* [[4. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[5. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[6. rang HNL-a 1999./2000.|6. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[7. rang HNL-a 1999./2000.|7. rang HNL-a 1999./2000.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 1999./2000.|Hrvatski nogometni kup 1999./2000.]]

== Izvori ==
*[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa00.html RSSSF: Croatia 1999./2000.]
{{izvori}}
{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1999]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1999./2000.| 2]]</text>
      <sha1>c2hkhc24zr871oqcr2t81ri7upxbfrl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 1998./99.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141974</id>
    <revision>
      <id>7479240</id>
      <parentid>7176821</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:48:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479240</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5701" sha1="7s5dnfvqgwt0chcyxop9rj0i4gcd0oa" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 1998./99.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
| promovirani               = [[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]&lt;br/&gt;[[NK Istra Pula|Istra Pula]]
| degradirani               = [[NK Mladost Donji Proložac|Imotska krajina]]&lt;br/&gt;[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]]&lt;br/&gt;[[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]]&lt;br/&gt;[[NK Samobor|Samobor]]&lt;br/&gt;[[NK Posavina Zagreb|Posavina Zagreb]]&lt;br/&gt;[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 1997./98.|1997./98.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 1999./2000.|1999./2000.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga sezone 1998./99.''' bila je jedinstvena, te se u njoj natjecalo 19 klubova. 

U [[Hrvatska nogometna liga|Prvu HNL]] za [[1. HNL 1999./2000.|sezonu 1999./00.]] plasirali su se [[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]] i [[NK Istra Pula|Istra]]. Iz [[Prva nogometna liga|2. HNL]] ispalo je šest posljednjeplasiranih klubova. 

== Momčadi ==

*''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
*''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
*''[[NK Hodošan|Budućnost]]'' – [[Hodošan]]
*''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]]
*''[[NK Croatia Đakovo|Croatia]]'' – [[Đakovo]]
*''[[NK Croatia Sesvete|Croatia]]'' – [[Sesvete]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Imotska Krajina]]'' – [[Donji Proložac]]
*''[[NK Inter Zaprešić|Inker]]'' – [[Zaprešić]]
*''[[NK Istra Pula|Istra]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]]
*''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Otok|Otok]]'' – [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]]
*''[[NK Posavina Zagreb|Posavina]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]
*''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]]
*''[[NK Solin|Solin]]'' – [[Solin]]
*''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]]
*''[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]'' – [[Vukovar]]
*''[[NK Zagorec Krapina|Zagorec]]'' – [[Krapina]]

== Ljestvica ==

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=VUK|name_VUK=[[HNK Vukovar '91|Vukovar '91]]
|team2=IST|name_IST=[[NK Istra Pula|Istra Pula]]
|team3=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]
|team4=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]]
|team5=SPL|name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team6=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team7=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team8=OTO|name_OTO=[[NK Otok|Otok]]
|team9=ZAG|name_ZAG=[[NK Zagorec Krapina|Zagorec]]
|team10=JAD|name_JAD=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]
|team11=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]]
|team12=SES|name_SES=[[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]]
|team13=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent]]
|team14=IMO|name_IMO=[[NK Mladost Donji Proložac|Imotska Krajina]]
|team15=ĐAK|name_ĐAK=[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]]
|team16=HOD|name_HOD=[[NK Hodošan|Budućnost]]
|team17=SAM|name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]]
|team18=POS|name_POS=[[NK Posavina Zagreb|Posavina]]
|team19=INT|name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inker Zaprešić]]

|win_VUK=22|draw_VUK=8|loss_VUK=6|gf_VUK=69|ga_VUK=29
|win_IST=21|draw_IST=9|loss_IST=6|gf_IST=71|ga_IST=27
|win_SEG=22|draw_SEG=4|loss_SEG=10|gf_SEG=84|ga_SEG=34
|win_ČAK=19|draw_ČAK=8|loss_ČAK=9|gf_ČAK=62|ga_ČAK=38
|win_SPL=17|draw_SPL=8|loss_SPL=11|gf_SPL=60|ga_SPL=34
|win_BEL=17|draw_BEL=8|loss_BEL=11|gf_BEL=67|ga_BEL=50
|win_BJE=17|draw_BJE=7|loss_BJE=12|gf_BJE=53|ga_BJE=43
|win_OTO=16|draw_OTO=7|loss_OTO=13|gf_OTO=56|ga_OTO=49
|win_ZAG=15|draw_ZAG=6|loss_ZAG=15|gf_ZAG=50|ga_ZAG=55
|win_JAD=13|draw_JAD=9|loss_JAD=14|gf_JAD=58|ga_JAD=45
|win_SOL=14|draw_SOL=6|loss_SOL=16|gf_SOL=49|ga_SOL=49
|win_SES=14|draw_SES=6|loss_SES=16|gf_SES=52|ga_SES=56
|win_ORI=13|draw_ORI=9|loss_ORI=14|gf_ORI=39|ga_ORI=48
|win_IMO=13|draw_IMO=8|loss_IMO=15|gf_IMO=49|ga_IMO=54
|win_ĐAK=11|draw_ĐAK=12|loss_ĐAK=13|gf_ĐAK=45|ga_ĐAK=48
|win_HOD=12|draw_HOD=8|loss_HOD=16|gf_HOD=49|ga_HOD=85
|win_SAM=5|draw_SAM=11|loss_SAM=20|gf_SAM=40|ga_SAM=84
|win_POS=5|draw_POS=7|loss_POS=24|gf_POS=29|ga_POS=76
|win_INT=3|draw_INT=5|loss_INT=28|gf_INT=25|ga_INT=103

|status_VUK=P
|status_IMO=R
|status_ĐAK=R
|status_HOD=R
|status_POS=R
|status_INT=R
|status_SAM=R


|col_P=green1|text_P=[[1. HNL 1999./2000.|1. HNL]]
|result1=P|result2=P
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1999./2000.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R|result18=R|result19=R

|update=complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa99.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Poveznice ==
* [[1. HNL 1998./99.]]
* [[3. HNL 1998./99.]]
* [[4. rang HNL-a 1998./99.]]
* [[5. rang HNL-a 1998./99.]]
* [[6. rang HNL-a 1998./99.|6. rang HNL-a 1998./99.]]
* [[7. rang HNL-a 1998./99.|7. rang HNL-a 1998./99.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 1998./99.]]

== Izvori ==
*[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa99.html RSSSF: Croatia 1998./99.]

{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1998]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1998./99.| 2]]</text>
      <sha1>7s5dnfvqgwt0chcyxop9rj0i4gcd0oa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sveučilišna organizacija HSS-a</title>
    <ns>0</ns>
    <id>141995</id>
    <revision>
      <id>7479206</id>
      <parentid>7436703</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:59:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>je li potreban engleski naziv? ([[WP:HRV]])</comment>
      <origin>7479206</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2954" sha1="7foxbmc4gq4gljdvy2uagohpf1fshom" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}

'''Sveučilišna organizacija HSS-a''' ('''SOHSS''') je studentska organizacija [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]]. Ona okuplja studente i akademske građane, koji su mlađi od 30 godina. Članovima Sveučilišne organizacije mogu, ali ne moraju postati svi članovi HSS-a koji su redovni ili izvanredni studenti, a iznimno i po odobrenju odbora nadležne organizacije i studenti koji nisu članovi HSS-a, ali nijedne druge stranke.
Sveučilišna organizacija svoje oblike djelovanja može osnovati jedino u gradovima u kojima postoji sveučilište, visoka ili viša škole, veleučilište, odnosno druga visokoškolska ustanova. 

==Povijest==
Radi ostvarivanja posebnih interesa sveučilištaraca, članova Stranke, u Hrvatskoj seljačkoj stranci tradicionalno djeluje Sveučilišna organizacija HSS-a. Ona je idejni i politički slijednik Sveučilišne
organizacije HSS-a koja je prvi puta osnovana 1910. godine, a djelovala je i između dva svjetska rata. Djelovanje joj je ponovno obnovljeno 1995. godine. Prvi predsjednik bio je [[Matej Perić]], a prvi glavni tajnik [[Rudolf Herceg]].

== Ciljevi ==
Sveučilišna organizacija HSS-a svoj program i ciljeve ostvaruje tako da:
*čuva i promiče političko nasljeđe braće Radić, osnivača HSS-a, njihovih neprolaznih vizija, a istovremeno doprinosi i suvremenom viđenju njihovih ideja
*svoje članove razvija u politički svjesne, stručno osposobljene i karakterne ljude
*promiče i potiče političko demokratsko angažiranje studenata i mladih koji se školuju na visokoobrazovnim ustanovama
*potiče i podupire aktivnosti kojima je cilj poboljšanje studentskog standarda, a naročito uvjeta studiranja i djelovanja na visokoobrazovnim ustanovama
*promiče kvalitetno provođenje slobodnog vremena mladih, priređivanjem kulturnih, zabavnih i sportskih aktivnosti te osmišljavanjem njihovih sadržaja
*svojim članovima, simpatizerima i drugim mladim ljudima omogući političko, gospodarsko i kulturno obrazovnaje te stručno usavršavanje;
*promiče razmjene studenata i putovanja mladih u inozemstvo radi upoznavanja drugih naroda, društava i država
*surađuje sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Suvremena politika Sveučilišne organizacije temelji se na isticanju problema i nalaženju rješenja za studentsku zajednicu u Hrvatskoj. 

== Ustrojstvo organizacije ==
Najviše izvršno tijelo je Predsjedništvo SO HSS, koju čine predsjednik, glavni tajnik, tri potpredsjednika, blagajnik i predsjednici matičnih sveučilišnih organizacija. Sveučilišna organizacija ima svoje organizacije u većim gradovima: [[Zagreb]], [[Zadar]], [[Split]], [[Koprivnica]], [[Osijek]], [[Rijeka]], [[Šibenik]], [[Požega]], [[Križevci]], [[Slavonski Brod]], [[Bjelovar]], [[Vinkovci]] i [[Čakovec]].  

== Poveznice ==
* [[Hrvatska seljačka stranka]]

[[Kategorija:Hrvatska seljačka stranka]]
[[Kategorija:Politički podmladak]]</text>
      <sha1>7foxbmc4gq4gljdvy2uagohpf1fshom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petar Stipetić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>142423</id>
    <revision>
      <id>7479376</id>
      <parentid>7115953</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:16:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34683-43</username>
        <id>363973</id>
      </contributor>
      <comment>Dodao sam negaciju u rečenici na mjesto za koje mislim da nedostaje.</comment>
      <origin>7479376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30043" sha1="mweh6k479evi85bggzsffmx27813uac" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2016.}}
{{Infookvir vojna osoba
|ime=Petar Stipetić
|slika=Dan OSRH Petar Stipetic 28052011 2.jpg
|opis= 
|veličina=220px
|datum rođenja=[[24. listopada]] [[1937.]]
|mjesto rođenja= [[Ogulin]]
|datum smrti= [[14. ožujka]] [[2018.]] 
|mjesto smrti= [[Zagreb]]
|nacionalnost={{Z|HRV}} [[Hrvati|Hrvat]]
|puno ime=
|nadimak=
|supruga=
|suprug=
|titule =
|knjige=
|služba=1959-31.12.2002.
|čin=[[Datoteka:General-major JNA.jpg|40px]] [[General-major]]&lt;br&gt;[[Datoteka:StoBEerni general.jpg|25px]] [[Stožerni general]]
|ratovi=[[Domovinski rat]]
|bitke=[[Operacija Medački džep]]&lt;br&gt;[[Operacija Bljesak]]&lt;br&gt;[[Operacija Oluja]]
|vojska=[[Datoteka:Logo of the JNA.svg|25px]] [[Jugoslavenska narodna armija]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Seal of the Armed Forces of Croatia.png|25px]] [[Oružane snage Republike Hrvatske|Hrvatska vojska]]
|rod=[[Datoteka:KoV JNA.JPG|25px]] [[Kopnena vojska JNA]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Amblem HKoV.jpg|25px]] [[Hrvatska kopnena vojska]]
|jedinice=
|zapovijedao=[[Datoteka:Načelnik GS OSRH.jpg|25px]] [[načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske|Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske]]
|odlikovanja=[[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland War.png|45px|Spomenica Domovinskog rata|link=Spomenica Domovinskog rata]] [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|45px|Spomenica domovinske zahvalnosti|link=Spomenica domovinske zahvalnosti]] [[Datoteka:Ribbon of an Order of Nikola Šubić Zrinski.png|45px|Red Nikole Šubića Zrinskog|link=Red Nikole Šubića Zrinskog]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Wattle.png|45px|Red hrvatskog pletera|link=Red hrvatskog pletera]] [[Datoteka:Ribbon of an Order of the Croatian Trefoil.png|45px|Red hrvatskog trolista|link=Red hrvatskog trolista]] [[Datoteka:Ribbon of an Order of Ban Jelačić.png|45px|Red bana Jelačića|link=Red bana Jelačića]]
}}
'''Petar Stipetić''' ([[Ogulin]], [[24. listopada]] [[1937.]] – [[Zagreb]], [[14. ožujka]] [[2018.]]), [[hrvat]]ski [[general]], bivši [[načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske]].

Umro je u [[Zagreb]]u, 14. ožujka 2018. od posljedica moždanog udara.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://m.24sata.hr/amp/news/zbogom-umro-je-legendarni-zapovjednik-petar-stipetic-81-564519&amp;ved=0ahUKEwjnpvmHkuzZAhXNzKQKHcKnAYkQiJQBCCMwAA&amp;usg=AOvVaw2fdncrBoGLNknE1l37tEoW&amp;ampcf=1 |title=Zbogom umro je legendardni zapovjednik Petar Stipečić |publisher=[[24sata]] |accessdate=14. ožujka 2018. |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://net.hr/danas/hrvatska/tko-je-bio-general-stipetic-tudman-je-od-mene-trazio-da-na-sastanak-dodem-prerusen-u-zenu-a-u-knin-ne-idem-zbog-thompsona/ |title=Tko je bio general Stipetić |publisher=Net.hr |accessdate=14. ožujka 2018. |archive-date=14. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180314145226/https://net.hr/danas/hrvatska/tko-je-bio-general-stipetic-tudman-je-od-mene-trazio-da-na-sastanak-dodem-prerusen-u-zenu-a-u-knin-ne-idem-zbog-thompsona/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Obitelj i školovanje==
[[Stožerni general]] Petar Stipetić je rođen 24. listopada 1937. godine u Ogulinu u radničko-seljačkoj obitelji. Njegov je otac radio na gradilištima za slabu plaću, a majka se bavila [[poljoprivreda |poljoprivredom]]. General Stipetić pohađao je i završio [[osnovna škola|osnovnu školu]] i [[gimnazija|gimnaziju]] u Ogulinu. Poslije završene gimnazije, [[1956.]] godine prijavio se sa skupinom ogulinskih [[matura]]nata na natječaj za Vojnu akademiju [[Kopnena vojska JNA|Kopnene vojske JNA]]. Na prijavu ga je privukao natječaj koji je bio vizualno vrlo privlačan i u kojemu su nuđene određene pogodnosti te – što je bilo najvažnije – besplatno [[školovanje]]. Mladi Petar Stipetić odlučio se za vojnu karijeru jer su mu pokušaji da se upiše na [[fakultet]] [[građevinarstvo|građevinarstva]] u [[Zagreb]]u propali jer nije uspio osigurati stipendiju, a roditelji nisu imali novaca da mu financiraju studij. Stipetić je pod broj jedan na upitniku odabrao pohađanje Vojno-pomorske akademije [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenske ratne mornarice]], a pod broj dva Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA. Iako nije očekivao da će biti primljen, 1956. upisan je na Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA u [[Beograd]]u, koju je [[1959.]] uspješno završio s činom [[potporučnik]]a.&lt;ref name=&quot;ft1&quot;&gt;[[Ivica Đikić]], »General Petar Stipetić, Načelnik glavnog Stožera HV-a: Činjenica je da smo ratovali u Bosni«, ''Feral Tribune'', Split, 10. ožujka 2001.&lt;/ref&gt;

==Vojna karijera==
===Jugoslavenska narodna armija===
Prva dužnost generala Stipetića je bila dužnost zapovjednika [[vod]]a &quot;Inženjerijskog puka [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]]&quot; (JNA) u [[Trebinje|Trebinju]]. Vod generala Stipetića je izvodio razne građevinske radove, od [[Dubrovnik|dubrovačkog]] aerodroma, do radova na [[Zelengora|Zelengori]], [[Čvrsnica|Čvrsnici]], [[Velebit]]u, [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]] i [[Brijuni]]ma. Bio je zapovjednik voda u Trebinju pune tri godine. Nije bio blag zapovjednik, ali je bio pravičan, nikada se nije iživljavao na vojnicima, uvijek je vojniku prilazio kao čovjeku, i vojnici su ga zbog toga cijenili. 

S generalom Stipetićem je u to vrijeme u Trebinju bio poznati hrvatski glumac [[Vanja Drach]], koji je također bio zapovjednik voda. [[1967.]] general Stipetić je, kao uzorit časnik JNA, predložen za polaznika &quot;Više vojne akademije Kopnene vojske JNA&quot; u [[Beograd]]u. Uspješno je položio prijemni ispit, te je akademiju završio [[1969.]] godine s odličnim uspjehom. Nakon toga je postavljen na dužnost zapovjednika [[bojna|bojne]] u [[Lovran]]u, s činom [[kapetan I. klase|kapetana I. klase]]. U vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], [[1971.]] godine, general Stipetić je bio na službovanju u Lovranu. U [[Pula|pulskom]] &quot;Domu armije&quot; je slušao govor generala [[Ivan Šibl|Ivana Šibla]] o zastupljenosti nacija u JNA. General Stipetić je, godinu dana prije roka, promaknut u čin [[major]]a, a nakon dvije godine službovanja u Lovranu predložen je za načelnika štaba &quot;Inženjerijskog [[Pukovnija|puka]] JNA&quot; u [[Karlovac|Karlovcu]]. General Stipetić u Karlovcu ostaje mjesec dana, nakon čega se zajedno sa svojim pukom seli u [[Zagreb]]. [[1975.]] je predložen za &quot;Ratnu školu JNA&quot; u Beogradu. U njegovoj klasi se tada također školovao admiral [[Petar Šimić]]. Završio je školovanje godinu dana kasnije s odličnim uspjehom. Poslije toga je postavljen za zapovjednika &quot;Nastavnog inženjerijskog puka JNA&quot; u Karlovcu. U Karlovcu je bio optužen za nacionalističko-defetistički istup, te je po nalogu [[Savez komunista Hrvatske|Savezu komunista Hrvatske]] (SKH) smijenjen s mjesta zapovjednika puka. 

Nakon smjene postavljen je na dužnost načelnika &quot;Katedre taktike u Školskom centru JNA&quot; u Karlovcu. Nakon godinu i pol dana, general Stipetić je tražio odlazak i premještaj u &quot;Republički štab [[Teritorijalna obrana|Teritorijalne obrane]] Zagreb&quot;, na mjesto voditelja tečajeva za pričuvne časnike JNA. Na toj poziciji je bio od 1979. godine. Poslije toga je postavljen za načelnika &quot;Inženjerije u 5. armijskoj oblasti JNA&quot;, potom za pomoćnika operativca u &quot;5. armijskoj oblasti JNA&quot;. Od [[1986.]] do [[1989.]] general Stipetić je bio zapovjednik obrane grada Zagreba, a od 1989. bio je na dužnosti načelnika &quot;Operativnog odjela 5. vojne oblasti JNA&quot;. Ukazom Predsjedništva SFRJ 1989. je promoviran u čin [[general-major]]a.&lt;ref name=&quot;ft1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;go&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Počasni građani Ogulina: Petar Stipetić |url=http://www.ogulin.hr/povijest/poznati/pocasni-gradani/petar-stipetic |izdavač=Grad Ogulin |stranice=www.ogulin.hr |preuzeto=23. studenoga 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;jl1&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov='Nisam pozvan u Knin, no pobjedu mi ne mogu uzeti' |url=http://www.jutarnji.hr/-nisam-pozvan-u-knin--no-pobjedu-mi-ne-mogu-uzeti-/190184/ |izdavač=Jutarnji list |datum=2. kolovoza 2008. |preuzeto=23. studenoga 2013. |archive-date=16. travnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416135420/http://www.jutarnji.hr/-nisam-pozvan-u-knin--no-pobjedu-mi-ne-mogu-uzeti-/190184/ |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Tijekom [[Rat u Sloveniji|Desetodnevnog rat u Sloveniji]], [[1991.]] godine, [[Načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije]] [[general pukovnik|general-pukovnik]] [[Blagoje Adžić]] je došao u Zagreb i oštro kritizirao vodeće generale &quot;5. armijske oblasti JNA&quot; optuživši ih da &quot;traljavo&quot; vode vojsku, nakon što nisu proveli njegove naredbe vezano uz sukob u Sloveniji. Ubrzo poslije general Stipetić je odlučio napustiti JNA i pridružiti se Hrvatskoj vojsci (HV) u nastajanju. U to je vrijeme general Stipetić već bio u kontaktu s generalom [[Martin Špegelj|Martinom Špegeljem]], koji je tada bio hrvatski [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministar obrane]].&lt;ref name=&quot;ft1&quot;/&gt;

===Hrvatske oružane snage i Domovinski rat===
Na poziv predsjednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]], tj. razgovora u strogoj ilegali, u rujnu 1991. godine, general Stipetić prelazi u HV s dužnosti načelnika &quot;Operativnog odjela 5. vojne oblasti JNA&quot;.&lt;ref name=&quot;go&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;jl1&quot;/&gt; Odmah je raspoređen na najviše zapovijedne dužnosti tj. na dužnost zamjenika generala [[Anton Tus|Antona Tusa]], načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS).&lt;ref name=&quot;go&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sd&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Petar Stipetić, general u središtu haaških obračuna: Oficir koji je pravi časnik |url=http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000820/prilozi.htm |author-link=Ante Gugo |prezime=Gugo |ime=Ante |izdavač=Slobodna Dalmacija |datum=19. kolovoza 2000. |preuzeto=14. ožujka 2018. |archive-date=14. ožujka 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180314175336/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000820/prilozi.htm |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Iz čina general-majora JNA preveden je u čin general bojnika HV-a 1991. godine.&lt;ref name=&quot;go&quot;/&gt; General Stipetić jedan je od hrvatskih generala koji su došli u sukob s ministrom obrane [[Gojko Šušak|Gojkom Šuškom]] i to zbog čvrstog ustrajanja na vlastitim stavovima, odnosno na stručnosti u donošenju pojedinih odluka.&lt;ref name=&quot;sd&quot;/&gt; Prema tvrdnjama generala Stipetića, HV je već 1991. godine bio spreman za ofenzivno djelovanje. Operacije su počele na [[Bilogora|Bilogori]] i [[Papuk]]u [[Operacija Otkos 10|Operacijom Otkos 10]], no sve je zaustavljeno [[Sarajevsko primirje|Sarajevskim primirjem]].&lt;ref name=&quot;pl&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=General Petar Stipetić: Nisam se borio za ovakvu državu! |url=http://www.politikaplus.com/novost/41820/general-petar-stipetic-nisam-se-borio-za-ovakvu-drzavu |autor=Grgić, Ilijana |izdavač=www.politikaplus.com |datum=5. kolovoza 2011. |preuzeto=26. siječnja 2016. |archive-date=26. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160126003819/http://www.politikaplus.com/novost/41820/general-petar-stipetic-nisam-se-borio-za-ovakvu-drzavu |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Početkom 1992. povjerenik Vlade RH [[Ante Karić]], pukovnik [[Nikola Rendulić]] i general Stipetić su po naredbi predsjednika Tuđmana upućeni u Gospić gdje su trebali smijeniti zapovjednika [[128. brigada HV|128. brigade]] HV-a generala [[Mirko Norac|Mirka Norca]], zbog niza primjedaba na stanje u Gospiću. General Stipetić je pročitao generalu Norcu zapovijed predsjednika Tuđmana po kojoj se smjenjuje s mjesta zapovjednika, te da se na njegovo mjesto postavlja pukovnik Nikola Rendulić. General Norac je odbio izvršiti zapovijed, te je tom prilikom generalu Stipetiću izjavio &quot;da je za njega jedini general [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav &quot;Maks&quot; Luburić]]&quot;. General Stipetić je po povratku u Zagreb izvijestio predsjednika Tuđmana o Norčevom odbijanju izvršenja zapovijedi, na što je predsjednik Tuđman vrlo žestoko reagirao, te je zapovjedio određenim ljudima da to riješe, međutim ništa nije promijenjeno.&lt;ref name=&quot;ft2&quot;&gt;[[Ivica Đikić]], »Vojska plaća račune politike«, ''Feral Tribune'', Split, 23. prosinca 2000.&lt;/ref&gt; U srpnju [[1992.]] godine general Stipetić postaje zapovjednika Zbornog područja (ZP) [[Osijek]] i slavonskog bojišta, a u prosincu iste godine postavljen je za zapovjednika ZP [[Zagreb]].&lt;ref name=&quot;go&quot;/&gt; 

General Stipetić je za pad [[Bosanska Posavina|Bosanske Posavine]], 1992. godine, prozvao političko rukovodstvo [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]], gradonačelnika [[Jozo Meter|Jozu Metera]], [[Frano Piplović|Franu Piplovića]] i [[Zdravko Sočković|Zdravka Sočkovića]], za izravno miješanje u zapovijedanje &quot;[[Operativna grupa Posavina|Operativne grupe Posavina]]&quot;, a što je imalo za posljedicu pad većeg dijela bosanske Posavine. General Stipetić je to nazvao otvorenom diverzijom i izdajom, jer je isto rukovodstvo imalo izravan utjecaj na [[108. brigada Zbora narodne garde Republike Hrvatske|108. brigadu Zbora narodne garde Republike Hrvatske]] koja se bez znanja i dopuštenja generala Stipetića povukla preko [[Sava|Save]] u Slavonski Brod [[5. listopada|5.]] – [[6. listopada]] 1992. godine. To je dovelo do potpunog rasula na bojištu i rezultiralo povlačenjem drugih postrojbi. General Stipetić je prozvao i generala [[Slobodan Praljak|Slobodana Praljka]] (tadašnji pomoćnik ministra obrane Šuška) za širenje defetizma i panike među vojnicima, ministra obrane Šuška zbog njegove zapovijedi da u kritičnom trenutku rata u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] mogu ići samo dragovoljci kao i činjenicu da su djelatnici [[Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj|Sigurnosno informativne službe Ministarstva obrane Hrvatske]] podčinjeni ministru Šušku, te da su djelatnici [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Uprave za političku djelatnost MORH-a]] bili odvojeni od zapovjedništva slavonskog bojišta što je onemogućilo otkrivanje neprijateljskih djelovanja unutar hrvatskih postrojbi. General Stipetić je htio presijecanjem koridora u Bosanskoj posavini, a koji je služio za opskrbljivanje srpskih snaga oružjem, naftom i streljivom, oslabiti srpsku moć ne samo u BiH već i na okupiranim područjima u Hrvatskoj. Politička odluka da se koridor presiječe nikad nije donesena, a kad je general Stipetić to dva puta pokušao učiniti bio je spriječen i sabotiran, a drugi put nakon pokušaja odmah i smijenjen.&lt;ref name=&quot;nl1&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=‘Dvaput su me spriječili da presiječem srpski koridor’ |url=http://www.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor |autor=Eduard Šoštarić |izdavač=Nacional |datum=10. travnja 2004. |preuzeto=23. studenoga 2013. |archive-date=29. studenoga 2013. |archive-url=https://www.webcitation.org/6LUamFxco?url=http://www.nacional.hr/clanak/33266/dvaput-su-me-sprijecili-da-presijecem-srpski-koridor |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 2009. godine, general Stipetić se pred 400 posjetitelja na predstavljanju knjige [[Jerko Zovko|Jerka Zovka]] &quot;[[Rat u Bosanskoj Posavini 1992.]]&quot; ispričao zapovjednicima i pripadnicima 108. brigade zbora narodne garde Republike Hrvatske i [[3. gardijska brigada &quot;Kune&quot;|3. gardijske brigade &quot;Kune&quot;]], kao i [[101. bosansko-brodska brigada|101. brigade HVO-a]] ([[Bosanski Brod|bosanskobrodske]]), jer je u svome izvješću predsjedniku Tuđmanu 1992. napisao da su za pad Bosanske Posavine krive ove postrojbe koje su kukavički napustile bojišnicu, te da tada nije znao stanje na bojištu niti stanje brigade, kao ni činjenicu da je odnos snaga bio takav da hrvatska obrana nije imala nikakve šanse.&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Umirovljeni general Stipetić se ispričao zapovjednicima brigada koje su branile Bosansku Posavinu |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/83837/Default.aspx |autor=Željko Mužević |autor2=Ivan Miler |izdavač=Slobodna Dalmacija |datum=16. prosinca 2009. |preuzeto=27. studenoga 2013.}}&lt;/ref&gt;

General Stipetić je bio stalni član komisije koja je pregovarala s mirovnim snagama [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] (UN) i srpskim pobunjenicima s okupiranog teritorija Hrvatske. S [[Operacija Medački džep|Operacijom Medački džep]] general Stipetić, kao aktualni zapovjednik ZP Zagreb, u početku nije bio pobliže upoznat, te je više doživljavao njezine posljedice, a to su bila učestala granatiranja [[Sisak|Siska]] i [[Karlovac|Karlovca]] što je bila njegova zona odgovornosti. General Stipetić je operaciju Medački džep u početku smatrao operacijom manjeg obima. [[9. rujna]] [[1993.]], na putu za Sisak, generalu Stipetiću je načelnik GS-a general [[Janko Bobetko]] naredio da se hitno vrati u Zagreb. U Zagrebu je general Bobetko, po naređenju predsjednika Tuđmana, uz prisustvo četvorice časnika mirovnih snaga UN-a dočekao generala Stipetića, te mu naredio da potpiše sporazum o zaustavljanju napada i povlačenju HV-a. Kada je general Stipetić došao s potpisivanjem do trećeg ili četvrtog primjerka sporazuma, general Bobetku mu je napomenuo da on to osobno &quot;''ne bih nikada potpisao''&quot;, na što mu je general Stipetić u ljutnji odgovorio da &quot;''kakav ste Vi to čovjek koji meni naređuje ono što ne bi Vi učinili''&quot;. Inače, sporazumom je bilo predviđeno povlačenje u samo jednom danu, na što je general Stipetić reagirao i rekao kako je to nemoguće, pa je dogovoreno da se povlačenje obavi u tri dana. Nakon potpisivanja sporazuma o povlačenju, general Stipetić se prema naredbi generala Bobetka uputio prema Gospiću gdje je potpisano trebao ostvariti na terenu. Kada je došao u Gospić naišao je na negodovanje vojnika što ga nije iznenadilo, pa je zamolio generala [[Rahim Ademi|Rahima Ademija]] da smiri situaciju, dok mu je general [[Mladen Markač]] rekao da ne dolazi u njegov sektor, jer bi ga njegovi ljudi mogli likvidirati zbog potpisanog sporazuma.&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Petar Stipetić: Markačevi su me htjeli likvidirati |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/petar-stipetic--markacevi-su-me-htjeli-likvidirati/79516 |izdavač=dalje.com |datum=11. rujna 2007. |preuzeto=23. studenoga 2013. |archive-date=2. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202234632/http://dalje.com/hr-hrvatska/petar-stipetic--markacevi-su-me-htjeli-likvidirati/79516 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje www |naslov=Stipetić: Nikada nikome nisam rekao da laže o događajima u Gospiću |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/stipetic-nikada-nikome-nisam-rekao-da-laze-o-dogadjajima-u-gospicu/358038.aspx |izdavač=Index.hr |datum=11. rujna 2007. |preuzeto=23. studenoga 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190517181423/https://www.index.hr/vijesti/clanak/stipetic-nikada-nikome-nisam-rekao-da-laze-o-dogadjajima-u-gospicu/358038.aspx |archive-date=2019-05-17}}&lt;/ref&gt;

Malo je poznato da je general Stipetić prvi hrvatski časnik koji je u svečanoj odori HV-a prošetao [[Knin]]om i to dok je još bio okupiran od strane srpskih pobunjenika. Za vrijeme pregovora vođenih u Kninu, pod vodstvom dvojice mirovnih posrednika lorda [[David Owen|Davida Owena]] i [[Thorvald Stoltenberg|Thorvalda Stoltenberga]], u hrvatskoj pregovaračkoj delegaciji su bili general Stipetić kao predstavnik vojske i pomoćnik ministra policije [[Joško Morić]]. Njih dvojica su se dogovorili da u Knin dođu u svečanim odorama HV-a na kojima će biti sva pripadajuća hrvatska obilježja, uključujući i odlikovanja. Takav potez iživcirao je lorda Owena koji je odmah na početku pregovora upitao generala Stipetića i pomoćnik ministra Morića, jesu li oni normalni i kako su mogli doći u odorama u Knin.&lt;ref name=&quot;sd&quot;/&gt;

General Stipetić je obnašao dužnost zapovjednik ZP Zagreb do kolovoza [[1994.]] godine, kada je smijenjen i poslan u GS bez ikakvog rasporeda.&lt;ref name=&quot;nl1&quot;/&gt; [[19. svibnja]] [[1995.]] general Stipetić je promoviran u čin [[general pukovnik]]a.&lt;ref name=&quot;go&quot;/&gt; U vrijeme [[Operacija Bljesak|Operacije Bljesak]], 1995. godine, general Stipetić je bio koordinator borbenih djelovanja na pravcu [[Stara Gradiška]]-[[Okučani]].&lt;ref name=&quot;ft2&quot;/&gt;

Tokom razrade plana za [[Operacija Oluja|Operaciju Oluja]], general Stipetić je obnašao dužnost pomoćnik načelnika GS-a za borbeni sektor. Aktivno je sudjelovao u razradi plana, a [[3. kolovoza]] 1995. bio je član hrvatske delegacije u [[Ženeva|Ženevi]] na pregovorima s [[Milan Babić (političar)|Milanom Babićem]] i ostalim vođama pobunjenih Srba. General Stipetić je imao zadatak da okonča te razgovore na način da Srbi pristanu na mirnu reintegraciju, te da dobiju široku autonomiju. Nakon što je srpsko vodstvo odbilo mirnu reintergraciju, predsjednik Tuđman je donio odluku o pokretanju operacije Oluja. General Stipetić je po naredbi načelnika GS-a, generala [[Zvonimir Červenko|Zvonimira Červenka]], upučen da zapovijeda obrambenim sektorom Istok. [[5. kolovoza]] ujutro, generala Stipetića je nazvao predsjednik Tuđman i naredio mu da zbog zastoja operacije preuzme zapovijedanje sektorom Sjever kod [[Petrinja|Petrinje]] od generala [[Ivan Basarac|Ivana Basarca]].&lt;ref name=&quot;jl1&quot;/&gt; General Stipetić je upozorio predsjednika Tuđmana da nije uputno u toku operacije vršiti smjenu zapovjednika, ali je predsjednik Tuđman inzistirao rekavši &quot;Vi ste vojnik i ovo je zapovijed&quot;, poručivši mu još da mora uvesti red na bojištu.&lt;ref name=&quot;ft2&quot;/&gt;

Dne [[6. kolovoza]] general Stipetić je zapovijedio napad na cijelom bojištu prema postojećim planovima. Rezultata toga je bio da je HV već sutradan ujutro [[7. kolovoza]] ušao u Petrinju, zatim oko podne u [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnicu]] i na večer u [[Glina (grad)|Glinu]]. Nakon oslobođenja Gline generalu Stipetiću se obratio general UN-ovih snaga Peters s viješću da se srpske snage namjeravaju predati, te da se zaustavi napredovanje HV-a. General Stipetić nije vjerovao tim vjestima, te je samo naredio usporavanje napredovanja svoje jedinice. Predaja srpskih snaga je bila dogovorena [[8. kolovoza]] u 10 sati u bazi UN-a u Glini. No kako se predstavnici srpskih snaga tada nisu pojavili, general Stipetić je zaprijetio da će u 13 sati započeti topničku pripremu za daljnji napad iako su jedinice pod zapovjedništvom generala Stipetića do tada već bile ušle u Dvor.&lt;ref name=&quot;jl1&quot;/&gt; [[21. kordunski korpus]] srpskih snaga se predao HV-u 8. kolovoza u 14 sati, predaju generalu Stipetiću je izvršio pukovnik [[Čedo Bulat]].&lt;ref name=&quot;jl1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hr&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=“Zarobljenim srpskim vojnicima nudili smo da ostanu u Hrvatskoj, ali su oni izabrali drugi put” |url=http://www.hrvatska-rijec.com/2012/08/zarobljenim-srpskim-vojnicima-nudili-smo-da-ostanu-u-hrvatskoj-ali-su-oni-izabrali-drugi-put/ |izdavač=Hrvatska riječ |datum=6. kolovoza 2012. |preuzeto=23. studenoga 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120809054752/http://www.hrvatska-rijec.com/2012/08/zarobljenim-srpskim-vojnicima-nudili-smo-da-ostanu-u-hrvatskoj-ali-su-oni-izabrali-drugi-put/ |archivedate=9. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; Sastavljajući dokument o predaji general Stipetić je pukovniku Bulatu sugerirao da civili koji žele ići put [[Srbija|Srbije]] idu naprijed u koloni, a da poražena vojska čak i u predaji čuva zaleđe naroda koji je povukla za sobom. Međutim, pukovnik Bulat nije poslušao savjet generala Stipetića nego se striktno držao uputa iz Beograda i odlučio da se najprije povlače vojska i časnici, a narod neka ostane za njima. Na to je general Stipetić reagirao rekavši pukovniku Bulatu neka radi što hoće kad očito nije svjestan povijesne odgovornosti pred kojom se nalazi. Da bi zapamtio ovu časnu pobjedu HV-a, pukovniku Bulatu i svim njegovim časnicima general Stipetić nije oduzeo osobno naoružanje.&lt;ref name=&quot;sd&quot;/&gt; Zadnji puta u povijesti je sličan slučaj predaje zabilježen tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[Bitka za Staljingrad|bitci za Staljingrad]].&lt;ref name=&quot;gg&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Stožerni general u mirovini Petar Stipetić proglašen je počasnim građaninom Grada Gline |url=http://www.grad-glina.hr/stozerni-general-u-mirovini-petar-stipetic-proglasen-je-pocasnim-gradaninom-grada-gline/ |izdavač=Grad Glina |datum=3. kolovoza 2012. |preuzeto=24. studenoga 2013.}}&lt;/ref&gt;

Usporedno s operacijom Oluja na Banovini, prekinuta je i trogodišnja [[opsada Bihaća]], koja je bila koordinirana s vojnom akcijom V. korpusa [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije Republike Bosne i Hercegovine]] pod zapovjedništvom [[Atif Dudaković|Atifa Dudakovića]].&lt;ref name=&quot;end&quot;&gt;{{cite news |title=After Long Siege, Bosnians Relish 'First Day of Freedom' |url=http://www.nytimes.com/1995/08/09/world/after-long-siege-bosnians-relish-first-day-of-freedom.html?pagewanted=1 |work=The New York Times |date=9. kolovoza 1995. |accessdate=3. veljače 2013.}}&lt;/ref&gt; Dudaković je prigodom pozdravljanja s pripadnicima Hrvatske vojske na granici kod Bihaća izjavio: &quot;trebali smo &quot;Operaciju Oluju&quot; jednako kao i Hrvatska&quot;.

Nakon operacije Oluja general Stipetić se 10. kolovoza 1995. vratio u Zagreb, gdje je postavljen na novu dužnost unutar GS-a. Iako je bio zapovjednik Sjevernog sektora u operaciji Oluja, general Stipetić nikada nikome nije predao prijavak o svom sudjelovanju u operaciji, nikoga nije zanimalo ništa ni o predaji pukovnika Bulata, niti je ikada itko od generala Stipetića tražio pismeni zapisnik o tome. Kada je general Stipetić odlazio u mirovinu, taj je zapisnik predao arhivi [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|Ministarstva obrane Republike Hrvatske]] (MORH), koji su ga zaprimili.&lt;ref name=&quot;jl1&quot;/&gt;

== Nakon Domovinskog rata ==
Dne [[10. ožujka]] [[2000.]] godine, predsjednik [[Stjepan Mesić]] je imenovao generala Stipetić načelnikom [[Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske|GS]]-a, te je na toj dužnosti ostao do [[16. siječnja]] [[2003.]]&lt;ref name=&quot;hrt1&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Petar Stipetić novi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga |url=http://www.hrt.hr/arhiv/2000/03/10/HRT0048.html |izdavač=Hrvatska radiotelevizija |datum=10. ožujka 2000. |preuzeto=24. studenoga 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924031607/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/03/10/HRT0048.html |archivedate=24. rujna 2015.}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2001.]], istražitelji [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu]] su tražili razgovor s generalom Stipetićem u statusu osumnjičenika.&lt;ref name=&quot;ar&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Iscrpljujući razgovori Stipetić – haaški istražitelji |url=http://www.ar-news.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=391:iscrpljujuaei-razgovori-stipetiae-haaki-istraitelji-&amp;catid=36:kronika&amp;Itemid=55 |izdavač=www.ar-news.net (Hrvatska privatna novinska agencija) |datum=29. ožujka 2001. |preuzeto=24. studenoga 2013. |archive-date=2. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131202225830/http://www.ar-news.net/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=391:iscrpljujuaei-razgovori-stipetiae-haaki-istraitelji-&amp;catid=36:kronika&amp;Itemid=55 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Kada je general Stipetić dobio poziv za razgovor, odmah je pristao na razgovor s istražiteljima iako ga je potpredsjednik [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]] [[Goran Granić (političar)|Goran Granić]] stalno odgovarao od toga, govoreći mu da se ne žuri.&lt;ref name=&quot;jl1&quot;/&gt; General Stipetić je bio ispitivan dva dana tj. ukupno više od 12 sati. Haaški istražitelji su htjeli rasvijetliti brojne detalje vezane uz rat u Hrvatskoj, posebno ključne operacije Medački džep te [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i Oluja. Ime generala Stipetića se po prvi put spomenulo glede istražnih radnji suda još u studenom 2000. godine.&lt;ref name=&quot;ar&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hrt2&quot;&gt;{{Citiranje www |naslov=Haaški sud pozvao je Stipetića kao svjedoka, ali i mogućeg osumnjičenika |url=http://www.hrt.hr/arhiv/2000/12/20/HRT0038.html |izdavač=Hrvatska radiotelevizija |datum=20. prosinca 2000. |preuzeto=24. studenoga 2013. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924031623/http://www.hrt.hr/arhiv/2000/12/20/HRT0038.html |archivedate=24. rujna 2015.}}&lt;/ref&gt; U kratkoj izjavi nakon dvodnevnog ispitivanja general Stipetić je rekao da su istražitelji bili korektni i da je zadovoljan s razgovorima s istražiteljima suda u Haagu.&lt;ref name=&quot;ar&quot;/&gt;

General Stipetić, zajedno s generalom [[Anton Tus|Antonom Tusom]], je jedini bivši zapovjednik JNA kojemu je u [[Beograd]]u suđeno u odsutnosti zbog veleizdaje i dezerterstva.&lt;ref name=&quot;jl1&quot;/&gt;

General Stipetić je [[8. rujna]] [[1998.]] godine proglašen počasnim građaninom grada [[Ogulin]]a,&lt;ref name=&quot;go&quot;/&gt; a [[2. kolovoza]] [[2012.]] godine proglašen je počasnim građaninom grada [[Glina (grad)|Gline]].&lt;ref name=&quot;gg&quot;/&gt; Također je proglašen počasnim građaninom [[Sisak|Siska]], a  2. rujna 2017. dodijeljena mu je u vojarni »Barutana« (prvoj koju su povratile hrvatske snage) povelja za osobite zasluge u obrani [[Sisak|Siska]] i domovine [[Hrvatska|Hrvatske]].{{Ni}}

==Odlikovanja==
General Stipetić je nositelj brojnih odlikovanja.&lt;ref name=&quot;go&quot;/&gt;
* [[Spomenica domovinskog rata]]
* [[Velered kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom]]
* [[Spomenica domovinske zahvalnosti]]
* [[Red Nikole Šubića Zrinskog]]
* [[Red hrvatskog pletera]]
* [[Red hrvatskog trolista]]
* [[Red bana Jelačića]]

==Izvori==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Stipetić, Petar}}
[[Kategorija:Načelnici Glavnog stožera OS RH]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u Domovinskom ratu]]
[[Kategorija:Hrvatski generali]]
[[Kategorija:Životopisi, Ogulin]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici u JNA]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Nikole Šubića Zrinskog]]
[[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]]
[[Kategorija:Nositelji Velereda kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom]]

{{NGS OSRH}}</text>
      <sha1>mweh6k479evi85bggzsffmx27813uac</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivana Enríquez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>164584</id>
    <revision>
      <id>7479513</id>
      <parentid>7478254</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:31:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <origin>7479513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2603" sha1="ag49kp3cd7ztlhm90wjhgejkza28d9e" xml:space="preserve">{{Monarh
| ime                  =&lt;big&gt;Ivana Enríquez&lt;/big&gt;&lt;br&gt;[[Popis aragonskih kraljica supruga|aragonska kraljica]]&lt;br&gt;[[Popis supruga vladara Mallorce|kraljica Mallorce]], Valencije i [[Popis sicilskih kraljica|Sicilije]] 
| slika                =
[[Datoteka:Juana Enríquez (crop) - Monastery of Poblet - Catalonia 2014.JPG|180px|bezokvira]]
| opis                 = 
| titula               =[[Kraljevina Aragonija|aragonska]] [[Kraljica supruga|kraljica supruga]]
| suprug               = [[Ivan II. Aragonski]]
| djeca                =
| otac                 =[[Fadrique Enríquez de Mendoza]]
| majka                =[[Marina Fernández de Córdoba]]
| vjera                = [[Katoličanstvo|katoličanstvo]] 
}}
'''Ivana Enríquez''' (šp. ''Juana Enríquez''; Torrelobatón, 1425. — [[Tarragona]], 13. veljače 1468.) bila je druga supruga kralja [[Ivan II. Aragonski|Ivana II. Aragonskog]]. Tijekom braka, kraljica [[Kraljevina Aragonija|Aragonije]] bila je jedna od najutjecajnijih žena u [[Povijest Španjolske|španjolskoj povijesti]], iako ne najpopularnija.

Ivana vuče podrijetlo od [[Kraljevina Kastilija|kastiljskog]] [[plemstvo|plemstva]]. Bila je [[kći]] [[Fadrique Enríquez de Mendoza|Fadriquea Enríqueza]] i [[Marina Fernández de Córdoba|Marine de Córdobe]].

Za Ivana Aragonskoga udala se u travnju 1444., nakon smrti njegove prve supruge i suvladarice [[Blanka I., kraljica Navare|Blanke I. Navarske]]. [[Brak]] s Blankom I. donio mu je pravo na [[Kraljevina Navara|navarsku]] krunu, koju je nakon Blankine smrti odbijao prepustiti njihovom sinu, [[Karlo, princ Viane|Karlu, princu Viane]]. Ivana je podržavala Ivana II. u njegovoj namjeri da zadrži navarsku krunu, zbog čega je njen odnos s muževom djecom iz prvog braka, zakonskim nasljednicima navarske krune, Karlom i [[Blanka II. Navarska|Blankom II.]], bio konstantno napet. Karlo i Blanka su oboje umrli mladi, pod sumnjivim okolnostima, a za njihovu [[smrt]] kroz povijest se okrivljavala njihova [[maćeha]] Ivana.

Ivana je bila majka [[Ferdinand II. Aragonski|Ferdinanda II. Aragonskog]],&lt;ref&gt;Álvarez Palenzuela, Vicente. «Juana Enríquez». Real Academia de la Historia.&lt;/ref&gt; koji je putem braka sa [[Izabela I. Kastiljska|Izabelom I.]] vladao kao ''Ferdinand V. Kastiljski''. Preko njega Ivana je predak današnjih europskih monarha. Ivanina je kći bila [[Ivana Aragonska, napuljska kraljica]].

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Regentice]]
[[Kategorija:Navarske kraljice supruge]]
[[Kategorija:Aragonske kraljice supruge]]
[[Kategorija:Trastámara]]
[[Kategorija:Sicilske kraljice supruge]]</text>
      <sha1>ag49kp3cd7ztlhm90wjhgejkza28d9e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Interlingua</title>
    <ns>0</ns>
    <id>172304</id>
    <revision>
      <id>7479192</id>
      <parentid>7477068</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:12:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest */ Wikipedizirano</comment>
      <origin>7479192</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8715" sha1="sazlrodip20cnbx7khenus04xlr560q" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Interlingue]]}}{{Infookvir jezik|ime=Interlingua
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=
|države=
|regije=
|govornici=
|rang= međunarodni umjetni jezik
|jezična porodica=
|ustanova=
|država=
|iso1=ia|iso2=ina|sil=ina
}}
'''Interlingua''' (ISO 639-3: [[iso639-3:ina|ina]]; ''interlingua de iala''; prema 'internacionalni, međunarodni' + ''lingua'', 'jezik') [[Umjetni jezici|umjetni jezik]] čiji je projekt [[1951.]] izdao jezikoslovac [[Alexander Gottfried Friedrich Gode-von-Aesch]] (Alexander Gode; 1906. – 1970.). Broj govornika nije poznat.

== Povijest ==
{{Nedostaju izvori}}
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došlo je do porasta zanimanja za ideju o međunarodnom pomoćnom jeziku. Mnogi lingvisti, poduzetnici i znanstvenici bili su zainteresirani za razvoj optimalnog pomoćnog jezika. Uz njihovu potporu, 1924. godine osnovano je udruženje [[International Auxiliary Language Association]] (IALA) uz financiranje [[Alice V. Morris|Alice Vanderbilt Morris]] kako bi se proučilo to pitanje. Naposljetku, nakon neuspjeha u postizanju kompromisa između postojećih međunarodnih pomoćnih jezika, IALA je odlučila stvoriti vlastiti pomoćni jezik koristeći se znanstvenim načelima. Ideja nije bila izmisliti pomoćni jezik, već izdvojiti njegov rječnik iz zajedničkih međunarodnih riječi među glavnim europskim jezicima i standardizirati ga. Kako se govorilo: „Nije potrebno izmisliti pomoćni jezik. Potrebno ga je samo izdvojiti.”

Istraživanje i razvoj započeli su [[1936.]] u [[Liverpool]]u u Engleskoj, no zbog ratne prijetnje IALA je 1939. godine preselila svoja istraživanja u New York pod vodstvom [[Ezra Clark Stillman|E. Clarka Stillmana]]. Te je godine okupio tim lingvista za obavljanje tog posla. Godine [[1943.]] [[Ezra Clark Stillman|E. Clark Stillman]] i njegov pomoćnik dr. [[Alexander Gode]] dovršili su priručnik „[[Interlinguistic Standardization]]” koji je opisivao njihov koncept načina izdvajanja riječi iz jezika za koje su vjerovali da sadrže najveću koncentraciju međunarodnih riječi: engleskog, francuskog, talijanskog i španjolskog/portugalskog. 

Rad se nastavio tijekom Drugog svjetskog rata, no Stillman je napustio IALA-u 1943. kako bi služio u vladi Sjedinjenih Američkih Država. Dr. Gode postao je privremeni direktor istraživanja. Godine 1945. Opće izvješće IALA-e otkrilo je da je tim sastavio rječnik s više od 20.000 međunarodnih riječi.

U međuvremenu su poduzeta istraživanja i eksperimenti kako bi se istražilo nekoliko varijanti međunarodnog pomoćnog jezika koristeći međunarodni rječnik. Te su varijante bile:

# Naturalistička varijanta, potpuno prototipna.
# Varijanta s minimalnom regularizacijom i shematizacijom.
# Varijanta sa srednjom regularizacijom.

Godine 1946. poznati francuski lingvist dr. [[André Martinet]] zaposlen je kao direktor istraživanja kako bi izradio rječnik i konačni oblik pomoćnog jezika. Martinet je proveo anketu o obliku pomoćnog jezika, a rezultati su pokazali da bi većina ljudi preferirala jezik koji se nalazi između potpuno naturalističke varijante i minimalno regularizirane varijante. 

Krajem 1948. godine dr. [[Alexander Gode]] preuzeo je konačnu odgovornost za izradu rječnika pomoćnog jezika nakon što se dr. Martinet vratio akademskom radu na Sveučilištu Columbia. [[Alice V. Morris]], koja je bila glavna pokretačka snaga i financijerka IALA-e, umrla je u kolovozu 1950. godine, dok je konačni oblik rječnika bio u pripremi za tisak. 

Gramatika i rječnik interlingue objavljeni su prvenstveno [[1951.]] godine. 

[[File:Interlingua-English-Dictionary secunde edition.jpg|mini|desno|200px|Rječnik interlingua-engleski – jedno od dvaju temeljnih djela, uz Gramatiku, posvećenih interlingui]]
Dr. Gode je vlastitim novcem objavio konačni proizvod, rječnik [[Interlingua-English Dictionary|''Interlingua-English Dictionary'' (IED)]] 1951. godine, s oko 27.000 natuknica, čiji su oblici između onih iz čisto prototipne varijante i varijante s minimalnom regularizacijom i modernizacijom. 

[[Alexander Gode]] bio je jedan od glavnih pokretača ovog pothvata. Objavio je sažetak gramatike, jednosmjerni rječnik (interlingua-engleski) i uvodnu knjigu pod naslovom ''Interlingua a Prime Vista''.

[[Alexander Gode]] i [[Hugh Blair]], koji je bio osobni pomoćnik Alice V. Morris u njezinom vlastitom istraživanju pomoćnih jezika, istovremeno su objavili ''Interlingua Grammar'', što je dalo konkretan oblik međunarodnom jeziku.

== Gramatika ==
Gramatika interlingue trebala bi odražavati ''pojednostavljenu'' gramatiku [[Engleski jezik|engleskoga]] i [[Romanski jezici|romanskih jezika]].

=== Član ===
Određeni član je uvijek ''le'', neodređeni član u jednini je uvijek ''un'', a neodređeni član u množini ne postoji. Članovi se ne slažu u obliku s imenicom koja slijedi (ne mijenjaju se u množini niti po rodu).

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! određeni član      !! neodređeni član    
|-
| ''le'' patre           || ''un'' patre     
|-
| ''le'' matre           || ''un'' matre     
|-
| ''le'' infante'''s'''  || infante'''s'''
|-
| ''le'' amica'''s'''    || amica'''s''' 
|}
&lt;/center&gt;

=== Imenica ===
Velika većina imenica završava na jedan od samoglasnika -o (fruct'''o'''), -a (pagin'''a'''), -e (libertat'''e'''). -o se često pojavljuje.

Kada se nastavak -o nalazi u riječi koja označava muško biće, odgovarajući ženski oblik može se izraziti istom riječju u kojoj je nastavak zamijenjen s -a.

Množina se tvori dodavanjem nastavka -s. Ako imenica završava na suglasnik, dodaje se -es; no ako je taj suglasnik c, dodaje se -hes.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! jednina !! množina    
|-
| fructo  || fructo'''s'''
|-
| planta  || planta'''s'''
|-
| generation ||	generation'''es'''
|-
| albricoc || albricoc'''hes'''
|}
&lt;/center&gt;

=== Pridjevi ===
Velika većina pridjeva završava na samoglasnik -e (''delicate'', ''parve'') ili na jedan od suglasnika -l, -n, -r, -c (''equal'', ''american'', ''par'', ''cyclic''). Pridjevi smješteni neposredno uz imenicu dolaze iza nje (što je uobičajeno i najčešće). Pridjev nema sklonidbu niti se slaže s imenicom. (''Le parve femina es belle''. ''Parve femina'''s''' es '''belle'''''.).

Stupnjevanje pridjeva izražava se prilozima ''plus'' i ''minus''.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!pridjev !! komparativ !! superlativ
|-
|grande	|| plus grande	|| le plus grande
|-
|bon	|| minus bon	|| le minus bon
|}
&lt;/center&gt;

=== Glagoli ===
Glagoli u interlingui nemaju konjugaciju po zamjenicama. Svi oblici glagola za sve zamjenice: io, tu, illo, nos, vos, illos identični su.

Glagoli u interlingui u infinitivu završavaju na '''-r''', u prezentu završavaju na -'''a''', -'''e''' ili -'''i''', a particip se tvori s nastavkom -'''te'''.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!zamjenica                                                !! infinitiv !! prezent !! prošlo vrijeme               !! futur                !! kondicional
|-
|io, tu, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illos&lt;br /&gt;(složeni oblici)                        || crea'''r'''|| crea     || crea'''va'''&lt;br /&gt;('''ha''' crea'''te''')          || crea'''ra'''&lt;br /&gt;('''va''' crea'''r''')         || crea'''rea'''&lt;br /&gt;('''velle''' crea'''r''')
|}
&lt;/center&gt;

== Književnost ==
Književnost na interlingui započela je uglavnom lingvističkim djelima, poput rječnika i gramatika objavljenih 1954. godine. Iako je [[Alexander Gode]] ostavio samo nekoliko znanstvenih sažetaka i nekoliko kratkih priča, književna se scena proširila 1960-ih godina prijevodima [[Eric Ahlström|Erica Ahlströma]].

[[Sven Collberg]] postao je jedan od najplodnijih autora, objavljujući izvorne pjesme i mnoge prijevode između 1950. i 1980. godine. Tijekom 1970-ih, autori poput Carola Salicta i samog Godea pridonijeli su izvornim djelima i novim prijevodima, a Collberg je nastavio svoj književni rad.

Tijekom 1990-ih pojavilo se nekoliko prijevoda klasika, među kojima su bila djela Goldonija, Andersena i Bunyana. Posljednjih godina izvorno se stvaralaštvo nastavlja: [[Vicente Costalago]] objavio je nekoliko djela između 2022. i 2023. godine, a 2025. godine ''Posta Mundi'' predstavila je nove pjesme i prijevode Eduarda Ortege, [[Martin Lavallée|Martina Lavalléea]] i drugih.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.interlingua.com/interlingua-hr/ Informacije o interlingvi na hrvatskom]
* [https://www.interlingua.com/archivos/sb/Interlingua%20-%20internacionalni%20jezik%20dvadesetprvog%20vijeka.pdf Interlingua - internacionalni jezik dvadesetprvog vijeka]

{{Interlingua}}

[[Kategorija:Jezici po abecedi:I]]
[[Kategorija:Interlingua]]</text>
      <sha1>sazlrodip20cnbx7khenus04xlr560q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479193</id>
      <parentid>7479192</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:12:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Gramatika */ Popravak</comment>
      <origin>7479193</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8748" sha1="s262gym69ydtr75sfte2o04go17o5it" xml:space="preserve">{{Razlikovati|[[Interlingue]]}}{{Infookvir jezik|ime=Interlingua
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=
|države=
|regije=
|govornici=
|rang= međunarodni umjetni jezik
|jezična porodica=
|ustanova=
|država=
|iso1=ia|iso2=ina|sil=ina
}}
'''Interlingua''' (ISO 639-3: [[iso639-3:ina|ina]]; ''interlingua de iala''; prema 'internacionalni, međunarodni' + ''lingua'', 'jezik') [[Umjetni jezici|umjetni jezik]] čiji je projekt [[1951.]] izdao jezikoslovac [[Alexander Gottfried Friedrich Gode-von-Aesch]] (Alexander Gode; 1906. – 1970.). Broj govornika nije poznat.

== Povijest ==
{{Nedostaju izvori}}
Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] došlo je do porasta zanimanja za ideju o međunarodnom pomoćnom jeziku. Mnogi lingvisti, poduzetnici i znanstvenici bili su zainteresirani za razvoj optimalnog pomoćnog jezika. Uz njihovu potporu, 1924. godine osnovano je udruženje [[International Auxiliary Language Association]] (IALA) uz financiranje [[Alice V. Morris|Alice Vanderbilt Morris]] kako bi se proučilo to pitanje. Naposljetku, nakon neuspjeha u postizanju kompromisa između postojećih međunarodnih pomoćnih jezika, IALA je odlučila stvoriti vlastiti pomoćni jezik koristeći se znanstvenim načelima. Ideja nije bila izmisliti pomoćni jezik, već izdvojiti njegov rječnik iz zajedničkih međunarodnih riječi među glavnim europskim jezicima i standardizirati ga. Kako se govorilo: „Nije potrebno izmisliti pomoćni jezik. Potrebno ga je samo izdvojiti.”

Istraživanje i razvoj započeli su [[1936.]] u [[Liverpool]]u u Engleskoj, no zbog ratne prijetnje IALA je 1939. godine preselila svoja istraživanja u New York pod vodstvom [[Ezra Clark Stillman|E. Clarka Stillmana]]. Te je godine okupio tim lingvista za obavljanje tog posla. Godine [[1943.]] [[Ezra Clark Stillman|E. Clark Stillman]] i njegov pomoćnik dr. [[Alexander Gode]] dovršili su priručnik „[[Interlinguistic Standardization]]” koji je opisivao njihov koncept načina izdvajanja riječi iz jezika za koje su vjerovali da sadrže najveću koncentraciju međunarodnih riječi: engleskog, francuskog, talijanskog i španjolskog/portugalskog. 

Rad se nastavio tijekom Drugog svjetskog rata, no Stillman je napustio IALA-u 1943. kako bi služio u vladi Sjedinjenih Američkih Država. Dr. Gode postao je privremeni direktor istraživanja. Godine 1945. Opće izvješće IALA-e otkrilo je da je tim sastavio rječnik s više od 20.000 međunarodnih riječi.

U međuvremenu su poduzeta istraživanja i eksperimenti kako bi se istražilo nekoliko varijanti međunarodnog pomoćnog jezika koristeći međunarodni rječnik. Te su varijante bile:

# Naturalistička varijanta, potpuno prototipna.
# Varijanta s minimalnom regularizacijom i shematizacijom.
# Varijanta sa srednjom regularizacijom.

Godine 1946. poznati francuski lingvist dr. [[André Martinet]] zaposlen je kao direktor istraživanja kako bi izradio rječnik i konačni oblik pomoćnog jezika. Martinet je proveo anketu o obliku pomoćnog jezika, a rezultati su pokazali da bi većina ljudi preferirala jezik koji se nalazi između potpuno naturalističke varijante i minimalno regularizirane varijante. 

Krajem 1948. godine dr. [[Alexander Gode]] preuzeo je konačnu odgovornost za izradu rječnika pomoćnog jezika nakon što se dr. Martinet vratio akademskom radu na Sveučilištu Columbia. [[Alice V. Morris]], koja je bila glavna pokretačka snaga i financijerka IALA-e, umrla je u kolovozu 1950. godine, dok je konačni oblik rječnika bio u pripremi za tisak. 

Gramatika i rječnik interlingue objavljeni su prvenstveno [[1951.]] godine. 

[[File:Interlingua-English-Dictionary secunde edition.jpg|mini|desno|200px|Rječnik interlingua-engleski – jedno od dvaju temeljnih djela, uz Gramatiku, posvećenih interlingui]]
Dr. Gode je vlastitim novcem objavio konačni proizvod, rječnik [[Interlingua-English Dictionary|''Interlingua-English Dictionary'' (IED)]] 1951. godine, s oko 27.000 natuknica, čiji su oblici između onih iz čisto prototipne varijante i varijante s minimalnom regularizacijom i modernizacijom. 

[[Alexander Gode]] bio je jedan od glavnih pokretača ovog pothvata. Objavio je sažetak gramatike, jednosmjerni rječnik (interlingua-engleski) i uvodnu knjigu pod naslovom ''Interlingua a Prime Vista''.

[[Alexander Gode]] i [[Hugh Blair]], koji je bio osobni pomoćnik Alice V. Morris u njezinom vlastitom istraživanju pomoćnih jezika, istovremeno su objavili ''Interlingua Grammar'', što je dalo konkretan oblik međunarodnom jeziku.

== Gramatika ==
{{Glavni|Gramatika interlingue}}
Gramatika interlingue trebala bi odražavati ''pojednostavljenu'' gramatiku [[Engleski jezik|engleskoga]] i [[Romanski jezici|romanskih jezika]].

=== Član ===
Određeni član je uvijek ''le'', neodređeni član u jednini je uvijek ''un'', a neodređeni član u množini ne postoji. Članovi se ne slažu u obliku s imenicom koja slijedi (ne mijenjaju se u množini niti po rodu).

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! određeni član      !! neodređeni član    
|-
| ''le'' patre           || ''un'' patre     
|-
| ''le'' matre           || ''un'' matre     
|-
| ''le'' infante'''s'''  || infante'''s'''
|-
| ''le'' amica'''s'''    || amica'''s''' 
|}
&lt;/center&gt;

=== Imenica ===
Velika većina imenica završava na jedan od samoglasnika -o (fruct'''o'''), -a (pagin'''a'''), -e (libertat'''e'''). -o se često pojavljuje.

Kada se nastavak -o nalazi u riječi koja označava muško biće, odgovarajući ženski oblik može se izraziti istom riječju u kojoj je nastavak zamijenjen s -a.

Množina se tvori dodavanjem nastavka -s. Ako imenica završava na suglasnik, dodaje se -es; no ako je taj suglasnik c, dodaje se -hes.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
! jednina !! množina    
|-
| fructo  || fructo'''s'''
|-
| planta  || planta'''s'''
|-
| generation ||	generation'''es'''
|-
| albricoc || albricoc'''hes'''
|}
&lt;/center&gt;

=== Pridjevi ===
Velika većina pridjeva završava na samoglasnik -e (''delicate'', ''parve'') ili na jedan od suglasnika -l, -n, -r, -c (''equal'', ''american'', ''par'', ''cyclic''). Pridjevi smješteni neposredno uz imenicu dolaze iza nje (što je uobičajeno i najčešće). Pridjev nema sklonidbu niti se slaže s imenicom. (''Le parve femina es belle''. ''Parve femina'''s''' es '''belle'''''.).

Stupnjevanje pridjeva izražava se prilozima ''plus'' i ''minus''.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!pridjev !! komparativ !! superlativ
|-
|grande	|| plus grande	|| le plus grande
|-
|bon	|| minus bon	|| le minus bon
|}
&lt;/center&gt;

=== Glagoli ===
Glagoli u interlingui nemaju konjugaciju po zamjenicama. Svi oblici glagola za sve zamjenice: io, tu, illo, nos, vos, illos identični su.

Glagoli u interlingui u infinitivu završavaju na '''-r''', u prezentu završavaju na -'''a''', -'''e''' ili -'''i''', a particip se tvori s nastavkom -'''te'''.

&lt;center&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot;
!zamjenica                                                !! infinitiv !! prezent !! prošlo vrijeme               !! futur                !! kondicional
|-
|io, tu, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illos&lt;br /&gt;(složeni oblici)                        || crea'''r'''|| crea     || crea'''va'''&lt;br /&gt;('''ha''' crea'''te''')          || crea'''ra'''&lt;br /&gt;('''va''' crea'''r''')         || crea'''rea'''&lt;br /&gt;('''velle''' crea'''r''')
|}
&lt;/center&gt;

== Književnost ==
Književnost na interlingui započela je uglavnom lingvističkim djelima, poput rječnika i gramatika objavljenih 1954. godine. Iako je [[Alexander Gode]] ostavio samo nekoliko znanstvenih sažetaka i nekoliko kratkih priča, književna se scena proširila 1960-ih godina prijevodima [[Eric Ahlström|Erica Ahlströma]].

[[Sven Collberg]] postao je jedan od najplodnijih autora, objavljujući izvorne pjesme i mnoge prijevode između 1950. i 1980. godine. Tijekom 1970-ih, autori poput Carola Salicta i samog Godea pridonijeli su izvornim djelima i novim prijevodima, a Collberg je nastavio svoj književni rad.

Tijekom 1990-ih pojavilo se nekoliko prijevoda klasika, među kojima su bila djela Goldonija, Andersena i Bunyana. Posljednjih godina izvorno se stvaralaštvo nastavlja: [[Vicente Costalago]] objavio je nekoliko djela između 2022. i 2023. godine, a 2025. godine ''Posta Mundi'' predstavila je nove pjesme i prijevode Eduarda Ortege, [[Martin Lavallée|Martina Lavalléea]] i drugih.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.interlingua.com/interlingua-hr/ Informacije o interlingvi na hrvatskom]
* [https://www.interlingua.com/archivos/sb/Interlingua%20-%20internacionalni%20jezik%20dvadesetprvog%20vijeka.pdf Interlingua - internacionalni jezik dvadesetprvog vijeka]

{{Interlingua}}

[[Kategorija:Jezici po abecedi:I]]
[[Kategorija:Interlingua]]</text>
      <sha1>s262gym69ydtr75sfte2o04go17o5it</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska odvjetnička komora</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176885</id>
    <revision>
      <id>7479462</id>
      <parentid>7168548</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T23:04:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>s</comment>
      <origin>7479462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14341" sha1="o26lt7fkc9jdqjmlwh3qd6t8dorccer" xml:space="preserve">'''Hrvatska odvjetnička komora''' (HOK) je krovna organizacija svih odvjetnika i odvjetničkih vježbenika u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], a njezina glavna zadaća je briga za članove, organiziranje obrazovanja članova, suradnja s pravosudnim tijelima u Hrvatskoj i inozemstvu i drugo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hok-cba.hr/hr/node/3124 |title=Općenito o HOK-u |author=HOK |accessdate=2019-11-20 |archive-date=1. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191201072036/http://www.hok-cba.hr/hr/node/3124 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Hrvatska odvjetnička komora vodi Imenik odvjetnika i odvjetničkih vježbenika koji je javno dostupan.

Sjedište Hrvatske odvjetničke komore je u [[Zagreb]]u.

== Povijest ==

Godine 1872. u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u organizirani su Odvjetnički odbori kao preteče lokalnih komora, a samo odvjetništvo kao profesija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ima dugu tradiciju i seže u davna vremena.

Odbori su utemeljeni Odvjetničkim redom iz 1852. koji je donijela vlada [[Austro-Ugarska|austrougarske]], a propisivao je da je u ovlasti ministra pravosuđa da imenuje odvjetnike i određuje njihovo sjedište. Odvjetnički red je, stoga, normirao prava i dužnosti odvjetnika te postavio odvjetničke odbore.  U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Slavonija|Slavoniji]] postojala su dva takva odbora: u [[Osijek]]u za teritorij sudbenih stolova u Osijeku, [[Virovitica|Virovitici]], [[Požega|Požegi]] i [[Srijemska Mitrovica|Sremskoj Mitrovici]]; i u Zagrebu za ostalo područje Hrvatske i Slavonije. Dužnost odbora bila je nadziranje rada odvjetnika te njihovo prijavljivanje nadležnom disciplinskom tijelu u slučaju kršenja pravila odvjetničkog ponašanja (odvjetničke etike). Odbori nisu vodili Imenik odvjetnika, već je taj imenik vodio Banski stol, no vodili su Imenik odvjetničkih pripravnika i imali su disciplinsku vlast nad njima. Odbori nisu imali disciplinsku vlast nad odvjetnicima svojeg područja. Rad odbora nadzirao je [[Banski stol]], a sudovi su provodili disciplinski postupak nad odvjetnicima.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |year=1969 |month=11-12 |journal=Odvjetnik |issue=1969 &lt;!--accessdate=2019-11-21 --&gt;}}&lt;/ref&gt;

Ubrzo nakon donošenja Odvjetničkog reda 1852. koji je donijela [[Austro-Ugarska|Habsburška monarhija]] počela je borba odvjetnika za autonomiju, tj. samostalnost u djelovanju od države.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U Zagrebu je 28. veljače 1875. godine osnovano Pravničko društvo čiji su članovi bili pravnici, suci, profesori i [[Odvjetnik|odvjetnici]]. Društvo je izdavalo list &quot;Mjesečnik&quot; kao preteču današnjeg glasila odvjetnika u Hrvatskoj - časopis &quot;Odvjetnik&quot;.

Prema pisanju &quot;Mjesečnika&quot;, 16. veljače 1913. održana je Skupština odvjetnika s područja Zagreba, a u nazočnosti 60 odvjetnika osnovan je Klub odvjetnika u Zagrebu kakav je već postojao u Osijeku.  Skupština odvjetnika u Zagrebu održana je zatim 4. svibnja 1913. Na njoj je zaključeno osnivanje Društva odvjetnika u Kraljevini Hrvatskoj, koje je ukinuto 1929. kada se osnovala &quot;Advokatska komora&quot; u Zagrebu. Nakon ukidanja Društva odvjetnika u Hrvatskoj i Slavoniji u većim sudskim sjedištima osnivale su se odvjetničke organizacije, tzv. &quot;advokatski klubovi&quot;.

Sloboda bavljenja odvjetništvom bila je priznata Zakonom o advokaturi iz 1929. kojim je odvjetništvo dobilo autonomiju nakon višegodnišnjih pokušaja da se osigura autonomija odvjetništva.  Ministarskom naredbom od 22. svibnja 1944. ustanovljene su tri komore: u [[Zagreb]]u, [[Split]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]], a Zagrebačka komora je imala 451 člana.Pretečom zbora može se smatrati &quot;advokatski kolektiv&quot; koji je uspostavljen nakon donošenja Zakona o advokaturi 1957. Svrha instituta &quot;advokatskih kolektiva&quot; bila je olakšati Upravnom odboru Komore suradnju s odvjetnicima i decentralizaciju upravne djelatnosti Odbora. Kolektivi su se obavezno uspostavljali u svakom mjestu s najmanje pet odvjetnika, dok su se odvjetnici u mjestima s manjim brojem odvjetnika priključili najbližem mjesnom kolektivu. Njihova zadaća bila je brinuti se o pravilnom obavljanju odvjetništva na svojem području, razvijati društvenu aktivnost te pomoći Upravnom odboru i Savjetu Komore u njihovim upravnim dužnostima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Nakon što je na snagu stupio [[Statut]] Odvjetničke komore Hrvatske, koji je prihvaćen na godišnjoj skupštini u [[Zagreb]]u 21. lipnja 1969., tadašnji &quot;advokatski kolektivi&quot; nisu se više predviđali u područnim tijelima Komore, a njihovu funkciju, u organizacijskom sustavu Odvjetničke komore Hrvatske, prema novom Statutu, preuzimaju i vrše odvjetnički zborovi koji se mogu osnivati u gradovima i svim većim mjestima gdje ima više odvjetnika, a koji su ostali kao područna organizacija odvjetnika do danas.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hok-cba.hr/hr/povijest-odvjetni%C4%8Dke-komore-hrvatske |title=HOK, Odvjetnik 11-12, 1969. (pristupljeno 5. siječnja 2017.) |journal= |access-date=5. siječnja 2017. |archive-date=4. ožujka 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170304194346/http://hok-cba.hr/hr/povijest-odvjetni%C4%8Dke-komore-hrvatske |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Ustroj ==

Hrvatska odvjetnička komora je institucija osnovana Zakonom o odvjetništvu,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.zakon.hr/z/176/Zakon-o-odvjetni%C5%A1tvu |title=Zakon o odvjetništvu |accessdate=2019-11-20}}&lt;/ref&gt; a temelj odvjetničke djelatnosti jest čl. 27. Ustava Republike Hrvatske koji propisuje kako odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba osigurava svakome pravnu pomoć u skladu sa zakonom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske |title=Ustav Republike Hrvatske |accessdate=2019-11-20}}&lt;/ref&gt; Svi odvjetnici u Hrvatskoj moraju biti njeni članovi, a ujedno su i članovi odvjetničkog zbora mjesta u kojem obavljaju odvjetničku djelatnost. Komora je samostalna udruga sa svojstvom pravne osobe. Neovisnost Hrvatske odvjetničke komore očituje se u činjenici da samostalno donosi odvjetničku tarifu koja sadrži cijene odvjetničkih usluga u Hrvatskoj. 

Komora broji oko 4500 odvjetnika i oko 1600 odvjetničkih vježbenika. Glasilo Hrvatske odvjetničke komore od 1927. je časopis ''Odvjetnik''.

Komoru na volonterskoj osnovi vode odvjetnici koji se biraju na Skupštini na mandat od tri godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hok-cba.hr/hr/o-nama-1 |title=HOK (pristupljeno 5. siječnja 2017.) |journal= |access-date=5. siječnja 2017. |archive-date=6. siječnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170106011604/http://www.hok-cba.hr/hr/o-nama-1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Skupština je najviše tijelo Komore, a čine ju predstavnici svih odvjetničkih zborova Komore izabrani na godišnjim skupštinama zborova, predsjednik Komore, predsjednici svih odvjetničkih zborova, predsjednik Disciplinskog suda Komore, predsjednik Višeg disciplinskog suda Komore, disciplinski tužitelj Komore, bivši predsjednici Komore koji nisu u mirovini i predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika pri Komori.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hok-cba.hr/hr/skup%C5%A1tina-hok |title=Skupština |author=HOK |accessdate=2019-11-20}}&lt;/ref&gt;

Upravni odbor čine predsjednik Komore, prethodni predsjednik Komore koji nije u mirovini, predsjednici zborova, izabrani predstavnici zborova, nacionalni potpredsjednik Međunarodne unije odvjetnika (Union Internationale des Avocats - UIA), izabrani predstavnik Komore pri Međunarodnom udruženju odvjetničkih komora (International Bar Association - IBA) i izabrani predstavnik pri Vijeću odvjetničkih komora Europe (Council of Bars and Law Societies of Europe - CCBE), predsjednik Komisije za međunarodne odnose te predsjednik Udruge odvjetničkih vježbenika pri Komori.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hok-cba.hr/hr/upravni-odbor |title=Upravni odbor |author=HOK |accessdate=2019-11-20}}&lt;/ref&gt; 

Izvršni odbor čine predsjednik Komore, četiri dopredsjednika, glavni tajnik, blagajnik, referent za upise u imenike i upisnike Komore te još tri člana, a biraju se na prijedlog predsjednika Komore iz redova članova Upravnog odbora Komore.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hok-cba.hr/hr/izvr%C5%A1ni-odbor |title=Izvršni odbor |author=HOK |accessdate=2019-11-20 |archive-date=22. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191022232403/http://www.hok-cba.hr/hr/izvr%C5%A1ni-odbor |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

Statut HOK-a propisuje u čl. 25. kako za predsjednika Komore može biti biran odvjetnik koji najmanje 15 godina kontinuirano obavlja odvjetničku službu.

Za svoj rad predsjednik odgovara Skupštini Komore i Upravnom odboru Komore, a dužan je o svom radu i o radu Izvršnog odbora između dviju sjednica izvijestiti Upravni odbor Komore na prvoj sjednici temeljem čl. 25. st. 4. i 5. Statuta HOK-a.

U slučaju da je predsjednik HOK-a spriječen obnašati svoju dužnost, čl. 26. propisuje kako ga tada zamjenjuje s istim ovlastima jedan od dopredsjednika kojega on odredi.

Predsjedniku Komore u radu pomažu četiri dopredsjednika koje na prvoj sjednici nakon sjednice Skupštine bira Upravni odbor na prijedlog predsjednika Komore između izabranih članova Izvršnog odbora temeljem odredbe čl. 18. st. 1. toč. 5. Statuta HOK-a. 

Hrvatska odvjetnička komora ima glavnoga tajnika koji se bira na isti način kao i dopredsjednici Komore. 

Nadzorni odbor Hrvatske odvjetničke komore sastoji se od tri člana, koji između sebe biraju predsjednika.

Nadzorni odbor dužan je najmanje dva puta godišnje pregledati novčano poslovanje Komore i završni račun, a o svom radu podnosi izvještaj svake godine Skupštini Komore i predlaže davanje razrješnice starom Upravnom odboru prigodom izbora novog.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hok-cba.hr/hr/nadzorni-odbor |title=Nadzorni odbor |author=HOK |accessdate=2019-11-20}}&lt;/ref&gt;

Disciplinska tijela HOK-a neovisna su tijela Komore. Sastoje se od disciplinskog suda, višeg disciplinskog suda, disciplinskih vijeća i disciplinskog tužiteljstva.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hok-cba.hr/hr/node/739 |title=Disciplinska tijela |author=HOK |accessdate=2019-11-20 |archive-date=22. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191022231741/http://www.hok-cba.hr/hr/node/739 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Disciplinsko tužiteljstvo je neovisno tijelo Hrvatske odvjetničke komore, koje je kao takvo određeno Statutom HOK-a.

Hrvatska odvjetnička komora djeluje na regionalnoj osnovi putem zborova. Odvjetnici koji su upisani u Imenik odvjetnika Komore istodobno su članovi odvjetničkog zbora na čijem je području sjedište njihova ureda, a odvjetnički su zborovi područna tijela Komore.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hok-cba.hr/hr/statut-0 |title=Statut Hrvatske odvjetničke komore |accessdate=2019-11-20 |archive-date=16. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191216023154/http://www.hok-cba.hr/hr/statut-0 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

Zborovi između ostaloga provode i ispit iz Kodeksa odvjetničke etike i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hok-cba.hr/sites/default/files/pravilnik_o_polaganju_kodeksa_i_tarife.pdf |title=Pravilnik o polaganju ispita iz Kodeksa odvjetničke etike i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad ovjetnika |author=HOK |accessdate=2021-01-23 |archive-date=20. listopada 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161020080543/http://www.hok-cba.hr/sites/default/files/pravilnik_o_polaganju_kodeksa_i_tarife.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

== Popis predsjednika Hrvatske odvjetničke komore ==
1. Nikola Krestić 
2. dr. Ivo Politeo (1929. – 1941.)
3. dr. Ante Štokić (1947. – 1957.)
4. dr. Aurel Krstulović (1957. – 1966.)
5. Slavko Šimatović (1966. – 1972.)
6. dr. Branko Zimmermann (1972. – 1977.)
7. Ratko Žurić (1978. – 1981.)
8. Krešimir Abel  (1981. – 1984.) 9. Arno Vičić (1984.  - 1987.)
10. Mario Kos (1987. – 1994.)
11. Marijan Hanžeković (1994. – 2000.)
12. Ranko Pelicarić (2000. – 2006.)
13. Leo Andreis (2006. – 2012.)
14. Robert Travaš (2012. – 2018.)
15. Josip Šurjak (2018. - )

== Nagrade Hrvatske odvjetničke komore ==
Hrvatska odvjetnička komora dodjeljuje dvije nagrade: 

* Nagrada &quot;dr. Ivo Politeo&quot; - nosi naziv po prvom predsjedniku Komore, [[Ivo Politeo|dr. Ivu Politeu]] (1887. – 1956.).
* Nagrada &quot;Mario Kos&quot; - za najbolji stručni članak objavljen u časopisu &quot;Odvjetnik&quot;.

== Međunarodni odnosi ==
Hrvatska odvjetnička komora članica je triju najvećih međunarodnih udruga odvjetničkih komora:  Međunarodne unije odvjetnika (''Union Internationale des Avocats'' - UIA),  Međunarodnog udruženja odvjetničkih komora (''International Bar Association'' - IBA) i Vijeća odvjetničkih komora Europe (''Council of Bars and Law Societies of Europe'' - CCBE) .&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hok-cba.hr/hr/me%C4%91unarodni-odnosi |title=Međunarodna suradnja |author=HOK |accessdate=2019-11-20 |archive-date=22. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191022232248/http://www.hok-cba.hr/hr/me%C4%91unarodni-odnosi |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Doprinos hrvatskih odvjetnika odvjetništvu u svijetu ==
Dr. Ivo Politeo sudjelovao je od 1931. do 1956. u radu Međunarodne unije odvjetnika ''(Union internationale des avocats)'' u kojoj je bio potpredsjednik (1951. – 1953.) i doživotni počasni potpredsjednik (od 1956.), te je izradio njezin ''Kodeks odvjetničke etike'' (''Code de morale professionelle,'' 1954).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/49231 |title=Hrvatska enciklopedija |accessdate=2019-11-20}}&lt;/ref&gt;

Odvjetnik Ranko Pelicarić izabran je u predsjedništvo Vijeća odvjetničkih komora Europe (CCBE).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.ccbe.eu/about/structure/ |title=Council of Bars and Law societies of Europe |author=CCBE |accessdate=2019-11-20}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hok-cba.hr/hr Službena stranica Hrvatske odvjetničke komore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170106011329/http://www.hok-cba.hr/hr |date=6. siječnja 2017. }}

{{TDPRH}}
[[Kategorija:Pravosuđe u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Pravo]]
[[Kategorija:Organizacije u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>o26lt7fkc9jdqjmlwh3qd6t8dorccer</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 1994./95.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>203796</id>
    <revision>
      <id>7479194</id>
      <parentid>7473620</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:17:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479194</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12862" sha1="m9vqowgajnli7d6vy35ig7ditqc9eu2" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 1994./95.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]] (Sjever)&lt;br/&gt;[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]] (Zapad)&lt;br/&gt;[[NK Uskok Klis|Uskok]] (Jug)
| promovirani               = [[NK Uskok Klis|Uskok]]&lt;br/&gt;[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]&lt;br/&gt;[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]]&lt;br/&gt;[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]&lt;br/&gt;[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127. Suhopolje]]&lt;br/&gt;[[HNK Orijent|Orijent]]
| degradirani               = [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]&lt;br/&gt;[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka]]&lt;br/&gt;[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]&lt;br/&gt;[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]&lt;br/&gt;[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost Cerić|Mladost Cerić]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 1993./94.|1993./94.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 1995./96.|1995./96.]]
}}
'''Druga hrvatska nogometna liga 1994./95.''' bila je četvrto izdanje [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Liga je bila podijeljena u tri skupine: Jug, Sjever i Zapad. Na kraju sezone, po prva dva kluba iz svake skupine su se kvalificirala u Prvu B HNL.

== Momčadi ==
{| 
|-
|width=&quot;34%&quot;| ||width=&quot;34%&quot;| ||width=&quot;33%&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; Sjever
*''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
*''[[NK Hodošan|Budućnost]]'' – [[Hodošan]]
*''[[NK Croatia Đakovo|Croatia]]'' – [[Đakovo]]
*''[[NK Čakovec|Čakovec Union]]'' – [[Čakovec]]
*''[[NK Đakovo|Đakovo]]'' – [[Đakovo]]
*''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]]
*''[[NK Radnik Križevci|Križevci]]'' – [[Križevci]]
*''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Mladost Cerić|Mladost]]'' – [[Cerić]]
*''[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127.]]'' – [[Suhopolje]]
*''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Podravina Ludbreg|Podravina]]'' – [[Ludbreg]]
*''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]]
*''[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]'' – [[Požega]]
*''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva]]'' – [[Vinkovci]]
*''[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka]]'' – [[Valpovo]]

|valign=&quot;top&quot;| 
; Jug
*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]'' – [[Dubrovnik]]
*''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]]
*''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]]
*''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]]
*''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]]
*''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
*''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]]
*''[[NK Omiš|Omiš]]'' – [[Omiš]]
*''[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]]'' – [[Gruda]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Solin|Solin]]'' – [[Solin]]
*''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]]
*''[[HNK Trogir|Trogir]]'' – [[Trogir]]
*''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]]
*''[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]'' – [[Kaštel Stari]]
*''[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Euroherc]]'' – [[Makarska]]

|valign=&quot;top&quot;|
; Zapad
*''[[NK Buje|Buje]]'' – [[Buje]]
*''[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]]
*''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]]
*''[[NK Velika Mlaka|Napredak DC]]'' – [[Velika Mlaka]]
*''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]]
*''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]'' – [[Pazin]]
*''[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik]]'' – [[Velika Gorica]]
*''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]]
*''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]]
*''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]
*''[[NK Croatia Sesvete|Sesvete]]'' – [[Sesvete]] 
*''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]]

|-
|}

== Ljestvice ==

=== Sjever ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=PR

|team1=SPO|name_SPO=[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]]
|team2=M127|name_M127=[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127. Suhopolje]]
|team3=SLA|name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]]
|team4=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team5=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec Union]]
|team6=BUD|name_BUD=[[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]]
|team7=MCE|name_MCE=[[NK Mladost Cerić|Mladost Cerić]] {{fusg|MLAC}} 
|team8=CRO|name_CRO=[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]]
|team9=JED|name_JED=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]]
|team10=SPA|name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva Vinkovci]]
|team11=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]]
|team12=ĐAK|name_ĐAK=[[NK Đakovo|Đakovo]]
|team13=POD|name_POD=[[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]]
|team14=OLI|name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]]
|team15=KRI|name_KRI=[[NK Radnik Križevci|Križevci]]
|team16=VAL|name_VAL=[[NK Valpovka Valpovo|Valpovka Valpovo]]

|win_SPO=20|draw_SPO=5|loss_SPO=5|gf_SPO=69|ga_SPO=26
|win_M127=21|draw_M127=2|loss_M127=7|gf_M127=61|ga_M127=31
|win_SLA=17|draw_SLA=6|loss_SLA=7|gf_SLA=68|ga_SLA=25
|win_BJE=15|draw_BJE=10|loss_BJE=5|gf_BJE=69|ga_BJE=25
|win_ČAK=15|draw_ČAK=4|loss_ČAK=11|gf_ČAK=54|ga_ČAK=52
|win_BUD=13|draw_BUD=9|loss_BUD=8|gf_BUD=46|ga_BUD=33
|win_MCE=13|draw_MCE=5|loss_MCE=12|gf_MCE=52|ga_MCE=44
|win_CRO=13|draw_CRO=3|loss_CRO=14|gf_CRO=43|ga_CRO=44
|win_JED=12|draw_JED=3|loss_JED=15|gf_JED=39|ga_JED=44
|win_SPA=10|draw_SPA=8|loss_SPA=12|gf_SPA=40|ga_SPA=46
|win_MET=10|draw_MET=5|loss_MET=15|gf_MET=39|ga_MET=53
|win_ĐAK=10|draw_ĐAK=4|loss_ĐAK=16|gf_ĐAK=40|ga_ĐAK=47
|win_POD=9|draw_POD=5|loss_POD=16|gf_POD=31|ga_POD=56
|win_OLI=8|draw_OLI=6|loss_OLI=16|gf_OLI=40|ga_OLI=69
|win_KRI=8|draw_KRI=3|loss_KRI=19|gf_KRI=30|ga_KRI=79
|win_VAL=2|draw_VAL=10|loss_VAL=18|gf_VAL=21|ga_VAL=68

|adjust_points_CRO=-3

|status_SPO=P
|status_VAL=R
|status_MCE=R

|col_P=green1|text_P=[[1. B HNL 1995./96.|1. B HNL]]
|result1=P|result2=P
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1995./96.|3. HNL]]
|result16=R
|col_W=black3|text_W=Odustali od natjecanja
|result7=W

|update= complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa95.html RSSSF.org] &lt;br&gt; &lt;ref name=&quot;HSA_9596&quot;&gt; Kruno Sabolić: ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', Zagreb, 1996., str. 439-440 &lt;/ref&gt; ''Hrvatski športski almanah 1996/1997'' 
}}

{{fusd|MLAC}} Odustali nakon sezone od natjecanja za 2. HNL 1994./95. 

=== Zapad ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=PR

|team1=HDR|name_HDR=[[NK Hrvatski dragovoljac Zagreb|Hrvatski dragovoljac Zagreb]]
|team2=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent Rijeka]]
|team3=CRO|name_CRO=[[NK Croatia Sesvete|Sesvete]]
|team4=NVM|name_NVM=[[NK Velika Mlaka|Napredak DC Velika Mlaka]]
|team5=PON|name_PON=[[NK Ponikve|Ponikve Zagreb]]
|team6=PAZ|name_PAZ=[[NK Pazinka Pazin|Pazinka (Pazin)]]
|team7=RVG|name_RVG=[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]]
|team8=VRA|name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče Zagreb]]
|team9=JPO|name_JPO=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]
|team10=SAM|name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]]
|team11=ŠPA|name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko Zagreb]]
|team12=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]
|team13=ULJ|name_ULJ=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]
|team14=BUJ|name_BUJ=[[NK Buje|Buje]]
|team15=TRE|name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka Zagreb]]
|team16=ROV|name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]]
|team17=RLA|name_RLA=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]
|team18=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]]
|team19=DUB|name_DUB=[[NK Dubrava Tim Kabel Zagreb|Dubrava Zagreb]]

|win_HDR=30|draw_HDR=5|loss_HDR=1|gf_HDR=83|ga_HDR=12
|win_ORI=24|draw_ORI=8|loss_ORI=4|gf_ORI=86|ga_ORI=19
|win_CRO=20|draw_CRO=9|loss_CRO=7|gf_CRO=77|ga_CRO=38
|win_NVM=21|draw_NVM=4|loss_NVM=11|gf_NVM=74|ga_NVM=37
|win_PON=17|draw_PON=10|loss_PON=9|gf_PON=63|ga_PON=40
|win_PAZ=16|draw_PAZ=6|loss_PAZ=14|gf_PAZ=50|ga_PAZ=46
|win_RVG=16|draw_RVG=5|loss_RVG=15|gf_RVG=49|ga_RVG=47
|win_VRA=13|draw_VRA=12|loss_VRA=11|gf_VRA=41|ga_VRA=30
|win_JPO=15|draw_JPO=5|loss_JPO=16|gf_JPO=53|ga_JPO=50
|win_SAM=14|draw_SAM=8|loss_SAM=14|gf_SAM=57|ga_SAM=55
|win_ŠPA=14|draw_ŠPA=8|loss_ŠPA=14|gf_ŠPA=48|ga_ŠPA=47
|win_KAR=13|draw_KAR=8|loss_KAR=15|gf_KAR=59|ga_KAR=35
|win_ULJ=12|draw_ULJ=8|loss_ULJ=15|gf_ULJ=40|ga_ULJ=48
|win_BUJ=12|draw_BUJ=4|loss_BUJ=20|gf_BUJ=39|ga_BUJ=66
|win_TRE=11|draw_TRE=6|loss_TRE=19|gf_TRE=53|ga_TRE=73
|win_ROV=11|draw_ROV=3|loss_ROV=22|gf_ROV=33|ga_ROV=86
|win_RLA=9|draw_RLA=6|loss_RLA=21|gf_RLA=38|ga_RLA=95
|win_NEH=6|draw_NEH=8|loss_NEH=21|gf_NEH=27|ga_NEH=71
|win_DUB=4|draw_DUB=3|loss_DUB=29|gf_DUB=22|ga_DUB=97

|status_HDR=P
|status_RLA=R
|status_NEH=R
|status_DUB=R

|col_P=green1|text_P=[[1. B HNL 1995./96.|1. B HNL]]
|result1=P|result2=P
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1995./96.|3. HNL]]
|result17=R|result18=R|result19=R

|update= complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa95.html RSSSF.org] &lt;br&gt; &lt;ref name=&quot;HSA_9596&quot;/&gt; ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'' 
}}

=== Jug ===

{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|res_col_header=PR

|team1=USK|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok Klis]]
|team2=DUB|name_DUB=[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]
|team3=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]]
|team4=RNK|name_RNK=[[RNK Split|Split]]
|team5=MOS|name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]]
|team6=TRO|name_TRO=[[HNK Trogir|Trogir]]
|team7=SLA|name_SLA=[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka Gruda]]
|team8=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]
|team9=JKS|name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]]
|team10=JPL|name_JPL=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Luka Ploče]]
|team11=VAL|name_VAL=[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]]
|team12=OMI|name_OMI=[[NK Omiš|Omiš]]
|team13=RAŠ|name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane (Gornje Raštane)]]
|team14=ZMA|name_ZMA=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Euroherc Makarska]]
|team15=JTU|name_JTU=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
|team16=CRO|name_CRO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team17=NOP|name_NOP=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]]

|win_USK=20|draw_USK=6 |loss_USK=6 |gf_USK=59 |ga_USK=23
|win_DUB=18|draw_DUB=8 |loss_DUB=6 |gf_DUB=60 |ga_DUB=28
|win_SOL=16|draw_SOL=9 |loss_SOL=7 |gf_SOL=54 |ga_SOL=27
|win_RNK=15|draw_RNK=10|loss_RNK=7 |gf_RNK=51 |ga_RNK=34
|win_MOS=14|draw_MOS=9 |loss_MOS=9 |gf_MOS=52 |ga_MOS=29
|win_TRO=13|draw_TRO=10|loss_TRO=9 |gf_TRO=31 |ga_TRO=31
|win_SLA=12|draw_SLA=6 |loss_SLA=14|gf_SLA=35 |ga_SLA=38
|win_JUN=10|draw_JUN=10|loss_JUN=12|gf_JUN=37 |ga_JUN=37
|win_JKS=9 |draw_JKS=13|loss_JKS=10|gf_JKS=37 |ga_JKS=43
|win_JPL=9 |draw_JPL=12|loss_JPL=11|gf_JPL=41 |ga_JPL=52
|win_VAL=9 |draw_VAL=10|loss_VAL=13|gf_VAL=30 |ga_VAL=36
|win_OMI=8 |draw_OMI=12|loss_OMI=12|gf_OMI=36 |ga_OMI=38
|win_RAŠ=9 |draw_RAŠ=9 |loss_RAŠ=14|gf_RAŠ=36 |ga_RAŠ=47
|win_ZMA=11|draw_ZMA=3 |loss_ZMA=18|gf_ZMA=39 |ga_ZMA=53
|win_JTU=9 |draw_JTU=8 |loss_JTU=15|gf_JTU=40 |ga_JTU=55
|win_CRO=8 |draw_CRO=10|loss_CRO=14|gf_CRO=42 |ga_CRO=63
|win_NOP=4 |draw_NOP=11|loss_NOP=17|gf_NOP=25 |ga_NOP=71

|status_USK=P
|status_NOP=R

|col_P=green1|text_P=[[1. B HNL 1995./96.|1. B HNL]]
|result1=P|result2=P
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1995./96.|3. HNL]]
|result17=R
|update= complete
|source=[http://www.rsssf.org/tablesk/kroa95.html RSSSF.org] &lt;br&gt; &lt;ref name=&quot;HSA_9596&quot;/&gt; ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'' 
}}

== Povezani članci ==
* [[1. HNL 1994./95.]]
* [[3. HNL 1994./95.]]
* [[4. rang HNL-a 1994./95.]]
* [[5. rang HNL-a 1994./95.]]
* [[6. rang HNL-a 1994./95.|6. rang HNL-a 1994./95.]]
* [[7. rang HNL-a 1994./95.|7. rang HNL-a 1994./95.]]
* [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1994./95. – ostale lige|''Ostale lige 1994./95.'']]
* [[Hrvatski nogometni kup 1994./95.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa95.html RSSSF: Croatia 1994./95.]
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1994./1995.]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1994./95.| 2]]</text>
      <sha1>m9vqowgajnli7d6vy35ig7ditqc9eu2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 1995./96.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>204120</id>
    <revision>
      <id>7479212</id>
      <parentid>7470505</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:04:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479212</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12514" sha1="0zy50vaf8mju0ax2ciq8ra3tpaj1uy6" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 1995./96.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = III.
| prvaci                    = [[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]] (Sjever)&lt;br/&gt;[[NK Samobor|Samobor]] (Zapad)&lt;br/&gt;[[NK Junak Sinj|Junak]] (Jug)
| promovirani               = [[NK Junak Sinj|Junak]]&lt;br/&gt;[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]&lt;br/&gt;[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]]&lt;br/&gt;[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]]&lt;br/&gt;[[NK Čakovec|Čakovec Union]]&lt;br/&gt;[[NK Samobor|Samobor]]&lt;br/&gt;[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]]&lt;br/&gt;[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]&lt;br/&gt;[[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]]
| degradirani               = [[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 1994./95.|1994./95.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 1996./97.|1996./97.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga 1995./96.''' bila je šesto izdanje [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Liga je, kao i prethodne sezone bila podijeljena na tri skupine: Jug, Sjever i Zapad. Zbog izmjene sustava, po prvi put je predstavljala treći stupanj natjecanja, iza [[Hrvatska nogometna liga|Prve HNL]] i [[1. B HNL|Prve B HNL]]. Također je promijenjen sustav bodovanja, umjesto 2 za pobjedu se dobivalo 3 boda. U Prvu B HNL su se kvalificirala četiri prvoplasirana kluba iz skupina Sjever i Zapad, te dva iz skupine Jug. Zbog proširenja lige iduće sezone na pet skupina, nijedan klub nije ispao.

== Momčadi ==
{| 
|-
|width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; Sjever
*''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
*''[[NK Hodošan|Budućnost]]'' – [[Hodošan]]
*''[[NK Croatia Đakovo|Croatia]]'' – [[Đakovo]]
*''[[NK Čakovec|Čakovec Union]]'' – [[Čakovec]]
*''[[NK Čepin|Čepin]]'' – [[Čepin]]
*''[[NK Đakovo|Đakovo]]'' – [[Đakovo]]
*''[[NK Graničar Đurđevac|Graničar]]'' – [[Đurđevac]]
*''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]]
*''[[NK Radnik Križevci|Križevci]]'' – [[Križevci]]
*''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]'' – [[Novo Selo Rok]]
*''[[NK Podravina Ludbreg|Podravina]]'' – [[Ludbreg]]
*''[[NK Satnica|Satnica]]'' – [[Satnica]]
*''[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo]]'' – [[Koprivnica]]
*''[[NK Spačva Vinkovci|Spačva Otok]]'' – [[Vinkovci]]


; Jug
*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]]
*''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]]
*''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]]
*''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Proložac]]
*''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
*''[[NK Omiš|Omiš]]'' – [[Omiš]]
*''[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]]'' – [[Gruda]]
*''[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]]'' – [[Biograd na Moru]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Solin|Solin Kaltenberg]]'' – [[Solin]]
*''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]]
*''[[HNK Trogir|Trogir]]'' – [[Trogir]]
*''[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]'' – [[Kaštel Stari]]
*''[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj]]'' – [[Makarska]]

|valign=&quot;top&quot;|
; Zapad
*''[[NK Buje|Buje]]'' – [[Buje]]
*''[[NK Croatia Sesvete|Sesvete]]'' – [[Sesvete]]
*''[[NK Gospić '91|Gospić]]'' – [[Gospić]]
*''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]]
*''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]]
*''[[NK Lučki radnik Rijeka|Lučki radnik]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Velika Mlaka|Napredak]]'' – [[Velika Mlaka]]
*''[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]'' – [[Pazin]]
*''[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]'' – [[Vrbovec]]
*''[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik]]'' – [[Velika Gorica]]
*''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]]
*''[[NK Samobor|Samobor]]'' – [[Samobor]]
*''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Zagorec Krapina|Zagorec]]'' – [[Krapina]]

|-
|}

== Ljestvice ==

=== Sjever ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team7=BJE |name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team5=BUD |name_BUD=[[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]]
|team8=CRĐ |name_CRĐ=[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]]
|team4=ČAU |name_ČAU=[[NK Čakovec|Čakovec Union]]
|team9=ČEP |name_ČEP=[[NK Čepin|Čepin]]
|team14=ĐAK|name_ĐAK=[[NK Đakovo|Đakovo]]
|team3=GRA |name_GRA=[[NK Graničar Đurđevac|Graničar Đurđevac]]
|team12=JDM|name_JDM=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]]
|team15=KRI|name_KRI=[[NK Radnik Križevci|Križevci]]
|team11=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]]
|team2=OLI |name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]]
|team13=OML|name_OML=[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]]
|team16=POD|name_POD=[[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]]
|team6=SAT |name_SAT=[[NK Satnica|Satnica]]
|team1=SLA |name_SLA=[[NK Slaven Belupo Koprivnica|Slaven Belupo Koprivnica]]
|team10=SPA|name_SPA=[[NK Spačva Vinkovci|Spačva Otok]]&lt;ref&gt;Nakon sezone 2. HNL 1995./96. NK Spačva Otok se gasi&lt;/ref&gt;

|win_BJE=14|draw_BJE=5 |loss_BJE=11|gf_BJE=42 |ga_BJE=36
|win_BUD=16|draw_BUD=4 |loss_BUD=10|gf_BUD=82 |ga_BUD=43
|win_CRĐ=14|draw_CRĐ=2 |loss_CRĐ=14|gf_CRĐ=48 |ga_CRĐ=54
|win_ČAU=17|draw_ČAU=3 |loss_ČAU=10|gf_ČAU=76 |ga_ČAU=42
|win_ČEP=12|draw_ČEP=6 |loss_ČEP=12|gf_ČEP=33 |ga_ČEP=34
|win_ĐAK=6 |draw_ĐAK=6 |loss_ĐAK=18|gf_ĐAK=29 |ga_ĐAK=75
|win_GRA=17|draw_GRA=7 |loss_GRA=6 |gf_GRA=59 |ga_GRA=29
|win_JDM=9 |draw_JDM=7 |loss_JDM=14|gf_JDM=40 |ga_JDM=51
|win_KRI=5 |draw_KRI=3 |loss_KRI=22|gf_KRI=23 |ga_KRI=103
|win_MET=10|draw_MET=7 |loss_MET=13|gf_MET=42 |ga_MET=36
|win_OLI=22|draw_OLI=5 |loss_OLI=3 |gf_OLI=71 |ga_OLI=18
|win_OML=10|draw_OML=3 |loss_OML=17|gf_OML=39 |ga_OML=56
|win_POD=0 |draw_POD=2 |loss_POD=28|gf_POD=13 |ga_POD=97
|win_SAT=16|draw_SAT=4 |loss_SAT=10|gf_SAT=55 |ga_SAT=38
|win_SLA=25|draw_SLA=2 |loss_SLA=3 |gf_SLA=81 |ga_SLA=13
|win_SPA=10|draw_SPA=8 |loss_SPA=12|gf_SPA=42 |ga_SPA=50

|status_SLA=P

|col_R=green1|text_R=[[1. B HNL 1996./97.|1. B HNL]]
|result1=R|result2=R|result4=R
|col_W=black3|text_W=Ugašeni nakon natjecanja
|result10=W

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa96.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Zapad ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=SAM |name_SAM=[[NK Samobor|Samobor]]
|team2=PON |name_PON=[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve Zagreb]]
|team3=ZAG |name_ZAG=[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]
|team4=NAP |name_NAP=[[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]]
|team5=ULJA|name_ULJA=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]
|team6=JAP |name_JAP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]
|team7=BUJ |name_BUJ=[[NK Buje|Buje]]
|team8=PIV |name_PIV=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]
|team9=ŠPA |name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko Zagreb]]
|team10=VRA|name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče Zagreb]]
|team11=GOS|name_GOS=[[NK Gospić '91|Gospić]]
|team12=CRS|name_CRS=[[NK Croatia Sesvete|Sesvete]]
|team13=RVG|name_RVG=[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]]
|team14=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]
|team15=PAZ|name_PAZ=[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]
|team16=ROV|name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]]
|team17=TRE|name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka Zagreb]]
|team18=LUČ|name_LUČ=[[NK Lučki radnik Rijeka|Lučki radnik Rijeka]]

|win_SAM=25 |draw_SAM=7 |loss_SAM=2 |gf_SAM=102|ga_SAM=18
|win_PON=22 |draw_PON=4 |loss_PON=8 |gf_PON=71 |ga_PON=24
|win_ZAG=19 |draw_ZAG=8 |loss_ZAG=7 |gf_ZAG=85 |ga_ZAG=32
|win_NAP=18 |draw_NAP=10|loss_NAP=6 |gf_NAP=50 |ga_NAP=25
|win_ULJA=18|draw_ULJA=8|loss_ULJA=8|gf_ULJA=58|ga_ULJA=36
|win_JAP=16 |draw_JAP=9 |loss_JAP=9 |gf_JAP=47 |ga_JAP=40
|win_BUJ=15 |draw_BUJ=10|loss_BUJ=9 |gf_BUJ=42 |ga_BUJ=30
|win_PIV=14 |draw_PIV=9 |loss_PIV=11|gf_PIV=46 |ga_PIV=38
|win_ŠPA=13 |draw_ŠPA=7 |loss_ŠPA=14|gf_ŠPA=40 |ga_ŠPA=32
|win_VRA=12 |draw_VRA=10|loss_VRA=12|gf_VRA=52 |ga_VRA=42
|win_GOS=11 |draw_GOS=9 |loss_GOS=14|gf_GOS=36 |ga_GOS=53
|win_CRS=12 |draw_CRS=4 |loss_CRS=18|gf_CRS=46 |ga_CRS=64
|win_RVG=10 |draw_RVG=7 |loss_RVG=17|gf_RVG=44 |ga_RVG=55
|win_KAR=9  |draw_KAR=8 |loss_KAR=17|gf_KAR=25 |ga_KAR=52
|win_PAZ=9  |draw_PAZ=7 |loss_PAZ=18|gf_PAZ=31 |ga_PAZ=51
|win_ROV=8  |draw_ROV=4 |loss_ROV=22|gf_ROV=27 |ga_ROV=73
|win_TRE=5  |draw_TRE=12|loss_TRE=17|gf_TRE=21 |ga_TRE=55
|win_LUČ=1  |draw_LUČ=5 |loss_LUČ=28|gf_LUČ=7  |ga_LUČ=110

|status_SAM=P

|col_R=green1|text_R=[[1. B HNL 1996./97.|1. B HNL]]
|result1=R|result2=R|result3=R|result4=R
|col_Q=red1|text_Q=[[3. HNL – Zapad 1996./97.|3. HNL – Zapad]]
|result18=Q

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa96.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Jug ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=JUN |name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]
|team2=MOS |name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]]
|team3=SOL |name_SOL=[[NK Solin|Solin Kaltenberg]]
|team4=VAL |name_VAL=[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]]
|team7=SPL |name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team16=CRZ|name_CRZ=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team5=PRI |name_PRI=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
|team6=JAK |name_JAK=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]]
|team8=ZMA |name_ZMA=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]]
|team9=PRE |name_PRE=[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka Gruda]]
|team10=OMI|name_OMI=[[NK Omiš|Omiš]]
|team13=JAT|name_JAT=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
|team11=JAP|name_JAP=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Luka Ploče]]
|team14=MLA|name_MLA=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Proložac]]
|team15=TRO|name_TRO=[[HNK Trogir|Trogir]]
|team12=RAŠ|name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]

|win_JUN=20|draw_JUN=7 |loss_JUN=3 |gf_JUN=48 |ga_JUN=23
|win_MOS=19|draw_MOS=10|loss_MOS=1 |gf_MOS=59 |ga_MOS=11
|win_SOL=16|draw_SOL=9 |loss_SOL=5 |gf_SOL=50 |ga_SOL=24
|win_VAL=13|draw_VAL=8 |loss_VAL=9 |gf_VAL=32 |ga_VAL=26
|win_SPL=10|draw_SPL=10|loss_SPL=10|gf_SPL=51 |ga_SPL=34
|win_CRZ=5 |draw_CRZ=3 |loss_CRZ=22|gf_CRZ=26 |ga_CRZ=84
|win_PRI=12|draw_PRI=7 |loss_PRI=11|gf_PRI=46 |ga_PRI=36
|win_JAK=11|draw_JAK=8 |loss_JAK=11|gf_JAK=40 |ga_JAK=32
|win_ZMA=11|draw_ZMA=4 |loss_ZMA=15|gf_ZMA=35 |ga_ZMA=43
|win_PRE=10|draw_PRE=7 |loss_PRE=13|gf_PRE=25 |ga_PRE=27
|win_OMI=8 |draw_OMI=12|loss_OMI=10|gf_OMI=32 |ga_OMI=36
|win_JAT=10|draw_JAT=4 |loss_JAT=16|gf_JAT=32 |ga_JAT=49
|win_JAP=10|draw_JAP=5 |loss_JAP=15|gf_JAP=34 |ga_JAP=39
|win_MLA=8 |draw_MLA=9 |loss_MLA=13|gf_MLA=28 |ga_MLA=39
|win_TRO=8 |draw_TRO=9 |loss_TRO=13|gf_TRO=25 |ga_TRO=46
|win_RAŠ=9 |draw_RAŠ=8 |loss_RAŠ=13|gf_RAŠ=35 |ga_RAŠ=49

|status_JUN=P

|col_R=green1|text_R=[[1. B HNL 1996./97.|1. B HNL]]
|result1=R|result2=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa96.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Poveznice ==
* [[1. HNL 1995./96.|1. A HNL 1995./96.]]
* [[1. B HNL 1995./96.]]
* [[3. HNL 1995./96.]]
* [[5. rang HNL-a 1995./96.]]
* [[6. rang HNL-a 1995./96.|6. rang HNL-a 1995./96.]]
* [[7. rang HNL-a 1995./96.|7. rang HNL-a 1995./96.]]
* [[8. rang HNL-a 1995./96.|8. rang HNL-a 1995./96.]]
* [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1995./96. – ostale lige|''Ostale lige 1995./96.'']]
* [[Hrvatski nogometni kup 1995./96.]]

== Izvori ==
{{izvori}}
*[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa96.html RSSSF: Croatia 1995./96.]

{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1995./1996.]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1995./96.| 2]]</text>
      <sha1>0zy50vaf8mju0ax2ciq8ra3tpaj1uy6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 1996./97.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>204637</id>
    <revision>
      <id>7479228</id>
      <parentid>7392140</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:28:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479228</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19972" sha1="ahzq7b5exzgn7yro3exi7bsimwr3ird" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 1996./97.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = III.
| prvaci                    = [[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]] (Sjever)&lt;br/&gt;[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]] (Istok)&lt;br/&gt;[[NK Lučko|Lučko]] (Središte)&lt;br/&gt;[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] (Zapad)&lt;br/&gt;[[RNK Split|Split]] (Jug)
| promovirani               = Nitko
| degradirani               = [[HNK Vinkovci|Lokomotiva Vinkovci]]&lt;br/&gt;[[NK Slobodnica|Slobodnica]]&lt;br/&gt;[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]]&lt;br/&gt;[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]]&lt;br/&gt;[[NK Podvinje|Podvinje]]&lt;br/&gt;[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]]&lt;br/&gt;[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]&lt;br/&gt;[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]&lt;br/&gt;[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK Adriachem]]&lt;br/&gt;[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]&lt;br/&gt;[[NK Dinara Knin|Dinara Knin]]&lt;br/&gt;[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]&lt;br/&gt;[[HNK Trogir|Trogir]]&lt;br/&gt;[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]&lt;br/&gt;[[NK Kraljevčan 38 Donji Kraljevec|Kraljevčan 38]]&lt;br/&gt;[[NK Sračinec|MIV Sračinec]]&lt;br/&gt;[[NK Dinamo Predavac|Dinamo Predavac]]&lt;br/&gt;[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]&lt;br/&gt;[[NK Stubica Donja Stubica|Stubica AM]]&lt;br/&gt;[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]&lt;br/&gt;[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]&lt;br/&gt;[[NK Ilovac Karlovac|Ilovac]]&lt;br/&gt;[[NK Pula ICI|Pula ICI]]&lt;br/&gt;[[NK Klana|Klana]]&lt;br/&gt;[[NK Crikvenica|Crikvenica]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 1995./96.|1995./96.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 1997./98.|1997./98.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga 1996./97.''' bila je šesto izdanje [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Tada je i zadnji put predstavljala treći stupanj natjecanja u Hrvatskoj. Liga je bila podijeljena na 5 skupina: Istok, Jug, Sjever, Središte i Zapad. Budući da je iduće sezone ukinuta [[Prva B HNL]], nitko se nije kvalificirao u viši stupanj natjecanja. 

==Momčadi==
{| 
|-
|width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; Sjever
*''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
*''[[NK Hodošan|Budućnost]]'' – [[Hodošan]]
*''[[HNK Daruvar|Daruvar Gradolit]]'' – [[Daruvar]]
*''[[NK Dinamo Predavac|Dinamo]]'' – [[Predavac]]
*''[[NK Graničar Đurđevac|Graničar Jakovina]]'' – [[Đurđevac]]
*''[[NK Kraljevčan 38 Donji Kraljevec|Kraljevčan 38]]'' – [[Donji Kraljevec]]
*''[[NK Radnik Križevci|Križevci]]'' – [[Križevci]]
*''[[NK Mladost-Nada Hrastovac|Mladost-Nada]]'' – [[Hrastovac (Garešnica)|Hrastovac]]
*''[[NK Mladost Ždralovi|Mladost]]''  – [[Ždralovi]]
*''[[NK Sračinec|MIV]]'' – [[Sračinec]]
*''[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]'' – [[Novo Selo Rok]]
*''[[NK Podravac Virje|Podravac]]'' – [[Virje]]
*''[[NK Podravina Ludbreg|Podravina]]'' – [[Ludbreg]]
*''[[NK Polet Pribislavec|Polet]]'' – [[Pribislavec]]
*''[[NK Spartak Mala Subotica|Spartak Vest]]'' – [[Mala Subotica]] 
*''[[NK Sloboda Varaždin|Varaždin]]'' – [[Varaždin]]


; Središte
*''[[NK Croatia Sesvete|Badel]]'' – [[Sesvete]]
*''[[NK Dinamo Odranski Obrež|Dinamo]]'' – [[Odranski Obrež]]
*''[[NK Ilovac Karlovac|Ilovac]]'' – [[Karlovac]]
*''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]]
*''[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Lučko|Lučko]]'' – [[Lučko]]
*''[[NK Metalac Sisak|Metalac]]'' – [[Sisak]]
*''[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina]]'' – [[Kutina]]
*''[[NK Vrbovec|PIK]]'' – [[Vrbovec]]
*''[[NK Posavina Zagreb|Chromos/Posavina]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik]]'' – [[Velika Gorica]]
*''[[NK Mladost Zabok|Regeneracija Mladost]]'' – [[Zabok]] 
*''[[NK Stubica Donja Stubica|Stubica AM]]'' – [[Donja Stubica]]
*''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče]]'' – [[Zagreb]]


; Jug
*''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
*''[[NK Dinara Knin|Dinara]]'' – [[Knin]]
*''[[NK DOŠK Drniš|DOŠK]]'' – [[Drniš]]
*''[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK Adriachem]]'' – [[Kaštel Gomilica]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]] 
*''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]]
*''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]]
*''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' –  [[Tučepi]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost]]'' – [[Donji Proložac]]
*''[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]'' – [[Opuzen]]
*''[[NK Omiš|Omiš]]'' – [[Omiš]]
*''[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]]'' – [[Gruda]]
*''[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]]'' – [[Biograd na Moru]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Solin|Solin]]'' – [[Solin]]
*''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]]
*''[[HNK Trogir|Trogir]]'' –  [[Trogir]]
*''[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]'' – [[Kaštel Stari]]
*''[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj]]'' –  [[Makarska]]

|valign=&quot;top&quot;|
; Istok
*''[[NK Amater Slavonski Brod|Amater]]'' – [[Slavonski Brod]]
*''[[ŠNK Baranja-Belje Beli Manastir|Baranja]]'' – [[Beli Manastir]]
*''[[NK Croatia Đakovo|Croatia]]'' – [[Đakovo]]
*''[[NK Čepin|Čepin]]'' – [[Čepin]]
*''[[NK Dilj Vinkovci|Dilj]]'' – [[Vinkovci]]
*''[[NK Đakovo|Đakovo]]'' – [[Đakovo]]
*''[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo]]'' – [[Donji Miholjac]]
*''[[HNK Vinkovci|Lokomotiva]]'' – [[Vinkovci]]
*''[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Mladost Cernik|Mladost]]'' – [[Cernik (Brodsko-posavska županija)|Cernik]]
*''[[NK NAŠK Našice|NAŠK Našicecement]]'' – [[Našice]]
*''[[NK Otok|Otok]]'' – [[Otok]]
*''[[NK Podvinje|Podvinje]]'' – [[Podvinje]]
*''[[NK Satnica|Satnica]]'' – [[Satnica]]
*''[[NK Slavija Pleternica|Slavija]]'' – [[Pleternica]]
*''[[NK Slobodnica|Slobodnica]]'' – [[Slobodnica]]


; Zapad
*''[[NK Buje|Buje]]'' – [[Buje]]
*''[[NK Crikvenica|Crikvenica]]'' – [[Crikvenica]]
*''[[NK Gospić '91|Gospić]]'' – [[Gospić]]
*''[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]'' – [[Čavle]]
*''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]]
*''[[NK Klana|Klana]]'' – [[Klana]]
*''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] 
*''[[NK Opatija|Opatija]]'' – [[Opatija]]
*''[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]'' – [[Pazin]]
*''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]]'' – [[Kostrena]]
*''[[NK Pula ICI|Pula ICI]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]]
*''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]]
*''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Vrbovsko|Vrbovsko]]'' – [[Vrbovsko]]
*''[[NK Žminj|Žminj]]'' – [[Žminj]]

|-
|}

==Ljestvice==

=== Sjever ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=BUD|name_BUD=[[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]]
|team2=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team3=SLV|name_SLV=[[NK Sloboda Varaždin|Varaždin]]
|team4=DAR|name_DAR=[[HNK Daruvar|Daruvar]]
|team5=POD|name_POD=[[NK Podravac Virje|Podravac Virje]]
|team6=OML|name_OML=[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]]
|team7=MNH|name_MNH=[[NK Mladost-Nada Hrastovac|Mladost-Nada Hrastovac]]
|team8=GRA|name_GRA=[[NK Graničar Đurđevac|Graničar Đurđevac]]
|team9=POL|name_POL=[[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]]
|team10=KRA|name_KRA=[[NK Kraljevčan 38 Donji Kraljevec|Kraljevčan 38 Donji Kraljevec]]&lt;ref&gt;NK Kraljevčan 38 su odustali od natjecanja 2. HNL 1997./98. nakon sezone&lt;/ref&gt;
|team11=MLŽ|name_MLŽ=[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]]
|team12=SPA|name_SPA=[[NK Spartak Mala Subotica|Spartak Mala Subotica]]
|team13=KRI|name_KRI=[[NK Radnik Križevci|Križevci]]
|team14=SRA|name_SRA=[[NK Sračinec|MIV Sračinec]]&lt;ref&gt;NK MIV Sračinec su odustali od natjecanja 2. HNL 1997./98. nakon sezone&lt;/ref&gt;
|team15=POP|name_POP=[[NK Polet Pribislavec|Polet Pribislavec]]
|team16=DIP|name_DIP=[[NK Dinamo Predavac|Dinamo Predavac]]

|win_BUD=24|draw_BUD=2|loss_BUD=4|gf_BUD=91|ga_BUD=26
|win_BJE=23|draw_BJE=4|loss_BJE=3|gf_BJE=73|ga_BJE=25
|win_SLV=22|draw_SLV=4|loss_SLV=4|gf_SLV=70|ga_SLV=28
|win_DAR=19|draw_DAR=5|loss_DAR=6|gf_DAR=64|ga_DAR=28
|win_POD=17|draw_POD=5|loss_POD=8|gf_POD=104|ga_POD=44
|win_OML=14|draw_OML=9|loss_OML=7|gf_OML=50|ga_OML=35
|win_MNH=14|draw_MNH=7|loss_MNH=9|gf_MNH=52|ga_MNH=37
|win_GRA=12|draw_GRA=4|loss_GRA=14|gf_GRA=43|ga_GRA=46
|win_POL=10|draw_POL=7|loss_POL=13|gf_POL=31|ga_POL=41
|win_KRA=10|draw_KRA=6|loss_KRA=14|gf_KRA=53|ga_KRA=56
|win_MLŽ=9|draw_MLŽ=4|loss_MLŽ=17|gf_MLŽ=32|ga_MLŽ=56
|win_SPA=9|draw_SPA=2|loss_SPA=19|gf_SPA=38|ga_SPA=52
|win_KRI=8|draw_KRI=4|loss_KRI=18|gf_KRI=29|ga_KRI=57
|win_SRA=6|draw_SRA=4|loss_SRA=20|gf_SRA=31|ga_SRA=85
|win_POP=4|draw_POP=5|loss_POP=21|gf_POP=26|ga_POP=86
|win_DIP=2|draw_DIP=2|loss_DIP=26|gf_DIP=21|ga_DIP=106

|status_BUD=P
|status_SRA=R
|status_KRA=R
|status_DIP=R

|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1997./98.|3. HNL]]
|result10=R|result14=R|result16=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa97.html RSSSF.org],[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=20&amp;godina=1997&amp;broj=000024&amp;E=E9999 library.foi.hr 30. kolo], [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=20&amp;godina=1997&amp;broj=000023&amp;E=E9999 library.foi.hr 29. kolo]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Istok ===
{{točnost}}
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team14=JED|name_JED=[[NK Jedinstvo Donji Miholjac|Jedinstvo Donji Miholjac]]
|team13=LOK|name_LOK=[[HNK Vinkovci|Lokomotiva Vinkovci]]
|team1=CRĐ|name_CRĐ=[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]]
|team5=OTO|name_OTO=[[NK Otok|Otok]]
|team12=SLA|name_SLA=[[NK Slavija Pleternica|Slavija Pleternica]]
|team16=MET|name_MET=[[NK Metalac Osijek|Metalac OLT Osijek]]
|team10=SAT|name_SAT=[[NK Satnica|Satnica]]
|team15=POD|name_POD=[[NK Podvinje|Podvinje]]
|team2=BAR|name_BAR=[[ŠNK Baranja-Belje Beli Manastir|Baranja Beli Manastir]]
|team11=SLO|name_SLO=[[NK Slobodnica|Slobodnica]]
|team9=ČEP|name_ČEP=[[NK Čepin|Čepin]]
|team4=AMA|name_AMA=[[NK Amater Slavonski Brod|Amater Slavonski Brod]]
|team7=ĐAK|name_ĐAK=[[NK Đakovo|Đakovo]]
|team6=NAŠ|name_NAŠ=[[NK NAŠK Našice|NAŠK Našicecement Našice]]
|team3=DILJ|name_DILJ=[[NK Dilj Vinkovci|Dilj Vinkovci]]
|team8=MLA|name_MLA=[[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]]

|win_JED=6|draw_JED=7|loss_JED=17|gf_JED=37|ga_JED=72
|win_LOK=10|draw_LOK=6|loss_LOK=14|gf_LOK=31|ga_LOK=48
|win_CRĐ=21|draw_CRĐ=5|loss_CRĐ=4|gf_CRĐ=81|ga_CRĐ=22
|win_OTO=17|draw_OTO=2|loss_OTO=11|gf_OTO=49|ga_OTO=38
|win_SLA=8|draw_SLA=7|loss_SLA=15|gf_SLA=41|ga_SLA=51
|win_MET=5|draw_MET=6|loss_MET=19|gf_MET=24|ga_MET=54
|win_SAT=12|draw_SAT=4|loss_SAT=14|gf_SAT=37|ga_SAT=41
|win_POD=6|draw_POD=4|loss_POD=20|gf_POD=23|ga_POD=84
|win_BAR=17|draw_BAR=7|loss_BAR=6|gf_BAR=54|ga_BAR=22
|win_SLO=9|draw_SLO=7|loss_SLO=14|gf_SLO=30|ga_SLO=51
|win_ČEP=11|draw_ČEP=7|loss_ČEP=12|gf_ČEP=35|ga_ČEP=35
|win_AMA=17|draw_AMA=3|loss_AMA=10|gf_AMA=60|ga_AMA=28
|win_ĐAK=12|draw_ĐAK=7|loss_ĐAK=11|gf_ĐAK=36|ga_ĐAK=40
|win_NAŠ=14|draw_NAŠ=8|loss_NAŠ=8|gf_NAŠ=33|ga_NAŠ=24
|win_DILJ=17|draw_DILJ=5|loss_DILJ=8|gf_DILJ=65|ga_DILJ=31
|win_MLA=11|draw_MLA=9|loss_MLA=10|gf_MLA=47|ga_MLA=40

|adjust_points_DILJ=-1

|status_CRĐ=P
|status_LOK=R
|status_SLO=R
|status_POD=R
|status_SLA=R
|status_JED=R
|status_MET=R

|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1997./98.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R|result18=R|result19=R|result13=R|result12=R|result11=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa97.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Središte ===
{{točnost}}
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team12=VRA|name_VRA=[[NK Vrapče Zagreb|Vrapče Zagreb]]
|team13=STU|name_STU=[[NK Stubica Donja Stubica|Stubica AM Donja Stubica]]
|team9=POS|name_POS=[[NK Posavina Zagreb|Chromos/Posavina Zagreb]]
|team14=TRE|name_TRE=[[NK Trešnjevka Zagreb|Trešnjevka Zagreb]]
|team2=CSE|name_CSE=[[NK Croatia Sesvete|Badel Sesvete]]
|team6=RAD|name_RAD=[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]]
|team4=VRB|name_VRB=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]
|team11=ŠPA|name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko Zagreb]]
|team15=MOS|name_MOS=[[HNŠK Moslavina Kutina|Moslavina Kutina]]
|team8=REG|name_REG=[[NK Mladost Zabok|Regeneracija Mladost Zabok]]
|team16=ILO|name_ILO=[[NK Ilovac Karlovac|Ilovac Karlovac]]
|team3=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]
|team5=MET|name_MET=[[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]]
|team10=LOK|name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]
|team1=LUČ|name_LUČ=[[NK Lučko|Lučko]]
|team7=DIN|name_DIN=[[NK Dinamo Odranski Obrež|Dinamo Odranski Obrež]]

|win_VRA=9|draw_VRA=7|loss_VRA=14|gf_VRA=37|ga_VRA=45
|win_STU=9|draw_STU=6|loss_STU=15|gf_STU=43|ga_STU=58
|win_POS=12|draw_POS=4|loss_POS=14|gf_POS=36|ga_POS=47
|win_TRE=7|draw_TRE=10|loss_TRE=13|gf_TRE=34|ga_TRE=52
|win_CSE=19|draw_CSE=3|loss_CSE=8|gf_CSE=53|ga_CSE=32
|win_RAD=11|draw_RAD=11|loss_RAD=8|gf_RAD=37|ga_RAD=24
|win_VRB=15|draw_VRB=4|loss_VRB=11|gf_VRB=57|ga_VRB=40
|win_ŠPA=10|draw_ŠPA=5|loss_ŠPA=15|gf_ŠPA=38|ga_ŠPA=47
|win_MOS=7|draw_MOS=7|loss_MOS=16|gf_MOS=33|ga_MOS=55
|win_REG=11|draw_REG=7|loss_REG=12|gf_REG=36|ga_REG=46
|win_ILO=5|draw_ILO=7|loss_ILO=18|gf_ILO=18|ga_ILO=53
|win_KAR=17|draw_KAR=7|loss_KAR=6|gf_KAR=56|ga_KAR=32
|win_MET=13|draw_MET=6|loss_MET=11|gf_MET=60|ga_MET=47
|win_LOK=10|draw_LOK=6|loss_LOK=14|gf_LOK=36|ga_LOK=43
|win_LUČ=22|draw_LUČ=6|loss_LUČ=2|gf_LUČ=68|ga_LUČ=25
|win_DIN=11|draw_DIN=8|loss_DIN=11|gf_DIN=42|ga_DIN=33

|status_LUČ=P
|status_VRA=R
|status_STU=R
|status_TRE=R
|status_MOS=R
|status_ILO=R

|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1997./98.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result13=R|result12=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa97.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Zapad ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=JAP|name_JAP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]
|team10=PUL|name_PUL=[[NK Pula ICI|Pula ICI]]&lt;ref&gt;NK Pula ICI je odustala od 2. HNL 1997./98. sezone&lt;/ref&gt;
|team12=KLA|name_KLA=[[NK Klana|Klana]]&lt;ref&gt;NK Klana je odustala od 2. HNL 1997./98. sezone&lt;/ref&gt;
|team2=POM|name_POM=[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]
|team4=GOS|name_GOS=[[NK Gospić '91|Gospić]]
|team3=ULJA|name_ULJA=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]
|team16=CRI|name_CRI=[[NK Crikvenica|Crikvenica]]
|team9=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]]
|team7=PAZ|name_PAZ=[[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]]
|team5=ŽMI|name_ŽMI=[[NK Žminj|Žminj]]
|team6=OPA|name_OPA=[[NK Opatija|Opatija]]&lt;ref&gt;Opatiji je oduzet jedan bod&lt;/ref&gt;
|team15=ROV|name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]]
|team11=RUD|name_RUD=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]
|team8=GRO|name_GRO=[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]]
|team13=BUJ|name_BUJ=[[NK Buje|Buje]]
|team14=VRB|name_VRB=[[NK Vrbovsko|Vrbovsko]]

|win_JAP=22|draw_JAP=3|loss_JAP=5|gf_JAP=61|ga_JAP=20
|win_PUL=10|draw_PUL=8|loss_PUL=12|gf_PUL=38|ga_PUL=47
|win_KLA=9|draw_KLA=5|loss_KLA=16|gf_KLA=33|ga_KLA=51
|win_POM=22|draw_POM=3|loss_POM=5|gf_POM=63|ga_POM=16
|win_GOS=16|draw_GOS=5|loss_GOS=9|gf_GOS=47|ga_GOS=34
|win_ULJA=19|draw_ULJA=6|loss_ULJA=5|gf_ULJA=65|ga_ULJA=21
|win_CRI=5|draw_CRI=4|loss_CRI=21|gf_CRI=24|ga_CRI=71
|win_NEH=11|draw_NEH=5|loss_NEH=14|gf_NEH=46|ga_NEH=46
|win_PAZ=10|draw_PAZ=9|loss_PAZ=11|gf_PAZ=32|ga_PAZ=33
|win_ŽMI=11|draw_ŽMI=9|loss_ŽMI=10|gf_ŽMI=38|ga_ŽMI=38
|win_OPA=10|draw_OPA=10|loss_OPA=10|gf_OPA=41|ga_OPA=40
|win_ROV=7|draw_ROV=9|loss_ROV=14|gf_ROV=32|ga_ROV=53
|win_RUD=9|draw_RUD=7|loss_RUD=14|gf_RUD=27|ga_RUD=45
|win_GRO=11|draw_GRO=6|loss_GRO=13|gf_GRO=31|ga_GRO=35
|win_BUJ=6|draw_BUJ=13|loss_BUJ=11|gf_BUJ=35|ga_BUJ=41
|win_VRB=9|draw_VRB=4|loss_VRB=17|gf_VRB=34|ga_VRB=56

|adjust_points_OPA=-1

|status_JAP=P
|status_PUL=R
|status_KLA=R
|status_CRI=R

|col_R=red1|text_R=[[3. HNL]]
|result10=R|result12=R|result16=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa97.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Jug ===
{{točnost}}
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=SPL|name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team10=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]]
|team5=IMO|name_IMO=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost Donji Proložac]]
|team12=DOŠK|name_DOŠK=[[NK DOŠK Drniš|DOŠK Drniš]]
|team13=NRT|name_NRT=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac Opuzen]]
|team14=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK Kaštela|GOŠK Adriachem]]
|team7=SLA|name_SLA=[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka Gruda]]
|team15=PRM|name_PRM=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
|team6=HRV|name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]
|team16=DIN|name_DIN=[[NK Dinara Knin|Dinara Knin]]
|team8=JAD|name_JAD=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]]
|team4=OMI|name_OMI=[[NK Omiš|Omiš]]
|team11=VAL|name_VAL=[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]]
|team9=ZMA|name_ZMA=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]]
|team3=JAP|name_JAP=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Luka Ploče]]
|team17=CRO|name_CRO=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team2=RAŠ|name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]
|team19=JAT|name_JAT=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]
|team18=TRO|name_TRO=[[HNK Trogir|Trogir]]

|win_SPL=25|draw_SPL=5|loss_SPL=6|gf_SPL=73|ga_SPL=25
|win_SOL=17|draw_SOL=7|loss_SOL=12|gf_SOL=61|ga_SOL=41
|win_IMO=19|draw_IMO=4|loss_IMO=13|gf_IMO=58|ga_IMO=36
|win_DOŠK=14|draw_DOŠK=5|loss_DOŠK=17|gf_DOŠK=39|ga_DOŠK=58
|win_NRT=14|draw_NRT=4|loss_NRT=18|gf_NRT=43|ga_NRT=58
|win_GOŠK=11|draw_GOŠK=10|loss_GOŠK=15|gf_GOŠK=34|ga_GOŠK=52
|win_SLA=17|draw_SLA=8|loss_SLA=11|gf_SLA=49|ga_SLA=29
|win_PRM=11|draw_PRM=8|loss_PRM=17|gf_PRM=37|ga_PRM=49
|win_HRV=18|draw_HRV=6|loss_HRV=12|gf_HRV=53|ga_HRV=41
|win_DIN=11|draw_DIN=8|loss_DIN=17|gf_DIN=27|ga_DIN=44
|win_JAD=17|draw_JAD=7|loss_JAD=12|gf_JAD=54|ga_JAD=35
|win_OMI=19|draw_OMI=6|loss_OMI=11|gf_OMI=60|ga_OMI=36
|win_VAL=16|draw_VAL=9|loss_VAL=11|gf_VAL=52|ga_VAL=34
|win_ZMA=16|draw_ZMA=10|loss_ZMA=10|gf_ZMA=55|ga_ZMA=35
|win_JAP=18|draw_JAP=9|loss_JAP=9|gf_JAP=56|ga_JAP=27
|win_CRO=8|draw_CRO=5|loss_CRO=23|gf_CRO=28|ga_CRO=72
|win_RAŠ=22|draw_RAŠ=4|loss_RAŠ=10|gf_RAŠ=75|ga_RAŠ=34
|win_JAT=2|draw_JAT=4|loss_JAT=30|gf_JAT=10|ga_JAT=103
|win_TRO=4|draw_TRO=7|loss_TRO=25|gf_TRO=35|ga_TRO=82

|status_SPL=P
|status_DOŠK=R
|status_NRT=R
|status_GOŠK=R
|status_PRM=R
|status_DIN=R
|status_CRO=R
|status_TRO=R
|status_JAT=R

|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1997./98.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R|result18=R|result19=R|result13=R|result12=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa97.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Poveznice ==
* [[1. HNL 1996./97.|1. A HNL 1996./97.]]
* [[1. B HNL 1996./97.]]
* [[3. HNL 1996./97.]]
* [[5. rang HNL-a 1996./97.]]
* [[6. rang HNL-a 1996./97.|6. rang HNL-a 1996./97.]]
* [[7. rang HNL-a 1996./97.|7. rang HNL-a 1996./97.]]
* [[8. rang HNL-a 1996./97.|8. rang HNL-a 1996./97.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 1996./97.]]

== Izvori ==
*[http://www.rsssf.com/tablesk/kroa97.html RSSSF: Croatia 1996./97.]
*[https://library.foi.hr/metelgrad/ library.foi.hr]
* Franjo Novak, Zvonko Gerić-Mišo: ''NK Podravina Ludbreg 1919-2009'', Ludbreg, 2011.
{{izvori}}
{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija: Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1996./1997.]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1996./97.| 2]]</text>
      <sha1>ahzq7b5exzgn7yro3exi7bsimwr3ird</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2. HNL 1997./98.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>204713</id>
    <revision>
      <id>7479233</id>
      <parentid>7421293</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:39:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479233</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24122" sha1="ho98ogfaobh1iaq6nkm6bzxxinju9qh" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[Prva nogometna liga|Druga hrvatska nogometna liga]]
| sezona                    = 1997./98.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = II.
| prvaci                    = [[NK Čakovec|Čakovec]] (Sjever)&lt;br/&gt;[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]] (Istok)&lt;br/&gt;[[HNK Segesta Sisak|Segesta]] (Središte)&lt;br/&gt;[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]] (Zapad)&lt;br/&gt;[[RNK Split|Split]] (Jug)
| promovirani               = [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]
| degradirani               = [[NK Junak Sinj|Junak]]&lt;br/&gt;[[NK Uskok Klis|Uskok]]&lt;br/&gt;[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]&lt;br/&gt;[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]]&lt;br/&gt;[[NK Neretva Metković|Neretva]]&lt;br/&gt;[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]&lt;br/&gt;[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]&lt;br/&gt;[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]]&lt;br/&gt;[[NK Omiš|Omiš]]&lt;br/&gt;[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]&lt;br/&gt;[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]]&lt;br/&gt;[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Ploče]]&lt;br/&gt;[[NK Primorac Stobreč|Primorac AM Stobreč]]&lt;br/&gt;[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]]&lt;br/&gt;[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]&lt;br/&gt;[[NK Satnica|Satnica]]&lt;br/&gt;[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]]&lt;br/&gt;[[ŠNK Baranja-Belje Beli Manastir|Baranja]]&lt;br/&gt;[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]]&lt;br/&gt;[[NK Čepin|Čepin]]&lt;br/&gt;[[NK Amater Slavonski Brod|Amater Slavonski Brod]]&lt;br/&gt;[[NK Đakovo|Đakovo]]&lt;br/&gt;[[NK NAŠK Našice|NAŠK Našicecement Našice]]&lt;br/&gt;[[NK Dilj Vinkovci|Dilj]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]]&lt;br/&gt;[[NK Raštane|Raštane]]&lt;br/&gt;[[NK Sloboda Varaždin|Sloboda Varaždin]]&lt;br/&gt;[[NK Čazma|Čazmatrans Čazma]]&lt;br/&gt;[[NK Podravac Virje|Podravac Virje]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost-Nada Hrastovac|Mladost-Nada Hrastovac]]&lt;br/&gt;[[NK Ivančica Ivanec|Tišljar Ivančica Ivanec]]&lt;br/&gt;[[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]]&lt;br/&gt;[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]]&lt;br/&gt;[[NK Spartak Mala Subotica|Spartak Vest]]&lt;br/&gt;[[NK Graničar Đurđevac|Graničar Đurđevac]]&lt;br/&gt;[[HNK Daruvar|Daruvar Gradolit]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]]&lt;br/&gt;[[NK Radnik Križevci|Križevci]]&lt;br/&gt;[[NK Polet Pribislavec|Polet Pribislavec]]&lt;br/&gt;[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]&lt;br/&gt;[[NK Gospić '91|Gospić]]&lt;br/&gt;[[NK Istra 1961|Uljanik]]&lt;br/&gt;[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan]]&lt;br/&gt;[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]&lt;br/&gt;[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]&lt;br/&gt;[[NK Žminj|Žminj]]&lt;br/&gt;[[NK Opatija|Opatija]]&lt;br/&gt;[[NK Rovinj|Rovinj]]&lt;br/&gt;[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]&lt;br/&gt;[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]&lt;br/&gt;[[NK Buje|Buje]]&lt;br/&gt;[[NK Vrbovsko|Vrbovsko]]&lt;br/&gt;[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]]&lt;br/&gt;[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]&lt;br/&gt;[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]&lt;br/&gt;[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]]&lt;br/&gt;[[NK Mladost Zabok|Regeneracija Mladost Zabok]]&lt;br/&gt;[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]]&lt;br/&gt;[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]&lt;br/&gt;[[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]]&lt;br/&gt;[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]&lt;br/&gt;[[NK Lučko|Lučko]]&lt;br/&gt;[[NK Dinamo Odranski Obrež|Dinamo Odranski Obrež]]&lt;br/&gt;[[NK Velika Mlaka|Velika Mlaka]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[2. HNL 1996./97.|1996./97.]]
| sljedeća sezona           = [[2. HNL 1998./99.|1998./99.]]
}}

'''Druga hrvatska nogometna liga 1997./98.''' je bila sedmo izdanje [[Prva nogometna liga|Druge HNL]]. Liga je bila podijeljena na pet skupina: Istok, Jug, Sjever, Središte i Zapad. To je ujedno bila i posljednja sezona s pet skupina, iduće sezone se igrala jedinstvena liga.

== Momčadi ==
{| 
|-
|width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; Sjever
*''[[NK Bjelovar|Bjelovar]]'' – [[Bjelovar]]
*''[[NK Hodošan|Budućnost]]'' – [[Hodošan]]
*''[[NK Čakovec|Čakovec]]'' – [[Čakovec]]
*''[[NK Čazma|Čazmatrans]]'' – [[Čazma]]
*''[[HNK Daruvar|Daruvar Gradolit]]'' – [[Daruvar]]
*''[[NK Graničar Đurđevac|Graničar Jakovina]]'' – [[Đurđevac]]
*''[[NK Radnik Križevci|Križevci]]'' – [[Križevci]]
*''[[NK Mladost-Nada Hrastovac|Mladost-Nada]]'' – [[Hrastovac (Garešnica)|Hrastovac]]
*''[[NK Mladost Ždralovi|Mladost]]''  – [[Ždralovi]]
*''[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac]]'' – [[Novo Selo Rok]]
*''[[NK Podravac Virje|Podravac]]'' – [[Virje]]
*''[[NK Podravina Ludbreg|Podravina]]'' – [[Ludbreg]]
*''[[NK Polet Pribislavec|Polet]]'' – [[Pribislavec]]
*''[[NK Spartak Mala Subotica|Spartak Vest]]'' – [[Mala Subotica]] 
*''[[NK Ivančica Ivanec|Tišljar Ivančica]]'' – [[Ivanec]]
*''[[NK Sloboda Varaždin|Varaždin]]'' – [[Varaždin]]


; Središte
*''[[NK Croatia Sesvete|Badel]]'' – [[Sesvete]]
*''[[NK Dinamo Odranski Obrež|Dinamo]]'' – [[Odranski Obrež]]
*''[[NK Inter Zaprešić|Inter]]'' – [[Zaprešić]]
*''[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]'' – [[Karlovac]]
*''[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Lučko|Lučko]]'' – [[Lučko]]
*''[[NK Metalac Sisak|Metalac]]'' – [[Sisak]]
*''[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost]]'' – [[Petrinja]]
*''[[NK Vrbovec|PIK]]'' – [[Vrbovec]]
*''[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Posavina Zagreb|Posavina]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik]]'' – [[Velika Gorica]]
*''[[NK Mladost Zabok|Regeneracija Mladost]]'' – [[Zabok]] 
*''[[HNK Segesta Sisak|Segesta]]'' – [[Sisak]]
*''[[NK Špansko Zagreb|Špansko]]'' – [[Zagreb]]
*''[[NK Velika Mlaka|Velika Mlaka]]'' – [[Velika Mlaka]]
*''[[NK Zagorec Krapina|Zagorec]]'' – [[Krapina]]


; Jug
*''[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]'' – [[Dubrovnik]]
*''[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]'' – [[Posedarje]] 
*''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]]
*''[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB]]'' – [[Ploče]]
*''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' – [[Sinj]]
*''[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost – Imotska krajina]]'' – [[Proložac]]
*''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
*''[[NK Neretva Metković|Neretva]]'' – [[Metković]]
*''[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka]]'' – [[Gruda]]
*''[[NK Omiš|Omiš]]'' – [[Omiš]]
*''[[NK Primorac Stobreč|Primorac AM]]'' – [[Stobreč]]
*''[[NK Raštane|Raštane]]'' – [[Gornje Raštane]]
*''[[NK Solin|Solin]]'' – [[Solin]]
*''[[RNK Split|Split]]'' – [[Split]]
*''[[NK Uskok Klis|Uskok]]'' – [[Klis]]
*''[[HNK Val Kaštel Stari|Val]]'' – [[Kaštel Stari]]
*''[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj]]'' –  [[Makarska]]

|valign=&quot;top&quot;|
; Istok
*''[[NK Amater Slavonski Brod|Amater]]'' – [[Slavonski Brod]]
*''[[ŠNK Baranja-Belje Beli Manastir|Baranja]]'' – [[Beli Manastir]]
*''[[NK Belišće|Belišće]]'' – [[Belišće]]
*''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia]]'' – [[Vinkovci]]
*''[[NK Croatia Đakovo|Croatia]]'' – [[Đakovo]]
*''[[NK Čepin|Čepin]]'' – [[Čepin]]
*''[[NK Dilj Vinkovci|Dilj]]'' – [[Vinkovci]]
*''[[NK Đakovo|Đakovo]]'' – [[Đakovo]]
*''[[NK Graničar Županja|Graničar]]'' – [[Županja]]
*''[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]'' – [[Slavonski Brod]]
*''[[NK Mladost Cernik|Mladost]]'' – [[Cernik (Brodsko-posavska županija)|Cernik]]
*''[[NK NAŠK Našice|NAŠK Našicecement]]'' – [[Našice]]
*''[[NK Olimpija Osijek|Olimpija]]'' – [[Osijek]]
*''[[NK Otok|Otok]]'' – [[Otok]]
*''[[NK Satnica|Satnica]]'' – [[Satnica]]
*''[[NK Slavonija Požega|Slavonija]]'' – [[Požega]]


; Zapad
*''[[NK Buje|Buje]]'' – [[Buje]]
*''[[NK Gospić '91|Gospić]]'' – [[Gospić]]
*''[[NK Grobničan Čavle|Grobničan]]'' – [[Čavle]]
*''[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan]]'' – [[Viškovo]]
*''[[NK Istra Pula|Istra]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Jadran Poreč|Jadran]]'' – [[Poreč]]
*''[[NK Nehaj Senj|Nehaj]]'' – [[Senj]] 
*''[[NK Opatija|Opatija]]'' – [[Opatija]]
*''[[HNK Orijent|Orijent]]'' – [[Rijeka]]
*''[[NK Pazinka Pazin|Pazinka]]'' – [[Pazin]]
*''[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac]]'' – [[Kostrena]]
*''[[NK Rovinj|Rovinj]]'' – [[Rovinj]]
*''[[NK Rudar Labin|Rudar]]'' – [[Labin]]
*''[[NK Istra 1961|Uljanik]]'' – [[Pula]]
*''[[NK Vrbovsko|Vrbovsko]]'' – [[Vrbovsko]]
*''[[NK Žminj|Žminj]]'' – [[Žminj]]

|-
|}

== Ljestvice ==

=== Sjever ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]]
|team2=BUD|name_BUD=[[NK Hodošan|Budućnost Hodošan]]
|team3=BJE|name_BJE=[[NK Bjelovar|Bjelovar]]
|team4=SLO|name_SLO=[[NK Sloboda Varaždin|Varaždin]]
|team5=ČAZ|name_ČAZ=[[NK Čazma|Čazmatrans Čazma]]
|team6=POD|name_POD=[[NK Podravac Virje|Podravac Virje]]
|team7=MLN|name_MLN=[[NK Mladost-Nada Hrastovac|Mladost-Nada Hrastovac]]
|team8=IVA|name_IVA=[[NK Ivančica Ivanec|Tišljar Ivančica]]
|team9=POR|name_POR=[[NK Podravina Ludbreg|Podravina Ludbreg]]
|team10=OML|name_OML=[[NK Omladinac Novo Selo Rok|Omladinac Novo Selo Rok]]
|team11=SPA|name_SPA=[[NK Spartak Mala Subotica|Spartak Vest Mala Subotica]]
|team12=GRA|name_GRA=[[NK Graničar Đurđevac|Graničar Jakovina Đurđevac]]
|team13=DAR|name_DAR=[[HNK Daruvar|Daruvar Gradolit]]
|team14=MLD|name_MLD=[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]]
|team15=KRI|name_KRI=[[NK Radnik Križevci|Križevci]]
|team16=POL|name_POL=[[NK Polet Pribislavec|Polet Pribislavec]]

|win_ČAK=27|draw_ČAK=2|loss_ČAK=1|gf_ČAK=100|ga_ČAK=19
|win_BUD=25|draw_BUD=3|loss_BUD=2|gf_BUD=96|ga_BUD=22
|win_BJE=19|draw_BJE=4|loss_BJE=7|gf_BJE=71|ga_BJE=36
|win_SLO=16|draw_SLO=8|loss_SLO=6|gf_SLO=50|ga_SLO=21
|win_ČAZ=14|draw_ČAZ=9|loss_ČAZ=7|gf_ČAZ=53|ga_ČAZ=27
|win_POD=14|draw_POD=5|loss_POD=11|gf_POD=53|ga_POD=44
|win_MLN=12|draw_MLN=10|loss_MLN=8|gf_MLN=44|ga_MLN=36
|win_IVA=12|draw_IVA=6|loss_IVA=12|gf_IVA=47|ga_IVA=55
|win_POR=9|draw_POR=10|loss_POR=11|gf_POR=37|ga_POR=35
|win_OML=8|draw_OML=9|loss_OML=13|gf_OML=35|ga_OML=47
|win_SPA=9|draw_SPA=4|loss_SPA=17|gf_SPA=32|ga_SPA=56
|win_GRA=6|draw_GRA=5|loss_GRA=19|gf_GRA=26|ga_GRA=78
|win_DAR=6|draw_DAR=4|loss_DAR=20|gf_DAR=29|ga_DAR=94
|win_MLD=5|draw_MLD=6|loss_MLD=19|gf_MLD=24|ga_MLD=57
|win_KRI=5|draw_KRI=4|loss_KRI=21|gf_KRI=17|ga_KRI=52
|win_POL=5|draw_POL=7|loss_POL=18|gf_POL=28|ga_POL=63

|adjust_points_POL=-3
|hth_POL=3 boda oduzeta od saveza.

|status_ČAK=P
|status_SLO=R
|status_ČAZ=R
|status_POD=R
|status_MLN=R
|status_IVA=R
|status_POR=R
|status_OML=R
|status_SPA=R
|status_GRA=R
|status_DAR=R
|status_MLD=R
|status_KRI=R
|status_POL=R

|col_Q=blue1|text_Q=Kvalifikacije za [[1. HNL 1998./99.|1. HNL]]
|result1=Q
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1998./99.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R|result18=R|result19=R|result13=R|result12=R|result11=R|result10=R|result9=R|result8=R|result7=R|result6=R|result5=R|result4=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa98.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Istok ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=CIB|name_CIB=[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]]
|team2=BEL|name_BEL=[[NK Belišće|Belišće]]
|team3=CRĐ|name_CRĐ=[[NK Croatia Đakovo|Croatia Đakovo]]
|team4=OTO|name_OTO=[[NK Otok|Otok]]
|team5=SLA|name_SLA=[[NK Slavonija Požega|Slavonija Požega]]
|team6=MAR|name_MAR=[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia Slavonski Brod]]
|team7=SAT|name_SAT=[[NK Satnica|Satnica]]
|team8=OLI|name_OLI=[[NK Olimpija Osijek|Olimpija Osijek]]
|team9=BAR|name_BAR=[[ŠNK Baranja-Belje Beli Manastir|Baranja Beli Manastir]]
|team10=GRA|name_GRA=[[NK Graničar Županja|Graničar Županja]]
|team11=ČEP|name_ČEP=[[NK Čepin|Čepin]]
|team12=AMA|name_AMA=[[NK Amater Slavonski Brod|Amater Slavonski Brod]]
|team13=ĐAK|name_ĐAK=[[NK Đakovo|Đakovo]]
|team14=NAŠ|name_NAŠ=[[NK NAŠK Našice|NAŠK Našicecement Našice]]
|team15=DILJ|name_DILJ=[[NK Dilj Vinkovci|Dilj Vinkovci]]
|team16=MLA|name_MLA=[[NK Mladost Cernik|Mladost Cernik]]

|win_CIB=22|draw_CIB=5|loss_CIB=3|gf_CIB=80|ga_CIB=19
|win_BEL=21|draw_BEL=6|loss_BEL=3|gf_BEL=68|ga_BEL=21
|win_CRĐ=20|draw_CRĐ=7|loss_CRĐ=3|gf_CRĐ=65|ga_CRĐ=23
|win_OTO=19|draw_OTO=5|loss_OTO=6|gf_OTO=59|ga_OTO=26
|win_SLA=14|draw_SLA=4|loss_SLA=12|gf_SLA=51|ga_SLA=38
|win_MAR=13|draw_MAR=7|loss_MAR=10|gf_MAR=38|ga_MAR=37
|win_SAT=12|draw_SAT=2|loss_SAT=16|gf_SAT=41|ga_SAT=55
|win_OLI=9|draw_OLI=7|loss_OLI=14|gf_OLI=31|ga_OLI=36
|win_BAR=10|draw_BAR=3|loss_BAR=17|gf_BAR=38|ga_BAR=57
|win_GRA=9|draw_GRA=6|loss_GRA=15|gf_GRA=28|ga_GRA=47
|win_ČEP=10|draw_ČEP=3|loss_ČEP=17|gf_ČEP=34|ga_ČEP=63
|win_AMA=8|draw_AMA=8|loss_AMA=14|gf_AMA=42|ga_AMA=59
|win_ĐAK=9|draw_ĐAK=4|loss_ĐAK=17|gf_ĐAK=29|ga_ĐAK=59
|win_NAŠ=8|draw_NAŠ=5|loss_NAŠ=17|gf_NAŠ=37|ga_NAŠ=52
|win_DILJ=7|draw_DILJ=7|loss_DILJ=16|gf_DILJ=35|ga_DILJ=53
|win_MLA=8|draw_MLA=3|loss_MLA=19|gf_MLA=28|ga_MLA=59

|status_CIB=O,P
|status_text_O=Pobjednik doigravanja
|status_MAR=R
|status_SAT=R
|status_OLI=R
|status_SLA=R
|status_BAR=R
|status_DILJ=R
|status_GRA=R
|status_ČEP=R
|status_ĐAK=R
|status_AMA=R
|status_VAL=R
|status_NAŠ=R
|status_MLA=R

|col_Q=blue1|text_Q=Kvalifikacije za [[1. HNL 1998./99.|1. HNL]]
|result1=Q
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1998./99.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R|result18=R|result19=R|result13=R|result12=R|result11=R|result10=R|result9=R|result8=R|result7=R|result6=R|result5=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa98.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Središte ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]
|team2=ZAG|name_ZAG=[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]
|team3=POS|name_POS=[[NK Posavina Zagreb|Posavina Zagreb]]
|team4=INT|name_INT=[[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]]
|team5=BSE|name_BSE=[[NK Croatia Sesvete|Badel Sesvete]]
|team6=RAD|name_RAD=[[NK Radnik Velika Gorica|Radnik Velika Gorica]]
|team7=VRB|name_VRB=[[NK Vrbovec|PIK Vrbovec]]
|team8=ŠPA|name_ŠPA=[[NK Špansko Zagreb|Špansko Zagreb]]
|team9=MLP|name_MLP=[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]]
|team10=REG|name_REG=[[NK Mladost Zabok|Regeneracija Mladost Zabok]]
|team11=PON|name_PON=[[NK Ponikve Zagreb|Ponikve Zagreb]]
|team12=KAR|name_KAR=[[NK Karlovac 1919|Karlovac]]
|team13=MET|name_MET=[[NK Metalac Sisak|Metalac Sisak]]
|team14=LOK|name_LOK=[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]]
|team15=LUČ|name_LUČ=[[NK Lučko|Lučko]]
|team16=DIN|name_DIN=[[NK Dinamo Odranski Obrež|Dinamo Odranski Obrež]]
|team17=VEM|name_VEM=[[NK Velika Mlaka|Velika Mlaka]]

|win_SEG=21|draw_SEG=7|loss_SEG=4|gf_SEG=71|ga_SEG=15
|win_ZAG=21|draw_ZAG=7|loss_ZAG=4|gf_ZAG=79|ga_ZAG=20
|win_POS=21|draw_POS=4|loss_POS=7|gf_POS=72|ga_POS=21
|win_INT=21|draw_INT=4|loss_INT=7|gf_INT=62|ga_INT=29
|win_BSE=20|draw_BSE=6|loss_BSE=6|gf_BSE=66|ga_BSE=28
|win_RAD=16|draw_RAD=10|loss_RAD=6|gf_RAD=47|ga_RAD=27
|win_VRB=15|draw_VRB=12|loss_VRB=5|gf_VRB=56|ga_VRB=24
|win_ŠPA=15|draw_ŠPA=8|loss_ŠPA=9|gf_ŠPA=52|ga_ŠPA=36
|win_MLP=11|draw_MLP=8|loss_MLP=13|gf_MLP=42|ga_MLP=40
|win_REG=11|draw_REG=8|loss_REG=13|gf_REG=43|ga_REG=51
|win_PON=11|draw_PON=4|loss_PON=17|gf_PON=47|ga_PON=60
|win_KAR=7|draw_KAR=6|loss_KAR=19|gf_KAR=36|ga_KAR=59
|win_MET=4|draw_MET=14|loss_MET=14|gf_MET=40|ga_MET=54
|win_LOK=7|draw_LOK=5|loss_LOK=20|gf_LOK=29|ga_LOK=53
|win_LUČ=7|draw_LUČ=3|loss_LUČ=22|gf_LUČ=31|ga_LUČ=88
|win_DIN=6|draw_DIN=5|loss_DIN=21|gf_DIN=41|ga_DIN=89
|win_VEM=1|draw_VEM=3|loss_VEM=28|gf_VEM=11|ga_VEM=131

|adjust_points_VEM=-2

|status_SEG=P
|status_RAD=R
|status_VRB=R
|status_ŠPA=R
|status_MLP=R
|status_REG=R
|status_PON=R
|status_KAR=R
|status_DIN=R
|status_LUČ=R
|status_VEM=R
|status_LOK=R
|status_MET=R

|col_Q=blue1|text_Q=Kvalifikacije za [[1. HNL 1998./99.|1. HNL]]
|result1=Q
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1998./99.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R|result18=R|result19=R|result13=R|result12=R|result11=R|result10=R|result9=R|result8=R|result7=R|result6=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa98.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Zapad ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=JAP|name_JAP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]
|team2=IST|name_IST=[[NK Istra Pula|Istra Pula]]
|team3=ORI|name_ORI=[[HNK Orijent|Orijent Rijeka]]
|team4=POM|name_POM=[[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]]
|team5=GOS|name_GOS=[[NK Gospić '91|Gospić]]
|team6=ULJA|name_ULJA=[[NK Istra 1961|Uljanik Pula]]
|team7=HAL|name_HAL=[[NK Halubjan Viškovo|Halubjan Viškovo]]
|team8=NEH|name_NEH=[[NK Nehaj Senj|Nehaj Senj]]
|team9=PAZ|name_PAZ=[[NK Pazinka Pazin|Pazinka Pazin]]
|team10=ŽMI|name_ŽMI=[[NK Žminj|Žminj]]
|team11=OPA|name_OPA=[[NK Opatija|Opatija]]
|team12=ROV|name_ROV=[[NK Rovinj|Rovinj]]
|team13=RUD|name_RUD=[[NK Rudar Labin|Rudar Labin]]
|team14=GRO|name_GRO=[[NK Grobničan Čavle|Grobničan Čavle]]
|team15=BUJ|name_BUJ=[[NK Buje|Buje]]
|team16=VRB|name_VRB=[[NK Vrbovsko|Vrbovsko]]

|win_JAP=22|draw_JAP=6|loss_JAP=2|gf_JAP=75|ga_JAP=20
|win_IST=22|draw_IST=3|loss_IST=5|gf_IST=89|ga_IST=30
|win_ORI=21|draw_ORI=5|loss_ORI=4|gf_ORI=63|ga_ORI=15
|win_POM=19|draw_POM=5|loss_POM=6|gf_POM=70|ga_POM=17
|win_GOS=11|draw_GOS=12|loss_GOS=7|gf_GOS=47|ga_GOS=28
|win_ULJA=12|draw_ULJA=7|loss_ULJA=11|gf_ULJA=42|ga_ULJA=31
|win_HAL=11|draw_HAL=8|loss_HAL=11|gf_HAL=33|ga_HAL=50
|win_NEH=11|draw_NEH=7|loss_NEH=12|gf_NEH=40|ga_NEH=44
|win_PAZ=12|draw_PAZ=4|loss_PAZ=14|gf_PAZ=41|ga_PAZ=57
|win_ŽMI=10|draw_ŽMI=7|loss_ŽMI=12|gf_ŽMI=40|ga_ŽMI=40
|win_OPA=8|draw_OPA=10|loss_OPA=12|gf_OPA=43|ga_OPA=39
|win_ROV=8|draw_ROV=8|loss_ROV=14|gf_ROV=34|ga_ROV=51
|win_RUD=8|draw_RUD=6|loss_RUD=16|gf_RUD=37|ga_RUD=62
|win_GRO=7|draw_GRO=7|loss_GRO=16|gf_GRO=28|ga_GRO=44
|win_BUJ=3|draw_BUJ=5|loss_BUJ=21|gf_BUJ=27|ga_BUJ=90
|win_VRB=2|draw_VRB=4|loss_VRB=23|gf_VRB=18|ga_VRB=109

|adjust_points_VRB=-6

|status_JAP=P
|status_POM=R
|status_GOS=R
|status_ULJA=R
|status_HAL=R
|status_NEH=R
|status_PAZ=R
|status_ŽMI=R
|status_OPA=R
|status_ROV=R
|status_RUD=R
|status_GRO=R
|status_BUJ=R
|status_VRB=R

|col_Q=blue1|text_Q=Kvalifikacije za [[1. HNL 1998./99.|1. HNL]]
|result1=Q
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1998./99.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R|result18=R|result19=R|result13=R|result12=R|result11=R|result10=R|result9=R|result8=R|result7=R|result6=R|result5=R|result4=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa98.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

=== Jug ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=SPL|name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team2=SOL|name_SOL=[[NK Solin|Solin]]
|team3=IMO|name_IMO=[[NK Mladost Donji Proložac|Mladost – Imotska krajina Proložac]]
|team4=JUN|name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]
|team5=USK|name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok Klis]]
|team6=MOS|name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor Žrnovnica]]
|team7=SLA|name_SLA=[[HNK Slaven Gruda|Prevlaka Gruda]]
|team8=NER|name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva Metković]]
|team9=HRV|name_HRV=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez Posedarje]]
|team10=DUB|name_DUB=[[HNK Dubrovnik 1919|Dubrovnik]]
|team11=JAD|name_JAD=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]]
|team12=OMI|name_OMI=[[NK Omiš|Omiš]]
|team13=VAL|name_VAL=[[HNK Val Kaštel Stari|Val Kaštel Stari]]
|team14=ZMA|name_ZMA=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]]
|team15=JAP|name_JAP=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran NGB Ploče]]
|team16=PRI|name_PRI=[[NK Primorac Stobreč|Primorac AM Stobreč]]
|team17=RAŠ|name_RAŠ=[[NK Raštane|Raštane]]

|win_SPL=21|draw_SPL=5|loss_SPL=6|gf_SPL=52|ga_SPL=19
|win_SOL=18|draw_SOL=9|loss_SOL=5|gf_SOL=51|ga_SOL=25
|win_IMO=19|draw_IMO=6|loss_IMO=7|gf_IMO=43|ga_IMO=31
|win_JUN=18|draw_JUN=7|loss_JUN=7|gf_JUN=55|ga_JUN=32
|win_USK=17|draw_USK=6|loss_USK=9|gf_USK=58|ga_USK=44
|win_MOS=15|draw_MOS=8|loss_MOS=9|gf_MOS=51|ga_MOS=33
|win_SLA=14|draw_SLA=10|loss_SLA=8|gf_SLA=48|ga_SLA=27
|win_NER=13|draw_NER=4|loss_NER=15|gf_NER=42|ga_NER=34
|win_HRV=12|draw_HRV=4|loss_HRV=16|gf_HRV=37|ga_HRV=37
|win_DUB=10|draw_DUB=8|loss_DUB=14|gf_DUB=26|ga_DUB=40
|win_JAD=8|draw_JAD=10|loss_JAD=14|gf_JAD=30|ga_JAD=49
|win_OMI=10|draw_OMI=4|loss_OMI=18|gf_OMI=32|ga_OMI=55
|win_VAL=10|draw_VAL=3|loss_VAL=19|gf_VAL=32|ga_VAL=53
|win_ZMA=8|draw_ZMA=9|loss_ZMA=15|gf_ZMA=37|ga_ZMA=50
|win_JAP=8|draw_JAP=7|loss_JAP=17|gf_JAP=26|ga_JAP=46
|win_PRI=7|draw_PRI=7|loss_PRI=18|gf_PRI=22|ga_PRI=42
|win_RAŠ=7|draw_RAŠ=7|loss_RAŠ=18|gf_RAŠ=33|ga_RAŠ=58

|status_SPL=P
|status_JUN=R
|status_USK=R
|status_MOS=R
|status_SLA=R
|status_NER=R
|status_DUB=R
|status_HRV=R
|status_JAD=R
|status_JAP=R
|status_OMI=R
|status_VAL=R
|status_ZMA=R
|status_PRI=R
|status_RAŠ=R

|adjust_points_MOS=-1
|hth_MOS=1 bod oduzet od saveza.
|adjust_points_SLA=-1
|hth_SLA=1 bod oduzet od saveza.

|col_Q=blue1|text_Q=Kvalifikacije za [[1. HNL 1998./99.|1. HNL]]
|result1=Q
|col_R=red1|text_R=[[3. HNL 1998./99.|3. HNL]]
|result14=R|result15=R|result16=R|result17=R|result18=R|result19=R|result13=R|result12=R|result11=R|result10=R|result9=R|result8=R|result7=R|result6=R|result5=R|result4=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa98.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Kvalifikacije za 1. HNL ==

=== Kvalifikacije za 1. HNL, prvi krug – Skupina 1 ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team1=SEG|name_SEG=[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]
|team2=JAP|name_JAP=[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]
|team3=ČAK|name_ČAK=[[NK Čakovec|Čakovec]]

|win_SEG=1|draw_SEG=1|loss_SEG=0|gf_SEG=4|ga_SEG=3
|win_JAP=0|draw_JAP=2|loss_JAP=0|gf_JAP=2|ga_JAP=2
|win_ČAK=0|draw_ČAK=1|loss_ČAK=1|gf_ČAK=1|ga_ČAK=2

|col_Q=blue1|text_Q=Kvalifikacije za [[1. HNL 1998./99.|1. HNL]]
|result1=Q

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa98.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

*[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]  – [[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]    2:2

*[[NK Jadran Poreč|Jadran Poreč]]  – [[NK Čakovec|Čakovec]]   0:0

*[[NK Čakovec|Čakovec]] – [[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]] 1:2

=== Kvalifikacije za 1. HNL, prvi krug – Skupina 2 ===

&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=PR

|team3=SPL|name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team1=CIB|name_CIB=[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]]
|team2=ZAG|name_ZAG=[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]

|win_SPL=0|draw_SPL=0|loss_SPL=2|gf_SPL=1|ga_SPL=3
|win_CIB=1|draw_CIB=1|loss_CIB=0|gf_CIB=4|ga_CIB=3
|win_ZAG=1|draw_ZAG=1|loss_ZAG=0|gf_ZAG=3|ga_ZAG=2

|col_Q=blue1|text_Q=Kvalifikacije za [[1. HNL 1998./99.|1. HNL]]
|result1=Q

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa98.html RSSSF.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

*[[RNK Split|Split]] – [[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]    0:1

*[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]]  – [[RNK Split|Split]]   2:1

*[[NK Zagorec Krapina|Zagorec Krapina]]  – [[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]] 2:2

=== Završnica ===

{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|'''[[HNK Cibalia Vinkovci|Cibalia Vinkovci]]'''||2:1|[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]|}}
|}

=== Dodatne kvalifikacije ===

{{OneLegStart}}
{{OneLegResult|'''[[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|Mladost 127. Suhopolje]]'''||2:1|[[HNK Segesta Sisak|Segesta Sisak]]|}}
|}

== Poveznice ==
* [[1. HNL 1997./98.]]
* [[3. HNL 1997./98.]]
* [[4. rang HNL-a 1997./98.]]
* [[5. rang HNL-a 1997./98.]]
* [[6. rang HNL-a 1997./98.]]
* [[7. rang HNL-a 1997./98.]]
* [[Hrvatski nogometni kup 1997./98.]]

== Izvori ==
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa98.html RSSSF]

{{2. HNL sezone}}
{{HNL sezone po rangovima}}

[[Kategorija:Druga hrvatska nogometna liga po sezonama|1997./1998.]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1997./98.| 2]]</text>
      <sha1>ho98ogfaobh1iaq6nkm6bzxxinju9qh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Božo Potočnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>206133</id>
    <revision>
      <id>7479282</id>
      <parentid>7422063</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:15:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Nagrade i priznanja */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8135" sha1="sgi323cawuwogdc49udkehrgh53qb2t" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Božo Potočnik
| Img                  = Božo_Potočnik.jpg
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = vanjski_suradnik
| Rodno_ime            = Božidar Potočnik
| Pseudonim            = Božo
| Rođenje              = [[19. srpnja]] [[1932.]]
| Mjesto rođenja       = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = 
| Prebivalište         = 
| Instrument           = [[mandolina]], [[tambura]], narodna glazbala
| Žanr                 = [[folklor]], [[narodna glazba|narodna]] i [[zabavna glazba]]
| Zanimanje            = [[glazbenik]], [[dirigiranje|dirigent]], [[skladatelj]], [[Glazba|glazbeni]] [[pedagog]]
| Djelatno_razdoblje   = [[1950-ih]] do danas
| Producentska_kuća    = [[Jugoton]]&lt;br /&gt;[[Aquarius Records]]
| Angažman             = [[Ansambl LADO]] &lt;br&gt; [[Radiotelevizija Zagreb]]
| URL                  = 
| nagrade              = &lt;center&gt; Dvije diskografske nagrade [[porin (nagrada)|Porin]] &lt;/center&gt;
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Božidar Potočnik''' ([[Zagreb]], [[19. srpnja]] [[1932.]]), [[hrvat]]ski je [[glazbenik]], [[dirigiranje|dirigent]], [[skladatelj]] i [[Glazba|glazbeni]] [[pedagog]].

Glazbom se počinje baviti već u osmoj godini života, a od [[1955.]] godine pristupa [[Ansambl LADO|Ansamblu LADO]] u kojem svira više narodnih [[glazbalo|glazbala]] te vodi orkestar, a kasnije i zbor.&lt;ref&gt;[http://www.tresnjevka.net/vodbozo.htm Omladinsko kulturno-umjetničko društvo Trešnjevka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090530004200/http://www.tresnjevka.net/vodbozo.htm |date=30. svibnja 2009. }} - Božo Potočnik - životopis&lt;/ref&gt; Godine [[1966.]] zajedno s bratom [[Zlatko Potočnik|Zlatkom]] utemeljuje vokalni nonet ''[[Ladarice (vokalni ansambl)|Ladarice]]'',&lt;ref&gt;[http://www.lado.hr/o-nama/ladarice/ LADO / O nama – Branko Ivanković: »Ladarice«], pristupljeno 23. listopada 2014.&lt;/ref&gt; a iste godine u sklopu tadašnje [[Televizija Zagreb|Televizije Zagreb]] osniva Redakciju narodne glazbe i običaja.&lt;ref&gt;[[Božidar Novak]] (gl. ur.): ''Leksikon radija i televizije'', Zagreb: Masmedia/HRT 2006., str. 329, {{ISBN|953-157-483-9}}&lt;/ref&gt;

Od [[1974.]] godine okreće se stvaranju folklornog programa u zemlji i inozemstvu, a od [[1985.]] godine u Zagrebu vodi Glazbeni ansambl &quot;Trešnjevka&quot;, u kojem piše i obrađuje narodnu i [[Zabavna glazba|zabavnu glazbu]].

Božo Potočnik svojim je radom uvelike utjecao na vrednovanje narodne glazbe u hrvatskoj kulturi, kao i njezinu primjenu u ostalim [[Glazbeni žanrovi|glazbenim žanrovima]].&lt;ref&gt;[http://www.svita.net/potocnik.htm Tamburaški sastav &quot;Svita&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090418053325/http://www.svita.net/potocnik.htm |date=18. travnja 2009. }} - Božo Potočnik&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Božo Potočnik rođen je 19. srpnja 1932. godine u Zagrebu. Godine [[1959.]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] završio je studij književnosti, a glazbom se počeo baviti u ranoj mladosti. U početku je bio samouk, a potkraj [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] počinje sudjelovati u amaterskim tamburaškim i folklornim društvima.&lt;ref&gt;[http://www.hdu.hr/porin/htm/BozoPotocnik.htm Institut hrvatske glazbene industrije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090515130716/http://www.hdu.hr/porin/htm/BozoPotocnik.htm |date=15. svibnja 2009. }} - Božo Potočnik - životopis&lt;/ref&gt; Postaje članom novoosnovanog mandolinističkog orkestra u željezničarskom društvu &quot;Vinko Jeđut&quot;, a zbog svog virtuoznog sviranja [[mandolina|mandoline]] vrlo brzo pristupa omladinskom društvu &quot;Joža Vlahović&quot;, u kojemu još svira i [[tambura|tambure]]. Kao [[gimnazija]]lac u željezničarskoj koloniji u Maksimiru osniva dječji mandolinistički orkestar i zbor. Na mandolini svira mnoge žanrove od [[jazz]]a do izletničkih pjesama, ali zbog nedovoljne afirmacije toga glazbala prelazi na tamburu ([[bisernica]]).

Godine [[1955.]] dolazi u folklorni ansambl &quot;LADO&quot;, u kojemu svira više narodnih glazbala, te kasnije vodi orkestar i zbor. Još kao član ansambla &quot;LADO&quot; zajedno s bratom Zlatkom [[1966.]] godine osniva vokalni nonet &quot;Ladarice&quot;.&lt;ref&gt;[http://www.lado.hr/o-nama/vokalisti-lada/ LADO / O nama – Branko Ivanković: »Ladarice«], pristupljeno 23. listopada 2014.&lt;/ref&gt; Za &quot;Ladarice&quot; obrađuje narodne popijevke i piše originalne skladbe, često s njima nastupa u [[radio|radijskim]] i [[TV|televizijskim emisijama]], na festivalima i drugim priredbama te snima [[Glazbeni album|glazbene albume]] i [[Filmska glazba|glazbu za filmove]].

Godine [[1966.]] na Televiziji Zagreb osniva Redakciju narodne glazbe i običaja, te dugoročno koncipira njezin rad. U 25 godina vođenja te Redakcije okupio je veliki broj suradnika iz čitave Hrvatske i ostvario oko 5000 emitiranja hrvatskog folklora i narodne kulture na svim televizijskim postajama [[SFRJ|bivše Jugoslavije]] i mnogima u inozemstvu. Realizirao je i brojne studijske emisije uživo, kao i serije poput &quot;Večer za tamburu&quot;, &quot;Male priče&quot;, &quot;Raspuća&quot;, &quot;Susret na žici&quot; i druge. U tom je razdoblju kao gost-dirigent nekoliko godina vodio [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije|Tamburaški orkestar Radio Zagreba]], s kojim je snimio mnogobrojne obrade narodnih pjesama, ali i popularnih zabavnoglazbenih uspješnica.

Godine [[1974.]] intenzivno se okreće inozemstvu i radu s [[Hrvatsko iseljeništvo|hrvatskim iseljenicima]]. S ansamblom ''Duquesne University Tamburitzans'' iz [[Pittsburgh]]a surađuje oko 20 godina. Više puta putuje u [[Australija|Australiju]] u [[Sydney]], [[Melbourne]], [[Perth]], [[Wooloongong]], [[Geelong]] i [[Adelaide]], gdje pokreće nekoliko tamburaških orkestara i sviranju tambura podučava djecu hrvatskih iseljenika. Također kraće vrijeme djeluje u [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Kanada|Kanadi]] ([[Toronto]]), dok je nekoliko desetljeća bio prisutan među [[Gradišćanski Hrvati|Gradišćanskim Hrvatima]] u [[Austrija|Austriji]].

Od [[1985.]] godine vodi Glazbeni ansambl &quot;Trešnjevka&quot; iz Zagreba, u kojemu nastoji proširiti izvedbene mogućnosti tambure.

U svojoj karijeri obradio je više od 800 napjeva iz starijeg i novijeg folklornog naslijeđa, te [[pop (glazba)|popularne]] i zabavne glazbe. Napisao je oko 150 originalnih skladbi (pretežno za tambure), te [[filmska glazba|filmske]] i kazališne glazbe.

Član je [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskog društva skladatelja]].

== Nagrade i priznanja ==
Božo Potočnik dobitnik je brojnih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu za autorski i organizacijski rad na promicanju hrvatske narodne kulture i baštine. Predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] odlikovao ga je 1997. [[Red Danice hrvatske|Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića]] i 1999. [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]].
* 1998. – medijska nagrada ''KOR'' za životno djelo
* 1998. – ''Zlatna plaketa STATUS'' povodom 45 godina umjetničkog rada&lt;ref&gt;[http://nagrada-status.hgu.hr/index.php?opt=news&amp;act=mlist&amp;id=48&amp;lang=HR Hrvatska glazbena unija: Dobitnici nagrade STATUS 1998.]&lt;/ref&gt;

'''Porin'''
* [[Dobitnici Porina 2003.|2003.]] – nagrada za najbolju izvedbu folklorne glazbe, album &quot;Na zelenom travniki&quot;
* [[Dobitnici Porina 2005.|2005.]] – nagrada za životno djelo i poseban doprinos vrednovanju narodne glazbe u hrvatskoj kulturi

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.hds.hr/clan/potocnik-bozo/ Hrvatsko društvo skladatelja: Potočnik, Božo] (životopis)
*[http://arhiva.porin.info/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo/bozo-potocnik-203 www.porin.info – Božo Potočnik (životopis)]
*[http://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/133001739 HDS ZAMP – Baza autora: Božo Potočnik] (popis djela)

{{Dobitnici Porina za životno djelo}}

{{GLAVNIRASPORED:Potočnik, Božo}}
[[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]]
[[Kategorija:Hrvatski skladatelji]]
[[Kategorija:Hrvatski dirigenti]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske]]</text>
      <sha1>sgi323cawuwogdc49udkehrgh53qb2t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veliki Prolog</title>
    <ns>0</ns>
    <id>208051</id>
    <revision>
      <id>7479459</id>
      <parentid>7307087</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:53:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Эльдар Шукоров</username>
        <id>355157</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ zatipci... prva karta neispravna</comment>
      <origin>7479459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3449" sha1="dmmwnnzq2e4fysjkus2itybm222bxbo" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Veliki Prolog
|vrsta            = naselje
|slika            = Crkva Veliki Prolog 1.jpg
|opis slike       = Crkva Uznesenja BDM u Velikom Prologu
|županija         = {{Z+X|SDŽ}}
|općina           = [[Vrgorac]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 4,6
|visina           = 
|z. širina        = 43.178
|z. dužina        = 17.370
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 317
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 21277 Veliki Prolog
|pozivni broj     = +385 (0)21
|autooznaka       = MA
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Veliki Prolog''' je naselje u blizini [[Vrgorac|Vrgorca]]. Nalazi se na samoj granici između [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinske]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]. Također, leži na granici s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom.]] Mjesto je došlo u središte pozornosti za vrijeme [[Snijeg|sniježne oluje]] u [[Europa|Europi]] [[2012.]], kada se smatralo najpogođenijim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. 

== Stanovništvo ==
Veliki Prolog ima oko 500 stanovnika. Za razliku od brojnih ostalih naselja, stanovništvo Velikog Prologa se povećava. 99% stanovništva je rimokatoličke vjere i hrvatske nacionalnosti. Veliki Prolog je i središte župe Dusina-Veliki Prolog. Na Velikom Prologu postoji crkva Blažene Djevice Marije, a u ovom mjestu posebno je značajan blagdan [[Velika Gospa|Velike Gospe]].

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Veliki Prolog |p1857=0 |p1869=0 |p1880=96 |p1890=116 |p1900=133 |p1910=197 |p1921=0 |p1931=33 |p1948=492 |p1953=610 |p1961=628 |p1971=562 |p1981=558 |p1991=514 |p2001=471 |p2011=499 |p2021=317 |napomena=Do 1910. iskazivano je pod imenom Prolog. U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Dusina, kao i dio podataka u 1931. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Obrazovanje ==
Na Velikom Prologu već dulji niz godina postoji osnovna škola koja djeluje kao područna škola [[Vrgorac|vrgoračke]] škole. 

== Gospodarstvo ==
Većina stanovništva Velikog Prologa bavi se [[poljoprivreda|poljoprivredom]] a najpriznatije su kulture [[rajčice]], [[jagode]] i [[vinova loza]].

== Kulturne i vjerske manifestacije ==
Veliki Prolog jako je bogat vjerskim manifestacijama. Naširoko je poznata procesija [[Veliki petak|Velikog petka]], što je ujedno i najveći skup u ovom kraju. Također je poznata i proslava blagdana [[Velika Gospa|Velike Gospe]], na koju je organiziran veliki sajam, a navečer i koncert. Od ostalih manifestacija poznata je ona o Saboru Šalinovića koja se održava od 2007. s ciljem da se na jednom mjestu okupe svi s prezimenom [[Šalinović]], koje je ujedno i najzastupljenije prezime u ovom kraju.

== Šport == 
* [[NK POŠK Veliki Prolog]]

== Zanimljivosti ==
* Iako je Veliki Prolog službeno u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], mali dio mjesta se nalazi u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hecegovini]] što je jasno označeno granicom.
* Veliki Prolog je površinom najveće naselje u [[Vrgoračka krajina|Vrgoračkoj krajini]] jer obuhvaća naselja od polja Jezera, pa sve do [[Rastok]]a na drugoj strani.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Vrgorac}}

[[Kategorija:Vrgorac]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Vrgorca]]</text>
      <sha1>dmmwnnzq2e4fysjkus2itybm222bxbo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stadion Stanovi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>209414</id>
    <revision>
      <id>7479338</id>
      <parentid>7422542</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:08:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7479338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2691" sha1="jphg5tingvmqy0q6drrrjivlaec7p0k" xml:space="preserve">{{Infookvir stadion
| ime              = Stadion Stanovi
| izvorno_ime      = 
| slika            = 
| UEFA             = 
| nadimak          = 
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = [[Zadar]], [[Hrvatska]]
| dz               = HRV
| koordinate       = 
| pushpin_map      = Zadarska županija
| pushpin_label     =
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt         = 
| izgradnja        = 
| otvoren          = [[1979.]]
| renoviran        = 
| proširen         = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = 
| upravitelj       = 
| korisnici        = [[NK Zadar]] ([[1979.]] – [[2020.]]) &lt;br&gt; [[HNK Zadar]] ([[2020.]] – )
| kapacitet        = 5860
| teren            = trava
| dimenzije        = 
}}
'''Stanovi''' su [[nogomet]]ni stadion u [[Zadar|Zadru]]. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[HNK Zadar]]. Može primiti do 5860 gledatelja.&lt;ref&gt;[http://www.idemvan.hr/mjesto/stanovi-nogometni-stadion/4702/ Stanovi – nogometni stadion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140221222757/http://www.idemvan.hr/mjesto/stanovi-nogometni-stadion/4702 |date=21. veljače 2014. }}, idemvan.hr, pristupljeno 1. listopada 2015.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

Sadašnji je oblik stadion dobio [[1979.]] godine, kada su trajale pripreme za [[VIII. Mediteranske igre – Split 1979.|Mediteranske igre]], koje su se iste godine održale u [[Split]]u. Tada je izgrađena i upravna zgrada NK Zadra.

[[Istok|Istočna]] tribina [[stadion]]a, koja je naslonjena na stambeno-poslovnu zgradu, izgrađena je [[1994.]] godine.

Nakon smrti [[Hrvoje Ćustić|Hrvoja Ćustića]] 2008. godine, počelo je obnova. Srušen je sporni betonski zid, srušena je zapadna tribina i teren je pomaknut nekoliko metara prema zapadu, postavljena su 4 reflektora, pokraj stadiona izgrađen je pomoćni teren s umjetnom travom.
U planu je izgradnja nove zapadne tribine, ali na nju će se trebati još pričekati.

== Problemi oko licencije ==

Stanje stadiona godinama nije zadovoljavalo kriterije [[Hrvatski nogometni savez|HNS-a]], a osobito [[UEFA|UEFA-e]]. Najviše je sporan bio zid kraj samog terena, no taj je nedostatak uklonjen. Problem se nije rješavao sve do [[2008.]] godine i pogibije [[Hrvoje Ćustić|Hrvoja Ćustića]], igrača Zadra koji je glavom udario u spomenuti zid, što je bio konačan povod konkretnije obnove stadiona.&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/sport/preminuo-hrvoje-custic-nogometas-koji-je-glavom-udario-u-betonski-zid.html Preminuo Hrvoje Ćustić], dnevnik.hr, preuzeto 4. travnja 2008.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Športski objekti u Zadru]]
[[Kategorija:Nogomet u Zadru]]
[[Kategorija:NK Zadar]]</text>
      <sha1>jphg5tingvmqy0q6drrrjivlaec7p0k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radoslav Lopašić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>210114</id>
    <revision>
      <id>7479470</id>
      <parentid>6876418</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T00:30:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>dodana kategorija</comment>
      <origin>7479470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7411" sha1="9qg7dsmyf9s47akezgpaw45rqq9k5en" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Radoslav Lopašić
| slika          = Radoslav Lopašić (Oko Kupe i korane).png
| veličina       = 200px
| opis_slike     = Radoslav Lopašić
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[20. svibnja]] [[1835.]] 
| smrt           = [[25. travnja]] [[1893.]]
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po      = 
| zanimanje      = [[povjesničar]]
}}

'''Radoslav Lopašić''' ([[Karlovac]], [[20. svibnja]] [[1835.]] – [[Zagreb]], [[25. travnja]] [[1893.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]], po struci [[pravnik]]. Bio je povjesničar skromnog ponašanja, ali prebogatih vrela intelektualne snage. Zvali su ga &quot;Živi [[arhiv]]&quot;.&lt;ref&gt;Petar Vukelić, [https://www.matica.hr/vijenac/581/kako-se-zivjelo-u-doba-kmetstva-25747/ ''Kako se živjelo u doba kmetstva''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 581, 9. lipnja 2016., pristupljeno 26. listopada 2021.&lt;/ref&gt; Bio je akademik u [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti]], gospodarski potpredsjednik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] i autor velikog broja historiografskih članaka i više knjiga o [[povijest]]i [[Hrvati|Hrvata]].

== Životopis ==
[[Datoteka:Spomenik Radoslav Lopašić Karlovac.jpg|200px|mini|desno|Spomenik Radoslavu Lopašiću u Karlovcu]]

Radoslav Lopašić rođen je u Karlovcu 1835. godine. Otac Mirko bio je karlovački gradski [[sudac]], u vrijeme Radoslavovoga rođenja [[gradonačelnik|načelnik]]. Oca je izgubio [[1838.]] godine, a nedugo nakon toga [[1843.]] godine i [[Majka|majku]] Magdalenu rođenu Dobrilović.&lt;ref name=&quot;STR&quot;&gt;[[Rudolf Strohal|Strohal, Rudolf]]. ''&lt;u&gt;Grad Karlovac opisan i orisan&lt;/u&gt;'', vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., str. 215.-220.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;BIH&quot;/&gt; Za osmogodišnjega Radoslava brinuo se njegov polubrat Liberat&lt;ref name=&quot;BIH&quot;&gt;Lopašić, Radoslav. ''&lt;u&gt;Bihać i Bihaćka Krajina: mjestopisne i poviestne crtice&lt;/u&gt;'', 2. izd., Matica hrvatska, Zagreb, 1943., str. 288.&lt;/ref&gt; (Ladislav)&lt;ref name=&quot;STR&quot;/&gt; Lopašić, koji je preuzeo skrbništvo nad Radoslavom. Nakon pohađanja karlovačke i zagrebačke gimnazije, [[1856.]] godine upisao je Pravoslovnu akademiju (današnji [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu]]). Zbog krhkog zdravlja i lošeg predznanja, studij nikada nije završio, nego je pravo nastavio izučavati privatno.

Lopašić je [[1860.]] godine izabran za karlovačkog općinskog glavara. Već ga je iste godine [[ban]] smijenio s položaja zbog članka objavljenog u ''[[Narodne novine|Narodnim novinama]]''. Na prijedlog zagrebačkog velikog župana [[Ivan Kukuljević Sakcinski|Ivana Kukuljevića Sakcinskog]], Lopašić je [[1861.]] godine imenovan pristavom (pomoćnim sudskim službenikom) [[Severin na Kupi|severinskog]] kotara, gdje je sudac tada bio Josip pl. [[Vranyczany-Dobrinović|Vranyczany]]. Nakon Vranyczanyjeve smrti [[1866.]] godine Lopašić je imenovan na njegovo mjesto te postaje severinskim kotarskim sucem. Tijekom obavljanja službe brinuo se za pučke škole i sirotinju, za što je dobio priznanje zemaljske vlade 1868. godine. Godine [[1871.]] imenovan je podbilježnikom [[Zagrebačka županija (1201. – 1924.)|Zagrebačke županije]]. Izabran je u odbor [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] [[1877.]] godine te je bio njezinim potpredsjednikom sve do smrti. Postao je dopisnim članom [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (tada JAZU) [[21. prosinca]] [[1883.]] godine.&lt;ref&gt;[[Milan Grlović]], ''Zaslužni Hrvati XIX st.'', Reprint izd. 1898.-1900., Tiskara Rijeka, Rijeka, 1992.: Radoslav Lopašić 1835. - 1893.&lt;/ref&gt;

Nakon dugotrajne bolesti, umirovljen je [[1891.]] godine. Za vrijeme dopusta i mirovine posvetio se znanstvenom radu te pripremao brojna djela za tisak.

Umro je 25. travnja [[1893.]] godine, ostavivši neobjavljenim mnogo prikupljenog materijala. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.&lt;ref&gt;[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=314 Gradska groblja Zagreb - L],{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160814085944/http://gradskagroblja.hr/default.aspx?id=314|date=14. kolovoza 2016.}}, gradskagroblja.hr, pristupljeno 5. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
* ''Karlovac: poviest i mjestopis grada i okolice'', Poučna knjižnica Matice hrvatske, knj. 6, Matica hrvatska, Zagreb, 1879. (repr. Matica hrvatska Karlovac, Karlovac, 1993.)
* ''Žumberak: crte mjestopisne i poviestne'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1881.
* ''Križanić-Turanj: u slavu devetdesetgodišnjega rodjendana (19. rujna 1882.) presv. i preč. gospodina Jurja Križanića ...: (sa slikom Križanić-Turnja)'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1882. 
* ''Novi Grad na Dobri: (sa slikom)'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1882. 
* ''Obćina draganićka'', Tiskara Narodnih novinah, Zagreb, 1883. 
* ''Uspomena na put u Slunjsku krajinu god. 1865.'', Tisak Dioničke tiskare, Zagreb, 1883.
* ''Spomenici hrvatske Krajine, knjiga I. od god. 1479. do 1610.'', Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, knj. 15, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1884.
* ''Nikola Jurišić'', Tisak Dragutina Albrechta, Zagreb, 1884. 
* ''Spomenici hrvatske Krajine, knjiga II. od god. 1610. do 1693.'', Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, knj. 16, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1885.
* ''Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović: sa 7 slika'', Matica hrvatska, Zagreb, 1888. (''Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović / napisao Radoslav Lopašić.'', Bibliofilska izdanja. Niz Reprinti, knj. 12, Kršćanska sadašnjost, 1989.) 
* ''Spomenici hrvatske Krajine, knjiga III. od god. 1693. do 1780. I u Dodatku od g. 1531. do 1730.'', Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium, knj. 20, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1889.
* ''Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice'', Matica hrvatska, Zagreb, 1890. (2. izd. 1943.)
* ''Oko Kupe i Korane: mjestopisne i povjestne crtice: sa dvadeset i tri slike i jednom zemljopisnom kartom'', dopunio [[Emilij Laszowski]], Matica hrvatska, Zagreb, 1895. (repr.  Gradska biblioteka &quot;Ivan Goran Kovačić&quot;, [1988.])
* ''Urbar modruški od god. 1486.'', Knjižnica Ogranka Matice hrvatske Ogulin, knj. 5, Ogranak Matice hrvatske, Ogulin, 1997. {{ISBN|953-96363-4-5}} (priredio)&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=30&amp;sort=0&amp;spid0=30&amp;spv0=Modru%C5%A1ki+urbar%2C+1486.&amp;selectedId=13000592 Urbar modruški od god. 1486. / priredio Radoslav Lopašić ; prilozi Eduard Hercigonja, Ivan Tironi], katalog.kgz.hr, pristupljeno 6. studenoga 2016.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Radoslav Lopašić}}
* [https://archive.org/details/dvahrvatskajuna00lopagoog ''Dva hrvatska junaka: Marko Mesić i Luka Ibrišimović'']
* [https://archive.org/details/bihaibihakakraj01lopagoog ''Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice''] 
* [https://archive.org/details/okokupeikoranem00lopagoog ''Oko Kupe i Korane: mjestopisne i povjestne crtice''] 
* [http://dizbi.hazu.hr/object/linked/c2o/92848 ''Spomenici hrvatske Krajine'']

{{GLAVNIRASPORED:Lopašić, Radoslav}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Karlovac]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]</text>
      <sha1>9qg7dsmyf9s47akezgpaw45rqq9k5en</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dragovan Šepić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>229038</id>
    <revision>
      <id>7479473</id>
      <parentid>6260709</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T00:56:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>dodana kategorija</comment>
      <origin>7479473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1278" sha1="lb2kcqk1up2zxxnri5lzjdvza1l9wcs" xml:space="preserve">'''Dragovan Šepić''' ([[Buzet]], [[15. prosinca]] [[1907.]] – [[Zagreb]], [[12. veljače]] [[1997.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] povjesničar i pravnik,&lt;ref&gt;[[Opća i nacionalna enciklopedija]], svezak 19, str. 113&lt;/ref&gt; [[HAZU|akademik]]

== Životopis ==

Studirao je na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]] i na Institutu međunarodnih znanosti u Parizu. Radio je u diplomaciji od 1935. do 1947. godine, potom u Ministarstvu znanosti i kulture vlade FNRJ. Od 1969. do 1978.  redovni je profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu. Od 1977. izvanredni član [[HAZU]].

== Nepotpun popis djela ==

* &quot;Supilo diplomat: [rad Frana Supila u emigraciji 1914-1917]&quot;, Naprijed, Zagreb, 1961.
* &quot;Italija, saveznici i jugoslavensko pitanje 1914. – 1918.&quot;, Školska knjiga, Zagreb, 1. izdanje 1970., 2. izdanje kao &quot;Sudbinske dileme rađanja Jugoslavije: Italija, Saveznici i jugoslavensko pitanje: 1914. – 1918.&quot;, Čakavski sabor, Pula, 1989.
* &quot;Povijest hrvatskog naroda 1860. – 1914.&quot;, (suautori [[Jaroslav Šidak]], [[Mirjana Gross]], [[Igor Karaman]]), Školska knjiga, Zagreb, 1968.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Šepić, Dragovan}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Buzet]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]</text>
      <sha1>lb2kcqk1up2zxxnri5lzjdvza1l9wcs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Stranica za vježbanje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>254140</id>
    <revision>
      <id>7479498</id>
      <parentid>7477750</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T09:46:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34815-63</username>
        <id>364002</id>
      </contributor>
      <comment>Branko6000 je stvorio meme/trend omčizam</comment>
      <origin>7479498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="729" sha1="fu4z7shm3w4zpoz5t3lc6ewm3hrthe3" xml:space="preserve">{{Molimo NE uklanjajte ovaj redak teksta. Hvala}}             &lt;!--
***Branko6000 je poznata osoba u balkanskoj regiji. Poznata je po stvaranju novog mema ili trenda omčizam. Napisano je trend zbog toga što nije samo on pravio te snimke. Skoro pa cijeli balkan je znao za to i pravio te snimke. Neki od poznatih omčizam kreatora su: Andrej911, lovroštrudla8, Enrique, Gonzalo i još mnogo više.***
***           Nemojte uklanjati ovaj dio!                      ***
***           Uređujte ispod ove linije                        ***
■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■--&gt;</text>
      <sha1>fu4z7shm3w4zpoz5t3lc6ewm3hrthe3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvati u Belgiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>256160</id>
    <revision>
      <id>7479273</id>
      <parentid>7288391</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:10:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479273</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13051" sha1="ibm24sjn12qbztm0vga95281l2xienm" xml:space="preserve">'''Hrvati u Belgiji''', prvi put se pojavljuju, pretpostavlja se, za vrijeme [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjega rata]], kada su se nalazili u sklopu Austrijske i Francuske [[Hrvatsko konjaništvo|vojske]].
Ni danas u Belgiji ne postoji podatak o točnome broju Hrvata. Razlog tomu je što su vođeni kao &quot;Jugoslaveni&quot;. No po evidencijama raznih hrvatskih udruga i katoličkih misija, da se reći da Hrvata u Belgiji, skupa s djecom druge i treće generacije, ima oko 8-10 tisuća. Zadnjih nekoliko godina ovaj broj povećavaju i iseljenici iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Zbog tranzitne uloge Belgije broj Hrvata stalno varira, no od završetka Drugog svjetskog rata nije prelazio 10.000.

==Dolazak Hrvata==
Car [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V.]] je za vrijeme rata u [[Flandrija|Flandriji]] naselio Hrvate kod [[Dunkerque]]a (ondašnjeg ''Duinkerkena'') koji su mu služili kao vojnici. Kasnije je hrvatski putopisac [[Feliks Gladić]] u 17. stoljeću zabilježio da ondje još žive Hrvati te da je s njima govorio hrvatskim jezikom.&lt;ref&gt; Josip Horvat: Povijest i kultura Hrvata kroz 1000. godina: od velikih seoba do 18. stoljeća, Knjigotisak, Split, 2009. str. 239 &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/dom/376/dom05.htm HIC-Dom i svijet br.379/2002.] Hrvati Francuske&lt;/ref&gt; Rečeni Hrvati bili su senjski [[uskoci]] koji su gusarili po sjevernom hrvatskom primorju.&lt;ref&gt;[http://www.archive.org/stream/p1povjesthrvatao06klaiuoft/p1povjesthrvatao06klaiuoft_djvu.txt Archive.org] Vjekoslav Klaić: Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljeća&lt;/ref&gt;

U to vrijeme Dunkirk je bio u Nizozemskoj, koja je u to vrijeme u svom sastavu imala i Belgiju. 1662. je to područje konačno postalo dijelom Francuske, kad ga je engleski kralj [[Karlo II., kralj Engleske|Karlo II.]] prodao Francuskoj. 

===Prvi val useljenja u 20. st. ===
Kako je [[Belgija]] slovila kao jedna od najrazvijenijih zemalja Europe u ranom 20. stoljeću, u nju odlaze i Hrvati. Prvi val useljavanja dogodio se nakon stvaranja [[Kraljevina Jugoslavija|versajske Jugoslavije]], zbog njezine [[protuhrvatstvo|protuhrvatske politike]]. Iseljavali su se mahom seljaci i radnici s područja [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Dalmacija|Dalmacije]] i [[Lika]]. Poznato je da je i [[ustaše|ustaški]] [[general]], [[Rafael Boban]] bio među prvim iseljenicima u Belgiju.
Posla je bilo dovoljno u ljevaonicama čelika, željezarama i rudnicima ugljena te su Hrvati nalazili zaposlenje baš u tim segmentima. Dodijeljeni su im najteži poslovi, no bili su vrlo cijenjeni zbog svog požrtvovnog rada i snalažljivosti. Uskoro Hrvati postaju manji šefovi i samim Belgijancima.

Nakon ubojstva [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] i atentata na kralja [[Aleksandar II. Karađorđević|Aleksandra II.]] broj Hrvata u Belgiji se povećava, što čini drugi val useljavanja Hrvata u Belgiju. Tada broj Hrvata u Belgiji iznosi oko 25-30 tisuća. Hrvati su uglavnom bili naseljeni u [[Valonija|Valoniji]] u gradovima [[Liege]]u i [[Charleroi]]ju, te u okolici tih gradova. Prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], samo je mali broj Hrvata uspio dobiti sveučilišne diplome. Među njima su dr. [[Ivan Puljić]] i ekonomist [[Ante Klarić]]. U vrijeme Drugoga svjetskog rata Hrvati ostaju u Belgiji. Poslije rata dio njih napušta industrijski sektor i zapošljava se u području trgovine, gdje imaju velike uspjehe. Velik dio belgijskih Hrvata vraća se u Jugoslaviju, no razočarani, ponovno se vraćaju u Belgiju ili u prekomorske zemlje. Hrvati što su poslije rata ostali u Belgiji žene se Belgijkama jer je posljeratni broj Hrvata u Belgiji bio dosta malen.

===Drugi val useljavanja u 20. st. ===
Prvi dio drugog vala iseljavanja činile su političke izbjeglice. Tisuće Hrvata nakon dolaska komunizma bježi u Belgiju, dobar dio njih su bili bivše [[ustaše]] i [[Hrvatsko domobranstvo (NDH)|domobrani]]. Oni što su bili povezani s ustaškim režimom što prije žele otići u prekomorske zemlje, dok oni što su ostali dobivaju politički azil od strane [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]].

Drugi dio drugog vala useljavanja počeo je nakon revolucije u [[Mađarska|Mađarskoj]] [[1956.]] Treći dio počeo je nakon gušenja [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]]. Tada tisuće Hrvata odlazi u Belgiju, neki pojedinačno, a ponekada i cijele obitelji. Neki Hrvati napuštaju Belgiju. Većina takvih odlazi u [[Kanada|Kanadu]] i [[Australija|Australiju]]. Manji dio u [[SAD]], [[Novi Zeland]] i [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]], a neki su se raspršili po europskim zemljama. Brzo odlazi i visokoobrazovani dio Hrvata.

Krajem 1970-ih i nakon [[Josip Broz Tito|Titove]] smrti u Belgiju su dolazili samo oni Hrvati koji su radili za jugoslavenske kompanije.

==Povijest==

Nakon prvog doseljeničkog vala, Hrvati se okupljaju po radničkim kantinama, no kasnije, 1932., pod utjecajem braće Radić, u [[Jemeppe-sur-Sambre]]u kod [[Liege|Liega]] osnivaju prvi ogranak [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]]. Ogranak je kasnije registriran kao udruga uzajamne pomoći pod nazivom ''[[Hrvatski seljački savez]]'', jer nije mogao djelovati kao politička organizacija zbog zakona, ali i zbog prosvjeda jugoslavenskog veleposlanstva.

Pored pristaša Seljačke stranke, velik broj Hrvata priklonio se [[Ustaški pokret|Ustaškom pokretu]]. Njihov broj porasta nakon [[Atentat u Marseilleu|ubojstva kralja Aleksandra]] u [[Marseille]]u. Hrvati Belgije, koji su bili u Ustaškom pokretu djelovali su uglavnom tajno. Pripadnik belgijskog ogranka Ustaškog pokreta bio je i [[Rafael Boban]].

Nakon Drugog svjetskog rata HSS u Belgiji doživljava procvat, osvježen pridošlim ljudstvom koje dolazi iz komunističke Jugoslavije. No, nakon smrti [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]] HSS u Belgiji se osipa. Belgijski ogranak HSS-a na godišnjicu smrti [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] organizirao je velike svečanosti, kulturne programe i veselice. Postojalo je i [[Hrvatsko narodno vijeće]], a u [[Bruxelles]]u 1977. održavaju svoj Drugi sabor, čemu se službeni Beograd oštro protivio. Osim toga, veća okupljanja Hrvata organizirali su i svećenici uz mise i katoličke misije.

Pod pokroviteljstvom HSS-a djelovala je i sindikalna udruga ''Hrvatski radnički savez'' sa sjedištem u [[Charleroi]]. Bilo je i nekoliko kulturno-športskih društava, od kojih neka djeluju još i danas. Postojalo je također i par jugo-klubova, pod pokroviteljstvom veleposlanstva, koji su služili kao izvor informacija i špijuniranja Hrvata.

Pravi je politički život buknuo pojavom [[HDZ]]-a i dolaskom [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] na političku scenu u Hrvatskoj. U Belgiji je učlanjivanje u HDZ počelo već i prije prvih demokratskih izbora. Tako su osnovani (1990. i 1991.) i prvi ogranci HDZ-a u [[Antwerpen]]u, u Bruxellesu i Liegeu. Osnivači su velikom većinom bili doseljenici drugog i trećeg iseljenićkog vala nakon Drugog svjetskog rata i, u nešto manjem broju, potomci prve predratne generacije, koji su se uključili u svestranu pomoć Hrvatskoj u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Glavnina pomoći hrvatskoj borbi za državu na promidžbenom, humanitarnom i svakom drugom planu išla je skoro isključivo preko ogranaka HDZ-a ili njenih članova.

Danas još djeluju sa smanjenim intenzitetom ogranci HDZ-a, ogranak HSS-a, ogranak [[HOP]]-a, Kulturno sportsko društvo &quot;Croatia&quot; Antwerpen, SOS-Croatia u [[Merchtem]]u kraj [[Bruxelles]]a, HNK Croatia u Liegu, udruga AMAC hrvatskih sveučilištaraca u Bruxellesu, humanitarna organizacija &quot;Edmond Jardas&quot; (koja pomaže veliki broj djece poginulih hrvatskih branitelja u 
Domovinskom ratu), Kulturno društvo &quot;V. Lisinski&quot; u Liegu, &quot;Hrvatski radio sat&quot; u Liegu, kojeg su pokrenuli dužnosnici HSK-a Belgije s Hrvatima drugog naraštaja rođenim u Belgiji, promičući hrvatsku kulturu, turizam i potičući ljude na povratak. Ovdje valja istaknuti krovnu organizaciju Hrvatski svjetski kongres Belgije, na čelu s neumornim i požrtvovnim predsjednikom [[Miroslav Klarić|Miroslavom Klarićem]].

Na početku Domovinskog rata Hrvati su u Bruxellesu vlastitim sredstvima osnovali prvu Hrvatsku dopunsku školu, koja danas djeluje pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete. Uz sve ove udruge posebno treba naglasiti ulogu hrvatskih katoličkih misija, koje su uvelike zaslužne za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta te duhovnog i vjerskog nasljeđa Hrvata. Zbog izvjesnog i začuđujućeg nerazumijevanja složenosti hrvatskog iseljeništva, bilo iz Zagreba, bilo od strane dužnosnika Veleposlanstva, sve ove udruge, nažalost, polako smanjuju aktivnosti, a članstvo im se osipa.

Doprinos Hrvata razvoju Belgije uglavnom se svodi na one desetke tisuća marljivih hrvatskih radnika, koji su svojim radom doprinijeli, između dva rata i poslije, prosperitetu belgijske privrede.
Poslije Drugog svjetskog rata Hrvati Belgije mogu se podičiti s tri sveučilišna profesora: dr. Zvonimirom Pinterovićem, genetičarem M. Radmanom, i sociologom Danilom Klarićem te nekoliko liječnika, profesora, pravnika, ekonomista, akademskih slikara, arhitekata.

Poznat je doprinos belgijskom sportu Hrvata Zanetića, Ivića, Peruzovića, Stanića, Špehara, Webera, Primorca i drugih. [[Josip Weber]] i [[Branko Strupar]] zaigrali su za belgijsku nogometnu reprezenbtaciju.&lt;ref&gt;(): [http://arhiva.dalje.com/hr-sport/ja-sam-prvi-hrvat-u-reprezentaciji-belgije/242488 ''Ja sam prvi Hrvat u reprezentaciji Belgije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220118022033/http://arhiva.dalje.com/hr-sport/ja-sam-prvi-hrvat-u-reprezentaciji-belgije/242488 |date=18. siječnja 2022. }}, Dalje.com, 13. ožujka 2009. Pristupljeno 17. svibnja 2017.&lt;/ref&gt;
Nekolicina Hrvata se uspješno bavila uvozom ribljih konzervi, ljekovitih trava i vina (Fabris, Divić, Vunić). Puno ih ima u uslužnim djelatnostima, trgovini, ugostiteljstvu. Ima Hrvata u raznim ministarstvima, na radiju, u Federalnoj policiji.

==Hrvati danas==
[[Datoteka:Hrvatsko veleposlanstvo u Bruxellesu.jpg|thumb|Zgrada Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji, [[Bruxelles]]]]
Teško je sa sigurnošću utvrditi brojno stanje, dobnu strukturu Hrvata u Belgiji, njihov ekonomski status i stupanj nacionalnog identiteta, posebno kod potomaka prvih doseljenika. Najveći broj Hrvata još uvijek živi u Valoniji, na području Liegea, njih pet do šest tisuća iz prve do treće generacije. Doseljenici iz prvog vala dvadesetih godina su skoro svi pomrli pa njihovi potomci i doseljenici, koji su pedesetih godina došli u Belgiju čine, sa svojom djecom, jezgru hrvatske prisutnosti u Belgiji.
Malo Hrvata se vraća u domovinu, posebno potomaka prvog vala, jer su to većinom bili ljudi iz srednje i zapadne [[Bosna|Bosne]]. A oni srednje dobi, pa i oni stariji, zbog polučenog položaja u društvu, zbog posla, mirovine, imovine, socijalnog osiguranja, školovanja djece te vezanosti mješovitim brakovima, ostvarenog belgijskog državljanstva i slabe perspektive koja se službeno nudi povratnicima, teško se odlučuju na povratak.

U novije vrijeme većina doseljenika nastanjuje se u Briselskoj regiji i u Antwerpenu ([[Flandrija]]), gdje je ekonomska situacija svakim danom sve bolja. Nacionalna svijest je dobro usađena u ljude, pa čak i u one iz druge i treće generacije, iako ima i takvih kojima, iako znaju da su Hrvati, Hrvatska ne znači ništa ili malo. Očuvanje hrvatskog identiteta mnogo ovisi o svijesti roditelja i odgoju, jer su djeca, posebno iz mješovitih brakova, pod utjecajem škole, medija i sredine, podvrgnuta asimilaciji ili totalnoj neosjetljivosti za bilo koji nacionalni identitet, pa i belgijski. No zapaža se znatan interes za pohađanje Hrvatske dopunske škole, što ohrabruje. Najstarija generacija je bila radnička, no druga generacija te doseljenici nakon Drugog svjetskog rata i oni koji su pristigli zadnjih desetljeća, mogu se pohvaliti boljom stručnom spremom, bolje su se snašli te su mnogi stekli zavidne položaje i imetak.

===Hrvatske novine===
Osim par povremenih biltena, u Belgiji je pedesetih i šezdesetih godina izlazilo službeno glasilo HSS-a u Europi, u formi mjesečnika &quot;Hrvatski glas&quot;, kojeg je uređivao Oton Orešković, bivši intendant Hrvatskog narodnog kazališta. To glasilo se tiskalo na vlastitom linotipu poklonjenom od američkih sindikata AFL-CIO Hrvatskom radničkom savezu. Oton Orešković je u suradnji s gospodinom Delonoyem u reviji &quot;Historia&quot; objavio i opširnu studiju o dolasku na vlast Ante Pavelića, sve do njegovog odlaska u inozemstvo.

===Poznati Hrvati u Belgiji ===

*[[Dodatak:Popis poznatih belgijskih Hrvata]]

* [[Tomislav Dretar]]
* [[Oton Orešković]]

* [[Zvonimir Pinterović]]

* [[Miroslav Radman]]

==Izvori==
http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid7.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070427022152/http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid7.htm |date=27. travnja 2007. }}
{{izvori}}

{{Hrvati}}

[[Kategorija:Hrvati u Belgiji| ]]</text>
      <sha1>ibm24sjn12qbztm0vga95281l2xienm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Popis poznatih dalmatinskih plemićkih obitelji</title>
    <ns>102</ns>
    <id>266545</id>
    <revision>
      <id>7479293</id>
      <parentid>7134569</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:32:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>sadržaj</comment>
      <origin>7479293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1743" sha1="k1ffk7itja8ntsxcf8jbqs23eao3fzx" xml:space="preserve">Ovdje su popisane patricijske obitelji iz dalmatinskih komuna.

{{index}}

== A ==

* [[Alačević]]
* [[Alberti]]
* [[Albertini]]
* [[Allegreti]]
* [[Andreis]]
* [[Arneri]]

== B ==

* [[Barbieri]]
* [[Benedetti]]
* [[Benja]]
* [[Berislavići Trogirski]]
* [[Borelli]]
* [[Bunić (de Bona)|Bunić]]

== C, Č, Ć ==

* [[Cambi]]
* [[Capogrosso]]
* [[Cedulin]]
* [[Celio-Cega]]
* [[Cerineo]]
* [[Cindro]]
* [[Cipci]]
* [[Cipiko]]
* [[Civalleli]]
* [[Crijevići]]

== D, Đ ==

* [[Damjanić Vrgradski]]
* [[Detrico]]
* [[Divnići]]
* [[Dobrojević]]
* [[Draganić (plemstvo)|Draganić]]
* [[Dudan]]
* [[Đurđević]]

== E ==

== F ==

* [[Fanfogna]]

== G ==

* [[Garagnin]]
* [[Garagnin-Fanfogna]]
* [[Geremia]]
* [[Getaldić]]
* [[Grisogono]]
* [[Grisogono-Bartolazzi]]
* [[Gučetići]]
* [[Gundulići]]

== H ==

* [[Hektorovići]]

== I ==

* [[Ivellio|Degl´Ivellio]]

== J ==
*[[Jakša (plemstvo)|Jakša]]
*[[Jakšić (plemstvo)|Jakšić]]

== K ==

* [[Kaboga]]
* [[Kačići]]
* [[Karepić]]
* [[Kavanjin]]
* [[Kažotić]]
* [[Kuparić]]

== L, LJ ==

* [[Lantana]]
* [[Lučići]]
* [[Lukarići]]

== M ==

* [[Madijevci]]
* [[Markić]]
* [[Marulići]]
* [[Milesi]]

== N, NJ ==

* [[Nutrizio]]

== O ==

== P ==

* [[Papalić]]
* [[Pellegrini]]
* [[Petračić]]
* [[Pucić]]

== R ==

* [[Rendić Miočević]]
* [[Rotondo]]

== S, Š ==

* [[Smiljanić]]
* [[Soppe]]
* [[Sorkočevići]]
* [[Šižgorić]]
* [[Štafileo]]

== T ==

* [[Tartaglia]]
* [[Tisičić]]
* [[Tommaseo]] (Tomašić)

== U ==

== V ==

* [[Vitturi]]
* [[Vrančić]]
* [[Vranyczany-Dobrinović]]

== Z ==

* [[Zadulini]]
* [[Zavoreo]]
* [[Zorzi]]

== Ž ==

* [[Žuvetić]]

[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo|#]]
[[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Plemstvo, Dalmacija]]</text>
      <sha1>k1ffk7itja8ntsxcf8jbqs23eao3fzx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479332</id>
      <parentid>7479293</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:03:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* R */</comment>
      <origin>7479332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1743" sha1="d3xuho4jkq2gwmhkl0amcg0ne2lt5h9" xml:space="preserve">Ovdje su popisane patricijske obitelji iz dalmatinskih komuna.

{{index}}

== A ==

* [[Alačević]]
* [[Alberti]]
* [[Albertini]]
* [[Allegreti]]
* [[Andreis]]
* [[Arneri]]

== B ==

* [[Barbieri]]
* [[Benedetti]]
* [[Benja]]
* [[Berislavići Trogirski]]
* [[Borelli]]
* [[Bunić (de Bona)|Bunić]]

== C, Č, Ć ==

* [[Cambi]]
* [[Capogrosso]]
* [[Cedulin]]
* [[Celio-Cega]]
* [[Cerineo]]
* [[Cindro]]
* [[Cipci]]
* [[Cipiko]]
* [[Civalleli]]
* [[Crijevići]]

== D, Đ ==

* [[Damjanić Vrgradski]]
* [[Detrico]]
* [[Divnići]]
* [[Dobrojević]]
* [[Draganić (plemstvo)|Draganić]]
* [[Dudan]]
* [[Đurđević]]

== E ==

== F ==

* [[Fanfogna]]

== G ==

* [[Garagnin]]
* [[Garagnin-Fanfogna]]
* [[Geremia]]
* [[Getaldić]]
* [[Grisogono]]
* [[Grisogono-Bartolazzi]]
* [[Gučetići]]
* [[Gundulići]]

== H ==

* [[Hektorovići]]

== I ==

* [[Ivellio|Degl´Ivellio]]

== J ==
*[[Jakša (plemstvo)|Jakša]]
*[[Jakšić (plemstvo)|Jakšić]]

== K ==

* [[Kaboga]]
* [[Kačići]]
* [[Karepić]]
* [[Kavanjin]]
* [[Kažotić]]
* [[Kuparić]]

== L, LJ ==

* [[Lantana]]
* [[Lučići]]
* [[Lukarići]]

== M ==

* [[Madijevci]]
* [[Markić]]
* [[Marulići]]
* [[Milesi]]

== N, NJ ==

* [[Nutrizio]]

== O ==

== P ==

* [[Papalić]]
* [[Pellegrini]]
* [[Petračić]]
* [[Pucić]]

== R ==

* [[Rendić-Miočević]]
* [[Rotondo]]

== S, Š ==

* [[Smiljanić]]
* [[Soppe]]
* [[Sorkočevići]]
* [[Šižgorić]]
* [[Štafileo]]

== T ==

* [[Tartaglia]]
* [[Tisičić]]
* [[Tommaseo]] (Tomašić)

== U ==

== V ==

* [[Vitturi]]
* [[Vrančić]]
* [[Vranyczany-Dobrinović]]

== Z ==

* [[Zadulini]]
* [[Zavoreo]]
* [[Zorzi]]

== Ž ==

* [[Žuvetić]]

[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo|#]]
[[Kategorija:Popisi (Hrvatska)|Plemstvo, Dalmacija]]</text>
      <sha1>d3xuho4jkq2gwmhkl0amcg0ne2lt5h9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:AmyMirka</title>
    <ns>3</ns>
    <id>266758</id>
    <revision>
      <id>7479145</id>
      <parentid>6972696</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T12:17:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>CommonsDelinker</username>
        <id>3582</id>
      </contributor>
      <comment>[[c:COM:CDC|Bot]]: zamjena Lemonade_(Lime_version).jpg s Limeade.jpg</comment>
      <origin>7479145</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69062" sha1="ad395jo5uyd99f8brg23nkqvnjt36ok" xml:space="preserve">&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;usermessage&quot; style=&quot;float: center; border:#C71585 2px; margin: 1px; background:#800080&quot;&gt; [[Image:1987 CPA 5799.jpg|55px|left|Don't forget a stamp]] '''&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;&lt;font color=&quot;pink&quot;&gt;Nova poruka [http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=Razgovor_sa_suradnikom:AmyMirka&amp;action=edit&amp;section=new  &lt;span style=&quot;color:yellow&quot;&gt;'''&lt;font color=&quot;#C71585&quot;&gt;OVDJE'''&lt;/span&gt;]&lt;/div&gt;
&lt;center&gt;
&lt;table border=&quot;0px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td width=&quot;110px&quot;&gt;&lt;center&gt;{{click|image=Animation24.gif|link=Suradnik:AmyMirka|height=64px}}&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td width=&quot;130px&quot;&gt;&lt;center&gt;{{click|image=Face-grin.svg|link=Razgovor sa suradnikom:AmyMirka|width=100px|height=64px}}&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td width=&quot;110px&quot;&gt;&lt;center&gt;{{click|image=Edit-find.svg|link=Suradnik:AmyMirka/Veći doprinosi|width=64px|height=100px}}&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td width=&quot;110px&quot;&gt;&lt;center&gt;{{click|image=Circle-question-red.svg‎ 
|link=Suradnik:AmyMirka/Jeste li znali...?|width=64px|height=64px}}&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td width=&quot;110px&quot;&gt;&lt;center&gt;{{click|image=Qsicon inArbeit.svg
|link=Suradnik:AmyMirka/To Do|width=64px|height=64px}}&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;                                                                                  &lt;td width=&quot;110px&quot;&gt;&lt;center&gt;{{click|image=N write.svg
|link=Suradnik:AmyMirka/Stranica za vježbanje|width=100px|height=64px}}&lt;/center&gt;&lt;/td&gt; 
&lt;td width=&quot;110px&quot;&gt;&lt;center&gt;{{click|image=Pfeil rechts.svg
|link=Suradnik:AmyMirka/Idući članak|width=100px|height=64px}}&lt;/center&gt;&lt;/td&gt; 
                         &lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;
&lt;td&gt;&lt;center&gt;[[ Suradnik:AmyMirka|Suradnik]]&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;center&gt;[[ Razgovor sa suradnikom:AmyMirka|Razgovor]]&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;center&gt;[[Suradnik:AmyMirka/Veći doprinosi|Veći doprinosi]]&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;center&gt;[[Suradnik:AmyMirka/Jeste li znali...?|Jeste li znali...?]]&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;&lt;center&gt;[[Suradnik:AmyMirka/To Do|To Do]]&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;                                                                                                             &lt;td&gt;&lt;center&gt;[[Suradnik:AmyMirka/Stranica za vježbanje|Stranica za vježbanje]]&lt;/center&gt;&lt;/td&gt;      
&lt;td&gt;&lt;center&gt;[[Suradnik:AmyMirka/Idući članak|Idući članak]]&lt;/center&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
&lt;/center&gt;

----

{| class=&quot;infobox&quot; width=&quot;150&quot;
|-
!align=&quot;center&quot;|[[Slika:Letter.jpg|50px|Arhiva]]
'''Moji stari razgovori'''
----
|-
|align=&quot;center&quot;|
[[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka/Arhiv 1|1]]
[[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka/Arhiv 2|2]]
[[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka/Arhiv 3|3]]
[[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka/Arhiv 4|4]]
[[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka/Arhiv 5|5]]
[[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka/Arhiv 6|6]]
[[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka/Arhiv 7|7]]
[[Razgovor sa suradnikom:AmyMirka/Arhiv 8|8]]
&lt;!--
[[Razgovor sa suradnikom:{{{1}}}/Arhiva 9|9]]
[[Razgovor sa suradnikom:{{{1}}}/Arhiva 10|10]]
--&gt;
|}

== Noćna pčelica ==

Amy, pa ti si postala prava noćna pčelica [[:Datoteka:Bee fluffy.jpg|80px]] ;-)). Policijsku sam akademiju gledala nekad davno u kinu, ali me još uvijek dobro nasmije. Navrati koji put na ircanu limunadu [[Slika:Pink happy.svg|40px]] --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 03:43, 7. lipnja 2010. (CEST)

Te mogu nešto pitat, piše li koji suradnik o pokemonima? --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  15:47, 10. lipnja 2010. (CEST)
:[[All the Lovers|Svi Kylini ljubavnici]] na [http://otvoreni.hr/default.aspx?id=43&amp;rnd5=10.6.2010%2021:12:05&amp;arhivaliste=1&amp;idlista=1419 prvoj] poziciji. :D --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  21:16, 10. lipnja 2010. (CEST)

== Eminem &amp; Rihanna ==
[http://www.youtube.com/watch?v=5s5GVn03hB8 Poslušaj.] I believe you'll like it. [[Slika:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:44, 13. lipnja 2010. (CEST)
:OK, sorry što san out of date za dva dana. [[Slika:Face-tongue.svg|20px]] Al eto vidiš da san pogodija da ti je super. [[Slika:Face-grin.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:03, 14. lipnja 2010. (CEST)

== Zahvala ==

Zahvaljujem na glasu za administratora! Ukazano povjerenje nastojat ću opravdati najbolje što mogu. --[[User:Flopy|&lt;span style=&quot;font-family:Tahoma; font-size:small; color:#000000;color:midnightblue;&quot;&gt;&lt;b&gt;Flopy&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:Flopy|razgovor]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 09:29, 14. lipnja 2010. (CEST)

== Zahvala ==

{| width=100% cellspacing=8 style=&quot;background: none;&quot;
| colspan=3 style=&quot;border: 1px solid #AAAAAA; background-color: #F0F8FF; -moz-border-radius: 10px;&quot; | &amp;nbsp;Zahvaljujem se na glasu za vraćanje statusa administratorice i birokratkinje. [[Datoteka:AWBWH1.png|20px]] --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 14:37, 14. lipnja 2010. (CEST)
|}

== Naslov ==
Haha, mogu te uvjerit da mi nije jedina promjena u članku, to samo napravin usput. A sad zašto? Jer tako bolje izgleda, jer je tako preglednije i jer je tako standardizirano (kad pišeš članak i klikneš na ikonu (pod)naslov izbaci ti &lt;nowiki&gt;== Tekst naslova ==&lt;/nowiki&gt; (primjetiš da ima razmak)). Nadan se da san uspija objasnit. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:20, 14. lipnja 2010. (CEST)

Hvala i tebi na dobrodošlici koju nisi uspela ostavit --[[Suradnik:Suradnik koji je došao napisati mali milijun novih artikala|Suradnik koji je došao napisati mali milijun novih artikala]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik koji je došao napisati mali milijun novih artikala|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:44, 16. lipnja 2010. (CEST)

:Hahaha... Ja sam se ovog puta bojala da mene netko preduhitri. Ja pomislim ukolonit vandalizam ili poželjet dobrodošlicu, kad ono, rješena stvar. Usput, hvala na lajkovima. :D --[[Suradnik:Ornitologinja|&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;'''Ornitologinja'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Ornitologinja|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;♥&lt;/span&gt;''']] 18:43, 16. lipnja 2010. (CEST)

== Rihanna ==
Vidija san tvoju poruku na suradničkoj stranici, pa bi možda bilo dobro da Rihannu dovedeš malo u red prije odmora. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:08, 17. lipnja 2010. (CEST)

Pandica, ne dođe URL, tek sad sam vidio da sam fulao, važno je da ostatak radi [[Slika:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  13:46, 20. lipnja 2010. (CEST)
:I meni je drago da radi, mislim da će patroleri imat posla za pregledavanje mojih izmjena :P, ali isplatilo se, predložak je tu. --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  13:57, 20. lipnja 2010. (CEST)

== Hrv ==

A koja je to točno? :)--'''[[Suradnik:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#FF4500;&quot;&gt;DJ SveroH&lt;/span&gt;]]''' [[Datoteka:ATunes.png|15px]] '''[[Razgovor sa suradnikom:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#0000CD;&quot;&gt;Kontakt&lt;/span&gt;]]''' 10:54, 21. lipnja 2010. (CEST)

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Mesa m19|Mesa m19]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mesa m19|razgovor]])&lt;/small&gt;}}
potrebna mi je karta puteva u bivšoj jugoslaviji.&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mesa m19|Mesa m19]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mesa m19|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mesa m19|doprinosi]]) 11:46, 21. lipnja 2010. (CET)&lt;/small&gt;

lol

:ajd pričekat ću onda :)--'''[[Suradnik:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#FF4500;&quot;&gt;DJ SveroH&lt;/span&gt;]]''' [[Datoteka:ATunes.png|15px]] '''[[Razgovor sa suradnikom:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#0000CD;&quot;&gt;Kontakt&lt;/span&gt;]]''' 15:52, 21. lipnja 2010. (CEST)

::Wow, nisam znao da imamo službenu inozemnu ljestvicu singlova. :D --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  17:33, 21. lipnja 2010. (CEST)

:nekoliko pitanja;

#tko objavljuje tu top listu?
#na kojem principu radi?
#ima li arhivu?
#postoji li online? jer top lista koja se nalazi u excel formatu ne izgleda kao da ju je radio profesionalac
#po kojem se kriteriju radi?
#[http://www.hrt.hr/hr/top20/strana_lista.html]  [http://otvoreni.hr/default.aspx?id=148]  [http://www.radiodalmacija.hr/Topliste/Fure%C5%A1tatoplista/tabid/2285/language/hr-HR/Default.aspx], od BBR i 101 nemogu naći top listu. pogledaj pozicije pjesma shakira vrlo vjerojatno i jest broj 1. Wavin' Flag je tamop na broju 28, a na velkom broju top lista je pri vrhu. This Ain't A Love Song je pri vrhu, a na većini top lista je uopće nema. ta top lista je jako sumnjiva--'''[[Suradnik:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#FF4500;&quot;&gt;DJ SveroH&lt;/span&gt;]]''' [[Datoteka:ATunes.png|15px]] '''[[Razgovor sa suradnikom:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#0000CD;&quot;&gt;Kontakt&lt;/span&gt;]]''' 17:47, 21. lipnja 2010. (CEST)

::otvoreni rradio ima jako jako jako jako lošu top listu, ali kao i obično u hrvatskoj bolja ne postoji. međutim, u zadnje vrijeme mi se na pameti vrti jedna top lista. radim malo istraživanje o njoj, prije nego  predložim na wiki :)--'''[[Suradnik:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#FF4500;&quot;&gt;DJ SveroH&lt;/span&gt;]]''' [[Datoteka:ATunes.png|15px]] '''[[Razgovor sa suradnikom:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#0000CD;&quot;&gt;Kontakt&lt;/span&gt;]]''' 17:54, 21. lipnja 2010. (CEST)

:broj 30 :)--'''[[Suradnik:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#FF4500;&quot;&gt;DJ SveroH&lt;/span&gt;]]''' [[Datoteka:ATunes.png|15px]] '''[[Razgovor sa suradnikom:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#0000CD;&quot;&gt;Kontakt&lt;/span&gt;]]''' 18:00, 21. lipnja 2010. (CEST)

:aha na onom mojem chartu. ja sam mislio da pitaš za svoj chart. 

NEW 10. KYLIE MINOGUE – ALL THE LOVERS

link ti neću još dati :)--'''[[Suradnik:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#FF4500;&quot;&gt;DJ SveroH&lt;/span&gt;]]''' [[Datoteka:ATunes.png|15px]] '''[[Razgovor sa suradnikom:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#0000CD;&quot;&gt;Kontakt&lt;/span&gt;]]''' 18:08, 21. lipnja 2010. (CEST)

== Love the Way You Lie ==
Da ne bi bilo duplog posla samo da ti javin da ću ja napisat članak o pismi &quot;[[Love the Way You Lie]]&quot;. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:09, 24. lipnja 2010. (CEST)

==Nagrade==

Ja uvijek zasluženo nagradim :-) Samo tako nastavi :-D --[[Suradnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;font-family:Freestyle Script; color:black; font-size:18px;&quot;&gt;Biljezim se sa štovanjem&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;font-family:Freestyle Script; color:black; font-size:18px;&quot;&gt;,Poe&lt;/span&gt;]] 15:40, 24. lipnja 2010. (CEST)

== Liste opet ==

Reci tim ljudima da se prijave na wikipediju. Ovdje možemo raspravljati i pronaći kompromis. Svađati se ne želim, a ovo nije komunikacija da poruke idu preko tebe :)--'''[[Suradnik:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#FF4500;&quot;&gt;DJ SveroH&lt;/span&gt;]]''' [[Datoteka:ATunes.png|15px]] '''[[Razgovor sa suradnikom:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#0000CD;&quot;&gt;Kontakt&lt;/span&gt;]]''' 19:13, 25. lipnja 2010. (CEST)

ok. do onda mi radije ne spominji tu top listu :D--'''[[Suradnik:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#FF4500;&quot;&gt;DJ SveroH&lt;/span&gt;]]''' [[Datoteka:ATunes.png|15px]] '''[[Razgovor sa suradnikom:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#0000CD;&quot;&gt;Kontakt&lt;/span&gt;]]''' 19:15, 25. lipnja 2010. (CEST)

:to kaj imaš taj alum je već samo po sebi kršenje autorskih prava, i kao takvo nemože biti izvor za takve podatke. ajd strpi se još koji tjedan album će doći prije ili poslije :D--'''[[Suradnik:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#FF4500;&quot;&gt;DJ SveroH&lt;/span&gt;]]''' [[Datoteka:ATunes.png|15px]] '''[[Razgovor sa suradnikom:SveroH|&lt;span style=&quot;color:#0000CD;&quot;&gt;Kontakt&lt;/span&gt;]]''' 13:40, 26. lipnja 2010. (CEST)

== Top ljestvice ==
AmyMirka, kao što je Frka napisao: &quot;''Kakve veze ima glazbena ljestvica sa top ljestvicom? Malo objasnio što si htio reći, jer ako sam dobro shvatio onda niti platna lista nema veze s onim o čemu mi pišemo u člancima ;-). Napisao sam da se top lista puno više koristi od ljestvice ali zašto bi to trebalo postati pravilo i ovdje na Wikipediji? I to što do sada nisi čuo za ljestvicu, a gle, mladi si i još ćeš dosta toga čuti ''&quot;. Glasovao je za nekakav kompromis, ali to je subjektivno mišljenje suradnika. Na Wikipediji trebamo slijediti normativne preporuke, ako su današnji novinari nedovoljno obrazovani i pomodarski kvare svoj jezik nepotrebnim tuđicama, to je njihov problem, oni ne pokušavaju stvarati enciklopediju, već ovise o sponzorima, koje također ne mora biti briga za hrvatski jezik. O promjenama u hrvatskome pravopisu ne mogu odlučivati suradnici Wikipedije glasovanjem, a kompromis može postojati ako normativne preporuke propisuju više oblika, pa se suradnici mogu dogovoriti oko prihvatljivijega radi standardizacije. Kako je Wikipedija čitani medij, mi smo ti koji moramo podignuti kvalitetu jezičnoga osjećaja i pokazati ostalima primjerom. Preporučujem pročitati [[Razgovor_Wikipedija:Pravopis#Normativne_preporuke|normativne preporuke]], što bi u prvom redu značilo &quot;domaći naziv ima prednost pred stranim&quot;. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 14:12, 26. lipnja 2010. (CEST)
:Amy, &quot;kupujmo hrvatsko&quot; [[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|20px]] [[Slika:Face-smile.svg|20px]]. U svakom slučaju, ne moramo sve odmah izbaciti, ali s vremenom, rabimo što više domaće riječi. Dođi koji put na irc :-)) [[Datoteka:Kylie Melbourne07.jpg|25px]] --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 15:08, 26. lipnja 2010. (CEST)

== Rihanna ==
Ne znan čemu takav stav, al OK. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:43, 27. lipnja 2010. (CEST)
:Ne vidin zašto ne bi podilila razloge, al kako oćeš. OK. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:00, 27. lipnja 2010. (CEST)

== Pohvala ==

Svaka cast na trudu na Wikipediji. Ide to tebi xD

Cheers!

Nenad (kylie.go-forum.net)

== Izabrani članak ==

Bok AmyMirka!

Molio bih te da ukloniš komentar koji si tamo napisala, nitko nije dužan obrazlagati svoje glasove tamo u IČ. A pogotovo činjenica što upozoravaš Man Uska i mene, a Jaganjca u drugoj kategoriji nisi upozorila. Hvala. Lijep pozdrav, -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:39, 5. srpnja 2010. (CEST)

== Sovice ==

Noćne tice [[Datoteka:KylieToronto2009.jpg|100px]] :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 03:11, 16. srpnja 2010. (CEST)
:Awwwwwwwwwww :-))) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 03:20, 16. srpnja 2010. (CEST)

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Isaric|Isaric]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isaric|razgovor]])&lt;/small&gt;}}

Bok AmyMirka, nova sam na Wikipediji i voljela bih imati nekoga tko bi mi mogao pomoci s pravilima i smjernicama rada Wikipedije pa stoga saljem zahtjev za usvajanje. Opcenito, interesirala bi me za pocetak sljedeca pitanja koja sam postavila u kaficu, no nema odgovora. Stoga ih saljem ako se moze pomoci barem na neka... U svakom slucaju, lijepi pozdrav i hvala! Slijede pitanja: 


1. Ako imam dosta sadrzaja na jednom site-u u HTML jeziku, postoji li nacin da se isti nekako &quot;uvuce&quot; iz HTML-a u MediaWiki i zatim uređuje? Dakle, postoj li mogucnost da se velike kolicine sadrzaja sa tog site-a nekako uvezu/uvucu u Wikipediju, naravno uz naknadne prepravke i prilagodbu?&lt;br\&gt;
2. Ako bih zeljela da taj sadrzaj ostane cjelina, je li najprimjerenije ga onda oblikovati kao portal u Wikipediji(naravno uz prethodno savjetovanje zajednice - citala sam o portalima)?&lt;br\&gt;
3. Mogu li u Wikipediji kreirati infookvire prema svojim potrebama ili se smijem sluziti samo postojecim infookvirima?&lt;br\&gt;
4. Postoji li mogucnost da se u infookviru upucuje na web stranicu kako bi citatelj mogao saznati jos informacija o npr. određenom knjizevniku/temi ili se takve vrste linkova mogu navoditi samo u Vanjskim poveznicama? Hocu reci: ako se pri punjenju infookvira koristim informacijama s pouzdane web stranice (buduci da se u infookvirima radi iskljucivo o cinjenicnim informacijama - npr. mjesto rođenja, datum i sl.), moze li se u infookviru navesti web stranica s koje su podaci preuzeti kako bi citatelj mogao procitati ako zeli i informacije na toj stranici? --[[Suradnik:Isaric|Isaric]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isaric|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:03, 23. srpnja 2010. (CEST)

== Infookviri ==

Hvala AmyMirka na prethodnoj pomoći. Iščitati ću sve. Čitala sam o predloščima pa bih samo voljela provjeriti jesam li dobro shvatila kako konkretno možemo kreirati i novi Infookvir http://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Infookviri u slučaju da nam  ne odgovara postojeći ili ga nema za određeni pojam? Trebaju li infookvi uvijek biti općeniti ili mogu biti specifičniji: npr. mogu imati općeniti infookvir za pojam ''Ustanova'', a mogu li načiniti infookvir za točno određenu značajnu ustanovu kako bi se mogala navedena ustanova vezati na članak za koji je značajno dovesti ga u vezu s tom ustanovom (npr. ako imate znanstvenika za kojega je značajna veza ili utemeljenje određene ustanove, mogu li se u tom slučaju staviti dva infookvira: jedan biografski i drugi u kojemu bi bili specifični podaci njegove veze s određenom ustanovo?). Koliko sam shvatila na jednoj stranici može biti i više od jednog infookvira kako bi se dale potpunije informacije, to bi onda bio slučaj s prethodnim primjerom? Hvala --[[Suradnik:Isaric|Isaric]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isaric|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:09, 25. srpnja 2010. (CEST)

== Dobro jutro ==

I ti si uranila :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:29, 27. srpnja 2010. (CEST)

== Kate Nash ==

Ako obećaješ da ćeš je njegovat i pazit. :P Šalim se, naravno da možeš. ''I'll just read a book instead!'' --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  14:07, 27. srpnja 2010. (CEST)

:Hvala ti puno za nagradu. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  18:54, 28. srpnja 2010. (CEST)

== može mentorstvo u izradi stranica? ==

Dakle novi sam najnoviji u smislu uređivanja stanica na internetu. 
Studiram (www.vss.hr) i kako učim tako bi rado znanje na najbolji način podjeli sa drugima.

Javio sam se tebi jer vidim da imaš interes za matematiku, a pošto je bliska fizici možda bi ti bilo interesantno. 

 Zapravo mi je početak pa mi je sada i najteže jer neznam di i kako početi. Što smijem pisati na ovim stranicama (autorska prava), i tako to.

Sada sam tek našao vremena pregledati uputstva kako izraditi stranivu  a najbolje je bilo pokušati nešto napraviti pa vidjeti kak to radi, ispalo je kako je ispalo...

Nadam se suradnji.

Tomislav Mustač[[Suradnik:Tomislav Musta|Tomislav Mustač]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tomislav Musta|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:33, 6. kolovoza 2010. (CEST)

Pa pišem zato što znam o njoj jako puno i ona mi je omiljena pjevačica.

Pa imam pravo pisati što hoću o njoj, uostalom, brzo ću naučiti kako treba pisati, nisam malo dijete...

== Ozbiljno ==
Ozbiljno mi je drago, da si ozbiljno počela doprinosti Wikici. :D --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  22:09, 9. kolovoza 2010. (CEST)
:Pohvala za toliko članaka u malo vrimena, al samo bi tribala staviti za izvođače &quot;feat.&quot; umisto &quot;i&quot;. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:44, 10. kolovoza 2010. (CEST)

== &lt; 300 ==

Amy, nećemo previše cjepidlačiti, ali još malo smanji [[:Datoteka:Maroon 5 feat rihanna-if i never see your face again.png]]. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 16:02, 10. kolovoza 2010. (CEST)

== Maštovita nagrada ==

Hvala na prelijepoj nagradi, stvarno si maštovita. I ja se teško sa tim nagradama snalazim. Uglavnom, vidim da se Kylie sve više plavi, pa uskoro očekuj novu nagradicu u svojoj bogatoj kolekciji. Lijep pozdrav, Amy! :) :* --[[Suradnik:Ornitologinja|&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;'''Ornitologinja'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Ornitologinja|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;♥&lt;/span&gt;''']] 14:31, 12. kolovoza 2010. (CEST)

== Uskoro je stiglo jako skoro ==

&lt;!-- Ornitologinja početak --&gt;{| align=&quot;left&quot; style=&quot;width:150px; text-align:center;background:red; color:white;-moz-border-radius: 15px;&quot;
|style= &quot;text-align:center;background:#FFFFE0; color:gray;-moz-border-radius: 15px; height:65px;&quot; | [[Slika:Kylie Minogue Cannes.jpg|75px|za super članke o džepnoj veneri]]&lt;br /&gt;
&lt;small&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt; ''&lt;/span&gt;I believe in you&lt;/small&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;&lt;small&gt;'''Dodijelila''':&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;&lt;br&gt;[[Suradnik:Ornitologinja|&lt;span style='color: #000000'&gt;Ornitologinja&lt;/span&gt;]]&lt;/font&gt;
|}
&lt;!-- Ornitologinja kraj --&gt;
--[[Suradnik:Ornitologinja|&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;'''Ornitologinja'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Ornitologinja|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;♥&lt;/span&gt;''']] 14:48, 12. kolovoza 2010. (CEST)

:Nema na čemu, zaslužila si. Naslov Kylieine pjesme &quot;I believe in you&quot; neka ti poručuje da ja vjerujem da ćeš napisati još puno super članaka. Pozdrav mojoj najdražoj Amyci [[Slika:Smiley kabelsalat.gif|20px]] [[Slika:Face-kiss.svg|20px]] --[[Suradnik:Ornitologinja|&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;'''Ornitologinja'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Ornitologinja|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;♥&lt;/span&gt;''']] 18:45, 12. kolovoza 2010. (CEST)

== Prigovori ==

'''Svatko tko im prigovori ondje je napravio korisnu stvar.''' &lt;br&gt;
Onim glupanima nije jasno da je t.zv. srpskohrvatski jedan frankensteinski spoj u imenu, a da je to u biti bio srpski jezik. &lt;br&gt;
Malo ću te dopuniti:&lt;br&gt;
U BiH su stanovnici morali učiti t.zv. &quot;srpskohrvatski&quot;. Danas se u BiH nastava održava na bošnjačkom, hrvatskom i srpskom, ovisno o županiji i entitetu.&lt;br&gt;
U Hrvatskoj je danas nastava na hrvatskom (a bila je i u Jugoslaviji), a u krajevima sa značajno brojnom srpskom manjinom postoji i nastava na srpskom. &lt;br&gt;
U Srbiji je nastava na srpskom, a u krajevima sa značajno brojnom hrvatskom manjinom postoji i nastava na hrvatskom. &lt;br&gt;
Crnogorski jezik se ubrzano definira; u krajevima Crne Gore sa značajnom brojnom hrvatskom manjinom postoji i dopunska nastava na hrvatskom.&lt;br&gt;
Države se nisu ograničile samo na svoje jezike u svojoj državi, nego priznaju i jezike susjednih naroda. &lt;br&gt;
Svima nama u bivšoj državi je jasno da smo mi različiti narodi sa svojim jezicima, samo nekim strancima koji žive tisućama km dalje to nije jasno. &lt;br&gt;
Narodi koji su dojučer ratovali međusobno se međusobno poštuju i priznaju (i narod i jezik). Narodi su doživjeli međusobnu emancipaciju u susjedstvu, a ti serbokroatisti bi ih i dalje držali u nasilnoj svezi. &lt;br&gt;
Oni stranci koji nas sve guraju u istu jezičnu vreću, ne poštuju nas. Omalovažavaju nas. &lt;br&gt;
Joj, kako ovo sažet na engleskom u 3-4 rečenice... [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:56, 20. kolovoza 2010. (CEST)

== :) ==

Ja sam očito bio nekoliko sekundi brži:)) --[[User:Flopy|&lt;span style=&quot;font-family:Tahoma; font-size:small; color:#000000;color:midnightblue;&quot;&gt;&lt;b&gt;Flopy&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:Flopy|razgovor]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 17:42, 23. kolovoza 2010. (CEST)

== Lily ==

Samo da napomenem kako [[Lily Allen]] ne slušaju djeca, iako ti se možda čini suprotno :P Lijepi pozdravi. [[Suradnik:SwampyQ2|SwampyQ2]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:SwampyQ2|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:05, 28. kolovoza 2010. (CEST)
:Lily je nadasve zanimljiva cura. [[Suradnik:SwampyQ2|SwampyQ2]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:SwampyQ2|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:36, 28. kolovoza 2010. (CEST)

== Odgovornost ==

AmyMirka, nemoj [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=2589010&amp;oldid=2588944&amp;rcid=2644441 nuditi ovakvu pomoć]. Koliko vidim suradnik te nije tražio pomoć, a niti ti je napisao potrebne podatke koji su obvezni pri postavljanju slika. Svatko je sam odgovoran za postavljanje datoteka i nemoj preuzimati tuđu odgovornost na sebe, jer se radi o kršenju autorskih prava, a suradnike za koje se pokaže da ih krše blokiramo. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 14:51, 6. rujna 2010. (CEST)
:AmyMirka, da, ali čitanjem pravila i smjernica, uvodnog tečaja, i pozitivnih primjera, ne postavljanjem datoteka u tuđe ime. Pomoć je kada se suradnika nauči samostalno raditi a ne raditi umjesto njega. Nemoj molim te postavljati nove inačice datoteka preko postojećih, jer je suradnik aktivan i može sam naučiti pravilno postavljati datoteke. Lijep pozdrav --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 14:58, 6. rujna 2010. (CEST)

== Ne razumijem ==

Ne razumijem što to treba sredit u slikama? --[[DujeTrogir]] 14:55, 6. rujna 2010. (CEST)

== Jesi li? ==

Jesi li sredila sve u vezi slike Lako je sve - album.png? ili ja još nešto trebam nadodat? --[[DujeTrogir]] 15:50, 6. rujna 2010. (CEST)

== Jel' u redu? ==

Molim te pogledaj sad sliku Easy_To_See.jpg pa mi reci jel sve u redu. --[[DujeTrogir]] 16:02, 6. rujna 2010. (CEST)

== Nagrada ==
Hvala ti za nagradu. [[Slika:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:08, 11. rujna 2010. (CEST)

Jel sad dobro? :=)--[[User:Suradnik koji pise artikle|&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Suradnik koji pise &lt;/span&gt;]][[User talk:Suradnik koji pise artikle|&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;artikle&lt;/span&gt;]] 16:40, 13. rujna 2010. (CEST)

== Zahvala ==

{| width=100% cellspacing=8 style=&quot;background: none;&quot;
| colspan=3 style=&quot;border: 1px solid #AAAAAA; background-color: #F0F8FF; -moz-border-radius: 10px;&quot; | &amp;nbsp;Hvala na glasu za članak [[Škotske životinjske vrste]]. Lijep pozdrav [[Datoteka:Goldenwiki 1.5.png|25px]] --[[Suradnik:Duma|Duma]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Duma|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:07, 14. rujna 2010. (CEST)
|}

== Pomoć ==

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Nikolapacov|Nikolapacov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Nikolapacov|razgovor]])&lt;/small&gt;}}

Zdravo,
Trebam pomoć, zelio bi napisati clanak o fotografu i piscu Zoranu Filipoviću.

Imam pripremljen clanak, ali za pocetak imam problem jer vec postoji clanak s nazivom &quot;Zoran Filipović&quot; o izborniku nogometne reprezetacije Crne Gore. Da li mogu napraviti novi clanak s istim imenom? Također temu nemam s cim povezati jer se spomenuta osoba ne spominje u nijednom tekstu na wikipediji.
Drugi problem je sto ne mogu slike uploadati(a bitne su jer je osoba fotograf), pojavi se natpis da samo određene osobe (administratori, pouzdani suradnici) mogu stavljati datoteke na wikipediju?

Nadam se je ovo pravo mjesto za postavljanje ovakvih pitanja.

Srdacan pozdrav i hvala,

([[Suradnik:Nikolapacov|Nikolapacov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Nikolapacov|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:14, 22. rujna 2010. (CEST))
kad imaš ovakav slučaj bolje je napraviti razdvojbenu stranicu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:17, 22. rujna 2010. (CEST)

Jesi brza. Treba me kaznit. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:18, 22. rujna 2010. (CEST)

Mlade učit. Imamo mi što učit od vas. jeli tako --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:19, 22. rujna 2010. (CEST)

ne spavaš Amira, jeli. Sutra je nedilja pa imaš fore. Samo ti piši. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:24, 26. rujna 2010. (CEST)

Ostavljam te u miru. Samo uživaj. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:37, 26. rujna 2010. (CEST)

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:IBongM|IBongM]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:IBongM|razgovor]])&lt;/small&gt;}}&lt;br /&gt;
Novi sam i cijenio bih svaku pomoć koju mogu dobiti.--[[Suradnik:IBongM|IBongM]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:IBongM|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:38, 29. rujna 2010. (CEST)

== Slike :) ==

Još uvijek ne razumijem kako da postavim sliku neke glumice, i išla sam je tražiti na Zajedničkom poslužitelju ali nisam našla, a ja bih zaista željela ulijepšati wikipediju lijepim slikama, koje volim postavljati. I nebi htjela krivo postaviti neku sliku, jer ću biti blokirana, a to tek ne želim. I da, može li mi netko reći, uređujem li sve kako treba? (Alejandra (razgovor) 14:57, 1. listopada 2010. (CEST))

== Stranice ==

AmyMirka, možeš li mi molim te reći mogu li s ove stranice skinuti slike i postaviti na wiki:http://www.erberk.com.tr/detay.php?id=18578 i http://www.itusozluk.com/gorseller/? Odgovori mi brzo, hitno je...([[Suradnik:Alejandra|Alejandra]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Alejandra|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:23, 1. listopada 2010. (CEST))

== Sažetak :) ==

Bok AmyMirka!

Ne bih želio da me pogrješno shvatiš, ali kod ove izmjene [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=2628328&amp;oldid=2628298&amp;rcid=2684670 koju si načinila danas, 2. listopada 2010. u 22:17:34] i sličnim izmjenama, treba popuniti [[Wikipedija:Sažetak|sažetak]] s nekim opisom. Nemoj sažetak shvatiti kao neki teret, isti postoji da obavijesti širu Zajednicu o tome što se s člankom (ili bilo kojim drugim sadržajem) događa. Nije dovoljan automatski popunjen sažetak u kojem piše ''uklonjena izmjena'', to ne znači puno (ne daje obavijesti).

Uostalom bila je tvoja ideja načiniti [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:NS-sazetak1&amp;action=history Predložak:NS-sazetak1] :) Slobodno ga koji put postavi nekim početnicima, koji nisu stekli naviku popunjavanja sažetaka. ;)

[http://toolserver.org/~soxred93/editsummary/index.php?name=AmyMirka&amp;lang=hr&amp;wiki=wikipedia  Ovdje] možeš vidjeti kako stojiš sa sažetcima, i mogu reći kako ti jako dobro ide. 82% - 99%. Čestitam. Stojiš bolje nego ja. :)

Nadam se kako ćeš prihvatiti moju poruku u dobroj vjeri, jer u je u istoj bila dana. Hvala ti na razumijevanju. Lijep pozdrav. -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:27, 2. listopada 2010. (CEST)


:AmyMirka, hvala ti na objašnjenju. Ima nas dosta koji nismo patroleri pa ne znamo kako to ''funkcionira''. Zapamtit ću pa ću objasniti još nekim kolegama koji nisu patroleri kako ima smisla popunjavati sažetak jer se time patrolerima i administratorima olakšava rad. Baš si me razveselila s tom obaviješću, trebali su mi to prije reći. Još jednom te lijepo pozdravljam. Sretno u budućem radu. -- [[Suradnik:Bugoslav|Bugoslav]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bugoslav|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:12, 2. listopada 2010. (CEST)

== Mentori ==

AmyMirka, jesi li razmislila [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:AmyMirka&amp;diff=prev&amp;oldid=2623442 o usvajanju suradnika IBongM]? Možda bi suradniku bilo dobro odgovoriti, kako bi znao može li se tebi obratiti za pomoć, ili mora potražiti novoga mentora ako želi. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 00:00, 5. listopada 2010. (CEST)

== Hvala! ==

Hvala ti mnogo na nagradi! Imam dosta obaveza u školi, ali ipak nađem vremena za prevođenje članaka sa engleske wiki. Uskoro slijedi i veliki članak o fiziologiji dinosaura, mislim da će ti se svidjeti :D --[[Suradnik:Duma|Duma]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Duma|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:54, 24. listopada 2010. (CEST)

Drago mi je. :) --[[Suradnik:Duma|Duma]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Duma|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:04, 24. listopada 2010. (CEST)

== Slanje brodom ==
[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Greatest_Hits_%28album_Kylie_Minogue%29&amp;diff=2666528&amp;oldid=2521510 To] me ubilo xD. I ako želiš (vidim da si htjela) možeš napisati članaka o [[Aura Dione|Auri Dioni]] jer ne znam mogi li to realizirat. --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  18:05, 4. studenog 2010. (CET)

== Sretan rođendan!!! ==

[[Datoteka:Sretan rodendan.png|400px]][[Datoteka:Birthday fruit tart for Tim.jpg|200px]][[Datoteka:Kylie Minogue's sandals.jpg|200px]][[Datoteka:KylieDarling.jpg|190px]][[Datoteka:Kylie Minogue-Wax.jpg|110px]] Amy želiiiiim tiiii uz sve lijepe i fine stvarčice koje svakoj Kylieci znače :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 18:57, 4. studenog 2010. (CET)

Priključujem se sa još puno lipih želja. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:13, 4. studenog 2010. (CET)

A hoćeš držat fige za Bile? --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:03, 4. studenog 2010. (CET)
:Sretan rođendan, nadam se da si ga lijepo provela. --[[Suradnik:Anton008|&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;'''Anton'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor_sa_suradnikom:Anton008|'''&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Ri08&lt;/span&gt;''']] 22:40, 4. studenog 2010. (CET)

::Hej Amy, oprosti što sam ti zaboravila čestitati rođendan jučer, ali valjda nije prekasno, zar ne? Sretan 13. rođendan i sve najnajnaj!!![[Datoteka:KylieX2008_July_Berlin_(16).jpg|120px|]] --[[Suradnik:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;'''Vatrena ptica'''&lt;/span&gt;]]  16:26, 5. studenog 2010. (CET)

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Jelena Kostic|Jelena Kostic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jelena Kostic|razgovor]])&lt;/small&gt;}}

== Dan ==

AmyMirka, a jesi ti vrijedna danas? Dan obično uključuje i jutro, a u ovome ga danu nema. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 00:11, 6. studenog 2010. (CET)

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Rudešan|Rudešan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Rudešan|razgovor]])&lt;/small&gt;}}

== Molim te pomozi!!! ==

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Rudešan|Rudešan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Rudešan|razgovor]])&lt;/small&gt;}}

== Ophođenje ==

AmyMirka, sa suradnicima se može komunicirati [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Seid_Ru%C5%BEi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=2672708 bez vikanja na njih], što znači bez velikih i/ili masnih slova. Ako želiš nekome pomoći ili ljubazno objasniti nešto, čini to molim te bez vikanja na njih zbog kojeg se oni mogu osjetiti napadnuto. Lijep pozdrav --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 11:54, 10. studenog 2010. (CET)

== Ljestvice ==

Mislio sam počet pisati neko vrijeme članke o ljestvicama jer me počelo živcirat' da su skoro sve crvene. Znam da si rekla kako želiš završiti članke o Kylie i Xtini, ali vidio sam da imaš u planu neke napisati kao UK i Australiju. Pa te pitam želiš li još neke ljestvice koje su ti važne napisati, tako da se ne svađamo? Pozdrav. --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  22:30, 13. studenog 2010. (CET)
:Dobro, dogovor je pao. Baš ne znam koga ima puno na australskoj ljestvici?! :P A, kako ćemo rješit problem sa otvorenim, je otvoreni dosta ''šlužben'' da bude službena ljestvica singlova, imaš neke druge stranice za prijedlog i di je nestao SveroH?  --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  00:28, 14. studenog 2010. (CET)
::Joh ima toga, mrsko mi je samo pogledati. Ma prvo bi ja napisao sve ljestvice, a kasnije broj jedan singlovi 96, 58.... Ako želiš još koju/koje samo reci jer ih je puno pogotovo sve one američke. --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  19:55, 16. studenog 2010. (CET)
:::Slobodno, samo daj. :D --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  20:23, 16. studenog 2010. (CET)

== Danas ==

Amy, može IRC danas, ali malo kasnije za koji sat ili još koji dalje, jer i sada sam ostala daleko duže od planiranog i uobičajenog. Laka ti noć :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 04:06, 18. studenog 2010. (CET)

{{Wikiusvajanje|[[Posebno:Doprinosi/188.127.127.44|188.127.127.44]]}}

Uoala šta ti dolazidu inteligentni IP-i! Ka' da su godinama na hr.wiki!&lt;br&gt;
Odmah su znali nać stranicu o usvajanju i još rabit pridložak! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:18, 22. studenog 2010. (CET)

== Stranica za razgovor ==
Amy možeš li mi objasnit čemu ovo: [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3AMatebmw&amp;action=historysubmit&amp;diff=2687760&amp;oldid=2687756]. Hvala unaprijed.--[[Suradnik:Bracodbk|&lt;span style=&quot;color:#FF0000;&quot;&gt;'''Br'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#D0D0D0;&quot;&gt;'''a'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0000FF;&quot;&gt;'''co'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|&lt;small&gt;(razgovor)&lt;/small&gt;]] 00:55, 22. studenog 2010. (CET)
:Sve ok. Ja sam mislio da sam nešto pogriješio pa mi nije bilo jasno što se događa. Pozdrav.--[[Suradnik:Bracodbk|&lt;span style=&quot;color:#FF0000;&quot;&gt;'''Br'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#D0D0D0;&quot;&gt;'''a'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0000FF;&quot;&gt;'''co'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Bracodbk|&lt;small&gt;(razgovor)&lt;/small&gt;]] 13:18, 22. studenog 2010. (CET)

== Essential Mixes ==
Znan, zato san i [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AJustin_Timberlake&amp;action=historysubmit&amp;diff=2689390&amp;oldid=2689382 ispravija] odma. [[Slika:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:46, 23. studenog 2010. (CET)
:Nema problema. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:50, 23. studenog 2010. (CET)

== Smrz ==

Baš ih je zaledilo sve. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:09, 27. studenog 2010. (CET)

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Adri|Adri]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Adri|razgovor]])&lt;/small&gt;}}
AmyMirka, budući da sam još novi na Wiki volio bih kad bi vi bili moj mentor. Hvala i lijep pozdrav,
--[[Suradnik:Adri|Adri]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Adri|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:29, 27. studenog 2010. (CET)

== Wikiusvajanje ==

Slažem se da budemo na ti. Usvajanje mi je preporučila Roberta F. pa sam prihvatio njezin prijedlog. Da, članke uglavnom prevodim s drugih Wikipedija. Zapravo, zasad nemam pitanja jer Roberta i još nekoliko članova su mi dosta toga najvažnijeg objasnili, uputili me..., ali hvala što mi stojiš na raspolaganju za buduća pitanja. Samo nešto: hoćeš li ti sad, kao mentorica, pratiti moje tekstove i upozoravati na greške? Nadam se da ih više neće biti.. Lp --[[Suradnik:Adri|Adri]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Adri|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:26, 27. studenog 2010. (CET)

:Hvala, mentorice :) Lp --[[Suradnik:Adri|Adri]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Adri|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:38, 28. studenog 2010. (CET)

== Smanjiti slike ==

{{ Smanjiti slike 
|slika1 = Christina Aguilera - Genie Gets Her Wish.jpg
|slika2 = 
|potpis = --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 00:58, 2. prosinca 2010. (CET) 
}}

== [[Christina Aguilera]] ==

Sredila sam uvodni dio članka. Molim te da pripaziš na stvari tipa komercionalno--&gt;komerciJalno. To me najviše pikalo u oči, ostale promjene možeš vidjeti [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Christina_Aguilera&amp;action=historysubmit&amp;diff=2702294&amp;oldid=2693781 ovdje]. Također, nisam provjeravala kako si u daljnjem tekstu numerirala albume, ali i [[Mi Reflejo]] i [[My Kind of Christmas]] se vode kao studijski albumi (što si uostalom sama napisala u člancima o tim albumima) pa je Stripped onda 3., BTB 4., a Bionic 5. Ako su u tekstu drugačije 2., 3. i 4. molim te da to promijeniš. Poz --'''[[Suradnik:MayaSimFan|&lt;span style=&quot;color:#4B0082;&quot;&gt;M&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#660099;&quot;&gt;a&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#9400D3;&quot;&gt;y&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#9932CC;&quot;&gt;a&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#9955BB;&quot;&gt;S&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#A76BCF;&quot;&gt;i&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#B57EDC;&quot;&gt;m&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#BF94E4;&quot;&gt;F&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#C9A0DC;&quot;&gt;a&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#D19FE8;&quot;&gt;n&lt;/span&gt;]]''' [[Razgovor sa suradnikom:MayaSimFan|&lt;span style=&quot;color: #9400D3; font-size: 20px;&quot;&gt;&amp;#x260E;&lt;/span&gt;]] 05:08, 4. prosinca 2010. (CET)

== Antonija Šola ==

Hvala :) --[[Suradnik:Adri|&lt;span style=&quot;color:#00CCFF;&quot;&gt;&lt;B&gt;Adri&lt;/B&gt;&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Adri|&lt;span style=&quot;color:Silver;&quot;&gt;&lt;small&gt;[Razgovarajmo]&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;]] 13:01, 6. prosinca 2010. (CET)

== Hvala ==

na čestitki i lijepim željama :) --[[Suradnik:Branka France|Branka France]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Branka France|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:53, 7. prosinca 2010. (CET)

== Hvala! ==

Amy, hvala na čestitki! Mmmmmm ukusne torteee, a tebe častim [[Datoteka:StrawberrySundae.jpg|100px]][[Datoteka:Strawberry Ice Cream with Strawberries 01.jpg|200px]][[Datoteka:Cheesecake with blueberries and strawberries.jpg|200px]] i čašom punom vitamina [[Datoteka:Limeade.jpg|150px]] :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 14:06, 13. prosinca 2010. (CET)

== Hah ==

Nisam očekivao, ono je bilo samo spontano uključivanje na temu. :P --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]

== Kike Aguilera ==

Nastojat ću ti pomoć, no ne mogu ti ništa obećavat. U ovu uru se ne upuštam u velike mozgalice [[Slika:Face-smile.svg|20px]].[[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:49, 25. prosinca 2010. (CET)

Reci mi koja je inačica &quot;konačna&quot;. Ne mogu ti obećat da ću ju pogledat i prigledat, no pokušat ću. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:51, 25. prosinca 2010. (CET)


== Otvoreni ==
Šta je Otvoreni Radio još uvijek naša službena ljestvica ili imamo nešto bolje, &quot;službenije&quot;? :P--[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  01:56, 29. prosinca 2010. (CET)
:Ah, možda s vremenom dobijemo [[iTunes]], pa ćemo [možda] imati službenu ljestvicu digitalnih preuzimanja, pozdrav. --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  14:02, 29. prosinca 2010. (CET)

== Hvala... ==

na podršci, a i ja tebi želim puuuuno patroliranja. Natjeraj na troznamenkasto. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;'''Ma'''&lt;/span&gt;]][[Datoteka:Croatian squares Ljubicic.gif|15px]][[Razgovor sa suradnikom:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;Ga&lt;/span&gt;''']] 13:15, 8. siječnja 2011. (CET)

== Nuestro amor ==

[[Nuestro amor]] ne može biti obrisano jer ima stranica koje vode na taj oblik [http://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Nuestro_amor]. --[[User:Flopy|&lt;span style=&quot;font-family:Tahoma; font-size:small; color:#000000;color:midnightblue;&quot;&gt;&lt;b&gt;Flopy&lt;/b&gt;&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-family:Italic;color:blue&quot;&gt;[[user_talk:Flopy|razgovor]]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 14:33, 10. siječnja 2011. (CET)

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Hrvoje.svetinovic|HrvojeOS]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hrvoje.svetinovic|razgovor]])&lt;/small&gt;}}
Bok, 

vidim da si mirna i pristojna ... ja sam ljut i svasta bi sad rekao o wikipediji ... ali cu za prvi puta ostati pristojan. Trebam pomoc, i ovo 'usvajanje' mi zvuci uzasno infantilno, ali nemam izbora. I da ... najvaznije ... ne piskim vise u pelene tako da sam savrsen kandidat za usvajanje ;) --[[Suradnik:Hrvoje.svetinovic|HrvojeOS]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hrvoje.svetinovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 11. siječnja 2011. (CET)

== A. Šola ==

Molim te da pregledaš članak [[Antonija Šola]] za čije si me wikipediziranje nedavno pohvalila. Sama pjevačica odnedavna je registrirana na Wiki i dosta toga što sam smatrao da je bilo nepotrebno, a uostalom i napisano protivno pravilima Wiki - ona je vratila. Uz to žalila mi se na privatni mail kako se, citiram, &quot;to nikako nije smjelo dogoditi&quot;... Svakako mi javi svoje mišljenje.

P.S.: Kako me neko vrijeme nije bilo na Wiki, ovim putem želim ti sve najbolje u Novoj!

Lp, [[Suradnik:Adri|&lt;span style=&quot;color:#00CCFF;&quot;&gt;&lt;B&gt;Adri&lt;/B&gt;&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Adri|&lt;span style=&quot;color:Silver;&quot;&gt;&lt;small&gt;[Razgovarajmo]&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;]] 18:11, 12. siječnja 2011. (CET)

: Sto posto sam siguran, znam ja nju privatno. Ali nije baš oduševljena tim izmjenama. Javi kad pregledaš. :) Lp, [[Suradnik:Adri|&lt;span style=&quot;color:#00CCFF;&quot;&gt;&lt;B&gt;Adri&lt;/B&gt;&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Adri|&lt;span style=&quot;color:Silver;&quot;&gt;&lt;small&gt;[Razgovarajmo]&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;]] 21:44, 12. siječnja 2011. (CET)


hvala na ponudi, ali sad vise nikako ... za sada sam odustao od Wikipedije. ja sam valjda jedini koji mora nabaviti pismeno odobrenje autora clanka knjige.
--[[Suradnik:Hrvoje.svetinovic|HrvojeOS]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hrvoje.svetinovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:08, 12. siječnja 2011. (CET)

== Brojka u izmjenama ==

Imam jedno pitanje. Možda je nevažno, ali nadam se da ćeš odgovoriti. Naime, već duže me vrijeme zanima i želim pitati što u Nedavnim promjenama znače one brojke u zagradi?
Primjer:
* (razl | pov) . . Anahí‎; 02:26 . . '''(+80)''' . . Adri (Razgovor | doprinosi) (sredio, +fotka)

Lp, [[Suradnik:Adri|&lt;span style=&quot;color:#00CCFF;&quot;&gt;&lt;B&gt;Adri&lt;/B&gt;&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Adri|&lt;span style=&quot;color:Silver;&quot;&gt;&lt;small&gt;[Razgovarajmo]&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;]] 02:43, 15. siječnja 2011. (CET)

: Zahvaljujem ti na odgovoru :)) --[[Suradnik:Adri|&lt;span style=&quot;color:#00CCFF;&quot;&gt;&lt;B&gt;Adri&lt;/B&gt;&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Adri|&lt;span style=&quot;color:Silver;&quot;&gt;&lt;small&gt;[Razgovarajmo]&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;]] 15:16, 17. siječnja 2011. (CET)

== A bo ==
Ja ono nisam bio :) --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  20:56, 19. siječnja 2011. (CET)

==Patroler==
Sad kad sam koliko-toliko napisao Madonninu diskografiju, imam više vremena gledati ostale članke (uglavnom glazbene) i ispravljati određene stvari. A kako i dalje mislim ispravljati te stvari, prihvatit ću tvoj prijedlog :)))) Nije da nešto posebno patim od toga, ali mislim da se jesam dokazao da i to mogu :)) Btw. hvala što si primjetila :)--[[Suradnik:Drowned World|Drowned World]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Drowned World|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:56, 21. siječnja 2011. (CET)

Kad malo bolje razmislim, nemoj me još predlagat za patrolera. Možda za mjesec-dva. Mislim da još nemam dovoljno izmjena na stranicama. Ali puno hvala na prijedlogu :))))--[[Suradnik:Drowned World|Drowned World]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Drowned World|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:22, 21. siječnja 2011. (CET)

:hvala, samo sam malo odmarao :) pozdrav, --&lt;span style=&quot;font-family:Berlin Sans FB Demi; color:black;&quot;&gt;[[Suradnik:El Diablo|&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Cowboy&lt;/span&gt;]] from [[Razgovor sa suradnikom:El Diablo|&lt;span style=&quot;color:black;&quot;&gt;Hell&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; 12:34, 29. siječnja 2011. (CET)

Hvala &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Tee Kee|Tee Kee]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Tee Kee|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Tee Kee|doprinosi]]) &lt;/small&gt;

== Hvala ==

Hvala

== Noćne (p)tice ==
Hehe, hvala. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:42, 11. veljače 2011. (CET)

== Hvala  ==

Hvala ti na savjetu, i ja sam shvatila da moram popraviti neke stvari, pogotovo te vanjske poveznice. Pokušat ću to ispraviti. Pozdrav [[Slika:Bye.gif|26 px]] --[[Suradnik:Alejandra|&lt;span style=&quot;color:#C71585;&quot;&gt;'''Ale'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#FF1493;&quot;&gt;'''jan'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#FF69B4;&quot;&gt;'''dra'''&lt;/span&gt;]] 13:49, 11. veljače 2011. (CET)

== Vanessa Pose ==

Amy, napravila sam članak o venezuelanskoj mladoj glumici [[Vanessa Pose|Vanessi Pose]] i primjenila neke od savjeta koje si mi dala. Molim te, pogledaj ga i ispravi ako nešto nisam dobro napravila. --[[Suradnik:Alejandra|&lt;span style=&quot;color:#C71585;&quot;&gt;'''Ale'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#FF1493;&quot;&gt;'''jan'''&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#FF69B4;&quot;&gt;'''dra'''&lt;/span&gt;]] 19:12, 11. veljače 2011. (CET)

== Radovi ==
Iz nekoliko članaka san maknija predložak &lt;nowiki&gt;{{radovi24}}&lt;/nowiki&gt; jer je staja malo više od 24 sata. Može se tolerirati par dana, al mislin da je 15-ak previše. Ne tribaš stavljati predložak ako zbog svojih obaveza nećeš moći raditi na članku. Članak neće nikud pobići, kad uvatiš vrimena napravi što si mislila. [[Slika:Face-wink.svg|20px]] Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:25, 15. veljače 2011. (CET)
:Ne boj se, ništa nije izgubljeno. [[Slika:Face-smile.svg|20px]] Ako pak tribaš pomoć oko nečega, slobodno pitaj. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:22, 15. veljače 2011. (CET)

Amy što je novoga. Imali problema sa TeeKeejem. Vidim da mu se doprinosi brišu od više suradnika. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:14, 20. veljače 2011. (CET)

==Hvala==
Hvala na savjetu --[[Suradnik:Tee Kee|Tee Kee]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tee Kee|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:52, 2. ožujka 2011. (CET)

Što ti ovaj dira po pridlošku [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Singlovi_Snoop_Dogga&amp;diff=next&amp;oldid=2796861]? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:30, 3. ožujka 2011. (CET)

== Hm... ==
Sad je zaradila blok zbog ignoriranja uputa, sad možeš na miru napisat ostatak članaka. :) --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  23:13, 8. ožujka 2011. (CET)

== Tuđa vlastita imena ==

AmyMirka, vidjeh [http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ezel_%28TV_serija%29&amp;diff=2819984&amp;oldid=2819729 tvoj komenter], međutim, &quot;''Tuđa vlastita imena, ako potječu iz jezika koji se izvorno služi latiničnim pismom, pišu se onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu izvorno: Boccaccio, Beethoven, (...) Ako potječu iz jezika koji se služi ćirilicom, vlastita imena preslovljavamo iz ćirilice u latinicu (...) Tuđa vlastita imena prilagođuju se obično i tvorbeno hrvatskomu jeziku tako da im se pridodaju hrvatski nastavci i dometci. Prema općem pravilu bilježi se pravopisni lik koji je sukladan izgovornom liku do nastavka ili dometka. Primjerice, pisanomu liku Shakespeare odgovara izgovorni /Šekspir/, a izgovornim likovima /Šekspira/, /Šekspirov/ odgovaraju pisani likovi Shakespearea, Shakespeareov, jer do nastavka -a ili dometka -ov izgovaramo /Šekspir/ što bilježimo kao Shakespearea, Shakespeareov.''&quot; [[Turski jezik|Turski]] se piše koristeći modificirano latinično pismo i stoga podliježe gore navedenim pravilima. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 13:55, 10. ožujka 2011. (CET)
:AmyMirka, ako neka televizijska kuća, tj. njihov prevoditelj ne poštuje hrvatski pravopis i preporuke Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika to je dio njihove politike ili nepismenosti, na Wikipediji na hrvatskome jeziku slijedimo službeni pravopis. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 13:34, 11. ožujka 2011. (CET)

== Oštrooka ==

AmyMirka, želim ti [[Datoteka:Iris - left eye of a girl.jpg|150px]] zrdrave i bistre [[Datoteka:Iris - right eye of a girl.jpg|150px]] oke. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 00:42, 14. ožujka 2011. (CET)

== Vrta ==

[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zelena_iguana&amp;diff=2844803&amp;oldid=2844801 To] nije prvi put da si me nasmijala do suza. :'D --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  00:40, 20. ožujka 2011. (CET)

== Poziv u pomoć ==

Molio bih te da ispraviš neke nepravilnosti u jednom članku...

Naime, članak &quot;Pleternica&quot; ima netočnosti u vezi slika...

Slika vinograda treba biti opisana sa &quot;Pleternički vinogradi na Požeškoj gori&quot; (jer pleternička gora ne postoji), 
ispod slike crkve nije dobro napisano, treba ili crkva, a ne crva, te slka sportske dvorane, treba ići bez š, 
jer kaže se sport, a ne šport...

Molim te da to ispraviš. Ja sam relativno novi, pa ne znam još prepravljati nazive tim slikama koje su na commonsu..

Hvala, i pozdrav Bosni... (iz Slavonije)

[[Suradnik:Wolf - Pidgeon|Wolf - Pidgeon]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Wolf - Pidgeon|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:14, 20. ožujka 2011. (CET)


== Sretan rođendan ==
Sretan ti drugi wikirođendan, želim ti još puno kvalitetnih članaka i mnogo godina koje ćeš provesti ovdje --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  13:07, 27. ožujka 2011. (CEST)

== Studentski prosvjedi u Hrvatskoj ==

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Sanplavuj|Sanplavuj]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sanplavuj|razgovor]])&lt;/small&gt;}}
Može li neki savjet kako kategorizirati članak Studentski prosvjedi u Hrv.?
--sanplavuj

== brisanje članka ==

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:Sanplavuj|Sanplavuj]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sanplavuj|razgovor]])&lt;/small&gt;}}

Zanji članak koji sam pisala je obrisan. Koga mogu pitati razloge brisanja da u buduće ne radim iste greške? --sanplavuj


== Ljestvice ==

Za ljestvice mislio sam ih napisat sve prije praznika. Šta misliš bi bilo dobro da napravimo članak o glavnoj ljestvici a da ljestvicu singlova i albuma samo redirectamo na onu glavnu? Pozdrav :) --[[Suradnik:Greeneyed_soul|&lt;span style=&quot;color:LightSeaGreen;&quot;&gt;'''Greeneyed'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Greeneyed_soul|'''&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;Soul&lt;/span&gt;''']]  13:39, 7. svibnja 2011. (CEST)

== Molba za usvajanje ==

{{Wikiusvajanje|[[Suradnik:SavoRastko|SavoRastko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:SavoRastko|razgovor]])&lt;/small&gt;}}

== Je li ovo točno? ==

[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Biha%C4%87&amp;action=historysubmit&amp;diff=2923367&amp;oldid=2865019]? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:10, 17. lipnja 2011. (CEST)

:Oprosti na kasnom odgovoru :P Pa ne znam, mogla bi pisati o oldiesima? Pink Flody, Rolling Stones, bilo što :)--[[Suradnik:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;'''Vatrena&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;'''ptica'''&lt;/span&gt;]]  19:13, 21. srpnja 2011. (CEST)

::Slušaš li ti stariju glazbu? :) Ja ću sutra raditi na jednom od albuma od Beatlesa. Nadam se da te ne ljuti moj kasni prethodni odgovor, but I'm kinda busy. U bendu sam, pa zato.--[[Suradnik:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;'''Vatrena&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;'''ptica'''&lt;/span&gt;]]  23:13, 24. srpnja 2011. (CEST)

:::Lol, nemaš motivacije? xD--[[Suradnik:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;'''Vatrena&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;'''ptica'''&lt;/span&gt;]]  20:50, 26. srpnja 2011. (CEST)

== Povijest ==

AmyMirka, na [[Wikipedija:Popis_portala|popisu portala]] uz održavanje [[Portal:Povijest|portala Povijest]] nalazi se tvoje ime. Koliko vidim portal nije više mjeseci održavan i prema [[Wikipedija:Arhiviranje neodržavanih portala|smjernici o arhiviranju neodržavanih portala]] zanima me želiš li još održavati taj portal ili će biti arhiviran. Lijep pozdrav :-)) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 01:09, 30. srpnja 2011. (CEST)
:Dobro jutro noćna ptico :-)). Vidjet ćemo hoće li se netko odazvati na poruku u kafiću što se tiče portala. Lijep pozdrav i laka ti noć/jutro :-) --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 03:21, 30. srpnja 2011. (CEST)

== Hej Amy ==

Kako si mi? :) bi li nekad mogla doći na chat: http://webchat.freenode.net/ ? Odeš na kanal #wikipedia-hr i razgovaraš sa mnom. Ja ću veoma uskoro opet raditi na albumima, možda za dan dva. :) Sjećaš se portala Widra? Mislim da bi bilo pametno da ga zajedno održavamo ako se slažeš...--[[Suradnik:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;'''Vatrena&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;'''ptica'''&lt;/span&gt;]]  19:31, 24. kolovoza 2011. (CEST)

:Ok, nema problema. Uzet ću dinosaure a predsljedeći tjedan možda rock glazbu :)--[[Suradnik:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;'''Vatrena&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;'''ptica'''&lt;/span&gt;]]  19:10, 28. kolovoza 2011. (CEST)

== Mail ==

Imaš mail od mene :) usput, navrati na msn.--[[Suradnik:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;'''Vatrena&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;'''ptica'''&lt;/span&gt;]]  20:36, 5. listopada 2011. (CEST)

:Sretan ti kasni rođendan!! :D--[[Suradnik:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Red;&quot;&gt;'''Vatrena&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Vatrena ptica|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;'''ptica'''&lt;/span&gt;]]  23:37, 17. studenog 2011. (CET)

== Kyle ==

Jeee, go Amy go! [[Slika:Face-smile.svg|20px]] neka nam Kyle poplavi [[Slika:Face-smile.svg|20px]]. Sviđa mi se! --[[Suradnik:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 00:48, 22. prosinca 2011. (CET)

== Singlovi Kylie Minogue ==

Ste stvorili stranicu ''[[All the Lovers]]''. Bilo bi sjajno da stvori ''[[Get Outta My Way]]'', ''[[Better than Today]]'' i ''[[Put Your Hands Up (If You Feel Love)]]''. :) [[Suradnik:Hypuxylun|Hypuxylun]] 02:15, 24. prosinca 2011. (CEST)

== :) ==

Draga Amy, hvala ti na dobrodošlici! Ja sam se mislila vratiti na wikicu, kad ono stalno ukucavam šifru, ono neće, i onda na kraju sam vidjela da sam ju zaboravila. :O Još jednom, hvala ti puno, te ti želim puno lijepih članaka o Kylie i ostalima! :-))) --[[Suradnik:Purple Rose|Purple Rose]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Purple Rose|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:09, 16. siječnja 2012. (CET)

== Albumi i singlovi Kylie Minogue ==

Hi Amy. These articles don't exist. How about creating them? Ovi članci ne postoje. O tome kako ih stvara?

''[[Kylie (album)|Kylie]]'', ''[[Enjoy Yourself (album Kylie Minogue)|Enjoy Yourself]]'', ''[[Rhythm of Love (album Kylie Minogue)|Rhythm of Love]]'', ''[[Impossible Princess]]'', ''[[Put Your Hands Up (If You Feel Love)]]''

Pozdrav. [[Suradnik:Hypuxylun|Hypuxylun]] 23:25, 10. ožujka 2012.

== [[Kylie (album)]] ==

Bok. Stvorio sam članak o prvi album od Kylie Minogue. To treba biti dovršen.

Pozdrav. [[Suradnik:Hypuxylun|Hypuxylun]] 23:39, 1. svibnja 2012.

== Međunarodni festival ==

Znaš li nešto o Međunarodnom festivalu u Bihaću? Opća opasnost je ondje 2009. dobila nagradu za najbolju izvedbu, nagradu stručnog žirija, te nagradu za sveukupnog pobjednika festivala. [http://shop.crorec.hr/crorec.hr/izvodjac.php?OBJECT_ID=101615] &lt;br&gt;
Puno pozdrava. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:53, 7. rujna 2012. (CEST)

A di si nam ti Mirka... Školica pa te nema. Budi pozdravljena. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:27, 13. rujna 2012. (CEST)

== Kylie Minogue ==

Hi Amy. Is it possible for you to complete the article in Croatian about [[Kylie Minogue]] by using information from her page in English? The article needs improvement and is completely outdated. Please let me know. Regards. [[Suradnica:Hypuxylun|Hypuxylun]] ([[Razgovor sa suradnicom:Hypuxylun|razgovor]]) 13:10, 6. veljače 2013 (CEST)

== Sovice ==
Amy, dobro ti jutro [[Slika:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnica:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:Aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:Turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 03:13, 31. svibnja 2013. (CEST)
:Amy, samo ti daj, noć je tek počela [[:Datoteka:Tecleando.gif|35px]] --[[Suradnica:Roberta F.|&lt;span style=&quot;color:Aqua;&quot;&gt;'''Roberta'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnicom:Roberta F.|'''&lt;span style=&quot;color:Turquoise;&quot;&gt;F.&lt;/span&gt;''']] 03:25, 31. svibnja 2013. (CEST)

== Ej ==
Ej Amy, nema te često... Ne vidin previše glazbenih članaka u Nedavnim promjenama, pogotovo Kylieinih. [[Slika:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:12, 10. lipnja 2013. (CEST)

== Zahvala ==
Draga AmyMirka, zahvaljujem Ti od srca za dodijeljenu mi nagradu, uvijek im se veselim kao malo dijete... [[Slika:Face-smile.svg|20px]] Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 13:56, 2. studenog 2013. (CET)

== Sve najbolje! ==
SRETAN TI ROĐENDAN [[Slika:Nuvola_apps_cookie.svg|40px]] Od srca, --[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 11:42, 4. studenog 2013. (CET)

== Re: Pozdrav ==

Bok AmyMirka! Slobodno ti i češće svrati, a svakako opet za rođendan... [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]  Srdačan pozdrav,--[[Suradnik:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Purple;&quot;&gt;Maestro&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Maestro Ivanković|'''&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Ivanković&lt;/span&gt;''']] 18:25, 7. rujna 2014. (CEST)

== Dobrodošla ==
Dobrodošla nazad. Lipo je vidit nove-stare ljude u Nedavnim. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Usput, vratija san stranicu na [http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=dl1hWxc%3D&amp;keyword=put+%28I%29 ispravnu] inačicu. Pozdrav! [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:55, 9. rujna 2014. (CEST)

Bok AmyMirka. Mnogo se mučiš kada nekom pišeš dobrodošlicu. Dovoljno je upisati  {{}} i unutra ubaciti riječ ''dobrodošlica'', i to je sve. I izađe sve ono što ti pišeš ručno --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:28, 20. listopada 2014. (CEST)

== Jedna zahvala :) ==

Vjerujte mi da ste me doista obradovali ovom svojom &quot;pohvalom&quot;, nisam očekivao ovako nešto. ASOIAF jeste život, bez pretjerivanja, to je svijet koja nas toliko puno toga može naučiti o svijetu u kome i sami živimo, i žao mi je što kod nas i nije nešto poznat i zastupljen.... Još jednom vam hvala na pohvali, i što drugo reći nego [[Suradnik:Valar Morghulis|Valar Morghulis]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Valar Morghulis|razgovor]])&lt;/small&gt;!!!

Pustio sam ti to onaj dan kad si napisala dobrodošlicu. Zaboravila si kad te nije dugo bilo. I meni je drago viditi da dođeš malo među nas skratiti vrijeme. Pozz AmyMirka. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:39, 29. listopada 2014. (CET)

Stvar organizacije, onda se sve stigne. No tebi je još najvažnija škola (čini mi se). A onda... --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:08, 29. listopada 2014. (CET)

== Sretan rođendan ==

[[Datoteka:Melon-blackberry sunflower.jpg|desno|mini]]
Želim ti sretan rođendan i što je moguće manje stresa u školi.--[[Suradnik:Ivica Vlahović|Ivica Vlahović]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivica Vlahović|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:50, 4. studenog 2014. (CET)
:Ja sa opravdanim zakašnjenjem (bio bez interneta), također se pridtužujem srdačnim željama i daljnjem uspjehu u životu. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:19, 6. studenog 2014. (CET)

== Bihać ==

Ispravila si nezavisne u Bihačkom vijeću u 4... Nezavisni su Roman Jurić, Enver Mustafić, Alen Islamović, Almir Šahbazović i Adnan Lipovača (nedavno izbačen iz SDP-a)
-- [[Suradnik:Generalisimus|&lt;span style=&quot;font-family:Old English Text MT; color:blue; font-size:16px;&quot;&gt;Generalisimus&lt;/span&gt;]] 23:44, 6. veljače 2016. (CET)
jap... ja sam iz Bihaća -- [[Suradnik:Generalisimus|&lt;span style=&quot;font-family:Old English Text MT; color:blue; font-size:16px;&quot;&gt;Generalisimus&lt;/span&gt;]] 19:03, 7. veljače 2016. (CET)

== Nikad nije prekasno... ==

...ni za nagrade, a ni za povratak. Nadam se na duže staze.--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;&lt;sub&gt;'''MaGa'''&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color: #E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color: #0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color: grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:51, 7. veljače 2016. (CET)

== Dopušteni oblici ==

Bok, AmyMirka,

glede [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=4949303&amp;oldid=4807489&amp;rcid=8868275 ovoga,] nije pogrješno napisati dulji oblik. Primjerice, &quot;Ime se je Prezime rodio&quot;, &quot;Rodio se je u Mjesto&quot; i sl. Naravno, nekad se pretjera pa se na svakom mogućem mjestu napiše dulji oblik, no i to nije pogrješno i ne treba ispravljati suradnicima. Osobito ne u člancima o jezikoslovcima. Hvala na trudu koji ulažeš u stvaranje wikipedije na hrvatskome jeziku. Lijepi pozdrav, -- [[suradnik: Nesmir Kudilovic|Nesmir Kudilovič]] &lt;small&gt;([[razgovor sa suradnikom: Nesmir Kudilovic|razgovor]])&lt;/small&gt; 1,51; 4. rujna 2017. (SEV)</text>
      <sha1>ad395jo5uyd99f8brg23nkqvnjt36ok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tiflološki muzej</title>
    <ns>0</ns>
    <id>269990</id>
    <revision>
      <id>7479268</id>
      <parentid>6600496</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:09:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest muzeja */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479268</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5589" sha1="hxae4ehp2wo0nxcukl51fdfuwjvnibb" xml:space="preserve">{{Infookvir hrvatski muzej ili galerija
|ime            = Tiflološki muzej
|slika          = Kazalište Vidra Tifološki muzej Zagreb.JPG
|opis_slike     = Zgrada Tiflološkog muzeja u Zagrebu
|osnovan        = [[1953.]]
|lokacija       = Draškovićeva ulica 80&lt;br /&gt;[[Zagreb]]
|izlošci        = 
|ulaz           = 
|javni prijevoz = tramvaj: 2, 4, 6, 8, 9, 13
|ravnatelj      = Željka Bosnar Salihagić&lt;ref name=&quot;djelatnici&quot;&gt;[ Tiflološki muzej - djelatnici]&lt;/ref&gt;
|kustos         = Željka Sušić, Nevenka Ćosić, Morana Vouk, Lucija Šoda, Nina Sivec, Igor Maroević&lt;ref name=&quot;djelatnici&quot;/&gt;
|web            = [http://www.tifloloskimuzej.hr/ Službene stranice]
}}

'''Tiflološki muzej''' je specijalni [[muzej]], a njegov naziv potječe od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi ''typhlos'' (slijep) i ''logos'' (kazivanje, govor, misao, razum). On je javna državna ustanova koja prikuplja, čuva, proučava, dokumentira i komunicira materijalnu i nematerijalnu građu vezanu uz osobe s invaliditetom, s naglaskom na osobe oštećena vida.

Svojim djelovanjem nastoji upoznati društvenu zajednicu sa svijetom osoba oštećena vida te na taj način poticati harmonične i tolerantne odnose među ljudima, uvažavajući individualnost svake osobe. Muzej je mjesto u kojem se osobe s invaliditetom mogu aktivno uključiti u njegovo djelovanje, a istodobno društvenoj zajednici omogućuje da upozna život invalidnih osoba. Djelovat će kao mogući korektivni mehanizam u društvu tako da će svojom aktivnošću poticati zajednicu da ispravi i promijeni moguće negativne predodžbe o osobama s invaliditetom.

Svoje ciljeve ostvarit će komunicirajući s posjetiteljima i surađujući s muzejskim institucijama, srodnim ustanovama, udrugama, obrazovnim ustanovama - sa svima koji djeluju na području invalidnosti u zemlji i u inozemstvu.

== Povijest muzeja ==
Ideju o stvaranju Muzeja potaknuo je učitelj i tiflopedagog [[Vinko Bek]], veliki borac za prava slijepih osoba, osnivač Zemaljskog zavoda za odgoj slijepe djece u Zagrebu te urednik prvih tifloloških časopisa. Godine 1888. započeo je sa sabiranjem predmeta za svoju privatnu zbirku koju je nazivao &quot;Hrvatskim sljepačkim muzejom&quot;.

Iako je predmete svoje zbirke više puta učinio dostupnima javnosti, nije uspio ustrojiti muzej kojem je ipak postavio čvrste temelje. Prvi puta predmeti su bili izloženi u okviru &quot;Sljepačkog odjela&quot; 1891. g. na Jubilarnoj izložbi Hrvatsko-Slavonskog gospodarskog društva u [[Zagreb]]u, a potom i 1896. g. na Milenijskoj izložbi u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Katalog prve izložbe sadrži vrlo iscrpne informacije o svim izloženim predmetima, od kojih je dio i danas u vlasništvu Muzeja.
Prva čuvaonica sakupljenih predmeta bila je u Bukevju kraj Velike Gorice, u pučkoj školi u kojoj je Bek radio kao učitelj. S otvorenjem Zavoda za slijepe 1895. g., u kojem je Bek nekoliko godina obnašao poslove ravnatelja, predmeti su preseljeni u Zavod. Nakon njegova odlaska neki su predmeti ostali u Zavodu, a dio je Bek pohranio na svojim privatnim posjedima. Zbog seljenja Zavoda veći dio predmeta se nepovratno izgubio, dok je sve sačuvano uprava Zavoda ustupila za budući Muzej. Veliki broj predmeta iz Bekove ostavštine Muzeju su darovale njegova kći Marta Bek i unuka Bosiljka Durst Živković, s kojom Muzej i danas uspješno surađuje.

Tiflološki muzej otvoren je [[1953.]] u Zagrebu, u Bosanskoj ulici 36, velikom zaslugom slijepog znanstvenika prof. Franje Tonkovića i njegove supruge Danice. Na toj je lokaciji [[1956.]] otvoren i prvi stalni postav.

Drugi stalni postav otvoren je [[1959.]], nakon preseljenja u novu zgradu, tada u vlasništvu Saveza slijepih Jugoslavije, u Draškovićevoj ulici 80 u Zagrebu, u kojoj se Muzej i danas nalazi.

Treći stalni postav bio je otvoren za javnost [[1976.]] g., a četvrti [[24. siječnja]] [[2008.]] g.&lt;ref&gt;Iz dana u dan: Četvrtak 24. siječnja. Novi stalni postav Tiflološkoga muzeja. str. 2, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 1. veljače 2008.&lt;/ref&gt;

== Zbirke ==
*'''Zbirka predmeta specijalne edukacije i rehabilitacije''' – Zbirka predmeta najopsežnija je zbirka u sklopu fundusa Tiflološkog muzeja. Sadrži predmete vezane za određena područja odgoja, obrazovanja, rehabilitacije te svakodnevnog života osoba s invaliditetom, osobito osoba oštećena vida.
*'''Zbirka tiskovina na reljefnim pismima'''
*'''Donacija Wagner'''
*'''Zbirka likovnih radova''' – Uz slike i određeni broj skulptura akademskih kipara, najveći dio ove Zbirke sastoji se od radova samoukih slijepih kipara. 
*'''Oftalmološka zbirka''' – Oftalmološku zbirku sačinjavaju oftalmološko-optički aparati i pomagala za dijagnostiku s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Predmeti su bili dio inventara Očne klinike od osnutka Kraljevske sveučilišne oftalmološke klinike u Zagrebu.
*'''Zbirka fotografija''' – U Zbirci fotografija sakupljaju se, čuvaju, dokumentiraju, proučavaju i daju na uvid fotografije vezane uz svakodnevni život osoba oštećena vida. 
*'''Zbirka arhivskog gradiva''' – Osnovna zadaća u okviru Zbirke arhivskog gradiva je sustavno prikupljanje, zaštita, stručna obrada i muzeološka prezentacija arhivskog gradiva različitog sadržaja iz područja povijesti skrbi o slabovidnim i slijepim osobama te o njihovu odgoju i obrazovanju.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.tifloloskimuzej.hr/ Tiflološki muzej]

{{ZG}}
{{Coord|45.8058117122037|N|15.9839701652527|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}}

[[Kategorija:Muzeji u Zagrebu]]</text>
      <sha1>hxae4ehp2wo0nxcukl51fdfuwjvnibb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Garoua</title>
    <ns>0</ns>
    <id>278248</id>
    <revision>
      <id>7479261</id>
      <parentid>6851883</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:05:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479261</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3483" sha1="syulh1uleut7nfsmnr3enui8dtt1xdz" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Garoua
| ime_genitiv =Garoue

| slika_panorama =Marche Garoua Nord Cameroon.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =Tržnica u Garoui

| slika_lokacijska_karta_država =Kamerun
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Kameruna

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =9
| širina-minute    =18
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =13
| dužina-minute    =24
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|KAM}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Kameruna|Regija]]
| lokacija1_info =[[Regija Sjever|Sjever]]
| lokacija2_ime  =Departman
| lokacija2_info =Bénoué
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =195 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2001.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =356.900
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Zapadnoafričko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}

'''Garoua''' je grad i [[Rijeka (vodotok)|riječna]] [[luka]] u [[Kamerun]]u, [[administrativno središte]] regije [[Regija Sjever|Sjever]] i departmana Bénoué. Nalazi se na sjeveru države, 40 km od granice s [[Nigerija|Nigerijom]] i 110 km od granice s [[Čad]]om. Leži na rijeci [[Benue]], važnoj prometnici Kameruna i Nigerije.

Garoua je rodno mjesto prvog predsjednika Kameruna, [[Ahmadou Ahidjo|Ahmadoua Ahidjoa]]. Danas je trgovačko središte regije. Razvijena je [[tekstilna industrija]] i [[turizam]]. Na sjevernim rubovima grada nalazi se međunarodna [[zračna luka]], odakle idu direktni letovi za [[Pariz]].

Prema popisu iz [[2001.]] godine, Garoua je imala 356.900 stanovnika, čime je bila 3. grad po brojnosti u državi.&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/Cameroon.html Cameroon - City Population]&lt;/ref&gt;

==Šport==
* nogometni klub [[Cotonsport Garoua]]

==Izvori==
{{izvori}}

{{Mrva-grad-kamerun}}
[[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]]</text>
      <sha1>syulh1uleut7nfsmnr3enui8dtt1xdz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bamenda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>278348</id>
    <revision>
      <id>7479266</id>
      <parentid>6846159</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:08:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3485" sha1="gf0cg3ckhono1ry4wqrdvnfmed7d1cr" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Bamenda
| ime_genitiv =Bamende

| slika_panorama =Bamenda.JPG
| veličina_slike =280px
| opis_slike     =

| slika_lokacijska_karta_država =Kamerun
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Kameruna

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =5
| širina-minute    =56
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =10
| dužina-minute    =10
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|KAM}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Kameruna|Regija]]
| lokacija1_info =[[Regija Sjeverozapad|Sjeverozapad]]
| lokacija2_ime  =Departman
| lokacija2_info =Mezam
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =1235 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2001.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =316.100
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Zapadnoafričko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}

'''Bamenda''' (također '''Abakwa''' i '''Mankon Town''') grad je u [[Kamerun]]u, [[administrativno središte]] regije [[Regija Sjeverozapad|Sjeverozapad]] i departmana Mezam. Nalazi se na zapadu države, 150 km od granice s [[Nigerija|Nigerijom]]. Bamenda je nastala spajanjem selâ Mankon, Mendakwe i Nkwen. Cestom je povezana s [[Yaoundé]]om (udaljenim 370 km) i [[Douala|Doualom]]. Smještena u brdovitom području, Bamenda ima ugodniju klimu od drugih većih gradova Kameruna.

Većina stanovništva govori [[Engleski jezik|engleskim]] jezikom, čime se razlikuju od [[Francuski jezik|frankofonskog]] ostatka države.

Prema popisu iz [[2001.]] godine, Bamenda je imala 316.100 stanovnika, čime je bila 4. grad po brojnosti u državi.&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/Cameroon.html Cameroon - City Population]&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Bamenda
}}

{{Mrva-grad-kamerun}}
[[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]]</text>
      <sha1>gf0cg3ckhono1ry4wqrdvnfmed7d1cr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Maroua</title>
    <ns>0</ns>
    <id>278538</id>
    <revision>
      <id>7479249</id>
      <parentid>7329488</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:58:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479249</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4015" sha1="7v63gd0bmrx89rd2ja0vo0invi27f4f" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Maroua
| ime_genitiv =Maroue

| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_lokacijska_karta_država =Kamerun
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Kameruna

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =10
| širina-minute    =35
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =14
| dužina-minute    =20
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|KAM}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Kameruna|Regija]]
| lokacija1_info =[[Regija Daleki sjever|Daleki sjever]]
| lokacija2_ime  =Departman
| lokacija2_info =Diamaré
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =385 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2001.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =271.700
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Zapadnoafričko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}

'''Maroua''' je grad na krajnjem sjeveru [[Kamerun]]a, [[administrativno središte]] regije [[Regija Daleki sjever|Daleki sjever]] i departmana [[Diamaré]]. Leži na rijekama [[Ferngo]] i [[Kaliao]], u podnožju planine Maroua. S okolnim područjem čini središte kamerunske industrije [[pamuk]]a. U gradu su i [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] učilište te [[Etnografija|etnografski]] muzej. Ulice su široke, s brojnim drvoredima. Maroua je jedan od gradova s najviše [[džamija]] u državi.

Klima područja je [[sahel]]ska, suha i vruća veći dio godine.

Sjeverno od grada nalazi se nacionalni park Waza. Osnovan je [[1968.]] godine, a od [[1979.]] je [[UNESCO]]-ov [[rezervat biosfere]]. Poznat je po [[lav]]ovima, [[slonovi]]ma, [[žirafa]]ma i [[kob antilopa]]ma. Maroua je obično polazišna točka za posjet nacionalnom parku, i to od prosinca do svibnja, u razdoblju koje se smatra turističkom sezonom.

Prema popisu iz [[2001.]] godine, Maroua je imala 271.700 stanovnika, čime je bila 5. grad po brojnosti u državi.&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/Cameroon.html Cameroon - City Population]&lt;/ref&gt; Većina stanovnika su muslimani [[Sufizam|sufiji]].

== Povijest ==
U gradu je 1975. potpisana [[Deklaracija iz Maroue]], [[Međunarodni ugovor|sporazum]] o pomorskoj [[Pomorska granica|granici]] između [[Kamerun|Kameruna]] i [[Nigerija|Nigerije]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Maroua
}}

{{Mrva-grad-kamerun}}
[[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]]</text>
      <sha1>7v63gd0bmrx89rd2ja0vo0invi27f4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bafoussam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>279967</id>
    <revision>
      <id>7479275</id>
      <parentid>6846053</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:11:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479275</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3231" sha1="hjlvefuu5vkj0k4jbk9oc7wme2zh49d" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Bafoussam
| ime_genitiv =Bafoussama

| slika_panorama =
| veličina_slike =
| opis_slike     =

| slika_lokacijska_karta_država =Kamerun
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Kameruna

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =5
| širina-minute    =28
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =10
| dužina-minute    =25
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|KAM}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Kameruna|Regija]]
| lokacija1_info =[[Regija Zapad|Zapad]]
| lokacija2_ime  =Departman
| lokacija2_info =Mifi
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =1400 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2001.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =242.000
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Zapadnoafričko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}

'''Bafoussam''' je grad na zapadu [[Kamerun]]a, [[administrativno središte]] regije [[Regija Zapad|Zapad]] i departmana Mifi. Leži na nadmorskoj visini od oko 1400 metara. Važan je centar trgovine [[Poljoprivreda|poljoprivrednim]] proizvodima ([[kava]], [[duhan]] i [[čaj]]). Ima tvornicu za preradu kave i [[Pivovara|pivovaru]]. Glavni je grad naroda [[Bamileke]].

U gradu su rođeni poznati kamerunski [[nogomet]]aši [[Geremi Njitap|Geremi]] i [[Pierre Webó|Webó]].

Prema popisu iz [[2001.]] godine, Bafoussam je imao 242.000 stanovnika, čime je bio 6. grad po brojnosti u državi.&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/Cameroon.html Cameroon - City Population]&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

{{Mrva-grad-kamerun}}
[[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]]</text>
      <sha1>hjlvefuu5vkj0k4jbk9oc7wme2zh49d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Larry David</title>
    <ns>0</ns>
    <id>286433</id>
    <revision>
      <id>7479178</id>
      <parentid>7478928</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:49:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popravak</comment>
      <origin>7479178</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7678" sha1="5x6dzjq51z3zvb7gybcfkpgc53oektr" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Larry David
|slika           = LarryDavidDec09.jpg
|opis slike      = David, [[16. prosinca]] [[2009.]]
|rodno ime       = Lawrence Gene David
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[2. srpnja]] [[1947.]]
|mjesto rođenja  = [[Brooklyn]],  [[New York City, New York|New York City]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = [[1980.]]-
|web             = 
|supruga         = [[Laurie Lennard]] ([[1993.]] – [[2007.]])
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = '''Najbolja komedija i najbolji scenarij u humorističnoj seriji'''&lt;br /&gt;''[[Seinfeld]]''&lt;br /&gt;'''Najbolja režija u humorističnoj seriji'''&lt;br /&gt;''[[Bez oduševljenja, molim!]]''
|tony            = 
|zlatni globus   = '''Najbolja komedija u humorističnoj seriji'''&lt;br /&gt;''[[Bez oduševljenja, molim!]]''
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Lawrence Gene''' &quot;'''Larry'''&quot; '''David''' ([[Brooklyn]], [[New York City, New York|New York City]], [[2. srpnja]] [[1947.]]) američki je [[scenarist]], [[komičar]], [[glumac]], i [[producent]]. Zajedno s komičarom [[Jerry Seinfeld]]om je autor jednog od najpopularnijeg sitcoma svih vremena – [[Seinfeld]] (od 1989. do 1998. godine, 9 sezona, 180 epizoda). Od 2000. godine počinje prikazivanje [[HBO]] sitcoma baziranog na njegovom vlastitom životu – ''[[Bez oduševljenja, molim]]'' (u izvorniku: ''Curb Your Enthusiasm''; od 2000. – 2011.). Proglašen je 23. najvećim komičarem svih vremena (izbor televizijske postaje ''Channel 4'').

==Privatni život==
David je rođen u [[New York]]u [[2. srpnja]] [[1947.]] godine i odrastao je u brooklynskoj [[Židovi|židovskoj]] obitelji. Maturirao je na Sheepshead Bay High School, a potom je diplomirao povijest (1969.) i ekonomiju (1970.) na Sveučilištu Maryland. Nakon fakulteta je 3 godine bio pripadnik rezervnih snaga [[Oružane snage SAD-a|Američke vojske]].

Od [[1993.]] do [[2007.]] godine bio je u braku s istaknutom američkom aktivisticom za zaštitu okoliša ''Laurie Lennard''. Imaju dvije kćerke Cazzei i Romy. Zahtjev za rastavu braka podnijela je Laurie zbog nepomirljivih razlika u karakterima.

==Karijera==
===Početci===
Karijeru je započeo kao [[stand-up|stand-up]] komičar nastupajući po lokalima New Yorka. Kako bi preživio bio je prisiljen raditi druge poslove, pa je tako radio u dućanu, kao vozač limuzine i TV serviser. U to vrijeme je živio u stambenom kompleksu Manhattan Plaza gdje mu je prvi susjed bio ''Kenny Kramer'', kasnija inspiracija za dobro poznatog Kramera iz serije Seinfeld. Prvi TV angažnan bila mu je večernja humoristična emisija Friday‘s (od 1980. do 1982.) u kojoj je bio scenarist i glumac. Tu je i upoznao i glumca [[Michael Richards|Michaela Richardsa]], koji će kasnije utjeloviti lik i djelo Kramera u seriji [[Seinfeld]]. Također je kratko (od 1984. do 1985.) bio scenarist u poznatoj američkoj humorističnoj emisiji [Saturday Night Live] ([[NBC]]). Tu je upoznao glumicu [[Julia Louis-Dreyfus|Juliu Louis-Dreyfus]], koja će glumiti Elaine u [[Seinfeld]]u.

===''[[Seinfeld]]''===
{{glavni|Seinfeld}}

David i komičar [[Jerry Seinfeld]] [[1989.]] godine pokreću snimanje pilot epizode za televizijsku kuću [[NBC]] pod nazivom &quot;The Seinfeld Chronicles&quot;. Pilot epizoda je imala gledanost od 11 posto što je bilo dovoljno da se osigura snimanje prve sezone, ali od tada pod nazivom [[Seinfeld]]. David je bio glavni scenarist i izvršni producent serije. Napisao je 62 epizode [[Seinfeld]]a, uključujući epizodu iz 1992. &quot;The Contest&quot; (natjecanje u apstinenciji od masturbacije) koju je časopis TV Guide] proglasio najboljom TV epizodom svih vremena.Također, lik legendarnog Georgea Contanze je inspiriran likom i djelom Larryja Davida. Manje je poznato da je David i glumio u [[Seinfeld]]u - odvjetnika Franka Costanze koji nosi plašt, a također je posudio glas Georgeovom šefu i direktoru [[New York Yankees]]a - Georgeu Steinbrenneru. Nakon 7. sezone nakratko je napustio seriju da bi se vratio u posljednjoj, devetoj sezoni i napisao posljednju epizodu Seinfelda - &quot;The Finale&quot;, 1998.

Samo 1998. David je na seriji zaradio oko 250 milijuna dolara, a ukupna zarada se popela na nevjerojatnih 1,7 milijardi dolara.
Sa serijom je bio 19 puta nominiran za prestižnu američku nagradu [[Emmy]] i dva puta ju je osvojio - za najbolju komediju i najbolji scenarij.

===''[[Bez oduševljenja, molim!]]'' (''Curb Your Enthusiasm)''===
{{glavni|Bez oduševljenja, molim!}}

Serija je započela kao jednosatna epizoda pod nazivom &quot;Larry David: Curb Your Enthusiasm&quot;, emitirana na američkoj kabelskoj televiziji [[HBO]] 17.10.1999. godine. Nakon gotovo godinu dana kreće emitiranje prve epizode [[Bez oduševljenja, molim!]] - &quot;The Pants Tent&quot;. David je glavni glumac, scenarist i izvršni producent serije. U seriji David glumi karikiranu verziju sebe, ali s mnogim istinitim detaljima iz vlastitog života. Serija je postala poznata po tome što nema striktni scenarij nego se temelji na improvizaciji vrhunskih glumaca-komičara kao npr. ''Richarda Lewisa, Jeffa Garlina, Teda Dansona, Susi Essman, Wande Sykes, J.B. Smoove, Boba Einsteina'' i mnogih drugih. U seriji se pojavljuju i neke teme iz Seinfelda, ali David ide korak dalje tako da brojne epizode izazivaju kontroverze. U Američkom leksikonu pop kulture postoji termin [[&quot;Larry David moment&quot;]] koji označava nehotično stvorenu neugodnu društvenu situaciju.
Kritika i publika sjajno su prihvatili seriju, te se već sada može reći da je serija postala kultna ne samo u granicama SAD-a. Također, serija je bila 34 puta nominirana za nagradu [[Emmy]] i jedanput je osvojila, kao i nagradu [[Zlatni globus]].

===Ostali angažmani===
Osim svoja dva glavna projekta David je sudjelovao i u drugim projektima bilo kao glumac, scenarist ili režiser. Nakon [[Seinfeld]]a je napisao i režirao film [http://www.imdb.com/title/tt0120838/ &quot;Sour Grapes&quot;] (&quot;Kiselo grožđe&quot;). Naslov filma je sugerirao i njegov uspjeh. Film je kritika pokopala, nije postigao nikakav komercijalni uspjeh, a i sam David je zažalio što ga je snimao. Imao je sporedne uloge u dva filma [[Woody Allen|Woodya Allena]] &quot;Radio Days&quot; i &quot;New York Stories&quot;. U [[Woody Allen|Allenovoj]] komediji &quot;Whatever Works&quot; (2009.) glumi glavnu ulogu. Budući da su mu kćerke obožavateljice TV serije [[Hannah Montana|Hannah Montane]] zajedno s njima se pojavljuje u jednoj od epizoda.

==Izvori==
{{prijevod-eng}}

* &quot;Larry David&quot;. Encyclopædia Britannica. Retrieved 2009-07-14.
* a b &quot;The comedians' comedian&quot;. Chortle. Retrieved 2009-06-16.
* &quot;Alumni Leaders&quot;. University of Maryland, College Park. Archived from the original on June 15, 2007. Retrieved 2008-04-02.
* {{cite web [http://www.nndb.com/people/193/000026115/ |Larry David, NNDB}}
* &quot;News for &quot;Seinfeld&quot; (1990)&quot;. IMDB. Retrieved 2008-04-02.
* &quot;Laurie David's Huffington Post blogger page&quot;. Retrieved 2009-11-24.
* &quot;Larry David's Huffington Post blogger page&quot;. Retrieved 2009-11-24.
* Johnson, Richard (2007-06-05). &quot;Newly Single&quot;. Page Six (New York Post). Retrieved 2007-06-05.[dead link]
* Finn, Natalie (2007-07-16). &quot;Divorcing Larry David&quot;. E!. Retrieved 2008-04-02.

==Vanjske poveznice==
{{WProjekti 
|commonscat= Larry David
|commonscathr= Larry David
}}

* [http://www.imdb.com/name/nm0202970/ Larry David] na IMDB

{{GLAVNIRASPORED:David, Larry}}
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]
[[Kategorija:Američki filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Američki filmski producenti]]
[[Kategorija:Američki komičari]]</text>
      <sha1>5x6dzjq51z3zvb7gybcfkpgc53oektr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ngaoundéré</title>
    <ns>0</ns>
    <id>286535</id>
    <revision>
      <id>7479219</id>
      <parentid>6860360</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:12:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479219</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3724" sha1="ttuab6indegdhy8zoerveghga01cfpy" xml:space="preserve">{{Dz|[[Ngaoundéré (planina)]]|istoimenu planinu}}
{{Naselje
| ime =Ngaoundéré
| ime_genitiv =Ngaoundéréa

| slika_panorama =Downtown Ngaoundere.jpg
| veličina_slike =275px
| opis_slike     =Ngaoundéré. U pozadini se može vidjeti planina po kojoj je grad dobio ime.

| slika_lokacijska_karta_država =Kamerun
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Kameruna

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =7
| širina-minute    =19
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =13
| dužina-minute    =35
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|KAM}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Kameruna|regija]]
| lokacija1_info =[[Regija Adamawa|Adamawa]]
| lokacija2_ime  =Departman
| lokacija2_info =Vina
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =
| utemeljenje_datum  =
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =1212 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2005.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =152.698
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Zapadnoafričko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}

'''Ngaoundéré''' ili '''N'Gaoundéré''' je grad u [[Kamerun]]u, [[administrativno središte]] regije [[Regija Adamawa|Adamawa]] i departmana Vina. Nalazi se u podnožju planine [[Ngaoundéré]], po kojoj je i nazvan. Krajnja je točka [[Željeznica|željezničke pruge]] iz [[Yaoundé]]a, kojom dolaze [[banane]], drugo tropsko [[voće]] te ostala trgovačka roba s juga zemlje. U blizini grada nalazi se [[zračna luka]], kao i značajne naslage [[boksit]]a.

Glavne turističke atrakcije su [[džamija]] i Velika palača.

[[Norveška|Norveški]] su misionari ovdje [[1923.]] godine osnovali [[Misija (kršćanstvo)|misiju]], a [[1957.]] i bolnicu.

Godine [[2005.]], Ngaoundéré je imao 271.700 stanovnika, čime je bio 7. grad po brojnosti u državi.&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/Cameroon.html Cameroon - City Population]&lt;/ref&gt; Većina stanovnika su [[muslimani]], pripadnici naroda [[Mbum]] i [[Fula]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Ngaoundéré
}}

{{Mrva-grad-kamerun}}
[[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]]</text>
      <sha1>ttuab6indegdhy8zoerveghga01cfpy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski paraolimpijski odbor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>286990</id>
    <revision>
      <id>7479466</id>
      <parentid>7443369</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T23:12:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>s</comment>
      <origin>7479466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4622" sha1="bim6f0yax8zf6vxvm4mux7d22la9hrp" xml:space="preserve">'''Hrvatski paraolimpijski odbor''' je najviša nevladina nacionalna športska udruga [[šport]]aša s [[invalidit]]etom, koja se ustrojava prema [[paraolimpijski]]m standardima i načelima međunarodnog paraolimpijskog pokreta te potrebama hrvatskog športa osoba s invaliditetom, a u koji se udružuju nacionalni i županijski športski savezi osoba s invaliditetom te športski savez osoba s invaliditetom Grada Zagreba.

== Ustrojstvo ==

* ''Predsjednik'': [[Ratko Kovačić]]
* ''Članovi izvršnog odbora'': Ratko Kovačić, Barbara Fuček, Leško Josip Držaić, Ana Sršen, Mijo Bakić, Franko Bakša, Dragan Katunar, Zvonimir Brozić, Branko Omazić, Krunoslav Pavlinec, Ivan Ćosić
* ''Članovi nadzornog odbora'': Srećko Žigman, Dražen Družinec, Milan Maretić
* ''Članovi etičkog odbora'': Mile Ćorluka, Ivica Vujica, Ivica Bratanović

== Povijest ==
Šport osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, počeo je organizacijom športsko rekreativnih aktivnosti boraca II. svjetskog rata, da bi u [[Zagreb]]u [[8. rujna]] [[1964.]] godine bio osnovan &quot;Savez za šport i rekreaciju invalida Hrvatske&quot;. Nakon proglašenja hrvatske samostalnosti, Izvršni odbor Saveza za šport i rekreaciju invalida Hrvatske na sastanku održanom 30. kolovoza 1991. godine donio je odluku o obustavi sudjelovanja u radu Saveza za šport i rekreaciju invalida Jugoslavije te o opozivu delegata u predsjedništvu SSRI Jugoslavije.

Nakon razdruživanja Hrvatskog športskog saveza od SFK Jugoslavije [[10. rujna]] [[1991.]] godine, osnovan je [[Hrvatski olimpijski odbor]] u kojem je Saveza za šport i rekreaciju invalida Hrvatske jedan od osnivača i punopravna članica.

&quot;Savez za šport i rekraciju invalida Hrvatske&quot; član je Međunarodne športske organizacije invalida (International Sports Organization for Dissabled - ISOD) - od 8. svibnja 1992. te Međunarodne športske organizacije športova u invalidskim kolicima (International Stoke Mandeville Wheelchair Sports Federation - [[ISMWSF]]) od 11. svibnja 1992.

Dana 6. svibnja 1993. godine &quot;Savez za sport i rekraciju invalida Hrvatske&quot; odlukom Skupštine, mijenja ime u Hrvatski športski savez invalida.

Hrvatski športski savez invalida, član je Međunarodnog paraolimpijskog odbora ( [[International Paralympic Committee - IPC]] ) od 10. rujna 1993. i Europskog paraolimpijskog odbora (European Paralympic Committee - EPC) od 6. rujna 1998. godine. Nadalje, Savez je član i mnogih drugih svjetskih športskih udruženja, kao što su [[Međunarodna federacija za šport i rekreaciju osoba s cerebralnom paralizom]], [[Međunarodna federacija za športove u kolicima i osobe s amputacijama]], [[Međunarodna federacija za šport osoba s intelektualnim poteškoćama]], Međunarodnog stolnoteniskog udruženja, [[Međunarodne organizacije košarke u kolicima]], Svjetske odbojkaške organizacije za invalide i Međunarodne organizacije za tenis u invalidskim kolicima.

Odredbama Zakona o športu (NN br. 71/06), Hrvatski športski savez invalida, od [[28. listopada]] [[2006.]] nastavlja djelovanje kao Hrvatski paraolimpijski odbor.

==Vidi još ==
* [[Hrvatska na Paraolimpijskim igrama]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hsss-cbsa.hr Hrvatski športski savez slijepih]
* [http://www.hasosi.hr/Home.aspx?LangId=1&amp;HeadId=2 Hrvatski atletski savez osoba s invaliditetom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121201062415/http://www.hasosi.hr/Home.aspx?LangId=1&amp;HeadId=2 |date=1. prosinca 2012. }}
* [http://www.hsso.hr Hrvatski savez sjedeće odbojke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200131084915/http://www.hsso.hr/ |date=31. siječnja 2020. }}
* [http://www.hssoinv.hr Hrvatski streljački savez osoba s invaliditetom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190824141229/http://hssoinv.hr/ |date=24. kolovoza 2019. }}
* [http://www.tenisukolicima.com Hrvatski savez tenisača u kolicima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161102142523/http://www.tenisukolicima.com/ |date=2. studenoga 2016. }}
* [http://www.hstsi.hr Hrvatski stolnoteniski savez osoba s invaliditetom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190521090313/http://www.hstsi.hr/ |date=21. svibnja 2019. }}
* [http://www.hpts.hr Hrvatski para taekwondo savez]
* [http://www.zssi.hr Zagrebački športski savez osoba s invaliditetom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120417225213/http://www.zssi.hr/ |date=17. travnja 2012. }}

{{TDPRH}}
[[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Paraolimpizam]]
[[Kategorija:Hrvatska na Olimpijskim igrama]]
[[Kategorija:Paraolimpijske igre]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>bim6f0yax8zf6vxvm4mux7d22la9hrp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kerubin Šegvić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>287557</id>
    <revision>
      <id>7479472</id>
      <parentid>7473120</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T00:41:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>dodana kategorija</comment>
      <origin>7479472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10142" sha1="hctttgxu478x58trjhauy1dikmp6ion" xml:space="preserve">{{Infookvir kršćanski čelnici
| vrsta = svećenik
| počasni-prefiks = Velečasni
| ime =  Kerubin Šegvić
| počasni-sufiks = 
| naslov = 
| image = 
| image_size = 270px
| alt = 
| opis = 
| crkva = [[Katolička Crkva]]
| nadbiskupija = 
| pokrajina = 
| metropolija = 
| biskupija = 
| stolica = 
| imenovan = 
| početak_službe = 
| kraj_službe =
| ukinuto = 
| prethodnik =
| nasljednik = 
| druge_službe = 
| ređenje = [[1. rujna]] [[1889.]]
| zareditelj = 
&lt;!---------- Osobni detalji ----------&gt;
| datum_rođenja  = [[23. veljače]] [[1867.]]
| mjesto_rođenja = [[Split]]
| datum_smrti    = [[30. srpnja]] [[1945.]]
| mjesto_smrti   = [[Zagreb]]
| pokopan = 
| koordinate_groba = 
| nacionalnost = [[Hrvat]]
| roditelji = 
| prethodna_služba = 
| obrazovanje = 
| alma_mater = 
| moto = 
| potpis = 
}}
'''Kerubin Šegvić''' ([[Split]], [[23. veljače]] [[1867.]] – [[Zagreb]], [[30. srpnja]] [[1945.]]) bio je hrvatski [[povjesničar]], [[književni kritičar]], [[političar]], katolički svećenik i profesor [[filologija|filologije]]. Pogubio ga je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] jugokomunistički režim.

== Životopis ==
Rođen je u [[Split]]u, [[23. veljače]] [[1867.]] godine. Krsno mu je ime bilo Matej Marin. U mladosti je ostao siroče te je završio u splitskom Zakloništu za djecu „Martinis-Marchi”. Nakon ulaska u franjevačko sjemenište mijenja ime u ''Kerubin''. Osnovnu školu pohađao je u [[Split]]u (1874. – 1878.). U Zadru je pohađao talijansku gimnaziju (1878. – 1886.) te filozofsko-teološki studij (1886. – 1890.). Franjevački habit obukao je [[30. rujna]] [[1882.]] godine. Privremene zavjete položio je [[30. rujna]] [[1883.]], a doživotne zavjete [[8. prosinca]] [[1886.]] godine.{{sfn|Dukić|Dukić|2023|p=468}}

Zaređen je za svećenika u Zadru [[1. rujna]] [[1889.]] godine {{sfn|Dukić|Dukić|2023|p=468–469}} U dva je navrata (1890. – 1891.; 1895. – 1898.) u Zagrebu studirao klasičnu filologiju i slavistiku. Zatim je studirao arheologiju u [[Beč]]u (1898. – 1900.). Dana [[24. svibnja]] [[1898.]] izlazi iz franjevačkog reda te postaje biskupijski svećenik splitsko-makarske biskupije.{{sfn|Dukić|Dukić|2023|p=469}}

Od [[1. srpnja]] [[1891.]] do [[30. srpnja]] [[1892.]] godine pastoralno je djelovao na otoku Vrniku, a zatim u Špiljarima kod Kotora (1892. – 1895.). Godine [[1897.]] djelovao je u poljudskom samostanu. Zbog zdravstvenih problema zatražio je [[1906.]] godine privremeno umirovljenje. Godine [[1906.]] odlazi u [[Sarajevo]]. Krajem [[1906.]] vratio se u [[Zagreb]]. Od [[1. siječnja]] [[1907.]] do [[31. prosinca]] [[1913.]] godine djelovao je u crkvici sv. Roka. Od [[1914.]] bio je župnik u Donjem Selu na Šolti. Od sljedeće godine bio pastoralno je djelovao u Srednjem Selu. Uirovljen je [[5. studenog]] [[1918.]] godine. Kasnije mu je u [[Zagreb]]u bila povjerena uprava kapelice Ranjenog Isusa na Jelačićevom trgu. Na više mjesta djelovao je i kao gimnazijski profesor.{{sfn|Dukić|Dukić|2023|p=469}}

Komunističke vlasti osudile su ga s nekim drugim svećenicima [[29. lipnja]] [[1945.]] na kaznu smrti strijeljanjem te trajan gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine.{{sfn|Dukić|Dukić|2023|p=471}}

=== Spisateljsko djelovanje ===
Uređivao je listove ''Novi vijek''. u Sarajevu je uređivao ''Hrvatsku narodnu zajednicu'' i ''Napredak''. Nakon Prvog svjetskog rata osnovao je list ''Hrvat'', uređivao je ''[[Hrvatski list (dnevni list, Osijek)|Hrvatski list]]'' u Osijeku te je osnovao ''[[Hrvatska riječ (Split)|Hrvatsku riječ]]'' u [[Split]]u. Uređivao je ''Hrvatsku smotru'' (1933.).{{sfn|Hrvatska enciklopedija}}

Godine [[1944.]] objavio je knjigu ''U prvim mjesecima stvaranja NDH''.Napisao je i povjesne romane ''Lopudska sirotica'' (1903.) i ''Posljednji Kotromanići'' (1905.).{{sfn|Hrvatska enciklopedija}}

=== Političko djelovanje ===
Izvorno je bio [[pravaši|pravaški usmjeren]]. Podržavao je isprva pravašku struju [[Josip Frank|Josipa Franka]], no nakon tzv. [[Aneksijska kriza|Aneksijske krize]] u Austro-Ugarskoj, Šegvić se okrenuo [[Mile Starčević|Mili Starčeviću]] i tako sudjelovao u raskolu stranke prava.{{sfn|Gross|1973|p=351–353}}

Od [[1919.]] do [[1923.]] godine bio je zastupnik [[Hrvatska zajednica|Hrvatske zajednice]] u [[beograd]]skoj Skupštini.{{sfn|Matković|2004|p=56–58}} Beogradski [[režim]] ga je uhitio [[1925.]] godine, na tri mjeseca nakon čega se povukao iz aktivnog političkog života.{{sfn|Hrvatska enciklopedija}} Tijekom Kraljevine Jugoslavije Šegvić je uglavnom zauzimao oporbeni stav naspram vlasti u Beogradu; nije glasovao u skupštini za [[Vidovdanski ustav]] niti prisegnuo, a kritizirao je i [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]].{{sfn|Peršić|2002|p=229}}

Premda se je Šegvić zalagao za samostalnu Hrvatsku državu i pozdravio [[1941.]] godine proglašenje [[NDH]], nije bio član [[ustaše|ustaškog pokreta]]. Bio je kritičan prema ustaškom režimu, napose prema [[Rimski ugovori|Rimskim ugovorima]], za koje je napisao: „Pratio sam to sve najvećom bolju u duši i bio sretan, što nisam u broju onih, koji bijahu pratili Poglavnika u Rim”.{{sfn|Šegvić|1941|p=4}} Nakon misije u Italiju [[1941.]] godine više nije služio državnim zadatcima. Izvadak iz njegova dnevnika ''U prvim mjesecima stvaranja N.D.H. Moje poslanje u Italiju 7. IX.-24. IX. 1941.'' bio je zabranjen, a sam se Šegvić ograničio na pisanje kraćih članaka i priloga za brojne časopise i glasila.{{sfn|Švab|1997|p=378}}

=== Gotska teorija ===
Kao [[povjesničar]], pokušao je na temelju radova kroničara [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]] i njegovog dijela ''[[Historia Salonitana]]'' objasniti [[Gotska teorija o podrijetlu Hrvata|Gotsku teoriju o podrijetlu Hrvata]]. Prema tome Hrvati nisu bili slavenskog nego [[goti|gotskog]] podrijetla. Iako se oslanjao na tekstove [[Ludwig Gumplowitz|Ludwiga Gumplowitza]] s početka 20. stoljeća u kojima se pokušalo dokazati neslavensko podrijetlo Hrvata, do teorije je postupno došao vlastitim istraživanjima.

Kao glavne dokaze iznosio je zapise [[Toma Arhiđakon|Tome Arhiđakona]] u Salonitanskoj kronici i [[Ljetopis popa Dukljanina]].{{sfn|Šegvić|1935|p=3–11}} Budući da je teorija tako izravno Hrvate odjeljivala od Slavena i Srba, postala je izuzetno pogodna u propagandne svrhe ustaške ideologije.{{sfn|Bartulin|2007|p=221}} Gotska teorija navedena je u optužnici Kerubina Šegvića [[1945.]] godine i bila je jedan od glavnih razloga zbog kojeg su ga jugokomunisti osudili na smrt. Sam se Šegvić više puta ograđivao od političkih uporaba njegove teorije.{{sfn|Dukić|Dukić|2023|p=474}}

== Djela ==
:''nepotpuni popis članaka i djela''
{{refbegin}}
* „Dr. Ante Starčević: njegov život i njegova djela” (Zagreb, 1911.)
* „O životu i radu hrvatskog politika i revolucionara Eugena Kvaternika” (Zagreb, 1921.)
* „Književne studije” (Zagreb, 1924.)
* „Toma Splićanin: državnik i pisac 1200. – 1268.” (Zagreb, 1927.)
* „Borba za hrvatsko bogoslužje i Grgur Ninski ili shizma u Hrvatskoj i Dalmaciji 1035–75” (Zagreb, 1930.)
* „Die gotische Abstammung der Kroaten“ (1936.)
* „Hrvatski jezik u katoličkom bogoštovlju” (Zagreb, 1940.)
* „Die Kroaten und ihre Mission während dreizehn Jahrhunderte der Geschichte” (Zagreb, 1941.)
{{refend}}

== Poveznice ==
* [[Aristocid]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

==Literatura ==
=== Knjige ===
{{refbegin}}
* {{cite book |last=Švab |first=Mladen |date=1997 |title=[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]] |publisher=Minervas |location=Zagreb}}
* {{cite book |last=Gross |first=Mirjana |date=1973 |title=Povijest pravaške ideologije |publisher=Institut za hrvatsku povijest |location=Zagreb}}
* {{cite book |last=Matković |first=Hrvoje |date=2004 |title=Studije iz novije hrvatske povijesti |publisher=Golden Marketing-Tehnička knjiga |location=Zagreb}}
* {{cite book |last=Peršić |first=Ivan |date=2002 |title=Kroničarski spisi |publisher=Državni arhiv u Zagrebu |location=Zagreb}}
* {{cite book |last=Šegvić |first=Kerubin |date=1941 |title=U prvim mjesecima stvaranja N.D.H. Moje poslanje u Italiju 7. IX.-24. IX. 1941. |publisher=Tiskara Merkantile |location=Zagreb}}
{{refend}}

=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last1=Dukić |first1=Josip |last2=Dukić |first2=Branimir | date=2023 |title=Don Kerubin Šegvić i pitanje sv. Dujma |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/445534 |journal=Crkva u svijetu |location=Split |publisher=Sveučilište u Splitu - Katolički bogoslovni fakultet |volume=58 |number=3 |pages=465–488}}
* {{cite journal |last=Šegvić |first=Kerubin | date=1935 |title=Die gotische Abstammung der Kroaten |journal=Nordische Welt |number=9-12 |language=njemački}}
* {{cite journal |last=Bartulin |first=Nevenko| date=2007 |title=Ideologija nacije i rase: ustaški režim i politika prema Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/75638 |journal=Radovi zavoda za hrvatsku povijest |location=Zagreb |publisher=Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultet |volume=39 |number=1 |pages=209–241}}
{{refend}}

=== Mrežna sjedišta===
{{refbegin}}
* {{cite journal |title= Šegvić, Kerubin |url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/segvic-kerubin |mjesto=Zagreb |journal=Hrvatska enciklopedija |izdavač=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |ref={{harvid|Hrvatska enciklopedija}}}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrf%5B10181%5D%5B39032%5D=a  Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]

{{GLAVNIRASPORED:Šegvić, Kerubin}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Hrvatski rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Žrtve partizanskih zločina u Drugom svjetskom ratu i poraću]]
[[Kategorija:Hrvatski filolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]</text>
      <sha1>hctttgxu478x58trjhauy1dikmp6ion</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bertoua</title>
    <ns>0</ns>
    <id>287588</id>
    <revision>
      <id>7479245</id>
      <parentid>6846475</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:55:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479245</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5645" sha1="jxb4hnvfty1949qx62a5buiuq5b8k4e" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Bertoua
| ime_genitiv =Bertoue

| slika_panorama =Alliance Voyage Bertoua.jpg
| veličina_slike =275px
| opis_slike     =

| slika_lokacijska_karta_država =Kamerun
| slika_lokacijska_karta_opis   ={{PAGENAME}} na karti Kameruna

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =4
| širina-minute    =35
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =13
| dužina-minute    =41
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|KAM}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Kameruna|Regija]]
| lokacija1_info =[[Regija Istok|Istok]]
| lokacija2_ime  =Departman
| lokacija2_info =Lom-et-Djérem
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  =oko [[1927.]]
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =
| ime_vođe       =
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =100 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =660 m
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2005.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =88.462
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Zapadnoafričko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =

| bilješke =

}}

'''Bertoua''' je grad u [[Kamerun]]u, [[administrativno središte]] regije [[Regija Istok|Istok]] i departmana Lom-et-Djérem. Nalazi se na istoku zemlje, 175 km zapadno od granice sa [[Srednjoafrička Republika|Srednjoafričkom Republikom]] i 350 km istočno od [[Yaoundé]]a.

==Povijest==
Grad su oko [[1927.]] osnovali lovci iz plemena Mbaya iz Srednjoafričke Republike. U [[Kolonijalizam|kolonijalno]] vrijeme (do neovisnosti [[1960.]]) naselje se urbaniziralo ponajviše zahvaljujući svojoj ulozi tranzitne točke za trgovinu sa susjednim zemljama. Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ovo su područje pod svojom upravom imali [[Njemačko Carstvo|Nijemci]], da bi nakon rata ono pripalo [[Francuska|Francuzima]]. Značajna je bila trgovina [[zlato]]m.

Nakon neovisnosti pa sve do kraja 1980-ih, Bertoua i općenito istok Kameruna bili su pod snažnom državnom kontrolom, koja je mnogo pridonijela razvoju područja, no zadnjih je godina nastupilo razdoblje ekonomske stagnacije te je danas regija Est jedna od najsiromašnijih u državi.

==Zemljopis==
Bertoua leži na visoravni u najšumovitijem dijelu Kameruna. Površina joj je procijenjena na 100 km². Klima je [[Tropska klima|tropska]] s četiri razdoblja: sušna sezona od prosinca do ožujka, kraće kišno razdoblje od ožujka do svibnja, sušno razdoblje od svibnja do rujna te duže kišno razdoblje od rujna do studenog. Temperatura je visoka cijele godine, prosječno između 23° i 25°. Godišnje padne između 1500 i 2000 mm kiše.

==Stanovništvo==
Porast stanovništva događa se zbog imigracije ljudi iz ruralnih dijelova regije te iz susjednih zemalja: [[Čad]]a, Srednjoafričke Republike, [[Republika Kongo|Republike Kongo]] i [[Nigerija|Nigerije]]. Radna snaga sastoji se većinom od mlađih ljudi.

Godine [[2005.]], Bertoua je imala 88.462 stanovnika.&lt;ref&gt;[http://www.citypopulation.de/Cameroon.html Cameroon - City Population]&lt;/ref&gt;

==Gospodarstvo i promet==
Od kraja [[1980-ih]] područje bilježi gospodarski pad. Glavna je djelatnost transport. Vrlo niski prihodi stanovništva doprinose slabijem obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Ipak, krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] izgrađene su tvornice za preradu [[Manioka|manioke]] i [[kikiriki]]ja.

Bertoua ima [[Željeznica|željezničku]] vezu s obližnjim [[Bélabo]]om. Cesta koja je povezuje s Yaoundéom jedna je od najznačajnijih u zemlji. Godine [[1976.]] sagrađena je [[zračna luka]] ([[IATA]]: BTA).

==Poljski misionari==
U gradu postoji [[Misija (kršćanstvo)|misija]] [[Poljska|poljskih]] [[Dominikanci|dominikanaca]] i sestara dominikanki (''Misja Kamerun''), pri kojoj se nalazi dječji vrtić.&lt;ref&gt;[http://misja-kamerun.pl/index.php?pid=620 Dom Dziecka - Foyer St. Dominique], misja-kamerun.pl&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://misja-kamerun.pl/index.php Misja Kamerun] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101102041853/http://www.misja-kamerun.pl/index.php |date=2. studenoga 2010. }} {{pl icon}}
===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Bertoua
}}

[[Kategorija:Gradovi u Kamerunu]]</text>
      <sha1>jxb4hnvfty1949qx62a5buiuq5b8k4e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kenny McCormick</title>
    <ns>0</ns>
    <id>287676</id>
    <revision>
      <id>7479175</id>
      <parentid>7478775</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:36:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-34458-32|~2026-34458-32]] ([[User talk:~2026-34458-32|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:InternetArchiveBot|InternetArchiveBot]]</comment>
      <origin>7471243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38289" sha1="dkrp6aoc6qjnaubfv9vlcbojc2kx88o" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|51. tjedan 2024.}}{{Lik iz South Parka
| ime          = Kenny McCormick
| slika        = [[Datoteka:KennyMcCormick.png]]
| pojava       = ''Jesus vs. Frosty'' 1992.&lt;small&gt;(kratko)&lt;/small&gt;&lt;br /&gt;»[[Cartman Gets an Anal Probe]]« 1997. &lt;small&gt;(''South Park'')&lt;/small&gt;
| izmislio     = {{•}} [[Trey Parker]]&lt;br /&gt;{{•}} [[Matt Stone]]
| glasglumca   = {{•}} Matt Stone{{Efn|Prigušeno.}}&lt;br /&gt;{{•}} [[Eric Stough]]{{Efn|Neprigušeno.}}&lt;br /&gt;{{•}} [[Mike Judge]]{{Efn|Neprigušeno u filmu ''[[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut]]'' (1999.).}}
| punoime      = Kenneth »Kenny« McCormick
| spol         = muškarac
| pseudonim(i) = Mysterion&lt;br&gt;Princess Kenny&lt;br&gt;Lady McCormick&lt;br&gt;El Pollo Loco
| okupacija    = učenik
| obitelj       = Carol McCormick {{Small|([[majka]])}}&lt;br&gt;{{Nowrap|Stuart McCormick {{Small|([[otac]]; preminuo)}}}}&lt;br&gt;Karen McCormick {{Small|([[sestra]])}}
| religija     = katolik
| nacionalnost = Amerikanac
| prebivalište = South Park, Colorado, SAD
|rodbina={{Nowrap|Grandpa McCormick {{Small|([[Djed i baka|djed]])}}}}|djeca=nitko}}
'''Kenneth''' »'''Kenny'''« '''McCormick''' izmišljeni je lik, uz [[Stan Marsh|Stana Marsha]], [[Kyle Broflovski|Kylea Broflovskoga]] i [[Eric Cartman|Erica Cartmana]] glavni protagonist u američkoj animiranoj seriji ''[[South Park]]''. Njegov često prigušen i nerazumljiv glas dao mu je autor serije [[Matt Stone]]. Nakon ranih pojavljivanja u kratkim filmovima ''[[The Spirit of Christmas]]'' 1992. i 1995., Kenny se ponovno javio u televizijskim epizodama ''South Parka'' počevši od 13. kolovoza 1997., kao i u dugometražnome filmu ''[[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut]]'' iz 1999. godine, gdje su njegovo inače zakriveno lice i glas bili prvi put otkriveni.

Kenny je učenik trećega (kasnije četvrtoga) razreda koji doživljava izvanredna iskustva netipična za uhodan život u svojemu rodnom gradu South Parku, gdje živi sa svojom obitelji pogođenom siromaštvom.

Lik je stekao popularnost zahvaljujući gegu tijekom prvih pet sezona serije. Kenny bi često patio i umirao mučnom smrću prije nego što bi se živ i zdrav vratio u sljedećoj epizodi s malo ili bez ikakva objašnjenja. Stan bi se pritom često koristio [[Krilatica|krilaticom]] »O, moj Bože! Ubili su Kennyja!«, nakon čega bi Kyle uzviknuo »Gade!« ili »Gadovi!«. Od [[South Park sezona 6|šeste sezone]] nastale 2002. godine, autori serije rijetko su iznova ubijali Kennyja. Različite epizode postavile su [[geg]] ponekad predstavljajući alternativna objašnjenja za Kennyjeva nepriznata ponovna pojavljivanja.

Prvi, jedini i posljednji put kada se Kennyja čulo kako govori naglas i neprigušeno, a da to nisu njegove misli koje se čuju u epizodi »[[Turd Burglars]]«, bilo je kada mu je lice bilo potpuno raskriveno u ''Bigger, Longer &amp; Uncut''.

== Uloga ==

=== Televizijska serija ===
Kenny pohađa osnovnu [[Škola|školu]] South Park te ide u 4. razreda Mr. Garrisona. Tijekom prvih 58 epizoda, Kenny i ostali glavni dječji likovi bili su 3. razred. Kenny dolazi iz siromašne [[Obitelj|obitelji]], kojom upravlja njegov otac [[Alkoholizam|alkoholičar]], nezaposleni Stuart McCormick. Njegova majka, Carol McCormick, kao [[Djelatnost|posao]] pere [[posuđe]] u Olive Gardenu.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kenny McCormick|url=https://southpark.cc.com/fans/characters/4|url-status=dead|access-date=March 30, 2008|publisher=South Park Studios}}&lt;/ref&gt; Kenny ima starijeg [[Brat|brata]] po imenu Kevin i mlađu [[Sestra|sestru]]. Kenny je u grupi [[Prijateljstvo|prijatelja]] sa [[Stan Marsh|Stanom]], [[Kyle Broflovski|Kyleom]], [[Eric Cartman|Cartmanom]] i [[Butters Stotch|Buttersom]]. Kennyja redovito zadirkuju zbog [[Život|života]] u [[Siromaštvo|siromaštvu]], a osobito Cartman.&lt;ref name=&quot;sfrubin&quot;&gt;{{cite news|author=Sylvia Rubin|date=January 26, 1998|title=TV 's Foul-Mouthed Funnies|work=San Francisco Chronicle|url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/chronicle/archive/1998/01/26/DD58819.DTL|access-date=May 3, 2009|archive-date=16. ožujka 2012.|archive-url=https://web.archive.org/web/20120316012321/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fchronicle%2Farchive%2F1998%2F01%2F26%2FDD58819.DTL|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Kennyjev superherojski [[alter ego]], Mysterion, prvi put se pojavio u 13. sezoni epizode ''The Coon'',&lt;ref&gt;{{cite web|last=Fickett|first=Travis|date=March 19, 2009|title=South Park: &quot;The Coon&quot; Review|url=http://tv.ign.com/articles/964/964509p1.html|access-date=November 8, 2010|website=IGN}}&lt;/ref&gt; kao suparnik istoimenom superherojskom alter egu Erica Cartmana. On se razotkriva na kraju epizode, ali je njegov [[Osobni identitet|identitet]] gledatelju namjerno ostavljen dvosmislen. Nije otkriveno da je on Kenny sve do epizode 14. sezone ''Mysterion Rises'', trećeg pojavljivanja Mysteriona kao dijela priče.&lt;ref name=&quot;mysterion&quot;&gt;{{cite news|author=Ramsey Isler|date=November 4, 2010|title=South Park: &quot;Mysterion Rises&quot; Review. Mysterion is not so mysterious anymore.|work=[[IGN]]|publisher=News Corporation|url=http://tv.ign.com/articles/113/1132434p1.html|access-date=November 8, 2010}}&lt;/ref&gt;

=== Ostalo ===
Kenny je imao glavnu ulogu u filmu [[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut|''South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut'']],&lt;ref&gt;{{cite web|last=Pulver|first=Andrew|date=August 27, 1999|title=South Park: Bigger, Longer and Uncut|url=http://film.guardian.co.uk/News_Story/Critic_Review/Guardian_review/0,,77038,00.html|access-date=July 24, 2009|work=The Guardian|location=London}}&lt;/ref&gt; a pojavio se na [[Soundtrack|soundtracku]] filma prigušeno [[Pjevanje|pjevajući]] nekoliko stihova [[Pjesma|pjesme]] ''Mountain Town''.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Various – Music From And Inspired By The Motion Picture South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut|url=http://www.discogs.com/Various-Music-From-And-Inspired-By-The-Motion-Picture-South-Park-Bigger-Longer-Uncut/release/1396078|access-date=July 24, 2009|publisher=www.discogs.com}}&lt;/ref&gt; Kao posveta [[Skeč|skeču]] ''Dead Parrot'', kratki [[film]] koji prikazuje Kennyja kao »mrtvog prijatelja« kojeg [[Eric Cartman|Cartman]] vraća u [[Prodavaonica|trgovinu]] koju vodi [[Kyle Broflovski|Kyle]], emitiran je [[1999.]] tijekom [[BBC]]-ove televizijske emisije.&lt;ref&gt;{{cite web|title=News – Pythons cut train crash from funny show|url=http://www.iol.co.za/index.php?sf=3&amp;set_id=1&amp;click_id=3&amp;art_id=qw939324300430R131|access-date=August 1, 2009|publisher=www.iol.co.za}}&lt;/ref&gt; Kenny je također prikazan u [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] The Aristocrats, slušajući Cartmana kako priča svoju verziju naslovne [[Šala|šale]] iz filma,&lt;ref name=&quot;aristocrats&quot;&gt;{{cite web|title=HBO Documentary Films: The Aristocrats|url=http://www.hbo.com/docs/programs/aristocrats/synopsis.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090426054948/http://www.hbo.com/docs/programs/aristocrats/synopsis.html|archive-date=April 26, 2009|access-date=March 27, 2009|publisher=[[HBO]]}}&lt;/ref&gt; te u ''The Gauntlet'', kratkom filmu koji lažira ''[[Gladijator (2000.)|Gladijatora]]'' i [[Battlefield Earth|''Battlefield Earth'']] koji je emitiran tijekom dodjele MTV Movie Awards [[2000.]] godine.&lt;ref name=&quot;ortega&quot;&gt;{{cite news|last=Ortega|first=Tony|date=September 27, 2001|title=Sympathy For The Devil: Tory Bezazian was a veteran Scientologist who loved going after church critics. Until she met the darkest detractor of all.|work=New Times Los Angeles}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mtvshort&quot;&gt;{{cite video|people=Trey Parker, Matt Stone|date=2000|title=The Gauntlet|medium=Television special|publisher=MTV, Comedy Central}} Kratki film prikazan 2000. godine tijekom MTV ''Movie Awardsa''.&lt;/ref&gt;

Kenny se također pojavljuje u 6 [[Videoigra|videoigara]] povezanih sa South Parkom. U [[South Park (videoigra)|videoigri ''South Park'']] Kennyja kontrolira igrač kroz način pucanja u prvom licu koji pokušava odvratiti [[Neprijateljstvo|neprijatelje]] od [[Teror|teroriziranja]] grada.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Baker|first=Christopher Michael|title=South Park – Overview|url=http://allgame.com/game.php?id=19249|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20141210201415/http://www.allgame.com/game.php?id=19249|archive-date=December 10, 2014|access-date=July 16, 2009|work=Allgame}}&lt;/ref&gt; U [[South Park: Chef's Luv Shack|''Chef's Luv Shack'']], igrač ima opciju igrati kao Kenny kada sudjeluje u igrici temeljenih na drugim popularnim [[Arkadne igre|arkadnim igrama]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Review: South Park: Chef's Luv Shack|url=http://www.computerandvideogames.com/article.php?id=2100|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20070330000425/http://www.computerandvideogames.com/article.php?id=2100|archive-date=March 30, 2007|access-date=July 19, 2009|publisher=ComputerAndVideoGames.com}}&lt;/ref&gt; U trkaćoj igri [[South Park Rally|''South Park Rally'']], igrač se može utrkivati ​​kao Kenny protiv drugih igrača koji igraju kao drugi likovi, dok ga odabire staviti u bilo koje od raznih [[Vozilo|vozila]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=South Park Rally Preview|url=http://uk.dreamcast.ign.com/articles/133/133474p1.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110713004750/http://uk.dreamcast.ign.com/articles/133/133474p1.html|archive-date=July 13, 2011|access-date=July 19, 2009|website=IGN}}&lt;/ref&gt; U igri [[South Park Let's Go Tower Defense Play!|''Let's Go Tower Defense Play'']], Kenny se može odabrati kao lik za igru ​​koji se koristi za uspostavljanje obrane [[Toranj|tornja]].&lt;ref name=&quot;igntower&quot;&gt;{{cite web|last=Brudvig|first=Erik|date=October 6, 2009|title=South Park Let's Go Tower Defense Play Review|url=http://uk.xboxlive.ign.com/articles/103/1031444p1.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20091010182058/http://uk.xboxlive.ign.com/articles/103/1031444p1.html|archive-date=October 10, 2009|access-date=October 10, 2009|publisher=IGN Entertainment}}&lt;/ref&gt; U igri [[South Park: The Stick of Truth|''The Stick of Truth'']], Kenny (kao Princess Kenny) može biti odabran kao lik tijekom većeg dijela igre.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Martin|first=Liam|date=March 4, 2014|title=South Park: The Stick of Truth review (360) Captures the show's humour|url=http://www.digitalspy.com/gaming/review/a554938/south-park-the-stick-of-truth-review-360-captures-the-shows-humour/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160404014140/http://www.digitalspy.com/gaming/review/a554938/south-park-the-stick-of-truth-review-360-captures-the-shows-humour/|archive-date=April 4, 2016|access-date=January 26, 2016|website=Digital Spy}}&lt;/ref&gt; U igri [[South Park: The Fractured But Whole|''The Fractured But Whole'']], Kenny je njegov alter ego Mysterion s kojim igrač ima opciju igrati.

== Stvaranje i dizajn ==
Kada su razvijali lika, kreatori serije primijetili su da većina grupa [[Prijateljstvo|prijatelja]] iz djetinjstva u malim [[Grad|gradovima]] srednje klase uvijek uključuje jedno jadno [[Djeca|dijete]] i odlučili su prikazati Kennyja upravo kao jadno dijete.&lt;ref name=&quot;goindown&quot;&gt;{{cite video|people=Trey Parker, Matt Stone|title=Goin' Down to South Park|medium=Television documentary|publisher=Comedy Central}}&lt;/ref&gt; U [[Intervju|intervjuu]] iz [[2000.]] Trey Parker rekao je da je Kenny nastao prema njegovom prijatelju iz djetinjstva koji se također zvao Kenny i nosio narančasti skafander i [[Kapuljača|kapuljaču]] koja mu je prigušivala [[glas]]. On je bio [[Siromaštvo|najsiromašnije]] dijete u susjedstvu te često je bježao iz [[Škola|škole]] zbog čega su Parker i njegovi prijatelji u [[Šala|šali]] govorili da je umro, samo da bi se on kasnije vratio u školu.&lt;ref&gt;{{Citation|title=South Park - The Real-Life Inspiration for Kenny (Paley Center, 2000)|url=https://www.youtube.com/watch?v=xL11JnW7pzY|archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/xL11JnW7pzY|archive-date=2021-12-11|url-status=live|language=en|access-date=2021-06-17}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

Bezimena preteča Kennyja se prvi put pojavio u prvom kratkom filmu nazvanom Jesus vs. Frosty, koji su stvorili Trey Parker i Matt Stone [[1992.]] dok su bili [[Student|studenti]] na [[Sveučilište|Sveučilištu]] Colorado. Lik je bio sastavljen od isječaka građevinskog [[Papir|papira]] i animiran korištenjem stop motiona.&lt;ref name=&quot;method&quot;&gt;{{cite news|author=Matt Cheplic|date=May 1, 1998|title='As Crappy As Possible': The Method Behind the Madness of South Park|publisher=Penton Media|url=http://digitalcontentproducer.com/mag/video_crappy_possible_method/|url-status=dead|access-date=April 28, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090329014416/http://digitalcontentproducer.com/mag/video_crappy_possible_method/|archive-date=March 29, 2009}}&lt;/ref&gt; Kada 3 tri godine kasnije prijatelj Brian Graden dobio zadatak da napravi još jedan kratki film kao božićnu video čestitku koju bi mogao poslati prijateljima, Parker i Stone stvorili su još jedan sličan kratki [[animirani film]] nazvan Jesus vs. Santa.&lt;ref name=&quot;VH1&quot;&gt;{{cite web|title=Brian Graden's Bio|url=http://www.vh1.com/press/bios/brian_graden.jhtml|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20080120161058/http://www.vh1.com/press/bios/brian_graden.jhtml|archive-date=January 20, 2008|access-date=January 10, 2008|publisher=VH1.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;NotableBiographies&quot;&gt;{{cite web|title=Brian Graden Biography|url=http://www.notablebiographies.com/news/Ge-La/Graden-Brian.html|access-date=January 10, 2008|publisher=Advameg, Inc}}&lt;/ref&gt; U tom kratkom filmu Kenny dobiva svoje ime i prvi put se pojavljuje u seriji. Kenny se sljedeći put pojavio [[13. kolovoza]] [[1997.]], kada je South Park debitirao na Comedy Centralu s epizodom ''Cartman Gets an Anal Probe''.&lt;ref&gt;Frederic M. Biddle, &quot;'South Park' wickedly makes the grade&quot;, ''The Boston Globe'' (August 13, 1997). LexisNexis {{subscription required}}. Retrieved April 30, 2009.&lt;/ref&gt;

U skladu sa stilom animacije serije, Kenny je sastavljen od jednostavnih [[Geometrijski lik|geometrijskih oblika]] i primarnih [[boja]].&lt;ref name=&quot;growsup2&quot;&gt;{{cite news|author=Jaime J. Weinman|date=March 12, 2008|title=South Park grows up|publisher=Mac leans.ca|url=http://www.macleans.ca/culture/entertainment/article.jsp?content=20080312_115131_115131&amp;page=2|url-status=dead|access-date=April 30, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090802210052/http://www.macleans.ca/culture/entertainment/article.jsp?content=20080312_115131_115131&amp;page=2|archive-date=August 2, 2009}}&lt;/ref&gt; Njemu se ne nudi isti slobodan raspon [[Gibanje|kretanja]] kao rukom nacrtani likovi, a njegov lik je uglavnom prikazan samo iz jednog [[Kut|kuta]], a njegovi pokreti su animirani na namjerno trzav način.&lt;ref name=&quot;growsup23&quot;&gt;{{cite news|author=Jaime J. Weinman|date=March 12, 2008|title=South Park grows up|publisher=Mac leans.ca|url=http://www.macleans.ca/culture/entertainment/article.jsp?content=20080312_115131_115131&amp;page=2|url-status=dead|access-date=April 30, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090802210052/http://www.macleans.ca/culture/entertainment/article.jsp?content=20080312_115131_115131&amp;page=2|archive-date=August 2, 2009}}&lt;/ref&gt; Još od druge epizode serije, ''Weight Gain 4000'', Kenny je, kao i svi ostali [[Izmišljeni lik|likovi]] u seriji, animiran [[Programska podrška|računalnim softverom]], iako je prikazan kako bi ostavio dojam da serija još uvijek koristi originalnu [[Tehnika|tehniku]].

== Smrti ==
Prije 6 sezone, Kenny je umro u gotovo svakoj epizodi. Smrt je često bila jeziva i prikazivana na [[Komedija|komično]] apsurdan način,&lt;ref name=&quot;cnnleonard&quot;&gt;{{cite news|author=Devin Leonard|date=October 27, 2006|title='South Park' creators haven't lost their edge|publisher=CNN|url=https://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2006/10/30/8391792/index.htm|access-date=May 3, 2009|archive-date=6. prosinca 2006.|archive-url=https://web.archive.org/web/20061206023228/http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/2006/10/30/8391792/index.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; a obično bi Stan vikao: „O, moj Bože! Ubili su Kennyja!”, a Kyle bi zatim rekao: „Gade!” ili „Gadovi!”&lt;ref name=&quot;nypost&quot;&gt;{{cite news|author=Don Kaplan|date=April 8, 2002|title=South Park Won't Kill Kenny Anymore|work=New York Post|url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,49748,00.html|access-date=May 5, 2009}}&lt;/ref&gt; Ubrzo nakon toga obično bi se pojavili [[štakori]] koji bi počeli čeprkati po Kennyjevom lešu.&lt;ref name=&quot;nytimes&quot;&gt;{{cite news|author=Bill Carter|date=November 10, 1997|title=Comedy Central makes the most of an irreverent, and profitable, new cartoon hit|work=The New York Times|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C0DE5D61239F933A25752C1A961958260&amp;sec=&amp;spon=&amp;pagewanted=2|access-date=May 5, 2009}}&lt;/ref&gt; U sljedećoj epizodi Kenny bi se ponovno pojavio živ i [[Zdravlje|zdrav]].&lt;ref name=&quot;avr&quot;&gt;{{cite news|author=Abbie Bernstein|date=October 27, 1998|title=South Park – Volume 2|publisher=AVRev.com|url=http://www.avrev.com/dvd-movie-disc-reviews/tv-shows/south-park-volume-2.html|url-status=dead|access-date=April 30, 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20130515045446/http://www.avrev.com/dvd-movie-disc-reviews/tv-shows/south-park-volume-2.html|archive-date=May 15, 2013}}&lt;/ref&gt; U epizodi ''Cherokee tamponima za kosu'', Kenny se iritira i uvrijedi kada Stan žali za Kyleovim kritičnim stanjem dok potpuno ignorira Kennyjeve prošle [[Smrt|smrti]]. Cartman je komentirao Kennyjevu smrt u epizodi ''Cartmanland'' kada je [[Optuženik|optužen]] za nesigurne vožnje inzistirajući [[Odvjetnik|odvjetnicima]] koji zastupaju njegovu obitelj. U ''Mr. Hankey, the Christmas Poo'', dok se epizoda bliži kraju, djeca kažu da se nešto čini nedovršenim, a Kenny slavi kada se pojavi znak ''The End'' jer to bila prva epizoda u seriji koju je preživio.&lt;ref&gt;{{cite web|last1=Stevens|first1=Jeff|date=November 7, 2014|title=The Best Live-Action 'South Park' Commercials|url=https://www.huffpost.com/entry/best-south-park-fake-commercials_n_6118024|access-date=February 22, 2022|website=HuffPost}}&lt;/ref&gt;

Pred kraj produkcije 5 sezone serije, Parker i Stone razmišljali su o epizodi u kojoj bi Kenny bio trajno [[Ubojstvo|ubijen]]. Razlog za ideju bio je istinski iznenaditi obožavatelje i omogućiti priliku da se osigura glavna uloga [[Butters Stotch|Buttersu]], probojnom liku čija je popularnost rasla među gledateljima i kreatorima serije.&lt;ref name=&quot;commentary&quot;&gt;{{cite video|people=Trey Parker, Matt Stone|date=2005|title=South Park&quot; – The Complete Fifth Season|medium=DVD|publisher=Comedy Central}} Mini-commentary for episode &quot;Kenny Dies&quot;&lt;/ref&gt; U epizodi ''Kenny Dies'', Kenny umire nakon razvoja [[Terminalne bolesti|terminalne]] mišićne distrofije,&lt;ref name=&quot;buzzle&quot;&gt;{{cite news|date=April 9, 2002|title=South Park's Kenny R.I.P.|publisher=Buzzle.com|url=http://www.buzzle.com/editorials/4-9-2002-16245.asp|url-status=dead|access-date=May 5, 2009|archive-url=https://archive.today/20130118150829/http://www.buzzle.com/editorials/4-9-2002-16245.asp|archive-date=January 18, 2013}}&lt;/ref&gt; dok su Parker i Stone tvrdili da se Kenny neće vratiti u sljedećim epizodama. Njih dvojica tvrdili su kako su se umorili od održavanja [[Tradicija|tradicije]] da Kenny umire u svakoj epizodi.&lt;ref name=&quot;growsup1&quot;&gt;{{cite magazine|author=Jaime J. Weinman|date=March 12, 2008|title=South Park grows up|magazine=Maclean's|url=http://www.macleans.ca/culture/entertainment/article.jsp?content=20080312_115131_115131&amp;page=1|url-status=dead|access-date=April 30, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090719082617/http://www.macleans.ca/culture/entertainment/article.jsp?content=20080312_115131_115131&amp;page=1|archive-date=July 19, 2009}}&lt;/ref&gt; Stone je izjavio da je razmišljanje o šaljivim načinima ubijanja lika u početku bilo zabavno, ali je postalo sve dosadnije kako je serija napredovala. Kada su zaključili da bi bilo preteško razviti lika, Parker i Stone odlučili su trajno ubiti Kennyja.&lt;ref name=&quot;page2&quot;&gt;{{cite news|author=Page 2 Staff|date=March 13, 2002|title=Matt Stone|publisher=ESPN|url=http://sports.espn.go.com/espn/print?id=1350858&amp;type=page2Story|access-date=May 5, 2009}}&lt;/ref&gt;

Veći dio 6. sezone, Kenny je ostao mrtav, a Stone i Parker zabavljali su se [[Ideja|idejom]] da konačno vrate lika nazad. Prema Stoneu, samo je mala manjina obožavatelja bila značajno ljuta Kennyjevom odsutnošću da zaprijeti [[Bojkot|bojkotom]] Comedy Centrala na kojem se emitira South Park. Veći dio sezone, [[Stan Marsh|Stan]], [[Kyle Broflovski|Kyle]] i [[Eric Cartman|Cartman]] ispunjavaju prazninu koju je ostavio Kenny puštajući Buttersa i [[Tweek Tweak|Tweeka]] u svoju grupu, usprkos tome, Kenny se vratio nakon jednogodišnjeg izbivanja u finalu šeste sezone ''Red Sleigh Down'', od tada je ostao glavni lik i dobio je veće uloge u epizodama.&lt;ref name=&quot;ids&quot;&gt;{{cite news|author=Alyson Brodsy and Mark Perlman-Price|date=October 20, 2005|title=A season without Kenny|work=Indiana Daily Student|url=http://www.idsnews.com/news/story.aspx?id=43709|url-status=dead|access-date=May 5, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090718213736/http://www.idsnews.com/news/story.aspx?id=43709|archive-date=July 18, 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Semigram, Aly. [http://popwatch.ew.com/2011/11/17/south-park-penn-state-scandal/ &quot;'South Park' tries to go for laughs with the Penn State scandal&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141214042050/http://popwatch.ew.com/2011/11/17/south-park-penn-state-scandal/ |date=14. prosinca 2014. }}. ''[[Entertainment Weekly]]''. November 17, 2011&lt;/ref&gt;

Prvo objašnjenje Kennyjeve smrti i ponovnog pojavljivanja dano je u ''Cartman joins NAMBLI'', gdje McCormickovi imaju dijete točno poput Kennyja, uključujući karakterističnu narančastu jaknu, nedugo nakon što je Kenny umro. Stuart uzvikuje: „Bože, ovo mora biti pedeseti put da se ovo dogodilo.”, na što Carol brzo odgovara: „Pedeset i drugi.” To je objašnjenje prošireno u epizodama 14. sezone ''Coon 2: Hindsight'', ''Mysterion Rises'' i ''Coon protiv Coona i prijatelja'', u kojima Kenny, dok se igra superheroja sa svojim prijateljima, tvrdi da je njegova »supermoć« [[besmrtnost]]. On zapravo umire nekoliko puta tijekom tih epizoda, čak i više puta počini [[samoubojstvo]], svaki put se ponovno probudivši živ i neozlijeđen u svom [[Postelja|krevetu]]. [[Frustracija|Frustriran]] je i [[Ljutnja|ljut]] što se nitko ne može sjetiti da je umro svaki put kad se [[Regeneracija|regenerira]] i žudi saznati izvor svoje moći, koju smatra [[Prokletstvo|prokletstvom]]. Bez njegovog znanja, njegovi su roditelji prije bili povezani s kultom smrti Cthulhua. Nakon što se Kenny ubio po drugi put, Carol se budi uz vrisak: „Opet se događa!”, a nekoliko minuta kasnije prikazana je kako nježno stavlja [[novorođenče]] Kennyja u njegov krevet.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=May 12, 2021|title=South Park theory solves show's longest-running mystery|url=https://www.digitalspy.com/tv/ustv/a36403960/south-park-theory-cartman-kenny-deaths/|website=DigitalSpy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Zoromski|first=Dan Iverson &amp; Brian|date=4 October 2006|title=IGN TV's 10 Favorite South Park Episodes|url=http://www.ign.com/articles/2006/10/05/ign-tvs-10-favorite-south-park-episodes|publisher=IGN}}&lt;/ref&gt;

U epizodi ''Put It Down'', izvan ekrana ga je [[Telefon|telefonom]] ubio vozač, dok je njegova slika prikazana među slikama djece koju je ubio [[vozač]] dok su telefonom slali [[Poruka|poruke]] u [[čast]]. U ''Bike Parade'', Jeff govori Alexi da ubije Kennyja, a [[Eric Cartman|Cartman]] vuče njegov [[lijes]] dok se vozi [[Bicikl|biciklom]] u paradi. ''The Pandemic Special'' prikazuje kako [[policija]] ubija Kennyja dok su opremljeni [[Vojska|vojnim]] [[Oružje|oružjem]] kako bi se oduprili djeci koja se oslobađaju [[Karantena|karantene]] zbog [[COVID-19|COVID]]-a.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schedeen|first=Jesse|date=December 12, 2018|title=South Park Season 22 Finale: 'Bike Paade' Review|url=https://www.ign.com/articles/2018/12/13/south-park-season-22-episode-10-bike-parade-review|accessdate=December 14, 2018|publisher=[[IGN]]}}&lt;/ref&gt;

U filmu [[South Park: Post Covid|Post Covid]], kao znanstvenik milijunaš u [[Budućnost|budućnosti]] koji pronalazi uzrok COVID-a, Kenny umire zbog eksperimenta [[Putovanje kroz vrijeme|putovanja kroz vrijeme]] koji mu je donio varijantu pod nazivom COVID Delta+ Rewards. Ova [[smrt]] je poništena u filmu [[South Park: Post Covid: The Return of Covid|Post Covid: The Return of Covid]] nakon putovanja [[Stan Marsh|Stana]], [[Kyle Broflovski|Kylea]] i [[Eric Cartman|Cartmana]] u [[prošlost]].&lt;ref name=&quot;Hollywood&quot;&gt;{{cite web|last1=Parker|first1=Ryan|date=December 8, 2021|title='South Park' Dropping 'Post COVID' Part II Movie Next Week|url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/south-park-post-covid-part-2-movie-dec-16-1235059355/|url-status=live|access-date=December 8, 2021|website=Hollywood Reporter}}&lt;/ref&gt;

== Kulturni utjecaj ==
Kennyjeva smrt dobro je poznata u [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]] i bila je jedna od stvari koje su gledatelji najčešće povezivali s South Parkom tijekom ranijih sezona.&lt;ref name=&quot;wired&quot;&gt;{{cite web|date=April 27, 1998|title=Word, Charged Find a Savior|url=https://www.wired.com/culture/lifestyle/news/1998/04/11925|access-date=May 14, 2009|website=Wired.com}}&lt;/ref&gt; [[IGN]] je svrstao Kennyja na 6. mjesto na njihovoj listi ''25 najboljih likova iz South Parka''.&lt;ref&gt;{{cite news|date=October 21, 2018|title=The Top 25 South Park Characters|work=[[IGN]]|url=https://uk.ign.com/articles/2014/03/01/top-25-south-park-characters?page=4}}&lt;/ref&gt; Uzvik „O moj Bože! Ubili su Kennyja!” brzo je postala popularna [[krilatica]],&lt;ref name=&quot;time&quot;&gt;{{cite magazine|author=Jeffrey Ressner and James Collins|date=March 23, 1998|title=Gross And Grosser|magazine=[[Time (časopis)|Time]]|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,988028,00.html|url-status=dead|access-date=April 28, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20090821033347/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,988028,00.html|archive-date=August 21, 2009}}&lt;/ref&gt; dok su se, i Kenny, i fraza pojavljivali na nekim od najpopularnijih komada [[Odjeća|odjeće]] South Parka, uključujući [[Košulja|košulje]], naljepnice za [[Odbojnik|branike]], [[Kalendar|kalendare]] i [[Bejzbol|bejzbolske]] kape te je inspirirao [[rap]] pjesmu ''Kenny's Dead'' Master P-a, koja se nalazila na [[Glazbeni album|albumu]] ''Chef Aid: The South Park''.

Ubrzana šala o Kennyjevoj smrti u ranijim sezonama uklopljena je u epizodu iz [[2005.]] – ''Najbolji prijatelji zauvijek'' kada se Kenny, u vegetativnom stanju, održava na životu pomoću cijevi za [[Prehrana|hranjenje]], dok je izbijao [[Mediji|medijski]] cirkus oko toga treba li cijev ukloniti i dopustiti Kennyju da umre. Epizoda je dobila veliku pozornost jer je služila kao komentar na slučaj Terri Schiavo,&lt;ref name=&quot;nytimessatire&quot;&gt;{{cite news|author=Wyatt Mason|date=September 17, 2006|title=My Satirical Self|work=[[The New York Times]]|url=https://www.nytimes.com/2006/09/17/magazine/17satire.html?_r=1&amp;oref=slogin&amp;pagewanted=all|access-date=May 5, 2009}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;mcfarland2&quot;&gt;{{cite news|author=Melanie McFarland|date=October 2, 2006|title=Social satire keeps 'South Park' fans coming back for a gasp, and a laugh|work=Seattle Post-Intelligencer|url=http://www.seattlepi.com/tv/287050_tv02.html|access-date=May 12, 2009}}&lt;/ref&gt; izvorno emitirana samo [[dan]] prije nego što je Schiavo umro.&lt;ref name=&quot;nytimesarts&quot;&gt;{{cite news|author=Kate Aurthur|date=April 2, 2005|title='South Park' Echoes the Schiavo Case|work=The New York Times|url=https://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9501EFDA113FF931A35757C0A9639C8B63|access-date=May 5, 2009}}&lt;/ref&gt; Epizoda je South Parku donijela prvu nagradu za izvanredan animirani [[Televizijski program|program]].&lt;ref name=&quot;nashua&quot;&gt;{{cite news|author=Terry Morrow|date=October 23, 2005|title='South Park' outlives creators' expectations|publisher=Scripps Howard News Service|url=http://www.nashuatelegraph.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20051023/ENTERTAINMENT/110230107/-1/news|url-status=dead|access-date=May 5, 2009}}&lt;/ref&gt;

Kennyjeva smrt bila je predmet mnogih kritičkih [[analiza]] u [[Mediji|medijima]] i [[Književnost|književnom]] svijetu. U knjizi ''South Park and Philosophy: Bigger, Longer, and More Penetrating'', [[esej]] profesora [[Filozofija|filozofije]] Sveučilišta Southern Illinois Randall Auxier, pod naslovom ''Killing Kenny: Our Daily Dose of Death'', sugerira da [[moda]] ponavljajućeg gega služi kao pomoć gledatelju da mu postane ugodnije s neizbježnošću vlastite smrti.&lt;ref name=&quot;green&quot;&gt;{{cite news|last=Staff|date=February 5, 2007|title=Philosophy Speaker Presents &quot;Killing Kenny: Our Daily Dose of Death&quot;|work=GMC Journal|publisher=Green Mountain College|url=http://www.greenmtn.edu/gmcjournal/journal020507.asp|url-status=dead|access-date=February 8, 2008|archive-url=https://web.archive.org/web/20080219061104/http://www.greenmtn.edu/gmcjournal/journal020507.asp|archive-date=February 19, 2008}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Marchetto|first=Sean|date=December 6, 2007|title=Just killing Kenny or ontological boredom?|url=http://www.ffwdweekly.com/article/life-style/books/just-killing-kenny-or-ontological-boredom/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20081119082531/http://www.ffwdweekly.com/article/life-style/books/just-killing-kenny-or-ontological-boredom|archive-date=November 19, 2008|access-date=March 5, 2009|work=Fast Forward Weekly}}&lt;/ref&gt; U knjizi ''South Park and Philosophy: You Know, I Learned Something Today'', [[Profesor|profesorica]] Karin Fry sa Sveučilišta Wisconsin-Stevens Point napisala je esej o paralelama između Kennyjeve uloge u seriji i različitih koncepata [[Filozofija egzistencije|egzistencijalizma]].&lt;ref name=&quot;philo4&quot;&gt;{{cite book|author=Fry, Karin|url=https://archive.org/details/southparkphiloso00arpr_339|title=South Park and Philosophy: You Know, I Learned Something Today|date=December 1, 2006|publisher=Blackwell Publishing (The Blackwell Philosophy &amp; Pop Culture Series)|isbn=978-1-4051-6160-2|editor-last=Arp|editor-first=Robert|pages=[https://archive.org/details/southparkphiloso00arpr_339/page/n88 77]–86|url-access=limited}}&lt;/ref&gt;

Kada je Sophie Rutschmann sa Sveučilišta u [[Strasbourg|Strasbourgu]] otkrila mutirani gen koji uzrokuje umiranje odrasle [[Vinska mušica|vinske mušice]] unutar dva dana nakon što je zaražena određenim bakterijama, nazvala je [[gen]] »Kenny« u čast lika iz South Parka.&lt;ref name=&quot;fruitfly&quot;&gt;{{cite news|author=Thomas H. Maugh II|date=August 5, 2002|title=Playing the Name Game|work=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/2002/aug/05/science/sci-genes5|access-date=May 5, 2009}}&lt;/ref&gt;

== Glas ==
Učinak Kennyjevog [[Govor|govora]] postigao se tako što je Stone mrmljao u vlastitu [[Ruka|ruku]] dok izgovara Kennyjeve rečenice. Dok je izvorno Kennyju dao glas bez ikakve računalne tehnike, Stone kasnije to čini govoreći u svom normalnom rasponu glasa, a zatim dodaje djetinjastu infleksiju. [[Snimanje zvuka|Snimljeni zvuk]] se zatim uređuje s Pro Tools, a visina se mijenja kako bi glas zvučao sličnije glasu [[Učenik|učenika]] 4. razreda.&lt;ref&gt;{{cite web|date=February 10, 2009|title=South Park FAQ|url=https://southpark.cc.com/fans/faq/archives.php?month=2&amp;year=2009|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20090511145241/http://www.southparkstudios.com/fans/faq/archives.php?month=2&amp;year=2009|archive-date=May 11, 2009|access-date=April 30, 2009|publisher=South Park Studios}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sps40&quot;&gt;{{cite web|date=October 4, 2001|title=40 Questions|url=http://treyparker.info/archives_spstudios.htm|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129004417/http://treyparker.info/archives_spstudios.htm|archive-date=November 29, 2010|access-date=January 30, 2009|publisher=South Park Studios}}&lt;/ref&gt; Kao što tehnika Kennyjevog izgovora često [[Implikacija|implicira]], mnogi njegovi [[Stih|stihovi]] su dosta profani i [[Seks|seksualno]] eksplicitni, od kojih je dulje Stone uglavnom [[Improvizacija|improvizirao]].

[[Datoteka:Kenny McCormick nezaklonjen kapuljačom.jpeg|minijatura|Kenny u jedinoj sceni u kojoj se pojavljuje nezaklonjen svojom kapuljačom.]]

Prvi se put pojavio nezaklonjen svojom kapuljačom u filmu ''[[South Park: Bigger, Longer &amp; Uncut]]'', gdje je otkriveno da ima neurednu plavu [[Kosa|kosu]]. Mike Judge dao je glas za Kennyjev jedan redak neizoliranog dijaloga u kojem izgovara „Zbogom, dečki.” prije nego što je u filmu otišao u [[pakao]] kako bi zaustavio Sotonino pokoravanje svijeta.&lt;ref name=&quot;voiceactors&quot;&gt;{{cite web|date=June 24, 2010|title=FAQ: In 'Meet the Jeffersons' and in BLU Kenny's voice can be heard without it being muffled by his hood. But the voice in the movie sounds different from the episode!! Was it done by two different people?? If so why and who did the voice?|url=https://southpark.cc.com/fans/faq/355463|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20101129121524/http://www.southparkstudios.com/fans/faq/355463|archive-date=November 29, 2010|access-date=December 4, 2011|publisher=South Park Studios}}&lt;/ref&gt; U nekoliko navrata tijekom epizoda koje su izvorno emitirane od izlaska filma, viđen je bez svoje jakne. Međutim, za razliku od ''Bigger, Longer &amp; Uncut'' njegovo je cijelo [[lice]] viđeno samo 3 puta u [[Televizijska serija|televizijskoj seriji]] bez da je djelomično zaklonjeno ili na neki drugi način izmijenjeno, a to je bilo u ''The Losing Edge'', ''The Jeffersons'' i ''You're Getting Star''. On također govori neprigušeno tijekom nekih od ovih slučajeva, u kojem slučaju [[Filmski producent|koproducent]] Eric Stough daje Kennyjev glas. Tijekom epizoda u 13. i 14. sezoni, Kenny ima svoju prvu veću govornu ulogu kao [[Heroj|superheroj]] Mysterion.&lt;ref&gt;{{Cite web|date=March 3, 2022|title=Kenny's 6 Best Quotes From South Park, Ranked|url=https://www.cbr.com/south-park-best-kenny-quotes-ranked/|website=CBR}}&lt;/ref&gt;

== Osobnost ==
Dok su većina dječjih likova u seriji prostaci, Kenny je često još rizičniji sa svojim [[Dijalog|dijalozima]].&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{cite news|date=August 26, 1999|title=Cartman top with kids|publisher=BBC|url=http://news.bbc.co.uk/2/low/entertainment/430977.stm|access-date=May 5, 2009}}&lt;/ref&gt; Parker i Stone navode da prikazuju Kennyja i njegove prijatelje na taj način kako bi pokazali kako mladi [[Dječak|dječaci]] stvarno razgovaraju kada su sami.&lt;ref name=&quot;abc4&quot;&gt;{{cite web|author=Jake Trapper and Dan Morris|date=September 22, 2006|title=Secrets of 'South Park'|url=https://abcnews.go.com/Nightline/Entertainment/Story?id=2479197&amp;page=4|url-status=live|access-date=April 18, 2009|publisher=ABC News}}&lt;/ref&gt; Dok je Kenny često [[Cinizam|ciničan]] i profan, Parker primjećuje da ipak postoji »slatki« aspekt u pozadini lika,&lt;ref name=&quot;loudlewd&quot;&gt;{{cite news|author=Frazier Moore|date=December 14, 2006|title=Loud and lewd but sweet underneath|work=The Age|url=http://www.theage.com.au/news/tv--radio/loud-and-lewd-but-sweet-underneath/2006/12/13/1165685687176.html?page=2|access-date=May 9, 2009}}&lt;/ref&gt; a časopis ''[[Time (časopis)|Time]]'' opisao je Kennyja i njegove prijatelje kao „ponekad okrutne, ali s jezgrom nevinosti”. Kenny je prikazan kako želi [[snošaj]] u epizodi ''The Ring'', kada Kenny ima [[Djevojka|djevojku]] i presretan je saznavši da je ona na glasu kao drolja. Kenny je također razvratan te  ga se često prikazuje kao željnog činiti i govoriti »odvratne« stvari u pokušaju da impresionira druge ili zaradi [[novac]]. Suprotno tome, njegov [[alter ego]] Mysterion naizgled je zreo, načelan i ozbiljan, a jedina iznimka je jedan primjer u ''Mysterion Rises'' u kojem uživa u iritiranju [[Eric Cartman|Cartmana]]. Kao Mysterion uvjerava svoje [[Roditelji|roditelje]] da se bolje brinu za sebe i svoju [[Potomstvo|djecu]]. Također koristi svoju masku da zaštiti svoju sestru Karen, koja Mysteriona naziva svojim »anđelom čuvarom«. Međutim, u svim svojim oblicima, Kenny je prikazan kao neuobičajeno nesebičan, i netko tko umire za dobrobit drugih te provodi sve svoje [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]] radeći kako bi svojoj mlađoj [[Sestra|sestri]] mogao kupiti [[Lutka|lutku]].&lt;ref&gt;{{cite web|author=Isler, Ramsey|date=November 17, 2011|title=South Park: 'The Poor Kid' Review|url=http://m.ie.ign.com/articles/1212761|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120502182657/http://m.ign.com/articles/2011/11/17/south-park-the-poor-kid-review|archivedate=2012-05-02|work=[[IGN]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite episode|title=Trey Parker &amp; Matt Stone|series=The Daily Show with Jon Stewart|airdate=15. lipnja 2011|network=Comedy Central|url=http://www.thedailyshow.com/watch/wed-june-15-2011/trey-parker---matt-stone}}&lt;/ref&gt; U [[Trilogija|trilogiji]] epizoda ''Black Friday'', ''A Song of Ass and Fire'' i ''Titties and Dragons'', u kojoj dječaci igraju [[Glumac|glumačke]] likove iz TV serije [[Igra prijestolja|''Igra prijestolja'']], Kenny se preoblači u stilu [[Princeza|princeze]] s [[Perika|perikom]] i [[Haljina|haljinom]] sličnom liku iz [[Videoigra|videoigre]] te u jednom trenutku postaje [[anime]] lik koji govori [[Japanski jezik|japanski]]. Kada se Cartman požalio na njega, Kenny, preko svog prevoditelja [[Stan Marsh|Stana]], [[Ljutnja|ljutito]] odgovara Cartmanu nazivajući ga »lezbijkom koja liže [[Sjemenik|jaja]]«.&lt;ref&gt;{{cite web|last=McGee|first=Ryan|date=November 13, 2013|title=Black Friday|url=http://www.avclub.com/articles/black-friday,105471/|url-status=live|accessdate=June 21, 2016|publisher=The A.V. Club}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite video|people=Parker, Trey; Stone, Matt|date=2014|title=South Park season 17 DVD commentary for the episode &quot;A Song of Ass and Fire&quot;|medium=DVD|publisher=Comedy Central}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|last=Nicholson|first=Max|date=December 5, 2013|title=Let the Red (Robin) Wedding commence|url=http://www.ign.com/articles/2013/12/05/south-park-titties-and-dragons-review|accessdate=December 5, 2013|website=[[IGN]]}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Notelist}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Likovi iz South Parka]]</text>
      <sha1>dkrp6aoc6qjnaubfv9vlcbojc2kx88o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baktericidi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>287937</id>
    <revision>
      <id>7479414</id>
      <parentid>7323990</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:16:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pročišćavanje teksta i dodavanje informacija</comment>
      <origin>7479414</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1322" sha1="kxws54umwdmpewt8okam0dj4nnc6c31" xml:space="preserve">'''Baktericid''' je [[tvar]] koja ubija [[bakterije]]. Baktericidi mogu biti [[Dezinficijens|dezinficijensi]], [[antiseptik|antiseptici]] ili [[antibiotik|antibiotici]]. 

Tvari koje ne ubijaju bakterije, nego samo sprječavaju njihov rast i razmnožavanje nazivamo [[bakteriostatici|bakteriostaticima.]]

== Baktericidna sredstva ==
* aktivni spojevi [[klor|klora]] ([[hipoklorit]]i, [[kloramin|kloramini,]] [[trikloroizocianurat]], [[klorov dioksid]]),
* aktivni spojevi [[kisik|kisika]] ([[peroksid]]i, [[perocetna kislina]], kalijev [[persulfat]], natrijev [[perborat]], natrijev perkarbonat),
*nestabilni spojevi i smjese [[jod|joda]] ([[povidon-jod]], [[Lugolova otopina]], [[jodna tinktura]]),
* [[alkohol|alkoholi]] (70 %-tni [[etanol]], [[1-propanol]] i [[2-propanol]])
*[[fenoli|fenolni spojevi]] (npr. [[fenol]], [[krezol]]i, halogenirani fenoli, npr. [[heksaklorofen]], [[triklosan]], [[triklorofenol]], [[tribromofenol]], [[pentaklorofenol]]i i njihove soli),
* jaki oksidansi ([[ozon]], klor, fluor, brom, [[kalijev permanganat]])
* [[teški metali]] i njihove soli, ([[srebrov nitrat]], [[modra galica]]) 
* razne [[kiselina|kiseline]] 
* [[natrijev hidroksid|natrijev]], [[kalijev hidroksid|kalijev]], [[kalcijev hidroksid]]

{{mrva-kem}}

[[Kategorija:Kemikalije u poljoprivredi]]
[[Kategorija:Bakterije]]</text>
      <sha1>kxws54umwdmpewt8okam0dj4nnc6c31</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479454</id>
      <parentid>7479414</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:50:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitn.</comment>
      <origin>7479454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1320" sha1="11lnx7qry5zcaxrb8wq9ilkvkmojiah" xml:space="preserve">'''Baktericid''' je [[tvar]] koja ubija [[bakterije]]. Baktericidi mogu biti [[Dezinficijens|dezinficijensi]], [[antiseptik|antiseptici]] ili [[antibiotik|antibiotici]]. 

Tvari koje ne ubijaju bakterije, nego samo sprječavaju njihov rast i razmnožavanje nazivamo [[bakteriostatici|bakteriostaticima]].

== Baktericidna sredstva ==
* aktivni spojevi [[klor|klora]] ([[hipoklorit]]i, [[kloramin|kloramini,]] [[trikloroizocianurat]], [[klorov dioksid]])
* aktivni spojevi [[kisik|kisika]] ([[peroksid]]i, [[perocetna kislina]], kalijev [[persulfat]], natrijev [[perborat]], natrijev perkarbonat)
* nestabilni spojevi i smjese [[jod|joda]] ([[povidon-jod]], [[Lugolova otopina]], [[jodna tinktura]])
* [[alkohol|alkoholi]] (70 %-tni [[etanol]], [[1-propanol]] i [[2-propanol]])
* [[fenoli|fenolni spojevi]] (npr. [[fenol]], [[krezol]]i, halogenirani fenoli, npr. [[heksaklorofen]], [[triklosan]], [[triklorofenol]], [[tribromofenol]], [[pentaklorofenol]]i i njihove soli)
* jaki oksidansi ([[ozon]], klor, fluor, brom, [[kalijev permanganat]])
* [[teški metali]] i njihove soli, ([[srebrov nitrat]], [[modra galica]]) 
* razne [[kiselina|kiseline]] 
* [[natrijev hidroksid|natrijev]], [[kalijev hidroksid|kalijev]], [[kalcijev hidroksid]]

{{mrva-kem}}

[[Kategorija:Kemikalije u poljoprivredi]]
[[Kategorija:Bakterije]]</text>
      <sha1>11lnx7qry5zcaxrb8wq9ilkvkmojiah</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479455</id>
      <parentid>7479454</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:50:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sitn.</comment>
      <origin>7479455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1320" sha1="mepyai10ohnsxz1pe24d72qvrcvcvt6" xml:space="preserve">'''Baktericid''' je [[tvar]] koja ubija [[bakterije]]. Baktericidi mogu biti [[Dezinficijens|dezinficijensi]], [[antiseptik|antiseptici]] ili [[antibiotik|antibiotici]]. 

Tvari koje ne ubijaju bakterije, nego samo sprječavaju njihov rast i razmnožavanje nazivamo [[bakteriostatici|bakteriostaticima]].

== Baktericidna sredstva ==
* aktivni spojevi [[klor|klora]] ([[hipoklorit]]i, [[kloramin|kloramini]], [[trikloroizocianurat]], [[klorov dioksid]])
* aktivni spojevi [[kisik|kisika]] ([[peroksid]]i, [[perocetna kislina]], kalijev [[persulfat]], natrijev [[perborat]], natrijev perkarbonat)
* nestabilni spojevi i smjese [[jod|joda]] ([[povidon-jod]], [[Lugolova otopina]], [[jodna tinktura]])
* [[alkohol|alkoholi]] (70 %-tni [[etanol]], [[1-propanol]] i [[2-propanol]])
* [[fenoli|fenolni spojevi]] (npr. [[fenol]], [[krezol]]i, halogenirani fenoli, npr. [[heksaklorofen]], [[triklosan]], [[triklorofenol]], [[tribromofenol]], [[pentaklorofenol]]i i njihove soli)
* jaki oksidansi ([[ozon]], klor, fluor, brom, [[kalijev permanganat]])
* [[teški metali]] i njihove soli, ([[srebrov nitrat]], [[modra galica]]) 
* razne [[kiselina|kiseline]] 
* [[natrijev hidroksid|natrijev]], [[kalijev hidroksid|kalijev]], [[kalcijev hidroksid]]

{{mrva-kem}}

[[Kategorija:Kemikalije u poljoprivredi]]
[[Kategorija:Bakterije]]</text>
      <sha1>mepyai10ohnsxz1pe24d72qvrcvcvt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koncentracijski logor Jasenovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>293428</id>
    <revision>
      <id>7479263</id>
      <parentid>7366466</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:06:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479263</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="204802" sha1="mxua68rzp3iwffkebe1bqrvnerzcfhb" xml:space="preserve">{{wikipedizirati izvore}}
[[Datoteka:Jasenovac, brána.jpg|mini|295x295px|Ulaz u logor Jasenovac]]
'''Koncentracijski logor Jasenovac''' ili '''Sabirni logor Jasenovac''' bio je najveći [[Sabirni logor|koncentracijski logor]] i logor za istrebljenje u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH) za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Logor je nastao kao rezultat genocidne politike nad [[Židovi]]ma, [[Srbi]]ma i [[Romi]]ma{{sfn|Tomasevich|2002|p=381,404}} u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koju je 10. travnja [[1941.]] godine, pod okriljem i neposrednim utjecajem [[nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] i [[Fašistička Italija|fašističke Italije]], proglasila [[Ustaše|Ustaška domovinska organizacija]].&lt;ref&gt;{{citation |surname1=Ljiljana Radonić |editor-surname1=Heinz Fassmann |editor-surname2=Wolfgang Müller-Funk |editor-surname3=Heidemarie Uhl |periodical=Kulturen der Differenz- Transformationsprozesse in Zentraleuropa Nach 1989 |title=Krieg um die Erinnerung an das KZ Jasenovac: Kroatische Vergangenheitspolitik zwischen Revisionismus und europäischen Standards |publisher=V&amp;R unipress |location=Göttingen |pages=179 |year=2009 |language=de}}&lt;/ref&gt;

Koncentracijski logor Jasenovac bio je prvi sustavno izgrađivani logorski kompleks na teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, jedini koji je neprekidno djelovao za cijelo vrijeme njezina postojanja, najveći po prostoru koji je zauzimao, po broju logoraša koji su kroz njega prošli kao i po broju žrtava koje su u njemu stradale. Bio je to višenamjenski logor: istovremeno koncentracijski (u njega su upućivani muškarci, žene i djeca iz svih krajeva NDH), prolazni (iz njega je dio zatočenika bio upućivan na [[prisilni rad]] u Njemačku i u druge logore u okupiranoj Europi), radni (»najveća tvornica« u NDH s besplatnom radnom snagom), kažnjenički (u njega se dolazilo i po presudi suda zbog izvršenog kaznenog djela) i vojni (u njemu su zatvarani zarobljeni [[partizani]] i pripadnici [[Narodnooslobodilački pokret|narodnooslobodilačkog pokreta]], kao i [[domobrani]] i [[Četnici u NDH|četnici]]). Uz sve nabrojano, Jasenovac je prije svega bio logor smrti kojem je osnovni zadatak bio istrebljivanje Srba, Židova i Roma te ostalih rasno neprihvatljivih manjina - Jasenovac je bio stratište za većinu onih koji su u njega ušli, a nisu se uklapali u pojam rasne čistoće (Židovi), ili su pripadali etnički manje poželjnim narodima (Srbi i Romi), kao i za protivnike ustaškog režima i članove njihovih obitelji, bez obzira na nacionalnu ili rasnu pripadnost ([[Antifašistički pokret u Hrvatskoj|antifašisti]], [[Komunistička partija Hrvatske|komunisti]], članovi [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-a]] i dr.).&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{Cite web |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4479837.stm |title=Balkan 'Auschwitz' haunts Croatia |date=2005-04-25 |publisher=BBC News |accessdate=2010-09-29 |quote=Survivors of a World War II death camp have been mourning the victims of Croatia's Nazi puppet regime.}}&lt;/ref&gt;

Logor Jasenovac u svojem konačnom obliku bio je kompleks sastavljen od pet manjih logora osnovanim u kratkim vremenskim razmacima i prostirao se na ukupnom području od oko 210&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; s obje strane rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=U.S. intelligence and the Nazis |author=Breitman, Richard |year=2005 |url=https://books.google.com/books?id=GnkBYN8ipYcC |pages=204 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=978-0-511-11584-4}}&lt;/ref&gt; Najveći pojedinačni logor bio je logor »Ciglana« (''Sabirni logor br. III'') u samom [[Jasenovac|Jasenovcu]], nekih 100&amp;nbsp;km jugoistočno od [[Zagreb]]a. Kompleks je još uključivao i logore »Krapje« (''Sabirni logor br. I''), »Bročice« (''Sabirni logor br. II''), »Kožara« (''Sabirni logor br. IV'') i [[Stara Gradiška|Staru Gradišku]] (''Sabirni logor br. V''), 30&amp;nbsp;km nizvodno od Jasenovca, stratišta duž desne obale rijeke Save kod [[Donja Gradina|Donje Gradine]], pet radnih farmi kao i logor za Rome u [[Uštica|Uštici]], koji se nalazio nasuprot samog mjesta Jasenovca, između rijeka Save i Une.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5109 |title=JUSP Jasenovac - KL JASENOVAC |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-18}}&lt;/ref&gt;

Jasenovac je bio posebno »ozloglašen zbog svojeg barbarizma i broja žrtava«.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=399 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}&lt;/ref&gt; Za razliku od nacističkih koncentracijskih logora koje su nazivali ''tvornice smrti'', zbog industrijskog pristupa ubijanju kojeg su imali nacisti, posebnost Jasenovca je bila u tome što su ustaški krvnici svoje žrtve često ubijali neposredno, svojeručno i brutalno,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Crimes of State Past and Present : Government-Sponsored Atrocities and International Legal Responses. |author=Crowe, David M. |year=2013 |url=https://www.worldcat.org/oclc/862825591 |pages=71 |publisher=Taylor and Francis |location=Hoboken |isbn=978-1-317-98682-9}}&lt;/ref&gt; tako da su žrtve Jasenovca u velikom broju stradale od noža, malja ili sjekire.&lt;ref name=&quot;Freund2016&quot;&gt;{{cite news |last1=Freund |first1=Michael |title=Remembering Croatia's 'Auschwitz of the Balkans' |url=https://www.jpost.com/Opinion/FUNDAMENTALLY-FREUND-Remembering-Croatias-Auschwitz-of-the-Balkans-453128 |work=The Jerusalem Post |date=2016-05-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:31&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5463 |title=JUSP Jasenovac - JASENOVAČKI STRADALNICI |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt; Tijekom godina, dosta je logoraša bivalo otpušteno iz Jasenovca, a znatan broj je i pobjegao nakon čega su bili u prilici svjedočiti o strahotama tog logora.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Goldstein |first=Ivo |date=2021-03-01 |title=O psihologiji ustaških čuvara i logoraša u Jasenovcu |url=https://hrcak.srce.hr/242743 |journal=Zbornik Janković |volume=4 |issue=4 |pages=435–445 |doi=10.47325/zj.4.4.15}}&lt;/ref&gt;

Većina žrtava Jasenovačkog logora bili su etnički [[Srbi]], [[Državljanstvo|državljani]] NDH, smaknuti u sklopu provođenja [[genocid]]nih zakona i zločinačke politike ustaške države. Osim njih, žrtve su bili i Židovi u sklopu [[holokaust]]a, te u velikom broju Romi koji su također bili istrebljivani u skladu s [[Rasni zakoni u NDH|rasnim zakonima]] preuzetim od [[Nacisti|nacista]]. Žrtve Jasenovca bili su i brojni Hrvati koji su bili politički protivnici ustaškog režima, [[Prosinačke žrtve 20. prosinca 1943.|antifašisti]] ili su kao [[Partizani u Hrvatskoj|partizani]] sudjelovali u borbi protiv istog te pripadnici iz redova drugih manjina koje su živjele na području NDH (Muslimani, Slovenci, Slovaci, Česi, Ukrajinci, Rusi, Talijani, Nijemci, Crnogorci, Mađari, Poljaci, Rumunji i Rusini), a koji su se nečim zamjerili ustaškom režimu.&lt;ref name=&quot;:31&quot;/&gt; Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je mnogo oprečnih izvješća i informacija o broju ubijenih tijekom nešto manje od četiri godine postojanja logora, a odmah nakon rata baratalo se procjenom od oko 700.000 ubijenih koja je kasnije, nakon provedenih neovisnih istraživanja, kako u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, tako i u svijetu, svedena na realniju brojku od 80.000 do 100.000 žrtava pobijenih i umrlih unutar logorskog kompleksa Jasenovac.&lt;ref name=&quot;:28&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Amendments I to the Charter of the United Nations. |author=Zecevic, Aleksandar J. |year=2004 |url=https://www.worldcat.org/oclc/608113241 |pages=169 |publisher=A.J. Zecevic |location=Belgrad |isbn=9788690575329}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The European Union and South East Europe : the dynamics of Europeanisation and multi-level governance |year=2013 |url=https://www.worldcat.org/oclc/844437620 |pages=217 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-136-28157-0}}&lt;/ref&gt;

Logor Jasenovac djelovao je sve do travnja 1945. godine, kada su ga oslobodile partizanske snage. Nekoliko dana prije dolaska partizana većina preostalih logoraša - njih nešto manje od 800 - pokušala je proboj, a samo njih 103 je u tom proboju uspjelo i pobjeći.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://vijesti.hrt.hr/504367/obiljezavanje-dana-proboja-logorasa-u-jasenovcu |title=Obilježavanje dana proboja logoraša u Jasenovcu |author=P.F./HRT |date=2019-04-12 |publisher=HRT |accessdate=2021-01-04}}&lt;/ref&gt;

Danas se na mjestu Koncentracijskog logora Jasenovac nalazi [[Spomen područje Jasenovac]] zajedno za Memorijalnim muzejom koji su osnovani još [[1968.]] godine na prijedlog [[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije|Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata]] [[Socijalistička Republika Hrvatska|Socijalističke Republike Hrvatske]] »radi očuvanja trajne uspomene na žrtve fašističkog terora i borce Narodnooslobodilačkog rata stradale u Drugom svjetskom ratu u koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradiška, kao i radi očuvanja tekovina antifašizma«,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5019 |title=JUSP Jasenovac - HRVATSKI |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2021-04-22}}&lt;/ref&gt; što je svrha koju je potvrdio i Hrvatski Sabor 2001. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2001_03_22_393.html |title=Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o spomen-području Jasenovac |work=narodne-novine.nn.hr |accessdate=2021-04-22}}&lt;/ref&gt;

== Pozadina ==
[[Datoteka:Rasni zakoni NDH.webp|mini|Rasni zakoni u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]]]
[[Nezavisna Država Hrvatska]] (NDH) je utemeljena [[10. travnja u Drugom svjetskom ratu|10. travnja]] 1941. godine, odmah nakon [[Invazija na Jugoslaviju|invazije]] sila osovine na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]]. NDH se prostirala na području današnje [[Hrvatska|RH]] i današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] uključujući i [[Srijem]] u današnjoj [[Srbija|Srbiji]]. NDH je bila [[De facto|de-facto]] talijansko-njemački [[protektorat]], budući da je svoje postojanje dugovala [[Sile Osovine|silama osovine]] koje su zadržale svoje okupacijske snage unutar granica te [[Marionetska država|marionetske države]] za cijelo vrijeme njenog postojanja.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=41-233 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}&lt;/ref&gt; Međutim, samo vođenje države bilo je povjereno ustašama, a [[državna uprava]] i [[Vlada Nezavisne Države Hrvatske|vlada]] sastojala se gotovo isključivo od Hrvata, pod vodstvom ustaša.

Prije rata ustaše su bile ultra [[Nacionalizam|nacionalistička]], [[Fašizam|fašistička]], [[Rasizam|rasistička]] i [[Terorizam|teroristička]] organizacija koja se borila za nezavisnu Hrvatsku. Ustaška ideologija je bila protusrpska, ali također i [[Antisemitizam|antisemitska]] - u svojim sedamnaest »Načela hrvatskog ustaškog pokreta« (Pavelić 1933.) ustaše su promovirale vlastitu verziju poznate nacističke rasne [[Ideologija krvi i tla|ideologije krvi i tla]] (njem. Blut und Boden) iz koje je jasno kako svi oni koji »nemaju hrvatske krvi« (npr. Srbi i Židovi) neće imati nikakvu političku ulogu u budućoj Hrvatskoj državi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hr.wikisource.org/wiki/Na%C4%8Dela_Hrvatskog_usta%C5%A1kog_pokreta |title=Načela Hrvatskog ustaškog pokreta – Wikizvor |work=hr.wikisource.org |language=hr |accessdate=2021-04-22}}&lt;/ref&gt; Pavelić je u pamfletu »Hrvatsko pitanje« kojeg je objavio još 1936. godine otvoreno i eksplicitno izražavao antisrpsku i antižidovsku [[Mržnja|mržnju]], nazvavši Židove »neprijateljima Hrvatskog naroda«.&lt;ref&gt;Ante Pavelić: &quot;Hrvatsko pitanje&quot;, Prof. Hugh Agnew, Katedra za povijest, Sveučilište George Washington, USA |http://chnm.gmu.edu/history/faculty/kelly/blogs/h312/wp-content/sources/pavelic.pdf&lt;/ref&gt;

=== Rasni i genocidni zakoni u NDH ===
[[Datoteka:NDH poziv Zidovima i Srbima.JPG|mini|212x212px|Rasna odredba]]
Prve [[zakon]]ske odredbe NDH nakon dolaska na vlast 1941. godine odražavale su prihvaćanje ideoloških odrednica njemačkog [[nacizam|nacizma]] i talijanskog [[fašizam|fašizma]] uz naglašavanje hrvatske nacionalne i državne posebnosti. Tako je već prva ''Zakonska odredba za obranu naroda i države'' od 17. travnja 1941. predviđala [[Smrtna kazna|smrtnu kaznu]] za »povredu časti i životnih interesa hrvatskog naroda i opstanka NDH« i primjenjivala se retroaktivno.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Axis rule in occupied Europe : laws of occupation, analysis of government, proposals for redress |author=Lemkin, Raphael, |year=2008 |url=https://www.worldcat.org/oclc/228300824 |edition=2. |pages=259, 613 |publisher=Lawbook Exchange |location=Clark, N.J. |isbn=978-1-58477-901-8}}&lt;/ref&gt; Ova Zakonska odredba postala je jedan od temeljnih [[Zakon|akata]] na kojemu se zasnivala [[Represija|represivna vlast]] ustaškog režima, a uhićenja i suđenja su započela odmah nakon proglašenja. Ubrzo su je slijedile i druge: ''Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti'' i ''[[Državljanstvo NDH|Zakonska odredba o zaštiti arijske krvi i časti hrvatskoga naroda]]'' od 30. travnja 1941. godine, koja je i u samom nazivu povezivala pojam »krvi« s čašću nacije,&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Boško Zuckerman |title=Prilog proučavanju antisemitizma i protužidovske propagande u vodećem zagrebačkom ustaškom tisku (1941-1943) |url=https://hrcak.srce.hr/63336 |date=2010-12-15 |journal=Radovi : Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |volume=42 |issue=1 |pages=355–385 |language=hr |accessdate=2020-12-18}}&lt;/ref&gt; te ''Naredba o ustrojstvu djelokruga rada rasnopolitičkog povjerenstva'' od 4. lipnja 1941. godine. Tim zakonima definiralo se tko je Židov, a svim pripadnicima ne-arijevskih naroda oduzeta su građanska prava, kao na primjer Židovima i Romima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Holocaust in Croatia |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/924637455 |edition=English-language edition |pages=115 |location=Pittsburgh, Pa. |isbn=978-0-8229-4451-5}}&lt;/ref&gt; Do kraja travnja 1941., mjesecima prije nego što su nacisti primijenili slične mjere u Njemačkoj, ustaše su uvele obvezu isticanja rasnih oznaka (obično Davidove zvijezde) svim pripadnicima židovskog naroda u Hrvatskoj. 10. listopada 1941. ustaše su donijele zakon o nacionalizaciji kojom su konfiscirale svu židovsku imovinu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Holocaust in Croatia |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/924637455 |edition=English-language edition |pages=170 |location=Pittsburgh, Pa. |isbn=978-0-8229-4451-5}}&lt;/ref&gt; Ustaše su donijele i mnoge druge rasne zakone usmjerene protiv Židova i Roma, koji su postali politička osnova za provođenje [[Genocid u NDH|genocida]] nad tim narodima.

Što se tiče Srba, službena politika NDH je bila, prema riječima ustaškog ideologa [[Mile Budak]]a, »trećinu pobiti, trećinu protjerati, a trećinu pokatoličiti«,&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The triple myth : a life of Archbishop Alojzije Stepinac |author=Alexander, Stella. |year=1987 |url=https://www.worldcat.org/oclc/16902148 |pages=71 |publisher=East European Monographs |location=Boulder |isbn=0-88033-122-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Mlakić|first=Josip|date=5. rujna 2024.|title=Istraživač dokazao: Budak je u Varaždinu skup okončao uz zloglasno 'Srbe na vrbe!'|url=https://express.24sata.hr/kultura/istrazivac-dokazao-budak-je-u-varazdinu-skup-okoncao-uz-zloglasno-srbe-na-vrbe-27455|url-status=live|access-date=2025-07-30|website=express.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; što mnogi povjesničari također nazivaju [[genocid]]om.&lt;ref&gt;[https://www.yadvashem.org/odot_pdf/Microsoft%20Word%20-%205904.pdf &quot;Ustasha&quot;], Yad Vashem, Shoah Resource Center.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Croatia under Ante Pavelić : America, the Ustaše and Croatian genocide |author=McCormick, Robert B. |url=https://www.worldcat.org/oclc/900783683 |pages=sadržano u naslovu |location=London |isbn=978-0-85772-535-6}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Century of genocide : critical essays and eyewitness accounts |author=Samuel Totten, William S. Parsons |year=2009 |url=https://www.worldcat.org/oclc/275169084 |edition=3rd ed |language=engleski |pages=430 |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-0-203-89043-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |author=Ivo Goldstein |title=Uspon i pad NDH |publisher=Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb |accessdate=2011-02-20 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20110717114852/http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=10921 |archive-date=2011-07-17 |author-link=Ivo Goldstein}}&lt;/ref&gt; Ustaše su ubrzo proširile svoju aktivnost i na sve one koji su izražavali nezadovoljstvo [[Režim|ustaškim režimom]] ili su bili osumnjičeni za članstvo u [[Komunistička partija Hrvatske|komunističkim]] organizacijama, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Za provođenje navedenih zakonskih akata osnovani su, osim redovnih, i izvanredni, kao i pokretni [[prijeki sud]]ovi sa širokim ovlastima, a pojedinačna, skupna i masovna uhićenja te deportacije Srba, Židova, Roma i Hrvata (u koje su ubrajani i svi [[muslimani]]), sa sudbenim presudama ili bez njih, uvjetovale su osnivanje, uz već postojeće, novih zatvora i logora.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=383-384 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}&lt;/ref&gt;

Koncentracijski logori su i formalno legalizirani na osnovu zakonske odredbe br. CDXXIX-2101-Z-1941 koju je 25. studenog 1941. godine proglasio poglavnik [[Ante Pavelić]], a potpisao ministar pravosuđa [[Mirko Puk]] (Narodne Novine br. 188 od 26. studenoga 1941.). Ovaj zakon je omogućavao uhićenje i prisilno zatvaranje nepoželjnih ljudi u radne logore, a time i stvaranje koncentracijskih logora u NDH.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia: analyses and survivor testimonies |author=Lituchy, Barry M. |year=2006 |url=https://www.worldcat.org/oclc/76795535 |edition=1. |pages=68 |publisher=Jasenovac Research Institute |location=New York |isbn=0-9753432-0-3}}&lt;/ref&gt;

=== Početak ustaškog terora ===
[[Datoteka:Ustaše order for Jews and Serbs to leave-1941.jpg|mini|218x218px|Ustaški proglas]]
:''Za više informacija vidi članak [[Kronologija ustaških zločina 1941.]]''

Represija nad Židovima započela je odmah nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske. Na dan proglašenja, [[10. travnja]] i dan poslije, 11. travnja 1941. ustaše su uhitile grupu poznatih zagrebačkih Židova i zatvorila ih tražeći otkupninu od njihovih obitelji. 13. travnja isto je napravljeno i u [[Osijek]]u, gdje su ustaše, potpomognute ruljom iz redova [[Volksdeutsche]]ra, domaće manjine njemačkog podrijetla, dodatno još i uništile osječku [[Sinagoga|sinagogu]], kao i oskvrnule židovsko groblje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jewishvirtuallibrary.org/osijek |title=Osijek |work=www.jewishvirtuallibrary.org |accessdate=2020-12-18}}&lt;/ref&gt; Ovakav scenarij se ponavljao i u drugim hrvatskim gradovima tijekom cijele 1941. godine.{{Nedostaje izvor}} Istodobno, ustaše su započele sa širenjem opsežne protužidovske [[Propaganda|propagande]], a dnevne novine pod kontrolom ustaša su nastojale moralno i etički obraniti rasne zakone. Tako su zagrebačke novine ''Novi List'' pisale kako Hrvatski narod mora »možda budnije no i jedna druga etnička skupina štititi svoju rasnu čistoću, čuvati čistoću svoje krvi… Moramo čuvati svoju krv od židovske«.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt; Kroz medije se radilo i na poticanju zavisti i animoziteta prema Židovskom narodu tvrdnjama da su Židovi živjeli na račun muke, žuljeva i bijede hrvatskog naroda i sličnim napisima po uzoru na naciste u Njemačkoj pa je tako ''Novi list'' objavio da su »židovskim prljavim trgovanjem, židovska poduzeća zgrtala u svojim blagajnama hrvatski novac i bezobzirno izrabljivala hrvatsku radnu snagu«.&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;

Prvo masovno ubojstvo Srba zbilo se [[28. travnja]], kad su ustaše [[Pokolj u Gudovcu|okupile i pogubile 196 Srba]] u [[Gudovac|Gudovcu]] kraj Bjelovara. Uskoro su uslijedili i drugi masovni zločini nad Srbima. Ovako je bosanski franjevac, [[Mostarsko-duvanjska biskupija|mostarsko-duvanjski biskup]], [[Alojzije Mišić]], u pismu kojeg je [[7. studenoga]] 1941. poslao nadbiskupu [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepincu]] opisivao zločine koje su ustaše počinile samo u prvih šest mjeseci rata nad pravoslavnim stanovništvom:

{{citat|Ljude se hvatalo ko zvjerinje. Klalo, ubijalo, žive u ponor bacalo. Ženske, majke s djecom, odrasle djevojke, djecu žensku i mušku bacali su u jame. Podžupan u Mostaru g.[ospodin] Baljić muhamedanac, javno izgovara, ko činovnik, mora bi da šuti ne da telali, da je u Ljubinju samo u jednu jamu 700 šizmatika bačeno. Od Mostara i Čapljine odvezla je željeznica šest punih vagona žena, majka i djevojaka, djece ispod deset godina do stanice Šurmanci, gdje su izvagonirani, odvedeni u brda, žive matere s djecom bacali u duboke propunte. Sve je strmoglavljeno i ubijeno. U župi Klepci iz okolnih sela N. N. 3.700 šizmatika ubijeno je. Jadnici, bili su mirni. Dalje ne nabrajam. Predaleko bih otišao. U samom gradu Mostaru na stotine ih je vezalo, odvodilo izvan grada pa ko živine ubijali.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Tomo Vukušić |title=MOSTARSKI BISKUP ALOJZIJE MIŠIĆ (1912.-1942.) ZA VRIJEME DRUGOGA SVJETSKOG RATA (II.) Prilog proučavanju međucrkvenih i međunacionalnih odnosa* |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=37130 |date=2006-09-21 |journal=Crkva u svijetu : Crkva u svijetu |volume=41 |issue=3 |pages=326–341 |language=hr |accessdate=2020-12-18}}&lt;/ref&gt;|Alojzije Mišić}}

=== Prvi koncentracijski logori ===
[[15. travnja]] 1941., samo pet dana od stvaranja NDH, ustaše su formirale prvi koncentracijski logor ''[[Danica (logor)|Danica]]'', kraj Koprivnice.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/premium/danica-prvi-ustaski-logor-u-ndh-540688 |title=Danica, prvi ustaški logor u NDH |work=www.vecernji.hr |language=hr |accessdate=2020-12-18}}&lt;/ref&gt; U Zagrebu su u svibnju 1941. okupili 165 židovskih mladića i djevojaka, članova i članica židovskog sportskog kluba ''[[SK Makabi Zagreb|Makabi]]'' te ih poslali u ''Danicu'' gdje su ustaše ubile sve osim troje koji su uspjeli preživjeti. Hrvatski povjesničar [[Zdravko Dizdar]] procjenjuje da je kroz logor ''Danica'' prošlo nekih 5.600 zatvorenika. Većinom su to bili Srbi, ali bilo je i Židova i hrvatskih komunista. Od 3.358 zatvorenika Danice koje je Dizdar uspio identificirati imenom i prezimenom, njih 2.862 (85%) ustaše su kasnije likvidirale u logorima [[Sabirni logor Jadovno|Jadovno]] i Jasenovac. Većina njih su bili Srbi, ali bilo je i na stotine Židova te nešto Hrvata.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;

U lipnju 1941., ustaše su uspostavile novi sustav koncentracijskih logora koji se protezao od [[Gospić]]a, preko [[Velebit]]a, sve do otoka [[Pag]]a. Ustaški izvori navode da su u te logore poslali 28.700 osoba tijekom ljeta 1941. godine.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=The Holocaust in Croatia |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/924637455 |edition=English-language edition |pages=265 |location=Pittsburgh, Pa. |isbn=978-0-8229-4451-5}}&lt;/ref&gt; Od tih 28.700 osoba ustaški izvori pokazuju da ih se samo 4.000 vratilo kućama nakon što su Talijani prisilili ustaše da te logore zatvore i povuku se s tog područja jer su masovna ubojstva ustaša izazivala snažan otpor i revolt među domaćim stanovništvom. Nakon što su starosjedioci Talijanima prijavili zagađenje pitkih izvora zbog velikog broja leševa koji su trunuli po Velebitu, Talijani su poslali službu saniteta da provede istragu. Istraga opisuje veliki broj jama i masovnih grobnica u kojima je prema njihovim procjenama skončalo 12.000 ljudi. U [[Logor Slana na Pagu|koncentracijskom logoru Slana]] na otoku Pagu pronašli su masovnu grobnicu sa skoro 800 leševa, od kojih je većina pripadala ženama i djeci, od kojih je najmlađe imalo samo 5 godina.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Većina žrtava u ovim logorima bili su Srbi, ali među njima je bilo i dvije do tri tisuće Židova.

Ustaše su, po svemu sudeći, tijekom proljeća i ljeta 1941. godine inicirale masovna ubojstva Židova u otprilike isto vrijeme kad su njemačke paravojne formacije, [[odredi smrti]] ili, kako su ih Nijemci nazivali, ''[[Einsatzgruppen]]'', započele masovne likvidacije Židova u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]] i to mjesecima prije nego što su započela masovna ubojstva Židova u samoj Njemačkoj.

=== Utjecaj nacističke Njemačke ===
[[Datoteka:Auschwitz I (22 May 2010).jpg|mini|Ulaz u nacistički koncentracijski logor [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz - Birkenau]]|200x200px]]
Dana [[10. travnja]] 1941. godine, podržana od nacističke Njemačke i fašističke Italije, proglašena je NDH i kao takva odmah je uvela političke doktrine kakve su vladale u tim državama, uključujući i rasne zakone po uzoru na one iz Njemačke. Jasenovac je značajno doprinosio nacističkom »konačnom rješenju Židovskog problema«, istrebljenju Roma kao i eliminaciji političkih protivnika, za što su logore u Europi koristili i Nacisti, ali je ustašama služio također i kao sredstvo za istrebljenje Srba koji su živjeli unutar Nezavisne Države Hrvatske.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Genocide and fascism : the eliminationist drive in fascist Europe |year=2009 |url=https://www.worldcat.org/oclc/212375999 |pages=236 |publisher=Routledge |location=New York |isbn=978-0-415-33960-5}}&lt;/ref&gt;

Jasenovac je bio smješten u njemačkoj okupacijskoj zoni Nezavisne Države Hrvatske. Nacisti su odmah nakon proglašenja NDH poticali ustaške obračune sa Židovima i Romima, a pokazivali su i znakove podrške namjerama ustaša da istrijebe domaće Srbe.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Searching for Justice after the Holocaust : fulfilling the Terezin declaration and immovable property restitution |url=https://www.worldcat.org/oclc/1076271101 |pages=83-85 |location=New York, NY |isbn=978-0-19-092307-5}}&lt;/ref&gt; Nekoliko mjeseci nakon proglašenja NDH, u govoru kojeg je [[Adolf Hitler]] održao na sastanku sa [[Slavko Kvaternik|Slavkom Kvaternikom]] koji je održan [[21. lipnja]] 1941., Hitler je nedvosmisleno obznanio nacističke genocidalne namjere:

{{citat|Židovi su prokletstvo ljudske vrste. Ako će se Židovima dozvoliti da rade što ih je volja, kao što im je dozvoljeno u njihovom sovjetskom raju, oni će uspjeti ispuniti svoje sulude planove. Tako će Rusija postati središte te svjetske bolesti... ako bi zbog bilo kojeg razloga neka nacija dopustila postojanje jedne jedine židovske obitelji, ta obitelj bi jednog dana postala središte nove zavjere. Ako u Europi više ne bude Židova, ništa neće zaustaviti ujedinjenje europskih nacija... takva vrsta ljudi ne može biti integrirana u društveni poredak ili u organiziranu naciju. Oni su paraziti na tijelu zdravog društva koji žive od proganjanja poštenog svijeta. Od njih nitko ne može očekivati da se prilagode državi koja zahtijeva red i disciplinu. S njima se može napraviti samo jedna stvar - istrebljenje. Država zadržava to pravo jer dok dragocjeno ljudstvo gine na frontu bilo bi kriminalno poštedjeti te nitkove. Moraju biti ili odstranjeni ili, ako ne predstavljaju nikakvu prijetnju javnosti, zauvijek zatvoreni u koncentracijskim logorima.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Staatsmänner und Diplomaten bei Hitler |author=Hillgruber, Andreas |origdate=1. travnja 1981. |language=njemački |pages=611 |isbn=978-3763750832}}&lt;/ref&gt;|Adolf Hitler}}
[[Datoteka:Adolf Hitler meets Ante Pavelić.1941.jpg|mini|Susret [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] i [[Ante Pavelić]]a 1941.|200x200px]]
Na [[Konferencija u Wannseeu|konferenciji u Wannseeu]] Njemačka je ponudila vladi NDH odvoz Židova prema jugu, ali je raspravljano o stvarnom značaju te ponude pošto su nacisti zaključili da »provođenje konačnog rješenja Židovskog pitanja nije ključan problem, s obzirom na to da su glavni aspekti ovog problema već riješeni radikalnim zahvatima koje je vlada poduzela«.&lt;ref&gt;Wansee, sudski spis sa suđenja u Nurembergu, NG-2568-G.&lt;/ref&gt; Nacisti su na kraju ipak koristili mogućnost prebacivanja Židova u [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz]], ne samo zato što je istrebljenje tamo bilo lakše za provesti, već i zato što bi profit kojeg su zatvorenici stvarali svojim radom ostao u rukama Nijemaca, umjesto da bude prepušten ustašama i talijanskim fašistima.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;Lewinger, Yossef; Matkovski, Alexander (1990). Shelach, Menachem (urednik.). רמנחם שלח (עו'),&quot;תולדות השואה: יוגוסלביה&quot;. חלק שני: פרק חמישי, &quot;יאסנובאץ&quot; [Povijest holokaustat: Jugoslavija] (na hebrejskom). Jeruzalem: Yad Vashem. Str. 153&lt;/ref&gt; Logor Jasenovac postao je mjesto na kojem su Židovi, koji nisu mogli biti prebačeni u [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz]], bili zatvarani i ubijani. Iako su Židovi za Auschwitz bili većinom deportirani iz [[Sabirni logor Tenja|logora u Tenji]], dvije masovne deportacije obavljene su direktno iz Jasenovca.&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Za deportaciju Židova u koncentracijske logore u Njemačkoj bio je nadležan [[Hans Helm]]. U prosincu 1946. godine, zajedno s još nekoliko [[Schutzstaffel|SS]] i [[Gestapo]]vih dužnosnika, na suđenju u Beogradu osuđen je na smrt vješanjem. S njim su obješeni još i [[August Meyszner]], [[Wilhelm Fuchs]], [[Josef Hahn]], [[Ludwig Teichmann]], [[Josef Eckert]], [[Ernst Weimann]], [[Richard Kaserer]] i [[Friedrich Polte]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Jevejski zbornik 8, Specijalna policija i stradanje Jevreja u okupiranom Beogradu 1941.-1944. |author=Božović, Branislav |url=https://core.ac.uk/download/pdf/286765921.pdf |format=pdf |language=srpski |pages=77-147}}&lt;/ref&gt;

== Osnivanje i način rada logora ==
[[Datoteka:Jasenovac camps-hr.svg|mini|200px|Sustav logora Jasenovac]]
[[Eugen Dido Kvaternik]] bio je na čelu [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]], policije kao i tajnih službi NDH i kao takav bio je zapovjednik svih logora te je u drugoj polovici 1941. osobno pokrenuo planiranje i gradnju Koncentracijskog logora Jasenovac. Tom prilikom je za zapovjednika logora imenovao satnika [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Maksa Luburića]] koji je bio glavni i neposredni utemeljitelj i arhitekt logora koji je za tu namjenu prethodno bio obučavan od strane nacista u [[Koncentracijski logor Sachsenhausen|Koncentracijskom logoru Sachsenhausen]], gdje je proučavao strukturu logora i načine sistematskog ubijanja ruskih ratnih zarobljenika,&lt;ref&gt;Horst Seferens, ''Soviet prisoners of war in Sachsenhausen concentration camp 1941-1945''. Svezak 104, str. 38&lt;/ref&gt; što je model kojeg je pokušao preslikati u Jasenovcu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Der Ort des Terrors: Geschichte der nationalsozialistischen Konzentrationslager; Svezak 9: Arbeitserziehungslager, Ghettos, Jugendschutzlager, Polizeihaftlager, Sonderlager, Zigeunerlager, Zwangsarbeiterlager |author=Wolfgang Benz |year=2009 |editor=Barbara Distel (ur.) |url=https://www.worldcat.org/oclc/58602670 |language=njemački |pages=327 |publisher=C.H. Beck |location=München |isbn=978-3-406-52960-3}}&lt;/ref&gt;

Pripremni radovi za osnivanje novog logora započeli su najkasnije [[24. srpnja]] [[1941.]] na [[Močvara|močvarnom području]] u porječju rijeka [[Sava|Save]] i [[Una|Une]], u blizini sela [[Jasenovac]], kada je Ravnateljstvo melioracionih i regulatornih radova naručilo drvo »za gradnju drvenih baraka u Jasenovcu«. Iako se spominje mjesto Jasenovac, prvi zatočenici dopremani su u Logor I, pokraj sela [[Krapje]], i u Logor II, koji se nalazio u blizini sela Bročice. Ova prva dva logora ubrzo su rasformirana zbog čestih poplava rijeke [[Veliki Strug]] koje su onemogućavale rad zatočenika i boravak u logorima. Preživjeli zatočenici su u kolovozu 1941. preseljeni u novoosnovani ''Sabirni logor br. III'', »Ciglana«, smješten nedaleko od mjesta Jasenovac, uz rijeku Savu, gdje su postojali svi potrebni uvjeti za prihvat većeg broja zatvorenika. Lokacija u samom Jasenovcu je po svemu sudeći odabrana jer se ondje već nalazio industrijski kompleks unutar kojeg je lokalni srpski poduzetnik [[Lazar Bačić]] još prije rata podigao ciglanu, elektranu, pilanu, tvornicu lanaca i ljevaonicu zvona. Vlasti NDH su taj industrijski kompleks oduzele obitelji Bačić početkom 1941. godine.&lt;ref name=&quot;:28&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |title=JUSP Jasenovac - PITAJU NAS |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2021-01-05 |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514134254/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Plan_of_Jasenovac_main_camp-hr.svg|mini|200px|Nacrt logora Jasenovac]]
Uz ovaj najveći, a po svojoj funkciji centralni, postupno su formirani i drugi dijelovi logora: radna grupa Kožara (''Sabirni logor br. IV''), osnovana 1942. godine u samom mjestu Jasenovac, logor [[Stara Gradiška]], drugi po veličini logor, smješten unutar objekta bivše kaznionice, te logorske ekonomije Mlaka, Jablanac, Gređani, Bistrica i Feričanci. Kompleks Jasenovac bio je podizan između kolovoza 1941. i veljače 1942, a prva dva logora (I i II) Krapje i Bročice su zatvoreni u studenom 1941. Logori ''Ciglana'' (''Sabirni logor br. III''), ''Kožara'' (''Sabirni logor br. IV'') i Stara Gradiška (''Sabirni logor br. V'') nastavili su funkcionirati sve do kraja rata.

Razne građevinske radove u logoru i oko njega su izvodili sami logoraši, a mnogi su radili i na ekonomijama na kojima su se u okolici logora uzgajale poljoprivredne kulture. Nešto bolji tretman su imali stručni radnici u Kožari (uglavnom su to bili Židovi), te oni u pogonima za proizvodnju vapna, cigli i lanaca, stolarskim radionicama, te u maloj elektrani. Upravi logora je očito bilo stalo da ti logoraši koji su imali stručna znanja osiguraju što veću i kvalitetniju proizvodnju. Svejedno, malo tko od njih je na kraju i preživio logor.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://znaci.org/00003/611.pdf |title=KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC Fotomonografija |author=Nataša Mataušić |year=2008 |publisher=JUSP Jasenovac |accessdate=2021-01-05}}&lt;/ref&gt; Iz logora je bilo dosta pokušaja bijega, koji su samo ponekad bili uspješni - logoraše je čuvao i nadgledao garnizon od oko 1.500 ustaša. Iz logora je sveukupno uspjelo pobjeći oko 300 logoraša.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |title=JUSP Jasenovac, &quot;Pitaju nas&quot; |accessdate=2021-01-05 |archive-date=14. svibnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210514134254/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7338 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ustaše su koristili zatvorenike i za razne administrativne i nadzorne poslove. Među voditeljima radnih grupa koje su obavljale grube fizičke poslove poput gradnje i održavanja nasipa prevladavali su logoraši koji su ranije bili kriminalci, a administrativne poslove koji su zahtijevali stručnost povjeravali su uglavnom Židovima.&lt;ref name=&quot;:30&quot;&gt;Milko Riffer: [https://znaci.org/00003/759.pdf Grad mrtvih: Jasenovac 1943.], Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946., digitalizirano na: znaci.org, str. 34, 50, 70, 71, 72, 137, 138, 166&lt;/ref&gt;

=== Uprava logora ===
[[Datoteka:Vjekoslav Luburić.jpg|mini|230x230px|[[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]]]]
Ovaj jedinstveni kompleks logora, uređen po uzoru na slične koncentracijske logore [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], službenog imena »Ustaška obrana, Zapovjedništvo sabirnih logora Jasenovac«, bio je pod zapovjedništvom [[Ustaška nadzorna služba|Ustaške nadzorne službe]] (UNS-a), specijalne policije u NDH, odnosno njenog Ureda III [[Ustaška obrana|Ustaške obrane]] čija je funkcija bila osnivanje i organizacija te uprava i osiguranje logora. Među glavnim Jasenovačkim zapovjednicima bili su:
* [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]]. Nakon povratka iz egzila, Luburić je u svibnju i lipnju 1941. zapovijedao višestrukim masakrima stotina srpskih civila u [[Lika|Lici]],&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Violence as a Generative Force. |last=Bergholz, Max. |year=2016 |url=https://www.worldcat.org/oclc/962413052 |pages=107-108 |publisher=Cornell University Press |isbn=1-5017-0588-1}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |pages=115-121 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}&lt;/ref&gt; što je doprinijelo njihovom [[Dan ustanka naroda Hrvatske|ustanku]] u [[Srb]]u, [[27. srpnja]] [[1941.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Nationalism and terror : Ante Pavelic and Ustashe terrorism from fascism to the Cold War |last=Adriano, Pino, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1011548148 |pages=193 |location=Budapest |isbn=978-963-386-207-0}}&lt;/ref&gt; Nakon što je unaprijeđen u zapovjednika ''Ureda III'' ustaške obavještajne službe koja je nadgledala rad koncentracijskih logora, u rujnu 1941. otputovao je u Njemačku kako bi izučio njemačke koncentracijske logore koje je uspostavio [[Schutzstaffel|SS]], a koje je koristio kao uzor pri uspostavi i organizaciji logora Jasenovac.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Eradicating differences : the treatment of minorities in Nazi-dominated Europe |author=Korb, Alexander |year=2010 |chapter=A multipronged attack : Ustaša persecution of Serbs, Jews, and Roma in wartime Croatia |url=https://www.worldcat.org/oclc/768265335 |pages=145-163 |publisher=Cambridge Scholars |location=Newcastle upon Tyne |isbn=978-1-4438-2449-1}}&lt;/ref&gt; Nakon [[Bitka na Kozari|ofenzive na Kozari]] u kojoj su Luburićeve snage poklale stotine srpskih civila,&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; a ustaše zatočile desetke tisuća u Jasenovcu, Luburić je »usvojio« 450 napuštenih srpskih dječaka, obukao ih u crne uniforme i nazivao »mali janjičari«.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Utopias of nation : local mass killing in Bosnia and Herzegovina, 1941-42 |last=Dulić, Tomislav. |year=2005 |url=https://www.worldcat.org/oclc/62092200 |pages=253 |publisher=Uppsala Universitet |location=Uppsala |isbn=91-554-6302-9}}&lt;/ref&gt; Njegov pokušaj preobraćivanja srpskih dječaka u ustaše je propao jer je većina te djece u Jasenovcu pomrla od gladi ili bolesti.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;
[[Datoteka:Ljubo Miloš.jpg|mini|230x230px|[[Ljubo Miloš]]]]
* [[Ljubo Miloš]] postavljen je za upravitelja logora u listopadu 1941. [[Vladko Maček]], kojeg su ustaše zatočile u Jasenovcu, pisao je kako je jednom prilikom pitao Miloša plaši li se božje kazne za zločine koje je počinio u Jasenovcu. Miloš mu je odgovorio »Ništa mi ne govori! Ja znam da ću gorjeti u paklu za ono što sam učinio i ono što ću učiniti. Ali ću gorjeti u paklu za Hrvatsku«.&lt;ref&gt;McCormick, Rob. [https://scholarcommons.usf.edu/cgi/viewcontent.cgi?&amp;article=1183&amp;context=gsp &quot;The United States' Response to Genocide in the Independent State of Croatia, 1941–1945&quot;]. ''Genocide Studies and Prevention: An International Journal''.&lt;/ref&gt; Puno zatvorenika je svjedočilo Miloševim zločinima, uključujući i slučaj kada se prvo pretvarao da je doktor pa bi zatim rasporio zatvorenike od vrata do trbuha.&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |pages=324 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}&lt;/ref&gt; Nakon što je poveo Jasenovačke čuvare na klanje i pljačku u obližnje srpsko selo [[Crkveni Bok|Crkveni bok]] u listopadu [[1942.]], Miloš je, na insistiranje Nijemaca kojima je selo bilo dio lanca opskrbe njihove vojske, bio formalno osuđen i zatvoren,&lt;ref name=&quot;:27&quot;&gt;Škiljan, Filip (2005). [http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/files/3zavod/RADOVI-ZHP-online/skiljan.pdf &quot;Akcija Crkveni Bok&quot;] (PDF). ''RADOVI – Zavod Za Hrvatsku Povijest'': str. 335.&lt;/ref&gt; ali je uskoro i pušten na intervenciju Luburića.
[[Datoteka:Miroslav Filipović-Majstorović-u odori.jpg|mini|[[Miroslav Filipović]]|230x230px]]
* [[Miroslav Filipović]] bio je [[Hercegovina|hercegovački]] [[fratar]] i ustaški [[kapelan]], poznat i kao Tomislav Filipović i Tomislav Filipović-Majstorović. Filipovića je Luburić doveo u Jasenovac nakon što su ga kao ustaškog [[kapelan]]a bili zatvorili Nijemci zbog njegovog sudjelovanja u [[Pokolj u Drakuliću|masovnom pokolju]] oko 2.300 Srba u blizini [[Banja Luka|Banje Luke]] u veljači 1942. godine, što je uključivalo i pogubljenje cijelog jednog razreda školske djece kojeg je Filipović osobno započeo tako što je prerezao grkljan jednoj djevojčici.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt; Napredovao je do pozicije zapovjednika ''Sabirnog logora br. III'' (''Ciglana'') na koje mjesto je postavljen u svibnju 1942., a od listopada upravljao je i Starom Gradiškom.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt; Zbog toga što je bio katolički fratar (isključen je iz franjevačkog reda u srpnju, zbog sudjelovanja u zločinima u veljači 1941.), zatvorenici su ga prozvali »Fra Sotona«, a svjedočili su njegovim brojnim ubojstvima zatvorenika, pa čak i djece.&lt;ref name=&quot;:13&quot; /&gt; Kasnije je na suđenju Ljubo Miloš krivio Filipovića za naređivanje masovnih ubojstava, a Filipović je pak krivio Luburića pravdajući se da mu je Luburić osobno naredio kako »Srbi moraju biti istrebljeni bez milosti«, dok je sebe prikazivao samo kao poslušnog sljedbenika.
* [[Ivica Brkljačić]], student teologije i ustaški poručnik koji je Jasenovcem upravljao od ožujka 1943. do početka jeseni 1944. godine. U tom je razdoblju uslijed promjena politike vrha NDH bio na stanovito vrijeme umanjen teror prema Srbima, te su do rujna 1944. god. bili privremeno smanjeni grupni transporti zatočenika u Jasenovac.&lt;ref&gt;[https://www.portalnovosti.com/posljednji-dani-logora-smrti/ &quot;Posljednji dani logora smrti&quot;], Slavko Goldstein, &quot;Novosti&quot;, 27. ožujka 2016.&lt;/ref&gt; U razdoblju njegovog upravljanja logorom logoraš Milko Riffer ne bilježi masovnih ubijanja, izuzev povodom jednog bijega grupe od 16 logoraša u kojem su ubijena 2 čuvara: tada su, izvješćuje Riffer, čuvari za odmazdu postrijeljali i poklali preko stotinu logoraša, a mnogo više ih je zlostavljano i zadobilo lomove kostiju uslijed prebijanja štapovima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00003/759.pdf &quot;Grad mrtvih, Jasenovac 1943&quot;], Milko Riffer, Nakladni zavod Hrvatske 1946. (knjiga), str. 140-191&lt;/ref&gt;

Drugi pojedinci koji su upravljali logorom ili njegovim dijelovima u različitim razdobljima su [[Ivica Matković (1913.)|Ivica Matković]], [[Ante Vrban]] i [[Dinko Šakić (1921.)|Dinko Šakić]].

=== Etnički, politički i demografski sastav logoraša ===

Poimenični popis kojeg je izradilo [[Spomen područje Jasenovac]] među žrtvama navodi više od 56% Srba - 45.923 od ukupno 80.914 žrtve (pogledajte [[Koncentracijski logor Jasenovac/dorada#Popisi žrtava|poglavlje o popisu žrtava]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Hitler's new disorder : the Second World War in Yugoslavia |last=Pavlowitch, Stevan K. |year=2008 |url=https://www.worldcat.org/oclc/271872116 |language=engleski |pages=34 |publisher=Hurst &amp; Co |location=London |isbn=978-1-85065-895-5}}&lt;/ref&gt; Ponekad, zatvorenici su ubijani čim bi priznali svoju [[Etnička skupina|etničku]] pripadnost srpskom narodu, a izvjesno je, sukladno rasnoj politici NDH, da je ubijanje najčešće bio i jedini stvarni razlog njihovog zatvaranja. Srbi su dovedeni u logor pretežno iz [[Kozara|kozaračke regije]] gdje su ustaše [[Bitka na Kozari|zauzele područja koja su prije njih držali partizani]]. Dio zarobljenika je raspoređen kao radna snaga po Slavonskim selima, dio je otpremljen u Njemačku na prisilni rad, a dio je završio u Jasenovcu gdje su stigli bez ikakve sudske presude i većinom su žurno strijeljani.&lt;ref name=&quot;:26&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=276819 |title=Kozara 1942. — sudbina zarobljenika, civila i djece |author=Nikica Barić |publisher=Pilar : časopis za društvene i humanističke studije, Vol. XI No. 2, 2016. |accessdate=2021-01-04}}&lt;/ref&gt; Vjerodostojne procjene ukupnog broja Srba stradalih u kompleksu koncentracijskih logora Jasenovac kreću se do broja od oko 60.000 žrtava.

Židovi, primarni cilj nacističkog genocida i Romi bili su po brojnosti druga i treća kategorija Jasenovačkih žrtava (ukupan broj ubijenih je sličan pa se ne zna točno kojih je pripadnika jedne ili druge etničke skupine više pobijeno, a različiti izvori navode različite, ali slične brojke).
[[Datoteka:Odlok NDH.JPG|mini|Izvješće o deportaciji travničkih Židova u logore Jasenovac i Stara Gradiška]]
Na početku rata, Židove su u Jasenovac slali nakon što bi ih iz svih krajeva NDH okupili u [[Zagreb]]u, a iz Bosne u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ipak, neki su u Jasenovac slani i direktno iz manjih sredina. Većina likvidacija Židova u Jasenovcu zbila se prije kolovoza 1942. godine. Nakon kolovoza 1942., NDH je Židove deportirala u koncentracijski logor [[Sabirni logor Auschwitz|Auschwitz-Birkenau]] u današnjoj [[Poljska|Poljskoj]]. Broj židovskih žrtava Jasenovca nije nikad točno utvrđen, ali procjenjuje se da je u Jasenovcu stradalo od 8.000 do 25.000 ljudi, što predstavlja i do dvije trećine od ukupnog broja Židova u Hrvatskoj prije Drugog svjetskog rata.

Romi, koji su uključivali i pripadnike [[Sinti|Sinta]], zarobljeni su uglavnom u različitim krajevima današnje Bosne i Hercegovine, a posebno na području [[Kozara|Kozare]]. Dovedeni su u Jasenovac i zatočeni u ''Sabirnom logoru br. III'' (''Ciglana'') gdje su hrana, piće, smještaj i sanitarni uvjeti bili još lošiji nego u ostatku logora, gdje su ionako već bili ekstremno loši. Procjene broja likvidiranih Roma kreću se od 20.000 do 50.000 ubijenih.

U Koncentracijskom logoru Jasenovac također su bili zatočeni i ubijani antifašisti, politički i ideološki protivnici ustaškog režima. S njima su postupali kao i s ostalim zarobljenicima, ako izuzmemo komuniste, koje su ubijali odmah po dolasku. Neki zarobljenici - osuđene ustaše ili pripadnici policijskih snaga kao i drugi koji su bili nešto bliži ustašama imali su donekle povlašten tretman i znali su dobiti i amnestiju nakon što su odslužili dio kazne. Vođa od ustaša zabranjene [[Hrvatska seljačka stranka za vrijeme Drugog svjetskog rata|Hrvatske seljačke stranke]], [[Vladko Maček]], bio je zatočen u Jasenovcu od listopada 1941. do ožujka 1942. nakon što je dugo držan u kućnom pritvoru.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=359 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}&lt;/ref&gt;

=== Žene i djeca ===
[[Datoteka:Deca u logoru Sisak.jpg|mini|Djeca u logoru u [[Sisak|Sisku]]]]
Od 83.145 poimenično navedenih žrtava koncentracijskog logora Jasenovac, njih više od polovica bile su žene (23.474) i djeca mlađa od 14 godina (20.101). Većina njih je bila zatočena u logoru [[Sabirni logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]], koji je bio dio Jasenovačkog kompleksa, a bio je za njih posebno namijenjen, kao što je slučaj bio i s povezanim logorima Jablanac i Mlaka, iako su djeca držana i u drugim ustaškim koncentracijskim logorima poput Siska i Jastrebarskog.

Prve skupine žena, političkih zatočenica, počele su stizati u logor Stara Gradiška krajem 1941. U transportu židovskih i romskih obitelji iz logora Jasenovac, bilo je i jedanaest političkih zatočenica. U početku su u Kuli, mračnom, vlažnom zdanju, zajedno bile smještene Hrvatice, Židovke, Srpkinje i Romkinje. Bolesti, glad, strah, mučenja, umiranja i ubijanja, prethodili su odvođenju žena na smaknuće. U ožujku 1942. ustaše su odvojili Hrvatice u tzv. Hrvatski ženski logor koji se sastojao nekoliko zgrada ograđenih bodljikavom žicom i visokim zidom. Iz njega nisu tako masovno i stalno odvodili žene na likvidacije i u njemu su zatočenice počele razvijati organizirani otpor uz uzajamno hrabrenje te skrb za bolesne i djecu.

Većina djece u logorima bilo je zarobljeno zajedno s desecima tisuća srpskih civila zarobljenih u njemačko-ustaškoj [[Bitka na Kozari|ofenzivi na Kozaru]] u lipnju i srpnju 1942. godine, nakon koje su roditelji poslani na prisilni rad u Njemačku, a djeca su bila razdvojena i smještena u ustaške koncentracijske logore. Već [[9. lipnja]] [[1942.]] god. za djecu bez roditeljske skrbi u Jasenovcu saznaje humanitarka [[Diana Budisavljević]], koja je ubrzo povezala [[Hrvatski Crveni križ]] i [[Hrvatski Caritas]] u akciju spašavanja djece. Međutim, djeca su bila neuhranjena i smještena u prljave barake bez odgovarajuće skrbi pa se među njima već bila proširila zaraza [[Dizenterija|dizenterijom]]. Tijekom narednih mjeseci mnoga su djeca smještena u bolnice u Zagrebu, a osobito u velikom prihvatilištu koje su u [[Jastrebarsko]]m vodile [[Sestre milosrdnice|časne sestre Milosrdnice]], te su napokon uz sudjelovanje Katoličke crkve udomljena u obitelji diljem Hrvatske. Ipak, mnogo djece s Kozare ipak je umrlo u logoru u Staroj Gradišci prije nego što su ih uspjele preuzeti sestre Hrvatskog Crvenog križa.&lt;ref name=&quot;:32&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945. |author=Diana Budisavljević |publisher=Fontes : izvori za hrvatsku povijest, Vol. 08 No. 1, 2002., str. 58, 59, 68-76 |accessdate=2020-01-04}}&lt;/ref&gt;

Ni u dječjem logoru u Sisku, tj. »Prihvatilištu za djecu izbjeglica« osnovanom u kolovozu 1942. godine na nekoliko lokaliteta u Sisku, situacija nije bila mnogo bolja. Kroz to prihvatilište je narednih mjeseci, tj. do njegovog zatvaranja početkom siječnja 1942. god. prošlo, procjenjuje se danas, 5 do 7 tisuća djece, od kojih je od bolesti umrlo, ovisno o izvoru, od 1.152 do 1.631 djece.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5501 |title=Logor u Sisku |publisher=JUSP Jasenovac |accessdate=2021-01-04 |archive-date=22. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210422162649/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5501 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;  Njemački General [[Edmund Glaise von Horstenau]], bivši austrijski [[časnik]] i [[general]] njemačkog [[Wehrmacht]]a, svjedočio je kasnije o stanju u »Prihvatilištu« na sljedeći način:
{{citat|U logoru u adaptiranoj tvornici uvjeti (su) užasni. Nekolicina muškaraca, mnogo žena i djece, bez dovoljno odjeće, spava se na kamenoj ploči, jauci nadaleko, krik i plač. Zapovjednik logora – hulja, ignorirao sam ga, ali umjesto toga rekao sam mom ustaškom vodiču: ‘Ovo je dovoljno da se čovjek ispovraća’. A onda najgore od svega: soba uz čije zidove leži na slami koja je upravo donesena zbog mog pregleda, nešto poput 50-ak gole djece, od kojih su polovina mrtvi, a druga polovica umire. Ne treba zaboraviti da su izumitelji koncentracionih logora Britanci za vrijeme Burskog rata. Međutim, ti logori su dostigli svoj vrhunac odvratnosti ovdje u Hrvatskoj, pod Poglavnikom instaliranim od naše strane. Najveće od svih zala mora da je Jasenovac, u koji nijedan običan smrtnik ne smije priviriti.&lt;ref name=&quot;:14&quot;/&gt;|Edmund Glaise von Horstenau}}

Užasni uvjeti u kojima su djeca držana u Jasenovcu opisala je jedna od ženskih zatvorenica Giordana Friedländer:{{citat|Logoraši su nam donijeli dvije kante vode da operemo djecu. Kada sam ušla u sobu s kojom sam zadužena imala sam što da vidim. Jedno dijete ležalo je s glavom u izmetu, druga djeca u mokrini ležala su jedno preko drugoga. Prišla sam jednoj djevojčici s namjerom da je podignem iz lokve prljavštine, a ona me gledala kao da se smiješi. Već je bila mrtva. Jedan 10-godišnji dječak, sasvim gol stajao je pored zida jer nije mogao sjesti. Iz njega je visilo crijevo prekriveno muhama. Druga djevojčica je sjedila leđima naslonjena na zid, ispruženih nožica, opuštenih ramena i ruku niz tijelo. Kad sam čučnula da je pomaknem iz blata, samo je skliznula niza zid. I ona je bila mrtva.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.autograf.hr/tragedija-djece-s-kozare-istina-o-krvavoj-brutalnosti-ustasa/ |title=Tragedija djece s Kozare – istina o krvavoj brutalnosti ustaša |work=autograf.hr |language=en-US |accessdate=2020-12-19}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |chapter=Tragedija djece s Kozare |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}&lt;/ref&gt;|Giordana Friedländer}}

Zatvorenice Giordana Friedländer, Božica Stulić-Ptiček i Marijana Amulić opisuju i nezamisliv zločin koji se dogodio nešto poslije - u dio logora namijenjen djeci došao je ustaški [[Bojnik#NDH|bojnik]] [[Ante Vrban]] i naredio da se leševi mrtve djece iznesu iz prostorija u kojima su djeca bila zatočena. Potom je začepio otvore na prozorima papirom te je zatim, koristeći gas masku za osobnu zaštitu, u prostorije u kojima su djeca boravila ubacio otrovni plin [[Ciklon B|Zyklon B]] i sve ih potrovao.&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt; Na suđenju u Zagrebu 1948. taj visokopozicionirani dužnosnik logora u Staroj Gradišci (koja je bila dio kompleksa sabirnog logora Jasenovca), priznao je ubojstva 63 djece plinom Zyklonom B.&lt;ref name=&quot;:35&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6833 |title=Spomen-područje Jasenovac |access-date=17. listopada 2015. |archive-date=2. kolovoza 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802060723/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6833 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:36&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7265 |title=Spomen-područje Jasenovac |access-date=26. listopada 2015. |archive-date=9. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160809022841/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7265 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
{{citat|U to vrijeme nove žene i djeca su svakodnevno pristizali u logor u Staroj Gradiški.  Par tjedna kasnije, Ante Vrban [zapovjednik logora] naredio je da sva djeca budu odvojena od majki i stavljena u jednu prostoriju.  Desetoro nam je bilo naređeno da ih nosimo tamo.  Djeca su plazila po sobi, a jedno dijete je stavilo ruku i nogu kroz vrata, tako da se vrata nisu mogla zatvorit.  Vrban je viknuo: 'Gurnite!'  Kad to nisam učinila, on je zalupio vrata i slomio djetetu nogu.  Tada zgrabi dijete za nogu, i tresnu ga o zid dok ga nije ubio. Nakon toga smo nastavili nositi djecu u sobu. Kada je soba bila popunjena, Vrban je donio otrovni plin i sve ih pobio&lt;ref&gt;Avro Manhattan: &quot;The Vatican's Holocaust&quot;, Chapter IV (citirano na: http://www.reformation.org/holoc4.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210125075757/http://www.reformation.org/holoc4.html |date=25. siječnja 2021. }})&quot;&lt;/ref&gt;|Giordana Friedländer, na suđenju Ante Vrbanu}}

Tijekom zime 1943./1944. broj zatočenica povećao se dolaskom većeg broja žena privedenih iz okolnih sela i ratom zahvaćenih područja. U jesen 1944. ženski logor bio je premješten u novu zidanu jednokatnicu u istočnom dijelu ''Sabirnog logora III'' ''Ciglana''.&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5519 |title=JUSP Jasenovac - ŽENE U KL JASENOVAC |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21 |archive-date=13. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210413202607/http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5519 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; [[Nada Salamon]], preživjela zatočenica opisuje mučnu situaciju:
{{citat|Početak organiziranog ženskog logora u Jasenovcu počinje u ljeto 1943. kada je grupa od 100 žena dopremljena iz logora Stara Gradiška na poljske radove u Jasenovac. Većina nas bila je mlada i zdrava, to jest sposobna za teške fizičke radove koji su nas tu čekali. Svakoga dana ustajale bismo u zoru, prije izlaska sunca, na brzinu bismo primale mršavi doručak od 'crne kave' to jest kuhane cikorije bez šećera i bez kruha i u redu stupale, opkoljene ustaškom stražom, preko savskog nasipa do skele, koja nas je prebacivala preko Save. Tada bismo hodale i po 10 kilometara do udaljenih polja koja smo obrađivale. Radile smo cijeli dan na okapanju kukuruza, sabiranju plodova, sušenju sijena i slično, a na večer bismo se vraćale natrag u barake, u koje smo stizale već duboko u noć. Hranile smo se uglavnom rijetkom purom bez soli i masnoća.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;|Nada Salamon, &quot;Ženski logor u Jasenovcu&quot;, Mirko Peršen, Ustaški logori, Zagreb, 1980., str. 203.}}

Osim djece zarobljene na Kozari, u razdoblju kada je djelovao Koncentracijski logor Jasenovac istrijebljene su gotovo sve romske žene s djecom koje su živjele u granicama NDH, kao i tisuće židovskih žena i djece.

Ukupno je, prema popisu JUSP Jasenovac, u Koncentracijskom logoru Jasenovac, [[Koncentracijski logor Jasenovac/dorada#Popisi žrtava|zbog bolesti i izravnih ubijanja život izgubilo oko 20.000 srpske, židovske i romske djece]] do 14. godina starosti.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |title=POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |publisher=JUSP Jasenovac |accessdate=2021-01-04}}&lt;/ref&gt;

=== Uvjeti života u logoru ===
[[Datoteka:Serbs and Gypsies rounded up and taken to Jasenovac, 1942-43.jpg|mini|Odvođenje Srba i Roma u Jasenovac]]
Uvjeti života u Koncentracijskom logoru Jasenovac bili su slični uvjetima života u nacističkim koncentracijskim logorima: slaba ishrana, očajni uvjeti stanovanja i okrutno postupanje logorskih čuvara prema zatvorenicima. Kao i u mnogim logorima, stanje bi se privremeno popravilo kada bi u posjet došla kakva izaslanstva, kao na primjer novinarska grupa koja je posjetila logor u veljači 1942. ili delegacija Crvenog križa koja je u logoru bila u lipnju 1944., ali bi se stanje vratilo na staro čim bi izaslanstva napustila logor.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Encyclopedia of the Holocaust |url=https://www.worldcat.org/oclc/20594356 |pages=739 |location=New York |isbn=0-02-896090-4}}&lt;/ref&gt;

'''Sistematsko izgladnjivanje:''' tipično za logore smrti, prehrana u Jasenovcu je bila nedovoljna da zarobljenike održava na životu kroz dulji vremenski period. U logoru [[Bročice]], zatvorenicima su u 6:00 sati za doručak davali »juhu« napravljenu od vruće vode i škroba, a grah za i za ručak u 12:00 i za večeru u 21:00.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;Schwartz, Đuro. &lt;bdi&gt;במחנות המוות של יאסנובץ, קובץ מחקרים כ&quot;ה של יד-ושם&lt;/bdi&gt; &quot;U jasenovačkom logoru smrti''&quot;'' (Na hebrejskom)&lt;/ref&gt; Hrana u ''Ciglani'', ''Sabirnom logoru br. III'', bila je na samom početku rada logora nešto bolja jer je umjesto graha sadržavala krumpir, međutim kasnije je prehrana promijenjena tako da su zatvorenici dobivali samo jedan dnevni obrok rijetke »juhe od repe«, koja je često bila obična vruća voda u kojoj su plivala dva ili tri lista kupusa. Do kraja 1942. prehrana se ponovo svela na tri obroka rijetke čorbe napravljene od vruće vode i škroba. Kako bi utažili užasnu glad, »ljudi su jeli travu i lišće, ali njih je bilo teško probaviti«. Posebna »poslastica« im je bio kakav uginuli pas, a bilo je i »slučaja jedenja izmeta - zatvorenici su iz izmeta pronađenoj u ustaškoj latrini vadili neprobavljena zrna graha«.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Holocaust in Croatia |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/924637455 |edition=English-language edition |pages=272 |location=Pittsburgh, Pa. |isbn=978-0-8229-4451-5}}&lt;/ref&gt; Od gladi se u logoru počelo umirati već u listopadu 1941.[[Datoteka:Ustasa guards strip prisoners.jpg|mini|Ustaško stražari pretresaju novopridošle zatvorenike]]'''Nedostatak pitke vode:''' Jasenovac je po pitanju pitke vode bio i gori od drugih logora smrti - u logoru je općenito nedostajalo pitke vode. Zatvorenici su bili primorani piti vodu iz rijeke Save ili iz obližnjeg jezera.

'''Neadekvatan smještaj:''' U prvim logorima koji su podignuti - ''Bročice'' i ''Krapje'', zatvorenici su spavali u drvenim barakama koje su imale krevete na tri kata, a bile su tipične i za druge logore smrti. Zimi su takve barake propuštale kišu i snijeg kroz krov i razmake među daskama. Zatvorenicima je u barakama voda često dopirala do gležnja. Zatvorenici koji bi umrli često su danima ostavljani u barakama prije nego što bi ih uklonili. U ''Sabirnom logoru br. III'', u kojem je bilo smješteno oko 3.000 ljudi, zatvorenici su odmah nakon otvaranja logora često spavali po tavanima radionica, u skladištu nazivanom »Željeznički tunel« ili naprosto vani na otvorenom. Nakon kraćeg vremena podignuto je 8 drvenih baraka.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Zatvorenici su za spavanje koristili njih 6, dok su dvije bile korištene kao »klinika« i »bolnica«, kamo su bolesni zatvorenici bili upućivani da umru ili odakle ih se vodilo na pogubljenje.

'''Prinudni rad:''' Kao i u svim koncentracijskim logorima, zatvorenici su tjerani na teški fizički rad u trajanju od oko 11 sati dnevno, sve pod nadzorom njihovih ustaških nadzornika koji bi ponekad svaku, pa i bezazlenu grešku ili propust, kažnjavali smrću. Radnu djelatnost nadzirale su ustaše [[Dominik Hinko Pićili]] (ili Piccili) i [[Tihomir Kordić]]. Pićili je imao običaj osobno bičevati zatvorenike kako bi ih natjerao da više rade. Podijelio je zatvorenike sposobne za rad u šesnaest grupa, uključujući grupu za građenje, zidanje, rad s metalima, poljoprivredu itd. Zatvorenici su se najviše bojali rada na izgradnji nasipa.

'''Loši sanitarni uvjeti:''' unutar logora vladala je prljavština i nedostatak sanitarnih uvjeta. Barake pune nametnika koje su i inače smrdjele zbog prepunjenih latrina bile su prepune smeća, krvi, izbljuvaka od povraćanja, ali i tijela mrtvih zatvorenika u raspadu. Zbog takvih uvjeta, zatvorenici su često obolijevali pa su tako zabilježene i epidemije tifusa, trbušnog tifusa, dizenterije i drugih zaraznih bolesti od kojih su zatvorenici, zbog nedostatka prave medicinske skrbi, često i umirali.

'''Oduzimanje osobne imovine:''' Zatvorenicima je odmah nakon dolaska u logor bila oduzeta sva osobna imovina, uključujući i odjeću koju je zamijenila odrpana zatvorenička uniforma. Zimi je zatvorenicima davana i kabanica, a bilo im je dozvoljeno izraditi i lagane sandale. Dobili su i posudu za hranu, zapremine 0,4 l u koju su dobivali porcije hrane. Zatvorenici koji bi izgubili posudu ili im je bila ukradena hranu ne bi dobili.

'''Psihološka tortura:''' Strah od smrti i paradoksalna situacija u kojoj su živi zatvorenici bili u stalnom dodiru s mrtvima imala je poguban psihološki utjecaj na logoraše. Sam proces prijevoza prilikom dolaska u logor izazivao je veliki šok za buduće zatvorenike, a odmah nakon dolaska taj šok su ustaše namjerno i uvećavale tako što su ubijale dio zarobljenika odmah po dolasku i privremeno smještali preživjele u skladišta, na tavane, u željeznički tunel ili na otvorenom. Nakon nekog vremena zatvorenički život ulazio bi u kolotečinu kojom su dominirale neprekidna tjeskoba i strah od bliske smrti, tuga i jad, iznurenost od fizičkih napora i stalna psihološka tortura. Strah od smrti bio je najizraženiji prilikom javnog kažnjavanja zatvorenika ili prilikom »odabira«, kada bi između postrojenih zatvorenika ustaše nasumično birale one koje će likvidirati za primjer drugima. Neki zatvorenici su svoju sudbinu prihvaćali pasivno, a neki su se organizirali u grupe koje su krale hranu od uprave logora, planirale bijeg i pobunu, kao i pokušavale komunicirati s vanjskim svijetom. Ipak, svi zatvorenici su pretrpjeli barem neki oblik teške psihološke traume: opsesivna razmišljanja o hrani, paranoje, priviđenja, sanjarenje ili nemogućnost kontrole mokrenja i stolice. Neki zatvorenici kao što su bili Ilija Ivanović, Nikola Nikolić i Đuro Schwartz, reagirali su tako što su nastojali dokumentirati brojna zlostavljanja koja su vršili stražari i uprava logora tako što bi ih ponavljali u sebi, da ih lakše upamte, pa su čak i zapisivali detalje i datume događaja koje su poslije skrivali, budući da je takvo što u logoru bilo kažnjivo smrću.
=== Svjedočanstva zatvorenika o načinu života u logoru ===
[[Datoteka:Ustasa personnel.jpg|mini|Ustaški vojnici u Jasenovcu pored hrpe konfiscirane imovine koja je pripadala njihovim žrtvama]]
Helena Pachl-Mandić, jedna od logorašica, ovako opisuje svakodnevicu u Jasenovcu:
{{citat|Kroz prozorčić vidjele smo sutradan krvavu, u doslovnom smislu riječi, stvarnost Jasenovca. Sve je bilo pokriveno snijegom. Sjene od ljudi kretale su se promrzle i plave, gotovo u dronjcima. Na cesti, gotovo nadohvat ruke, posrtao je, praćen udarcima kundaka, neki zatvorenik vezanih ruku, razdrljene košulje, sav okrvavljen, vjerojatno prema jami u kojoj će naći smrt. Snježna bjelina još je više isticala crvenilo tragova krvi.&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt;|Helena Pachl-Mandić o stanju u logoru u prosincu 1941.}}

Logoraš Milko Riffer svjedoči o životu u logoru deset dana nakon dolaska u Jasenovac:
{{citat|Tek sam deset dana u logoru i skoro sam se posve navikao na altamirske uvjete života u njemu. Navikao sam već da gladujem, da jedem prijesne, neoljuštene i gnjile krumpire, da pušim suho vrbovo lišće u novinskom papiru, da se ne perem, da pijem smrdljivu, tifoznu vodu. Da gledam Maričića, kako svakodnevno, iz sporta, ubija pištoljem po nekoliko logoraša, koji su negdje usput pobrali kakav odbačeni krumpir ili klip kukuruza, da hodam u lancima. Danas mi se čini upravo nevjerojatnim, da je nekada postojao običaj, da se jede iz čistih tanjira. Pitam se, da li je zaista potrebno, da čovjek jede vilicom i nožem, kad je za sve dovoljna i limena kašika. Očigledno je, da je pribor za jelo glupa predrasuda. Evo, ja nosim svoju staru limenu porciju, crvene boje, od koje je otpala gotovo sva caklina, i koju nisam za ovih deset dana ni jednom isplahnuo, na uzici oko pasa, a kašiku, koju nakon jela pomno obližem stavljam u stražnji džep od hlača i — mirna Bosna. Jedino sadržaj porcija čini se da nije predrasuda. To osjećam, kad ujutro pijem kukuruzni čaj, u podne, kad jedem krumpirovu juhu, u kojoj ponekad pliva komadić konjskog pluća ili komadić dlakavog mesa, i navečer, kad jedem puru. Ne mogu to pojesti, ako prethodno prstima ne začepim čvrsto nosnice. Možda je to razmaženost, koje će s vremenom također nestati. Navikao sam i na svakodnevne nastupe, s kojih Maričić odvlači na stotine žrtava u Gradinu. Ne bojim se čak ni smrti, jedino se ne mogu oteti paničnom strahu s pomisli na željezni malj, koji je u Gradini već punih deset dana u stalnom pokretu. Pomisao na malj kida mi živce i dovodi me na misao da ukradem kakav krumpir, pa da me Maričić metkom oslobodi panike Gradine.&lt;ref name=&quot;#3&quot;&gt;Milko Riffer: [https://znaci.org/00003/759.pdf Grad mrtvih: Jasenovac 1943.], Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946., digitalizirano na: znaci.org, str. 154-156&lt;/ref&gt;|Milko Riffer}}

Logoraš Bogdan Petković svjedoči 2015. godine o proživljenom u logoru u koji je doveden 5. listopada 1944. godine i u kojem je proveo 135 dana, nakon što je kao zarobljeni partizan liječen u domobranskoj bolnici:
{{citat|Zvali su me domobranom, a to meni nije bilo krivo, jer da su svi znali da sam partizan prošao bih još gore. Bilo je tada dosta domobrana u logoru, tko zna zbog čega, a njihove uniforme i ona koju sam ja imao bile su skoro iste. Ustaše nikako nisu voljele zatvorene domobrane. Te zadnje jeseni ovog logora nije bilo toliko puno ljudi kao ranije. Kažu da je kapacitet logora bio 3.500, a ono što je bilo 'viška', to je išlo na Gradinu... Batinjanje me nije mimoišlo. Jednom me je zastavnik Slavko Lisac tukao jer sam držao lijevu ruku u džepu. Bio sam ranjen u tu ruku. On je vidio da s desnom dodajem cigle, pozvao me na livadu i tamo me tukao... Najgore je, skoro pogibeljno, ipak bilo kad smo jednom nas četvorica došli na posao, a poslovođa se negdje zadržao... kad se odjednom otvoriše vrata, a ono ustaški potpukovnik, upravnik logora Hinko Pićili. Kad nas je vidio, odmah je stao vikati da ništa ne radimo. Naredi nam, da prostite, 'naguzite se'. S njim je bio i neki poručnik, njegov ađutant, i zapovjedi mu Pićili da otiđe po neku toljagu. Ovaj ode u staro željezo i donese neku šipku debljine prsta. Kaže ovaj, 'a to je tanko, donesi nešto deblje' i ovaj donese neku veliku i debelu šipku. Ja sam bio treći po redu. Ovu prvu dvojicu je udario svakog po pet puta i ja sam mislio da je to neka 'norma'. I kad je mene peti puta udario, valjda sam se krenuo podignuti prije nego što me je on gurnuo nogom kao znak da je dosta. A kad je to vidio, kaže 'ma kud bježiš majku ti je…'. Kad me je onda stao udarati. Pa ožeži, pa još ožeži… Srećom sam imao taj debeli kaput, a još sam i dekom bio omotan, jer smo zimi uvijek nosili po tri sloja da bubrezi ne stradaju... Doktor Tomislav Bardek, po kojem se dan danas zove bolnica u Koprivnici, a koji je i stradao u Jasenovcu, pregledao me je i rekao – 'dobro je, izgleda da ništa nije puklo'. Tad me je spasio svojim savjetom – 'ne dolazi u bolnicu, ne traži poštedu, odi na posao, sakrivaj se kako god znaš i umiješ, samo ne dolazi ovamo jer će te noć progutati'. Ustaše su, znate, praznile bolnicu. Razboljeti se nipošto nije smjelo. Tako sam se nekako vukao par dana i uspio se oporaviti. Svi su tamo bili neljudi, nisam ni vidio ni čuo da je ustaša, recimo – banalan je primjer – nekom logorašu dao cigaretu. Nikad. Oni su smatrali da su neka vrjednija ljudska sorta od nas... a doručak smo imali jednu crnu kavu, neušećerenu, ili čaj od nekog kupusa, a za podne i večeru je bilo šest deci žganaca, kukuruzno brašno... Ni masno ni slano. Da je bar bilo slano, čovjek bi je mogao jesti. Mene je spasilo što sam bio u društvu s jednim dečkom od 15 godina iz Koprivnice. On je brzo počeo dobivati pakete, a i radio je van logora na ustaškoj bolnici, dok sam ja bio unutra na gradnji zida. Njemu su slali pakete – grah, zapršku, neke kekse i slično. Oni u paketarnici bi uzeli najbolje, ali ostavili bi uvijek makar grah. Onda sam to kuhao s njim i dijelio... Uoči katoličkog Božića, oni su Hrvatima koji nisu dobivali pakete davali pakete onih koji su ili pobijeni ili umrli. Mene je tako zapao nečiji komad slanine. Inače, vodilo me se kao Hrvata i rimokatolika u popisu. To me je spasilo.&lt;ref&gt;Ivor Fuka: LUPIGA SA SVJEDOCIMA POVIJESTI: Kako smo preživjeli Jasenova.], Lupiga.com, 27. travnja 2015., pristupljeno 24. kolovoza 2018.&lt;/ref&gt;|Bogdan Petković}}

== Jasenovačka kronologija ==

=== Masovna ubojstva, mučenja i sistematsko istrebljivanje (ljeto 1941. do kraja 1942.) ===
[[Datoteka:Srbosjek (knife) used in Croatia - 1941–1945.jpg|mini|249x249px|Nož za žetvu kakav su, prema svjedočanstvima preživjelih zatvorenika, ustaše koristile za ubijanje svojih žrtava&lt;ref&gt;{{cite book |author1=Margaret E. Wagner |author2=David M. Kennedy |author3=Linda Barrett Osborne |author4=Susan Reyburn |title=The Library of Congress World War II Companion |url=https://archive.org/details/libraryofcongres0000wagn |url-access=registration |year=2007 |publisher=Simon &amp; Schuster |isbn=978-0-7432-5219-5 |pages=[https://archive.org/details/libraryofcongres0000wagn/page/640 640], 646–47, 683 |quote=At Jasenovac, a series of camps in Croatia, the ultranationalist, right-wing Ustaše murdered Serbs, Jews, Romani, Bosnian Muslims, and political opponents not by gassing, but with hand tools or the infamous graviso or Srbosjek (&quot;Serb cutter&quot;) – a long, curved knife attached to a partial glove and designed for rapid, easy killing.}}&lt;/ref&gt;]]
Osim pojedinačnih ubojstava i smrti zbog loših uvjeta života, velik broj zatočenika koji su pristigli u Jasenovac bili su predodređeni za sistematsko istrebljivanje. Važan kriterij za odabir bilo je predviđeno trajanje zatvaranja svakog zarobljenika. Ljudi koji su bili jaki i sposobni za rad i čija je kazna bila manja od tri godine ostavljani su na životu. Svi zarobljenici s vremenski neodređenim kaznama ili kaznama od tri ili više godina bili su određeni za ubrzanu likvidaciju, bez obzira na njihovu fizičku spremu.

Hrvatski komunistički revolucionar, kasnije disident i antikomunistički emigrant [[Ante Ciliga]] koji je bio od prosinca 1941. do siječnja 1943. godine zatočen u Jasenovcu opisao je Jasenovac kao »veliki stroj za ubijanje« čija je svrha, baš kao i u Auschwitzu, bila »istrebljenje«, iako se po njemu, »taj balkanski Auschwitz posebno isticao primitivističkom okrutnošću«.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |pages=105 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}&lt;/ref&gt;  Uspoređujući Jasenovac sa Staljinovim sibirskim logorima, u kojima je Ciliga također bio zatočen, Ciliga navodi da ono što je tamo »vidio i proživljavao ni izdaleka nije dostizalo fizičke, materijalne užase kao u Jasenovcu«.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Ciliga |first=Ante |url=https://books.google.com/books?id=pgiAMwEACAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en |title=Jasenovac--ljudi pred licem smrti: uspomene iz logora |year=2011 |publisher=Naklada PavičIić |isbn=978-953-6308-90-3 |pages=32, 36, 75 |language=en}}&lt;/ref&gt; Prema svjedočenju Jaše Almulija, bivšeg predsjednika srpske židovske zajednice, Jasenovac je bio logor kojeg su se zbog brutalnosti Židovi više bojali od njemačkih logora, čak i od Auschwitza.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.nspm.rs/hronika/jasa-almuli-ni-nacisticka-nemacka-nije-imala-jasenovac.html?alphabet=l |title=Политика: Јаша Алмули: Ни нацистичка Немачка није имала Јасеновац |work=Нова српска политичка мисао |language=sr-rs |accessdate=2021-04-22}}&lt;/ref&gt;

Metode sistematskog istrebljivanja su varirale. Neka pogubljenja su bila mehanička, onako kako su to radili nacisti, dok su druga bila manualna. Mehaničke metode istrebljivanja su uključivale kremiranje te gušenje i trovanje plinom.

Ustaše su palile i leševe ubijenih, ali i žive zarobljenike koji su ponekad bili omamljeni ili besvjesni, a ponekad i pri punoj svijesti. Prva kremiranja zbila su se u pećima ''Ciglane'' u siječnju 1942. godine. Ustaški inženjer Dominik »Hinko« Pićili (Piccili) unaprijedio je tu metodu tako što je prepravio sedam ložišta peći za pečenje opeka u krematorije za spaljivanje ljudi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6248 |title=JUSP Jasenovac - DOMINIK HINKO PICCILI (PIĆILI) |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21 |archive-date=12. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412013158/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6248 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6249 |title=JUSP Jasenovac - Tzv. Pićilijeva peć, logor III Ciglana Jasenovac, 1945. |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21 |archive-date=12. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210412012426/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6249 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Žene i djecu u Staroj Gradiški ustaše su ispočetka trovale ispušnim plinovima u za tu namjenu posebno modificiranim kamionima. Kasnije su tu metodu zamijenili stacionarnim plinskim komorama, po uzoru na nacističke logore smrti, u kojima su ustaše za ubijanje koristile [[Ciklon B|Zyklon B]] i [[sumporni dioksid]].&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:35&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:36&quot; /&gt; Logoraš Jerko Gaon priča:
{{citat|Žene su likvidirane u kamionu, zvanom &quot;Zeleni Tomaš&quot;. On je napravljen tako, da mu je ispusna cijev ulazila u zadnji dio kabine. Žene su potrpavali unutra i iza njih zatvarali vrata. Napravili bi dva-tri kruga po logoru i žene su na, taj način, sve bile ugušene.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Tauber |first=Eli |title=Još malo sjećanja na Jasenovac |url=https://www.jews.ba/1542701030-Glas_decembar_2007.pdf |date=Prosinac 2007. |year=2007 |journal=Jevrejski glas |volume=36 |pages=str. 7 |access-date=22. prosinca 2020. |archive-date=18. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200918073338/https://jews.ba/1542701030-Glas_decembar_2007.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|Jerko Gaon}}[[Datoteka:Executed prisoners in Jasenovac.jpg|desno|mini|250px|Žrtve logora, fotografija iz fundusa Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd]]

Ručne metode ubijanja uključivale su vješanja, ubojstva vatrenim oružjem, ali i ubojstva noževima, maljevima i sjekirama.&lt;ref name=&quot;:31&quot;/&gt; Ubojstva su se izvršavala na raznim lokacijama unutar kompleksa logora Jasenovac i povezanih logora, ali i u okolici Jasenovca i obližnjim selima. Tako njemački general [[Edmund Glaise von Horstenau|von Horstenau]] prepričava svoj očevid pokolja u obližnjem selu Crkvenom Boku kojeg su sprovele ustaše iz Jasenovca, dok su skupljali ljude za odvoz u Jasenovac. Taj pokolj nad srpskim življem je jedan od brojnih pokolja koje su ustaške postrojbe iz Jasenovca sprovele po okolnim selima:{{citat|&quot;U Crkvenom Boku, nesretnom mjestu, na koje se, pod vodstvom ustaškog natporučnika namjerilo oko petsto lupeža od petnaest do dvadeset godina, sve su poubijali, žene su silovali i izmučili do smrti, djecu posmicali. Vidio sam u rijeci Savi kako pliva žensko tijelo s iskopanim očima, a u spolovilo je bio uguran drveni kolac. Djevojka nije imala više od dvadeset godina kada je pala tim zvijerima u šake. U jednom kutu su se svinje gostile truplom jednog nepokopanog muškarca. Sve su kuće bile popljačkane. Sretni stanovnici su bili poslani na jezive teretne vagone; mnogi od tih nehotičnih &quot;putnika&quot; su prerezali svoje vene tokom prijevoza u logor [Jasenovac].&lt;ref&gt;Edmund Glaise von Horstenau: &quot;Ein General im Zwielicht: die Erinnerungen Edmund Glaises von Horstenau&quot;, Böhlau Verlag, Wien, Austria, 1988, str: 166.&lt;/ref&gt;|General Edmund Glaise von Horstenau}}Logoraš [[Egon Berger]] o ubojstvima djece i majki u Jasenovcu:
{{citat|&quot;Svećeničko lice fra Majstorovića, obučenog u elegantno odijelo, našminkanog i napudranog, u zelenom lovačkom šeširu, sa nasladom je posmatralo žrtve. Prišao je djeci, čak ih je i pomilovao po glavi. Društvu se priključio Ljubo Miloš i Ivica Matković. Fra Majstorović reče majkama sada će biti krštenje njihove djece. Oduzeli su majkama djecu, a dijete koje je nosio fra Majstorović u svojoj dječjoj nevinosti milovalo je našminkano lice svoga ubojice. Majke, izbezumljene, uočile su situaciju. Nude svoje živote tražeći milost za mališane. Dvoje djece su metnuli na zemlju, dok je treće bačeno kao lopta u zrak, a fra Majstorović, držeći u ruci bodež okrenut prema gore tri puta je promašio, dok je četvrti put uz šalu i smijeh, dijete ostalo nataknuto na bodež. Majke su se bacale po zemlji čupajući kose a kad su počele strahovito vikati, ustaški stražari 14. osječke satnije odveli su ih i likvidirali. Kad je sve troje djece tako svirepo stradalo, tri dvonožne zvijeri su međusobno davali novac, jer izgleda da su se kladili tko će prije nataknuti dijete na bodež.&lt;ref&gt;Egon Berger: &quot;44 mjeseca u Jasenovu&quot;, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb: 1966, str:. 57&lt;/ref&gt;|Egon Berger: &quot;44 mjeseca u Jasenovcu&quot;}}Hrvatski književnik [[Ilija Jakovljević]], jedan od zatočenika, opisuje mučenje žeđu u podlogoru Stara Gradiška:
{{citat|Jedan zatočenik, koji je imao dužnost da svakoga dana pere hodnik pred tom ćelijom, pripovijedao mi je: - Od svih poslova koje sam obavljao u logoru, ovaj je, pod takvim okolnostima bio najstrašniji. Donesem kantu s vodom i zapljusnem hodnik. Ispod vrata proklete ćelije pokažu se prsti. To netko kvasi ruke. Vidim također gdjekoju žlicu. Nesretnik hvata prljavu vodu. Neki podmeću čak i cipele, a neki legnu na pod i ližu zamazanu tekućinu. Prag je nizak, i kako zapljusnem, voda prodire pomalo u ćeliju. I dok se jedni bacaju na svaku kap, drugi viču: &quot;Ne pljušti, ne pljušti! Prestani već jednom, ne možemo slušati kako voda pljušti.&quot;&lt;ref name=&quot;Čitanka&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.cdsee.org/jhp/pdf/WorkBook4_bih.pdf |title=Historijska čitanka, Drugi svjetski rat |format=PDF |accessdate=2015-04-20 |archive-date=9. siječnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140109140648/http://www.cdsee.org/jhp/pdf/WorkBook4_bih.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|[[Ilija Jakovljević]]}}
Logoraš [[Milko Riffer]] je opisao postupanje s Romima, masovna istrebljenja i druge zločine u Jasenovcu:
{{citat|Nekada je u logoru bio velik broj Cigana, koje su nekrive hvatali po cijeloj NDH i dogonili u Jasenovac. Došlo je ovamo možda deset, a možda i dvadeset hiljada, a ostala su, eto, samo dvojica. Za sjeme.... Od jedne oveće skupine Cigana formirala se tako zvana grobarska grupa, koja je prebačena u Gradinu. Imala je dužnost da svlači pobijene žrtve i da sortira tako dobivenu odjeću...Bio je to golem, naporan posao, praćen očajnim krikovima i zapomaganjima žrtava, što su u neprekidnim kolonama pristizale na klaonicu. Pojili su ih velikim količinama rakije, jer su samo u skoro potpuno pijanom stanju mogli vršiti taj infernalni posao u jamama, u kojima je bilo na hiljade premlaćenih i preklanih ljudskih tjelesa. Mnogi od njih izgubili su pamet, pa su ih odvodili na »lakši rad« nekuda drugamo. Oni se, naravno, nikada više nisu vratili. Kampanja klanja trajala je dugo, skoro neprekidno dvije godine.&lt;ref name=&quot;#3&quot;/&gt;|Milko Riffer}}

Joka Nikolić, preživjeli zatočenik, opisuje noćne likvidacije:{{citat|Kada je noć već dobrim dijelom poodmakla, a jutro se približavalo, među nas uđoše razularene ljudske spodobe u uniformi ustaša i svima nam vezaše ruke na leđima.Sve nas potjeraše.Oko nas ustaše s debelim drvenim štapovima, udaraju, psuju, viču. U tom metežu dođosmo do obale rijeke. Ulazimo u skelu, a kada je napunismo, povučeni motornim čamcem začas pristadosmo uz drugu obalu... Jedan od ustaša povikao je da ustanu svi muškarci i da se svrstaju u dvored. Žene i djeca ostadoše. Čak se i nepozdravismo. Nismo se nadali rastanku... Došli smo do obale rijeke. Odvodili su pet po pet. Započe likvidacija. Nekoliko redova ispred mene su moja dva brata... Doveli su nas do velike grobnice... Gledam: kolju, mlate. Ustaše otpuhuju, psuju majku, sestru... Zasukanih rukava stalno se cerekaju. Kratko i odrešito narediše nam da se skinemo do gola...&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5724 |title=JUSP Jasenovac - Svjedočenje Joke Nikolića iz Šarampova kod Čazme |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21 |archive-date=22. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210422162649/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5724 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;|Joka Nikolić}}

=== Djelomično i postupno smanjivanje represije u logoru (potkraj 1942. do kraja 1943. godine) ===
[[Datoteka:Ustasa guards in Jasenovac.jpg|mini|Ustaška straža u Jasenovcu]]
Prema povjesničaru Ivi Goldsteinu, »u jesen 1942. zbog unutarnjih i vanjskopolitičkih okolnosti dolazi nešto što se zove mirna godina koja traje znatnim dijelom i 1943, kada izostaju masovne deportacije, a ima svega nekoliko masovnih ubojstava.« Naime, nakon smjene Dide Kvaternika potkraj 1942. i Luburić je maknut iz Jasenovca i premješten na druge dužnosti, što je označilo početak manje krvavog razdoblja u logoru.&lt;ref name=&quot;:29&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/ivo-goldstein-jasenovac-logor-/29198835.html |title=Ivo Goldstein: Istinu o Jasenovcu zna svatko tko želi |author=Dragan Štavljanin |date=2018-04-30 |publisher=Radio Slobodna Europa |accessdate=2021-01-05}}&lt;/ref&gt; Nakon što za 1942. godinu Poimenični popis žrtava Koncentracijskog logora Jasenovac, kojega vodi JUSP Jasenovac, bilježi više od 56 tisuća imena žrtava, za 1943. godinu taj broj pada na nešto ispod 4 tisuće.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |title=POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |publisher=JUSP Jasenovac |accessdate=2021-01-05}}&lt;/ref&gt;

Da su masovna ubijanja u Jasenovcu uglavnom obustavljena dolaskom Ivice Brkljačića na mjesto zapovjednika u ožujku 1943. god. potvrđuju i poslijeratni jugoslavenski izvori. U knjizi pod nazivom  »Zločini u Logoru Jasenovac« koju je u Zagrebu 1946. god. izdala ''[[Zemaljska komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača]]'' takvu promjenu objašnjavaju porazom njemačke vojske u [[Bitka za Staljingrad|Bitki za Staljingrad]] na istočnom bojištu u tadašnjem [[Sovjetski Savez|Sovjetskom savezu]]. Isti izvor navodi da su se ustaški zločini ponovo intenzivirali u rujnu 1944. godine, nakon što su otkriveni planovi za pokušaj bijega iz logora, a još i više u listopadu kada su nakon [[Beogradska operacija|oslobođenja Beograda]] i istoka tadašnje Jugoslavije ustaše pristupile likvidacijama preostalih zatvorenika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://digital.nub.rs/pdf/jasenovac.pdf |title=&quot;Zločini u logoru Jasenovac&quot;, str. 42, 60, 61, 64-68 |author=ZEMALJSKA KOMISIJA HRVATSKE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA |year=1946 |work=Digitalna Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske |accessdate=2021-01-04 |archive-date=20. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220213924/http://digital.nub.rs/pdf/jasenovac.pdf |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ipak i tijekom tog zatišja bilo je povremenih eskalacija surovosti, kako u svojoj knjizi »Grad mrtvih: Jasenovac 1943.« iznosi bivši logoraš Milko Riffer. On opisuje kako je početkom ožujka 1943. god. promijenjen zapovjednik logora, te kako je novi zapovjednik Ivica Brkljačić objavio da više neće biti terora. Potom su doista, bilježi Riffer, prestali svakodnevni teror i ubijanja, ali je hrana i dalje ostala vrlo loša. Logoraši su, kaže, ipak mogli primati pakete s hranom koje su slale njihove obitelji, što ih je uglavnom spašavalo od izgladnjivanja. Postupanje stražara i logoraša koji su bili zaduženi za disciplinu je i dalje bilo vrlo grubo, ali uglavnom bez ubijanja, za preostalo vrijeme dok Milko Riffer nije otpušten iz Jasenovca. U ljeto 1943. godine je ubijena veća grupa, prema Rifferovom sjećanju, od preko 100 logoraša za odmazdu zbog pogibije dvojice čuvara logora prigodom bijega grupe od čak 16 logoraša. Većina preostalih logoraša bila je tada premlaćivana čitavih 8 dana. Zapovjednik Ivica Brkljačić je prigodom tih ubijanja i premlaćivanja bio izvan logora, da bi poslije svojega povratka ponovno naredio obustavu brutalnosti i držao pred logorašima govore u kojima je tvrdio da su se sva ta kažnjavanja navodno dogodila bez njegovog naređenja, ali i uz prijetnju da će on morati napustiti dužnost ako disciplina u logoru ne bude uzorna, pa da će onda logoraši opet biti prepušteni takvom surovom tretmanu. Riffer ne izvješćuje da je Brkljačić kaznio bilo kojeg čuvara zbog tih ubijanja i surovosti.&lt;ref&gt;Milko Riffer: [https://znaci.org/00003/759.pdf Grad mrtvih: Jasenovac 1943.], Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946., digitalizirano na: znaci.org, str. 31-34, 60-63, 137-142, 160-165&lt;/ref&gt;

=== Povratak strogog režima i masovnih likvidacija (potkraj 1943. do proljeća 1945.) ===
[[Datoteka:Serb prisoners in Jasenovac, 1942.jpg|mini|Logoraši]]Zločini su se krajem 1943. i 1944. god ponovo intenzivirali, navodi I. Goldstein.&lt;ref name=&quot;:29&quot; /&gt; Naime, kako su saveznici i partizani napredovali i sve više ugrožavali ustaški režim, krajem 1943. Pavelić poziva Luburića u Zagreb i ponovo ga zadužuje za upravljanje logorom.{{sfn|Goldstein|2018|p=590}} Luburić tada za zapovjednike logora postavlja [[Dinko Šakić (1921.)|Dinka Šakića]] i ing. Picillija, nakon čega dolazi »do novih masovnih ubijanja, klanja i davljenja«,{{sfn|Goldstein|2018|p=591}} tako da su već u prosincu 1943. izvršene dvije veće likvidacije zatočenika iz ''Radne grupe III, Pilana''.{{sfn|Goldstein|2018|p=591}} U Splitu je tijekom 1943., nakon kapitulacije Italije, već bila pohvatana većina splitskih Židova i preko Zemuna deportirana u Auschwitz, a u ožujku 1944. sve preostale splitske Židove, među njima u velikom broju i žene i djecu, odvode u Jasenovac, odakle se nitko od njih nije vratio {{sfn|Goldstein|2018|p=591}}

Jedan dogadjaj iz svibnja 1944. se urezao u sjećanje prežvijelima: pijane ustaše su zaklale 20-godišnjeg logoraša, zagrebačkog studenta Ivicu Volnera, nakon što su ga odveli da im svira na nekoj svadbi. Tvrdeći da je Volner pokušao pobjeći, Dinko Šakić postrojio je zarobljenike i tražio od njih da nađu Volnerove suučesnike:

{{citat|U tom se trenutku jedan od prisutnih logoraša uneredio se u gaće (&quot;verovatno usled straha, a možda i zbog dijareje..“), na što su se Sarajlije Avram Montiljo i Leon Perera, koji su stajali pored njega, nasmijali. To je opazio jedan ustaša i prijavio Šakiću – &quot;Gledaj, ona dvojica Ti se smiju!&quot; Šakić je Pereru i Montilja pozvao, naložio im da kleknu te ih ustrijelio hicima u potiljak. Potom je, &quot;onako razjaren&quot;, naredio da &quot;svi Židovi stanu u trored&quot;, jer &quot;pošto je Židov pokušao bjekstvo, oni će platiti!&quot; ...odabrao je 25 ljudi (među njima) i dvadesetak članova kazališne družine i orkestra (čiji je Volner bio član). Predvečer trećeg dana...vezali [su] zatočenike i te noći ih odveli na Gradinu. Od logoraške kazališne družine i orkestra rat je preživio samo Vladimir Cvija (koji je tada bio zatočen u Staru Gradišku, [te kasnije] bio zamijenjen).{{sfn|Goldstein|2018|p=591-}} }}

Ubrzo su uslijedile i druge likvidacije, a svjedoci navode kako je od rujna 1944. nastupilo ''najgore razdoblje našeg života u Jasenovcu ...masovne likvidacije žena i muškaraca bile su svakodnevna pojava. Te jeseni 1944. naš ženski logor u Jasenovcu brojio je stalno oko 500 do 1000 žena, jer su svakodnevno dolazili novi transporti, a svako je veče prozivano 100 do 200 žena za likvidaciju''.{{sfn|Goldstein|2018|p=597}} U muškome logoru, ''od kraja rujna pa do Nove 1945. godine odvodili su svake noći po 200 i više zatočenika na Granik ili u Gradinu, gdje su ih ubijali i bacali u Savu.'' Pristizanjem novih zatočenika, samo u rujnu 1944. broj zatvorenika popeo se s 2500 na 8000, a kad je »koncem 1944. prestalo masovno ubijanje, u logoru je od 8000 bilo ostalo još 1800 zatočenika, ne računajući one, koje su po danu dovlačili, a na večer ubijali«.{{sfn|Goldstein|2018|p=591}} Prema poimeničnom popisu JUSP-a, preko 12 000 logoraša pobijeno je u 1944. pa sve do travnja 1945., velika većina nakon rujna 1944.

=== Neuspjeli pokušaj proboja tijekom 1944. godine ===
U ljeto 1944. godine logoraši iz redova [[Narodnooslobodilački pokret|narodnooslobodilačkog pokreta]] su detaljno isplanirali organizaciju proboja. U logoru su formirane takozvane »trojke« koje su u određenom trenutku trebale napasti stražare. Ove trojke bile su naoružane kriomice izrađenim oružjem proizvedenim ilegalno u jasenovačkoj radionici »lančari«. Radilo se o malim puškama koje su se mogle sakriti ispod košulje. Prodor je trebalo biti izveden tako da jedna partizanska jedinica napadne Bosansku Dubicu i privuče glavninu ustaške vojske iz Jasenovca. Tada bi trojkama izvršili napad na preostale ustaše, oslobodili ostale zatvorenike i preplivali Savu, s namjerom spajanja s jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] na bosanskoj strani.&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;Arhiva znaci.org. &quot;Omladina u ustaškim logorima&quot;. https://www.znaci.org/00001/217_6.pdf&lt;/ref&gt;

Međutim, početkom jeseni 1944. uhvaćena je veza [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a u Bosanskoj Dubici. Tako je nastala »provala« u logoru i oko trideset logoraša odvedeno je u jasenovačku »zvonaru«, zatvor sa samicama unutar logora, gdje su zarobljenici intenzivno mučeni, što opisuje zatočenica Nada Salamon:
{{citat|Bilo je više ćelija oko nas u kojima su bili naši drugovi i mi smo slušale kako ih muče. Jednu čitavu noć jednome su rezali komad po komad tijela, vriska je bila nepodnošljiva, kletve užasne, mi nismo uopće spavale već drhtale i željele samo brzu, a ne tako polaganu smrt.&lt;ref name=&quot;:16&quot;&gt;Arhiva znaci.org. &quot;Omladina u ustaškim logorima&quot;. https://www.znaci.org/00001/217_6.pdf&lt;/ref&gt;|Nada Salamon}}

Sljedeće večeri je [[Maks Luburić]], glavni zapovjednik logora, objavio: »Svi uhapšeni osuđeni su na smrt vješanjem, javno pred čitavim logorom!« Pred velikim brojem okupljenih logoraša izvršeno je vješanje tridesetorice zatvorenika kao i strijeljanje [[Milo Bošković|Mila Boškovića]]. Prema pričama logoraša, [[Dinko Šakić]], zadužen da strijeljanje Boškovića mu je tom prilikom naredio: »Klekni, da pucam u tebe!« Bošković je uzvratio: »Pucaj, Crnogorac ne umire klečeći!«&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt;

U narednom periodu veliku nadu logorašima su pobudile razmjene zarobljenika s partizanima koje su postale učestale pa je i tako jedan dio aktivista i boraca [[NOP]] preživio Jasenovac.

=== Proboj logoraša 22. travnja 1945. ===
[[Datoteka:Ante Bakotić.jpg|mini|227x227px|[[Ante Bakotić]], jedan od organizatora proboja]]
Nakon savezničkih bombardiranja logora u ožujku i travnju [[1945.]] godine, u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, [[Vjekoslav Maks Luburić]], zapovjednik Ustaške obrane, naredio je da se likvidiraju svi zatočenici, a logor minira, kako bi se prikrili svi tragovi zločina. Velik dio žena ubijen je u posljednjoj likvidaciji u travnju 1945.&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; Posljednja grupa od 700 žena likvidirana je u predvečerje 21. travnja.&lt;ref name=&quot;JATHIY-LI&quot;&gt;Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia, Barry M. Lituchy, ISBN 1-84065-092-3, strana LI&lt;/ref&gt; Noću, s 21. na 22. travnja dio posljednjih preostalih muških zatočenika odlučio se na očajnički pokušaj proboja iz logora, sluteći da će i oni biti sutra ubijeni. Nakon što su u večernjim satima izdvojeni i odvedeni svi grupnici, panika i strah među zatočenicima bivali su sve veći. I dok su logorom odjekivale eksplozije, nekoliko desetaka zatočenika među kojima [[Ante Bakotić]], [[Čedomil Huber]], [[Dragutin Škrgatić]], [[Pavao Kulaš]] i Krstić dogovorili su se o pokušaju proboja iz logora. Usvojili su plan prema kojem bi se na svaki od četiri izlaza postavile desetine najodlučnijih ljudi, koje će istovremeno razvaliti sva vrata i bježati prema izlazu iz logora.&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt;

U kišovito nedjeljno jutro [[22. travnja]] 1945. u oko 10 sati ujutro na povik Ante Bakotića: “''Naprijed drugovi''”, desetine su razvalile vrata. Oko 600 zatočenika pojurilo je prema 150 metara udaljenim logorskim vratima. Mitraljeska vatra s logorskog zida svakim je trenom smanjivala broj onih koji su trčali prema slobodi. [[Mile Ristić]], uhvaćen i zarobljen kao partizan na Kozari, golim je rukama zadavio jednog od stražara, oduzeo mu mitraljez i otvorio vatru po ustašama, štiteći ostale zatočenike. U metežu bijega [[Edo Šajer]] presjekao je telefonsku žicu i time spriječio dolazak ustaškog pojačanja.&lt;ref name=&quot;#4&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.6yka.com/novosti/jasenovac-proboj-u-novi-zivot |title=Jasenovac: Proboj u novi život |work=www.6yka.com |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;

Od 600 logoraša koji su izvršili proboj, preživjelo je manje od sto ljudi. Postoje različite brojke zatočenika koji su preživjeli proboj: najviše 107 zatočenika,&lt;ref name=&quot;JATHIY-LII&quot;&gt;Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia, Barry M. Lituchy, ISBN 1-84065-092-3, strana LII&lt;/ref&gt; potom 92&lt;ref name=&quot;#4&quot;/&gt; ili 89&lt;ref&gt;[http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5027 31. SIJEČNJA 2013.]&lt;/ref&gt; zatočenika, a prema nekim sjećanjima preživjelih, spasilo se »svega 72 druga«.&lt;ref name=&quot;:16&quot; /&gt; Svi ostali našli su smrt na putu od logorske zgrade do logorskih vrata, na cesti, u hladnoj nabujaloj rijeci Savi, na livadama oko logora i prilazima šumi kod Košutarice. Oko 470 bolesnih, starih i nemoćnih zatočenika nije sudjelovalo u proboju, a nitko od tih zarobljenika koji nisu mogli bježati nije preživio da svjedoči o njihovoj sudbini.&lt;ref name=&quot;#4&quot;/&gt;

Isti dan, samo nekoliko sati kasnije, započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 176 spasilo ih se samo 11.&lt;ref&gt;&quot;Jasenovac 1941.-1945. Logor smrti i radni logor&quot;, Nataša Mataušić, JUSP Jasenovac, Jasenovac-Zagreb, 2003, str 91-97. ISBN 953-99169-0-9&lt;/ref&gt;

Preživjele logoraše su ustaše uglavnom pobili, njih 8 se sakrilo u ruševinama pogona »Ciglana«, a 30 ih je preživjelo jer su ih ustaše povele sa sobom kao osoblje bolnice i automehaničarske radionice. 14 logoraša koji su bili u samom mjestu Jasenovac bilo je pušteno.&lt;ref name=&quot;:29&quot; /&gt;

=== Pokušaji prikrivanja zločina (travanj i svibanj 1945.) i oslobođenje logora ===

Baš kao i nacisti i njihov ''[[Sonderaktion 1005]]'', kojim su pokušali organizirano prikrivati zločine ekshumacijom i spaljivanjem posmrtnih ostataka ubijenih logoraša onda kad su naslutili da će izgubiti rat i ustaše su pred kraj rata na isti način nastojale prikriti dokaze svojih zločina u Jasenovcu.&lt;ref name=&quot;:17&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Jasenovac |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |pages=603 |location=[Zaprešić] |isbn=978-953-266-987-9}}&lt;/ref&gt; Među nekolicinom preživjelih logoraša barem četvorica - Miroslav Trautman, Karl Weiss, Walter Grünn i [[Egon Berger]] - svjedočili su kako su ustaše iskapale leševe iz masovnih grobnica i palili ih kako bi prikrili tragove.&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Hautinec |first=Goran |title=Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci (3) |language=hr |work=Forum tjedni magazin - Forum.tm |url=https://www.forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-3-6039 |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt; Tako Walter Grünn opisuje:
{{citat|Sva nafta i drvene grede iz logora odvezene su u Gradinu. Od tih greda podignute su lomače na koje su navažana otkopana tijela koja su polivena naftom i zapaljena.&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt;|Walter Grünn}}

Zapovjednici koncentracijskog logora Jasenovac, [[Miroslav Filipović]] i [[Ljubo Miloš]], potvrdili su na suđenju kako su dobili naredbu da u potpunosti unište sve dokaze o masovnim grobnicama u Jasenovcu,&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt; a Miloš je opisao i postupak:

{{citat|Jaka straža postavljena je na lokacijama masovnih grobnica, a tada su sposobni logoraši dovedeni iz logora sa naredbom da iskopaju leševe i da ih premjeste na posebnu lokaciju gdje su u potpunosti spaljeni koristeći benzin i naftu.&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt;|Ljubo Miloš}}

Ovakvo masovno spaljivanje leševa u svrhu prikrivanja dokaza potvrdila je i poslijeratna komisija koja je izvodila selektivna iskopavanja prilikom kojih je na mnogim mjestima nađen »pepeo i nagoreni ostaci kostiju«, iako su pronađene i neke netaknute masovne grobnice.&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt;

Nedugo nakon proboja, u napušteno mjesto Jasenovac i nedaleko njega razoreni logor, [[2. svibnja|2.]] odnosno [[3. svibnja]] [[1945.]] godine, prve su ušle streljačke čete 1. bataljuna 4. srpske brigade XXI. narodno-oslobodilačke udarne divizije [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Jugoslavenske armije]]. Bataljunu koji je ušao u Jasenovac dan je zadatak da sačuva tragove zločina do dolaska državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora. Prvi uviđaj o zatečenom stanju u Sabirnom logoru Jasenovac III Ciglana, u Gradini i Uštici, obavila je Okružna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz Nove Gradiške, [[11. svibnja]] [[1945.]] godine.&lt;ref name=&quot;natasa1&quot;&gt;&quot;Jasenovac 1941. – 1945. Logor smrti i radni logor&quot;, Nataša Mataušić, JUSP Jasenovac, Jasenovac-Zagreb, 2003, str. 98. {{ISBN|953-99169-0-9}}&lt;/ref&gt; Anketna komisija Zemaljske komisije Hrvatske za utvrđivanje zločina došla je u Jasenovac [[18. svibnja]] [[1945.]]&lt;ref name=&quot;natasa1&quot; /&gt; Podatke o izgledu, organizaciji rada, svakodnevnom životu i posljednjim danima postojanja logora, Komisiji su dali preživjeli logoraši i sudionici proboja.&lt;ref name=&quot;natasa1&quot; /&gt; Mjesec dana kasnije, [[18. lipnja]], kada se rijeka Sava povukla u svoje korito, Zemaljska komisija Hrvatske obavila je i treći uviđaj.&lt;ref name=&quot;natasa1&quot; /&gt;

== Reakcije suvremenika na logor i počinjene zločine ==

=== Partizanske reakcije ===
[[Datoteka:Marshal Tito during the Second World War in Yugoslavia, May 1944.jpg|mini|[[Josip Broz Tito]], u okolici [[Bihać]]a, svibanj 1942.]]
[[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovni štab NOVJ]] na čelu s [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] bio upoznat s podacima o karakteru i strahotama počinjenima u koncentracijskom logoru Jasenovac. Logorski partijski komitet koji je s više ili manje uspjeha djelovao tijekom gotovo cijelog perioda postojanja koncentracijskog logora Jasenovac, održavao je na različite načine tajne veze s partijskim organizacijama na terenu (preko OK KPH Nova Gradiška), izvještavao o stanju u logoru, potrebama logoraša i pripremao akciju samooslobađanja logoraša do koje bi došlo prilikom eventualnog partizanskog napada na logor. Upravo stoga Tito je vlastoručno 31. ožujka 1942. izdao naredbu da se ispita mogućnost napada na Jasenovac iz pravca bosanske Krajine i Slavonije do kojega nikada nije došlo. U naredbi između ostalog piše:
{{citat|Ispitajte mogućnost eventualnog napada na koncentracijski logor Jasenovac gdje je bilo oko 10.000 naših zatvorenika, a sada je ostalo svega oko 1.500 živih drugova. Sve ostalo su poubijali ustaški banditi.&lt;ref name=&quot;:28&quot; /&gt;|Josip Broz Tito}}

Ne znajući za tu Titovu naredbu, Kozarački partizanski odred pokušao je 1942. godine napasti logor, ali je Sava bila nesavladiva prepreka. Ipak, uza svu volju i pokušaje partizanskih jedinica, to se nikad nije dogodilo zbog nepristupačnosti terena i jakih utvrđenja logora, ali je u ljeto 1943. godine Protučetnički bataljun VI. Slavonskog korpusa pod vodstvom Čede Grbića, uz pomoć Hrvata iz prisavskih sela u napadu na Jasenovac uspio spasiti četrdeset židovskih logoraša.&lt;ref name=&quot;MARGELOV INSTITUT&quot;&gt;[http://www.jasenovac-info.com/biblioteka/BiskupiJasenovac.pdf REAKCIJA NA POSJET PREDSJEDNIKA HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE JASENOVCU]&lt;/ref&gt;

[[Josip Broz Tito]] u Jasenovcu je bio dva puta. Prvi put odmah poslije rata, 1945, kad na tom mjestu nije bilo ničega osim ruševina koje su raščišćavane. Uz njega je tada bio [[Ivan-Stevo Krajačić]], tadašnji ministar unutrašnjih poslova Hrvatske. Drugi put Tito je u Jasenovcu bio između 10. i 11. kongresa [[SKJ]]. U društvu s njim bili su [[Edvard Kardelj]], [[Miloš Minić]] i [[Dušan Dragosavac]]. Tito je tada položio cvijeće pred Bogdanovićev spomenik. Dogovoreno je da se o njegovoj posjeti ne izvještava kako ga novinari ne bi salijetali i tražili da se izjašnjava o broju jasenovačkih žrtava.&lt;ref&gt;Nenad Jovanović, [http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=133 Dragosavac: U Hrvatskoj je pobijedila kontrarevolucija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210422162650/http://www.skdprosvjeta.com/news.php?id=133 |date=22. travnja 2021. }}, SKD Prosvjeta&lt;/ref&gt;

=== Reakcije katoličke crkve ===
[[Datoteka:NDH - salute.jpg|mini|Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] (krajnji desno) i ostali crkveni dužnosnici na pokopu Predsjednika [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog Državnog Sabora]] [[Marko Došen|Marka Došena]] u rujnu 1944. godine.]]
[[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebački nadbiskup]] [[Alojzije Stepinac]] je isprva nazvao rasne zakone »potrebnim« te je samo tražio da se iz njih izuzmu konvertiti na katoličanstvo.&lt;ref name=&quot;:33&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Kristo |first=Jure G. |url=https://books.google.com/books?id=WBcsAQAAMAAJ&amp;newbks=0&amp;printsec=frontcover&amp;dq=kristo+ndh+i+crkva+google+book&amp;q=kristo+ndh+i+crkva+google+books&amp;hl=en |title=Katolička crkva i Nezavisna Država Hrvatska: 1941-1945 |year=1998 |publisher=Hrvatski Institut za povijest |isbn=978-953-6491-18-6 |page=77-78, 222 |language=hr}}&lt;/ref&gt; Kasnije, kad je čuo da se »nečovječno i okrutno postupa s nearijevcima« prigodom deportacija i u samim logorima, te da »nijesu izuzeta ni djeca, ni starci, ni bolesnici«, Stepinac piše Paveliću da ustaše mogu postići »potpuni učinak«, ako šalju Židove u logore »na humaniji način.«&lt;ref name=&quot;:33&quot; /&gt; Povodom pogubljenja sedam katoličkih svećenika u logoru 1943. godine piše ''[[poglavnik]]u'' NDH [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]]: »Ovo je sramotna ljaga i zločin, koji vapi u nebo za osvetom, kao što je i čitav jasenovački logor sramotna ljaga za Nezavisnu Državu Hrvatsku. Čitava javnost, a napose rodbina ubijenih traži zadovoljštinu, odštetu, izvođenje krvnika pred sud. Oni su najveća nesreća Hrvatske.«&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=3320 “Nadbiskup Alojzije kardinal Stepinac i totalitarni režim“, Vladimir Horvat,] [http://hrcak.srce.hr/obnovljeni-zivot][http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=3320 Obnovljeni život,] [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=3320][http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=220 Vol.51 No.1-2 Siječanj 1996.]
&lt;/ref&gt; Stepinac je također poručio Paveliću: »Ne može se istrijebiti sa zemlje Cigane ili Židove, jer ih se smatra inferiornom rasom«,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Stepinac: Ne možete trijebiti ljude; Pavelić: Ti si magarac |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/278903/stepinac-ne-mozete-trijebiti-ljude-pavelic-ti-si-magarac-i-balavac |date=2015-07-05 |journal=Slobodna Dalmacija |accessdate=2018-12-24}}&lt;/ref&gt; te je pokušao spasiti pojedine Židove iz Jasenovca. Tako je na primjer intervenirao za bečkog Židova, Ladislava Bodnara, te Židove Vladimira Rosenberga i Hansa Hochsingera. No unatoč tome, ustaše su ubile sve troje u Jasenovcu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://issuu.com/z.uvanovic/docs/ivo_goldstein_holokaust_u_zagrebu_-_katoli_ka_crkv |title=Katolička crkva, nadbiskup Stepinac i Židovi |author=Ivo Goldstein |work=issuu.com |accessdate=2018-12-24 |archive-date=23. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160823011257/https://issuu.com/z.uvanovic/docs/ivo_goldstein_holokaust_u_zagrebu_-_katoli_ka_crkv |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U zimu 1941. – 1942., nakon što je zagrebački židovski trgovac, Hahn, opisao Stepincu kako su ga ustaše krvnički premlatile i ranile u Jasenovcu, Stepinac mu odgovorio: »Ja sam od Pavelića već tražio da se dokinu ta zvjerstva po logorima, no on me je uvjeravao da su to neistine što se priča o logorima. Sada me, ali nitko neće razuvjeriti.«&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

1942. Stepinac imenuje [[Juraj Paršić|don Juru Paršića]] za jasenovačkog župnika, uz opomenu da se tamo “''odigravaju strašne stvari''”.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/ivo-goldstein-revizionisti-pokusavaju-hrvate-napraviti-kolektivno-odgovornim-za-zlocine-u-jasenovcu-a-to-je-civilizacijska-strahota-i-sramota-foto-20181111/print |title=Revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu, a to je civilizacijska sramota |date=2018-11-11 |work=tportal.hr |accessdate=24.12.3018.}}&lt;/ref&gt; Kao župnik, Paršić je ispovjedao jasenovačke ustaše, te se pitao, »ima li među tim mladim ljudima nekoga, koji nije na bilo koji način svoje ruke – okrvavio!' Tako se barem govorkalo, ali ja nisam vjerovao.« Paršić je informacije dobivao ne samo od ustaša, nego i od svojih vjernika. »Bili su izvanredno upućeni u sve, što se iza 'žice' odigravalo. Mnogi su od njih imali svoju djecu ili muževe ili očeve u ustaškim jedinicama i onda se zna otkuda su crpili svoje znanje i o najtajanstvenijim događajima...Čak su i djeca znala više nego što bi trebala znati«.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Navodi kako su kod njega intervenirali mnogi Hrvati i ne-Hrvati ne bi li spasili svoje drage iz logora, no on je bio nemoćan. Paršić je Stepincu »u tančine pričao sve što je do tad u Jasenovcu bio čuo ili doživio... Nikad još u životu nisam imao 'pažljivijeg đaka'. Zapisivao je pomnjivo sve. I na kraju, to se ne može zaboraviti, na papir, koji je bio do kraja ispisan, pala je suza.« Paršić navodi da su prema njegovoj procijeni ustaše istrijebile 30.000 do 40.000 ljudi u Jasenovcu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

S druge strane, [[Jozo Tomasevich]] navodi da je veliki dio hrvatske Crkve podržavao ustaške vlasti sve do kraja,{{sfn|Tomasevich|2001|pages=370}} te da sam Stepinac nikada nije izgovorio nijednu javnu riječ osude genocide nad Srbima, najbrojnijim žrtvama ustaškog terora i Jasenovca, što »se ne može obraniti sa stajališta humanosti, pravde, niti uobičajene pristojnosti.«{{sfn|Tomasevich|2001|pages=564}} Stepinac je isprva rasne zakone nazvao »potrebnim«, te tražio samo da se iz njih izostave Židovi koji su prešli na katoličanstvo.{{sfn|Goldstein|2018|pages=564}} Također isprva se nije susprostavio deportaciji Židova u ustaške koncentracijske logore, već je samo tražio da ih šalju na »humanije« načine.{{sfn|Goldstein|2018|pages=567}} Poslije, mnoge njegove intervencije da izvuče pojedine Židove iz Jasenovca su bile neuspješne.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Diana Budisavljević piše da je Stepinac dugo vremena bio nevoljan pomoći joj izvući srpsku djecu iz Jasenovca i drugih logora.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Diana Budisavljević |title=Dnevnik Diane Budisavljević 1941-1945. |url=https://hrcak.srce.hr/54981 |date=2002-11-29 |journal=Fontes : izvori za hrvatsku povijest |volume=08 |issue=1 |pages=13–171 |language=hr |accessdate=2021-01-08}}&lt;/ref&gt; Kad je napokon javno progovorio, ogromna većina Židova je već bila istrijebljena, i u nijednoj javnoj osudi Stepinac nikada nije osudio Ustaše imenom. Sarajevski biskup Ivan Šarić izravno je zagovarao Holokaustu, kad je u svom biskupskom listu objavio »oslobađanje svijeta od Židova je pokret za obnovu čovječanstva.«&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Catholic Church and the Holocaust, 1930-1965 |first=Michael |last=Phayer |year=2000 |chapter=Genocide before the Holocaust: Croatia 1941 |url=https://books.google.com/books?id=aZTD96Upq9AC&amp;newbks=0&amp;hl=en |language=en |pages=35 |publisher=Indiana University Press |isbn=978-0-253-21471-3}}&lt;/ref&gt; Američki povjesničar Robert, McCormick, piše da »unatoč [Stepinčevom] stiskanju ruka, nastavio je biti prešutni suradnik NDH. Više puta se pojavljivao u javnosti s Poglavnikom i priređivao Te Deume tijekom godišnjice osnivanja NDH. Njegov propust da javno osudi ustaška zlodjela u ime NDH, bio je ravan prihvaćanju Pavelićeve politike.«&lt;ref&gt;Croatia Under Ante Pavelic: America, the Ustase and Croatian Genocide, Robert McCormick, I.B. Tauris, London, 2014, str. 83.&lt;/ref&gt; Stepinac je slavio Te Deum za NDH i 10. travnja 1945. dok je isti NDH još uvijek imao na snazi Rasne zakone, te je upravo sprovodio zadnje masovne likvidacije u Jasenovcu.

== Broj žrtava logora ==
Službeni podaci Spomen područja Jasenovac govore o 83.145 poimenično nabrojane žrtve, a istraživači tog centra iznose procjene od 80.000 - 100.000 ukupno ubijenih osoba&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-11}}&lt;/ref&gt; s čime se ugrubo slažu i neovisni međunarodni izvori. Tako brojku od najmanje 85.000 žrtava navodi Centar Simon Wiesenthal (projekt ''Operation Last Chance''),&lt;ref&gt;[http://www.operationlastchance.org/CROATIA_OLC%20Activities_1.htm &quot;Operation Last Chance: Croatia&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110727153023/http://operationlastchance.org/CROATIA_OLC%20Activities_1.htm |date=27. srpnja 2011. }}&lt;span&gt;, posjećeno 22. veljače 2015.&lt;/span&gt;&lt;/ref&gt; dok United States Holocaust Memorial Museum u Washingtonu spominje broj od 77.000 – 99.000 žrtava.&lt;ref&gt;[http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005449 &quot;Holocaust Encyclopedia – Jasenovac&quot;], United States Holocaust Memorial Museum, pristupljeno 22. veljače 2015.&lt;/ref&gt;

=== Procjene od sudionika zločina suvremenika iz doba Drugog svjetskog rata ===
Dokumentacija o Jasenovcu potječe iz različitih izvora s različitih strana rata u bivšoj Jugoslaviji - ustaški izvori, njemački, talijanski, te izvori partizana i saveznika s druge strane. Također, sačuvana je i dokumentacija koje je o Jasenovcu sačinio Vatikan.

==== Ustaški izvori ====
Ustaše su za vrijeme rata imale običaj namjerno pretjerivati u procjenama broja ljudi koje su pobili. [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslav Maks Luburić]], glavni zapovjednik svih ustaških logora, hvalio se velikom »efikasnošću« Jasenovačkog koncentracijskog logora na jednom prijemu 9. listopada 1942. godine. Za vrijeme banketa koji je uslijedio, Luburić je izjavio:
{{citat|U Jasenovcu smo pobili više ljudi nego što ih je pobilo Otomansko carstvo za vrijeme njegove okupacije Europe.|Vjekoslav Maks Luburić}}
[[Datoteka:Dopis Glavnog stana Poglavnika od 27. aprila 1942.jpg|alt=Dopis od 27. travnja 1942.|mini]]
U cirkularnom pismu ustaškog glavnog stožera je navedeno: »sabirni i radni logor u Jasenovcu može primiti neograničen broj zatvorenika«. [[Miroslav Filipović]], nakon što su ga uhvatili partizani, priznao je da je za vrijeme tri mjeseca njegovog upravljanja logorom pobijeno 20.000 - 30.000 ljudi. To njegovo priznanje ocijenjeno je pokušajem umanjivanja broja žrtava budući da su za vrijeme njegovog zapovijedanja logorom u ljetu i ranoj jeseni 1942. godine, prema procjenama većine povjesničara, ustaše istrijebile čak 25.000 - 27.000 Roma,&lt;ref name=&quot;:92&quot;&gt;{{Cite journal |last=Biondich |first=Matt |title=Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945. |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf |journal=United States Holocaust Memorial Museum Center for Advanced Holocaust Studies |pages=38–39}}&lt;/ref&gt; skoro sve koji su postojali u Jasenovcu, bez da se broje druge žrtve koje su također tada masovno ubijane.

Zapovjednici koncentracijskog logora Jasenovac, [[Miroslav Filipović]] i [[Ljubo Miloš]] su pred sudom posvjedočili kako je pretkraj rata izdana naredba o uništenju dokaza o masovnim grobnicama u logoru Jasenovac koju su provodili tako što su prisilili preostale zatvorenike da iskopaju i zapale leševe&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:122&quot;&gt;{{Cite book |title=Jasenovac |first=Ivo |last=Goldstein |year=2018 |url=https://books.google.com/books?id=tAI3wAEACAAJ |language=en |pages=601 |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-987-9}}&lt;/ref&gt; što je slično onome što su radili nacisti u Njemačkoj kako bi prikrili prirodu i obim svojih zločina.

==== Njemački izvori ====
Prema njemačkom izvještaju iz veljače 1942. godine, sačinjenom nakon obilaska, stanje u logoru opisano je kao besprijekorno:
{{citat|To je jedna stara ciglana, koja je u roku od 4 mjeseca od ustaša bila preuređena u sadašnji koncentracijski logor. Smještaj je izvršen po drvenim barakama, sa po okruglo 100 ljudi u svakoj. Ležajevi za spavanje su na dva kata, barake besprijekorne. Dalje, postoje kuhinjska i sanitetska baraka. U sanitetskoj baraci je pored jedne sobe za pregled, u kojoj se nalazi logorski liječnik (Židov, kirurg) i zubar (također jedan Židov, koji je studirao u Njemačkoj), smještena bolnica. Bolesnici leže u posebnim jednokrevetnim posteljama i imaju čistu posteljinu ... Jelo kuhano u toku jučerašnjeg dana 100% je bolje od onog koje sada u Zagrebu može sebi osigurati jedan radnik... Disciplina u logoru je dobra. Koncentracijski logor u svom sadašnjem stanju daje u potpunosti besprijekoran i dobar utisak. (Može se, sa dobrim razlogom, odbaciti kao neosnovane sve glasine koje kruže o Jasenovcu). Brojno stanje logora je trenutno oko 1000 ljudi, od toga su otprilike 75% Židovi. Ostatak otpada na Cigane, Srbe i komuniste.&lt;ref&gt;Arhiva znaci.org, https://www.znaci.org/00001/138_47.pdf&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog veleposlanstva u Zagrebu Ministarstvu vanjskih poslova Njemačke o stanju u logoru Jasenovac, veljača 1942.}}
[[Datoteka:Ante Pavelić, Edmund Glaise von Horstenau and Siegfried Kasche.jpg|mini|[[Ante Pavelić]], [[Edmund Glaise von Horstenau]] i [[Siegfried Kasche]], Zagreb, 1944.]]
Njemački kapetan, Arthur Haeffner, koji je bio prisutan prilikom obilaska, kasnije je napisao da je obilazak bio organiziran »u propagandne svrhe« za njemačke predstavnike i novinare, te je Jasenovac nazvao “''logorom najgore vrste, usporedivim s Danteovim paklom''”,&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/globus/potrebno-je-zacepiti-nos-da-bi-se-ugazilo-u-kloaku-vukiceve-konstrukcije-da-je-jasenovac-mjesto-na-kojem-su-zrtve-same-izazvale-svoje-stradanje-7468782 |title=Potrebno je začepiti nos da bi se ugazilo u kloaku Vukićeve konstrukcije da je Jasenovac mjesto na kojem su žrtve same izazvale svoje stradanje |author=Hutinec, Goran |work=www.jutarnji.hr |publisher=[[Jutarnji list]] |accessdate=2021-01-03}}&lt;/ref&gt; a i logoraši poput Milka Riffera u svojim svjedočanstvima opisuju kako su se ustaše pripremale za takve najavljene inspekcije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |author=Riffer |first=Milko |title=&quot;Grad mrtvih, Jasenovac&quot;, poglavlje: &quot;Potemkinova sela&quot; str. 82-85 |url=http://znaci.org/00003/759.php?broj=79 |url-status=dead |accessdate=5. siječnja 2021. |archive-date=22. listopada 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20221022105707/https://znaci.org/00003/759.php?broj=79}}&lt;/ref&gt; Slične, unaprijed najavljene posjete Crvenog križa nacističkim koncentracijskim logorima, također bi često završile pohvalama Crvenog križa kako su Židovi u logorima bolje tretirani nego civili van logora.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/theresienstadt-red-cross-visit |title=Theresienstadt: Red Cross Visit |work=encyclopedia.ushmm.org |language=en |accessdate=2021-01-18}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The Jews of Bohemia and Moravia: Facing the Holocaust |first=Livia |last=Rothkirchen |date=2006-01-01 |url=https://books.google.com/books?id=Hx2xBWN3hX0C&amp;newbks=0&amp;hl=en |language=en |pages=258 |publisher=U of Nebraska Press |isbn=978-0-8032-0502-4}}&lt;/ref&gt;

Već u ožujku 1943. godine njemački predstavnik u NDH, general [[Edmund Glaise von Horstenau]] iznosi da je u NDH »Do sada ubijeno oko 250.000 Srba (prema srpskim tvrdnjama 700.000, prema hrvatskim tvrdnjama 500.000).«&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=721-722 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}&lt;/ref&gt; Povjesničar [[Jozo Tomašević|Jozo Tomasevich]] navodi da je »Glaise bio vrlo dobro obaviješten i vjerojatno je jedan od najobjektivnijih izvora o događajima u NDH«.&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt; Već su u to vrijeme postojale znatno više procjene. Tako u kolovozu 1943. godine njemački general [[Lothar Rendulić|Lothar Rendulic]] koji je s novopristiglim postrojbama [[Wehrmacht]]a preuzimao kontrolu nad područjem NDH postavlja pitanje kako je moglo biti u NDH pobijeno čak pola milijuna Srba – na što mu visoki ustaški časnik odgovara: »Pola milijuna je klevetnička optužba; ta brojka nije veća od 200.000.«.

Njemačka Sigurnosna služba, [[Sicherheitsdienst]], prosinca 1943. izvijestila je iz Zagreba da je Vjekoslav Luburić kao zapovjednik svih sabirnih logora u NDH odgovoran za 120.000 žrtvi u Jasenovcu, 80.000 u Staroj Gradiški i 20.000 u drugim logorima.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=RAT I REVOLUCIJA U JUGOSLAVIJI 1941-1945; OKUPACIJA I KOLABORACIJA |author=Jozo Tomasevich |first=Tomasevich, Jozo, |year=2010 |chapter=Preuveličavanje broja žrtava |url=https://www.znaci.org/00003/524.pdf |pages=810-813 |publisher=EPH Liber |location=Zagreb |others=Naslov izvornika War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Kollaboration by Jozo Tomasevich, Stanford University Press |isbn=0804736154}}&lt;/ref&gt; Dužnosnik [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Ernst Fick]], piše u ožujku 1944. god. u izvješću [[Heinrich Himmler|Himmleru]] da je u [[Ustaški sabirni logori|ustaškim sabirnim logorima]] ubijeno između 600 i 700 tisuća ljudi.

Njemačko korištenje podatka o izrazito visokom broju pobijenih Srba – znatno većem nego što demografi smatraju mogućim – je, prema mišljenju [[Jozo Tomašević|Joze Tomasevicha]], vrlo vjerojatno predstavljalo »svjesno pretjerivanje«. Nijemci i Talijani poticali su glasine o velikom broju srpskih žrtava koje su počinile ustaše kako bi izazvali još više neprijateljstava između Srba i Hrvata te se oni stoga ne bi ujedinili u oružanom otporu protiv okupacijskih snaga. Nijemci su takve procjene posebno koristili u okupiranoj Srbiji kako bi Srbe uvjerili u potrebu da se suzdrže od oružane borbe protiv okupacijskog režima jer bi to moglo ugroziti biološki opstanak srpskoga naroda. Također su htjeli održati mir i red u NDH iz vojnih i ekonomskih razloga. Naspram toga, talijanski fašisti su pokušavali iskoristiti Srbe u NDH kao protutežu Hrvatima te da bi destabilizirali ustaški režim. Do studenoga 1941. širili su glasine u onim dijelovima koje su Talijani pripojili i u onima koje su ponovno zauzeli da su »Ustaše do sada već ubile pola milijuna Srba.«&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Njemački obavještajac, Arthur Haeffner, je zapisao da su se brojni njemački vojni i diplomatski predstavnici zgražali nad »zločinačkim grozotama« masovnih ustaških zločina.{{sfn|Goldstein|2018|pages=49}} Tomasevich smatra da su von Horstenauove procjene od 250.000 srpskih žrtava u NDH do 3. ožujka 1943. najbliže istini (i kasnijim procjenama Žerjavića),&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt; te da su ustaše sprovodile genocidnu politiku nad Srbima,{{sfn |Tomasevich|p=381,404}} politiku koja potpaljivala partizanski otpor, zbog čega su von Horstenau, Siegfried Kasche i drugi njemački visoki zvaničnici i časnici prosvjedovali protiv ustaškog terora nad Srbima,{{sfn |Tomasevich|p=401}} te pritisnuli Pavelića da smjeni [[Eugen Dido Kvaternik|Didu Kvaternika]], pod čijom upravom je bio i Jasenovac.

==== Izvori iz Katoličke Crkve ====
[[Datoteka:Kardinal Alojzije Stepinac.jpg|mini|nadbiskup [[Blaženi Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]]]]
[[Blaženi Alojzije Stepinac|Alojzije Stepinac]] postavio je za župnika u Jasenovcu u listopadu 1942. godine [[Juraj Paršić|Juru Paršića]]. Iako je Paršić podržavao ustaška nastojanja u obnovi hrvatske države i iako je u Jasenovac stigao tek nakon što je većina Jasenovačkih žrtava već bila ubijena i dalje je procjenjivao da su ustaše ubile od 30.000 do 40.000 tisuća ljudi.&lt;ref name=&quot;:03&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/ivo-goldstein-revizionisti-pokusavaju-hrvate-napraviti-kolektivno-odgovornim-za-zlocine-u-jasenovcu-a-to-je-civilizacijska-strahota-i-sramota-foto-20181111 |title=Revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu, a to je civilizacijska sramota |website=tportal.hr |access-date=2020-03-21}}&lt;/ref&gt; U memoarima, koje je napisao 1985. u Njemačkoj, piše da je čitavo mjesto znalo što se događalo u logoru, a »čak su i djeca znala više nego što su smjela«. Od ustaških stražara koje je ispovijedao Paršić je doznao »stvari strašnije nego što je mogao pretpostaviti«, dodajući da je sumnjao kako je uopće bilo stražara koji nisu »okrvavili ruke«. Međutim, pošto je te stvari doznao prilikom ispovijedi, izjavio je da će te »informacije ponijeti sa sobom u grob«.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt; Paršić je pisao i to kako je detaljno ispričao nadbiskupu [[Blaženi Alojzije Stepinac|Stepincu]] što je sve saznao u Jasenovcu, na što je kaže, Stepinac »prolio suzu«.&lt;ref name=&quot;:03&quot; /&gt;

Nakon što su ustaše u Jasenovcu pogubile sedam slovenskih svećenika,&lt;ref&gt;{{Cite book |title=War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration |first=Jozo |last=Tomasevich |year=2002 |url=https://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC |language=en |pages=571 |publisher=Stanford University Press |isbn=978-0-8047-7924-1}}&lt;/ref&gt; Stepinac je [[24. veljače]] 1943. pisao [[poglavnik]]u [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]]:

{{citat|Iz svega moram zaključiti, da su svi poubijani. Reći će se, da su bili protudržavno raspoloženi. Zašto nisu izvedeni pred sud? Ovo je sramotna ljaga i zločin, koji vapije u nebo za osvetom, kao što je sramotna ljaga čitavi Jasenovac za Nezavisnu Državu Hrvatsku. Poglavniče! Što se mene kao svećenika i biskupa tiče, ja velim sa Kristom na križu - Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Ratko Perić |title=Stepinčevi interventi kod Pavelića |url=https://hrcak.srce.hr/187173 |date=2017-10-05 |journal=Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe |issue=3 |pages=179–211 |id=10.47960/2712-1844.2017.3.179 |language=hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;|nadbiskup Alojzije Stepinac}}

Stepinac nipošto nije bio jedini visoki predstavnik Katoličke Crkve u Hrvatskoj koji je osuđivao počinjene zločine. Još u lipnju 1942. godine, poznati i dobro povezani teolog, monsinjor [[Augustin Juretić]] piše:

{{citat|Sabirni logor Jasenovac je prava klaonica! Nećete pročitati nigdje - ni ako ste u Gestapou ni u NKVD-u - o strašnim zločinima koje su ustaše počinile... Priča o Jasenovcu je najcrnija stranica ustaškog režima, jer su tamo pobijene na tisuće ljudi.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=400 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}&lt;/ref&gt;|monsinjor Augustin Juretić}}

==== Procjene logoraša ====
Jasenovački logoraši [[Milko Riffer]] i [[Egon Berger]] pisali su o »stotinama tisuća« žrtava.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Riffer |author=Riffer |first=Milko |url=https://books.google.hr/books?id=wckBAAAAMAAJ&amp;redir_esc=y |title=Grad mrtvih: Jasenovac 1943 |publisher=Nakladni zavod Hrvatske |year=1946 |pages=145 |language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=1912-1988. |first=Berger, Egon, |url=http://worldcat.org/oclc/1310468360 |title=44 months in Jasenovac |isbn=978-0-9986948-2-5 |oclc=1310468360}}&lt;/ref&gt; Romi su svi dovedeni u isto vrijeme, držani na otvorenom, ograđeni bodljikavom žicom gdje su ih mogli vidjeti svi zatvorenici i svi su poubijani za par mjeseci. Zbog toga su procjene broja romskih žrtava preciznije navedene - od 20.000 (Riffer str. 155) do 45.000 (Berger, str. 67).&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Roma and Sinti, Under-Studied Victims of Nazism. Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945 |author=Biondich, Mark |year=2002 |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf |format=pdf |language=engleski |pages=38-39 |publisher=CENTER FOR ADVANCED HOLOCAUST STUDIES, UNITED STATES HOLOCAUST MEMORIAL MUSEUM}}&lt;/ref&gt; Riffer također pojašnjava zašto su druge procjene teže za iznijeti - puno žrtava je ubijeno i prije ulaska u logor pa nikad nisu registrirane, a osim toga, ustaše su, kako bi prikrile svoje zločine, zapalile sve logorske zapise o zatvorenicima.

Anti-komunist i anti-Jugoslaven, politički prebjeg i bivši logoraš [[Ante Ciliga]] opisuje Jasenovac kao »veliki stroj« s jednom jedinom namjenom - »da neki budu ubijeni odmah po dolasku, a drugi nakon nekog vremena«.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |author=Goldstein, Ivo, |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |title=Jasenovac |isbn=978-953-266-987-9 |location=Zaprešić |pages=97}}&lt;/ref&gt; Ciliga spominje Gradinu kao glavno stratište, »naša [[Stiks|rijeka Stiks]] - tko je god prešao rijeku i nogom stao na gradinu, za njega nije bilo povratka među žive«.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |author=Goldstein |first=Ivo |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |title=Jasenovac |isbn=978-953-266-987-9 |location=Zaprešić |pages=292}}&lt;/ref&gt; Također je izjavio da je očekivano vrijeme preživljavanja zatvorenika ''Sabirnog logora br. III'', ''Ciglane'', bilo samo dva tjedna i opisao je kako je svjedočio masovnom pokolju Roma koji su pokušali pobjeći iz logora. I on i drugi logoraši su izjavili kako je broj logoraša u Jasenovcu uvijek bio održavan između 3.000 do 5.000 ljudi, a svi oni koji su dovedeni u logor preko tog broja bili su odmah ubijani.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |author=Goldstein, Ivo |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |title=Jasenovac |isbn=978-953-266-987-9 |location=Zaprešić |pages=409}}&lt;/ref&gt; Ciliga i drugi opisuju i pojavu kanibalizma u logoru jer su na smrt izgladnjeli logoraši jeli svoje mrtve drugove.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Goldstein, Ivo |author=Goldstein |url=https://www.worldcat.org/oclc/1079365054 |title=Jasenovac |isbn=978-953-266-987-9 |location=Zaprešić |pages=470-471}}&lt;/ref&gt;

=== Jugoslavenske i hrvatske službene procjene ===
U izvješću Hrvatskog nacionalnog komiteta za istraživanje zločina okupatora i njegovih suradnika od [[15. studenoga]] 1945. godine, kojeg je angažirala nova jugoslavenska vlada s [[Josip Broz Tito|Titom]] na čelu, procijenjeno je da je u Jasenovcu ubijeno između 500.000 i 600.000 ljudi. Te brojke su preuzeli Israel Gutman i [[Menachem Shelach]] i naveli u [[Enciklopedija holokausta|Enciklopediji holokausta]] iz 1990. godine. Shelach još navodi i to da je pronađeno i ekshumirano oko 300.000 žrtava, što je podatak za kojeg ne postoje vjerodostojni izvori. ''Muzej tolerancije'' Centra Simon Wiesenthal u jednom trenutku preuzeo je također te iste brojke.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://motlc.learningcenter.wiesenthal.org/pages/t034/t03448.html |title=Jasenovac |archive-url=https://web.archive.org/web/20060512122324/http://motlc.learningcenter.wiesenthal.org/pages/t034/t03448.html |archive-date=2006-05-12 |work=Museum of Tolerance |publisher=Simon Wiesenthal Center |accessdate=2015-03-22}}&lt;/ref&gt;

Godine 1964. Savezni zavod za statistiku ([[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]]) sačinio je listu žrtava Drugoga svjetskog rata na kojoj je bilo 597.323 imena (popis je obuhvatio poginule pripadnike vojnih snaga Kraljevine Jugoslavije, [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|NOVJ]], poginule u logorima i internaciji, poginule u direktnom teroru okupatora i njihovih suradnika, te poginule u svim bombardiranjima - ali ne i poginule civile i vojnike na strani Sila Osovine). Prema popisu žrtava iz 1964. u Jasenovcu je stradalo 49.874 osoba, u Staroj Gradiški 9.587 osoba, a za 128 osoba kao mjesto smrti navodi se Gradina, što za jasenovački kompleks logora daje ukupni broj od 59.589 smrtno stradalih.&lt;ref&gt;Mihael Sobolevski; (1993) ''[https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=308060 Suppressed truth - The war victims on the territory of former Yugoslavia 1941-1945]''; Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25, No. 2-3, str. 112&lt;/ref&gt;

Drugo izdanje Vojne enciklopedije (1979) koristi se brojkom od 600.000 žrtava do 1943. godine koju je iznijela Državna komisija za utvrđivanje zločina.&lt;ref name=&quot;:24&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=725 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}&lt;/ref&gt; U kolovozu 1983. partizanski general [[Velimir Terzić (general)|Velimir Terzić]] izjavio je da je u Jasenovcu prema najnovijim podacima stradalo najmanje milijun Srba. Književnik Milan D. Miletić špekulirao je s brojem od milijun i više.&lt;ref name=&quot;:24&quot; /&gt; Arhivist [[Antun Miletić]], koji je svoja istraživanja temeljio na dokumentaciji i informacijama od logoraša, logorskih dužnosnika i dužnosnika komisije za ratne zločine iznosi njihove navode, odnosno procjene o 600.000 - 700.000 žrtava, većinom Srba.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=War and revolution in Yugoslavia, 1941-1945 : occupation and collaboration |author=Tomasevich, Jozo |year=2001 |url=https://www.worldcat.org/oclc/45820953 |pages=726 |publisher=Stanford University Press |location=Stanford, Calif. |isbn=0-8047-3615-4}}&lt;/ref&gt;

Spomen područje Jasenovac, muzejska ustanova koju je osnovala i financira hrvatska država od kraja Domovinskog rata,&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6484 |title=Renovation of Jasenovac Memorial Site |publisher=Jasenovac Memorial Site |accessdate=2015-03-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6502 |title=Jasenovac Memorial Site – From the return of the museum inventory to the present day |publisher=Jasenovac Memorial Site |accessdate=2015-03-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=78 |title=Propisi |language=hr |publisher=Ministry of Culture |accessdate=2015-03-22 |quote=Zakon o Spomen-području Jasenovac (NN 15/90; NN 28/90 Ispravak, NN 22/01) |trans-title=Regulations}}&lt;/ref&gt; iznosi trenutne procjene istraživanja kako je broj žrtava između 80.000 i 100.000.&lt;ref name=&quot;jusp-vnest&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7619 |title=How many victims were there of [sic] Jasenovac Concentration Camp? |work=FAQs |publisher=Jasenovac Memorial Site |accessdate=2015-03-22 |archive-date=6. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201206223852/http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=7619 |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; S druge strane, jedan dio autora - koje njihovi kritičari nazivaju »povijesnim revizionistima«&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/kultura/predstavljena-monografija-jasenovac-ive-goldsteina-1284197 |title=Predstavljena Monografija &quot;Jasenovac&quot; Ive Goldsteina |author=HINA |date=2018-11-21 |publisher=Večernji list |accessdate=2020-12-22}}&lt;/ref&gt; - u Hrvatskoj nastavljaju s iznošenjem jako umanjenih brojeva žrtava, ili posve negiraju činjenicu da je Jasenovac uopće mjesto masovnog pokolja Srba, Židova i Roma te tvrde da je Jasenovac bio samo »radni logor«.&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Kasapović |first=Mirjana |title=Genocid u NDH: Umanjivanje, banaliziranje i poricanje zločina |url=https://hrcak.srce.hr/196775 |date=2018-03-26 |journal=Politička Misao : časopis Za Politologiju |volume=55 |issue=1 |pages=7–32 |language=hr |doi=10.20901/pm.55.1.01 |issn=0032-3241 |doi-access=free}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/29877282.html |title=Dunja Mijatović: Negiranje zločina u Jasenovcu opasan put |website=Radio Slobodna Evropa |language=sh |access-date=2020-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:82&quot;&gt;{{Cite web |url=https://balkaninsight.com/2018/09/04/croatian-book-on-jasenovac-distorts-holocaust-history-09-03-2018/ |title=Croatian Book on Jasenovac Distorts Holocaust History |date=2018-09-04 |website=Balkan Insight |language=en-US |access-date=2020-09-05}}&lt;/ref&gt; Primjerice Tomislav Vuković iznosi cijeli niz kritika na stanje literature o Jasenovcu, Kritičari primjećuju da su takvi napori naišli na podršku Katoličke Crkve u Hrvatskoj, državnih medija, nekih političara, a čak ih financira država.&lt;ref name=&quot;:72&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:82&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/glas-koncila-objavljuje-revizionisticku-nizanku-o-jasenovcu-o-ustaskim-klanjima-nema-ni-slova-15008803 |title=Jutarnji list - Glas Koncila objavljuje revizionističku 'nizanku' o Jasenovcu. O ustaškim klanjima nema ni slova |date=2020-07-18 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |access-date=2020-09-05}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.jutarnji.hr/globus/koliko-nisko-moze-pasti-hrt-nize-nego-sto-mislite-skandalozno-pozivanje-covjeka-koji-negira-zlocinacki-karakter-jasenovca-7500075 |title=Globus - KOLIKO NISKO MOŽE PASTI HRT? NIŽE NEGO ŠTO MISLITE Skandalozno pozivanje čovjeka koji negira zločinački karakter Jasenovca |date=2018-06-19 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |access-date=2020-09-05}}&lt;/ref&gt;

=== Forenzička istraživanja nakon Drugog svjetskog rata i tijekom 60-tih godina prošlog stoljeća ===
U Uskočkim šumama, gdje su počinjeni masovni pokolji zatočenika Stare Gradiške, iz 4 masovne grobnice 1946. ekshumirano je 967 žrtava - 311 muškaraca, 467 žena i 189 djece, gotovo svi s područja Srijema.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5967 |title=JUSP Jasenovac - MEĐUSTRUGOVI I USKOČKE ŠUME |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2021-02-12}}&lt;/ref&gt; Posmrtni ostaci su pokopani u zajedničkoj grobnici na logorskom groblju u Staroj Gradišci. U šumi Međustrugovi samo u jednoj grobnoj jami dimenzija pokopano je oko 1000 žrtava čija su tijela pobacana u jamu bez odjeće. Njihova identifikacija i iskopavanje nije bilo moguće zbog stanja i položaja u kojem su nađene.&lt;ref name=&quot;:21&quot; /&gt;

Šezdesetih godina 20. stoljeća u Jasenovcu su provođena forenzička istraživanja. Alojz Šercelj je započeo preliminarna iskapanja kako bi identificirao izgledne lokacije masovnih grobnica, nakon čega su mu se, između 22. i 27. lipnja 1964., pridružili Vida Brodar i Anton Pogačnik s Instituta za biologiju u Ljubljani, Katedre za antropologiju Biološkog fakulteta i [[Srboljub Živanović]] s Instituta za anatomiju medicinskog fakulteta iz Novog Sada. Pod njihovim vodstvom vršene su ekshumacije tijela i provođeno je daljnje uzorkovanje tla. U skladu s ustaškim izvještajima i izjavama nekolicine preživjelih logoraša o ustaškim otkopavanjima i spaljivanjima leševa u svrhu prikrivanja dokaza neposredno prije završetka rata, na nekim mjestima komisija je našla samo pepeo i nagorjele ostatke kostiju.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://forum.tm/vijesti/revizionisticki-pamflet-igora-vukica-o-kozarackoj-djeci-3-6039 |title=Revizionistički pamflet Igora Vukića o kozaračkoj djeci (3) |work=Forum tjedni magazin - Forum.tm |language=hr |accessdate=2020-12-22}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:23&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jutarnji.hr/globus/potrebno-je-zacepiti-nos-da-bi-se-ugazilo-u-kloaku-vukiceve-konstrukcije-da-je-jasenovac-mjesto-na-kojem-su-zrtve-same-izazvale-svoje-stradanje-7468782 |title=Globus - Potrebno je začepiti nos da bi se ugazilo u kloaku Vukićeve konstrukcije da je Jasenovac mjesto na kojem su žrtve same izazvale svoje stradanje |date=2018-06-08 |work=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |accessdate=2020-12-22}}&lt;/ref&gt; Osim toga, pronašli su i ukupno 7 masovnih grobnica koje su sadržavale posmrtne ostatke od ukupno 284 osobe, uključujući jednu masovnu grobnicu koja je sadržavala 197 kostura, od kojih je 51 pripadalo djetetu mlađem od 14 godina, a 123 kostura bila su ženska.&lt;ref name=&quot;:22&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:23&quot; /&gt; Za tu grobnicu forenzičari su donijeli zaključak da se na osnovi boje kose može zaključiti da se radi o stanovništvu koje je nosilac svijetle komponente,
najverojatnije slavenskog porijekla.{{ni}} Znanstvenici su zaključili da bi cijeli Jasenovački kompleks mogao imati oko 200 grobnica.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.vjesnik.hr/html/2005/04/23/Clanak.asp?r=tem&amp;c=4 |title=Kako je Živanović 284 kostura pretvorio u 700.000 žrtava |date=2005-11-25 |work=web.archive.org |accessdate=2020-12-22 |archive-date=25. studenoga 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051125014140/http://www.vjesnik.hr/html/2005/04/23/Clanak.asp?r=tem&amp;c=4 |url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

=== Pokušaji neovisnih istraživanja za vrijeme SFRJ ===
U svojoj knjizi »Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi« iz 1982. [[Franjo Tuđman]] spominje podatak o ukupno 59.639 ubijenih u svim logorima na području tadašnje [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatske]], dodajući da je u svim logorima živote izgubilo 3 do 4 puta više osoba s područja NDH, tj. 180.000 do 240.000 ljudi. Takve je tvrdnje Tuđman temeljio na demografskim izračunima koji su se dijelom oslanjali na popise stanovništva, a dijelom na neobjavljenom jugoslavenskom popisu žrtava poginulih na antifašističkoj strani koji je za potrebe traženja ratne odštete od Njemačke sačinjen 1964. godine. Tuđman je podatke iz 1964. godine u svojim knjigama koristio bez navođenja izvora, jer ih je bilo zabranjeno koristiti, a prvi put javno iznosi izvor svojih procjena na svojem suđenju 1981. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945. OKUPACIJA I KOLABORACIJA |author=Tomasevich, Jozo, 1908-1994. |orig-year=2001 |year=2010 |url=https://www.znaci.org/00003/524.pdf |pages=814, 815, 839 ,840 (815, 816, 840 i 841, u PDF dokumentu) |publisher=Novi Liber |location=Zagreb |accessdate=2020-12-22 |isbn=978-953-6045-58-7}}&lt;/ref&gt; U svojem znanstvenom radu iz 2019. godine, A. Benčić ukazuje na to da je [[Franjo Tuđman]] kao povjesničar početkom 1980-ih godina pokušao pisati o Jasenovcu, te je njegov pokušaj da prezentira realnije podatke prema službenom jugoslavenskom poimeničnom popisu žrtava iz 1964. godine (rezultati tog obimnog popisa provedenog na području čitave Jugoslavije će ostati pod embargom sve do kraja komunističke vladavine) rezultirao Tuđmanovim osuđivanjem na trogodišnji zatvor.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Benčić |first=Andriana |title=Koncentravijski logir Jasenivac: Konfliktno ratno nasljeđe i osporavsni muzejski postav |url=https://hrcak.srce.hr/207132 |journal=Polemos: časopis za interdisciplinarna istraživanja rata i mira, Vol. XXI No. 41, 2018. |pages=46 |accessdate=2019-09-21}}&lt;/ref&gt; Povjesničar [[Jozo Tomasevich]] također piše da su Tuđmanove brojke nevjerodostojne: »Zato što Tuđman nije dao nikakvo statističko objašnjenje za svoje brojke, zato što se čini je svjesno krivo interpretirao podatke iz istraživanja iz 1964. i zato što se njegove procjene u toliko velikoj mjeri razlikuju od onih koje su iznijeli drugi znanstvenici s toga područja, one se sa sigurnošću mogu odbaciti.«&lt;ref name=&quot;:19&quot; /&gt;

M. Sobolevski u pogledu podataka, tj. argumenata koje je Franjo Tuđman koristio u svojoj knjizi »Bespuća povijesne zbiljnosti« objavljenoj u Zagrebu 1989. god. (dakle, još za vrijeme SFR Jugoslavije), ukazuje da je Tuđman u svojstvu tadašnjeg direktora [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar|Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu]] uspio od [[Državni zavod za statistiku|Republičkog zavoda za statistiku SR Hrvatske]] pribaviti 1965. godine prethodne rezultate jugoslavenskog popisa žrtava za područje Hrvatske, da je objavljivanje tih podataka (koji su prema ocjeni M. Sobolevski dosta pouzdani, iako osobe koje su davale podatke o žrtvama često nisu znale točnu lokaciju smrti poginule osobe) bilo u Jugoslaviji zabranjeno i da je brojeve žrtava iz jugoslavenskog popisa iz 1960.-ih godina objavio Tuđmanov suradnik [[Ante Bruno Bušić|Bruno Bušić]], ali u emigraciji. Stvarna preokupacija Tuđmanove knjige je bila da progovori o stvaranju i održavanju tzv. jasenovačkog mita - gdje se broj žrtava jasenovačkog logora u propagandne svrhe višestruko umnožavao - kao »dokazu genocidnosti hrvatskog naroda«&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=308060 |title=SUPPRESED TRUTH - THE WAR VICTIMS ON THE TERRITORY OF FORMER YUGOSLAVIA 1941-1945str. 87-92 i 112-113 |author=Mihael Sobolevski |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 25 No. 2-3, 1993., |accessdate=2021-01-09}}&lt;/ref&gt; U pogledu poginulih u samom Jasenovcu, Tuđman je kasnije tvrdio da se radi o 30.000 - 40.000 žrtava (1989. u Glasu Koncila),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.portalnovosti.com/franje-dostojno |title=Franje dostojno |work=Portal Novosti |accessdate=2021-01-17}}&lt;/ref&gt; na što mu [[Ivo Goldstein]] u svojoj knjizi »Jasenovac« prigovara kako kod pisanja svojih knjiga iz 1980-ih za takvu tvrdnju nije iznio nikakve dokaze, te kako je »bez argumenata« broj žrtava iz reda Srba po brojnosti smjestio iza Roma i Židova.&lt;ref&gt;{{Cite book |title=Jasenovac |first=Ivo |last=Goldstein |year=2018 |url=https://books.google.com/books?id=tAI3wAEACAAJ&amp;newbks=0&amp;hl=en |language=en |pages=889 |publisher=Fraktura |isbn=978-953-266-987-9}}&lt;/ref&gt;

Ipak, Tuđman nije negirao prirodu zločina pa u svojoj knjizi »Velike ideje i mali narodi« piše: »No, bez obzira na mitsko umnogostručenje jasenovačkih žrtava (svejedno koliko deseterostruko ono bilo) - zločin se zbio. Užasan i golem. I po svojim dimenzijama i po načinu provedbe. Imao je i genocidne značajke. [...] Povijesna je činjenica da je ustaški režim NDH, u provedbi svojih planova o smanjenju ‘neprijateljskog srpsko-pravoslavnog pučanstva u hrvatskim zemljama’ izvršio velik genocidni zločin nad Srbima, a razmjerno još veći nad Romima i Židovima, u provedbi nacističke rasne politike.«&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Boris Havel |title=O izučavanju holokausta u Hrvatskoj i hrvatskoj državotvornosti |url=https://hrcak.srce.hr/137033 |date=2015-03-30 |journal=Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja |volume=XIII |issue=1 |pages=105 |language=hr |accessdate=2021-01-16}}&lt;/ref&gt;

=== Hrvatske službene procjene nakon osamostaljenja ===
Tijekom raspada Jugoslavije, hrvatska strana je počela javno iznositi značajno umanjene brojeve žrtava.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.nytimes.com/1993/04/22/us/anger-greets-croatian-s-invitation-to-holocaust-museum-dedication.html?pagewanted=all&amp;src=pm |title=Anger Greets Croatian's Invitation To Holocaust Museum Dedication |last=Schemo |first=Diana Jean |date=1993-04-22 |newspaper=[[The New York Times]] |accessdate=2011-06-14}}&lt;/ref&gt; U 1991. godini nova hrvatska vlada osnovala je [[Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Republike Hrvatske|Komisiju za utvrđivanje broja ratnih i poratnih žrtava]] koja u svom završnom izvješću navodi samo 2.238 žrtava poginulih u Jasenovcu, među njima samo 293 Židova (uz opasku da posao nije dovršen).&lt;ref name=&quot;:34&quot;&gt;{{Cite journal |last=Geiger |first=Vladimir |title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi) |url=https://hrcak.srce.hr/109878 |date=2013-10-21 |journal=Časopis Za Suvremenu Povijest |volume=45 |issue=2 |pages=219 |language=hr |issn=0590-9597}}&lt;/ref&gt; Vladimir Geiger 2013. god. navodi da su te neznatne brojke rezultat “''pristrane podjele ljudskih gubitaka na poželjne i nepoželjne''” te da je komisija “''u kroatocentričnom i selektivnom popisu… iskazuje zanemarive brojke ljudskih gubitaka ostalih nacionalnosti izuzev Hrvata''”.&lt;ref name=&quot;:34&quot; /&gt; Tako za cijeli teritorij NDH navode svega 18.410 srpskih žrtava,&lt;ref name=&quot;:34&quot; /&gt;  u usporedbi sa Žerjavićevom procjenom od 322.000 srpskih žrtava unutar granica NDH. Geiger također odbija kao netočne sve tvrdnje s kojima je komisija pokušala opravdati svoj postupak i rezultate.&lt;ref name=&quot;:34&quot; /&gt;  Jedan od predsjednika komisije Vice Vukojević je 2015. god. izjavio kako je komisija u svom radu krenula od nalaza Zemaljske komisije SRH koja je odmah nakon Drugog svjetskog rata počela sačinjavati popise žrtava, ali striktno pazeći da se popisuju samo »žrtve narodnooslobodilačke borbe«, a ne i žrtve - vojnike i civile - poginule na protivničkoj strani. »Ideja Komisije za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća bila je popisati sve žrtve u Hrvatskoj stradale tijekom II. svjetskog rata, ali i poslije završetka II. svjetskog rata, poći od podataka Zemaljske komisije – ne osporavati podatke Zemaljske komisije, nego dodatno popisati i one žrtve koje nisu ušle u popis Zemaljske komisije zbog ideološkog kriterija« objasnio je Vukojević, dodajući da je poslije »radi izazivanja ideoloških sukoba«  pogrešno interpretirano kako komisija tvrdi da je u Hrvatskoj tijekom rata ubijen samo 331 Židov, umjesto da se shvati da su to nova 331 imena povrh onih koje je već utvrdila Zemaljska komisija 1945. i 1946.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narod.hr/eu/sudenje-u-munchenu-kako-je-vice-vukojevic-nasmijao-sudnicu-do-suza |title=Suđenje u Münchenu: Kako je Vice Vukojević nasmijao sudnicu do suza |date=2015-04-29 |publisher=Narod.hr |accessdate=2020-12-22}}&lt;/ref&gt; Mediji su u travnju 2009. godine prenijeli da je Vice Vukojević, predsjednik komisije, a kasnije i ustavni sudac, izjavio da su »Jasenovcem upravljali Židovi, a (NDH) država je samo osigurala stražare«;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/vice-vukojevic-zidovi-su-upravljali-jasenovcem-3815754 |title=Jutarnji list - Vice Vukojević: Židovi su upravljali Jasenovcem |date=2009-04-22 |website=www.jutarnji.hr |language=hr-hr |access-date=2020-09-19}}&lt;/ref&gt; sam Vukojević je ubrzo demantirao da je takvo što rekao - objasnio je da je novinaru iznio činjenicu kako su vlasti NDH koristile zatočene Židove za administrativne poslove. »Uvijek sam smatrao da osnovnu krivicu za događaje u logoru snose oni koji su ga osnovali i njime upravljali, a onda i jedan dio logoraša koji je prihvatio sudjelovanje u tzv. unutarnjoj upravi, odnosno kolaboraciju s ustaškom upravom te zlostavljao i ubijao supatnike u logoru«, dodao je Vukojević.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nisam-izjavio-da-su-zidovi-u-jasenovcu-sami-ubijali-sebe.html |title='Nisam izjavio da su Židovi u Jasenovcu sami ubijali sebe' |date=2009-04-28 |publisher=Dnevnik.hr |accessdate=2020-12-22}}&lt;/ref&gt;

=== Poimenični popisi žrtava ===
{| class=&quot;wikitable sortable floatright&quot; style=&quot;font-size:75%;margin-left:1em&quot;
|+Pregled žrtava po narodnosti i spolu, Spomen područje Jasenovac, 2013.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=6284 |title=JUSP Jasenovac - POIMENIČNI POPIS ŽRTAVA KL JASENOVAC 1941-1945. |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-18}}&lt;/ref&gt;
!Narodnost
!Djeca
!Muškarci
!Žene
!Ukupno
|-
|Srbi
|12.683
|21.738
|13.206
|47.627
|-
|Romi
|5.608
|5.688
|4.877
|16.173
|-
|Židovi
|1.601
|7.762
|3.753
|13.116
|-
|Hrvati
|140
|2.866
|1.249
|4.255
|-
|Muslimani
|52
|897
|179
|1.128
|-
|Slovenci
|6
|195
|65
|266
|-
|Česi
|2
|96
|16
|114
|-
|Slovaci
|1
|92
|13
|106
|-
|Ukrajinci
|4
|52
|8
|64
|-
|Crnogorci
|
|33
|11
|44
|-
|Mađari
|1
|20
|6
|27
|-
|Talijani
|
|18
|1
|19
|-
|Rusi
|
|12
|6
|18
|-
|Rusini
|1
|8
|1
|10
|-
|Nijemci
|
|4
|6
|10
|-
|Poljaci
|
|5
|4
|9
|-
|Albanci
|
|1
|
|1
|-
|Austrijanci
|
|1
|
|1
|-
|Gruzijci
|
|1
|
|1
|-
|Rumunji
|
|1
|
|1
|-
|Nepoznato
|2
|80
|73
|155
|-
|'''UKUPNO'''
|'''20.101'''
|'''39.570'''
|'''23.474'''
|'''83.145'''
|}

Iz dosad najobimnijeg popisa žrtava Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, Poimeničnog popisa žrtava Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji, kojeg je na osnovi Imeničnog popisa žrtava Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača iz 1946. i prikupljenih dodatnih podataka [[SUBNOR]]-a o žrtvama rata 1964. s ačinioSavezni zavod za statistiku SFRJ, djelatnici istraživači [[Spomen područje Jasenovac|Spomen područja Jasenovac]] izdvojili su imena svih osoba kojima su kao mjesto stradanja navedeni logori i stratišta iz sustava Koncentracijskog logora Jasenovac. Popis sadrži rubrike s biografskim podacima žrtve (prezime, ime, ime oca, općina rođenja, mjesto rođenja, godina rođenja, etnička pripadnost), rubrike o stradanju (način smrti, izvršitelj zločina, godina smrti, mjesto stradanja, logor i naziv stratišta na kojem je žrtva ubijena) i rubriku u kojoj su navedeni izvori u kojima se svaka pojedina žrtva ponaosob spominje te razlike pojedinih podataka u izvorima za svaku pojedinu žrtvu. Ovim načinom rada prikupljena su do sada imena i podaci za 83.145 žrtava Jasenovca. U sustavu logora Jasenovac umoreno je prema navedenim podacima 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti (v. tablica desno) .

Na temelju podataka istog jugoslavenskog popisa vodi se poimenični popis i kod [[Muzej žrtava genocida Beograd|Muzeja žrtava genocida Beograd]]. Kustos tog muzeja Dragan Cvetković je 2013. objavio da ondje raspolažu s poimeničnim podacima o preko 88.000 stradalih.&lt;ref name=&quot;novossti1&quot;&gt;[http://www.novossti.com/2013/05/dragan-cvetkovic-jasenovac-je-paradigma-stradanja/ Nenad Jovanović, „Dragan Cvetković: Jasenovac je paradigma stradanja“, Novosti, 699, Zagreb, 11.5.2013.]&lt;/ref&gt; Taj broj Cvetković ne smatra konačnim brojem stradalih logoraša. Cvetković, na temelju analize »djelomično revidiranog« jugoslavenskog popisa žrtava rata iz 1964. godine iznosi u radu objavljenom 2019. godine svoju procjenu da broj žrtava jasenovačkog sustava logora iznosi između 122.279 i 130.120.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Cvetković |first=Dragan |title=GEOSTATISTIČKA ANALIZA LJUDSKIH GUBITAKA U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC |url=http://istorija20veka.rs/wp-content/uploads/2019/01/2019_1_05_cve_93-120.pdf |year=2019 |journal=Istorija 20 veka |volume=1-2019 |accessdate=2019-09-21}}&lt;/ref&gt;  U svojem osvrtu na rad D. Cvetkovića, kustosica JUSP Jasenovac Andrijana Benčić navodi da Cvetković nije objasnio metodu kojom je popis iz 1964. godine bio svojedobno revidiran kod jugoslavenskog Saveznog zavoda za statistiku, te kazuje da se s »brojem kolege Cvetkovića u vezi žrtava logora Jasenovac ne slažem i mislim da ne može biti toliko visok«, ali prihvaća da Cvetkovićev rad ostaje u okvirima znanstvenog diskursa.&lt;ref name=&quot;portalnovosti.com&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.portalnovosti.com/andriana-bencic-negatore-jasenovca-treba-kazniti |title=Andriana Benčić: Negatore Jasenovca treba kazniti |date=2018-06-04 |publisher=Novosti |accessdate=2019-09-21}}&lt;/ref&gt;

Hrvatski povjesničar židovskog porijekla [[Ivo Goldstein]] također procjenjuje ukupan broj žrtava na oko 100.000 i pojašnjava da broju od oko 83.000 žrtava na poimeničnim popisima treba dodati i »10 – 20 % onih koji još nedostaju«, a za kojima se još uvijek traga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.balcanicaucaso.org/eng/Areas/Croatia/The-truth-about-Jasenovac-194127 |title=The truth about Jasenovac |date=2019-04-23 |website=balcanicaucaso.org |publisher=Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa |last1=Vale |first1=Giovanni}}&lt;/ref&gt;

=== Procjene institucija koje se bave holokaustom ===
[[United States Holocaust Memorial Museum]] u Washingtonu spominje broj od 77.000 – 99.000 žrtava i to od 45.000 do 52.000 Srba, između 12.000 i 20.000 Židova, između 15.000 i 20.000 Roma i između 5.000 i 12.000 Hrvata i Muslimana koji su bili politički protivnici režima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://encyclopedia.ushmm.org/content/fr/article/jasenovac |title=Jasenovac |work=encyclopedia.ushmm.org |language=en |accessdate=2020-12-22}}&lt;/ref&gt;

Brojku od najmanje 85.000 žrtava navodi Centar Simon Wiesenthal (projekt ''Operation Last Chance''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://swcjerusalem.org/oldsite/CROATIA_125-372.html |title=Operation: Last Chance.CROATIA.OLC Activities.News-Other languages |work=swcjerusalem.org |accessdate=2020-12-22 |archive-date=22. travnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210422162650/https://swcjerusalem.org/oldsite/CROATIA_125-372.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; a procjene tog centra idu i do brojke od 100.000 žrtava.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.wiesenthal.com/about/news/wiesenthal-center-flowers-at.html |title=Wiesenthal Center: Flowers at Jasenovac Concentration Camp Reminiscent of Symbol of Wartime Genocidal Ustasha Regime are an Insult to Camp's Victims and Croatian Anti-Nazi Partisans |work=www.wiesenthal.com |accessdate=2020-12-22}}&lt;/ref&gt;

=== Statističke procjene i demografska istraživanja ===

Demografska istraživanja [[Vladimir Žerjavić|Vladimira Žerjavića]] i [[Bogoljub Kočović|Bogoljuba Kočovića]], koji su radili neovisno jedan od drugoga, dala su slične rezultate. Prema Žerjaviću, u Jasenovcu i drugim ustaškim stratištima stradalo je oko 83.000 osoba (od toga između 45 i 52 tisuće Srba, 12 tisuća Hrvata i Muslimana, 13 tisuća Židova i 10 tisuća [[Romi|Roma]]),&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/books/manipulations/manipulations.pdf &quot;Yugoslavia – Manipulations – With the Number of Second World War Victims&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924030131/http://www.hic.hr/books/manipulations/manipulations.pdf |date=24. rujna 2015. }}, Hrvatski informacijski centar, 1993.&lt;/ref&gt; dok je Kočović došao do procjene da je u tim ustaškim stratištima život izgubilo oko 70.000 ljudi. Okvirne procjene ove dvojice stručnih istraživača do sada nisu – u okviru demografske struke – opovrgnute nikakvim znanstveno utemeljenim argumentima.

Na osnovi popisa stanovništva prije i poslije rata, Žerjavić daje procjenu o ukupno 322.000 srpskih žrtava s područja NDH, od čega 82 tisuća stradalih kao pripadnika partizanskih postrojbi, 23 tisuća kao pripadnika četničkih, 25 tisuća umrlih od tifusa, 20 tisuća civila stradalih u njemačkom logoru Sajmište kod Zemuna i daljnjih 45 tisuća civila pobijenih od Nijemaca na drugim mjestima, 15 tisuća civila pobijenih od Talijana, 34 tisuće civila stradalih u borbama ustaša, četnika i partizana, 28 tisuća pobijenih u jamama, zatvorima i drugim logorima, te 50 tisuća pobijenih u sustavu logora Jasenovac. Žerjavić 1995. godine iznosi procjenu da je pored tih 50 tisuća Srba, u Jasenovcu stradalo još i 10 tisuća Hrvata, 13 tisuća Židova, 2 tisuće Muslimana i 10 tisuća Roma, tj. ukupno oko 85 tisuća ljudi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |last=Žerjavić |first=Vladimir |year=1995 |title=Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću |url=https://hrcak.srce.hr/213638 |journal=Časopis za suvremenu povijest |language=hr |volume=27 |issue=3 |pages=543–559 |issn=0590-9597}}&lt;/ref&gt; To ukazuje na nerealnost procjena o 700.000 ili više srpskih žrtava Jasenovca. No istovremeno to znači da je stradao svaki šesti Srbin u NDH, što je na razini najvećih gubitaka uopće tijekom Drugog svjetskog rata u Europi (približno polovica žrtava u Poljskoj su bili Židovi, dok su među etničkim Poljacima gubici bili manji).

Prema prijeratnim popisima i procjenama, Jozo Tomasevich navodi da se 1941. godine 30.300 Židova nalazilo na području NDH; citira međutim i više procjene, koje govore o nešto više od 39 tisuća Židova na istom području. Približno 4/5 Židova u NDH pobijeno je tijekom Drugog svjetskog rata. Povjesničari Tomasevich i Goldstein navode da je NDH sprovodio racije te plaćao Nacistima za transport Židova u njemačke logore. Tako je dokumentirano da je sve skupa 6.200 Židova poslano u Njemačku,{{sfn|Tomasevich|2001|pp=661-662}}{{sfn|Goldstein|2016|pp=223-235}} dok su preostalu ogromnu većinu od 30.000 ukupnih židovskih žrtvi istrijebile ustaše u ustaškim logorima. Zna se da je znatan broj Židova bio zatvoren i u Jasenovcu, gdje su činili važan dio radne snage u tvorničkim pogonima, a smatra se da su mnogi ondje i pobijeni.

Na osnovi neizravnih indikacija iz popisa, [[Mark Biondich]] procjenjuje da je uoči rata 31.000 Roma živjelo na području NDH, dok se druge procjene uglavnom kreću od 27.000 do 28.000 Roma. Prvi poslijeratni popis iz 1948. otkrio je svega 405 Roma u Hrvatskoj, i 422 u BiH, tako da je njihovo istrebljenje bilo gotovo totalno, osobito izvan područja BiH. Na području BiH je stanoviti broj Roma koji su bili muslimanske vjeroispovijedi i koji nisu bili nomadi, izbjegao pokolj – ali su se iz tog razloga prestali deklarirati kao Romi.{{Citation needed}} Pretežni dio Roma s područja NDH postradalih u [[Porajmos]]u u Drugom svjetskom ratu pobijen je u sustavu logora Jasenovac.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.ushmm.org/m/pdfs/Publication_OP_2002-06.pdf |title=Persecution of Roma-Sinti in Croatia, 1941–1945 (članak u zborniku) |author=Mark Biondich |year=2002 |language=engleski |publisher=CENTER FOR ADVANCED HOLOCAUST STUDIES, UNITED STATES HOLOCAUST MEMORIAL MUSEUM |accessdate=2018-01-06}}&lt;/ref&gt;

== Spomen područje Jasenovac ==
[[Datoteka:KZ-Jasenovac-Denkmal-Zugang.JPG|mini|[[Kameni cvijet]], spomenik žrtvama logora, djelo arhitekta [[Bogdan Bogdanović|Bogdana Bogdanovića]]]]
Spomen područje Jasenovac izgrađeno je uz uže područje bivšeg koncentracijskog logora III Ciglana Jasenovac. Na spomeničkom prostoru zemljanim humcima i udubljenjima označena su mjesta autentičnih logorskih objekata i stratišta unutar samog logora. Put do spomenika Cvijet popločan je pružnim pragovima. Oni simbolično označavaju dio sačuvane pruge kojom su transporti zatočenika stizali u logor. Uz spomenički prostor u Jasenovcu, Spomen područje Jasenovac brine o sačuvanom autentičnom logorskom objektu Kula i logorskom groblju u Staroj Gradišci, o romskom groblju u Uštici te o masovnim grobnicama u Krapju, Mlaci i Jablancu.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5021 |title=JUSP Jasenovac - SPOMEN PODRUČJEJASENOVAC |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-18}}&lt;/ref&gt;

Djelatnost Spomen područja Jasenovac razvija se u više smjernica - od prikupljanja, istraživanja, stručne obrade, zaštite i prezentacije muzejske građe i dokumentacije o djelovanju ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac - do programa odgoja i obrazovanja, organizacije izložbi i izdavaštva, kontinuirane suradnje s preživjelim zatočenicima i organiziranje komemoracija u počast jasenovačkim žrtvama. Uz Memorijalni muzej u Spomen području Jasenovac djeluje i Obrazovni centar.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

== Poznata jasenovačka stratišta ==

=== Donja Gradina ===
[[Datoteka:Topola užasa Donja Gradina.jpg|mini|»Topola užasa« u Donjoj Gradini]]
Logor III Ciglana sa stratištem u Donjoj Gradini bio je najveći u sustavu ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Do početka 1942., kada likvidacije zatočenika još uvijek nisu vršene u Donjoj Gradini, većina zatočenika ubijana je unutar logora i na lijevoj obali rijeke Save. Posebna grobarska skupina zatočenika svakodnevno je zakapala leševe ubijenih u velike rovove koji su bili iskopani u neposrednoj blizini logorske ograde na lokalitetu Limani (jugoistočni ugao velikog logora), kao i u samom logoru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5966 |title=JUSP Jasenovac - LOGORSKO GROBLJE LIMANI |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;

Prvu masovnu likvidaciju zatočenika u Donjoj Gradini, na desnoj obali rijeke Save, obavio je u siječnju 1942., Stanko-Staniša Vasilj, ustaški natporučnik 1. bojne Ustaškog obrambenog sdruga u Jasenovcu. Pošto zbog jake zime nije bilo moguće iskopati grobnice, ustaše su mještane obližnjeg Jablanac prevezli skelom u Donju Gradinu i pobili ih, zapalivši ih u kućama prognanih Gradinjana. Ovaj prostrani plavni i močvarni teren bio je nepristupačan i udaljen od komunikacija, osiguran sustavom bunkera. Stalnu sponu između Donje Gradine i logora III Ciglana u Jasenovcu činila je skela kojom su zatočenici prevoženi na Gradinu. Od početka 1942. pa do posljednjeg dana postojanja logora III Ciglana, masovne likvidacije zatočenika događale su se u Donjoj Gradini. Na devet grobnih polja nalazi se 105 masovnih grobnica ukupne površine od 10.130 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Naknadno su pronađene još 22 masovne grobnice kojih površina nije još utvrđena. Na ušću Une u Savu nalazi se »Topola uzdaha« kako su je nazivali zatočenici, prirodni spomenik koji svojim postojanjem svjedoči o stravičnim ustaškim zločinima. Pod topolom i na njenom stablu ustaše su vješali zatočenike. U mučenjima prilikom vješanja isticao se ustaški bojnik [[Miroslav Filipović|Miroslav Filipović Majstorović]]. Posve istrulilo iznutra stablo se srušilo 1978. Tada je izvršena zaštita i konzervacija stabla i na njoj sačuvanih metalnih klinova te je topola postavljena na metalne nosače u vodoravnom položaju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5959 |title=JUSP Jasenovac - DONJA GRADINA |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;

=== Stara Gradiška ===
[[Datoteka:Stara Gradiska concentration camp.jpg|mini|Logor u Staroj Gradiški]]
Prodorom turske vojske u hrvatske krajeve, Gradiška je postajala utvrda kroz nekoliko sljedećih stoljeća, a od 1799. godine, kada su u tvrđavu internirani francuski vojni zarobljenici, Stara Gradiška opstoji kao zatvor, kaznionica i logor kroz gotovo dva stoljeća svoje povijesti. Nakon 1918. godine u njoj su bili utamničeni prvi politički zatvorenici u novoosnovanoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Ne postoje pouzdani statistički pokazatelji o broju političkih zatvorenika u Staroj Gradišci, no sačuvane fotografije dokumentiraju da poslije 1920. godine započinje izgradnja novih objekata za potrebe kaznionice. U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u razdoblju od 1941. do početka 1945. godine ustaše su kaznionicu pretvorile u koncentracijski logor.&lt;ref name=&quot;:20&quot; /&gt;

Prve grupe zatočenika, utjecajnijih i bogatijih Srba i Židova, dovedene su u Staru Gradišku već u svibnju 1941. iz Nove Gradiške, Slavonskog Broda, Slavonske Požege i Bosanske Gradiške. Potkraj 1941. i početkom 1942. kaznionica u Staroj Gradiški dovođenjem zatvorenika iz zagrebačkih zatvora i zatočenika iz logora u Lepoglavi, Koprivnici i Jasenovcu postala je koncentracijski logor pod zapovjedništvom Ureda III Ustaške obrane. Zakonskom odredbom od 17. veljače 1942. i preseljenjem zatvorenika u kazneni zavod u Sremskoj Mitrovici, i formalno je ukinuta Kaznionica i zavod za prisilni rad u Staroj Gradiški i ona postaje ustaški koncentracijski logor. Prema Poimeničnom popisu žrtava Koncentracijskog logora Jasenovac, koji je obuhvatio istraživanja do 31. kolovoza 2008., utvrđena su imena i podaci za 12.790 osoba ubijenih u ustaškom logoru u Staroj Gradiški. Kula, dio bedema nekadašnje utvrde, simbol je stradanja žena i djece u ustaškim logorima.&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5960 |title=JUSP Jasenovac - STARA GRADIŠKA |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;

U blizini Stare Gradiške, u Uskočkoj šumi je 1946. ekshumirano 967 žrtava (311 muškaraca, 467 žena i 189 djece) iz četiri masovne grobnice. Posmrtni ostaci ovih žrtava kasnije su pokopani u zajedničkoj grobnici na logorskom groblju u Staroj Gradišci. Posmrtni ostaci identificiranih žrtava preneseni su u krajeve iz kojih su bile dovedene u logor (gotovo isključivo radilo se o žrtvama s područja Srijema). Grobnice se nalaze desno od šumskog puta (desna obala rijeke Strug - nizvodno), ograđene su žičanom ogradom i označene spomenikom. Mjesto masovnih grobnica označeno je i tablom postavljenom na drvo s lijeve strane ceste.&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5967 |title=JUSP Jasenovac - MEĐUSTRUGOVI I USKOČKE ŠUME |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;

Također u blizini Stare Gradiške, u šumi Međustrugovi u jednoj grobnoj jami velikih dimenzija pokopano je oko 1000 žrtava. Međusobno isprepletene, bez grobnih priloga, ove su žrtve pobacane gole u jamu. Njihova identifikacija i iskopavanje nije bilo moguće zbog stanja i položaja u kojem su nađene. Između ostalih u ovoj masovnoj grobnici pokopan je veliki broj mještana sela Vrbovljani.&lt;ref name=&quot;:21&quot; /&gt;

=== Uštica ===
[[Datoteka:RMC 'Uštica'.jpg|mini|Romski memorijalni centar u Uštici]]
Nasuprot Jasenovcu, između rijeka Save i Une, smjestilo se selo Uštica. U njemu je od 1942. do 1945. djelovao ustaški logor za Rome, tzv. »ciganski logor«. Ustaše su 8. svibnja 1942. pravoslavno stanovništvo ovog sela otjerale u logore u Jasenovcu i Staroj Gradišci, odakle je dio bio prebačen preko logora Sajmište u Zemunu, u nacističke logore u Trećem Reichu. Njihove domove i imanja ustaše su odmah nakon toga ogradili žicom i pretvorili u sabirni logor smrti. U njega su bile smještene romske obitelji koje nakon deportiranja zbog prenatrpanosti nisu mogle biti smještene u logor III Ciglana Jasenovac. Tijekom trajanja neprijateljske ofenzive na Kozaru (lipanj 1942.), jedan dio Srba također je smješten u logor u Uštici. Dio zatočenika ovog logora prebacivan je svakodnevno tijekom ljeta 1942. u Donju Gradinu i ondje ubijan, dok su drugi ubijani u samom logoru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5961 |title=JUSP Jasenovac - UŠTICA |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt; Na tom mjestu u spomen ubijenima danas se nalazi [[Romski memorijalni centar Uštica]].

=== Krapje ===
Mjesto nekadašnjeg logora ograđeno je 1967. godine, a nad centralnom grobnicom podignut je spomenik, djelo Ninoslava Jankovića. Jugozapadno od nje, na udaljenosti od otprilike 30 metara obilježena je druga masovna grobnica u kojoj su većinom pokopani Židovi, a oko 800 metara prema sjeveroistoku u šumi Krndija (Krapje Đol) nalazi se treća veća grobnica u kojoj su pokopani ubijeni radnici Zagrebačkog električnog tramvaja. Prostor bivšeg logora i masovnih grobnica, iako zaštićeni Zakonom o zaštiti nepokretnih spomenika kulture, devastirani su u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5962 |title=JUSP Jasenovac - KRAPJE |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;

=== Bročice ===
Jedan od prvih u sustavu ustaških koncentracijskih logora Jasenovac, logor Bročice, nalazio se uz desnu obalu rijeke Strug u blizini šume Donja Krndija, na lokalitetu zvanom »Bročke jasenine«, udaljen oko 2&amp;nbsp;km sjeverno od prostora bivšeg ustaškog logora III Ciglana u Jasenovcu. Zarastao u drveće i grmlje, prostor nekadašnjeg logora i masovne grobnice uz njega, danas je gotovo nemoguće identificirati.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5969 |title=JUSP Jasenovac - BROČICE |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;

=== Mlaka ===
Na poljske radove u Mlaku, selo udaljeno oko 12&amp;nbsp;km nizvodno od Jasenovca, ustaše su prve zatočenike odveli tijekom ljeta 1941., a zatim su od ljeta 1942. organizirale logorsku ekonomiju na kojoj su zatočenice i manjim dijelom zatočenici radili na sezonskim poljoprivrednim poslovima. Po završetku poslova ubijani su na pašnjacima i u šumama oko sela, a leševi zatočenica bačeni su i u nekoliko seoskih bunara. U travnju 1942. ustaše su mještane Mlake deportirali u logore u Jasenovcu i Staroj Gradiški, odakle su muškarci deportirani preko logora Sajmište u Zemunu na prisilni rad u Treći Reich, a žene i djeca jednim dijelom raspoređeni su kao radna snaga na seoska imanja u Slavoniji. Do sada su utvrđeni podaci za 742 osobe iz Mlake ubijene u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. U Mlaci je utvrđeno pet masovnih grobnica od kojih su dvije obilježene.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5963 |title=JUSP Jasenovac - MLAKA |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;

=== Jablanac ===
U iseljenim srpskim selima Jablanac i Mlaka ustaše su u ljeto 1942. formirale logorske ekonomije na kojima su tijekom sezonskih poljoprivrednih radova radili zatočenici iz logora u Staroj Gradišci i Jasenovcu. Po završetku radova, izmučene, gladne i bolesne logoraše ustaše su likvidirali u selu, a na njihova mjesta dovodili nove žrtve. O strahotama Jablanca svjedoče masovne i pojedinačne grobnice u okolnim šumama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.jusp-jasenovac.hr/Default.aspx?sid=5964 |title=JUSP Jasenovac - JABLANAC |work=www.jusp-jasenovac.hr |accessdate=2020-12-21}}&lt;/ref&gt;

== Poznati jasenovački logoraši ==
Ovo su samo neke od istaknutih osoba koje su bile zatočene ili ubijene u sistemu koncentracijskih logora Jasenovac: 
{{div col}}
* † [[Josip Abramović]], odvjetnik, filantrop i predsjednik Židovske općine u [[Slavonski Brod|Slavonskom brodu]]
* † [[Petar Baćović]], četnički vojvoda 
* † [[Ante Bakotić (komunist)|Ante Bakotić]], komunist, pripadnik [[NOP]] i vođa proboja logoraša iz Jasenovca
* † [[Luka Bakotić]] četnički zapovjednik
* † [[Pavle Bastajić Paja]], jugoslavenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski egzekutor tokom [[Staljin]]ove [[Velika čistka|Velike čistke]].
* † [[Julia Batino]], antifašistkinja i feministkinja
* † [[Jovo Bećir]], crnogorski brigadir, pukovnik [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavenske]] vojske
* † [[Stjepan Benceković]], komunist revolucionar i pripadnik [[NOP]]
* † [[Milo Bošković]], doktor, pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* † [[Slavko Brill]], hrvatski kipar
* † [[Mirko Bukovec]], radnik i revolucionar, član Biroa CK KP Hrvatske
* † [[Dragutin Cvijak]], odvjetnik, prvi predsjednik [[SK Makabi Zagreb|Židovskog gombalačkog i športskog društva Makabi iz Zagreba]]
* † [[Smail-aga Ćemalović]], predsjednik mostarske općine, politički aktivist
* † [[Marijan Čavić]], pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* † [[Nada Dimić]], pripadnica [[NOP]], [[narodni heroj Jugoslavije]], članica prvog partizanskog odreda u Hrvatskoj, onog Sisačkog
* † [[Zija Dizdarević]], komunist i književnik 
* † [[Jakov Dugandžić]] radnik, pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* † [[Pavle Đurišić]], četnički vojvoda
* † [[Mavro Moše Frankfurter]], humanist, vinkovački rabin
* † [[Stevan Galogaža]], srpski književnik i publicist iz Hrvatske
* † [[Izidor Gross]], hrvatski šahovski velemajstor i [[hazan]] Židovske općine Karlovac
* † [[Boris Hanžeković]], hrvatski atletičar i pravnik, pripadnik [[NOP]]
* † [[Slavko Hirsch]], doktor, osnivač epidemiološkog instituta u Osijeku
* † [[Žiga Hirschler]], skladatelj, publicist i jedan od najpoznatijih zagrebačkih glazbenih kritičara između dva svjetska rata
* † [[Daniel Kabiljo]], slikar
* † [[Grgur Karlovčan]], prosvjetitelj i književnik
* † [[Marijan Krajačić]], komunist revolucionar, sudionik Španjolskog građanskog rata i pripadnik [[NOP]]
* † [[Walter Kraus]] slikar i kipar
* † [[Mirko Lalatović]], vojni pilot, major [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavenske vojske]] i četnički zapovjednik
* † [[Vukašin Mandrapa]], starac iz [[Trebinje|Trebinja]] proglašen svecem od strane [[SPC]]
* † [[Mihovil Pavlek Miškina]], hrvatski književnik, političar, član Hrvatske seljačke stranke.
* † [[Edmund Moster]], hrvatski poduzetnik, industrijalac i izumitelj
* † [[Leo Müller]], hrvatski poduzetnik, industrijalac i filantrop
* † [[Zaharije Ostojić]], četnički major i načelnik komande za istočnu Bosnu
* † [[Daniel Ozmo]], bosanskohercegovački slikar
* † [[Salamon Papo]], bosanskohercegovački slikar
* † [[Kiprijan Relić]] jeromonah [[SPC]], paroh iz [[Vera|Vere]] kraj [[Vukovar]]a
* † [[Rod Riffler]] hrvatski koreograf, učitelj plesa i vlasnik plesne škole u Zagrebu
* † [[Franjo Rihar]], katolički svećenik, župnik u [[Gornja Stubica|Gornjoj Stubici]]
* † [[Ivan Sabljak]], pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* † [[Armin Schreiner]] utjecajni industrijalist, bankar i židovski aktivist iz Hrvatske
* † [[Vlado Singer]], hrvatski političar, član [[Ustaše|ustaškoga pokreta]]
* † [[Zlata Šegvić]], učiteljica, komunistkinja, pripadnica [[NOP]]
* † [[Mitar Trifunović Učo]], jedan od najistaknutijih pripadnika radničkog pokreta u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* † [[Simon Ungar]], osječki rabin
* † [[Oton Vinski]], ekonomist, ugledni zagrebački bankar
* † [[Dragiša Vasić]], četnički zapovjednik
* † [[Leib Weissenberg]], rabin iz Slavonskog Broda
* † [[Nikola Zagorac]], jerej [[SPC]] i paroh u [[Ličko Petrovo Selo|Ličkom Petrovom Selu]]
* [[Antun Barac]], hrvatski povjesničar
* [[Krešimir Baranović]], hrvatski skladatelj i dirigent
* [[Josip Badalić]], hrvatski književni povjesničar
* [[Milan Bastašić]], doktor epidemiolog, književnik 
* [[Egon Berger]], pripadnik [[NOP]] i književnik
* [[Emerik Blum]], osnivač i prvi direktor Energoinvesta u Sarajevu, jedne od najvećih bosanskohercegovačkih tvrtki
* [[Ante Ciliga]], hrvatski političar i publicist
* [[Rudolf Crnić]], jugoslavenski pomorac, pisac, kapetan duge plovidbe i ratne mornarice [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]
* [[Mirko Deanović]], hrvatski talijanist i romanist, leksikograf, povjesničar književnosti, redovni profesor romanske filologije na [[FFZG]] i utemeljitelj katedre za talijanski jezik i književnost na tom fakultetu
* [[Natko Devčić]], hrvatski skladatelj, pijanist, glazbeni teoretičar i akademik.
* [[Grgo Gamulin]], hrvatski povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor, utemeljitelj hrvatske poslijeratne povijesti umjetnosti
* [[Herta Haas]], komunistkinja, pripadnica [[NOP]], jedna od supruga [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]
* [[Andrija Hebrang (otac)|Andrija Hebrang]], hrvatski komunist, vođa NOP-a u Hrvatskoj i tajnik Centralnog komiteta [[SKH]]
* [[Olga Hebrang]], pripadnica [[NOP]], supruga Andrije Hebranga starijeg
* [[Mladen Iveković]], hrvatski političar i diplomat
* [[Ilija Jakovljević (hrvatski književnik)|Ilija Jakovljević]], hrvatski književnik, odvjetnik i novinar iz [[BiH]]
* [[Marko Kostrenčić]], hrvatski pravnik
* [[Vladko Maček]], hrvatski pravnik i političar, predsjednik [[HSS]]-a
* [[Grga Novak]], hrvatski povjesničar, arheolog i geograf, predsjednik [[JAZU]]
* [[Stjepan Sekulić]], pripadnik [[NOP]] i [[narodni heroj Jugoslavije]]
* [[Zaim Topčić]], književnik i komunist
* [[Fran Tućan]], hrvatski mineralog i petrograf, prvi dekan [[PMF]]-a
{{div col end}}
&lt;small&gt;Logoraši ubijeni u kompleksu koncentracijskih logora Jasenovac označeni su znakom †&lt;/small&gt;

== Manipulacije brojem žrtava i povijesni revizionizam ==
{{Glavni|Jasenovački mit i povijesni revizionizam}}
Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je mnogo oprečnih izvješća i informacija o broju ubijenih tijekom nešto manje od četiri godine postojanja logora, a odmah nakon rata baratalo se procjenom od oko 700.000 ubijenih koja je kasnije, nakon provedenih neovisnih istraživanja, kako u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, tako i u svijetu, svedena na realniju brojku od 80.000 do 100.000 žrtava pobijenih i umrlih unutar logorskog kompleksa Jasenovac.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Amendments I to the Charter of the United Nations. |author=Zecevic, Aleksandar J. |last=Zecevic, Aleksandar J. |year=2004 |url=https://www.worldcat.org/oclc/608113241 |pages=169 |publisher=A.J. Zecevic |location=Belgrad |isbn=9788690575329}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=The European Union and South East Europe : the dynamics of Europeanisation and multi-level governance |last=Taylor, Andrew. |year=2013 |url=https://www.worldcat.org/oclc/844437620 |pages=217 |publisher=Routledge |location=London |isbn=978-1-136-28157-0}}&lt;/ref&gt; Broj žrtava Koncentracijskog logora Jasenovac i dalje je predmet znanstvenog proučavanja te nije do kraja precizno utvrđen što je stvorilo uvjete za manipulacije brojem žrtava, često u propagandne pa i dnevno političke svrhe od strane povijesnih revizionista, novinara, političara i drugih za vrijeme SFRJ, a nakon raspada te države pogotovo u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji.

Iako je komunistička propaganda za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] desetljećima stvarala »istinu« o Koncentracijskom logoru Jasenovac, sve do 1991. godine nije objavljen niti jedan jedini znanstveni rad o toj temi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/d-dijanovi/23220-d-dijanovic-knjiga-koja-znanstveno-rusi-jasenovacki-mit-i-poziva-na-daljnja-istrazivanja.html |title=Knjiga koja znanstveno ruši jasenovački mit i poziva na daljnja istraživanja |author=Davor Dijanović |date=20. ožujka 2016. |publisher=HKV |accessdate=21. rujna 2019.}}&lt;/ref&gt; Osvrćući se 2018. godine na to razdoblje, kustosica [[Spomen područje Jasenovac|JUSP Jasenovac]] Andrijana Benčić ne smatra kako bi propagandno preuveličavanje žrtava i istodobna višedesetljetna znanstvena šutnja mogli imati neki naročit značaj: »Nije tajna da se brojka od 500 do 700 tisuća žrtava Jasenovca napuhivala zbog dobivanja većih ratnih reparacija od Njemačke. Međutim, u to vrijeme ta brojka nije imala ratnohuškačku i propagandnu ulogu, koju je imala kasnije, 1980-ih godina. Ona je u vrijeme nastanka memorijala 1960-ih i 1970-ih imala ulogu koja je zapravo zbližavala ljude koji su u Jasenovcu i drugdje u &lt;abbr&gt;NDH&lt;/abbr&gt; imali golema stradanja.«&lt;ref name=&quot;portalnovosti.com&quot; /&gt;

Spomen-područje Jasenovac 2013. godine objavljuje dopunjeno i revidirano izvješće utemeljeno na podacima iz jugoslavenskog popisa 1964. god., u kojem se govori o 83.145 žrtava, od toga 47.627 Srba, 16.173 Židova, 13.116 Roma i 4.255 Hrvata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=161951 |title=Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941.–1945. (procjene, izračuni, popisi) |author=Vladimir Geiger |publisher=Časopis za suvremenu povijest, Vol. 45 No. 2, 2013. |accessdate=30. siječnja 2019.}}&lt;/ref&gt;

Unatoč takvim podacima koji, iako ne potpuno egzaktni i precizni, ipak daju određenu sigurnost onim procjenama o broju žrtava koje iznosi suvremena historiografija, postoje i druge procjene, najčešće vođene drugim kriterijima od onih strogo znanstvenih. Takve manipulacije brojem žrtava u političke, nacionalističke i propagandne svrhe, zajedno s hipotezama koje negiraju prirodu logora u Jasenovcu i pokušajima izjednačavanja zločinca i žrtve kroz priče o postojanju poslijeratnog logora u kojem su bili ubijani zarobljeni ustaše i domobrani, dakle Hrvati, obično karakteriziramo kao povijesni revizionizam.

Povjesničar [[Vladimir Geiger]] piše kako je od početka 2000-ih uslijedio »nastup pojedinaca i skupina koji uporno zastupaju svoje osebujno manirističko viđenje NDH i logora Jasenovac te ustraju u tome da broj žrtava logora Jasenovac...ne može biti veći od četveroznamenkastog. ...Najsustavnije poricanje i(li) znatno umanjivanje ustaških zločina počinjenih u logoru Jasenovac zastupljeno je ponajprije u javnim istupima i pisanjima povjesničara i povjesničara-amatera Mladena Ivezića, Vladimira Mrkocija, Vladimira Horvata, Stipe Pilića, Blanke Matković, Igora Vukića, Josipa Pečarića, Stjepana Razuma i Romana Leljaka.«&lt;ref name=&quot;Giger20202&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Vladimir Geiger |date=2020-07-20 |title=Pitanje broja žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj i srpskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada SFR Jugoslavije – činjenice, kontroverze i manipulacije |url=https://hrcak.srce.hr/241240 |journal=Časopis za suvremenu povijest |volume=52 |issue=2 |pages=517–585 |id=10.22586/csp.v52i2.11253}}&lt;/ref&gt; Geiger piše da Roman Leljak, uspješno »prodaje maglu« te »da posebno mjesto imaju njegovi precizno izmišljeni brojevi jasenovačkih logoraša i žrtava logora Jasenovac...Leljak u knjizi donosi tek dva dokumenta, jedan Zemaljske komisije…u kojem je navedeno 576 osoba, i dokument čiji je tvorac nepoznat, a u kojem je navedeno 1078 osoba, i to samo žena (što zbrojeno iznosi 1654) i koje proglašava „Popisom žrtava logora Jasenovac”. – Imalo upućenima jasno je da se ne radi o nekim posebnim dokumentima iz Beograda koji bi donosili ukupan broj jasenovačkih žrtava, kako je to Leljak senzacionalistički mjesecima najavljivao Hrvatima željnima 'istine'.«&lt;ref name=&quot;Giger20202&quot;/&gt;

[[Ivo Goldstein]] 2023. godine revizionizmom proziva također i pisanje i znanstveno istraživanje o korištenju Jasenovca poslije kraja II. svjetskog rata od strane komunističkih vlasti,&lt;ref&gt;[https://www.telegram.hr/velike-price/goldstein-raskrinkava-revizioniste-ovo-je-prava-istina-o-tudmanu-i-ndh-stepinac-po-cemu-on-moze-biti-uzor/ &quot;Goldstein raskrinkava revizioniste: 'Ovo je prava istina o Tuđmanu i NDH. Stepinac? Po čemu on može biti uzor?'&quot;], Mladen Pleše, &quot;Telegram.hr&quot;, 16. rujna 2023.&lt;/ref&gt; o kojoj su temi [[Blanka Matković]] i Stipe Pilić 2021. godine objavili knjigu »Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori – Geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu«. Prema Goldsteinu, riječ je naprosto o političkom projektu iz mandata prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana koji je »došao je na ideju da uz pomoć svog propagandnog aparata proširi tezu o postojanju poslijeratnog Jasenovca u kojem su tobože komunisti ubijali«.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/407909 &quot;Stipe Pilić, Blanka Matković, Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori – Geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu&quot;], Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat”, Zagreb, 2021. (prezentacija knjige), Đuro Škvorc, &quot;Zbornik Janković&quot;, Vol. V No. 5-6, 2021.&lt;/ref&gt;

Kao pokušaji revizionizma prepoznavane su i tvrdnje kako su među fotografijama koje prikazuju zločine počinjene u Jasenovcu korištene i fotografije zločina počinjene na sasvim drugim mjestima, u drugim okolnostima i od drugih počinitelja. Nataša Mataušić u knjizi objavljenoj 2008. god. u izdanju JUSP Jasenovac analizira da su te tvrdnje točne: fotografija koje prikazuju izvršenje zločina u Koncentracijskom logoru Jasenovac nema, pa su kao ilustracije u litaraturi korištene fotografije s drugih mjesta.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |author=Nataša Mataušić |url=https://znaci.org/00003/611.pdf |title=Koncentracioni logor Jasenovac: Fotomonografija |publisher=Javna ustanova Spomen područje Jasenovac |location=Zagreb |pages=10, 18-23, 38-41, 72-76 |orig-year=2008 |accessdate=17. srpnja 2022. |archive-date=13. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140513050051/https://znaci.org/00003/611.pdf |url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Ostale kontroverze ==

=== Postavljanje spomen ploče koja sadržava ustaški slogan ===
[[Datoteka:Controversial memorial plaque in Jasenovac ( now moved elsewhere ).jpg|mini|Spomen ploča postavljena u Jasenovcu 2016. godine, sada izmještena, koja sadrži sporni pozdrav „Za dom spremni!”, sastavni dio insignija postrojbi [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]-a koje su sudjelovale u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]]]
U studenom 2016. godine u mjestu Jasenovcu, nedaleko logora, veterani [[Hrvatske obrambene snage|HOS]]-a iz Jasenovca i Udruge dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba postavili su spomen ploču u znak sjećanja na 11 poginulih pripadnika 1. satnije „Ante Paradžik” Hrvatskih obrambenih snaga koji su stradali na tom području.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2016-12-03|title=Jutarnji list - USRED JASENOVCA POSTAVILI PLOČU S NATPISOM 'ZA DOM SPREMNI' Ustaški pozdrav u mjestu poznatom po ustaškom koncentracijskom logoru|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/usred-jasenovca-postavili-plocu-s-natpisom-za-dom-spremni-ustaski-pozdrav-u-mjestu-poznatom-po-ustaskom-koncentracijskom-logoru-5341691|accessdate=2020-12-22|work=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt; Zbog toga što je pored imena žrtava na ploči uklesan i grb postrojbe koji sadržava ustaški pozdrav „[[Za dom spremni]]”, kojeg su pripadnici HOS-a prilikom osnivanja preuzeli od službenog znakovlja Nezavisne Države Hrvatske, značajan je dio hrvatske javnosti postavljanje spomen ploče doživio kao provokaciju i izrugivanje žrtvama ustaškog režima.

Unatoč javnom protivljenju i prosvjedima koji su dolazili iz redova židovskih i srpskih udruga te udruga antifašista i preživjelih antifašističkih boraca u Hrvatskoj, ploča je uklonjena tek nakon javnog protesta posebnoga izaslanika za holokaust američkog [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državnog tajništva]], nakon čega je hrvatska vlada donijela odluku o izmještanju sporne spomen ploče.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-03-23|title=Jutarnji list - Američki izaslanik za holokaust pozvao hrvatsku vladu da ubrza povrat imovine preživjelima holokausta|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/americki-izaslanik-za-holokaust-pozvao-hrvatsku-vladu-da-ubrza-povrat-imovine-prezivjelima-holokausta-5806767|accessdate=2020-12-22|work=www.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt; Unatoč tome, udruge Židova, Srba i antifašista te godine bojkotirale su zajedničku godišnju komemoraciju s predstavnicima vlade u Jasenovcu te su organizirali alternativnu na kojoj se pojavilo više tisuća ljudi.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Više tisuća ljudi na alternativnoj komemoraciji u Jasenovcu|url=https://www.slobodnaevropa.org/a/alternativna-komemoracija-jasenovac/28446106.html|accessdate=2020-12-22|work=Radio Slobodna Evropa|language=sh}}&lt;/ref&gt;

=== Objava revizionističkog filma ''Jasenovac – istina'' ===
Godine 2016. [[redatelj]] i [[filmski producent]] [[Jakov Sedlar]] objavio je [[Povijesni revizionizam|revizionistički]] dokumentarac pod nazivom ''[[Jasenovac – istina (2016.)|Jasenovac – istina]]'' u kojemu višestruko umanjuje broj ustaških žrtava logora u odnosu na brojke koje iznose suvremeni povjesničari. Na osnovu tog umanjenog broja Sedlar tvrdi kako Jasenovac nije logor smrti u kojem su zarobljenici sustavno ubijani, već običan koncentracijski logor u kojem su logoraši umirali iz različitih razloga.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Hockenos |first=Paul |title=Croatia's Far Right Weaponizes the Past |url=https://foreignpolicy.com/2016/05/06/croatias-far-right-weaponizes-the-past-ustase-hasanbegovic/ |accessdate=2020-12-22 |work=Foreign Policy |language=en-US}}&lt;/ref&gt; U dokumentarcu se spominje i „poslijeratni Jasenovac” u kojemu su navodno partizani ubijali Hrvate zarobljene kao pripadnike ustaških i domobranskih postrojbi, što je također tvrdnja koju suvremena historiografija odbacuje.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Vecernji.hr|date=2016-04-08|title=Sedlar: Ovaj film ne želi revidirati povijest osim u dijelu koji se odnosi na ponavljanje laži|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/jakov-sedlar-ovaj-film-ne-zeli-revidirati-povijest-osim-u-dijelu-koji-se-odnosi-na-ponavljanje-lazi-1074635|access-date=2024-09-12}}&lt;/ref&gt;

Prvo prikazivanje filma održano je [[28. veljače]] [[2016.|2016]]. u [[Tel Aviv]]u, u [[Izrael]]u. [[Efraim Zuroff]], direktor [[Centar Simon Wiesenthal|Centra Simon Wiesenthal]] u [[Jeruzalem]]u, izjavio je kako vjeruje da je premijera filma namjerno održana u Izraelu kako bi se time pokušale izbjeći optužbe za antisemitizam.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2016-04-13|title=Croatia’s troubled history|url=https://www.jpost.com/Opinion/Croatias-troubled-history-451178|access-date=2024-08-30|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Hrvatskoj premijeri prisustvovalo je troje ministara iz tadašnje [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade]], uključujući i ministra kulture [[Zlatko Hasanbegović|Zlatka Hasanbegovića]] te sisačkog biskupa [[Vlado Košić|Vladu Košića]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Josipović|first=Ivana|date=2016-04-05|title=Jakov Sedlar: Film 'Jasenovac - istina' važan je za poticanje dijaloga|url=https://narod.hr/hrvatska/jakov-sedlar-film-jasenovac-istina-vazan-je-za-poticanje-dijaloga|access-date=2024-09-12|website=narod.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

[[Milorad Pupovac]], jedan od političkih vođa Srba u Hrvatskoj, tvrdi da je film prepun „falsifikata, manipulacija i laži, od kojih su neke vjerojatno kažnjive”, a posebno osuđuje završnicu filma u kojoj Sedlar nabraja osobe iz hrvatskog javnog i političkog života koje su poznate kao glasni protivnici ustaškog totalitarnog režima, a ujedno i izgledni kritičari njegovog filma, u formatu „potjernice”.&lt;ref name=&quot;:37&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Lupiga|title=LICA SA SEDLAROVIH TJERALICA: „Liste neprijatelja“ i „liste izdajnika“ postale su svakodnevica|url=https://lupiga.com/vijesti/lica-sa-sedlarovih-tjeralica-liste-neprijatelja-i-liste-izdajnika-postale-su-svakodnevica?page=6|access-date=2024-08-30|website=Lupiga|language=hr}}&lt;/ref&gt; Među osobama koje je Sedlar u filmu prozvao za „relativiziranje komunističkih zločina” i za „potenciranje Jasenovca kao dijela kolektivne krivnje hrvatskoga naroda”, osim Pupovca nalaze se političari [[Stjepan Mesić|Sjepan Mesić]] i [[Ivo Josipović]] te brojni istaknuti novinari kao što su [[Jurica Pavičić]], [[Ante Tomić (novinar)|Ante Tomić]], [[Denis Kuljiš]], [[Davor Butković]], [[Boris Dežulović]], [[Predrag Lucić]], [[Viktor Ivančić]] i [[Miljenko Jergović]].&lt;ref name=&quot;:37&quot; /&gt;

Neki hrvatski povjesničari i novinari javno su kritizirali Sedlara za navodne laži i [[Krivotvorina|krivotvorine]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Caucaso|first=Osservatorio Balcani e|title=The truth about Jasenovac|url=https://www.balcanicaucaso.org/eng/Areas/Croatia/The-truth-about-Jasenovac-194127|accessdate=2020-12-22|work=OBC Transeuropa|language=it}}&lt;/ref&gt; uključujući i krivotvorenu naslovnu stranicu dnevnih novina koja je sadržavala tvrdnju kako su leševi iz „poslijeratnog Jasenovca” rijekom doplutali do [[Zagreb]]a, koji se inače nalazi 100&amp;nbsp;km uzvodno od Jasenovca.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2016-07-15|title=Croatian Director Reported for Jasenovac Camp Film|url=https://balkaninsight.com/2016/07/15/croatian-director-reported-for-jasenovac-camp-film-07-15-2016/|accessdate=2020-12-22|work=Balkan Insight|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sve laži Jakova Sedlara|url=https://www.portalnovosti.com/sve-lai-jakova-sedlara|accessdate=2020-12-22|work=Portal Novosti}}&lt;/ref&gt; Film je osobito žestoko osudila [[Izrael]]ska [[Veleposlanik|veleposlanica]] u RH te je optužila Sedlara za revizionizam i nanošenje boli žrtvama i njihovim obiteljima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|author=HINA|date=7. travnja 2016.|title=Sedlarov film 'Jasenovac – istina' povijest prikazuje selektivno i pokušava revidirati povijesne činjenice|url=https://www.vecernji.hr/kultura/sedlarov-film-povijest-prikazuje-selektivno-i-pokusava-revidirati-povijesne-cinjenice-1074400|accessdate=22. prosinca 2020.|work=Balkan Insight}}&lt;/ref&gt; Jakov Sedlar je veleposlanici odgovorio objavom javnog pisma u kojem navodi da je u filmu samo htio „reći istinu” o logoru, da nije iznosio krivotvorine te da osobno jako dobro poznaje problematiku holokausta i [[Izrael]]a, budući da su devet njegovih filmova na temu povijesti holokausta dio arhive [[Yad Vashem]]a u [[Jeruzalem]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Sedlar: Moj film revidira laži, a ne povijest|url=https://express.24sata.hr/kultura/sedlar-moj-film-revidira-lazi-a-ne-povijest-4443|accessdate=2020-12-22|work=express.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Sedlarovu insinuaciju opovrnuo je Robert Rozett, direktor arhive Yad Vashema, riječima „činjenica da je neki sadržaj u zbirci ni na koji način ne znači podršku sadržaju, već samo odražava naš interes za temu” i dodao kako u zbirci imaju više od 7000 filmova, uključujući i one koji negiraju holokaust.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-04-18|title=Nazi-hunter petitions Zagreb to reject plans to honor filmmaker|url=https://www.jpost.com/diaspora/nazi-hunter-petitions-zagreb-to-reject-plans-to-honor-filmmaker-488249|access-date=2024-08-30|website=The Jerusalem Post {{!}} JPost.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Zagrebački gradonačelnik [[Milan Bandić]] 2017. godine Sedlaru je za film dodijelio [[Nagrada grada Zagreba|Nagradu grada Zagreba]], a nedugo nakon toga [[rektor]] [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]] [[Damir Boras]] imenovao je Sedlara svojim savjetnikom za kulturu, unatoč prosvjedima židovskih udruga i negativnog odjeka filma na domaćoj i međunarodnoj sceni.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-04-20|title=Zagreb Award For Jasenovac Film Director Draws Protests|url=https://balkaninsight.com/2017/04/20/zagreb-awards-controversial-film-director-04-19-2017/|accessdate=2020-12-22|work=Balkan Insight|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-03-24 |title=Jutarnji list - SVEUČILIŠTE ZA 'FAKE NEWS' U svijetu u kojem Sedlar može biti cijenjeni režiser, a Čović uvaženi državnik, i Bandić može postati profesor emeritus |url=https://www.jutarnji.hr/naslovnica/sveuciliste-za-fake-news-u-svijetu-u-kojem-sedlar-moze-biti-cijenjeni-reziser-a-covic-uvazeni-drzavnik-i-bandic-moze-postati-profesor-emeritus-8637134 |accessdate=2020-12-22 |work=www.jutarnji.hr |language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

==Filmovi i knjige o Jasenovcu==
* Filmovi
** [[Jasenovac (dokumentarni film)|Jasenovac]] ([[Film u 1945.|1945.]]), dokumentarni film&lt;ref&gt;Jasenovac (1945.), dokumentarni film, http://www.clipshack.com/Clip.aspx?key=39BCEE61D026B76A {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210209060928/http://www.clipshack.com/Clip.aspx?key=39BCEE61D026B76A |date=9. veljače 2021. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;J.hr&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/skrivaju-li-hrvati-istinu-o-jasenovcu-na-to-pitanje-odgovorili-su-nam-hrvatski-ali-i-srpski-povjesnicari-15055656 |title=Skrivaju li Hrvati istinu o Jasenovcu? Na to pitanje odgovorili su nam hrvatski, ali i srpski povjesničari |publisher=[[Jutarnji list]] |work=www.jutarnji.hr |quote=''U razdoblju socijalizma snimljeno je i pet dokumentarnih filmova o Jasenovcu. Prvi već 1945. godine pod naslovom &quot;Jasenovac&quot;. Svi ti filmovi prikazivali su se u Memorijalnom muzeju kao dopunska sredstva muzeološke prezentacije. U neovisnoj Hrvatskoj snimljena su tri filma na tu temu - &quot;Jasenovački memento&quot; Bogdana Žižića iz 2016. godine prošao je, nažalost, sasvim nezapaženo, te film o Diani Budisavljević, dok je film Jakova Sedlara &quot;Jasenovac - istina&quot; iz 2018. godine jeftini nacionalistički i propagandni uradak s nizom laži i manipulacija, kaže Mataušić.'' |date=2021-03-06 |accessdate=2021-03-08}}&lt;/ref&gt;
** »Deveti krug (1960)«, igrani film
** »Jasenovački memento«, Bogdan Žigić, [[Film u 2016.|2016.]], dokumentarni film&lt;ref name=&quot;J.hr&quot;/&gt; 
** »Jasenovac – istina«, 2016., hrvatski dokumentarni film&lt;ref&gt;{{Citation |title=Jasenovac: Istina |url=https://www.imdb.com/title/tt5355524/ |publisher=Tesla Film |date=2016-04-04 |accessdate=2021-04-22 |first=Jakov |last=Sedlar |others=Marija Brandvajer, Dragan Despot, Ivo Josipovic, Zdravko Macura}}&lt;/ref&gt;
** [[Mit o Jasenovcu (dokumentarni film)|Mit o Jasenovcu]], [[Film u 2018.|2018.]], hrvatski dokumentarni film
** [[Dnevnik Diane Budisavljević]], [[Dana Budisavljević]], [[Film u 2019.|2019.]], hrvatski dokumentarni film&lt;ref name=&quot;J.hr&quot;/&gt;
** Dara iz Jasenovca, [[Film u 2021.|2021.]], srpski dokumentarni film&lt;ref name=&quot;J.hr&quot;/&gt;
* Knjige
** Milko Riffer: [https://znaci.org/00003/759.pdf Grad mrtvih: Jasenovac 1943.], Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946.
** [[Mladen Ivezić]] »Jasenovac – brojke«, Zagreb, 2003.
** [[Josip Jurčević]] »Nastanak mita o Jasenovcu«, Zagreb, 2005.
** [[Vladimir Horvat]], Vladimir Mrkoci [https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/stjepan-razum-o-knjizi-ogoljela-lac5be-logora-jasenovac-vladimira-horvata-i-vladimira-mrkocija.pdf »Ogoljela laž logora Jasenovac«]; Zagreb, 2008.
** Vladimir Horvat, Igor Vukić, Stipo Pilić, [[Blanka Matković]] »Jasenovački logori – istraživanja«, Zagreb, 2015.
**[[Igor Vukić]] »Radni logor Jasenovac«, Zagreb, 2018.

==Povezani članci==
* [[Holokaust u NDH]]
* [[Srbi u NDH: Broj žrtava]]

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==

Preuzeti su i prilagođeni tekstovi:
*Nataša Mataušić, »O koncentracionom logoru Jasenovac, Informatica Museologica, 31(1-2)« MDC, Zagreb, 2000., str. 108-113.
*Nataša Mataušić, »Koncentracioni logor Jasenovac – Izložba o počecima logorskog sustava, kolovoz 1941. – veljača 1942.«, katalog izložbe, SPJ, 2002.
*Nataša Mataušić, »Jasenovac 1941-1945. – Logor smrti i radni logor«, SPJ, 2003.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.jusp-jasenovac.hr/ Službene stranice spomen područja Jasenovac]
* [http://www.genocid.info/index.php/2013-04-28-21-05-37/2013-05-02-09-03-15/izvjestaj-zemaljske-komisije1946 Izvorno izvješće Zemaljske komisije Hrvatske (1946.)] – detaljan opis povijesti logora, pogrešna procjena broja žrtava
* [[Vladimir Geiger]], ''Brojidbeni pokazatelji o žrtvama logora Jasenovac, 1941. – 1945. (procjene, izračuni, popisi)'', // ''[[Časopis za suvremenu povijest]]'', sv. 45, br. 2. (2013.), str. 211-242. {{Hrčak|id=161951}}
*[http://croatiarediviva.com/popisi-jasenovackih-zrtava/ Popisi jasenovačkih žrtava], [[Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat]]
*[https://drustvojasenovac.wordpress.com/ drustvojasenovac.wordpress.com], [[Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac]]
* {{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20060513234410/http://www.danas.org/article/2006/04/16/c6bae432-3ccd-4ce0-b4e0-bc5c0091df74.html ''Da li je u Jasenovcu izvršen genocid nad Srbima?''] – Razgovor Koste Nikolića, naučnog saradnika Instituta za savremenu istoriju iz Beograda, i [[Josip Jurčević|Josipa Jurčevića]], znanstvenog suradnika Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« u Zagrebu i profesora suvremene povijesti na Hrvatskim studijama Sveučilišta u Zagrebu
* [https://drustvojasenovac.files.wordpress.com/2015/02/geiger-vladimir_pz_2013_br_253.pdf Vladimir Geiger: Sumanuti i bolesni navodi i tvrdnje “Međunarodne komisije za utvrđivanje istine o Jasenovcu”], ''Politički zatvorenik'', 23./2013., br. 253, VII. – VIII., 2013., str. 13-17.
* {{eng oznaka}} Nicholas Wood, [http://www.nytimes.com/2006/12/06/world/europe/06croatia.html?scp=1&amp;sq=jasenovac&amp;st=cse Unscrambling the History of a Nazi Camp], ''[[The New York Times]]'', 6. prosinca 2006.
* {{eng oznaka}} Nick Higham, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/1673249.stm Croatian holocaust still stirs controversy] BBC News, 9. studenoga 2001.
* {{eng oznaka}} [http://necrometrics.com/author.htm Matthew White], [http://necrometrics.com/battles.htm#Jasenovac Death Tolls – Jasenovac]
* {{eng oznaka}} [http://www.hic.hr/books/manipulations/ Sažetak istraživanja Vladimira Žerjavića o stvarnom broju žrtava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227084626/http://www.hic.hr/books/manipulations/ |date=27. veljače 2021. }}
* [https://www.researchgate.net/profile/Andriana_Bencic/publication/324585504_Jasenovac_manipulacije_kontroverze_i_povijesni_revizionizam_zbornik_radova/links/5b7adf164585151fd123b71f/Jasenovac-manipulacije-kontroverze-i-povijesni-revizionizam-zbornik-radova.pdf?__cf_chl_tk=ykO.Xb7Y5AzAwZG7VFtpvejQn7UkOhqZkwVXL7nGXMc-1747983724-1.0.1.1-2.4qVlGgUSsMnHOm1n224cq4AzYunlPWU2In.4077Mc »Jasenovac manipulacije, kontroverze i povijesni revizionizam«], Zbornik radova, Andriana Benčić, Stipe Odak, Danijela Lucić (ur.), JUSP Jasenovac, 2018.
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/289936 Genocid u NDH: Umanjivanje, banaliziranje i poricanje zločina], Politička misao : časopis za politologiju, Vol. 55 No. 1, 2018., izvorni znanstveni članak, autor Mirjana Kasapović ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska, 26.3.2018.

[[Kategorija:Logori u NDH|Jasenovac]]
[[Kategorija:Koncentracijski logor Jasenovac| ]]</text>
      <sha1>mxua68rzp3iwffkebe1bqrvnerzcfhb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>296243</id>
    <revision>
      <id>7479277</id>
      <parentid>7440151</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:13:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. [[Franj → [[Franj (6)</comment>
      <origin>7479277</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38494" sha1="mssklwothairv4yjtcuw6saegf6yioh" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|svibanj 2011.}}
[[Datoteka:HN20200218461847.jpg|mini|Predsjednik Zoran Milanović polaže prisegu, 18. veljače 2020.]]
'''Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske''' uobičajen je naziv za [[ceremonijal|ceremoniju]] polaganja svečane prisege [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednika Republike Hrvatske]] izabranog na predsjedničkim izborima prije preuzimanja dužnosti. Sukladno [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]], predsjednik Republike prije preuzimanja dužnosti pred predsjednikom [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavnog suda Republike Hrvatske]] polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Ceremonije su se tradicionalno od 1992. godine održavale na [[Trg svetog Marka (Zagreb)|Trgu svetog Marka]] u [[Zagreb]]u, sve do 2020. kada je održana u [[Predsjednički dvori|Predsjedničkim dvorima]]. Do danas ih je održano sedam - 1992., 1997., 2000., 2005., 2010., 2015. i 2020. godine.

Prva [[inauguracija]] održana je [[12. kolovoza]] [[1992.]] godine, kada je [[Franjo Tuđman]] kao prvi predsjednik Republike izabran na neposrednim izborima dao svečanu prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda [[Jadranko Crnić|Jadrankom Crnićem]] i ustavnim sucima. Posljednja je održana [[18. veljače]] [[2025.]] nakon izbora [[Zoran Milanović|Zorana Milanovića]] za dužnost predsjednika Republike Hrvatske.

==Stupanje na dužnost i polaganje prisege==
Predsjednik Republike Hrvatske bira se na temelju općeg i jednakog [[biračko pravo|biračkog prava]] neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od pet godina. Predsjednik Republike Hrvatske bira se većinskim izbornim sustavom.  Za predsjednika Republike Hrvatske izabran je onaj kandidat koji na izborima dobije više od 50 posto glasova birača koji su glasovali. Ako ni jedan kandidat ne dobije u prvom izbornom krugu potrebnu većinu, daljnji se izbor provodi u drugom izbornom krugu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.izbori.hr/izbori/dip.nsf/wpds/44A21CCCE8AE9824C125754D0035A9CC?Open&amp;1 |title=Izbori za Predsjednika Republike Hrvatske |journal= |access-date=26. veljače 2011. |archive-date=7. rujna 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110907052027/http://www.izbori.hr/izbori/dip.nsf/wpds/44A21CCCE8AE9824C125754D0035A9CC?Open&amp;1 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. U slučaju izbora predsjednika Republike Hrvatske prema članku 97. Ustava Republike Hrvatske (smrti, ostavka ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike), izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost na dan objave rezultata izbora.&lt;ref name=&quot;Zakon 1992&quot; /&gt;

Božićni Ustav propisivao je da &quot;''prije nego što preuzme dužnost, predsjednik Republike polaže svečanu zakletvu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu'',&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_12_56_1092.html Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90.)]&lt;/ref&gt; dok je Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske dalje bilo određeno da svečanu prisegu predsjednik Republike Hrvatske polaže pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske na dan stupanja na dužnost.&lt;ref name=&quot;Zakon 1992&quot; /&gt; Izmjenama i dopunama navedenog Zakona 1997. godine, izmijenjen je dio koji se odnosi na polaganje svečane prisege, odnosno izostavljen je dio da se svečana prisega polaže na dan stupanja na dužnost.&lt;ref name=&quot;Zakon 1997&quot; /&gt; Slijedom tih izmjena, predsjednik Tuđman prisegu za svoj drugi mandat položio je 5. kolovoza, iako mu je mandat istjecao 12. kolovoza 1997.

Važeći Ustava Republike Hrvatske propisuje: ''&quot;Prije preuzimanja dužnosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.&quot;''&lt;ref name=&quot;Ustav&quot;&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_85_2422.html Ustav Republike Hrvatske (NN 85/2010. - pročišćeni tekst)]&lt;/ref&gt;

==Tekst svečane prisege==
[[Datoteka:Ustav Republike Hrvatske br 1.JPG|mini|200px|Ustav Republike Hrvatske, tzv. ''broj 1'', koji se čuva u Ustavnom sudu Republike Hrvatske i koji se koristi u ceremoniji polaganja svečane prisege predsjednika Republike&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/josipovic-uvjezbao-tekst-prisege-s-omejec.html Josipović uvježbao tekst prisege s Omejec]&lt;/ref&gt;]]
Tekst svečane prisege utvrđen je Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Od 1997. godine, tekst prisege glasi:&lt;ref name=&quot;Zakon 1997&quot;&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_07_71_1221.html Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske (NN 71/97.)]&lt;/ref&gt;

{{Quote box|width=40%|align=center|quote=
Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana.
Kao hrvatski državni poglavar:
* držat ću se Ustava i zakona,
* brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske,
* bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti,
* čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske.
Tako mi Bog pomogao.
}}
Dok su predsjednicu [[Stjepan Mesić]] i [[Zoran Milanović]] čitali tekst prisege, [[Ivo Josipović]] i [[Kolinda Grabar-Kitarović]] izgovarali su ga ponavljajući određene odlomke za predsjednicom Ustavnog suda [[Jasna Omejec|Jasnom Omejec]]. [[Franjo Tuđman]] je tijekom prve inauguracije 1992. tekst prisege ponavljao za predsjednikom Ustavnog suda [[Jadranko Crnić|Jadrankom Crnićem]], dok ga je tijekom svoje druge inauguracije čitao. Iako nije propisano, predsjednici Republike tekst svečane prisege izgovaraju držeći lijevu ruku na [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]] i s uzdignutom desnicom, osim Zorana Milanovića, koji je držao ruku na Ustavu bez uzdignute desne ruke.

Izvorno je, prema inačici Zakona o izboru predsjednika Republike iz [[1992.]] godine, tekst predsjedničke prisege glasio:&lt;ref name=&quot;Zakon 1992&quot;&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1992_04_22_488.html Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske (NN 22/92.)]&lt;/ref&gt;
{{Quote box|width=40%|align=center|quote=Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno na korist svih hrvatskih državljana, da ću se držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, zalagati se za očuvanje nezavisnosti. opstojnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te da ću činiti sve da se osigura redovno djelovanje svih tijela državne vlasti. }}
Nakon predsjedničkih izbora 1992. godine, pobjednik predsjedničkih izbora Franjo Tuđman, polažući prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske Jadrankom Crnićem, intervenirao je u tekst prisege promijenivši dio teksta &quot;''na korist svih hrvatskih državljana''&quot; u sintagmu &quot;''na korist hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana''&quot;. Na kraju prisege dodao je riječi &quot;''Tako mi Bog pomogao''&quot;.&lt;ref name=&quot;goljp&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.goljp.hr/106 |title=Boris Knežević: ''Prisega'', Novi list, 12. veljače 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110116071421/http://www.goljp.hr/106 |archive-date=16. siječnja 2011. |access-date=28. veljače 2011.}}&lt;/ref&gt; Sabor Republike Hrvatske je, neposredno nakon održanih predsjedničkih izbora, [[27. lipnja]] [[1997.]] godine usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Republike, kojim se u članku 4. mijenja članak 49. Zakona o izboru predsjednika Republike iz 1992. godine u pogledu teksta prisege.&lt;ref name=&quot;Zakon 1997&quot; /&gt;

Kritike važećeg teksta predsjedničke prisege ponajviše se odnose na uporabu izraza &quot;''hrvatski državni poglavar''&quot;, koji je izbačen iz teksta Ustava Republike Hrvatske 2000. godine, kao i u pogledu zazivanja Božje pomoći u završnoj sintagmi &quot;''Tako mi Bog pomogao''.&quot;,&lt;ref name=&quot;goljp&quot; /&gt; o čemu je odlučivao 2017. i Ustavni sud koji nije prihvatio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 49. stavka 3. Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske, uz obrazloženje kako se izricanjem svečane prisege i riječi &quot;Tako mi Bog pomogao&quot; ne nameću predsjedniku Republike određeno vjersko opredjeljenje.

[[Datoteka:FAH-H2153086.jpg|mini|300px|Kolinda Grabar-Kitarović polaže svečanu prisegu 15. veljače 2015. godine]]

Kolinda Grabar-Kitarović, prva žena na dužnosti, prisegnula je izgovarajući tekst prisege u muškom rodu. Predsjednica Ustavnog suda prije polaganja prisege kazala je: &quot;''Ustav Republike Hrvatske propisuje da predsjednik Republike Hrvatske pred predsjednikom Ustavnog suda polaže svečanu prisegu. Riječi prisege koje imaju rodno značenje odnose se na oba roda''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/1515577/zasto-je-kolinda-grabar-kitarovic-prisegnula-za-predsjednika-rh/ |title=''Zašto je Kolinda Grabar-Kitarović prisegnula za - predsjednika RH'', www.rtl.hr |access-date=18. veljače 2015. |archive-date=19. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219003239/http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/1515577/zasto-je-kolinda-grabar-kitarovic-prisegnula-za-predsjednika-rh/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Mjesto održavanja ceremonija==
[[Datoteka:St. Marks Sq Zagreb pano.jpg|mini|500px| Trg svetog Marka u Zagrebu mjesto je gdje predsjednik Republike Hrvatske polaže svečanu prisegu prije preuzimanja dužnosti]]
Inauguracije hrvatskih predsjednika održavaju se od 1992. na Trgu svetog Marka, kada je nakon prvih neposrednih predsjedničkih izbora ondje prisegu položio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Nakon njegove smrti postojale su ideje da se inauguracija novog predsjednika održi na nekoj drugoj lokaciji - zgradi Hrvatskog sabora, pa čak i u [[Preporodna dvorana|Preporodnoj dvorani]]&lt;ref name=&quot;Sokol&quot;&gt;''Sokol: Predsjednička prisega 18. veljače'', Hina, 4. veljače 2000.&lt;/ref&gt; - međutim, dogovoreno je da se inauguracija ipak održi na Trgu svetog Marka.&lt;ref name=&quot;Dneni glasnik&quot;&gt;''Dnevni glasnik - 6. veljače'', Hina NEWS-H2061602&lt;/ref&gt;

Trg svetog Marka nalazi se na zagrebačkom [[Gornji grad|Gornjem gradu]]. Na Trgu se nalaze sjedišta državnih institucija - [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]], [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] te [[Ustavni sud Republike Hrvatske|Ustavnog suda]]. U središtu Trga nalazi se [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|Crkva svetog Marka]], jedna od najstarijih zagrebačkih građevina, ispred čijeg se južnog portala održavaju ceremonije polaganja predsjedničke prisege. Kao najstariji zagrebački trg (od [[1242.]]), od najstarijih vremena je središte javnog i političkog života [[Gradec (Zagreb)|Gradec]]a. Prisege su tu davali građani u parnicama, a svake godine na [[Sveti Blaž|Blaževo]] ([[3. veljače]]) tu je prisezao i novoizabrani gradski sudac, kao i zagrebački gradski zastupnici i [[senator]]i.&lt;ref&gt;[http://radio.hrt.hr/aod/prisega/100094/ Zagrebački vremeplov - Prisega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216005123/http://radio.hrt.hr/aod/prisega/100094/ |date=16. veljače 2015. }}, Miroslav Šašić, Radio Sljeme, 15.2.2015.&lt;/ref&gt; Od srednjeg vijeka pa sve do 1869. na trgu i u crkvi svetog Marka [[hrvatski ban]] je ustoličavan na dužnost u svečanoj ceremoniji, s plemićkim povorkama i raskošnim ceremonijalom, polagao je prisegu te mu je poklanjana banska zastava i žezlo kao simbol sudbene vlasti.&lt;ref&gt;[[Tadija Smičiklas]]: [https://books.google.hr/books?id=_TcGAQAAIAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl= ''Poviest hrvatska, Opseg 2''], Naklada &quot;Matice hrvatske&quot;, 1879., str. 371-372.&lt;/ref&gt; 1739. na trgu je izgrađena kraljevska kuća kako bi se na stalnom mjestu smjestio sabor i državne instucije, a 1776. otad tu stalno zasjeda [[Hrvatski sabor]]. Osobito su svečane bile instalacije bana [[Ivan V. Drašković|Ivana V. Draškovića]] 1732. te ona [[Ban Jelačić|bana Jelačića]] 5. lipnja 1848., prilikom koje je njegova banska crveno-bijelo-plava zastava postala hrvatskom zastavom. 8. i 9. rujna 1869. po posljednji put je održana svečana tradicionalna instalacija bana [[Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]&lt;ref&gt;Martin Polić: [https://books.google.hr/books?id=2oMDAAAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl= ''Parlamentarna povjest Kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije: sa bilježkama iz političkoga, kulturnoga i družtvenoga života, Opseg 1''], Komisionalna naklada kr. sveučilištne knjižare F. Suppana, 1899, str. 99-100&lt;/ref&gt; te je otad ban ustoličavan u Saboru uz pozdravnu misu u crkvi sv. Marka. Kao simbolično mjesto hrvatske državnosti i političke tradicije, Trg sv. Marka izabran je 1992. kao mjesto predsjedničke inauguracije.

==Ceremonije svečanog polaganja prisege==

===1992. - Franjo Tuđman===
[[Datoteka:Tudjman prisega 1992.jpg|200px|thumb|Franjo Tuđman priseže za predsjednika 1992. godine]]
Ispred Crkve sv. Marka na zagrebačkom [[Gradec (Zagreb)|Gornjem gradu]] [[12. kolovoza]] [[1992.]] svečanim je polaganjem prisege pred predsjednikom i sucima Ustavnog suda Republike na dužnost stupio novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske [[Franjo Tuđman]] i time postao prvi hrvatski [[državni poglavar]] kojeg su građani Republike Hrvatske izabrali tajnim i neposrednim glasovanjem na [[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|predsjedničkim izborima]] održanim [[2. kolovoza]]. Čitajući odluku kojom je Ustavni sud utvrdio valjanost provedenih izbora za predsjednika Republike, predsjednik Ustavnog suda [[Jadranko Crnić]] pozvao je novoizabranog predsjednika da pristupi polaganju svečane prisege. Predsjednik Tuđman, ponavljajući tekst svečane prisege za predsjednikom Ustavnog suda, intervenirao je u tekst prisege određene Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske, promijenivši dio teksta &quot;''na korist svih hrvatskih državljana''&quot; u &quot;''na korist hrvatskoga naroda i svih hrvatskih državljana''&quot; te završivši riječima &quot;''Tako mi Bog pomogao''&quot;. Potom je potpisao tekst prisege. Stavljajući predsjedniku Tuđmanu [[Predsjednička lenta|predsjedničku lentu]], predsjednik Ustavnog suda Crnić rekao je: &quot;''Gospodine Predsjedniče, stavljam vam lentu predsjednika Republike Hrvatske, znak predsjedničke časti, znakovlje državnog poglavara Republike Hrvatske, i proglašavam da od ovog trenutka preuzimate sva prava, dužnosti i obveze predsjednika Republike. Kao predsjednik Ustavnog suda koristim prigodu da vam prvi čestitam.''&quot; Predsjedniku Tuđmanu potom su čestitali i suci Ustavnog suda, a počasni odred Hrvatske vojske pozdravio je novog hrvatskog poglavara. Svečanosti polaganja prisege, uz članove predsjednikove obitelji i okupljene građane, bili su nazočni i predsjednik Sabora [[Žarko Domljan]], predsjednik hrvatske Vlade [[Franjo Gregurić]], mandatar za sastav nove vlade  [[Hrvoje Šarinić]], te drugi visoki dužnosnici Republike Hrvatske, predstavnici hrvatskih političkih stranaka, vjerski dostojanstvenici, predstavnici [[diplomatski zbor|diplomatskog]] i [[konzularni zbor|konzularnog zbora]], predstavnici [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]], predstavnici [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] i Sveučilišta, te istaknuti kulturni i javni djelatnici.&lt;ref&gt;''Predsjednik Tuđman položio svečanu prisegu'', Hina HNA0084, 12. kolovoza 1992.&lt;/ref&gt;

===1997. - Franjo Tuđman===
{{Wikizvor|Prisežna poslanica Franje Tuđmana 1997.‎}}
Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, izabran po drugi put za predsjednika Republike neposrednim glasovanjem birača na [[Hrvatski predsjednički izbori 1992.|predsjedničkim izborima]] održanima [[15. lipnja]] [[1997.]], položio je [[5. kolovoza]] svečanu prisegu pred sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske. Predsjednik je odlučio svečanu prisegu položiti prije 12. kolovoza, kada mu je istekao prvi mandat, na [[Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja|Dan domovinske zahvalnosti]].&lt;ref&gt;''Predsjednik Tuđman položit će svečanu prisegu 5. kolovoza'', Hina HNA5462, 1. kolovoza 1997.&lt;/ref&gt;

Svečana ceremonija polaganja predsjedničke prisege upriličena je na Trgu svetoga Marka, a počela je u 10 sati, kada je na Trg svetog Marka stigao predsjednik Franjo Tuđman u pratnji supruge Ankice. Prije toga na Trg svetog Marka stigli su, odjeveni u svečane toge, suci Ustavnog suda Republike Hrvatske vođeni predsjednikom Ustavnog suda Jadrankom Crnićem. Predsjednik Tuđman prošao je između počasnih postrojbi, poredanih po povijesnom slijedu, te [[1. gardijska počasna bojna|svečane postrojbe Hrvatske vojske]]. Na svečanoj pozornici Tuđmana dočekao je i pozdravio predsjednik Ustavnog suda. Svečanost polaganja prisege počela je [[Hrvatska himna|hrvatskom himnom]]. Pročitavši odluku o pravovaljanosti predsjedničkih izbora i o pobjedi kandidata [[HDZ]]-a Franje Tuđmana, predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić zamolio je Tuđmana da položi svečanu prisegu, koju je on izgovorio (ovaj put ne ponavljajući riječi za predsjednikom Ustavnog suda) držeći lijevu ruku na [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavu Republike Hrvatske]] i s uzdignutom desnicom. Predsjednik Republike potom je potpisao ispravu o položenoj prisezi, a zatim mu je predsjednik Ustavnog suda stavio predsjedničku lentu. &quot;''Ova lenta znak je časti predsjednika. Ova lenta državno je znakovlje, znakovlje predsjednika Republike Hrvatske. Proglašavam da od dana 12. kolovoza 1997. preuzimate u Vašem drugom predsjedničkom mandatu sva prava, sve dužnosti, sve obveze predsjednika Republike Hrvatske. Dopustite da vam kao predsjednik Ustavnog suda prvi čestitam''&quot;, rekao je Jadranko Crnić. Predsjedniku je potom čestitala supruga Ankica, te suci Ustavnog suda. Istodobno, topnička [[bitnica]] na Griču ispalila je 25 počasnih hitaca. Predsjednik Tuđman potom se nazočnima obratio prisežnom poslanicom. Nakon toga predsjedniku su čestitali nazočni uzvanici.&lt;ref&gt;''Predsjednik Tuđman položio svečanu prisegu'', Hina HNA6106, 5. kolovoza 1997.&lt;/ref&gt;

===2000. - Stjepan Mesić===
{{Wikizvor|Govor Stjepana Mesića u prigodi polaganja svečane prisege 2000.}}
Stjepan Mesić, nakon pobjede u drugom krugu na [[Hrvatski predsjednički izbori 2000.|predsjedničkim izborima]] održanima 24. siječnja i 7. veljače, položio je svečanu prisegu [[18. veljače]] [[2000.]] Ceremonija svečane prisege, koju je predvodio predsjednik Ustavnoga suda [[Smiljko Sokol]], počela je točno u 13 sati. Inauguracija hrvatskoga predsjednika istodobno je bila i najveći međunarodni skup u Hrvatskoj od stjecanja državne neovisnosti do tada.

Datum polaganja prisege 18. veljače dogovoren je neposredno pred drugi krug predsjedničkih izbora, 4. veljače na sastanku predsjednika Vlade i Ustavnog suda,&lt;ref name=&quot;Sokol&quot; /&gt; dok su mjesto i datum inauguracije novog predsjednika Republike Hrvatske dogovoreni i potvrđeni na sastanku predsjednika Hrvatskoga državnog sabora Zlatka Tomčića, privremeno na dužnosti predsjednika Republike Hrvatske, s dvojicom predsjedničkih kandidata i Smiljkom Sokolom, predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Iako je bilo rasprava oko mjesta održavanja inauguracije novog predsjednika, ipak je dogovoreno da to bude Trg sv. Marka, zbog želje da se građanima omogući nazočnost tomu činu kao i velikog interesa međunarodne javnosti. Za organizaciju inauguracije osnovan je stožer na čijem je čelu bio [[Goran Granić (političar)|Goran Granić]], zamjenik predsjednika Vlade Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Dneni glasnik&quot; /&gt;

Na ceremoniju Stjepan Mesić je u pratnji supruge Milke došao pješice iz smjera [[Banski dvori|Banskih dvora]]. Hodajući crvenim sagom (iako je on najavljivao sivi), prošao je pokraj počasne bojne Prvoga gardijskog zdruga (ali bez vojnika u crvenim odorama) te se uspeo na pozornicu. Potom je Smiljko Sokol protokolarno izvijestio da je na izborima 24. siječnja i 7. veljače, kao kandidat [[Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati|HNS]]-a, pobijedio Stjepan Mesić te ga je pozvao da položi predsjedničku prisegu. Mesić je, držeći lijevu ruku na Ustavu i podignutom desnom rukom, izgovorio tekst prisege, a potom je potpisao tekst predsjedničke prisege. Novom hrvatskom predsjedniku nakon prisege prvi su čestitali predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol i Mesićeva supruga Milka, koji su zajedno s ostalim sucima Ustavnoga suda bili na predsjedničkoj bini.

Potom je uslijedio inauguracijski govor koji je trajao 6,5 minuta, a u kojem je Mesić naglasio kako želi biti &quot;građanin predsjednik&quot;. U 13.50 sati predsjednik Republike Stjepan Mesić ušao je u gornjogradsku palaču [[Dverce]], gdje su prethodno dogovoreni susreti s brojnim članovima stranih izaslanstava i šefovima država koji su bili nazočni davanju svečane prisege.&lt;ref&gt;[http://dns1.vjesnik.hr/html/2000/02/19/Clanak.asp?r=tem&amp;c=1 ''Stjepan Mesić, predsjednik Republike Hrvatske, prisegnuo na Markovu trgu!'', Vjesnik, 19. veljače 2000.]&lt;/ref&gt;

Novoizabrani predsjednik Stipe Mesić, kako je i ranije najavljivao, nije nosio predsjedničku lentu.&lt;ref&gt;[http://dns1.vjesnik.hr/html/2000/02/12/Clanak.asp?r=unu&amp;c=2 ''Mesić neće ni lentu niti gardu'', Vjesnik, 12. veljače 2000.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

===2005. - Stjepan Mesić===
[[Datoteka:Mesic prisega 2005.jpg|thumb|200px|left|Predsjednik Mesić polaže prisegu 2005. godine]]
{{Wikizvor|Inauguralni govor Stjepana Mesića 2005.‎}}
Polaganjem svečane predsjedničke prisege [[18. veljače]] [[2005.]] Stjepan Mesić počeo je svoj drugi petogodišnji mandat na dužnosti predsjednika Republike Hrvatske.

Ceremonija je počela u 12 sati. Predsjednik Mesić na Trg sv. Marka stigao je pješice u pratnji supruge Milke iz smjera Banskih dvora. Hodajući crvenim sagom prošao je pokraj postrojene [[Počasno-zaštitna bojna|Počasno-zaštitne bojne]] te se popeo na pozornicu postavljenu ispred južnog pročelja Crkve sv. Marka, koja je bila okićena cvijećem. U pozadini se nalazila velika [[hrvatska zastava]].

Svečanost je počela hrvatskom himnom u izvedbi zbora HNK. Prema protokolu predsjednik Ustavnog suda [[Petar Klarić]] izvijestio je da su predsjednički izbori održani u dva kruga 2. i 16. siječnja provedeni u skladu s Ustavom i Zakonom o izboru predsjednika RH te je pozvao predsjednika Mesića da položi svečanu prisegu. Nakon toga predsjednik Mesić potpisao je svečanu prisegu, primio čestitke predsjednika i sudaca Ustavnog suda te održao inauguracijski govor.

Kratkoj svečanosti nazočilo je oko 1000 ljudi, među kojima devet šefova država, predstavnici Europske komisije, NATO-a, OESS-a, desetak osobnih izaslanika predsjednika država, predsjednici i hrvatske Vlade i Sabora, čelnici političkih stranaka, saborski zastupnici i brojni uglednici.&lt;ref&gt;[http://dns1.vjesnik.hr/html/2005/02/19/Clanak.asp?r=unu&amp;c=1]&lt;/ref&gt;

===2010. - Ivo Josipović===
[[Datoteka:Inauguracija Ive Josipovica 2010.jpg|thumb|175px|Predsjednik Ivo Josipović polaže svečanu prisegu 18. veljače 2010. godine]]
{{Wikizvor|Inauguracijski govor Ive Josipovića 2010.‎}}
Nakon pobjede na [[Hrvatski predsjednički izbori 2009. – 2010.|predsjedničkim izborima]] održanima [[27. prosinca]] [[2009.]] i [[10. siječnja]] [[2010.]], [[Ivo Josipović]] je [[18. veljače]] na Trgu sv. Marka svečano prisegnuo za trećeg hrvatskog predsjednika.

Sama svečanost počela je u 11.55 sati, kada je iz smjera Predsjedničkih dvora posljednji na inauguraciju došao dotadašnji predsjednik Stjepan Mesić sa suprugom Milkom. Mesić je kao vrhovni zapovjednik posljednji put prošao kraj postrojenih vojnika Počasno-zaštitne bojne iz smjera Banskih dvora, nakon čega je zauzeo mjesto u prvome redu gledališta. Nakon što je Grički top označio podne i nakon što su prestala zvoniti zvona s Crkve Sv. Marka, hrvatsku himnu &quot;Lijepa naša&quot; izveo je Akademski zbor &quot;Ivan Goran Kovačić&quot; i dječji zbor &quot;Zvjezdice&quot;.

Ivo Josipović, njegova supruga Tatjana i kći došli su prema pozornici iz smjera Ćirilometodske ulice. Ispred crkve bila je postavljena pozornica ukrašena cvijećem, s lijeve i desne strane okružena hrvatskim zastavama.

Uvodnu riječ održala je predsjednica Ustavnog suda [[Jasna Omejec]], koja je podsjetila na rezultate predsjedničkih izbora.

U 12.06 Ivo Josipović položio je ruku na Ustav i izgovorio prisegu, koju je ponavljao nakon Jasne Omejec. ''Objavljujem da Ivo Josipović stupa na dužnost predsjednika Republike u ponoć 19. veljače'' - rekla je predsjednica Ustavnog suda nakon prisege.

Pošto je potpisao tekst svečane prisege, Ivo Josipović potom je održao inauguracijski govor.

Inauguracija je završila trima pjesmama iz hrvatske zborske baštine: &quot;Crn bel&quot; [[Igor Kuljerić|Igora Kuljerića]], &quot;Voda zvira&quot; [[Josip Štolcer-Slavenski|Josipa Štolcera-Slavenskog]] i &quot;Zahvalnicom&quot; [[Franjo Dugan mlađi|Franje Dugana mlađeg]].

===2015. - Kolinda Grabar-Kitarović===
[[Datoteka:FAH-H2153127.jpg|thumb|175px|left|Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prima [[Predsjednička lenta|lentu predsjednika Republike Hrvatske]] tijekom inauguracije]]
Ceremonija svečanog polaganja prisege i inauguracija novoizabrane predsjednice [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] održala se u nedjelju, 15. veljače 2015. Iako joj je predsjednički mandat započeo 19. veljače, do pomicanja vremena održavanja ceremonije došlo je, između ostalog, jer je američki predsjednik [[Barack Obama]] najavio za 18. veljače održavanje globalnog summita o borbi protiv nasilnog ekstremizma u Washingtonu, na kojem se očekuje velik broj stranih šefova država i vlada.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/inauguracija-kolinde-grabar-kitarovic-u-nedjelju-15-veljace-986304 Inauguracija Kolinde Grabar-Kitarović u nedjelju 15. veljače, http://www.vecernji.hr, 26.1.2015.]&lt;/ref&gt;

Svečanost je započela točno u podne, a njezin početak označio je pucanj [[Grički top|Gričkog topa]] te zvonjava zvona Crkve sv. Marka. Prethodno je izabrana predsjednica na Gornji grad stigla u pratnji supruga Jakova pješice [[Ilica|Ilicom]] i Tomićevom ulicom, te se prevezla [[Zagrebačka uspinjača|Uspinjačom]]. Ćirilometodskom ulicom prošla je kroz špalir građana te postrojenih povijesnih postrojbi iz cijele Hrvatske, a na pozornicu na Trgu sv. Marka, zajedno sa suprugom Jakovom, stupila je uz fanfare nakon pucnja Gričkog topa, gdje su je dočekati suci Ustavnoga suda. Prethodno je na Trg stigao Ivo Josipović, iz smjera Banskih dvora, prolazeći ispred postroja Počasno-zaštitne bojne.

Glumac [[Joško Ševo]] izrecitirao je tekst hrvatske himne &quot;Lijepa naša domovino&quot; te je uslijedilo njezino intoniranje, nakon čega je voditelj [[Oliver Mlakar]] najavio odavanja počasti minutom šutnje poginulima u [[Domovinski rat|Domovinskome ratu]]. Solistica [[Renata Sabljak]] otpjevala je [[Međimurje|međimursku]] pjesmu &quot;Dej mi Bože&quot;. Potom je predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec pročitala službenu odluku o izboru predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, čemu je uslijedio najsvečaniji trenutak svečanosti - prisega te potpisivanje njezinog teksta. Tekst prisege izabrana predsjednica potpisala je na stolu na kojem je tekst prisege potpisao i prvi predsjednik Tuđman.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Grabar-Kitarovic-pozvala-na-zajednistvo-i-prestanak-podjela-Vjerujem-u-te-zemljo-moja-hrvatska! |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=18. veljače 2015. |archive-date=19. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219052520/http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Grabar-Kitarovic-pozvala-na-zajednistvo-i-prestanak-podjela-Vjerujem-u-te-zemljo-moja-hrvatska! |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Prvi put nakon smrti predsjednika Tuđmana, u uporabu je vraćena lenta predsjednika Republike, koju je izabranoj predsjednici uručila predsjednica Ustavnog suda po potpisivanju teksta prisege. Iako se prije inauguracije nagađalo kako će izabrana predsjednica nositi lentu, ona joj je ipak samo uručena. Naime, [[bonton]] nošenja lente bio je osnovni razlog zbog kojeg je predsjednica nije nosila tijekom inauguracije, jer on nalaže da se lenta ne smije nositi na kaputu, što zbog hladnog zimskog dana nije bilo moguće.&lt;ref&gt;[http://zadovoljna.dnevnik.hr/clanak/kolinda-grabar-kitarovic-najiscekivaniji-stajling-prve-hrvatske-predsjednice---372729.html Najiščekivaniji stajling prve hrvatske predsjednice]&lt;/ref&gt;

Nakon predaje predsjedničke lente, prema pozornici su krenuli trojica pripadnika Počasno-zaštitne bojne, a jedan od njih sa zastavom Republike Hrvatske dolazi na pozornicu. Predsjednica Republike tada je odala počast zastavi te ju poljubila, a istodobno su s Tuškanca topovi Oružanih snaga ispalili deset počasnih plotuna.
{{Wikizvor|Poslanica Kolinde Grabar-Kitarović u prigodi inauguracije 2015.}}
U trenutku kada je izabrana predsjednica davala počast [[Zastava Republike Hrvatske|zastavi Republike Hrvatske]] izvedena je bila &quot;Himna slobodi&quot; [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], recital koji je izgovorio glumac [[Dragan Despot]]. Slijedio je inauguralni govor, a potom je puhački orkestar HV-a izveo &quot;Odu zemlji&quot; [[Jakov Gotovac|Jakova Gotovca]] iz [[Mila Gojsalića (opera)|opere &quot;Mila Gojsalića&quot;]]. [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO|Folklorni ansambl &quot;Lado&quot;]] otpjevao je tradicionalnu pjesmu &quot;Lijepo pjeva za lugom djevojka&quot;, stihove &quot;Oproštaja&quot; [[Tin Ujević|Tina Ujevića]] izrecitirao je Joško Ševo, Krčki tanac izveo je ansambl Lado, a [[Radojka Šverko]] uz pratnju orkestra HV-a pjesmu &quot;Ljubim te do bola&quot;. Slijedio je Završni prizor [[Ero s onoga svijeta|opere &quot;Ero s onoga svijeta&quot;]] Jakova Gotovca koju su izveli četiri zbora - &quot;Lado&quot;, zbor [[HRT]]-a, akademski zbor &quot;Ivan Goran Kovačić&quot; te [[Zbor Izvor|zbor mladih &quot;Izvor&quot;]].

Svečana inauguracija završava uz pjesmu &quot;Dream for the future&quot; zbora &quot;Izvor&quot;, a izabranoj hrvatskoj predsjednici čestitali su domaći i strani uzvanici.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://predsjednik.hr/ProgramInauguracije |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150219031956/http://predsjednik.hr/ProgramInauguracije |archive-date=19. veljače 2015. |access-date=19. veljače 2015.}}&lt;/ref&gt;

Na inauguraciji su nazočili predstavnici 88 veleposlanstava, od čega 8 predsjednika država: [[Slovenija|slovenski predsjednik]] [[Borut Pahor]],  [[Slovačka|slovački predsjednik]] [[Andrej Kiska]], predsjednik [[Mađarska|Mađarske]] [[Janos Ader]], [[Makedonija|makedonski predsjednik]] Gjorge Ivanov, predsjednik [[Albanija|Albanije]] [[Bujar Nishani]], [[Crna Gora|crnogorski predsjednik]] [[Filip Vujanović]], predsjednica [[Kosovo|Kosova]] [[Atifete Jahjaga]] i članovi Predsjedništva BiH [[Mladen Ivanić]], [[Dragan Čović]] i [[Bakir Izetbegović]]. Iz [[Srbija|Srbije]] je na inauguraciji prisustvovao premijer [[Aleksandar Vučić]], Bugarsku je predstavljala predsjednica parlamenta Cecka Cačeva, a  [[Češka|Češku]] i [[Poljska|Poljsku]] predsjednici Senata, Milan Štech i Bogdan Borusewicz.&lt;ref name=&quot;IND&quot;&gt; [http://www.index.hr/vijesti/clanak/pogledajte-kako-ce-izgledati-kolindina-inauguracija/801329.aspx Tko će sve nazočiti inauguraciji predsjednice Kolinde], Index.hr &lt;/ref&gt; Iz [[Njemačka|Njemačke]] je na inauguraciji prisustvovao predsjednik Saveznog vijeća Bundesrata Volker Bouffier, [[Europska komisija|Europsku komisiju]] predstavljao je povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj [[Neven Mimica]], a iz [[SAD]] je inauguraciji prisustvovala zamjenica državnog tajnika za [[Energetika|energetiku]] [[Elizabeth Sherwood-Randall]], a svečanosti je nazočila i [[Kanada|kanadska]] državna ministrica [[Hrvati|hrvatskoga podrijetla]] [[Lynne Yelich]].&lt;ref name=&quot;IND&quot;/&gt;

===2020. - Zoran Milanović===
{{Wikizvor|Inauguracijski govor predsjednika Republike Zorana Milanovića}}
[[Datoteka:HN20200218461965.JPG|mini|Izabrani predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, preuzima dužnost od dosadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Na slici Zoran Milanović i supruga Sanja Musić Milanović.]]
Svečanost polaganja prisege predsjednika Republike Zorana Milanovića održala se u [[Predsjednički dvori|Predsjedničkim dvorima]] na Pantovčaku 18. veljače 2020. s početkom u 12 sati. Prva je to inauguracija predsjednika Republike koja nije održana na Trgu sv. Marka, ujedno i s najmanjim brojem uzvanika do tada.

Na nju su bile pozvane 43 osobe u tri kategorije – dužnosnici po funkcijama, među njima i dvojica bivših predsjednika, obitelj izabranog predsjednika te članovi njegovog izbornog stožera. Na inauguraciji su, uz tada aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i supruga Jakova Kitarovića, od dužnosnika prisustvovali predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Sabora Milijan Brkić, Željko Reiner, Božo Petrov, Siniša Hajdaš Dončić i Furio Radin, predsjednik Vlade Andrej Plenković i potpredsjednici Vlade Davor Božinović, Damir Krstičević, i Predrag Štromar (Zdravko Marić bio je na službenom putu), predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa te načelnik Glavnog stožera general Mirko Šundov. Svečanosti su nazočili i dvojica bivših predsjednika Republike – Stjepan Mesić i Ivo Josipović, zatim Milanovićeva supruga Sanja sa sinovima te Milanovićeva majka Gina, kao i 19 članova izbornoga stožera izabranog predsjednika.

Svečanost je započela u 12 sati dolaskom predsjednice Grabar-Kitarović u svečanu dvoranu. Dočekala ju je Počasno-zaštitna bojna uz tihi prijavak, također posljednji put u povijesnim odorama. Iz Biblioteke su potom ušli suci Ustavnog suda, a nakon njih predsjednik Zoran Milanović sa suprugom Sanjom izašao je iz Sjevernog salona i stao za govornicu.

[[Datoteka:HN20200218462039.JPG|mini|Zoran Milanović ispraća Kolindu Grabar-Kitarović]]

Na početku svečanosti [[Himna|himnu]] Republike Hrvatske izvela je [[Josipa Lisac]] u suradnji sa Zvjezdanom Ružićem, a zatim je izabrani predsjednik Zoran Milanović položio svečanu prisegu pred predsjednikom Ustavnog suda Republike HrvatskeMiroslavom Šeparovićem, sutkinjama i sucima Ustavnog suda te ostalim uzvanicima. Tekst prisege izgovorio je držeći lijevu ruku na Ustavu, međutim desnu ruku nije podigao. Protokolom i dogovorom bilo je predviđeno da najprije predsjednik Suda Šeparović kaže kako je Vlada raspisala izbore i da su izbori održani te kakav je njihov rezultat, a potom bi pozvao Milanovića da potpiše prisegu, međutim na kraju je taj dio spontano izostavljen.&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prisega-zorana-milanovica-za-predsjednika-republike-jednim-potezom-iznenadio-i-predsjednika-ustavnog-suda---594406.html Prisega izašla iz tračnica: Milanović ovim potezom iznenadio prvog čovjeka Ustavnog suda]&lt;/ref&gt; Nakon potpisivanja prisege, Zoran Milanović održao je inauguracijski govor.

Nakon obraćanja [[Klapa Sveti Juraj HRM|Klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj]] izvela je pjesmu &quot;Tvoja zemlja&quot; [[Alfi Kabiljo|Alfija Kabilja]].

Uslijedio je koktel za uzvanike, te je obavljena primopredaja dužnosti na prvom katu u Uredu predsjednice Republike. Na kraju je Zoran Milanović ispratio Kolindu Grabar-Kitarović.

==Preuzimanje dužnost privremenog predsjednika Republike==
[[Ustavni sud Republike Hrvatske]] na izvanrednoj je sjednici [[26. studenog]] [[1999.]] jednoglasno donio Odluku&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Ustav/C1256A25004A262AC12568480033A1AD?OpenDocument |title=Odluka Ustavnog suda RH |archive-url=https://web.archive.org/web/20160309093208/http://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/ustav/c1256a25004a262ac12568480033a1ad?opendocument |archive-date=9. ožujka 2016. |access-date=19. veljače 2011.}}&lt;/ref&gt; kojom se utvrđuje privremena spriječenost predsjednika Republike Franje Tuđmana da obavlja svoje dužnosti. Za vrijeme privremene spriječenosti, Predsjednika je zamjenjivao predsjednik Hrvatskog državnog sabora akademik [[Vlatko Pavletić]]. Odluka, koju je Ustavni sud donio na prijedlog Vlade, stupila je na snagu odmah nakon donošenja te je dostavljena predsjedniku Vlade Zlatku Mateši.
Svečani čin Pavletićeva preuzimanja predsjedničkih ovlasti održao se u Banskoj sobi Hrvatskoga sabora istoga dana. U Bansku sobu akademik Pavletić došao je u 13 sati u pratnji predstojnika [[Ured predsjednika Republike Hrvatske|Ureda predsjednika]] [[Ivica Kostović|Ivice Kostovića]], a odluku Ustavnog suda uručio mu je predsjednik Vlade mr. [[Zlatko Mateša]].&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19991127/novosti.htm]&lt;/ref&gt; Akademik Pavletić nije prisegnuo, jer time nije postao ni predsjednik Republike, ni zamjenik predsjednika Republike, već je počeo obavljati svoju ustavnu dužnost na koju je prisegnuo kao zastupnik, a zatim kao predsjednik Sabora.&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19991127/novosti2.htm#jadr]&lt;/ref&gt; Tom svečanom činu bili su nazočni i potpredsjednici Sabora [[Vladimir Šeks]] i [[Žarko Domljan]], predstojnik predsjednikova Ureda Ivica Kostović i saborski zastupnik i [[državni pečat|čuvar državnoga pečata]] [[Ivan Milas]].

Nakon smrti predsjednika Tuđmana akademik Pavletić preuzeo je dužnost privremenog predsjednika Republike u skladu s člankom 97. Ustava Republike Hrvatske,&lt;ref&gt;[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/19991211/novosti.htm Umro dr. Franjo Tuđman, Slobodna Dalmacija, 11.prosinca 1999.]&lt;/ref&gt; bez posebne ceremonije i polaganja prisege. Na toj je dužnosti ostao sve do [[Četvrti saziv Hrvatskog sabora|konstituiranja novog saziva Hrvatskog sabora]] i izbora novog predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića [[2. veljače]] [[2000.]] Tada je primopredaja ovlasti obavljena u kabinetu predsjednika Sabora. Tomčiću je predao i dva ključa: jedan za sva vrata u Saboru, a drugi za sef u kojem se nalaze imovinske kartice saborskih zastupnika.&lt;ref&gt;[http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2000%5C02%5C03%5C03A3.PDF ''Konstituiran četvrti saziv Zastupničkog doma Hrvatskog državnog Sabora!'', Vjesnik, 3. veljače 2000.]&lt;/ref&gt; Zlatko Tomčić obnašao je tu funkciju 16 dana, do stupanja na dužnost novoizabranog predsjednika Mesića.

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Povezani članci==
* [[Predsjednik Republike Hrvatske]]
* [[Predsjednički izbori u Hrvatskoj]]

{{Hrvatska}}

[[Kategorija:Hrvatski predsjednici]]</text>
      <sha1>mssklwothairv4yjtcuw6saegf6yioh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Naseljeni otoci u Hrvatskoj</title>
    <ns>10</ns>
    <id>301782</id>
    <revision>
      <id>7479318</id>
      <parentid>6821277</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:31:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="998" sha1="rr60lf9jv58mzlktvmrokv9skvk54zb" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Naseljeni otoci u Hrvatskoj
| naslov = [[Dodatak:Popis naseljenih otoka u Hrvatskoj|Naseljeni otoci u Hrvatskoj]]
| popis1  = [[Biševo]] • [[Brač]] • [[Cres]] • [[Čiovo]] • [[Drvenik Mali]] • [[Drvenik Veli]] • [[Dugi otok]] • [[Hvar]] • [[Ilovik]] • [[Ist]] • [[Iž]] • [[Kaprije]] • [[Koločep]] • [[Kornat]] • [[Korčula]] • [[Krapanj]] • [[Krk]] • [[Lastovo]] • [[Lopud]] • [[Lošinj]] • [[Male Srakane]] • [[Mljet]] • [[Molat]] • [[Murter]] • [[Olib]] • [[Ošljak (otok)|Ošljak]] • [[Pag]] • [[Pašman]] • [[Premuda]] • [[Prvić]] • [[Rab]] • [[Rava]] • [[Rivanj]] • [[Sestrunj]] • [[Silba]] • [[Susak]] • [[Šipan]] • [[Šolta]] • [[Ugljan]] • [[Unije (otok)|Unije]] • [[Vele Srakane]] • [[Vir (otok)|Vir]] • [[Vis]] • [[Vrgada]] • [[Vrnik]] • [[Zlarin]] • [[Zverinac (otok)|Zverinac]] • [[Žirje]]}}&lt;noinclude&gt;

[[Kategorija:Skupni zemljopisni predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>rr60lf9jv58mzlktvmrokv9skvk54zb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Put pentoza-fosfata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>329797</id>
    <revision>
      <id>7479326</id>
      <parentid>6166337</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:49:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pravopis i pročišćavanje teksta</comment>
      <origin>7479326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9937" sha1="4tw52ogocn9idkb6kjkkwhyuvw7gx2j" xml:space="preserve">'''Put''' ili '''ciklus pentoza-fosfata''' (eng. Penthose phosphate pathway, PPP) je metbolički put kojim stanice proizvode [[šećer]]e s pet atoma [[ugljik]]a (pentoze) i reducirani [[nikotinamid-adenin-dinukleotid-fosfat]] (NADPH). Ovaj je metabolički put paralelan [[Glikoliza|glikolizi]] i djelomično s njom povezan. Kod većine organizama put pentoza fosfata se odvija u [[Citosol|citoplazmi]], jedino se kod biljaka odvija u [[plastid]]ima.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Kruger NJ, von Schaewen A |title=The oxidative pentose phosphate pathway: structure and organisation |journal=Curr. Opin. Plant Biol. |volume=6 |issue=3 |pages=236–46 |year=2003 |month=lipanj |pmid=12753973 |doi=10.1016/S1369-5266(03)00039-6 |url=http://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/S1369526603000396}}&lt;/ref&gt;

Tijek ovog metaboličkog puta može biti podijeljen u dvije faze: oksidativnu i neoksidativnu.

Najvažniji metabolički produkti puta pentoza fosfata su:
* reducirani koenzim [[NADPH]], koji ulazi u različite procese biosinteze kao npr. [[Masne kiseline|masnih kiselina]] i [[kolesterol]]a,
* [[riboza-5-fosfat]], koji ulazi u procese sinteze [[nukleotid]]a,
* [[eritroza-4-fosfat]], koji ulazi u proces sinteze aromatskih [[aminokiselina]].

Pentoze koje se unose putem hrane, kao rezultat razgradnje [[Nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] mogu biti metabolizirane u putu pentoza-fosfata.

Kod životinja se put pentoza-fosfata odvija isključivo u [[Citosol|citoplazmi]]. Organi u kojima je ovaj proces posebno aktivan su: [[jetra]], [[dojka|mliječna žlijezda dojke]], korteks [[Nadbubrežna žlijezda|nadbubrežne žlijezde]], [[Jajnik|jajnici]] i [[Sjemenik|testisi]]. Proces je odsutan u [[mišić]]ima. Put pentoza-fosfata je jedan od najvažnijih načina sinteze molekula s reducirajućim djelovanjem i odgovoran je za 60% proizvodnje [[NADPH]] kod metabolizma čovjeka.

NADPH u stanicama ima ulogu inaktiviranja štetnog djelovanja molekula koje izazivaju [[oksidativni stres]]. Enzim glutation-reduktaza koristi NADPH kako bi reducirao oksidirani oblik [[glutation]]a (GSSG) u njegov reducirani oblik (GSH). Reducirani se [[glutation]] u daljnjim reakcijama koristi kao reducirajuća molekula koja pretvara potencijalno štetni [[vodikov peroksid]] u vodu. Ovaj je mehanizam posebno prisutan kod [[Eritrociti|eritrocita]] i njihov je jedini izvor NADPH.
==Oksidativna faza==
U ovoj fazi metaboličkog puta postoje tri reakcije pri kojima se jedna molekula [[Glukoza-6-fosfat|glukoze-6-fosfata]] pretvara u [[ribuloza-5-fosfat|ribulozu-5-fosfat]]. Tijekom reakcije dvije se molekule NADP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; reduciraju u [[NADPH]].&lt;ref name=&quot;Wamelink&quot;&gt; Wamelink MM, Struys EA, Jakobs C. The biochemistry, metabolism and inherited defects of the pentose phosphate pathway: a review. J Inherit Metab Dis. prosinac 2008.; 31(6):703-17. Review &lt;/ref&gt;

[[Slika:Ox Pentose phosphate pathway.svg|center|mini|650px|glukoza-6-fosfat ('''1'''), 6-fosfoglukono-δ-lakton ('''2'''), 6-fosfoglukonat ('''3'''), ribuloza-5-fosfat ('''4''')]]


U tablici niže sažet je tijek enzimskih reakcija:

{| class=&quot;wikitable&quot;
| '''reaktanti''' || '''produkti''' || '''enzim''' || '''opis reakcije''' 
 |- 
 | glukoza-6-fosfat + NADP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;  || → 6-fosfoglukono-&amp;delta;-lakton + '''NADPH''' || glukoza-6-fosfat-dehidrogenaza || '''Dehidrogenacija.''' Hemiacetalna hidroksilna grupa smještena na prvom ugljikovom atomu glukoze-6-fosfata pretvara se u karbonilnu skupinu, dajući lakton. Pri tom se procesu stvara jedna molekula NADPH.  
 |- 
 | 6-fosfoglukono-&amp;delta;-lakton + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O  || → 6-fosfoglukonat + H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; || 6-fosfoglukonolaktonaza || '''Hidroliza''' 
 |- 
 | 6-fosfoglukonat + NADP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt;  || → ribuloza 5-fosfat + '''NADPH''' + CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; || 6-fosfoglukonat-dehidrogenaza ||  '''Oksidativna dekarboksilacija.''' Tijekom ove reakcije NADP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; se reducira u još jednu molekulu NADPH te i kao produkt nastaje ugljikov dioksid i ribuloza-5-fosfat. 
 |- 
 |}

Zbirna jednadžba kemijske reakcije oksidativne faze je:

:'''glukoza-6-fosfat + 2 NADP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + H&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O &amp;rarr; ribuloza-5-fosfat + 2 NADPH + 2 H&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; + CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;'''
==Neoksidativna faza==
U ovoj fazi puta pentoza-fosfata, koja se sastoji od niza složenih reakcija, dolazi do konverzije [[ribuloza-5-fosfat|ribuloze-5-fosfata]] u konačne produkte [[gliceraldehid-3-fosfat]] i [[Fruktoza-6-fosfat|fruktozu-6-fosfat]]. Ovi produkti potom ulaze u proces [[Glikoliza|glikolize]] kao reaktanti. Sve enzimske reakcije neoksidativne faze su reverzibilne i ovise o koncentraciji različitih [[Supstrat (biokemija)|supstrata]].&lt;ref name=&quot;Wamelink&quot;/&gt;

Prva je reakcija [[epimer]]izacija konačnog produkta oksidativne faze, šećera [[ribuloza-5-fosfat|ribuloze-5-fosfata]] u [[Ksiluloza-5-fosfat|ksilulozu-5-fosfat]] od strane [[enzim]]a pentoza-5-fosfat-epimeraze. [[Ribuloza-5-fosfat]] može ući i u reakciju [[izomer]]izacije preko enzima pentoza-5-fosfat-izomeraze pri čemu nastaje [[riboza-5-fosfat]]. 

U sljedećoj fazi ksiluloza-5-fosfat i riboza-5-fosfat ulaze u proces rekombiniranja dva atoma [[ugljik]]a od strane enzima transketolaze pri čemu nastaju [[sedoheptuloza-7-fosfat]] i [[gliceraldeid-3-fosfat]]. 

Ova dva produkta postaju supstrati sljedeće reakcije rekombiniranja atoma ugljika od strane enzima transaldolaze i kao produkt nastaju [[fruktoza-6-fosfat]] i [[eritroza-4-fosfat]]. Frukoza-6-fosfat može izravno ući u proces [[Glikoliza|glikolize]] kao supstrat, dok se eritroza-4-fosfat mora dodatno obraditi. Enzim transketolaza rekombinira ugljikove atome eritroze-4-fosfata sa ksilulozom-5-fosfat dobivenom iz prve reakcije epimerizacije i kao produkti nastaju fruktoza-6-fosfat i gliceraldeid-3-fosfat. Oba novonastala produkta mogu ući u glikolizu kao supstrati. 

Osim u proces [[Glikoliza|glikolize]], fruktoza-6-fosfat i gliceraldeid-3-fosfat mogu ući i u metabolički put [[Glukoneogeneza|glukoneogeneze]] ako organizam ima potrebu za sintezom [[Glukoza|glukoze]]. 
[[Datoteka:Non-oxidative phase of pentose phosphate pathway (hrvatski).svg|center|640x640px|neoksidativna faza puta pentoza-fosfata|mini]]

Sve enzimske reakcije neoksidativne faze puta pentoza fosfata sažete su u tablici niže:
{| class=&quot;wikitable&quot;
| '''reaktanti''' || '''produkti''' || '''enzim'''
 |- 
 | ribuloza-5-fosfat  || → riboza-5-fosfat  || ribuloza-5-fosfat isomeraza
 |- 
 | ribuloza-5-fosfat  || → ksiluloza-5-fosfat || ribuloza-5-fosfat-3-epimeraza
 |- 
 | ksiluloza-5-fosfat + riboza-5-fosfat  || → gliceraldehid-3-fosfat + sedoheptuloza-7-fosfat || transketolaza 
 |- 
 | sedoheptuloza-7-fosfat + gliceraldeid-3-fosfat  || → eritroza-4-fosfat + fruktoza-6-fosfat || transaldolaza
 |- 
 | ksiluloza-5-fosfat + eritroza-4-fosfat ||  → gliceraldehid-3-fosfat + fruktoza-6-fosfat || transketolaza
|}

==Regulacija puta pentoza-fosfata u tkivima==
Ovaj je metabolički put izuzetno prilagodljiv potrebama stanice za različitim supstratima zahvaljujući povratnosti enzimskih reakcija. Reakcije će se odvijati u određenom smjeru ovisno o koncentraciji i potrebama [[ATP]], [[NADPH]], [[riboza-5-fosfat|riboze-5-fosfata]], [[piruvat]]a ili [[acetil-CoA]] u stanici.

Prvi enzim u nizu reakcija, [[Glukoza-6-fosfat dehidrogenaza|glukoza-6-fosfat-dehidrogenaza]] je najviše podložan regulaciji. Pošto je produkt same reakcije, inhibira ga visoka koncentracija NADPH u [[Citosol|citoplazmi]]. Omjer NADPH/NADP&lt;sup&gt;+&lt;/sup&gt; veći od 10 inhibira aktivnost enzima za više od 90 %. Ostali inhibitori ovog enzima su [[ADP]] i [[AMP]], dok [[ATP]] ima ulogu aktivatora.

Put pentoza-fosfata je izuzetno snažno aktiviran u stanicama [[Masno tkivo|masnog tkiva]] gdje postoji višak [[Glukoza|glukoze]] koja se pretvara u [[masne kiseline]] i velika potreba za NADPH koji ulazi u proces biosinteze masnih kiselina. Kao produkt osidativne faze puta-pentoza fosfata nastaje NADPH, kojeg stanica odmah koristi kao kofaktor, dok se riboza-5-fosfat do kraja transformira u fruktozu-6-fosfat i gliceraldeid-3-fosfat koji ulaze u reakciju [[Glikoliza|glikolize]]. Stanice masnog tkiva u [[Mitoza|replikaciji]] nisu posebno aktivne, stoga nemaju posebnu potrebu akumuliranja [[Riboza|riboze]] pošto je sinteza [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]] minimalna. [[Glikoliza]] pak daje stanici [[acetil-CoA]] kao konačni produkt koji je osnovni supstrat za sintezu masnih kiselina. U mišićnom su tkivu potrebe za NADPH vrlo male, dok su potrebe za glukozom-6-fosfatom velike, stoga će put pentoza-fosfata biti neaktivan.&lt;ref&gt; Mailloux RJ, Harper ME. Glucose regulates enzymatic sources of mitochondrial NADPH in skeletal muscle cells; a novel role for glucose-6-phosphate dehydrogenase.FASEB J. srpanj 2010.; 24(7):2495-506.&lt;/ref&gt;

Stanice koje se nalaze u fazi aktivne replikacije imaju velike potrebe za ribozom-5-fosfat kako bi moglo doći do sinteze [[nukleinske kiseline|nukleinskih kiselina]]. Kod tih stanica može doći do inverzije neoksidativne faze puta pentoza-fosfata, pri čemu dolazi do formiranja riboze-5-fosfata počevši od gliceraldehida-3-fosfata i fruktoze-6-fosfata kao početnih supstrata.&lt;ref&gt; http://bloodjournal.hematologylibrary.org/cgi/content/full/92/7/2527 Early Phagocytosis of Glucose-6-Phosphate Dehydrogenase (G6PD)-Deficient Erythrocytes Parasitized by Plasmodium falciparum May Explain Malaria Protection in G6PD Deficiency]&lt;/ref&gt;
==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* {{eng icon}}[http://www2.ufp.pt/~pedros/bq/ppp.htm The chemical logic behind the pentose phosphate pathway] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060430210749/http://www2.ufp.pt/~pedros/bq/ppp.htm |date=30. travnja 2006. }}
* {{eng icon}}{{MeshName|Pentose+Phosphate+Pathway}}
* {{eng icon}}[http://www.genome.jp/dbget-bin/www_bget?path:hsa00030 Pentose phosphate pathway Map - Homo sapiens]

{{metabolizam}}

[[Kategorija:Organofosforni spojevi]]
[[Kategorija:Metabolizam]]</text>
      <sha1>4tw52ogocn9idkb6kjkkwhyuvw7gx2j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Duje Rendić-Miočević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>337334</id>
    <revision>
      <id>7479298</id>
      <parentid>7193531</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:38:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>dodana kategorija</comment>
      <origin>7479298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1976" sha1="hynge8r53v2f5owfmbxy9nehfxi1k7a" xml:space="preserve">{{dz|[[Dujam Rendić-Miočević]]|članak o istoimenom načelniku}}

'''Duje Rendić-Miočević''' ([[Split]], [[29. lipnja]] [[1916.]] – [[Zagreb]], [[30. travnja]] [[1993.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[arheologija|arheolog]] iz plemićke obitelji [[Rendić-Miočević]].

Potomak je splitsko-bračke [[plemstvo|plemićke]] obitelji. Njegov djed [[Dujam Rendić-Miočević|Dujam]] bio je prvi hrvatski [[Dodatak:Popis splitskih gradonačelnika|načelnik grada Splita]] nakon pobjede [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjaka]] [[1882.]] godine.&lt;ref name=&quot;In memoriam - Duje Rendić-Miočević&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/8473 In memoriam - Duje Rendić-Miočević]&lt;/ref&gt;

[[Klasična gimnazija u Splitu (1817.)|Splitsku Klasičnu gimnaziju]] završio je [[1934.]] godine. Studirao je i predavao klasičnu arheologiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] (1955. – 1983.) gdje je bio i ravnatelj [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkog muzeja]] (1966. – 1979.).&lt;ref&gt;Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. XVII, str. 95.&lt;/ref&gt; tijekom Drugog svjetskog rata bio je kustos pripravnik u [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkom muzeju u Splitu]].&lt;ref name=&quot;In memoriam - Duje Rendić-Miočević&quot;/&gt;

Vodio je više arheoloških iskapanja ([[Solin]], [[Murter]], [[Danilo (Šibenik)|Danilo]] i dr.).

== Djela ==
* ''Ilirska onomastika na latinskim natpisima Dalmacije'', 1950.
* ''I Greci in Adratico'', Rim, 1962.
* ''Umjetnost Ilira u antičko doba'', 1984.
* ''Carmina epigraphica'', 1987.
* ''Iliri i antički svijet'', 1989.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga]], sv. XVII, Pro Leksis, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-7224-17-2}}

{{mrva-biog-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Rendić-Miočević, Duje}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Rendić-Miočević]]
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]</text>
      <sha1>hynge8r53v2f5owfmbxy9nehfxi1k7a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivo Rendić-Miočević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>337339</id>
    <revision>
      <id>7479300</id>
      <parentid>7303028</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:39:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>dodana kategorija</comment>
      <origin>7479300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3916" sha1="4pto52hstwmot714ghyp7wmxjobqjbk" xml:space="preserve">'''Ivo pl. Rendić-Miočević''' ([[Korčula (grad)|Korčula]], [[13. svibnja]] [[1935.]] – [[Rijeka]], [[13. prosinca]] [[2020.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://ezadar.net.hr/dogadaji/3945880/preminuo-izv-prof-dr-sc-ivo-rendic-miocevic/ |title=Preminuo izv. prof. dr. sc. Ivo Rendić-Miočević |author=ezadar.net |date=15. prosinca 2020. |work=ezadar.net |publisher=Elektronski Zadar d.o.o. |accessdate=17. prosinca 2020.}}&lt;/ref&gt;), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Povijest|povjesničar]], [[Arheologija|arheolog]] i [[šport]]ski djelatnik.

== Životopis ==
Izv. prof. dr. sc. Ivo pl. Rendić-Miočević rođen je u Korčuli 1935. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pohađao je osnovnu školu u [[Makarska|Makarskoj]] i [[Jelsa|Jelsi]], dok je 1953. završio klasičnu gimnaziju u Splitu. Studirao je povijest i arheologiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. U Zagrebu diplomirao je arheologiju [[1959.]] godine a povijest [[1964.]] godine.&lt;ref name=&quot;he&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Rendić-Miočević, Ivo |url=https://enciklopedija.hr/clanak/52444 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=17. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt; Doktorirao je u [[Ljubljana|Ljubljani]] [[1987.]] godine obranivši tezu pod naslovom Transfer povijesnog znanja u školi,&lt;ref name=&quot;he&quot;/&gt; te je postao prvi metodičar nastave povijesti na području tadašnje [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Pavao Jerolimov&quot;&gt;[http://www.zadarskilist.hr/clanci/14052009/ivo-rendic-miocevic Ivo Rendić-Miočević], zadarskilist.hr, 14. svibnja 2009., pristupljeno 4. lipnja 2012.‎&lt;/ref&gt; Radio je kao učitelj u osnovnim i srednjim školama u [[Zadar|Zadru]], Splitu i [[Rijeka|Rijeci]]. Od [[1986.]] godine docent je na Odsjeku povijesti pri [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]], gdje se i umirovio kao professor emeritus.&lt;ref name=&quot;Pavao Jerolimov&quot;/&gt;

U prvoj polovici [[1960-ih|60-ih godina]] [[20. stoljeće|20. stoljeća]] djelovao je kao trener zadarskih, a potom splitskih plivača. U Rijeci je bio organizator posebnog modela škole plivanja te kondicijski trener [[vaterpolo|vaterpolista]] ''Primorja(1970. – 2000.)''.&lt;ref name=&quot;Pavao Jerolimov&quot;/&gt;

Objavio je više znanstvenih i stručnih radova uglavnom u ''Radovima filozofskog fakulteta u Zadru'', te nekoliko knjiga kao što su: ''Zlo velike jetre: povijest i nepovijest Crnogoraca, Hrvata, Muslimana i Srba'', ''U potrazi za hrvatskom kolijevkom'', ''Čitav znanstveni struk 30'' i druge.&lt;ref name=&quot;Pavao Jerolimov&quot;/&gt;

== Djela ==
* ''Priručnik modernog plivanja: osnove tehnike i metodike...'', Zagreb, 1981.
* ''Didaktičke inovacije u nastavi povijesti: transfer povijesnog znanja u školi'', Školska knjiga, Zagreb, 1989.
* ''Zlo velike jetre: povijest i nepovijest Crnogoraca, Hrvata, Muslimana i Srba'', Književni krug, Split, 1996.
* ''Učenik - istražitelj prošlosti: novi smjerovi u nastavi povijesti'', Školska knjiga, Zagreb, 2000. (2. izmijenjeno izd. 2005.)
* ''U potrazi za hrvatskom kolijevkom'', Književni krug, Split, 2000.
* ''Hrvatski identitet: trajnost i fluidnost: uporedba Kvarnera i gorske Dalmacije'', Adamić, Rijeka, 2006.
* ''Uvod u hrvatsku interdisciplinarnu povijest'', Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2011.
*''Osuda Hrvat na zaborav- pedagogijsko-povijesne rasprave'', naklada Bošković, Split, 2020.

== Izvori == 
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.zadarskilist.hr/clanci/14052009/ivo-rendic-miocevic Ivo Rendić-Miočević] na stranicama ''[[Zadarski list|Zadarskog lista]]'' 

{{mrva-biog-pov}}

{{GLAVNIRASPORED:Rendić-Miočević, Ivo}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Rendić-Miočević]]
[[Kategorija:Plivanje u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Hrvatski treneri]]</text>
      <sha1>4pto52hstwmot714ghyp7wmxjobqjbk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dujam Rendić-Miočević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>337341</id>
    <revision>
      <id>7479294</id>
      <parentid>7168685</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:35:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>dodana kategorija</comment>
      <origin>7479294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7267" sha1="7xsle1j2jog2598mdr9xsmo0kwx6agx" xml:space="preserve">{{dz|[[Duje Rendić-Miočević]]|članak o istoimenom arheologu}}
''{{Infookvir političar
|ime=Dujam pl. Rendić-Miočević
|datum rođenja=[[4. siječnja]] [[1834.]]
|mjesto rođenja=Split
|datum smrti=[[29. rujna]] [[1915.]]
|mjesto smrti=Split
|slika=Dujam Rendić Miočević, Museum of Split 20210520.jpg
|veličina=250px
|opis slike= Portret Dujma Rendića-Miočevića, [[Muzej grada Splita]]
|stranka=[[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodna stranka]]
|supruga=
|suprug=
|položaj=Gradonačelnik Splita
|zanimanje=pravnik
|fusnote=
|nasljednik=[[Gajo Filomen Bulat]]
|prethodnik=[[Emil Ragazzini]]
|mandat_start=1882.
|mandat_kraj=1885.
|vjera=
}}
'''Dujam pl. Rendić Miočević''' ([[Split]], [[4. siječnja]] [[1834.]] – Split, [[29. rujna]] [[1915.]]), [[Hrvati|hrvatski]] pravnik, [[arheologija|arheolog]]; član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU/HAZU]] i prvi splitski narodnjački načelnik (1882. – 1885.).&lt;ref&gt;[http://www.lovrinac.hr/index.php/grl/memo Pro memoria]&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Rodio se u staroj splitskoj plemićkoj obitelji i svoje je prve društveno-političke poglede stekao u vrijeme kada je u krugovima srednjeg [[plemstvo|plemstva]] i mladoga [[građanstvo|građanstva]] počelo izrazitije zanimanje za nacionalnu problematiku s aspekta [[jezik]]a, [[politika|politike]], [[kultura|kulture]] i [[gospodarstvo|gospodarstva]].

Godine [[1851.]] završio je gimnaziju u Splitu, nakon čega je pohađao i završio dvogodišnji filozofski licej, da bi potom studirao [[pravo]] u [[Padova|Padovi]], gdje je i doktorirao. Po povratku u [[Dalmacija|Dalmaciju]] priključio se radu [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjačke stranke]], koja se zalagala za uvođenje [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] kao službenog u svim javnim službama na području Dalmacije i za ujedinjenje pokrajine s [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Banskom Hrvatskom]]. Zajedno s ostalim istaknutim narodnjacima, Dujam se založio za osnivanje narodnjačke čitaonice u Splitu, koja je otvorena [[30. rujna]] [[1862.]] pod imenom ''Slavjanska narodna čitaonica''.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;&gt;Perić, Ivo, Politički portreti iz prošlosti Dalmacije&lt;/ref&gt;{{is|str. 176.-177.}} Dujam je sudjelovao i u drugim aktivnostima narodnjaka pa je od [[1863.]] bio član [[Matica dalmatinska|Matice dalmatinske]].

Sredinom [[1870-ih|70-ih]] godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]], otvorio je odvjetnički ured u [[Sinj]]u, gdje su se, isprva, [[autonomaši]] i narodnjaci zajedno okupljali u ''Casinu''. Međutim, zbog učestalih sukoba, narodnjaci su istupili iz Casina i osnovali Narodnu čitaonicu [[1867.]] godine, a među osnivačima bio je i Dujam Rendić-Miočević. Bio je i među vijećnicima prvog narodnjačkog općinskog vijeća u Sinju, izabranog na općinskim izborima [[1869.]] godine koje je uvelo [[hrvatska zastava|hrvatsku trobojku]] kao službenu zastavu sinjske općine i hrvatski jezik za službeni jezik te općine.

Nakon odlaska narodnjačkog odvjetnika [[Kosto Vojnović|Koste Vojnovića]] iz Splita u [[Zagreb]], Rendić-Miočevič je privremeno napustio odvjetničku praksu u Sinju i otvorio odvjetnički ured u Splitu, gdje se ponovno uključio u politički rad Narodne stranke, kojoj je na čelo u Splitu, nakon Vojnovićeva odlaska, stupio [[Gajo Filomen Bulat]]. Dvije najvažnije zadaće Narodne stranke u Splitu bile su &quot;ponarođenje&quot; splitskih [[srednja škola|srednjih škola]] i splitske općine.

Godine [[1877.]] Dujam Rendić-Miočević izabran je zajedno s prvacima Narodne stranke za zastupnika u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] u [[Zadar|Zadru]], gdje su narodnjački zastupnici potpisali politički program Narodnjačkog saborskog kluba u kojem je istaknuto da se oni na temelju ''narodnog načela'' i ''državnog prava hrvatskoga'', zalažu za ''sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom'' na ravnopravnoj osnovi.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;/&gt;{{is|str. 178.-179.}}

Godine [[1879.]] narodnjaci su, u izborima za [[Carevinsko vijeće]], suprotstavili načelniku [[Antonio Bajamonti|Anti Bajamontiju]] kandidaturu Dujma Rendića-Miočevića. Zahvaljujući izbornim glasovima iz [[Makarska|Makarske]], [[Dubrovnik]]a, [[Herceg-Novi|Herceg-Novog]] i [[Perast]]a, Dujam je bio izabran za zastupnika u [[Beč]]u. Od ukupno 1029 birača u toj izbornoj jedinici, za Rendića su glasali 573, a za Bajamontija 456 birača.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;/&gt;{{is|str. 179.-180.}} Narodni zastupnici iz Dalmacije stupili su u Hohenwartov zastupnički klub u Carevinskom vijeću, koji je podupirao [[Eduard Taaffe|Taaffeovu]] vladu, kako bi se što bolje izborili za za interese naroda u Dalmaciji. U prilog im je išao i rastući [[iredentizam|talijanski iredentizam]], zbog čega su austrijske vlasti prestale podupirati [[Talijani|Talijane]] u Dalmaciji. Zbog svega toga, [[car]] [[Franjo Josip]] (1848. – 1916.) odobrio je uvođenje hrvatskog jezika kao nastavnog jezika u dalmatinske gimnazije, što je izazvalo veliko oduševljenje pristaša Narodne stranke u Splitu i ostatku Dalmacije.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;/&gt;{{is|str. 180.-181.}}

Jak položaj i apsolutna moć splitskog načelnika Antonija Bajamontija ozbiljno je bila uzdrmana njegovim porazom u izborima za Carevinsko vijeće (1879.), ali i financijskim skandalom oko njegova društva ''Associazione dalmatica'' i u općini, zbog čega su austrijske vlasti naposljetku donijele odluku o raspuštnju splitskog Općinskog vijeća i raspisavanju novih općinskih izbora.

Na općinskim izborima u Splitu održanima [[1882.]] godine pobijedila je Narodna stranka i konstituirala prvu narodnjačku splitsku vlast. Za prvog narodnjačkog općinskog načelnika izabran je dr. Dujam Rendić-Miočević. Dužnost splitskog [[načelnik općine|općinskog načelnika]] obavljao je do [[1885.]] godine, kada se povukao zbog sukoba sa splitskom narodnjačkim vođom, Gajom Bulatom. Istodobno, nije prihvatio ni novu kandidaturu za izbor u Carevinsko vijeće u Beču. Nakon toga, povukao se u Sinj i ponovno otvorio tamošnju odvjetničku kancelariju. Dužnost zastupnika u Dalmatinskom saboru obnašao je do [[1889.]] godine, nakon čega se povukao iz javnog političkog života.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;/&gt;{{is|str. 187.}}

U poznijoj životnoj dobi vratio se u Split gdje je obnašao dužnost predsjednika [[Odvjetnička komora|Odvjetničke komore]]. Godine [[1909.]] potpisao je, zajedno s drugim dalmatinskim odvjetnicima, antirežimski intoniranu adresu podrške zagrebačkim odvjetnicima koji su bili branitelji u tkz. [[veleizdajnički proces|veleizdajničkom procesu]] protiv niza istaknutih [[Srbi|Srba]].

U Splitu je dočekao i [[Prvi svjetski rat]], no nije uspio doživjeti slom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Umro je u rodnom gradu 29. rujna 1915. u 81. godini života.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Perić, Ivo, Politički portreti iz prošlosti Dalmacije, Književni krug, Split, 1990.'' {{ISBN|86-7397-052-0}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.lovrinac.hr/index.php/grl/memo Pro memoria]

{{mrva-biog-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Rendić-Miočević, Dujam}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Rendić-Miočević]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Splitski gradonačelnici]]</text>
      <sha1>7xsle1j2jog2598mdr9xsmo0kwx6agx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479296</id>
      <parentid>7479294</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:37:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7361" sha1="m5cvw6lgz2ln9aqzoqwnm9qfva3ynuy" xml:space="preserve">{{dz|[[Duje Rendić-Miočević]]|članak o istoimenom arheologu}}
''{{Infookvir političar
|ime=Dujam pl. Rendić-Miočević
|datum rođenja=[[4. siječnja]] [[1834.]]
|mjesto rođenja=Split
|datum smrti=[[29. rujna]] [[1915.]]
|mjesto smrti=Split
|slika=Dujam Rendić Miočević, Museum of Split 20210520.jpg
|veličina=250px
|opis slike= Portret Dujma Rendića-Miočevića, [[Muzej grada Splita]]
|stranka=[[Narodna stranka (Dalmacija)|Narodna stranka]]
|supruga=
|suprug=
|obitelj=[[Rendić-Miočević]]
|položaj=Gradonačelnik Splita
|zanimanje=pravnik
|fusnote=
|nasljednik=[[Gajo Filomen Bulat]]
|prethodnik=[[Emil Ragazzini]]
|mandat_start=1882.
|mandat_kraj=1885.
|vjera=
}}
'''Dujam pl. Rendić Miočević''' ([[Split]], [[4. siječnja]] [[1834.]] – Split, [[29. rujna]] [[1915.]]), [[Hrvati|hrvatski]] pravnik, [[arheologija|arheolog]]; član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU/HAZU]] i prvi splitski narodnjački načelnik (1882. – 1885.)&lt;ref&gt;[http://www.lovrinac.hr/index.php/grl/memo Pro memoria]&lt;/ref&gt; iz splitsko-bračke plemićke obitelji [[Rendić-Miočević]].

== Životopis ==

Rodio se u staroj splitskoj plemićkoj obitelji i svoje je prve društveno-političke poglede stekao u vrijeme kada je u krugovima srednjeg [[plemstvo|plemstva]] i mladoga [[građanstvo|građanstva]] počelo izrazitije zanimanje za nacionalnu problematiku s aspekta [[jezik]]a, [[politika|politike]], [[kultura|kulture]] i [[gospodarstvo|gospodarstva]].

Godine [[1851.]] završio je gimnaziju u Splitu, nakon čega je pohađao i završio dvogodišnji filozofski licej, da bi potom studirao [[pravo]] u [[Padova|Padovi]], gdje je i doktorirao. Po povratku u [[Dalmacija|Dalmaciju]] priključio se radu [[Narodna stranka (Dalmacija)|narodnjačke stranke]], koja se zalagala za uvođenje [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] kao službenog u svim javnim službama na području Dalmacije i za ujedinjenje pokrajine s [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Banskom Hrvatskom]]. Zajedno s ostalim istaknutim narodnjacima, Dujam se založio za osnivanje narodnjačke čitaonice u Splitu, koja je otvorena [[30. rujna]] [[1862.]] pod imenom ''Slavjanska narodna čitaonica''.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;&gt;Perić, Ivo, Politički portreti iz prošlosti Dalmacije&lt;/ref&gt;{{is|str. 176.-177.}} Dujam je sudjelovao i u drugim aktivnostima narodnjaka pa je od [[1863.]] bio član [[Matica dalmatinska|Matice dalmatinske]].

Sredinom [[1870-ih|70-ih]] godina [[19. stoljeće|19. stoljeća]], otvorio je odvjetnički ured u [[Sinj]]u, gdje su se, isprva, [[autonomaši]] i narodnjaci zajedno okupljali u ''Casinu''. Međutim, zbog učestalih sukoba, narodnjaci su istupili iz Casina i osnovali Narodnu čitaonicu [[1867.]] godine, a među osnivačima bio je i Dujam Rendić-Miočević. Bio je i među vijećnicima prvog narodnjačkog općinskog vijeća u Sinju, izabranog na općinskim izborima [[1869.]] godine koje je uvelo [[hrvatska zastava|hrvatsku trobojku]] kao službenu zastavu sinjske općine i hrvatski jezik za službeni jezik te općine.

Nakon odlaska narodnjačkog odvjetnika [[Kosto Vojnović|Koste Vojnovića]] iz Splita u [[Zagreb]], Rendić-Miočevič je privremeno napustio odvjetničku praksu u Sinju i otvorio odvjetnički ured u Splitu, gdje se ponovno uključio u politički rad Narodne stranke, kojoj je na čelo u Splitu, nakon Vojnovićeva odlaska, stupio [[Gajo Filomen Bulat]]. Dvije najvažnije zadaće Narodne stranke u Splitu bile su &quot;ponarođenje&quot; splitskih [[srednja škola|srednjih škola]] i splitske općine.

Godine [[1877.]] Dujam Rendić-Miočević izabran je zajedno s prvacima Narodne stranke za zastupnika u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] u [[Zadar|Zadru]], gdje su narodnjački zastupnici potpisali politički program Narodnjačkog saborskog kluba u kojem je istaknuto da se oni na temelju ''narodnog načela'' i ''državnog prava hrvatskoga'', zalažu za ''sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom'' na ravnopravnoj osnovi.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;/&gt;{{is|str. 178.-179.}}

Godine [[1879.]] narodnjaci su, u izborima za [[Carevinsko vijeće]], suprotstavili načelniku [[Antonio Bajamonti|Anti Bajamontiju]] kandidaturu Dujma Rendića-Miočevića. Zahvaljujući izbornim glasovima iz [[Makarska|Makarske]], [[Dubrovnik]]a, [[Herceg-Novi|Herceg-Novog]] i [[Perast]]a, Dujam je bio izabran za zastupnika u [[Beč]]u. Od ukupno 1029 birača u toj izbornoj jedinici, za Rendića su glasali 573, a za Bajamontija 456 birača.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;/&gt;{{is|str. 179.-180.}} Narodni zastupnici iz Dalmacije stupili su u Hohenwartov zastupnički klub u Carevinskom vijeću, koji je podupirao [[Eduard Taaffe|Taaffeovu]] vladu, kako bi se što bolje izborili za za interese naroda u Dalmaciji. U prilog im je išao i rastući [[iredentizam|talijanski iredentizam]], zbog čega su austrijske vlasti prestale podupirati [[Talijani|Talijane]] u Dalmaciji. Zbog svega toga, [[car]] [[Franjo Josip]] (1848. – 1916.) odobrio je uvođenje hrvatskog jezika kao nastavnog jezika u dalmatinske gimnazije, što je izazvalo veliko oduševljenje pristaša Narodne stranke u Splitu i ostatku Dalmacije.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;/&gt;{{is|str. 180.-181.}}

Jak položaj i apsolutna moć splitskog načelnika Antonija Bajamontija ozbiljno je bila uzdrmana njegovim porazom u izborima za Carevinsko vijeće (1879.), ali i financijskim skandalom oko njegova društva ''Associazione dalmatica'' i u općini, zbog čega su austrijske vlasti naposljetku donijele odluku o raspuštnju splitskog Općinskog vijeća i raspisavanju novih općinskih izbora.

Na općinskim izborima u Splitu održanima [[1882.]] godine pobijedila je Narodna stranka i konstituirala prvu narodnjačku splitsku vlast. Za prvog narodnjačkog općinskog načelnika izabran je dr. Dujam Rendić-Miočević. Dužnost splitskog [[načelnik općine|općinskog načelnika]] obavljao je do [[1885.]] godine, kada se povukao zbog sukoba sa splitskom narodnjačkim vođom, Gajom Bulatom. Istodobno, nije prihvatio ni novu kandidaturu za izbor u Carevinsko vijeće u Beču. Nakon toga, povukao se u Sinj i ponovno otvorio tamošnju odvjetničku kancelariju. Dužnost zastupnika u Dalmatinskom saboru obnašao je do [[1889.]] godine, nakon čega se povukao iz javnog političkog života.&lt;ref name=&quot;Perić 1990&quot;/&gt;{{is|str. 187.}}

U poznijoj životnoj dobi vratio se u Split gdje je obnašao dužnost predsjednika [[Odvjetnička komora|Odvjetničke komore]]. Godine [[1909.]] potpisao je, zajedno s drugim dalmatinskim odvjetnicima, antirežimski intoniranu adresu podrške zagrebačkim odvjetnicima koji su bili branitelji u tkz. [[veleizdajnički proces|veleizdajničkom procesu]] protiv niza istaknutih [[Srbi|Srba]].

U Splitu je dočekao i [[Prvi svjetski rat]], no nije uspio doživjeti slom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Umro je u rodnom gradu 29. rujna 1915. u 81. godini života.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Perić, Ivo, Politički portreti iz prošlosti Dalmacije, Književni krug, Split, 1990.'' {{ISBN|86-7397-052-0}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.lovrinac.hr/index.php/grl/memo Pro memoria]

{{mrva-biog-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Rendić-Miočević, Dujam}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Rendić-Miočević]]
[[Kategorija:Hrvatski pravnici]]
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Splitski gradonačelnici]]</text>
      <sha1>m5cvw6lgz2ln9aqzoqwnm9qfva3ynuy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ante Rendić-Miočević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>337364</id>
    <revision>
      <id>7479299</id>
      <parentid>7365591</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:38:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>dodana kategorija</comment>
      <origin>7479299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1855" sha1="30g6y7knvll4j6q2gdiaonvrhj009qh" xml:space="preserve">'''Ante Rendić-Miočević''' ([[Split]], [[1943.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[povijest umjetnosti|povjesničar umjetnosti]], [[arheologija|arheolog]] i muzejski savjetnik.

Osnovnu školu je završio u Splitu, gdje je započeo i klasičnu gimnaziju koju je završio u [[Zagreb]]u. Godine [[1969.]] diplomirao je povijest umjetnosti i arheologiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Prvo radno iskustvo stječe u [[Arheološki muzej u Splitu|Arheološkom muzeju u Splitu]], a nakon polaganja stručnog ispita [[1973.]] zapošljava se u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]] kao kustos. Kasnije ostaje viši kustos, a od 1986. muzejski savjetnik.&lt;ref&gt;[http://www.mdc.hr/hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=52 MDC - Personalni arhiv]&lt;/ref&gt;

Autor je ili suautor brojnih izložbenih projekata, među kojima su i &quot;Blaga hrvatskih muzeja-Arheološki muzej Zagreb&quot; u [[Arezzo|Arezzu]] i [[Torino|Torinu]] te autor izložbe koja je obilježila 150. obljetnicu Arheološkoga muzeja s naslovom &quot;Muzeopis&quot;. Bio je član ''Hrvatskog muzejskog vijeća'', ''Povjerenstva za izradu prijedloga muzejskog zakona'', mnogobrojnih komisija, te ''Upravnog vijeća Hrvatskoga povijesnog muzeja'', a od [[2002.]] i dopisni je član uglednoga ''Njemačkog arheološkog instituta'' (DAI) u [[Berlin]]u.

Za svoj rad nagrađen je [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića]].

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.mdc.hr/hr/mdc/arhiv/personalni-arhiv-zasluznih-muzealaca/?muzealacId=52 MDC - Personalni arhiv]

{{mrva-biog-hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Rendić-Miočević}}
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Rendić-Miočević]]
[[Kategorija:Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]]</text>
      <sha1>30g6y7knvll4j6q2gdiaonvrhj009qh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Mladen Pavković</title>
    <ns>1</ns>
    <id>401407</id>
    <revision>
      <id>7479163</id>
      <parentid>5007634</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:11:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34659-11</username>
        <id>363946</id>
      </contributor>
      <comment>/* Popis djela: Rad obožavatelja */ Odgovor</comment>
      <origin>7479163</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7038" sha1="oyb7n5vmx7mmtneq4t6clxk00xrcdpr" xml:space="preserve">{{razgovor zaglavlje}}

== Izvor za Diplomu Koprivničko-križevačke županije ==
Uklonio sam izvor i stavio Nedostaje izvor, jer se u njemu ne vidi podatak o Diplomi Koprivničko-križevačke županije iz 2002., pošto se taj izvor odnosi na Grad Knin i dodijeljeno mu priznanje, Grb grada Knina.--[[Suradnik:Rovoobo|&lt;b&gt;&lt;font color=&quot;Blue&quot;&gt;Rovoobo&lt;/font&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobo|&lt;b&gt;&lt;font color=&quot;Green&quot;&gt;Razgovor&lt;/font&gt;&lt;/b&gt;]] 13:32, 15. kolovoza 2013. (CEST)

== Presuda  ==

Nepravomoćne presude za teža djela, poput bludne radnje nad mlađom punoljetnicom, zaslužuju spomen. Enciklopedija nije mjesto za jednostrane prikaze lika i djela. Usto, praksa i hrvatske (usp. nepravomoćne presude Kapetanu Draganu itd.) i engleske wikipedije je navoditi takve, eufemistički rečeno, probleme sa zakonom i njihove pravne ishode. Ako bude oslobođen ili presuda bude ukinuta, nadopunit će se ovaj članak. Ali čekati tri-četiri godine za pravomoćnost presude nema smisla. Time bi Wikipedija u potpunosti izgubila na relevantnosti. --[[Suradnik:Bojovnik|Bojovnik]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bojovnik|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:15, 13. studenoga 2017. (CET)

:Slažem se, nema mjesta jednostranim prikazima &lt;u&gt;niti posušivanja nedoličnih djela&lt;/u&gt;. Ipak, čak i okrivljeni pa čak i osuđeni ima neka prava, ovisno o vrsti počinjena nedjela: nije isto radi li se o ratnom zločinu ili o krađi čokoladice iz samoposluge. U prvom slučaju ima smisla staviti to u prvi redak, a u drugom - šta reći.&lt;br&gt;
:Evo primjera: nerijetko se dogodi poznatima prometna gdje su netkog usmrtili i to ne iz zlonamjere. Netko je i svjesno pio alkohol, znajući da time ugrožava sigurnost drugih. Hoćeš li im staviti u prvi redak članka, odmah kraj fotografije &quot;ubio je čovjeka&quot;, &quot;pravomoćno osuđen za ubojstvo&quot;, &quot;ubojica&quot;?&lt;br&gt;
:Tad takvo označavanje smrdi na proganjanje.&lt;br&gt;
:Na ovom slučaju, još nekako ako pravomoćna presuda bude onakva. A što ako bude suprotna i oslobode ga? Četiri godine stajalo je takvo nešto kraj njegova imena i zar misliš da će sve završiti na izia vuk tovara? Napravio si problem i sebi i projektu.&lt;br&gt;
:Čak i u slučaju da pravomoćna presuda bude onakva, pametno bi bilo odvagati gdje staviti tu rečenicu. Možda po kronološkom slijedu stvari. Ako je čovjek živio 60 godina uredno pa napravio onako grdnu stvar u 60 i nekoj godini nije isto ako je to napravio u mlađoj dobi. Jedno je ako je netko u poznoj dobi pukao pa napravio sr.nje i zas.ao si životopis, a drugo je ako je slučaj da je već u mladoj dobi pokazao se kao deliktan. &lt;br&gt;
:Pravno su ovakve stvari regulirane. Preporučujem ti dobro odvagati gdje i što napisati i kad napisati. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:34, 13. studenoga 2017. (CET)

::Slazem se da tome mozda nije mjestu u sazetku teksta, u &quot;prvom retku&quot;. Mada se tu objavljuje ono sto je osobu obiljezilo i sto izaziva zanimanje javnosti. Padaju mi napamet slucajevi BBC-jevih voditelja ili vrlo prominentnih osoba (usp. Bill Cosby, Jimmy Saville, Harvey Weinstein itd.) koji ili nisu osudeni ili su tek optuzeni, pa unatoc visedesetljetnoj karijeri koja je puno vaznija, plodnija, umjetnicki i kulturno znacajnija i globalno prepoznatljiva, ipak ih je to do te mjere obiljezilo u ocima promatraca, citatelja i nasih suvremenika da se to nije moglo zaobici u prvim retcima natuknice u Wikipediji. Dobro, dopustam da MP-a to nije toliko obiljezilo cisto jer je hrvatskoj javnosti (izvan marginalnih desnih portala, udruga i krugova) puno opskurniji lik. '''Mislim da je najprikladnije rjesenje ostaviti nepravomocnu presudu u tekstu, ali ne u uvodu.'''

::Sto se tice straha od stete projektu wikipedije, upravo ostavljanje ovakve biografske natuknice o MP je najveca steta projektu. Treba biti budan i agilan te kriticki ne dopustiti rad obozavatelja ili samog subjekta. Veca je steta ne biti relevantan i suvremen: i Gotovini i kapetanu Draganu su objavljene nepravomocne presude, a prvome je ostala biljeska o tome kao znacajnom dogadaju i nakon pravomocne oslobadajuce presude. Pravomocno osuden ili ne za par godina, ova presuda bitan je dogadaj u zivotu koji zasluzuje mjesto i sad i nakon pravomocne presude kakva god ona bila. 

::Usto, psovkama i vulgarnostima nema mjesta na wikipedijinoj raspravi i razgovoru. Ako sam ja dobio zuti karton jer sam se drznuo popis velepostignuca okvalificirati Kim-Il Sungovskim, bas me zanima hoce li se i ovakva razina rasprave sankcionirati.
--[[Suradnik:Bojovnik|Bojovnik]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bojovnik|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:15, 14. studenoga 2017. (CET)

[https://kamenjar.com/intervju-niste-znali-mladenu-pavkovicu-novinaru-publicisti-predsjedniku-uhbdr91/][https://web.archive.org/web/20170427211102/https://kamenjar.com/intervju-niste-znali-mladenu-pavkovicu-novinaru-publicisti-predsjedniku-uhbdr91/] Ovdje je izložio i o tome predmetu. Ne ulazim u točnost njegovih izjava, ali čitaj okolnosti. Ako želiš imati problema s proganjanjem te osobe, onda ih imaj ti, ne uvlači druge u to. Jer ako je ono što je izjavio točno, onda si u problemu. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:23, 4. siječnja 2018. (CET)

== Popis djela: Rad obožavatelja ==

Popis djela je potrebno pročistiti i sažeti. Kao prvo, ne navodi nijedan jedini izvor. Zar nigdje na svijetu nije postojao festival ratnih filmova dok ga MP nije stvorio? Kao drugo, kraći je od popisa djela Matoša, Stjepana Radića, Frana Supila ili kakvog drugog neumornog političko-kulturnog radnika zajedno. Donosi nerelevantne činjenice i slijedom toga neujednačen pristup životopisima ljudi na Wikipediji. Kao treće, samo letimičnim pregledom jasno je da su mnoge od ovih natuknica kulturno i umjetnički upitne vrijednosti i relevantnosti. Priređivanje knjiga citata o Zvonimiru Golobu ili Arsenu Dediću je svakako vrijedno spomena: slanje velike božićne čestitke Vukovaru i izdavanje navodno najmanjih novina (Guinness?) potpuno zanemarivo. Organiziranje izložbe fotografija u kakvom provincijskom hrvatskom gradu gdje je vrlo teško za očekivati stroga kulturna i umjetnička mjerila te uredničku/ravnateljsku kritičnost (pogotovo prema tematici nominalnog domoljublja ili Domovinskog rata), budimo iskreni, nije baš samostalno izlaganje u MoMa-i. Ukratko: nekritički i neujednačeno. --[[Suradnik:Bojovnik|Bojovnik]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bojovnik|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:22, 13. studenoga 2017. (CET)

:Mladen Pavković je rehabilitiran po predmetu kojeg navodite
:Mionistarstvo pravosuđa iuprave RH
:0d8.travnja 2024. klasa:UP/I-740-02/23-04/74
:URBROJ: 514-05-01/301-24-02
:Stoganematepravopisati o nekakvoj presudi i tome slično, već vas ljubazno molim da to maknete i da otključate moju wikipediju, lp Mladen Pavković, novinar [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-34659-11|&amp;#126;2026-34659-11]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-34659-11|talk]]) 16:11, 12. lipnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>oyb7n5vmx7mmtneq4t6clxk00xrcdpr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Wikivoyage</title>
    <ns>10</ns>
    <id>463513</id>
    <revision>
      <id>7479229</id>
      <parentid>4158813</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:32:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ class=noviewer</comment>
      <origin>7479229</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="246" sha1="njayj78i64k304qt4an9h8x5z4kxyig" xml:space="preserve">[[Datoteka:Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg|16px|class=noviewer]] [[:en:voy:{{{1|{{PAGENAME}}}}}|'''Vodič: ''{{{1|{{PAGENAME}}}}}''''']] na [[:en:voy:|Wikivoyageu]]&lt;noinclude&gt;
{{tl-sort}}
[[Kategorija:Predlošci - Wikimedijini projekti]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>njayj78i64k304qt4an9h8x5z4kxyig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština</title>
    <ns>10</ns>
    <id>464191</id>
    <revision>
      <id>7479222</id>
      <parentid>7221180</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:14:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ class=noviewer</comment>
      <origin>7479222</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1449" sha1="htkdr124nwfa9drz1kf9k2qwoofg5o8" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; text-align:left; font-size:90%;&quot; cellpadding=&quot;3&quot; 
|-
! colspan=2 style=&quot;color:black; text-align:center; font-size:95%; background:lightblue; padding:10px;&quot; | &lt;big&gt;{{{ime baštine}}}&lt;/big&gt;
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background:#e8e8e8;&quot; | [[datoteka:UNESCO logo.svg|25px|class=noviewer nopageimage]] UNESCO – [[Nematerijalna svjetska baština]]
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | [[Slika:{{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}|Flag of UNESCO.svg}}|280px|{{{ime baštine}}}]] 
|- 
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFFFFF;&quot; | {{{država}}}
|-
| '''Regija''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{regija}}}
|-
| width=&quot;120px&quot; | '''Godina upisa''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{godina}}}
|- 
| '''Ugroženost''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{ugroženost}}}
|-
| '''Poveznica''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{#if: {{{id|}}} |[https://ich.unesco.org/en/RL/{{{id}}} UNESCO:{{{id}}}] | {{#if:{{{poveznica|}}} |[{{{poveznica}}} UNESCO]}} }}
|}&lt;noinclude&gt;

== Upotreba ==
&lt;pre&gt;
{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = 
|slika = 
|godina = 
|regija = 
|id = 00000
|ugroženost = 
|poveznica = 
|država = 
}}
&lt;/pre&gt;
;id: peteroznamenkasti broj sa stranice ich.unesco.org, ako je upisan prikazat će se poveznica na https://ich.unesco.org/en/RL/xxxID
;poveznica: prikazat će se samo ako nije upisan ID


[[Kategorija:Infookviri]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>htkdr124nwfa9drz1kf9k2qwoofg5o8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479262</id>
      <parentid>7479222</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:05:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479262</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1450" sha1="jyen5vfljzdhwr8jzhntm9yqqv57nna" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;width:22em; text-align:left; font-size:90%;&quot; cellpadding=&quot;3&quot; 
|-
! colspan=2 style=&quot;color:black; text-align:center; font-size:95%; background:lightblue; padding:10px;&quot; | &lt;big&gt;{{{ime baštine}}}&lt;/big&gt;
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background:#e8e8e8;&quot; | [[datoteka:UNESCO logo.svg|25px|class=noviewer notpageimage]] UNESCO – [[Nematerijalna svjetska baština]]
|- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot;
| colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; | [[Slika:{{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}|Flag of UNESCO.svg}}|280px|{{{ime baštine}}}]] 
|- 
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background:#FFFFFF;&quot; | {{{država}}}
|-
| '''Regija''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{regija}}}
|-
| width=&quot;120px&quot; | '''Godina upisa''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{godina}}}
|- 
| '''Ugroženost''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{{ugroženost}}}
|-
| '''Poveznica''': 
| style=&quot;background:#EFEFEF;&quot; | {{#if: {{{id|}}} |[https://ich.unesco.org/en/RL/{{{id}}} UNESCO:{{{id}}}] | {{#if:{{{poveznica|}}} |[{{{poveznica}}} UNESCO]}} }}
|}&lt;noinclude&gt;

== Upotreba ==
&lt;pre&gt;
{{UNESCO – nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = 
|slika = 
|godina = 
|regija = 
|id = 00000
|ugroženost = 
|poveznica = 
|država = 
}}
&lt;/pre&gt;
;id: peteroznamenkasti broj sa stranice ich.unesco.org, ako je upisan prikazat će se poveznica na https://ich.unesco.org/en/RL/xxxID
;poveznica: prikazat će se samo ako nije upisan ID


[[Kategorija:Infookviri]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jyen5vfljzdhwr8jzhntm9yqqv57nna</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednji kanal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>464234</id>
    <revision>
      <id>7479160</id>
      <parentid>6098283</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:02:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479160</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="962" sha1="bolnu0wyseot5ufsjvqh5xbha39acio" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sailboat in the Srednji kanal.jpg|mini|250px|Jedrilica u Srednjem kanalu.]]
[[Datoteka:Zut srednji kanal.jpg|mini|250px|Otok [[Žut]] i pogled na Srednji kanal.]]{{Dodaj infookvir|tjesnac}}
'''Srednji kanal''' je [[Tjesnac|morski kanal]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]].

Srednji kanal ima dovoljnu dubinu za velike brodove. Međutim, to se malo koristi osim plovila koja plove između [[Šibenik]]a i [[Zadar|Zadra]], a nisu se u stanju kretati [[Pašmanski kanal|Pašmanskim kanalom]]. U kanal se ulazi između otočića [[Košara (otok)|Košara]] i hridi [[Galijolica]], 1,5&amp;nbsp;km sjeverozapadno, i općenito je jasan i dubok u sredini.&lt;ref&gt;[http://www.sea-seek.com/?geo=7830 Srednji Kanal - sea-seek.com] {{Eng icon}}{{Fra icon}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Commonscat}}

{{Coord|44.01949638|N|15.18490395|E|region:HR-13_type:waterbody_source:CGN|display=title|format=dms}}
{{Hidrografija Hrvatske}}
[[Kategorija:Tjesnaci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>bolnu0wyseot5ufsjvqh5xbha39acio</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirko Ćurić (književnik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>475560</id>
    <revision>
      <id>7479176</id>
      <parentid>7478482</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:45:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popravak</comment>
      <origin>7479176</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15466" sha1="gxl5ajvoklu7k4mucsx9a6eok6kpow4" xml:space="preserve">{{izvor}}
{{Infookvir književnik
| Ime            = Mirko Ćurić
| boja           = 
| slika          = Jadranski knjizevni susreti Crikvenica Mirko Curic 14062013 2 roberta f.jpg
| veličina       = 250px
| opis slike     = Mirko Ćurić na [[Jadranski književni susreti|Jadranskim književnim susretima]] 2013.
| puno ime       = 
| pseudonim      = 

| rođenje        = [[27. kolovoza]] [[1964.]]
| mjesto rođenja = [[Đakovo]]
| smrt           =
| mjesto smrti   = 

| zanimanje      = 
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = 
| vrsta          = roman
| teme           = 
| period         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
'''Mirko Ćurić''' ([[Đakovo]], [[27. kolovoza]] [[1964.]]) [[Hrvati|hrvatski]] književnik, prof. hrvatskog jezika i književnosti. Živi i radi u Đakovu.

== Životopis ==

Mirko Ćurić je rođen u Đakovu 1964., studirao je i diplomirao u Osijeku hrvatski jezik i književnost. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Osijeku na temu Figure biskupa Strossmayera u korpusu pjesničkih prigodnica.  Ravnatelj je Srednje strukovne škole Antuna Horvata u Đakovu.&lt;br&gt;
Objavio pet romana, tri zbirke pjesama, tri zbirke priča, dvije knjige književnih kritika i četiri knjige eseja i znanstvenih studija, dvadeset i dvije slikovnica te osam slikovnica u prijevodu na engleski i mađarski jezik. Priredio je i uredio više od stotinu knjiga. Sudjelovao je na više desetaka stručnih i stručno-znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu i radove objavljivao u zbornicima i časopisima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Poljskoj, Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji i Mađarskoj. Pokrenuo je nekoliko književnih manifestacija. Napisao je dvadeset dramskih igara izvedenih na Đakovačkim vezovima u programu svečanog otvaranja. Dramatiziran mu je roman Košarkaš na Mjesecu (2014.). Urednik je Zbornika dana Luke Botića i Zbornika Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara. Tekstovi su mu prevedeni na mađarski, engleski, njemački, bugarski, poljski i makedonski jezik. &lt;br&gt;
Predsjednik je Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika.

== Nagrade i priznanja ==


Za svoj književni rad dobio je više nagrada:
* Povelja uspješnosti Julija Benešića za knjigu kritika Strategije sjećanja i zaborava 2001.
* druga Nagrada Fran Galović za kratku priču 2010., Koprivnica
* Nagrada Duhovno hrašće za knjigu pjesma Nedovršena slika sudnjega dana 2011., Drenovci
* Nagrada Grada Đakova za književna, sportska i prosvjetna postignuća 2009.
* Nagrada Osječko-baranjske županije za knjigu Što je naše od starine 2015.
* Dobitnik stimulacije Ministarstva kulture RH za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2016. za knjigu Smrt Petera Esterhazya, šest priča o smrti (Đakovo, 2016.)
* Nagrada Stjepan Kranjčić za esej Pet razmatranja o opraštanju, Križevci, 2021.
* Nagrada Dubravko Horvatić za prozu, Zagreb 2022.
* Treća Nagrada Stjepan Kranjčić za esej Carstvo istine, Križevci, 2022.
* Prva nagrada Stjepan Kranjčić za esej, Križevci, 2024.
* nagrada Balint Vujkov Dida za 2024., Subotica&lt;ref&gt;[https://www.zkvh.org.rs/aktualnosti-post/aktivnosti-zavoda/mirko-curic-dobitnik-nagrade-balint-vujkov-dida-za-2024-godinu Zavod za kulturo vojvođanskih Hrvata ''Mirko Ćurić dobitnik nagrade Balint Vujkov Dida za 2024. godinu''], objavljeno 28. listopada 2025., pristupljeno 5. studenoga 2025.&lt;/ref&gt;
* Nagrada knez Trpimir za najbolji neobjavljeni povijesni roman Svirači čarobnih frula, Kaštela, 2025
* Prva nagrada fra Martin Nedić za roman Svirači čarobnih frula, Tolisa, 2026. 

== Djela ==
=== Knjige ===
* Povratak u doba jazza (Privlačica, Vinkovci 1996.), - roman
* Pavelićeva oporuka (Pan knjiga, Zagreb 2000.) - roman 
* Strategije sjećanja i zaborava, kritike i književni ogledi, (Matica hrvatska Ogranak Đakovo, 2001.) 
* Odlazak sa sretnih ulica, pjesme i priče (Matica hrvatska Đakovo, 2003.)
* Pjesme o Šimunu Petru (Matica hrvatska Đakovo, 2004.) 
* Košarkaš na Mjesecu (Matica hrvatska Osijek, 2004.) - roman 
* Umijeće čitanja, kritike i ogledi (Đakovački kulturni krug, Đakovo 2005.)
* Nemir  (Mala knjižnica DHK Zagreb, 2008.) - roman 
* Đakovo, romansirani gradopis (Đakovo/Osijek, 2008.) - eseji
* Nedovršena slika sudnjega dana, pjesme (Jutro poezije, Zagreb 2010.)
* Braća u poniženju, priče (Đakovo, 2012.)
* Što je naše od starine, đakovački pisci 18. i 19. stoljeća (DHK Osijek, 2013.)
* Ivo Lola i druge pjesme naše mladosti (Đakovo, 2014.)
* Kolbova lista, priče (Đakovo, 2015.)
* Svevremenost, pjesme (Osijek, 2016.)
* Smrt Petera Esterhazya, priče (Đakovo, 2016.)
* Križni put u Strossmayerovoj katedrali akademskog slikara Luje Lozice, monografija,(Đakovo, 2017.)
*''Božić, najpoznatija freska u Strossmayerovoj katedrali'', monografija, (Đakovo 2017.)
* Vjera Biller. Umjetnica u zenitu oluje, monografija (Đakovo 2019.) 
* Poklonstvo kraljeva (Tri Sveta Kralja) zamišljenja i izvedena freska u Strossmayerovoj katedrali, monografija (Đakovo, 2019.)
*Vukovarom obilježeni, prozni zapisi (Đakovo, 2020.)
*Vrijeme snova, sedam priča i osam crtica o snovima, ljudima i donkihotizmu (Đakovo, 2021.)
*Posljednja večera A.M. Seitza, freska u Strossmayerovoj katedrali (Đakovo, 2023.)
*Riba izvan vode, kritike i eseji (Koprivnica, 2023.) 
*Kako napisati roman prema uputama velikih romanopisaca Harukija Murakamija, Philipa Rotha, Milana Kundere, Marija Vargasa Llose, Orhana Pamuka i Amosa Oza (Đakovo, 2024.)   
*Svirači čarobnih frula, roman (Split/Kaštela, 2025)

=== Slikovnice ===
* Zlatokosa braća i prokleti grad, ilustrirao Siniša Simon (Đakovo, 2004.)
* Ukleti mladić i najmlađa kćer kralja Usuda, ilustrirao Ivan Antolčić (Đakovo, 2005.)
* Palčić, ilustrirao Vjekoslav Vojo Radoičić (Đakovo, 2006.), 
* Domišljati sluga, ilustrairala Andrea Bassi (Đakovo, 2007.) 
* Ženidba kraljevića žabe, ilustrirala Andrea Bassi (Đakovo, 2008.), 
* Lisica u čizmama, ilustrirala Monika Vladisavljević (Đakovo, 2008), 
* Pazovka, ilustrirala Monika Vladisavljević (Đakovo, 2009.)
* Kraljević i djevojka koja ne zna presti, ilustrirala Monika Vladisavljević (Đakovo, 2010.)
* Čudotvorni pijetao, ilustrirala Manuela Vladić Maštruko (Đakovo, 2011.)
* Bajka o sedmero braće gavranova i njihovoj sestri, ilustrirala Katarina Kuric (Đakovo, 2012.)
* Bajka o najmlađem kraljevom sinu koji je oženio žabu, ilustrirala Katarina Kuric (Đakovo, 2013.)
* Ženidba dvanaestero braće, ilustrirala Patricija Drenjančević (Đakovo, 2014.)
* Dijete i šarkanj, ilustrirala Veronika Sinko (Đakovo, 2014.)
* Mladoženja jež, ilustrirali Gualtiero Mocenni i Simone Mocenni Beck (Đakovo, 2014.)
* Mladić protiv Čelika, ilustrirala Veronika Sinko (Đakovo, 2017.)
* Začarani mladić, ilustrirao Ivica Antolčić (2018.)
* Povratak šume Striborove, ilustrirala Petra Balekić (2018.)
* I jelen i ptica i riba i mladić, ilustrirali G. Mocenni i S. Mocenni Beck (2018.)
* Čudesno putovanje u Betlehem, ilustrirala Anita Poljak (2019.)
* Dječak koji je brojio zvijezde,  ilustrirali G. Mocenni i S. Mocenni Beck (2021.)

Prijevodne slikovnice:
* A békakirályfi házassága (Pečuh, 2010.) 
* The Inventive Servant (Zagreb, 2011.)
* The Wedding of the Frog Prince (Zagreb, 2011.)
* Kraljević i djevojka koja ne zna presti/ A királyfi és a fonni nem tudó leány/ Domišljati sluga/ A leleményes szolga (Budimpešta, 2012.)
* Hüvelyk Matyi/ Palčić/Lisica u čizmama/A csizmás róka (Budimpešta, 2013.)
* A hollóvá változott hét fivér / Bajka o sedmero braće gavranova i njihovoj sestri (Budimpešta, 2014.)
* Mese a legkisebb királyfiról, aki békát vett feleségül/Pazovka/Bajka o najmlađem kraljevom sinu koji je oženio žabu/ Pazovka (Budimpešta 2015.)
* A gyermek és a sárkány (Budimpešta, 2016.)

=== Suator, urednik ili priređivač ===
* Prigodnice biskupu Strossmayeru tiskane u Glasniku od 1874. do 1905., (Grad Đakovo, Biskupija đakovačko-srijemska i Matica hrvatska, Đakovo 2005.). 
* Fra Grgo Martić: Prigodnice biskupu Strossmayeru (Đakovo/Osijek, 2006.), 
* Vjetar u grivi, zbornik (Đakovo/Osijek, 2006.),
* KK Đakovo 1974. – 1994. (KK Đakovo, Đakovo 1994.), 
* Spomenica Obrtničke škole Antuna Horvata 1887-1997. (Obrtnička škola Antuna Horvata, Đakovo 1997.), 
* 150 godina Zagrebačke nadbiskupije (Spomen-muzej biskupa Strossmayera, Đakovo 2002.), 
* S dragih nam polja, zbornik (Matica hrvatska Đakovo, 2003), 
* Nikola Bićanić: Knjige imaju svoju sudbinu (Matica hrvatska, Đakovo, 2002.), uredio Mirko Ćurić, 119 str.
* Ivan Pavao II. u Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji (Biskupijski ordinarijat Đakovo, 2004.)
* Dragutin Tadijanović u Đakovu  (Đakovački kulturni krug, Grad Đakovo, 2005.), priredio Mirko Ćurić, str. 72 
* Ilija Okrugić: &quot;Sastanak vila: [na Velebitu, u Trnavi i Đakovu ... ], priredio Mirko Ćurić (Đakovo 2005.), 80 str. 
* Juraj Tordinac: Stan žudjeni (Matica hrvatska Đakovo, 2005.), priredio Mirko Ćurić, str. 69
* Zbornik 1. i 2. Strossmayerovih dana, (Đakovo 2005.), uredio Mirko Ćurić, 148 str.
* Zbornik 4. Strossmayerovih dana, (Đakovo 2006.), uredio Mirko Ćurić, 164 str.
* Pismo Zdenke Marković, zbornik, Biblioteka Pannonius, Požega/Osijek, 2007., urednik Mirko Ćurić, meki uvez, str. 144
* Zbornik o Matku Peiću – Sinestezija pisanja, Biblioteka Pannonius, Požega/Osijek, 2008., urednik Mirko Ćurić, meki uvez, str. 116
* Gjuro Kovačević. Moja perva i posliednja ljubav, sabrane pjesme, priredio Mirko Ćurić, Đakovo 2007., meki uvez, str. 414
* Tombor: San, sabrane pjesme, Đakovo 2008., meki uvez, 72 str., priredio Mirko Ćurić  
* Janko Tombor: Božjak morovićki, sabrane pripovijetke 1., Đakovo 2009., meki uvez, 119 str. priredio Mirko Ćurić    
* Janko Tombor: Noćna luč, sabrane pripovijetke 2., Đakovo 2009., meki uvez, 94 str. priredio Mirko Ćurić     
* Milorad Stojević: Lesezeichen, Biblioteka Nagrada Dobriše Cesarića, Požega/Osijek, 2006., urednik Mirko Ćurić, meki uvez, str. 164.
* Adam Rajzl: Zvonik Eve Šimunove, roman, Đakovo/Osijek 2008. urednik Mirko Ćurić, meki uvez str. 460
* Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XI., Đakovo 2009., str. 194.
* Adam Rajzl: Sjene na mjesečini, roman, Đakovo/Osijek 2011., urednik Mirko Ćurić, meki uvez, str. 260
* Nikola Tordinac: Hrvatski narodni običaji, pjesme i pripovijetke iz Pečuha i okolice /Seoske bajke i bajalice – crtice, uredili Đuro Franković i Mirko Ćurić, (Đakovo/Pečuh, 2010) 
* Josip Juraj Strossmayer: Stolna Crkva u Djakovu (Đakovački kulturni krug, Đakovo 2010.), priredio Mirko Ćurić, 156 str. 
* Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XII. / glavni urednik Mirko Ćurić, Tema: Uknjižena književna kritika. (Đakovo 2010.), 148 str.
* Josip Juraj Strossmayer: Putopisne crtice (Đakovački kulturni krug, Đakovo 2011.), priredio Mirko Ćurić, 68 str. 
* Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XIII. / glavni urednik Mirko Ćurić, (Đakovo 2011.), 128 str.
* Đuro Franković; Blagdanski kalendar 1, (Đakovo, 2011.), priredio Mirko Ćurić, 516 str.
* Andrijana Kos Lajtman: Lunule (Zagreb/Osijek/Požega 2012.), uredio Mirko Ćurić, 110 str. 
* Đakovo – obrtnički grad (Obrtnička škola Antuna Horvata Đakovo, Đakovo 2012.), uredio Mirko Ćurić 
* Franjo Marković: O djakovačkoj stolnoj crkvi, priredio Mirko Ćurić (Đakovo 2012.), 48 str. 
* Nikola Tordinac: Seoske bajke i bajalice Sabrana djela Nikole Tordinca, knjiga 1., (Đakovo, 2012.), priredio Mirko Ćurić, 152 str.
* Đuro Franković: Blagdanski kalendar 2 (Đakovo, 2012.),  priredio Mirko Ćurić, 480 str.
* Zbornik Đakovačkih susreta hrvatskih književnih kritičara XIV. / glavni urednik Mirko Ćurić, Tema: Književna kritika i polemike, (Đakovo 2012.), 128 str.
* Karl May: Three carde monte : slika iz života u Sjedinjenih sjevero-amerikanskih državah / Karl May ; pohrvatio Nikola Tordinac.(Đakovo 2102.), priredio Mirko Ćurić, 88 str.
* Nikola Tordinac: Greševo, priredio Mirko Ćurić,  (Đakovo 2013.)
* Nikola Tordinac: Djakovačke uspomene, priredio Mirko Ćurić,  (Đakovo 2014.)
* Nikola Tordinac: Kožuh, priredio Mirko Ćurić,  (Đakovo 2014.)
* Miroslav Slavko Mađer: Izabrane pjesme I., urednik Mirko Ćurić (Osijek, Subotica 2014.)
* Miroslav Slavko Mađer: Izabrana proza II., urednik Mirko Ćurić (Osijek, Subotica 2015.)
* Miroslav Slavko Mađer: Izabrane drame i dječja književnost III., urednik Mirko Ćurić (Osijek, Subotica 2018.)
* Miroslav Slavko Mađer: Posthuma IV., urednik Mirko Ćurić (Osijek, Subotica, 2019.) 
* Strossmayer, Josip, Juraj: Kripta, najljepša hrvatska podzemna crkva, Đakovo, 2015, 119 str. 
* Strossmayer, Josip, Juraj: Moja stolna crkva : kao da sam s ove naše doline suza prenesen u dvore nebeske : Đakovačka katedrala viđena očima njenog graditelja, Đakovo, 2016, 204 str.
* Josip Palada: Zlonjiva, roman (2017.)
* Josip Palada: U olovnom vremenu, likovni i književni zapisi, (Đakovo 2019.)
* Nikola Tordinac: Hrvatski narodni običaji Hrvata u Mađarskoj i Bosni i Hercegovini, šesta knjiga sabranih djela (Đakovo, 2019.)
* Franjo Nagulov: Zemlja zalazećeg sunca, pjesme, (Đakovo, 2019.)
*Nikola Tordinac: Sabrane pjesme iz rukopisne baštine, sedma knjiga Sabranih djela Nikole Tordinca (Đakovo, 2020.)
*Nevenka Nekić: Bodljikave pripovijetke II. (Đakovo, 2021.)
*Bistra Kumbaroska:Fragile, Broken and Other Ways of Becoming Whole (The Poetry Book That Needs You&quot;)/ &quot;Krhka, slomljena i drugi načini da postaneš cijela (Knjiga poezije kojoj si potrebna) (Đakovo, 2021.)
*Ivana Ćurić: Sedmero znatiželjnih (Đakovo, 2021.) 
*Nikola Tordinac: Puška kobnica, osma knjiga sabranih djela Nikole Tordinca (Đakovo, 2021)
*Antun  (Gustav Matoš: Josipu Jurju I. kralju naših svih ideala (Subotica/Osijek, 2022.)
*Antun Gustav Matoš: Iverje (Subotica/Mostar/Osijek, 2023.)
*Juraj Tordinac: Oj Slavonci, oj Hrvati, pjesme, davorije i prigodnice (Đakovo, 2023.)   
*MALA BIBLIJA U SLIKAMA ili glavni događaji Staroga i Novoga zavjeta mladeži hrvatskoj prikazani u devedeset slika (Budimpešta/Đakovo, 2024.)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Đakovo|first=Moje|date=2024-08-10|title=Nakon 170 godina u Budimpešti i Đakovu objavljeno novo izdanje prve hrvatske slikovnice|url=https://moje-djakovo.com/nakon-170-godina-u-budimpesti-i-dakovu-objavljeno-novo-izdanje-prve-hrvatske-slikovnice/|access-date=2026-06-12|website=Moje Đakovo|language=hr}}&lt;/ref&gt;
*Snimanje Isusa s križa, freska L. Seitza u Strossmayerovoj katedrali, monografija (Đakovo, 2026)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Danijel|title=ĐAKOVO LIVE - Objavljena monografija Snimanje (skidanje) s križa, freska Ludovica Seitza u Strossmayerovoj katedrali|url=https://djakovo.live/index.php/novosti/item/5794-objavljena-monografija-snimanje-skidanje-s-kriza-freska-ludovica-seitza-u-strossmayerovoj-katedrali.html|access-date=2026-06-12|website=djakovo.live|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;
*Antun Gustav Matoš: Kultura i ljudi (Osijek/Subotica/Mostar, 2026) 

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ćurić, Mirko}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Đakovo]]</text>
      <sha1>gxl5ajvoklu7k4mucsx9a6eok6kpow4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sapindolike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>490487</id>
    <revision>
      <id>7479327</id>
      <parentid>7477425</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:52:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Porodice i rodovi */</comment>
      <origin>7479327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34584" sha1="238sbc7vbwnir86rr189idm11tl3n3f" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Sapindolike
| slika        = Peganum harmala Baikonur 06.jpg
| slika_opis   = [[Peganum harmala]], Nitrariaceae 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Magnoliophyta]] 
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| superordo    = [[Rosanae]]
| ordo         = '''''Sapindales'''''
| ordo_autorstvo= Juss. ex Bercht. &amp; J. Presl
| razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
| razdioba = vidi tekst
}}
'''Sapindolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sapindales''), biljni red u razredu [[Magnoliopsida]], poneked i u [[Rosopsida]]. Obuhvaća deset porodica.&lt;ref&gt;[http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ Angiosperm Phylogeny Website]&lt;/ref&gt;

Sapindales, red dikotilnih cvjetnica, koji sadrži 9 porodica grmlja, drvenaste loze i drveća. Obuhvaća rod [[Citrus]]a i druge vrste važne zbog svojih plodova.

Više od polovice vrsta u ''Sapindales'' pripada dvjema porodicama: [[Sapindaceae]] (oko 1940 vrsta) i Rutaceae (oko 2200 vrsta). Većina preostalih vrsta pripada četirima drugim dobro poznatim porodicamma: Anacardiaceae (oko 930 vrsta), Burseraceae (750 vrsta), Meliaceae (760 vrsta) i Simaroubaceae (1230 vrsta). Preostale tri porodice (Biebersteiniaceae, Kirkiaceae i Nitrariaceae) imaju ukupno 27 vrsta. Porodica ''Tetradiclidaceae'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; možda je sinonim za * ''[[Nitrariaceae]]''

Sapindales je smješten u skupinu Rosid II, zajedno s [[Huerteales]], [[Malvales]] i [[Brassicales]], u sustavu botaničke klasifikacije Angiosperm Phylogeny Group II.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/plant/Sapindales Britannica] Pristupljeno 13. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;
== Porodice i rodovi ==
{{div col|cols=3}}
# '''Familia ''[[Biebersteiniaceae]]''''' &lt;small&gt;Schnizl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## ''[[Biebersteinia]]'' &lt;small&gt;Stephan ex [Fisch.]&lt;/small&gt; (4 spp.)
# '''Familia ''[[Nitrariaceae]]''''' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Tetradiclidoideae]]'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Peganum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Malacocarpus]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C. A. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Tetradiclis]]'' &lt;small&gt;Steven ex M. Bieb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
## Subfamilia ''[[Nitrarioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Nitraria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (8 spp.)
# '''Familia ''[[Kirkiaceae]]''''' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## ''[[Kirkia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (6 spp.)
# '''Familia ''[[Anacardiaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (924 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Pentaspadon]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
## Tribus ''[[Spondieae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Pseudospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Dracontomelon]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Pegia]]'' &lt;small&gt;Colebr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Allospondias]]'' &lt;small&gt;(Pierre) Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Spondias]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Attilaea]]'' &lt;small&gt;E. Martínez &amp; Ramos&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Haematostaphis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Parishia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Campnosperma]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (14 spp.)
## Tribus ''[[Tapiririeae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Buchanania]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; (26 spp.)
### ''[[Androtium]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Choerospondias]]'' &lt;small&gt;B. L. Burtt &amp; A. W. Hill&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiogynium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Tapirira]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Tumultivenia]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Uniostium]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
### ''[[Cyrtocarpa]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Sclerocarya]]'' &lt;small&gt;Hochst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lannea]]'' &lt;small&gt;A. Rich.&lt;/small&gt; (38 spp.)
### ''[[Koordersiodendron]]'' &lt;small&gt;Engl. ex Koord.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Antrocaryon]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Poupartiopsis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex J. D. Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Harpephyllum]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Poupartia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Operculicarya]]'' &lt;small&gt;H. Perrier&lt;/small&gt; (9 spp.)
## Tribus ''[[Dobineeae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
### ''[[Dobinea]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex D. Don&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Campylopetalum]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Anacardieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Fegimanra]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Anacardium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Mangifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (63 spp.)
### ''[[Bouea]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Swintonia]]'' &lt;small&gt;Griff.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Gluta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Faguetia]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Trichoscypha]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Drimycarpus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Melanochyla]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Semecarpus]]'' &lt;small&gt;L. fil.&lt;/small&gt; (92 spp.)
### ''[[Holigarna]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex Roxb.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Nothopegia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (10 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Blepharocarya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Searsia]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (108 spp.)
### ''[[Laurophyllus]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Smodingium]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Loxostylis]]'' &lt;small&gt;Spreng. ex Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Sorindeia]]'' &lt;small&gt;Thouars&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Protorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ozoroa]]'' &lt;small&gt;Delile&lt;/small&gt; (45 spp.)
### ''[[Micronychia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Baronia]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Abrahamia]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Heeria]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Thyrsodieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Loxopterygium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Cardenasiodendron]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Apterokarpos]]'' &lt;small&gt;Rizzini&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Astronium]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Myracrodruon]]'' &lt;small&gt;Allemão&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Schinopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Thyrsodium]]'' &lt;small&gt;Salzm. ex Benth.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Ochoterenaea]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amphipterygium]]'' &lt;small&gt;Schiede ex Standl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Orthopterygium]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (33 spp.)
### ''[[Pachycormus]]'' &lt;small&gt;Coville&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Lithraea]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Mauria]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Euroschinus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhodosphaera]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Rhoideae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Toxicodendron]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Actinocheita]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bonetiella]]'' &lt;small&gt;Rzed.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pseudosmodingium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Metopium]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Comocladia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (27 spp.)
### ''[[Cotinus]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Haplorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pistacia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Mosquitoxylum]]'' &lt;small&gt;Krug &amp; Urb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Melanococca]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Malosma]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Burseraceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (743 spp.)
## Tribus ''[[Beiselieae]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt;
### ''[[Beiselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Protieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Tetragastris]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Crepidospermum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Protium]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (138 spp.)
## Tribus ''[[Bursereae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Aucoumea]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bursera]]'' &lt;small&gt;Jacq. ex L.&lt;/small&gt; (120 spp.)
### ''[[Commiphora]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (162 spp.)
## Tribus ''[[Canarieae]]'' &lt;small&gt;Webb &amp; Berthel.&lt;/small&gt;
### Subtribus ''[[Garuginae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Boswellia]]'' &lt;small&gt;Roxb. ex Colebr.&lt;/small&gt; (22 spp.)
#### ''[[Garuga]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### Subtribus ''[[Canariinae]]'' &lt;small&gt;Eddie ex Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Dacryodes]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Triomma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ambilobea]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Canarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (122 spp.)
#### ''[[Trattinnickia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Rosselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''nerazvrstani''
### ''[[Haplolobus]]'' &lt;small&gt;H. J. Lam&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Santiria]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Scutinanthe]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Pachylobus]]'' &lt;small&gt;G. Don&lt;/small&gt; (19 spp.)
### ''[[Pseudodacryodes]]'' &lt;small&gt;Pierlot&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Sapindaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (1906 spp.)
## Subfamilia ''[[Xanthoceratoideae]]'' &lt;small&gt;Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
### ''[[Xanthoceras]]'' &lt;small&gt;Bunge&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Hippocastanoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Acereae]]'' &lt;small&gt;(Durande) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Acer]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (136 spp.)
#### ''[[Dipteronia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Hippocastaneae]]'' &lt;small&gt;(DC.) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Billia]]'' &lt;small&gt;Peyr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Handeliodendron]]'' &lt;small&gt;Rehder&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aesculus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Subfamilia ''[[Dodonaeoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Doratoxyleae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Exothea]]'' &lt;small&gt;Macfad.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Filicium]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Hippobromus]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Doratoxylon]]'' &lt;small&gt;Thouars sec. Bojer ex Benth. &amp; Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Hypelate]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zanha]]'' &lt;small&gt;Hiern&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Ganophyllum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Dodonaeeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Magonia]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplokeleba]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Euchorium]]'' &lt;small&gt;Ekman &amp; Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Conchopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Arfeuillea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Majidea]]'' &lt;small&gt;J. Kirk ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hirania]]'' &lt;small&gt;Thulin&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Llagunoa]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Euphorianthus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sinoradlkofera]]'' &lt;small&gt;F. G. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Harpullia]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (27 spp.)
#### ''[[Loxodiscus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplopeltis]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Dodonaea]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (71 spp.)
#### ''[[Averrhoidium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cossinia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Lam.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Sapindoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Delavayeae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Ungnadia]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Delavaya]]'' &lt;small&gt;Franch.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Koelreuterieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Koelreuteria]]'' &lt;small&gt;Laxm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Smelophyllum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Stocksia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Erythrophysa]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### Tribus ''[[Schleichereae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Phyllotrichum]]'' &lt;small&gt;Thorel ex Lecomte&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Paranephelium]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Schleichera]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sisyrolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk. apud F. N. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Amesiodendron]]'' &lt;small&gt;Hu&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pavieasia]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Nephelieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Pometia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Nephelium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Blighia]]'' &lt;small&gt;K. D. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Xerospermum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Litchi]]'' &lt;small&gt;Sonn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dimocarpus]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Otonephelium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cubilia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Radlkofera]]'' &lt;small&gt;Gilg&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Glenniea]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Aporrhiza]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Laccodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Pancovia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (14 spp.)
#### ''[[Haplocoelopsis]]'' &lt;small&gt;Davies&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Placodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Chytranthus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Lychnodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### Tribus ''[[Sapindeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristira]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zollingeria]]'' &lt;small&gt;Kurz&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Alatococcus]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Atalaya]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Deinbollia]]'' &lt;small&gt;Schumach. &amp; Thonn.&lt;/small&gt; (38 spp.)
#### ''[[Thouinidium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Toulicia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (15 spp.)
#### ''[[Porocystis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hornea]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sapindus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Lepisanthes]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Eriocoelum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Pseudopancovia]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Namataea]]'' &lt;small&gt;D. W. Thomas &amp; D. J. Harris&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Tristiropsideae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristiropsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Haplocoeleae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Haplocoelum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Blighiopsis]]'' &lt;small&gt;Van der Veken&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Melicocceae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Melicoccus]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Talisia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (53 spp.)
#### ''[[Tapirocarpus]]'' &lt;small&gt;Sagot&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Tripterodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dilodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Blomieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Blomia]]'' &lt;small&gt;Miranda&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Guindilieae]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm. &amp; Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Guindilia]]'' &lt;small&gt;Gillies&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Athyaneae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Athyana]]'' &lt;small&gt;(Griseb.) Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diatenopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Bridgesieae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Bridgesia]]'' &lt;small&gt;Bertero ex Cambess.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Thouinieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Thouinia]]'' &lt;small&gt;Poit.&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Allophylus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (189 spp.)
#### ''[[Allophylastrum]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Paullinieae]]'' &lt;small&gt;(Kunth) DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Thinouia]]'' &lt;small&gt;Triana &amp; Planch.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Lophostigma]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Cardiospermum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Urvillea]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Serjania]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (249 spp.)
#### ''[[Paullinia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (184 spp.)
### Tribus ''[[Stadtmannieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Plagioscyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Stadtmannia]]'' &lt;small&gt;Lam. ex Poir.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Pappea]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Tsingya]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gereaua]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Macphersonia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Camptolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Beguea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Bizonula]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudopteris]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Omalocarpus]]'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Chouxia]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Chonopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Cupanieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Diploglottis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Elattostachys]]'' &lt;small&gt;(Blume) Radlk.&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Alectryon]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (29 spp.)
#### ''[[Lecaniodiscus]]'' &lt;small&gt;Planch. ex Benth.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Podonephelium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Trigonachras]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Jagera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Lepidopetalum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Guioa]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Sarcopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Mischocarpus]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Castanospora]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Arytera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Synima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Neoarytera]]'' &lt;small&gt;Callm., Buerki, Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cupaniopsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (48 spp.)
#### ''[[Gloeocarpus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrospermum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Lepidocupania]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm., Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Lepiderema]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Dictyoneura]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Eurycorymbus]]'' &lt;small&gt;Hand.-Mazz.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Rhysotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Storthocalyx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Sarcotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Mischarytera]]'' &lt;small&gt;(Radlk.) H. Turner&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cnesmocarpon]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Toechima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Matayba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (50 spp.)
#### ''[[Pentascyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cupania]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (55 spp.)
#### ''[[Vouarana]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Molinaea]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Tina]]'' &lt;small&gt;Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt; (19 spp.)
# '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (2211 spp.)
## Subfamilia ''[[Cneoroideae]]'' &lt;small&gt;Webb&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Spathelieae]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt;
#### ''[[Dictyoloma]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sohnreyia]]'' &lt;small&gt;K. Krause&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Spathelia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### Tribus ''[[Cneoreae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
#### ''[[Harrisonia]]'' &lt;small&gt;R. Br. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Cneorum &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Ptaeroxylon]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Bottegoa]]'' &lt;small&gt;Chiov.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cedrelopsis]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Rutoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chloroxylon]]'' &lt;small&gt;Rumph. ex Scop.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Psilopeganum]]'' &lt;small&gt;Hemsl. ex Forbes &amp; Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ruta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Boenninghausenia]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Thamnosma]]'' &lt;small&gt;Torr. &amp; Frém.&lt;/small&gt; (11 spp.)
## Subfamilia ''[[Amyridoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Cneoridium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amyris]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Stauranthus]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Megastigma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Subfamilia [[Haplophylloideae]] &lt;small&gt;Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki &amp; Duretto&lt;/small&gt;
### ''[[Haplophyllum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (74 spp.)
## Subfamilia ''[[Aurantioideae]]'' &lt;small&gt;Eaton&lt;/small&gt;
### ''[[Glycosmis]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (51 spp.)
### ''[[Micromelum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Clausena]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Merrillia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Murraya]]'' &lt;small&gt;J. Koenig ex L.&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Luvunga]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Pamburus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Paramignya]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (14 spp.)
### ''[[Wenzelia]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Merope]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Monanthocitrus]]'' &lt;small&gt;Tanaka&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Triphasia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' &lt;small&gt;Corrêa ex J. Koenig&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Aeglopsis]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Afraegle]]'' &lt;small&gt;(Swingle) Engl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Balsamocitrus]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Afraurantium]]'' &lt;small&gt;A. Chev.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiospermium]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Swinglea]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Citropsis]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle &amp; Kellerm.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Naringi]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Atalantia]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (22 spp.)
### ''[[Burkillanthus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Feroniella]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Limonia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Clymenia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Eremocitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Microcitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Citrus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (17 spp.)
## Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]'' &lt;small&gt;A. Juss. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Dictamneae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Casimiroa]]'' &lt;small&gt;La Llave &amp; Lex.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Dictamnus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Orixa]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Skimmia]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Diosmeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Calodendrum]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Empleurum]]'' &lt;small&gt;[Sol.] in Aiton&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Phyllosma]]'' &lt;small&gt;Bolus&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Acmadenia]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (33 spp.)
#### ''[[Adenandra]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Coleonema]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Agathosma]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (139 spp.)
#### ''[[Diosma]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Pseudiosma]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sheilanthera]]'' &lt;small&gt;I. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Euchaetis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Macrostylis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### Tribus ''[[Pteleeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Pteleinae]]''
##### ''[[Ptelea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Plethadenia]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Choisyinae]]''
##### ''[[Choisya]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Peltostigma]]'' &lt;small&gt;Walp.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]''
##### ''[[Pilocarpus]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (18 spp.)
##### ''[[Metrodorea]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Raulinoa]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Balfourodendron]]'' &lt;small&gt;Corr. Mello ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Esenbeckia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (36 spp.)
##### ''[[Helietta]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Euxylophora]]'' &lt;small&gt;Huber&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Hortiinae]]''
##### ''[[Adiscanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Hortia]]'' &lt;small&gt;Vand.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### Subtribus ''[[Spirantherinae]]''
##### ''[[Spiranthera]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Nycticalanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Galipeinae]]''
##### ''[[Ertela]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Ravenia]]'' &lt;small&gt;Vell.&lt;/small&gt; (12 spp.)
##### ''[[Raveniopsis]]'' &lt;small&gt;Gleason&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Conchocarpus]]'' &lt;small&gt;J. C. Mikan&lt;/small&gt; (51 spp.)
##### ''[[Leptothyrsa]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Naudinia]]'' &lt;small&gt;Planch. &amp; Linden&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Desmotes]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Toxosiphon]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Galipea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Ticorea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Decagonocarpus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Rauia]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Angostura]]'' &lt;small&gt;Rich.&lt;/small&gt; (16 spp.)
##### ''[[Dryades]]'' &lt;small&gt;Groppo, Kallunki &amp; Pirani&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Neoraputia]]'' &lt;small&gt;Emmerich ex Kallunki&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Raputia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Raputiarana]]'' &lt;small&gt;Emmerich&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Andreadoxa]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Erythrochiton]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Sigmatanthus]]'' &lt;small&gt;Huber ex Emmerich&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Apocaulon]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rutaneblina]]'' &lt;small&gt;Steyerm. &amp; Luteyn&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Lubaria]]'' &lt;small&gt;Pittier&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]''
##### ''[[Fagaropsis]]'' &lt;small&gt;Mildbr.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phellodendron]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Tetradium]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Zanthoxylum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (243 spp.)
#### Subtribus ''[[Vepridinae]]''
##### ''[[Ivodea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (29 spp.)
##### ''[[Vepris]]'' &lt;small&gt;Comm. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (98 spp.)
#### Subtribus ''[[Flindersiinae]]''
##### ''[[Flindersia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (17 spp.)
##### ''[[Lunasia]]'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Coatesia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Geijera]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### Subtribus ''[[Dinosperminae]]'' ined.
##### ''[[Dinosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Pitaviinae]]''
##### ''[[Bosistoa]]'' &lt;small&gt;F. Muell. ex Benth.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Bouchardatia]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crossosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Acradenia]]'' &lt;small&gt;Kippist&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Pitavia]]'' &lt;small&gt;Molina&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Polyaster]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Decazyx]]'' &lt;small&gt;Pittier &amp; S. F. Blake&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Decatropis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pentacerinae]]'' ined.
##### ''[[Pentaceras]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Diplolaeninae]]'' ined.
##### ''[[Neoschmidea]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Halfordia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crowea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Myrtopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Correa]]'' &lt;small&gt;Andrews&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Leionema]]'' &lt;small&gt;(F. Muell.) Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (28 spp.)
##### ''[[Eriostemon]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Muiriantha]]'' &lt;small&gt;C. A. Gardner&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Philotheca]]'' &lt;small&gt;Rudge&lt;/small&gt; (54 spp.)
##### ''[[Drummondita]]'' &lt;small&gt;Harv.&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Geleznowia]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Asterolasia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Diplolaena]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (15 spp.)
##### ''[[Microcybe]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phebalium]]'' &lt;small&gt;Vent.&lt;/small&gt; (35 spp.)
##### ''[[Nematolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Chorilaena]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rhadinothamnus]]'' &lt;small&gt;Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' ined.
##### ''[[Boronia]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (133 spp.)
##### ''[[Neobyrnesia]]'' &lt;small&gt;J. A. Armstr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Perryodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Zieria]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (65 spp.)
##### ''[[Brombya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Euodia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Pitaviaster]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Cyanothamnus]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
##### ''[[Tetractomia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Medicosma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (25 spp.)
##### ''[[Acronychia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (53 spp.)
##### ''[[Maclurodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Melicope]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (244 spp.)
##### ''[[Dutaillyea]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Sarcomelicope]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Comptonella]]'' &lt;small&gt;Baker fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Dutailliopsis]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Picrella]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
# '''Familia ''[[Meliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (771 spp.)
## Subfamilia ''[[Cedreloideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chukrasia]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schmardaea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Capuronianthus]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lovoa]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Entandrophragma]]'' &lt;small&gt;C. DC.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Toona]]'' &lt;small&gt;(Endl.) M. Roem.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Cedrela]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Soymida]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Neobeguea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Pseudocedrela]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Swietenia]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Khaya]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Xylocarpus]]'' &lt;small&gt;J. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Carapa]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Melioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Melieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Owenia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Melia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Azadirachta]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Quivisiantheae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Sandoricum]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Quivisianthe]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ekebergia]]'' &lt;small&gt;Sparrm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''neopisan''
#### ''[[Walsura]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Heynea]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Vavaeeae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
#### ''[[Vavaea]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Trichilieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Lepidotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Astrotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy ex T. D. Penn. &amp; Styles&lt;/small&gt; (13 spp.)
#### ''[[Munronia]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Cipadessa]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudoclausena]]'' &lt;small&gt;T. P. Clark&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Nymania]]'' &lt;small&gt;Lindb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Naregamia]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Calodecaryia]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Turraea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (65 spp.)
#### ''[[Humbertioturraea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Malleastrum]]'' &lt;small&gt;(Baill.) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Pterorhachis]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Trichilia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (114 spp.)
#### ''[[Didymocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (43 spp.)
#### ''[[Cabralea]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (127 spp.)
#### ''[[Aphanamixis]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Lansium]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Reinwardtiodendron]]'' &lt;small&gt;Koord.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Sphaerosacme]]'' &lt;small&gt;Wall. ex Royle&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Epicharis]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Dysoxylum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (39 spp.)
#### ''[[Pseudocarapa]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Goniocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Guarea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (74 spp.)
#### ''[[Heckeldora]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Leplaea]]'' &lt;small&gt;Vermoesen&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Neoguarea]]'' &lt;small&gt;(Harms) E. J. M. Koenen &amp; J. J. De Wild.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ruagea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Turraeanthus]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Chisocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (51 spp.)
#### ''[[Prasoxylon]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Anthocarapa]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Synoum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudobersama]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# '''Familia ''[[Simaroubaceae]]''''' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (122 spp.)
## Tribus ''[[Casteleae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
### ''[[Castela]]'' &lt;small&gt;Turpin&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Holacantha]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Picrasma]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Tribus ''[[Ailantheae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
### ''[[Ailanthus]]'' &lt;small&gt;Desf.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Tribus ''[[Leitnerieae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
### ''[[Leitneria]]'' &lt;small&gt;Chapm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Brucea]]'' &lt;small&gt;J. F. Mill.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Laumoniera]]'' &lt;small&gt;Noot.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Soulamea]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Amaroria]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Simaroubeae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
### ''[[Nothospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Picrolemma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Quassia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Samadera]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Eurycoma]]'' &lt;small&gt;Jack&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Odyendyea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Hannoa]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Perriera]]'' &lt;small&gt;Courchet&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gymnostemon]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Iridosma]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pierreodendron]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Gumillea]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Simaba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Homalolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (28 spp.)
### ''[[Simarouba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat=Sapindales
|wikivrste=Sapindales
}}

[[Kategorija:Sapindolike| ]]
[[Kategorija:Redovi Rosanae]]</text>
      <sha1>238sbc7vbwnir86rr189idm11tl3n3f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479448</id>
      <parentid>7479327</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:47:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7479448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34525" sha1="f4f3d3nd091qs3nwpksqawvghlm7he5" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Sapindolike
| slika        = Peganum harmala Baikonur 06.jpg
| slika_opis   = [[Peganum harmala]], Nitrariaceae 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Magnoliophyta]] 
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| superordo    = [[Rosanae]]
| ordo         = '''''Sapindales'''''
| ordo_autorstvo= Juss. ex Bercht. &amp; J. Presl
| razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
| razdioba = vidi tekst
}}
'''Sapindolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sapindales''), biljni red u razredu [[Magnoliopsida]], poneked i u [[Rosopsida]]. Obuhvaća deset porodica.&lt;ref&gt;[http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ Angiosperm Phylogeny Website]&lt;/ref&gt;

Sapindales, red dikotilnih cvjetnica, koji sadrži 9 porodica grmlja, drvenaste loze i drveća. Obuhvaća rod [[Citrus]]a i druge vrste važne zbog svojih plodova.

Više od polovice vrsta u ''Sapindales'' pripada dvjema porodicama: [[Sapindaceae]] (oko 1940 vrsta) i Rutaceae (oko 2200 vrsta). Većina preostalih vrsta pripada četirima drugim dobro poznatim porodicamma: Anacardiaceae (oko 930 vrsta), Burseraceae (750 vrsta), Meliaceae (760 vrsta) i Simaroubaceae (1230 vrsta). Preostale tri porodice (Biebersteiniaceae, Kirkiaceae i Nitrariaceae) imaju ukupno 27 vrsta. Porodica ''Tetradiclidaceae'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; možda je sinonim za * ''[[Nitrariaceae]]''

Sapindales je smješten u skupinu Rosid II, zajedno s [[Huerteales]], [[Malvales]] i [[Brassicales]], u sustavu botaničke klasifikacije Angiosperm Phylogeny Group II.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/plant/Sapindales Britannica] Pristupljeno 13. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;
== Porodice i rodovi ==
{{div col|cols=3}}
# '''Familia ''[[Biebersteiniaceae]]''''' &lt;small&gt;Schnizl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## ''[[Biebersteinia]]'' &lt;small&gt;Stephan ex [Fisch.]&lt;/small&gt; (4 spp.)
# '''Familia ''[[Nitrariaceae]]''''' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Tetradiclidoideae]]'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Peganum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Malacocarpus]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C. A. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Tetradiclis]]'' &lt;small&gt;Steven ex M. Bieb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
## Subfamilia ''[[Nitrarioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Nitraria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (8 spp.)
# '''Familia ''[[Kirkiaceae]]''''' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## ''[[Kirkia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (6 spp.)
# '''Familia ''[[Anacardiaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (924 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Pentaspadon]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
## Tribus ''[[Spondieae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Pseudospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Dracontomelon]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Pegia]]'' &lt;small&gt;Colebr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Allospondias]]'' &lt;small&gt;(Pierre) Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Spondias]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Attilaea]]'' &lt;small&gt;E. Martínez &amp; Ramos&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Haematostaphis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Parishia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Campnosperma]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (14 spp.)
## Tribus ''[[Tapiririeae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Buchanania]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; (26 spp.)
### ''[[Androtium]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Choerospondias]]'' &lt;small&gt;B. L. Burtt &amp; A. W. Hill&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiogynium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Tapirira]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Tumultivenia]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Uniostium]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
### ''[[Cyrtocarpa]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Sclerocarya]]'' &lt;small&gt;Hochst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lannea]]'' &lt;small&gt;A. Rich.&lt;/small&gt; (38 spp.)
### ''[[Koordersiodendron]]'' &lt;small&gt;Engl. ex Koord.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Antrocaryon]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Poupartiopsis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex J. D. Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Harpephyllum]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Poupartia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Operculicarya]]'' &lt;small&gt;H. Perrier&lt;/small&gt; (9 spp.)
## Tribus ''[[Dobineeae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
### ''[[Dobinea]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex D. Don&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Campylopetalum]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Anacardieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Fegimanra]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Anacardium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Mangifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (63 spp.)
### ''[[Bouea]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Swintonia]]'' &lt;small&gt;Griff.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Gluta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Faguetia]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Trichoscypha]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Drimycarpus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Melanochyla]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Semecarpus]]'' &lt;small&gt;L. fil.&lt;/small&gt; (92 spp.)
### ''[[Holigarna]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex Roxb.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Nothopegia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (10 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Blepharocarya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Searsia]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (108 spp.)
### ''[[Laurophyllus]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Smodingium]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Loxostylis]]'' &lt;small&gt;Spreng. ex Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Sorindeia]]'' &lt;small&gt;Thouars&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Protorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ozoroa]]'' &lt;small&gt;Delile&lt;/small&gt; (45 spp.)
### ''[[Micronychia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Baronia]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Abrahamia]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Heeria]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Thyrsodieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Loxopterygium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Cardenasiodendron]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Apterokarpos]]'' &lt;small&gt;Rizzini&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Astronium]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Myracrodruon]]'' &lt;small&gt;Allemão&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Schinopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Thyrsodium]]'' &lt;small&gt;Salzm. ex Benth.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Ochoterenaea]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amphipterygium]]'' &lt;small&gt;Schiede ex Standl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Orthopterygium]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (33 spp.)
### ''[[Pachycormus]]'' &lt;small&gt;Coville&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Lithraea]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Mauria]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Euroschinus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhodosphaera]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Rhoideae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Toxicodendron]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Actinocheita]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bonetiella]]'' &lt;small&gt;Rzed.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pseudosmodingium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Metopium]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Comocladia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (27 spp.)
### ''[[Cotinus]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Haplorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pistacia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Mosquitoxylum]]'' &lt;small&gt;Krug &amp; Urb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Melanococca]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Malosma]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Burseraceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (743 spp.)
## Tribus ''[[Beiselieae]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt;
### ''[[Beiselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Protieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Tetragastris]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Crepidospermum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Protium]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (138 spp.)
## Tribus ''[[Bursereae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Aucoumea]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bursera]]'' &lt;small&gt;Jacq. ex L.&lt;/small&gt; (120 spp.)
### ''[[Commiphora]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (162 spp.)
## Tribus ''[[Canarieae]]'' &lt;small&gt;Webb &amp; Berthel.&lt;/small&gt;
### Subtribus ''[[Garuginae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Boswellia]]'' &lt;small&gt;Roxb. ex Colebr.&lt;/small&gt; (22 spp.)
#### ''[[Garuga]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### Subtribus ''[[Canariinae]]'' &lt;small&gt;Eddie ex Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Dacryodes]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Triomma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ambilobea]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Canarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (122 spp.)
#### ''[[Trattinnickia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Rosselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''nerazvrstani''
### ''[[Haplolobus]]'' &lt;small&gt;H. J. Lam&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Santiria]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Scutinanthe]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Pachylobus]]'' &lt;small&gt;G. Don&lt;/small&gt; (19 spp.)
### ''[[Pseudodacryodes]]'' &lt;small&gt;Pierlot&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Sapindaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (1906 spp.)
## Subfamilia ''[[Xanthoceratoideae]]'' &lt;small&gt;Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
### ''[[Xanthoceras]]'' &lt;small&gt;Bunge&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Hippocastanoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Acereae]]'' &lt;small&gt;(Durande) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Acer]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (136 spp.)
#### ''[[Dipteronia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Hippocastaneae]]'' &lt;small&gt;(DC.) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Billia]]'' &lt;small&gt;Peyr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Handeliodendron]]'' &lt;small&gt;Rehder&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aesculus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Subfamilia ''[[Dodonaeoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Doratoxyleae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Exothea]]'' &lt;small&gt;Macfad.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Filicium]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Hippobromus]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Doratoxylon]]'' &lt;small&gt;Thouars sec. Bojer ex Benth. &amp; Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Hypelate]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zanha]]'' &lt;small&gt;Hiern&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Ganophyllum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Dodonaeeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Magonia]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplokeleba]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Euchorium]]'' &lt;small&gt;Ekman &amp; Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Conchopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Arfeuillea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Majidea]]'' &lt;small&gt;J. Kirk ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hirania]]'' &lt;small&gt;Thulin&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Llagunoa]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Euphorianthus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sinoradlkofera]]'' &lt;small&gt;F. G. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Harpullia]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (27 spp.)
#### ''[[Loxodiscus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplopeltis]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Dodonaea]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (71 spp.)
#### ''[[Averrhoidium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cossinia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Lam.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Sapindoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Delavayeae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Ungnadia]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Delavaya]]'' &lt;small&gt;Franch.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Koelreuterieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Koelreuteria]]'' &lt;small&gt;Laxm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Smelophyllum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Stocksia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Erythrophysa]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### Tribus ''[[Schleichereae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Phyllotrichum]]'' &lt;small&gt;Thorel ex Lecomte&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Paranephelium]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Schleichera]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sisyrolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk. apud F. N. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Amesiodendron]]'' &lt;small&gt;Hu&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pavieasia]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Nephelieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Pometia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Nephelium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Blighia]]'' &lt;small&gt;K. D. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Xerospermum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Litchi]]'' &lt;small&gt;Sonn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dimocarpus]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Otonephelium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cubilia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Radlkofera]]'' &lt;small&gt;Gilg&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Glenniea]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Aporrhiza]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Laccodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Pancovia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (14 spp.)
#### ''[[Haplocoelopsis]]'' &lt;small&gt;Davies&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Placodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Chytranthus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Lychnodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### Tribus ''[[Sapindeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristira]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zollingeria]]'' &lt;small&gt;Kurz&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Alatococcus]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Atalaya]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Deinbollia]]'' &lt;small&gt;Schumach. &amp; Thonn.&lt;/small&gt; (38 spp.)
#### ''[[Thouinidium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Toulicia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (15 spp.)
#### ''[[Porocystis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hornea]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sapindus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Lepisanthes]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Eriocoelum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Pseudopancovia]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Namataea]]'' &lt;small&gt;D. W. Thomas &amp; D. J. Harris&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Tristiropsideae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristiropsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Haplocoeleae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Haplocoelum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Blighiopsis]]'' &lt;small&gt;Van der Veken&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Melicocceae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Melicoccus]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Talisia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (53 spp.)
#### ''[[Tapirocarpus]]'' &lt;small&gt;Sagot&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Tripterodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dilodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Blomieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Blomia]]'' &lt;small&gt;Miranda&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Guindilieae]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm. &amp; Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Guindilia]]'' &lt;small&gt;Gillies&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Athyaneae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Athyana]]'' &lt;small&gt;(Griseb.) Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diatenopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Bridgesieae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Bridgesia]]'' &lt;small&gt;Bertero ex Cambess.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Thouinieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Thouinia]]'' &lt;small&gt;Poit.&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Allophylus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (189 spp.)
#### ''[[Allophylastrum]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Paullinieae]]'' &lt;small&gt;(Kunth) DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Thinouia]]'' &lt;small&gt;Triana &amp; Planch.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Lophostigma]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Cardiospermum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Urvillea]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Serjania]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (249 spp.)
#### ''[[Paullinia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (184 spp.)
### Tribus ''[[Stadtmannieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Plagioscyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Stadtmannia]]'' &lt;small&gt;Lam. ex Poir.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Pappea]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Tsingya]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gereaua]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Macphersonia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Camptolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Beguea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Bizonula]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudopteris]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Omalocarpus]]'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Chouxia]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Chonopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Cupanieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Diploglottis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Elattostachys]]'' &lt;small&gt;(Blume) Radlk.&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Alectryon]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (29 spp.)
#### ''[[Lecaniodiscus]]'' &lt;small&gt;Planch. ex Benth.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Podonephelium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Trigonachras]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Jagera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Lepidopetalum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Guioa]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Sarcopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Mischocarpus]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Castanospora]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Arytera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Synima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Neoarytera]]'' &lt;small&gt;Callm., Buerki, Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cupaniopsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (48 spp.)
#### ''[[Gloeocarpus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrospermum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Lepidocupania]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm., Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Lepiderema]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Dictyoneura]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Eurycorymbus]]'' &lt;small&gt;Hand.-Mazz.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Rhysotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Storthocalyx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Sarcotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Mischarytera]]'' &lt;small&gt;(Radlk.) H. Turner&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cnesmocarpon]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Toechima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Matayba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (50 spp.)
#### ''[[Pentascyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cupania]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (55 spp.)
#### ''[[Vouarana]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Molinaea]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Tina]]'' &lt;small&gt;Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt; (19 spp.)
# '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (2211 spp.)
## Subfamilia ''[[Cneoroideae]]'' &lt;small&gt;Webb&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Spathelieae]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt;
#### ''[[Dictyoloma]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sohnreyia]]'' &lt;small&gt;K. Krause&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Spathelia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### Tribus ''[[Cneoreae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
#### ''[[Harrisonia]]'' &lt;small&gt;R. Br. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Cneorum &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Ptaeroxylon]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Bottegoa]]'' &lt;small&gt;Chiov.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cedrelopsis]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Rutoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chloroxylon]]'' &lt;small&gt;Rumph. ex Scop.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Psilopeganum]]'' &lt;small&gt;Hemsl. ex Forbes &amp; Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ruta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Boenninghausenia]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Thamnosma]]'' &lt;small&gt;Torr. &amp; Frém.&lt;/small&gt; (11 spp.)
## Subfamilia ''[[Amyridoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Cneoridium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amyris]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Stauranthus]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Megastigma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Subfamilia [[Haplophylloideae]] &lt;small&gt;Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki &amp; Duretto&lt;/small&gt;
### ''[[Haplophyllum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (74 spp.)
## Subfamilia ''[[Aurantioideae]]'' &lt;small&gt;Eaton&lt;/small&gt;
### ''[[Glycosmis]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (51 spp.)
### ''[[Micromelum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Clausena]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Merrillia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Murraya]]'' &lt;small&gt;J. Koenig ex L.&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Luvunga]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Pamburus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Paramignya]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (14 spp.)
### ''[[Wenzelia]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Merope]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Monanthocitrus]]'' &lt;small&gt;Tanaka&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Triphasia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' &lt;small&gt;Corrêa ex J. Koenig&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Aeglopsis]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Afraegle]]'' &lt;small&gt;(Swingle) Engl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Balsamocitrus]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Afraurantium]]'' &lt;small&gt;A. Chev.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiospermium]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Swinglea]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Citropsis]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle &amp; Kellerm.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Naringi]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Atalantia]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (22 spp.)
### ''[[Burkillanthus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Feroniella]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Limonia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Clymenia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Eremocitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Microcitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Citrus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (17 spp.)
## Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]'' &lt;small&gt;A. Juss. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Dictamneae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Casimiroa]]'' &lt;small&gt;La Llave &amp; Lex.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Dictamnus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Orixa]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Skimmia]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Diosmeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Calodendrum]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Empleurum]]'' &lt;small&gt;[Sol.] in Aiton&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Phyllosma]]'' &lt;small&gt;Bolus&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Acmadenia]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (33 spp.)
#### ''[[Adenandra]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Coleonema]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Agathosma]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (139 spp.)
#### ''[[Diosma]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Pseudiosma]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sheilanthera]]'' &lt;small&gt;I. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Euchaetis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Macrostylis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### Tribus ''[[Pteleeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Pteleinae]]''
##### ''[[Ptelea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Plethadenia]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Choisyinae]]''
##### ''[[Choisya]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Peltostigma]]'' &lt;small&gt;Walp.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]''
##### ''[[Pilocarpus]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (18 spp.)
##### ''[[Metrodorea]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Raulinoa]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Balfourodendron]]'' &lt;small&gt;Corr. Mello ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Esenbeckia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (36 spp.)
##### ''[[Helietta]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Euxylophora]]'' &lt;small&gt;Huber&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Hortiinae]]''
##### ''[[Adiscanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Hortia]]'' &lt;small&gt;Vand.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### Subtribus ''[[Spirantherinae]]''
##### ''[[Spiranthera]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Nycticalanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Galipeinae]]''
##### ''[[Ertela]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Ravenia]]'' &lt;small&gt;Vell.&lt;/small&gt; (12 spp.)
##### ''[[Raveniopsis]]'' &lt;small&gt;Gleason&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Conchocarpus]]'' &lt;small&gt;J. C. Mikan&lt;/small&gt; (51 spp.)
##### ''[[Leptothyrsa]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Naudinia]]'' &lt;small&gt;Planch. &amp; Linden&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Desmotes]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Toxosiphon]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Galipea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Ticorea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Decagonocarpus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Rauia]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Angostura]]'' &lt;small&gt;Rich.&lt;/small&gt; (16 spp.)
##### ''[[Dryades]]'' &lt;small&gt;Groppo, Kallunki &amp; Pirani&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Neoraputia]]'' &lt;small&gt;Emmerich ex Kallunki&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Raputia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Raputiarana]]'' &lt;small&gt;Emmerich&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Andreadoxa]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Erythrochiton]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Sigmatanthus]]'' &lt;small&gt;Huber ex Emmerich&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Apocaulon]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rutaneblina]]'' &lt;small&gt;Steyerm. &amp; Luteyn&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Lubaria]]'' &lt;small&gt;Pittier&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]''
##### ''[[Fagaropsis]]'' &lt;small&gt;Mildbr.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phellodendron]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Tetradium]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Zanthoxylum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (243 spp.)
#### Subtribus ''[[Vepridinae]]''
##### ''[[Ivodea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (29 spp.)
##### ''[[Vepris]]'' &lt;small&gt;Comm. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (98 spp.)
#### Subtribus ''[[Flindersiinae]]''
##### ''[[Flindersia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (17 spp.)
##### ''[[Lunasia]]'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Coatesia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Geijera]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### Subtribus ''[[Dinosperminae]]'' ined.
##### ''[[Dinosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Pitaviinae]]''
##### ''[[Bosistoa]]'' &lt;small&gt;F. Muell. ex Benth.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Bouchardatia]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crossosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Acradenia]]'' &lt;small&gt;Kippist&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Pitavia]]'' &lt;small&gt;Molina&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Polyaster]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Decazyx]]'' &lt;small&gt;Pittier &amp; S. F. Blake&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Decatropis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pentacerinae]]'' ined.
##### ''[[Pentaceras]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Diplolaeninae]]'' ined.
##### ''[[Neoschmidea]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Halfordia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crowea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Myrtopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Correa]]'' &lt;small&gt;Andrews&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Leionema]]'' &lt;small&gt;(F. Muell.) Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (28 spp.)
##### ''[[Eriostemon]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Muiriantha]]'' &lt;small&gt;C. A. Gardner&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Philotheca]]'' &lt;small&gt;Rudge&lt;/small&gt; (54 spp.)
##### ''[[Drummondita]]'' &lt;small&gt;Harv.&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Geleznowia]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Asterolasia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Diplolaena]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (15 spp.)
##### ''[[Microcybe]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phebalium]]'' &lt;small&gt;Vent.&lt;/small&gt; (35 spp.)
##### ''[[Nematolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Chorilaena]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rhadinothamnus]]'' &lt;small&gt;Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' ined.
##### ''[[Boronia]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (133 spp.)
##### ''[[Neobyrnesia]]'' &lt;small&gt;J. A. Armstr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Perryodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Zieria]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (65 spp.)
##### ''[[Brombya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Euodia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Pitaviaster]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Cyanothamnus]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
##### ''[[Tetractomia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Medicosma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (25 spp.)
##### ''[[Acronychia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (53 spp.)
##### ''[[Maclurodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Melicope]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (244 spp.)
##### ''[[Dutaillyea]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Sarcomelicope]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Comptonella]]'' &lt;small&gt;Baker fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Dutailliopsis]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Picrella]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
# '''Familia ''[[Meliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (771 spp.)
## Subfamilia ''[[Cedreloideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chukrasia]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schmardaea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Capuronianthus]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lovoa]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Entandrophragma]]'' &lt;small&gt;C. DC.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Toona]]'' &lt;small&gt;(Endl.) M. Roem.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Cedrela]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Soymida]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Neobeguea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Pseudocedrela]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Swietenia]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Khaya]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Xylocarpus]]'' &lt;small&gt;J. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Carapa]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Melioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Melieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Owenia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Melia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Azadirachta]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Quivisiantheae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Sandoricum]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Quivisianthe]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ekebergia]]'' &lt;small&gt;Sparrm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''neopisan''
#### ''[[Walsura]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Heynea]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Vavaeeae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
#### ''[[Vavaea]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Trichilieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Lepidotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Astrotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy ex T. D. Penn. &amp; Styles&lt;/small&gt; (13 spp.)
#### ''[[Munronia]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Cipadessa]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudoclausena]]'' &lt;small&gt;T. P. Clark&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Nymania]]'' &lt;small&gt;Lindb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Naregamia]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Calodecaryia]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Turraea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (65 spp.)
#### ''[[Humbertioturraea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Malleastrum]]'' &lt;small&gt;(Baill.) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Pterorhachis]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Trichilia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (114 spp.)
#### ''[[Didymocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (43 spp.)
#### ''[[Cabralea]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (127 spp.)
#### ''[[Aphanamixis]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Lansium]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Reinwardtiodendron]]'' &lt;small&gt;Koord.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Sphaerosacme]]'' &lt;small&gt;Wall. ex Royle&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Epicharis]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Dysoxylum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (39 spp.)
#### ''[[Pseudocarapa]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Goniocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Guarea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (74 spp.)
#### ''[[Heckeldora]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Leplaea]]'' &lt;small&gt;Vermoesen&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Neoguarea]]'' &lt;small&gt;(Harms) E. J. M. Koenen &amp; J. J. De Wild.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ruagea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Turraeanthus]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Chisocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (51 spp.)
#### ''[[Prasoxylon]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Anthocarapa]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Synoum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudobersama]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# '''Familia ''[[Simaroubaceae]]''''' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (122 spp.)
## Tribus ''[[Casteleae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
### ''[[Castela]]'' &lt;small&gt;Turpin&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Holacantha]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Picrasma]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Tribus ''[[Ailantheae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
### ''[[Ailanthus]]'' &lt;small&gt;Desf.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Tribus ''[[Leitnerieae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
### ''[[Leitneria]]'' &lt;small&gt;Chapm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Brucea]]'' &lt;small&gt;J. F. Mill.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Laumoniera]]'' &lt;small&gt;Noot.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Soulamea]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Amaroria]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Simaroubeae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
### ''[[Nothospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Picrolemma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Quassia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Samadera]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Eurycoma]]'' &lt;small&gt;Jack&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Odyendyea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Hannoa]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Perriera]]'' &lt;small&gt;Courchet&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gymnostemon]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Iridosma]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pierreodendron]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Gumillea]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Simaba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Homalolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (28 spp.)
### ''[[Simarouba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==


[[Kategorija:Sapindolike| ]]
[[Kategorija:Redovi Rosanae]]</text>
      <sha1>f4f3d3nd091qs3nwpksqawvghlm7he5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479453</id>
      <parentid>7479448</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:50:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34435" sha1="hv226owixm5q5e4wi7gmih6ohzdgiux" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Sapindolike
| slika        = Peganum harmala Baikonur 06.jpg
| slika_opis   = [[Peganum harmala]], Nitrariaceae 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Magnoliophyta]] 
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| superordo    = [[Rosanae]]
| ordo         = '''''Sapindales'''''
| ordo_autorstvo= Juss. ex Bercht. &amp; J. Presl
| razdioba_stupanj = [[Porodica (biologija)|Porodice]]
| razdioba = vidi tekst
}}
'''Sapindolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Sapindales''), biljni red u razredu [[Magnoliopsida]], poneked i u [[Rosopsida]]. Obuhvaća deset porodica.&lt;ref&gt;[http://www.mobot.org/mobot/research/apweb/ Angiosperm Phylogeny Website]&lt;/ref&gt; Više od polovice vrsta u ''Sapindales'' pripada dvjema porodicama: [[Sapindaceae]] (oko 1940 vrsta) i Rutaceae (oko 2200 vrsta). Većina preostalih vrsta pripada četirima drugim dobro poznatim porodicamma: Anacardiaceae (oko 930 vrsta), Burseraceae (750 vrsta), Meliaceae (760 vrsta) i Simaroubaceae (1230 vrsta). Preostale tri porodice (Biebersteiniaceae, Kirkiaceae i Nitrariaceae) imaju ukupno 27 vrsta. Porodica ''Tetradiclidaceae'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; možda je sinonim za * ''[[Nitrariaceae]]''

== Ime ==
== Rasprostranjenost ==
== Botanički opis ==
== Sistematika ==
Sapindales je smješten u skupinu Rosid II, zajedno s [[Huerteales]], [[Malvales]] i [[Brassicales]], u sustavu botaničke klasifikacije Angiosperm Phylogeny Group II.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/plant/Sapindales Britannica] Pristupljeno 13. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;
=== Porodice i rodovi ===
{{div col|cols=3}}
# '''Familia ''[[Biebersteiniaceae]]''''' &lt;small&gt;Schnizl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## ''[[Biebersteinia]]'' &lt;small&gt;Stephan ex [Fisch.]&lt;/small&gt; (4 spp.)
# '''Familia ''[[Nitrariaceae]]''''' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Tetradiclidoideae]]'' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Peganum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Malacocarpus]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C. A. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Tetradiclis]]'' &lt;small&gt;Steven ex M. Bieb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
## Subfamilia ''[[Nitrarioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Nitraria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (8 spp.)
# '''Familia ''[[Kirkiaceae]]''''' &lt;small&gt;Takht.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## ''[[Kirkia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (6 spp.)
# '''Familia ''[[Anacardiaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (924 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Pentaspadon]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
## Tribus ''[[Spondieae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Pseudospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Dracontomelon]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Pegia]]'' &lt;small&gt;Colebr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Allospondias]]'' &lt;small&gt;(Pierre) Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Spondias]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Attilaea]]'' &lt;small&gt;E. Martínez &amp; Ramos&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Haematostaphis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Parishia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Campnosperma]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (14 spp.)
## Tribus ''[[Tapiririeae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Buchanania]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; (26 spp.)
### ''[[Androtium]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Choerospondias]]'' &lt;small&gt;B. L. Burtt &amp; A. W. Hill&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiogynium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Tapirira]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Tumultivenia]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Uniostium]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
### ''[[Cyrtocarpa]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Sclerocarya]]'' &lt;small&gt;Hochst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lannea]]'' &lt;small&gt;A. Rich.&lt;/small&gt; (38 spp.)
### ''[[Koordersiodendron]]'' &lt;small&gt;Engl. ex Koord.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Antrocaryon]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Poupartiopsis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex J. D. Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Harpephyllum]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Poupartia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Operculicarya]]'' &lt;small&gt;H. Perrier&lt;/small&gt; (9 spp.)
## Tribus ''[[Dobineeae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
### ''[[Dobinea]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex D. Don&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Campylopetalum]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Anacardieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Fegimanra]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Anacardium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Mangifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (63 spp.)
### ''[[Bouea]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Swintonia]]'' &lt;small&gt;Griff.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Gluta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Faguetia]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Trichoscypha]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Drimycarpus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Melanochyla]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Semecarpus]]'' &lt;small&gt;L. fil.&lt;/small&gt; (92 spp.)
### ''[[Holigarna]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex Roxb.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Nothopegia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (10 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Blepharocarya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Searsia]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (108 spp.)
### ''[[Laurophyllus]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Smodingium]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Loxostylis]]'' &lt;small&gt;Spreng. ex Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Sorindeia]]'' &lt;small&gt;Thouars&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Protorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ozoroa]]'' &lt;small&gt;Delile&lt;/small&gt; (45 spp.)
### ''[[Micronychia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Baronia]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Abrahamia]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Heeria]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Thyrsodieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Loxopterygium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Cardenasiodendron]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Apterokarpos]]'' &lt;small&gt;Rizzini&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Astronium]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Myracrodruon]]'' &lt;small&gt;Allemão&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Schinopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Thyrsodium]]'' &lt;small&gt;Salzm. ex Benth.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Ochoterenaea]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amphipterygium]]'' &lt;small&gt;Schiede ex Standl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Orthopterygium]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (33 spp.)
### ''[[Pachycormus]]'' &lt;small&gt;Coville&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Lithraea]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Mauria]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Euroschinus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhodosphaera]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Rhoideae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Toxicodendron]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Actinocheita]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bonetiella]]'' &lt;small&gt;Rzed.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pseudosmodingium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Metopium]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Comocladia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (27 spp.)
### ''[[Cotinus]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Haplorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pistacia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Rhus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Mosquitoxylum]]'' &lt;small&gt;Krug &amp; Urb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Melanococca]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Malosma]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Burseraceae]]''''' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (743 spp.)
## Tribus ''[[Beiselieae]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt;
### ''[[Beiselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Protieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Tetragastris]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Crepidospermum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Protium]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (138 spp.)
## Tribus ''[[Bursereae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Aucoumea]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bursera]]'' &lt;small&gt;Jacq. ex L.&lt;/small&gt; (120 spp.)
### ''[[Commiphora]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (162 spp.)
## Tribus ''[[Canarieae]]'' &lt;small&gt;Webb &amp; Berthel.&lt;/small&gt;
### Subtribus ''[[Garuginae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Boswellia]]'' &lt;small&gt;Roxb. ex Colebr.&lt;/small&gt; (22 spp.)
#### ''[[Garuga]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### Subtribus ''[[Canariinae]]'' &lt;small&gt;Eddie ex Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Dacryodes]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Triomma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ambilobea]]'' &lt;small&gt;Thulin, Beier &amp; Razafim.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Canarium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (122 spp.)
#### ''[[Trattinnickia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Rosselia]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''nerazvrstani''
### ''[[Haplolobus]]'' &lt;small&gt;H. J. Lam&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Santiria]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Scutinanthe]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Pachylobus]]'' &lt;small&gt;G. Don&lt;/small&gt; (19 spp.)
### ''[[Pseudodacryodes]]'' &lt;small&gt;Pierlot&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Sapindaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (1906 spp.)
## Subfamilia ''[[Xanthoceratoideae]]'' &lt;small&gt;Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
### ''[[Xanthoceras]]'' &lt;small&gt;Bunge&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Hippocastanoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Acereae]]'' &lt;small&gt;(Durande) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Acer]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (136 spp.)
#### ''[[Dipteronia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Hippocastaneae]]'' &lt;small&gt;(DC.) Dumort&lt;/small&gt;
#### ''[[Billia]]'' &lt;small&gt;Peyr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Handeliodendron]]'' &lt;small&gt;Rehder&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aesculus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Subfamilia ''[[Dodonaeoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Doratoxyleae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Exothea]]'' &lt;small&gt;Macfad.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Filicium]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Hippobromus]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Doratoxylon]]'' &lt;small&gt;Thouars sec. Bojer ex Benth. &amp; Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Hypelate]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zanha]]'' &lt;small&gt;Hiern&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Ganophyllum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Dodonaeeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Magonia]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplokeleba]]'' &lt;small&gt;N. E. Br.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Euchorium]]'' &lt;small&gt;Ekman &amp; Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Conchopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Arfeuillea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Majidea]]'' &lt;small&gt;J. Kirk ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hirania]]'' &lt;small&gt;Thulin&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Llagunoa]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Euphorianthus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sinoradlkofera]]'' &lt;small&gt;F. G. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Harpullia]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (27 spp.)
#### ''[[Loxodiscus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diplopeltis]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Dodonaea]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (71 spp.)
#### ''[[Averrhoidium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cossinia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Lam.&lt;/small&gt; (4 spp.)
## Subfamilia ''[[Sapindoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Delavayeae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Ungnadia]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Delavaya]]'' &lt;small&gt;Franch.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Koelreuterieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Koelreuteria]]'' &lt;small&gt;Laxm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Smelophyllum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Stocksia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Erythrophysa]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### Tribus ''[[Schleichereae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Phyllotrichum]]'' &lt;small&gt;Thorel ex Lecomte&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Paranephelium]]'' &lt;small&gt;Miq.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Schleichera]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sisyrolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk. apud F. N. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Amesiodendron]]'' &lt;small&gt;Hu&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pavieasia]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Nephelieae]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt;
#### ''[[Pometia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Nephelium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Blighia]]'' &lt;small&gt;K. D. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Xerospermum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Litchi]]'' &lt;small&gt;Sonn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dimocarpus]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Otonephelium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cubilia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Radlkofera]]'' &lt;small&gt;Gilg&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Glenniea]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Aporrhiza]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Laccodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Pancovia]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (14 spp.)
#### ''[[Haplocoelopsis]]'' &lt;small&gt;Davies&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Placodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Chytranthus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Lychnodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### Tribus ''[[Sapindeae]]'' &lt;small&gt;Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristira]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Zollingeria]]'' &lt;small&gt;Kurz&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Alatococcus]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Atalaya]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Deinbollia]]'' &lt;small&gt;Schumach. &amp; Thonn.&lt;/small&gt; (38 spp.)
#### ''[[Thouinidium]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Toulicia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (15 spp.)
#### ''[[Porocystis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Hornea]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sapindus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Lepisanthes]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Eriocoelum]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Pseudopancovia]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Namataea]]'' &lt;small&gt;D. W. Thomas &amp; D. J. Harris&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Tristiropsideae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Tristiropsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Haplocoeleae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Haplocoelum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Blighiopsis]]'' &lt;small&gt;Van der Veken&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Melicocceae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Melicoccus]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Talisia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (53 spp.)
#### ''[[Tapirocarpus]]'' &lt;small&gt;Sagot&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Tripterodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Dilodendron]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Blomieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Blomia]]'' &lt;small&gt;Miranda&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Guindilieae]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm. &amp; Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Guindilia]]'' &lt;small&gt;Gillies&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Athyaneae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Athyana]]'' &lt;small&gt;(Griseb.) Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Diatenopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Bridgesieae]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt;
#### ''[[Bridgesia]]'' &lt;small&gt;Bertero ex Cambess.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Thouinieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Thouinia]]'' &lt;small&gt;Poit.&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Allophylus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (189 spp.)
#### ''[[Allophylastrum]]'' &lt;small&gt;Acev.-Rodr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Paullinieae]]'' &lt;small&gt;(Kunth) DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Thinouia]]'' &lt;small&gt;Triana &amp; Planch.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Lophostigma]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Cardiospermum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Urvillea]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Serjania]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (249 spp.)
#### ''[[Paullinia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (184 spp.)
### Tribus ''[[Stadtmannieae]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt;
#### ''[[Plagioscyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Stadtmannia]]'' &lt;small&gt;Lam. ex Poir.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Pappea]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Tsingya]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gereaua]]'' &lt;small&gt;Buerki &amp; Callm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Macphersonia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Camptolepis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Beguea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Bizonula]]'' &lt;small&gt;Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudopteris]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Omalocarpus]]'' &lt;small&gt;Choux&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Chouxia]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Chonopetalum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Cupanieae]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt;
#### ''[[Diploglottis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Elattostachys]]'' &lt;small&gt;(Blume) Radlk.&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Alectryon]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (29 spp.)
#### ''[[Lecaniodiscus]]'' &lt;small&gt;Planch. ex Benth.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Podonephelium]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### ''[[Trigonachras]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Jagera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Lepidopetalum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Guioa]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (70 spp.)
#### ''[[Sarcopteryx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Mischocarpus]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Castanospora]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Arytera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Synima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Neoarytera]]'' &lt;small&gt;Callm., Buerki, Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cupaniopsis]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (48 spp.)
#### ''[[Gloeocarpus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrospermum]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Lepidocupania]]'' &lt;small&gt;Buerki, Callm., Munzinger &amp; Lowry&lt;/small&gt; (21 spp.)
#### ''[[Lepiderema]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Dictyoneura]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Eurycorymbus]]'' &lt;small&gt;Hand.-Mazz.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gongrodiscus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Rhysotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (19 spp.)
#### ''[[Storthocalyx]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Sarcotoechia]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Mischarytera]]'' &lt;small&gt;(Radlk.) H. Turner&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Cnesmocarpon]]'' &lt;small&gt;Adema&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Toechima]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Matayba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (50 spp.)
#### ''[[Pentascyphus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cupania]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (55 spp.)
#### ''[[Vouarana]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Molinaea]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Tina]]'' &lt;small&gt;Roem. &amp; Schult.&lt;/small&gt; (19 spp.)
# '''Familia ''[[Rutaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (2211 spp.)
## Subfamilia ''[[Cneoroideae]]'' &lt;small&gt;Webb&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Spathelieae]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt;
#### ''[[Dictyoloma]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sohnreyia]]'' &lt;small&gt;K. Krause&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Spathelia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### Tribus ''[[Cneoreae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
#### ''[[Harrisonia]]'' &lt;small&gt;R. Br. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Cneorum &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Ptaeroxylon]]'' &lt;small&gt;Eckl. &amp; Zeyh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Bottegoa]]'' &lt;small&gt;Chiov.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cedrelopsis]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Subfamilia ''[[Rutoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chloroxylon]]'' &lt;small&gt;Rumph. ex Scop.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Psilopeganum]]'' &lt;small&gt;Hemsl. ex Forbes &amp; Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ruta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Boenninghausenia]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Thamnosma]]'' &lt;small&gt;Torr. &amp; Frém.&lt;/small&gt; (11 spp.)
## Subfamilia ''[[Amyridoideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Cneoridium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amyris]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Stauranthus]]'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Megastigma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Subfamilia [[Haplophylloideae]] &lt;small&gt;Appelhans, Bayly, Heslewood, Groppo, Verboom, P. I. Forst., Kallunki &amp; Duretto&lt;/small&gt;
### ''[[Haplophyllum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (74 spp.)
## Subfamilia ''[[Aurantioideae]]'' &lt;small&gt;Eaton&lt;/small&gt;
### ''[[Glycosmis]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (51 spp.)
### ''[[Micromelum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Clausena]]'' &lt;small&gt;Burm. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Merrillia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Murraya]]'' &lt;small&gt;J. Koenig ex L.&lt;/small&gt; (18 spp.)
### ''[[Luvunga]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Pamburus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Paramignya]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (14 spp.)
### ''[[Wenzelia]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Merope]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Monanthocitrus]]'' &lt;small&gt;Tanaka&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Triphasia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Aegle (Plantae)|Aegle]]'' &lt;small&gt;Corrêa ex J. Koenig&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Aeglopsis]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Afraegle]]'' &lt;small&gt;(Swingle) Engl.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Balsamocitrus]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Afraurantium]]'' &lt;small&gt;A. Chev.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiospermium]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Swinglea]]'' &lt;small&gt;Merr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Citropsis]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Swingle &amp; Kellerm.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Naringi]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Atalantia]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (22 spp.)
### ''[[Burkillanthus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Feroniella]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Limonia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Clymenia]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Eremocitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Microcitrus]]'' &lt;small&gt;Swingle&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Citrus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (17 spp.)
## Subfamilia ''[[Zanthoxyloideae]]'' &lt;small&gt;A. Juss. ex Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Dictamneae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
#### ''[[Casimiroa]]'' &lt;small&gt;La Llave &amp; Lex.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Dictamnus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Orixa]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Skimmia]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Diosmeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Calodendrum]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Empleurum]]'' &lt;small&gt;[Sol.] in Aiton&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Phyllosma]]'' &lt;small&gt;Bolus&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Acmadenia]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (33 spp.)
#### ''[[Adenandra]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (18 spp.)
#### ''[[Coleonema]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Agathosma]]'' &lt;small&gt;Willd.&lt;/small&gt; (139 spp.)
#### ''[[Diosma]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Pseudiosma]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sheilanthera]]'' &lt;small&gt;I. Williams&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Euchaetis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
#### ''[[Macrostylis]]'' &lt;small&gt;Bartl. &amp; H. L. Wendl.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### Tribus ''[[Pteleeae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Pteleinae]]''
##### ''[[Ptelea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Plethadenia]]'' &lt;small&gt;Urb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Choisyinae]]''
##### ''[[Choisya]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Peltostigma]]'' &lt;small&gt;Walp.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pilocarpinae]]''
##### ''[[Pilocarpus]]'' &lt;small&gt;Vahl&lt;/small&gt; (18 spp.)
##### ''[[Metrodorea]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Raulinoa]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Balfourodendron]]'' &lt;small&gt;Corr. Mello ex Oliv.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Esenbeckia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (36 spp.)
##### ''[[Helietta]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Euxylophora]]'' &lt;small&gt;Huber&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Hortiinae]]''
##### ''[[Adiscanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Hortia]]'' &lt;small&gt;Vand.&lt;/small&gt; (10 spp.)
#### Subtribus ''[[Spirantherinae]]''
##### ''[[Spiranthera]]'' &lt;small&gt;A. St.-Hil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Nycticalanthus]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Galipeinae]]''
##### ''[[Ertela]]'' &lt;small&gt;Adans.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Ravenia]]'' &lt;small&gt;Vell.&lt;/small&gt; (12 spp.)
##### ''[[Raveniopsis]]'' &lt;small&gt;Gleason&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Conchocarpus]]'' &lt;small&gt;J. C. Mikan&lt;/small&gt; (51 spp.)
##### ''[[Leptothyrsa]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Naudinia]]'' &lt;small&gt;Planch. &amp; Linden&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Desmotes]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Toxosiphon]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Galipea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Ticorea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Decagonocarpus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Rauia]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Angostura]]'' &lt;small&gt;Rich.&lt;/small&gt; (16 spp.)
##### ''[[Dryades]]'' &lt;small&gt;Groppo, Kallunki &amp; Pirani&lt;/small&gt; (5 spp.)
##### ''[[Neoraputia]]'' &lt;small&gt;Emmerich ex Kallunki&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Raputia]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (13 spp.)
##### ''[[Raputiarana]]'' &lt;small&gt;Emmerich&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Andreadoxa]]'' &lt;small&gt;Kallunki&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Erythrochiton]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Sigmatanthus]]'' &lt;small&gt;Huber ex Emmerich&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Apocaulon]]'' &lt;small&gt;R. S. Cowan&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rutaneblina]]'' &lt;small&gt;Steyerm. &amp; Luteyn&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Lubaria]]'' &lt;small&gt;Pittier&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Zanthoxyleae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
#### Subtribus ''[[Zanthoxylinae]]''
##### ''[[Fagaropsis]]'' &lt;small&gt;Mildbr.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phellodendron]]'' &lt;small&gt;Rupr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Tetradium]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Zanthoxylum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (243 spp.)
#### Subtribus ''[[Vepridinae]]''
##### ''[[Ivodea]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (29 spp.)
##### ''[[Vepris]]'' &lt;small&gt;Comm. ex A. Juss.&lt;/small&gt; (98 spp.)
#### Subtribus ''[[Flindersiinae]]''
##### ''[[Flindersia]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (17 spp.)
##### ''[[Lunasia]]'' &lt;small&gt;Blanco&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Coatesia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Geijera]]'' &lt;small&gt;Schott&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### Subtribus ''[[Dinosperminae]]'' ined.
##### ''[[Dinosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### Subtribus ''[[Pitaviinae]]''
##### ''[[Bosistoa]]'' &lt;small&gt;F. Muell. ex Benth.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Bouchardatia]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crossosperma]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Acradenia]]'' &lt;small&gt;Kippist&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Pitavia]]'' &lt;small&gt;Molina&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Polyaster]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Decazyx]]'' &lt;small&gt;Pittier &amp; S. F. Blake&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Decatropis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### Subtribus ''[[Pentacerinae]]'' ined.
##### ''[[Pentaceras]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### Subtribus ''[[Diplolaeninae]]'' ined.
##### ''[[Neoschmidea]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Halfordia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Crowea]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Myrtopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Correa]]'' &lt;small&gt;Andrews&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Leionema]]'' &lt;small&gt;(F. Muell.) Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (28 spp.)
##### ''[[Eriostemon]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Muiriantha]]'' &lt;small&gt;C. A. Gardner&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Philotheca]]'' &lt;small&gt;Rudge&lt;/small&gt; (54 spp.)
##### ''[[Drummondita]]'' &lt;small&gt;Harv.&lt;/small&gt; (11 spp.)
##### ''[[Geleznowia]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Asterolasia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (20 spp.)
##### ''[[Diplolaena]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (15 spp.)
##### ''[[Microcybe]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (4 spp.)
##### ''[[Phebalium]]'' &lt;small&gt;Vent.&lt;/small&gt; (35 spp.)
##### ''[[Nematolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Chorilaena]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Rhadinothamnus]]'' &lt;small&gt;Paul G. Wilson&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### Subtribus ''[[Boroniinae]]'' ined.
##### ''[[Boronia]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (133 spp.)
##### ''[[Neobyrnesia]]'' &lt;small&gt;J. A. Armstr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Perryodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Zieria]]'' &lt;small&gt;Sm.&lt;/small&gt; (65 spp.)
##### ''[[Brombya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
##### ''[[Euodia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (7 spp.)
##### ''[[Pitaviaster]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Cyanothamnus]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (23 spp.)
##### ''[[Tetractomia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Medicosma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (25 spp.)
##### ''[[Acronychia]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (53 spp.)
##### ''[[Maclurodendron]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (6 spp.)
##### ''[[Melicope]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (244 spp.)
##### ''[[Dutaillyea]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
##### ''[[Sarcomelicope]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
##### ''[[Comptonella]]'' &lt;small&gt;Baker fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
##### ''[[Dutailliopsis]]'' &lt;small&gt;T. G. Hartley&lt;/small&gt; (1 sp.)
##### ''[[Picrella]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
# '''Familia ''[[Meliaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (771 spp.)
## Subfamilia ''[[Cedreloideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### ''[[Chukrasia]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schmardaea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Capuronianthus]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lovoa]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Entandrophragma]]'' &lt;small&gt;C. DC.&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Toona]]'' &lt;small&gt;(Endl.) M. Roem.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Cedrela]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (16 spp.)
### ''[[Soymida]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Neobeguea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Pseudocedrela]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Swietenia]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Khaya]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Xylocarpus]]'' &lt;small&gt;J. Koenig&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Carapa]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (20 spp.)
## Subfamilia ''[[Melioideae]]'' &lt;small&gt;Arn.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Melieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Owenia]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Melia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Azadirachta]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Quivisiantheae]]'' &lt;small&gt;Reveal&lt;/small&gt;
#### ''[[Sandoricum]]'' &lt;small&gt;Cav.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Quivisianthe]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ekebergia]]'' &lt;small&gt;Sparrm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''neopisan''
#### ''[[Walsura]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Heynea]]'' &lt;small&gt;Roxb.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Tribus ''[[Vavaeeae]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt;
#### ''[[Vavaea]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### Tribus ''[[Trichilieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Lepidotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Astrotrichilia]]'' &lt;small&gt;(Harms) J.-F. Leroy ex T. D. Penn. &amp; Styles&lt;/small&gt; (13 spp.)
#### ''[[Munronia]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Cipadessa]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudoclausena]]'' &lt;small&gt;T. P. Clark&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Nymania]]'' &lt;small&gt;Lindb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Naregamia]]'' &lt;small&gt;Wight &amp; Arn.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Calodecaryia]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Turraea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (65 spp.)
#### ''[[Humbertioturraea]]'' &lt;small&gt;J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Malleastrum]]'' &lt;small&gt;(Baill.) J.-F. Leroy&lt;/small&gt; (25 spp.)
#### ''[[Pterorhachis]]'' &lt;small&gt;Harms&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Trichilia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (114 spp.)
#### ''[[Didymocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (43 spp.)
#### ''[[Cabralea]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Aglaia (Plantae)|Aglaia]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (127 spp.)
#### ''[[Aphanamixis]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Lansium]]'' &lt;small&gt;Corrêa&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Reinwardtiodendron]]'' &lt;small&gt;Koord.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Sphaerosacme]]'' &lt;small&gt;Wall. ex Royle&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Epicharis]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Dysoxylum]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (39 spp.)
#### ''[[Pseudocarapa]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Goniocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Guarea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (74 spp.)
#### ''[[Heckeldora]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Leplaea]]'' &lt;small&gt;Vermoesen&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Neoguarea]]'' &lt;small&gt;(Harms) E. J. M. Koenen &amp; J. J. De Wild.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Ruagea]]'' &lt;small&gt;H. Karst.&lt;/small&gt; (11 spp.)
#### ''[[Turraeanthus]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Chisocheton]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (51 spp.)
#### ''[[Prasoxylon]]'' &lt;small&gt;M. Roem.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Anthocarapa]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Synoum]]'' &lt;small&gt;A. Juss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudobersama]]'' &lt;small&gt;Verdc.&lt;/small&gt;
# '''Familia ''[[Simaroubaceae]]''''' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt; (122 spp.)
## Tribus ''[[Casteleae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
### ''[[Castela]]'' &lt;small&gt;Turpin&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Holacantha]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Picrasma]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (12 spp.)
## Tribus ''[[Ailantheae]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt;
### ''[[Ailanthus]]'' &lt;small&gt;Desf.&lt;/small&gt; (6 spp.)
## Tribus ''[[Leitnerieae]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt;
### ''[[Leitneria]]'' &lt;small&gt;Chapm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Brucea]]'' &lt;small&gt;J. F. Mill.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Laumoniera]]'' &lt;small&gt;Noot.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Soulamea]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Amaroria]]'' &lt;small&gt;A. Gray&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Simaroubeae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
### ''[[Nothospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Picrolemma]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Quassia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Samadera]]'' &lt;small&gt;Gaertn.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Eurycoma]]'' &lt;small&gt;Jack&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Odyendyea]]'' &lt;small&gt;Pierre ex Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Hannoa]]'' &lt;small&gt;Planch.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Perriera]]'' &lt;small&gt;Courchet&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Gymnostemon]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Iridosma]]'' &lt;small&gt;Aubrév. &amp; Pellegr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pierreodendron]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Gumillea]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Simaba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Homalolepis]]'' &lt;small&gt;Turcz.&lt;/small&gt; (28 spp.)
### ''[[Simarouba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (6 spp.)
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==


[[Kategorija:Sapindolike| ]]
[[Kategorija:Redovi Rosanae]]</text>
      <sha1>hv226owixm5q5e4wi7gmih6ohzdgiux</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rogelio Funes Mori</title>
    <ns>0</ns>
    <id>491972</id>
    <revision>
      <id>7479352</id>
      <parentid>7288105</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:43:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <origin>7479352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4307" sha1="odv7pgn0zdibjsjppdlkb3fy51ngw9i" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Rogelio Funes Mori
| slika                            = [[Datoteka:Rogelio Funes Mori.jpg|200px]]
| puno ime                         = Rogelio Gabriel Funes Mori
| visina                           = 191 cm
| težina                           = 
| nadimak                          = 
| država                           = {{Z|ARG}} [[Argentina]] &lt;br&gt; {{Z|MEX}} [[Meksiko]]
| datum rođenja                    = [[5. ožujka]] [[1991.]]
| mjesto rođenja                   = [[Mendoza]]
| država rođenja                   = [[Argentina]] 
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| trenutačni klub                  = [[Club León|León]]
| broj u klubu                     = 18
| pozicija                         = [[Napadač (nogomet)|napadač]]
| mlade godine                     = [[2001.]] – [[2008.]] &lt;br /&gt; [[2008.]] &lt;br&gt; [[2008.]] – [[2009.]]
| juniorski klubovi                = Associated Soccer Group &lt;br&gt; [[FC Dallas]] &lt;br /&gt; [[Club Atlético River Plate|River Plate]]
| godina                           = [[2009.]] – [[2013.]] &lt;br&gt; [[2013.]] – [[2015.]] &lt;br&gt; [[2013.]] – [[2015.]] &lt;br&gt; [[2014.]] – [[2015.]] &lt;br&gt; [[2015.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2024.]] – [[2025.]] &lt;br&gt; [[2025.]] – ''danas''  
| profesionalni klubovi            = [[Club Atlético River Plate|River Plate]] &lt;br&gt; [[S.L. Benfica|Benfica]] &lt;br&gt; [[S.L. Benfica B|Benfica B]] &lt;br&gt; → [[Eskişehirspor]] (posudba) &lt;br&gt; [[C.F. Monterrey|Monterrey]] &lt;br&gt; [[Club Universidad Nacional|UNAM]] &lt;br&gt; [[Club León|León]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}100 {{0}}{{0}}(20) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}(13) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}29 {{0}}{{0}}{{0}}(8) &lt;br&gt; {{0}}268 {{0}}(132) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}44 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[2007.]] – [[2008.]] &lt;br&gt; [[2010.]] – [[2011.]] &lt;br /&gt; [[2012.]] &lt;br&gt; [[2021.]] – [[2022.]]
| reprezentacija                   = {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 17 godina|Argentina do 17]] &lt;br&gt; {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija do 20 godina|Argentina do 20]] &lt;br /&gt; {{NogRep|ARG}} &lt;br&gt; {{NogRep|MEX}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}12 {{0}}{{0}}{{0}}(4) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(6)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| ažurirano                        = 12. rujna 2025.
}}

'''Rogelio Funes Mori''' ([[Mendoza]], [[5. ožujka]] [[1991.]]), [[Argentina|argentinsko]]-[[meksiko|meksički]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|napadača]]. Trenutačno igra za meksički klub [[Club León|León]].

== Rani život ==
Rogelio je rođen u [[Mendoza|Mendozi]], [[Argentina]]. Godine [[2001.]] je krenuo u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] na školovanje u srednju školu u [[Teksas]]u s bratom [[Ramiro Funes Mori|Ramirom]]. Rogelio je zabio 40 golova u [[2008.]] sezoni te je predvodio ekipu do naslova prvaka okruga. 

Nakon toga, skaut [[Engleska|engleskog]] [[Chelsea F.C.|Chelsea]] [[Jorge Alvial]] je primijetio blizance Rogelia i Ramira te ih je probao dovesti u [[Chelsea F.C.|Chelsea]].

== Klupska karijera ==
Rogelio se vratio u [[Argentina|Argentinu]] te je postao profesionalac u [[Club Atlético River Plate|River Plateu]] za koju je debitirao [[2009.]] u domaćem porazu 1:3 protiv [[Club Atlético Vélez Sarsfield|Vélez Sarsfielda]].

Za [[Club Atlético River Plate|River Plate]] je do sad nastupio u 102 susreta te je postigao 22 pogotka dok je za [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinu]] nastupio u jednom susretu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.football-lineups.com/footballer/43086/ Rogelio Funes Mori na Football-Lineups.com]

{{Sastav Meksiko 2022 SP}}

{{GLAVNIRASPORED:Funes Mori, Rogelio}}
[[Kategorija:Argentinski nogometaši]]
[[Kategorija:Meksički nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši River Platea]]
[[Kategorija:Nogometaši S.L. Benfice]]
[[Kategorija:Nogometaši Eskişehirspora]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
[[Kategorija:Mendoza (argentinska pokrajina)]]</text>
      <sha1>odv7pgn0zdibjsjppdlkb3fy51ngw9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potjera (kviz)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>502600</id>
    <revision>
      <id>7479200</id>
      <parentid>7477023</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:33:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34583-04</username>
        <id>363951</id>
      </contributor>
      <comment>4. lipnja 2026.</comment>
      <origin>7479200</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27058" sha1="aslx2tg6iwgfqt9xh2bq1uze829dx9f" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}{{Infookvir TV emisija
| bg_color           = #FF7171 
| ime                = Potjera
| slika              = [[Datoteka:Potjera logo.png|260px]]
| ime_2              = 
| žanr               = [[kviz]]&lt;br&gt;[[televizijska igra]]
| format             = [[televizijska igra]]
| smislio            = Danny Carvalho
| realizator         = 
| utemeljeno_na      = The Chase {{DZ|UK}}
| razvio             = 
| napisao            = 
| scenarij           = 
| režiser            = 
| voditelj           = [[Tarik Filipović]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[2013.]] – [[2019.]])&lt;/small&gt;&lt;br&gt;[[Joško Lokas]]&lt;br&gt;&lt;small&gt;(od [[2019.]])&lt;/small&gt;
| uloge              = 
| žiri               = 
| glasovi            = 
| pripovjedač        = 
| gl_skladatelj      = 
| uvodna_gl          = 
| završna_gl         = 
| skladatelj         = Paul Farrer
| država             = {{DZ+X|HRV}}
| jezik              = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| sezone             = 13
| emisije            = 1551&lt;br&gt;+ 4 specijala
| izvršni_producent  = 
| producent          = Damir Hanžek
| urednik            = Igor Grković&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[2013.]] – [[2025.]]) &lt;/small&gt;&lt;br&gt;Andrea Jukić Grković&lt;br&gt;&lt;small&gt;(od [[2025.]])&lt;/small&gt;
| lokacijaprodukcije = 
| kinematografija    = 
| trajanje_emisije   = 40 – 45 minuta
| produkcijska_kuća  = 
| budget             = 
| tv_kuća            = [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]
| prva_emisija       = [[27. listopada]] [[2013.]]
| posljednja_emisija = 
| prethodna          = 
| sljedeća           = 
| web_stranica       = https://potjera.hrt.hr/
| imdb_id            = 3523974
}}

'''Potjera''' je [[kviz]] u produkciji [[HRT|HRT-a]], a po licenciji britanskog kviza ''The Chase''. Voditelj prvih šest sezona kviza bio je [[Tarik Filipović]], a ostalih sezona [[Joško Lokas]]. Prva epizoda prikazana je na prvom programu [[HRT]]-a [[27. listopada]] [[2013.]] godine. Emitira se na kanalu [[HRT – HTV 1|HRT 1]] u 18:10 sati od ponedjeljka do petka.

==Pravila==
=== Općenita pravila ===
U igri sudjeluje četvero natjecatelja, koji igraju protiv lovca za novčanu nagradu. Igra se sastoji od četiri glavna dijela:
* pojedinačne igre – kada svaki natjecatelj odgovara na pitanja voditelja kviza za osvajanje iznosa u svrhu igre pojedinačne igre protiv lovca,
* pojedinačne igre svakog natjecatelja protiv lovca,
* zajedničke igre natjecatelja koji su ušli u završnu potjeru pri čemu odgovaraju na pitanja voditelja kviza i pokušavaju dati što veći broj odgovora u 120 sekundi
* završne potjere lovca od 120 sekundi koji lovi broj točnih odgovora natjecatelja kviza u njihovoj završnoj potjeri.

Cilj je pobijediti lovca i tako osvojiti novčanu nagradu.

=== Pojedinačna igra ===
U prvom dijelu igre svaki igrač pojedinačno odgovara na pitanja koja mu postavlja voditelj kviza u zadanom vremenu od 1 minute. Svaki točan odgovor natjecatelju donosi 500 eura. Nakon toga dolazi lovac koji nudi tom igraču, uz iznos koji je osvojen, jedan niži iznos (niža ponuda) i jedan viši iznos (viša ponuda). Igrač odabire po vlastitoj želji jednu od navedenih ponuda uz konzultaciju s ostalim natjecateljima.

Ovisno o svom odabiru natjecatelj će biti:

* četiri koraka ispred lovca za odabranu ''nižu ponudu'',
* tri koraka ispred lovca za odabir osvojenog iznosa u pojedinačnoj igri pitanja,
* dva koraka ispred lovca za odabranu ''višu ponudu''

Nakon toga igrač mora na &quot;ploči potjere&quot; odgovarati na pitanja uz pomoć ponuđenih A – B – C odgovora, u neodređenom vremenu, ali uz mogućnost davanja odgovora u roku 5 sekundi nakon što je lovac odgovorio. Ako ne odgovori pravilo je kao da je natjecatelj dao neispravan odgovor.

Svakim ispravnim odgovorom natjecatelj se spušta po ploči potjere za jedno polje, svakim krivim odgovorom ostaje na polju s kojeg je odgovarao na pitanje, isto pravilo vrijedi i za lovca.
Ako lovac uhvati igrača prije nego natjecatelj izađe s ploče s točnim odgovorima, igrač mora napustiti igru i ne osvaja ništa.
U slučaju ako lovac uhvati sva četiri igrača i tako ih sve izbaci iz igre, u završnu potjeru ide samo jedan igrač prema dogovoru unutar ekipe. Eventualni osvojeni iznos se onda dijeli na četiri jednaka dijela.

=== Završna potjera ===
Završnu potjeru igraju natjecatelji koji su uspješno prošli ploču potjere igrajući protiv lovca. Prvu završnu potjeru igraju samo igrači tako da odgovaraju na pitanja koja im postavlja voditelj, unutar ograničenog vremena od dvije minute. Svaki točan odgovor donosi im jedan korak više, a ujedno svaki igrač vrijedi kao jedan korak. Dakle, ako jedan igrač sudjeluje u završnoj potjeri onda ima već jedan početni korak prednosti, a ako sva četiri igrača sudjeluju u završnoj pojeri, tada imaju početna četiri koraka prednosti. 

Nakon toga, igra se završna potjera protiv lovca. Lovac odgovara na pitanja koja mu postavlja voditelj također u ograničenom vremenu od dvije minute. Na svaki netočan lovčev odgovor ekipa ima pravo odgovarati. Ako odgovore točno, lovcu se oduzima po jedan korak prednosti. Ako lovac ne odgovori u zadanom vremenu na broj koraka (pitanja) koji je osvojila ekipa, ekipa pobjeđuje i novac se dijeli na jednake dijelove broja članova ekipe u završnoj potjeri. U slučaju da lovac uspije stići do broj odgovora natjecatelja završne potjere u zadanom vremenu, lovac je uhvatio ekipu te ekipa ne osvaja ništa. 

== Emitiranje==
Osma sezona Potjere, započela je svoje emitiranje [[7. rujna]] [[2020.]], nakon duže stanke koja je trajala od [[2. travnja]] [[2020.]] godine kada je prekinuto emitiranje zbog [[Pandemija COVID-19|svjetske pandemije koronavirusom]].

Dana [[7. ožujka]] [[2024.]] prikazana je 1500. epizoda kviza.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2024-02-16 |title=HRT snimio jubilarnu 1500. emisiju kviza &quot;Potjera&quot; |url=https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-snimio-jubilarnu-1500-emisiju-kviza-potjera--11360737 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240306180135/https://magazin.hrt.hr/zabava/hrt-snimio-jubilarnu-1500-emisiju-kviza-potjera--11360737 |archive-date=2024-03-06 |access-date=2024-03-06 |website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}&lt;/ref&gt;

=== Pojedinosti o sezonama ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:100%; text-align:center; font-size:80%; line-height:25px;&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Sezona
!Početak emitiranja
!Kraj emitiranja
!Voditelj
!Broj epizoda
!Osvojen iznos (u eurima)
|-
|bgcolor=&quot;#D63C6C&quot;|
|'''1.'''
|[[3. studenoga]] [[2013.]]
|[[22. lipnja]] [[2014.]]
| rowspan=&quot;6&quot; |[[Tarik Filipović]]
|61
|232.143,74 € {{efn|Osvojeni iznos prve sezone je približan}}
|-
|bgcolor=&quot;#ffff00&quot;|
|'''2.'''
|[[15. rujna]] [[2014.]]
|[[18. lipnja]] [[2015.]]
|159
|453.806,02 € {{efn|Osvojeni iznos druge sezone je približan}}
|-
|bgcolor=&quot;#33cc33&quot;|
|'''3.'''
|[[7. rujna]] [[2015.]]
|[[26. svibnja]] [[2016.]]
|149
|521.711,95 €
|-
|bgcolor=&quot;#3366ff&quot;|
|'''4.'''
|[[19. rujna]] [[2016.]]
|[[14. lipnja]] [[2017.]]
|151
|426.484,44 €
|-
|bgcolor=&quot;#ff33cc&quot;|
|'''5.'''
|[[18. rujna]] [[2017.]]
|[[31. svibnja]] [[2018.]]
|148
|557.676,55 €
|-
|bgcolor=&quot;#996633&quot;|
|'''6.'''
|[[10. rujna]] [[2018.]]
|[[13. rujna]] [[2019.]]
|158
|494.135,10 €
|-
|bgcolor=&quot;#6600cc&quot;|
|'''7.'''
|[[16. rujna]] [[2019.]]
|[[2. travnja]] [[2020.]]
| rowspan=&quot;7&quot; |[[Joško Lokas]]
|116
|325.126,51 €
|-
|bgcolor=&quot;#00ffff&quot;|
|'''8.'''
|[[7. rujna]] [[2020.]]
|[[10. lipnja]] [[2021.]]
|160
|477.887,62 €
|-
|bgcolor=&quot;#8B0000&quot;|
|'''9.'''
|[[20. rujna]] [[2021.]]
|[[9. lipnja]] [[2022.]]
|151 + 1 specijal
|424.564,32 €
|-
|bgcolor=&quot;#4B0082&quot;|
|'''10.'''
|[[19. rujna]] [[2022.]]
|[[1. lipnja]] [[2023.]]
|148  + 1 specijal
|526.008,37 €
|-
|bgcolor=&quot;#000080&quot;|
|'''11.'''
|[[18. rujna]] [[2023.]]
|[[6. lipnja]] [[2024.]]
|150
|619.999 €
|-
|bgcolor=&quot;#b595ff&quot;|
|'''12.'''
|[[16. rujna]] [[2024.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-12|title=Potjera - od 16. rujna na HRT1|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/potjera-6-11253586|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240912195906/https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/potjera-6-11253586|archive-date=2024-09-12|access-date=2024-09-12|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|[[12. lipnja]] [[2025.]]
|151 + 1 specijal
|482.000 €
|-
|
|'''13.'''
|[[15. rujna]] [[2025.]]
|''4. lipnja [[2026.]]''
|60 + 1 specijal
(do 31.12.2025.)
|159.750 €
(do 31.12.2025.)
|}
{{Notelist}}

=== Specijalne epizode ===
Emisija ima razne specijalne epizode, gdje se prikupljeni novac donira u [[Humanitarna pomoć|humanitarne svrhe]]. U šestoj sezoni natjecatelji su bili voditeljice [[Martina Validžić]] i [[Iva Šulentić]], pijanist [[Aljoša Jurinić]] te meteorolog [[Zoran Vakula]], a uspjeli su osvojiti iznos od {{Broj|129500|3=t}} kuna koji se donirao Udruzi &quot;Korak u život&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-12-31|title=HRT-ove zvijezde prikupile su 129.500 kuna za pomoć djeci|url=https://www.24sata.hr/show/hrt-ove-zvijezde-prikupile-su-129-500-kuna-za-pomoc-djeci-607104|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20190101001758/https://www.24sata.hr/show/hrt-ove-zvijezde-prikupile-su-129-500-kuna-za-pomoc-djeci-607104|archive-date=2019-01-01|access-date=2024-05-09|website=[[24sata]]|last=Malić|first=Tonia|last2=Rumora|first2=Karla}}&lt;/ref&gt;  U devetoj sezoni [[22. travnja]] [[31. prosinca]] 2021. natjecatelji su bili glumci [[Doris Pinčić]], [[Ecija Ojdanić]], [[Roko Sikavica]] i [[Mirna Mihelčić]] koji su uspjeli osvojiti iznos od {{Broj|236500|3=t}} kuna koji se donirao Općoj bolnici „dr. Ivo Pedišić” u Sisku za kupnju utrazvučnog aparata za pregled srca.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-12-31|title=Glumci u &quot;Potjeri&quot; osvojili 236.500 kn za sisačku bolnicu|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/glumci-u-potjeri-osvojili-236500-kn-za-sisacku-bolnicu-4413499|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20211231202422/https://magazin.hrt.hr/zabava/glumci-u-potjeri-osvojili-236500-kn-za-sisacku-bolnicu-4413499|archive-date=2021-12-31|access-date=2024-05-09|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|last=I. B./HRT|first=}}&lt;/ref&gt; U desetoj sezoni 31. prosinca [[2022.]] osvojeni iznos od {{Broj|380000|3=t}} kuna doniran je [[Udruga Krijesnice|Udruzi Krijesnice]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-01-01|title=Krešo, Dean, Morana i Mladen postali lovine! U humanitarnom izdanju kviza lovac postao poznati natjecatelj|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/kreso-dean-morana-i-mladen-postali-lovine-u-humanitarnom-izdanju-kviza-lovac-postao-poznati-natjecatelj-1646110|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230101132835/http://www.vecernji.hr/showbiz/kreso-dean-morana-i-mladen-postali-lovine-u-humanitarnom-izdanju-kviza-lovac-postao-poznati-natjecatelj-1646110|archive-date=2023-01-01|access-date=2024-05-09|website=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt;.

U jedanaestoj sezoni prikazale su se dvije humanitarne epizode (koje su računate kao obične epizode), prva [[28. prosinca]] [[2023.]] gdje se prikupio iznos od {{Broj|28000|3=t}} €  za ''[[Autonomna ženska kuća Zagreb|Autonomnu žensku kuću Zagreb]]'', od ukupnog iznosa {{Broj|15000|3=t}} € donirao je ''Ured Europskog parlamenta u RH''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-12-28|title=Potjera: 28.000 eura za Autonomnu žensku kuću Zagreb|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/humanitarno-izdanje-potjere-za-autonomnu-zensku-kucu-zagreb-11248354|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101020843/https://magazin.hrt.hr/zabava/humanitarno-izdanje-potjere-za-autonomnu-zensku-kucu-zagreb-11248354|archive-date=2024-01-01|access-date=2024-05-09|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}&lt;/ref&gt; Druga specijalna humanitarna epizoda prikazala se [[1. siječnja]] [[2024.]] gdje se prikupio iznos od {{Broj|32500|3=t}} € za ''[[Humanitarna organizacija DORA|Humanitarnu organizaciju DORA]].''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-01-01|title=U Potjeri osvojeno 32.500 € za humanitarnu organizaciju DORA|url=https://magazin.hrt.hr/zabava/u-potjeri-osvojeno-32500-za-humanitarnoj-organizaciji-dora-11248383|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101203541/https://magazin.hrt.hr/zabava/u-potjeri-osvojeno-32500-za-humanitarnoj-organizaciji-dora-11248383|archive-date=2024-01-01|access-date=2024-05-09|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=Siječanj 2024.|title=Udruga Dora &gt; Humanitarna novogodišnja &quot;Potjera&quot; za DORU|url=http://www.dora.hr/default.aspx?id=1344|url-status=live|archive-date=2024-05-09|access-date=2024-05-09|website=dora.hr}}&lt;/ref&gt;

== Lovci ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;width:80%; text-align:center; font-size:80%; line-height:25px;&quot;
!Lovac / Lovkinja
!Trajanje
!Broj sudjelovanje
!Broj pobjeda
!Broj poraza
!%
|-
|[[Mirko Miočić]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;[[studeni]] [[2013.]] – [[ožujak]] [[2016.]]&lt;/div&gt;
|&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;113&lt;/div&gt;
|76
|37
|67,26 %
|-
|[[Dean Kotiga]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;[[studeni]] [[2013.]] – ''danas''&lt;/div&gt;
|456
|312
|144
|68,42 %
|-
|[[Morana Zibar]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;[[studeni]] [[2013.]] – ''danas''&lt;/div&gt;
|449
|304
|145
|67,71 %
|-
|[[Krešimir Sučević Međeral]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;[[ožujak]] [[2016.]] – ''danas''&lt;/div&gt;
|355
|296
|59
|83,38 %
|-
|[[Mladen Vukorepa]]
|&lt;div style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;[[listopad]] [[2017.]] – ''danas''&lt;/div&gt;
|259
|194
|65
|74,90 %
|-
|[[Sven Marcelić]]
|[[31. prosinca]] [[2022.]]
|1
|0
|1
|0,00 %
|-
| colspan=&quot;6&quot; |'''Izvor:''' Statistika Potjere i Superpotjere,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=4. ožujka 2019.|title=Potjera – statistika|url=https://docs.google.com/spreadsheets/d/e/2PACX-1vSDKzp59dx85bBD0zSL7MtJozRAIufdvaHOhdlz_HVegdZ8XW4Ks5jNOoCH88n9YCyou6moyBkP-6XV/pubhtml#|accessdate=4. ožujka 2019.|work=docs.google.com}}&lt;/ref&gt; Semjon Fedotov — ''Posljednje ažuriranje: 6. veljače 2025.''
|}
=== Pregled uspjeha po sezonama ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
!
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;Kotiga&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;14&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;Marcelić&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;14&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;Miočić&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;14&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;Sučević Međeral&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;14&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;Vukorepa&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;14&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;Zibar&lt;/small&gt;
! rowspan=&quot;14&quot; |
! colspan=&quot;2&quot; |''Ukupno''
|-
!''Sezona''
!&lt;small&gt;Pobjede /&lt;/small&gt; &lt;small&gt;porazi&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Pobjede /&lt;/small&gt; &lt;small&gt;porazi&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Pobjede /&lt;/small&gt; &lt;small&gt;porazi&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Pobjede /&lt;/small&gt; &lt;small&gt;porazi&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Pobjede /&lt;/small&gt; &lt;small&gt;porazi&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Pobjede /&lt;/small&gt; &lt;small&gt;porazi&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;Pobjede /&lt;/small&gt; &lt;small&gt;porazi&lt;/small&gt;
!&lt;small&gt;%&lt;/small&gt;
|-
!12.
|
|&lt;small&gt;{{N|0,00|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|
|&lt;small&gt;{{N|0,00|%}}&lt;/small&gt;
|
|&lt;small&gt;{{N|0,00|%}}&lt;/small&gt;
|
|&lt;small&gt;{{N|0,00|%}}&lt;/small&gt;
|''&lt;small&gt;u tijeku&lt;/small&gt;''
|&lt;small&gt;{{N|0,00|%}}&lt;/small&gt;
|-
!11.
|&lt;small&gt;27 : 12&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|69,23|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;27 : 11&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|71,05|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;28 : 8&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|77,78|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;21 : 16&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|56,76|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;103 : 47&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|68,67|%}}&lt;/small&gt;
|-
!10.
|&lt;small&gt;27 : 11&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|71,05|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;0 : 1&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|0,00|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;31 : 7&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|81,58|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;25 : 11&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|69,44|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;24 : 12&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|66,67|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;107 : 42&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|71,81|%}}&lt;/small&gt;
|-
!9.
|&lt;small&gt;27 : 12&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|69,23|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;33 : 9&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|78,57|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;25 : 9&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|73,53|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;27 : 10&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|72,97|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;112 : 40&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|73,68|%}}&lt;/small&gt;
|-
!8.
|&lt;small&gt;31 : 10&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|75,61|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;35 : 5&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|87,50|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;31 : 8&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|79,49|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;26 : 14&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|65,00|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;123 : 37&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|76,88|%}}&lt;/small&gt;
|-
!7.
|&lt;small&gt;16 : 12&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|57,14|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;29 : 4&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|87,88|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;24 : 4&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|85,71|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;22 : 5&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|81,48|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;91 : 25&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|78,45|%}}&lt;/small&gt;
|-
!6.
|&lt;small&gt;27 : 12&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|69,23|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;34 : 7&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|82,93|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;23 : 11&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|67,65|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;34 : 10&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|77,27|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;118 : 40&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|74,68|%}}&lt;/small&gt;
|-
!5.
|&lt;small&gt;28 : 13&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|68,29|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;30 : 5&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|85,71|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;23 : 10&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|69,70|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;23 : 16&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|58,97|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;104 : 44&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|70,27|%}}&lt;/small&gt;
|-
!4.
|&lt;small&gt;33 : 13&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|71,74|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;45 : 8&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|84,91|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;34 : 18&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|65,38|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;112 : 39&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|74,17|%}}&lt;/small&gt;
|-
!3.
|&lt;small&gt;31 : 18&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|63,27|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;26 : 11&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|70,27|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;11 : 1&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|91,67|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;32 : 19&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|62,75|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;100 : 49&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|67,11|%}}&lt;/small&gt;
|-
!2.
|&lt;small&gt;36 : 18&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|66,67|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;39 : 16&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|70,91|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;37 : 13&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|74,00|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;112 : 47&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|0,00|%}}&lt;/small&gt;
|-
!1.
|&lt;small&gt;14 : 7&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|66,67|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;11 : 10&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|52,38|%}}&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
| colspan=&quot;2&quot; |&lt;small&gt;–&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;13 : 6&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|68,42|%}}&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;38 : 23&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;{{N|62,30|%}}&lt;/small&gt;
|-
| colspan=&quot;21&quot; |&lt;small&gt;'''Izvor:''' Statistika Potjere i Superpotjere,&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Semjon Fedotov&lt;/small&gt;
|}

== Gledanost ==
Prema podacima o gledanosti s početka 2018. godine, Potjeru svakoga dana prosječno prati oko {{N|350.000}} gledatelja, dok je najgledaniji nastavak u 2018. godini imala gledanost od {{N|10,6|%}} opće populacije (AMR), odnosno pratilo ju je {{N|434 458}} gledatelja.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.srednja.hr/zabava/ekran/popularna-potjera-dozivjela-600-epizodu-evo-ce-se-prikazati-sto-do-sada-obiljezilo-ovaj-kviz/ |title=Popularna Potjera doživjela i 600. epizodu: Evo kada će se prikazati i što je do sada obilježilo ovaj kviz |date=29. siječnja 2018. |work=srednja.hr |publisher=Srednja.hr |accessdate=26. svibnja 2018.|last=Božić|first=Ivan|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
==Kontroverze==

=== Niža ponuda od 0 kuna ===
U emisiji emitiranoj 30. ožujka 2015. godine, student prava A.B. u rundi brzopoteznih pitanja uspio je odgovoriti samo na jedno pitanje. Zatim je pristao na nižu ponudu lovkinje Morane Zibar koja je iznosila 0 kuna kako bi, izvještava [[Jutarnji list]], ostao u igri te podijelio tuđu zaradu. U konačnici nije uspio obraniti tu (nižu) ponudu. Prvotnu nevjericu lovkinje i Tarika zamijenile su njihove negativne reakcije nakon A.B.-ove neuspješne obrane iznosa. Lovkinja je natjecatelju rekla: »Ne može se tako mlad i perspektivan mladić ponašati tako defetistički«.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2015-03-31|title=NAJANTIPATIČNIJI NATJECATELJ KVIZA 'POTJERA' Tarik: Nikad nisam bio ovako iskren, ali mi uopće nije žao što ste ispali!|work=Jutarnji list|url=https://www.jutarnji.hr/spektakli/najantipaticniji-natjecatelj-kviza-potjera-tarik-nikad-nisam-bio-ovako-iskren-ali-mi-uopce-nije-zao-sto-ste-ispali-371545}}&lt;/ref&gt;

=== Ponovljeno snimanje završne potjere ===
Završna potjera u 655. emisiji, emitiranoj 9. svibnja 2018. godine, snimana je dvaput. Lovac je bio Dean Kotiga i u završnoj potjeri ostala je tročlana ekipa koja se borila za iznos od 191 000 kn. Prvi je puta ekipa imala 11 točnih odgovora. Lovac je u trenutku kada mu je do kraja ostala 1 minuta i 20 sekundi imao 0 točnih odgovora. Tada je snimanje prekinuto zbog, kako se službeno izjasnio HRT, tehničkih problema te se cijela završna potjera morala snimati ponovno. U drugome pokušaju ekipa je skupila 13 točnih odgovora, ali je lovac ovaj put puno brže i točno odgovarao na pitanja te ih u konačnici ulovio. Jedini trag u emitiranoj emisiji da se nešto događalo prije viđene potjere bila je Kotigina rečenica: &quot;Mogli ste imati 11.&quot; U službenom odgovoru HRT-a stoji &quot;... završna potjera u 655. emisiji ... snimljena ponovno zbog tehničkih problema koji su u lovčevoj završnoj potjeri onemogućili odigravanje toga dijela igre u skladu s pravilima kviza. Točno je kako je u prvome snimanju lovac Dean Kotiga bio na nuli, ali u toj je situaciji pobjednik još uvijek neizvjestan. Naime, kako je bilo nemoguće rekonstruirati vrijeme u lovčevoj završnoj potjeri i kako se njegova završna potjera prekidala nekoliko puta, odluka o ponavljanju bila je jedina moguća. Tek su u ponovljenim završnim potjerama i timu i lovcu osigurani jednaki uvjeti natjecanja.&quot; Također su dodali da je u skladu s pravilima kviza predviđen protokol za takve situacije, koji predviđa poništenje dijela snimanja i vraćanju natjecanja korak unatrag u dijelovima koji imaju striktna vremenska ograničenja – kod takvih se dijelova kreće ispočetka s novim zadatcima. Iz HRT-a su istaknuli da su s tim pravilima natjecatelji upoznati u svim fazama: prijava, izbor natjecatelja, dolazak na snimanje, proba prije snimanja i samo snimanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Ba.|first=G.|date=2018-05-10|title=HRT odjednom prekinuo snimanje Potjere, ekipa ostala bez 191.000 kuna|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=1043968|url-status=live|access-date=2026-05-01|website=www.index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== Podjela nagrade ===
Velimir Tresk, dio četveročlane ekipe koja je na kvizu osvojila 139 000 kuna 2018. godine: &quot;Ukupna zarađena svota novca dijeli se na broj ljudi u završnoj potjeri. Znači bez obzira na to tko je koliko donio s ploče, novac se dijeli na jednake dijelove. To je pravilo kviza. Mnogo sam s raznim ekipama pričao i razmišljalo se da se dijeli prema količini donesenog u završnu, no dogodi se da onaj koji donose najviše, najmanje odgovori u završnoj, pa je ovako ipak nekako najpoštenije.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=www.glas-slavonije, vg|date=2018-03-10|title=Velimir Tresk iz Čačinaca osvojio “Potjeru”, njegova ekipa koja je osvojila 139.000,00 kuna, Mladen Vukorepa ih nije uspio uhvatiti|url=http://www.vpz.hr/2018/03/10/velimir-tresk-iz-cacinaca-osvojio-potjeru-njegova-ekipa-koja-osvojila-139-00000-kuna-mladen-vukorepa-ih-nije-uspio-uhvatiti/|url-status=live|access-date=2026-05-01|website=Virovitičko-podravska županija}}&lt;/ref&gt;

== Superpotjera ==
{{Glavni|Superpotjera (kviz)}}
[[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] potpisao je višeformatni ugovor s ITV Studiom za sadržaj uključujući i kviz ''Beat the Chasers''. Ugovor omogućuje HRT-u emitiranje lokalne verzije te emisije,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=17. siječnja 2023. |title=Croatia’s HRT snaps up ITV formats Beat the Chasers, The Voice Kids |url=https://www.c21media.net/news/croatias-hrt-snaps-up-itv-formats-beat-the-chasers-the-voice-kids/ |url-status=live |access-date=20. siječnja 2023. |website=c21media.net|last=Batey|first=Neil}}&lt;/ref&gt; koja je dobila naziv ''Superpotjera''.

== Zanimljivosti ==
*Najviša ponuda do 2018. godine bila je 182 500 kn u ožujku 2016.; ponudio ju je lovac Dean Kotiga.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2016-03-22|title=U 'POTJERI' SRUŠENA DVA REKORDA! Natjecatelj odgovorio na najviše brzopoteznih pitanja ikad, lovac mu dao nevjerojatnu visoku ponudu|work=Jutarnji list|url=https://www.jutarnji.hr/spektakli/u-potjeri-srusena-dva-rekorda-natjecatelj-odgovorio-na-najvise-brzopoteznih-pitanja-ikad-lovac-mu-dao-nevjerojatnu-visoku-ponudu-35539}}&lt;/ref&gt;
* Do početka 2018. godine, u kvizu je sudjelovalo više od 2200 ljudi
* Za sudjelovanje u kvizu do 2018. godine prijavilo se više od 30 000 ljudi
* [[Dorjana Širola]], od 2013. do 2018. najbolja je kvizašica na svijetu, najbolje plasirana žena na Svjetskim kvizaškim prvenstvima u tom periodu, te većinu vremena prva na državnoj rang listi Hrvatskog kviz saveza. Anne Hegerty, lovkinja iz britanske ''Potjere'' koja je uglavnom njezina najveća konkurencija na Svjetskom kvizaškom prvenstvu, često je spomene u »svojoj Potjeri«. Također se ista čudila kako Dorjana nije lovac u hrvatskom izdanju kviza; prema Dorjaninim riječima, nikad joj nije bilo ponuđeno. U jednoj engleskoj brošuri Dorjana je, pogrešno, navedena kao lovkinja u »hrvatskoj Potjeri«.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Milla|first=Samir|date=2019-11-05|title=Hrvatska genijalka godinama je najbolja kvizašica na svijetu|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/showbiz/hrvatska-genijalka-godinama-je-najbolja-kvizasica-na-svijetu-1357112|access-date=2026-05-01}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Matić|first=Iva|year=2019|title=RAZGOVOR Riječka 'enciklopedija' Dorjana Širola pet godina zaredom bila je najbolja kvizašica na svijetu|url=https://torpedo.media/razgovor-rijecka-enciklopedija-dorjana-sirola-pet-godina-zaredom-bila-je-najbolja-kvizasica-na-svijetu/|url-status=live|archive-url=http://web.archive.org/web/20210305203739/https://torpedo.media/razgovor-rijecka-enciklopedija-dorjana-sirola-pet-godina-zaredom-bila-je-najbolja-kvizasica-na-svijetu/|archive-date=2021-03-05|access-date=2026-05-01|website=torpedo.media}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://potjera.hrt.hr/ Potjera na stranicama HRT-a]
* {{Citiranje weba|last=Fedotov|first=Semjon|date=12. veljače 2019.|title=Statistika odigranih kvizova Potjere|url=https://docs.google.com/spreadsheets/d/e/2PACX-1vSDKzp59dx85bBD0zSL7MtJozRAIufdvaHOhdlz_HVegdZ8XW4Ks5jNOoCH88n9YCyou6moyBkP-6XV/pubhtml#|url-status=live|accessdate=|work=Google Docs}}

{{Televizijski program na HTV-u}}
[[Kategorija:Televizijski kvizovi]]
[[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]]
[[Kategorija:Dobitnici Zlatnog studija]]</text>
      <sha1>aslx2tg6iwgfqt9xh2bq1uze829dx9f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cjepivo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>508506</id>
    <revision>
      <id>7479398</id>
      <parentid>7189707</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:52:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ispravak nazivlja</comment>
      <origin>7479398</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12632" sha1="p3re9kb9unxgq6bnnookh3n3tf4pmkj" xml:space="preserve">[[Slika:StateLibQld 2 151411 University student having a Mantoux test, St. Lucia, 1954.jpg|minijatura|desno|250px|cijepljenje u [[SAD|Americi]] 1954. godine]]
'''Cjepivo''' je vrsta [[biologija|biološkog]] [[preparat]]a koja poboljšava odnosno pomaže stvaranju otpornosti prema nekoj [[bolest]]i. U cjepivu se obično nalaze tvari koje predstavljaju neku bolest, a te tvari mogu biti: oslabljeni ili mrtvi mikroorganizmi koji uzrokuju neku bolest, toksini ili dijelovi proteina omotača mikroorganizama ili [[Ribonukleinska kiselina|RNA]] mikroorganizama. U organizam se mogu unositi [[Injekcija|injekcijom]] u [[koža|kožu]], pod kožu ili u [[mišić]], u [[usta]] ili u [[nos]].

Davanje cjepiva naziva se [[cijepljenje]]m. Cijepljenje je najučinkovitija metoda sprječavanja zaraznih bolesti; široki [[Imunitet (medicina)|imunitet]] zbog cijepljenja velikim je dijelom odgovoran za [[Iskorjenjivanje malih boginja|iskorjenjivanje malih boginja]] širom [[svijet]]a i ograničenje bolesti poput [[Polio|polio]], [[Ospice|ospica]] i tetanusa iz velikog dijela svijeta. Učinkovitost cijepljenja je široko proučena i provjerena; na primjer, cjepiva koja su se pokazala učinkovitim uključuju [[Cjepivo protiv gripe|cjepivo protiv gripe]], [[Cjepivo protiv HPV-a|cjepivo protiv HPV-a]], i [[Cjepivo protiv vodenih kozica|cjepivo protiv kozice]]. [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) izvještava da su trenutno raspoloživa licencirana cjepiva za ''dvadeset i pet različitih preventivnih [[Zaraza|zaraza]]''.

== Povijest ==
[[File:Edward Jenner. Oil painting. Wellcome V0023503.jpg|thumb|200 px|Edward Jenner]]
[[File:Edward Jenner manuscript.jpg|thumb|150 px|left|Jennerov rukopis o cjepivu protiv velikih boginja]]

[[Edward Jenner]] je bio tada [[Ljekar|ljekar]] i u njegovj glavi je bila priča, uobičajena u [[Selo|ruralnim područjima]], da mljekarski radnici nikada ne bi imali često [[smrt]]nosnu ili obeshrabrujuću bolest [[Boginje|velikih boginja]], jer su već ugojili [[Boginje|kravlju boginju]], što ima vrlo blagi učinak na ljude. [[1796.]] godine, [[Edward Jenner|Jenner]] je uzeo gnoj iz ruke mliječne sluškinje s kravljom boginjom, ogrebao je u ruku 8-godišnjeg dječaka [[James Phipps|Jamesa Phippsa]], a šest [[tjedan]]a kasnije cijepio je dječaka s boginjama, nakon čega je primijetio da je ne hvataju [[boginje]].

Budući da je [[cijepljenje]] protiv kravlje boginje bilo mnogo sigurnije od malih boginja, potonje je, iako se još uvijek široko primjenjuje u [[Engleska|Engleskoj]], zabranjeno [[1840.]] godine.

Druga generacija cjepiva uvedena je [[1880-ih]] [[Louis Pasteur]] koji je razvio [[Cjepiva protiv kolera|cjepiva protiv pileće kolere]] i [[Antraks (bolest)|antraksa]], a od kraja devetnaestog stoljeća cjepiva su smatrana nacionalnim ugledom, a usvojeni su zakoni o obveznim [[Cijepljenje|cijepljenjima]].

U dvadesetom stoljeću uvedeno je nekoliko uspješnih cjepiva, uključujući ona protiv difterije, ospica, zaušnjaka i rubeole. Glavna postignuća uključivala su razvoj [[Cjepivo protiv dječje paralize|cjepiva protiv dječje paralize]] u [[1950-ih|1950-ima]] i [[Iskorjenjivanje velikih boginja|iskorjenjivanje velikih boginja]] tijekom [[1960-ih]] i [[1970-ih|1970-ih]]. [[Maurice Hilleman]] bio je najplodonosniji od cjepiva u dvadesetom stoljeću. Kako su cjepiva postala češća, mnogi su ih počeli uzimati zdravo za gotovo. Međutim, cjepiva ostaju neuhvatljiva za mnoge važne bolesti, uključujući [[Herpes|herpes simplex]], [[Malarija|malariju]], [[Gonoreja|gonoreju]] i [[HIV]].

==Vrste==
Cjepiva uobičajno sadrže oslabljene, inaktivirane ili mrtve mikroorganizme ili njihove proizvode&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.pfizer.com/news/articles/understanding_six_types_of_vaccine_technologies|title=Understanding Six Types of Vaccine Technologies|website=Pfizer}}&lt;/ref&gt;, no u sadašnjosti se sve češće koriste [[Glasnička RNA|mRNA]] cjepiva. Cjepiva se dijele prema namjeni (bakterijsko, virusno ili parazitsko cjepivo) i stupnju oslabljenosti kao što su živa atenuirana koja su celularna (cjelostanične) jer sadrže cijelu oslabljenu česticu te neživa koja mogu biti cjelostanična ili acelularna (imaju samo djelove antigena.)

===Živa atenuirana cjepiva===
Živa atenuirana cjepiva dobivaju se oslabljenjem mikroorganizama: najčešće se mikroorganizam genetski oslabi tako da više puta bude presađivan na kulturi stanica stranih domaćina. Taj postupak polagano mutira organizme.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/11816|title=cijepljenje|website=Hrvatska enciklopedija}}&lt;/ref&gt;

Ova vrsta cjepiva su dobra zbog izazivanja imunološkog odgovora sličnim prirodnim zarazama, što pojačava imuniteta te bude dugotrajniji učinak. Cjepivo se može nosno primijeniti. Mikroorganizam rijetko kada uzrokuje bolest.

Atenuirana cjepiva jesu MMR&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=18153|title=Cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubeole|website=www.hemed.hr}}&lt;/ref&gt;, vodene kozice i oralno cjepivo dječje paralize.

===Neživa cjepiva===
Neživa cjepiva sadrže mrtve mikroorganizme koji su ubijeni toplinom, kemikalijama ili zračenjem.

Neživo cjepivo manje je učinkovito od oslabljenog, mikroorganizam ne može izazvati jaku imunološku reakciju te se cijepljenje treba ponoviti više puta. Opasnost od upale uzrokovana cjepivom ne postoji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.hhs.gov/immunization/basics/types/index.html |title=Vaccine Types |website=US Department of Health and Human Services}}&lt;/ref&gt;

U ovu kategoriju spadaju cjepiva bjesnoće, hepatitisa A i injekcijskog cjepiva gripe.

===Toksoidna cjepiva===
Cjepivo umjesto sadržanog mikroorganizma sadrži neaktivirani otrov ([[toksoid]]). Tijelo prepoznaje otrov i stvara antitijela.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://historyofvaccines.org/vaccines-101/what-do-vaccines-do/different-types-vaccines/|title=Different Types of Vaccines|website=historyofvaccines.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hemed.hr/Default.aspx?sid=13594 |title=Pregled cijepljenja |first=Margot |last=Savoy |website=MSD priručnik za liječnike}}&lt;/ref&gt;

Primjeri cjepiva na bazi toksoida su ona protiv tetanusa i difterije.

=== Fragmentirana cjepiva ===
Fragmentirana cjepiva spadaju u skupinu acelularnih.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-06-06|title=Cijepljenje - vrste cjepiva i primjena|url=https://www.vasezdravlje.com/djecje-zdravlje/cijepljenje-vrste-cjepiva-i-primjena|access-date=2025-04-25|website=vasezdravlje.com|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-06-06|title=Prednosti adjuvantiranog cjepiva protiv gripe|url=https://www.vasezdravlje.com/zdrav-zivot/prednosti-adjuvantiranog-cjepiva-protiv-gripe|access-date=2025-04-25|website=vasezdravlje.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ona sadrže samo antigene mikroorganizma, poput bjelančevina, polisaharida ili peptida. Bolest se ne može dobiti od ovog cjepiva jer nema ''žive'' komponente uzročnika bolesti. Teža su za stvoriti te imaju slabiju reakciju od atenuiranih cjepiva.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://vaccine-safety-training.org/subunit-vaccines.html|title=Subunit vaccines|website=WHO Vaccine Safety Basics}}&lt;/ref&gt; Cjepiva protiv HPV-a, hepatitisa B te herpes zostera ove su vrste. Cjepivo postaje podjedinično kada se dodatnim fizikalnim postupcima hemaglutinin i neuraminidaza virusa izdvoje iz smjese fragmentiranih virusa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cijepljenje protiv influence|url=https://hzjz.hr/wp-content/uploads/2013/11/Kaic-gripa-medicus.pdf|url-status=live|first=Bernard|last=Kaić}}&lt;/ref&gt;

===Vektorska===
Virusna vektorska cjepiva rabe sigurne retroviruse, adenoviruse ili vakcinija-viruse. Kada uđe u stanicu virus je potakne na proizvodnju površinskih antigena koji izazovu imunosnu reakciju.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.gavi.org/vaccineswork/what-are-viral-vector-based-vaccines-and-how-could-they-be-used-against-covid-19|title=What are viral vector-based vaccines and how could they be used against COVID-19?|website=www.gavi.org}}&lt;/ref&gt;

===mRNA===
mRNA cjepiva su najnovija vrsta cjepiva, najpoznatija po upotrebi u cjepivu protiv bolesti [[COVID-19]]. Najjednostavnija mRNA cjepiva sadrže mRNA i vektorski lipid koji je štiti. Cjepivo djeluje tako da se mRNA prenosi u stanicu koja pročita uputu te počne proizvoditi protein, što uzrokuje imunosnu reakciju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.halmed.hr/COVID-19/Odgovori-na-najcesca-pitanja/Sto-sadrze-cjepiva-protiv-bolesti-COVID-19-/Sto-sadrze-mRNA-cjepiva-protiv-bolesti-COVID-19 |title=Što sadrže mRNA cjepiva protiv bolesti COVID-19? |website=Agencija za lijekove i medicinske proizvode}}&lt;/ref&gt;

Također se rabe kao imunoterapija kod ljudi s rakom.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.plivazdravlje.hr/vijesti/clanak/38371/Testiranje-terapeutskog-cjepiva-za-rak-pluca.html|title=Testiranje terapeutskog cjepiva za rak pluća|website=PLIVAzdravlje}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.dw.com/hr/cjepivo-i-protiv-raka/a-68195308|title=Cjepivo i protiv raka?|website=dw.com}}&lt;/ref&gt;
== Cjepivo protiv gripe ==
{{glavni|Cjepivo protiv gripe}}
''Cjepivo protiv gripe'' su cjepiva koja štite od infekcije [[Virus gripe|virusima gripe]].&lt;ref name=&quot;WHO2012&quot;&gt;{{cite journal |vauthors=((World Health Organization)) |author-link=World Health Organization |title=Vaccines against influenza WHO position paper |journal=Weekly Epidemiological Record |volume=87 |issue=47 |pages=461–76 |date=Studeni 2012. |pmid=23210147 |lay-url=https://www.who.int/immunization/position_papers/PP_influenza_november2012_summary.pdf?ua=1 |hdl=10665/241993 |hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) i američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju godišnje cijepljenje za gotovo sve ljude starije od šest mjeseci, posebno one s visokim rizikom. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) također preporučuje godišnje [[Cijepljenje|cijepljenje]] visoko rizičnih skupina.&lt;ref name=&quot;WHO2012&quot;/&gt;&lt;!-- quote=Annual vaccination (or re-vaccination, if the vaccine strains are identical) is recommended, particularly for high-risk groups. --&gt;&lt;ref name=&quot;WhoShouldVax&quot;&gt;{{cite web |title=Who Should and Who Should NOT get a Flu Vaccine |website=U.S. Centers for Disease Control and Prevention (CDC) |date=11. listopada 2019. |url=https://www.cdc.gov/flu/prevent/whoshouldvax.htm |archive-url=https://web.archive.org/web/20191202202838/https://www.cdc.gov/flu/prevent/whoshouldvax.htm |archive-date=2. prosinca 2019. |url-status=live |access-date=2. prosinca 2019.}} {{PD-notice}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |vauthors=((World Health Organization)) |title=The immunological basis for immunization series: module 23: influenza vaccines |publisher=[[World Health Organization]] (WHO) |date=Listopad 2017. |hdl=10665/259211 |isbn=978-9241513050 |hdl-access=free}}&lt;/ref&gt; Ove skupine uključuju [[Trudnoća|trudnice]], starije osobe, djecu između šest mjeseci i pet godina, one s određenim zdravstvenim problemima i one koje rade u zdravstvu.&lt;ref&gt;{{cite &lt;!-- document --&gt; |title=Implementation of the Council Recommendation on seasonal influenza vaccination (2009/1019/EU) |website=European Centre for Disease Prevention and Control |date=Siječanj 2014. |url=https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/media/en/publications/Publications/Implementation-seasonal-influenza-vaccination-Council-Recommendation-Jan-2014.pdf |lay-url=https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/implementation-council-recommendation-seasonal-influenza-vaccination |access-date=10. travnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Cjepivo protiv bolesti COVID-19 ==
{{glavni|Cjepivo protiv COVID-19}}

[[File:SARS-CoV-2 without background.png|thumb|120x120px|model virusa [[SARS-CoV-2]]]]

''Cjepivo protiv COVID-19'' je cjepivo protiv [[COVID-19|koronavirusne bolesti 2019. (COVID-19)]]. Šest kandidata je odobreno za uporabu iako u veljači [[2020.]] je [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) priopćila da ne očekuje da će cjepivo protiv [[SARS-CoV-2|teškog akutnog respiratornog sindroma koronavirusa 2 (SARS-CoV-2)]], uzročnika virusa, postati dostupno za manje od 18 mjeseci.

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Vaccines}}
* [http://www.imz.hr/zdravstveni-savjetnik.php Zdravstveni savjetnik - često postavljena pitanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140205013855/http://www.imz.hr/zdravstveni-savjetnik.php |date=5. veljače 2014. }} &lt;small&gt;(Imunološki zavod, pristupljeno 28. ožujka 2014.)&lt;/small&gt;
* {{HTE|cjepiva-i-serumi|Cjepiva i serumi}}

== Izvori ==
{{izvori}}


{{upozorenje-medicina}}

[[Kategorija:Farmacija]]
[[Kategorija:Zdravstvo]]
[[Kategorija:Cjepiva| ]]</text>
      <sha1>p3re9kb9unxgq6bnnookh3n3tf4pmkj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kromatin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>522988</id>
    <revision>
      <id>7479390</id>
      <parentid>7361303</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:33:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ispravio pravopis</comment>
      <origin>7479390</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2642" sha1="r8qehrvo2vjvjh52x0fmfra3j5ac34r" xml:space="preserve">[[Datoteka:Diagram human cell nucleus multilang.svg|minijatura|shematski prikaz isječka jezgre ljudske stanice]]
'''Kromatin''' je nukleoproteinski sadržaj [[kromosom]]a.&lt;ref name=&quot;Pavlica&quot;&gt;Pavlica, Mirjana. [http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori82.htm Odgovori na postavljena pitanja iz biologije:  Razlika izmedju kromatina i kromosoma? Skraćivanjem kromatina nastaje kromosom, da li od jednog kromatina 1 kromosom?], E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb&lt;/ref&gt; Čine ga [[molekula]] dvolančane [[Deoksiribonukleinska kiselina|deoksiribonuikleinske kiseline]], [[Ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]] te [[histon]]ski i nehistonski [[protein]]i.&lt;ref name=&quot;Pavlica&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;&gt;{{cite web |title=jezgra, stanična |url=https://enciklopedija.hr/clanak/29122 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=23. studenoga 2014.}}&lt;/ref&gt;

Kromatin čini svaki kromosom pa su po biokemijskom sastavu slični, ali drugog pojavnog oblika.&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;/&gt; Naziv se koristi kada se kromosome ne može jasno uočiti [[Svjetlosni mikroskop|svjetlosnim mikroskopom]].&lt;ref name=&quot;Hrvatska enciklopedija&quot;/&gt; Kromosomi se vide u fazi [[Stanična dioba|stanične diobe]], a za vrijeme interfaze dekondenzirani su i neuočljivi. Prigodom diobe molekula DNA jače se pakira s proteinima, tj. spiralizira se dolazi do kondenzacije u kromosome. Veliku ulogu u pakiranju molekule DNA imaju [[histon]]i, a osnovna jedinica pakiranja je [[nukleosom]].&lt;ref name=&quot;Pavlica&quot;/&gt;

Kromatin je dio [[stanična jezgra|stanične jezgre]].&lt;ref&gt;Krsnik-Rasol, M. [http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm Praktikum iz biologije stanice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150203053242/http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol/Praktikum7.htm |date=3. veljače 2015. }}, Biološki odsjek PMF-a Zagreb&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući metodama kromosomskog pruganja ([[G-pruganje]], [[C-pruganje]], [[R-pruganje]]), može se razlikovati tri vrste kromatina: [[eukromatin]], [[konstitutivni heterokromatin]] i [[interkalarni heterokromatin]]. Postoji i [[fakultativni heterokromatin]].&lt;ref name=&quot;Pavlica15&quot;&gt;[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl15.html Mrežni udžbenik iz genetike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201201062223/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl15.html |date=1. prosinca 2020. }} Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''15. poglavlje: Eukariotski kromosom'' (pristupljeno 29. srpnja 2020.)&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Stanična biologija]]
[[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]]</text>
      <sha1>r8qehrvo2vjvjh52x0fmfra3j5ac34r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pojačivač (genetika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528099</id>
    <revision>
      <id>7479524</id>
      <parentid>6514615</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:24:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonio ponavljanja i pojasnio</comment>
      <origin>7479524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1959" sha1="h4hpoyz3aty6edr5ji2f22mfojqghdh" xml:space="preserve">[[Image:Gene enhancer.svg|thumb|290x290px|dijagram položaja pojačivača u genskom slijedu]]'''Pojačivač''' je regija u [[eukarioti|eukariotskoj]] [[Deoksiribonukleinska kiselina|deoksiribonukleinskoj kiselini]].

Pomoću [[transkripcija (biologija)|transkripcijskih]] [[transkripcijski faktor|faktora]], pojačivač pojačava transkripciju. Pojačivač je kratka (50-1500 [[Bazni par|bp]]) regija koja može biti i dosta daleko od genske regije koja se prepisuje.&lt;ref name=&quot;PMF&quot;&gt;{{cite web |title=Pojmovnik |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |author=Pavlica, Mirjana |publisher=PMF Zagreb |accessdate=8. veljače 2015. |archive-date=1. ožujka 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150301130733/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Može biti vezana s [[bjelančevina]]ma ([[aktivator (genetika)|aktivatorima]]) radi aktiviranja transkripcije jednog ili više gena.&lt;ref&gt;Blackwood, E. M.; Kadonaga, J. T. (1998). &quot;Going the Distance: A Current View of Enhancer Action&quot;. Science 281 (5373): 60–3. doi:10.1126/science.281.5373.60. PMID 9679020&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;5questions&quot; /&gt;

Pojačivači su uglavnom [[cis-regulatorni element|cis-regulatorni elementi]], locirani do 1 [[Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica|M]]&lt;nowiki/&gt;bp daleko od gena, bilo od ili prema početnom mjestu.&lt;ref name=&quot;5questions&quot; /&gt;&lt;ref&gt;Maston, G. A.; Evans, S. K.; Green, M. R. (2006). &quot;Transcriptional Regulatory Elements in the Human Genome&quot;. Annual Review of Genomics and Human Genetics 7: 29. doi:10.1146/annurev.genom.7.080505.115623&lt;/ref&gt; U ljudskom genomu postoje stotine tisuća pojačivača.&lt;ref name=&quot;5questions&quot;&gt;Pennacchio, L. A.; Bickmore, W.; Dean, A.; Nobrega, M. A.; Bejerano, G. (2013). &quot;Enhancers: Five essential questions&quot;. Nature Reviews Genetics 14 (4): 288–95. doi:10.1038/nrg3458. PMID 23503198.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Genetika]]</text>
      <sha1>h4hpoyz3aty6edr5ji2f22mfojqghdh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Represor (genetika)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528110</id>
    <revision>
      <id>7479435</id>
      <parentid>6527576</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:06:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ispravak nazivlja i pojašnjenje dijagrama</comment>
      <origin>7479435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1798" sha1="avq3az711ob2suh7c1wp10hwtlp9ice" xml:space="preserve">[[File:Lac_Operon.svg|mini|gore: gen je isključen; nema laktoze (5) koja bi inhibirala represor (2) pa se represor veže na operator (4) čime sprječava da se polimeraza RNA (1) veže na promotor (3) i proizvodi laktazudolje: gen je uključen; laktoza je inhibirala represor i polimeraza može sjesti na promotor i nastaviti prema operatoru, lacZ (6), lacY (7) i lacA (8) ]]

'''Represor''' je [[bjelančevina|bjelančevinski]] proizvod [[gen]]a regulatora koji kontrolira [[transkripcija (biologija)|prepisivanje]] inducibilnih i represibilnih [[operon]]a.&lt;ref name=&quot;PMF-Pojmovnik&quot;&gt;{{cite web |title=Pojmovnik |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |author=Pavlica, Mirjana |publisher=PMF Zagreb |accessdate=8. veljače 2015. |archive-date=1. ožujka 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150301130733/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pojmovnik.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

Transkripcija počinje to prije što je gen bliži [[promotor (genetika)|promotoru]], te produkta toga gena ima više.&lt;ref name=&quot;PMF&quot;/&gt; Represorska bjelančevina može kočiti transkripciju, jer se nalazi na [[operator (genetika)|operatoru]] čime onemogućuje [[Polimeraza ribonukleinske kiseline|polimerazi RNA]] pristupiti promotoru.&lt;ref name=&quot;PMF&quot;&gt;{{cite web |title=Regulacije ekspresije gena u prokariota |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl16.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |author=Pavlica, Mirjana |publisher=PMF Zagreb |accessdate=8. veljače 2015. |archive-date=8. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150208212637/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl16.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vidi ==
* [[Korepresor]]
* [[Induktor (genetika)]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Genetika]]</text>
      <sha1>avq3az711ob2suh7c1wp10hwtlp9ice</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MikroRNA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528162</id>
    <revision>
      <id>7479531</id>
      <parentid>7324429</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:54:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonio ponavljanja i pojasnio, ispravio nazivlje</comment>
      <origin>7479531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3280" sha1="cjwebwqwqgev63plilvmtn3f0b696uj" xml:space="preserve">[[File:MiRNA.svg|thumb|240x240px|interakcija μRNA s [[Glasnička RNA|mRNA]]]]

'''MikroRNA''' (μRNA, miRNA) je [[Mala RNA|mala]] [[Nekodirajuća RNA|nekodirajuća]] molekula RNA koja sadrži oko 22 [[nukleotidi|nukleotida]]. Nalazi se u biljkama, životinjama te nekim virusima. Kodira je [[eukarioti|eukariotska]] jezgrena DNA kod biljaka i životinja te virusna DNA kod nekih [[DNA-virusi|DNA-virusa]].

== Uloga ==
μRNA [[Genomski utisak|prigušuje RNA]] i posttranskripcijski [[reguliranje genskog izražaja|regulira genski izražaj]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ambros |first1=V |title=The functions of animal microRNAs |journal=Nature |date=16. rujna 2004. |volume=431 |issue=7006 |pages=350–5 |pmid=15372042 |doi=10.1038/nature02871}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14744438&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bartel |first1=DP |title=MicroRNAs: genomics, biogenesis, mechanism, and function |journal=Cell |date=23. siječnja 2004. |volume=116 |issue=2 |pages=281–97 |doi=10.1016/S0092-8674(04)00045-5 |pmid=14744438}}&lt;/ref&gt; Uz μRNA, ulogu u reguliranju genskog izražaja također imaju [[mala interferirajuća RNA]] (siRNA) i [[RNA sa strukturom ukosnice]] (shRNA).&lt;ref name=&quot;Mustać&quot;&gt;[https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view Repozitorij Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230605042555/https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view |date=5. lipnja 2023. }} Martina Mustać: ''RNK interferencija u genskoj terapiji''. Osijek, 2018. (pristupljeno 16. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Uloga μRNA je preko [[bazni par|baznog uparivanja]] s komplementarnim nizovima unutar molekula [[Glasnička RNA|mRNA]].&lt;ref name=&quot;pmid19167326&quot;&gt;{{cite journal |author=Bartel DP |title=MicroRNAs: target recognition and regulatory functions |journal=Cell |volume=136 |issue=2 |pages=215–33 |date=Siječanj 2009. |pmid=19167326 |doi=10.1016/j.cell.2009.01.002 |pmc=3794896}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat, ove su molekule mRNA prigušene jednim ili više od sljedećih procesa:

* izrezivanje lanca mRNA u dva komada
* destabiliziranje mRNA skraćivanjem njenog [[poliadenilacija|poly(A)-repa]]
* manje učinkovitom [[translacija (biologija)|translacijom]] mRNA u bjelančevine putem [[ribosom]]a.&lt;ref name=&quot;pmid19167326&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Fabian |first1=MR |last2=Sonenberg |first2=N |last3=Filipowicz |first3=W |title=Regulation of mRNA translation and stability by microRNAs |journal=Annual review of biochemistry |year=2010 |volume=79 |pages=351–79 |pmid=20533884 |doi=10.1146/annurev-biochem-060308-103103}}&lt;/ref&gt;

μRNA je oblika dvolančane molekule RNA koja posredovanjem u procesu [[Interferencija RNA|interferencije RNK]] rezultiraju prigušivanjem (utišavanjem) gena komplementarnim sparivanjem s ciljnom molekulom mRNA. μRNA ima slične prepreke - slabe je stabilnosti [[in vivo]], ima teškoća u isporuci molekule i javljaju se neželjeni učinci koji ne rezultiraju utišavanjem gena.&lt;ref name=&quot;Mustać&quot; /&gt;

μRNA, shRNA i siRNA primjenjuje se kao posrednike u [[genska terapija|terapijskom]] liječenju bolesti poput [[infekcija]] i [[tumor]]a.&lt;ref name=&quot;Mustać&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ribonukleinska kiselina]]</text>
      <sha1>cjwebwqwqgev63plilvmtn3f0b696uj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479532</id>
      <parentid>7479531</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Lajoswinkler premješta stranicu [[MikroRNK]] na [[MikroRNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]])</comment>
      <origin>7479531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3280" sha1="cjwebwqwqgev63plilvmtn3f0b696uj" xml:space="preserve">[[File:MiRNA.svg|thumb|240x240px|interakcija μRNA s [[Glasnička RNA|mRNA]]]]

'''MikroRNA''' (μRNA, miRNA) je [[Mala RNA|mala]] [[Nekodirajuća RNA|nekodirajuća]] molekula RNA koja sadrži oko 22 [[nukleotidi|nukleotida]]. Nalazi se u biljkama, životinjama te nekim virusima. Kodira je [[eukarioti|eukariotska]] jezgrena DNA kod biljaka i životinja te virusna DNA kod nekih [[DNA-virusi|DNA-virusa]].

== Uloga ==
μRNA [[Genomski utisak|prigušuje RNA]] i posttranskripcijski [[reguliranje genskog izražaja|regulira genski izražaj]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ambros |first1=V |title=The functions of animal microRNAs |journal=Nature |date=16. rujna 2004. |volume=431 |issue=7006 |pages=350–5 |pmid=15372042 |doi=10.1038/nature02871}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14744438&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bartel |first1=DP |title=MicroRNAs: genomics, biogenesis, mechanism, and function |journal=Cell |date=23. siječnja 2004. |volume=116 |issue=2 |pages=281–97 |doi=10.1016/S0092-8674(04)00045-5 |pmid=14744438}}&lt;/ref&gt; Uz μRNA, ulogu u reguliranju genskog izražaja također imaju [[mala interferirajuća RNA]] (siRNA) i [[RNA sa strukturom ukosnice]] (shRNA).&lt;ref name=&quot;Mustać&quot;&gt;[https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view Repozitorij Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230605042555/https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view |date=5. lipnja 2023. }} Martina Mustać: ''RNK interferencija u genskoj terapiji''. Osijek, 2018. (pristupljeno 16. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

Uloga μRNA je preko [[bazni par|baznog uparivanja]] s komplementarnim nizovima unutar molekula [[Glasnička RNA|mRNA]].&lt;ref name=&quot;pmid19167326&quot;&gt;{{cite journal |author=Bartel DP |title=MicroRNAs: target recognition and regulatory functions |journal=Cell |volume=136 |issue=2 |pages=215–33 |date=Siječanj 2009. |pmid=19167326 |doi=10.1016/j.cell.2009.01.002 |pmc=3794896}}&lt;/ref&gt; Kao rezultat, ove su molekule mRNA prigušene jednim ili više od sljedećih procesa:

* izrezivanje lanca mRNA u dva komada
* destabiliziranje mRNA skraćivanjem njenog [[poliadenilacija|poly(A)-repa]]
* manje učinkovitom [[translacija (biologija)|translacijom]] mRNA u bjelančevine putem [[ribosom]]a.&lt;ref name=&quot;pmid19167326&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Fabian |first1=MR |last2=Sonenberg |first2=N |last3=Filipowicz |first3=W |title=Regulation of mRNA translation and stability by microRNAs |journal=Annual review of biochemistry |year=2010 |volume=79 |pages=351–79 |pmid=20533884 |doi=10.1146/annurev-biochem-060308-103103}}&lt;/ref&gt;

μRNA je oblika dvolančane molekule RNA koja posredovanjem u procesu [[Interferencija RNA|interferencije RNK]] rezultiraju prigušivanjem (utišavanjem) gena komplementarnim sparivanjem s ciljnom molekulom mRNA. μRNA ima slične prepreke - slabe je stabilnosti [[in vivo]], ima teškoća u isporuci molekule i javljaju se neželjeni učinci koji ne rezultiraju utišavanjem gena.&lt;ref name=&quot;Mustać&quot; /&gt;

μRNA, shRNA i siRNA primjenjuje se kao posrednike u [[genska terapija|terapijskom]] liječenju bolesti poput [[infekcija]] i [[tumor]]a.&lt;ref name=&quot;Mustać&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ribonukleinska kiselina]]</text>
      <sha1>cjwebwqwqgev63plilvmtn3f0b696uj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Genski izražaj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528423</id>
    <revision>
      <id>7479389</id>
      <parentid>7168280</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:29:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pročistio interne linkove i uklonio nepismenost</comment>
      <origin>7479389</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4042" sha1="oa6t8ri5rgwn4f2h7svo0g1dmsgsrfj" xml:space="preserve">[[File:Genetic code.svg|thumb|280px|right|alt=Tijek genske informacije. |geni su izraženi prepisivanjem u RNA koja se translatira u primarnu strukturu bjelančevine]]
'''Genski izražaj''' ili '''genska ekspresija''' je ostvarenje [[genska informacija|informacije]] iz gena radi proizvodnje [[genski proizvod|genskog proizvoda]]. 

Obično je taj proizvod funkcionalna [[bjelančevina]] ili nebjelančevinski kodni geni kao što su vrste [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]] (RNA)&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;{{cite web |title=genska ekspresija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/21648 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=12. veljače 2015.}}&lt;/ref&gt; poput [[Prijenosni RNK|prijenosnog]] ili [[Mala jezgrena RNA|male jezgrene RNA]]. Ovim se procesom služe sva živa bića, [[eukarioti]] i [[prokarioti]], a njime se služe i [[virus]]i radi stvaranja [[makromolekula|makromolekulskog]] sustava za život.

Proces u širem smislu obuhvaća i [[Transkripcija (biologija)|transkripciju]] i [[Translacija (biologija)|translaciju]]. Transkripcija je prvi korak koji vodi prema genskom izražaju. Kada se [[glasnička RNA]] translatira u bjelančevine, one aktiviraju ili deaktiviraju genski izražaj u stanicama, ovisno o [[Prigušivač (genetika)|prigušivaču]], [[Represor (genetika)|represoru]], [[Pojačivač (genetika)|pojačivaču]] i dr.

Ponajviše se odnosni na transkripciju jer se u njoj određuje koji će geni doći do izražaja. Iako svaka stanica u organizmu ima iste gene, tako nastaju različite funkcijske vrste stanica, kao što su [[Miocit|mišićne]] ili [[Neuron|živčane]].&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

U [[reguliranje genskog izražaja|reguliranju]] izražavanja [[eukarioti|eukariotskih]] gena važnu ulogu ima struktura [[kromatin]]a.&lt;ref name=&quot;PMF&quot;&gt;{{cite web |title=17. Regulacija ekspresije gena u eukariota |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |author=Pavlica, Mirjana |publisher=PMF Zagreb |accessdate=8. veljače 2015. |archive-date=30. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200130224539/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ulogu u posttranskripcijskom reguliranju genskog izražaja ima [[mikroRNA]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ambros |first1=V |title=The functions of animal microRNAs |journal=Nature |date=16. rujna 2004. |volume=431 |issue=7006 |pages=350–5 |pmid=15372042 |doi=10.1038/nature02871}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14744438&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bartel |first1=DP |title=MicroRNAs: genomics, biogenesis, mechanism, and function |journal=Cell |date=23. siječnja 2004. |volume=116 |issue=2 |pages=281–97 |doi=10.1016/S0092-8674(04)00045-5 |pmid=14744438}}&lt;/ref&gt;

Da bi se razumjelo ulogu gena u normalnom oblikovanju različitih tkiva i organa, važna su istraživanja genskog izražaja, genskih proizvoda te čimbenika uključenih u njihovu regulaciju tijekom ranog razvoja čovjekovog organizma. Da bi se otkrilo moguće mehanizme nastanka nekih anomalija i bolesti čovjeka, potrebne su spoznaje o njihovom normalnom prostornom i vremenskom izražaju, istraženom izravno u ljudskim tkivima.&lt;ref name=&quot;MZOS&quot;&gt;{{cite web |title=Genski izražaj u ranom razvoju čovjeka |url=http://zprojekti.mzos.hr/public/c-prikaz_det.asp?psid=0&amp;ID=2145 |work=Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata |author=Saraga-Babić, Mirna |publisher=Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa |accessdate=12. veljače 2015.}}&lt;/ref&gt; 

U genetici je genski izražaj najosnovnija razina s koje [[genotip]] daje mjesta [[fenotip]]u. [[Genski kod]] pohranjen u [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] putem genskog izražavanja predstavljen je prema vani, odnosno osobine izražavanjem dolaze do izražaja u fenotipu. Takvi fenotipovi obično su izraženi sintezom bjelančevina koje nadziru oblik organizma ili koje se ponašaju kao [[enzim]]i koji kataliziraju specifične metabolitske puteve svojstvene organizmu.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Genetika]]</text>
      <sha1>oa6t8ri5rgwn4f2h7svo0g1dmsgsrfj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479424</id>
      <parentid>7479389</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:51:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4043" sha1="paw3e1gu8nzgyyfi850zzwxy5wf8hs6" xml:space="preserve">[[File:Genetic code.svg|thumb|280px|right|alt=Tijek genske informacije. |Geni su izraženi prepisivanjem u RNA koja se translatira u primarnu strukturu bjelančevine.]]
'''Genski izražaj''' ili '''genska ekspresija''' je ostvarenje [[genska informacija|informacije]] iz gena radi proizvodnje [[genski proizvod|genskog proizvoda]]. 

Obično je taj proizvod funkcionalna [[bjelančevina]] ili nebjelančevinski kodni geni kao što su vrste [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinske kiseline]] (RNA)&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;{{cite web |title=genska ekspresija |url=https://enciklopedija.hr/clanak/21648 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |accessdate=12. veljače 2015.}}&lt;/ref&gt; poput [[Prijenosni RNK|prijenosnog]] ili [[Mala jezgrena RNA|male jezgrene RNA]]. Ovim se procesom služe sva živa bića, [[eukarioti]] i [[prokarioti]], a njime se služe i [[virus]]i radi stvaranja [[makromolekula|makromolekulskog]] sustava za život.

Proces u širem smislu obuhvaća i [[Transkripcija (biologija)|transkripciju]] i [[Translacija (biologija)|translaciju]]. Transkripcija je prvi korak koji vodi prema genskom izražaju. Kada se [[glasnička RNA]] translatira u bjelančevine, one aktiviraju ili deaktiviraju genski izražaj u stanicama, ovisno o [[Prigušivač (genetika)|prigušivaču]], [[Represor (genetika)|represoru]], [[Pojačivač (genetika)|pojačivaču]] i dr.

Ponajviše se odnosni na transkripciju jer se u njoj određuje koji će geni doći do izražaja. Iako svaka stanica u organizmu ima iste gene, tako nastaju različite funkcijske vrste stanica, kao što su [[Miocit|mišićne]] ili [[Neuron|živčane]].&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

U [[reguliranje genskog izražaja|reguliranju]] izražavanja [[eukarioti|eukariotskih]] gena važnu ulogu ima struktura [[kromatin]]a.&lt;ref name=&quot;PMF&quot;&gt;{{cite web |title=17. Regulacija ekspresije gena u eukariota |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |author=Pavlica, Mirjana |publisher=PMF Zagreb |accessdate=8. veljače 2015. |archive-date=30. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200130224539/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Ulogu u posttranskripcijskom reguliranju genskog izražaja ima [[mikroRNA]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Ambros |first1=V |title=The functions of animal microRNAs |journal=Nature |date=16. rujna 2004. |volume=431 |issue=7006 |pages=350–5 |pmid=15372042 |doi=10.1038/nature02871}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pmid14744438&quot;&gt;{{cite journal |last1=Bartel |first1=DP |title=MicroRNAs: genomics, biogenesis, mechanism, and function |journal=Cell |date=23. siječnja 2004. |volume=116 |issue=2 |pages=281–97 |doi=10.1016/S0092-8674(04)00045-5 |pmid=14744438}}&lt;/ref&gt;

Da bi se razumjelo ulogu gena u normalnom oblikovanju različitih tkiva i organa, važna su istraživanja genskog izražaja, genskih proizvoda te čimbenika uključenih u njihovu regulaciju tijekom ranog razvoja čovjekovog organizma. Da bi se otkrilo moguće mehanizme nastanka nekih anomalija i bolesti čovjeka, potrebne su spoznaje o njihovom normalnom prostornom i vremenskom izražaju, istraženom izravno u ljudskim tkivima.&lt;ref name=&quot;MZOS&quot;&gt;{{cite web |title=Genski izražaj u ranom razvoju čovjeka |url=http://zprojekti.mzos.hr/public/c-prikaz_det.asp?psid=0&amp;ID=2145 |work=Rang lista prihvaćenih znanstvenih projekata |author=Saraga-Babić, Mirna |publisher=Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa |accessdate=12. veljače 2015.}}&lt;/ref&gt; 

U genetici je genski izražaj najosnovnija razina s koje [[genotip]] daje mjesta [[fenotip]]u. [[Genski kod]] pohranjen u [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] putem genskog izražavanja predstavljen je prema vani, odnosno osobine izražavanjem dolaze do izražaja u fenotipu. Takvi fenotipovi obično su izraženi sintezom bjelančevina koje nadziru oblik organizma ili koje se ponašaju kao [[enzim]]i koji kataliziraju specifične metabolitske puteve svojstvene organizmu.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Genetika]]</text>
      <sha1>paw3e1gu8nzgyyfi850zzwxy5wf8hs6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Reguliranje genskog izražaja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528434</id>
    <revision>
      <id>7479525</id>
      <parentid>6505266</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:29:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ispravio nazivlje</comment>
      <origin>7479525</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2130" sha1="o86dxpolj3w89hg5eix4ixu6whkx3hm" xml:space="preserve">[[File:Gene expression control.png|thumb|kontrola izražaja DNA-mRNA-bjelančevina|260x260px]]

'''Reguliranje genskog izražaja''' ili ''gensko reguliranje'' je široki raspon mehanizama kojim se stanice služe radi povećanja ili smanjenja proizvodnje određenog [[genski proizvod|genskog proizvoda]] ([[bjelančevina]] ili [[Ribonukleinska kiselina|RNA]]). U biologiji se sofisticirane programe [[genski izražaj|genskog izražaja]] promatra u širem smislu radi izazivanja razvojnih puteva, odgovora na stimulacije iz okoline ili prilagodbe na nove izvore hrane. Skoro se svaki korak u genskom izražavanju može modulirati, od [[transkripcijska regulacija|transkripcijske inicijacije]] do obrade RNA i [[posttranlacijska modifikacija|posttranslacijskog modificiranja]] proteina. Kod eukariotskih gena u ovom procesu važnu ulogu ima struktura [[kromatin]]a.&lt;ref name=&quot;PMF&quot;&gt;{{cite web |title=17. Regulacija ekspresije gena u eukariota |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html |work=Mrežni udžbenik iz genetike |author=Pavlica, Mirjana |publisher=PMF Zagreb |accessdate=8. veljače 2015. |archive-date=30. siječnja 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200130224539/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Eukariotima se ovisno o organiziranosti [[genom]]a odnosno [[kromatin]]a reguliranje odvija se na više razina, a kod [[prokarioti|prokariota]] glavno reguliranje je na razini [[transkripcija (biologija)|transkripcije]]: model [[operon]]a.&lt;ref name=&quot;PMF&quot; /&gt;

Mjesto gdje se reguliranje odvija je:&lt;ref name=&quot;PMF&quot;/&gt;
* [[stanična jezgra]]: remodeliranje strukture kromatina; [[metilacija DNA]], [[amplifikacija gena]], [[transpozon]]i, [[retrotranspozon]]i, [[transkripcija (biologija)|transkripcija]], [[procesiranje RNK|procesiranje RNA]]
* [[citoplazma]]: translacijska i posttranslacijska kontrola

== Vidi ==
* [[Transkripcijsko reguliranje]]
* [[Posttranskripcijsko reguliranje]]
* [[Translacijsko reguliranje]] (kontrola)
* [[Posttranslacijsko reguliranje]] (kontrola)
* [[Genska regulacijska mreža]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Genetika]]</text>
      <sha1>o86dxpolj3w89hg5eix4ixu6whkx3hm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazilika Srca Isusova u Zagrebu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528451</id>
    <revision>
      <id>7479156</id>
      <parentid>7368428</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T13:37:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34618-32</username>
        <id>363912</id>
      </contributor>
      <comment>podnaslovi, literatura ispod galerije, poveznice i sitnice</comment>
      <origin>7479156</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7976" sha1="gwfmwjjyhduhxpulfbwqj4aic9kcz0q" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime               = Bazilika Srca Isusova
| slika             = Sacred Heart Basilica, Zagreb 1.JPG
| opis_slike        = Pročelje bazilike.
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = Palmotićeva 33, [[Zagreb]]
| država            = {{DZ+X|HRV}}
| koordinate        = 
| pushpin_map       = Grad Zagreb
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = [[Janko Holjac]]
| godine izgradnje  = 
| godina završetka  = [[1902.]]
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[Katoličanstvo|Rimokatoličanstvo]]
| patron            = [[Srce Isusovo|Presveto Srce Isusovo]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[Neobarok]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| zaštita           = 
{{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes
| naziv          = Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove
| slika          = 
| veličina_slike = 
| opis_slike     = 
| reg. broj      = Z-455
| lokacija       = 
| autor          = Janko Holjac
| koordinate     = 
| datacija       = 
| pravni status  = zaštićeno [[kulturno dobro]]
| vrsta          = nepokretna pojedinačna
| klasifikacija  = sakralni kompleksi
}}
}}
'''Bazilika Srca Isusova''' je [[bazilika]] u Palmotićevoj ulici u [[Zagreb]]u, posvećena [[Presveto Srce Isusovo|Presvetom Srcu Isusovu]]. Njome upravljaju [[isusovci]].

Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove [[Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske|zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{kulturnadobra|Z-455|naziv=Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove|sadržaj=preuzet|pristupljeno=25. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;

==Povijest==
Gradnja [[crkva|crkve]] povezana je s planiranim ponovnim dolaskom isusovaca u Zagreb. [[Zagrebački nadbiskup|Nadbiskup]] [[Juraj Haulik]] za tu je svrhu priložio 60 000 forinta [[1860.]] godine, a dodatnih 12 000 kasnije je pridonio nadbiskup [[Juraj Posilović]]. Godine [[1898.]], kupljeno je zemljište za novu crkvu i [[samostan]] na Palmotićevoj ulici.

Bazilika je dovršena u [[neobarok]]nu stilu i posvećena [[1902.]] godine, a sama gradnja trajala je nešto više od godinu dana. Arhitekt je [[Janko Holjac]]. Ipak, povijesna vrela navode da su pripreme njezine gradnje trajale gotovo četiri desetljeća, a ukrašavanje bazilike još jedno desetljeće više.&lt;ref&gt;Szabo, Agneza. [http://www.croatianhistory.net/etf/agneza_szabo_isusovci.html Isusovci] croatianhistory.net Preuzeto 13. veljače 2015.&lt;/ref&gt;

Proglašena je bazilikom na svetkovinu [[Ignacije Lojolski|sv. Ignacija]], [[31. srpnja]] [[1941.]] za vrijeme provincijala o. Grimma. Središte je brojnih duhovnih događanja. Pored različitih oblika apostolata koji se odvijaju u rezidenciji (pr. [[SKAC#Zagreb|SKAC]]), bazilika djeluje i kao [[župna crkva]].&lt;ref&gt;[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=20352 Glas Koncila] Preuzeto 13. veljače 2015.&lt;/ref&gt; [[Župa]] je osnovana 15. kolovoza 1977. godine.&lt;ref&gt;[http://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskupija/zupe?zupeid=154 Župe] [[Zagrebačka nadbiskupija]] Preuzeto 13. veljače 2015.&lt;/ref&gt;

=== Bl. Ivan Merz ===
Svete mise u Bazilici redovito je pohodio [[blaženi Ivan Merz]], a u Bazilici se danas nalazi i njegov [[grob]]. Stanovao je kod roditelja, u zgradi [[Starčevićev dom|Starčevićevog doma]] u blizini [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]] i relativno blizu Bazilici. Tijekom šest godina u Zagrebu od 1922. do 1928. svakodnevno prisustvuje [[Misa|sv. misi]] i prima [[Euharistija|svetu pričest]], najčešće u ovoj Bazilici.

=== Potres 2020. godine i obnova ===
{{glavni|Potres u Zagrebu 2020.}}
Dana [[22. ožujka]] [[2020.]] godine crkva je pretrpjela veliku štetu u [[Potres u Zagrebu 2020.|potresu]] jačine 5,5 stupnja po Richteru.,&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/strasno-razaranje-i-urusavanje-u-crkvi-srca-isusova-u-palmoticevoj-u-zagrebu-1387763 Strašno razaranje i urušavanje u crkvi Srca Isusova u Palmotićevoj u Zagrebu (vecernji.hr)]&lt;/ref&gt;kada se urušio velik dio svoda. Novo oštećenje je nastalo nakon [[Potres kod Petrinje 2020.|potresa 29. prosinca 2020.]] kada je još jače oštećen strop bazilike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=29. prosinca 2020.|title=Novo oštećenje na stropu bazilike Srca Isusova u Zagrebu|url=https://ika.hkm.hr/novosti/novo-ostecenje-na-stropu-bazilike-srca-isusova-u-zagrebu/|accessdate=29. prosinca 2020.|work=ika.hkm.hr|publisher=Informativna katolička agencija}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Šematizam Zagrebačke nadbiskupije|publisher=Zagrebačka nadbiskupija, Nadbiskupski duhovni stol, Kaptol 31, Zagreb|year=2023|location=Zagreb|pages=463}}&lt;/ref&gt;

Obnova bazilike započela je ubrzo nakon potresa, a jedan od ključnih koraka bio je povratak obnovljenih kupola na tornjeve. U rujnu 2024. godine obje su kupole, nakon cjelovite obnove, vraćene na svoje mjesto.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-21|title=Podignute obnovljene kupole na tornjeve bazilike Srca Isusova u Zagrebu – IKA|url=https://ika.hkm.hr/novosti/podignute-obnovljene-kupole-na-tornjeve-bazilike-srca-isusova-u-zagrebu/|access-date=2025-04-11|language=hr}}&lt;/ref&gt; Drugi radovi obnove su nastavljeni te traju i u 2025. godini.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Pažin|first=Marija|date=2024-09-20|title=RADOSTAN DOGAĐAJ Bazilici Presvetog Srca Isusova vraća se stari izgled|url=https://hkm.hr/vijesti/radostan-dogadaj-bazilici-presvetog-srca-isusova-vraca-se-stari-izgled/|access-date=2025-04-11|website=HKM|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme obnove, mise se održavaju u pastoralnom centru bazilike. Pastoralni se centar nalazi pored bazilike, a u njega se ulazi iz Draškovićeve ulice.

== Glazba ==
U crkvi djeluje [[Akademski zbor Bazilike Srca Isusova u Zagrebu „Palma“]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Sacred Heart Basilica, Zagreb 4.JPG|
Bl Ivan Merz u Bazilici Srca Isusova 13 rujna 2008.jpg|
Sacred Heart Basilica, Zagreb 8.JPG|
Bazilika Srca Isusova 13 rujna 2008.jpg|800px|Panoramski pogled na Baziliku Srca Isusova
Bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu 2025 radovi 01.jpg|Radovi tijekom 2025. godine
Bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu 2025 radovi 02.jpg|Pogled na baziliku i obnovljene kupole
Bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu 2025 radovi 03 pomocni objekt.jpg|Pastoralni centar gdje tijekom obnove održavaju mise
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Anon. 2022. Bazilika Srca Isusova u Zagrebu ponovno otvorena za vjernike. ''Ignacijev put'', 63, str. 51.
* Balatinac, Stipo 2022. Radovi na obnovi Bazilike Srca Isusova. ''Ignacijev put'', 63, str. 22-24.
* [[Agneza Szabo|Szabo, Agneza]] 2002. Političke i crkvene okolnosti u doba gradnje Bazilike Srca Isusova u Zagrebu: Drugi dolazak Isusovaca u Zagreb. ''[[Tkalčić (časopis)|Godišnjak Društva za povijest Zagrebačke Nadbiskupije Tkalčić]]'', 6, str. 191-230.
* Ubrekić, Bruna 2015. Gradnja bazilike Srca Isusova u Zagrebu. U Šestak, Ivan (ur.), ''Od Mure do Mora, od Save do Seine: Spomen-zbornik patru Vladimiru Horvatu SJ za njegov 80. rođendan'' (str. 195-218). Zagreb: [[Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove]].

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjska poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://www.zupa-presvetog-srca-isusova.hr Župa Presvetog Srca Isusova], službeno mrežno mjesto
* [https://haw.nsk.hr/wayback/20131218155452/http://www.bazilika-srca-isusova.hr/ Bazilika Srca Isusova] u Hrvatskome arhivu Weba {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211228151144/https://haw.nsk.hr/wayback/20131218155452/http://www.bazilika-srca-isusova.hr/ |date=28. prosinca 2021. }} (arhivirano 2013.)

{{Bazilike u Hrvatskoj}}
{{Srce Isusovo}}
{{ZG}}

{{Ministarstvo kulture}}
[[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Gradu Zagrebu| Zagreb]]
[[Kategorija:Bazilike u Hrvatskoj]] 
[[Kategorija:Katoličke crkve u Zagrebu]]
[[Kategorija:Isusovačke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Crkve Presvetog Srca Isusova]]</text>
      <sha1>gwfmwjjyhduhxpulfbwqj4aic9kcz0q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479157</id>
      <parentid>7479156</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T13:43:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34618-32</username>
        <id>363912</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest */ dopunjeno s izvorom i dorađeno</comment>
      <origin>7479157</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8397" sha1="m8gsggaxkppingsxz1173aafy9o0hxp" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime               = Bazilika Srca Isusova
| slika             = Sacred Heart Basilica, Zagreb 1.JPG
| opis_slike        = Pročelje bazilike.
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = Palmotićeva 33, [[Zagreb]]
| država            = {{DZ+X|HRV}}
| koordinate        = 
| pushpin_map       = Grad Zagreb
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = [[Janko Holjac]]
| godine izgradnje  = 
| godina završetka  = [[1902.]]
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[Katoličanstvo|Rimokatoličanstvo]]
| patron            = [[Srce Isusovo|Presveto Srce Isusovo]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[Neobarok]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| zaštita           = 
{{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes
| naziv          = Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove
| slika          = 
| veličina_slike = 
| opis_slike     = 
| reg. broj      = Z-455
| lokacija       = 
| autor          = Janko Holjac
| koordinate     = 
| datacija       = 
| pravni status  = zaštićeno [[kulturno dobro]]
| vrsta          = nepokretna pojedinačna
| klasifikacija  = sakralni kompleksi
}}
}}
'''Bazilika Srca Isusova''' je [[bazilika]] u Palmotićevoj ulici u [[Zagreb]]u, posvećena [[Presveto Srce Isusovo|Presvetom Srcu Isusovu]]. Njome upravljaju [[isusovci]].

Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove [[Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske|zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{kulturnadobra|Z-455|naziv=Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove|sadržaj=preuzet|pristupljeno=25. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;

==Povijest==
Gradnja [[crkva|crkve]] povezana je s planiranim ponovnim dolaskom isusovaca u Zagreb. [[Zagrebački nadbiskup|Nadbiskup]] [[Juraj Haulik]] za tu je svrhu priložio 60 000 forinta [[1860.]] godine, a dodatnih 12 000 kasnije je pridonio nadbiskup [[Juraj Posilović]]. Godine [[1898.]], kupljeno je zemljište za novu crkvu i [[samostan]] na Palmotićevoj ulici.

Bazilika je dovršena u [[neobarok]]nu stilu i posvećena [[1902.]] godine, a sama gradnja trajala je nešto više od godinu dana. Arhitekt je [[Janko Holjac]]. Ipak, povijesna vrela navode da su pripreme njezine gradnje trajale gotovo četiri desetljeća, a ukrašavanje bazilike još jedno desetljeće više.&lt;ref&gt;Szabo, Agneza. [http://www.croatianhistory.net/etf/agneza_szabo_isusovci.html Isusovci] croatianhistory.net Preuzeto 13. veljače 2015.&lt;/ref&gt;

Proglašena je bazilikom na svetkovinu [[Ignacije Lojolski|sv. Ignacija]], [[31. srpnja]] [[1941.]] za vrijeme provincijala o. Grimma. Središte je brojnih duhovnih događanja. Pored različitih oblika apostolata koji se odvijaju u rezidenciji (pr. [[SKAC#Zagreb|SKAC]]), bazilika djeluje i kao [[župna crkva]].&lt;ref&gt;[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=20352 Glas Koncila] Preuzeto 13. veljače 2015.&lt;/ref&gt; [[Župa]] je osnovana 15. kolovoza 1977. godine.&lt;ref&gt;[http://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskupija/zupe?zupeid=154 Župe] [[Zagrebačka nadbiskupija]] Preuzeto 13. veljače 2015.&lt;/ref&gt;

=== Bl. Ivan Merz ===
Svete mise u Bazilici redovito je pohodio [[blaženi Ivan Merz]], a u Bazilici se danas nalazi i njegov [[grob]]. Stanovao je kod roditelja, u zgradi [[Starčevićev dom|Starčevićevog doma]] u blizini [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]] i relativno blizu Bazilici. Tijekom šest godina u Zagrebu od 1922. do 1928. svakodnevno prisustvuje [[Misa|sv. misi]] i prima [[Euharistija|svetu pričest]], najčešće u ovoj Bazilici.

=== Potres 2020. i obnova (2020.–2026.) ===
{{glavni|Potres u Zagrebu 2020.}}
Dana [[22. ožujka]] [[2020.]] godine crkva je pretrpjela veliku štetu u [[Potres u Zagrebu 2020.|potresu jačine 5,5 stupnja po Richteru]],&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/strasno-razaranje-i-urusavanje-u-crkvi-srca-isusova-u-palmoticevoj-u-zagrebu-1387763 Strašno razaranje i urušavanje u crkvi Srca Isusova u Palmotićevoj u Zagrebu] vecernji.hr&lt;/ref&gt; kada se urušio velik dio svoda. Novo oštećenje nastalo je nakon [[Potres kod Petrinje 2020.|potresa 29. prosinca 2020.]] kada je još jače oštećen strop bazilike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=29. prosinca 2020.|naslov=Novo oštećenje na stropu bazilike Srca Isusova u Zagrebu|url=https://ika.hkm.hr/novosti/novo-ostecenje-na-stropu-bazilike-srca-isusova-u-zagrebu/|accessdate=29. prosinca 2020.|website=ika.hkm.hr|izdavač=Informativna katolička agencija}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|naslov=Šematizam Zagrebačke nadbiskupije|izdavač=Zagrebačka nadbiskupija, Nadbiskupski duhovni stol|godina=2023|mjesto=Zagreb|pages=463}}&lt;/ref&gt;

Obnova bazilike započela je ubrzo nakon potresa, a jedan od ključnih koraka bio je povratak obnovljenih [[kupola]] na tornjeve. U rujnu 2024. godine obje su kupole, nakon cjelovite obnove, vraćene na svoje mjesto.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-21|naslov=Podignute obnovljene kupole na tornjeve bazilike Srca Isusova u Zagrebu|izdavač=IKA|url=https://ika.hkm.hr/novosti/podignute-obnovljene-kupole-na-tornjeve-bazilike-srca-isusova-u-zagrebu/|access-date=2025-04-11|language=hr|website=ika.hkm.hr}}&lt;/ref&gt; Drugi radovi obnove su nastavljeni te traju i u 2025. godini.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Pažin|first=Marija|date=2024-09-20|title=RADOSTAN DOGAĐAJ Bazilici Presvetog Srca Isusova vraća se stari izgled|url=https://hkm.hr/vijesti/radostan-dogadaj-bazilici-presvetog-srca-isusova-vraca-se-stari-izgled/|access-date=2025-04-11|website=hkm.hr|language=hr|izdavač=Hrvatska katolička mreža}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme obnove, mise se održavaju u pastoralnom centru bazilike. Pastoralni se centar nalazi pored bazilike, a u njega se ulazi iz Draškovićeve ulice. Na [[Srce Isusovo|svetkovinu Presvetog Srca Isusova]], 12. lipnja 2026., bazilika je otvorena za euharistijska slavlja.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/nakon-pet-godina-u-petak-ponovno-mise-u-bazilici-presvetog-srca-isusova-12761432 Nakon pet godina u petak ponovno mise u Bazilici Presvetog Srca Isusova] Vijesti HRT–a, objavljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Glazba ==
U crkvi djeluje [[Akademski zbor Bazilike Srca Isusova u Zagrebu „Palma“]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Sacred Heart Basilica, Zagreb 4.JPG|
Bl Ivan Merz u Bazilici Srca Isusova 13 rujna 2008.jpg|
Sacred Heart Basilica, Zagreb 8.JPG|
Bazilika Srca Isusova 13 rujna 2008.jpg|800px|Panoramski pogled na Baziliku Srca Isusova
Bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu 2025 radovi 01.jpg|Radovi tijekom 2025. godine
Bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu 2025 radovi 02.jpg|Pogled na baziliku i obnovljene kupole
Bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu 2025 radovi 03 pomocni objekt.jpg|Pastoralni centar gdje tijekom obnove održavaju mise
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Anon. 2022. Bazilika Srca Isusova u Zagrebu ponovno otvorena za vjernike. ''Ignacijev put'', 63, str. 51.
* Balatinac, Stipo 2022. Radovi na obnovi Bazilike Srca Isusova. ''Ignacijev put'', 63, str. 22-24.
* [[Agneza Szabo|Szabo, Agneza]] 2002. Političke i crkvene okolnosti u doba gradnje Bazilike Srca Isusova u Zagrebu: Drugi dolazak Isusovaca u Zagreb. ''[[Tkalčić (časopis)|Godišnjak Društva za povijest Zagrebačke Nadbiskupije Tkalčić]]'', 6, str. 191-230.
* Ubrekić, Bruna 2015. Gradnja bazilike Srca Isusova u Zagrebu. U Šestak, Ivan (ur.), ''Od Mure do Mora, od Save do Seine: Spomen-zbornik patru Vladimiru Horvatu SJ za njegov 80. rođendan'' (str. 195-218). Zagreb: [[Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove]].

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjska poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://www.zupa-presvetog-srca-isusova.hr Župa Presvetog Srca Isusova], službeno mrežno mjesto
* [https://haw.nsk.hr/wayback/20131218155452/http://www.bazilika-srca-isusova.hr/ Bazilika Srca Isusova] u Hrvatskome arhivu Weba {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211228151144/https://haw.nsk.hr/wayback/20131218155452/http://www.bazilika-srca-isusova.hr/ |date=28. prosinca 2021. }} (arhivirano 2013.)

{{Bazilike u Hrvatskoj}}
{{Srce Isusovo}}
{{ZG}}

{{Ministarstvo kulture}}
[[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Gradu Zagrebu| Zagreb]]
[[Kategorija:Bazilike u Hrvatskoj]] 
[[Kategorija:Katoličke crkve u Zagrebu]]
[[Kategorija:Isusovačke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Crkve Presvetog Srca Isusova]]</text>
      <sha1>m8gsggaxkppingsxz1173aafy9o0hxp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479333</id>
      <parentid>7479157</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:06:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[m:Special:MyLanguage/User:Jon Harald Søby/diffedit|diffedit]])</comment>
      <origin>7479333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8399" sha1="qe7manojntthsqn54n2cpwbvtmxrv5i" xml:space="preserve">{{Infookvir vjerski objekt
| ime               = Bazilika Srca Isusova
| slika             = Sacred Heart Basilica, Zagreb 1.JPG
| opis_slike        = Pročelje bazilike.
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = Palmotićeva 33, [[Zagreb]]
| država            = {{DZ+X|HRV}}
| koordinate        = 
| pushpin_map       = Grad Zagreb
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = [[Janko Holjac]]
| godine izgradnje  = 
| godina završetka  = [[1902.]]
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[Katoličanstvo|Rimokatoličanstvo]]
| patron            = [[Srce Isusovo|Presveto Srce Isusovo]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[Neobarok]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| zaštita           = 
{{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska|embed=yes
| naziv          = Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove
| slika          = 
| veličina_slike = 
| opis_slike     = 
| reg. broj      = Z-455
| lokacija       = 
| autor          = Janko Holjac
| koordinate     = 
| datacija       = 
| pravni status  = zaštićeno [[kulturno dobro]]
| vrsta          = nepokretna pojedinačna
| klasifikacija  = sakralni kompleksi
}}
}}
'''Bazilika Srca Isusova''' je [[bazilika]] u Palmotićevoj ulici u [[Zagreb]]u, posvećena [[Presveto Srce Isusovo|Presvetom Srcu Isusovu]]. Njome upravljaju [[isusovci]].

Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove [[Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske|zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{kulturnadobra|Z-455|naziv=Crkva Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove|sadržaj=preuzet|pristupljeno=25. lipnja 2025.}}&lt;/ref&gt;

==Povijest==
Gradnja [[crkva|crkve]] povezana je s planiranim ponovnim dolaskom isusovaca u Zagreb. [[Zagrebački nadbiskup|Nadbiskup]] [[Juraj Haulik]] za tu je svrhu priložio 60 000 forinta [[1860.]] godine, a dodatnih 12 000 kasnije je pridonio nadbiskup [[Juraj Posilović]]. Godine [[1898.]], kupljeno je zemljište za novu crkvu i [[samostan]] na Palmotićevoj ulici.

Bazilika je dovršena u [[neobarok]]nu stilu i posvećena [[1902.]] godine, a sama gradnja trajala je nešto više od godinu dana. Arhitekt je [[Janko Holjac]]. Ipak, povijesna vrela navode da su pripreme njezine gradnje trajale gotovo četiri desetljeća, a ukrašavanje bazilike još jedno desetljeće više.&lt;ref&gt;Szabo, Agneza. [http://www.croatianhistory.net/etf/agneza_szabo_isusovci.html Isusovci] croatianhistory.net Preuzeto 13. veljače 2015.&lt;/ref&gt;

Proglašena je bazilikom na svetkovinu [[Ignacije Lojolski|sv. Ignacija]], [[31. srpnja]] [[1941.]] za vrijeme provincijala o. Grimma. Središte je brojnih duhovnih događanja. Pored različitih oblika apostolata koji se odvijaju u rezidenciji (pr. [[SKAC#Zagreb|SKAC]]), bazilika djeluje i kao [[župna crkva]].&lt;ref&gt;[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=20352 Glas Koncila] Preuzeto 13. veljače 2015.&lt;/ref&gt; [[Župa]] je osnovana 15. kolovoza 1977. godine.&lt;ref&gt;[http://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskupija/zupe?zupeid=154 Župe] [[Zagrebačka nadbiskupija]] Preuzeto 13. veljače 2015.&lt;/ref&gt;

=== Bl. Ivan Merz ===
Svete mise u Bazilici redovito je pohodio [[blaženi Ivan Merz]], a u Bazilici se danas nalazi i njegov [[grob]]. Stanovao je kod roditelja, u zgradi [[Starčevićev dom|Starčevićevog doma]] u blizini [[Zagrebački Glavni kolodvor|Glavnog kolodvora]] i relativno blizu Bazilici. Tijekom šest godina u Zagrebu od 1922. do 1928. svakodnevno prisustvuje [[Misa|sv. misi]] i prima [[Euharistija|svetu pričest]], najčešće u ovoj Bazilici.

=== Potres 2020. i obnova (2020. – 2026.) ===
{{glavni|Potres u Zagrebu 2020.}}
Dana [[22. ožujka]] [[2020.]] godine crkva je pretrpjela veliku štetu u [[Potres u Zagrebu 2020.|potresu jačine 5,5 stupnja po Richteru]],&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/strasno-razaranje-i-urusavanje-u-crkvi-srca-isusova-u-palmoticevoj-u-zagrebu-1387763 Strašno razaranje i urušavanje u crkvi Srca Isusova u Palmotićevoj u Zagrebu] vecernji.hr&lt;/ref&gt; kada se urušio velik dio svoda. Novo oštećenje nastalo je nakon [[Potres kod Petrinje 2020.|potresa 29. prosinca 2020.]] kada je još jače oštećen strop bazilike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=29. prosinca 2020.|naslov=Novo oštećenje na stropu bazilike Srca Isusova u Zagrebu|url=https://ika.hkm.hr/novosti/novo-ostecenje-na-stropu-bazilike-srca-isusova-u-zagrebu/|accessdate=29. prosinca 2020.|website=ika.hkm.hr|izdavač=Informativna katolička agencija}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|naslov=Šematizam Zagrebačke nadbiskupije|izdavač=Zagrebačka nadbiskupija, Nadbiskupski duhovni stol|godina=2023|mjesto=Zagreb|pages=463}}&lt;/ref&gt;

Obnova bazilike započela je ubrzo nakon potresa, a jedan od ključnih koraka bio je povratak obnovljenih [[kupola]] na tornjeve. U rujnu 2024. godine obje su kupole, nakon cjelovite obnove, vraćene na svoje mjesto.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-09-21|naslov=Podignute obnovljene kupole na tornjeve bazilike Srca Isusova u Zagrebu|izdavač=IKA|url=https://ika.hkm.hr/novosti/podignute-obnovljene-kupole-na-tornjeve-bazilike-srca-isusova-u-zagrebu/|access-date=2025-04-11|language=hr|website=ika.hkm.hr}}&lt;/ref&gt; Drugi radovi obnove su nastavljeni te traju i u 2025. godini.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Pažin|first=Marija|date=2024-09-20|title=RADOSTAN DOGAĐAJ Bazilici Presvetog Srca Isusova vraća se stari izgled|url=https://hkm.hr/vijesti/radostan-dogadaj-bazilici-presvetog-srca-isusova-vraca-se-stari-izgled/|access-date=2025-04-11|website=hkm.hr|language=hr|izdavač=Hrvatska katolička mreža}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme obnove, mise se održavaju u pastoralnom centru bazilike. Pastoralni se centar nalazi pored bazilike, a u njega se ulazi iz Draškovićeve ulice. Na [[Srce Isusovo|svetkovinu Presvetog Srca Isusova]], 12. lipnja 2026., bazilika je otvorena za euharistijska slavlja.&lt;ref&gt;[https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/nakon-pet-godina-u-petak-ponovno-mise-u-bazilici-presvetog-srca-isusova-12761432 Nakon pet godina u petak ponovno mise u Bazilici Presvetog Srca Isusova] Vijesti HRT–a, objavljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Glazba ==
U crkvi djeluje [[Akademski zbor Bazilike Srca Isusova u Zagrebu „Palma“]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Sacred Heart Basilica, Zagreb 4.JPG|
Bl Ivan Merz u Bazilici Srca Isusova 13 rujna 2008.jpg|
Sacred Heart Basilica, Zagreb 8.JPG|
Bazilika Srca Isusova 13 rujna 2008.jpg|800px|Panoramski pogled na Baziliku Srca Isusova
Bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu 2025 radovi 01.jpg|Radovi tijekom 2025. godine
Bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu 2025 radovi 02.jpg|Pogled na baziliku i obnovljene kupole
Bazilika Presvetog Srca Isusova u Zagrebu 2025 radovi 03 pomocni objekt.jpg|Pastoralni centar gdje tijekom obnove održavaju mise
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Anon. 2022. Bazilika Srca Isusova u Zagrebu ponovno otvorena za vjernike. ''Ignacijev put'', 63, str. 51.
* Balatinac, Stipo 2022. Radovi na obnovi Bazilike Srca Isusova. ''Ignacijev put'', 63, str. 22-24.
* [[Agneza Szabo|Szabo, Agneza]] 2002. Političke i crkvene okolnosti u doba gradnje Bazilike Srca Isusova u Zagrebu: Drugi dolazak Isusovaca u Zagreb. ''[[Tkalčić (časopis)|Godišnjak Društva za povijest Zagrebačke Nadbiskupije Tkalčić]]'', 6, str. 191-230.
* Ubrekić, Bruna 2015. Gradnja bazilike Srca Isusova u Zagrebu. U Šestak, Ivan (ur.), ''Od Mure do Mora, od Save do Seine: Spomen-zbornik patru Vladimiru Horvatu SJ za njegov 80. rođendan'' (str. 195-218). Zagreb: [[Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove]].

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjska poveznice==
;Mrežna mjesta
* [https://www.zupa-presvetog-srca-isusova.hr Župa Presvetog Srca Isusova], službeno mrežno mjesto
* [https://haw.nsk.hr/wayback/20131218155452/http://www.bazilika-srca-isusova.hr/ Bazilika Srca Isusova] u Hrvatskome arhivu Weba {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211228151144/https://haw.nsk.hr/wayback/20131218155452/http://www.bazilika-srca-isusova.hr/ |date=28. prosinca 2021. }} (arhivirano 2013.)

{{Bazilike u Hrvatskoj}}
{{Srce Isusovo}}
{{ZG}}

{{Ministarstvo kulture}}
[[Kategorija:Zaštićene sakralne građevine u Gradu Zagrebu| Zagreb]]
[[Kategorija:Bazilike u Hrvatskoj]] 
[[Kategorija:Katoličke crkve u Zagrebu]]
[[Kategorija:Isusovačke crkve u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Crkve Presvetog Srca Isusova]]</text>
      <sha1>qe7manojntthsqn54n2cpwbvtmxrv5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Arslan Arie</title>
    <ns>3</ns>
    <id>528609</id>
    <revision>
      <id>7479292</id>
      <parentid>6499422</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:31:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <comment>/* Fotografija s Commonsa */ novi odlomak</comment>
      <origin>7479292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10755" sha1="domjlqttabzs8zvhp3jnz62fj8920kk" xml:space="preserve">== Dobrodošlica ==

{{uvodni tečaj}}
'''Arslan Arie, dobro došli na Wikipediju na hrvatskom jeziku, započetu [[16. veljače]] [[2003.]] godine – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!'''

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije na [[hrvatski jezik|hrvatskom standardnom jeziku]]. 
----
'''Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:'''
* [[Wikipedija|'''Wikipedija''']] − što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
* [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom!
* [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − '''obvezno''' pročitati prije postavljanja bilo kakvih slika
----
Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']], u slučaju da vam zatreba pomoć učinite sljedeće:

* postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']], odgovor će brzo stići
* spojite se na '''[[WP:IRC|IRC]]''' (chat): [http://webchat.freenode.net/ #wikipedia-hr]
----
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] molimo potpisujte tako što ćete pritisnuti gumbić [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:Vector toolbar signature button.png]] na alatnoj vrpci ili napisati 4 tilde ('''''tilda''''' = 4x istovremeno tipke '''AltGr''' + tipka s brojem '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove &quot;Suradnik:''Arslan Arie''&quot;) možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja ]] suradničke stranice (npr. [[Suradnik:Mir Harven|asketski]] ili [[Suradnik:E.coli|šminkerski]]).
----
Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dualno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete ono što ćete napisati sami napisati, ili ćete to prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom.
----
'''If you don't speak Croatian:''' This is the welcome message sent to new users of hr.wikipedia

Još jednom, dobro došli!
[[Suradnik:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Speedy&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:SpeedyGonsales|&lt;span style=&quot;color:gray;&quot;&gt;Gonsales&lt;/span&gt;]] 20:16, 14. veljače 2015. (CET)

== Ana Havel ==

{| style=&quot;width:100%; background-color:#FFFFFF; border:solid #CFCFCF 1px; padding:4px;&quot;
| style=&quot;width:120px;&quot; |
[[Datoteka:Crystal Clear app package utilities.png|100px|center|link=Wikipedija:Održavanje]]
|&lt;center&gt;{{#if:|, napisali|Napisali}} ste članak {{#if:|[[:]]}} koji ne zadovoljava [[Wikipedija:Kako uređivati stranicu|standarde Wikipedije]] te je stoga prebačen na stranicu za razgovor.&lt;br&gt;Molimo Vas [[Wikipedija:Shema članka|uredite članak]] u sljedećih 14 dana inače će biti obrisan.&lt;/center&gt;{{#if:&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sub&gt;'''MaGa'''&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;font color=&quot;#E80911&quot;&gt;▀&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#0C55A3&quot;&gt;▄&lt;/font&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/font&gt;''']]&lt;/span&gt; 09:13, 15. veljače 2015. (CET)|&lt;br&gt;&lt;div align=&quot;right&quot;&gt;Pozdrav! &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sub&gt;'''MaGa'''&lt;/sub&gt;&lt;/font&gt;]]&lt;font color=&quot;#E80911&quot;&gt;▀&lt;/font&gt;&lt;font color=&quot;#0C55A3&quot;&gt;▄&lt;/font&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;font color=&quot;Grey&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/font&gt;''']]&lt;/span&gt; 09:13, 15. veljače 2015. (CET)&lt;/div&gt;}}
|}&lt;!-- Predložak:Napomena-prebačeno --&gt;

Pozdrav, Arslane! Baš ti hvala što si nam skrenuo pozornost na gđu Havel. Tvoja su nam uređivanja dobrodošla. Ako imaš još koju ovako zanimljivu osobu iz hrvatskog kulturnog života iz BiH na koju bi nam rado skrenuo pozornost, samo naprijed s pisanjem! [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:46, 16. veljače 2015. (CET)

== Može, kako da ne ==

Iz podataka koje ste mi dali, izgleda da je čovjek zaslužan i za organizaciju kulturnog i vjerskog života, pa svakako zaslužuje članak. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:33, 22. veljače 2015. (CET)

== Izvori ==
[[Image:Information.svg|25px]]  Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je potrebno doprinose [[Wikipedija:Navođenje izvora|potkrijepiti izvorima]]{{#if:Ana Havel|, što niste napravili u članku [[Ana Havel]]}}. {{#if:[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:08, 22. lipnja 2019. (CEST)|[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:08, 22. lipnja 2019. (CEST)|Više na [[Wikipedija:Navođenje izvora]] i [[Wikipedija:Literatura]]. Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- Template:NS-Izvori1 --&gt;

== Dokaz ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jazovka&amp;diff=prev&amp;oldid=5279460&amp;diffmode=source] Gdje ste našli ovaj podatak?-[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:15, 22. lipnja 2019. (CEST)

== Potpis ==

{{NS-potpis1|-[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:29, 22. lipnja 2019. (CEST)}}

== Re:Ana Havel ==

Na što točno mislite?-[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:31, 22. lipnja 2019. (CEST)

== Tomislav Vidović ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tomislav_Vidovi%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=4449255&amp;diffmode=source]Zna se možda mjesta rođenja i smrti?-[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:36, 22. lipnja 2019. (CEST)

== Postoji članak ==

Već postoji članak o [[Krunoslav Draganović|Krunoslavu Draganoviću]] te sam stoga predložio &lt;nowiki&gt;[[Krunoslav Draganovć|Vaš započeti članak]]&lt;/nowiki&gt; za brisanje. Slobodno nastavite popuniti već postojeći članak.-[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:51, 22. lipnja 2019. (CEST)

== Franjo Kuharić ==
Doista je govorio kako pišete protiv osvete, ali dalje pišete da se nešto može pretpostaviti. Wikipedija jest enciklopedija, a ne zbirka pretpostavka. Dakle, tvrdnje je potrebno potkrijepiti valjanim i provjerljivim izvorima. Nikakve pretpostavke ne spadaju u članke. Zahvaljujem na razumijevanju i nadam se budućoj suradnji.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:04, 15. srpnja 2019. (CEST)

== Uputa ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dra%C5%BEen_Katunari%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=6393186&amp;oldid=6390552]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:27, 16. svibnja 2022. (CEST)

== Frank E. Peretti ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Frank_E._Peretti&amp;type=revision&amp;diff=6396878&amp;oldid=6396734 Sredio] sam ti članak [[Frank E. Peretti]]. Možeš ga proširiti. —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 09:59, 23. svibnja 2022. (CEST)

:Hvala! Ima još članaka koje sam htio prevesti na hrvatski s engleskog, ali mi je nejasno kako se to započinje... U svakom slučaju, hvala na pomoći! [[Suradnik:Arslan Arie|Arslan Arie]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Arslan Arie|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:35, 23. svibnja 2022. (CEST)
::@[[Suradnik:Arslan Arie|Arslan Arie]]: [[Posebno:Prevoditelj sadržaja]]
::Ali došao sam ovdje radi jedne druge stvari: slike [[:c:File:Božp Skoko.jpg]] i [[:c:File:Kasapović.jpg]] vjerojatno će ti biti izbrisane na Commonsu jer su skinute s interneta (jesu li?). Bolje ti ih je postaviti na ovu Wikipediju ([[Wikipedija:Upload]]) u maloj rezoluciji (š×v manja od 100 000 pixela, ili obje dim. manje od 300 px, što ti je draže) pa ih koristiti pod [[WP:PDI]]. Možemo pomoći s pravilnim označavanjem, samo se javi. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:39, 24. svibnja 2022. (CEST)
:::Postavio sam fotku Kasapović, ali ne znam kako dalje... [[Suradnik:Arslan Arie|Arslan Arie]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Arslan Arie|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:33, 30. rujna 2022. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, naišao sam na ovu poruku iznad patrolirajući. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:46, 30. rujna 2022. (CEST)

== Uputa ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zvonimir_Baleti%C4%87&amp;type=revision&amp;diff=6499417&amp;oldid=6484655 Uputa]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:53, 20. listopada 2022. (CEST)

== Fotografija s Commonsa ==

Pozdrav! Vidio sam tvoj poziv u pomoć i uredio članak tako da se fotografija može prikazati. Uglavnom, kad se god fotografija nalazi na [[Zajednički poslužitelj|Commonsu]], ne navodimo cijeli URL, dovoljno je navesti naslov fotografije na tom projektu jer je Wikipedija ionako povezana s njime (evo [[Posebno:Diff/7479291|izmjene]] za ilustraciju onoga o čemu govorim). [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 19:31, 12. lipnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>domjlqttabzs8zvhp3jnz62fj8920kk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rekombinantna DNA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528985</id>
    <revision>
      <id>7479395</id>
      <parentid>7365916</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:45:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ispravio terminologiju</comment>
      <origin>7479395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3103" sha1="m9e9bq2bzsd8plbbd306dpyvrn3boix" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gene cloning.svg|minijatura|kloniranje gena]]
'''Rekombinantna DNA''' je vrsta [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] koja nastaje umjetnim putem, laboratorijskom [[genska rekombinacija|genskom rekombinacijom]] (primjerice [[molekularno kloniranje|molekularnim kloniranjem]]) različitih vrsta.

Ovim se prenosi gen jedne vrste u [[genom]] druge vrste&lt;ref name=&quot;hinus&quot;&gt;Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 122&lt;/ref&gt; i stvara se [[sekvencija nukleinske kiseline]] koja ne postoji u prirodi. Rekombinantnu DNA moguće je napraviti jer su sve molekule DNA svih organizama iste kemijske strukture, a razlikuju se samo u [[nukleotidi|nukleotidnom]] nizu unutar te strukture.

Gensku rekombinaciju se primjenjuje radi proizvodnje [[cjepivo|cjepiva]], [[inzulin]]a i dr.

Rekombinantna DNA često se koristi u kontekstu [[plazmid]]a - kratkih kružnih dijelova DNA s nekoliko gena. Ubacivanjem plazmida u bakterije i uzgajanjem tih bakterija na hranjivoj podlozi (kako bi se izolirali klonovi stanica bakterija), može se molekularno klonirati ubačeni fragment DNA.

Za reakciju spajanja vektorske i strane DNA upotrebljava se naziv rekombinacija [[in vitro]], dok se produkt reakcije naziva rekombinantnom DNA. Da bi se takve molekule autonomno replicirale, treba ih unijeti u bakterijske ili kakve druge za to prikladne stanice.

Tehnologija rekombinantne DNA predstavlja niz molekularno-genetičkih metoda uz pomoć kojih je moguće mijenjati nasljednu tvar stanice. Razdoblje rekombinantne DNA tehnologije započelo je otkrićem [[Restrikcijski enzimi|restrikcijskih enzima]] 70-ih godina 20. stoljeća. [[1978.]] godine dodijeljena je [[Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu]] W. Arberu, H. Smithu i D. Nathansu za njihov rad na otkriću restrikcijskih enzima (endonukleaza).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl20.html |accessdate=2019-10-05 |archive-date=18. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171218132908/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl20.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vidi ==
*[[Gensko inženjerstvo]]
*[[Biomolekulski inženjering]]
*[[Vektor (genetika)]]
*[[Rekombinantni virus]]
*[[GMO]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl20.html Mirjana Pavlica: Mrežni udžbenik iz Genetike. Uredio Dubravko Pavoković. 20. Rekombinantna DNA tehnologija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171218132908/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl20.html |date=18. prosinca 2017. }}

[[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]]</text>
      <sha1>m9e9bq2bzsd8plbbd306dpyvrn3boix</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479396</id>
      <parentid>7479395</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:45:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Lajoswinkler premješta stranicu [[Rekombinantna DNK]] na [[Rekombinantna DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]])</comment>
      <origin>7479395</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3103" sha1="m9e9bq2bzsd8plbbd306dpyvrn3boix" xml:space="preserve">[[Datoteka:Gene cloning.svg|minijatura|kloniranje gena]]
'''Rekombinantna DNA''' je vrsta [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]] koja nastaje umjetnim putem, laboratorijskom [[genska rekombinacija|genskom rekombinacijom]] (primjerice [[molekularno kloniranje|molekularnim kloniranjem]]) različitih vrsta.

Ovim se prenosi gen jedne vrste u [[genom]] druge vrste&lt;ref name=&quot;hinus&quot;&gt;Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. [http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160921142528/http://www.hinus.hr/wp-content/knjige/2011/10/SKOLSKI-LEKSIKON-BIOLOGIJE-S-PITANJIMA-ZA-MATURU-I-PRIJEMNE.pdf |date=21. rujna 2016. }} (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, {{ISBN|978-953-6904-26-6}}, str. 122&lt;/ref&gt; i stvara se [[sekvencija nukleinske kiseline]] koja ne postoji u prirodi. Rekombinantnu DNA moguće je napraviti jer su sve molekule DNA svih organizama iste kemijske strukture, a razlikuju se samo u [[nukleotidi|nukleotidnom]] nizu unutar te strukture.

Gensku rekombinaciju se primjenjuje radi proizvodnje [[cjepivo|cjepiva]], [[inzulin]]a i dr.

Rekombinantna DNA često se koristi u kontekstu [[plazmid]]a - kratkih kružnih dijelova DNA s nekoliko gena. Ubacivanjem plazmida u bakterije i uzgajanjem tih bakterija na hranjivoj podlozi (kako bi se izolirali klonovi stanica bakterija), može se molekularno klonirati ubačeni fragment DNA.

Za reakciju spajanja vektorske i strane DNA upotrebljava se naziv rekombinacija [[in vitro]], dok se produkt reakcije naziva rekombinantnom DNA. Da bi se takve molekule autonomno replicirale, treba ih unijeti u bakterijske ili kakve druge za to prikladne stanice.

Tehnologija rekombinantne DNA predstavlja niz molekularno-genetičkih metoda uz pomoć kojih je moguće mijenjati nasljednu tvar stanice. Razdoblje rekombinantne DNA tehnologije započelo je otkrićem [[Restrikcijski enzimi|restrikcijskih enzima]] 70-ih godina 20. stoljeća. [[1978.]] godine dodijeljena je [[Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu]] W. Arberu, H. Smithu i D. Nathansu za njihov rad na otkriću restrikcijskih enzima (endonukleaza).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Mrežni udžbenik iz Genetike, prof. dr. sc. Mirjana Pavlica |url=http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl20.html |accessdate=2019-10-05 |archive-date=18. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171218132908/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl20.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vidi ==
*[[Gensko inženjerstvo]]
*[[Biomolekulski inženjering]]
*[[Vektor (genetika)]]
*[[Rekombinantni virus]]
*[[GMO]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl20.html Mirjana Pavlica: Mrežni udžbenik iz Genetike. Uredio Dubravko Pavoković. 20. Rekombinantna DNA tehnologija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171218132908/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl20.html |date=18. prosinca 2017. }}

[[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]]</text>
      <sha1>m9e9bq2bzsd8plbbd306dpyvrn3boix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popravak DNA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528987</id>
    <revision>
      <id>7479392</id>
      <parentid>6688738</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:41:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ispravak nazivlja</comment>
      <origin>7479392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3766" sha1="bgdow6m4gttf3oucpadfl4z1div39wl" xml:space="preserve">'''Popravak DNA''' je skup molekularnih mehanizama koji popravljaju oštećenje slijeda nukleotida [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim]]i i [[gen]]i.&lt;ref name=&quot;OS&quot;&gt;{{cite web |title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA |url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc |work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju. |publisher=Sveučilište u Osijeku |accessdate=21. veljače 2015. |archive-date=21. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150221011215/http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Popravak je osobito važan zbog oštećenja u DNA koja zaustavljaju repliciranje kromosoma jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrešaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i prema njima iskazuje toleranciju. Posljedica je ugradnja novog [[Nukleotidi|nukleotida]] i mogući nastanak mutacija.&lt;ref name=&quot;PBF&quot;/&gt;

Popravak DNA se razlikuje između prokariota i eukariota.&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt; 

Na oštećenje DNA utječu vanjski i unutarnji čimbenici. Vanjski čimbenici su [[ionizirajuće zračenje]], [[ultraljubičasto zračenje]] i razni kemijski agensi, a unutarnji su oštećenja nastala tijekom [[Replikacija DNA|replikacije DNA]], oksidativna oštećenja DNA i spontani gubitak baza.&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt;

DNA može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, križno povezivanje lanaca.&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt;

DNA se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija, korištenje alkiltransferaze), ekscizijski popravak (bazni i nukleotidni), rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt; Na oštećenje DNA može se javiti stanični odgovor (pr. [[odgovor SOS]] kod bakterija koji je opisao i imenovao hrvatski znanstvenik [[Miroslav Radman]] 1974.).&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;PBF&quot;&gt;{{cite web |title=Izv. prof. dr. sc. Višnje Bačun-Družina. Odgovor bakterijske stanice na oštećenja u DNA |url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/26601/103160/version/1/file/Odgovor+bakterijske+stanice+na+o%C5%A1te%C4%87enja+u+DNA.pdf |publisher=PBF Zagreb |accessdate=21. veljače 2015.}}&lt;/ref&gt;

Po vremenu popravka, razlikujemo popravke prije, tijekom i poslije replikacije. Kod bakterija, popravci prije replikacije su reverzije oštećenja, tijekom replikacije zaobilazi se oštećenja i postoji mogućnost nastajanja [[mutacija|mutacija]] (odgovor SOS i rekombinacijski popravak), a poslije replikacije popravlja se krivo sparene baze.&lt;ref name=&quot;PBF&quot;/&gt;

Stanje popravka DNA ovisi o mnogim čimbenicima, poput vrste stanica, dobi i izvanstaničnom okružju. Stanica koja je nakupila dovoljnu količinu oštećenja ili ako više ne popravlja efektivno štetu nastalu na njenoj DNA može ući u jedan od ovih procesa:
* ireverzibilno stanje spavanja, znano kao [[biološko starenje]]
* stanično samouništenje, znano kao [[apoptoza]] ili programirana stanična smrt
* nekontrolirana stanična dioba koja može dovesti do [[neoplazme]]

== Vidi ==
*[[Regulon]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Stanični procesi]]
[[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]]
[[Kategorija:Gerontologija]]</text>
      <sha1>bgdow6m4gttf3oucpadfl4z1div39wl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479393</id>
      <parentid>7479392</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:41:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Lajoswinkler premješta stranicu [[Popravak DNK]] na [[Popravak DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]])</comment>
      <origin>7479392</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3766" sha1="bgdow6m4gttf3oucpadfl4z1div39wl" xml:space="preserve">'''Popravak DNA''' je skup molekularnih mehanizama koji popravljaju oštećenje slijeda nukleotida [[Deoksiribonukleinska kiselina|DNA]]. Ovi su mehanizmi potrebni jer njima se svakoj stanici i organizmu osigurava genska cjelovitost i vijabilnost. U procesu popravka ulogu imaju [[enzim]]i i [[gen]]i.&lt;ref name=&quot;OS&quot;&gt;{{cite web |title=Mehanizmi oštećenja i popravka DNA |url=http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc |work=Opći podaci predmeta. Nositelj predmeta: Dr. sc Davor Zahradka, Dr. sc. Ksenija Zahradka. Ustanova nositelja predmeta: Institut Ruđer Bošković, Zavod za molekularnu biologiju. |publisher=Sveučilište u Osijeku |accessdate=21. veljače 2015. |archive-date=21. veljače 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150221011215/http://www.unios.hr/molekularna/predmeti/Mehanizmiostecenja.doc |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Popravak je osobito važan zbog oštećenja u DNA koja zaustavljaju repliciranje kromosoma jer to ugrožava stanični genom i samu stanicu. Stanica teži očuvati se i zato aktivira više puteva popravka. Neki popravci su potpuni i vraća stanicu u ispravno stanje, a neki popravci skloni su stvaranju pogrešaka. Ova skupina zaobilazi oštećenja i prema njima iskazuje toleranciju. Posljedica je ugradnja novog [[Nukleotidi|nukleotida]] i mogući nastanak mutacija.&lt;ref name=&quot;PBF&quot;/&gt;

Popravak DNA se razlikuje između prokariota i eukariota.&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt; 

Na oštećenje DNA utječu vanjski i unutarnji čimbenici. Vanjski čimbenici su [[ionizirajuće zračenje]], [[ultraljubičasto zračenje]] i razni kemijski agensi, a unutarnji su oštećenja nastala tijekom [[Replikacija DNA|replikacije DNA]], oksidativna oštećenja DNA i spontani gubitak baza.&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt;

DNA može biti oštećena na razne načine: to mogu biti krivo sparene baze, apurinska i apirimidinska (AP) mjesta, promijenjene baze, jednolančani lomovi, dvolančani lomovi, križno povezivanje lanaca.&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt;

DNA se popravlja raznim mehanizmima. To može biti reverzija oštećenja (kao što je fotoreaktivacija, korištenje alkiltransferaze), ekscizijski popravak (bazni i nukleotidni), rekombinacijski popravak (homolognom i nehomolognom rekombinacijom), popravak krivo sparenih baza.&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt; Na oštećenje DNA može se javiti stanični odgovor (pr. [[odgovor SOS]] kod bakterija koji je opisao i imenovao hrvatski znanstvenik [[Miroslav Radman]] 1974.).&lt;ref name=&quot;OS&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;PBF&quot;&gt;{{cite web |title=Izv. prof. dr. sc. Višnje Bačun-Družina. Odgovor bakterijske stanice na oštećenja u DNA |url=http://www.pbf.unizg.hr/content/download/26601/103160/version/1/file/Odgovor+bakterijske+stanice+na+o%C5%A1te%C4%87enja+u+DNA.pdf |publisher=PBF Zagreb |accessdate=21. veljače 2015.}}&lt;/ref&gt;

Po vremenu popravka, razlikujemo popravke prije, tijekom i poslije replikacije. Kod bakterija, popravci prije replikacije su reverzije oštećenja, tijekom replikacije zaobilazi se oštećenja i postoji mogućnost nastajanja [[mutacija|mutacija]] (odgovor SOS i rekombinacijski popravak), a poslije replikacije popravlja se krivo sparene baze.&lt;ref name=&quot;PBF&quot;/&gt;

Stanje popravka DNA ovisi o mnogim čimbenicima, poput vrste stanica, dobi i izvanstaničnom okružju. Stanica koja je nakupila dovoljnu količinu oštećenja ili ako više ne popravlja efektivno štetu nastalu na njenoj DNA može ući u jedan od ovih procesa:
* ireverzibilno stanje spavanja, znano kao [[biološko starenje]]
* stanično samouništenje, znano kao [[apoptoza]] ili programirana stanična smrt
* nekontrolirana stanična dioba koja može dovesti do [[neoplazme]]

== Vidi ==
*[[Regulon]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Stanični procesi]]
[[Kategorija:Deoksiribonukleinska kiselina]]
[[Kategorija:Gerontologija]]</text>
      <sha1>bgdow6m4gttf3oucpadfl4z1div39wl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski Crveni križ</title>
    <ns>0</ns>
    <id>545093</id>
    <revision>
      <id>7479417</id>
      <parentid>7239937</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:21:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>okvir + logo</comment>
      <origin>7479417</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3403" sha1="4dkcxwxmfx5kp7fyia73a59m2mnb7lq" xml:space="preserve">{{Infookvir udruga
| bgcolour           = 
| tekst na vrhu      = Hrvatski Crveni križ
| slika              = Hrvatski Crveni kriz logo.jpg
| veličina           = 
| naziv ispod slike  = 
| naziv              = 
| skr.naziv          = 
| vrsta              = 
| predsj.            = Željko Grubišić &lt;ref&gt;[https://www.hck.hr/tko-smo/tijela-hck/predsjednik/121 www.hck.hr/tko-smo/tijela-hck/predsjednik/121], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
| ključ.osobe        = 
| dat.osnivanja      = [[1878.]]
| pres.postojati     = 
| registarski        = 
| br.članova         = 
| adresa             = Ulica Crvenog križa 14/1, [[Zagreb]]
| web                = [https://www.hck.hr/ www.hck.hr]
}}
'''Hrvatski Crveni križ''' je nacionalno društvo [[Crveni križ|Crvenog križa]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Organizacija ima više od 370.000 članova volontera, kao i 550 profesionalaca. U Hrvatskoj je aktivan od [[1878.]] godine.

== Povijest ==

U [[Zadar|Zadru]], Dubrovniku i Zagrebu se [[1878.]] osnivaju prve dobrovoljne udruge na području Hrvatske koje su djelovale u skladu s međunarodnim odlukama iz Ženeve [[1863.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.057info.hr/vijesti/2013-10-18/povijest-crvenog-kriza-na-tlu-hrvatske-zapocela-je-u-zadru 057info.hr], pristupljeno 12. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; Od 1878. do [[1918.]] Crveni križ u Hrvatskoj djeluje kao dio Crvenog križa Austrougarske monarhije. Prestankom postojanja Austrougarske [[1918.]] godine Crveni križ u Hrvatskoj djeluje u sklopu Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba i [[kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] do [[1941.]] godine.

Za vrijeme [[NDH]] Hrvatski Crveni križ djeluje kao samostalno društvo, ali bez međunarodnog priznanja tog statusa. Za vrijeme [[SFRJ]] Crveni križ djeluje kao republičko društvo Crvenog križa unutar Crvenog križa Jugoslavije. Odlukom od [[10. listopada]] 1991. godine Crveni križ Hrvatske istupa iz sastava Crvenog križa Jugoslavije.&lt;ref&gt;[http://hck-darda.hr/povijest-hrvatskog-crvenog-kriza/ hck-darda.hr], pristupljeno 12. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; [[29. travnja]] 1992. godine donesen je Statut Hrvatskog Crvenog križa.

== Rad Crvenog križa u Hrvatskoj ==
U Hrvatskoj Crveni križ djeluje preko nacionalnog društva Hrvatski Crveni križ, čije je rad reguliran Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu&lt;ref&gt;[http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/Zakon_o_Hrvatskom_Crvenom_krizu.pdf hck.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020000127/http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/Zakon_o_Hrvatskom_Crvenom_krizu.pdf |date=20. listopada 2016. }}, ZAKON O HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU, proglašen 2. lipnja 2010., pristupljeno 8. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; i statutom Hrvatskog Crvenog križa.&lt;ref&gt;[http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/Statut_Hrvatskog_Crvenog_kriza_final.pdf hck.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140702194318/http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/Statut_Hrvatskog_Crvenog_kriza_final.pdf |date=2. srpnja 2014. }}, Statut od 31. ožujka 2011., pristupljeno 8. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Nikolina Gotal]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hck.hr Hrvatski Crveni križ], službeno mrežno mjesto
* [https://www.hck.hr/edukacije-publikacije/publikacije/75 Publikacije HCK]

[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Dobitnici Hrvatske državne nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>4dkcxwxmfx5kp7fyia73a59m2mnb7lq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479464</id>
      <parentid>7479417</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T23:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7479464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3413" sha1="dxrrtchr4e19f9wujfd3fvy8ypv4o0u" xml:space="preserve">{{Infookvir udruga
| bgcolour           = 
| tekst na vrhu      = Hrvatski Crveni križ
| slika              = Hrvatski Crveni kriz logo.jpg
| veličina           = 
| naziv ispod slike  = 
| naziv              = 
| skr.naziv          = 
| vrsta              = 
| predsj.            = Željko Grubišić &lt;ref&gt;[https://www.hck.hr/tko-smo/tijela-hck/predsjednik/121 www.hck.hr/tko-smo/tijela-hck/predsjednik/121], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
| ključ.osobe        = 
| dat.osnivanja      = [[1878.]]
| pres.postojati     = 
| registarski        = 
| br.članova         = 
| adresa             = Ulica Crvenog križa 14/1, [[Zagreb]]
| web                = [https://www.hck.hr/ www.hck.hr]
}}
'''Hrvatski Crveni križ''' je nacionalno društvo [[Crveni križ|Crvenog križa]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Organizacija ima više od 370.000 članova volontera, kao i 550 profesionalaca. U Hrvatskoj je aktivan od [[1878.]] godine.

== Povijest ==

U [[Zadar|Zadru]], Dubrovniku i Zagrebu se [[1878.]] osnivaju prve dobrovoljne udruge na području Hrvatske koje su djelovale u skladu s međunarodnim odlukama iz Ženeve [[1863.]] godine.&lt;ref&gt;[http://www.057info.hr/vijesti/2013-10-18/povijest-crvenog-kriza-na-tlu-hrvatske-zapocela-je-u-zadru 057info.hr], pristupljeno 12. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; Od 1878. do [[1918.]] Crveni križ u Hrvatskoj djeluje kao dio Crvenog križa Austrougarske monarhije. Prestankom postojanja Austrougarske [[1918.]] godine Crveni križ u Hrvatskoj djeluje u sklopu Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba i [[kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] do [[1941.]] godine.

Za vrijeme [[NDH]] Hrvatski Crveni križ djeluje kao samostalno društvo, ali bez međunarodnog priznanja tog statusa. Za vrijeme [[SFRJ]] Crveni križ djeluje kao republičko društvo Crvenog križa unutar Crvenog križa Jugoslavije. Odlukom od [[10. listopada]] 1991. godine Crveni križ Hrvatske istupa iz sastava Crvenog križa Jugoslavije.&lt;ref&gt;[http://hck-darda.hr/povijest-hrvatskog-crvenog-kriza/ hck-darda.hr], pristupljeno 12. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; [[29. travnja]] 1992. godine donesen je Statut Hrvatskog Crvenog križa.

== Rad Crvenog križa u Hrvatskoj ==
U Hrvatskoj Crveni križ djeluje preko nacionalnog društva Hrvatski Crveni križ, čije je rad reguliran Zakonom o Hrvatskom Crvenom križu&lt;ref&gt;[http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/Zakon_o_Hrvatskom_Crvenom_krizu.pdf hck.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161020000127/http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/Zakon_o_Hrvatskom_Crvenom_krizu.pdf |date=20. listopada 2016. }}, ZAKON O HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU, proglašen 2. lipnja 2010., pristupljeno 8. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; i statutom Hrvatskog Crvenog križa.&lt;ref&gt;[http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/Statut_Hrvatskog_Crvenog_kriza_final.pdf hck.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140702194318/http://www.hck.hr/upload_data/txt_editor/Statut_Hrvatskog_Crvenog_kriza_final.pdf |date=2. srpnja 2014. }}, Statut od 31. ožujka 2011., pristupljeno 8. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Nikolina Gotal]]

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hck.hr Hrvatski Crveni križ], službeno mrežno mjesto
* [https://www.hck.hr/edukacije-publikacije/publikacije/75 Publikacije HCK]

{{TDPRH}}
[[Kategorija:Hrvatske udruge]]
[[Kategorija:Dobitnici Hrvatske državne nagrade]]
[[Kategorija:Dobitnici Povelje Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>dxrrtchr4e19f9wujfd3fvy8ypv4o0u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vitturi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>546719</id>
    <revision>
      <id>7479373</id>
      <parentid>7192617</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:10:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="933" sha1="8sd56d7jpmj9lk3a5azg2vc3jzxxm61" xml:space="preserve">[[Slika:Vitturi Tg 1.JPG|desno|180px|mini|Grb obitelji Vitturi]]
'''Vitturi''', [[trogir]]ska [[plemstvo|plemićka]] obitelj, poznata u povijesnim vrelima od [[12. stoljeće|12. stoljeća]]. U drugoj polovici [[15. stoljeće|15. stoljeća]] izgradili su [[Kaštel Vitturi]] oko kojega je nastalo naselje, prozvano po njihovom obiteljskom nadimku ''Lukšić'' - [[Kaštel Lukšić]]. Obitelj je izumrla u muškoj lozi [[1679.]] godine, smrću posljednjeg muškog člana obitelji Frane, čija se kći Katarina udala za [[brač]]kog plemića [[Nikola Michieli|Nikolu]] (1654. – 1721.) iz obitelji [[Michieli]], nakon čega su njihovi potomci ponijeli prezime [[Michieli Vitturi]].&lt;ref&gt; [https://enciklopedija.hr/clanak/64941 Vitturi] Hrvatska enciklopedija&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://enciklopedija.hr/clanak/64941 Vitturi] Hrvatska enciklopedija

{{mrva-pov}}

[[Kategorija:Trogirsko plemstvo]]</text>
      <sha1>8sd56d7jpmj9lk3a5azg2vc3jzxxm61</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ladarice (vokalni ansambl)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>547489</id>
    <revision>
      <id>7479276</id>
      <parentid>7472199</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:11:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Nagrade i priznanja */ uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj</comment>
      <origin>7479276</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24684" sha1="c6l4ab3a24olxzn1p9zir6s396c0l5o" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|svibanj 2016.}}
{{Jubilarni članak|157.000}}
{{naslov u kurzivu}}
{{slično|ženskom vokalnom ansamblu|druga značenja|Ladarice}}
{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Ladarice
| Img                  = Ladarice 1998.jpg
| Img_capt             = Gornji red (slijeva na desno): [[Anđela Potočnik]], Jelena Andrijanić, Mira Tunuković, Antonija Precca, Đurđica Šuster i [[Ana Kelin]]. Donji red: Morena Kovač, Milena Vučković i Jadranka Gračanin
| Img_size             =
| Landscape            = da
| Background           = skupina
| Pseudonim            =
| Osnivanje            = [[1966.]]
| Žanr                 =
| Djelatno_razdoblje   = 1966. – [[1968.]] kao ''Devet mladih'' &lt;br&gt; 1968. – [[2003.]] kao ''Ladarice''
| Producentska_kuća    = [[Jugoton]]/[[Croatia Records]], [[PGP RTB]], [[Suzy Records|Suzy]], [[Orfej (diskografska kuća)|Orfej]]/[[HRT]]
| Angažman             =
| URL                  =
| Originalna postava   =
| Sadašnji članovi     =
| Bivši članovi        =
| nagrade              = &lt;center&gt; vidi [[Ladarice (vokalni ansambl)#Nagrade i priznanja|Nagrade i priznanja]] &lt;/center&gt;
| Značajni instrumenti =
}}
'''''Ladarice''''' su bile [[hrvat]]ski [[Žena|ženski]] [[Pjevački zbor|vokalni ansambl]], koji su [[1966.]] u [[Zagreb]]u utemeljili braća [[Zlatko Potočnik|Zlatko]] i [[Božo Potočnik]]. Članice tog ansambla i njihov voditelj Božo Potočnik svojim su dugogodišnjim umjetničkim djelovanjem trajno obogatili hrvatsku [[folklor]]nu i [[Kulturna baština|kulturnu baštinu]]. Pomno uvježbanim nastupima te brojnim snimljenim izvedbama za [[radio]] i [[TV|televiziju]], ''Ladarice'' su od zaborava sačuvale mnoge [[narod]]ne [[Pjesma|pjesme]].&lt;ref name=&quot;LadoLadarice&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20210905151349/https://www.lado.hr/o-nama/ladarice/ LADO / O nama: Ladarice – Branko Ivanković: »Ladarice i LADO«], pristupljeno 7. studenoga 2014.&lt;/ref&gt; Nastupale su često i na festivalima [[Zabavna glazba|zabavne glazbe]],&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;&gt;[https://www.lzmk.hr/izdanja/leksikoni/39-izdanja/natuknice/311-ladarice LZMK / Leksikon jugoslavenske muzike: Ladarice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210905152357/https://www.lzmk.hr/izdanja/leksikoni/39-izdanja/natuknice/311-ladarice |date=5. rujna 2021. }}, pristupljeno 2. rujna 2015.&lt;/ref&gt; a televizijska ih publika osobito pamti po izvedbi pjesme &quot;Podravina ravna&quot;, najavnice i odjavnice popularne hrvatske [[TV serija|TV serije]] ''[[Gruntovčani#Zanimljivosti|Gruntovčani]]''.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=r81b-V3Eirs ''Gruntovčani'' – Ladarice: &quot;Podravina ravna&quot;], pristupljeno 2. rujna 2015.&lt;/ref&gt; Spomen na njih i njihovo umjetničko ime od 2008. godine svojim nastupima i vokalnim izvedbama čuvaju i svijetom pronose današnje članice [[Ansambl LADO|Ansambla LADO]].&lt;ref name=&quot;LadoLadarice&quot;/&gt;

== Povijest ==
Povijest legendarnih ''Ladarica'' počinje 1965. godine: [[folklor]]u i [[Glazba|glazbi]] već tada srcem i dušom odani Božo Potočnik neformalno je okupio manju skupinu članica Ansambla ''LADO'' s kojima je, za programske potrebe tadašnjega [[Hrvatska radiotelevizija#Radio Zagreb|Radio-Zagreba]], snimio obrade desetak narodnih pjesama. Godinu dana poslije, braća Zlatko i Božo Potočnik službeno su utemeljili ženski vokalni ansambl, koji je od tada najčešće nastupao kao nonet. Sve su članice tog ansambla također bile zaposlene kao plesačice/pjevačice u Ansamblu ''LADO'', ali su kao vokalni sastav sve do [[2003.]] djelovale neovisno od njega. U početku su nastupale pod imenom ''Devet mladih'', a to su ime – na prijedlog Bože Potočnika – [[1968.]] godine promijenile u ''Ladarice''.&lt;ref name=&quot;LadoLadarice&quot;/&gt;

[[Datoteka:LADARICE Jugoton EPY-S-4246 1970.jpg|mini|lijevo|Naslovnica prve [[EP]] ploče ''Ladarica'']]
U razdoblju od 1966. do 1971. godine ''Ladarice'' su snimile pedesetak pjesama za program tadašnjega [[Radio-Zagreb]]a te nekoliko samostalnih TV emisija.&lt;ref name=&quot;LadoLadarice&quot;/&gt; Godine [[1970.]] snimile su i prvu [[Gramofonska ploča|gramofonsku ploču]] koju je pod nazivom ''Hrvatske narodne pjesme'' objavila [[diskografska kuća]] [[Jugoton]].&lt;ref name=&quot;Discogs-HrNP&quot;&gt;[http://www.discogs.com/Ladarice-Hrvatske-Narodne-Pjesme/release/7481629 Discogs.com – Ladarice: ''Hrvatske narodne pjesme''], pristupljeno 16. rujna 2015.&lt;/ref&gt;{{fusg|1}} Svojim su interpretacijama narodnih pjesama te iznimnom usklađenošću lijepih i osebujnih [[Pjevanje|glasova]] uvijek nastojale ''»sačuvati ono što je vrijedno i autentično, jer narodna pjesma u suvremenoj izvedbi zrači snagom i toplinom samo ako su sačuvane njezine temeljne karakteristike: čistoća teksta i melodije te osobito izvornost pjevanja, vokalizacije«''.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;/&gt; Zvonkim glasovima i jedinstvenim vokalnim umijećem ''Ladarice'' su udahnule novi život mnogim narodnim pjesmama i [[običaj]]ima, a dojmljivim su nastupima te mnogobrojnim izvedbama snimljenima za radio i televiziju oduševljavale [[Publika|publiku]] u domovini i [[svijet]]u.&lt;ref name=&quot;LadoLadarice&quot;/&gt;

S obzirom na razdoblje u kojem su djelovale, u prvih su petnaestak godina svoje uspješne glazbene karijere snimale i tada popularne domoljubne [[Partizani u Jugoslaviji|partizanske]] pjesme.&lt;ref name=&quot;Leksikon&quot;/&gt; Redovito su snimale za programske potrebe negdašnje Redakcije narodne glazbe [[RTV Zagreb]] te pjevale u mnogim emisijama koje su tematski bile posvećene [[Tradicija|tradicijskoj]] [[Kultura|kulturi]] i narodnoj baštini. Snimile su mnoge narodne pjesme iz kajkavske glazbene riznice, posebice [[Hrvatsko zagorje|Hrvatskoga zagorja]], [[Prigorje|Prigorja]], [[Turopolje|Turopolja]], [[Pokuplje|Pokuplja]], [[Moslavina|Moslavine]], [[Međimurje|Međimurja]] i [[Podravina|Podravine]], ali također i jednako uspješno mnoge pjesme iz [[Posavina|Posavine]], [[Slavonija|Slavonije]], [[Baranja|Baranje]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Nastupale su i u zabavnim [[Nova godina|novogodišnjim]] TV-emisijama u kojima su katkada pjevale popularne [[Starogradska glazba|starogradske pjesme]] i zabavnoglazbene uspješnice. Osim studijskih snimanja s Tamburaškim orkestrom RTV Zagreb (današnji [[Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije]]), s tim su orkestrom često koncertirale diljem Hrvatske, ali i tadašnje [[SFRJ|Jugoslavije]]. Uz redovite nastupe s Božom Potočnikom, surađivale su i s mnogim drugim skladateljima i dirigentima, primjerice [[Dinko Fio|Dinkom Fiom]], [[Stjepan Mihaljinec|Stjepanom Mihaljincem]], [[Mario Bogliuni|Mariom Bogliunijem]], [[Vladimir Mutak|Vladimirom Mutakom]], [[Zlatko Černjul|Zlatkom Černjulom]], [[Miljenko Prohaska|Miljenkom Prohaskom]], zatim TV-redateljima [[Anton Marti|Antonom Martijem]], [[Igor Michieli|Igorom Michielijem]], [[Drago Bahun (glumac)|Dragom Bahunom]], [[Eduard Galić|Eduardom Galićem]], [[Dominik Zen|Dominikom Zenom]] i [[Mladen Raukar|Mladenom Raukarom]], kazališnim redateljem [[Vlado Štefančić|Vladom Štefančićem]] te koreografkinjom [[Tihana Škrinjarić|Tihanom Škrinjarić]].

[[Datoteka:LADARICE Lepi bregi zeleni 1984.jpg|mini|350px|Slika s [[LP]]-[[album]]a ''Lepi bregi zeleni''. Slijeva na desno: Anđela Potočnik, Ana Kelin, Morena Kovač, Đurđica Šuster, Mira Tunuković, Antonija Precca, Jadranka Gračanin, Vjekoslava Bauer i Jelena Andrijanić]] 
Na ''[[Krapinski festival|Festivalu kajkavskih popevki]]'' u [[Krapina|Krapini]] debitirale su 1971. godine, a do 1982. na tom su festivalu samostalno nastupile još osam puta. Poslije devetgodišnjega odsustva, na krapinskom su Festivalu ponovno nastupale u razdoblju od 1991. do 1998.: 1991. samostalno, tri puta s vokalno-instrumentalnim sastavom ''[[Jegeduši]]'' (1992., 1996. i 1997.) i jedanput sa zagrebačkim ansamblom ''[[Kužiš stari moj (ansambl)|Kužiš stari moj]]'' (1998.).&lt;ref name=&quot;Krapina&quot;&gt;[http://www.muzikasi.eu/Krapina/fk19662012.htm www.muzikasi.eu – Festival kajkavske popevke Krapina 1966. – 2012.], pristupljeno 2. rujna 2015.&lt;/ref&gt; Za svoje su glazbene izvedbe na tom Festivalu osvojile ukupno dvanaest nagrada stručnoga povjerenstva i publike. Osim u Krapini, ''Ladarice'' su uspješno nastupale i na ''Muzičkom festivalu Slavonija'' u [[Slavonska Požega|Slavonskoj Požegi]] gdje su 1973. i 1974. također bile nagrađene, a 1984. nastupile su i na ''Festivalu podunavskih zemalja'' u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Također su često i rado sudjelovale u programima mnogih dobrotvornih koncerata i priredba.

''Ladarice'' su 5. ožujka 1975. sudjelovale i u praizvedbi prve hrvatske [[rock]]-[[Opera|opere]] ''[[Gubec-beg]]'' autora [[Ivica Krajač|Ivice Krajača]], [[Karlo Metikoš|Karla Metikoša]] i Miljenka Prohaske: ta je predstava bila veliki produkcijski uspjeh [[ZGK Komedija|Zagrebačkoga gradskoga kazališta ''Komedija'']], a ''Ladarice'' su u više od dvjesto izvedba te predstave u [[KDVL|koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog]] nastupale sve do listopada 1983. godine.&lt;ref&gt;[http://www.komedija.hr/web/arhiva-predstava/gubec-beg/ Zagrebačko gradsko kazalište Komedija: ''Gubec-beg''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160527085240/http://www.komedija.hr/web/arhiva-predstava/gubec-beg/ |date=27. svibnja 2016. }}, pristupljeno 14. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Krajač-Metikoš-Prohaska-Gubec-Beg-Rock-Opera/release/5285905 Discogs.com – Krajač-Metikoš-Prohaska: ''GUBEC-BEG rock opera''], pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Metiko%C5%A1%2C+Karlo&amp;xm0=1&amp;selectedId=21000406 Katalog Knjižnica grada Zagreba – Gubec-beg : rock opera : odlomci originalne izvedbe kazališta &quot;Komedija&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304235537/http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Metiko%C5%A1,+Karlo&amp;xm0=1&amp;selectedId=21000406 |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.josipalisac.com/40-godina-od-praizvedbe-gubec-bega/ Josipa Lisac.com – 40 godina od praizvedbe ''Gubec-bega''], pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt; Zajedno s ansamblom kazališta ''Komedija'' s tom su predstavom gostovale u [[Beograd]]u, [[Ljubljana|Ljubljani]], [[Trst]]u i [[Rim]]u. Osim u spomenutoj rock-operi Krajača, Metikoša i Prohaske, ''Ladarice'' su 1982. i 1983. pjevale i u pop-operi ''[[Jadnici (pop-opera)|Jadnici]]'' Clauda-Michela Schönberga, Alaina Boublila i Jeana-Marca Natela, koju je ansambl kazališta ''Komedija'' uprizorio dvije godine nakon pariške praizvedbe.&lt;ref&gt;[http://www.komedija.hr/web/o-kazalistu/proslost-i-sadasnjost-komedije/ Zagrebačko gradsko kazalište Komedija – Dubravka Klarić: »Prošlost i sadašnjost ''Komedije''«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140723130651/http://www.komedija.hr/web/o-kazalistu/proslost-i-sadasnjost-komedije/ |date=23. srpnja 2014. }}, pristupljeno 14. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/film/jadnici-sve-je-spektakularno-osim-nazalost-ocajnog-pjevanja-501205 Večernji.hr – Branimir Pofuk: »Jadnici – sve je spektakularno osim, nažalost, očajnog pjevanja«], pristupljeno 15. rujna 2015.&lt;/ref&gt; Godine 1988. Sudjelovale su i u dvjema produkcijama Drame [[HNK u Zagrebu|zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta]]: obje predstave – ''[[Zlatarovo zlato]]'' [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] (1988.) i ''Ognjište'' [[Mile Budak]]a – režirao je [[Jakov Sedlar]].&lt;ref&gt;[http://www.hnk.hr/predstave/ognjiste/ HNK u Zagrebu / Drama – Mile Budak: ''Ognjište'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150906213302/http://www.hnk.hr/predstave/ognjiste/ |date=6. rujna 2015. }}, pristupljeno 14. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.akademija-art.hr/arhiva-1/190-glazba/glazba-u-2011-godini/4587-glazbeni-spomenar-ane-kelin www.akademija-art.hr – ''Glazbeni spomenar Ane Kelin''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304113053/http://www.akademija-art.hr/arhiva-1/190-glazba/glazba-u-2011-godini/4587-glazbeni-spomenar-ane-kelin |date=4. ožujka 2016. }}, pristupljeno, 14. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

Osim spomenutih kazališnih angažmana i redovitih nastupa s pretežito folklornim programima, ''Ladarice'' su se katkada okušale i u drugim [[Glazbeni žanrovi|glazbenim žanrovima]]. Tako su, primjerice, već 1972. snimile kasnije vrlo popularnu zabavnoglazbenu uspješnicu &quot;Dok sunce sja&quot; Bože Potočnika i [[Mišo Doležal|Miše Doležala]],&lt;ref name=&quot;DiscSunce&quot;&gt;[http://www.discogs.com/Ladarice-Dok-Sunce-Sja-/release/2448516 Discogs.com – Ladarice: &quot;Dok sunce sja&quot;], pristupljeno 2. rujna 2015.&lt;/ref&gt; a na kraju televizijske emisije &quot;TV zima&quot; 1973. otpjevale [[gospel]] &quot;Sretan dan&quot; ({{en|Oh Happy Day}}).&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=voQN8Vnbf9c Youtube – Isječak iz emisije &quot;TV Zima&quot; RTV Zagreb (1973.)], pristupljeno 19. rujna 2015.&lt;/ref&gt; Godine 1984. surađivale su s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] i [[rock]]-sastavom [[Bijelo dugme]] na njihovu [[Bijelo dugme (album)|istoimenom albumu]],&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Bijelo-Dugme-Bijelo-Dugme/release/1351158 Discogs.com – Bijelo Dugme: ''Bijelo Dugme''], pristupljeno 17. rujna 2015.&lt;/ref&gt; a godinu poslije i s [[Haris Džinović|Harisom Džinovićem]] i ansamblom ''Sar e Roma'' na njihovu trećem studijskom albumu ''Romske pjesme''.&lt;ref&gt;[http://harisdzinovic.com/diskografija/sar-e-roma/sar-e-roma-romske-pjesme-1985/ harisdzinovic.com – Sar e Roma: ''Romske pjesme'' (1985)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150817085356/http://harisdzinovic.com/diskografija/sar-e-roma/sar-e-roma-romske-pjesme-1985/ |date=17. kolovoza 2015. }}, pristupljeno 19. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=t9HnViGcLDU Youtube – Ladarice: &quot;Maljarkica&quot;], pristupljeno 19. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

Iako se – zbog raznih okolnosti – sastav noneta povremeno mijenjao, prepoznatljiv su zvuk ''Ladarica'' svojim osebujnim glasovima utjelovile [[Anđela Potočnik]], [[Ana Kelin]], Antonija Precca, Vjekoslava Bauer, Nevenka Šokčić, Mira Tunuković, Mira Šulina, Đurđica Šuster, Jadranka Gračanin, Jelena Andrijanić, Slavica Košutić, Katica Petričević, Morena Kovač, Branka Krsnik, Gabrijela Zalepugin, Milena Vučković i Ljiljana-Janja Ivančan.

Dana [[5. lipnja]] [[1998.]] ''Ladarice'' su [[koncert]]om »Godine ljubavi« u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu svečano proslavile tridesetu obljetnicu uspješnoga umjetničkoga djelovanja,{{fusg|2}} a poslije tog koncerta povremeno su još nastupale sve do 2003. godine.&lt;ref name=&quot;LadoLadarice&quot;/&gt;

== ''Ladarice'' i ''LADO'' ==
Zbog sličnoga imena, ali i činjenice da su sve ''Ladarice'' istodobno bile i članice Ansambla ''LADO'', publika je ta dva ansambla često poistovjećivala. No formalno-pravno sjedinjenje ''Ladarica'' i Ansambla ''LADO'' dogodilo se tek [[2008.]] godine na poticaj umjetničkog voditelja ''LADA'' [[Ivan Ivančan mlađi|Ivana Ivančana mlađeg]] te uz suglasnost ''LADU'' uvijek vjernoga Bože Potočnika:&lt;ref name=&quot;LadoLadarice&quot;/&gt; nastupom na 43. ''Festivalu kajkavskih popevki'' u Krapini,&lt;ref name=&quot;Krapina&quot;/&gt; ''Ladarice'' su se te godine imenom i službeno vratile u okrilje Ansambla ''LADO''. [[Ansambl LADO#Ženski zbor Ladarice|Današnje ''Ladarice'']] svojim nastupima i vokalnim izvedbama predano čuvaju i diljem svijeta ponosno pronose naslijeđeno slavno ime svojih legendarnih prethodnica.&lt;ref name=&quot;LadoLadarice&quot;/&gt;

== Diskografija (izbor) ==
* [[EP]] ''Ladarice – Hrvatske narodne pjesme'', [[Jugoton]] EPY-S-4246, 1970.&lt;ref name=&quot;Discogs-HrNP&quot;/&gt; 
* [[singl]] ''Dok sunce sja / Bratec Miškec'', Jugoton SY-22088, 1972.&lt;ref name=&quot;DiscSunce&quot;/&gt;    
* singl ''Zelena zemla / Ekte – sekte'', Jugoton ‎SY-22133, 1972.&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Vokalni-Ansambl-Ladarice-Zelena-Zemlja/release/6462444 Discogs.com – Vokalni ansambl Ladarice: &quot;Zelena zemla&quot;], pristupljeno 2. rujna 2015.&lt;/ref&gt;   
* singl ''Još nitko ne zna / Tragom karavele'', [[Suzy Records|Suzy]]  SP-1005, 1972.&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Ladarice-Još-Nitko-Ne-Zna/release/1927631 Discogs.com – Ladarice: &quot;Još nitko ne zna&quot;], pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;   
* [[LP]] ''Šume, šume'', Jugoton ‎LSY-63077, 1978.&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Ladarice-Šume-Šume/release/5944141 Discogs.com – Ladarice: ''Šume, šume''], pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;   
* singl ''Jugoslavijo'', [[PGP RTB]] ‎1110314, 1980.&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Ladarice-Jugoslavijo/release/1344104 Discogs.com – Ladarice: &quot;Jugoslavijo&quot;], pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;   
* [[album]] ''Vu plavem trnaci mi hiža stoji'',  Jugoton LSY-61664, 1982.&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Ladarice-Vu-Plavem-Trnaci-Mi-Hiža-Stoji/release/6019332 Discogs.com – Ladarice: ''Vu plavem trnaci mi hiža stoji''], pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;   
* album ''Lepi bregi zeleni'', Jugoton LSY-61975, 1984.
* [[CD]] ''Iz kajkavske glazbene riznice'', [[Croatia Records]] CD D 5115977, 1998.&lt;ref&gt;[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=106261 Croatia Records – Ladarice: ''Iz kajkavske glazbene riznice''], pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;    
* CD ''Pri svetem Roku'', Croatia Records CD 5511137, 2002.&lt;ref&gt;[http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=107034 Croatia Records – Ladarice: ''Pri svetem Roku''], pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.discogs.com/Ladarice-Pri-Svetem-Roku/release/6152390 Discogs.com – Ladarice: ''Pri svetem Roku''], pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;   
* CD ''Vezovi i jorgovani'', [[Orfej (diskografska kuća)|Orfej]]/[[HRT]] CD ORF 322, 2004.

== Nagrade i priznanja ==
* [[1971.]] – 1. i 3. nagrada stručnoga žirija u dvije večeri ''[[Krapinski festival|Festivala kajkavskih popevki]]'' u [[Krapina|Krapini]] za izvedbu skladbe &quot;Zestale se babe četri&quot; Bože Potočnika na stihove [[Drago Bahun|Drage Bahuna]]
* [[1972.]] – 2. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe &quot;Zelena zemlja, Zagorje moje&quot; Bože Potočnika na stihove Drage Bahuna
* [[1973.]] – 1. nagrada stručnoga žirija i 2. nagrada publike na ''Muzičkom festivalu Slavonija ’73'' u [[Slavonska Požega|Slavonskoj Požegi]] za izvedbu skladbe &quot;Pjesma udovice&quot; Bože Potočnika na stihove Tita Bilopavlovića
* 1973. – 1. nagrada publike na ''Muzičkom festivalu Slavonija ’73'' za izvedbu pjesme &quot;Hej da smijem&quot; Ive Robića na češkome jeziku
* 1973. – 2. nagrada stručnoga žirija na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe &quot;Črlena zorja&quot; Bože Potočnika na stihove Drage Bahuna
* [[1974.]] – 2. nagrada stručnoga žirija i 2. nagrada publike na ''Muzičkom festivalu Slavonija ’74'' za izvedbu skladbe &quot;Vezovi i jorgovani&quot; Bože Potočnika na stihove [[Pajo Kanižaj|Paje Kanižaja]]
* 1974. – 2. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe &quot;Podravski čardaš&quot; Bože Potočnika na stihove [[Miroslav Dolenec Dravski|Miroslava Dolenca Dravskog]]
* [[1975.]] – 2. nagrada stručnoga žirija i 3. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe &quot;Zagorski nokturno&quot; Bože Potočnika na stihove Drage Bahuna
* 1975. – 1. nagrada publike zajedno sa solisticom [[Josipa Lisac|Josipom Lisac]] na prvom ''Festivalu revolucionarne i rodoljubne pjesme Zagreb ’75'' za izvedbu skladbe &quot;Dvanaesta je majka Slavonije&quot; [[Strahimir Straho Bosnić|Strahimira Bosnića]] na stihove Božidara Stanića
[[Datoteka:LADARICE Godine ljubavi HNK 1998.jpg|mini|400px|''Ladarice'' i Božo Potočnik [[5. lipnja]] [[1998.]] ispred zgrade [[HNK u Zagrebu]] prije koncerta »Godine ljubavi«. Slijeva na desno: [[Anđela Potočnik]], Ana Kelin, Milena Vučković, Jelena Andrijanić, Antonija Precca, [[Božo Potočnik]], Jadranka Gračanin, Morena Kovač, Mira Tunuković, Ljiljana-Janja Ivančan i Đurđica Šuster]]
* [[1976.]] – 1. nagrada stručnoga žirija i 2. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe &quot;Turopoljski svati&quot; Bože Potočnika na stihove Drage Bahuna
* [[1977.]] – 1. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' za izvedbu skladbe &quot;Jesensko kopanje&quot; Bože Potočnika i Brune Bogdanića na stihove [[Zvonko Milković|Zvonka Milkovića]]
* [[1992.]] – 2. nagrada stručnoga žirija i 2. nagrada publike na ''Festivalu kajkavskih popevki'' (s vokalno-instrumentalnim sastavom ''Jegeduši'') za izvedbu skladbe &quot;Pri svetem Roku&quot; Bože Potočnika na stihove [[Ivan Ernoić|Ivana Ernoića]]
* [[1998.]] – plaketa Ansambla ''LADO'' u povodu 30. obljetnice uspješnoga umjetničkoga djelovanja
* 1998. – plaketa [[Hrvatsko društvo skladatelja|Hrvatskoga društva skladatelja]] u povodu 30. obljetnice uspješnoga umjetničkoga djelovanja
* 1998. – zlatna plaketa ''Status'' povodom 30. obljetnice umjetničkoga rada&lt;ref&gt;[http://nagrada-status.hgu.hr/index.php?opt=news&amp;act=mlist&amp;id=48&amp;lang=hr Hrvatska glazbena unija: Nagrada Status 1998. – Dobitnici posebnih plaketa], pristupljeno, 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;
* [[Dobitnici Porina 1999.|1999.]] – diskografska nagrada ''[[Porin (nagrada)|Porin]]'' u kategoriji za najbolju izvedbu folklorne glazbe (za [[album]] ''Iz kajkavske glazbene riznice'')&lt;ref&gt;[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/1999-110 www.porin.info – Dobitnici Porina 1999.], pristupljeno, 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;
* 1999. – odlikovanje [[Red hrvatskog pletera]] za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1999_06_61_1113.html Narodne novine] – Odluka Predsjednika RH [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] od 27. svibnja 1999. o dodjeli odlikovanja, pristupljeno, 12. rujna 2015.&lt;/ref&gt;
* [[Dobitnici Porina 2005.|2005.]] – diskografska nagrada ''Porin'' u kategorijama za najbolju izvedbu i najbolji album folklorne glazbe (za izvedbu skladbe &quot;Vezovi i jorgovani&quot; i istoimeni album)&lt;ref&gt;[http://arhiva.porin.info/dobitnici-po-godinama/2005-116 www.porin.info – Dobitnici Porina 2005.], pristupljeno, 7. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
*[[Krešimir Kovačević|Kovačević, Krešimir]] (gl. ur.): ''Leksikon jugoslavenske muzike'', Zagreb: [[JLZ]] &quot;Miroslav Krleža&quot;, 1984., sv. 1, str. 500
*Matić, Đorđe: »Ladarice«, u: ''Leksikon YU mitologije'' (ur. Iris Adrić, Vladimir Arsenijević i Đorđe Matić), Beograd: Rende / Zagreb: Postscriptum, 2004., str. 213-214. {{ISBN|86-83897-30-3}} (Rende); {{ISBN|953-99584-1-5}} (Postscriptum)

== Bilješke ==
#{{fusd|1}} Na toj su [[Gramofonska ploča|gramofonskoj ploči]] snimljene četiri hrvatske narodne pjesme: &quot;Digu, digu dana&quot; i &quot;Oj, jabuko&quot; u obradi Bože Potočnika te &quot;Jankič je dojahal&quot; i &quot;Grad se beli&quot; u obradi Zlatka Potočnika. ''Ladarice'' je pratio Tamburaški zbor RTV Zagreb.&lt;ref name=&quot;Discogs-HrNP&quot;/&gt; Na naslovnici ploče u gornjem su redu (slijeva na desno) Antonija Precca, Jadranka Gračanin, Đurđica Šuster, Ana Kelin i Mira Tunuković, u sredini Nevenka Šokčić i Vjekoslava Bauer, a u donjem redu Mira Šulina i Anđela Potočnik. 
#{{fusd|2}} Plaketa Hrvatskoga društva skladatelja na istom je koncertu uručena i Boži Potočniku za 45. obljetnicu uspješnoga umjetničkoga djelovanja.&lt;ref&gt;[http://tvprofil.net/show/3448136/godine-ljubavi-bozo-i-ladarice-hnk-zagreb-1998 TV profil: &quot;Godine ljubavi&quot; – Božo i Ladarice – HNK Zagreb 1998.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210210235328/https://tvprofil.com/show/3448136/godine-ljubavi-bozo-i-ladarice-hnk-zagreb-1998 |date=10. veljače 2021. }}, pristupljeno 5. rujna 2015.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{dopusnica|www.lado.hr/|Ansambla LADO|Glazba|Ansambl LADO}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.lzmk.hr/izdanja/leksikoni/39-izdanja/natuknice/311-ladarice LZMK / Leksikon jugoslavenske muzike: Ladarice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210905152357/https://www.lzmk.hr/izdanja/leksikoni/39-izdanja/natuknice/311-ladarice |date=5. rujna 2021. }}
*[http://www.vecernji.hr/zanimljivosti/sjecate-li-se-ladarica-729150 Večernji.hr – S. Šagovac: »Sjećate li se Ladarica?«]
*[http://www.discogs.com/artist/636300-Ladarice Discogs: Ladarice (diskografija)]
*[http://www.youtube.com/watch?v=ABKNQ3BZjbw YouTube – Ladarice: &quot;Grad se beli&quot;]
*[http://www.youtube.com/watch?v=_fvKW9DNgG4 YouTube – Ladarice: &quot;Čula jesam da se dragi ženi&quot;]
*[https://www.youtube.com/watch?v=U7sZzqJSEXc YouTube – Ladarice: &quot;Oj, jesenske duge noći&quot;]

{{Dobitnici Porina po godinama}}
{{Hrvatska}}

{{GLAVNIRASPORED:Ladarice (vokalni ansambl)}}
[[Kategorija:Zagrebački glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Dobitnici diskografske nagrade Porin]]
[[Kategorija:Nositelji Reda hrvatskog pletera]]</text>
      <sha1>c6l4ab3a24olxzn1p9zir6s396c0l5o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima</title>
    <ns>102</ns>
    <id>557310</id>
    <revision>
      <id>7479476</id>
      <parentid>7448301</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T02:45:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>sortable</comment>
      <origin>7479476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36980" sha1="57x7iuq9hf5tv1v5on2n7ibquuidfpq" xml:space="preserve">'''Zbirni popis reprezentativaca i akreditiranih članova stručnih stožera i delegacija [[hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] na završnicama [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu|europskih prvenstava]]'''.

==Reprezentativci==
'''R''' = reprezentativac; &lt;small&gt;S&lt;/small&gt; = član stožera ili delagacije&lt;br&gt;
'''SR''' = srebrna medalja; '''BR''' = brončana medalja
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!Reprezentativac
!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|2004.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] }}!!{{vert header|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]}}
!kao&lt;br&gt;igrač
!kao član&lt;br&gt;stožera ili&lt;br&gt;delegacije
!ukupno
|-
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!&lt;small&gt;.&lt;/small&gt;
|-
||[[Aljoša Asanović]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| ||||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||||||
| 
| 
| 
| ||2
|3
|'''5'''
|-
||[[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]]||||||||'''R'''||'''R'''||||||||||
| 
| 
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Milan Badelj]]||||||||||||||'''R'''||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
| 
| 
| ||5
|
|'''5'''
|-
||[[Boško Balaban]]||||||'''R'''||||'''R'''||||||||||
| 
| 
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
|[[Borna Barišić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|
|3
|
|'''3'''
|-
|[[Martin Baturina]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|1
|
|'''1'''
|-
|[[Dion Drena Beljo]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=gray|'''SR'''
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Slaven Bilić]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;|| || ||
|
|
| 
| ||2
|3
|'''5'''
|-
||[[Nenad Bjelica]]|| || || ||'''R'''|| || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Zvonimir Boban]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Alen Bokšić]]||'''R'''|| ||'''R'''|| || || || || || ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Ivan Bošnjak]]|| || || || ||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
|[[Domagoj Bradarić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Filip Bradarić]]|| || || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Elvis Brajković]]||'''R'''|| || || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
|[[Josip Brekalo]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Marcelo Brozović]]|| || || || || || || ||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''||7
|
|'''7'''
|-
||[[Igor Budan]]|| || || || || ||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
|[[Ante Budimir]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|'''R'''
|3
|
|'''3'''
|-
||[[Jurica Buljat]]|| || || || || || ||'''R'''|| || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Tomislav Butina]]|| || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Igor Cvitanović]]||'''R'''|| || || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Duje Čop]]|| || || || || || || || ||'''R'''||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Duje Ćaleta-Car]]|| || || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Ante Ćorić]]|| || || || || || || || ||'''R'''||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Vedran Ćorluka]]|| || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| &lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||5
|4
|'''9'''
|-
||[[Joseph Anthony Didulica]]|| || || ||'''R'''||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Tomislav Dujmović]]|| || || || || || ||'''R'''|| || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Eduardo da Silva]]|| || || || || || ||'''R'''||'''R'''|| ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
|[[Martin Erlić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|3
|
|'''3'''
|-
||[[Tonči Gabrić]]||'''R'''|| || || || || ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;|| || ||
|
|
| 
| ||1
|1
|'''2'''
|-
||[[Mario Galinović]]|| || || || || ||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
|[[Ivo Grbić (nogometaš)|Ivo Grbić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
|[[Joško Gvardiol]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|'''R'''
|3
|
|'''3'''
|-
|[[Luka Ivanušec]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|3
|
|'''3'''
|-
|[[Ivica Ivušić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|3
|
|'''3'''
|-
|[[Kristijan Jakić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Robert Jarni]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''R'''|| || || || || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Tin Jedvaj]]|| || || || || || || || ||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Nikica Jelavić]]|| || || || || || ||'''R'''||'''R'''|| ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Nikola Jerkan]]||'''R'''|| || || || || || || || ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|
| 
| ||1
|2
|'''3'''
|-
|[[Josip Juranović]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|4
|
|'''4'''
|-
||[[Nikola Jurčević]]||'''R'''|| || || || ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;|| || || ||
|
|
| 
| ||1
|1
|'''2'''
|-
||[[Krunoslav Jurčić]]|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Goran Jurić (nogometaš)|Goran Jurić]]|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Lovre Kalinić]]|| || || || || || || || ||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Nikola Kalinić]]|| || || || || ||'''R'''||'''R'''|| ||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''{{fusg|1}}
|
|
| 
| ||4 {{fusg|1}}
|
|'''4'''
|-
||[[Ivan Kelava]]|| || || || || || ||'''R'''|| || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Ivan Klasnić]]|| || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Dario Knežević]]|| || || || || ||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Niko Kovač]]|| || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;|| ||
|
|
| 
| ||4
|1
|'''5'''
|-
||[[Robert Kovač]]|| || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;|| ||
|
|
| 
| ||4
|1
|'''5'''
|-
||[[Mateo Kovačić]]|| || || || || || || ||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''||7
|
|'''7'''
|-
||[[Ardian Kozniku]]|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Andrej Kramarić]]|| || || || || || || || ||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''||6
|
|'''6'''
|-
||[[Niko Kranjčar]]|| || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Petar Krpan]]|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
|[[Nediljko Labrović]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|2
|
|'''2'''
|-
||[[Dražen Ladić]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;|| || || || || ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||2
|6
|'''8'''
|-
||[[Ivan Leko (nogometaš)|Ivan Leko]]|| || || || ||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Jerko Leko]]|| || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
|[[Marko Livaja]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Dominik Livaković]]|| || || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''||5
|
|'''5'''
|-
||[[Dejan Lovren]]|| || || || || || || ||'''R'''|| ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
| 
| ||4
|
|'''4'''
|-
|[[Lovro Majer]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|3
|
|'''3'''
|-
||[[Zoran Mamić]]|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Mario Mandžukić]]|| || || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
| &lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||4
|3
|'''7'''
|-
||[[Silvio Marić]]|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Mladen Mladenović]]||'''R'''|| || || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Luka Modrić]]|| || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''||10
|
|'''10'''
|-
||[[Ivica Mornar]]|| || || ||'''R'''|| || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Marjan Mrmić]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;|| ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||2
|8
|'''10'''
|-
|[[Petar Musa]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=gray|'''SR'''
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Mato Neretljak]]|| || || ||'''R'''|| || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Ivica Olić]]|| || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| ||'''R'''|| ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||5
|5
|'''10'''
|-
|[[Mislav Oršić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|2
|
|'''2'''
|-
||[[Igor Pamić]]||'''R'''|| || || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
|[[Marco Pašalić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|1
|
|'''1'''
|-
|[[Mario Pašalić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|4
|
|'''4'''
|-
||[[Dubravko Pavličić]]||'''R'''|| || || || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Ivan Perišić]]|| || || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''||8
|
|'''8'''
|-
|[[Bruno Petković]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|4
|
|'''4'''
|-
||[[Mladen Petrić]]|| || || || || ||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Josip Pivarić]]|| || || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Marko Pjaca]]|| || || || || || || || ||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
| 
| '''R'''||3
|
|'''3'''
|-
||[[Stipe Pletikosa]]|| || ||'''R'''|| ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| ||
|
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||5
|3
|'''8'''
|-
||[[Nikola Pokrivač]]|| || || || || ||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
|[[Marin Pongračić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Danijel Pranjić]]|| || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Robert Prosinečki]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''R'''|| || ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;|| || || ||
|
|
| 
| ||3
|1
|'''4'''
|-
||[[Dado Pršo]]|| || || ||'''R'''||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Ivan Rakitić]]|| || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
| 
| ||5
|
|'''5'''
|-
||[[Milan Rapaić]]|| || ||'''R'''||'''R'''|| || || || || ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Ante Rebić]]|| || || || || || || ||'''R'''|| ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Marko Rog]]|| || || || || || || || ||'''R'''||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Đovani Roso]]|| || || ||'''R'''|| || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Vedran Runje]]|| || || || || ||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Sammir]]|| || || || || || || ||'''R'''|| ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Gordon Schildenfeld]]|| || || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
|[[Simon Sluga]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Zvonimir Soldo]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''R'''|| || || || || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
|[[Borna Sosa]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|3
|
|'''3'''
|-
||[[Darijo Srna]]|| || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''||
|
|
| 
| ||6
|
|'''6'''
|-
||[[Mario Stanić]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''R'''|| || || || || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
|[[Josip Stanišić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|3
|
|'''3'''
|-
||[[Ivan Strinić]]|| || || || || || ||'''R'''|| ||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Danijel Subašić]]|| || || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
| 
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||4
|1
|'''5'''
|-
|[[Luka Sučić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|'''R'''
|2
|
|'''2'''
|-
||[[Daniel Šarić]]|| || ||'''R'''|| || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Anthony Šerić]]|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''R'''|| ||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Dario Šimić]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||6
|
|'''6'''
|-
||[[Josip Šimunić]]|| || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||
|
|
| 
| ||5
|1
|'''6'''
|-
|[[Mile Škorić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|[[Datoteka:Soccerball_shade.svg|20x20px]]
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Tomo Šokota]]|| || || ||'''R'''|| || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Igor Štimac]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Davor Šuker]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''R'''|| || || || ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|
|
|
|3
|4
|'''7'''
|-
|[[Josip Šutalo]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|3
|
|'''3'''
|-
||[[Mario Tokić]]|| || || ||'''R'''||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Stjepan Tomas]]|| || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Igor Tudor]]|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| ||'''R'''||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Ivan Vargić]]|| || || || || || || || ||'''R'''||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Vladimir Vasilj]]|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''R'''||'''R'''|| || || || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Hrvoje Vejić]]|| || || || || ||'''R'''|| || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Domagoj Vida]]|| || || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''||8
|
|'''8'''
|-
||[[Goran Vlaović]]||'''R'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''R'''|| || || || || || ||
|
|
| 
| ||3
|
|'''3'''
|-
|[[Nikola Vlašić]]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''R'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''R'''
|4
|
|'''4'''
|-
||[[Jurica Vranješ]]|| || ||'''R'''|| ||'''R'''|| || || || ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Šime Vrsaljko]]|| || || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''R'''
|
| 
|&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;||5
|1
|'''6'''
|-
||[[Davor Vugrinec]]|| || ||'''R'''|| || || || || || ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Ognjen Vukojević]]|| || || || || ||'''R'''||'''R'''||'''R'''|| ||&lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
| &lt;small&gt;S&lt;/small&gt;
|
| 
| ||3
|2
|'''5'''
|-
||[[Oliver Zelenika]]|| || || || || || || ||'''R'''|| ||
|
|
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Boris Živković]]|| || ||'''R'''||'''R'''|| || || || || ||
|
|
| 
| ||2
|
|'''2'''
|}
&lt;small&gt;{{fusd|1}} Nikola Kalinić pozvan je i na SP u Rusiji 2018. ali je zbog neposluha udaljen iz reprezentacije nakon prve utakmice&lt;/small&gt;

==Akreditirani članovi stožera i delegacije==
'''S''' = član stožera ili delagacije; &lt;small&gt;R&lt;/small&gt; = reprezentativac&lt;br&gt;
'''SR''' = srebrna medalja; '''BR''' = brončana medalja
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
!
!Dužnost
!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|1996.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|2002.]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|2004.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|2006.]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|2008.]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|2012.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|2014.]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|2016.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|2018.]] [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|2020.]]}}!!{{vert header|[[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]] [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] }}!!{{vert header|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|2023.]] [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]]}}!!{{vert header|[[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|2024.]]}}
!kao član&lt;br&gt;stožera ili&lt;br&gt;delegacije
!kao&lt;br&gt;igrač
!ukupno
|-
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!&lt;small&gt;.&lt;/small&gt;

|-
||[[Aljoša Asanović]]||trener {{fusg|2}}|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||||||'''S'''||'''S'''||'''S'''||||||
| 
| 
| 
| ||3
|2
|'''5'''
|-
||Nika Bahtijarević||časnica za medije||||||||||||||||||||bgcolor=gray|'''SR'''
| 
| 
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Zoran Bahtijarević||liječnik||||||||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| 
| 
| 
| ||7
|
|'''7'''
|-
||Ružica Bajrić||financije||||||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||||||
| 
| 
| 
| ||5
|
|'''5'''
|-
||Alan Balen||marketing||||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| ||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||||
| 
| 
| 
| ||6
|
|'''6'''
|-
|Goran Beloglavec
|fizioterapeut
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|4
|
|'''4'''
|-
||[[Otto Barić]]||izbornik {{fusg|3}}||'''S'''|| || ||'''S'''|| || || || || ||
| 
| 
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Slaven Bilić]]||izbornik {{fusg|4}}|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''|| || ||
| 
| 
| 
| ||3
|2
|'''5'''
|-
||[[Miroslav Blažević]]||izbornik||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
| 
| 
| 
| ||2
|
|'''2'''
|-
||Hrvoje Braović||kondicijski trener|| || ||'''S'''|| || || || || || ||
| 
| 
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Davor Bukovina||tehnički tajnik|| || ||'''S'''|| || || || || || ||
| 
| 
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
|Antonija Burazer
|protokol
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|'''S'''
|2
|
|'''2'''
|-
|Ante Cicvarić
|marketing
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|'''S'''
|2
|
|'''2'''
|-
||[[Gordan Ciprić]]||opservator|| || || || || ||'''S'''|| || || ||
|
| 
| 
| ||1
|
|'''1'''
|-
|Davor Cota
|digitalni mediji
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''S'''
|1
|
|'''1'''
|-
||Ilija Crnogorac||ekonom|| || || || || ||'''S'''||'''S'''|| || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
|Marko Cvijanović
|časnik za medije
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|4
|
|'''4'''
|-
||[[Mario Cvitanović]]||opservator|| || || || || || || ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Zoran Cvrk||pomoćnik izvršnog direktora {{fusg|5}}||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
|
| ||10
|
|'''10'''
|-
||[[Ante Čačić]]||izbornik|| || || || || || || || ||'''S'''||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Josip Čop]]||glavni tajnik|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
|Ivan Čuljak
|maser
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
|[[Vedran Ćorluka]]
|trener
|
|
|
|
|
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|'''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|4
|5
|'''9'''
|-
||Mladen Ćepulić||liječnik||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
|Marin Dadić
|kondicijski trener
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|3
|
|'''3'''
|-
|[[Zlatko Dalić]]
|izbornik
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|5
|
|'''5'''
|-
|Andrea Dokuš
|protokol
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||Tomica Đukić||kuhar|| || || || || || || || ||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||6
|
|'''6'''
|-
||[[Tonči Gabrić]]||opservator|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| || || || ||'''S'''|| || || ||
|
|
|
| ||1
|1
|'''2'''
|-
||Davor Gavran||glasnogovornik|| || || || || ||'''S'''||'''S'''|| || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||Mile Gizdić||video analitičar||'''S'''|| || || || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
|Neven Golubar
|fizioterapeut
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|'''S'''
|2
|
|'''2'''
|-
||Dragutin Gorički||kuhar|| || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||6
|
|'''6'''
|-
|Krunoslav Gorički
|član delegacije
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||Anita Grabovac||protokol|| || || || || || || || ||'''S'''||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Duško Grabovac||glavni tajnik||'''S'''|| || || || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Igor Gršković||fizioterapeut|| || ||'''S'''|| || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Barry Hamilton||analitičar|| || || || || || || ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
|Ivona Hemen
|časnica za medije
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''S'''
|1
|
|'''1'''
|-
|Anđelko Herjavec
|član delegacije
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]]||trener||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Tomislav Ivković]]||trener|| || || ||'''S'''||'''S'''|| || || || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
|Blago Jakovljević
|član delegacije
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|3
|
|'''3'''
|-
|Miroslav Jamnić
|fizioterapeut
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|4
|
|'''4'''
|-
||Saša Janković||liječnik|| || ||'''S'''|| || || || || ||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||7
|
|'''7'''
|-
||[[Nikola Jerkan]]||opservator||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|
|
| ||2
|1
|'''3'''
|-
||Nicolas Jover||video analitičar|| || || || || || || ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Mirko Jozić||izbornik|| || ||'''S'''|| || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Igor Jukić||kondicijski trener|| || || || || || || ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Nikola Jurčević]]||trener|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| || || || ||'''S'''|| || || ||
|
|
|
| ||1
|1
|'''2'''
|-
|Jurica Jurjević
|povjerenik za sigurnost
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|3
|
|'''3'''
|-
||[[Ivan Katalinić]]||trener vratara||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''S'''|| || || || || || ||
|
|
|
| ||3
|
|'''3'''
|-
|Luka Karlo
|ekonom
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|3
|
|'''3'''
|-
||[[Niko Kovač]]||izbornik|| || || &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||1
|4
|'''5'''
|-
||[[Robert Kovač]]||trener|| || || &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||1
|4
|'''5'''
|-
|Marija Kopričanec
|protokol
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|3
|
|'''3'''
|-
||Adolf Kožul||glasnogovornik|| || ||'''S'''|| || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Zlatko Kranjčar]]||izbornik {{fusg|6}}|| || ||'''S'''|| ||'''S'''|| || || || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||Nenad Krošnjar||fizioterapeut|| || || || || || || || ||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||6
|
|'''6'''
|-
||Mislav Krznarić||član delegacije|| || || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||5
|
|'''5'''
|-
|Dominik Kumek
|snimatelj
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|3
|
|'''3'''
|-
|Marijan Kustić
|predsjednik {{fusg|7}}
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|4
|
|'''4'''
|-
||[[Goran Lacković]]||trener|| || || || || || || ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Dražen Ladić]]||trener|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| ||'''S'''|| || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|6
|2
|'''8'''
|-
||Dennis Lukančić||ekonom|| || || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||5
|
|'''5'''
|-
||Martina Mačković||marketing|| || || || || || || ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||Tihomir Maloča||član delegacije|| || || || || || || || || '''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||6
|
|'''6'''
|-
|Mario Mandžukić
|trener
|
|
|
|
|
|
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|3
|4
|'''7'''
|-
||Miroslav Marković||povjerenik za sigurnost|| || || || || || || || ||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||6
|
|'''6'''
|-
||[[Vlatko Marković]]||predsjednik {{fusg|8}}||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''|| || ||
|
|
|
| ||7
|
|'''7'''
|-
||Nikša Martinac||povjerenik za ulaznice|| || || || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||10
|
|'''10'''
|-
||Željko Mesić||ekomon||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''S'''|| ||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||
|
|
|
| ||8
|
|'''8'''
|-
|Christina Matošin
|prevoditeljica
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Vatroslav Mihačić]]||trener {{fusg|9}}|| || || ||'''S'''||'''S'''|| || ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Branko Mikša]]||predsjednik|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Luka Milanović||kondicijski trener|| || || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||5
|
|'''5'''
|-
||[[Ante Miše]]||trener|| || || || || || || || ||'''S'''||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Marjan Mrmić]]||trener vratara|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| || || ||'''S'''||'''S'''|| ||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||8
|2
|'''10'''
|-
|Juan Muros
|fizioterapeut
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Boris Nemec]]||liječnik||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
|
| ||10
|
|'''10'''
|-
|Antun Novalić
|član delegacije
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|1
|
|'''1'''
|-
||[[Martin Novoselac]]||trener {{fusg|10}}|| || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''|| || || || ||
|
|
|
| ||3
|
|'''3'''
|-
||Ferdinand Odak||kuhar||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Ivica Olić]]||trener|| || ||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| ||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||5
|5
|'''10'''
|-
||[[Iva Olivari]]||team managerica {{fusg|11}}|| || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||12
|
|'''12'''
|-
||[[Tomislav Pacak]]||glasnogovornik|| || || || || || || ||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||7
|
|'''7'''
|-
||[[Andrej Panadić]]||opservator|| || || || || || || ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Zlatko Pavlović||fizioterapeut||'''S'''|| || || || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Željko Pecotić||video analitičar|| || || || || ||'''S'''|| || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Koraljka Petrinović||marketing|| || || || || || || || ||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||Mario Petrović||fizioterapeut|| || || || || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''|| ||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
|
| ||4
|
|'''4'''
|-
||Mladen Pilčić||ekomon|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||13
|
|'''13'''
|-
|[[Stipe Pletikosa]]
|tehnički direktor
|
|
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|
|
|
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|3
|5
|'''8'''
|-
||[[Mladen Pralija]]||opservator|| || || || || || ||'''S'''|| || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Robert Prosinečki]]||trener|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| || ||'''S'''|| || || ||
|
|
|
| ||1
|3
|'''4'''
|-
||Helena Puškar||event managerica|| || || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||5
|
|'''5'''
|-
||[[Dean Računica]]||opservator|| || || || || ||'''S'''|| || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Bojan Radanović||fizioterapeut|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''S'''|| || || || ||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
|
| ||5
|
|'''5'''
|-
||Luka Radman||kondicijski trener|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Miljenko Rak||kondicijski trener|| || || || || ||'''S'''||'''S'''|| ||'''S'''||
|
|
|
| ||3
|
|'''3'''
|-
||Jurica Rakić||liječnik|| || || || || ||'''S'''||'''S'''|| || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||Nderim Redžaj||fizioterapeut|| || || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||11
|
|'''11'''
|-
||Marc Rochon||video analitičar|| || || || || || || || || ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||5
|
|'''5'''
|-
|Eduard Rod
|liječnik
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|'''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|4
|
|'''4'''
|-
||Ivan Rotim||glasnogovornik|| || || ||'''S'''||'''S'''|| || || || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Vedran Rožić]]||tehnički direktor|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Miljenko Sakoman||stručni suradnik za terene|| || || || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''|| || ||
|
|
|
| ||3
|
|'''3'''
|-
||Thomas Sennewald||fizioterapeut|| || || || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||4
|
|'''4'''
|-
||Domeniko Sisgoreo||fizioterapeut|| || || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''|| || ||
|
|
|
| ||4
|
|'''4'''
|-
||Drago Sopta||fotograf|| || || || || || || ||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||7
|
|'''7'''
|-
||Leonard Sovina||kondicijski trener|| || || || || || || || ||'''S'''||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Zorislav Srebrić]]||viši savjetnik predsjednika {{fusg|12}}||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
|
| ||10
|
|'''10'''
|-
||Branko Stepanović||ekonom|| || || ||'''S'''|| || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Karl Sternecker||fizioterapeut|| || || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||'''S'''||
|
|
|
| ||6
|
|'''6'''
|-
|[[Danijel Subašić]]
|trener vratara
|
|
|
|
|
|
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
|
|'''S'''
|1
|4
|'''5'''
|-
||Ivančica Sudac||međunarodni odnosi||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| ||'''S'''||'''S'''|| || || || ||
|
|
|
| ||4
|
|'''4'''
|-
|Marko Svilić
|povjerenik za sigurnost
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''
|2
|
|'''2'''
|-
||[[Josip Šimunić]]||trener|| || ||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| ||'''S'''||
|
|
|
| ||1
|5
|'''6'''
|-
||[[Davor Šuker]]||predsjednik|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| &lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| || || || ||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|
|
| ||4
|3
|'''7'''
|-
||[[Ivo Šušak]]||trener|| ||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || ||'''S'''|| || || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||[[Jerko Tipurić]]||opservator|| || || ||'''S'''|| || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Darko Tironi]]||glasnogovornik||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''|| || || || || || || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|-
||Žarko Tomljanović||liječnik||'''S'''|| || || || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Branimir Ujević||trener|| || || || || || || ||'''S'''|| ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Nadan Vidošević]]||predsjednik||'''S'''|| || || || || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Goran Vincek||ekomon|| || || || || || || || ||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|bgcolor=#B66D2E|'''BR'''
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||6
|
|'''6'''
|-
||Tomislav Vlahović||liječnik|| || || || || || || ||'''S'''|| ||
|
|
|bgcolor=gray|'''SR'''
|'''S'''||3
|
|'''3'''
|-
||[[Marijan Vlak]]||trener vratara|| || ||'''S'''||'''S'''||'''S'''|| || || || ||
|
|
|
| ||3
|
|'''3'''
|-
||[[Damir Vrbanović]]||izvršni direktor {{fusg|13}}|| || || ||'''S'''||'''S'''|| || ||'''S'''||'''S'''||bgcolor=gray|'''SR'''
|
|
|
| ||5
|
|'''5'''
|-
||Tomislav Vrbnjak||fizioterapeut||'''S'''||bgcolor=#B66D2E|'''BR'''||'''S'''|| || || || || || ||
|
|
|
| ||3
|
|'''3'''
|-
|[[Šime Vrsaljko]]
|veleposlanik Saveza
|
|
|
|
|
|
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|bgcolor=gray|'''SR'''
|&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;
|
|
|'''S'''
|1
|5
|'''6'''
|-
||[[Goran Vučević]]||opservator|| || || || || || ||'''S'''|| || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||[[Ognjen Vukojević]]||opservator|| || || || || |||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;||&lt;small&gt;R&lt;/small&gt;|| ||bgcolor=gray|'''SR'''
| '''S'''
|
|
| ||2
|3
|'''5'''
|-
||[[Zoran Vulić]]||trener|| || || ||'''S'''|| || || || || ||
|
|
|
| ||1
|
|'''1'''
|-
||Vlado Zec||član delegacije|| || || ||'''S'''||'''S'''|| || || || ||
|
|
|
| ||2
|
|'''2'''
|}
;Napomene
&lt;small&gt;{{fusd|2}} Aljoša Asanović je 2006. bio opservator, a 2008. i 2012. trener&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|3}} Otto Barić je 1996. bio trener, a 1998. izbornik&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|4}} Slaven Bilić je 2006. bio opservator, a 2008. i 2012. izbornik&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|5}} Zoran Cvrk je do 2014. bio povjerenik za sigurnost, a od 2016. pomoćnik izvršnog direktora&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|6}} Zlatko Kranjčar je 2002. bio opservator, a 2006. izbornik&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|7}} Marijan Kustić je 2020. bio izvršni direktor, a 2022. predsjednik saveza&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|8}} Vlatko Marković je 1996. i 1998. bio član delegacije, a od 2002. do 2012. predsjednik saveza&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|9}} Vatroslav Mihačić je 2004. i 2006. bio kondicijski trener, a 2014. trener vratara&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|10}} Martin Novoselac je 2002. bio opservator, a 2006. trener&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|11}} Iva Olivari je do 2012. bila administratorica, a od 2014. team managerica&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|12}} Zorislav Srebrić je 1996. bio tehnički direktor, 1998. tehnički tajnik, od 2002. do 2012. glavni tajnik, 2014. direktor reprezentacije, a od 2016. viši savjetnik predsjednika&lt;/small&gt;&lt;br&gt;
&lt;small&gt;{{fusd|13}} Damir Vrbanović je 2004. i 2006. bio član delegacije, 2014. izvršni predsjednik, a od 2016. izvršni direktor&lt;/small&gt;
[[Kategorija:Hrvatska nogometna reprezentacija]]
[[Kategorija:Hrvatska na međunarodnim natjecanjima]]</text>
      <sha1>57x7iuq9hf5tv1v5on2n7ibquuidfpq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alternativa za Njemačku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>559845</id>
    <revision>
      <id>7479478</id>
      <parentid>7461634</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T06:20:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34859-07</username>
        <id>363991</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ AfD nije krajnjp desničarska stranka</comment>
      <origin>7479478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23053" sha1="6bsv3fnckcitcku7f635vzf7opbpny7" xml:space="preserve">{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Alternativa za Njemačku
|izvorno_ime                = Alternative für Deutschland
|logo                       = AfD Logo 2021.svg
|veličina                   = 250px
|logo opis                  = 
|vođa                       = {{plainlist|
* [[Tino Chrupalla]]
* [[Alice Weidel]]
}}
|predsjednik                = 
|glavni tajnik              = 
|dužnosnik1 titula          = 
|dužnosnik1 ime             = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = 
|slogan                     = ''Zeit für Deutschland.''&lt;br&gt;('Vrijeme je za Njemačku.')
|osnovana                   = [[6. veljače]] [[2013.]]
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = [[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|Kršćansko-demokratska unija]]&lt;ref&gt;{{cite news |last=Lachmann |first=Günther |title=Euro-Politik: Enttäuschte CDU-Politiker gründen Wahlalternative |trans-title=Europolitika: Razočarani političari CDU-a pronašli su izbornu alternativu |work=[[Die Welt]] |date=4 October 2012 |url=https://www.welt.de/politik/deutschland/article109606449/Enttaeuschte-CDU-Politiker-gruenden-Wahlalternative.html |language=de |access-date=6 May 2024 |archive-date=6 May 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240506144800/https://www.welt.de/politik/deutschland/article109606449/Enttaeuschte-CDU-Politiker-gruenden-Wahlalternative.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = Schillstraße 9, [[Berlin]]
|država                     = [[Njemačka]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = 
|podmladak                  = [[Generacija Njemačka]]
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = {{Povećanje}} 70 000&lt;ref name=membership2025&gt;{{cite news|title=AfD-Mitgliederzahl steigt auf 70.000|url=https://www.klamm.de/news/afd-mitgliederzahl-steigt-auf-70000-21N1760689437892.html|access-date=18 October 2025|website=klamm.de|date=17 October 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;
|broj članova godina        = 2025.
|ideologija                 = &lt;nowiki&gt;[[konzervativizam]&lt;/nowiki&gt;
|položaj                    = Centar
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = [[Europa suverenih nacija]]
|tijelo1                    = [[Bundestag]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|151|630|#00ADEF}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|96|#00ADEF}}
|boje                       = {{color box|#00ADEF|border=silver}} Svijetlo plava
|službena stranica          = https://www.afd.de/
|napomena                   = 
}}
'''Alternativa za Njemačku''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Alternative für Deutschland'', '''AfD''') njemačka je [[Krajnja desnica|krajnje desna]]&lt;ref&gt;''Germany's far-right party will make the Bundestag much noisier'', The Economist, 24. kolovoza 2017. [https://web.archive.org/web/20180515005753/https://www.economist.com/news/europe/21727107-squabbling-alternative-germany-party-headed-dozens-seats-septembers Arhivirano 15. svibnja 2018.]. Pristupljeno 24. rujna 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sabine Ehrhardt: ''Germany's far-right AfD chooses nationalist as co-leader'', Reuters, 2. prosinca 2017. [https://web.archive.org/web/20171205041558/https://www.reuters.com/article/us-germany-politics-afd/germanys-far-right-afd-chooses-nationalist-as-co-leader-idUSKBN1DW0JM Arhivirano 5. prosinca 2017.]. Pristupljeno 22. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''German election: How right-wing is nationalist AfD?'', BBC News, 13. listopada 2017. [https://web.archive.org/web/20190117212454/https://www.bbc.com/news/world-europe-37274201 Arhivirano 17. siječnja 2019.]. Pristupljeno 7. srpnja 2018.&lt;/ref&gt; politička stranka osnovana 6. veljače 2013. godine. [[Savezni ured za zaštitu ustava]] (''Bundesamt für Verfassungsschutz''), njemačka domaća obavještajna agencija, klasificirala je stranku kao &quot;potvrđeni desničarsko-ekstremistički poduhvat&quot;.&lt;ref&gt;''Bundesamt für Verfassungsschutz stuft die &quot;Alternative für Deutschland&quot; als gesichert rechtsextremistische Bestrebung ein'', Bundesamt für Verfassungsschutz, 2. svibnja 2025. [https://www.verfassungsschutz.de/SharedDocs/pressemitteilungen/DE/2025/pressemitteilung-2025-05-02.html Pristupljeno 5. svibnja 2025.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chris Lunday: ''The AfD is a right-wing extremist group, German intelligence agency says'', Politico Europe, 2. svibnja 2025. [https://www.politico.eu/article/afd-officially-right-wing-extremist-group-germanys-intel-agency-says/ Pristupljeno 5. svibnja 2025.]&lt;/ref&gt; Prije ove klasifikacije, neki znanstvenici opisivali su je i kao [[Desni populizam|desno-populističku]]&lt;ref&gt;Rüdiger Schmitt-Beck: ''The 'Alternative für Deutschland in the Electorate': Between Single-Issue and Right-Wing Populist Party'', German Politics, sv. 26, br. 1, str. 124–148, 2. siječnja 2017. [https://doi.org/10.1080/09644008.2016.1184650 Pristupljeno 5. svibnja 2025.]&lt;/ref&gt; te [[Nacionalni konzervativizam|nacionalno-konzervativnu]].

Nekoliko državnih ogranaka i frakcija AfD-a povezivano je ili optuživano za veze s krajnje desnim nacionalističkim i zabranjenim pokretima, poput [[PEGIDA|PEGIDA-e]] i  [[Neue Rechte]] (Nova desnica)&lt;ref&gt;Katrin Bennhold: ''Germany Places Far-Right AfD Party Under Surveillance for Extremism'', The New York Times, 3. ožujka 2021. [https://web.archive.org/web/20210323164145/https://www.nytimes.com/2021/03/03/world/europe/germany-afd-surveillance-extremism.html Arhivirano 23. ožujka 2021.]. Pristupljeno 5. ožujka 2021.&lt;/ref&gt; Optuživani su za korištenje [[Povijesni revizionizam|povijesnog revizionizma]]&lt;ref&gt;''The Utilisation of Historically Revisionist Narratives by the FPÖ and the AfD'', E-International Relations, 21. travnja 2021. [https://web.archive.org/web/20211108212721/https://www.e-ir.info/2021/04/21/the-utilisation-of-historically-revisionist-narratives-by-the-fpo-and-the-afd/ Arhivirano 8. studenog 2021.]. Pristupljeno 8. studenog 2021.&lt;/ref&gt; i [[ksenofobija|ksenofobne]] retorike.&lt;ref&gt;''AfD embraces Pegida ahead of German election'', The Irish Times, 19. rujna 2017. [https://web.archive.org/web/20180924122807/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/afd-embraces-pegida-ahead-of-german-election-1.3226952 Arhivirano 24. rujna 2018.]. Pristupljeno 20. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Waving German flag, far-right and anti-Islam groups rally together before vote'', Reuters, 19. rujna 2017. [https://web.archive.org/web/20171222052813/https://www.reuters.com/article/us-germany-election-afd/waving-german-flag-far-right-and-anti-islam-groups-rally-together-before-vote-idUSKCN1BU1GQ Arhivirano 22. prosinca 2017.]. Pristupljeno 20. prosinca 2017.&lt;/ref&gt; Od 2018. godine pod nadzorom su različitih [[Pokrajinski ured za zaštitu ustava|pokrajinskih ureda za zaštitu ustava]].&lt;ref&gt;''Verfassungsschutz darf AfD als »Verdachtsfall« beobachten'', Der Spiegel, 8. ožujka 2022. [https://web.archive.org/web/20220327225903/https://www.spiegel.de/politik/deutschland/verfassungsschutz-darf-afd-als-verdachtsfall-beobachten-a-b4061d12-da2c-4e6c-ba24-956c837eaf53 Arhivirano 27. ožujka 2022.]. Pristupljeno 24. ožujka 2022.&lt;/ref&gt; Vodstvo AfD-a negiralo je da je stranka rasistička i bilo je interno podijeljeno oko podrške takvim skupinama.&lt;ref&gt;''Germany's far-right AfD party 'tearing itself apart''', Al Jazeera, 12. srpnja 2019. [https://web.archive.org/web/20230327132955/https://www.aljazeera.com/news/2019/7/12/germanys-far-right-afd-party-tearing-itself-apart Arhivirano 27. ožujka 2023.]. Pristupljeno 31. ožujka 2023.&lt;/ref&gt; U siječnju 2022., nakon neuspjele unutarstranačke borbe, tadašnji predsjednik stranke [[Jörg Meuthen]] podnio je ostavku i napustio AfD, navodeći da se stranka pomaknula daleko udesno s totalitarnim obilježjima te da u velikoj mjeri više nije utemeljena na [[Demokracija|slobodnom demokratskom poretku]].&lt;ref&gt;Sebastian Pittelkow, Katja Riedel, Martin Schmidt: ''Meuthen verlässt die AfD'', Tagesschau, 28. siječnja 2022. [https://web.archive.org/web/20230604004557/https://www.tagesschau.de/investigativ/ndr-wdr/afd-vorsitz-meuthen-101.html Arhivirano 4. lipnja 2023.].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Parteichef Jörg Meuthen verlässt die AfD'', Deutsche Welle, 28. siječnja 2022. [https://web.archive.org/web/20230813053437/https://www.dw.com/de/parteichef-j%C3%B6rg-meuthen-verl%C3%A4sst-die-afd/a-60591363 Arhivirano 13. kolovoza 2023.].&lt;/ref&gt; Bivši predsjednik i suosnivač AfD-a, [[Bernd Lucke]], napustio je stranku 2015. godine uz istu primjedbu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2019-01-12|title=Lucke verlässt seine AfD|url=https://www.fr.de/politik/lucke-verlaesst-seine-11155453.html|access-date=2025-05-05|website=www.fr.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Stranka je [[Populizam|populistička]], [[euroskepticizam|euroskeptična]]&lt;ref&gt;Kai Arzheimer: ''The AfD: Finally a Successful Right-Wing Populist Eurosceptic Party for Germany?'', West European Politics, sv. 38, br. 3, str. 535–556, siječanj 2015. [https://web.archive.org/web/20211102010428/https://www.kai-arzheimer.com/afd-right-wing-populist-eurosceptic-germany/ Arhivirano 2. studenog 2021.]. Pristupljeno 31. listopada 2021.&lt;/ref&gt; i najviše se protivi [[Useljeništvo|imigraciji]], posebice imigraciji [[Islam|muslimana]] te [[islamizacija|širenju islamskog utjecaja]].&lt;ref&gt;Kai Arzheimer, Carl C. Berning: ''How the Alternative for Germany (AfD) and their voters veered to the radical right, 2013–2017'', Electoral Studies, sv. 60, str. 102040, 2019. [[doi:10.1016/j.electstud.2019.04.004|Pristupljeno 5. svibnja 2025.]]&lt;/ref&gt; Također se protivi [[euro|euru]] i [[istospolni brak|istospolnim brakovima]], [[Poricanje klimatskih promjena|poriče klimatske promjene]]&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Pötter|first=Bernhard|date=2020-03-18|title=Germany has an unholy new alliance: climate denial and the far right|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/commentisfree/2020/mar/18/climate-change-denial-germany-far-right-afd|access-date=2025-05-05|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; te zagovara bolju suradnju s [[Rusija|Rusijom]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Russia's best friends in Germany: AfD and BSW – DW – 09/01/2024|url=https://www.dw.com/en/russias-best-friends-in-germany-afd-and-bsw/a-70072663|access-date=2025-05-05|website=dw.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Alternativa za Njemačku druga je najbrojnija stranka po zastupljenosti i ujedno najjača oporbena stranka u njemačkom parlamentu (''[[Bundestag]]u''), a podrška joj, zbog bavljenja iznimno aktualnim političkim pitanjima Njemačke, iz godine u godinu raste. AfD je posebno popularan u istočnom dijelu Njemačke (savezne države [[Brandenburg]], [[Tiringija]], [[Saska]], [[Saska-Anhalt]]), gdje je druga najpopularnija politička opcija.&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Njemacka-30-godina-nakon-pada-Zida-Istok-je-napredovao-ali-gradani-su-nezadovoljni-i-glasaju-za-AfD Njemačka - 30 godina nakon pada Zida: Istok je napredovao, ali građani su nezadovoljni i glasaju za AfD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191115002738/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Njemacka-30-godina-nakon-pada-Zida-Istok-je-napredovao-ali-gradani-su-nezadovoljni-i-glasaju-za-AfD|date=15. studenoga 2019.}}, pristupljeno 15. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; Osim u državama na samom istoku Njemačke stranka uživa znatnu potporu i u saveznim državama [[Bavarska|Bavarskoj]], [[Baden-Württemberg]]u, [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Zapadnom Pomorju]] te u [[Berlin|Saveznom glavnom gradu Berlinu]].

== Povijest ==
U rujnu 2012. nekoliko osoba koje su bile u svezi s demokršćanskom strankom [[CDU]] u skupini ''Wahlalternative 2013'' ([[Hrvatski jezik|hr]]. Izborna alternativa 2013.) održalo je sastanak. U manifestu su inicijatori – Alexander Gauland, Bernd Lucke, Konrad Adam i Gerd Robanus – uputili žestoku kritiku njemačkoj vladi da loše upravljaju eurokrizom. Skupina je ubrzo dobila podršku naprednih ekonomista, novinara i poslodavaca.&lt;ref&gt;[http://www.wa2013.de/index.php?id=200 Gründer und Hauptzeichner] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130212175123/http://www.wa2013.de/index.php?id=200 |date=12. veljače 2013. }}.&lt;/ref&gt; Poslije neuspjelog pokušaja suradnje s manjim regionalnim strankama, skupina je službeno osnovala političku stranku u travnju 2013., kada je održan prvi kongres u Berlinu.&lt;ref&gt;{{de icon}} Joachim Jahn, [http://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/wirtschaftspolitik/gruendungsparteitag-der-afd-aufstand-gegen-merkels-alternativlose-politik-12148549.html Aufstand gegen Merkels „alternativlose Politik“] [[Frankfurter Allgemeine Zeitung|FAZ]] (14 April 2013)&lt;/ref&gt;

== Politika ==
Iako AfD ima širok politički program koji pokriva veliki broj različitih oblasti, valutna politika i pogled na Euro su uglavnom bili u fokusu. U izbornom manifestu koji je prihvaćen na stranačkom kongresu u prvoj točki stoji zahtjev &quot;organiziranog razlaza eurozone&quot;.&lt;ref name=&quot;prog&quot;&gt;[https://www.alternativefuer.de/de/wahlprogramm.html Unser Wahlprogramm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619033103/https://www.alternativefuer.de/de/wahlprogramm.html |date=19. lipnja 2013. }} AfD.&lt;/ref&gt; Umjesto toga AfD želi ponovo uvesti nacionalne valute, ili omogućiti stvaranje &quot;manjih i stabilnijih&quot; valutnih zona, i da se tzv. paketi pomoći posrnulim ekonomijama financiraju banke, [[Hedge fond|hedgefondovi]] i druge privatne institucije, a ne porezni obveznici. Same banke prema njihovom programu trebaju same pokrivati svoje gubitke u slučaju krize umjesto da ih država &quot;spašava&quot;.&lt;ref name=&quot;prog&quot; /&gt;'

=== Definicija braka i feminizam ===
Stranka se protivi istospolnim brakovima, ističući kako je brak zajednica muškarca i žene. Nakon što je u Bundestagu [[2017.]] legalizirana istospolna bračna zajednica i omogućeno usvajanje istospolnim bračnim partnerima, čelništvo stranke zaprijetilo je ustavnom tužbom. Jednako tako su pozvali Nijemce da na predstojećim izborima odbace parlamentarce koji su glasali za legalizaciju istospolnih brakova.&lt;ref&gt;[https://tribun.hr/afd-prijeti-ustavnom-tuzbom-zbog-legalizacije-istospolnih-brakova/ AfD prijeti ustavnom tužbom zbog legalizacije istospolnih brakova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181006235445/https://tribun.hr/afd-prijeti-ustavnom-tuzbom-zbog-legalizacije-istospolnih-brakova/ |date=6. listopada 2018. }}, pristupljeno 6. listopada 2018.&lt;/ref&gt; Politički suparnici nerijetko optužuju AfD za [[homofobija|homofobiju]], a sama stranka odbacuje takve tvrdnje jer je i jedna od čelnica stranke [[Alice Weidel]] javno deklarirana lezbijka. Weidel se također protivi istospolnoj bračnoj zajednici i smatra da su homoseksualnim osobama koje stupaju u civilno partnerstvo sva prava osigurana.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/nova-liderica-njemackih-populista-merkel-je-luda/969458.aspx Nova šefica njemačkih ekstremnih desničara: &quot;Merkel je luda, zemlja će biti uništena&quot;], pristupljeno 6. listopada 2018.&lt;/ref&gt;

== Unutarnji sukobi ==
Sukobi unutar AfD oslikavali su borbu između različitih [[Frakcija (politika)|frakcija]] koje su imale različita mišljenja o pitanjima poput imigracijske politike i kako se stranka treba postaviti prema prosvjednom protuislamističkom pokretu [[Pegida|Pegidi]]. Borbe doživljavaju kulminaciju tijekom stranačkog kongresa u [[Essen]]u u ljeto 2015. Dotadašnji predsjednik stranke Bernd Lucke je smijenjen tijekom kongresa 4. srpnja, a na njegovo mjesto dolazi [[Frauke Petry]], iz stranačke konzervativne falange.
&lt;ref&gt;http://www.dw.com/en/germanys-euroskeptic-afd-elects-conservative-leader-petry/a-18561912&lt;/ref&gt; Izbor Petry za stranačkog vođu protumačen je kao zaokret u desno i poslije toga veća pozornost se daje pitanjima poput imigracije, islama i jačih odnosa s [[Rusija|Rusijom]].&lt;ref&gt;http://www.n-tv.de/politik/AfD-meldet-Hunderte-Austritte-article15461321.html&lt;/ref&gt;

Pet od sedam AfG-ovih Europarlamentaraca napušta 7. srpnja stranku zbog prosvjeda prema novom stranačkom vođi.&lt;ref&gt;http://www.bbc.com/news/world-europe-37269330&lt;/ref&gt; Dan poslije i sam Bernd Lucke, koji se tijekom svog predsjedničkog mandata uglavnom usredotočio na pitanje Eurozone, da i on napušta AfD reagirajući na taj način na neprijateljsku politiku prema stranicima i proruskim potezima unutar novog stranačkog vodstva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.reuters.com/article/2015/07/08/us-germany-politics-eurosceptics-idUSKCN0PI25720150708 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924221049/http://www.reuters.com/article/2015/07/08/us-germany-politics-eurosceptics-idUSKCN0PI25720150708 |archive-date=24. rujna 2015. |access-date=20. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Lucke je osnovao drugu stranku 19. srpnja, Allianz für Fortschritt und Aufbruch (hr. Savez za napredak i obnovu).&lt;ref&gt;http://www.dw.com/en/ousted-chief-of-germanys-euroskeptic-afd-sets-up-new-political-party/a-18594891&lt;/ref&gt;

== Popularnost i izborni rezultati ==
Alternativa za Njemačku najjača je u područjima bivše komunističke [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]] ([[Istočna Njemačka]]), posebice u saveznim državama [[Saska]], [[Tiringija]] i [[Saska-Anhalt]].&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Njemacka-30-godina-nakon-pada-Zida-Istok-je-napredovao-ali-gradani-su-nezadovoljni-i-glasaju-za-AfD Njemačka - 30 godina nakon pada Zida: Istok je napredovao, ali građani su nezadovoljni i glasaju za AfD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191115002738/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Njemacka-30-godina-nakon-pada-Zida-Istok-je-napredovao-ali-gradani-su-nezadovoljni-i-glasaju-za-AfD|date=15. studenoga 2019.}}, pristupljeno 15. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; Razlozi za to velikim su dijelom ekonomska i integracijska pitanja koja i dalje postoje nakon [[Njemačko ujedinjenje|ponovnog ujedinjenja Njemačke]],&lt;ref&gt;Kay-Alexander Scholz: ''What drives AfD voters in eastern Germany?'', Deutsche Welle, 2. rujna 2019. [https://web.archive.org/web/20230722233429/https://www.dw.com/en/what-drives-the-far-right-afds-success-in-eastern-germany/a-50264353 Arhivirano 22. srpnja 2023.]. Pristupljeno 24. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ben Knight: ''Why young eastern German voters support the far-right AfD'', Deutsche Welle, 11. lipnja 2021. [https://web.archive.org/web/20230722233433/https://www.dw.com/en/why-young-eastern-german-voters-support-the-far-right-afd/a-57847028 Arhivirano 22. srpnja 2023.]. Pristupljeno 24. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Emily Schultheis: ''East Germany is still a country of its own'', Foreign Policy, 7. srpnja 2021. [https://web.archive.org/web/20230722233432/https://foreignpolicy.com/2021/07/07/east-germany-is-still-a-country-of-its-own/ Arhivirano 22. srpnja 2023.]. Pristupljeno 24. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; kao i percipirana sklonost istočnonjemačkih glasača prema [[Politički moćnik|vladavini čvrste ruke]].&lt;ref&gt;Hans Pfeifer: ''Half of eastern Germans 'want authoritarian rule''', Deutsche Welle, 29. lipnja 2023. [https://web.archive.org/web/20230723203134/https://www.dw.com/en/half-of-eastern-germans-want-authoritarian-rule/a-66068519 Arhivirano 23. srpnja 2023.]. Pristupljeno 24. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; Osim u državama na istoku, stranka uživa znatnu potporu i u saveznim državama [[Bavarska|Bavarskoj]] i [[Baden-Württemberg]]u.

Na [[Njemački savezni izbori 2021.|saveznim izborima 2021. godine]], AfD je pao s trećeg na peto mjesto po broju zastupnika u [[Bundestag]]u, ali je ostvario rast u saveznim državama koje su bile u sastavu bivše [[Njemačka Demokratska Republika|Istočne Njemačke]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-09-28|title=Germany’s far-right AfD loses nationally, but wins in the East|url=https://www.politico.eu/article/german-election-far-right-afd-loses-nationally-but-wins-in-east/|access-date=2025-05-05|website=POLITICO|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; U bivšem [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]] zauzeo je drugo mjesto iza [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|SPD-a]] s 20,5% glasova, dok je u zapadnom dijelu grada bio peti s 8,4% glasova.

Na [[Njemački savezni izbori 2025.|saveznim izborima 2025. godine]], AfD je ostvario rekordnih 20,8% glasova i završio na drugom mjestu iza [[Kršćansko-demokratska unija Njemačke|CDU]]/[[Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)|CSU]].
== Izbori za Europarlament 2014. ==
Stranka je osvojila 7,0% glasova u Njemačkoj na izborima za [[Europski parlament]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/ |accessdate=27. ožujka 2016. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150705072802/http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/ |archivedate=5. srpnja 2015.}}&lt;/ref&gt; i dobila sedam mandata.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/grafik_sitze_99.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140526035215/http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/grafik_sitze_99.html |archive-date=26. svibnja 2014. |access-date=27. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Najveću podršku stranka je dobila u saveznim pokrajinama [[Saska (pokrajina)|Saskoj]] 10,1% i [[Hessen]]u 9,1 % glasova. Najmanju podrška glasača od 5,4 %, stranka je dobila u pokrajinama [[Donja Saska|Donjaj Saskoj]] i [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/landesergebnisse/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=27. ožujka 2016. |archive-date=28. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140528002351/http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/landesergebnisse/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Ime stranke ==
Ime stranke odražava otpor politikama [[Angela Merkel|Angele Merkel]] i njezinom inzistiranju na tkzv. ''Alternativlosigkeit'' (hrv. ''bezalternativnost'').&lt;ref&gt;Nina Berbuir, Marcel Lewandowsky, Jasmin Siri: ''The Alternative für Deutschland: A new actor in the German party system'', u: ''Germany After the 2013 Elections: Breaking the Mould of Post-War Politics?'', Ashgate, 2015., str. 162–163. ISBN 978-1-4724-4439-4.&lt;/ref&gt; Valja još jednom posebno napomenuti da službena kratica stranke nije AFD (što bi se čitalo ''a-ef-de''), već je službena kratica '''AfD''' (što se čita ''aef-de'').

== Poznati članovi ==
*[[Frauke Petry]]
*[[Alice Weidel]]
*[[Tino Chrupalla]]
*[[Bernd Lucke]]
*[[Jörg Meuthen]]
*[[Dubravko Mandić]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*{{Službena|https://www.afd.de/}}

[[Kategorija:Njemačke političke stranke]]
[[Kategorija:Ekstremno desne stranke]]
[[Kategorija:Euroskeptične stranke]]</text>
      <sha1>6bsv3fnckcitcku7f635vzf7opbpny7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479479</id>
      <parentid>7479478</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T06:22:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-34859-07|~2026-34859-07]] ([[User talk:~2026-34859-07|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Moon1238|Moon1238]]</comment>
      <origin>7461634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23125" sha1="irjsb3z5vml8qbk5flcpz83661doahi" xml:space="preserve">{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Alternativa za Njemačku
|izvorno_ime                = Alternative für Deutschland
|logo                       = AfD Logo 2021.svg
|veličina                   = 250px
|logo opis                  = 
|vođa                       = {{plainlist|
* [[Tino Chrupalla]]
* [[Alice Weidel]]
}}
|predsjednik                = 
|glavni tajnik              = 
|dužnosnik1 titula          = 
|dužnosnik1 ime             = 
|glasnogovornik             = 
|osnivač                    = 
|slogan                     = ''Zeit für Deutschland.''&lt;br&gt;('Vrijeme je za Njemačku.')
|osnovana                   = [[6. veljače]] [[2013.]]
|raspuštena                 = 
|sastavljena od             = 
|izdvojena iz               = [[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|Kršćansko-demokratska unija]]&lt;ref&gt;{{cite news |last=Lachmann |first=Günther |title=Euro-Politik: Enttäuschte CDU-Politiker gründen Wahlalternative |trans-title=Europolitika: Razočarani političari CDU-a pronašli su izbornu alternativu |work=[[Die Welt]] |date=4 October 2012 |url=https://www.welt.de/politik/deutschland/article109606449/Enttaeuschte-CDU-Politiker-gruenden-Wahlalternative.html |language=de |access-date=6 May 2024 |archive-date=6 May 2024 | archive-url=https://web.archive.org/web/20240506144800/https://www.welt.de/politik/deutschland/article109606449/Enttaeuschte-CDU-Politiker-gruenden-Wahlalternative.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|prethodnica                = 
|spojena s                  = 
|nasljednica                = 
|sjedište                   = Schillstraße 9, [[Berlin]]
|država                     = [[Njemačka]]
|glasilo                    = 
|sestrinska stranka         = 
|podmladak                  = [[Generacija Njemačka]]
|studentsko krilo           = 
|broj članova               = {{Povećanje}} 70 000&lt;ref name=membership2025&gt;{{cite news|title=AfD-Mitgliederzahl steigt auf 70.000|url=https://www.klamm.de/news/afd-mitgliederzahl-steigt-auf-70000-21N1760689437892.html|access-date=18 October 2025|website=klamm.de|date=17 October 2025|language=de}}&lt;/ref&gt;
|broj članova godina        = 2025.
|ideologija                 = [[euroskepticizam]]&lt;br /&gt;[[konzervativizam]]&lt;br /&gt;[[antifeminizam]]&lt;br /&gt;[[ultranacionalizam]]
|položaj                    = [[Krajnja desnica]]
|nacionalna skupina         = 
|međunarodna skupina        = 
|europski parlament skupina = [[Europa suverenih nacija]]
|tijelo1                    = [[Bundestag]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|151|630|#00ADEF}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|15|96|#00ADEF}}
|boje                       = {{color box|#00ADEF|border=silver}} Svijetlo plava
|službena stranica          = https://www.afd.de/
|napomena                   = 
}}
'''Alternativa za Njemačku''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Alternative für Deutschland'', '''AfD''') njemačka je [[Krajnja desnica|krajnje desna]]&lt;ref&gt;''Germany's far-right party will make the Bundestag much noisier'', The Economist, 24. kolovoza 2017. [https://web.archive.org/web/20180515005753/https://www.economist.com/news/europe/21727107-squabbling-alternative-germany-party-headed-dozens-seats-septembers Arhivirano 15. svibnja 2018.]. Pristupljeno 24. rujna 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sabine Ehrhardt: ''Germany's far-right AfD chooses nationalist as co-leader'', Reuters, 2. prosinca 2017. [https://web.archive.org/web/20171205041558/https://www.reuters.com/article/us-germany-politics-afd/germanys-far-right-afd-chooses-nationalist-as-co-leader-idUSKBN1DW0JM Arhivirano 5. prosinca 2017.]. Pristupljeno 22. siječnja 2018.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''German election: How right-wing is nationalist AfD?'', BBC News, 13. listopada 2017. [https://web.archive.org/web/20190117212454/https://www.bbc.com/news/world-europe-37274201 Arhivirano 17. siječnja 2019.]. Pristupljeno 7. srpnja 2018.&lt;/ref&gt; politička stranka osnovana 6. veljače 2013. godine. [[Savezni ured za zaštitu ustava]] (''Bundesamt für Verfassungsschutz''), njemačka domaća obavještajna agencija, klasificirala je stranku kao &quot;potvrđeni desničarsko-ekstremistički poduhvat&quot;.&lt;ref&gt;''Bundesamt für Verfassungsschutz stuft die &quot;Alternative für Deutschland&quot; als gesichert rechtsextremistische Bestrebung ein'', Bundesamt für Verfassungsschutz, 2. svibnja 2025. [https://www.verfassungsschutz.de/SharedDocs/pressemitteilungen/DE/2025/pressemitteilung-2025-05-02.html Pristupljeno 5. svibnja 2025.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Chris Lunday: ''The AfD is a right-wing extremist group, German intelligence agency says'', Politico Europe, 2. svibnja 2025. [https://www.politico.eu/article/afd-officially-right-wing-extremist-group-germanys-intel-agency-says/ Pristupljeno 5. svibnja 2025.]&lt;/ref&gt; Prije ove klasifikacije, neki znanstvenici opisivali su je i kao [[Desni populizam|desno-populističku]]&lt;ref&gt;Rüdiger Schmitt-Beck: ''The 'Alternative für Deutschland in the Electorate': Between Single-Issue and Right-Wing Populist Party'', German Politics, sv. 26, br. 1, str. 124–148, 2. siječnja 2017. [https://doi.org/10.1080/09644008.2016.1184650 Pristupljeno 5. svibnja 2025.]&lt;/ref&gt; te [[Nacionalni konzervativizam|nacionalno-konzervativnu]].

Nekoliko državnih ogranaka i frakcija AfD-a povezivano je ili optuživano za veze s krajnje desnim nacionalističkim i zabranjenim pokretima, poput [[PEGIDA|PEGIDA-e]] i  [[Neue Rechte]] (Nova desnica)&lt;ref&gt;Katrin Bennhold: ''Germany Places Far-Right AfD Party Under Surveillance for Extremism'', The New York Times, 3. ožujka 2021. [https://web.archive.org/web/20210323164145/https://www.nytimes.com/2021/03/03/world/europe/germany-afd-surveillance-extremism.html Arhivirano 23. ožujka 2021.]. Pristupljeno 5. ožujka 2021.&lt;/ref&gt; Optuživani su za korištenje [[Povijesni revizionizam|povijesnog revizionizma]]&lt;ref&gt;''The Utilisation of Historically Revisionist Narratives by the FPÖ and the AfD'', E-International Relations, 21. travnja 2021. [https://web.archive.org/web/20211108212721/https://www.e-ir.info/2021/04/21/the-utilisation-of-historically-revisionist-narratives-by-the-fpo-and-the-afd/ Arhivirano 8. studenog 2021.]. Pristupljeno 8. studenog 2021.&lt;/ref&gt; i [[ksenofobija|ksenofobne]] retorike.&lt;ref&gt;''AfD embraces Pegida ahead of German election'', The Irish Times, 19. rujna 2017. [https://web.archive.org/web/20180924122807/https://www.irishtimes.com/news/world/europe/afd-embraces-pegida-ahead-of-german-election-1.3226952 Arhivirano 24. rujna 2018.]. Pristupljeno 20. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Waving German flag, far-right and anti-Islam groups rally together before vote'', Reuters, 19. rujna 2017. [https://web.archive.org/web/20171222052813/https://www.reuters.com/article/us-germany-election-afd/waving-german-flag-far-right-and-anti-islam-groups-rally-together-before-vote-idUSKCN1BU1GQ Arhivirano 22. prosinca 2017.]. Pristupljeno 20. prosinca 2017.&lt;/ref&gt; Od 2018. godine pod nadzorom su različitih [[Pokrajinski ured za zaštitu ustava|pokrajinskih ureda za zaštitu ustava]].&lt;ref&gt;''Verfassungsschutz darf AfD als »Verdachtsfall« beobachten'', Der Spiegel, 8. ožujka 2022. [https://web.archive.org/web/20220327225903/https://www.spiegel.de/politik/deutschland/verfassungsschutz-darf-afd-als-verdachtsfall-beobachten-a-b4061d12-da2c-4e6c-ba24-956c837eaf53 Arhivirano 27. ožujka 2022.]. Pristupljeno 24. ožujka 2022.&lt;/ref&gt; Vodstvo AfD-a negiralo je da je stranka rasistička i bilo je interno podijeljeno oko podrške takvim skupinama.&lt;ref&gt;''Germany's far-right AfD party 'tearing itself apart''', Al Jazeera, 12. srpnja 2019. [https://web.archive.org/web/20230327132955/https://www.aljazeera.com/news/2019/7/12/germanys-far-right-afd-party-tearing-itself-apart Arhivirano 27. ožujka 2023.]. Pristupljeno 31. ožujka 2023.&lt;/ref&gt; U siječnju 2022., nakon neuspjele unutarstranačke borbe, tadašnji predsjednik stranke [[Jörg Meuthen]] podnio je ostavku i napustio AfD, navodeći da se stranka pomaknula daleko udesno s totalitarnim obilježjima te da u velikoj mjeri više nije utemeljena na [[Demokracija|slobodnom demokratskom poretku]].&lt;ref&gt;Sebastian Pittelkow, Katja Riedel, Martin Schmidt: ''Meuthen verlässt die AfD'', Tagesschau, 28. siječnja 2022. [https://web.archive.org/web/20230604004557/https://www.tagesschau.de/investigativ/ndr-wdr/afd-vorsitz-meuthen-101.html Arhivirano 4. lipnja 2023.].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Parteichef Jörg Meuthen verlässt die AfD'', Deutsche Welle, 28. siječnja 2022. [https://web.archive.org/web/20230813053437/https://www.dw.com/de/parteichef-j%C3%B6rg-meuthen-verl%C3%A4sst-die-afd/a-60591363 Arhivirano 13. kolovoza 2023.].&lt;/ref&gt; Bivši predsjednik i suosnivač AfD-a, [[Bernd Lucke]], napustio je stranku 2015. godine uz istu primjedbu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2019-01-12|title=Lucke verlässt seine AfD|url=https://www.fr.de/politik/lucke-verlaesst-seine-11155453.html|access-date=2025-05-05|website=www.fr.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

Stranka je [[Populizam|populistička]], [[euroskepticizam|euroskeptična]]&lt;ref&gt;Kai Arzheimer: ''The AfD: Finally a Successful Right-Wing Populist Eurosceptic Party for Germany?'', West European Politics, sv. 38, br. 3, str. 535–556, siječanj 2015. [https://web.archive.org/web/20211102010428/https://www.kai-arzheimer.com/afd-right-wing-populist-eurosceptic-germany/ Arhivirano 2. studenog 2021.]. Pristupljeno 31. listopada 2021.&lt;/ref&gt; i najviše se protivi [[Useljeništvo|imigraciji]], posebice imigraciji [[Islam|muslimana]] te [[islamizacija|širenju islamskog utjecaja]].&lt;ref&gt;Kai Arzheimer, Carl C. Berning: ''How the Alternative for Germany (AfD) and their voters veered to the radical right, 2013–2017'', Electoral Studies, sv. 60, str. 102040, 2019. [[doi:10.1016/j.electstud.2019.04.004|Pristupljeno 5. svibnja 2025.]]&lt;/ref&gt; Također se protivi [[euro|euru]] i [[istospolni brak|istospolnim brakovima]], [[Poricanje klimatskih promjena|poriče klimatske promjene]]&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Pötter|first=Bernhard|date=2020-03-18|title=Germany has an unholy new alliance: climate denial and the far right|language=en-GB|work=The Guardian|url=https://www.theguardian.com/world/commentisfree/2020/mar/18/climate-change-denial-germany-far-right-afd|access-date=2025-05-05|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; te zagovara bolju suradnju s [[Rusija|Rusijom]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Russia's best friends in Germany: AfD and BSW – DW – 09/01/2024|url=https://www.dw.com/en/russias-best-friends-in-germany-afd-and-bsw/a-70072663|access-date=2025-05-05|website=dw.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Alternativa za Njemačku druga je najbrojnija stranka po zastupljenosti i ujedno najjača oporbena stranka u njemačkom parlamentu (''[[Bundestag]]u''), a podrška joj, zbog bavljenja iznimno aktualnim političkim pitanjima Njemačke, iz godine u godinu raste. AfD je posebno popularan u istočnom dijelu Njemačke (savezne države [[Brandenburg]], [[Tiringija]], [[Saska]], [[Saska-Anhalt]]), gdje je druga najpopularnija politička opcija.&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Njemacka-30-godina-nakon-pada-Zida-Istok-je-napredovao-ali-gradani-su-nezadovoljni-i-glasaju-za-AfD Njemačka - 30 godina nakon pada Zida: Istok je napredovao, ali građani su nezadovoljni i glasaju za AfD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191115002738/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Njemacka-30-godina-nakon-pada-Zida-Istok-je-napredovao-ali-gradani-su-nezadovoljni-i-glasaju-za-AfD|date=15. studenoga 2019.}}, pristupljeno 15. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; Osim u državama na samom istoku Njemačke stranka uživa znatnu potporu i u saveznim državama [[Bavarska|Bavarskoj]], [[Baden-Württemberg]]u, [[Mecklenburg-Zapadno Pomorje|Mecklenburg-Zapadnom Pomorju]] te u [[Berlin|Saveznom glavnom gradu Berlinu]].

== Povijest ==
U rujnu 2012. nekoliko osoba koje su bile u svezi s demokršćanskom strankom [[CDU]] u skupini ''Wahlalternative 2013'' ([[Hrvatski jezik|hr]]. Izborna alternativa 2013.) održalo je sastanak. U manifestu su inicijatori – Alexander Gauland, Bernd Lucke, Konrad Adam i Gerd Robanus – uputili žestoku kritiku njemačkoj vladi da loše upravljaju eurokrizom. Skupina je ubrzo dobila podršku naprednih ekonomista, novinara i poslodavaca.&lt;ref&gt;[http://www.wa2013.de/index.php?id=200 Gründer und Hauptzeichner] {{Webarchive|url=https://archive.today/20130212175123/http://www.wa2013.de/index.php?id=200 |date=12. veljače 2013. }}.&lt;/ref&gt; Poslije neuspjelog pokušaja suradnje s manjim regionalnim strankama, skupina je službeno osnovala političku stranku u travnju 2013., kada je održan prvi kongres u Berlinu.&lt;ref&gt;{{de icon}} Joachim Jahn, [http://www.faz.net/aktuell/wirtschaft/wirtschaftspolitik/gruendungsparteitag-der-afd-aufstand-gegen-merkels-alternativlose-politik-12148549.html Aufstand gegen Merkels „alternativlose Politik“] [[Frankfurter Allgemeine Zeitung|FAZ]] (14 April 2013)&lt;/ref&gt;

== Politika ==
Iako AfD ima širok politički program koji pokriva veliki broj različitih oblasti, valutna politika i pogled na Euro su uglavnom bili u fokusu. U izbornom manifestu koji je prihvaćen na stranačkom kongresu u prvoj točki stoji zahtjev &quot;organiziranog razlaza eurozone&quot;.&lt;ref name=&quot;prog&quot;&gt;[https://www.alternativefuer.de/de/wahlprogramm.html Unser Wahlprogramm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130619033103/https://www.alternativefuer.de/de/wahlprogramm.html |date=19. lipnja 2013. }} AfD.&lt;/ref&gt; Umjesto toga AfD želi ponovo uvesti nacionalne valute, ili omogućiti stvaranje &quot;manjih i stabilnijih&quot; valutnih zona, i da se tzv. paketi pomoći posrnulim ekonomijama financiraju banke, [[Hedge fond|hedgefondovi]] i druge privatne institucije, a ne porezni obveznici. Same banke prema njihovom programu trebaju same pokrivati svoje gubitke u slučaju krize umjesto da ih država &quot;spašava&quot;.&lt;ref name=&quot;prog&quot; /&gt;'

=== Definicija braka i feminizam ===
Stranka se protivi istospolnim brakovima, ističući kako je brak zajednica muškarca i žene. Nakon što je u Bundestagu [[2017.]] legalizirana istospolna bračna zajednica i omogućeno usvajanje istospolnim bračnim partnerima, čelništvo stranke zaprijetilo je ustavnom tužbom. Jednako tako su pozvali Nijemce da na predstojećim izborima odbace parlamentarce koji su glasali za legalizaciju istospolnih brakova.&lt;ref&gt;[https://tribun.hr/afd-prijeti-ustavnom-tuzbom-zbog-legalizacije-istospolnih-brakova/ AfD prijeti ustavnom tužbom zbog legalizacije istospolnih brakova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181006235445/https://tribun.hr/afd-prijeti-ustavnom-tuzbom-zbog-legalizacije-istospolnih-brakova/ |date=6. listopada 2018. }}, pristupljeno 6. listopada 2018.&lt;/ref&gt; Politički suparnici nerijetko optužuju AfD za [[homofobija|homofobiju]], a sama stranka odbacuje takve tvrdnje jer je i jedna od čelnica stranke [[Alice Weidel]] javno deklarirana lezbijka. Weidel se također protivi istospolnoj bračnoj zajednici i smatra da su homoseksualnim osobama koje stupaju u civilno partnerstvo sva prava osigurana.&lt;ref&gt;[https://www.index.hr/vijesti/clanak/nova-liderica-njemackih-populista-merkel-je-luda/969458.aspx Nova šefica njemačkih ekstremnih desničara: &quot;Merkel je luda, zemlja će biti uništena&quot;], pristupljeno 6. listopada 2018.&lt;/ref&gt;

== Unutarnji sukobi ==
Sukobi unutar AfD oslikavali su borbu između različitih [[Frakcija (politika)|frakcija]] koje su imale različita mišljenja o pitanjima poput imigracijske politike i kako se stranka treba postaviti prema prosvjednom protuislamističkom pokretu [[Pegida|Pegidi]]. Borbe doživljavaju kulminaciju tijekom stranačkog kongresa u [[Essen]]u u ljeto 2015. Dotadašnji predsjednik stranke Bernd Lucke je smijenjen tijekom kongresa 4. srpnja, a na njegovo mjesto dolazi [[Frauke Petry]], iz stranačke konzervativne falange.
&lt;ref&gt;http://www.dw.com/en/germanys-euroskeptic-afd-elects-conservative-leader-petry/a-18561912&lt;/ref&gt; Izbor Petry za stranačkog vođu protumačen je kao zaokret u desno i poslije toga veća pozornost se daje pitanjima poput imigracije, islama i jačih odnosa s [[Rusija|Rusijom]].&lt;ref&gt;http://www.n-tv.de/politik/AfD-meldet-Hunderte-Austritte-article15461321.html&lt;/ref&gt;

Pet od sedam AfG-ovih Europarlamentaraca napušta 7. srpnja stranku zbog prosvjeda prema novom stranačkom vođi.&lt;ref&gt;http://www.bbc.com/news/world-europe-37269330&lt;/ref&gt; Dan poslije i sam Bernd Lucke, koji se tijekom svog predsjedničkog mandata uglavnom usredotočio na pitanje Eurozone, da i on napušta AfD reagirajući na taj način na neprijateljsku politiku prema stranicima i proruskim potezima unutar novog stranačkog vodstva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.reuters.com/article/2015/07/08/us-germany-politics-eurosceptics-idUSKCN0PI25720150708 |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20150924221049/http://www.reuters.com/article/2015/07/08/us-germany-politics-eurosceptics-idUSKCN0PI25720150708 |archive-date=24. rujna 2015. |access-date=20. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Lucke je osnovao drugu stranku 19. srpnja, Allianz für Fortschritt und Aufbruch (hr. Savez za napredak i obnovu).&lt;ref&gt;http://www.dw.com/en/ousted-chief-of-germanys-euroskeptic-afd-sets-up-new-political-party/a-18594891&lt;/ref&gt;

== Popularnost i izborni rezultati ==
Alternativa za Njemačku najjača je u područjima bivše komunističke [[Njemačka Demokratska Republika|Njemačke Demokratske Republike]] ([[Istočna Njemačka]]), posebice u saveznim državama [[Saska]], [[Tiringija]] i [[Saska-Anhalt]].&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Njemacka-30-godina-nakon-pada-Zida-Istok-je-napredovao-ali-gradani-su-nezadovoljni-i-glasaju-za-AfD Njemačka - 30 godina nakon pada Zida: Istok je napredovao, ali građani su nezadovoljni i glasaju za AfD] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191115002738/http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Njemacka-30-godina-nakon-pada-Zida-Istok-je-napredovao-ali-gradani-su-nezadovoljni-i-glasaju-za-AfD|date=15. studenoga 2019.}}, pristupljeno 15. studenoga 2019.&lt;/ref&gt; Razlozi za to velikim su dijelom ekonomska i integracijska pitanja koja i dalje postoje nakon [[Njemačko ujedinjenje|ponovnog ujedinjenja Njemačke]],&lt;ref&gt;Kay-Alexander Scholz: ''What drives AfD voters in eastern Germany?'', Deutsche Welle, 2. rujna 2019. [https://web.archive.org/web/20230722233429/https://www.dw.com/en/what-drives-the-far-right-afds-success-in-eastern-germany/a-50264353 Arhivirano 22. srpnja 2023.]. Pristupljeno 24. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ben Knight: ''Why young eastern German voters support the far-right AfD'', Deutsche Welle, 11. lipnja 2021. [https://web.archive.org/web/20230722233433/https://www.dw.com/en/why-young-eastern-german-voters-support-the-far-right-afd/a-57847028 Arhivirano 22. srpnja 2023.]. Pristupljeno 24. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Emily Schultheis: ''East Germany is still a country of its own'', Foreign Policy, 7. srpnja 2021. [https://web.archive.org/web/20230722233432/https://foreignpolicy.com/2021/07/07/east-germany-is-still-a-country-of-its-own/ Arhivirano 22. srpnja 2023.]. Pristupljeno 24. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; kao i percipirana sklonost istočnonjemačkih glasača prema [[Politički moćnik|vladavini čvrste ruke]].&lt;ref&gt;Hans Pfeifer: ''Half of eastern Germans 'want authoritarian rule''', Deutsche Welle, 29. lipnja 2023. [https://web.archive.org/web/20230723203134/https://www.dw.com/en/half-of-eastern-germans-want-authoritarian-rule/a-66068519 Arhivirano 23. srpnja 2023.]. Pristupljeno 24. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; Osim u državama na istoku, stranka uživa znatnu potporu i u saveznim državama [[Bavarska|Bavarskoj]] i [[Baden-Württemberg]]u.

Na [[Njemački savezni izbori 2021.|saveznim izborima 2021. godine]], AfD je pao s trećeg na peto mjesto po broju zastupnika u [[Bundestag]]u, ali je ostvario rast u saveznim državama koje su bile u sastavu bivše [[Njemačka Demokratska Republika|Istočne Njemačke]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-09-28|title=Germany’s far-right AfD loses nationally, but wins in the East|url=https://www.politico.eu/article/german-election-far-right-afd-loses-nationally-but-wins-in-east/|access-date=2025-05-05|website=POLITICO|language=en-GB}}&lt;/ref&gt; U bivšem [[Istočni Berlin|Istočnom Berlinu]] zauzeo je drugo mjesto iza [[Socijaldemokratska stranka Njemačke|SPD-a]] s 20,5% glasova, dok je u zapadnom dijelu grada bio peti s 8,4% glasova.

Na [[Njemački savezni izbori 2025.|saveznim izborima 2025. godine]], AfD je ostvario rekordnih 20,8% glasova i završio na drugom mjestu iza [[Kršćansko-demokratska unija Njemačke|CDU]]/[[Kršćansko-socijalna unija (Njemačka)|CSU]].
== Izbori za Europarlament 2014. ==
Stranka je osvojila 7,0% glasova u Njemačkoj na izborima za [[Europski parlament]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/ |accessdate=27. ožujka 2016. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150705072802/http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/ |archivedate=5. srpnja 2015.}}&lt;/ref&gt; i dobila sedam mandata.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/grafik_sitze_99.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20140526035215/http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/bundesergebnisse/grafik_sitze_99.html |archive-date=26. svibnja 2014. |access-date=27. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt; Najveću podršku stranka je dobila u saveznim pokrajinama [[Saska (pokrajina)|Saskoj]] 10,1% i [[Hessen]]u 9,1 % glasova. Najmanju podrška glasača od 5,4 %, stranka je dobila u pokrajinama [[Donja Saska|Donjaj Saskoj]] i [[Sjeverna Rajna-Vestfalija|Sjevernoj Rajni-Vestfaliji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/landesergebnisse/ |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=27. ožujka 2016. |archive-date=28. svibnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140528002351/http://www.bundeswahlleiter.de/de/europawahlen/EU_BUND_14/ergebnisse/landesergebnisse/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Ime stranke ==
Ime stranke odražava otpor politikama [[Angela Merkel|Angele Merkel]] i njezinom inzistiranju na tkzv. ''Alternativlosigkeit'' (hrv. ''bezalternativnost'').&lt;ref&gt;Nina Berbuir, Marcel Lewandowsky, Jasmin Siri: ''The Alternative für Deutschland: A new actor in the German party system'', u: ''Germany After the 2013 Elections: Breaking the Mould of Post-War Politics?'', Ashgate, 2015., str. 162–163. ISBN 978-1-4724-4439-4.&lt;/ref&gt; Valja još jednom posebno napomenuti da službena kratica stranke nije AFD (što bi se čitalo ''a-ef-de''), već je službena kratica '''AfD''' (što se čita ''aef-de'').

== Poznati članovi ==
*[[Frauke Petry]]
*[[Alice Weidel]]
*[[Tino Chrupalla]]
*[[Bernd Lucke]]
*[[Jörg Meuthen]]
*[[Dubravko Mandić]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*{{Službena|https://www.afd.de/}}

[[Kategorija:Njemačke političke stranke]]
[[Kategorija:Ekstremno desne stranke]]
[[Kategorija:Euroskeptične stranke]]</text>
      <sha1>irjsb3z5vml8qbk5flcpz83661doahi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wataru Endo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>567995</id>
    <revision>
      <id>7479346</id>
      <parentid>7459395</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:16:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7479346</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1841" sha1="p9zc4zg0yre6bmuunhmbpieltqv5rxp" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
|ime=Wataru Endo
|slika= [[Datoteka:Wataru Endo at Iran-Japan pre-match conference.jpg|200px]]
|puno ime={{PAGENAME}}
|država={{Z+X|JAP}}
|datum rođenja=[[9. veljače]] [[1993.]]
|datum smrti=
|trenutačni klub=[[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|broj u klubu=3
|pozicija=[[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]]
|godina=2010. – 2015.&lt;br/&gt;2016. – 2018. &lt;br&gt; 2018. – 2020. &lt;br&gt; 2019. – 2020. &lt;br&gt; 2020. – 2023. &lt;br&gt; 2023. – ''danas''
|profesionalni klubovi=[[Shonan Bellmare]]&lt;br/&gt;[[Urawa Reds]] &lt;br&gt; [[Sint-Truidense V.V.|Sint-Truiden]] &lt;br&gt; → [[VfB Stuttgart]] (posudba) &lt;br&gt; [[VfB Stuttgart]]&lt;br&gt;[[Liverpool F.C.|Liverpool]]
|nastupi(golovi)= {{0}}158 {{0}}{{0}}(23) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}75 {{0}}{{0}}{{0}}(5) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}20 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}21 {{0}}{{0}}{{0}}(1) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}99 {{0}}{{0}}(12) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}57 {{0}}{{0}}{{0}}(2)
|godine u reprezentaciji=2012. &lt;br&gt; 2015. – 2021. &lt;br&gt; 2015. – ''danas''
|reprezentacija={{NogRep|JAP|do=19}} &lt;br&gt; {{NogRep|JAP|do=23}} &lt;br&gt; {{NogRep|JAP}}
|nastupi u reprezentaciji(golovi)={{0}}{{0}}{{0}}4 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}17 {{0}}{{0}}{{0}}(2) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}72 {{0}}{{0}}{{0}}(4)
|ažurirano=15. svibnja 2026.
}}
'''Wataru Endo''' ([[Yokohama]], [[9. veljače]] [[1993.]]) [[japan]]ski je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog]]. Trenutačno igra za [[Liverpool F.C.|Liverpool]].

==Vanjske poveznice==
*[http://www.national-football-teams.com/player/59992/Wataru_Endo.html National Football Teams]

{{Sastav – Liverpool F.C.}}
{{Sastav Japan 2016 OI}}
{{Sastav Japan 2018 SP}}
{{Sastav Japan 2022 SP}}

{{GLAVNIRASPORED:Endo, Wataru}}
[[Kategorija:Japanski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši VfB Stuttgarta]]
[[Kategorija:Nogometaši Liverpoola]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]</text>
      <sha1>p9zc4zg0yre6bmuunhmbpieltqv5rxp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rujevke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>568546</id>
    <revision>
      <id>7479323</id>
      <parentid>7477703</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12810" sha1="gg4wgw0k3grd5pbqe9b0hfmnn07vosg" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Rujevke
| slika        = Rhus aromatica NPS-1.jpg
| slika_opis   = ''[[Rhus aromatica]]'', 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = '''''Anacardiaceae'''''
| familia_autorstvo= [[R.Br.]]
| genus        = 
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''Rujevke''' (vonjače; [[Latinski jezik|lat.]] Anacardiaceae), jedna od deset biljnih porodica&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)]  Pristupljeno 4. rujna 2022.&lt;/ref&gt; iz reda sapindolike koja je raširena po svim kontinentima. Na području duplog američkog kontinenta njezini rodovi rašireni su od južne [[Kanada|Kanade]] do [[Patagonija|Patagonije]], uključujući i Karibe, nadalje u [[Južna Europa|južnoj Europi]], cijeloj [[južna Azija|južnoj Aziji]], cijeloj [[Afrika|Africi]] s madagaskarom, osim [[Sahara|Sahare]], i oballna područja sjeverne i istočne [[Australija (kontinent)|Australije]].

Porodici pripada 77 rodova sa 701 priznatom vrstom, stabla, grmovi i puzavice, a ime dobiva po rodu [[Anacardium]]. Najpoznatiji predstavnici su rodovi [[Cotinus]], [[Mangifera]], [[Pistacia]] i [[Rhus]], kojima pripadaju, [[mango]], [[pistacija]] ([[Pistacia vera]]), [[ruj]] ili [[rujevina]] ([[Cotinus coggygria]]), [[kiseli ruj]] ([[Rhus typhina]]), [[smrdljika]] ([[Pistacia terebinthus]]) 
== Opis porodice ==
''Anacardiaceae'' je, poput ''[[Rutaceae]]'' i ''[[Sapindaceae]]'', poznata po svojim plodovima. ''[[Anacardium occidentale]]'' ([[indijski orah]]), tropsko južnoameričko drvo, bilo je jedno od prvih voćaka koje su rani španjolski i portugalski pustolovi raširili po tropima. Sjemenka proizvodi indijski orah, dok je crvenkasto nabrekla osovina ispod pravog ploda indijska jabuka. Prvi se peče i jede, dok se drugi zgnječi, procijedi i doda u [[Voda|vodu]] i [[šećer]] kako bi se napravio osvježavajući napitak koji se konzumira diljem tropske Amerike.

''[[Mangifera indica]]'' ([[mango]]), porijeklom iz Indo-Malezije, uzgaja se u tropima. Plod ovog velikog stabla ima debelo, aromatično, ukusno meso; nazivaju je kraljicom tropskog voća. Nekoliko vrsta tropskog roda [[Spondias]] (kao što je “svinjska šljiva”) uzgaja se zbog svojih mesnatih plodova koji se jedu svježi ili kuhani. ''[[Pistacia vera]]'' ([[pistacija]]) je umjereno drvo, porijeklom od [[Sredozemlje|Mediteran]]a do [[Afganistan]]a, ali se sada također uzgaja u Sjevernoj Americi zbog jestivih sjemenki.

''[[Schinus molle]]'' (peruansko papar drvo) ima plodove koji se ne jedu direktno, ali su izvor fermentiranog alkoholnog pića. Ovo je ukras koji se obično uzgaja u suptropskoj Americi, gdje je također postao naturaliziran i prava je pošast u mjestima kao što je [[Florida]]. Uzgaja se zbog perastog, zimzelenog, složenog lišća i crvenih bobica (na ženskim stablima), a vrlo dobro podnosi suha staništa i siromašna tla. Srodna vrsta iz Brazila, Schinus terebinthifolius (brazilsko papar drvo ili američki papar smrdljikavi), također se široko uzgaja u tropskim regijama i komercijalni je izvor zrna ružičastog papra. Iako se oni ponekad prodaju u mješavinama s [[Piper nigrum]] (crni papar), oni su potpuno nepovezani i treba biti oprezan s ''Schinus'' plodovima, s obzirom na toksične spojeve koji prevladavaju u mnogim članovima ''Anacardiaceae''. ''[[Semecarpus anacardium]]'' (dhobi orah ili [[istočno indijsko tinta drvo]]) ima mlade plodove s crnom smolom koja je netopiva u vodi i koristi se kao tinta za označavanje u jugoistočnoj Aziji.

Druge vrste Anacardiaceae također se uzgajaju kao ukrasne biljke. [[Cotinus coggygria]] (“stablo dima”, ili obični ruj), od južne Europe do središnje Kine, grm je s ljubičastim lišćem i velikim difuznim cvatovima koji daju &quot;dimni&quot; izgled. Obično se sadi u umjerenim područjima. Nekoliko vrsta [[Rhus]] (ruj), posebno one iz Sjeverne Amerike, uzgajaju se kao grmovi, posebno zbog njihovog šarenog crvenkastog lišća u [[jesen]].

Malo vrsta ''Anacardiaceae'' ima drvo koje se koristi za gradnju ili izradu ormara; međutim, mnogi od njih imaju vrijedne [[tanin]]e koji su ekstrahirani za štavljenje kože. ''[[Schinopsis quebrachocolorado]]'' (quebracho) glavni je izvor tanina u Južnoj Americi, kao i ''[[Rhus coriaria]]'' (sicilijanski ruj) u južnoj Europi. Vrste rodova ''Cotinus'', ''[[Pistacia]]'', ''Rhus'' i ''[[Schinopsis]]'' važni su izvori tanina za industriju kože.

Eksudati iz stabljika raznih vrsta ''Anacardiaceae'' daju [[lak]]ove, [[Smola|smole]] ili [[Guma|gume]]. Umjetnost lakiranja započela je u [[Kina|Kini]] prije nekoliko stoljeća, dosegnuvši svoj vrhunac razvoja tijekom [[Dinastija Ming|dinastije Ming]] (1368. – 1644. CE). Korišteni lakovi dobiveni su iz ''[[Toxicodendron vernicifluum]]'' (“kinesko stablo laka”). Mliječni eksudat iz ovog drveta brzo potamni i zgusne se na zraku. Lak, kada se nanosi kao lak, pruža izvanrednu zaštitu, budući da ga ne mijenjaju [[kiseline]], [[lužine]], [[Alkoholi|alkohol]] ili zagrijavanje do 70 °C (158 °F). ''[[Gluta usitata]]'' (“Burmansko drvo laka”) proizvodi lak koji se sporije suši. [[Pistacia lentiscus]] (“stablo mastike”), s područja Sredozemlja, proizvodi mastiku, lak koji se koristi za premazivanje metala te uljanih i akvarelnih slika. To je jedna od najskupljih smola za proizvodnju. Tropski američki ''[[Anacardium humile]]'', [[Anacardium occidentale|A. occidentale]] i [[Anacardium nanum|A. nanum]] daju gumu od indijskog oraha, zamjenu za gumu arabiku. Ne samo da su dobra ljepila, već sadrže i malu količinu ulja indijskog oraščića, koje se može koristiti kao repelent za insekte ili kao mazivo u električnoj izolaciji [[zrakoplov]]a.

Mnogi ljudi poznaju ''Anacardiaceae'' zbog [[dermatitis]]a uzrokovanog smolama nekih vrsta. Najzloglasniji su vjerojatno ''[[Toxicodendron diversiloba]]'' ([[otrovni hrast]]) iz zapadne Sjeverne Amerike i [[Toxicodendron radicans|T. radicans]] ([[otrovni bršljan]]) i [[Toxicodendron vernix|T. vernix]] ([[otrovni ruj]]) iz istočne Sjeverne Amerike. (Toxicodendron znači &quot;otrovno drvo&quot;.) Smola će se raspršiti u dimu gorućeg drva ovih biljaka i čak može ispariti iz njihovih tkiva tijekom vrućih, suhih dana. Vrste ''Toxicodendron'' bile su uključene u rod ''[[Rhus]]'' i još uvijek se ponekad pojavljuju pod tim imenom roda, ali se razlikuju od Rhusa po tome što imaju obilne smolaste kanale u stabljikama (oni proizvode smolasti sok koji može sadržavati štetni spoj [[urushiol]] ili prirodne lakove ). Mango i indijske orah jabuke uzrokuju dermatitis kod osoba osjetljivih na njihove smole, kao i njihovo drvo ili lišće. Mnogi su ljudi također osjetljivi na tekući lak ili mastik.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/plant/Anacardiaceae Britannica] Pristupljeno 13. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

== Potporodice ==
# ''[[Anacardioideae]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
# ''[[Spondiadoideae]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;

== Rodovi ==
{{div col|cols=3}}
# '''Familia ''[[Anacardiaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (924 spp.)
## Tribus ''[[Pentaspadeae]]'' &lt;small&gt;Z. H. Feng&lt;/small&gt;
### ''[[Pentaspadon]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
## Tribus '' [[Campnospermateae]]'' &lt;small&gt;Z. H. Feng&lt;/small&gt;
### ''[[Campnosperma]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (14 spp.)
## Tribus ''[[Spondiadeae]]'' &lt;small&gt; Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Pseudospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Dracontomelon]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Pegia]]'' &lt;small&gt;Colebr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Allospondias]]'' &lt;small&gt;(Pierre) Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Spondias]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Attilaea]]'' &lt;small&gt;E. Martínez &amp; Ramos&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Haematostaphis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Tapiririeae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Buchanania]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; (26 spp.)
### ''[[Androtium]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Choerospondias]]'' &lt;small&gt;B. L. Burtt &amp; A. W. Hill&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiogynium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Tapirira]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Tumultivenia]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Uniostium]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
### ''[[Cyrtocarpa]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Sclerocarya]]'' &lt;small&gt;Hochst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lannea]]'' &lt;small&gt;A. Rich.&lt;/small&gt; (38 spp.)
### ''[[Koordersiodendron]]'' &lt;small&gt;Engl. ex Koord.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Antrocaryon]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Poupartiopsis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex J. D. Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Harpephyllum]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Poupartia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Operculicarya]]'' &lt;small&gt;H. Perrier&lt;/small&gt; (9 spp.)
## Tribus ''[[Dobineeae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
### ''[[Dobinea]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex D. Don&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Campylopetalum]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Anacardieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Parishia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Fegimanra]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Anacardium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Mangifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (63 spp.)
### ''[[Bouea]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Swintonia]]'' &lt;small&gt;Griff.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Gluta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Faguetia]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Trichoscypha]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Drimycarpus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Melanochyla]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Semecarpus]]'' &lt;small&gt;L. fil.&lt;/small&gt; (92 spp.)
### ''[[Holigarna]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex Roxb.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Nothopegia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (10 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Protorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ozoroa]]'' &lt;small&gt;Delile&lt;/small&gt; (45 spp.)
### ''[[Heeria]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Micronychia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Abrahamia]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Baronia]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Tribus ''[[Thyrsodieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Blepharocarya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Rhodosphaera]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (38 spp.)
### ''[[Loxopterygium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Cardenasiodendron]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Apterokarpos]]'' &lt;small&gt;Rizzini&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Astronium]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Myracrodruon]]'' &lt;small&gt;Allemão&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Schinopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Thyrsodium]]'' &lt;small&gt;Salzm. ex Benth.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Ochoterenaea]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amphipterygium]]'' &lt;small&gt;Schiede ex Standl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Orthopterygium]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Lithraea]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Mauria]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Euroschinus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Sorindeia]]'' &lt;small&gt;Thouars&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Loxostylis]]'' &lt;small&gt;Spreng. ex Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Searsia]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (109 spp.)
### ''[[Smodingium]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Laurophyllus]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Rhoideae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Pachycormus]]'' &lt;small&gt;Coville&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Toxicodendron]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Actinocheita]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bonetiella]]'' &lt;small&gt;Rzed.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pseudosmodingium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Metopium]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Comocladia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (27 spp.)
### ''[[Cotinus]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Haplorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pistacia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Rhus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (47 spp.)
### ''[[Mosquitoxylum]]'' &lt;small&gt;Krug &amp; Urb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Melanococca]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Malosma]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.zambiaflora.com/speciesdata/family.php?family_id=10 Flora of Zambia, Anacardiaceae]
* [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&amp;taxon_id=10038 Flora of China, Anacardiaceae]
* [https://www.gbif.org/species/113654642 GBIF, Anacardiaceae]
* [https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30002342-2 Kew, Anacardiaceae]
[[Kategorija:Rujevke| ]]
[[Kategorija:Porodice sapindolikih]]</text>
      <sha1>gg4wgw0k3grd5pbqe9b0hfmnn07vosg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479460</id>
      <parentid>7479323</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:55:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Opis porodice */ uklonjena Britannica</comment>
      <origin>7479460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7423" sha1="nwq7ef8y30c6uodqu73nwydrzq6jov5" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Rujevke
| slika        = Rhus aromatica NPS-1.jpg
| slika_opis   = ''[[Rhus aromatica]]'', 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = '''''Anacardiaceae'''''
| familia_autorstvo= [[R.Br.]]
| genus        = 
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''Rujevke''' (vonjače; [[Latinski jezik|lat.]] Anacardiaceae), jedna od deset biljnih porodica&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)]  Pristupljeno 4. rujna 2022.&lt;/ref&gt; iz reda sapindolike koja je raširena po svim kontinentima. Na području duplog američkog kontinenta njezini rodovi rašireni su od južne [[Kanada|Kanade]] do [[Patagonija|Patagonije]], uključujući i Karibe, nadalje u [[Južna Europa|južnoj Europi]], cijeloj [[južna Azija|južnoj Aziji]], cijeloj [[Afrika|Africi]] s madagaskarom, osim [[Sahara|Sahare]], i oballna područja sjeverne i istočne [[Australija (kontinent)|Australije]].

Porodici pripada 77 rodova sa 701 priznatom vrstom, stabla, grmovi i puzavice, a ime dobiva po rodu [[Anacardium]]. Najpoznatiji predstavnici su rodovi [[Cotinus]], [[Mangifera]], [[Pistacia]] i [[Rhus]], kojima pripadaju, [[mango]], [[pistacija]] ([[Pistacia vera]]), [[ruj]] ili [[rujevina]] ([[Cotinus coggygria]]), [[kiseli ruj]] ([[Rhus typhina]]), [[smrdljika]] ([[Pistacia terebinthus]]) 
== Ime ==
== Rasprostranjenost ==
== Botanički opis ==
== Sistematika ==

== Potporodice ==
# ''[[Anacardioideae]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;
# ''[[Spondiadoideae]]'' &lt;small&gt;Link&lt;/small&gt;

== Rodovi ==
{{div col|cols=3}}
# '''Familia ''[[Anacardiaceae]]''''' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (924 spp.)
## Tribus ''[[Pentaspadeae]]'' &lt;small&gt;Z. H. Feng&lt;/small&gt;
### ''[[Pentaspadon]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (5 spp.)
## Tribus '' [[Campnospermateae]]'' &lt;small&gt;Z. H. Feng&lt;/small&gt;
### ''[[Campnosperma]]'' &lt;small&gt;Thwaites&lt;/small&gt; (14 spp.)
## Tribus ''[[Spondiadeae]]'' &lt;small&gt; Kunth ex DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Pseudospondias]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Dracontomelon]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Pegia]]'' &lt;small&gt;Colebr.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Allospondias]]'' &lt;small&gt;(Pierre) Stapf&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Spondias]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Attilaea]]'' &lt;small&gt;E. Martínez &amp; Ramos&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Haematostaphis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Tapiririeae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Buchanania]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; (26 spp.)
### ''[[Androtium]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Choerospondias]]'' &lt;small&gt;B. L. Burtt &amp; A. W. Hill&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pleiogynium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Tapirira]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Tumultivenia]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Uniostium]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
### ''[[Cyrtocarpa]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Sclerocarya]]'' &lt;small&gt;Hochst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lannea]]'' &lt;small&gt;A. Rich.&lt;/small&gt; (38 spp.)
### ''[[Koordersiodendron]]'' &lt;small&gt;Engl. ex Koord.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Antrocaryon]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Poupartiopsis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex J. D. Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Harpephyllum]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Poupartia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Operculicarya]]'' &lt;small&gt;H. Perrier&lt;/small&gt; (9 spp.)
## Tribus ''[[Dobineeae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
### ''[[Dobinea]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex D. Don&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Campylopetalum]]'' &lt;small&gt;Forman&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Anacardieae]]'' &lt;small&gt;DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Parishia]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Fegimanra]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Anacardium]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Mangifera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (63 spp.)
### ''[[Bouea]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Swintonia]]'' &lt;small&gt;Griff.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Gluta]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Faguetia]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Trichoscypha]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Drimycarpus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Melanochyla]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Semecarpus]]'' &lt;small&gt;L. fil.&lt;/small&gt; (92 spp.)
### ''[[Holigarna]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex Roxb.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Nothopegia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (10 spp.)
## Tribus ''neopisan''
### ''[[Protorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Ozoroa]]'' &lt;small&gt;Delile&lt;/small&gt; (45 spp.)
### ''[[Heeria]]'' &lt;small&gt;Meisn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Micronychia]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Abrahamia]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Baronia]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Tribus ''[[Thyrsodieae]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
### ''[[Blepharocarya]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Rhodosphaera]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Schinus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (38 spp.)
### ''[[Loxopterygium]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Cardenasiodendron]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Apterokarpos]]'' &lt;small&gt;Rizzini&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Astronium]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (12 spp.)
### ''[[Myracrodruon]]'' &lt;small&gt;Allemão&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Schinopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Thyrsodium]]'' &lt;small&gt;Salzm. ex Benth.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Ochoterenaea]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Amphipterygium]]'' &lt;small&gt;Schiede ex Standl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Orthopterygium]]'' &lt;small&gt;Hemsl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Lithraea]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Mauria]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (15 spp.)
### ''[[Euroschinus]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (9 spp.)
### ''[[Sorindeia]]'' &lt;small&gt;Thouars&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Loxostylis]]'' &lt;small&gt;Spreng. ex Rchb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Searsia]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (109 spp.)
### ''[[Smodingium]]'' &lt;small&gt;E. Mey.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Laurophyllus]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Rhoideae]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt;
### ''[[Pachycormus]]'' &lt;small&gt;Coville&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Toxicodendron]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Actinocheita]]'' &lt;small&gt;F. A. Barkley&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Bonetiella]]'' &lt;small&gt;Rzed.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pseudosmodingium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Metopium]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Comocladia]]'' &lt;small&gt;P. Browne&lt;/small&gt; (27 spp.)
### ''[[Cotinus]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Haplorhus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pistacia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Rhus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (47 spp.)
### ''[[Mosquitoxylum]]'' &lt;small&gt;Krug &amp; Urb.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Melanococca]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Malosma]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (1 sp.)
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.zambiaflora.com/speciesdata/family.php?family_id=10 Flora of Zambia, Anacardiaceae]
* [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&amp;taxon_id=10038 Flora of China, Anacardiaceae]
* [https://www.gbif.org/species/113654642 GBIF, Anacardiaceae]
* [https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30002342-2 Kew, Anacardiaceae]
[[Kategorija:Rujevke| ]]
[[Kategorija:Porodice sapindolikih]]</text>
      <sha1>nwq7ef8y30c6uodqu73nwydrzq6jov5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zagrebačka sinagoga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>571185</id>
    <revision>
      <id>7479265</id>
      <parentid>7413671</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:07:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula</comment>
      <origin>7479265</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27064" sha1="2dpcnfn1j9dzpr3o1ligxcm7wp6sqmy" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|svibanj, 2018.}}{{Jubilarni članak|169.000}}{{Članak tjedna (ikona)|15. tjedan 2024.}}
{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Zagrebačka sinagoga
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| slika             = Sinagoga1906_11.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = Zagrebačka sinagoga na razglednici iz 1906. godine
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Zagreb]]
| dz                = HRV
| koordinate        = {{Coord|45|48|42.5|N|15|58|41|E|display=inline,title|type:landmark_region:HR}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Grad Zagreb
| pushpin_label     = 
| arhitekt          = [[Franjo Klein]]
| godine izgradnje  = [[1866.]]
| godina završetka  = [[1867.]]
| renoviran         = 
| srušen            = 1941. – 1942.
| religija          = [[judaizam]]
| patron            = 
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[Pseudomaurski stil|pseudomaurski]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 30 m × 19,7 m
| zaštita           = 
}}
'''Zagrebačka sinagoga''' bila je glavnim mjestom bogoslužja zagrebačke [[Židovi u Hrvatskoj|židovske zajednice u modernoj Hrvatskoj]]. [[Sinagoga]] je izgrađena 1867. u [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji]] unutar [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a bila je u upotrebi do 1941. kada su je vlasti [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]] dale srušiti.

Sinagoga je izgrađena u [[Pseudomaurski stil|pseudomaurskom stilu]], dizajnirana prema hramu u [[Gradski kotari Beča|gradskom kotaru]] Leopoldstadt u [[Beč]]u i nalazila se u današnjoj Praškoj ulici. Bila je jedini namjenski židovski objekt za bogoslužje u [[Povijest Zagreba|povijesti grada Zagreba]]. Zgrada je bila jedna od poznatijih sinagoga u okolici.&lt;ref name=&quot;Vjesnik 20010112&quot;&gt;{{cite news |&lt;!--url=http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C01%5C12%5C10A10.PDF |--&gt; title=Vraćen i prostor u Praškoj ulici gdje je nekad bila zagrebačka sinagoga |date=12. siječnja 2001. |work=[[Vjesnik]] &lt;!--accessdate=14. svibnja 2009. --&gt;}}&lt;/ref&gt;

Od [[1980-ih]] postoje planovi ponovne gradnje sinagoge na izvornoj lokaciji, no zbog spleta različitih političkih okolnosti do danas se vrlo malo napredovalo. Glavne nesuglasice postoje između [[Vlada RH|hrvatske vlade]] i židovskih organizacija, to jest koliko bi one bile uključene u cijeli [[projekt]], [[dizajn]] i svrhu nove građevine.{{ni}}

==Povijest==
{{glavni|Židovi u Hrvatskoj}}
Ohrabreni [[edikt]]om o [[religija|religiji]] cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] iz 1782., Židovi se trajno nastanjuju u Hrvatskoj u kasnom 18. stoljeću, a židovsku općinu osnivaju 1806. godine.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot;&gt;{{cite web |url=http://www1.yadvashem.org/yv/en/education/lesson_plans/pdf/zagreb1.pdf |title=The Synagogue of Zagreb, 1867-1942 |work=The Synagogue and Zagreb |year=2001 |first=Snješka |last=Knežević |publisher=Jewish Community of Zagreb |pages=42–46 |format=PDF |accessdate=26. veljače 2010. |archive-date=3. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303223839/http://www.yadvashem.org/yv/en/education/lesson_plans/pdf/zagreb1.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

[[Judaizam|Židovska zajednica]] u Zagrebu je 1809. imala jednog [[rabin]]a, a 1811. i svoje vlastito groblje.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot;/&gt; Zajednici je 1833. omogućena kupnja zemljišta za gradnju sinagoge, no za njezinu izgradnju u to vrijeme nije imala dovoljno [[novac|novca]].&lt;ref name=&quot;Ha-kol 96&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.zoz.hr/files/HAKOL%2096.pdf |title=Uz 200 godišnjicu Židovske općine u Zagrebu |first=Melita |last=Švob |work=Ha-kol |issn=1332-5892 |issue=96 |date=Rujan 2006. |publisher=Jewish Community of Zagreb |pages=23–29 |language=Croatian |format=PDF |accessdate=26. travnja 2009. |journal= |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721103103/http://www.zoz.hr/files/HAKOL%2096.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Ha-kol 101&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.zoz.hr/files/HAKOL%20101_za%20web.pdf |title=140. godina posvećenja zagrebačke sinagoge |work=Ha-kol |issn=1332-5892 |issue=101 |date=Srpanj 2007. |publisher=Jewish Community of Zagreb |pages=22–25 |format=PDF |accessdate=20. svibnja 2009. |journal= |archive-date=22. studenoga 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101122063748/http://www.zoz.hr/files/HAKOL%20101_za%20web.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Već 1855. zajednica je narasla na 700 članova&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt; i 30. listopada te godine donesena je odluka o gradnji sinagoge.&lt;ref name=&quot;Ha-kol 101&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;JCZ history&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.zoz.hr/home.php?content=content&amp;term=10&amp;key=3&amp;key1=10 |title=Historical background of the Jewish community of Zagreb |publisher=Jewish Community of Zagreb |accessdate=29. siječnja 2008.}}&lt;/ref&gt; Odbor za izgradnju imenovan je 1861.,&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt; izabrano je i kupljeno zemljište na uglu ulice Marie Valerie (današnja Praška) i [[Trg bana Jelačića (Zagreb)|trga bana Jelačića]]. Međutim, novi je urbanistički plan promijenjen 1864. smanjujući raspoloživi prostor za gradnju, tako da zajednica odlučuje kupiti drugo zemljište veličine 1540 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; udaljeno oko 80 metara od prvotno planirane lokacije.

===Dizajn i izgradnja===
{{glavni|Pseudomaurski stil}}
[[Datoteka:Ground floor of the Zagreb Synagogue computer reconstruction.jpg|mini|lijevo|160px|Računalna rekonstrukcija prizemlja sinagoge]]
[[Datoteka:Cross section of the Zagreb Synagogue computer reconstruction.jpg|mini|desno|160px|Računalna rekonstrukcija presjeka sinagoge]]
[[Franjo Klein]], Zagrepčanin rođen u Beču, imenovan je za glavnog [[arhitekt]]a izgradnje sinagoge. Klein je, kao predstavnik [[Historicizam|historicizma]], modelirao zgradu prema pseudomaurskom bečkom Leopoldstädter hramu, koji je projektirao [[Ludwig Förster]]. Taj objekt postao je [[prototip]] za gradnju sinagoga u Središnjoj Europi. Za Zagrebačku je sinagogu korišten već razvijen oblik zaobljenog luka (''Rundbogenstil''), no nisu preuzeti Fösterovi rani orijentalni motivi.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt;

[[Datoteka:Unutrasnjost sinagoge u Praskoj MGZ 080209.jpg|thumb|right|160px|Unutrašnjost sinagoge 1880., fotografirao [[Ivan Standl]]]]
Sastav glavnog pročelja, s dominantnim izvučenim i povišenim planom i donja strana s dva simetrična dijela, odražava unutarnju podjelu na tri [[Brod (arhitektura)|broda]]. U prizemlju na prednjoj strani bio je sagrađen trolučni ulaz i bifora, dok je na prvom katu bio izgrađen visoki [[triforium]] s povišenim lukom i četverolistnim [[rozeta]]ma na stubištu.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt;

Sinagoga je zauzimala veći dio zemljišta: bila je okrenuta prema zapadu, a sâm hram bio je uvučen u odnosu na [[ulica|ulicu]]. Naime, prema austrougarskim propisima, morao je postojati predprostor, odnosno dvorište ispred same sinagoge koji onemogućava nekatoličkim crkvama javni ulaz s ulice (kao i tornjeve i [[zvono|zvona]]): imala je širok i nešto viši središnji brod i dva niža broda te, za razliku od Försterove sinagoge u Beču, nije imala oblik [[bazilika|bazilike]].&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt; 

Radovi su počeli 1866., a sinagoga je završena sljedeće godine. Sinagoga je službeno posvećena [[27. rujna]] [[1867.]], a toj su svečanosti nazočili predstavnici gradskih i regionalnih vlasti, javne osobe Zagreba i mnoštvo građana. Sinagoga je bila prva istaknuta zgrada u zagrebačkom donjem gradu, a njena arhitektura i veličina izazivali su opće divljenje i pohvale.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt;

===19. i rano 20. stoljeće===
[[Datoteka:Maketa Sinagoga Zagreb MGZ.jpg|thumb|left|160px|Maketa sinagoge izložena u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]]]]
[[Datoteka:Spomen ploca iz sinagoge Praska MGZ 080209.jpg|thumb|right|160px|Sačuvana spomen-ploča izložena u Muzeju grada Zagreba, na kojoj je obilježeno posvećenje poslije radova 1881.]]
Za religijske su potrebe u sinagogi sagrađene i [[orgulje]],&lt;ref name=&quot;Jewish Encyclopedia&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?letter=A&amp;artid=903 |title=Agram (Zagreb) |work=Jewish Encyclopedia |publisher=Funk &amp; Wagnalls |first=Gabriel |last=Schwarz |year=1901–1906 |pages=239–240 |accessdate=5. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt; što je malobrojna zajednica ortodoksnih Židova smatrala neprihvatljivim pa su stoga oni svoja bogoslužja održavali odvojeno, u iznajmljenim prostorijama. 

U [[Potres u Zagrebu 1880.|potresu]] [[1880.]] sinagoga je pretrpjela manja oštećenja koja su sanirana sljedeće godine.&lt;ref name=&quot;Vjesnik 20011209&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C12%5C09%5C25A25.PDF |title=U ozračju svjetla hanukije |first=Vesna |last=Kusin |date=9. prosinca 2001. |work=[[Vjesnik]] |format=PDF |accessdate=14. svibnja 2009. |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20011214005333/http://www.vjesnik.hr/pdf/2001/12/09/25A25.PDF |archivedate=14. prosinca 2001.}}&lt;/ref&gt;

Zbog doseljavnja iz [[Mađarska|Mađarske]], [[Češka (povijesna pokrajina)|Češke]] i [[Moravska|Moravske]]&lt;ref name=&quot;Jewish Encyclopedia&quot; /&gt; židovska je populacija brzo rasla: s 1285 članova 1887. na 3237 članova 1900. i potom na 5970 članova 1921. godine.&lt;ref name=&quot;JCZ history&quot; /&gt; Sinagoga je postala premala da bi udovoljila potrebama stalno rastuće zajednice pa je zato 1921. pokrenuta njezina obnova s ciljem povećanja broja raspoloživih sjedala. Godine 1931. planiralo se povećati broj sjedala na 944, no od toga se kasnije odustalo.&lt;ref name=&quot;Vjesnik 20011209&quot; /&gt; [[Centralno grijanje]] u sinagogi uvedeno je 1933.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt;

===Uništenje tijekom Drugog svjetskog rata===
{{glavni|Holokaust u NDH}}
Tijekom 1941., kada su [[Sile osovine]] u [[Travanjski rat|Travanjskom ratu]] okupirale Kraljevinu Jugoslaviju, dolazi do raspada [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i do stvaranja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] (NDH) kojom je upravljao nacionalistički [[Ustaše|ustaški režim]]. Ubrzo po osnivanju NDH započinje sustavni progon Židova, modeliran prema [[Nacizam|nacističkom]] uzoru, a katkada i brutalniji: uvedeni su rasni zakoni, židovska imovina je zaplijenjena, a sami Židovi bili su uhićeni i deportirani u [[koncentracijski logor|koncentracijske logore]] u Hrvatskoj i u drugim zemljama.&lt;ref name=&quot;Goldstein&quot; /&gt;

U listopadu 1941. novoinaugurirani gradonačelnik Zagreba, [[Ivan Werner]], objavio je dekret za rušenje sinagoge, navodno zato što se sinagoga nije uklapala u glavni gradski urbanistički plan.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Vjesnik 20011209&quot; /&gt; Devastacija sinagoge, započeta 10. listopada 1941.,&lt;ref name=&quot;JCZ history&quot; /&gt; napredovala je sporo da se ne bi oštetile susjedne zgrade i završena je u travnju 1942.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt; Cijeli je proces fotografiran u propagandne svrhe, a fotografije su javno izložene na Antisemitskoj izložbi u Zagrebu. Fotografije su također izložene i u [[Dubrovnik]]u, [[Karlovac|Karlovcu]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Vukovar]]u i [[Zemun]]u kao ilustracija &quot;rješavanja židovskog pitanja u NDH&quot;.&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot;&gt;{{cite web |url=http://www1.yadvashem.org/yv/en/education/languages/croatian/lesson_plans/pdf/zagreb1.pdf |title=Sinagoga&amp;nbsp;— simbol sudbine zagrebačkih Židova |first=Snješka |last=Knežević |format=PDF |accessdate=29. siječnja 2008. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304201835/http://www.yadvashem.org/yv/en/education/languages/croatian/lesson_plans/pdf/zagreb1.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ulomke [[film]]a o rušenju sinagoge otkrio je pet desetljeća kasnije, 1993., filmski redatelj [[Lordan Zafranović]] tijekom istrage za [[dokumentarni film]] ''Zalazak stoljeća/Testament L. Z.''; 41 sekunda filma je spašena.&lt;ref name=&quot;Vjesnik 20011209&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.google.com/newspapers?id=1hYxAAAAIBAJ&amp;sjid=LOEFAAAAIBAJ&amp;pg=2705,4683994 |title=Movie takes an honest look at war-torn Balkans |date=19. prosinca 1993. |work=The Daily Gazette |first=Alison |last=Smale |agency=[[Associated Press]]}}&lt;/ref&gt; Ti su ulomci također korišteni u dokumentarnom filmu [[Mira Wolf|Mire Wolf]] ''Zagrebačka sinagoga 1867. – 1942.'' (1996.), koji je producirala [[Hrvatska radiotelevizija]].&lt;ref name=&quot;Heritage Abroad&quot; /&gt;
[[Datoteka:Zidni umivaonik sinagoga Praska MGZ 080209.jpg|thumb|upright=0.6|right|Zidni umivaonik sinagoge nađen u ruševinama poslije Drugog svjetskog rata]]

Osam vrijednih svitaka [[Tora|Tore]] spašeni su nakon intervencije Leonarda Grivičića, poduzetnika i industrijalca koji je bio susjed [[Mile Budak]]a, ministra u vladi NDH. Grivičić je također bio blizak [[poglavnik]]u [[Ante Pavelić|Anti Paveliću]] i veleposlaniku [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] u NDH, [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmundu Glaise-Horstenau]]. Iako Grivičić nije imao velik politički utjecaj u NDH, smatran je osobom od povjerenja. Kada je 9. listopada 1941. saznao za planove vlade o početku rušenja sinagoge, tu je informaciju iste večeri tajno proslijedio [[Bernard Grüner|Bernardu Grüneru]], glavnome kantoru zagrebačke sinagoge pa su svitci Tore tijekom noći sklonjeni na sigurno mjesto.&lt;ref name=&quot;Nacional2007&quot;&gt;{{cite journal |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/40098/zagorceva-milijunska-prijevara |title=Zagorčeva milijunska prijevara |date=19. studenoga 2007. |issue=627 |first=Plamenko |last=Cvitić |work=Nacional |accessdate=2. travnja 2009. |archivedate=6. srpnja 2012. |deadurl=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120706053050/http://www.nacional.hr/clanak/40098/zagorceva-milijunska-prijevara |trans-title=Zagorac committed a fraud worth millions |journal= }}&lt;/ref&gt;

Ubrzo po uništenju sinagoge, [[Zagrebačka nadbiskupija|zagrebački nadbiskup]] [[Alojzije Stepinac]] rekao je u propovijedi: &quot;Kuća Božja bilo koje vjere je sveta stvar i tko u to dira, taj će životom platiti. I na ovom i na onom svijetu bit će proganjan.&quot;&lt;ref&gt;{{cite book |title=Holokaust u Zagrebu |first=Ivo |last=Goldstein |authorlink=Ivo Goldstein |publisher=Novi Liber |year=2001 |page=386 |isbn=953-6045-19-2}}&lt;/ref&gt; Stepinac je još pridodao da su to počinili &quot;ustaše i njihove vođe&quot;.&lt;ref&gt;[http://kamenjar.com/josip-pecaric-dr-stanko-sielski-pravednik-medu-narodima/ Kamenjar.com – Josip Pečarić: »Dr. Stanko Sielski – Pravednik među narodima« (&quot;Spašavanje grupe zagrebačkih liječnika&quot;)], objavljeno 22. travnja 2015., pristupljeno 2. listopada 2016.&lt;/ref&gt;

Jedini sačuvani dijelovi sinagoge su zidni umivaonik, korišten za ritualno pranje ruku, i dvije spomen-ploče iz predvorja te nekoliko dijelova stupa, koje je spasio Ivo Kraus. Ubrzo po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] Kraus ih je izvukao iz ruševina.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nacional2005&quot;&gt;{{cite journal |url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/14093/zidovi-koji-su-izgradili-moderni-zagreb |title=Židovi koji su izgradili moderni Zagreb |date=15. veljače 2005. |issue=483 |first1=Robert |last1=Bajruši |first2=Marina |last2=Biluš |first3=Viktor |last3=Zahtila |work=Nacional |accessdate=4. srpnja 2012. |trans-title=Jews who built modern Zagreb |archivedate=4. srpnja 2012. |deadurl=dead |archiveurl=https://www.webcitation.org/68u49L46k?url=http://www.nacional.hr/clanak/14093/zidovi-koji-su-izgradili-moderni-zagreb |journal= }}&lt;/ref&gt; Zidni umivaonik i spomen-ploče čuvaju se u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]], a dijelovi stupa kod židovske zajednice u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;Knezevic_en&quot; /&gt;

==Pokušaji obnove==
===1945. – 1990.===
Svaki peti hrvatski Židov je u Drugome svjetskome ratu preživio [[holokaust]].&lt;ref name=&quot;Goldstein&quot;&gt;{{cite web |url=http://www1.yadvashem.org/yv/en/education/lesson_plans/pdf/zagreb2.pdf |title=The Genocide against the Jews in the Independent State of Croatia |work=The Synagogue and Zagreb |year=2001 |first=Ivo |last=Goldstein |authorlink=Ivo Goldstein |publisher=Jewish Community of Zagreb |pages=20–23 |format=PDF |accessdate=26. veljače 2010. |archive-date=5. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110605072431/http://www1.yadvashem.org/yv/en/education/lesson_plans/pdf/zagreb2.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Između 1948. i 1953. se oko polovica svih članova zagrebačke Židovske općine odlučila za [[Alija (Izrael)|Aliju]], preseljenje Židova u [[Izrael]],&lt;ref name=&quot;JCZ history&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;EJC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.eurojewcong.org/ejc/news.php?id_article=67 |title=European Jewish Congress&amp;nbsp;— Croatia |publisher=European Jewish Congress |accessdate=5. travnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100813205546/http://www.eurojewcong.org/ejc/news.php?id_article=67 |archivedate=13. kolovoza 2010.}}&lt;/ref&gt; tako da je broj njezinih članova pao na desetinu od prije rata.&lt;ref name=&quot;EJC&quot; /&gt; [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavenski]] komunistički režim [[nacionalizacija|nacionalizirao]] je cjelokupnu imovinu Židovske zajednice u Zagrebu, između ostaloga i zemljište u Praškoj ulici.&lt;ref name=&quot;ynetnews&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3310912,00.html |title=Zagreb Jews seek new synagogue |date=10. travnja 2006. |work=Ynetnews |publisher=[[Yedioth Ahronoth]] |agency=[[Reuters]] |accessdate=13. travnja 2009.}}&lt;/ref&gt; Sve to, kombinirano s generalnim neprijateljstvom novoga režima prema [[religija|religiji]], učinilo je rekonstrukciju sinagoge skoro nemogućom.

Poslije Drugoga svjetskoga rata mjesto negdašnje sinagoge koristilo se kao [[odbojka]]ško igralište.&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot; /&gt; Na tom je mjestu kasnije izgrađena robna kuća, koja je do temelja izgorjela u [[požar]]u [[31. prosinca]] [[1980.]]&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot; /&gt;&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/zg-zivot/na-mjestu-srusene-sinagoge-tajnovito-je-izgorjela-modna-kuca-1079810&lt;/ref&gt; Ostatci te robne kuće poslije su uklonjeni. Unatoč nekim ranijim idejama o gradnji robne kuće na istome mjestu i natječaju iz 1977. za arhitektonski [[dizajn]] [[zgrada|zgrade]], radovi na obnovi robne kuće nisu nikada započeli.&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot; /&gt; Umjesto toga, zemljište je korišteno za parking, a u tu svrhu služi i danas.&lt;ref name=&quot;Heritage Abroad&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.heritageabroad.gov/reports/doc/CROATIA_Report_2006.pdf |title=Jewish Heritage Sites in Croatia: Preliminary Report |year=2005 |publisher=United States Commission for the Preservation of America's Heritage Abroad |page=6 |format=PDF |accessdate=19. travnja 2009. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090511170102/http://heritageabroad.gov/reports/doc/CROATIA_Report_2006.pdf |archivedate=11. svibnja 2009.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Komunalni vjesnik 337&quot;&gt;{{cite journal |title=Sinagoga da, ali po čijoj mjeri |url=http://193.198.60.202/komunalni/arhiva/337/str10.pdf |journal=Zagrebački komunalni vjesnik |issn=1845-822X |volume=XXII. |issue=337 |page=10 |last=Kos Bučar |first=Dajana |date=20. studenoga 2006. |publisher=City of Zagreb |language=Croatian |format=PDF |deadurl=yes |archive-url=https://web.archive.org/web/20110529141308/http://193.198.60.202/komunalni/arhiva/337/str10.pdf |archive-date=29. svibnja 2011. |access-date=30. rujna 2016.}}&lt;/ref&gt;

Poslije 1986. zagrebačka Židovska općina započinje raspravu o židovskome kulturnome središtu i memorijalnoj sinagogi.&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot; /&gt; Dvojica arhitekata, [[Branko Silađin]] i [[Boris Morsa]], istupaju javno s idejom o novome židovskome centru u Praškoj ulici.&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot; /&gt; Silađinovu viziju židovska zajednica prvotno nije prihvaćala: umjesto toga napravljeni su planovi za gradnju kulturnoga centra i sinagoge nakon provedenoga međunarodnoga natječaja.&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot; /&gt; Međutim, unatoč podršci projektu unutar Jugoslavije i izvan nje, zagrebačke su gradske vlasti stalno usporavale ili odbijale potrebnu dokumentaciju pa ni taj projekt nije nikada ostvaren.&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot; /&gt;

===1990. – danas===
[[Datoteka:Praška Street Zagreb parking lot.jpg|mini|lijevo|Parkiralište u Praškoj ulici gdje se nalazila sinagoga]]
U jesen 1990., poslije [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|prvih demokratskih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj]], gradska je vlast napokon odobrila projekt. Natječaj za najbolji arhitektonski projekt bio je planiran za siječanj 1991. Politički metež u državi, koji je nastao poslije [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]] i tijekom [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], prouzročio je ponovno zaustavljanje projekta. Tadašnji [[predsjednik Republike Hrvatske]], [[Franjo Tuđman]], rekao je 1994. [[Jakov Bienenfeld|Jakovu Bienenfeldu]], članu vijeća zagrebačke židovske zajednice, da bi trebali napraviti novu sinagogu na mjestu negdašnje i da bi to financirala [[Vlada RH|Vlada Republike Hrvatske]]. Bienenfeld je odbio ponudu, jer je smatrao nepristojnim graditi velebnu sinagogu kad je širom Hrvatske tijekom Domovinskoga rata srušeno 1800 crkvi i 2000 škola.&lt;ref name=&quot;jl&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.jutarnji.hr/izgradnja-sinagoge-u-zagrebu-je-promasaj/1116155/ |title='GRADNJA SINAGOGE U ZAGREBU JE PROMAŠAJ!' Najuspješniji židovski poduzetnik u Hrvatskoj Jakov Bienenfeld |publisher=[[Jutarnji list]] |work=www.jutarnji.hr |language=Croatian |access-date=30. rujna 2016. |archive-date=27. srpnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130727112443/http://www.jutarnji.hr/izgradnja-sinagoge-u-zagrebu-je-promasaj/1116155 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Dne [[15. listopada]] [[1991.]] velikosrpski agresori su u sklopu [[Operacija Labrador|Operacije Labrador]] pokušali [[Operacija pod lažnom zastavom|podvaliti Hrvatskoj]] miniranjem zagrebačke sinagoge, no hrvatske su ih službe otkrile pa su akteri morali pobjeći u Srbiju.&lt;ref name=&quot;Buljan&quot;&gt;Buljan, Joško; ''Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti''. Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 19&lt;/ref&gt;

Hrvatski [[zakon]] o [[denacionalizacija|denacionalizaciji]] stupio je na snagu 1996.,&lt;ref name=&quot;Vjesnik 20010112&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Nacional2007&quot; /&gt; a zemljište u Praškoj ulici vraćeno je židovskoj zajednici 31. prosinca 1999.&lt;ref name=&quot;Knezevic_hr&quot; /&gt; U 2002. planovi obnove sinagoge ponovno su bili aktualizirani poslije uknjiženja zemljišta.&lt;ref name=&quot;Metro&quot;&gt;{{cite web |url=http://metro-portal.hr/vijesti/zagreb/kasni-gradnja-sinagoge |title=Kasni gradnja sinagoge |date=10. ožujka 2008. |work=Metro.portal.hr |accessdate=31. listopada 2010.}}&lt;/ref&gt; Izvještaj o troškovima gradnje uručen je Vladi RH i Gradu Zagrebu u srpnju 2004. a revidiran je u listopadu 2004. godine.&lt;ref name=&quot;Metro&quot; /&gt; Natječaj za izvođača radova bio je planiran 2005.,&lt;ref name=&quot;Ha-kol 103&quot;&gt;{{cite journal |url=http://www.zoz.hr/files/hakol_103.pdf |title=Anatomija jedne prevare |first=Snješka |last=Knežević |work=Ha-kol |issn=1332-5892 |issue=103 |date=Siječanj 2008. |publisher=Jewish Community of Zagreb |pages=7–10 |language=Croatian |format=PDF |accessdate=18. svibnja 2009. |journal= |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721103136/http://www.zoz.hr/files/hakol_103.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; no iste je godine došlo do raskola u zagrebačkoj Židovskoj općini, što je rezultiralo formiranjem disidentske zajednice ''Bet Israel'' na čijem su čelu bili [[Ivo Goldstein|Ivo]] i [[Slavko Goldstein]].&lt;ref name=&quot;Jutarnji 20150201&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/milanovic-i-svaljek-podrzali-gradnju-sinagoge-u-praskoj/1287257/ |title=Vlada i grad uz projekt: Zagrebačka sinagoga imat će 9 katova iznad zemlje i 3 ispod |work=[[Jutarnji list]] |date=1. veljače 2015. |last=Bajruši |first=Robert |language=hr |accessdate=6. veljače 2016. |archive-date=6. veljače 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160206200822/http://www.jutarnji.hr/milanovic-i-svaljek-podrzali-gradnju-sinagoge-u-praskoj/1287257/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

U rujnu 2006. Vlada Republike Hrvatske osnovala je radnu skupinu.&lt;ref name=&quot;Ha-kol 103&quot; /&gt; Odlučeno je da će projekt vrijedan 173 [[milijun]]a [[Hrvatska kuna|kuna]] dijelom financirati Vlada i Grad Zagreb,&lt;ref name=&quot;ynetnews&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Komunalni vjesnik 337&quot; /&gt; a da obje židovske organizacije trebaju imati svoje predstavnike u radnoj skupini.&lt;ref name=&quot;Metro&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Ha-kol 103&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jutarnji 20090923&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.jutarnji.hr/komentari/komentari/clanak/art-2009,9,23,,177285.jl |title=Mi smo za suradnju, a prof. Kraus to odbija |work=[[Jutarnji list]] |date=23. rujna 2009. |first=Ivo |last=Goldstein |authorlink=Ivo Goldstein |accessdate=23. rujna 2009. |archive-date=27. rujna 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090927074058/http://www.jutarnji.hr/komentari/komentari/clanak/art-2009,9,23,,177285.jl |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Međutim, zagrebačka Židovska općina – koja je bila vlasnik nekretnine i sebe smatrala jedinim legalnim predstavnikom zagrebačke Židovske općine&lt;ref name=&quot;Ha-kol 103&quot; /&gt; – smatrala je neprihvatljivim da i ''Bet Israel'' sudjeluje u radu radne skupine:&lt;ref name=&quot;Komunalni vjesnik 337&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Jutarnji 20090923&quot; /&gt; zbog takvih je uvjeta predsjednik Židovske općine [[Ognjen Kraus]] odbio daljnje sudjelovanje u projektu obnove sinagoge.&lt;ref name=&quot;Jutarnji 20090923&quot; /&gt;

Bilo je i novih neslaganja o dizajnu i namjeni nove zgrade, no postojala je i opća suglasnost da bi nova zgrada trebala imati kulturnu i komercijalnu svrhu.&lt;ref name=&quot;Ha-kol 103&quot; /&gt; Židovska je općina naginjala modernijem dizajnu izvorne sinagoge, a ''Bet Israel'' zagovarao je repliku izvornog pročelja smatrajući da bi takav izgled sinagoge zračio snažnom simbolikom.&lt;ref name=&quot;Ha-kol 103&quot; /&gt; Mišljenja arhitekata, gradskih [[Urbanističko planiranje|urbanista]] i povjesničara umjetnosti također su bila podijeljena.

U 2001. i 2015. godini zagrebačka je Židovska općina predstavila nove planove za izgradnju višenamjenskoga židovskoga kulturnoga centra veličine 10.600 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i sinagoge u Praškoj ulici.

==Literatura==
{{refbegin}}
* {{cite book |title=Renewed Survival: Jewish Community Life in Croatia |url=http://books.google.com/books?id=2Jmqku9ynQwC |first=Nila Ginger |last=Hofman |publisher=Lexington Books |year=2006 |isbn=0-7391-1330-5}}
* {{cite journal |last=Knežević |first=Snješka |year=1999 |title=Zagrebačka sinagoga |journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti |issue=23 |pages=121–148 |publisher=Institute of Art History |location=Zagreb |issn=0350-3437 |language=Croatian |url=http://www.ipu.hr/uploads/documents/188.pdf |format=PDF |accessdate=16. lipnja 2015.|archive-date=28. siječnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160128032136/http://www.ipu.hr/uploads/documents/188.pdf |url-status=dead }}
{{refend}}

==Izvori==
{{izvori|30em}}


{{Sinagoge u Hrvatskoj}}
{{ZG}}

[[Kategorija:Vjerski objekti u Zagrebu]]
[[Kategorija:Bivše sinagoge u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>2dpcnfn1j9dzpr3o1ligxcm7wp6sqmy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Volovotkovke</title>
    <ns>0</ns>
    <id>581118</id>
    <revision>
      <id>7479477</id>
      <parentid>7386009</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T02:46:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7479477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14681" sha1="pixizwqc8a6v5nbcfvop3hoi74zbz07" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Volovotkovke
| slika        = Orobanche galii — Flora Batava — Volume v13.jpg
| slika_opis   = ''[[Orobanche caryophyllacea]]'' (sin. ''Orobanche galii'')
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Magnoliophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Lamiales]]
| familia      = '''''Orobanchaceae'''''
| familia_autorstvo= Vent., 1799
| genus        = 
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''Volovotkovke''' (volovotke, volovodke; [[Latinski jezik|lat.]] ''Orobanchaceae''), biljna porodica iz reda [[medićolike]] (''[[Lamiales]]''), koja je svoje im e dobila po rodu [[volovod]] (''[[Orobanche]]''). Zastupljena je od 8 tribusa (2 neopisana) sa oko 100 rodova i preko 2200 vrsta. Rod volovod kao i ostali rodovi ove porodice žive kao hemi[[paraziti]] i holoparaziti na koriijenju drugih biljaka, ipak jedna vrsta ove porodice je [[Kritično ugrožena vrsta|kritčno ugrožena]], to je ''[[Agalinis kingsii]]'' s [[Kajmanski otoci|Kajmanskog otočja]].&lt;ref&gt;[http://www.iucnredlist.org/details/56500529/0 IUCN]&lt;/ref&gt; Jedini neparazitski rod je Rehmannia, koji se ponedkad svrstava i u porodicu [[Trpučevke|Trpučevki]] (''[[Plantaginaceae]]'')

Od invazivnih vrsta postoji samo jedna, to je ''[[Striga asiatica]]'' kojoj su domovin a [[Azija]] i [[Subsaharska Afrika|subsaharska Afrika]] odakle je prenesena u [[Australija (kontinent)|Australiju]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]].
== Opis ==
''Orobanchaceae'' su porodica cvjetnica (red [[Lamiales]]), koja se sastoji od oko 100 rodova i oko 2300 vrsta parazitskih biljaka. Najveća je porodica [[Parazitizam|parazit]]skih biljaka, njeni članovi nalaze se gotovo diljem svijeta, a posebno su česti u [[Afrika|Africi]], na [[Madagaskar]]u i toplim područjima sjevernog umjerenog pojasa. Neki su ozbiljni poljoprivredni štetnici.&lt;ref name=&quot;Britannica &quot;&gt;[https://www.britannica.com/plant/broomrape-family Britannica], pristupljeno 28. rujna 2023. &lt;/ref&gt; Osim nekoliko neparazitskih svojti, porodica pokazuje sve vrste biljnog parazitizma: [[fakultativni parazitizam|fakultativni parazit]], [[obligatni parazitizam|obligatni parazit]], [[Hemiparaziti|hemiparaziti]] i [[Holoparaziti|holoparaziti]].&lt;ref&gt;ISBN 978-3-642-38146-1&lt;/ref&gt;

=== Korijenje i stabljike ===
Parazitske biljke su vezane za svog domaćina pomoću [[haustorij]]a, koje prenose hranjive tvari od domaćina do [[Parazitizam|parazit]]a. Samo hemiparazitske vrste posjeduju dodatni opsežni korijenski sustav koji se naziva bočnim ili bočnim haustorijima. Kod većine holoparazitskih vrsta postoji natečena masa kratkih, glomaznih korijena ili jedan veliki natečeni haustorij, koji može biti jednostavan ili kompozitan, obično se naziva terminalni ili primarni haustorij.&lt;ref name=&quot;PMID &quot;&gt;[https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20153240/ The evolution of parasitism in plants], pristupljeno 28. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;

Biljke su svedene na kratke vegetativne [[Stabljika|stabljike]], njihovi alternativni listovi su svedeni na mesnate ljuske nalik zubima i imaju višestanične dlake prošarane žljezdanim dlakama.&lt;ref name=&quot;JSTOR &quot;&gt;[https://www.jstor.org/stable/2666173?origin=crossref The Evolution of Parasitism in Scrophulariaceae/Orobanchaceae: Plastid Gene Sequences Refute an Evolutionary Transition Series], pristupljeno 28. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;

Hemiparazitske vrste (prenesene iz Scrophulariaceae) sa zelenim lišćem sposobne su za fotosintezu i mogu biti fakultativni ili obligatni paraziti.
=== Cvjetovi ===
Hermafroditni [[cvjetovi]] obostrano su simetrični i rastu ili u grozdovima ili klasovima ili pojedinačno na vrhu vitke stabljike. Cjevastu čašku oblikuje 2–5 spojenih čašičnih listića. Vjenčić se sastoji od pet spojenih dvostrukih latica koje mogu biti žućkaste, smećkaste, ljubičaste ili bijele. Gornja usna je dvorežnjasta, donja je trorežnjačna. Dva su duga i dva kratka [[prašnik]]a na tankim nitima, umetnutima ispod sredine, ili na dnu cjevčice vjenčića, naizmjence s režnjevima cjevčice. Peti prašnik je ili sterilan ili potpuno nedostaje. Prašnici se odvajaju uzdužnim prorezima. Tučak je jednoćelijski. Jajnik je gornji. Cvjetove oprašuju [[kukci]] ili [[ptice]] (npr. kolibrići, kod [[Castilleja|Castilleje]]).
=== Plodovi ===
[[Plod]] je dehiscentna, nemesnata, 1-lokularna kapsula s mnogo vrlo sitnih endospermičkih sjemenki. Plodovi ''Orobanchaceae'' su mali i obilni i mogu proizvesti između {{broj|10000}} – {{broj|1000000}} sjemenki po biljci.&lt;ref&gt;{{cite book|last1=Molau|first1=U.|title=Parasitic Plants: Reproductive ecology and biology|date=1995|publisher=Chapman and Hall|location=London|pages=141–176}}&lt;/ref&gt;  [[Vjetar]] ih raznosi na velike udaljenosti, što povećava njihove šanse da pronađu novog domaćina.
== Taksonomija ==
=== Evolucija ===
Razvoj haustorija bio je značajan [[Evolucija|evolucijski]] događaj koji je omogućio napredak parazitskih biljaka. Holoparazitska klada, ''[[Orobanche]]'', ocrtava prvi prijelaz iz hemiparazitizma u holoparazitizam unutar ''Orobanchaceae''.

Unatoč sličnim morfološkim osobinama koje se nalaze i kod ''[[Scrophulariaceae]]'' i kod Orobanchaceae, potonje se sada morfološki i molekularno smatraju monofiletskim, iako su se mnogi od njegovih rodova nekoć smatrali dijelom obitelji Scrophulariaceae.

''[[Lindenbergia]]'', nekada tretirana kao član ''Scrophulariaceae'', jedan je od jedinih autotrofnih rodova unutar Orobanchaceae. Vjeruje se da je sestrinska skupina hemiparazitskih rodova unutar svoje porodice.&lt;ref&gt;ISBN 978-0-87893-407-2.&lt;/ref&gt;

=== Genomika ===
Predloženo je da parazitizam i njegovi različiti načini imaju utjecaj na evoluciju genoma, s povećanim stopama supstitucije [[DNA]] u parazitskim organizmima u usporedbi s neparazitskim svojtama.&lt;ref name=&quot;Journal  &quot;&gt;[https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0022519396999993?via%3Dihub Host–Parasite Arms Race in Mutation Modifications: Indefinite Escalation Despite a Heavy Load?], pristupljeno 28. lipnja 2024.&lt;/ref&gt; Na primjer, svojte holoparazita Orobanchaceae pokazuju brže molekularne evolucijske stope od obiteljskih hemiparazita u tri plastidna gena.&lt;ref name=&quot;BMC &quot;&gt;[https://bmcecolevol.biomedcentral.com/articles/10.1186/1471-2148-5-16 Rate variation in parasitic plants: correlated and uncorrelated patterns among plastid genes of different function], pristupljeno 28. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;

U studiji koja uspoređuje stope molekularne evolucije parazitskih naspram neparazitskih taksona za 12 parova porodica angiospermi — uključujući ''[[Apodanthaceae]]'', ''[[Cytinaceae]]'', ''[[Rafflesiaceae]]'', [[Cynomoriaceae]], [[Krameriaceae]], [[Mitrastemonaceae]], [[Boraginaceae]], ''Orobanchaceae'', [[Convolvulaceae]], [[Lauraceae]], [[Hydnoraceae]] i [[Santalaceae]]/[[Olacaceae]] — , parazitske taksone evoluiraju u prosjeku brže od svojih bliskih srodnika za sekvence mitohondrijskih, plastidnih i nuklearnih genoma.[17] Dok Orobanchaceae odgovaraju ovom trendu za plastidnu DNA, čini se da se razvijaju sporije od svojih neparazitskih parnjaka u usporedbama koje uključuju nuklearnu i mitohondrijsku DNA.&lt;ref name=&quot;BMC Ecology and Evolution &quot;&gt;[https://bmcecolevol.biomedcentral.com/articles/10.1186/1471-2148-13-126 Parasitic plants have increased rates of molecular evolution across all three genomes], pristupljeno 28. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;
== Tribusi i rodovi ==
{{div col|cols=3}}
# '''Familia ''[[Orobanchaceae]]''''' &lt;small&gt;Vent.&lt;/small&gt; (2203 spp.)
## Tribus ''[[Rehmannieae]]'' &lt;small&gt;Rouy&lt;/small&gt;
### ''[[Triaenophora]]'' &lt;small&gt;(Hook.f.) Soler&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Rehmannia]]'' &lt;small&gt;Libosch. ex Fisch. &amp; C.A.Mey.&lt;/small&gt; (7 spp.)
## Tribus ''[[Lindenbergieae]]'' &lt;small&gt;T.Yamaz.&lt;/small&gt;
### ''[[Lindenbergia]]'' &lt;small&gt;Lehm.&lt;/small&gt; (15 spp.)
## Tribus ''[[Orobancheae]]'' &lt;small&gt;Lam. &amp; DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Eremitilla]]'' &lt;small&gt;Yatsk. &amp; J.L.Contr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Boschniakia]]'' &lt;small&gt;C.A.Mey.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Kopsiopsis]]'' &lt;small&gt;(Beck) Beck&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Epifagus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Conopholis]]'' &lt;small&gt;Wallr.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Cistanche]]'' &lt;small&gt;Hoffmanns. &amp; Link&lt;/small&gt; (25 spp.)
### ''[[Gleadovia]]'' &lt;small&gt;Gamble &amp; Prain&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Mannagettaea]]'' &lt;small&gt;Harry Sm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Phelipanche]]'' &lt;small&gt;Pomel&lt;/small&gt; (62 spp.)
### ''[[Aphyllon]]'' &lt;small&gt;Mitch.&lt;/small&gt; (26 spp.)
### ''[[Diphelypaea]]'' &lt;small&gt;Nicholson&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Boulardia]]'' &lt;small&gt;F.W.Schultz&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Phacellanthus]]'' &lt;small&gt;Siebold &amp; Zucc.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Orobanche]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (122 spp.)
## Tribus ''[[Cymbarieae]]'' &lt;small&gt;D.Don&lt;/small&gt;
### ''[[Siphonostegia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Schwalbea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Monochasma]]'' &lt;small&gt;Maxim. ex Franch. &amp; Sav.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Cymbaria]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Bungea]]'' &lt;small&gt;C.A.Mey.&lt;/small&gt; (2 spp.)
## Tribus ''[[Brandisieae]]'' &lt;small&gt;Bing Liu &amp; Su Liu ex W.B.Yu &amp; D.Z.Li&lt;/small&gt;
### ''[[Brandisia]]'' &lt;small&gt;Hook.f. &amp; Thomson&lt;/small&gt; (10 spp.)
## Tribus ''[[Pterygielleae]]'' &lt;small&gt;W.B.Yu &amp; D.Z.Li&lt;/small&gt;
### ''[[Xizangia]]'' &lt;small&gt;D.Y.Hong&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pseudobartsia]]'' &lt;small&gt;D.Y.Hong&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Pterygiella]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (8 spp.)
## Tribus ''[[Rhinantheae]]'' &lt;small&gt;Lam. &amp; DC.&lt;/small&gt;
### ''[[Melampyrum]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (36 spp.)
### ''[[Rhynchocorys]]'' &lt;small&gt;Griseb.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Rhinanthus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Lathraea]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Bartsia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Euphrasia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (216 spp.)
### ''[[Tozzia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Hedbergia]]'' &lt;small&gt;Molau&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Nothobartsia]]'' &lt;small&gt;Bolliger &amp; Molau&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Odontitella]]'' &lt;small&gt;Rothm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Odontites]]'' &lt;small&gt;Ludw.&lt;/small&gt; (34 spp.)
### ''[[Bellardia]]'' &lt;small&gt;All.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Parentucellia]]'' &lt;small&gt;Viv.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Neobartsia]]'' &lt;small&gt;Uribe-Convers &amp; Tank&lt;/small&gt; (48 spp.)
## Tribus ''[[Pedicularideae]]'' &lt;small&gt;Duby&lt;/small&gt;
### ''[[Pedicularis]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (676 spp.)
### ''[[Orthocarpus]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Cordylanthus]]'' &lt;small&gt;Nutt. ex Benth.&lt;/small&gt; (13 spp.)
### ''[[Dicranostegia]]'' &lt;small&gt;(A.Gray) Pennell&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Chloropyron]]'' &lt;small&gt;Behr&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Triphysaria]]'' &lt;small&gt;Fisch. &amp; C.A.Mey.&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Castilleja]]'' &lt;small&gt;L.f.&lt;/small&gt; (214 spp.)
### ''[[Phtheirospermum]]'' &lt;small&gt;Bunge&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Lamourouxia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (29 spp.)
### ''[[Leptorhabdos]]'' &lt;small&gt;Schrenk&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Brachystigma]]'' &lt;small&gt;Pennell&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Esterhazya]]'' &lt;small&gt;J. C. Mikan&lt;/small&gt; (6 spp.)
### ''[[Agalinis]]'' &lt;small&gt;Raf.&lt;/small&gt; (68 spp.)
### ''[[Seymeria]]'' &lt;small&gt;Pursh&lt;/small&gt; (19 spp.)
### ''[[Macranthera]]'' &lt;small&gt;Torr. ex Benth.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Dasistoma]]'' &lt;small&gt;Raf.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Aureolaria]]'' &lt;small&gt;Raf.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### ''[[Silviella]]'' &lt;small&gt;Pennell&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Seymeriopsis]]'' &lt;small&gt;Tzvelev&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Omphalothrix]]'' &lt;small&gt;Maxim.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus [[Buchnereae]] &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt;
### Subtribus ''[[Cyclocheilinae]]'' ined.
#### ''[[Cyclocheilon]]'' &lt;small&gt;Oliv.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Asepalum]]'' &lt;small&gt;Marais&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Subtribus neopisan
#### ''[[Rhaphispermum]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Leucosalpa]]'' &lt;small&gt;Scott Elliot&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Thunbergianthus]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### Subtribus ''[[Buchnerinae]]'' &lt;small&gt;Benth. &amp; Hook.f.&lt;/small&gt;
#### ''[[Radamaea]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Nesogenes]]'' &lt;small&gt;A.DC.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Sopubia]]'' &lt;small&gt;Buch.-Ham. ex D. Don&lt;/small&gt; (32 spp.)
#### ''[[Parasopubia]]'' &lt;small&gt;H.-P.Hofm. &amp; Eb.Fisch.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Micrargeria]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Micrargeriella]]'' &lt;small&gt;R.E.Fr.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Striga]]'' &lt;small&gt;Lour.&lt;/small&gt; (55 spp.)
#### ''[[Cycnium]]'' &lt;small&gt;E. Mey. ex Benth.&lt;/small&gt; (17 spp.)
#### ''[[Buchnera]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (132 spp.)
#### ''[[Tetraspidium]]'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudostriga]]'' &lt;small&gt;Bonati&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Cycniopsis]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Rhamphicarpa]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Ghikaea]]'' &lt;small&gt;Volkens &amp; Schweinf.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Sieversandreas]]'' &lt;small&gt;Eb.Fisch.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Bardotia]]'' &lt;small&gt;Eb.Fisch., Schäferh. &amp; Kai Müll.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Graderia]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Xylocalyx]]'' &lt;small&gt;Balf.f.&lt;/small&gt; (5 spp.)
#### ''[[Baumia]]'' &lt;small&gt;Engl. &amp; Gilg&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Pseudosopubia]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Hiernia]]'' &lt;small&gt;S.Moore&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Subtribus ''[[Aeginetiinae]]'' &lt;small&gt;Teryokhin&lt;/small&gt;
#### ''[[Harveya]]'' &lt;small&gt;Hook.&lt;/small&gt; (28 spp.)
#### ''[[Hyobanche]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Campbellia]]'' &lt;small&gt;Wight&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Christisonia]]'' &lt;small&gt;Gardner&lt;/small&gt; (24 spp.)
#### ''[[Aeginetia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (8 spp.)
### Subtribus ''[[Escobediinae]]'' &lt;small&gt;Benth. &amp; Hook.f.&lt;/small&gt;
#### ''[[Buttonia]]'' &lt;small&gt;McKen ex Benth.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Centranthera]]'' &lt;small&gt;R.Br.&lt;/small&gt; (9 spp.)
#### ''[[Alectra]]'' &lt;small&gt;Thunb.&lt;/small&gt; (34 spp.)
#### ''[[Pseudomelasma]]'' &lt;small&gt;Eb.Fisch.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Gerardiina]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Melasma]]'' &lt;small&gt;Bergius&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Escobedia]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (8 spp.)
#### ''[[Vellosiella]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Physocalyx]]'' &lt;small&gt;Pohl&lt;/small&gt; (3 spp.)
#### ''[[Nothochilus]]'' &lt;small&gt;Radlk.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Magdalenaea]]'' &lt;small&gt;Brade&lt;/small&gt; (1 sp.)
&lt;/div&gt;

== Vanjske poveznice ==

== Sinonimi ==
* ''Buchneraceae'' &lt;small&gt;Lilja&lt;/small&gt; 
* ''Aeginetiaceae'' &lt;small&gt;Livera&lt;/small&gt; 
* ''Cyclocheilaceae'' &lt;small&gt;Marais&lt;/small&gt; 
* ''Nesogenaceae'' &lt;small&gt;Marais&lt;/small&gt; 
* ''Melampyraceae'' &lt;small&gt;Rich. ex Hook. &amp; Lindl.&lt;/small&gt; 
* ''Euphrasiaceae'' &lt;small&gt;Martinov&lt;/small&gt; 
* ''Rhinanthaceae'' &lt;small&gt;Vent.&lt;/small&gt; 
* ''Phelypaeaceae'' &lt;small&gt;Horan.&lt;/small&gt; 
* ''Pedicularidaceae'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Volovotkovke| ]]
[[Kategorija:Porodice medićolikih]]</text>
      <sha1>pixizwqc8a6v5nbcfvop3hoi74zbz07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich</title>
    <ns>3</ns>
    <id>581943</id>
    <revision>
      <id>7479509</id>
      <parentid>7478810</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <comment>/* Džozerti */ Odgovor</comment>
      <origin>7479509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="48313" sha1="38s7rvpg6dc1xz9cmg4icpdath1d120" xml:space="preserve">{| align=&quot;right&quot; border=&quot;5&quot; cellspacing=&quot;5&quot; cellpadding=&quot;2&quot;
| style=&quot;text-align: center;&quot; | &lt;hiero&gt;A1 .. B1&lt;/hiero&gt;
|-
! Arhiv
|-
| [[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich/Arhiv 1|1]] [[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich/Arhiv 2|2]]
|}

== Arhiviranje ==

Evo, riješeno! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nema na čemu [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;color: red; font-family: Old English Text MT; font-size: 18px;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;color: green; font-family: Old English Text MT; font-size: 18px;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 12:22, 18. travnja 2017. (CEST)

== Re: Alatna traka ==

Zdravo, Mychele Trempetich. Što se [[Special:Diff/4887509|ovog pitanja]] tiče, pretpostavio bih da je problem u JavaScriptu, tj. u nekom dodatku. Otvori [[Posebno:Postavke#mw-prefsection-gadgets|karticu &quot;Dodaci&quot; u Postavkama]] i isključi dodatak &quot;Dodatni alati za uređivanje&quot; pod &quot;Uređivanje&quot;. To bi trebalo riješiti problem. – [[Suradnik:Srdjan m|Srdjan m]] ([[Razgovor sa suradnikom:Srdjan m|razgovor]]) 22:10, 29. travnja 2017. (CEST)

: Imao sam isti problem. Postupio sam prema gornjem savjetu i alatna traka je ponovno tu. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 22:54, 29. travnja 2017. (CEST)

== Re:Ko'olau ==

Pozdrav, Miha! 
Ne smetaš, ne brini. [[Predložak:Vladari Koʻolaua|Stvorih predložak]], nadam se da je okej. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] I... nema na čemu. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;color: red; font-family: Old English Text MT; font-size: 18px;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;color: green; font-family: Old English Text MT; font-size: 18px;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 13:41, 14. lipnja 2017. (CEST)

== Božić ==

Zdravo, Miha! Dobro sam, hvala na pitanju [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Kako si ti? [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti, i ja želim tebi veoma sretan Božić! --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 11:53, 25. prosinca 2017. (CET)

Hvala, sretan Božić i tebi!. [[Slika:Face-smile.svg|20px]]--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 14:31, 25. prosinca 2017. (CET)

== Kategorije ==

Čim bude pet članaka u kategorije ti je slobodno otvori i poništi moja uklanjanja. Uklanjao sam &quot;crvene kategorije&quot; kao i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnicom:Mychele_Trempetich/Arhiv_2&amp;diff=4789254&amp;oldid=4784341 prošle godine].--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:40, 26. prosinca 2017. (CET)

== Nikola Iločki ==

Bok! Hvala što si se javila. Inače je već sve riješeno. Kontaktirao sam još neke suradnike i nekolicina se javila, pa smo uspjeli zadržati postojeći naziv Nicholas of Ilok, što je bolje od Újlaki Miklós, ako već ne može biti Nikola Iločki. A što se tiče drugih imena (kao što si spomenula Philipa IV. itd.), uvijek ima različitih mogućnosti pisanja njihovih imena. Ja se s nekima slažem, s nekima ne, ali se prilagodim većini. Usput, na Tvojoj engleskoj suradničkoj stranici piše `This user is male`, pa se pitam da li je to namjerno ili slučajno. Pozdrav,  ''[[Suradnik:Silverije|Silverije]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Silverije|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:30, 14. siječnja 2018. (CET)

== Vladari Mauija ==

Želja ti [[Predložak:Vladari Mauija|je ispunjena]]. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 11:26, 23. veljače 2018. (CET)

== Uskrs! ==

Hvala ti puno [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nadam se da je i tebi bio sretan [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]

I oprosti na kašnjenju s ovim, dugo me ne bje ovdje. --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 08:10, 6. travnja 2018. (CEST)

== Dinastija (Jeli i) Pili ==

[[Datoteka:Pictogram_voting_keep-light-green.svg|20px|riješeno]] '''riješeno''' --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 14:32, 8. srpnja 2018. (CEST)

''Aloha''! Dobro sam, uživam i odmaram (kako se vidi i po mojoj slabašnoj aktivnosti na Wikiji). Toliko članaka za napraviti, a toliko malo volje... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 20:05, 20. kolovoza 2018. (CEST)

==Predložak o hinduizmu==
[[Predložak:Hinduistička božanstva i tekstovi|Izrađeno]], iako sam se sav pomotao po kategorijama... Nadam se da se admini neće ljutiti [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 11:51, 28. rujna 2018. (CEST)

== Set i podzemlje ==

Pozdrav, Miha! Ma znaš što, neki je IP-ovac napravio tu izmjenu iz &quot;pustinje i oluja&quot; u &quot;podzemnog sveta&quot;, ja sam ju samo poništio. Egipatska mi mitologija nije baš jača strana, znam bogove po imenu, ali ne i po funkcijama... Evo, na engleskoj Wikiji piše da je bog pustinje, oluja, kaosa, nasilja i stranaca. Pretpostavljam da tebi Egipat ide jače nego meni pa tebi prepuštam stvar u ruke, vjerujem da znaš treba li štogod dopisati [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 19:23, 9. listopada 2018. (CEST)

== Uzvraćam čestitke ==

Pozdrav, Miha! Neka je i tebi sretan i blagoslovljen Božić [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]
Da, bio mi je prije pet dana [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti puno na lijepim željama! --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 11:24, 25. prosinca 2018. (CET)

Hvala, sretan Božić i tebi.--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 18:41, 26. prosinca 2018. (CET)

== Sretno novo leto ==

Ciao Miha, &lt;br&gt;
sretna nova i tebi i nadam se da ces nam i ove godine podariti puno &quot;kraljevskih&quot; clanaka. :) Ne jedi puno cokolade i pazi na zdravlje. --[[Suradnik:El hombre|El hombre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:25, 2. siječnja 2019. (CET)

== Carica (a ne Waltzing) Matilda ==

Pozdrav, Miha!

Što se mene tiče, ja sam za — vidim da je članak na en.wiki pod &quot;Empress Matilda&quot;, a i [https://povijest.hr/vazneosobe/domina-anglorum-carica-matilda/ neke hrvatske internetske stranice nazivaju ju Caricom Matildom]. 

I jesam, malo sam manje prisutan na Wikiji nego inače, ali to je zbog fakulteta i manjka vremena... Ali nadam se da si i ti dobro [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Nadam se da ti pomogoh. --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 16:00, 5. veljače 2019. (CET)

== Sparta ==

Pozdrav, Miha! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]

Nema frke, započet ću ga ovih dana, trenutno sam malo u stisci, ne zamjeri... --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 13:57, 7. ožujka 2019. (CET)

Evo me nazad! Kako prethodno rekoh, ovih dana nešto sam manje na Wikipediji, ali nisam želio da predugo čekaš na predložak, stoga... Predložak je [[Predložak:Spartanski kraljevi|tu i spreman za korištenje]]. Međutim, dva kralja nisam znao adekvatno prevesti pa sam do njih zakomentirao da mi je potrebna tvoja intervencija [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 23:40, 13. ožujka 2019. (CET)

Joj, stvarno nema problema [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Rado ću priskočiti u pomoć ako je što potrebno (i naravno, ako se znam snaći... [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]) --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 22:16, 17. ožujka 2019. (CET)

== Re:Cerje ==

Strašan zločin, ali mislim da tomu nije mjesto u članku. Lijep pozdrav!--[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 20:05, 1. lipnja 2019. (CEST)

== Hinduizam ==

Ciao Miha, &lt;br&gt;
iskreno mislim da je tvoja ideja pomalo neostvariva. Shvatam da zelis pomoci i uloziti svoje slobodno vrijeme i trud da bi se napisali clanci o stvarima koje te interesiraju. Radi se naime o tom da bi se onda mozda pojavio veliki broj portala a na kojima (mozda) ne bismo imali suradnika koji bi to pisali, jer volja i motivacija vrlo brzo nestaju. To je moje osobno misljenje a ako se ne slazes s njim postavi slobodno ovaj svoj prijedlog u kafic i tamo ce ti odgovoriti admini vrlo brzo. Dalje i ja pisem uglavnom o stvarima koje mene osobno interesiraju ili pak ponekad clanke koji mislim da moraju biti ovdje na hr.wiki. Tako bi mogla mozda i ti ako ne dodje do otvaranja portala o hinduizmu. Nadam se da ce ti dobri vjetrovi puhati u smjeru koji zelis.:) Lijep pozdrav i cujemo se. --[[Suradnik:El hombre|El hombre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:43, 18. lipnja 2019. (CEST)
== Re:Cumpleaños ==

Hello! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Ma nema frke, hvala ti najljepša! [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] Hmmm... Ovisno o tome na koje misliš, [[Planeti (suita)|Holstove]] ili općenito, ali u svakom slučaju, da, nikad ih nije dovoljno [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Red;&quot;&gt;'''Pajo'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:PajoPajimir|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:Green;&quot;&gt;'''Pajimir'''&lt;/span&gt;]] 13:49, 24. prosinca 2019. (CET)

== Feliz Navidad para ti tambien ==

Ciao Miha, &lt;br&gt;
sretan ti i blagoslovljen Božić. Eto i ja sam ti tu kao na aparatima. Promjenio sam naime posao pa sam ovdje puno manje vremena nego prije. Ipak moram ti reći da me zdravlje služi dobro tako da ću i dalje dolaziti na ove prostore s vremena na vrijeme. Da, neke osobe su nestale ili manje pišu ali neke druge nove su tu. Mislim da je to normalno. Ipak upućujem ti specijalne želje da nam napišeš još puno članaka o princezama ali i prinčevima. Čuvaj se Miha:)--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:03, 25. prosinca 2019. (CET)

== Sretne godine ==

Hvala, Miha! [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Bon%C4%8D&amp;curid=525632&amp;diff=5399090&amp;oldid=5391039 Tvoja čestitka] me zaista iznenadila - obično ne pišem čestitke, a onda ih i ne očekujem; usto se godinama nismo dopisivali, pa se pitam otkud sam ti ja ''pao u oko'': nisam mlad, nisam zgodan, nisam pametan... možda ti je na pamet pao metuzalem?  [[Datoteka:Face-angel.svg|25px]] U svakom slučaju, još jednom hvala!, i tebi neka je sretna i berićetna &lt;span style=&quot;cursor:help; border-bottom: dotted gray 1px;&quot; title=&quot;Nova godina - 1. siječnja, nova godina - cijela godina&quot;&gt;nova godina&lt;/span&gt;!
&lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;[[Suradnik:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;cursor:help; color:#008000;&quot; title=&quot;Tagline je kratka sažeta rečenica uz potpis (aforizam, maksima, grafiti...)&quot;&gt;Ne pijem, ne pušim, ne jurim ženske. Imam samo jednu manu: pomalo lažem.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;&amp;bull;&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 00:02, 3. siječnja 2020. (CET)

== Re:Druge stvari ==

Pozdrav! Hvala i na Vašim doprinosima! Pogledat ću kakve sve članke imamo na hr.wiki pa ću povezati gdje je to moguće. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[User:Hmxhmx|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black;&quot;&gt;Hmx&lt;/b&gt;&lt;b style=&quot;display:inline; color:#999999;&quot;&gt;hmx&lt;/b&gt;]]&lt;sub&gt;&lt;small&gt; [[User Talk:Hmxhmx|(razgovor)]]&lt;/small&gt;&lt;/sub&gt; 23:17, 22. siječnja 2020. (CET)

== Well, well... ==

...tko se to nama vratio? [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]

Ako ti kojim slučajem nije poznat moj nick, to je zato što sam ga promijenio prije nekoliko dana. Pajo je [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 12:09, 19. lipnja 2020. (CEST)

:Hvala ti, i ja tebi želim isto, naročito zbog pomalo ''zeznute'' godine kakva nam je dosad bila. [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Denis &amp; Denis? Čuo sam za njih, mislim da i znam neke njihove pjesme, mada vjerujem da bi [[Suradnik:Dvanaesti Igrač|jedan drugi 'lega]] mogao biti malo potkovaniji što se tiče informacija o njima. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 12:27, 20. lipnja 2020. (CEST)

== Jezici Indije i ljeta ==

Ciao Miha, &lt;br&gt;
drago mi je da si dobro i pri dobrom humoru. Ova godina je nekako čudna svima nama. Nego da ne bih ubadao i pogrešno ti odgovorio zamoliću nekog suradnika koji to zna da ti se javi i tvoj problem ći biti riješen. I nadam se da će ovogodišnji vjetrovi puhati u tvoja jedra kada budeš išla na odmor.:) Poz&lt;sup&gt;z&lt;/sup&gt;--[[Suradnik:El hombre|El hombre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:10, 19. lipnja 2020. (CEST)

Ciao Miha,&lt;br&gt;
ako nisi već vidjela suradnik Kubura je odgovorio na tvoje pitanje u [[Razgovor_sa_suradnikom:El_hombre#Jezici_ljeta|ovom]] postu. Nadam se da si zadovoljna odgovorom. Ostaj mi zdravo:) --[[Suradnik:El hombre|El hombre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:16, 24. lipnja 2020. (CEST)

== Pozdrav ==
Ala, kako je? Jie vruće? :) [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:24, 8. kolovoza 2020. (CEST)

== Jesen ==

Bok, Miha! I ja tebi želim lijepu jesen, premda će joj trebati još par dana da službeno dođe [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]]

U načelu postoji pravilo da gdje god posvojni genitiv i posvojni pridjev znače isto i ne mijenjaju značenje sintagme treba dati prednost posvojnom pridjevu (kao npr. državljanin  Švedske – švedski državljanin). Međutim, postoje iznimke, kao npr. pučki komandant i komandant puka ili praznik rada i radni praznik, koji ne prenose isto značenje.

E sad, što se vladara tiče... Pitanje je koliko se pridjev i posvojni G razlikuju kad su nazivi naroda nad kojima netko vlada u pitanju. Npr., prema [https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1667 ovoj natuknici] Alfons VIII. treba ostati u konstrukciji s posvojnim genitivom jer se spominju dvije riječi (kralj Kastilje i Leona). K tome, ne moramo ići u opskurne vode da vidimo neke stvari; Charlesa zovu princem (od) Walesa, vojvodom (od) Cornwalla, vojvodom (od) Rothesayja, ali ne toliko velškim princem, kornvolsko-rofesijskim vojvodom... Diana je dobila titulu princeza (od) Walesa, a sama nije podrijetlom bila Velšanka.

Dakle, u načelu doista ide posvojni pridjev, ali valja imati na umu mijenja li se značenje. Pretpostavljam da se bolje razumiješ u osobe o kojima si pisala biografije od mene, pa tebi prepuštam da odlučiš koliko je značenje isto ili različito. Moguće je i da su neki nazivi ustaljeni, pa ih nema smisla mijenjati [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 12:01, 20. rujna 2020. (CEST)

== Godina nova neka bude... godina iz snova! ==

Ne zamjeram ti nimalo [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Hvala ti najljepša! Želim ti sve najbolje u novoj godini (eto, i ja kasnim pomalo, ali godina još nije gotova, idućih 11 mjeseci čini skoro 92 % cijele godine [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]) --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 12:02, 26. siječnja 2021. (CET)

== Re:Buba ==

Nema na čemu! :) I tebi želim puno sreće, zdravlja i uspjeha u novoj 2021. godini! --[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:15, 27. siječnja 2021. (CET)

== Re:Grofica ==

Eleonora, grofica Bara... Utopila se u bari [[Datoteka:Face-devil-grin.svg|20px]] Oprosti, nisam mogao odoljeti, jednostavno me mamilo da napravim malo morbidniju šalu... Ukratko: preusmjeravanje je izbrisano, morao sam samo premjestiti neke poveznice prije brisanja, ali govorimo o svega četiri članka [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 22:21, 8. veljače 2021. (CET)

== 8. mart ==

Draga Miha, ne znam jesi li danas tu, ali želim ti sretan Dan žena, uživaj! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:56, 8. ožujka 2021. (CET)

== Adelaide ==

Riješeno, isprike na čekanju, jučer sam bio pretrpan poslom... --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 17:05, 10. travnja 2021. (CEST)

== Louis od Vermandoisa ==

Redirect je izbrisan! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti na lijepim željama, i ja tebi želim ugodno ljeto, bez ikakvih pošasti [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 22:10, 12. srpnja 2021. (CEST)

== Autumn ==

Zahvaljujem! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] 

{{Sakrij-početak|Jesenji poklon}}
''Neka t' jesen ova dođe u sto boja;''
&lt;br&gt;
''Lišće sve iz snova nek' pada bez broja''
&lt;br&gt;
''To je želja moja: nek' ti duša živi''
&lt;br&gt;
''I dobu spokoja rado da se divi.''
&lt;br&gt;
''Da ti dani sivi ne ukradu elan,''
&lt;br&gt;
''U srcu oživi vedrine vječan stan.''
&lt;br&gt;
''Nek' ti je svaki dan i život sreće pun,''
&lt;br&gt;
''Jad nek' ti bude stran: to ti želi... Neptun.''
{{Sakrij-kraj}} —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 17:10, 6. rujna 2021. (CEST)

== Vilim... ==

Mogu te samo pitati zašto si napravila [[Posebno:Diff/6077403|ovo]]? Taj je kralj zasigurno poznatiji pod imenom &quot;Vilim I. Osvajač&quot;, zar ne? —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 13:02, 1. listopada 2021. (CEST)

Ma joj, bez sekirancije! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Pitao sam te jer su određene povijesne ličnosti jednostavno poznatije po, recimo to tako, počasnim imenima. Tako imamo i Karla Velikoga, Pipina Maloga, Ivanu Orleansku, pa tako i Vilima I. Osvajača [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Wikipedija kao projekt inače funkcionira prema načelu &quot;nazovi članak po najpoznatijem imenu&quot; (sjeti se svih članaka o reperima, teško da će se neki članak baš zvati &quot;Belcalis Almánzar&quot;, prije ćeš naletjeti na Cardi B), tako da ni Vilim nije iznimka. Naravno da inače njegujemo svojevrsnu dosljednost, ali ima slučajeva kad ona pada u drugi plan zbog zastupljenosti teme (to ionako najlakše možeš provjeriti u drugim enciklopedijama). Doduše, to ne znači da u članku ne mogu biti navedeni različiti nazivi (u uvodnom paragrafu na en.wiki piše &quot;William I&quot;, a poslije toga &quot;uglavnom poznat po imenu...&quot;). Eto, ako se ne ljutiš, vratit ću članak na stari naziv, ali preusmjeravanje neću brisati. —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 18:53, 1. listopada 2021. (CEST)

==Konstans I.==
Ciao Mychele, nadam se da si dobro. Htio bi ti skrenuti pažnju na jedan detalj. Uvrstila si [[Konstans I.|Konstansa I.]] u kategoriju talijanskih LGBT osoba. Sorry, ali mislim da je to pogrešno, zato što suvremena Italija nije ni pravno, ni etnički slijednik Rimskog Carstva (suvremena Italija je etnička mješavina Rimljana, Longobarda, Etrušćana, Gota, Kelta, Španjolaca, Normana, Saracena, Francuza...). Drugo, Konstans I. etnički nije bio Rimljanin. Otac Konstantin Veliki rođen je u suvremenom Nišu i bio je ilirskog podrijetla, majka mu je bila Grkinja. On sam vjerojatno je rođen u Konstantinopolisu, dakle ni etnički ni kulturno ga ne možemo smatrati Talijanom, pogotovo ne s ovakvim vremenskim odmakom. Ok, Valentina Nappi, ali Konstans I. ne bi trebao biti u ovoj kategoriji. LP.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 2. kolovoza 2022. (CEST)

:Sve pet Mychele, ne vodimo nikakav rat ni konfrontaciju :), samo razmjenjujemo mišljenja. Iskreno, čudi me da na engleskoj Wikipediji postoji kategorija &quot;LGBT Roman Emperors&quot; kao podkategorija &quot;LGBT people from Italy&quot;. Vremenski odmak je prevelik i meni instinktivno &quot;ne sjeda&quot; ta projekcija Rimskog Carstva na Italiju. To mi je otprilike kao da povezujem Antički Egipat sa suvremenim Egiptom ili Babilonsko Carstvo s Irakom (u smislu državnog kontinuiteta). Ja bi iskreno uklonio rimske careve iz te kategorije, ali odluči ti, ja neću intervenirati. [[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:20, 2. kolovoza 2022. (CEST)

== Kategorije ==

Na [[Wikipedija:Kategorije]] je objašnjeno kada otvaramo kategorije. Jedan članak nije dovoljan za kategoriju. Ali, možda bi se moglo naći 3 članka za nešto širu kategoriju. Najšira moguća za LGBT u italiji bi bila {{kat:|LGBT u Italiji}}. Primjer je {{kat:|LGBT u Srbiji}} gdje imamo šaroliko društvo - jednu osobu, jednu udrugu i jednu pjesmu, ali sve 3 spadaju u temu &quot;LGBT u Srbiji&quot;. Međutim, dosadašnja praksa nije da sada tu kategoriju razdvojimou  {{kat:|LGBT osobe u Srbiji}}, {{kat:|Srbijanske udruge za zaštitu prava LGBT osoba}} i treću za pjesme (nemamo ništa slično još). Da bi uopće otvorili {{kat:|LGBT u Italiji}}, potrebno je ići u [[:kategorija:LGBT]] (a tu ima podkategorija i 5 nivoa dublje!) i pregledati članke u svim podkategorijama (osim, kategorija po državama jer npr. u {{kat:|LGBT po državama}} očito nema ničeg vezanog za Italiju). [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 11:50, 1. rujna 2022. (CEST)

:Nema ništa za Italiju. Usput sam pronašao dovoljno materijala za [[:Kategorija:LGBT u Ujedinjenom Kraljevstvu]], ali za Italiju nema baš ništa. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 12:40, 1. rujna 2022. (CEST)

== Jesen prodje, dan nikada ==

Halo Miha,
hvala na pozdravu. Nadam se da te zdravlje kraljevski sluzi.:)[[Suradnik:El hombre|El hombre]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:El hombre|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:13, 21. studenoga 2023. (CET)

== Središnji opisi na Wikipodatcima ==

Središnji opisi na Wikipodatcima (''description'') uvijek se pišu malim početnim slovom, izuzev riječi koje se inače pišu velikim početnim. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]] 15:42, 4. veljače 2024. (CET)

== Upute ==

Hej, Miha. Evo nekoliko uputa:
* Predložak [[Predložak:Commonscat|'''Commonscat''']] obično se postavlja '''u odlomak''' »'''Vanjske poveznice'''«, dok se predlošci za portale stavljaju ispod predloška [[Predložak:Izvori|Izvori]] ili u odlomak »Povezano«/»Vidi još«/»Vidi i«.
* Kada se piše članak o nekoj osobi za koju se ne zna kada se rodila, ''primorani'' smo pisati godinu smrti u naslov, međutim umjesto pisanja npr. »(umro/umrla 1244.)« '''radije piši''' {{nowrap|»'''(† 1244.)'''«}}.
* Umjesto pisanja npr. »::''Za ime, pogledajte [[Eleonora]].''« {{smallsup|(usput, u ovom je slučaju zarez nepotreban)}} koristimo nekog od sljedećih predložaka: 
** [[Predložak:Dz|'''Dz''']],
** [[Predložak:Drugo značenje2|'''Drugo značenje2''']],
** [[Predložak:Drugo značenje3|'''Drugo značenje3''']].
* U opisima datoteka nema potrebe za {{nowrap|&lt;nowiki&gt;&lt;center&gt;&lt;/center&gt;&lt;/nowiki&gt;}}.
Nadam se da će ti ove upute biti od neke koristi. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]] 17:41, 5. veljače 2024. (CET)

:Bez brige, u vezi stila je – nisi prekršila nijedno pravilo. Suradnici savjetuju jedni druge, nema u tom ničeg lošeg. Naravno da se značenje na mijenja s onim »(umro/umrla)« i † – koji i nisu toliko bitni – no to i ostalo što sam ti naveo je čisto jer je to nešto što se na Wikipediji obično radi. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]] 22:38, 5. veljače 2024. (CET)

== Anakronizam ==

U pojedinim si člancima o nekadašnjim vladarima stavila poveznicu na današnju državu ili pokrajinu.
Naprimjer u člancima [[Jelena Bugarska]] i [[Ana Basaraba]] stavila si poveznicu na [[Srbija|Republiku Srbiju]] koja kao današnja postoji tek od 2006., a treba stajati [[Srpsko Carstvo]] i poveznica na isto.&lt;br&gt;U članku [[Nikola Aleksandar]] stavila si poveznicu na [[Vlaška (pokrajina)|današnju pokrajinu Vlašku]], umjesto poveznicu na [[Kneževina Vlaška|Kneževinu Vlašku]].
Ubuduće pripazi na to. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 13:11, 2. ožujka 2024. (CET)

:Usput, &lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;&lt;/ref&gt;&lt;/nowiki&gt; služi za reference, dok predložak {{[[Predložak:Efn|Efn]]}} služi za objašnjenja i sl. Dakle, stavit ćemo npr. '''&lt;nowiki&gt;{{efn|Irenino ime na grčkom znači „mir”.}}&lt;/nowiki&gt;'''. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 13:34, 2. ožujka 2024. (CET)

== Chandra ==

Hej Mychele, vidio sam da si prebacila [[Chandra|Chandru]], ali daj uvijek [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Što_vodi_ovamo/Chandra pogledaj što vodi na stare članke] jer nam sada teme iz astronomije vode na krivi članak. Možeš se javiti meni ili Neptuneu da robotom prebacimo linkove, što je obično puno lakše *prije* nego što se pomiješaju poveznice. Ima i drugih rješenja s imenovanjem članaka, a to naravno ide od slučaja do slučaja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:06, 11. ožujka 2024. (CET)

:Hvala, Miha. U vezi s [[Special:Diff/6888365/6888453|ovim na mojoj SZR]]: bot je sredio ostatak. Mislim da je ovo s razdvojbom sada dobro rješenje. Pozdravljam! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:02, 11. ožujka 2024. (CET)

:Dragi Ponore, možeš li pogledati kraljičin [[Ivana Hroma|infobox]]? Uzmi smo vrijeme svijeta. &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisala je [[Suradnica:Mychele Trempetich|Mychele Trempetich]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mychele Trempetich|doprinosi]]) 17:26, 25. lipnja 2024. (CEST)&lt;/small&gt;
::[[Posebno:Diff/6979227|Vidi]], nisi zatvorila poveznicu. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 20:12, 25. lipnja 2024. (CEST)

== *mьrva ==

Hejhej! Bi li možda mogla na kraće članke poput [[Margareta od Valoisa, grofica Bloisa]] postavljati neki od [[wp:mrve|ovih predložaka]]? Puno znači za kategorizaciju (i zadatke za novake) u slučaju da netko drugi nabasa pa želi nadopuniti nečime. Hvala ti! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[User talk:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 14:16, 27. srpnja 2024. (CEST)

== Efn i ref ==

Možeš li molim te napomene, pojašnjenja i sl. (poput npr. one »Prvo prezime pripada ocu, a drugo majci.« u članku [[Francisco Gattorno]]) stavljati u predložak {{tl|Efn}} (čemu je on zapravo namijenjen)? Vidim da ih stavljaš u {{tag|ref}} – koji služi za reference (tj. izvore na koje se pozivamo / koji potkrijepljuju navode), a napomene (poput one) to nisu – pa se prikazuju u odlomku »Izvori«. — [[User:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;&quot;&gt;'''&lt;small&gt;(razgovor)&lt;/small&gt;'''&lt;/span&gt;]] 16:32, 2. veljače 2025. (CET)

:I molim te pripazi na [[Posebno:Diff/7119157|ovakve pogreške]] budući da si automatski ophođena. Ako radiš na računalu:
:* '''Alt 0150''' za crticu &lt;code&gt;'''–'''&lt;/code&gt;
:* za pravopisno ispravne navodnike:
:** &lt;code&gt;'''»«'''&lt;/code&gt;
:*** '''Alt 175''' za &lt;code&gt;'''»'''&lt;/code&gt;
:*** '''Alt 174''' za &lt;code&gt;'''«'''&lt;/code&gt;
:** &lt;code&gt;'''„”'''&lt;/code&gt;
:*** '''Alt 0132''' za &lt;code&gt;'''„'''&lt;/code&gt;
:*** '''Alt 0148''' za &lt;code&gt;'''”'''&lt;/code&gt;
:— [[User:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;&quot;&gt;'''&lt;small&gt;(razgovor)&lt;/small&gt;'''&lt;/span&gt;]] 19:35, 2. veljače 2025. (CET)

== Kategorije ==

Ahoj! Bilo bi dobro da ukloniš sve članke iz kategorije te ih staviš u drugu ako želiš predložiti kategoriju za brisanje. Npr. većina [[:KT:Navarske kraljice]] i [[:KT:Leonske kraljice]] nalaze se isključivo u tim kategorijama. Neću brisati dok to ne bude sređeno. Sredio bih ja, ali nisam siguran što bi kako trebalo biti; a mogu ih i masovno premještati ako mi kažeš što ide gdje. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Hijerovit|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Hijérovīt'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:56, 25. ožujka 2025. (CET)

== Sveti rimski → rimsko-njemački ==

U našoj historiografiji nisu »sveti rimski carevi« ili »svete rimske carice«, već ''&lt;u&gt;rimsko-njemački carevi&lt;/u&gt;'' ili ''&lt;u&gt;rimsko-njemačke carice&lt;/u&gt;'', a [[ktetik]] od imena »Sveto Rimsko Carstvo« je ''&lt;u&gt;rimsko-njemački&lt;/u&gt;''. — [[User:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#00246B;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] [[User talk:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#408EC6;&quot;&gt;'''&lt;small&gt;(razgovor)&lt;/small&gt;'''&lt;/span&gt;]] 12:21, 11. travnja 2025. (CEST)

== Katarina ==

Ne bi li trebala biti Katarina Lan'''c'''asterska? Ne vjerujem da je u hrvatskome uvriježen fonetski oblik. Rekli bismo ''manchesterska'', ''liverpoolska'', ''brightonska'' itd. Predložio bih premještanje na oblik s -c-, a oblik s -k- ostaviti kao preusmjerbu. [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:06, 5. lipnja 2025. (CEST)

== Rasprava o brisanju ==

Hejhej, bi li htjela [[posebno:diff/7229123|u vezi ovoga]] nešto komentirati na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Pokolj_u_osječkom_zatvoru_1945.|ROB-u za članak]]? Svaki je komentar dobrodošao i pomogao bi zaključivanju i odluci. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Hijerovit|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Hijérovīt'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 11:35, 7. lipnja 2025. (CEST)

:Na sličnu temu, bi li mogla prije nominiranja slika za brisanje ukloniti ih iz članaka u kojima se koriste, možda i zamijeniti ih kvalitetnijim slikama? Hvala ti! &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:04, 16. rujna 2025. (CEST)
::Evo mene opet! Preporučio bih da ne brišeš preusmjeravanja sa zastarjelih verzija imena (glede [[Keliimaikai]] i ostale). Sve to i dalje postoji u nekoj literaturi – i korisno je imati ako netko traži bez da zna izvorne ili ažurnije verzije. Pročitaj [[WP:PRE#Razlozi za zadržavanje]] kad stigneš, nedavno sam ažurirao. Čak i kad brišemo, treba prvo ažurirati poveznice koje vode na taj naslov (s desne strane u izborniku ima &quot;Što vodi ovamo&quot;, tj. popis poveznica na naslov). &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:27, 17. rujna 2025. (CEST)

== Homofobija ==
Bok, Miha! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Vidio sam da si [[Posebno:Diff/7429057|ovdje]] brisala sadržaj na stranici za razgovor. Rasprave o sadržaju članka već su jako stare i vjerojatno više ne odražavaju današnje stanje članka, a vidio sam da je ondje bilo i nekih starijih neprimjerenih komentara (bit ću slobodan pretpostaviti da su te oni ponukali na brisanje dijela sadržaja). Uglavnom, želio bih ti reći da tako stare rasprave ipak ne brišemo, nego ih arhiviramo. Tvoju ću izmjenu stoga morati poništiti, a komentare premjestiti na arhiviranu stranicu. Ako ništa drugo, barem neće odmah biti vidljivi. [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 19:32, 13. travnja 2026. (CEST)
::Komentari mi se gade k'o Trump. Žao mi je ako bi maloljetni morali čitati o mržnji. [[Gay-friendly|Zaštiti]] ''queer'' osobe na Wikipediji trebala bi bi biti velika čest. Hvala, Neptune, druže — ostaj zdrav i obogati Wiki [[Nordijsko zlato|zlatom nordijskom]]. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:21, 13. travnja 2026. (CEST)
:::Razumijem tvoju reakciju, vjeruj mi. Kažem, ako ništa drugo, do tih je komentara sad mrvicu teže zalutati. Znaš kako kažu da (elektronički) papir trpi sve? Neka ti komentari ostanu na &quot;ponos&quot; onih koji su ih ostavljali, kao znak nekih (nadam se) minulih vremena, a pojave li se opet neki takvi zapisi u budućnosti, uklonit će se, u to možeš biti sigurna – danas se ipak malo strože postavljamo prema x-fobnim izjavama na projektu.
:::Kategoriju ću ''čekirati'' kad se domognem laptopa, uređivanje takvih stvari na mobitelu muka mi je pregolema. [[Slika:Face-grin.svg|20px]] Ostaj mi i ti zdravo i želim ti što manje stresa zbog bedastih komentara! [[Slika:Face-smile.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 22:31, 13. travnja 2026. (CEST)
::Ako imaš vremena... samo uredi kategoriju. [[:Kategorija:Djeca Ivana bez Zemlje]] ([[Ivan bez Zemlje|Ivan]] je imao dvije [[Izabela Angoulêmska|žene]], mnogo konkubina i mnoštvo djece.) —[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:23, 13. travnja 2026. (CEST)
:::Vidim ja da si se ti već objeručke bacila na posao. [[Slika:Face-grin.svg|20px]] Treba li ti svejedno još pomoć s time ili ostajem Neptune bez Kategorije? [[Slika:Face-wink.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 23:39, 13. travnja 2026. (CEST)

== [[:en:Wikipedia:Civility|WP:CIVIL]] ==

Pozdrav Miha,

nadam se da si dobro!

Javljam se jer te ljubazno želim podsjetiti kako Wikipedija '''nije '''[[WP:BOJIŠTE]] odn. mjesto za mrežne sukobe između raznih ''frakcija''/neistomišljenika ili gdje se [[Godwinov zakon]] (citat: [[Posebno:Diff/7429188|''Marš u NDH!'']]) može koristiti da bi se stekla prednost u raspravi. I ja nesimpatiziram svakog državnika/vladara, no da to ne znači da na Wikipediji moram spominjati tko mi se od njih gadi (citat: ''Komentari mi se gade k'o Trump.''). Stvarno nije produktivno, a još manje u duhu projekta ([[WP:5S]]), ako svaku raspravu pretvaramo u vječne debate o ustašama/partizanima/četnicima/balijama ili o suvremenim ili/i povijesnim političarima... Pogotovo kada je u potpunosti izvan konteksta.

Što se tiče slike u članku [[frot]], postoji konsenzus ([[WP:KON]]) da su prihvatljive edukativne ilustracije (poput onih u školskim knjigama), ali fotografije '''nisu ''' jer možebitno prelaze granicu pornografije (Wikipediju čitaju i maloljetnici). To nema nikakve veze s cenzurom, a još manje s ustaškom državom (NDH).
* [[Wikipedija:Kafić/Arhiv_2024_9#Seksualno_eksplicitni_sadržaji]]

Želim ugodan ostatak večeri!

Srdačno, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:45, 13. travnja 2026. (CEST)

== Desa ==

[https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/~2026-29290-89 Ako su ovo tvoje izmjene] (znam da nekad uređuješ kao IP-ovac) znaj da kod nas legende obično nisu povijesno utemeljene, pogotovo na teritoriju Dubrovačke Republike koja je imala svoje vlastite izmišljene povijesti (u množini) te čak mitologiju (npr. fiktivni bog [[Davor (mitologija)|Davor]] iz čijeg imena su nastale davorije), stoga ih nemoj interpretirati kao povijesnu istinu, odnosno u ovom slučaju da je taj Desa neki povijesni Desa. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:12, 15. svibnja 2026. (CEST)

== Adalbert Rebić ==

Vidim da si radila na Rebićevoj stranici. Po meni dio literature bi bilo zgodno ostaviti. Vidim da si stavila dio o njegovim stavovima o homoseksualnim odnosima, ali i za to bi trebao citat, ovako je to glupo. Isto tako možda se može staviti za stavove o abortusu koji su dobro dokumentirani, ako bi se išlo u tom smjeru. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:05, 30. svibnja 2026. (CEST)

== Džozerti ==

Pozdrav,
Ima li nekih izvora za [[Džozerti]]? Trenutno nema ni izvora ni interwikija, a na en wiki nema faraona između [[Džozer]]a i  [[Sekemket]]a. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 21:16, 11. lipnja 2026. (CEST)

:Hey! Čini se da se radi o pogrešci — Džozerti bi trebalo biti Sekemketovo drugo ime, pa bi bilo ''dobro'' preusmjeriti. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:24, 13. lipnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>38s7rvpg6dc1xz9cmg4icpdath1d120</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lovorolike</title>
    <ns>0</ns>
    <id>582564</id>
    <revision>
      <id>7479457</id>
      <parentid>7474304</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:52:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12459" sha1="refwnj2pxhh8ekjxp98mzlmb92dg6ba" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Lovorolike
| slika        = 2010-08-01 Laurus nobilis.jpg
| slika_opis   = ''Laurus nobilis''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| superordo    = [[Magnolianae]]
| ordo         = '''''Laurales'''''
| ordo_autorstvo= Juss. ex Bercht. &amp; J.Presl, 1820
}}
'''Lovorolike''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Laurales''), biljni red u razredu [[Dvosupnice|dvosupnica]] čijih većina vrsta raste po tropskim i suptropskim krajevima. Red se sastoji od sedam porodica s okoko 2500 do 2800 vrsta. Rod [[lovor]], lovorika ili [[Laurus]], čije ime dolazi iz [[Keltski jezici|keltskog]] ''blaur'' (uvijek zelen) dao je i redu i porodici svoje ime.  Najvažniji i najpoznatiji predstavnik je zimzeleni grm ili stablo ''[[Laurus nobilis]]'' s aromatičnim listovima koji služe kao [[začin]]. 
== Ime ==
== Botanički opis ==
Lovorolike (''Laurales'') red su cvjetnica iz skupine [[Magnoliidae|magnoliida]]. Obuhvaćaju pretežno drvenaste biljke: [[Stablo|stabla]], [[grm]]ove i [[Lijana|lijane]], rjeđe zeljaste ili poluparazitske oblike. Većina vrsta raste u tropskim i suptropskim područjima, ali pojedine porodice i rodovi dopiru i u umjerene krajeve, osobito na južnoj polutki. Red je posebno važan u vlažnim tropskim šumama, gdje mnogi njegovi predstavnici čine dio sloja drveća i grmlja.&lt;ref name=&quot;Research &quot;/&gt;

Biljke iz reda ''Laurales'' često su [[aroma]]tične zbog [[Eterična ulja|eteričnih ulja]] u [[listovi]]ma, kori, drvu ili [[plod]]ovima. Listovi su najčešće jednostavni, cjelovita ruba ili nazubljeni, s peteljkom i bez palistića. U mnogim porodicama [[cvjetovi]] su sitni i neugledni, ali građom vrlo osobiti. Česti su razvijeni [[Receptakul|receptakul]] ili [[Hipantij|hipantij]], brojni slobodni plodni listovi, malobrojni ili brojni prašnici te prašnice koje se otvaraju zaliscima. Cvjetovi mogu biti dvospolni ili jednospolni, a biljke jednodomne ili dvodomne.&lt;ref name=&quot;Research &quot;/&gt;

[[Plod]]ovi su vrlo raznoliki. Kod [[Lovorovke|lovorovki]] je plod najčešće koštunica ili boba, kod [[Kalikantovke|kalikantovki]] su plodići zatvoreni u povećanom hipantiju, kod [[Hernandiaceae|hernandijevki]] se razvijaju krilati plodovi ili plodovi obavijeni napuhnutim [[brakteja]]ma, a kod nekih [[Boldovke|boldovki]] i [[Siparunaceae|siparunovki]] plodni listovi i plodići smješteni su u mesnatom receptakulu. Zbog takve građe mnogi predstavnici reda imaju neobične cvjetove i plodove, nalik malim vrčevima, čašicama, lampionima ili propelerima.&lt;ref name=&quot;Research &quot;/&gt;

U redu se danas najčešće priznaje sedam porodica: [[Atherospermataceae]], [[Calycanthaceae]], Gomortegaceae, [[Hernandiaceae]], [[Lauraceae]], [[Monimiaceae]] i [[Siparunaceae]]. Najveća i gospodarski najvažnija porodica su ''Lauraceae'', u koje pripadaju [[lovor]], [[cimet]], [[kamforovac]] i [[avokado]]. Ostale porodice uglavnom su manje, često s mnogo reliktnih, otočnih ili regionalno ograničenih rodova, osobito u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], [[Madagaskar]]u, [[Australija|Australiji]], [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]], [[Nova Gvineja|Novoj Gvineji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].
== Karakteristične morfološke značajke ==
Za lovorolike su značajni jednostavni [[listovi]] bez palistića, prisutnost aromatičnih tvari i razmjerno primitivna građa cvijeta, s dijelovima koji su često spiralno ili pršljenasto raspoređeni. U mnogim porodicama javlja se čašast, vrčast ili kuglast [[Receptakul|receptakul]], koji može djelomično ili potpuno zatvarati [[prašnik]]e i plodne [[Listovi|listove]]. Plodni listovi često ostaju slobodni, a svaki obično sadrži jedan sjemeni zametak.&lt;ref name=&quot;Research &quot;/&gt;

Prašnice se u mnogim skupinama otvaraju zaliscima, što je česta značajka reda. [[Cvjetovi]] su često sitni, zelenkasti ili žućkasti, ali mogu biti i mirisni ili upadljiviji, kao kod kalikantovki. [[Plod]]ovi se razvijaju kao koštunice, bobe, aheniji, sinkarpi ili krilati plodovi, ovisno o porodici. Raznolikost plodova posebno je izražena kod ''Hernandiaceae'', ''Atherospermataceae'', ''Siparunaceae'' i ''Monimiaceae''. &lt;ref name=&quot;Research &quot;&gt;[https://www.researchgate.net/publication/227980478_Laurales Laurales], pristupljeno 3. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Porodice ==
{{stupci|3|
# '''Familia ''[[Calycanthaceae]]''''' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (10 spp.)
## Subfamilia ''[[Idiospermoideae]]'' &lt;small&gt;(S. T. Blake) Thorne&lt;/small&gt;
### ''[[Idiospermum]]'' &lt;small&gt;S. T. Blake&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Calycanthoideae]]'' &lt;small&gt;Burnett&lt;/small&gt;
### ''[[Calycanthus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Chimonanthus]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; (5 spp.)
# '''Familia ''[[Siparunaceae]]''''' &lt;small&gt;(DC.) Schodde&lt;/small&gt; (56 spp.)
## Subfamilia ''[[Siparunoideae]]'' &lt;small&gt;Money&lt;/small&gt;
### ''[[Siparuna]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (54 spp.)
## Subfamilia ''[[Glossocalycoideae]]'' &lt;small&gt;Thorne ex Philipson&lt;/small&gt;
### ''[[Glossocalyx]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (2 spp.)
# '''Familia ''[[Gomortegaceae]]''''' &lt;small&gt;Reiche&lt;/small&gt; (1 sp.)
## ''[[Gomortega]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Atherospermataceae]]''''' R. Br. (18 spp.)
## Tribus ''[[Atherospermateae]]'' &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt;
### ''[[Atherosperma]]'' &lt;small&gt;Labill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Nemuaron]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Laureliopsis]]'' &lt;small&gt;Schodde&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Laurelieae]]'' &lt;small&gt;Pax&lt;/small&gt;
### ''[[Daphnandra]]'' &lt;small&gt;Benth.&lt;/small&gt; (7 spp.)
### ''[[Doryphora]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Dryadodaphne]]'' &lt;small&gt;S. Moore&lt;/small&gt; (4 spp.)
### ''[[Laurelia]]'' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (2 spp.)
# '''Familia ''[[Hernandiaceae]]''''' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (70 spp.)
## Subfamilia ''[[Hernandioideae]]'' &lt;small&gt;Endl. ex Miq.&lt;/small&gt;
### ''[[Hazomalania]]'' &lt;small&gt;Capuron&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Hernandia]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (24 spp.)
### ''[[Illigera]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (28 spp.)
## Subfamilia ''[[Gyrocarpoideae]]'' &lt;small&gt;J.Williams&lt;/small&gt;
### ''[[Gyrocarpus]]'' &lt;small&gt;Jacq.&lt;/small&gt; (5 spp.)
### ''[[Sparattanthelium]]'' &lt;small&gt;Mart.&lt;/small&gt; (12 spp.)
# '''Familia ''[[Monimiaceae]]''''' &lt;small&gt;Juss.&lt;/small&gt; (258 spp.)
## Subfamilia ''[[Hortonioideae]]'' &lt;small&gt;Thorne &amp; Reveal&lt;/small&gt;
### ''[[Hortonia]]'' &lt;small&gt;Wight ex Arn.&lt;/small&gt; (3 spp.)
## Subfamilia ''[[Mollinedioideae]]'' &lt;small&gt;(J. R. Perkins) Thorne&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Hedycaryeae]]'' &lt;small&gt;A. DC.&lt;/small&gt;
#### ''[[Decarydendron]]'' &lt;small&gt;Danguy&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Ephippiandra]]'' &lt;small&gt;Decne.&lt;/small&gt; (6 spp.)
#### ''[[Hedycarya]]'' &lt;small&gt;J. R. Forst. &amp; G. Forst.&lt;/small&gt; (16 spp.)
#### ''[[Kibaropsis]]'' &lt;small&gt;Vieill. ex Guill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Levieria]]'' &lt;small&gt;Becc.&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Tambourissa]]'' &lt;small&gt;Sonner&lt;/small&gt; (45 spp.)
#### ''[[Xymalos]]'' &lt;small&gt;Baill.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus ''[[Mollinedieae]]'' &lt;small&gt;Perkins&lt;/small&gt;
#### ''[[Austromatthaea]]'' &lt;small&gt;L. S. Sm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Kairoa]]'' &lt;small&gt;Philipson&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Kibara]]'' &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; (39 spp.)
#### ''[[Matthaea]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (7 spp.)
#### ''[[Macropeplus]]'' &lt;small&gt;Perkins&lt;/small&gt; (4 spp.)
#### ''[[Macrotorus]]'' &lt;small&gt;Perkins&lt;/small&gt; (2 spp.)
#### ''[[Grazielanthus]]'' &lt;small&gt;Peixoto &amp; Per.-Moura&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Mollinedia]]'' &lt;small&gt;Ruiz &amp; Pav.&lt;/small&gt; (61 spp.)
#### ''[[Parakibara]]'' &lt;small&gt;Philipson&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Steganthera]]'' &lt;small&gt;Perkins&lt;/small&gt; (20 spp.)
#### ''[[Wilkiea]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (12 spp.)
#### ''[[Pendressia]]'' &lt;small&gt;Whiffin&lt;/small&gt; (1 sp.)
#### ''[[Hemmantia]]'' &lt;small&gt;Whiffin&lt;/small&gt; (1 sp.)
### Tribus [[Hennecartieae]] &lt;small&gt;Philipson&lt;/small&gt;
#### ''[[Hennecartia]]'' &lt;small&gt;Poiss.&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Subfamilia ''[[Monimioideae]]'' &lt;small&gt;Raf.&lt;/small&gt;
### Tribus ''[[Palmerieae]]'' &lt;small&gt;Philipson&lt;/small&gt;
#### ''[[Palmeria (Plantae)|Palmeria]]'' &lt;small&gt;F. Muell.&lt;/small&gt; (14 spp.)
### Tribus ''[[Monimieae]]'' &lt;small&gt;Rchb.&lt;/small&gt;
#### ''[[Monimia]]'' &lt;small&gt;Thouars&lt;/small&gt; (3 spp.)
### Tribus ''[[Peumieae]]'' &lt;small&gt;(Schodde) Philipson&lt;/small&gt;
#### ''[[Peumus]]'' &lt;small&gt;Molina&lt;/small&gt; (1 sp.)
## ''Subfamilia incertae sedis''
### ''[[Lauterbachia]]'' &lt;small&gt;Perkins&lt;/small&gt; (1 sp.)
# '''Familia ''[[Lauraceae]]''''' Juss. (3347 spp.)
## Tribus ''[[Hypodaphnideae]]'' &lt;small&gt;Kosterm. ex Reveal&lt;/small&gt;
### ''[[Hypodaphnis]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Cryptocaryeae]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
### ''[[Aspidostemon]]'' &lt;small&gt;Rohwer &amp; H. G. Richt.&lt;/small&gt; (28 spp.)
### ''[[Potoxylon]]'' &lt;small&gt;Kosterm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Eusideroxylon]]'' &lt;small&gt;Teijsm. &amp; Binn.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Cryptocarya]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (356 spp.)
### ''[[Endiandra]]'' &lt;small&gt;R. Br.&lt;/small&gt; (129 spp.)
### ''[[Triadodaphne]]'' &lt;small&gt;Kosterm.&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Potameia]]'' &lt;small&gt;Thouars&lt;/small&gt; (23 spp.)
### ''[[Sinopora]]'' &lt;small&gt;J. Li, N. H. Xia &amp; H. W. Li&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Syndiclis]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (10 spp.)
### ''[[Dahlgrenodendron]]'' &lt;small&gt;van der Merwe &amp; A. E. van Wyk&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Beilschmiedia]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt; (271 spp.)
## Tribus ''[[Cassytheae]]'' &lt;small&gt;Dumort.&lt;/small&gt;
### ''[[Cassytha]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (23 spp.)
## Tribus ''[[Neocinnamomeae]]'' &lt;small&gt;Yu Song, W.B.Yu &amp; Y.H.Tan&lt;/small&gt;
### ''[[Neocinnamomum]]'' &lt;small&gt;H. Liou&lt;/small&gt; (7 spp.)
## Tribus ''[[Caryodaphnopsideae]]'' &lt;small&gt;Yu Song, W.B.Yu &amp; Y.H.Tan&lt;/small&gt;
### ''[[Caryodaphnopsis]]'' &lt;small&gt;Airy Shaw&lt;/small&gt; (17 spp.)
## Tribus ''[[Mezilaureae]]'' &lt;small&gt;Rohwer&lt;/small&gt;
### ''[[Anaueria]]'' &lt;small&gt;Kosterm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Chlorocardium]]'' &lt;small&gt;Rohwer, H. G. Richt. &amp; van der Werff&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Sextonia]]'' &lt;small&gt;van der Werff&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Mezilaurus]]'' &lt;small&gt;Kuntze ex Taub.&lt;/small&gt; (26 spp.)
### ''[[Williamodendron]]'' &lt;small&gt;Kubitzki &amp; Richter&lt;/small&gt; (5 spp.)
## Tribus ''[[Perseeae]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
### ''[[Apollonias]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Nothaphoebe]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (25 spp.)
### ''[[Dehaasia]]'' &lt;small&gt;Blume&lt;/small&gt; (39 spp.)
### ''[[Alseodaphne]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt; (50 spp.)
### ''[[Persea]]'' &lt;small&gt;Mill.&lt;/small&gt; (109 spp.)
### ''[[Phoebe (biljni rod)|Phoebe]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt; (70 spp.)
### ''[[Alseodaphnopsis]]'' &lt;small&gt;H. W. Li &amp; J. Li&lt;/small&gt; (11 spp.)
### ''[[Hexapora]]'' &lt;small&gt;Hook. fil.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Machilus]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt; (136 spp.)
## Tribus ''[[Cinnamomeae]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt;
### ''[[Cinnamomum]]'' &lt;small&gt;Schaeff.&lt;/small&gt; (267 spp.)
### ''[[Sassafras]]'' &lt;small&gt;J. Presl&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Aiouea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (74 spp.)
### ''[[Pleurothyrium]]'' &lt;small&gt;Nees ex Lindl.&lt;/small&gt; (48 spp.)
### ''[[Nectandra]]'' &lt;small&gt;Rol. ex Rottb.&lt;/small&gt; (98 spp.)
### ''[[Endlicheria]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt; (62 spp.)
### ''[[Rhodostemonodaphne]]'' &lt;small&gt;Rohwer &amp; Kubitzki&lt;/small&gt; (40 spp.)
### ''[[Umbellularia]]'' &lt;small&gt;Nutt.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Mespilodaphne]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt; (42 spp.)
### ''[[Ocotea]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (514 spp.)
### ''[[Kuloa]]'' &lt;small&gt;Trofimov &amp; Rohwer&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Damburneya]]'' &lt;small&gt;Raf.&lt;/small&gt; (25 spp.)
### ''[[Dicypellium]]'' &lt;small&gt;Nees &amp; Mart.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Licaria]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (82 spp.)
### ''[[Kubitzkia]]'' &lt;small&gt;van der Werff&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Aniba]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (47 spp.)
### ''[[Phyllostemonodaphne]]'' &lt;small&gt;Kosterm.&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Yasunia]]'' &lt;small&gt;van der Werff&lt;/small&gt; (2 spp.)
### ''[[Urbanodendron]]'' &lt;small&gt;Mez&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Paraia]]'' &lt;small&gt;Rohwer, H. G. Richt. &amp; van der Werff&lt;/small&gt; (1 sp.)
## Tribus ''[[Laureae]]'' &lt;small&gt;Maout &amp; Decne.&lt;/small&gt;
### ''[[Laurus (biljni rod)|Laurus]]'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Litsea]]'' &lt;small&gt;Lam.&lt;/small&gt; (377 spp.)
### ''[[Parasassafras]]'' &lt;small&gt;Long&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Lindera (Plantae)|Lindera]]'' &lt;small&gt;(Adans.) Thunb.&lt;/small&gt; (93 spp.)
### ''[[Actinodaphne]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt; (102 spp.)
### ''[[Dodecadenia]]'' &lt;small&gt;Nees&lt;/small&gt; (1 sp.)
### ''[[Cinnadenia]]'' &lt;small&gt;Kosterm.&lt;/small&gt; (3 spp.)
### ''[[Neolitsea]]'' &lt;small&gt;(Benth.) Merr.&lt;/small&gt; (99 spp.)
}}

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske povaznice ==
* [https://www.gbif.org/species/407 GBIF] 
[[Kategorija:Lovorolike| ]]
[[Kategorija:Redovi Magnolianae]]</text>
      <sha1>refwnj2pxhh8ekjxp98mzlmb92dg6ba</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirjana Kasapović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>582638</id>
    <revision>
      <id>7479271</id>
      <parentid>7325935</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:10:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arslan Arie</username>
        <id>137557</id>
      </contributor>
      <comment>Izmijenjena fotografija</comment>
      <origin>7479271</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4480" sha1="4yqeul3jasfg0gnsuu6n9rhkkoh0h1y" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Mirjana Kasapović
| slika          = Mirjana Kasapović.JPG
| veličina       = 160px
| opis_slike     = 
| rođenje        = [[19. rujna]] [[1956.]]
| smrt           = 
| uzrok_smrti    = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = 
| etnicitet      = 
| državljanstvo  = 
| poznat_po      = 
| obrazovanje    = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| poslodavac     = 
| zanimanje      = 
| godine_rada    = 
| plaća          = 
| bogatstvo      = 
| titula         = doktor znanosti
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| web            = 
| potpis         = 
| nagrade        = 
| napomena       = 
}}
'''Mirjana Kasapović''' ([[Sarajevo]], [[19. rujna]] [[1956.]]) [[hrvatska]] je [[politologinja]].

== Životopis ==

Osnovnu i srednju školu završila je u [[Vareš]]u. Diplomirala je na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] Sveučilišta u Zagrebu 1979. godine, te magistrirala i doktorirala na istom fakultetu, 1984. odnosno 1990. godine. Od 2001. do odlaska u mirovinu 2021. redovita je profesorica na matičnom fakultetu.&lt;ref&gt;[https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/mirjana.kasapovic www.fpzg.unizg.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180501093015/https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/mirjana.kasapovic |date=1. svibnja 2018. }}, pristupljeno 27. travnja 2017.&lt;/ref&gt; Autorica ili suautorica je većeg broja knjiga, te većeg broja stručnih članaka.&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=118216&amp;autorsko=Prika%BEi+radove bib.irb.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181103091811/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=118216&amp;autorsko=Prika%BEi+radove |date=3. studenoga 2018. }}, pristupljeno 27. travnja 2017.&lt;/ref&gt; Jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za komparativnu politiku, izborne sustave, konsocijacijsko političko uređenje, Bosnu i Hercegovinu, te Bliski istok, posebno Izrael, Palestinsku samoupravu, Libanon i Cipar. Uz znanstveni rad bavi se i novinarstvom, objavljuje članke o dnevnopolitičkim temama u dnevnom i tjednom tisku ([[Globus (tjednik)|Globus]] [[Hanza Media|EPH/Hanza medije]], te Obzor [[Večernji list|Večernjeg lista]] [[Styria Media Group AG|Styrie]]).

Dobitnica je državne nagrade za znanost za 2005. za knjigu ''Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država'' i 2010. za knjigu ''Politički sustav i politika Izraela''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dobitnici Državne nagrade za znanost|url=https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/drzavne-nagrade/drzavne-nagrade-za-znanost/dobitnici-drzavne-nagrade-za-znanost/210|url-status=live|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==

* Omladina u delegatskom sistemu, Centar društvenih djelatnosti SSOH, Zagreb, 1982. (suautori I. Grdešić, J. Grgić Bigović, V. Ilišin)
* Interesi i ideje u SKJ, Fakultet političkih znanosti; Informator, Zagreb, 1989. (suautori I. Grdešić, I. Šiber)
* Izborni i stranački sustav Republike Hrvatske, Alinea, Zagreb, 1993.
* Demokratska tranzicija i političke stranke, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1996.
* Wahlsysteme und Systemwechsel in Osteuropa, Leske + Budrich, Opladen, 1996. (suautor D. Nohlen).
* Izborni sustavi u Istočnoj Europi,  Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, 1996. (suautor D. Nohlen).
* Birači i demokracija. Utjecaj ideoloških rascjepa na politički život, Alinea, Zagreb, 1998. (suautori I. Šiber, N. Zakošek)
* Izborni leksikon, Politička kultura, Zagreb, 2003.
* Lokalna politika u Hrvatskoj, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2004. (suautori Z. Petak, D. Lalić)
* Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država, Politička kultura, Zagreb, 2005.
* Politički sustav i politika Izraela, Politička kultura, Zagreb, 2010.
* Kombinirani izborni sustavi u Europi 1945-2014, Plejada, Zagreb, 2014.
* Bliski istok: politika i povijest (ur.), Političke analize, Zagreb, 2016.
*Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – rat, država i demokracija. Školska knjiga, Zagreb, 2020.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kasapović, Mirjana}}
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Hrvatski politolozi]]
[[Kategorija:Dobitnici Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>4yqeul3jasfg0gnsuu6n9rhkkoh0h1y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479283</id>
      <parentid>7479271</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:15:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arslan Arie</username>
        <id>137557</id>
      </contributor>
      <comment>Izmijenjena fotografija (upomoć, možda ne funkcionira...)</comment>
      <origin>7479283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4524" sha1="f9kl424w1doaasumkizbi590lirfsdt" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Mirjana Kasapović
| slika          = https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Mirjana_Kasapovi%C4%87.jpg
| veličina       = 160px
| opis_slike     = 
| rođenje        = [[19. rujna]] [[1956.]]
| smrt           = 
| uzrok_smrti    = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = 
| etnicitet      = 
| državljanstvo  = 
| poznat_po      = 
| obrazovanje    = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| poslodavac     = 
| zanimanje      = 
| godine_rada    = 
| plaća          = 
| bogatstvo      = 
| titula         = doktor znanosti
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| web            = 
| potpis         = 
| nagrade        = 
| napomena       = 
}}
'''Mirjana Kasapović''' ([[Sarajevo]], [[19. rujna]] [[1956.]]) [[hrvatska]] je [[politologinja]].

== Životopis ==

Osnovnu i srednju školu završila je u [[Vareš]]u. Diplomirala je na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] Sveučilišta u Zagrebu 1979. godine, te magistrirala i doktorirala na istom fakultetu, 1984. odnosno 1990. godine. Od 2001. do odlaska u mirovinu 2021. redovita je profesorica na matičnom fakultetu.&lt;ref&gt;[https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/mirjana.kasapovic www.fpzg.unizg.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180501093015/https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/mirjana.kasapovic |date=1. svibnja 2018. }}, pristupljeno 27. travnja 2017.&lt;/ref&gt; Autorica ili suautorica je većeg broja knjiga, te većeg broja stručnih članaka.&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=118216&amp;autorsko=Prika%BEi+radove bib.irb.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181103091811/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=118216&amp;autorsko=Prika%BEi+radove |date=3. studenoga 2018. }}, pristupljeno 27. travnja 2017.&lt;/ref&gt; Jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za komparativnu politiku, izborne sustave, konsocijacijsko političko uređenje, Bosnu i Hercegovinu, te Bliski istok, posebno Izrael, Palestinsku samoupravu, Libanon i Cipar. Uz znanstveni rad bavi se i novinarstvom, objavljuje članke o dnevnopolitičkim temama u dnevnom i tjednom tisku ([[Globus (tjednik)|Globus]] [[Hanza Media|EPH/Hanza medije]], te Obzor [[Večernji list|Večernjeg lista]] [[Styria Media Group AG|Styrie]]).

Dobitnica je državne nagrade za znanost za 2005. za knjigu ''Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država'' i 2010. za knjigu ''Politički sustav i politika Izraela''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dobitnici Državne nagrade za znanost|url=https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/drzavne-nagrade/drzavne-nagrade-za-znanost/dobitnici-drzavne-nagrade-za-znanost/210|url-status=live|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==

* Omladina u delegatskom sistemu, Centar društvenih djelatnosti SSOH, Zagreb, 1982. (suautori I. Grdešić, J. Grgić Bigović, V. Ilišin)
* Interesi i ideje u SKJ, Fakultet političkih znanosti; Informator, Zagreb, 1989. (suautori I. Grdešić, I. Šiber)
* Izborni i stranački sustav Republike Hrvatske, Alinea, Zagreb, 1993.
* Demokratska tranzicija i političke stranke, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1996.
* Wahlsysteme und Systemwechsel in Osteuropa, Leske + Budrich, Opladen, 1996. (suautor D. Nohlen).
* Izborni sustavi u Istočnoj Europi,  Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, 1996. (suautor D. Nohlen).
* Birači i demokracija. Utjecaj ideoloških rascjepa na politički život, Alinea, Zagreb, 1998. (suautori I. Šiber, N. Zakošek)
* Izborni leksikon, Politička kultura, Zagreb, 2003.
* Lokalna politika u Hrvatskoj, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2004. (suautori Z. Petak, D. Lalić)
* Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država, Politička kultura, Zagreb, 2005.
* Politički sustav i politika Izraela, Politička kultura, Zagreb, 2010.
* Kombinirani izborni sustavi u Europi 1945-2014, Plejada, Zagreb, 2014.
* Bliski istok: politika i povijest (ur.), Političke analize, Zagreb, 2016.
*Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – rat, država i demokracija. Školska knjiga, Zagreb, 2020.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kasapović, Mirjana}}
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Hrvatski politolozi]]
[[Kategorija:Dobitnici Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>f9kl424w1doaasumkizbi590lirfsdt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479291</id>
      <parentid>7479283</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:25:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ Popravak poveznice</comment>
      <origin>7479291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4484" sha1="jvmotxwsnjuvh6sr9iz26rqgkxyds0v" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Mirjana Kasapović
| slika          = Mirjana_Kasapovi%C4%87.jpg
| veličina       = 160px
| opis_slike     = 
| rođenje        = [[19. rujna]] [[1956.]]
| smrt           = 
| uzrok_smrti    = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = 
| etnicitet      = 
| državljanstvo  = 
| poznat_po      = 
| obrazovanje    = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| poslodavac     = 
| zanimanje      = 
| godine_rada    = 
| plaća          = 
| bogatstvo      = 
| titula         = doktor znanosti
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| web            = 
| potpis         = 
| nagrade        = 
| napomena       = 
}}
'''Mirjana Kasapović''' ([[Sarajevo]], [[19. rujna]] [[1956.]]) [[hrvatska]] je [[politologinja]].

== Životopis ==

Osnovnu i srednju školu završila je u [[Vareš]]u. Diplomirala je na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] Sveučilišta u Zagrebu 1979. godine, te magistrirala i doktorirala na istom fakultetu, 1984. odnosno 1990. godine. Od 2001. do odlaska u mirovinu 2021. redovita je profesorica na matičnom fakultetu.&lt;ref&gt;[https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/mirjana.kasapovic www.fpzg.unizg.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180501093015/https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/mirjana.kasapovic |date=1. svibnja 2018. }}, pristupljeno 27. travnja 2017.&lt;/ref&gt; Autorica ili suautorica je većeg broja knjiga, te većeg broja stručnih članaka.&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=118216&amp;autorsko=Prika%BEi+radove bib.irb.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181103091811/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=118216&amp;autorsko=Prika%BEi+radove |date=3. studenoga 2018. }}, pristupljeno 27. travnja 2017.&lt;/ref&gt; Jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za komparativnu politiku, izborne sustave, konsocijacijsko političko uređenje, Bosnu i Hercegovinu, te Bliski istok, posebno Izrael, Palestinsku samoupravu, Libanon i Cipar. Uz znanstveni rad bavi se i novinarstvom, objavljuje članke o dnevnopolitičkim temama u dnevnom i tjednom tisku ([[Globus (tjednik)|Globus]] [[Hanza Media|EPH/Hanza medije]], te Obzor [[Večernji list|Večernjeg lista]] [[Styria Media Group AG|Styrie]]).

Dobitnica je državne nagrade za znanost za 2005. za knjigu ''Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država'' i 2010. za knjigu ''Politički sustav i politika Izraela''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dobitnici Državne nagrade za znanost|url=https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/drzavne-nagrade/drzavne-nagrade-za-znanost/dobitnici-drzavne-nagrade-za-znanost/210|url-status=live|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==

* Omladina u delegatskom sistemu, Centar društvenih djelatnosti SSOH, Zagreb, 1982. (suautori I. Grdešić, J. Grgić Bigović, V. Ilišin)
* Interesi i ideje u SKJ, Fakultet političkih znanosti; Informator, Zagreb, 1989. (suautori I. Grdešić, I. Šiber)
* Izborni i stranački sustav Republike Hrvatske, Alinea, Zagreb, 1993.
* Demokratska tranzicija i političke stranke, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1996.
* Wahlsysteme und Systemwechsel in Osteuropa, Leske + Budrich, Opladen, 1996. (suautor D. Nohlen).
* Izborni sustavi u Istočnoj Europi,  Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, 1996. (suautor D. Nohlen).
* Birači i demokracija. Utjecaj ideoloških rascjepa na politički život, Alinea, Zagreb, 1998. (suautori I. Šiber, N. Zakošek)
* Izborni leksikon, Politička kultura, Zagreb, 2003.
* Lokalna politika u Hrvatskoj, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2004. (suautori Z. Petak, D. Lalić)
* Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država, Politička kultura, Zagreb, 2005.
* Politički sustav i politika Izraela, Politička kultura, Zagreb, 2010.
* Kombinirani izborni sustavi u Europi 1945-2014, Plejada, Zagreb, 2014.
* Bliski istok: politika i povijest (ur.), Političke analize, Zagreb, 2016.
*Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – rat, država i demokracija. Školska knjiga, Zagreb, 2020.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kasapović, Mirjana}}
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Hrvatski politolozi]]
[[Kategorija:Dobitnici Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>jvmotxwsnjuvh6sr9iz26rqgkxyds0v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479374</id>
      <parentid>7479291</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:15:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Arslan Arie</username>
        <id>137557</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Djela */ dodane dvije nove knjige</comment>
      <origin>7479374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4747" sha1="bgkq38evil958njbdfbkb74cfvp1u31" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Mirjana Kasapović
| slika          = Mirjana_Kasapovi%C4%87.jpg
| veličina       = 160px
| opis_slike     = 
| rođenje        = [[19. rujna]] [[1956.]]
| smrt           = 
| uzrok_smrti    = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = 
| etnicitet      = 
| državljanstvo  = 
| poznat_po      = 
| obrazovanje    = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| poslodavac     = 
| zanimanje      = 
| godine_rada    = 
| plaća          = 
| bogatstvo      = 
| titula         = doktor znanosti
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| web            = 
| potpis         = 
| nagrade        = 
| napomena       = 
}}
'''Mirjana Kasapović''' ([[Sarajevo]], [[19. rujna]] [[1956.]]) [[hrvatska]] je [[politologinja]].

== Životopis ==

Osnovnu i srednju školu završila je u [[Vareš]]u. Diplomirala je na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti]] Sveučilišta u Zagrebu 1979. godine, te magistrirala i doktorirala na istom fakultetu, 1984. odnosno 1990. godine. Od 2001. do odlaska u mirovinu 2021. redovita je profesorica na matičnom fakultetu.&lt;ref&gt;[https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/mirjana.kasapovic www.fpzg.unizg.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180501093015/https://www.fpzg.unizg.hr/djelatnik/mirjana.kasapovic |date=1. svibnja 2018. }}, pristupljeno 27. travnja 2017.&lt;/ref&gt; Autorica ili suautorica je većeg broja knjiga, te većeg broja stručnih članaka.&lt;ref&gt;[http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=118216&amp;autorsko=Prika%BEi+radove bib.irb.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181103091811/http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=118216&amp;autorsko=Prika%BEi+radove |date=3. studenoga 2018. }}, pristupljeno 27. travnja 2017.&lt;/ref&gt; Jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za komparativnu politiku, izborne sustave, konsocijacijsko političko uređenje, Bosnu i Hercegovinu, te Bliski istok, posebno Izrael, Palestinsku samoupravu, Libanon i Cipar. Uz znanstveni rad bavi se i novinarstvom, objavljuje članke o dnevnopolitičkim temama u dnevnom i tjednom tisku ([[Globus (tjednik)|Globus]] [[Hanza Media|EPH/Hanza medije]], te Obzor [[Večernji list|Večernjeg lista]] [[Styria Media Group AG|Styrie]]).

Dobitnica je državne nagrade za znanost za 2005. za knjigu ''Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država'' i 2010. za knjigu ''Politički sustav i politika Izraela''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dobitnici Državne nagrade za znanost|url=https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/drzavne-nagrade/drzavne-nagrade-za-znanost/dobitnici-drzavne-nagrade-za-znanost/210|url-status=live|archive-date=November 22, 2023|access-date=November 22, 2023}}&lt;/ref&gt;

== Djela ==

* Omladina u delegatskom sistemu, Centar društvenih djelatnosti SSOH, Zagreb, 1982. (suautori I. Grdešić, J. Grgić Bigović, V. Ilišin)
* Interesi i ideje u SKJ, Fakultet političkih znanosti; Informator, Zagreb, 1989. (suautori I. Grdešić, I. Šiber)
* Izborni i stranački sustav Republike Hrvatske, Alinea, Zagreb, 1993.
* Demokratska tranzicija i političke stranke, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 1996.
* Wahlsysteme und Systemwechsel in Osteuropa, Leske + Budrich, Opladen, 1996. (suautor D. Nohlen).
* Izborni sustavi u Istočnoj Europi,  Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, 1996. (suautor D. Nohlen).
* Birači i demokracija. Utjecaj ideoloških rascjepa na politički život, Alinea, Zagreb, 1998. (suautori I. Šiber, N. Zakošek)
* Izborni leksikon, Politička kultura, Zagreb, 2003.
* Lokalna politika u Hrvatskoj, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2004. (suautori Z. Petak, D. Lalić)
* Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država, Politička kultura, Zagreb, 2005.
* Politički sustav i politika Izraela, Politička kultura, Zagreb, 2010.
* Kombinirani izborni sustavi u Europi 1945-2014, Plejada, Zagreb, 2014.
* Bliski istok: politika i povijest (ur.), Političke analize, Zagreb, 2016.
*Bosna i Hercegovina 1990. – 2020. – rat, država i demokracija. Školska knjiga, Zagreb, 2020.
*Zbogom postjugoslavenstvu! Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva. Školska knjiga, Zagreb, 2024.
*Veliki jeruzalemski muftija el Huseini i bosanskohercegovački muslimani zamračena priča iz Drugoga svjetskog rata. Školska knjiga, Zagreb, 2025.

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kasapović, Mirjana}}
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Hrvatski politolozi]]
[[Kategorija:Dobitnici Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske]]</text>
      <sha1>bgkq38evil958njbdfbkb74cfvp1u31</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski deflimpijski odbor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>608513</id>
    <revision>
      <id>7479467</id>
      <parentid>7269132</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T23:13:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7479467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1500" sha1="0fl80p8t5vi6j95vndub08bartekru1" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hšsg.jpg|mini|220px|Logotip Odbora kao Hrvatski športski savez gluhih]]

'''Hrvatski deflimpijski odbor''' ('''HDO'''), starog naziva '''Hrvatski športski savez gluhih''', osnovan je [[29. veljače]] [[1992.]] godine u [[Zagreb]]u.&lt;ref name=&quot;hssg.hr&quot;&gt;[http://hssg.hr/index.php/o-nama/povijest Povijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301200400/https://www.hssg.hr/povijest/ |date=1. ožujka 2021. }}, hssg.hr, pristupljeno 20. ožujka 2018.&lt;/ref&gt; Hrvatski deflimpijski odbor nacionalni je [[sportski savez]] koji okuplja [[Sport|sportske]] saveze, [[Društvo|društva]] i [[klub]]ove [[Gluhoća|gluhih]] osoba s područja [[Hrvatska|Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;hssg.hr&quot;/&gt; Članom je Međunarodnog odbora za sport gluhih (CISS) od [[1993.]] godine.&lt;ref name=&quot;hssg.hr&quot;/&gt;

== Sportovi ==
Sportovi koje obuhvaća HDO jesu:&lt;ref&gt;[http://hssg.hr/index.php/lanovi Članovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180311141144/http://hssg.hr/index.php/lanovi |date=11. ožujka 2018. }}, hssg.hr, pristupljeno 20. ožujka 2018.&lt;/ref&gt;

* [[badminton]]
* [[curling]]
* [[hrvanje]]
* [[košarka]]
* [[kuglanje]]
* [[mali nogomet]]
* [[nogomet]]
* [[odbojka na pijesku]]
* [[orijentacijsko trčanje]]
* [[pikado]]
* [[plivanje]]
* [[rukomet]]
* [[skijanje]]
* [[stolni tenis]]
* [[streljaštvo]]
* [[šah]]
* [[tenis]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.deflimpijski.hr/ Službena stranica]

{{TDPRH}}
[[Kategorija:Hrvatski športski savezi|Šport]]</text>
      <sha1>0fl80p8t5vi6j95vndub08bartekru1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Mladost Koprivno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>618987</id>
    <revision>
      <id>7479450</id>
      <parentid>7238744</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:48:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34732-39</username>
        <id>363979</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi */ trajno prazan odomak</comment>
      <origin>7479450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5828" sha1="orv5iqz0wwz2yeyd36ks7z1wtl9rmv0" xml:space="preserve">{{nogometni klub županije
| ime kluba          = Mladost
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Mladost Koprivno
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1972. 
| igralište          =  
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub Mladost Koprivno''' ('''''NK Mladost; Mladost; Mladost Koprivno''''') je bio [[nogomet]]ni klub iz [[Koprivno (Dugopolje)|Koprivna]], [[Dugopolje|općina Dugopolje]], [[Splitsko-dalmatinska županija]].

== O klubu == 
Klub je osnovan 29. listopada 1972. godine, a registriran 1973. godine. Uglavnom se natjecala u ''Prvenstvu NSO Split'', odnosno ''Splitskoj ligi''. Krajem 1990.-ih djelovanje kluba zamire, te se više ne natječe. Klub je poznat kao prvi koji je odigrao službenu utakmicu s ''[[NK Imotski|&quot;Imotskim&quot;]]''.&lt;ref&gt;[https://imotskenovine.hr/video-prva-sluzbena-utakmica-nk-imotski/ imotskenovine.hr, ''VIDEO: Prva službena utakmica NK Imotski''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180615062511/https://imotskenovine.hr/video-prva-sluzbena-utakmica-nk-imotski/ |date=15. lipnja 2018. }}, objavljeno 11. siječnja 2018., pristupljeno 15. lipnja 2018.&lt;/ref&gt;

== Pregled po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;14&quot;| Mladost 
|-
|[[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1974./75.|1974./75.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||8. ||8 ||14 ||2 ||1 ||11 ||16 ||45 ||5 || || 
|-
|[[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1975./76.|1975./76.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||8. ||8 ||13 ||1 ||2 ||10 ||11 ||50 ||4 || || 
|-
|[[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1976./77.|1976./77.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||8. ||9 ||15 ||2 ||2 ||11 ||14 ||41 ||6 || || 
|-
|[[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1977./78.|1977./78.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||9. ||13 ||24 ||9 ||1 ||14 ||32 ||54 ||19 || || 
|-
|[[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1978./79.|1978./79.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||9. ||12 ||21 ||6 ||2 ||13 ||27 ||41 ||14 || || 
|-
|[[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1979./80.|1979./80.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||9. ||11 ||18 ||4 ||1 ||13 ||22 ||48 ||9 || || 
|-
|[[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1980./81.|1980./81.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||11. ||11 ||20 ||0 ||3 ||17 ||13 ||111 ||3 || || 
|-
|[[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1981./82.|1981./82.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||8. ||11 ||20 ||6 ||3 ||11 ||28 ||43 ||15 || || 
|-
|[[Prvenstvo Nogometnog saveza općine Split 1982./83.|1982./83.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||10. ||10 ||18 ||1 ||3 ||14 ||12 ||55 ||5 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1983./84.|1983./84.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||10. ||11 ||20 ||4 ||5 ||11 ||29 ||47 ||13 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1984./85.|1984./85.]] ||V. ||Prvenstvo NSO Split ||8. ||10 ||18 ||3 ||4 ||11 ||19 ||40 ||10 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1985./86.|1985./86.]] ||V. ||Prvenstvo NSO Split ||6. ||11 ||20 ||9 ||2 ||9 ||38 ||36 ||20 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1986./87.|1986./87.]] ||V. ||Prvenstvo NSO Split ||11. ||12 ||22 ||4 ||8 ||10 ||28 ||51 ||12 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1987./88.|1987./88.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||8. ||10 ||18 ||5 ||3 ||10 ||29 ||36 ||13 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1988./89.|1988./89.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||8. ||10 ||18 ||4 ||2 (1) ||12 ||35 ||52 ||9 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1989./90.|1989./90.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||7. ||8 ||14 ||1 ||4 (3) ||9 ||18 ||46 ||2 (-3) || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1990./91.|1990./91.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||4. ||4 ||12 ||1 ||4 ||7 ||14 ||24 ||6 || || 
|-
|1992. || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1992./93. || || || || || || || || || || || || || 
|-
|1993./94. ||IV. ||Dalmatinska liga – Srednja skupina ||14. ||14 ||26 ||0 ||2 ||24 ||13 ||96 ||2 || || 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|1994./95. ||IV. ||Splitska liga ||3. ||7 ||12 ||8 ||0 ||4 ||30 ||16 ||24 || || 
|-
|1995./96 ||IV. ||[[3. HNL – Jug|3. HNL – Jug – Srednja skupina – A skupina]] ||9. ||10 ||17 ||1 ||3 ||13 ||5 ||53 ||6 || || 
|-
|1996./97. ||IV. ||[[3. HNL – Jug|3. HNL – Jug – Srednja skupina]] ([[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|Liga NSŽSD]]) ||15. ||16 ||30 ||5 ||5 ||20 ||32 ||73 ||20 || || 
|-
|1997./98. ||IV. ||[[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska|ŽNL Splitsko-dalmatinska]] ||9. ||12 ||21 ||6 ||1 ||14 ||13 ||63 ||19 || || 
|-
|}
&lt;small&gt; [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)]]  &lt;/small&gt;

== Povezani članci ==

== Izvori ==
* [https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-mladost--koprivno/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB MLADOST – KOPRIVNO''], pristupljeno 15. lipnja 2018. 
* [http://nszsd.hr/wp-content/uploads/2016/12/Povijest-Nogometnog-Saveza-Splita.pdf nszsd.hr, ''O savezu'', str. 11], preuzeto 15. lipnja 2018. 
* Jurica Gizdić: ''Iz povijesti sporta solinske prodoline'', Solin, 2006., {{ISBN|953-6333-46-5}}, str. 91 
* Jurica Gizdić: ''90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza'', Split, 2010., {{ISBN|978-953-98451-2-2}}, str. 199 
* Franjo Frntić i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980'', Zagreb, 1983., str. 116-117 
{{izvori}}

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Mladost Koprivno]]
[[Kategorija:Bivši hrvatski nogometni klubovi|Mladost]]</text>
      <sha1>orv5iqz0wwz2yeyd36ks7z1wtl9rmv0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Rašeljka Gornji Vinjani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>618991</id>
    <revision>
      <id>7479449</id>
      <parentid>7238770</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:47:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34732-39</username>
        <id>363979</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi */ trajno prazan odlomak</comment>
      <origin>7479449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4470" sha1="qlytwceqi8ppkku3e8aghtf57fijus9" xml:space="preserve">{{nogometni klub županije
| ime kluba          = Rašeljka
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Rašeljka Gornji Vinjani
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1983.  
| igralište          = Rašeljka, [[Gornji Vinjani]] 
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub Rašeljka''' ('''''NK Rašeljka, Rašeljka; Rašeljka Gornji Vinjani; Rašeljka Vinjani Gornji''''') je bio [[nogomet]]ni klub iz [[Gornji Vinjani|Gornjih Vinjana]], [[Imotski|grad Imotski]], [[Splitsko-dalmatinska županija]].

== O klubu ==
Klub je osnovan 1983. godine, a djelovao je do 1989. godine. Uglavnom se natjecao u ''Prvenstvu NSO Split'', odnosno ''Splitskoj ligi''. &lt;br&gt; igralište kluba, naziva ''&quot;Rašeljka&quot;'' je kasnije za treninge koristio ''[[NK Imotski|&quot;Imotski&quot;]]''.&lt;ref&gt;[https://imotskenovine.hr/vladimir-baliae-blizu-sam-dolaska-u-imotski-no-jo-ne-mogu-potvrditi/ imotskenovine.hr, ''Vladimir Balić: Blizu sam dolaska u Imotski, no još ne mogu potvrditi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180616033540/https://imotskenovine.hr/vladimir-baliae-blizu-sam-dolaska-u-imotski-no-jo-ne-mogu-potvrditi/ |date=16. lipnja 2018. }}, objavljeno 16. srpnja 2008., pristupljeno 15. lipnja 2018.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[https://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/23608/nogomet-u-imotskom-prepumpan-politikom slobodnadalmacija.hr, ''Nogomet u Imotskom prepumpan politikom''], objavljeno 30. listopada 2008., pristupljeno 15. lipnja 2018.&lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;[https://imotskenovine.hr/grad-i-nk-imotski-postigli-dogovor/ imotskenovine.hr, ''Grad i NK Imotski postigli dogovor''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180616032308/https://imotskenovine.hr/grad-i-nk-imotski-postigli-dogovor/ |date=16. lipnja 2018. }}, objavljeno 6. studenog 2008., pristupljeno 15. lipnja 2018.&lt;/ref&gt;

== Pregled po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|-
!colspan=&quot;14&quot;| Rašeljka
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|[[Prvenstvo NSO Split 1983./84.|1983./84.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||3. ||11 ||20 ||13 ||3 ||4 ||43 ||23 ||29 || || 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|[[Prvenstvo NSO Split 1984./85.|1984./85.]] ||V. ||Prvenstvo NSO Split ||2. ||10 ||18 ||14 ||1 ||3 ||45 ||16 ||29 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1985./86.|1985./86.]] ||V. ||Prvenstvo NSO Split ||5. ||11 ||20 ||11 ||1 ||8 ||44 ||35 ||20 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1986./87.|1986./87.]] ||V. ||Prvenstvo NSO Split ||5. ||12 ||22 ||11 ||3 ||8 ||34 ||27 ||23 || || 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|[[Prvenstvo NSO Split 1987./88.|1987./88.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||3. ||10 ||18 ||7 ||5 ||6 ||34 ||25 ||19 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1988./89.|1988./89.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||5. ||10 ||18 ||7 ||3 (2) ||8 ||31 ||31 ||16 || || 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|[[Prvenstvo NSO Split 1989./90.|1989./90.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||3. ||8 ||14 ||10 ||1 (1) ||3 ||49 ||18 ||19 (-2) || || 
|-
|}

== Poveznice ==
* [[Gornji Vinjani]] 
* [[NK Imotski]] 
* [[NK Vinjani]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.zagrebancija.com/sramota-je-da-dinamo-igra-na-frankenstajn-stadionu/ zagrebancija.com, ''Sramota je da Dinamo igra na frankenstajn stadionu''], objavljeno 5. prosinca 2010. 
* [https://www.vecernji.hr/premium/imotsko-vrelo-asovi-iz-gospina-doca-604589 vecernji.hr, ''Imotsko vrelo: Asovi iz Gospina Doca''], objavljeno 29. kolovoza 2013.

== Izvori ==
* [http://www.poslovna.hr/lite/nogometni-klub-raseljka/321948/subjekti.aspx poslovna.hr, NOGOMETNI KLUB RAŠELJKA], pristupljeno 15. lipnja 2018. 
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=574 nogomet.lzmk.hr, ''Nogometni leksikon'', Imotski] pristupljeno 15. lipnja 2018. 
* Jurica Gizdić: ''90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza'', Split, 2010., {{ISBN|978-953-98451-2-2}}, str. 189 
{{izvori}}

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Rašeljka]]
[[Kategorija:Bivši hrvatski nogometni klubovi|Rašeljka]]</text>
      <sha1>qlytwceqi8ppkku3e8aghtf57fijus9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Biokovo Zagvozd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>619027</id>
    <revision>
      <id>7479447</id>
      <parentid>7238699</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:46:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34732-39</username>
        <id>363979</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi */ trajno prazan odlomak</comment>
      <origin>7479447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3050" sha1="qo7bzyzqd7nw5b1mg4yicj4p2u0cqcx" xml:space="preserve">{{nogometni klub županije
| ime kluba          = Biokovo
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Biokovo Zagvozd 
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1983.  
| igralište          = 
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub Biokovo''' ('''''NK Biokovo; Biokovo Zagvozd; Biokovo''''') je bio [[nogomet]]ni klub iz [[Zagvozd]]a, [[Splitsko-dalmatinska županija]].

== O klubu ==
Klub je osnovan 1983. godine, a djelovao je do 1989. godine. Natjecao se u ''Prvenstvu NSO Split'', odnosno ''Splitskoj ligi''.

== Pregled po sezonama ==
{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
!colspan=&quot;14&quot;| Biokovo 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1983./84.|1983./84.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||8. ||11 ||20 ||6 ||3 ||11 ||28 ||52 ||15 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1984./85.|1984./85.]] ||V. ||Prvenstvo NSO Split ||9. ||10 ||18 ||2 ||5 ||11 ||25 ||53 ||9 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1985./86.|1985./86.]] ||V. ||Prvenstvo NSO Split ||7. ||11 ||20 ||4 ||6 ||10 ||38 ||49 ||14 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1986./87.|1986./87.]] ||V. ||Prvenstvo NSO Split ||10. ||12 ||22 ||4 ||4 ||14 ||25 ||46 ||12 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1987./88.|1987./88.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||9. ||10 ||18 ||4 ||0 ||14 ||18 ||58 ||8 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1988./89.|1988./89.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||7. ||10 ||18 ||4 ||2 (2) ||12 ||23 ||54 ||10 || || 
|-
|[[Prvenstvo NSO Split 1989./90.|1989./90.]] ||VI. ||Prvenstvo NSO Split ||6. ||8 ||14 ||2 ||1 (1) ||11 ||14 ||46 ||5 || || 
|-
|}

== Povezani članci ==
* [[Zagvozd]]

== Vanjske poveznice == 
* [http://zagvozd1.blogspot.com/2007/07/da-li-e-antonio-pokrenuti-kolu-nogometa.html zagvozd1.blogspot.com, ''Da li će Antonio pokrenuti školu nogometa u Zagvozdu?''], objavljeno 22. srpnja 2007., pristupljeno 16. lipnja 2018. 
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, pristupljeno 16. lipnja 2018.

== Izvori ==
* [http://www.poslovna.hr/lite/sportsko-drustvo-biokovo/321996/subjekti.aspx poslovna.hr, SPORTSKO DRUŠTVO BIOKOVO ], pristupljeno 16. lipnja 2018. 
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=574 nogomet.lzmk.hr, ''Nogometni leksikon'', Imotski] pristupljeno 16. lipnja 2018. 
* Jurica Gizdić: ''90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza'', Split, 2010., {{ISBN|978-953-98451-2-2}}, str. 189 
{{izvori}}

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Biokovo]]
[[Kategorija:Bivši hrvatski nogometni klubovi|Biokovo]]
[[Kategorija:Zagvozd]]</text>
      <sha1>qo7bzyzqd7nw5b1mg4yicj4p2u0cqcx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Vrgorac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>619038</id>
    <revision>
      <id>7479452</id>
      <parentid>7035382</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:49:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34732-39</username>
        <id>363979</id>
      </contributor>
      <comment>/* O klubu */ detalj</comment>
      <origin>7479452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2154" sha1="tojqsin7dm180dqw9zruauz798lpkxw" xml:space="preserve">{{nogometni klub županije
| ime kluba          = Vrgorac
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Vrgorac
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = 1984.   
| igralište          = 
| pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1= |body1= |rightarm1= |shorts1= |socks1= 
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2= |body2= |rightarm2= |shorts2= |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Nogometni klub Vrgorac''' ('''''NK Vrgorac; Vrgorac''''') je bio [[nogomet]]ni klub iz [[Vrgorac|Vrgorca]], [[Splitsko-dalmatinska županija]].

== O klubu ==
Klub je osnovan 1984. godine kao sekcija pri ''Sportskom društvu Vrgorac''. Natjecao se u ''Općinskoj ligi Ploče-Metković-Vrgorac''.&lt;ref&gt;[https://ploce.com.hr/iz-naftalina/nostalgija-20-veza-kominskog-gusara-i-hajduka-i-jos-ponesto-foto/ ploce.com, ''NOSTALGIJA 20 – Veza kominskog Gusara i Hajduka i još ponešto (foto)''], objavljeno 2. siječnja 2018., pristupljeno 16. lipnja 2018.&lt;/ref&gt;  &lt;br&gt; 
Klub nije imao domaće igralište, nego je utakmice igrao u [[Ljubuški|Ljubuškom]], a posljednje sezone na igralištu ''Rastok'' u [[Veliki Prolog|Velikom Prologu]].&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/128933/vrgorac-djeca-na-nogometne-treninge-putuju-i-70-km-zive-u-jedinom-gradu-bez-igralista slobodnadalmacija.hr, ''Vrgorac: djeca na nogometne treninge putuju i 70 km, žive u jedinom gradu bez igrališta''], objavljeno 3. travnja 2011., pristupljeno 16. lipnja 2018.&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
* [[Vrgorac]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2530 nogomet.lzmk.hr, ''Nogometni leksikon'', Vrgorac] 
* Jurica Gizdić: ''90 godina Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza'', Split, 2010., {{ISBN|978-953-98451-2-2}}, str. 201 
{{izvori}}

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}

[[Kategorija:Nogometni klubovi u Splitsko-dalmatinskoj županiji|Vrgorac]]
[[Kategorija:Bivši hrvatski nogometni klubovi|Vrgorac]]
[[Kategorija:Vrgorac]]</text>
      <sha1>tojqsin7dm180dqw9zruauz798lpkxw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>619216</id>
    <revision>
      <id>7479418</id>
      <parentid>7479110</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:24:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7479418</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82138" sha1="3q9xco8ctx81n0fa815qyb3wwkf4vkj" xml:space="preserve">{{Aktualno-sport}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = Svjetsko nogometno prvenstvo&lt;br /&gt;SAD, Kanada i Meksiko 2026.
| izvorni_naziv  = 2026 FIFA World Cup&lt;br&gt;Coupe du monde de football de 2026&lt;br&gt;Copa Mundial de Fútbol de 2026
| slika          = [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|200px]]
| opis           = Službeni logotip natjecanja 
| domaćin        = {{hlist|[[Sjedinjene Američke Države]]|[[Kanada]]|[[Meksiko]]}}
| datum          =[[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] 
| br_momčadi     = 48
| konfederacije  = 6
| stadioni       = 16
| gradovi        = 16
| prvaci         = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 3
| golovi         = 7
| gledanost      = 168811
| naj_strijelac  = ''[[#Strijelci|7 igrača]]'' &lt;br&gt; (1 gol)
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]
| sljedeće       = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Maroko, Portugal i Španjolska 2030.|2030.]]
}}

'''Svjetsko nogometno prvenstvo – Kanada, Meksiko i SAD 2026.''' 23. je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko nogometno prvenstvo]], četverogodišnje međunarodno muško prvenstvo u [[nogomet]]u u međusobnom natjecanju nacionalnih reprezentacija koji su članovi nogometnog saveza [[FIFA|FIFA-e]]. Prvenstvo se održava u 16 gradova triju [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] država: [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Prvo je svjetsko prvenstvo koje organiziraju 3 države. Posljednje svjetsko prvenstvo koje je organiziralo više država bilo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo u nogometu u Južnoj Koreji i Japanu 2002. godine]]. Bit će ukupno 104 utakmice, uključujući šesnaestinu finala, osminu finala, četvrtfinale polufinale i finale. U [[SAD|SAD-u]] će se održati 78 utakmica, a u [[Kanada|Kanadi]] i [[Meksiko|Meksiku]] po 13 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=2018-06-17 |publisher=BBC |date=2018-06-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ESPN 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=2017-04-10 |website=ESPN |title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archivedate=2017-04-10 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Ujedinjena sjevernoamerička kandidatura pobijedila je svoga suparnika u kandidaturi, [[Maroko]], na 68. FIFA-inom kongresu u [[Moskva|Moskvi]]. Meksiko je prethodno održao dva prvenstva, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]], te je prva država koja je domaćin triju [[svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].

Svjetsko nogometno prvenstvo – Sjeverna Amerika 2026. prvo je svjetsko nogometno prvenstvo koje je prošireno s 32 na 48 momčadi.&lt;ref name=&quot;48teams&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=2017-01-10 |access-date=17. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt; [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortski Otoci]] po prvi puta nastupaju na svjetskom prvenstvu. Branitelj naslova prvaka je [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]].

== Raspodjela mjesta ==
[[Datoteka:FIFA World Cup 2026 Official Draw (54966258098).jpg|240px|mini|desno|Prizor sa službenog izvlačenja skupina u prosincu 2025.]]
[[Datoteka:Cuenta regresiva Guadalajara (Copa Mundial 2026) I.jpg|240px|mini|desno|Odbrojavanje do početka Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]].]]
[[Datoteka:Trionda (cropped).jpg|240px|mini|desno|Službena lopta [[Adidas Trionda]].]]
Vijeće FIFA-e potvrdilo je [[9. svibnja]] [[2017.]] godine raspodjelu mjesta za prošireni format prvenstva:&lt;ref&gt;[https://inside.fifa.com/fr/organisation/fifa-council/media-releases/le-conseil-de-la-fifa-prepare-le-congres-et-prend-des-decisions-cles-p-2883381 Le Conseil de la FIFA prépare le Congrès et prend des décisions clés]. FIFA.com. Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

* '''[[UEFA]]:''' 16 mjesta (12 izravno, 4 kroz doigravanje)
* '''[[CAF]]:''' 9 mjesta (izravno)
* '''[[AFC (nogomet)|AFC]]:''' 8 mjesta (izravno)
* '''[[CONCACAF]]:''' 6 mjesta (uključujući 3 domaćina)
* '''[[CONMEBOL]]:''' 6 mjesta (izravno)
* '''[[OFC]]:''' 1 mjesto (izravno)
* '''Doigravanje:''' 2 mjesta (međukonfederacijski turnir)

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ Pregled kvota
|-
! Konfederacija !! Članice FIFA-e !! Mjesta (uklj. domaćine) !! % članica !! Ranija kvota (prije 2026.)
|-
| [[AFC (nogomet)|AFC]] || 46 || 8 || 17 % || 4,5
|-
| [[CAF]] || 54 || 9 || 17 % || 5
|-
| [[CONCACAF]] || 35 || 6 || 17 % || 3,5
|-
| [[CONMEBOL]] || 10 || 6 || 60 % || 4,5
|-
| [[OFC]] || 11 || 1 || 9 % || 0,5
|-
| [[UEFA]] || 55 || 16 || 29 % || 13
|-
| Doigravanje || – || 2 || – || –
|-
! Ukupno !! 211 !! 48 !! 23 % !! 32
|}

Na međukonfederacijskom doigravanju sudjelovalo je šest momčadi (po jedna iz svake konfederacije osim UEFA-e, plus jedna dodatna iz konfederacije domaćina – CONCACAF) za posljednja dva mjesta na prvenstvu.

=== Kvalificirane momčadi ===
Od 48 kvalificiranih momčadi, 26 je nastupilo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] 
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] ostvarile su svoj debitantski nastup.
&lt;!---
NEPOTPUNO
* {{Z|DCO}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]] i {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] vraćaju se na turnir prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] se prvi put vraća na turnir nakon svog debitantskog nastupa [[Nogometno SP 1986.|1986.]]
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]], {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] i {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] vraćaju se na prvenstvo prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] godine.
---&gt;

Popis kvalificiranih momčadi po konfederacijama:

'''[[AFC (nogomet)|AFC]]''' (9)
* {{Z|AUS}} [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]]
* {{Z|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]
* {{Z|JAP}} [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]]
* {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] (debitant)
* {{Z|JKO}} [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]
* {{Z|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]
* {{Z|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
* {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] (debitant)

'''[[CAF]]''' (10)
* {{Z|ALŽ}} [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]]
* {{Z|COD}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]]
* {{Z|EGI}} [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]
* {{Z|GAN}} [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]]
* {{Z|JAR}} [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južnoafrička Republika]]
* {{Z|MAR}} [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]]
* {{Z|OSK}} [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]
* {{Z|SEN}} [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]]
* {{Z|TUN}} [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]]
* {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] (debitant)

'''[[CONCACAF]]''' (6)
* {{Z|KAN}} [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] (domaćin)
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]] (debitant)
* {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]]
* {{Z|MEX}} [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] (domaćin)
* {{Z|PAN}} [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]]
* {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] (domaćin)

'''[[CONMEBOL]]''' (6)
* {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] (branitelj naslova)
* {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]
* {{Z|EKV}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]
* {{Z|KOL}} [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]]
* {{Z|PAR}} [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]]
* {{Z|URU}} [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]

'''[[OFC]]''' (1)
* {{Z|NZL}} [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]]

'''[[UEFA]]''' (16)
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]
* {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]]
* {{Z|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]
* {{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]
* {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]
* {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
* {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]
* {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]
* {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]
* {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]
* {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
* {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]
* {{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]
* {{Z|TUR}} [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]

==Gradovi domaćini==
Tijekom postupka kandidature, 41 grad s 42 postojeća, potpuno funkcionalna stadiona predao je svoje ponude za domaćinstvo. Nakon nekoliko krugova eliminacije, [[FIFA]] je 16. lipnja 2022. objavila konačan popis od šesnaest gradova domaćina (dva u Kanadi, tri u Meksiku i jedanaest u SAD-u).

Domaćin [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalne utakmice]], koja će se igrati na stadionu [[MetLife Stadium]] u [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherfordu]], objavljen je 4. veljače 2024. godine.&lt;ref&gt;[https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la 2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off play in L.A.] espn.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Zbog FIFA-inih pravila o sponzorstvu stadiona, većina objekata koristiti alternativna imena tijekom trajanja prvenstva (navedena u zagradama u tablici).&lt;ref&gt;[https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ Pelit, Asli: FIFA Rules] sportico.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Grad
! Stadion
! Kapacitet
! class=&quot;unsortable&quot; | Slika
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Dallas]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Arlington, Teksas]])&lt;/small&gt;
| [[AT&amp;T Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Dallas Stadium)}}'''
| '''94.000'''
| [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Ciudad de México]]
| [[Stadion Azteca|Estadio Banorte]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Mexico City Stadium)}}'''
| '''83.000'''
| [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[New York City|New York/New Jersey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[East Rutherford, New Jersey]])&lt;/small&gt;
| [[MetLife Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}'''
| '''82.500'''
| [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Atlanta]]
| [[Mercedes-Benz Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Atlanta Stadium)}}'''
| '''75.000'''
| [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
| [[Arrowhead Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Kansas City Stadium)}}'''
| '''73.000'''
| [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Houston]]
| [[NRG Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Houston Stadium)}}'''
| '''72.000'''
| [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[San Francisco]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Santa Clara, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[Levi's Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}'''
| '''71.000'''
| [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Los Angeles]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Inglewood, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[SoFi Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}'''
| '''70.000'''
| [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Philadelphia]]
| [[Lincoln Financial Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Seattle]]
| [[Lumen Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Seattle Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Boston]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Foxborough, Massachusetts]])&lt;/small&gt;
| [[Gillette Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Boston Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Miami]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Miami Gardens, Florida]])&lt;/small&gt;
| [[Hard Rock Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Miami Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Vancouver]]
| [[Stadion BC Place|BC Place]]&lt;br /&gt;'''{{small|(BC Place Vancouver)}}'''
| '''54.000'''
| [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Monterrey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Guadalupe (Meksiko)|Guadalupe]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio BBVA]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Monterrey)}}'''
| '''53.500'''
| [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Zapopan]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio Akron]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}'''
| '''48.000'''
| [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Toronto]]
| [[BMO Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Toronto Stadium)}}'''
| '''45.000'''
| [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|150px]]
|}

=== Karta gradova domaćina ===

{{Lokacijska karta+ |Sjeverna Amerika |float=center |width=600 |caption=Lokacije gradova domaćina SP 2026. po regijama: zapad (plavo), centar (zeleno), istok (crveno).|places=
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=49.276|long=-123.111|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Vancouver]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=47.595|long=-122.331|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Seattle]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=37.403|long=-121.969|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[San Francisco]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.953|long=-118.339|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Los Angeles]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.048|long=-94.484|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=32.747|long=-97.094|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Dallas]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=29.684|long=-95.410|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Houston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.669|long=-100.244|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Monterrey]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=20.681|long=-103.462|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=19.303|long=-99.150|mark=Green pog.svg|position=bottom|label=[[Ciudad de México]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=43.633|long=-79.418|mark=Red pog.svg|position=top|label=[[Toronto]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=42.090|long=-71.264|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Boston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=40.813|long=-74.074|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[New York City|New York/NJ]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.901|long=-75.167|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Philadelphia]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.755|long=-84.400|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Atlanta]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.958|long=-80.239|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Miami]]}}
}}

== Natjecanje po skupinama ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|MEX}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 0 || +2 || '''3'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JKO}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 1 || +1 || '''3'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JAR}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 2 || −2 || '''0'''
|}

&lt;section begin=A1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|11}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=2:0
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}} &lt;br&gt; [[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=80.284
|sudac={{Z|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A1 /&gt;
&lt;section begin=A2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|KOR}}
|rezultat=2:1
|momčad2={{NogRep|CZE}}
|strijelci1=[[Hwang In-beom]] {{gol|67}} &lt;br&gt; [[Oh Hyeon-gyu]] {{gol|80}}
|strijelci2=[[Ladislav Krejčí|Krejčí]] {{gol|59}}
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=44.985
|sudac={{Z|EGI}} [[Amin Mohamed Omar]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441  (izvještaj)]
}}&lt;section end=A2 /&gt;
----
&lt;section begin=A3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=25. utakmica
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A3 /&gt;
&lt;section begin=A4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=28. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A4 /&gt;
----
&lt;section begin=A5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=53. utakmica
|momčad2={{NogRep|MEX}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A5 /&gt;
&lt;section begin=A6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|RSA}}
|rezultat=54. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A6 /&gt;

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|KAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|BIH}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|KAT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠVI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=B1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=3. utakmica
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B1 /&gt;
&lt;section begin=B2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|QAT}}
|rezultat=8. utakmica
|momčad2={{NogRep|SUI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B2 /&gt;
----
&lt;section begin=B3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=26. utakmica
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B3 /&gt;
&lt;section begin=B4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=27. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B4 /&gt;
----
&lt;section begin=B5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=51. utakmica
|momčad2={{NogRep|CAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B5 /&gt;
&lt;section begin=B6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BIH}}
|rezultat=52. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B6 /&gt;

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|MAR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|HAI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=C1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=7. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 (izvještaj)]
}}&lt;section end=C1 /&gt;
&lt;section begin=C2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|HAI}}
|rezultat=5. utakmica
|momčad2={{NogRep|SCO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C2 /&gt;
----
&lt;section begin=C3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=30. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021454  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C3 /&gt;
&lt;section begin=C4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=02:30
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=29. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C4 /&gt;
----
&lt;section begin=C5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=49. utakmica
|momčad2={{NogRep|BRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C5 /&gt;
&lt;section begin=C6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|MAR}}
|rezultat=50. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C6 /&gt;

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|SAD}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|PAR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUS}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|TUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=D1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=4. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D1 /&gt;
&lt;section begin=D2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUS}}
|rezultat=6. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D2 /&gt;
----
&lt;section begin=D3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=32. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D3 /&gt;
&lt;section begin=D4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=31. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D4 /&gt;
----
&lt;section begin=D5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=59. utakmica
|momčad2={{NogRep|USA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D5 /&gt;
&lt;section begin=D6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|PAR}}
|rezultat=60. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D6 /&gt;

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NJE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|CUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left| {{NogRep|OSK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|EKV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=E1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=10. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E1 /&gt;
&lt;section begin=E2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|CIV}}
|rezultat=9. utakmica
|momčad2={{NogRep|ECU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E2 /&gt;
----
&lt;section begin=E3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=33. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E3 /&gt;
&lt;section begin=E4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=34. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E4 /&gt;
----
&lt;section begin=E5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|CUW}}
|rezultat=55. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E5 /&gt;
&lt;section begin=E6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=56. utakmica
|momčad2={{NogRep|GER}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E6 /&gt;

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NIZ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JAP}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|TUN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=F1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=11. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F1 /&gt;
&lt;section begin=F2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|SWE}}
|rezultat=12. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F2 /&gt;
----
&lt;section begin=F3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=35. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F3 /&gt;
&lt;section begin=F4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=36. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F4 /&gt;
----
&lt;section begin=F5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|JPN}}
|rezultat=57. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F5 /&gt;
&lt;section begin=F6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=58. utakmica
|momčad2={{NogRep|NED}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F6 /&gt;

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|EGI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NZL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=G1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=16. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G1 /&gt;
&lt;section begin=G2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|IRN}}
|rezultat=15. utakmica
|momčad2={{NogRep|NZL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G2 /&gt;
----
&lt;section begin=G3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=39. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G3 /&gt;
&lt;section begin=G4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=40. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G4 /&gt;
----
&lt;section begin=G5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|EGY}}
|rezultat=63. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G5 /&gt;
&lt;section begin=G6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=64. utakmica
|momčad2={{NogRep|BEL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G6 /&gt;

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ŠPA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ZEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|SAU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|URU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=H1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=14. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H1 /&gt;
&lt;section begin=H2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|KSA}}
|rezultat=13. utakmica
|momčad2={{NogRep|URU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H2 /&gt;
----
&lt;section begin=H3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=38. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H3 /&gt;
&lt;section begin=H4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=37. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H4 /&gt;
----
&lt;section begin=H5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|CPV}}
|rezultat=65. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H5 /&gt;
&lt;section begin=H6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=66. utakmica
|momčad2={{NogRep|ESP}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H6 /&gt;

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|FRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|SEN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=I1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=17. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I1 /&gt;
&lt;section begin=I2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|IRQ}}
|rezultat=18. utakmica
|momčad2={{NogRep|NOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I2 /&gt;
----
&lt;section begin=I3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=42. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I3 /&gt;
&lt;section begin=I4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=41. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I4 /&gt;
----
&lt;section begin=I5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=61. utakmica
|momčad2={{NogRep|FRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I5 /&gt;
&lt;section begin=I6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SEN}}
|rezultat=62. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I6 /&gt;

=== Skupina J ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ARG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=J1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=19. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J1 /&gt;
&lt;section begin=J2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUT}}
|rezultat=20. utakmica
|momčad2={{NogRep|JOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J2 /&gt;
----
&lt;section begin=J3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=43. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J3 /&gt;
&lt;section begin=J4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=44. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J4 /&gt;
----
&lt;section begin=J5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|ALG}}
|rezultat=69. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J5 /&gt;
&lt;section begin=J6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=70. utakmica
|momčad2={{NogRep|ARG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J6 /&gt;

=== Skupina K ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|POR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|COD}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|UZB}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|KOL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=K1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=23. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K1 /&gt;
&lt;section begin=K2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|UZB}}
|rezultat=24. utakmica
|momčad2={{NogRep|COL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K2 /&gt;
----
&lt;section begin=K3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=47. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K3 /&gt;
&lt;section begin=K4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=48. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K4 /&gt;
----
&lt;section begin=K5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=71. utakmica
|momčad2={{NogRep|POR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K5 /&gt;
&lt;section begin=K6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COD}}
|rezultat=72. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K6 /&gt;

=== Skupina L ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot; |Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|ENG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|HRV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|GAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|PAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|
|}

&lt;section begin=L1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=22. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L1 /&gt;
&lt;section begin=L2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|GHA}}
|rezultat=21. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L2 /&gt;
----
&lt;section begin=L3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=45. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L3 /&gt;
&lt;section begin=L4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=46. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L4 /&gt;
----
&lt;section begin=L5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=67. utakmica
|momčad2={{NogRep|ENG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L5 /&gt;
&lt;section begin=L6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|CRO}}
|rezultat=68. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L6 /&gt;

=== Poredak trećeplasiranih momčadi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
!{{abbr|Sku.|Skupina}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| [[#Skupina A|A]]||align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| rowspan=&quot;8&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| [[#Skupina B|B]]||align=left|Trećeplasirani skupine B
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|3.
| [[#Skupina C|C]]||align=left|Trećeplasirani skupine C
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|4.
| [[#Skupina D|D]]||align=left|Trećeplasirani skupine D
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|5.
| [[#Skupina E|E]]||align=left|Trećeplasirani skupine E
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|6.
| [[#Skupina F|F]]||align=left|Trećeplasirani skupine F
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|7.
| [[#Skupina G|G]]||align=left|Trećeplasirani skupine G
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|8.
| [[#Skupina H|H]]||align=left|Trećeplasirani skupine H
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|9.
| [[#Skupina I|I]]||align=left|Trećeplasirani skupine I
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|10.
| [[#Skupina J|J]]||align=left|Trećeplasirani skupine J
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|11.
| [[#Skupina K|K]]||align=left|Trećeplasirani skupine K
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|-
|12.
| [[#Skupina L|L]]||align=left|Trećeplasirani skupine L
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|}

== Drugi dio prvenstva ==
{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. lipnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F|
|30. lipnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H|
|28. lipnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B|
|30. lipnja – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C|
|3. srpnja – [[Toronto]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L|
|2. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J|
|2. srpnja – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J|
|1. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J|
|29. lipnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F|
|30. lipnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I|
|1. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I|
|1. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K|
|4. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H|
|3. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G|
|3. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J|
|4. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. srpnja – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 74. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 77. utakmice|
|4. srpnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 73. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 75. utakmice|
|6. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 83. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 84. utakmice|
|7. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 81. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 82. utakmice|
|5. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 76. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 78. utakmice|
|6. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 79. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 80. utakmice|
|7. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 86. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 88. utakmice|
|7. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 85. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 87. utakmice|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. srpnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 89. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 90. utakmice|
|10. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 93. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 94. utakmice|
|11. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 91. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 92. utakmice|
|12. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 95. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 96. utakmice|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 97. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 98. utakmice|
|15. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 99. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 100. utakmice|
&lt;!--Final--&gt;
|19. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 102. utakmice|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  102. utakmice|
}}&lt;section end=Bracket /&gt;

=== Šesnaestina finala ===
&lt;section begin=R32-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A
|rezultat=73. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C
|rezultat=76. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=22:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E
|rezultat=74. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F
|rezultat=75. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E
|rezultat=78. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I
|rezultat=77. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A
|rezultat=79. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L
|rezultat=80. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-8 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-9 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=10:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G
|rezultat=82. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-9 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-10 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D
|rezultat=81. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-10 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-11 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H
|rezultat=84. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-11 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-12 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=01:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K
|rezultat=83. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-12 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-13 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=05:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B
|rezultat=85. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-13 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-14 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=20:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D
|rezultat=88. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-14 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-15 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=00:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J
|rezultat=86. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-15 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-16 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=03:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K
|rezultat=87. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-16 /&gt;

=== Osmina finala ===
&lt;section begin=R16-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  73. utakmice
|rezultat=90. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  75. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  74. utakmice
|rezultat=89. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  77. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|5}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  76. utakmice
|rezultat=91. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  78. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  79. utakmice
|rezultat=92. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  80. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  83. utakmice
|rezultat=93. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  84. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  81. utakmice
|rezultat=94. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  82. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  86. utakmice
|rezultat=95. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  88. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  85. utakmice
|rezultat=96. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  87. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-8 /&gt;

=== Četvrtfinale ===
&lt;section begin=QF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|9}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  89. utakmice
|rezultat=97. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  90. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF1 /&gt;
----
&lt;section begin=QF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|10}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  93. utakmice
|rezultat=98. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  94. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF2 /&gt;
----
&lt;section begin=QF3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|11}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  91. utakmice
|rezultat=99. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  92. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF3 /&gt;
----
&lt;section begin=QF4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|12}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  95. utakmice
|rezultat=100. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  96. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF4 /&gt;

=== Polufinale ===
&lt;section begin=SF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|14}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  97. utakmice
|rezultat=101. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  98. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF1 /&gt;
----
&lt;section begin=SF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  99. utakmice
|rezultat=102. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  100. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF2 /&gt;

=== Utakmica za 3. mjesto ===

&lt;section begin=3rd /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|18}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Gubitnik 101. utakmice
|rezultat=103. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik 102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542  (izvještaj)]
}}&lt;section end=3rd /&gt;

===Finale ===
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}

{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  101. utakmice
|rezultat=104. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 (izvještaj)]
}}

== Nagrada za mir ==
'''FIFA-ina nagrada za mir''' godišnja je nagrada FIFA-e najavljena [[5. studenoga]] [[2025.]] godine u [[Miami]]ju. Prva nagrada dodijeljena je [[5. prosinca]] [[2025.]] godine na ždrijebu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026. godine]] u Kennedy Centeru u [[Washington]]u.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/donald-trump-fifa-nagrada-za-mir-15649942?cx_linkref=jl_home_najnovije ‘Spasili smo milijune života!‘: FIFA Trumpu dala nagradu za mir, Infantino mu uručio i posebnu medalju] Jutarnji list. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; Prema FIFA-i, svrha nagrade je »nagraditi pojedince koji su poduzeli iznimne i izvanredne akcije za mir i time ujedinili ljude diljem svijeta«. Inauguralni dobitnik nagrade je američki predsjednik [[Donald Trump]].&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/medunarodni-nogomet/trump-prvi-dobitnik-fifa-ine-nagrade-za-mir-12460689 Trump prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir] HRT. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Strijelci ===
Postignuto je 5 golova u 2 utakmicama. Prosječan broj golova po utakmici iznosi je 5,00. 

;1 gol:
{{Div col|cols=3}}
* {{Z|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí]]
* {{Z|KOR}} [[Hwang In-beom]]
* {{Z|KOR}} [[Oh Hyeon-gyu]]
* {{Z|MEX}} [[Raúl Jiménez]]
* {{Z|MEX}} [[Julián Quiñones]]
{{Div col end}}

== Izvori == 
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice == 
* [https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ Službena stranica]

{{sport start}}
{{svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{sport kraj}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|*]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|M 2026]] 
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Kanadi]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u SAD-u|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Meksiku|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
{{ČT?|nogomet}}</text>
      <sha1>3q9xco8ctx81n0fa815qyb3wwkf4vkj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479419</id>
      <parentid>7479418</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:26:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skupina B */</comment>
      <origin>7479419</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82256" sha1="1w332sxy4nmogkru2dldntamis3pawx" xml:space="preserve">{{Aktualno-sport}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = Svjetsko nogometno prvenstvo&lt;br /&gt;SAD, Kanada i Meksiko 2026.
| izvorni_naziv  = 2026 FIFA World Cup&lt;br&gt;Coupe du monde de football de 2026&lt;br&gt;Copa Mundial de Fútbol de 2026
| slika          = [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|200px]]
| opis           = Službeni logotip natjecanja 
| domaćin        = {{hlist|[[Sjedinjene Američke Države]]|[[Kanada]]|[[Meksiko]]}}
| datum          =[[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] 
| br_momčadi     = 48
| konfederacije  = 6
| stadioni       = 16
| gradovi        = 16
| prvaci         = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 3
| golovi         = 7
| gledanost      = 168811
| naj_strijelac  = ''[[#Strijelci|7 igrača]]'' &lt;br&gt; (1 gol)
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]
| sljedeće       = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Maroko, Portugal i Španjolska 2030.|2030.]]
}}

'''Svjetsko nogometno prvenstvo – Kanada, Meksiko i SAD 2026.''' 23. je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko nogometno prvenstvo]], četverogodišnje međunarodno muško prvenstvo u [[nogomet]]u u međusobnom natjecanju nacionalnih reprezentacija koji su članovi nogometnog saveza [[FIFA|FIFA-e]]. Prvenstvo se održava u 16 gradova triju [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] država: [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Prvo je svjetsko prvenstvo koje organiziraju 3 države. Posljednje svjetsko prvenstvo koje je organiziralo više država bilo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo u nogometu u Južnoj Koreji i Japanu 2002. godine]]. Bit će ukupno 104 utakmice, uključujući šesnaestinu finala, osminu finala, četvrtfinale polufinale i finale. U [[SAD|SAD-u]] će se održati 78 utakmica, a u [[Kanada|Kanadi]] i [[Meksiko|Meksiku]] po 13 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=2018-06-17 |publisher=BBC |date=2018-06-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ESPN 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=2017-04-10 |website=ESPN |title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archivedate=2017-04-10 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Ujedinjena sjevernoamerička kandidatura pobijedila je svoga suparnika u kandidaturi, [[Maroko]], na 68. FIFA-inom kongresu u [[Moskva|Moskvi]]. Meksiko je prethodno održao dva prvenstva, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]], te je prva država koja je domaćin triju [[svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].

Svjetsko nogometno prvenstvo – Sjeverna Amerika 2026. prvo je svjetsko nogometno prvenstvo koje je prošireno s 32 na 48 momčadi.&lt;ref name=&quot;48teams&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=2017-01-10 |access-date=17. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt; [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortski Otoci]] po prvi puta nastupaju na svjetskom prvenstvu. Branitelj naslova prvaka je [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]].

== Raspodjela mjesta ==
[[Datoteka:FIFA World Cup 2026 Official Draw (54966258098).jpg|240px|mini|desno|Prizor sa službenog izvlačenja skupina u prosincu 2025.]]
[[Datoteka:Cuenta regresiva Guadalajara (Copa Mundial 2026) I.jpg|240px|mini|desno|Odbrojavanje do početka Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]].]]
[[Datoteka:Trionda (cropped).jpg|240px|mini|desno|Službena lopta [[Adidas Trionda]].]]
Vijeće FIFA-e potvrdilo je [[9. svibnja]] [[2017.]] godine raspodjelu mjesta za prošireni format prvenstva:&lt;ref&gt;[https://inside.fifa.com/fr/organisation/fifa-council/media-releases/le-conseil-de-la-fifa-prepare-le-congres-et-prend-des-decisions-cles-p-2883381 Le Conseil de la FIFA prépare le Congrès et prend des décisions clés]. FIFA.com. Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

* '''[[UEFA]]:''' 16 mjesta (12 izravno, 4 kroz doigravanje)
* '''[[CAF]]:''' 9 mjesta (izravno)
* '''[[AFC (nogomet)|AFC]]:''' 8 mjesta (izravno)
* '''[[CONCACAF]]:''' 6 mjesta (uključujući 3 domaćina)
* '''[[CONMEBOL]]:''' 6 mjesta (izravno)
* '''[[OFC]]:''' 1 mjesto (izravno)
* '''Doigravanje:''' 2 mjesta (međukonfederacijski turnir)

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ Pregled kvota
|-
! Konfederacija !! Članice FIFA-e !! Mjesta (uklj. domaćine) !! % članica !! Ranija kvota (prije 2026.)
|-
| [[AFC (nogomet)|AFC]] || 46 || 8 || 17 % || 4,5
|-
| [[CAF]] || 54 || 9 || 17 % || 5
|-
| [[CONCACAF]] || 35 || 6 || 17 % || 3,5
|-
| [[CONMEBOL]] || 10 || 6 || 60 % || 4,5
|-
| [[OFC]] || 11 || 1 || 9 % || 0,5
|-
| [[UEFA]] || 55 || 16 || 29 % || 13
|-
| Doigravanje || – || 2 || – || –
|-
! Ukupno !! 211 !! 48 !! 23 % !! 32
|}

Na međukonfederacijskom doigravanju sudjelovalo je šest momčadi (po jedna iz svake konfederacije osim UEFA-e, plus jedna dodatna iz konfederacije domaćina – CONCACAF) za posljednja dva mjesta na prvenstvu.

=== Kvalificirane momčadi ===
Od 48 kvalificiranih momčadi, 26 je nastupilo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] 
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] ostvarile su svoj debitantski nastup.
&lt;!---
NEPOTPUNO
* {{Z|DCO}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]] i {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] vraćaju se na turnir prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] se prvi put vraća na turnir nakon svog debitantskog nastupa [[Nogometno SP 1986.|1986.]]
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]], {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] i {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] vraćaju se na prvenstvo prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] godine.
---&gt;

Popis kvalificiranih momčadi po konfederacijama:

'''[[AFC (nogomet)|AFC]]''' (9)
* {{Z|AUS}} [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]]
* {{Z|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]
* {{Z|JAP}} [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]]
* {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] (debitant)
* {{Z|JKO}} [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]
* {{Z|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]
* {{Z|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
* {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] (debitant)

'''[[CAF]]''' (10)
* {{Z|ALŽ}} [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]]
* {{Z|COD}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]]
* {{Z|EGI}} [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]
* {{Z|GAN}} [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]]
* {{Z|JAR}} [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južnoafrička Republika]]
* {{Z|MAR}} [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]]
* {{Z|OSK}} [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]
* {{Z|SEN}} [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]]
* {{Z|TUN}} [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]]
* {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] (debitant)

'''[[CONCACAF]]''' (6)
* {{Z|KAN}} [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] (domaćin)
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]] (debitant)
* {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]]
* {{Z|MEX}} [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] (domaćin)
* {{Z|PAN}} [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]]
* {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] (domaćin)

'''[[CONMEBOL]]''' (6)
* {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] (branitelj naslova)
* {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]
* {{Z|EKV}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]
* {{Z|KOL}} [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]]
* {{Z|PAR}} [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]]
* {{Z|URU}} [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]

'''[[OFC]]''' (1)
* {{Z|NZL}} [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]]

'''[[UEFA]]''' (16)
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]
* {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]]
* {{Z|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]
* {{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]
* {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]
* {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
* {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]
* {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]
* {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]
* {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]
* {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
* {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]
* {{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]
* {{Z|TUR}} [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]

==Gradovi domaćini==
Tijekom postupka kandidature, 41 grad s 42 postojeća, potpuno funkcionalna stadiona predao je svoje ponude za domaćinstvo. Nakon nekoliko krugova eliminacije, [[FIFA]] je 16. lipnja 2022. objavila konačan popis od šesnaest gradova domaćina (dva u Kanadi, tri u Meksiku i jedanaest u SAD-u).

Domaćin [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalne utakmice]], koja će se igrati na stadionu [[MetLife Stadium]] u [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherfordu]], objavljen je 4. veljače 2024. godine.&lt;ref&gt;[https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la 2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off play in L.A.] espn.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Zbog FIFA-inih pravila o sponzorstvu stadiona, većina objekata koristiti alternativna imena tijekom trajanja prvenstva (navedena u zagradama u tablici).&lt;ref&gt;[https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ Pelit, Asli: FIFA Rules] sportico.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Grad
! Stadion
! Kapacitet
! class=&quot;unsortable&quot; | Slika
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Dallas]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Arlington, Teksas]])&lt;/small&gt;
| [[AT&amp;T Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Dallas Stadium)}}'''
| '''94.000'''
| [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Ciudad de México]]
| [[Stadion Azteca|Estadio Banorte]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Mexico City Stadium)}}'''
| '''83.000'''
| [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[New York City|New York/New Jersey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[East Rutherford, New Jersey]])&lt;/small&gt;
| [[MetLife Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}'''
| '''82.500'''
| [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Atlanta]]
| [[Mercedes-Benz Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Atlanta Stadium)}}'''
| '''75.000'''
| [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
| [[Arrowhead Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Kansas City Stadium)}}'''
| '''73.000'''
| [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Houston]]
| [[NRG Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Houston Stadium)}}'''
| '''72.000'''
| [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[San Francisco]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Santa Clara, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[Levi's Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}'''
| '''71.000'''
| [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Los Angeles]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Inglewood, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[SoFi Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}'''
| '''70.000'''
| [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Philadelphia]]
| [[Lincoln Financial Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Seattle]]
| [[Lumen Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Seattle Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Boston]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Foxborough, Massachusetts]])&lt;/small&gt;
| [[Gillette Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Boston Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Miami]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Miami Gardens, Florida]])&lt;/small&gt;
| [[Hard Rock Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Miami Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Vancouver]]
| [[Stadion BC Place|BC Place]]&lt;br /&gt;'''{{small|(BC Place Vancouver)}}'''
| '''54.000'''
| [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Monterrey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Guadalupe (Meksiko)|Guadalupe]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio BBVA]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Monterrey)}}'''
| '''53.500'''
| [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Zapopan]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio Akron]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}'''
| '''48.000'''
| [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Toronto]]
| [[BMO Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Toronto Stadium)}}'''
| '''45.000'''
| [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|150px]]
|}

=== Karta gradova domaćina ===

{{Lokacijska karta+ |Sjeverna Amerika |float=center |width=600 |caption=Lokacije gradova domaćina SP 2026. po regijama: zapad (plavo), centar (zeleno), istok (crveno).|places=
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=49.276|long=-123.111|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Vancouver]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=47.595|long=-122.331|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Seattle]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=37.403|long=-121.969|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[San Francisco]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.953|long=-118.339|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Los Angeles]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.048|long=-94.484|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=32.747|long=-97.094|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Dallas]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=29.684|long=-95.410|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Houston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.669|long=-100.244|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Monterrey]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=20.681|long=-103.462|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=19.303|long=-99.150|mark=Green pog.svg|position=bottom|label=[[Ciudad de México]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=43.633|long=-79.418|mark=Red pog.svg|position=top|label=[[Toronto]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=42.090|long=-71.264|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Boston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=40.813|long=-74.074|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[New York City|New York/NJ]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.901|long=-75.167|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Philadelphia]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.755|long=-84.400|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Atlanta]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.958|long=-80.239|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Miami]]}}
}}

== Natjecanje po skupinama ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|MEX}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 0 || +2 || '''3'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JKO}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 1 || +1 || '''3'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JAR}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 2 || −2 || '''0'''
|}

&lt;section begin=A1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|11}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=2:0
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}} &lt;br&gt; [[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=80.284
|sudac={{Z|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A1 /&gt;
&lt;section begin=A2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|KOR}}
|rezultat=2:1
|momčad2={{NogRep|CZE}}
|strijelci1=[[Hwang In-beom]] {{gol|67}} &lt;br&gt; [[Oh Hyeon-gyu]] {{gol|80}}
|strijelci2=[[Ladislav Krejčí|Krejčí]] {{gol|59}}
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=44.985
|sudac={{Z|EGI}} [[Amin Mohamed Omar]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441  (izvještaj)]
}}&lt;section end=A2 /&gt;
----
&lt;section begin=A3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=25. utakmica
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A3 /&gt;
&lt;section begin=A4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=28. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A4 /&gt;
----
&lt;section begin=A5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=53. utakmica
|momčad2={{NogRep|MEX}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A5 /&gt;
&lt;section begin=A6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|RSA}}
|rezultat=54. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A6 /&gt;

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|KAN}}
|1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || '''1'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|BIH}}
|1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || '''1'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|KAT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠVI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=B1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=1:1
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|strijelci2=[[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=43.002
|sudac={{Z|ARG}} [[Facundo Tello]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B1 /&gt;
&lt;section begin=B2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|QAT}}
|rezultat=8. utakmica
|momčad2={{NogRep|SUI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac={{Z|HON}} [[Saíd Martínez]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B2 /&gt;
----
&lt;section begin=B3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=26. utakmica
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B3 /&gt;
&lt;section begin=B4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=27. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B4 /&gt;
----
&lt;section begin=B5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=51. utakmica
|momčad2={{NogRep|CAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B5 /&gt;
&lt;section begin=B6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BIH}}
|rezultat=52. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B6 /&gt;

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|MAR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|HAI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=C1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=7. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 (izvještaj)]
}}&lt;section end=C1 /&gt;
&lt;section begin=C2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|HAI}}
|rezultat=5. utakmica
|momčad2={{NogRep|SCO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C2 /&gt;
----
&lt;section begin=C3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=30. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021454  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C3 /&gt;
&lt;section begin=C4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=02:30
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=29. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C4 /&gt;
----
&lt;section begin=C5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=49. utakmica
|momčad2={{NogRep|BRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C5 /&gt;
&lt;section begin=C6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|MAR}}
|rezultat=50. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C6 /&gt;

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|SAD}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|PAR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUS}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|TUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=D1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=4. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D1 /&gt;
&lt;section begin=D2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUS}}
|rezultat=6. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D2 /&gt;
----
&lt;section begin=D3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=32. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D3 /&gt;
&lt;section begin=D4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=31. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D4 /&gt;
----
&lt;section begin=D5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=59. utakmica
|momčad2={{NogRep|USA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D5 /&gt;
&lt;section begin=D6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|PAR}}
|rezultat=60. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D6 /&gt;

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NJE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|CUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left| {{NogRep|OSK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|EKV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=E1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=10. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E1 /&gt;
&lt;section begin=E2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|CIV}}
|rezultat=9. utakmica
|momčad2={{NogRep|ECU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E2 /&gt;
----
&lt;section begin=E3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=33. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E3 /&gt;
&lt;section begin=E4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=34. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E4 /&gt;
----
&lt;section begin=E5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|CUW}}
|rezultat=55. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E5 /&gt;
&lt;section begin=E6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=56. utakmica
|momčad2={{NogRep|GER}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E6 /&gt;

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NIZ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JAP}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|TUN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=F1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=11. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F1 /&gt;
&lt;section begin=F2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|SWE}}
|rezultat=12. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F2 /&gt;
----
&lt;section begin=F3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=35. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F3 /&gt;
&lt;section begin=F4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=36. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F4 /&gt;
----
&lt;section begin=F5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|JPN}}
|rezultat=57. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F5 /&gt;
&lt;section begin=F6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=58. utakmica
|momčad2={{NogRep|NED}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F6 /&gt;

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|EGI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NZL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=G1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=16. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G1 /&gt;
&lt;section begin=G2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|IRN}}
|rezultat=15. utakmica
|momčad2={{NogRep|NZL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G2 /&gt;
----
&lt;section begin=G3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=39. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G3 /&gt;
&lt;section begin=G4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=40. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G4 /&gt;
----
&lt;section begin=G5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|EGY}}
|rezultat=63. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G5 /&gt;
&lt;section begin=G6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=64. utakmica
|momčad2={{NogRep|BEL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G6 /&gt;

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ŠPA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ZEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|SAU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|URU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=H1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=14. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H1 /&gt;
&lt;section begin=H2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|KSA}}
|rezultat=13. utakmica
|momčad2={{NogRep|URU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H2 /&gt;
----
&lt;section begin=H3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=38. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H3 /&gt;
&lt;section begin=H4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=37. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H4 /&gt;
----
&lt;section begin=H5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|CPV}}
|rezultat=65. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H5 /&gt;
&lt;section begin=H6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=66. utakmica
|momčad2={{NogRep|ESP}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H6 /&gt;

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|FRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|SEN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=I1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=17. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I1 /&gt;
&lt;section begin=I2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|IRQ}}
|rezultat=18. utakmica
|momčad2={{NogRep|NOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I2 /&gt;
----
&lt;section begin=I3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=42. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I3 /&gt;
&lt;section begin=I4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=41. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I4 /&gt;
----
&lt;section begin=I5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=61. utakmica
|momčad2={{NogRep|FRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I5 /&gt;
&lt;section begin=I6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SEN}}
|rezultat=62. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I6 /&gt;

=== Skupina J ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ARG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=J1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=19. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J1 /&gt;
&lt;section begin=J2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUT}}
|rezultat=20. utakmica
|momčad2={{NogRep|JOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J2 /&gt;
----
&lt;section begin=J3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=43. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J3 /&gt;
&lt;section begin=J4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=44. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J4 /&gt;
----
&lt;section begin=J5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|ALG}}
|rezultat=69. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J5 /&gt;
&lt;section begin=J6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=70. utakmica
|momčad2={{NogRep|ARG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J6 /&gt;

=== Skupina K ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|POR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|COD}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|UZB}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|KOL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=K1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=23. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K1 /&gt;
&lt;section begin=K2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|UZB}}
|rezultat=24. utakmica
|momčad2={{NogRep|COL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K2 /&gt;
----
&lt;section begin=K3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=47. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K3 /&gt;
&lt;section begin=K4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=48. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K4 /&gt;
----
&lt;section begin=K5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=71. utakmica
|momčad2={{NogRep|POR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K5 /&gt;
&lt;section begin=K6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COD}}
|rezultat=72. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K6 /&gt;

=== Skupina L ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot; |Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|ENG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|HRV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|GAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|PAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|
|}

&lt;section begin=L1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=22. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L1 /&gt;
&lt;section begin=L2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|GHA}}
|rezultat=21. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L2 /&gt;
----
&lt;section begin=L3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=45. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L3 /&gt;
&lt;section begin=L4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=46. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L4 /&gt;
----
&lt;section begin=L5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=67. utakmica
|momčad2={{NogRep|ENG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L5 /&gt;
&lt;section begin=L6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|CRO}}
|rezultat=68. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L6 /&gt;

=== Poredak trećeplasiranih momčadi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
!{{abbr|Sku.|Skupina}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| [[#Skupina A|A]]||align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| rowspan=&quot;8&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| [[#Skupina B|B]]||align=left|Trećeplasirani skupine B
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|3.
| [[#Skupina C|C]]||align=left|Trećeplasirani skupine C
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|4.
| [[#Skupina D|D]]||align=left|Trećeplasirani skupine D
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|5.
| [[#Skupina E|E]]||align=left|Trećeplasirani skupine E
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|6.
| [[#Skupina F|F]]||align=left|Trećeplasirani skupine F
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|7.
| [[#Skupina G|G]]||align=left|Trećeplasirani skupine G
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|8.
| [[#Skupina H|H]]||align=left|Trećeplasirani skupine H
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|9.
| [[#Skupina I|I]]||align=left|Trećeplasirani skupine I
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|10.
| [[#Skupina J|J]]||align=left|Trećeplasirani skupine J
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|11.
| [[#Skupina K|K]]||align=left|Trećeplasirani skupine K
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|-
|12.
| [[#Skupina L|L]]||align=left|Trećeplasirani skupine L
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|}

== Drugi dio prvenstva ==
{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. lipnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F|
|30. lipnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H|
|28. lipnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B|
|30. lipnja – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C|
|3. srpnja – [[Toronto]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L|
|2. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J|
|2. srpnja – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J|
|1. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J|
|29. lipnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F|
|30. lipnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I|
|1. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I|
|1. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K|
|4. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H|
|3. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G|
|3. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J|
|4. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. srpnja – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 74. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 77. utakmice|
|4. srpnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 73. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 75. utakmice|
|6. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 83. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 84. utakmice|
|7. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 81. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 82. utakmice|
|5. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 76. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 78. utakmice|
|6. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 79. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 80. utakmice|
|7. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 86. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 88. utakmice|
|7. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 85. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 87. utakmice|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. srpnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 89. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 90. utakmice|
|10. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 93. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 94. utakmice|
|11. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 91. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 92. utakmice|
|12. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 95. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 96. utakmice|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 97. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 98. utakmice|
|15. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 99. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 100. utakmice|
&lt;!--Final--&gt;
|19. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 102. utakmice|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  102. utakmice|
}}&lt;section end=Bracket /&gt;

=== Šesnaestina finala ===
&lt;section begin=R32-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A
|rezultat=73. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C
|rezultat=76. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=22:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E
|rezultat=74. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F
|rezultat=75. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E
|rezultat=78. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I
|rezultat=77. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A
|rezultat=79. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L
|rezultat=80. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-8 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-9 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=10:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G
|rezultat=82. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-9 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-10 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D
|rezultat=81. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-10 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-11 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H
|rezultat=84. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-11 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-12 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=01:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K
|rezultat=83. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-12 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-13 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=05:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B
|rezultat=85. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-13 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-14 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=20:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D
|rezultat=88. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-14 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-15 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=00:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J
|rezultat=86. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-15 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-16 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=03:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K
|rezultat=87. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-16 /&gt;

=== Osmina finala ===
&lt;section begin=R16-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  73. utakmice
|rezultat=90. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  75. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  74. utakmice
|rezultat=89. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  77. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|5}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  76. utakmice
|rezultat=91. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  78. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  79. utakmice
|rezultat=92. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  80. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  83. utakmice
|rezultat=93. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  84. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  81. utakmice
|rezultat=94. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  82. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  86. utakmice
|rezultat=95. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  88. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  85. utakmice
|rezultat=96. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  87. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-8 /&gt;

=== Četvrtfinale ===
&lt;section begin=QF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|9}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  89. utakmice
|rezultat=97. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  90. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF1 /&gt;
----
&lt;section begin=QF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|10}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  93. utakmice
|rezultat=98. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  94. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF2 /&gt;
----
&lt;section begin=QF3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|11}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  91. utakmice
|rezultat=99. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  92. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF3 /&gt;
----
&lt;section begin=QF4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|12}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  95. utakmice
|rezultat=100. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  96. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF4 /&gt;

=== Polufinale ===
&lt;section begin=SF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|14}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  97. utakmice
|rezultat=101. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  98. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF1 /&gt;
----
&lt;section begin=SF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  99. utakmice
|rezultat=102. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  100. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF2 /&gt;

=== Utakmica za 3. mjesto ===

&lt;section begin=3rd /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|18}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Gubitnik 101. utakmice
|rezultat=103. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik 102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542  (izvještaj)]
}}&lt;section end=3rd /&gt;

===Finale ===
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}

{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  101. utakmice
|rezultat=104. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 (izvještaj)]
}}

== Nagrada za mir ==
'''FIFA-ina nagrada za mir''' godišnja je nagrada FIFA-e najavljena [[5. studenoga]] [[2025.]] godine u [[Miami]]ju. Prva nagrada dodijeljena je [[5. prosinca]] [[2025.]] godine na ždrijebu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026. godine]] u Kennedy Centeru u [[Washington]]u.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/donald-trump-fifa-nagrada-za-mir-15649942?cx_linkref=jl_home_najnovije ‘Spasili smo milijune života!‘: FIFA Trumpu dala nagradu za mir, Infantino mu uručio i posebnu medalju] Jutarnji list. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; Prema FIFA-i, svrha nagrade je »nagraditi pojedince koji su poduzeli iznimne i izvanredne akcije za mir i time ujedinili ljude diljem svijeta«. Inauguralni dobitnik nagrade je američki predsjednik [[Donald Trump]].&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/medunarodni-nogomet/trump-prvi-dobitnik-fifa-ine-nagrade-za-mir-12460689 Trump prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir] HRT. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Strijelci ===
Postignuto je 5 golova u 2 utakmicama. Prosječan broj golova po utakmici iznosi je 5,00. 

;1 gol:
{{Div col|cols=3}}
* {{Z|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí]]
* {{Z|KOR}} [[Hwang In-beom]]
* {{Z|KOR}} [[Oh Hyeon-gyu]]
* {{Z|MEX}} [[Raúl Jiménez]]
* {{Z|MEX}} [[Julián Quiñones]]
{{Div col end}}

== Izvori == 
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice == 
* [https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ Službena stranica]

{{sport start}}
{{svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{sport kraj}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|*]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|M 2026]] 
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Kanadi]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u SAD-u|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Meksiku|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
{{ČT?|nogomet}}</text>
      <sha1>1w332sxy4nmogkru2dldntamis3pawx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479420</id>
      <parentid>7479419</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:28:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Strijelci */</comment>
      <origin>7479420</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82308" sha1="4t87fbxe12altlkn55beyryhsnk46g3" xml:space="preserve">{{Aktualno-sport}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = Svjetsko nogometno prvenstvo&lt;br /&gt;SAD, Kanada i Meksiko 2026.
| izvorni_naziv  = 2026 FIFA World Cup&lt;br&gt;Coupe du monde de football de 2026&lt;br&gt;Copa Mundial de Fútbol de 2026
| slika          = [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|200px]]
| opis           = Službeni logotip natjecanja 
| domaćin        = {{hlist|[[Sjedinjene Američke Države]]|[[Kanada]]|[[Meksiko]]}}
| datum          =[[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] 
| br_momčadi     = 48
| konfederacije  = 6
| stadioni       = 16
| gradovi        = 16
| prvaci         = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 3
| golovi         = 7
| gledanost      = 168811
| naj_strijelac  = ''[[#Strijelci|7 igrača]]'' &lt;br&gt; (1 gol)
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]
| sljedeće       = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Maroko, Portugal i Španjolska 2030.|2030.]]
}}

'''Svjetsko nogometno prvenstvo – Kanada, Meksiko i SAD 2026.''' 23. je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko nogometno prvenstvo]], četverogodišnje međunarodno muško prvenstvo u [[nogomet]]u u međusobnom natjecanju nacionalnih reprezentacija koji su članovi nogometnog saveza [[FIFA|FIFA-e]]. Prvenstvo se održava u 16 gradova triju [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] država: [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Prvo je svjetsko prvenstvo koje organiziraju 3 države. Posljednje svjetsko prvenstvo koje je organiziralo više država bilo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo u nogometu u Južnoj Koreji i Japanu 2002. godine]]. Bit će ukupno 104 utakmice, uključujući šesnaestinu finala, osminu finala, četvrtfinale polufinale i finale. U [[SAD|SAD-u]] će se održati 78 utakmica, a u [[Kanada|Kanadi]] i [[Meksiko|Meksiku]] po 13 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=2018-06-17 |publisher=BBC |date=2018-06-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ESPN 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=2017-04-10 |website=ESPN |title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archivedate=2017-04-10 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Ujedinjena sjevernoamerička kandidatura pobijedila je svoga suparnika u kandidaturi, [[Maroko]], na 68. FIFA-inom kongresu u [[Moskva|Moskvi]]. Meksiko je prethodno održao dva prvenstva, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]], te je prva država koja je domaćin triju [[svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].

Svjetsko nogometno prvenstvo – Sjeverna Amerika 2026. prvo je svjetsko nogometno prvenstvo koje je prošireno s 32 na 48 momčadi.&lt;ref name=&quot;48teams&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=2017-01-10 |access-date=17. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt; [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortski Otoci]] po prvi puta nastupaju na svjetskom prvenstvu. Branitelj naslova prvaka je [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]].

== Raspodjela mjesta ==
[[Datoteka:FIFA World Cup 2026 Official Draw (54966258098).jpg|240px|mini|desno|Prizor sa službenog izvlačenja skupina u prosincu 2025.]]
[[Datoteka:Cuenta regresiva Guadalajara (Copa Mundial 2026) I.jpg|240px|mini|desno|Odbrojavanje do početka Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]].]]
[[Datoteka:Trionda (cropped).jpg|240px|mini|desno|Službena lopta [[Adidas Trionda]].]]
Vijeće FIFA-e potvrdilo je [[9. svibnja]] [[2017.]] godine raspodjelu mjesta za prošireni format prvenstva:&lt;ref&gt;[https://inside.fifa.com/fr/organisation/fifa-council/media-releases/le-conseil-de-la-fifa-prepare-le-congres-et-prend-des-decisions-cles-p-2883381 Le Conseil de la FIFA prépare le Congrès et prend des décisions clés]. FIFA.com. Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

* '''[[UEFA]]:''' 16 mjesta (12 izravno, 4 kroz doigravanje)
* '''[[CAF]]:''' 9 mjesta (izravno)
* '''[[AFC (nogomet)|AFC]]:''' 8 mjesta (izravno)
* '''[[CONCACAF]]:''' 6 mjesta (uključujući 3 domaćina)
* '''[[CONMEBOL]]:''' 6 mjesta (izravno)
* '''[[OFC]]:''' 1 mjesto (izravno)
* '''Doigravanje:''' 2 mjesta (međukonfederacijski turnir)

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ Pregled kvota
|-
! Konfederacija !! Članice FIFA-e !! Mjesta (uklj. domaćine) !! % članica !! Ranija kvota (prije 2026.)
|-
| [[AFC (nogomet)|AFC]] || 46 || 8 || 17 % || 4,5
|-
| [[CAF]] || 54 || 9 || 17 % || 5
|-
| [[CONCACAF]] || 35 || 6 || 17 % || 3,5
|-
| [[CONMEBOL]] || 10 || 6 || 60 % || 4,5
|-
| [[OFC]] || 11 || 1 || 9 % || 0,5
|-
| [[UEFA]] || 55 || 16 || 29 % || 13
|-
| Doigravanje || – || 2 || – || –
|-
! Ukupno !! 211 !! 48 !! 23 % !! 32
|}

Na međukonfederacijskom doigravanju sudjelovalo je šest momčadi (po jedna iz svake konfederacije osim UEFA-e, plus jedna dodatna iz konfederacije domaćina – CONCACAF) za posljednja dva mjesta na prvenstvu.

=== Kvalificirane momčadi ===
Od 48 kvalificiranih momčadi, 26 je nastupilo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] 
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] ostvarile su svoj debitantski nastup.
&lt;!---
NEPOTPUNO
* {{Z|DCO}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]] i {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] vraćaju se na turnir prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] se prvi put vraća na turnir nakon svog debitantskog nastupa [[Nogometno SP 1986.|1986.]]
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]], {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] i {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] vraćaju se na prvenstvo prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] godine.
---&gt;

Popis kvalificiranih momčadi po konfederacijama:

'''[[AFC (nogomet)|AFC]]''' (9)
* {{Z|AUS}} [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]]
* {{Z|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]
* {{Z|JAP}} [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]]
* {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] (debitant)
* {{Z|JKO}} [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]
* {{Z|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]
* {{Z|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
* {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] (debitant)

'''[[CAF]]''' (10)
* {{Z|ALŽ}} [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]]
* {{Z|COD}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]]
* {{Z|EGI}} [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]
* {{Z|GAN}} [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]]
* {{Z|JAR}} [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južnoafrička Republika]]
* {{Z|MAR}} [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]]
* {{Z|OSK}} [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]
* {{Z|SEN}} [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]]
* {{Z|TUN}} [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]]
* {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] (debitant)

'''[[CONCACAF]]''' (6)
* {{Z|KAN}} [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] (domaćin)
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]] (debitant)
* {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]]
* {{Z|MEX}} [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] (domaćin)
* {{Z|PAN}} [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]]
* {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] (domaćin)

'''[[CONMEBOL]]''' (6)
* {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] (branitelj naslova)
* {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]
* {{Z|EKV}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]
* {{Z|KOL}} [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]]
* {{Z|PAR}} [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]]
* {{Z|URU}} [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]

'''[[OFC]]''' (1)
* {{Z|NZL}} [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]]

'''[[UEFA]]''' (16)
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]
* {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]]
* {{Z|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]
* {{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]
* {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]
* {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
* {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]
* {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]
* {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]
* {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]
* {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
* {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]
* {{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]
* {{Z|TUR}} [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]

==Gradovi domaćini==
Tijekom postupka kandidature, 41 grad s 42 postojeća, potpuno funkcionalna stadiona predao je svoje ponude za domaćinstvo. Nakon nekoliko krugova eliminacije, [[FIFA]] je 16. lipnja 2022. objavila konačan popis od šesnaest gradova domaćina (dva u Kanadi, tri u Meksiku i jedanaest u SAD-u).

Domaćin [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalne utakmice]], koja će se igrati na stadionu [[MetLife Stadium]] u [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherfordu]], objavljen je 4. veljače 2024. godine.&lt;ref&gt;[https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la 2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off play in L.A.] espn.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Zbog FIFA-inih pravila o sponzorstvu stadiona, većina objekata koristiti alternativna imena tijekom trajanja prvenstva (navedena u zagradama u tablici).&lt;ref&gt;[https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ Pelit, Asli: FIFA Rules] sportico.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Grad
! Stadion
! Kapacitet
! class=&quot;unsortable&quot; | Slika
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Dallas]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Arlington, Teksas]])&lt;/small&gt;
| [[AT&amp;T Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Dallas Stadium)}}'''
| '''94.000'''
| [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Ciudad de México]]
| [[Stadion Azteca|Estadio Banorte]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Mexico City Stadium)}}'''
| '''83.000'''
| [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[New York City|New York/New Jersey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[East Rutherford, New Jersey]])&lt;/small&gt;
| [[MetLife Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}'''
| '''82.500'''
| [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Atlanta]]
| [[Mercedes-Benz Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Atlanta Stadium)}}'''
| '''75.000'''
| [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
| [[Arrowhead Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Kansas City Stadium)}}'''
| '''73.000'''
| [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Houston]]
| [[NRG Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Houston Stadium)}}'''
| '''72.000'''
| [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[San Francisco]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Santa Clara, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[Levi's Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}'''
| '''71.000'''
| [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Los Angeles]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Inglewood, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[SoFi Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}'''
| '''70.000'''
| [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Philadelphia]]
| [[Lincoln Financial Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Seattle]]
| [[Lumen Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Seattle Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Boston]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Foxborough, Massachusetts]])&lt;/small&gt;
| [[Gillette Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Boston Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Miami]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Miami Gardens, Florida]])&lt;/small&gt;
| [[Hard Rock Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Miami Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Vancouver]]
| [[Stadion BC Place|BC Place]]&lt;br /&gt;'''{{small|(BC Place Vancouver)}}'''
| '''54.000'''
| [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Monterrey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Guadalupe (Meksiko)|Guadalupe]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio BBVA]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Monterrey)}}'''
| '''53.500'''
| [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Zapopan]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio Akron]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}'''
| '''48.000'''
| [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Toronto]]
| [[BMO Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Toronto Stadium)}}'''
| '''45.000'''
| [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|150px]]
|}

=== Karta gradova domaćina ===

{{Lokacijska karta+ |Sjeverna Amerika |float=center |width=600 |caption=Lokacije gradova domaćina SP 2026. po regijama: zapad (plavo), centar (zeleno), istok (crveno).|places=
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=49.276|long=-123.111|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Vancouver]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=47.595|long=-122.331|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Seattle]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=37.403|long=-121.969|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[San Francisco]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.953|long=-118.339|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Los Angeles]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.048|long=-94.484|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=32.747|long=-97.094|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Dallas]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=29.684|long=-95.410|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Houston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.669|long=-100.244|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Monterrey]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=20.681|long=-103.462|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=19.303|long=-99.150|mark=Green pog.svg|position=bottom|label=[[Ciudad de México]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=43.633|long=-79.418|mark=Red pog.svg|position=top|label=[[Toronto]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=42.090|long=-71.264|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Boston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=40.813|long=-74.074|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[New York City|New York/NJ]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.901|long=-75.167|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Philadelphia]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.755|long=-84.400|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Atlanta]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.958|long=-80.239|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Miami]]}}
}}

== Natjecanje po skupinama ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|MEX}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 0 || +2 || '''3'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JKO}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 1 || +1 || '''3'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JAR}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 2 || −2 || '''0'''
|}

&lt;section begin=A1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|11}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=2:0
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}} &lt;br&gt; [[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=80.284
|sudac={{Z|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A1 /&gt;
&lt;section begin=A2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|KOR}}
|rezultat=2:1
|momčad2={{NogRep|CZE}}
|strijelci1=[[Hwang In-beom]] {{gol|67}} &lt;br&gt; [[Oh Hyeon-gyu]] {{gol|80}}
|strijelci2=[[Ladislav Krejčí|Krejčí]] {{gol|59}}
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=44.985
|sudac={{Z|EGI}} [[Amin Mohamed Omar]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441  (izvještaj)]
}}&lt;section end=A2 /&gt;
----
&lt;section begin=A3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=25. utakmica
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A3 /&gt;
&lt;section begin=A4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=28. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A4 /&gt;
----
&lt;section begin=A5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=53. utakmica
|momčad2={{NogRep|MEX}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A5 /&gt;
&lt;section begin=A6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|RSA}}
|rezultat=54. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A6 /&gt;

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|KAN}}
|1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || '''1'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|BIH}}
|1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || '''1'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|KAT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠVI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=B1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=1:1
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|strijelci2=[[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=43.002
|sudac={{Z|ARG}} [[Facundo Tello]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B1 /&gt;
&lt;section begin=B2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|QAT}}
|rezultat=8. utakmica
|momčad2={{NogRep|SUI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac={{Z|HON}} [[Saíd Martínez]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B2 /&gt;
----
&lt;section begin=B3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=26. utakmica
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B3 /&gt;
&lt;section begin=B4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=27. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B4 /&gt;
----
&lt;section begin=B5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=51. utakmica
|momčad2={{NogRep|CAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B5 /&gt;
&lt;section begin=B6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BIH}}
|rezultat=52. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B6 /&gt;

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|MAR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|HAI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=C1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=7. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 (izvještaj)]
}}&lt;section end=C1 /&gt;
&lt;section begin=C2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|HAI}}
|rezultat=5. utakmica
|momčad2={{NogRep|SCO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C2 /&gt;
----
&lt;section begin=C3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=30. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021454  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C3 /&gt;
&lt;section begin=C4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=02:30
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=29. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C4 /&gt;
----
&lt;section begin=C5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=49. utakmica
|momčad2={{NogRep|BRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C5 /&gt;
&lt;section begin=C6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|MAR}}
|rezultat=50. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C6 /&gt;

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|SAD}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|PAR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUS}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|TUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=D1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=4. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D1 /&gt;
&lt;section begin=D2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUS}}
|rezultat=6. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D2 /&gt;
----
&lt;section begin=D3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=32. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D3 /&gt;
&lt;section begin=D4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=31. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D4 /&gt;
----
&lt;section begin=D5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=59. utakmica
|momčad2={{NogRep|USA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D5 /&gt;
&lt;section begin=D6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|PAR}}
|rezultat=60. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D6 /&gt;

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NJE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|CUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left| {{NogRep|OSK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|EKV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=E1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=10. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E1 /&gt;
&lt;section begin=E2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|CIV}}
|rezultat=9. utakmica
|momčad2={{NogRep|ECU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E2 /&gt;
----
&lt;section begin=E3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=33. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E3 /&gt;
&lt;section begin=E4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=34. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E4 /&gt;
----
&lt;section begin=E5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|CUW}}
|rezultat=55. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E5 /&gt;
&lt;section begin=E6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=56. utakmica
|momčad2={{NogRep|GER}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E6 /&gt;

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NIZ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JAP}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|TUN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=F1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=11. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F1 /&gt;
&lt;section begin=F2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|SWE}}
|rezultat=12. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F2 /&gt;
----
&lt;section begin=F3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=35. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F3 /&gt;
&lt;section begin=F4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=36. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F4 /&gt;
----
&lt;section begin=F5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|JPN}}
|rezultat=57. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F5 /&gt;
&lt;section begin=F6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=58. utakmica
|momčad2={{NogRep|NED}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F6 /&gt;

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|EGI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NZL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=G1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=16. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G1 /&gt;
&lt;section begin=G2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|IRN}}
|rezultat=15. utakmica
|momčad2={{NogRep|NZL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G2 /&gt;
----
&lt;section begin=G3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=39. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G3 /&gt;
&lt;section begin=G4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=40. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G4 /&gt;
----
&lt;section begin=G5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|EGY}}
|rezultat=63. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G5 /&gt;
&lt;section begin=G6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=64. utakmica
|momčad2={{NogRep|BEL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G6 /&gt;

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ŠPA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ZEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|SAU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|URU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=H1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=14. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H1 /&gt;
&lt;section begin=H2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|KSA}}
|rezultat=13. utakmica
|momčad2={{NogRep|URU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H2 /&gt;
----
&lt;section begin=H3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=38. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H3 /&gt;
&lt;section begin=H4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=37. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H4 /&gt;
----
&lt;section begin=H5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|CPV}}
|rezultat=65. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H5 /&gt;
&lt;section begin=H6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=66. utakmica
|momčad2={{NogRep|ESP}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H6 /&gt;

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|FRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|SEN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=I1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=17. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I1 /&gt;
&lt;section begin=I2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|IRQ}}
|rezultat=18. utakmica
|momčad2={{NogRep|NOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I2 /&gt;
----
&lt;section begin=I3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=42. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I3 /&gt;
&lt;section begin=I4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=41. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I4 /&gt;
----
&lt;section begin=I5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=61. utakmica
|momčad2={{NogRep|FRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I5 /&gt;
&lt;section begin=I6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SEN}}
|rezultat=62. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I6 /&gt;

=== Skupina J ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ARG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=J1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=19. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J1 /&gt;
&lt;section begin=J2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUT}}
|rezultat=20. utakmica
|momčad2={{NogRep|JOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J2 /&gt;
----
&lt;section begin=J3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=43. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J3 /&gt;
&lt;section begin=J4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=44. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J4 /&gt;
----
&lt;section begin=J5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|ALG}}
|rezultat=69. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J5 /&gt;
&lt;section begin=J6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=70. utakmica
|momčad2={{NogRep|ARG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J6 /&gt;

=== Skupina K ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|POR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|COD}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|UZB}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|KOL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=K1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=23. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K1 /&gt;
&lt;section begin=K2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|UZB}}
|rezultat=24. utakmica
|momčad2={{NogRep|COL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K2 /&gt;
----
&lt;section begin=K3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=47. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K3 /&gt;
&lt;section begin=K4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=48. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K4 /&gt;
----
&lt;section begin=K5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=71. utakmica
|momčad2={{NogRep|POR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K5 /&gt;
&lt;section begin=K6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COD}}
|rezultat=72. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K6 /&gt;

=== Skupina L ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot; |Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|ENG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|HRV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|GAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|PAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|
|}

&lt;section begin=L1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=22. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L1 /&gt;
&lt;section begin=L2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|GHA}}
|rezultat=21. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L2 /&gt;
----
&lt;section begin=L3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=45. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L3 /&gt;
&lt;section begin=L4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=46. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L4 /&gt;
----
&lt;section begin=L5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=67. utakmica
|momčad2={{NogRep|ENG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L5 /&gt;
&lt;section begin=L6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|CRO}}
|rezultat=68. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L6 /&gt;

=== Poredak trećeplasiranih momčadi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
!{{abbr|Sku.|Skupina}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| [[#Skupina A|A]]||align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| rowspan=&quot;8&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| [[#Skupina B|B]]||align=left|Trećeplasirani skupine B
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|3.
| [[#Skupina C|C]]||align=left|Trećeplasirani skupine C
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|4.
| [[#Skupina D|D]]||align=left|Trećeplasirani skupine D
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|5.
| [[#Skupina E|E]]||align=left|Trećeplasirani skupine E
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|6.
| [[#Skupina F|F]]||align=left|Trećeplasirani skupine F
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|7.
| [[#Skupina G|G]]||align=left|Trećeplasirani skupine G
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|8.
| [[#Skupina H|H]]||align=left|Trećeplasirani skupine H
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|9.
| [[#Skupina I|I]]||align=left|Trećeplasirani skupine I
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|10.
| [[#Skupina J|J]]||align=left|Trećeplasirani skupine J
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|11.
| [[#Skupina K|K]]||align=left|Trećeplasirani skupine K
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|-
|12.
| [[#Skupina L|L]]||align=left|Trećeplasirani skupine L
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|}

== Drugi dio prvenstva ==
{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. lipnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F|
|30. lipnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H|
|28. lipnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B|
|30. lipnja – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C|
|3. srpnja – [[Toronto]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L|
|2. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J|
|2. srpnja – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J|
|1. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J|
|29. lipnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F|
|30. lipnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I|
|1. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I|
|1. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K|
|4. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H|
|3. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G|
|3. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J|
|4. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. srpnja – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 74. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 77. utakmice|
|4. srpnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 73. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 75. utakmice|
|6. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 83. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 84. utakmice|
|7. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 81. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 82. utakmice|
|5. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 76. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 78. utakmice|
|6. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 79. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 80. utakmice|
|7. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 86. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 88. utakmice|
|7. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 85. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 87. utakmice|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. srpnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 89. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 90. utakmice|
|10. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 93. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 94. utakmice|
|11. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 91. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 92. utakmice|
|12. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 95. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 96. utakmice|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 97. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 98. utakmice|
|15. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 99. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 100. utakmice|
&lt;!--Final--&gt;
|19. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 102. utakmice|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  102. utakmice|
}}&lt;section end=Bracket /&gt;

=== Šesnaestina finala ===
&lt;section begin=R32-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A
|rezultat=73. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C
|rezultat=76. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=22:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E
|rezultat=74. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F
|rezultat=75. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E
|rezultat=78. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I
|rezultat=77. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A
|rezultat=79. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L
|rezultat=80. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-8 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-9 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=10:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G
|rezultat=82. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-9 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-10 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D
|rezultat=81. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-10 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-11 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H
|rezultat=84. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-11 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-12 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=01:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K
|rezultat=83. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-12 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-13 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=05:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B
|rezultat=85. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-13 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-14 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=20:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D
|rezultat=88. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-14 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-15 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=00:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J
|rezultat=86. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-15 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-16 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=03:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K
|rezultat=87. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-16 /&gt;

=== Osmina finala ===
&lt;section begin=R16-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  73. utakmice
|rezultat=90. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  75. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  74. utakmice
|rezultat=89. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  77. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|5}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  76. utakmice
|rezultat=91. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  78. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  79. utakmice
|rezultat=92. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  80. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  83. utakmice
|rezultat=93. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  84. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  81. utakmice
|rezultat=94. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  82. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  86. utakmice
|rezultat=95. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  88. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  85. utakmice
|rezultat=96. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  87. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-8 /&gt;

=== Četvrtfinale ===
&lt;section begin=QF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|9}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  89. utakmice
|rezultat=97. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  90. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF1 /&gt;
----
&lt;section begin=QF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|10}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  93. utakmice
|rezultat=98. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  94. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF2 /&gt;
----
&lt;section begin=QF3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|11}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  91. utakmice
|rezultat=99. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  92. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF3 /&gt;
----
&lt;section begin=QF4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|12}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  95. utakmice
|rezultat=100. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  96. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF4 /&gt;

=== Polufinale ===
&lt;section begin=SF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|14}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  97. utakmice
|rezultat=101. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  98. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF1 /&gt;
----
&lt;section begin=SF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  99. utakmice
|rezultat=102. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  100. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF2 /&gt;

=== Utakmica za 3. mjesto ===

&lt;section begin=3rd /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|18}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Gubitnik 101. utakmice
|rezultat=103. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik 102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542  (izvještaj)]
}}&lt;section end=3rd /&gt;

===Finale ===
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}

{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  101. utakmice
|rezultat=104. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 (izvještaj)]
}}

== Nagrada za mir ==
'''FIFA-ina nagrada za mir''' godišnja je nagrada FIFA-e najavljena [[5. studenoga]] [[2025.]] godine u [[Miami]]ju. Prva nagrada dodijeljena je [[5. prosinca]] [[2025.]] godine na ždrijebu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026. godine]] u Kennedy Centeru u [[Washington]]u.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/donald-trump-fifa-nagrada-za-mir-15649942?cx_linkref=jl_home_najnovije ‘Spasili smo milijune života!‘: FIFA Trumpu dala nagradu za mir, Infantino mu uručio i posebnu medalju] Jutarnji list. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; Prema FIFA-i, svrha nagrade je »nagraditi pojedince koji su poduzeli iznimne i izvanredne akcije za mir i time ujedinili ljude diljem svijeta«. Inauguralni dobitnik nagrade je američki predsjednik [[Donald Trump]].&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/medunarodni-nogomet/trump-prvi-dobitnik-fifa-ine-nagrade-za-mir-12460689 Trump prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir] HRT. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Strijelci ===
Postignuto je 7 golova u 3 utakmicama. Prosječan broj golova po utakmici iznosi 2,33. 

;1 gol:
{{Div col|cols=3}}
* {{Z|BIH}} [[Jovo Lukić]]
* {{Z|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí]]
* {{Z|KAN}} [[Cyle Larin]]
* {{Z|KOR}} [[Hwang In-beom]]
* {{Z|KOR}} [[Oh Hyeon-gyu]]
* {{Z|MEX}} [[Raúl Jiménez]]
* {{Z|MEX}} [[Julián Quiñones]]
{{Div col end}}

== Izvori == 
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice == 
* [https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ Službena stranica]

{{sport start}}
{{svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{sport kraj}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|*]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|M 2026]] 
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Kanadi]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u SAD-u|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Meksiku|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
{{ČT?|nogomet}}</text>
      <sha1>4t87fbxe12altlkn55beyryhsnk46g3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479421</id>
      <parentid>7479420</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:28:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Strijelci */</comment>
      <origin>7479421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82308" sha1="ctexgfokkwgbxx8g754yp8mwibyg78o" xml:space="preserve">{{Aktualno-sport}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = Svjetsko nogometno prvenstvo&lt;br /&gt;SAD, Kanada i Meksiko 2026.
| izvorni_naziv  = 2026 FIFA World Cup&lt;br&gt;Coupe du monde de football de 2026&lt;br&gt;Copa Mundial de Fútbol de 2026
| slika          = [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|200px]]
| opis           = Službeni logotip natjecanja 
| domaćin        = {{hlist|[[Sjedinjene Američke Države]]|[[Kanada]]|[[Meksiko]]}}
| datum          =[[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] 
| br_momčadi     = 48
| konfederacije  = 6
| stadioni       = 16
| gradovi        = 16
| prvaci         = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 3
| golovi         = 7
| gledanost      = 168811
| naj_strijelac  = ''[[#Strijelci|7 igrača]]'' &lt;br&gt; (1 gol)
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]
| sljedeće       = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Maroko, Portugal i Španjolska 2030.|2030.]]
}}

'''Svjetsko nogometno prvenstvo – Kanada, Meksiko i SAD 2026.''' 23. je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko nogometno prvenstvo]], četverogodišnje međunarodno muško prvenstvo u [[nogomet]]u u međusobnom natjecanju nacionalnih reprezentacija koji su članovi nogometnog saveza [[FIFA|FIFA-e]]. Prvenstvo se održava u 16 gradova triju [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] država: [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Prvo je svjetsko prvenstvo koje organiziraju 3 države. Posljednje svjetsko prvenstvo koje je organiziralo više država bilo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo u nogometu u Južnoj Koreji i Japanu 2002. godine]]. Bit će ukupno 104 utakmice, uključujući šesnaestinu finala, osminu finala, četvrtfinale polufinale i finale. U [[SAD|SAD-u]] će se održati 78 utakmica, a u [[Kanada|Kanadi]] i [[Meksiko|Meksiku]] po 13 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=2018-06-17 |publisher=BBC |date=2018-06-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ESPN 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=2017-04-10 |website=ESPN |title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archivedate=2017-04-10 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Ujedinjena sjevernoamerička kandidatura pobijedila je svoga suparnika u kandidaturi, [[Maroko]], na 68. FIFA-inom kongresu u [[Moskva|Moskvi]]. Meksiko je prethodno održao dva prvenstva, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]], te je prva država koja je domaćin triju [[svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].

Svjetsko nogometno prvenstvo – Sjeverna Amerika 2026. prvo je svjetsko nogometno prvenstvo koje je prošireno s 32 na 48 momčadi.&lt;ref name=&quot;48teams&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=2017-01-10 |access-date=17. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt; [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortski Otoci]] po prvi puta nastupaju na svjetskom prvenstvu. Branitelj naslova prvaka je [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]].

== Raspodjela mjesta ==
[[Datoteka:FIFA World Cup 2026 Official Draw (54966258098).jpg|240px|mini|desno|Prizor sa službenog izvlačenja skupina u prosincu 2025.]]
[[Datoteka:Cuenta regresiva Guadalajara (Copa Mundial 2026) I.jpg|240px|mini|desno|Odbrojavanje do početka Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]].]]
[[Datoteka:Trionda (cropped).jpg|240px|mini|desno|Službena lopta [[Adidas Trionda]].]]
Vijeće FIFA-e potvrdilo je [[9. svibnja]] [[2017.]] godine raspodjelu mjesta za prošireni format prvenstva:&lt;ref&gt;[https://inside.fifa.com/fr/organisation/fifa-council/media-releases/le-conseil-de-la-fifa-prepare-le-congres-et-prend-des-decisions-cles-p-2883381 Le Conseil de la FIFA prépare le Congrès et prend des décisions clés]. FIFA.com. Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

* '''[[UEFA]]:''' 16 mjesta (12 izravno, 4 kroz doigravanje)
* '''[[CAF]]:''' 9 mjesta (izravno)
* '''[[AFC (nogomet)|AFC]]:''' 8 mjesta (izravno)
* '''[[CONCACAF]]:''' 6 mjesta (uključujući 3 domaćina)
* '''[[CONMEBOL]]:''' 6 mjesta (izravno)
* '''[[OFC]]:''' 1 mjesto (izravno)
* '''Doigravanje:''' 2 mjesta (međukonfederacijski turnir)

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ Pregled kvota
|-
! Konfederacija !! Članice FIFA-e !! Mjesta (uklj. domaćine) !! % članica !! Ranija kvota (prije 2026.)
|-
| [[AFC (nogomet)|AFC]] || 46 || 8 || 17 % || 4,5
|-
| [[CAF]] || 54 || 9 || 17 % || 5
|-
| [[CONCACAF]] || 35 || 6 || 17 % || 3,5
|-
| [[CONMEBOL]] || 10 || 6 || 60 % || 4,5
|-
| [[OFC]] || 11 || 1 || 9 % || 0,5
|-
| [[UEFA]] || 55 || 16 || 29 % || 13
|-
| Doigravanje || – || 2 || – || –
|-
! Ukupno !! 211 !! 48 !! 23 % !! 32
|}

Na međukonfederacijskom doigravanju sudjelovalo je šest momčadi (po jedna iz svake konfederacije osim UEFA-e, plus jedna dodatna iz konfederacije domaćina – CONCACAF) za posljednja dva mjesta na prvenstvu.

=== Kvalificirane momčadi ===
Od 48 kvalificiranih momčadi, 26 je nastupilo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] 
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] ostvarile su svoj debitantski nastup.
&lt;!---
NEPOTPUNO
* {{Z|DCO}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]] i {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] vraćaju se na turnir prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] se prvi put vraća na turnir nakon svog debitantskog nastupa [[Nogometno SP 1986.|1986.]]
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]], {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] i {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] vraćaju se na prvenstvo prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] godine.
---&gt;

Popis kvalificiranih momčadi po konfederacijama:

'''[[AFC (nogomet)|AFC]]''' (9)
* {{Z|AUS}} [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]]
* {{Z|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]
* {{Z|JAP}} [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]]
* {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] (debitant)
* {{Z|JKO}} [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]
* {{Z|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]
* {{Z|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
* {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] (debitant)

'''[[CAF]]''' (10)
* {{Z|ALŽ}} [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]]
* {{Z|COD}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]]
* {{Z|EGI}} [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]
* {{Z|GAN}} [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]]
* {{Z|JAR}} [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južnoafrička Republika]]
* {{Z|MAR}} [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]]
* {{Z|OSK}} [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]
* {{Z|SEN}} [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]]
* {{Z|TUN}} [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]]
* {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] (debitant)

'''[[CONCACAF]]''' (6)
* {{Z|KAN}} [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] (domaćin)
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]] (debitant)
* {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]]
* {{Z|MEX}} [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] (domaćin)
* {{Z|PAN}} [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]]
* {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] (domaćin)

'''[[CONMEBOL]]''' (6)
* {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] (branitelj naslova)
* {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]
* {{Z|EKV}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]
* {{Z|KOL}} [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]]
* {{Z|PAR}} [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]]
* {{Z|URU}} [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]

'''[[OFC]]''' (1)
* {{Z|NZL}} [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]]

'''[[UEFA]]''' (16)
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]
* {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]]
* {{Z|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]
* {{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]
* {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]
* {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
* {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]
* {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]
* {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]
* {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]
* {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
* {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]
* {{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]
* {{Z|TUR}} [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]

==Gradovi domaćini==
Tijekom postupka kandidature, 41 grad s 42 postojeća, potpuno funkcionalna stadiona predao je svoje ponude za domaćinstvo. Nakon nekoliko krugova eliminacije, [[FIFA]] je 16. lipnja 2022. objavila konačan popis od šesnaest gradova domaćina (dva u Kanadi, tri u Meksiku i jedanaest u SAD-u).

Domaćin [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalne utakmice]], koja će se igrati na stadionu [[MetLife Stadium]] u [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherfordu]], objavljen je 4. veljače 2024. godine.&lt;ref&gt;[https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la 2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off play in L.A.] espn.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Zbog FIFA-inih pravila o sponzorstvu stadiona, većina objekata koristiti alternativna imena tijekom trajanja prvenstva (navedena u zagradama u tablici).&lt;ref&gt;[https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ Pelit, Asli: FIFA Rules] sportico.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Grad
! Stadion
! Kapacitet
! class=&quot;unsortable&quot; | Slika
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Dallas]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Arlington, Teksas]])&lt;/small&gt;
| [[AT&amp;T Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Dallas Stadium)}}'''
| '''94.000'''
| [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Ciudad de México]]
| [[Stadion Azteca|Estadio Banorte]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Mexico City Stadium)}}'''
| '''83.000'''
| [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[New York City|New York/New Jersey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[East Rutherford, New Jersey]])&lt;/small&gt;
| [[MetLife Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}'''
| '''82.500'''
| [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Atlanta]]
| [[Mercedes-Benz Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Atlanta Stadium)}}'''
| '''75.000'''
| [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
| [[Arrowhead Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Kansas City Stadium)}}'''
| '''73.000'''
| [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Houston]]
| [[NRG Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Houston Stadium)}}'''
| '''72.000'''
| [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[San Francisco]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Santa Clara, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[Levi's Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}'''
| '''71.000'''
| [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Los Angeles]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Inglewood, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[SoFi Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}'''
| '''70.000'''
| [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Philadelphia]]
| [[Lincoln Financial Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Seattle]]
| [[Lumen Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Seattle Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Boston]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Foxborough, Massachusetts]])&lt;/small&gt;
| [[Gillette Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Boston Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Miami]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Miami Gardens, Florida]])&lt;/small&gt;
| [[Hard Rock Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Miami Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Vancouver]]
| [[Stadion BC Place|BC Place]]&lt;br /&gt;'''{{small|(BC Place Vancouver)}}'''
| '''54.000'''
| [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Monterrey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Guadalupe (Meksiko)|Guadalupe]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio BBVA]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Monterrey)}}'''
| '''53.500'''
| [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Zapopan]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio Akron]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}'''
| '''48.000'''
| [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Toronto]]
| [[BMO Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Toronto Stadium)}}'''
| '''45.000'''
| [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|150px]]
|}

=== Karta gradova domaćina ===

{{Lokacijska karta+ |Sjeverna Amerika |float=center |width=600 |caption=Lokacije gradova domaćina SP 2026. po regijama: zapad (plavo), centar (zeleno), istok (crveno).|places=
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=49.276|long=-123.111|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Vancouver]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=47.595|long=-122.331|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Seattle]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=37.403|long=-121.969|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[San Francisco]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.953|long=-118.339|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Los Angeles]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.048|long=-94.484|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=32.747|long=-97.094|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Dallas]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=29.684|long=-95.410|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Houston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.669|long=-100.244|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Monterrey]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=20.681|long=-103.462|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=19.303|long=-99.150|mark=Green pog.svg|position=bottom|label=[[Ciudad de México]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=43.633|long=-79.418|mark=Red pog.svg|position=top|label=[[Toronto]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=42.090|long=-71.264|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Boston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=40.813|long=-74.074|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[New York City|New York/NJ]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.901|long=-75.167|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Philadelphia]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.755|long=-84.400|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Atlanta]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.958|long=-80.239|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Miami]]}}
}}

== Natjecanje po skupinama ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|MEX}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 0 || +2 || '''3'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JKO}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 1 || +1 || '''3'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JAR}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 2 || −2 || '''0'''
|}

&lt;section begin=A1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|11}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=2:0
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}} &lt;br&gt; [[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=80.284
|sudac={{Z|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A1 /&gt;
&lt;section begin=A2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|KOR}}
|rezultat=2:1
|momčad2={{NogRep|CZE}}
|strijelci1=[[Hwang In-beom]] {{gol|67}} &lt;br&gt; [[Oh Hyeon-gyu]] {{gol|80}}
|strijelci2=[[Ladislav Krejčí|Krejčí]] {{gol|59}}
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=44.985
|sudac={{Z|EGI}} [[Amin Mohamed Omar]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441  (izvještaj)]
}}&lt;section end=A2 /&gt;
----
&lt;section begin=A3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=25. utakmica
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A3 /&gt;
&lt;section begin=A4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=28. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A4 /&gt;
----
&lt;section begin=A5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=53. utakmica
|momčad2={{NogRep|MEX}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A5 /&gt;
&lt;section begin=A6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|RSA}}
|rezultat=54. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A6 /&gt;

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|KAN}}
|1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || '''1'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|BIH}}
|1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || '''1'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|KAT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠVI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=B1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=1:1
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|strijelci2=[[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=43.002
|sudac={{Z|ARG}} [[Facundo Tello]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B1 /&gt;
&lt;section begin=B2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|QAT}}
|rezultat=8. utakmica
|momčad2={{NogRep|SUI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac={{Z|HON}} [[Saíd Martínez]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B2 /&gt;
----
&lt;section begin=B3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=26. utakmica
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B3 /&gt;
&lt;section begin=B4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=27. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B4 /&gt;
----
&lt;section begin=B5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=51. utakmica
|momčad2={{NogRep|CAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B5 /&gt;
&lt;section begin=B6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BIH}}
|rezultat=52. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B6 /&gt;

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|MAR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|HAI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=C1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=7. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 (izvještaj)]
}}&lt;section end=C1 /&gt;
&lt;section begin=C2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|HAI}}
|rezultat=5. utakmica
|momčad2={{NogRep|SCO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C2 /&gt;
----
&lt;section begin=C3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=30. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021454  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C3 /&gt;
&lt;section begin=C4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=02:30
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=29. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C4 /&gt;
----
&lt;section begin=C5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=49. utakmica
|momčad2={{NogRep|BRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C5 /&gt;
&lt;section begin=C6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|MAR}}
|rezultat=50. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C6 /&gt;

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|SAD}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|PAR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUS}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|TUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=D1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=4. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D1 /&gt;
&lt;section begin=D2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUS}}
|rezultat=6. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D2 /&gt;
----
&lt;section begin=D3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=32. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D3 /&gt;
&lt;section begin=D4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=31. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D4 /&gt;
----
&lt;section begin=D5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=59. utakmica
|momčad2={{NogRep|USA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D5 /&gt;
&lt;section begin=D6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|PAR}}
|rezultat=60. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D6 /&gt;

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NJE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|CUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left| {{NogRep|OSK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|EKV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=E1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=10. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E1 /&gt;
&lt;section begin=E2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|CIV}}
|rezultat=9. utakmica
|momčad2={{NogRep|ECU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E2 /&gt;
----
&lt;section begin=E3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=33. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E3 /&gt;
&lt;section begin=E4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=34. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E4 /&gt;
----
&lt;section begin=E5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|CUW}}
|rezultat=55. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E5 /&gt;
&lt;section begin=E6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=56. utakmica
|momčad2={{NogRep|GER}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E6 /&gt;

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NIZ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JAP}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|TUN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=F1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=11. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F1 /&gt;
&lt;section begin=F2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|SWE}}
|rezultat=12. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F2 /&gt;
----
&lt;section begin=F3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=35. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F3 /&gt;
&lt;section begin=F4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=36. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F4 /&gt;
----
&lt;section begin=F5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|JPN}}
|rezultat=57. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F5 /&gt;
&lt;section begin=F6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=58. utakmica
|momčad2={{NogRep|NED}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F6 /&gt;

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|EGI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NZL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=G1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=16. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G1 /&gt;
&lt;section begin=G2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|IRN}}
|rezultat=15. utakmica
|momčad2={{NogRep|NZL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G2 /&gt;
----
&lt;section begin=G3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=39. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G3 /&gt;
&lt;section begin=G4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=40. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G4 /&gt;
----
&lt;section begin=G5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|EGY}}
|rezultat=63. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G5 /&gt;
&lt;section begin=G6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=64. utakmica
|momčad2={{NogRep|BEL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G6 /&gt;

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ŠPA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ZEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|SAU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|URU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=H1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=14. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H1 /&gt;
&lt;section begin=H2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|KSA}}
|rezultat=13. utakmica
|momčad2={{NogRep|URU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H2 /&gt;
----
&lt;section begin=H3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=38. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H3 /&gt;
&lt;section begin=H4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=37. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H4 /&gt;
----
&lt;section begin=H5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|CPV}}
|rezultat=65. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H5 /&gt;
&lt;section begin=H6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=66. utakmica
|momčad2={{NogRep|ESP}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H6 /&gt;

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|FRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|SEN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=I1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=17. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I1 /&gt;
&lt;section begin=I2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|IRQ}}
|rezultat=18. utakmica
|momčad2={{NogRep|NOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I2 /&gt;
----
&lt;section begin=I3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=42. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I3 /&gt;
&lt;section begin=I4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=41. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I4 /&gt;
----
&lt;section begin=I5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=61. utakmica
|momčad2={{NogRep|FRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I5 /&gt;
&lt;section begin=I6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SEN}}
|rezultat=62. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I6 /&gt;

=== Skupina J ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ARG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=J1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=19. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J1 /&gt;
&lt;section begin=J2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUT}}
|rezultat=20. utakmica
|momčad2={{NogRep|JOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J2 /&gt;
----
&lt;section begin=J3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=43. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J3 /&gt;
&lt;section begin=J4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=44. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J4 /&gt;
----
&lt;section begin=J5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|ALG}}
|rezultat=69. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J5 /&gt;
&lt;section begin=J6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=70. utakmica
|momčad2={{NogRep|ARG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J6 /&gt;

=== Skupina K ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|POR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|COD}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|UZB}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|KOL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=K1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=23. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K1 /&gt;
&lt;section begin=K2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|UZB}}
|rezultat=24. utakmica
|momčad2={{NogRep|COL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K2 /&gt;
----
&lt;section begin=K3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=47. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K3 /&gt;
&lt;section begin=K4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=48. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K4 /&gt;
----
&lt;section begin=K5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=71. utakmica
|momčad2={{NogRep|POR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K5 /&gt;
&lt;section begin=K6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COD}}
|rezultat=72. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K6 /&gt;

=== Skupina L ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot; |Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|ENG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|HRV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|GAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|PAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|
|}

&lt;section begin=L1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=22. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L1 /&gt;
&lt;section begin=L2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|GHA}}
|rezultat=21. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L2 /&gt;
----
&lt;section begin=L3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=45. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L3 /&gt;
&lt;section begin=L4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=46. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L4 /&gt;
----
&lt;section begin=L5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=67. utakmica
|momčad2={{NogRep|ENG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L5 /&gt;
&lt;section begin=L6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|CRO}}
|rezultat=68. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L6 /&gt;

=== Poredak trećeplasiranih momčadi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
!{{abbr|Sku.|Skupina}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| [[#Skupina A|A]]||align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| rowspan=&quot;8&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| [[#Skupina B|B]]||align=left|Trećeplasirani skupine B
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|3.
| [[#Skupina C|C]]||align=left|Trećeplasirani skupine C
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|4.
| [[#Skupina D|D]]||align=left|Trećeplasirani skupine D
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|5.
| [[#Skupina E|E]]||align=left|Trećeplasirani skupine E
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|6.
| [[#Skupina F|F]]||align=left|Trećeplasirani skupine F
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|7.
| [[#Skupina G|G]]||align=left|Trećeplasirani skupine G
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|8.
| [[#Skupina H|H]]||align=left|Trećeplasirani skupine H
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|9.
| [[#Skupina I|I]]||align=left|Trećeplasirani skupine I
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|10.
| [[#Skupina J|J]]||align=left|Trećeplasirani skupine J
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|11.
| [[#Skupina K|K]]||align=left|Trećeplasirani skupine K
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|-
|12.
| [[#Skupina L|L]]||align=left|Trećeplasirani skupine L
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|}

== Drugi dio prvenstva ==
{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. lipnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F|
|30. lipnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H|
|28. lipnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B|
|30. lipnja – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C|
|3. srpnja – [[Toronto]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L|
|2. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J|
|2. srpnja – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J|
|1. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J|
|29. lipnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F|
|30. lipnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I|
|1. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I|
|1. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K|
|4. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H|
|3. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G|
|3. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J|
|4. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. srpnja – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 74. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 77. utakmice|
|4. srpnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 73. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 75. utakmice|
|6. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 83. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 84. utakmice|
|7. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 81. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 82. utakmice|
|5. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 76. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 78. utakmice|
|6. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 79. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 80. utakmice|
|7. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 86. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 88. utakmice|
|7. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 85. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 87. utakmice|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. srpnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 89. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 90. utakmice|
|10. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 93. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 94. utakmice|
|11. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 91. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 92. utakmice|
|12. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 95. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 96. utakmice|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 97. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 98. utakmice|
|15. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 99. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 100. utakmice|
&lt;!--Final--&gt;
|19. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 102. utakmice|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  102. utakmice|
}}&lt;section end=Bracket /&gt;

=== Šesnaestina finala ===
&lt;section begin=R32-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A
|rezultat=73. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C
|rezultat=76. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=22:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E
|rezultat=74. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F
|rezultat=75. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E
|rezultat=78. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I
|rezultat=77. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A
|rezultat=79. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L
|rezultat=80. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-8 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-9 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=10:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G
|rezultat=82. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-9 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-10 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D
|rezultat=81. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-10 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-11 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H
|rezultat=84. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-11 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-12 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=01:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K
|rezultat=83. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-12 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-13 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=05:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B
|rezultat=85. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-13 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-14 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=20:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D
|rezultat=88. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-14 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-15 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=00:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J
|rezultat=86. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-15 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-16 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=03:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K
|rezultat=87. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-16 /&gt;

=== Osmina finala ===
&lt;section begin=R16-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  73. utakmice
|rezultat=90. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  75. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  74. utakmice
|rezultat=89. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  77. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|5}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  76. utakmice
|rezultat=91. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  78. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  79. utakmice
|rezultat=92. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  80. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  83. utakmice
|rezultat=93. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  84. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  81. utakmice
|rezultat=94. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  82. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  86. utakmice
|rezultat=95. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  88. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  85. utakmice
|rezultat=96. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  87. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-8 /&gt;

=== Četvrtfinale ===
&lt;section begin=QF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|9}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  89. utakmice
|rezultat=97. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  90. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF1 /&gt;
----
&lt;section begin=QF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|10}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  93. utakmice
|rezultat=98. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  94. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF2 /&gt;
----
&lt;section begin=QF3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|11}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  91. utakmice
|rezultat=99. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  92. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF3 /&gt;
----
&lt;section begin=QF4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|12}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  95. utakmice
|rezultat=100. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  96. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF4 /&gt;

=== Polufinale ===
&lt;section begin=SF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|14}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  97. utakmice
|rezultat=101. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  98. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF1 /&gt;
----
&lt;section begin=SF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  99. utakmice
|rezultat=102. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  100. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF2 /&gt;

=== Utakmica za 3. mjesto ===

&lt;section begin=3rd /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|18}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Gubitnik 101. utakmice
|rezultat=103. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik 102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542  (izvještaj)]
}}&lt;section end=3rd /&gt;

===Finale ===
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}

{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  101. utakmice
|rezultat=104. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 (izvještaj)]
}}

== Nagrada za mir ==
'''FIFA-ina nagrada za mir''' godišnja je nagrada FIFA-e najavljena [[5. studenoga]] [[2025.]] godine u [[Miami]]ju. Prva nagrada dodijeljena je [[5. prosinca]] [[2025.]] godine na ždrijebu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026. godine]] u Kennedy Centeru u [[Washington]]u.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/donald-trump-fifa-nagrada-za-mir-15649942?cx_linkref=jl_home_najnovije ‘Spasili smo milijune života!‘: FIFA Trumpu dala nagradu za mir, Infantino mu uručio i posebnu medalju] Jutarnji list. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; Prema FIFA-i, svrha nagrade je »nagraditi pojedince koji su poduzeli iznimne i izvanredne akcije za mir i time ujedinili ljude diljem svijeta«. Inauguralni dobitnik nagrade je američki predsjednik [[Donald Trump]].&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/medunarodni-nogomet/trump-prvi-dobitnik-fifa-ine-nagrade-za-mir-12460689 Trump prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir] HRT. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Strijelci ===
Postignuto je 7 golova u 3 utakmicama. Prosječan broj golova po utakmici iznosi 2,33. 

;1 gol:
{{Div col|cols=2}}
* {{Z|BIH}} [[Jovo Lukić]]
* {{Z|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí]]
* {{Z|KOR}} [[Hwang In-beom]]
* {{Z|KOR}} [[Oh Hyeon-gyu]]
* {{Z|KAN}} [[Cyle Larin]]
* {{Z|MEX}} [[Raúl Jiménez]]
* {{Z|MEX}} [[Julián Quiñones]]
{{Div col end}}

== Izvori == 
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice == 
* [https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ Službena stranica]

{{sport start}}
{{svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{sport kraj}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|*]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|M 2026]] 
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Kanadi]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u SAD-u|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Meksiku|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
{{ČT?|nogomet}}</text>
      <sha1>ctexgfokkwgbxx8g754yp8mwibyg78o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479483</id>
      <parentid>7479421</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T06:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Boja02</username>
        <id>182795</id>
      </contributor>
      <comment>/* Skupina D */</comment>
      <origin>7479483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82543" sha1="ofxmn9ilngzhx8dvy5f0qoxkmwizyv8" xml:space="preserve">{{Aktualno-sport}}
{{Infookvir nogometno prvenstvo
| ime            = Svjetsko nogometno prvenstvo&lt;br /&gt;SAD, Kanada i Meksiko 2026.
| izvorni_naziv  = 2026 FIFA World Cup&lt;br&gt;Coupe du monde de football de 2026&lt;br&gt;Copa Mundial de Fútbol de 2026
| slika          = [[Datoteka:2026 FIFA World Cup emblem (with wordmark).svg|200px]]
| opis           = Službeni logotip natjecanja 
| domaćin        = {{hlist|[[Sjedinjene Američke Države]]|[[Kanada]]|[[Meksiko]]}}
| datum          =[[11. lipnja]] – [[19. srpnja]] [[2026.]] 
| br_momčadi     = 48
| konfederacije  = 6
| stadioni       = 16
| gradovi        = 16
| prvaci         = 
| drugi          = 
| treći          = 
| četvrti        = 
| utakmice       = 3
| golovi         = 7
| gledanost      = 168811
| naj_strijelac  = ''[[#Strijelci|7 igrača]]'' &lt;br&gt; (1 gol)
| naj_igrač      = 
| naj_mladi      = 
| naj_vratar     = 
| fair-play      = 
| prethodno      = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|2022.]]
| sljedeće       = [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Maroko, Portugal i Španjolska 2030.|2030.]]
}}

'''Svjetsko nogometno prvenstvo – Kanada, Meksiko i SAD 2026.''' 23. je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetsko nogometno prvenstvo]], četverogodišnje međunarodno muško prvenstvo u [[nogomet]]u u međusobnom natjecanju nacionalnih reprezentacija koji su članovi nogometnog saveza [[FIFA|FIFA-e]]. Prvenstvo se održava u 16 gradova triju [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkih]] država: [[Kanada|Kanadi]], [[Meksiko|Meksiku]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]]. Prvo je svjetsko prvenstvo koje organiziraju 3 države. Posljednje svjetsko prvenstvo koje je organiziralo više država bilo je [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetsko prvenstvo u nogometu u Južnoj Koreji i Japanu 2002. godine]]. Bit će ukupno 104 utakmice, uključujući šesnaestinu finala, osminu finala, četvrtfinale polufinale i finale. U [[SAD|SAD-u]] će se održati 78 utakmica, a u [[Kanada|Kanadi]] i [[Meksiko|Meksiku]] po 13 utakmica.&lt;ref&gt;{{cite news |title=World Cup 2026: Canada, US &amp; Mexico joint bid wins right to host tournament |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/44464913 |accessdate=2018-06-17 |publisher=BBC |date=2018-06-13}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ESPN 2017&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |first=Jeff |last=Carlise |date=2017-04-10 |website=ESPN |title=U.S., neighbors launch 2026 World Cup bid |deadurl=no |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170411140749/http://www.espn.co.uk/football/fifa-world-cup/story/3100808/usmexico-and-canada-officially-launch-bid-to-co-host-2026-world-cup |archivedate=2017-04-10 |df=dmy-all}}&lt;/ref&gt;

Ujedinjena sjevernoamerička kandidatura pobijedila je svoga suparnika u kandidaturi, [[Maroko]], na 68. FIFA-inom kongresu u [[Moskva|Moskvi]]. Meksiko je prethodno održao dva prvenstva, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1970.|1970.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]], te je prva država koja je domaćin triju [[svjetsko prvenstvo u nogometu|svjetskih prvenstava]].

Svjetsko nogometno prvenstvo – Sjeverna Amerika 2026. prvo je svjetsko nogometno prvenstvo koje je prošireno s 32 na 48 momčadi.&lt;ref name=&quot;48teams&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |title=Unanimous decision expands FIFA World Cup™ to 48 teams from 2026 |website=FIFA.com |publisher=Fédération Internationale de Football Association |date=2017-01-10 |access-date=17. lipnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170110231324/http://www.fifa.com/about-fifa/news/y=2017/m=1/news=fifa-council-unanimously-decides-on-expansion-of-the-fifa-world-cuptm--2863100.html |archive-date=10. siječnja 2017.}}&lt;/ref&gt; [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortski Otoci]] po prvi puta nastupaju na svjetskom prvenstvu. Branitelj naslova prvaka je [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]].

== Raspodjela mjesta ==
[[Datoteka:FIFA World Cup 2026 Official Draw (54966258098).jpg|240px|mini|desno|Prizor sa službenog izvlačenja skupina u prosincu 2025.]]
[[Datoteka:Cuenta regresiva Guadalajara (Copa Mundial 2026) I.jpg|240px|mini|desno|Odbrojavanje do početka Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]], [[Meksiko]].]]
[[Datoteka:Trionda (cropped).jpg|240px|mini|desno|Službena lopta [[Adidas Trionda]].]]
Vijeće FIFA-e potvrdilo je [[9. svibnja]] [[2017.]] godine raspodjelu mjesta za prošireni format prvenstva:&lt;ref&gt;[https://inside.fifa.com/fr/organisation/fifa-council/media-releases/le-conseil-de-la-fifa-prepare-le-congres-et-prend-des-decisions-cles-p-2883381 Le Conseil de la FIFA prépare le Congrès et prend des décisions clés]. FIFA.com. Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

* '''[[UEFA]]:''' 16 mjesta (12 izravno, 4 kroz doigravanje)
* '''[[CAF]]:''' 9 mjesta (izravno)
* '''[[AFC (nogomet)|AFC]]:''' 8 mjesta (izravno)
* '''[[CONCACAF]]:''' 6 mjesta (uključujući 3 domaćina)
* '''[[CONMEBOL]]:''' 6 mjesta (izravno)
* '''[[OFC]]:''' 1 mjesto (izravno)
* '''Doigravanje:''' 2 mjesta (međukonfederacijski turnir)

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|+ Pregled kvota
|-
! Konfederacija !! Članice FIFA-e !! Mjesta (uklj. domaćine) !! % članica !! Ranija kvota (prije 2026.)
|-
| [[AFC (nogomet)|AFC]] || 46 || 8 || 17 % || 4,5
|-
| [[CAF]] || 54 || 9 || 17 % || 5
|-
| [[CONCACAF]] || 35 || 6 || 17 % || 3,5
|-
| [[CONMEBOL]] || 10 || 6 || 60 % || 4,5
|-
| [[OFC]] || 11 || 1 || 9 % || 0,5
|-
| [[UEFA]] || 55 || 16 || 29 % || 13
|-
| Doigravanje || – || 2 || – || –
|-
! Ukupno !! 211 !! 48 !! 23 % !! 32
|}

Na međukonfederacijskom doigravanju sudjelovalo je šest momčadi (po jedna iz svake konfederacije osim UEFA-e, plus jedna dodatna iz konfederacije domaćina – CONCACAF) za posljednja dva mjesta na prvenstvu.

=== Kvalificirane momčadi ===
Od 48 kvalificiranih momčadi, 26 je nastupilo na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022.]] 
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]], {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]], {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] i {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] ostvarile su svoj debitantski nastup.
&lt;!---
NEPOTPUNO
* {{Z|DCO}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]] i {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]] vraćaju se na turnir prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – SR Njemačka 1974.|1974.]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]] se prvi put vraća na turnir nakon svog debitantskog nastupa [[Nogometno SP 1986.|1986.]]
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]], {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]] i {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]] vraćaju se na prvenstvo prvi put nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|1998.]] godine.
---&gt;

Popis kvalificiranih momčadi po konfederacijama:

'''[[AFC (nogomet)|AFC]]''' (9)
* {{Z|AUS}} [[Australska nogometna reprezentacija|Australija]]
* {{Z|IRK}} [[Iračka nogometna reprezentacija|Irak]]
* {{Z|IRN}} [[Iranska nogometna reprezentacija|Iran]]
* {{Z|JAP}} [[Japanska nogometna reprezentacija|Japan]]
* {{Z|JOR}} [[Jordanska nogometna reprezentacija|Jordan]] (debitant)
* {{Z|JKO}} [[Južnokorejska nogometna reprezentacija|Južna Koreja]]
* {{Z|KAT}} [[Katarska nogometna reprezentacija|Katar]]
* {{Z|SAU}} [[Nogometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]]
* {{Z|UZB}} [[Uzbekistanska nogometna reprezentacija|Uzbekistan]] (debitant)

'''[[CAF]]''' (10)
* {{Z|ALŽ}} [[Alžirska nogometna reprezentacija|Alžir]]
* {{Z|COD}} [[Nogometna reprezentacija Demokratske Republike Konga|Demokratska Republika Kongo]]
* {{Z|EGI}} [[Egipatska nogometna reprezentacija|Egipat]]
* {{Z|GAN}} [[Ganska nogometna reprezentacija|Gana]]
* {{Z|JAR}} [[Južnoafrička nogometna reprezentacija|Južnoafrička Republika]]
* {{Z|MAR}} [[Marokanska nogometna reprezentacija|Maroko]]
* {{Z|OSK}} [[Nogometna reprezentacija Obale Bjelokosti|Obala Bjelokosti]]
* {{Z|SEN}} [[Senegalska nogometna reprezentacija|Senegal]]
* {{Z|TUN}} [[Tuniška nogometna reprezentacija|Tunis]]
* {{Z|ZEL}} [[Nogometna reprezentacija Zelenortske Republike|Zelenortska Republika]] (debitant)

'''[[CONCACAF]]''' (6)
* {{Z|KAN}} [[Kanadska nogometna reprezentacija|Kanada]] (domaćin)
* {{Z|CUR}} [[Nogometna reprezentacija Curaçaa|Curaçao]] (debitant)
* {{Z|HAI}} [[Haićanska nogometna reprezentacija|Haiti]]
* {{Z|MEX}} [[Meksička nogometna reprezentacija|Meksiko]] (domaćin)
* {{Z|PAN}} [[Panamska nogometna reprezentacija|Panama]]
* {{Z|SAD}} [[Nogometna reprezentacija SAD-a|SAD]] (domaćin)

'''[[CONMEBOL]]''' (6)
* {{Z|ARG}} [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentina]] (branitelj naslova)
* {{Z|BRA}} [[Brazilska nogometna reprezentacija|Brazil]]
* {{Z|EKV}} [[Ekvadorska nogometna reprezentacija|Ekvador]]
* {{Z|KOL}} [[Kolumbijska nogometna reprezentacija|Kolumbija]]
* {{Z|PAR}} [[Paragvajska nogometna reprezentacija|Paragvaj]]
* {{Z|URU}} [[Urugvajska nogometna reprezentacija|Urugvaj]]

'''[[OFC]]''' (1)
* {{Z|NZL}} [[Novozelandska nogometna reprezentacija|Novi Zeland]]

'''[[UEFA]]''' (16)
* {{Z|AUT}} [[Austrijska nogometna reprezentacija|Austrija]]
* {{Z|BIH}} [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|Bosna i Hercegovina]]
* {{Z|BEL}} [[Belgijska nogometna reprezentacija|Belgija]]
* {{Z|ČEŠ}} [[Češka nogometna reprezentacija|Češka]]
* {{Z|ENG}} [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleska]]
* {{Z|FRA}} [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]]
* {{Z|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija|Hrvatska]]
* {{Z|NIZ}} [[Nizozemska nogometna reprezentacija|Nizozemska]]
* {{Z|NOR}} [[Norveška nogometna reprezentacija|Norveška]]
* {{Z|NJE}} [[Njemačka nogometna reprezentacija|Njemačka]]
* {{Z|POR}} [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugal]]
* {{Z|ŠKO}} [[Škotska nogometna reprezentacija|Škotska]]
* {{Z|ŠPA}} [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolska]]
* {{Z|ŠVE}} [[Švedska nogometna reprezentacija|Švedska]]
* {{Z|ŠVI}} [[Švicarska nogometna reprezentacija|Švicarska]]
* {{Z|TUR}} [[Turska nogometna reprezentacija|Turska]]

==Gradovi domaćini==
Tijekom postupka kandidature, 41 grad s 42 postojeća, potpuno funkcionalna stadiona predao je svoje ponude za domaćinstvo. Nakon nekoliko krugova eliminacije, [[FIFA]] je 16. lipnja 2022. objavila konačan popis od šesnaest gradova domaćina (dva u Kanadi, tri u Meksiku i jedanaest u SAD-u).

Domaćin [[Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.|finalne utakmice]], koja će se igrati na stadionu [[MetLife Stadium]] u [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherfordu]], objavljen je 4. veljače 2024. godine.&lt;ref&gt;[https://www.espn.com/soccer/story/_/id/39437198/2026-world-cup-final-metlife-stadium-usa-kicks-la 2026 World Cup final set for MetLife Stadium, USMNT kicks off play in L.A.] espn.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

Zbog FIFA-inih pravila o sponzorstvu stadiona, većina objekata koristiti alternativna imena tijekom trajanja prvenstva (navedena u zagradama u tablici).&lt;ref&gt;[https://www.sportico.com/business/sponsorship/2024/world-cup-final-metlife-sponsorship-fifa-rules-1234766942/ Pelit, Asli: FIFA Rules] sportico.com Preuzeto 12. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|-
! Grad
! Stadion
! Kapacitet
! class=&quot;unsortable&quot; | Slika
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Dallas]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Arlington, Teksas]])&lt;/small&gt;
| [[AT&amp;T Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Dallas Stadium)}}'''
| '''94.000'''
| [[Datoteka:Cowboys stadium inside view 4.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Ciudad de México]]
| [[Stadion Azteca|Estadio Banorte]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Mexico City Stadium)}}'''
| '''83.000'''
| [[Datoteka:Soccer game at the Azteca Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[New York City|New York/New Jersey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[East Rutherford, New Jersey]])&lt;/small&gt;
| [[MetLife Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(New York New Jersey Stadium)}}'''
| '''82.500'''
| [[Datoteka:Copa America game between Columbia vs Peru at the MetLife Stadium.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Atlanta]]
| [[Mercedes-Benz Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Atlanta Stadium)}}'''
| '''75.000'''
| [[Datoteka:2017 Orlando City at Atlanta United MLS Game.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
| [[Arrowhead Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Kansas City Stadium)}}'''
| '''73.000'''
| [[Datoteka:25 July 2010 Kansas City Wizards vs Manchester United friendly.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Houston]]
| [[NRG Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Houston Stadium)}}'''
| '''72.000'''
| [[Datoteka:NRG Stadium, LEAGUES CUP 2024 TIGRES INTER MIAMI.jnp.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[San Francisco]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Santa Clara, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[Levi's Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(San Francisco Bay Area Stadium)}}'''
| '''71.000'''
| [[Datoteka:Entering Levi's Stadium.JPG|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Los Angeles]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Inglewood, Kalifornija]])&lt;/small&gt;
| [[SoFi Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Los Angeles Stadium)}}'''
| '''70.000'''
| [[Datoteka:SoFi Stadium 23rd March 2025.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Philadelphia]]
| [[Lincoln Financial Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Philadelphia Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:United States v Paraguay, Copa América Centenario (cropped).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Seattle]]
| [[Lumen Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Seattle Stadium)}}'''
| '''69.000'''
| [[Datoteka:2025 FIFA Club World Cup - Seattle Sounders FC vs. Botafogo - 03.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Boston]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Foxborough, Massachusetts]])&lt;/small&gt;
| [[Gillette Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Boston Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:New England Revolution vs Liga Deportivo Alajuense 2024-03-06 53571677017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|SAD}} [[Miami]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Miami Gardens, Florida]])&lt;/small&gt;
| [[Hard Rock Stadium]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Miami Stadium)}}'''
| '''65.000'''
| [[Datoteka:Hard Rock Stadium Club World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Vancouver]]
| [[Stadion BC Place|BC Place]]&lt;br /&gt;'''{{small|(BC Place Vancouver)}}'''
| '''54.000'''
| [[Datoteka:BC Place 2015 Women's FIFA World Cup.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Monterrey]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Guadalupe (Meksiko)|Guadalupe]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio BBVA]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Monterrey)}}'''
| '''53.500'''
| [[Datoteka:Estadio BBVA Bancomer - Diciembre 2017.jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|MEX}} [[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;([[Zapopan]])&lt;/small&gt;
| [[Estadio Akron]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Estadio Guadalajara)}}'''
| '''48.000'''
| [[Datoteka:Estadio Akron 02-07-2022 cabecera sur lado derecho (3).jpg|150px]]
|-
! {{Zastava|KAN}} [[Toronto]]
| [[BMO Field]]&lt;br /&gt;'''{{small|(Toronto Stadium)}}'''
| '''45.000'''
| [[Datoteka:Bmo Field 2016 East Stand.jpg|150px]]
|}

=== Karta gradova domaćina ===

{{Lokacijska karta+ |Sjeverna Amerika |float=center |width=600 |caption=Lokacije gradova domaćina SP 2026. po regijama: zapad (plavo), centar (zeleno), istok (crveno).|places=
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=49.276|long=-123.111|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Vancouver]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=47.595|long=-122.331|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Seattle]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=37.403|long=-121.969|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[San Francisco]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.953|long=-118.339|mark=Blue pog.svg|position=left|label=[[Los Angeles]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.048|long=-94.484|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Kansas City, Missouri|Kansas City]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=32.747|long=-97.094|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Dallas]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=29.684|long=-95.410|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Houston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.669|long=-100.244|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Monterrey]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=20.681|long=-103.462|mark=Green pog.svg|position=left|label=[[Guadalajara (Jalisco)|Guadalajara]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=19.303|long=-99.150|mark=Green pog.svg|position=bottom|label=[[Ciudad de México]]}}

{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=43.633|long=-79.418|mark=Red pog.svg|position=top|label=[[Toronto]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=42.090|long=-71.264|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Boston]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=40.813|long=-74.074|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[New York City|New York/NJ]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=39.901|long=-75.167|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Philadelphia]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=33.755|long=-84.400|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Atlanta]]}}
{{Lokacijska karta točka|Sjeverna Amerika|lat=25.958|long=-80.239|mark=Red pog.svg|position=right|label=[[Miami]]}}
}}

== Natjecanje po skupinama ==
=== Skupina A ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|MEX}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 0 || +2 || '''3'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JKO}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 2 || 1 || +1 || '''3'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JAR}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 0 || 2 || −2 || '''0'''
|}

&lt;section begin=A1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|11}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=2:0
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=[[Julián Quiñones|Quiñones]] {{gol|9}} &lt;br&gt; [[Raúl Jiménez|Jiménez]] {{gol|67}}
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=80.284
|sudac={{Z|BRA}} [[Wilton Sampaio]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021443 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A1 /&gt;
&lt;section begin=A2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|KOR}}
|rezultat=2:1
|momčad2={{NogRep|CZE}}
|strijelci1=[[Hwang In-beom]] {{gol|67}} &lt;br&gt; [[Oh Hyeon-gyu]] {{gol|80}}
|strijelci2=[[Ladislav Krejčí|Krejčí]] {{gol|59}}
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=44.985
|sudac={{Z|EGI}} [[Amin Mohamed Omar]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021441  (izvještaj)]
}}&lt;section end=A2 /&gt;
----
&lt;section begin=A3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=25. utakmica
|momčad2={{NogRep|RSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021440 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A3 /&gt;
&lt;section begin=A4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|MEX}}
|rezultat=28. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021442 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A4 /&gt;
----
&lt;section begin=A5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|CZE}}
|rezultat=53. utakmica
|momčad2={{NogRep|MEX}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021444 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A5 /&gt;
&lt;section begin=A6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|RSA}}
|rezultat=54. utakmica
|momčad2={{NogRep|KOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021445 (izvještaj)]
}}&lt;section end=A6 /&gt;

=== Skupina B ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|KAN}}
|1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || '''1'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|BIH}}
|1 || 0 || 1 || 0 || 1 || 1 || 0 || '''1'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|KAT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠVI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=B1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|12}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=1:1
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=[[Cyle Larin|Larin]] {{gol|78}}
|strijelci2=[[Jovo Lukić|Lukić]] {{gol|21}}
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=43.002
|sudac={{Z|ARG}} [[Facundo Tello]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021449 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B1 /&gt;
&lt;section begin=B2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|QAT}}
|rezultat=8. utakmica
|momčad2={{NogRep|SUI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac={{Z|HON}} [[Saíd Martínez]]
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021447 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B2 /&gt;
----
&lt;section begin=B3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=26. utakmica
|momčad2={{NogRep|BIH}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021446 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B3 /&gt;
&lt;section begin=B4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|CAN}}
|rezultat=27. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021450 (izvještaj)]
}}&lt;section end=B4 /&gt;
----
&lt;section begin=B5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SUI}}
|rezultat=51. utakmica
|momčad2={{NogRep|CAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021451  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B5 /&gt;
&lt;section begin=B6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BIH}}
|rezultat=52. utakmica
|momčad2={{NogRep|QAT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021448  (izvještaj)]
}}&lt;section end=B6 /&gt;

=== Skupina C ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|MAR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|HAI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|ŠKO}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=C1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=7. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021456 (izvještaj)]
}}&lt;section end=C1 /&gt;
&lt;section begin=C2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|HAI}}
|rezultat=5. utakmica
|momčad2={{NogRep|SCO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021453  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C2 /&gt;
----
&lt;section begin=C3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=30. utakmica
|momčad2={{NogRep|MAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021454  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C3 /&gt;
&lt;section begin=C4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=02:30
|momčad1={{NogRep-d|BRA}}
|rezultat=29. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021457  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C4 /&gt;
----
&lt;section begin=C5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|SCO}}
|rezultat=49. utakmica
|momčad2={{NogRep|BRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021455  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C5 /&gt;
&lt;section begin=C6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|MAR}}
|rezultat=50. utakmica
|momčad2={{NogRep|HAI}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021452  (izvještaj)]
}}&lt;section end=C6 /&gt;

=== Skupina D ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|SAD}}
|1 || 1 || 0 || 0 || 4 || 1 || +3 || '''3'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|TUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUS}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|PAR}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 4 || –3 || '''0'''
|}

&lt;section begin=D1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|13}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=4:1
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=[[Damián Bobadilla|Bobadilla]] {{gol|7|a.g.}} &lt;br&gt; [[Folarin Balogun|Balogun]] {{gol|31}}, {{gol|45+5}} &lt;br&gt; [[Giovanni Reyna|Reyna]] {{gol|90+8}}
|strijelci2= [[Maurício (nogometaš, rođen 2001.)|Maurício]] {{gol|73}}
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=70.492
|sudac={{Z|NED}} Danny Makkelie
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021458  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D1 /&gt;
&lt;section begin=D2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUS}}
|rezultat=6. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021463  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D2 /&gt;
----
&lt;section begin=D3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|USA}}
|rezultat=32. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021462  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D3 /&gt;
&lt;section begin=D4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=31. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021460  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D4 /&gt;
----
&lt;section begin=D5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|TUR}}
|rezultat=59. utakmica
|momčad2={{NogRep|USA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021459  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D5 /&gt;
&lt;section begin=D6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|PAR}}
|rezultat=60. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUS}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021461  (izvještaj)]
}}&lt;section end=D6 /&gt;

=== Skupina E ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NJE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|CUR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left| {{NogRep|OSK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|EKV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=E1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=10. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021464  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E1 /&gt;
&lt;section begin=E2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|CIV}}
|rezultat=9. utakmica
|momčad2={{NogRep|ECU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021467  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E2 /&gt;
----
&lt;section begin=E3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|GER}}
|rezultat=33. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021469  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E3 /&gt;
&lt;section begin=E4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=34. utakmica
|momčad2={{NogRep|CUW}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021465  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E4 /&gt;
----
&lt;section begin=E5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|CUW}}
|rezultat=55. utakmica
|momčad2={{NogRep|CIV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021468  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E5 /&gt;
&lt;section begin=E6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|25}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ECU}}
|rezultat=56. utakmica
|momčad2={{NogRep|GER}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021466  (izvještaj)]
}}&lt;section end=E6 /&gt;

=== Skupina F ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|NIZ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|JAP}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|ŠVE}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|TUN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=F1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|14}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=11. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021470  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F1 /&gt;
&lt;section begin=F2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|SWE}}
|rezultat=12. utakmica
|momčad2={{NogRep|TUN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021474  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F2 /&gt;
----
&lt;section begin=F3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|20}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|NED}}
|rezultat=35. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021472  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F3 /&gt;
&lt;section begin=F4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=36. utakmica
|momčad2={{NogRep|JPN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021475  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F4 /&gt;
----
&lt;section begin=F5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|JPN}}
|rezultat=57. utakmica
|momčad2={{NogRep|SWE}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021471  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F5 /&gt;
&lt;section begin=F6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|TUN}}
|rezultat=58. utakmica
|momčad2={{NogRep|NED}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021473  (izvještaj)]
}}&lt;section end=F6 /&gt;

=== Skupina G ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|BEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|EGI}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NZL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=G1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=16. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021478  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G1 /&gt;
&lt;section begin=G2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|IRN}}
|rezultat=15. utakmica
|momčad2={{NogRep|NZL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021476  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G2 /&gt;
----
&lt;section begin=G3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|BEL}}
|rezultat=39. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021477  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G3 /&gt;
&lt;section begin=G4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=40. utakmica
|momčad2={{NogRep|EGY}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021480  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G4 /&gt;
----
&lt;section begin=G5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|EGY}}
|rezultat=63. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021479  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G5 /&gt;
&lt;section begin=G6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|NZL}}
|rezultat=64. utakmica
|momčad2={{NogRep|BEL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021481  (izvještaj)]
}}&lt;section end=G6 /&gt;

=== Skupina H ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ŠPA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ZEL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|SAU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|URU}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=H1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|15}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=14. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021482  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H1 /&gt;
&lt;section begin=H2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|KSA}}
|rezultat=13. utakmica
|momčad2={{NogRep|URU}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021486  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H2 /&gt;
----
&lt;section begin=H3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|21}}
|vrijeme=18:00
|momčad1={{NogRep-d|ESP}}
|rezultat=38. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021483  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H3 /&gt;
&lt;section begin=H4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=37. utakmica
|momčad2={{NogRep|CPV}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021487  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H4 /&gt;
----
&lt;section begin=H5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|CPV}}
|rezultat=65. utakmica
|momčad2={{NogRep|KSA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021485  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H5 /&gt;
&lt;section begin=H6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|URU}}
|rezultat=66. utakmica
|momčad2={{NogRep|ESP}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021484  (izvještaj)]
}}&lt;section end=H6 /&gt;

=== Skupina I ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|FRA}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|SEN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|IRK}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|NOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=I1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|16}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=17. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021490  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I1 /&gt;
&lt;section begin=I2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=00:00
|momčad1={{NogRep-d|IRQ}}
|rezultat=18. utakmica
|momčad2={{NogRep|NOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021488  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I2 /&gt;
----
&lt;section begin=I3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|FRA}}
|rezultat=42. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021492  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I3 /&gt;
&lt;section begin=I4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=02:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=41. utakmica
|momčad2={{NogRep|SEN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021491  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I4 /&gt;
----
&lt;section begin=I5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|NOR}}
|rezultat=61. utakmica
|momčad2={{NogRep|FRA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021489  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I5 /&gt;
&lt;section begin=I6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|26}}
|vrijeme=21:00
|momčad1={{NogRep-d|SEN}}
|rezultat=62. utakmica
|momčad2={{NogRep|IRQ}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021493  (izvještaj)]
}}&lt;section end=I6 /&gt;

=== Skupina J ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|ARG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|ALŽ}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|AUT}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|JOR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=J1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=03:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=19. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021496  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J1 /&gt;
&lt;section begin=J2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=06:00
|momčad1={{NogRep-d|AUT}}
|rezultat=20. utakmica
|momčad2={{NogRep|JOR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021498  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J2 /&gt;
----
&lt;section begin=J3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|22}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|ARG}}
|rezultat=43. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021494  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J3 /&gt;
&lt;section begin=J4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=05:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=44. utakmica
|momčad2={{NogRep|ALG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021499  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J4 /&gt;
----
&lt;section begin=J5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|ALG}}
|rezultat=69. utakmica
|momčad2={{NogRep|AUT}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021497  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J5 /&gt;
&lt;section begin=J6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|JOR}}
|rezultat=70. utakmica
|momčad2={{NogRep|ARG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021495  (izvještaj)]
}}&lt;section end=J6 /&gt;

=== Skupina K ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=left|{{NogRep|POR}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=left|{{NogRep|COD}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=left|{{NogRep|UZB}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=left|{{NogRep|KOL}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|}

&lt;section begin=K1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=23. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021502  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K1 /&gt;
&lt;section begin=K2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|UZB}}
|rezultat=24. utakmica
|momčad2={{NogRep|COL}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021504  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K2 /&gt;
----
&lt;section begin=K3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=19:00
|momčad1={{NogRep-d|POR}}
|rezultat=47. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021503  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K3 /&gt;
&lt;section begin=K4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=04:00
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=48. utakmica
|momčad2={{NogRep|COD}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Akron]], [[Zapopan]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021501  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K4 /&gt;
----
&lt;section begin=K5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COL}}
|rezultat=71. utakmica
|momčad2={{NogRep|POR}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021505  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K5 /&gt;
&lt;section begin=K6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=01:30
|momčad1={{NogRep-d|COD}}
|rezultat=72. utakmica
|momčad2={{NogRep|UZB}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021500  (izvještaj)]
}}&lt;section end=K6 /&gt;

=== Skupina L ===
{{Glavni|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. – skupina L}}
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
! width=&quot;250px&quot; |Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|ENG}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| rowspan=&quot;2&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|HRV}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#CCF3FF&quot;
|3.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|GAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
| [[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Poredak trećeplasiranih momčadi|moguć prolazak]]
|-
|4.
| align=&quot;left&quot; |{{NogRep|PAN}}
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|
|}

&lt;section begin=L1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|17}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=22. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021507  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L1 /&gt;
&lt;section begin=L2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|18}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|GHA}}
|rezultat=21. utakmica
|momčad2={{NogRep|PAN}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021510  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L2 /&gt;
----
&lt;section begin=L3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|23}}
|vrijeme=22:00
|momčad1={{NogRep-d|ENG}}
|rezultat=45. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021506  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L3 /&gt;
&lt;section begin=L4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|24}}
|vrijeme=01:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=46. utakmica
|momčad2={{NogRep|CRO}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021511  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L4 /&gt;
----
&lt;section begin=L5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|PAN}}
|rezultat=67. utakmica
|momčad2={{NogRep|ENG}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021508  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L5 /&gt;
&lt;section begin=L6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|27}}
|vrijeme=23:00
|momčad1={{NogRep-d|CRO}}
|rezultat=68. utakmica
|momčad2={{NogRep|GHA}}
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289273/400021509  (izvještaj)]
}}&lt;section end=L6 /&gt;

=== Poredak trećeplasiranih momčadi ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:90%; text-align: center;&quot;
!{{abbr|Poz.|Pozicija na tablici}}
!{{abbr|Sku.|Skupina}}
! width=&quot;250px&quot;|Momčad
!{{abbr|U|Odigrane utakmice}}
!{{abbr|P|Broj pobjeda}}
!{{abbr|N|Broj neriješenih susreta}}
!{{abbr|I|Broj izgubljenih susreta}}
!{{abbr|G+|Broj postignutih golova}}
!{{abbr|G-|Broj primljenih golova}}
!{{abbr|G+/−|Razlika između ukupnih brojeva postignutih i primljenih golova}}
!{{abbr|Bod.|Ukupni broj bodova}}
!Nastavak natjecanja
|-bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|1.
| [[#Skupina A|A]]||align=left|{{NogRep|ČEŠ}}
|1 || 0 || 0 || 1 || 1 || 2 || –1 || '''0'''
| rowspan=&quot;8&quot; |[[ Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.#Šesnaestina finala|plasman u šesnaestinu finala]]
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|2.
| [[#Skupina B|B]]||align=left|Trećeplasirani skupine B
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|3.
| [[#Skupina C|C]]||align=left|Trećeplasirani skupine C
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|4.
| [[#Skupina D|D]]||align=left|Trećeplasirani skupine D
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|5.
| [[#Skupina E|E]]||align=left|Trećeplasirani skupine E
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|6.
| [[#Skupina F|F]]||align=left|Trećeplasirani skupine F
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|7.
| [[#Skupina G|G]]||align=left|Trećeplasirani skupine G
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- bgcolor=&quot;#BBF3BB&quot;
|8.
| [[#Skupina H|H]]||align=left|Trećeplasirani skupine H
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|9.
| [[#Skupina I|I]]||align=left|Trećeplasirani skupine I
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|10.
| [[#Skupina J|J]]||align=left|Trećeplasirani skupine J
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|11.
| [[#Skupina K|K]]||align=left|Trećeplasirani skupine K
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|-
|12.
| [[#Skupina L|L]]||align=left|Trećeplasirani skupine L
|0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || 0 || '''0'''
|- 
|}

== Drugi dio prvenstva ==
{{#invoke:RoundN|N32
|style=white-space:nowrap|widescore=yes|bold_winner=high|3rdplace=yes
|RD1=[[#Šesnaestina finala|Šesnaestina finala]]
|RD2=[[#Osmina finala|Osmina finala]]
|RD3=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]]
|RD4=[[#Polufinale|Polufinale]]
|RD5=[[#Finale|Finale]]
|Consol=[[#Utakmica za 3. mjesto|Utakmica za 3. mjesto]]
&lt;!--Date – Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2--&gt;
&lt;!--Round of 32--&gt;
|29. lipnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F|
|30. lipnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H|
|28. lipnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B|
|30. lipnja – [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C|
|3. srpnja – [[Toronto]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L|
|2. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J|
|2. srpnja – [[Santa Clara, California|Santa Clara]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J|
|1. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J|
|29. lipnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F|
|30. lipnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I|
|1. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I|
|1. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K|
|4. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H|
|3. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G|
|3. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J|
|4. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L|
&lt;!--Round of 16--&gt;
|4. srpnja – [[Philadelphia]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 74. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 77. utakmice|
|4. srpnja – [[Houston]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 73. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 75. utakmice|
|6. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 83. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 84. utakmice|
|7. srpnja – [[Seattle]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 81. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 82. utakmice|
|5. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 76. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 78. utakmice|
|6. srpnja – [[Ciudad de México]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 79. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 80. utakmice|
|7. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 86. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 88. utakmice|
|7. srpnja – [[Vancouver]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 85. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 87. utakmice|
&lt;!--Quarterfinals--&gt;
|9. srpnja – [[Foxborough]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 89. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 90. utakmice|
|10. srpnja – [[Inglewood, California|Inglewood]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 93. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 94. utakmice|
|11. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 91. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 92. utakmice|
|12. srpnja – [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 95. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 96. utakmice|
&lt;!--Semifinals--&gt;
|14. srpnja – [[Arlington, Texas|Arlington]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 97. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 98. utakmice|
|15. srpnja – [[Atlanta]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 99. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 100. utakmice|
&lt;!--Final--&gt;
|19. srpnja – [[East Rutherford]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik 102. utakmice|
&lt;!--Match for third place--&gt;
|18. srpnja – [[Miami Gardens]]|&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  101. utakmice||&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik  102. utakmice|
}}&lt;section end=Bracket /&gt;

=== Šesnaestina finala ===
&lt;section begin=R32-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|28}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine A
|rezultat=73. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine B
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021518  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine C
|rezultat=76. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021516  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|29}}
|vrijeme=22:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine E
|rezultat=74. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/B/C/D/F
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021513  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine F
|rezultat=75. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine C
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio BBVA]], [[Guadalupe, Nuevo León|Guadalupe]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021522  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine E
|rezultat=78. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021514  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|6|30}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine I
|rezultat=77. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/D/F/G/H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021523  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine A
|rezultat=79. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine C/E/F/H/I
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021520  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine L
|rezultat=80. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/H/I/J/K
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021512  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-8 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-9 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|1}}
|vrijeme=10:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine G
|rezultat=82. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine A/E/H/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021525  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-9 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-10 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine D
|rezultat=81. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine B/E/F/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Levi's Stadium]], [[Santa Clara, California|Santa Clara]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021524  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-10 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-11 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|2}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine H
|rezultat=84. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021519  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-11 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-12 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=01:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine K
|rezultat=83. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BMO Field]], [[Toronto]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021526  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-12 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-13 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=05:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine B
|rezultat=85. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine E/F/G/I/J
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021527  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-13 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-14 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|3}}
|vrijeme=20:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Drugoplasirani skupine D
|rezultat=88. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine G
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021515  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-14 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-15 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=00:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine J
|rezultat=86. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Drugoplasirani skupine H
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021521  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-15 /&gt;
----
&lt;section begin=R32-16 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=03:30
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Prvoplasirani skupine K
|rezultat=87. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Trećeplasirani skupine D/E/I/J/L
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289287/400021517  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R32-16 /&gt;

=== Osmina finala ===
&lt;section begin=R16-1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=19:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  73. utakmice
|rezultat=90. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  75. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[NRG Stadium]], [[Houston]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021530 (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-1 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|4}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  74. utakmice
|rezultat=89. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  77. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lincoln Financial Field]], [[Philadelphia]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021533  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-2 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|5}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  76. utakmice
|rezultat=91. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  78. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021532  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-3 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  79. utakmice
|rezultat=92. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  80. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Estadio Azteca]], [[Ciudad de México]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021531  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-4 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-5 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|6}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  83. utakmice
|rezultat=93. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  84. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021529  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-5 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-6 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=02:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  81. utakmice
|rezultat=94. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  82. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Lumen Field]], [[Seattle]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021534  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-6 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-7 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=18:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  86. utakmice
|rezultat=95. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  88. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021528  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-7 /&gt;
----
&lt;section begin=R16-8 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|7}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  85. utakmice
|rezultat=96. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  87. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[BC Place]], [[Vancouver]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289288/400021535  (izvještaj)]
}}&lt;section end=R16-8 /&gt;

=== Četvrtfinale ===
&lt;section begin=QF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|9}}
|vrijeme=22:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  89. utakmice
|rezultat=97. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  90. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Gillette Stadium]], [[Foxborough, Massachusetts|Foxborough]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021536  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF1 /&gt;
----
&lt;section begin=QF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|10}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  93. utakmice
|rezultat=98. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  94. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[SoFi Stadium]], [[Inglewood, California|Inglewood]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021538  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF2 /&gt;
----
&lt;section begin=QF3 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|11}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  91. utakmice
|rezultat=99. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  92. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021539  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF3 /&gt;
----
&lt;section begin=QF4 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|12}}
|vrijeme=03:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  95. utakmice
|rezultat=100. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  96. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Arrowhead Stadium]], [[Kansas City, Missouri|Kansas City]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289289/400021537  (izvještaj)]
}}&lt;section end=QF4 /&gt;

=== Polufinale ===
&lt;section begin=SF1 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|14}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  97. utakmice
|rezultat=101. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  98. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[AT&amp;T Stadium]], [[Arlington, Texas|Arlington]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021541  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF1 /&gt;
----
&lt;section begin=SF2 /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|15}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  99. utakmice
|rezultat=102. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  100. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Mercedes-Benz Stadium]], [[Atlanta]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289290/400021540  (izvještaj)]
}}&lt;section end=SF2 /&gt;

=== Utakmica za 3. mjesto ===

&lt;section begin=3rd /&gt;{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|18}}
|vrijeme=23:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Gubitnik 101. utakmice
|rezultat=103. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Gubitnik 102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[Hard Rock Stadium]], [[Miami Gardens, Florida|Miami Gardens]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289291/400021542  (izvještaj)]
}}&lt;section end=3rd /&gt;

===Finale ===
{{glavni|Finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2026.}}

{{nogometna kutija
|datum={{Start date|2026|7|19}}
|vrijeme=21:00
|momčad1=&lt;!--{{NogRep-d|}}--&gt;Pobjednik  101. utakmice
|rezultat=104. utakmica
|momčad2=&lt;!--{{NogRep|}}--&gt;Pobjednik  102. utakmice
|strijelci1=
|strijelci2=
|stadion=[[MetLife Stadium]], [[East Rutherford, New Jersey|East Rutherford]]
|gledatelji=
|sudac=
|izvještaj=[https://www.fifa.com/en/match-centre/match/17/285023/289292/400021543 (izvještaj)]
}}

== Nagrada za mir ==
'''FIFA-ina nagrada za mir''' godišnja je nagrada FIFA-e najavljena [[5. studenoga]] [[2025.]] godine u [[Miami]]ju. Prva nagrada dodijeljena je [[5. prosinca]] [[2025.]] godine na ždrijebu [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|Svjetskog prvenstva 2026. godine]] u Kennedy Centeru u [[Washington]]u.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/donald-trump-fifa-nagrada-za-mir-15649942?cx_linkref=jl_home_najnovije ‘Spasili smo milijune života!‘: FIFA Trumpu dala nagradu za mir, Infantino mu uručio i posebnu medalju] Jutarnji list. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt; Prema FIFA-i, svrha nagrade je »nagraditi pojedince koji su poduzeli iznimne i izvanredne akcije za mir i time ujedinili ljude diljem svijeta«. Inauguralni dobitnik nagrade je američki predsjednik [[Donald Trump]].&lt;ref&gt;[https://sport.hrt.hr/medunarodni-nogomet/trump-prvi-dobitnik-fifa-ine-nagrade-za-mir-12460689 Trump prvi dobitnik FIFA-ine nagrade za mir] HRT. Pristupljeno 5. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

== Statistika ==
=== Strijelci ===
Postignuto je 7 golova u 3 utakmicama. Prosječan broj golova po utakmici iznosi 2,33. 

;1 gol:
{{Div col|cols=2}}
* {{Z|BIH}} [[Jovo Lukić]]
* {{Z|ČEŠ}} [[Ladislav Krejčí]]
* {{Z|KOR}} [[Hwang In-beom]]
* {{Z|KOR}} [[Oh Hyeon-gyu]]
* {{Z|KAN}} [[Cyle Larin]]
* {{Z|MEX}} [[Raúl Jiménez]]
* {{Z|MEX}} [[Julián Quiñones]]
{{Div col end}}

== Izvori == 
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice == 
* [https://www.fifa.com/worldcup/fifaworldcup2026/ Službena stranica]

{{sport start}}
{{svjetsko prvenstvo u nogometu}}
{{sport kraj}}

[[Kategorija:Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|*]]
[[Kategorija:Svjetska prvenstva u nogometu|M 2026]] 
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Kanadi]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u SAD-u|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
[[Kategorija:Međunarodna nogometna natjecanja u Meksiku|Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026]]
{{ČT?|nogomet}}</text>
      <sha1>ofxmn9ilngzhx8dvy5f0qoxkmwizyv8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sudbeni kotar Zadar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>627791</id>
    <revision>
      <id>7479358</id>
      <parentid>7195803</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:48:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36473" sha1="84m9bujw7qcpuzvig4og1ojeigaot60" xml:space="preserve">'''Sudbeni kotar Zadar''' bio je jedan od [[Sudbeni kotari u Austro-Ugarskoj|sudbenih kotara]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Gerichtsbezirk''), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje [[Cislajtanija|Carevine Austrije]] u okvirima [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]]. Zajedno sa sudbenim kotarima [[Biograd (sudbeni kotar)|Biograd]], [[Pag (sudbeni kotar)|Pag]] i [[Rab (sudbeni kotar)|Rab]] činio je veću upravno-teritorijalnu jedinicu politički [[Zadarski kotar|kotar Zadar]] u sastavu austrijske krunske zemlje [[Kraljevina Dalmacija|Dalmacije]]. Prostirao se je [[1900.]] godine na 1.054,19 km.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;&lt;ref name=&quot;zeno&quot;&gt;[http://www.zeno.org/Meyers-1905/K/meyers-1905-004-0429 Zeno.org] Meyers Großes Konversations-Lexikon, sv. 4., Lipsko, 1905., str. 429, natuknica Dalmatien&lt;/ref&gt; Sjedište sudbenog kotara bilo je u [[Zadar|Zadru]], a službeno je iskazivan i na [[Talijanski jezik|talijanskom jeziku]] pod imenom ''Zara''.&lt;ref name=&quot;Gemeindelexikon&quot;&gt;Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908. &lt;/ref&gt; 

==Stanovništvo==
Godine [[1900.]] u sudbenom je kotaru Zadru živjelo 56.323 stanovnika&lt;ref name=&quot;Bralić&quot;&gt;Ante Bralić: [https://hrcak.srce.hr/clanak/29748 Zadarski fin-de siècle – Političke i društvene prilike u Zadru i Dalmaciji], [[Časopis za suvremenu povijest]], br. 3./2007., str. 732 - 733&lt;/ref&gt; popisanih kao lokalno civilno stanovništvo i &quot;stranci&quot; (stanovništvo iz drugih dijelova carstva - &quot;nezavičajno&quot; ([[Njemački jezik|njem.]] ''Staatsfremde'') bez stalnog boravka u Dalmaciji, zatečeno na licu u vrijeme popisa, koje je u popisnim kolonama bilo vjerski, ali ne i jezično raspoređeno)), te kao [[Vojska|vojničko stanovništvo]]. Izjašnjavanja u smislu narodnosne pripadnosti nije bilo, a [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] jezik iskazani su kao jedan jezik pod službenim imenom &quot;srpsko-hrvatski jezik&quot; ([[Njemački jezik|njem.]] ''serbo-kroatisch'').&lt;ref name=&quot;Gemeindelexikon&quot;&gt;Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908. &lt;/ref&gt;

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 54.984 osobe ili 97,62% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, &quot;zemaljskog&quot; iz Dalmacije 54.275 ili 98,71% od ukupnog civilnog stanovništva, te &quot;nezavičajnog&quot; odn. iz drugih dijelova monarhije 709 osoba ili 1,28% od ukupnog civilnog stanovništva. Iz reda [[Vojska|vojničkog]] stanovništva popisano je 1.339 osoba, od toga lokalnog, &quot;zemaljskog&quot; iz Dalmacije 1.270 ili 94,84% od ukupnog vojničkog stanovništva, te &quot;nezavičajnog&quot; odn. iz drugih dijelova monarhije 69 osoba ili 5,15% od ukupnog vojničkog stanovništva.  

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Sudbeni kotar Zadar
|-
! ''S.K.'' !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! bilješka
|-
| '''Sudbeni kotar Zadar''' || '''56.323''' || ''52.676'' || ''3.579'' || ''68'' || ''626'' || ''45.426'' || ''9.310'' || ''183'' || ''778'' || &lt;small&gt;''Sada je podijeljen između upravnih jedinica: općine [[Murter-Kornati]] ([[Šibensko-kninska županija]]), te gradova [[Benkovac|Benkovca]] i [[Zadar|Zadra]] i općina [[Bibinje]], [[Galovac]], [[Kali]], [[Kukljica]], [[Nin]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Poličnik]], [[Posedarje]], [[Preko]], [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]], [[Ražanac]], [[Sali]], [[Sukošan]], [[Škabrnja]], [[Vir (Zadarska županija)|Vir]], [[Vrsi]] i [[Zemunik Donji]] ([[Zadarska županija]]).''&lt;/small&gt;
|-
| '''%''' || '''100%''' || '''93,52%''' || '''6,35%''' || '''0,12%''' || '''1,11%''' || '''80,65%''' || '''16,52%''' || '''0,32%''' || '''1,38%''' || 
|-
| ''od toga [[Vojska|vojničko]]'' || ''1.339'' || ''1.095'' || ''225'' || ''19'' || ''256'' || ''881'' || ''55'' || ''78'' || ''69'' || 
|-
| '''%''' || '''100%''' || '''81,77%''' || '''16,80%''' || '''1,41%''' || '''19,11%''' || '''65,79%''' || '''4,10%''' || '''5,82%''' || '''5,15%''' || 
|-
|}

==Općine i naselja==
Sudbeni kotar Zadar obuhvaćao je pet [[Općina|općina]]: [[Nin]], [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] (na popisu [[1900.]] iskazan pod imenom '''Novi Grad'''), [[Sali]], [[Silba (Zadar)|Silba]] i [[Zadar]], podijeljenih na 68 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je broj stanovnika s [[popis stanovništva u Austro-Ugarskoj 1900.|popisa]] od [[31. prosinca]] [[1900.]] godine):

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;12&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Sudbeni kotar Zadar - općine
|-
! ''Općina'' !! br. naselja !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) 
|-
| [[Nin]] || '''14''' || '''7.388''' || ''7.221'' || ''167'' || - || - || ''7.337'' || ''49'' || - || ''2'' 
|-
| [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] || '''8''' || '''5.613''' || ''4.477'' || ''1.136'' || - || - || ''5.590'' || ''20'' || - || ''3'' 
|-
| [[Sali]] || '''14''' || '''6.382''' || ''6.382'' || - || - || - || ''6.376'' || ''4'' || ''2'' || -
|-
| [[Silba (Zadar)|Silba]] || '''9''' || '''4.389''' || ''4.388'' || ''1'' || - || - || ''4.370'' || ''3'' || - || ''16'' 
|-
| [[Zadar]] || '''23''' || '''32.551''' || ''30.208'' || ''2.275'' || ''68'' || ''626'' || ''21.753'' || ''9.234'' || ''181'' || ''757'' 
|-
|}

====Općina [[Nin]]====
Godine [[1900.]] općina [[Nin]] prostirala se na površini od 258,34 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i imala 7.388 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Gemeindelexikon&quot;&gt;Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908. &lt;/ref&gt;

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 7.388 osoba ili 100% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, &quot;zemaljskog&quot; iz Dalmacije 7.386 ili 99,97%, te &quot;nezavičajnog&quot; odn. iz drugih dijelova monarhije 2 osobe ili 0,02%. [[Vojska|Vojničkoga]] stanovništva nije bilo.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Nin
|-
! ''općina'' !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! bilješka
|-
| '''Općina Nin''' || '''7.388''' || ''7.221'' || ''167'' || - || - || ''7.337'' || ''49'' || - || ''2'' || &lt;small&gt;''Sada je podijeljena između općina [[Nin]], [[Poličnik]], [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]], [[Ražanac]], [[Vir (Zadarska županija)|Vir]] i [[Vrsi]] ([[Zadarska županija]]).''&lt;/small&gt;
|-
| '''%''' || '''100%''' || '''97,73%''' || '''2,26%''' || - || - || '''99,30%''' || '''0,66%''' || - || '''0,02%''' || 
|-
|}

Općina [[Nin]] sastojala se iz 14 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je broj stanovnika s [[popis stanovništva u Austro-Ugarskoj 1900.|popisa]] od [[31. prosinca]] [[1900.]] godine):

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Nin - naselja i stanovništvo
|-
! naseljeno mjesto !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! pripadajući dijelovi naselja !! bilješka
|-
| [[Briševo (Poličnik)|Briševo]] || '''302''' || ''280'' || ''22'' || - || - || ''301'' || - || - || ''1'' || ''[[Briševo (Poličnik)|Briševo]]'' (181), ''Grusi'' (''Grue'') (121) || 
|-
| [[Dračevac Ninski|Dračevac]] || '''172''' || ''172'' || - || - || - || ''172'' || - || - || - || ''[[Dračevac Ninski|Dračevac]]'' (114), ''Miljašić'' (58) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Dračevac Ninski]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Ljubač (Ražanac)|Ljubač ili Ljuba]] || '''326''' || ''326'' || - || - || - || ''326'' || - || - || - || ''Draga Zekanović'' (64), ''[[Krneza]]'' (72), ''[[Ljubač (Ražanac)|Ljubač ili Ljuba]]'' (190) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Ljubač (Ražanac)|Ljubač]]. Sadrži podatke i za naselje [[Krneza]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Nin]] ('''Nona''') || '''667''' || ''667'' || - || - || - || ''667'' || - || - || - || ''[[Grbe (Nin)|Grbe]]'' (''Stabilimento'') (72), ''Jasenak'' (11), ''Klanice'' (152), ''[[Nin]]'' (''Nona'') (305), ''[[Ninski Stanovi|Stanovi]]'' (127) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselja [[Grbe (Nin)|Grbe]] i [[Ninski Stanovi]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Poličnik|Polešnik]] || '''770''' || ''770'' || - || - || - || ''763'' || ''7'' || - || - || ''[[Lovinac (Poličnik)|Lovinjac]]'' (179), ''[[Poličnik|Polešnik]]'' (591) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Poličnik]]. Sadrži podatke i za naselja [[Gornji Poličnik]] i [[Lovinac (Poličnik)|Lovinac]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Poljica (Vrsi)|Poljica]] || '''526''' || ''414'' || ''112'' || - || - || ''522'' || ''4'' || - || - || ''Brdarić'' (27), ''[[Poljica-Brig|Brig]]'' (80), ''[[Poljica (Vrsi)|Poljica]]'' (283), ''Seget'' (78), ''[[Žerava]]'' (58), || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselja [[Poljica-Brig]] i [[Žerava]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]] ('''Brevilacqua''') || '''941''' || ''939'' || ''2'' || - || - || ''906'' || ''34'' || - || ''1'' || ''Batalaže'' (57), ''Blajnovica'' (15), ''Brtalić'' (10), ''Donje Selo'' (147), ''Gornje Selo'' (239), ''Kod Križa'' (96), ''Mletas'' (74), ''Progon'' (4), ''[[Sabunike|Sabunike ili Sabinak]]'' (60), ''Škrapovac'' (57), ''Žegar'' (182) || 
|-
| [[Radovin]] || '''298''' || ''298'' || - || - || - || ''298'' || - || - || - || ''[[Radovin]]'' (298) || 
|-
| [[Ražanac|Ražance ili Ražanac]] || '''1.219''' || ''1.219'' || - || - || - || ''1.215'' || ''4'' || - || - || ''Gradina'' (26), ''[[Rtina|Hrtina]]'' (407), ''Iztočno Polje'' (265), ''Podvršje'' (78), ''[[Ražanac|Ražance ili Ražanac]]'' (443) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Ražanac]]. Sadrži podatke i za naselja [[Jovići]] i [[Rtina]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Suhovare|Suovare]] || '''275''' || ''244'' || ''31'' || - || - || ''275'' || - || - || - || ''Lakić'' (33), ''[[Suhovare|Suovare]]'' (242) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Suhovare]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Vir (Zadarska županija)|Vir]] ('''Pontadura''') || '''604''' || ''604'' || - || - || - || ''604'' || - || - || - || ''Križice'' (41), ''Lozice'' (184), ''Patarinka'' (''Portomico'') (17), ''Sveti Juraj'' (3), ''[[Vir (Zadarska županija)|Vir]]'' (''Pontadura'') (359) || 
|-
| [[Visočane]] || '''258''' || ''258'' || - || - || - || ''258'' || - || - || - || ''[[Visočane]]'' (258) || 
|-
| [[Vrsi|Vrsi ili Vrhi]] ('''Verchè''') || '''623''' || ''623'' || - || - || - || ''623'' || - || - || - || ''[[Vrsi|Vrsi ili Vrhi]]'' (''Verchè'') (623) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Vrsi]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Zaton (Nin)|Zaton]] || '''407''' || ''407'' || - || - || - || ''407'' || - || - || - || ''[[Zaton (Nin)|Zaton]] (407) || 
|-
|}

====Općina [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]====
Godine [[1900.]] općina [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] (na popisu iskazana pod imenom '''Novi Grad''') prostirala se na površini od 163,71 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i imala 5.613 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Gemeindelexikon&quot;&gt;Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908. &lt;/ref&gt;

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 5.613 osoba ili 100% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, &quot;zemaljskog&quot; iz Dalmacije 5.610 ili 99,94%, te &quot;nezavičajnog&quot; odn. iz drugih dijelova monarhije 3 osobe ili 0,05%. [[Vojska|Vojničkoga]] stanovništva nije bilo.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Novigrad
|-
! ''općina'' !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! bilješka
|-
| '''Općina Novigrad''' || '''5.613''' || ''4.477'' || ''1.136'' || - || - || ''5.590'' || ''20'' || - || ''3'' || &lt;small&gt;''Sada je podijeljena između upravnih jedinica: grada [[Benkovac|Benkovca]] i općina [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]], [[Poličnik]] i [[Posedarje]] ([[Zadarska županija]]).''&lt;/small&gt;
|-
| '''%''' || '''100%''' || '''79,76%''' || '''20,23%''' || - || - || '''99,59%''' || '''0,35%''' || - || '''0,05%''' || 
|-
|}

Općina [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]] sastojala se iz 8 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je broj stanovnika s [[popis stanovništva u Austro-Ugarskoj 1900.|popisa]] od [[31. prosinca]] [[1900.]] godine):

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Novigrad - naselja i stanovništvo
|-
! naseljeno mjesto !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! pripadajući dijelovi naselja !! bilješka
|-
| [[Islam Grčki]] ('''Islam Greco''') || '''851''' || ''35'' || ''816'' || - || - || ''851'' || - || - || - || ''Dubrava'' (362), ''[[Donji Kašić|Kašić]]'' (230), ''Kusalo'' ili ''Kasolo'' (94), ''Režane'' (165) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselje [[Donji Kašić]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Islam Latinski]] ('''Islam Latino''') || '''346''' || ''263'' || ''83'' || - || - || ''344'' || ''2'' || - || - || ''[[Grgurice]]'' (48), ''[[Islam Latinski]]'' (''Islam Latino'') (180), ''[[Rupalj]]'' (118) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselja [[Grgurice]] i [[Rupalj]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Novigrad (Zadarska županija)|Novi Grad]] ('''Novegradi''') || '''1.132''' || ''1.132'' || - || - || - || ''1.114'' || ''18'' || - || - || ''Badanj'' (22), ''Buterinovi Stani'' (61), ''Figurica'' (11), ''Gajine'' (1), ''Glavica'' (20), ''Gradine'' (27), ''Kukalj'' (59), ''[[Novigrad (Zadarska županija)|Novi Grad]]'' (''Novegradi'') (846), ''[[Paljuv|Palju]]'' (85) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Novigrad (Zadarska županija)|Novigrad]]. Sadrži podatke i za naselje [[Paljuv]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Posedarje|Posedarija]] ('''Possedaria''') || '''758''' || ''758'' || - || - || - || ''758'' || - || - || - || ''Bašćica'' (0), ''Brdo'' (4), ''Brisnica'' (48), ''[[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]]'' (226), ''[[Posedarje|Posedarija]]'' (''Possedaria'') (480), ''Svrdlac'' (0) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Posedarje]]. Sadrži podatke i za naselje [[Podgradina (Posedarje)|Podgradina]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Pridraga]] || '''847''' || ''847'' || - || - || - || ''846'' || - || - || ''1'' || ''Bristovac'' (57), ''Grabar'' (202), ''Kukalj'' (269), ''Pećarevac'' (88), ''Pedića Selo'' (110), ''[[Pridraga]]'' (36), ''Tribčić'' (85) || 
|-
| [[Slivnica]] || '''484''' || ''484'' || - || - || - || ''484'' || - || - || - || ''Kalaca Selo'' (76), ''Poda Strane'' (49), ''Podgalije'' (39), ''Slivnica Donja'' (132), ''Slivnica Gornja'' (188) || 
|-
| [[Smilčić]] || '''364''' || ''127'' || ''237'' || - || - || ''362'' || - || - || ''2'' || ''Kukalj'' (131), ''[[Smilčić]]'' (209), ''Tebaldova Kula'' (24) || 
|-
| [[Vinjerac]] ('''Castel Venier''') || '''831''' || ''831'' || - || - || - || ''831'' || - || - || - || ''[[Vinjerac]]'' (''Castel Venier'') (513), ''Vučijak'' (213), ''[[Ždrilo]]'' (105) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselje [[Ždrilo]].''&lt;/small&gt;
|-
|}

====Općina [[Sali]]====
Godine [[1900.]] općina [[Sali]] prostirala se na površini od 218,80 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i imala 6.382 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Gemeindelexikon&quot;&gt;Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908. &lt;/ref&gt;

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 6.382 osobe ili 100% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, &quot;zemaljskog&quot; iz Dalmacije 6.382 ili 100%. &quot;Nezavičajnog&quot; stanovništva odn. iz drugih dijelova monarhije, kao i [[Vojska|vojničkoga]] nije bilo.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Sali
|-
! ''općina'' !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! bilješka
|-
| '''Općina Sali''' || '''6.382''' || ''6.382'' || - || - || - || ''6.376'' || ''4'' || ''2'' || - || &lt;small&gt;''Sada je podijeljena između upravnih jedinica: grada [[Zadar|Zadra]] i općine [[Sali]] ([[Zadarska županija]]), te općine [[Murter-Kornati]] ([[Šibensko-kninska županija]]).''&lt;/small&gt;
|-
| '''%''' || '''100%''' || '''100%''' || - || - || - || '''99,90%''' || '''0,06%''' || '''0,03%''' || - || 
|-
|}

Općina [[Sali]] sastojala se iz 14 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je broj stanovnika s [[popis stanovništva u Austro-Ugarskoj 1900.|popisa]] od [[31. prosinca]] [[1900.]] godine):

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Sali - naselja i stanovništvo
|-
! naseljeno mjesto !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! pripadajući dijelovi naselja !! bilješka
|-
| [[Brbinj|Birbinj]] ('''Birbigno''') || '''309''' || ''309'' || - || - || - || ''309'' || - || - || - || ''[[Brbinj|Birbinj]]'' (''Birbigno'') (224), ''Zaglava'' (85) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Brbinj]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Božava]] || '''277''' || ''277'' || - || - || - || ''277'' || - || - || - || ''[[Božava]]'' (277) || 
|-
| [[Dragove]] || '''352''' || ''352'' || - || - || - || ''352'' || - || - || - || ''[[Dragove]]'' (352) || 
|-
| [[Mali Iž|Iž Mali]] ('''Eso Piccolo''') || '''811''' || ''811'' || - || - || - || ''811'' || - || - || - || ''Makovac'' (382), ''Moncel'' ili ''Muncijal'' (192), ''Porovac'' (237) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Mali Iž]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Veli Iž|Iž Veli]] ('''Eso Grande''') || '''1.318''' || ''1.318'' || - || - || - || ''1.318'' || - || - || - || ''Drage'' (60), ''[[Veli Iž|Iž Veli]]'' (''Eso Grande'') (1.158), ''Vojvodić'' (100) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Veli Iž]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Luka (Sali)|Luka]] || '''365''' || ''365'' || - || - || - || ''365'' || - || - || - || ''[[Luka (Sali)|Luka]]'' (365) ||
|-
| [[Veli Rat|Rat Veli]] ('''Punte Bianche''') || '''376''' || ''376'' || - || - || - || ''376'' || - || - || - || ''Polje'' (27), ''Punta Vela'' (0), ''[[Veli Rat|Rat Veli]]'' (''Punte Bianche'') (288), ''[[Verunić|Verona]]'' (61) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Veli Rat]]. Sadrži podatke i za naselje [[Verunić]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Rava (Zadar)|Rava]] || '''400''' || ''400'' || - || - || - || ''400'' || - || - || - || ''[[Vela Rava|Rava]]'' (314), ''[[Mala Rava|Rava Mala]]'' (86) || 
|-
| [[Sali]] ('''Sale''') || '''846''' || ''846'' || - || - || - || ''842'' || ''2'' || ''2'' || - || ''Biela Lučica'' (1), ''Čuh'' (0), ''Grušine'' (0), ''[[Piškera|Jadre]]'' (1), ''[[Katina]]'' (0), ''Knežak'' (1), ''Koromašna'' (1), ''Kruševica'' (0), ''Kruševo'' (0), ''[[Lavsa|Lavca]]'' (1), ''[[Lavdara]]'' (0), ''Pećina'' (0), ''Poljica'' (1), ''Porat Sale'' (325), ''Ropotnice'' (0), ''[[Sali]]'' (''Sale'') (505), ''[[Sestrica Vela (Kornat)|Sestrica Velika]]'' (7), ''[[Sit (otok)|Sit]]'' (0), ''[[Škulj]]'' (1), ''Trtuša'' (1), ''Turac'' (''Torrette'') (0), ''Vrulje Velike'' (1), ''[[Žut]]'' (0) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselje [[Kornati (Murter-Kornati)|Kornati]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Savar]] ('''Sauro''') || '''202''' || ''202'' || - || - || - || ''200'' || ''2'' || - || - || ''[[Savar]]'' (''Sauro'') (193), ''Sveti Pelegrin'' (9) || 
|-
| [[Soline (Sali)|Soline]] || '''304''' || ''304'' || - || - || - || ''304'' || - || - || - || ''[[Soline (Sali)|Soline]]'' (304) || 
|-
| [[Zaglav]]a || '''222''' || ''222'' || - || - || - || ''222'' || - || - || - || ''Triluke'' (7), ''[[Zaglav]]a'' (215) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Zaglav]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Žman]] || '''493''' || ''493'' || - || - || - || ''493'' || - || - || - || ''[[Žman]]'' (455), ''Žmanšćice'' (38) || 
|-
| [[Zverinac (Sali)|Žvirinac ili Žverinac]] || '''107''' || ''107'' || - || - || - || ''107'' || - || - || - || ''[[Zverinac (Sali)|Žvirinac ili Žverinac]]'' (107) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Zverinac (Sali)|Zverinac]].''&lt;/small&gt;
|-
|}

====Općina [[Silba (Zadar)|Silba]]====
Godine [[1900.]] općina [[Silba (Zadar)|Silba]] prostirala se na površini od 91,51 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i imala 4.389 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Gemeindelexikon&quot;&gt;Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908. &lt;/ref&gt;

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 4.389 osoba ili 100% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, &quot;zemaljskog&quot; iz Dalmacije 4.373 ili 99,63%, te &quot;nezavičajnog&quot; odn. iz drugih dijelova monarhije 16 osoba ili 0,36%. [[Vojska|Vojničkoga]] stanovništva nije bilo.

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Silba
|-
! ''općina'' !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! bilješka
|-
| '''Općina Silba''' || '''4.389''' || ''4.388'' || ''1'' || - || - || ''4.370'' || ''3'' || - || ''16'' || &lt;small&gt;''Sada se nalazi u sastavu grada [[Zadar|Zadra]] ([[Zadarska županija]]).''&lt;/small&gt;
|-
| '''%''' || '''100%''' || '''99,97%''' || '''0,02%''' || - || - || '''99,56%''' || '''0,06%''' || - || '''0,36%''' || 
|-
|}

Općina [[Silba (Zadar)|Silba]] sastojala se iz 9 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je broj stanovnika s [[popis stanovništva u Austro-Ugarskoj 1900.|popisa]] od [[31. prosinca]] [[1900.]] godine):

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Silba - naselja i stanovništvo
|-
! naseljeno mjesto !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! pripadajući dijelovi naselja !! bilješka
|-
| [[Brgulje]] || '''170''' || ''170'' || - || - || - || ''170'' || - || - || - || ''[[Brgulje]]'' (167), ''Brgulj Molo'' (3) || 
|-
| [[Grujica]] ('''Gruizza''') || '''7''' || ''7'' || - || - || - || ''7'' || - || - || - || ''[[Grujica]]'' (''Gruizza'') (7) || &lt;small&gt;''Sada se nalazi u sastavu naselja [[Premuda (Zadar)|Premuda]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Ist (Zadar)|Ist]] ('''Isto''') || '''432''' || ''432'' || - || - || - || ''432'' || - || - || - || ''[[Ist (Zadar)|Ist]]'' (''Isto'') (403), ''Kosirača'' (11), ''Široka'' (''Porto Sciroccale'') (18) || &lt;small&gt;''Sada obuhvaća i dio naselja imena [[Škarda]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Molat (Zadar)|Mulat]] ('''Melada''') || '''560''' || ''560'' || - || - || - || ''560'' || - || - || - || ''Jazi'' (8), ''Lučina'' (6), ''[[Molat (Zadar)|Mulat]]'' (''Melada'') (546) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Molat (Zadar)|Molat]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Olib (Zadar)|Olib]] ('''Ulbo''') || '''1.495''' || ''1.495'' || - || - || - || ''1.493'' || - || - || ''2'' || ''[[Olib (Zadar)|Olib]]'' (''Ulbo'') (1.495) ||
|-
| [[Premuda (Zadar)|Premuda]] || '''439''' || ''439'' || - || - || - || ''439'' || - || - || - || ''Krijal'' (''Porto S. Ciriaco'') (17), ''[[Premuda (Zadar)|Premuda]]'' (422) || &lt;small&gt;''Sada obuhvaća i dio naselja imena [[Grujica]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Silba (Zadar)|Silba]] ('''Selve''') || '''1.100''' || ''1.099'' || ''1'' || - || - || ''1.083'' || ''3'' || - || ''14'' || ''Luka Sveti Ante'' (''Porto S. Antonio'') (5), ''[[Silba (Zadar)|Silba]]'' (''Selve'') (1.095) ||
|-
| [[Škarda]] || '''23''' || ''23'' || - || - || - || ''23'' || - || - || - || ''[[Škarda]]'' (23) || &lt;small&gt;''Sada se nalazi u sastavu naselja [[Ist (Zadar)|Ist]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Zapuntel]] ('''Zapuntello''') || '''163''' || ''163'' || - || - || - || ''163'' || - || - || - || ''Zapunteljska Luka'' (''Porto di Zapuntello'') (13), ''[[Zapuntel]]'' (''Zapuntello'') (150) ||
|-
|}

====Općina [[Zadar]]====
Godine [[1900.]] općina [[Zadar]] prostirala se na površini od 321,83 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; i imala 32.551 stanovnika.&lt;ref name=&quot;Gemeindelexikon&quot;&gt;Gemeindelexikon der im reichsrate vertretenen königreiche und länder; Bearbeitet auf grund der ergebnisse der Volkszählung vom 31. dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908. &lt;/ref&gt;

U odnosu na strukturu stanovništva ukupno je popisano 31.212 osoba ili 95,88% iz reda civilnog stanovništva, od toga lokalnog, &quot;zemaljskog&quot; iz Dalmacije 30.524 ili 97,79% od ukupnog civilnog stanovništva, te &quot;nezavičajnog&quot; odn. iz drugih dijelova monarhije 688 osoba ili 2,20% od ukupnog civilnog stanovništva. Iz reda [[Vojska|vojničkog]] stanovništva popisano je 1.339 osoba ili 4,11% od ukupnog stanovništa, od toga lokalnog, &quot;zemaljskog&quot; iz Dalmacije 1.270 ili 94,84% od ukupnog vojničkog stanovništva, te &quot;nezavičajnog&quot; odn. iz drugih dijelova monarhije 69 osoba ili 5,15% od ukupnog vojničkog stanovništva.  

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Zadar
|-
! ''općina'' !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! bilješka
|-
| '''Općina Zadar''' || '''32.551''' || ''30.208'' || ''2.275'' || ''68'' || ''626'' || ''21.753'' || ''9.234'' || ''181'' || ''757'' || &lt;small&gt;''Sada se nalazi u sastavu gradova [[Benkovac|Benkovca]] i [[Zadar|Zadra]], te općina [[Bibinje]], [[Galovac]], [[Kali]], [[Kukljica]], [[Poličnik]], [[Preko]], [[Sukošan]], [[Škabrnja]] i [[Zemunik Donji]] ([[Zadarska županija]]).''&lt;/small&gt;
|-
| '''%''' || '''100%''' || '''92,80%''' || '''6,98%''' || '''0,20%''' || '''1,92%''' || '''66,82%''' || '''28,36%''' || '''0,55%''' || '''2,32%''' || 
|-
| ''od toga [[Vojska|vojničko]]'' || ''1.339'' || ''1.095'' || ''225'' || ''19'' || ''256'' || ''881'' || ''55'' || ''78'' || ''69'' || 
|-
| '''%''' || '''100%''' || '''81,77%''' || '''16,80%''' || '''1,41%''' || '''19,11%''' || '''65,79%''' || '''4,10%''' || '''5,82%''' || '''5,15%''' || 
|-
|}

Općina [[Zadar]] sastojala se iz 23 naseljenih mjesta i njihovih dijelova - zaselaka (u zagradi je broj stanovnika s [[popis stanovništva u Austro-Ugarskoj 1900.|popisa]] od [[31. prosinca]] [[1900.]] godine):

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! colspan=&quot;14&quot; class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;|Općina Zadar - naselja i stanovništvo
|-
! naseljeno mjesto !! stanovništvo [[1900.]] !! [[Katolička crkva|rimokatolici]] !! [[Pravoslavna crkva|pravoslavci]] !! ostale vjere !! [[Njemački jezik|njemački]] !! [[Hrvatski jezik|hrvatski]] ili [[Srpski jezik|srpski]] !! [[Talijanski jezik|talijanski]] !! ostali jezici !! &quot;nezavičajno&quot; st. (&quot;Staatsfremde&quot;) !! pripadajući dijelovi naselja !! bilješka
|-
| [[Arbanasi|Albanesi ili Arbanasi]] ('''Borgo Erizzo''') || '''2.588''' || ''2.573'' || ''13'' || ''2'' || ''18'' || ''2.415'' || ''117'' || ''23'' || ''15'' || ''[[Arbanasi|Albanesi ili Arbanasi]]'' (''Borgo Erizzo'') (2.365), ''Casa Rossa'' (1), ''Gazenice'' (0), ''Kod Gospe'' (''Madonnina'') (34), ''Ričina'' (2), ''Spianata'' (186) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Arbanasi]] i nalazi u sastavu naselja [[Zadar]].''&lt;/small&gt;
|-
| ''od toga [[Vojska|vojničko]]'' || ''2'' || ''1'' || - || ''1'' || ''2'' || - || - || - || - ||  ||  
|-
| [[Bibinje]] ('''Bibigne''') || '''746''' || ''746'' || - || - || - || ''746'' || - || - || - || ''[[Bibinje|Bibinj]]'' (''Bibigne'') (316), ''[[Babindub|Dubina ili Babin Dub]]'' (8), ''Stani'' (422) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselje [[Babindub]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Donje Biljane|Biljani Donji]] ('''Bigliane Inferiore''') || '''347''' || - || ''347'' || - || - || ''347'' || - || - || - || ''[[Donje Biljane|Biljani Donji]]'' (''Bigliane Inferiore'') (174), ''Trljuge'' (83), ''Veljani'' (90) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Donje Biljane]].''&lt;/small&gt;
|-
| '''Bokanjac''' ('''Boccagnazzo''') || '''530''' || ''528'' || ''2'' || - || ''13'' || ''442'' || ''70'' || ''1'' || ''4'' || ''Bokanjac'' (''Boccagnazzo'') (313), ''Brodarica'' (''Barcagno'') (137), ''Gospa'' (''Bellafusa'') (11), ''Stani'' (12), ''Torrette'' (57) || &lt;small&gt;''Sada se nalazi u sastavu naselja [[Zadar]].''&lt;/small&gt;
|-
| ''od toga [[Vojska|vojničko]]'' || ''2'' || ''2'' || - || - || ''2'' || - || - || - || - ||  ||  
|-
| [[Crno (Zadar)|Crno]] ('''Cerno''') || '''417''' || ''347'' || ''70'' || - || - || ''415'' || ''2'' || - || - || ''[[Crno (Zadar)|Crno]]'' (''Cerno'') (241), ''Dračevac'' (''Malpaga'') (65), ''Dubina'' ili ''Babin Dub'' (19), ''Ploče'' (92) || &lt;small&gt;''Sadrži dio podataka za naselje [[Zadar]].''&lt;/small&gt;
|-
| '''Diklo''' ('''Diclo''') || '''659''' || ''658'' || ''1'' || - || - || ''659'' || - || - || - || ''Cerodolo'' (0), ''Diklo'' (''Diclo'') (521), ''Mikin Rat'' (''Punta Mica'') (106), ''Stani'' (32) || &lt;small&gt;''Sada se nalazi u sastavu naselja [[Zadar]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Galovac]] ('''Gallovaz''') || '''610''' || ''610'' || - || - || - || ''610'' || - || - || - || ''[[Galovac]]'' (''Gallovaz'') (477), ''Jašane'' (48), ''Tikvari'' (85) || 
|-
| [[Kali|Kale]] ('''Cale''') || '''1.221''' || ''1.221'' || - || - || - || ''1.221'' || - || - || - || ''[[Kali|Kale]]'' (''Cale'') (1.221) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Kali]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Kožino]] ('''Cosino''') || '''248''' || ''248'' || - || - || - || ''248'' || - || - || - || ''[[Kožino]]'' (''Cosino'') (248) || 
|-
| [[Kukljica]] ('''Cuclizza''') || '''1.310''' || ''1.310'' || - || - || - || ''1.310'' || - || - || - || ''[[Kukljica]]'' (''Cuclizza'') (1.310) || 
|-
| [[Lukoran]] ('''Lucoran''') || '''818''' || ''818'' || - || - || - || ''807'' || ''7'' || - || ''4'' || ''Lukoran Mali'' (''Lucoran Piccolo'') (200), ''Lukoran Veliki'' (''Lucoran Grande'') (526), ''Turkja'' (92) || 
|-
| [[Murvica (Poličnik)|Murvica]] ('''Murvizza''') || '''356''' || ''293'' || ''63'' || - || - || ''354'' || - || ''2'' || - || ''[[Murvica (Poličnik)|Murvica Donja]]'' (''Murvizza Inferiore'') (227), ''[[Murvica Gornja]]'' (''Murvizza Superiore'') (129) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselje [[Murvica Gornja]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Petrčane|Petrčani]] ('''Peterzane''') || '''394''' || ''394'' || - || - || - || ''392'' || ''2'' || - || - || ''Kasteline'' (21), ''Petrčani Donji'' (''Peterzane Inferiore'') (282), ''Petrčani Gornji'' (''Peterzane Superiore'') (91), ''Stani'' ili ''Lupovar'' (0) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Petrčane]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Poljana (Preko)|Poljana]] ('''Pogliana''') || '''744''' || ''744'' || - || - || - || ''741'' || ''3'' || - || - || ''[[Poljana (Preko)|Poljana]]'' (''Pogliana'') (744) || 
|-
| [[Preko]] ('''Oltre''') || '''1.916''' || ''1.915'' || ''1'' || - || - || ''1.910'' || ''3'' || ''2'' || ''1'' || ''[[Ošljak (Preko)|Ošljak ili Lazaret]]'' (91), ''[[Preko]]'' (''Oltre'') (1.816), ''Galevac'' (''S. Paolo'') (9) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselje [[Ošljak (Preko)|Ošljak]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Sestrunj]] ('''Sestrugn''') || '''282''' || ''282'' || - || - || - || ''282'' || - || - || - || ''[[Rivanj]]'' (70), ''[[Sestrunj]]'' (''Sestrugn'') (212) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselje [[Rivanj]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Smoković]] ('''Smocovich''') || '''570''' || - || ''570'' || - || - || ''570'' || - || - || - || ''Smoković Donji'' (''Smocovich Inferiore'') (511), ''Smoković Gornji'' (''Smocovich Superiore'') (59) || 
|-
| [[Sukošan]] ('''S. Cassiano''') || '''1.592''' || ''1.592'' || - || - || - || ''1.590'' || ''1'' || ''1'' || - || ''Cerodevo'' (262), ''[[Debeljak]]'' (220), ''Dubrava''  (195), ''Goleša'' (20), ''Lasac'' (19), ''Makarska'' (59), ''Nađevica'' (24), ''Podvršje'' (195), ''Stani'' (164), ''[[Sukošan]]'' (''S. Cassiano'') (413), ''Vrljica'' (21) || &lt;small&gt;''Sadrži podatke i za naselje [[Debeljak]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Sutomišćica]] ('''S. Eufemia''') || '''826''' || ''826'' || - || - || - || ''821'' || ''5'' || - || - || ''[[Sutomišćica]]'' (''S. Eufemia'') (826) || 
|-
| [[Škabrnja|Škabrnje]] ('''Scabergne''') || '''697''' || ''697'' || - || - || - || ''697'' || - || - || - || ''Ambar'' (90), ''Karabeguša'' (14), ''Plavanjka''  (93), ''[[Prkos (Škabrnja)|Prkos]]'' (190), ''[[Škabrnja|Škabrnje]]'' (''Scabergne'') (310) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Škabrnja]]. Sadrži podatke i za naselje [[Prkos (Škabrnja)|Prkos]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Ugljan (Preko)|Uljan]] ('''Ugliano''') || '''1.154''' || ''1.154'' || - || - || - || ''1.148'' || ''6'' || - || - || ''Donje Selo'' (61), ''Gornje Selo'' (365), ''Muline'' (0), ''[[Ugljan (Preko)|Uljan]]'' (''Ugliano'') (728) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenom [[Ugljan (Preko)|Ugljan]].''&lt;/small&gt;
|-
| [[Zadar]] ('''Zara''') || '''13.016''' || ''12.228'' || ''722'' || ''66'' || ''581'' || ''2.551'' || ''9.018'' || ''150'' || ''716'' || I - ''Stani'' (862): ''Boschetto'' (78), ''Brodarica'' (''Ceraria'') (572), ''S. Giovannio'' (0), ''Stani'' (212); II - ''[[Zadar]]'' (''Zara'') (12.154) || 
|-
| ''od toga [[Vojska|vojničko]]'' || ''1.335'' || ''1.092'' || ''225'' || ''18'' || ''252'' || ''881'' || ''55'' || ''78'' || ''69'' ||  ||  
|-
| '''Zemunik''' ('''Zemonico''') || '''1.510''' || ''1.024'' || ''486'' || - || ''14'' || ''1.477'' || - || ''2'' || ''17'' || ''Mostar'' (105), ''Senj'' (51), ''Smrdelje'' (383), ''[[Zemunik Donji]]'' (''Zemonico Inferiore'') (457), ''[[Zemunik Gornji]]'' (''Zemonico Superiore'') (514) || &lt;small&gt;''Sada se iskazuje pod imenima [[Zemunik Donji]] i [[Zemunik Gornji]].''&lt;/small&gt;
|-
|}

== Literatura ==
* Gemeindelexikon der im Reichsrate vertretenen Königreiche und Länder; Bearbeitet auf Grund der Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1900. Herausgegeben von der K. K. Statistischen zentralkommission; XIV Dalmatien. Wien 1908.
* Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857. – 2001.
* Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske od 1857-1971, Zagreb, 1979.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Kotar Zadar}}

[[Kategorija:Sudbeni kotari u Kraljevini Dalmaciji|Zadar]]
[[Kategorija:Povijest Zadra]]</text>
      <sha1>84m9bujw7qcpuzvig4og1ojeigaot60</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Šaholjubac</title>
    <ns>2</ns>
    <id>633380</id>
    <revision>
      <id>7479519</id>
      <parentid>7478290</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:07:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15295" sha1="sfc8xvfr01y16hvh8tyaeczkkvaeuh2" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio, ali i popratni sadržaj koji unosi dašak osobnog. Izbor članaka rađen je s posebnom brigom kako bi mjera mojeg doprinosa njihovim uključivanjem bila adekvatno predstavljena. Fotografija ispod prikazuje svjetske šahovske prvake Capablancu i Laskera, u analizi partije 1925. godine.

[[File:Capablanca-Lasker 1925.jpg|mini|400px|'''''Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.''''']]

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|256px|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  
:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

===Šah===
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[File:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|226px|thumb|lijevo|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[File:Red rose 02.svg|mini|50px|thumb|lijevo|]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Sodo (1642. — 1716.)
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|250px|desno|thumb|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|desno|200px|thumb|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>sfc8xvfr01y16hvh8tyaeczkkvaeuh2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479526</id>
      <parentid>7479519</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:37:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15499" sha1="tlqgiv2a8eafzdxlj3a4gmh2pn2a3nm" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Izbor članaka rađen je s posebnom brigom kako bi mjera mojeg doprinosa njihovim uključivanjem bila adekvatno predstavljena. Svaki je zarez doprinos, ali nije svaki doprinos zarez. Također, smatram bitnim upozoriti čitatelja na sljedeće: svaki je citat, svaka pjesma, svaka slika, pažljivo odabran. U njima se kriju mnoge tajne čije otkrivanje donosi najveće zadovoljstvo.

Fotografija ispod prikazuje svjetske šahovske prvake Capablancu i Laskera, u analizi partije 1925. godine.

[[File:Capablanca-Lasker 1925.jpg|mini|400px|'''''Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.''''']]

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|256px|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  
:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

===Šah===
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[File:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|226px|thumb|lijevo|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[File:Red rose 02.svg|mini|50px|thumb|lijevo|]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Sodo (1642. — 1716.)
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|250px|desno|thumb|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|desno|200px|thumb|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>tlqgiv2a8eafzdxlj3a4gmh2pn2a3nm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479527</id>
      <parentid>7479526</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:39:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15498" sha1="4rvmnnkvk8oc4o5nfqij8aej07pwfh3" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Izbor članaka rađen je s posebnom brigom kako bi mjera mojeg doprinosa njihovim uključivanjem bila adekvatno predstavljena. Svaki je zarez doprinos, ali nije svaki doprinos zarez. Također, smatram bitnim upozoriti čitatelja na sljedeće: svaki je citat, svaka pjesma, svaka slika, pažljivo odabran. U njima se kriju mnoge tajne čije otkrivanje donosi najveće zadovoljstvo.

Fotografija ispod prikazuje svjetske šahovske prvake Capablancu i Laskera u analizi partije 1925. godine.

[[File:Capablanca-Lasker 1925.jpg|mini|400px|'''''Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.''''']]

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|256px|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  
:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

===Šah===
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[File:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|226px|thumb|lijevo|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[File:Red rose 02.svg|mini|50px|thumb|lijevo|]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Sodo (1642. — 1716.)
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|250px|desno|thumb|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|desno|200px|thumb|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>4rvmnnkvk8oc4o5nfqij8aej07pwfh3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479529</id>
      <parentid>7479527</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:42:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poezija */</comment>
      <origin>7479529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15490" sha1="pd72aleojwm0c7jjygt1cg9d6rw481m" xml:space="preserve">'''Dobrodošli na moju suradničku stranicu!''' Ovdje možete pronaći članke kojima sam pridonio. Izbor članaka rađen je s posebnom brigom kako bi mjera mojeg doprinosa njihovim uključivanjem bila adekvatno predstavljena. Svaki je zarez doprinos, ali nije svaki doprinos zarez. Također, smatram bitnim upozoriti čitatelja na sljedeće: svaki je citat, svaka pjesma, svaka slika, pažljivo odabran. U njima se kriju mnoge tajne čije otkrivanje donosi najveće zadovoljstvo.

Fotografija ispod prikazuje svjetske šahovske prvake Capablancu i Laskera u analizi partije 1925. godine.

[[File:Capablanca-Lasker 1925.jpg|mini|400px|'''''Šah je natjecanje između kreativnih umova, predstavnika svojeg vremena.''''']]

----

{{Citat5|Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici. &lt;br&gt; — Stephen Fry||color=gold}}

== Moji doprinosi ==
'''&lt;small&gt;Nedavni doprinosi mojih kolega.&lt;/small&gt;'''
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow:auto; border: thin solid #A5000C; background: white&quot;&gt;
{{Special:Recentchanges/limit=200}}
&lt;/div&gt;
----
&lt;small&gt;'''Ispod su članci koje sam započeo ili im značajno doprinio. (Članci su kategorizirani radi lakšeg snalaženja.)'''&lt;/small&gt;

[[Datoteka:Avenida Perimetral - panoramio.jpg|mini|256px|'''''Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.''''']]
===Životopisi=== 
&lt;blockquote&gt;Uložio sam čitav svoj genij u svoj život; u svoja sam djela uložio samo svoj talent. &lt;br&gt; — Oscar Wilde&lt;/blockquote&gt; 
:[[Akiba Rubinstein]] • '''[[Emanuel Lasker]]''' • '''[[José Raúl Capablanca]]''' • [[Carl Schlechter]] • [[David Janowski]] • [[Ding Liren]] • [[Erich Eliskases]] • [[Antonio Radić]] • [[Harry Nelson Pillsbury]] • [[Julius Perlis]] • [[Aleksej Troicki]] • [[Fred Reinfeld]] • [[Georgij Mihailovič Lisicin]] • [[Arčil Ebralidze]]  • [[Gia Nadareišvili]] • [[Frank James Marshall]] • [[Richard Teichmann]] • [[Aleksandar Iljin-Ženevski]] • [[Milan Vidmar]] • [[Ely Culbertson]] • [[Isidor Gunsberg]] • [[Reuben Fine]] • [[Efim Bogoljubov]] • [[Tryfon Gavriel]] • [[Josip Plahuta]] • [[Siegbert Tarrasch]] • [[Ben Finegold]] • [[Ilja Majzelis]]. U izgradnji: Tassilo von Heydebrand und der Lasa • Conel Hugh O'Donel Alexander  
:[[Edward Winter]] • [[Irving Chernev]] • [[William Hartston]]
:[[Neven Elezović]] • [[Arthur Cayley]] • [[Leopold Kronecker]] • [[Zvonimir Šikić]] • [[Eduard Heine]] • [[Dominik Palman]] • [[Max Noether]] • [[David Joyce]] • [[Norman John Wildberger]]
:[[Rafael L. Silva]] • [[Ronen Rubinstein]] • [[Jaeden Martell]] • [[Josh O'Connor]] • [[Nick Robinson]] • [[Xavi Lock]] • [[Stephen Fry]]
:[[Karin Kuljanić]] • [[Martin Kosovec]] 
:[[Milorad Mitrović]]  • [[Vasilije Medan]] • [[Krešimir Sučević-Međeral]] • [[Steven Pruitt]]
:[[Davor Nađi]] • [[Iva Rinčić]].
:[[Rokas Pukštas]] 

&lt;blockquote&gt;Stvari općenito nisu niti tako shvatljive niti tako izrecive kao što nas najčešće uvjeravaju; zbivanja su najvećim dijelom neizreciva jer se ostvaruju u prostoru u koji nijedna riječ nikada nije stupila, a najneizrecivija od svih su umjetnička djela, tajnovita bića čiji život traje dok naš prolazi. — Rainer Maria Rilke&lt;/blockquote&gt;
----------

===Matematika===
&lt;blockquote&gt;Matematika je ključ za cjelokupno ljudsko znanje. &lt;br&gt; ― Leonhard Euler&lt;/blockquote&gt;
:[[Šahovska matematika]] • [[Problem osam topova]] • [[Binomni koeficijent]] – kombinatorni dokazi osnovnih svojstava • [[Binomni poučak]] — dokazi; generalizacija • [[Vandermondeov identitet]] • [[Dirichletov princip]] • [[Incidencijska struktura]] • [[Cayleyjeva formula]] • [[Nejednakost Erdös-Szekeresa]] • [[Problem deranžmana]] • [[De Moivreov teorem]] • [[Nim (igra)|Nim]]. U izgradnji: MacMahonova formula • Kruskalov algoritam 
:[[Polinom]] – uvod; računske operacije s polinomima, nulpolinom • [[Descartesovo pravilo predznaka]] • [[San brucoša]]  • [[Osnovni teorem o racionalnim nultočkama]] • [[Identitet Sophie Germain]] • [[Kvadratna jednadžba]]  – cjelobrojna rješenja • [[Racionalni broj]] – uređaj; racionalne sredine • ''[[Regula falsi]]'' 
:[[Linearna nezavisnost]] • [[Linearna kombinacija]] • [[Kroneckerov simbol]] • [[Kronecker-Capellijev teorem]] • [[Sarrusovo pravilo]] • [[Komutativni prsten]] • [[Literal]]
:[[Cantorov teorem]] • [[Zvjezdast skup]] • [[Gustoća skupa]] 
:[[Aksiomi Kolmogorova]] • [[Algebra skupova]] • [[Cantorova funkcija uparivanja]]. U izgradnji: Potpun sustav događaja • Bernoullijeva shema • Slučajne varijable 
&lt;blockquote&gt; Nije znanje, već čin učenja, nije posjedovanje, već čin stizanja do toga, što pruža najveće zadovoljstvo. &lt;br&gt; — Carl Friedrich Gauss&lt;/blockquote&gt;
:[[Broj e]] • [[Faktorijel]] — dvostruki i lijevi; primorijel • [[Linearna funkcija]] • [[Eksponencijalna funkcija]] — zanimljivosti • [[Integral]] — Osnovni teorem integralnog računa • [[Aksiom matematičke indukcije]] – primjeri • [[Derivacija]] – heuristički izvodi pravila • [[Bernoullijeva nejednakost]] • [[Fermatov zadatak]] • [[Fermatov teorem o stacionarnim točkama]] • [[Rolleov teorem]] • [[Funkcija identiteta]]  • [[Nulfunkcija]] • [[Bernoullijeva diferencijalna jednadžba]] • [[Cauchyeve funkcijske jednadžbe]] • [[Leibnizov kriterij]] • [[Arhimedov aksiom]] • [[Teorem o apsolutnoj vrijednosti zbroja i produkta]] • [[Teorem o dovoljnim uvjetima za konvergenciju niza]] • [[Heineova karakterizacija neprekidnosti]] • [[Weierstrassov teorem o uniformnoj konvergenciji reda funkcija]] • [[Abelov teorem]] • [[Eulerova konstanta]] • [[Minimax]]. U izgradnji: Bolzano-Weierstrassov teorem za nizove • Taylorovi redovi • Taylorov teorem • Lagrangeov teorem srednje vrijednosti 
:U izgradnji: Goursat-Pringsheimov teorem 
&lt;blockquote&gt;Razlika između pjesnika i matematičara je ta da pjesnik nastoji svoju glavu zavući u raj, dok matematičar nastoji raj zavući u svoju glavu. — Gilbert Keith Chesterton&lt;/blockquote&gt;
:[[Prosti broj]] – osnovni teoremi; zanimljivosti • [[Modularna aritmetika]] • [[Eulerov teorem]] • [[Bezoutov identitet]] • [[Wilsonov teorem]] • [[Eulerova funkcija]] • [[Gaussova lema o Eulerovoj funkciji]] • [[Osnovni stavak aritmetike]] • [[Euklidov algoritam]] • [[Fibonaccijev broj]] • [[Binetova formula]] • [[Legendreova formula]] • [[Kvadratni ostatak]] • [[Gaussova lema]] • [[Kineski teorem o ostatcima]] • [[Cassinijev identitet]] • [[Najveća zajednička mjera]] – svojstva • [[Dirichletov aproksimacijski teorem]] • [[Lagrangeov teorem (teorija brojeva)]] • [[Primitivni korijen]] • [[Pitagorine trojke]] • [[Legendreov simbol]] • [[Gaussov problem kruga]] • [[Aritmetička funkcija]] • [[Relacija dobrog uređaja]] 
:[[Dužina]] – aritmetika s dužinama • [[Parabola]] – Getaldićeva konstrukcija; tjeme parabole • [[Descartesov list]] • [[Descartesov oval]] • [[Cassinijev oval]] • [[Pickova formula]] • [[Vivianijev teorem]] • [[Ptolomejev poučak]] • [[Singularna točka]] • [[Steinerov teorem]]. U izgradnji: Poučak o obodnom i središnjem kutu
:[[Eulerov identitet]].

Korisni linkovi: [https://mis.element.hr/clanak/cevin-poucak-i-neke-osobite-tocke-trokuta| Cevin poučak i neke osobite točke trokuta]

&lt;blockquote&gt;Ne samo moćno oružje u borbi za opstanak, matematika je simbol naše intelektualne snage i jamstvo da će se ljudski duh vazda boriti za uzvišene ciljeve. &lt;br&gt; — Danilo Blanuša&lt;/blockquote&gt;
----------

===Šah===
&lt;blockquote&gt;Šah je nešto više od igre. To je intelektualna djelatnost koja ima određenih umjetničkih kvaliteta i mnogo znanstvenih elemenata. To je isto tako sredstvo daljnjeg učvršćivanja društvenih i duhovnih veza, srdačnih odnosa među narodima. &lt;br&gt; ― José Raúl Capablanca&lt;/blockquote&gt;
:[[Plaskettova studija]] • [[Laskerov manevar]] • [[Rétijeva studija]] • [[Rétijeva studija (1922.)]] • [[Tarrascheva zamka]] • [[Studija Saavedre]] • [[Laskerova zamka]] • [[Colleov sistem]] • [[Studija Beljavskog (2008.)]] • [[Sicilijanska obrana]] • [[Šahovski set Dubrovnik]] • [[Triangulacija (šah)]]. U izgradnji: Studija Centurinija (1856.) • Pješačka struktura • Pravilo kvadrata • Teorija odgovarajućih polja.

&lt;blockquote&gt;Ne prihvaćam apsolutnu granicu svojega znanja. Imam težnju za razumijevanjem koja odbija umrijeti. &lt;br&gt; ― Emanuel Lasker&lt;/blockquote&gt;

Korisni linkovi:
[https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Podrijetlo_%C5%A1aha Podrijetlo šaha] • [https://www.chessgames.com/perl/chessplayer?pid=10542;&amp;kpage=2.| Johann Nepomuk Berger] • [https://serverchess.com/archive/glossary.htm#S Glosar šahovskih pojmova] • [https://hr.wikipedia.org/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_%C5%A1ahist Predložak:Infookvir šahist]
&lt;blockquote&gt;Uvijek imam blagi osjećaj sažaljenja prema čovjeku koji nema znanja o šahu, baš kao što bih žalio čovjeka koji je ostao neuk u ljubavi. Šah, poput ljubavi, poput glazbe, ima moć usrećiti čovjeka. &lt;br&gt; ― Siegbert Tarrasch&lt;/blockquote&gt;
----------

===Medicina===
&lt;blockquote&gt;Gdje god se voli umjetnost medicine, tamo se voli i čovječanstvo. &lt;br&gt; ― Hipokrat&lt;/blockquote&gt;
[[File:Da Vinci Vitruve Luc Viatour.jpg|mini|226px|thumb|lijevo|'''Ovaj suradnik vjeruje u društvenu pravdu, slobodu govora i humanizam.''']] 
:[[Trodijelni živac]] • [[Tinitus]] • [[Sindrom nemirnih nogu]] • [[Mucanje]] • [[Nociplastična bol]] • [[Atipični lični bol|Atipična facijalna bol]] • [[Zajednička arterija glave]]
:[[Rekonvalescencija]] • [[Proliferacija]] • [[Neuroplastičnost]]
:[[Sezonski afektivni poremećaj]] • [[Atipična depresija]] • [[Distimija]] • [[Vegetativni simptomi]] • [[Terapija svjetlom]] • [[Ciklotimija]]
:[[Tianeptin]] • [[Bupropion]] • [[Pregabalin]] • [[Modafinil]] • [[Inhibitori monoaminooksidaze]] • [[Moklobemid]] • [[Mirtazapin]] • [[Dekstrometorfan/bupropion]] • [[Baklofen]] • [[Buspiron]] • [[Agomelatin]] • [[Trazodon]] • [[Vortioksetin]] • [[Melatonin]].
----------

===Ostalo===
&lt;small&gt;{{color|DarkPink|»Kada bih vam sada mogao naslikati moju sliku Hrvatske u budućnosti, bio bi to osmijeh. Osmijeh na licu djeteta. Osmijeh koji govori da mu u školi nije dosadno i teško, osmijeh koji jasno kaže da tete u vrtiću uvijek imaju vremena za njega. Osmijeh kojim pozdravlja svoje roditelje, zadovoljne što su mogli kupiti veći stan u kojem ono ima svoju sobu. Osmijeh jer djed ima poštenu penziju i mogu ići zajedno na utakmicu bez straha od nereda. Osmijeh djeteta koji živi u jednoj normalnoj zemlji i zna kad poraste i počne putovati svijetom, nigdje mu neće biti neugodno, sa svima će se lako sporazumjeti i moći će ponosno reći: ‘Hej, ja sam iz Hrvatske.’ Takvu sliku naše zemlje ja vidim i siguran sam da je mnogi od vas dijele sa mnom. Tu sliku Hrvatske nosim sa sobom već dugo vremena.« — Ivica Račan}}&lt;/small&gt;
 
[[File:Red rose 02.svg|mini|50px|thumb|lijevo|]] 
:[[Imagizam]] • [[Jukstapozicija]] • [[Resantiman]] • [[Bilten]] • [[Modalnost]] • [[Ileizam]] • [[Etimon]] • [[El Gráfico]]
:[[Plaisir d'amour]] • [[Amazing grace]] • [[Sićaš li se Lungomare]]. 
:[[Hedonistička adaptacija]] • [[Bihevioralna aktivacija]] • [[Fenologija]]
:[[Istočni blok]] • [[Ujedinjenje Albanije i Kosova]] • [[Weimarski trokut]] • [[Republika (stranka)]] • [[Humanizam (filozofija)]] • [[Renesansa (Francuska)]] • [[Liberum veto]] 
:[[Barlinek]] • [[Castillo del Príncipe]] 
:[[Bitka za Nürnberg]] • [[Eholokacija]] • [[Lafeta]] • [[Harlekin]] • [[Kako se prave stihovi?]]

&lt;blockquote&gt;Tvoja će vizija postati jasna tek kada se zagledaš u svoje srce. Onaj koji gleda prema van; sanja. Onaj koji gleda prema
unutra; budi se. &lt;br&gt; — Carl Jung&lt;/blockquote&gt;

----

[[Datoteka:Starry Night by Jean-François Millet.jpeg|mini|'''''Pita l’ me neko da li bijah ikad &lt;br&gt;
Duboko sretan, odgovorim: da. &lt;br&gt;
Ponekad ljubav dala mi je širi &lt;br&gt;
Vidik i dublji pogled. &lt;br&gt;
Na trenutak &lt;br&gt;
Spuzla su se vela s tajni. &lt;br&gt;
Razumljiv mi je bio šapat lišća &lt;br&gt;
I govor voda. &lt;br&gt;
U vjetru svoj sam prepoznao glas. &lt;br&gt;
Mnogostruk život kroz mene je teko. &lt;br&gt;
Ja bijah oblak, trava, zemlja, kiša, &lt;br&gt;
A ipak svoj sam osjećao glas.''''']]

=== Poezija ===
'''»Umjetnik je stvaralac lijepoga.«'''
* [https://www.poezijanoci.com/ Poezija noći]
* [https://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/dobrisa-cesaric.html Poezija na dlanu]

»Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne bi trebalo oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao imitirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti.« — Oscar Wilde

»Znate, često mi se događa da sam ponekom riječi u već dovršenoj pjesmi nezadovoljan. Takvo mjesto obično ostavljam prazno, ili stavljam na nj samo približno dobru riječ s namjerom da ju kasnije zamijenim zaista dobrom, takvom koja će me potpuno zadovoljiti. I Paul Cezanne radeći na svojim slikama ostavljao je neka mjesta prazna i dulje vremena, dok ne bi za njih našao sasvim adekvatne boje. I ja sam ponekad čak i godinama tragao za jednom jedinom riječi!« — Dobriša Cesarić

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Koliba u proljeće.
Ničega u njoj —
U njoj je sve.

Yamaguchi Sodo
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Jesen

Dan hladnoće u jesenjoj noći —
Šetao sam poljem,
I vidio rumen mjesec kako se saginje preko živice
Ko seljak crvena lica.
Ne stadoh na razgovor već samo kimnuh,
A okolo su bile čeznutljive zvijezde
Blijedih lica kao gradska djeca.

Thomas Ernst Hulme
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;
----
&lt;poem&gt;&lt;blockquote&gt;
Sergeju Jesenjinu

Naš je planet radostima ubog nešto.
Treba otimati radost danima što bježe. 
Na svijetu umrijeti nije teško.
Stvarati život daleko je teže.

Vladimir Majakovski
&lt;/poem&gt;&lt;/blockquote&gt;

[[Datoteka:Zither solo from G'schichten aus dem Wienerwald Op.325.ogg|250px|desno|thumb|Solo za citru iz djela Priče iz Bečke šume [[Johann Strauss mlađi|J. Straussa]]  (1:04)]]
----
[[Datoteka:Under the Milky Way in Black Rock Desert, Nevada.jpg|desno|200px|thumb|'''''Dvije me stvari ispunjavaju &lt;br&gt; Sve većim strahopoštovanjem &lt;br&gt; I udivljenjem &lt;br&gt; Što ih
više promišljam: &lt;br&gt; Zvjezdano nebo nada mnom &lt;br&gt; I moralni 
zakon u meni.''''']]

{{-}}

== Nagrade ==
{|
| {{AS-komunikacija|Za komunikaciju! :)|Koreanovsky}}
| {{P-sve|&amp;#91;wiki&amp;#93;strast|Ponor|slika=Font Awesome 5 solid chess-pawn.svg|bg1=black|bg2=white|tx1=white|tx2=black}} 
| {{P-sve|[[WP:NI]]|Ponor|slika=VisualEditor icon references-ltr-invert.svg|bg2=#8af}}
| {{Branka-marljivost|za vrijednog suradnika wikipedije|Dean72}}
|{{P-sve|[[WP:Članak tjedna/48, 2023. |brk tjedna]]|Ponor|slika=Lasker, Emanuel &quot;-8&quot; - DPLA - aa442dc47950f347989fadd72f31d04c (cropped).jpg|bg1=pink|bg2=white|tx1=violet|tx2=black}}
|{{AS-opća||Labud222}}</text>
      <sha1>pd72aleojwm0c7jjygt1cg9d6rw481m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stablina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>649448</id>
    <revision>
      <id>7479199</id>
      <parentid>7435761</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:24:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34670-29</username>
        <id>363950</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479199</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2064" sha1="9a0gsv3fj7s28204cf0jtgu0tmeggex" deleted="deleted" />
      <sha1 />
    </revision>
    <revision>
      <id>7479216</id>
      <parentid>7479199</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:06:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-34670-29|~2026-34670-29]] ([[User talk:~2026-34670-29|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:MaGa|MaGa]]</comment>
      <origin>7435761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2028" sha1="qzaexhy8p5alhwuk0s6g3uzvc12dauo" xml:space="preserve">{{Infookvir naseobina u Hrvatskoj
|ime         = Stablina
|regija      = 
|županija    = [[Dubrovačko-neretvanska županija]]
|općina      = [[Ploče]]
|mikroregija = 
|najgrad     = 
|površina    = 
|nadvisina   = 
|z. širina   = 43.053414
|z. dužina   = 17.448790
|brojstan    =  
|gustoća     =  
|domaćinstva = 
|pošta       = 20340 Ploče 
|pozbroj     = &lt;small&gt;+385&lt;/small&gt; 020 
|autooznaka  = DU 
|karta2           =Dubrovačko-neretvanska županija
|naziv karte2     =[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanske županije]]
|slika       = Stablina_2026_panorama.jpg
|slika_opis  =
}}
'''Stablina''' je mjesni odbor u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]], u sastavu Grada [[Ploče|Ploča]], [[Dubrovačko-neretvanska županija]]. 

Stablina je prvobitno bilo naselje u neposrednoj blizini Ploča. Širenjem grada Ploča postaje i njegov sastavni dio. Sastoji se prvenstveno od privatnih kuća i nema visokih stambenih objekata. Nalazi se na južnom predjelu grada.

Većina stanovnika sadašnje Stabline sišla je prema Neretvi nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i naselio se po naselju. Na području Stabline nalazi se veliki broj pretpovijesnih gomila i više nekropola srednjovjekovnih stećaka.
[[Datoteka:Crkva Gospe Fatimske Stablina 2026 (01).jpg|200px|mini|lijevo|Crkva Gospe Fatimske]]
Župna crkva Gospe Fatimske počela se graditi 1971. godine. Kripta, koja je dovršena i blagoslovljena 1973., služila je kao župna kapela do 1998. Iznad kripte crkva je dovršena 1999., prema nacrtu arh. Vinka Galića iz Mostara. Crkva, projektirana u obliku ptice u letu, i zvonik uz nju, s dva zvona, obloženi su [[brački kamen|bračkim kamenom]].

Stanovništvo Stabline se bavi trgovinom, poljoprivredom i ribolovom.

== Poznate osobe ==
* [[Tea Pijević]], rukometašica

== Vanjske poveznice ==
*[https://ploce.hr/mjesni-odbori/crpala-spilice-gnjeci/ ploce.hr]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Ploče}}
[[Kategorija:Naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji]]</text>
      <sha1>qzaexhy8p5alhwuk0s6g3uzvc12dauo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski školski športski savez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>657019</id>
    <revision>
      <id>7479468</id>
      <parentid>6789130</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T23:16:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>s</comment>
      <origin>7479468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1300" sha1="m1fq85f5c2b25yuxbch69ng76r9ess9" xml:space="preserve">{{mrva}}
'''Hrvatski školski športski savez''' (HŠŠS) je krovno tijelo [[školski šport|školskog športa]] u [[Šport u Hrvatskoj|Republici Hrvatskoj]]. Međunarodni naziv za Savez je ''Croatian School Sport Federation''.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://skolski-sport.hr/index.php/o-savezu/ |title=Arhivirana kopija |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=2. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191202132940/http://skolski-sport.hr/index.php/o-savezu/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Osnovan je [[22. prosinca]] [[šport u 2006.|2006.]] godine, kada je u prostorijama [[MZOŠ|Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa]] održana Osnivačka skupština HŠŠS-a. Tako je po prvi puta u Republici Hrvatskoj osnovano krovno tijelo školskog športa.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Za sudjelovanje na natjecanjima koja organizira HŠŠS potrebno je imati iskaznicu HŠŠS-a. HŠŠS izdaje iskaznicu svim učenicima, članovima školskih sportskih društava osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;http://skolski-sport.hr/index.php/iskaznice/&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://skolski-sport.hr/ Hrvatski školski športski savez]

{{TDPRH}}
[[Kategorija:Hrvatski športski savezi|školski]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>m1fq85f5c2b25yuxbch69ng76r9ess9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski akademski sportski savez</title>
    <ns>0</ns>
    <id>657020</id>
    <revision>
      <id>7479463</id>
      <parentid>7265792</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T23:06:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>s</comment>
      <origin>7479463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1323" sha1="ctho8yq4sfrfu4cshb9d9msgoode09x" xml:space="preserve">'''Hrvatski akademski sportski savez''' (HASS, poznat i kao UniSport) jedini je hrvatski nacionalni [[šport]]ski savez koji potiče, promiče i skrbi o sportu na visokim učilištima te ga predstavlja u međunarodnim okvirima. Međunarodni naziv za Savez je ''Croatian Academic Sports Federation''.

Savez je osnovan [[25. travnja]] [[šport u 1994.|1994.]] godine pod nazivom ''Hrvatski sveučilišni sportski savez'' (međ. ''Croatian University Sports Federation'') te je 18. rujna 2012. promijenio ime u Hrvatski akademski sportski savez. Savez je član ''[[Međunarodni savez sveučilišnog športa|Svjetske sveučilišne sportske federacije]] (FISU)'' i ''[[Europski sveučilišni sportski savez|Europske sveučilišne sportske asocijacije]] (European University Sports Association (EUSA))''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.unisport.hr/hr/hrvatski-akademski-sportski-savez |title=Arhivirana kopija |access-date=17. studenoga 2019. |archive-date=8. listopada 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191008162608/https://www.unisport.hr/hr/hrvatski-akademski-sportski-savez |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

==Vanjske poveznice==
* [https://www.unisport.hr Službena stranica] 

==Izvori==
{{izvori}}

{{TDPRH}}
[[Kategorija:Hrvatski športski savezi|akademski]]
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>ctho8yq4sfrfu4cshb9d9msgoode09x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Potaro</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659470</id>
    <revision>
      <id>7479412</id>
      <parentid>7430536</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:14:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479412</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1461" sha1="auy0z53vc6nnw1irc5xtm8dn0j9y3yo" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Potaro
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Rijeka Potaro na karti porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = 
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = {{pritok}}
| pritoci           = [[Arnik]], [[Kurubrang]]
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Potaro''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]], [[pritok]] je rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Essequiba]]
[[Kategorija:Porječje Potaroa| ]]</text>
      <sha1>auy0z53vc6nnw1irc5xtm8dn0j9y3yo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kuyuwini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659472</id>
    <revision>
      <id>7479401</id>
      <parentid>6833905</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:57:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479401</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1820" sha1="rle5aedopc5pvse3jxr79eg8itsmvka" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Kuyuwini
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = Essequiborivermap.png
| slika_opis        = Rijeka Kuyuwini na karti porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = 
| zemljovid_opis    = 

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Kuyuwini''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]], [[pritok]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

U blizini gornjih tokova rijeka Kuyuwini, [[Essequibo (rijeka)|Essequiba]] i [[Cassiquity]] živjeli su [[Taruma]] Indijanci.&lt;ref&gt;[https://www.persee.fr/doc/jsa_0037-9174_1913_num_10_2_2868 Nomenclature and distribution of the principal tribes and sub-tribes of the Arawakan linguistic stock of south America] pristupljeno 1. veljače 2020&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Essequiba]]</text>
      <sha1>rle5aedopc5pvse3jxr79eg8itsmvka</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479402</id>
      <parentid>7479401</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:58:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479402</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1743" sha1="cfjf58v433obyfczar5q70a26h8akas" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Kuyuwini
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Rijeka Kuyuwini na karti porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = 
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = 
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Kuyuwini''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]], [[pritok]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

U blizini gornjih tokova rijeka Kuyuwini, [[Essequibo (rijeka)|Essequiba]] i [[Cassiquity]] živjeli su [[Taruma]] Indijanci.&lt;ref&gt;[https://www.persee.fr/doc/jsa_0037-9174_1913_num_10_2_2868 Nomenclature and distribution of the principal tribes and sub-tribes of the Arawakan linguistic stock of south America] pristupljeno 1. veljače 2020&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Essequiba]]</text>
      <sha1>cfjf58v433obyfczar5q70a26h8akas</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kassikaityu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659473</id>
    <revision>
      <id>7479399</id>
      <parentid>6833900</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:53:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479399</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1482" sha1="2ar6l5ogbecqt87tg4rq7cp23njihgv" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Kassikaityu
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Rijeka Kassikaityu na karti porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Kassikaityu''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]], [[pritok]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Essequiba]]</text>
      <sha1>2ar6l5ogbecqt87tg4rq7cp23njihgv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Puruni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659483</id>
    <revision>
      <id>7479411</id>
      <parentid>6833891</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:13:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479411</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1511" sha1="09fyjfvf69gk74ltb95o1cjwfjr9124" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Puruni
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Rijeka Puruni na zemljovidu porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Mazaruni]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Puruni''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]]. [[Pritok]] je rijeke [[Mazaruni]] i pripada [[porječje|porječju]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Mazarunija]]</text>
      <sha1>09fyjfvf69gk74ltb95o1cjwfjr9124</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kurupung</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659487</id>
    <revision>
      <id>7479403</id>
      <parentid>6833893</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:59:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479403</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1498" sha1="ey6vyo85iom3s5jgi7uiaaohqwp0o0f" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Kurupung
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Zemljovid porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Mazaruni]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Kurupung''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]]. [[Pritoka]] je rijeke [[Mazaruni]] i pripada [[porječje|porječju]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Mazarunija]]</text>
      <sha1>ey6vyo85iom3s5jgi7uiaaohqwp0o0f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Merume</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659489</id>
    <revision>
      <id>7479413</id>
      <parentid>6720002</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:15:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479413</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1449" sha1="d17b5wpfagvhqtq97mlxpedv1jfxihw" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Merume
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = 
| zemljovid_opis    = 

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Kamarang (rijeka)|Kamarang]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Merume''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]]. [[Pritok]] je rijeke [[Kamarang (rijeka)|Kamarang]] i pripada [[porječje|porječju]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Porječje Kamaranga]]</text>
      <sha1>d17b5wpfagvhqtq97mlxpedv1jfxihw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479415</id>
      <parentid>7479413</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:16:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479415</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1530" sha1="ey2uxzi9w9y2wfx34dpmdo3acal06u2" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Merume
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Zemljovid porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Kamarang (rijeka)|Kamarang]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Merume''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]]. [[Pritok]] je rijeke [[Kamarang (rijeka)|Kamarang]] i pripada [[porječje|porječju]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Porječje Kamaranga]]</text>
      <sha1>ey2uxzi9w9y2wfx34dpmdo3acal06u2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Konawaruk</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659562</id>
    <revision>
      <id>7479405</id>
      <parentid>6833898</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:02:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479405</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1604" sha1="qcs6p3caoggov20aihegbx5pihhew9i" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Konawaruk
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Zemljovid porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Konawaruk''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]], [[pritok]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

U području uz rijeku glavna je industrija [[rudarstvo]], poglavito za [[zlato]]m, zbog čega je rijeka jako [[onečišćenje|onečišćena]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Essequiba]]</text>
      <sha1>qcs6p3caoggov20aihegbx5pihhew9i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Siparuni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659563</id>
    <revision>
      <id>7479409</id>
      <parentid>6833903</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:09:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479409</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1474" sha1="qx7yc6cgfpq4ku7is3f82vm8g9fz8th" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Siparuni
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = 
| zemljovid_opis    = 

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]
| pritoci           = [[Takutu]], [[Burro-Burro]], [[Tipuru]] i potok [[Levai]].
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Siparuni''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]], [[pritok]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Essequiba]]
[[Kategorija:Porječje Siparunija| ]]</text>
      <sha1>qx7yc6cgfpq4ku7is3f82vm8g9fz8th</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479410</id>
      <parentid>7479409</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:12:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479410</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1554" sha1="5g0d3je7yhz1rkddh3yd3h7xb4ndfdf" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Siparuni
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Zemljovid porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]
| pritoci           = [[Takutu]], [[Burro-Burro]], [[Tipuru]] i potok [[Levai]].
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Siparuni''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]], [[pritok]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Essequiba]]
[[Kategorija:Porječje Siparunija| ]]</text>
      <sha1>5g0d3je7yhz1rkddh3yd3h7xb4ndfdf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Takutu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659564</id>
    <revision>
      <id>7479408</id>
      <parentid>6833828</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:08:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479408</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1493" sha1="6bsvvjeetf5irwqw3rlk0cuzi67abdx" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Takutu
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Zemljovid porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Siparuni]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Takutu''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]]. [[Pritoka]] je rijeke [[Siparuni]] i pripada [[porječje|porječju]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Siparunija]]</text>
      <sha1>6bsvvjeetf5irwqw3rlk0cuzi67abdx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tipuru</title>
    <ns>0</ns>
    <id>659566</id>
    <revision>
      <id>7479407</id>
      <parentid>6833827</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:07:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479407</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1492" sha1="ddrjvxquk66gafsn4gmcz3spwlhopz7" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime               = Tipuru
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             = 
| slika_opis        = 
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = Essequiborivermap.png
| zemljovid_opis    = Zemljovid porječja rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]]

| dz                = GVA
| naselja           = 

| duljina           = 
| površina porječja = 
| lokacija istjeka  = 
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  = 
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| smrznuta          = 
| brane             = 

| izvor             = 
| sutok             = 
| izvor_koordinate  = &lt;!--{{coord||format=dms|display=i}}--&gt;
| izvor_nadmorska_visina = 
| ušće              = 
| tip ušća          = 
| ušće_koordinate   = &lt;!--{{coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| ušće_nadmorska_visina = 
| slijev            = Atlantski
| ulijeva se u      = rijeku [[Siparuni]]
| pritoci           = 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     = 

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Gvajana
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}
'''Tipuru''' je rijeka u [[Gvajana|Gvajani]]. [[Pritok]] je rijeke [[Siparuni]] i pripada [[porječje|porječju]] rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]].

== Izvori ==
{{izvori}}
*Rand McNally, The New International Atlas, 1993.

{{Mrva-rij}}
[[Kategorija:Rijeke u Gvajani]]
[[Kategorija:Pritoci Siparunija]]</text>
      <sha1>ddrjvxquk66gafsn4gmcz3spwlhopz7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis masonskih velikih loža u Europi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>667765</id>
    <revision>
      <id>7479146</id>
      <parentid>7478070</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T12:20:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{Z|ŠPA}} Španjolska */</comment>
      <origin>7479146</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108440" sha1="povmlbpw1mvips2ce96praq7piouaqp" xml:space="preserve">{{SZsidebar}}

[[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u gotovo svim [[Europa|Europskim državama]]. U svakoj europskoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog (liberalnog, adogmatskog) ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma.

{{Tab sadr desno}}

== {{Z|ALB}} Albanija ==
*'''[[Velika loža Albanije]]''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno LMSH,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/|title=LMSH|access-date=2024-05-04|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je muška [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]] osnovana 2011. godine.
*'''Velika albanska loža &quot;Ilirija&quot;''' (''Lozha e Madhe Shqiptare Iliria''), skraćeno LMSHI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe Shqiptare Iliria|url=https://lmshi.al/|access-date=2025-05-31|website=lmshi.al|language=sq}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža osnovana 2013. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]],  [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe Kombëtare e Shqipërisë''). Članstvo: [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.balkanweb.com/masonet-krijojne-lozhen-e-madhe-kombetare-te-shqiperise-flasin-ekskluzivisht-per-news-24-moment-historik-per-shqiptaret-ja-pse-kemi-vendosur-te-flasim/#gsc.tab=0|title=Masonët krijojnë Lozhën e Madhe Kombëtare të Shqipërisë. Flasin ekskluzivisht për News 24: Moment historik për shqiptarët, ja pse kemi vendosur të flasim|date=2023-10-23|access-date=2024-07-30|website=balkanweb.com|last=Golemi|first=Aurora}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika regularna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe dhe e Rregullt e Shqipërisë''), skraćeno LMRSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgla.al/|title=Regular Grand Lodge of Albania|access-date=2024-04-25|website=rgla.al|language=sq, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija loža Albanije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia di Albania'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|access-date=2025-07-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929173654/http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|archive-date=2011-09-02|website=llozhaemadheeshqiperise.com|language=it, sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=https://www.facebook.com/serenissimagranloggiadialbania/?locale=hr_HR|access-date=2025-07-08|website=facebook.com/serenissimagranloggiadialbania}}&lt;/ref&gt;
*  [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Albaniji.
*  [[Velika loža Turske]] ima tri svoje lože u Albaniji.

== {{Z|AND}} Andora ==
*'''[[Velika loža Andore]]''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra''), skraćeno GLA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://glandorra.com/en/home-en|title=Gran Lògia d'Andorra|access-date=2024-05-04|website=glandorra.com|language=en, fr, es, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Andora|Andori]].
* '''Veliki orijent Andore''' (''Gran Orient d'Andorra''), skraćeno GOA.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientandorra.com/en/|title=Welcome to the Grand Orient of Andorra|access-date=2024-05-12|website=granorientandorra.com|language=en, ka, es, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Andore''' (''Gran Lògia Regular d'Andorra''), skraćeno GLRA.

== {{Z|ARM}} Armenija== 
*'''[[Velika loža Armenije]]''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Գերագույն Օթյակ Հայոց'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/|title=Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Armenia|access-date=2024-05-04|website=glofarmenia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Armenija|Armeniji]].

== {{Z|AUT}} Austrija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Austriji}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Glo logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Austrija

| image2      = Goo-logo.jpg
| width2      = 139
| caption2    = Veliki orijent Austrije

}}
U [[Austrija|Austriji]] postoji više velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|title=Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

*'''[[Velika loža Austrije]]''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija velika loža u [[Austrija|Austriji]].
*'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/de/index.html|title=Großorient von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]].
*'''Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2023-08-28|website=droit-humain.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
*'''[[Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije]]''' (''Großloge Humanitas Austria'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2024-05-04|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Catena]]. 
*'''Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=UMFOH|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Velika liberalna loža Austrije]]''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2025-06-23|website=liberale-grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[AACEE]].
*'''Velika masonska loža Austrije''' (''Große Freimaurerloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-austria.at/de/grossloge-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2024-05-04|website=aasr-austria.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
*'''Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2025-06-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=sgla.eu|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=rgla.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der Freimaurer von Österreich''), osnovana 2025. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|AZE}} Azerbajdžan ==
* '''[[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]]''' ([[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Milli Böyük Lojası'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryaz.org/|title=National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-19|website=freemasonryaz.org|language=en|archive-date=19. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519083801/https://www.freemasonryaz.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Azerbajdžan]]u.

== {{Z|BEL}} Belgija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Sceau du Grand Orient de Belgique.png
| width1      = 141
| caption1    = Veliki orijent Belgije 

| image2      = GLB.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Belgije

| image3      = GLFB-VGLB.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Belgije

}}
* '''[[Regularna velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glrb.net/en/|title=GLRB|access-date=2024-05-04|website=glrb.net|language=en, fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]].
* '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2024-05-04|website=gob.be|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]*.
* '''[[Velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno GLB.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2024-05-04|website=glb.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Konfederacija loža &quot;Lithos&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Belgijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération belge du Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België''). Članstvo: [[CLIMAF]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] i [[Velika loža Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji.

== {{Z|BLR}} Bjelorusija ==
* '''[[Velika loža Bjelorusije]]''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Вялікая Ложа Беларусі Муляраў Старадаўніх Вольных і Прынятых|url=https://grandlodgebelarus.org/|access-date=2025-05-31|website=grandlodgebelarus.org|language=be}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]].
* '''Kotar &quot;Bjelorusija&quot; Velike lože Rusije''' ([[Ruski jezik|rusk.]] ''Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2026-06-08|website=freemasons.by|language=ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.by/|title=Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России|access-date=2024-08-27|website=freemason.by|language=ru|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828034330/https://freemason.by/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]].

== {{Z|BIH}} Bosna i Hercegovina ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini}}
* '''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== {{Z|BUG}} Bugarska ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Bugarske]]''' ([[Bugarski jezik|bug]]. ''Обединена велика ложа на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.bg/|title=Обединена велика ложа на България|access-date=2024-05-04|website=uglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], osnovana 1992. godine.
* '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj''' (''Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България'') je osnovana 2001. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/|title=Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България|access-date=2024-05-04|website=grandlodgebulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Bugarske''' (''Великата ложа на България'') je osnovana 2010. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Велика Ложа на България|url=https://www.vlb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423074049/https://www.vlb.bg/|archive-date=2024-04-23|access-date=2025-01-01|website=vlb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glb.bg/|title=Велика ложа на българия|access-date=2024-05-04|website=glb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika univerzalna loža Bugarske''' (''Велика универсална ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Universal Lodge of Bulgaria|url=https://gulb.wordpress.com/|access-date=2025-09-28|website=gulb.wordpress.com}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]], [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Bugarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Българска федерация &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain-bulgaria.org/|title=Българска федерация|access-date=2024-05-04|website=droithumain-bulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Velika ženska loža Bugarske]]''' (''Велика женска ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfbg.bg/|title=Велика Женска Ложа на България|access-date=2024-05-04|website=glfbg.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske'''  (''Великата ложа на свободните зидари за мъже и жени на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Bugarske''' (''Национална велика ложа на България''). Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Veliki orijent Bugarske''' (''Великият Изток на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.bg/|title=Великият Изток на България|access-date=2024-08-19|website=gob.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velike nacionalne ujedinjene lože Bugarske''' (''Национални обединени велики ложи на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Национални Обединени Велики Ложи на България|url=http://www.nuglb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413095118/http://www.nuglb.bg/|archive-date=2024-04-13|access-date=2025-01-01|website=nuglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|CIP}} Cipar ==
* '''[[Velika loža Cipra]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Κύπρου'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://megalistoatiskyprou.com/|title=GRAND LODGE OF CYPRUS|access-date=2024-05-04|website=megalistoatiskyprou.com|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Cipar|Cipru]].
* '''[[Kotarska velika loža Cipra]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Cyprus'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cyprus-freemasons.org.cy/|title=Welcome to the District Grand Lodge of Cyprus|access-date=2024-05-04|website=cyprus-freemasons.org.cy}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Pokrajinska velika loža Ciparske regije''' (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalne velike lože Grčke]].

== {{Z|CG}} Crna Gora ==
[[Datoteka:Zvlcgm.png|mini|135px|desno|Velika loža Crne Gore]]
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori}}
* '''[[Velika loža Crne Gore]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], osnovana 2006. godine.
* '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''. Članstvo: [[Masonska unija Balkana|MUB]]
* '''Velika nacionalna loža Crne Gore'''. Članstvo: [[SOGLIA]]

== {{Z|ČEŠ}} Češka ==
[[File:Grand Lodge of the Czech Republic.svg|mini|135px|desno|Velika loža Češke]]
* '''[[Velika loža Češke]]''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká lóže České Republiky''), skraćeno VLČR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/|title=Veliká Lóže České Republiky|access-date=2023-09-03|website=vlcr.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Češka|Češkoj]].
* '''Velika loža čeških zemalja''' (''Veliká Lóže Zemí Českých''), skraćeno VLZČ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vlzc.cz/|title=Tyto stránky jsou jedinou internetovou prezentací V.L.Z.Č.|access-date=2023-09-03|website=vlzc.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Humanitas&quot; Bohemije''' (''Velkolóže Humanitas Bohemia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://humanitasbohemia.cz/|title=HUMANITAS BOHEMIA|access-date=2024-05-04|website=humanitasbohemia.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Češke djeluje i u [[#Slovačka|Slovačkoj]].

== {{Z|DAN}} Danska ==
* '''[[Danski red slobodnih zidara]]''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Den Danske Frimurerorden''), skraćeno DDFO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ddfo.dk/|title=Den Danske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=ddfo.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Danska|Danskoj]], osnovana 1858. godine.
* '''Velika loža Danske''' (''Storlogen af Danmark'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://storlogen-af-danmark.dk/|title=Velkommen til Storlogen af Danmark|access-date=2024-05-04|website=storlogen-af-danmark.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1929. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Skandinavisk Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Danske djeluje i u [[#Norveška|Norveškoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.dk/|title=Den Internationale Frimurerorden for mænd og kvinder Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=da}}&lt;/ref&gt;
* '''Danski bratski red''' (''Dansk Broder Orden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dansk Broder Orden|url=https://www.danskbroderorden.dk/|access-date=2026-01-06|website=danskbroderorden.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1964. godine.

== {{Z|EST}} Estonija ==
* '''[[Velika loža Estonije]]''' ([[Estonski jezik|esto.]] ''Eesti Suurloož'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.eestisl.ee/|title=Eesti suurloož|access-date=2024-05-04|website=eestisl.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Estonija|Estoniji]].
* '''Veliki orijent Estonije''' (''Eesti Suurorient'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goe.ee/|title=Eesti Suurorient|access-date=2024-05-09|website=goe.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].

== {{Z|FIN}} Finska ==
* '''[[Velika loža Finske]]''' ([[Finski jezik|fins.]] ''Suomen Suurloosi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vapaamuurarit.fi/|title=Suomen Suurloosi|access-date=2024-05-04|website=vapaamuurarit.fi}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Finska|Finskoj]].
* '''Finska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Suomen Liitto Le Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain.fi/looshit/|title=Vapaamuurarilooshimme Suomessa ja Virossa|access-date=2023-08-28|website=droithumain.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Švedski ženski masonski red''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Svenkska Kvinno-Frimurarorden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kvinnofrimurare.fi/|title=Tervetuloa Suomen naisvapaamuurareiden sivuille|access-date=2024-08-07|website=kvinnofrimurare.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt;
* [[Švedski red slobodnih zidara]] ima svoje lože u Finskoj.

== {{Z|FRA}} Francuska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Logo-godf.png
| width1      = 132
| caption1    = Veliki orijent Francuske

| image2      = Logo-glnf.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Francuske

| image3      = Gldf.png
| width3      = 134
| caption3    = Velika loža Francuske

| image4      = Glff.png
| width4      = 135
| caption4    = Velika ženska loža Francuske

| image5      = Logo-GLTSO.png
| width5      = 135
| caption5    = Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;

| image6      = GL-AMF.png
| width6      = 135
| caption6    = Velika loža francuskog masonskog saveza

}}
U [[Francuska|Francuskoj]] postoji preko 40 [[Velika loža|velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Miscellanea Macionica : Y-aurait-il, en France, autant d obédiences maçonniques que de Francs-Maçons ?|url=https://www.gadlu.info/miscellanea-macionica-y-aurait-il-en-france-autant-dobediences-maconniques-que-de-francs-macons/|access-date=2026-01-28|last=Chassagnard|first=Guy|date=2016-01-17|website=gadlu.info|language=fr}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Veliki orijent Francuske]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de France''), skraćeno GOdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://godf.org/|title=Bienvenue sur le site du Grand Orient de France|access-date=2024-05-06|website=godf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1773. godine i najstarija je velika loža u kontinentalnoj [[Europa|Europi]]. Smatra se matičnom velikom ložom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši), [[Alijansa masona Europe|AME]] (bivši), [[AACEE]]*, [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]*.
* '''[[Nacionalna velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge Nationale Française''), skraćeno GLNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/|title=Grande Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=glnf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]], osnovana 1913. godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Francuska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération Française du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge de France''), skraćeno GLdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldf.org/|title=Grande loge de France|access-date=2024-05-06|website=gldf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1894. godine. Članstvo: [[CIGLU]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki priorat Galije''' (''Grand Prieuré des Gaules''), skraćeno GPdG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gpdg.org/|title=Grand Prieuré des Gaules|access-date=2024-05-06|website=gpdg.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1946. godine.
* '''[[Velika ženska loža Francuske]]''' (''Grande Loge Féminine de France''), skraćeno GLFF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glff.org/|title=Grande Loge Féminine de France|access-date=2024-05-06|website=glff.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1952. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;]]''' (''Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra''), skraćeno GLTSO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltso.org/|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|access-date=2024-05-06|website=gltso.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1958. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika francuska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge française de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1960. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge Féminine de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1965. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Francuska nacionalna loža''' (''Loge Nationale Française''), skraćeno LNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lnf.fmtl.fr/|title=Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=lnf.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1968. godine.
* '''Velika opća mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Universelle''), skraćeno GLMU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmu.fr/|title=Grande Loge Mixte Universelle|access-date=2024-05-06|website=glmu.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda''' (''Grande Loge indépendante et souveraine des Rites unis''), skraćeno GLISRU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glisru.eu/|title=Grande Loge Indépendante et Souveraine des Rites Unis|access-date=2024-05-06|website=glisru.eu|language=fr|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506103344/https://www.glisru.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti''' (''Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal''), skraćeno OITAR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.oitar.info/|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|access-date=2024-05-06|website=oitar.info|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1974. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža Francuske''' (''Grande Loge Mixte de France''), skraćeno GLMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmf.fr/|title=Grande Loge Mixte de France|access-date=2024-05-06|website=glmf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1982. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Francuske''' (''Grande Loge Régulière Française''), skraćeno GLRF, osnovana je 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=À propos de La Grande Loge Régulière Française|url=https://pro-fusion-conseils.fr/Salonmaco/salonmaconnique.item-fm.org/grande-loge-reguliere-francaise/index.html|access-date=2025-09-25|website=pro-fusion-conseils.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge symbolique travaillant au Rite Écossais Primitif''), skraćeno GLSREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsrep.fr/|title=Grande Loge symbolique travaillant au Rite écossais primitif|access-date=2024-05-06|website=glsrep.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge française du Rite écossais primitif''), skraćeno GLFREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge française du Rite écossais primitif|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/|access-date=2025-12-10|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine.
* '''Velika suverena mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Souveraine''), skraćeno GLMS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.eu/|title=Grande Loge Mixte Souveraine|access-date=2024-05-06|website=glms.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1992. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Francuske''' (''Grande Loge unie de France''), skraćeno GLUF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gluf.org/|title=Grande Loge unie de France|access-date=2024-05-06|website=gluf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1994. godine.
* '''Velika reformirana i ispravljena škotska loža Occitanije''' (''Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie''), skraćeno GLERRO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glerro.rite-ecossais-rectifie.org/|title=Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie|access-date=2024-05-17|website=rite-ecossais-rectifie.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1995. godine.
* '''Velika simbolička loža Francuske''' (''Grande Loge symbolique de France''), skraćeno GLSF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine.
* '''Velika francuska loža za Mizraim''' (''Grande Loge Française de Misraïm''), skraćeno GLFM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glfmisraim.fr/|title=Grande Loge française de Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glfmisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge mixte de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLMMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2000. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika tradicionalna i moderna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle et moderne de France''), skraćeno GLTMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltmf.eu/|title=Grande Loge Traditionnelle &amp; Moderne de France|access-date=2024-05-06|website=gltmf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil du R.E.A.A. pour la Juridiction Maçonnique Française|url=https://supreme-conseil.fr/|access-date=2026-06-10|website=supreme-conseil.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Grande Loge des Cultures et de la Spiritualité''), skraćeno GLCS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glcs.fr/|title=Grande Loge des cultures et de la spiritualité|access-date=2024-05-06|website=glcs.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža tradicionalne francuske masonerije''' (''Grande Loge maçonnique française de Tradition''), skraćeno GLMFT, osnovana je 2009. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge Maçonnique Française de Tradition|url=https://www.hiram.be/grande-loge-maconnique-francaise-de-tradition/|access-date=2026-01-28|date=2013-01-15|website=hiram.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Nationale''), skraćeno GLMN,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmn.eu/|title=Bienvenue à toutes celles et ceux qui prendront quelques instants pour visiter les pages du site de la Grande Loge Mixte Nationale|access-date=2024-05-06|website=glmn.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2010. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Federacija Memfisa-Mizraima''' (''Féderation de Memphis Misraim''), skraćeno FedMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika loža francuskog masonskog saveza]]''' (''Grande Loge de l'Alliance Maçonnique Française''), skraćeno GLAMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://alliance.fm/|title=Grande Loge de l’Alliance Maçonnique Française|access-date=2024-05-06|website=alliance.fm|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika tradicionalna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle de France''), skraćeno GLTF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltf.fr/|title=Grande Loge traditionnelle de France|access-date=2024-05-17|website=gltf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika europska loža Univerzalnog bratstva''' (''Grand Loge Européenne de la Fraternité Universelle''), skraćeno GLEFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glefu.eu/|title=Grande Loge Européenne de la Fraternité Universelle|access-date=2024-05-06|website=glefu.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2013. godine. Članstvo: [[Catena]].
* '''Francuska nacionalna mješovita loža''' (''Loge Nationale Mixte Française''), skraćeno LNMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loge Nationale Mixte Française|url=https://lnmf.fmtl.fr/accueil|access-date=2024-12-18|website=fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2015. godine.
* '''Masonska skupina mješovitih i samostalnih loža''' (''Groupement Maconnique de Loges Mixtes et Independantes''), skraćeno GMLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.gmlmi.org/|title=Groupement Maçonnique de Loges Mixtes Indépendantes|website=gmlmi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311073135/http://www.gmlmi.org/|archive-date=2016-03-11|url-status=dead|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Ujedinjene francuske nacionalne lože''' (''Loges Nationales Françaises Unies''), skraćeno LNFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loges Nationales Françaises Unies|url=https://lnfu.fmtl.fr/|access-date=2025-12-24|website=lnfu.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2018. godine.
* '''Velika suverena loža Francuske''' (''Grande Loge Souveraine de France''), skraćeno GLSF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsf.fr/|title=Grande Loge Souveraine de France|access-date=2024-05-06|website=glsf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika francusko-malteška loža''' (''Grande Loge Franco-Maltaise'') &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gl-fm.org/en/|title=Grande Loge Franco-Maltaise|access-date=2024-08-11|website=gl-fm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.souveraincollege.org/|title=Souverain Collège de France et de Malte|access-date=2024-08-11|website=souveraincollege.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika škotska loža Francuske''' (''Grande Loge Ecossaise de France''), skraćeno GLEF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glef.fr/|title=Grande Loge Ecossaise de France|access-date=2024-08-13|website=glef.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža slobodnih zidara''' (''Grande Loge Des Maçons Libres''), skraćeno GLML.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la GLML|url=https://glml.fr/|access-date=2024-10-27|website=glml.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža Europe i Mediterana''' (''Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée''), skraćeno GLEM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée|url=https://glem.site/|access-date=2024-10-27|website=glem.site|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|GIB}} Gibraltar ==
*Pokrajinske velike lože u Gibraltaru u strukturi [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]: 
** '''Kotarska velika loža Gibraltara''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Gibraltar'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gibfreemasonry.gi/|title=District Grand Lodge of Gibraltar|access-date=2024-05-09|website=gibfreemasonry.gi|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Gibraltar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
** '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je kotarska velika loža u Gibraltaru i [[#Malta|Malti]] u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
** '''Veliki inspektorat Gibraltara''' (''Grand Inspectorate for Gibraltar'') je [[Pokrajinska velika loža|veliki inspektorat]] u Gibraltaru u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).

== {{Z|GRČ}} Grčka ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = VLGrčke.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Grčke

| image2      = NGLG.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Grčke

}}
* '''[[Velika loža Grčke]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|title=Grand Lodge of Greece|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.gr|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. 
* '''[[Nacionalna velika loža Grčke]]''' (''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://nglgreece.org/|title=Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=nglgreece.org|language=el}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža osnovana 1986. godine.
* '''Međunarodni slobodnozidarski red &quot;Delfi&quot;''' (''Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα &quot;ΔΕΛΦΟΙ&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|title=DELPHI International Freemasonic Order|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|language=en, fr, el|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506110829/https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/wp/|title=Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα “ΔΕΛΦΟΙ”|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728123204/https://www.delphiorder.org/wp/|archive-date=2020-07-28|url-status=dead|language=el, en, fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://delphiorder.us/|title=Grand Mixed Lodge DELPHI USA|access-date=2024-05-08|website=delphiorder.us|language=en}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši), [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Veliki najuzvišeniji orijent Grčke''' (''Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgog.gr/|title=Η Γαληνοτάτη Μεγάλη Ανατολή της Ελλάδος|access-date=2024-08-13|website=sgog.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.serenissimegrandorient.gr/|title=Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος|access-date=2024-05-06|website=serenissimegrandorient.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323061348/http://www.serenissimegrandorient.gr/|archive-date=2019-03-23|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki mješoviti orijent Grčke''' (''Μεγάλη Μικτή Ανατολή της Ελλάδος'') je mješovita velika loža osnovana 1996. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža Grčke''' (''Μεγάλη Γυναικεία Στοά της Ελλάδος''), skraćeno GLFG.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfg.gr/|title=Μεγάλη Αμιγής Γυναικεία Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=glfg.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2024-05-06|website=glfg-suisse.com|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika ženska masonska loža Grčke''' (''Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ|url=https://wglg-masonic.gr/|access-date=2025-07-13|website=wglg-masonic.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].
* '''Grčka federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Eλληνικης Oμοσπονδιας &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.gr/|title=Καλωσ Ηρθατε Στο Διεθνεσ Μικτο Τεκτονικο Ταγμα Le Droit Humain - Το Ανθρωπινο Δικαιο, Ελληνικη Ομοσπονδια|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1926. godine.
*'''Velika loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://aasr.gr/index.php|title=Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-13|website=aasr.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika ujedinjena loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/|title=Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=aasr-greece.gr|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Grčke''' (''Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=glfmw.gr|language=el|url-status=dead|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422161822/https://www.glfmw.gr/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών &amp; Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-18|website=[[Facebook]]|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
*'''Velika regularna loža slobodnih zidara Grčke''' (''Κανονικη Μεγάλη Στοά των Ελευθεροτέκτονων τησ Ελλάδας'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodge of the Freemasons of Greece|url=https://rglfg.gr/|access-date=2025-04-22|website=rglfg.gr|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža grčkih žena''' (''Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgewomen.gr/|title=Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων|access-date=2024-05-06|website=grandlodgewomen.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika čista ženska loža Grčke''' (''Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://fglg.gr/|title=Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=fglg.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520081700/http://fglg.gr/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža Grčke''' (''Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mmste.gr/|title=Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmste.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža slobodnih zidara Grčke''' (''Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mmsee.gr/|title=Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmsee.gr|language=en, en, fr}}&lt;/ref&gt;
*[[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu svoju ložu u Grčkoj.

== {{Z|GRU}} Gruzija ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Gruzije]]''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა''), skraćeno UGLG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/|title=United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=uglg.ge|language=en}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Gruzija|Gruziji]].
* '''[[Velika loža Gruzije]]''' (''საქართველოს დიადი ლოჟა'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=glgeorgia.ge|language=en, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|HRV}} Hrvatska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlh-2026.png
| width1      = 92
| caption1    = Velika loža Hrvatske

| image2      = Vnlh-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Hrvatske

| image3      = VRLH logo.png
| width3      = 137
| caption3    = Velika regularna loža Hrvatske

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj}}

* '''[[Velika loža Hrvatske]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u Hrvatskoj osnovana [[1997.]] godine.
* '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''', mješovita velika loža osnovana [[2014.]] godine u Rijeci. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]'''
* '''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]]''', ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].

== {{Z|ISL}} Island ==
* '''[[Islandski red slobodnih zidara|Velika loža Islanda – Islandski red slobodnih zidara]]''' ([[Islandski jezik|isla]]. ''Frímúrarareglan á Íslandi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/|title=Frímúrarareglan á Íslandi er bræðralag sem hefur mannrækt að markmiði|access-date=2024-05-04|website=frimurarareglan.is|language=is}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Island]]u.
* '''Islandska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Alþjóða Samfrímúrarareglan Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1921. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.is/|title=Alþjóða Samfrímúrarareglan LE DROIT HUMAIN|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.is|language=is}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|ITA}} Italija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Goi-Logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Veliki orijent Italije

| image2      = Logo GLdI.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Italije

| image3      = GLMFI.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Italije

| image4      = GLRI.png
| width4      = 101
| caption4    = Regularna velika loža Italije

}}
*'''[[Veliki orijent Italije]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Grande Oriente d'Italia''), skraćeno GOI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/|title=Grande Oriente d’Italia|access-date=2024-05-04|website=grandeoriente.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je najstarija te [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Italija|Italiji]], osnovana [[1805.]] godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
*'''[[Regularna velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia Regolare d'Italia''), skraćeno GLRI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glri.it/|title=Gran Loggia Regolare d'Italia|access-date=2024-05-04|website=glri.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je regularna velika loža.
*'''[[Velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia d'Italia''), skraćeno GLdI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Benvenuti nella Gran Loggia d’Italia degli A∴L∴A∴M∴|url=https://www.granloggia.it/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggiaditalia.org/|title=Serenissima Gran Loggia d'Italia Ordine Generale degli Antichi Liberi Accettati Muratori|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggiaditalia.org|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] i [[CIGLU]].
* '''Velika majčinska loža CAMEA''' (''Gran Loggia Madre C.A.M.E.A.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/|title=Gran Loggia Madre CAMEA|access-date=2024-05-04|website=glm-camea.org|language=it}}&lt;/ref&gt; CAMEA je skraćeno od Centro Attivitá Massoniche Esoteriche Accettate (Prihvaćeni centar za ezoterične masonske aktivnosti). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''[[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]''' (''Gran Loggia Massonica Femminile d'Italia''), skraćeno GLMFI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granloggiafemminile.it/|title=Gran Loggia Massonica Femminile d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiafemminile.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika nacionalna loža slobodnih zidara Italije 1805.''' (''Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805''), skraćeno GLNLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnlmitalia1805.it/|title=Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805|access-date=2024-05-04|website=glnlmitalia1805.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Talijanski tradicionalni masonski red''' (''Ordine Massonico Tradizionale Italiano''), skraćeno OMTI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ordinemassonicotradizionale.it/|title=Ordine Massonico Tradizionale Italiano|access-date=2024-05-04|website=ordinemassonicotradizionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Velika loža Italije Škotskog obreda''' (''Gran Loggia d'Italia Di Rito Scozzese''), skraćeno GLDIRS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldirs.it/it_IT/home|title=Gran Loggia d'Italia di Rito Scozzese|access-date=2024-05-04|website=gldirs.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika liberalna loža Italije''' (''Gran Loggia Liberale d'Italia''), skraćeno GLLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glliberal.it/|title=Gran Loggia Liberale d'Italia|access-date=2023-07-30|website=glliberal.it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Suvereni masonski red Italije''' (''Sovrano Ordine Massonico d'Italia''), skraćeno SOMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.somi-massoneria.eu/|title=Sovrano Ordine Massonico d’Italia|access-date=2024-08-07|website=somi-massoneria.eu|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika talijanska opća masonska loža''' (''Gran Loggia Massonica Generale Italiana''), skraćeno GLMGI. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Talijanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federazione italiana Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.it/|title=Federazione italiana|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika tradicionalna loža Italije''' (''Gran Loggia Tradizionale d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiatradizionaleitalia.it/|title=Gran Loggia Tradizionale d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiatradizionaleitalia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika regularna loža Emulacijskog obreda drevnih slobodnih zidara Italije''' (''Gran Loggia Regolare di Rito Emulation degli Antichi Massoni d'Italia''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika talijanska loža – Red drevnog obreda''' (''Gran Loggia Italiana – Ordine di Antica Osservanza'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Italiana Ordine di Antica Osservanza|url=http://www.granloggiaitaliana.it/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303055138/http://www.granloggiaitaliana.it/|archive-date=2020-03-03|access-date=2025-01-24|website=granloggiaitaliana.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije UMSOI''' (''Gran Loggia d'Italia U.M.S.O.I.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d'Italia UMSOI|url=http://www.granloggiaditalia.com/sito/|access-date=2025-01-24|website=granloggiaditalia.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Phoenix''' (''Gran Loggia Phoenix'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.phoenixmassoneria.com/en/|title=Gran Loggia Phoenix|access-date=2024-05-04|website=phoenixmassoneria.com|language=it, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika talijanska loža egipatskih obreda''' (''Gran Loggia Italiana dei Riti Egizi'').
* '''Velika egipatska loža Italije''' (''Gran Loggia Egizia D'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://granloggiaditalia.net/ |title=Gran Loggia Egizia D'Italia |access-date=13. ožujka 2020. |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222171436/http://granloggiaditalia.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ritodimemphismisraim.com/gran-loggia/|title=Gran Loggia Egizia D'Italia|access-date=2024-05-13|website=ritodimemphismisraim.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Napulja''' (''Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Napoli'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|title=Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika inicijacijska loža''' (''Gran Loggia Iniziatica''), skraćeno GLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Iniziatica|url=https://www.granloggiainiziatica.it/|access-date=2025-01-24|website=granloggiainiziatica.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Do 2024. godine poznata kao Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Rima (''Serenissima Gran Loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Roma'').
* '''Veliki demokratski orijent''' (''Grande Oriente Democratico''), skraćeno GOD.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Oriente Democratico|url=https://www.grandeoriente-democratico.com/|access-date=2025-01-24|website=grandeoriente-democratico.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki talijanski orijent''' (''Grande Oriente Italiano'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/|title=Grande Oriente Italiano|access-date=2024-08-19|website=grandeorienteitaliano.it|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki orijent triju mora Italije''' (''Grande Oriente dei Tre Mari d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.godtremari.it/|title=Grande Oriente dei Tre Mari d’Italia|access-date=2024-08-23|website=godtremari.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije za Memfis-Mizraim''' (''Gran Loggia Italiana di Memphis-Misraim''), skraćeno GLIMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|IRS}} Irska ==
* '''[[Velika loža Irske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Lodge of Ireland'')&lt;ref name=&quot;irl&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/|title=Grand Lodge of Ireland|access-date=2024-05-04|website=freemason.ie|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Irska|Irskoj]] te [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].
* '''Veliki orijent Irske''' (''Grand Orient of Ireland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goirl.org/|title=Grand Orient of Ireland|access-date=2024-08-07|website=goirl.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|KOSV}} Kosovo ==
* '''[[Velika loža Kosova]]''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës'') je prva velika loža u [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/|title=Grand Lodge of Kosovo|access-date=2024-05-04|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LAT}} Latvija ==
[[Datoteka:LatvijasLielloža.png|mini|160px|desno|Velika loža Latvije]]
* '''[[Velika loža Latvije]]''' ([[Letonski jezik|leto.]] ''Latvijas Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.masonicum.lv/?langs=1506|title=Grand Lodge of Latvia|access-date=2024-05-04|website=masonicum.lv|language=en, lv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].
* '''Velika ujedinjena loža Latvije''' (''Latvijas Apvienotā Lielā loža''). Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim''' (''Memphis-Misraim Baltijas Valstu Simboliskā Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža &quot;Akhet&quot; Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LIH}} Lihtenštajn ==
* '''Velika loža Kneževine Lihtenštajn''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge des Fürstentum Liechtenstein'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.li/|title=Grand Lodge of the Principality Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurerei.li|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Liechtenstein|title=Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je velika loža u [[Lihtenštajn]]u.

== {{Z|LIT}} Litva ==
* '''[[Velika loža Litve]]''' ([[Litavski jezik|litv]]. ''Lietuvos Didžioji Ložė'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/meistro_zodis.html|title=Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.lt|language=lt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Litva|Litvi]].
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Litvi.

== {{Z|LUX}} Luksemburg ==
[[Datoteka:GLL-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga]]
* '''[[Velika loža Luksemburga]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge de Luxembourg''), skraćeno GLL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grande-loge.lu/|title=Grande Loge de Luxembourg|access-date=2024-05-04|website=grande-loge.lu|language=fr, de, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Luksemburg]]u.
* '''Veliki orijent Luksemburga''' ([[Luksemburški jezik|luks]]. ''Grootoosten van Luxemburg''; [[Francuski jezik|fran]]. ''Grand Orient de Luxembourg'') skraćeno GOL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gol.lu/|title=Le Grand Orient de Luxembourg  une obédience maçonnique, laïque, adogmatique et pluraliste.|access-date=2024-05-04|website=gol.lu|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Luksemburška pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dhluxembourg.wordpress.com/|title=OMMI le Droit Humain au Grand Duché|access-date=2024-05-04|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Luksemburgu.

== {{Z|MAĐ}} Mađarska ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Mađarskoj}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Vslm.png
| width1      = 137
| caption1    = Simbolička velika loža Mađarske

| image2      = Nagyoriens.png
| width2      = 133
| caption2    = Veliki orijent Mađarske

}}
*'''[[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]]''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
*'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://magyarnagyoriens.hu/|title=Magyarországi Nagyoriens|access-date=2023-12-10|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[AACEE]].
*'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2024-05-22|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Mađarska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Magyar úttörőpáholy – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.hu/|title=Tolerancia és Testvériség|access-date=2024-08-07|website=droit-humain.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MLT}} Malta ==
* '''[[Suverena velika loža Malte]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno SGLOM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/|title=Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-04|website=sglom.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Malta|Malti]], osnovana 2004. godine.
* '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[#Gibraltar|Gibraltaru]] i Malti u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
* '''[[Malteška skupina loža]]''' (''Malta Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/|title=Malta Group of Lodges|access-date=2024-05-04|website=maltamasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Velika loža Malte''' (''Grand Lodge of Malta'') je osnovana 2009. godine.
* '''Velika loža Jeruzalema''' (''Grand Lodge of Jerusalem'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome To Grand Lodge of Jerusalem|url=https://www.grandlodgeofjerusalem.com/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofjerusalem.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MOL}} Moldavija ==
* '''[[Velika loža Moldavije]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marei Loje a Moldovei''), skraćeno MLM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlm.md/|title=Grand Lodge of Moldova|access-date=2025-09-07|website=mlm.md|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Moldavija|Moldaviji]].
* '''Velika nacionalna loža Republike Moldavije''' (''Marea Loja Nationala a Republicii Moldova''), skraćeno MLNRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodge.md/|title=Marea Lojă Naţională a Republicii Moldova|access-date=2024-05-16|website=grandlodge.md|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317051110/http://www.grandlodge.md/|archive-date=2012-03-17|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2008. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|MNK}} Monako ==
* '''[[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco''), skraćeno GLNRPM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Monako|Monaku]], osnovana [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.jlturbet.net/article-31993165.html|title=Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco|date=2009-05-28|access-date=2024-05-04|website=jlturbet.net|last=Turbet|first=Jean-Laurent|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Monaka''' (''Grande Loge feminine monegasque''), skraćeno GLFM, je ženska velika loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://journaldemonaco.gouv.mc/fr/Journaux/2019/Journal-8447/RECEPISSE-DE-DECLARATION-D-UNE-ASSOCIATION3|title=Récépissé de déclaration d'une association 16/08/2019|access-date=2024-09-23|website=journaldemonaco.gouv.mc|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NIZ}} Nizozemska ==
[[Datoteka:GON-logo.png|mini|90px|desno|Veliki orijent Nizozemske]]
* '''[[Veliki orijent Nizozemske|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske]]''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrijmetselarij.nl/|title=Welkom bij de Orde van Vrijmetselaren in Nederland|access-date=2024-05-04|website=vrijmetselarij.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].
* '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2025-05-24|website=nggv.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši) i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Nizozemska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.nl/|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt;
* '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren'')

== {{Z|NOR}} Norveška ==
* '''[[Norveški red slobodnih zidara]]''' ([[Norveški jezik|norv]]. ''Den Norske Frimurerorden''), skraćeno DNFo,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurer.no/|title=Den Norske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=frimurer.no|language=no}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Norveška|Norveškoj]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinavisk føderasjon Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Norveške djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/no/|title=Den internasjonale frimurerorden for menn og kvinner Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=no}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NJE}} Njemačka ==
[[Datoteka:VGLvD.png|mini|130px|desno|Ujedinjene velike lože Njemačke]]
U [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluje nekoliko velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Deutschland|title=Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ujedinjene velike lože Njemačke]]''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vereinigte Grosslogen von Deutschland''), skraćeno VGLvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/|title=Vereinigte Grosslogen von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] i savez pet samostalnih velikih loža u Njemačkoj:
** [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]]
** [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velika zemaljska loža slobodnih zidara Njemačke – Red slobodnih zidara]]
** [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;]]
** [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]]
** [[Američko-kanadska velika loža]]. Članstvo: [[COGMNA]].
* '''[[Velika ženska loža Njemačke]]''' (''Frauen-Großloge von Deutschland''), skraćeno FGLD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerinnen.de/|title=Freimaurerinnen der Frauen-Großloge von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurerinnen.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža. Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj &quot;Humanitas&quot;''' (''Humanitas – Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gemischte-freimaurerei.de/|title=Humanitas - Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland|access-date=2024-07-31|website=gemischte-freimaurerei.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Njemačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Deutsche Pionier Föderation – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://droit-humain.de/|title=Dem Orden Le Droit Humain|access-date=2024-05-05|website=droit-humain.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki suvereni orijent Njemačke''' (''Souveräner GrossOrient von Deutschland''), skraćeno SGOvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgovd.org/|title=Souveräner GrossOrient von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=sgovd.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža.
* '''Velika loža oružanih snaga Europe i Bliskog istoka''' ([[engl.]] ''Armed Forces Europe and Middle East Grand Lodge'') je velika loža osnovana 2025. godine koja radi na engleskom jeziku.

== {{Z|POLJ}} Poljska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = WLNP.png
| width1      = 135
| caption1    = Nacionalna velika loža Poljske

| image2      = Wielki Wschód Polski (Grand Orient of Poland).png
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Poljske

}}
* '''[[Nacionalna velika loža Poljske]]''' ([[Poljski jezik|polj]]. ''Wielka Loża Narodowa Polski''), skraćeno WLNP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/|title=Wielka Loża Narodowa Polski|access-date=2024-05-05|website=wlnp.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Poljska|Poljskoj]].
* '''Veliki orijent Poljske''' (''Wielki Wschód Polski''), skraćeno WWP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wielkiwschod.pl/en/|title=Wielki Wschod Polski|access-date=2024-05-05|website=wielkiwschod.pl|language=pl, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[AACEE]].
* '''Velika ujedinjena loža Poljske i baltičkih država''' (''Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich|url=https://www.wolnomularstwoliberalne.pl/|access-date=2025-07-14|website=wolnomularstwoliberalne.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Poljska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain Federacja Polska'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droithumain.pl/|title=Federacja polska|access-date=2024-05-05|website=droithumain.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Wielka Loża Kultur i Duchowości'') je ogranak [[#Francuska|istoimene velike lože]] u Francuskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Loża Kultur i Duchowości - GLCS|url=https://glcs.pl/|access-date=2025-05-14|website=glcs.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Poljskoj.

== {{Z|POR}} Portugal ==
[[Datoteka:GLLP GLRP.png|mini|200px|desno|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]
* '''[[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]''' ([[Portugalski jezik|port]]. ''Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLLP/GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gllp.pt/|title=Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-05-05|website=gllp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Portugal]]u. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''[[Portugalska skupina loža]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Portugal Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to the Group of Lodges in Portugal|url=https://grouplodgesportugal.org/|access-date=2025-01-21|website=grouplodgesportugal.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''[[Velika ženska loža Portugala]]''' (''Grande Loja Feminina de Portugal''), skraćeno GLFP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfp.pt/|title=Grande Loja Feminina de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glfp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Luzitanije''' (''Grande Loja Simbólica da Lusitânia''), skraćeno GLSL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicalusitania.pt/|title=Grande Loja Simbólica Lusitânia|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicalusitania.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Portugala''' (''Grande Loja Simbólica de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicaportugal.com/|title=Grande Loja Simbólica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicaportugal.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Luzitanije''' (''Grande Oriente Lusitano''), skraćeno GOL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeorientelusitano.pt/|title=Grande Oriente Lusitano|access-date=2024-05-05|website=grandeorientelusitano.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo:  [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Portugalska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.direito-humano.pt/|title=Ordem Maçonica Mista Internacional - Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain|access-date=2024-03-26|website=direito-humano.pt|language=pt|url-status=dead|archive-date=19. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181935/http://www.direito-humano.pt/}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Portugala''' (''Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glrp.com.pt/|title=Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-07-02|website=glrp.com.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20080827122848/http://www.glrp.com.pt/|archive-date=2008-08-27|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je osnovana 1991. godine i bila je regularna velika loža do 1996. godine.
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://masoneria-goi.com/|title=GOI|access-date=2024-05-05|website=masoneria-goi.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; djeluje u Portugalu i [[#Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika tradicionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Tradicional de Portugal''), skraćeno GLTP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=GLTPGrande Loja Tradicional de Portugal - Maçonaria Tradicional Portuguesa|url=http://www.gltp.pt/index.php/pt|access-date=2026-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813022739/http://www.gltp.pt/index.php/pt|archive-date=2024-08-13|website=gltp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Nacional Portuguesa''), skraćeno GLNP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glantigos.org/|title=Grande Loja Nacional Portuguesa|access-date=2023-09-03|website=glantigos.org|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika masonska loža Portugala''' (''Grande Loja Maçónica de Portugal''), skraćeno GLMP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmp.pt/|title=Grande Loja Maçónica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glmp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika suverena loža Portugala''' (''Grande Loja Soberana de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsp.pt/|title=Grande Loja Soberana de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glsp.pt|language=pt, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ujedinjena loža Portugala''' (''Grande Loja Unida de Portugal''), skraćeno GLUP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glup.pt/|title=Grande Loja Unida de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glup.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|RUM}} Rumunjska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = MLNR.png
| width1      = 107
| caption1    = Nacionalna velika loža Rumunjske

| image2      = MOaR.png
| width2      = 140
| caption2    = Veliki orijent Rumunjske

}}

* '''[[Nacionalna velika loža Rumunjske]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.xyz/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.xyz|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
* '''[[Veliki orijent Rumunjske]]''' (''Marele Orient al României''), skraćeno MOAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.moar.ro/|title=Marele Orient al României|access-date=2024-05-05|website=moar.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. 
* '''Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Loja Naționala Unita din România''), skraćeno MLNUR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnur.ro/index.php|title=Marea Lojă Națională Unită din România|access-date=2024-05-05|website=glnur.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Națională a României''), skraćeno MLNaR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnar.eu/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-05|website=mlnar.eu|language=ro|archive-date=16. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516174202/https://mlnar.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://masonerie.com/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-16|website=masonerie.com|language=ro}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ro/|title=MNLaR|access-date=2024-08-19|website=grandlodge.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2002. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika nacionalna loža iz Rumunjske''' (''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.info/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.info|language=ro, en}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2020. godine.
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske 1880.''' (''Marea Lojă Națională Română 1880''), skraćeno MLNR 1880.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Marea Lojă Națională Română 1880|url=https://www.mlnr1880.org/|access-date=2025-01-20|website=mlnr1880.org|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Feminină a României''), skraćeno MLFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlfr.ro/|title=Marea Lojă Feminină a României|access-date=2024-05-05|website=mlfr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika loža novog prosvjetljenja Rumunjske''' (''Marea Lojă a Noii Iluminări din România''), skraćeno MLNIR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnir.ro/|title=Marea Lojă a Noii Iluminări din România|access-date=2024-05-05|website=mlnir.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika tradicionalna ženska loža &quot;Pontus Euxinus&quot;''' (''Marea Lojă Tradițională Feminină Pontus Euxinus''), skraćeno GLTFPE. Članstvo: [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/pontus-euxinus.html|title=Grande Loge Traditionnelle Féminine Pontus Euxinus de Roumanie|access-date=2024-05-05|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Rumunjska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Rumunjski mješoviti masonski red''', skraćeno OMMR. Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika rumunjska simbolička loža''' (''Marea Lojă Simbolică Română''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Regulară a României''), skraćeno MLRR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrr.eu/|title=Marea Lojă Regulară a României|access-date=2024-05-05|website=mlrr.eu|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža &quot;Ujedinjena Europa&quot;''' (''Marea Lojă Regulară Europa Unită''), MLREU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/|title=Marea Loja Regulara Europa Unita|access-date=2024-05-05|website=mlreu.org|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''' (''Marea Lojă &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''), skraćeno MLAIC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/MareaLojaAlexandruIoanCuza|title=Marea Lojă Alexandru Ioan Cuza - MLAIC|access-date=2024-05-05|website=[[Facebook]]}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika tradicionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Tradițională din România''), skraćeno MLTDR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://mltdr.ro/|title=Marea Lojă Tradițională din România|access-date=2024-05-05|website=mltdr.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029060912/http://mltdr.ro/|archive-date=2018-10-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika regionalna loža Transilvanije''' (''Marea Lojă Regională a Transilvaniei''), skraćeno MLRT.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrt.ro/|title=Marea Lojă Regională a Transilvaniei|access-date=2024-05-05|website=mlrt.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki rumunjski ženski red''' (''Marele Ordin Feminin Român''), skraćeno MOFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mofr.ro/|title=Marele Ordin Feminin Român|access-date=2024-05-05|website=mofr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Rumunja posvuda''' (''Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni''), skraćeno MLRP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrp.ro/|title=Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni|access-date=2024-05-05|website=mlrp.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža škotske tradicije u Rumunjskoj''' (''Marea Lojă de Tradiție Scoțiană din România'').
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Marea Lojă Suverană a Daciei'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlsd.ro/marea-loja-suverana-a-daciei/|title=Marea Lojă Suverană a Daciei|access-date=2023-08-20|website=mlsd.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža proučavanja kraljevske umjetnosti''' (''Marea Lojă de Studiu al Artei Regale''), skraćeno ML-SAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/|title=Marea Lojă de Studiu al Artei Regale|access-date=2024-08-23|website=ml-sar.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204073404/https://ml-sar.ro/|archive-date=2022-02-04|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika suverena loža ujedinjene Rumunjske''' (''Marea Lojă Suverana România Unită'')

== {{Z|RUS}} Rusija ==
* '''[[Velika loža Rusije]]''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России''), skraćeno VLR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/|title=Великая Ложа России. Регулярная и общепризнанная.|access-date=2023-09-03|website=russianmasonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]].
* '''Veliki orijent naroda Rusije''' (''Великий восток народов России''), skraćeno VVNR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://great-east.ru/|title=Великий Восток Народов России|access-date=2024-05-05|website=great-east.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Rusije 1921.''' (''Объединённая великая ложа России 1921''), skraćeno OVLR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/|title=Объединённая великая ложа России|access-date=2023-09-03|website=ovlr.ru|language=en, ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika ruska regularna loža''' (''Русской регулярной великой ложи'') je osnovana 2001. godine.
* '''Velika simbolička loža Rusije i savezničkih zemalja''' (''Великая символическая ложа России и союзных стран'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://memphis-misraim.ru/|title=Великая Символическая Ложа России и Союзных Стран Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима|access-date=2024-07-28|website=memphis-misraim.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* '''Ruska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Русская пионерская ложа &quot;Право Человека&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://co-masonry.ru/|title=Масонский Смешанный Международный Орден|access-date=2024-08-07|website=co-masonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Rusiji.

== {{Z|SMR}} San Marino ==
[[Datoteka:SGLRSM.png|mini|135px|desno|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]
* '''[[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino''), skraćeno SGLRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglrsm.sm/|title=Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino|access-date=2024-05-05|website=sglrsm.sm|language=it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[San Marino|San Marinu]].

== {{Z|MAK}} Sjeverna Makedonija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji}}
* '''[[Velika loža Makedonije]]''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Голема ложа на Македонија''), [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] osnovana 2005. godine.
* '''[[Velika regularna loža Makedonije]]''' (''Регуларна голема ложа на Македонија'')
* '''[[Velika nacionalna loža Makedonije|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Древна и прифатена Голема национална ложа на Македонија'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Makedon&quot;''' (''Голема ложа Македон'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Vječno svjetlo&quot;''' (''Голема ложа Вечна Светлина'')
* '''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'')

== {{Z|SLK}} Slovačka ==
* '''[[Velika loža Slovačke]]''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno VLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/|title=Veľká Lóža Slovenska|access-date=2024-05-05|website=vls.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Česko-slovenská pionierska federácia &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Slovačke djeluje i u [[#Češka|Češkoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lóža Phoenix 1962 na oriente Bratislava|url=https://phoenix1962.sk/|access-date=2024-12-09|website=phoenix1962.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|SLO}} Slovenija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlslo.png
| width1      = 133
| caption1    = Velika loža Slovenije

| image2      = Logo vos.jpg
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Slovenije

| image3      = VRLS GRLS.png
| width3      = 133
| caption3    = Velika regularna loža Slovenije

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sloveniji}}
* '''[[Velika loža Slovenije]]''', skraćeno VLS, [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]], osnovana 1999. godine.
* '''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]].

== {{Z|SRB}} Srbija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Rvls-logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Regularna velika loža Srbije

| image2      = Vnls-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Srbije

| image3      = Logo-lvls.png
| width3      = 135
| caption3    = Liberalna velika loža Srbije

}}

{{glavni|Slobodno zidarstvo u Srbiji}}
*'''[[Regularna velika loža Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]].
* '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''), skraćeno VNLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''), skraćeno VMLS. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno LVLS, [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Ujedinjene velike lože Srbije]]''' (''Уједињене велике ложе Србије''), skraćeno UVLS.
* '''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno VLS, osnovana 1990. godine.
* '''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]]''' (''Велика ложа Србије Шкотског реда древног и прихваћеног''), skraćeno VLS.
* '''[[Savez ujedinjenih velikih loža Srbije]]''' (''Савез уједињених великих ложа Србије''), skraćeno SUVLS.
* '''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS. Članstvo: [[CLIMAF]] (promatrač), [[AACEE]].
* '''Velika loža Balkana''' (''Велика ложа Балкана''), skraćeno VLB. Članstvo: [[SOGLIA]].

== {{Z|ŠPA}} Španjolska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Escudo de la Gran Logia de España.svg
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Španjolske

| image2      = GLFE.png
| width2      = 168
| caption2    = Velika ženska loža Španjolske

}}
* '''[[Velika loža Španjolske]]''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Logia de España''), skraćeno GLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gle.org/|title=Gran Logia de España - Grande Oriente Español|access-date=2024-05-05|website=gle.org|language=es}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske''' (''Gran Logia Simbólica Española''), skraćeno GLSE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glse.org/|title=Gran Logia Simbólica Española|access-date=2024-05-05|website=glse.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org/relaciones/relaciones/|title=Gran Capítulo General de España|access-date=2024-05-05|website=grancapitulo.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://scme.org/|title=Supremo Consejo Masónico de España|access-date=2024-05-05|website=scme.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši) i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika ženska loža Španjolske]]''' (''Gran Logia Femenina de España''), skraćeno GLFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfe.org/|title=Gran Logia Femenina de España|access-date=2024-05-05|website=glfe.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Katalonije''' (''Gran Orient de Catalunya''), skraćeno GOC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granorient.cat/v2/|title=Gran Orient de Catalunya|access-date=2024-05-05|website=granorient.cat|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Španjolska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain de la Federación Española'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://elderechohumano.org/web/|title=Orden Masónica Mixta Internacional Le Droit Humain – El Derecho Humano|access-date=2024-05-05|website=elderechohumano.org|language=es|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425155411/https://elderechohumano.org/web/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; djeluje u Španjolskoj i [[#Portugal|Portugalu]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža Kanara''' (''Gran Logia de Canarias''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://canarianfreemasonry.org/webglc/|title=Grand Lodge of the Canary Islands|access-date=2024-05-05|website=canarianfreemasonry.org|language=es, en, fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika generalna loža Španjolske''' (''Gran Logia General de España''), skraćeno GLGdE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgde.com/|title=Gran Logia General de España|access-date=2024-05-05|website=glgde.com|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Slobodni zidari &quot;Mare Nostrum&quot;''' (''Maçons Lliures Mare Nostrum''), skraćeno MLMN.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.mlmn.org/|title=Maçons Lliures Mare Nostrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201124847/http://www.mlmn.org/|archive-date=2016-02-01|url-status=dead|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Veliki ženski orijent Španjolske''' (''Gran Oriente Femenino de España''), skraćeno GOFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Logia Femenina Gran Oriente Femenino De España G.O.F.E.|url=https://gofe.org/|access-date=2025-01-19|website=gofe.org|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Katalonije''' (''Gran Logia de Cataluña''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glc.cat/|title=Gran Logia de Cataluña|access-date=2024-05-05|website=glc.cat|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Hiram Abif&quot;''' (''Gran Logia Hiram Habif''). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Veliki orijent Španjolske''' (''Gran Oriente de Espana''), skraćeno GOE. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika konfederalna loža Španjolske''' (''Gran Logia Confederada de Espana''), skraćeno GLCE. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske i Iberije''' (''Gran Logia Simbólica de España e Iberia''), skreaćno GLSEI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsei.org/|title=Gran Logia Simbólica de España e Iberia|access-date=2024-08-07|website=glsei.org|language=en, es, fr, pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim''' (''Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim''), skraćeno GLEMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es}}&lt;/ref&gt;
* [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Španjolskoj.

== {{Z|ŠVE}} Švedska ==
* '''[[Švedski red slobodnih zidara]]''' ([[Švedski jezik|šved]]. ''Svenska Frimurare Orden''), skraćeno SFmO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarorden.se/|title=Svenska Frimurare Orden|access-date=2024-05-06|website=frimurarorden.se|language=sv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] velika loža.
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinaviska Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Švedskoj djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Norveška|Norveškoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/sv/|title=Den Internationella Frimurare-Orden för Män och Kvinnor Le Droit Humain|access-date=2024-05-06|website=droit-humain.dk|language=sv}}&lt;/ref&gt;
* '''Švedski masonski kamp''' (''Svenska Frimurare Lägret'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svenska Frimurare Lägret|url=http://www.frimurarelagret.se/|access-date=2025-05-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721194212/http://www.frimurarelagret.se/|archive-date=2011-07-21|language=sv|website=frimurarelagret.se}}&lt;/ref&gt; – ugašeno 2011.
* '''Veliki orijent Latinske Amerike''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Oriente Latinoamericano''), skraćeno GOLA.&lt;ref name=&quot;gola&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/|title=Gran Oriente Latinoamericano|access-date=2024-08-07|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* [[Velika loža Finske]] ima svoje lože u Švedskoj.

== {{Z|ŠVI}} Švicarska ==
[[Datoteka:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]
* '''[[Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/en/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2024-05-06|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].
* '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2024-05-06|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2024-05-06|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2023-12-09|website=glms.ch|language=de, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2024-05-06|website=glsh.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Švicarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International &quot;Le Droit Humain&quot;|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|TUR}} Turska ==
[[Datoteka:TBL.png|mini|135px|desno|Velika loža Turske]]
* '''[[Velika loža Turske]]''' ([[Turski jezik|turs.]] ''Hür ve Kabul Edilmiş Büyük Locası''), skraćeno HKEMBL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/|title=Hür ve Kabul Edilmiş Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason.org.tr|language=tr, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]  u [[Turska|Turskoj]].
* '''Velika liberalna loža Turske''' (''Özgür Masonlar Büyük Locası''), skraćeno OMBL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mason-mahfili.org.tr/|title=Özgür Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason-mahfili.org.tr|language=tr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika ženska loža Turske]]''' (''Kadin Mason Büyük Locası''), skraćeno KMBL. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/glmft.html|title=Grande Loge Maçonnique Féminine de Turquie|access-date=2024-05-06|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UKR}} Ukrajina ==
* '''[[Velika loža Ukrajine]]''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. ''Велика ложа України''), skraćeno VLU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/|title=Велика Ложа України|access-date=2024-05-06|website=freemason.org.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Ukrajina|Ukrajini]].
* '''Velika ujedinjena loža Ukrajine''' (''Велика об'єднана ложа України'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://web.facebook.com/GULU.Freemasonry|title=Велика Об’єднана Ложа України - The Grand United Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-08|website=Facebook}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fraza.com/foto/286302-novaja-masonskaja-lozha-kiev-snova-okazalsja-v-epitsentre-dejatelnosti-ukrainskih-volnyh-kamenschikov|title=Новая масонская ложа: Киев снова оказался в эпицентре деятельности украинских вольных каменщиков|date=2020-01-19|access-date=2024-08-08|website=fraza.com|last=Panko|first=Aleksandar|language=uk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UK}} Velika Britanija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Ugle logo.png
| width1      = 130
| caption1    = Ujedinjena velika loža Engleske

| image2      = GLS-newlogo.png
| width2      = 130
| caption2    = Velika loža Škotske

}}

*Tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], poznate i kao &quot;[[matične velike lože]]&quot; ili &quot;mačine konstitucije&quot;:
** '''[[Ujedinjena velika loža Engleske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''United Grand Lodge of England''), skraćeno UGLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/|title=Welcome to UGLE - The home of Freemasonry|access-date=2024-05-06|website=ugle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Engleskoj i Walesu.
** '''[[Velika loža Škotske]]''' (''Grand Lodge of Scotland''), skraćeno GLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/|title=The Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland|access-date=2024-05-06|website=grandlodgescotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Škotskoj.
** '''[[Velika loža Irske]]''' (''Grand Lodge of Ireland''), skraćeno GLI,&lt;ref name=&quot;irl&quot;/&gt; je nadležna u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] kao i u [[Irska|Republici Irskoj]].
* '''[[Red slobodnih zidarica]]''' (''Order of Women Freemasons''), skraćeno OWF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.owf.org.uk/|title=Order of Women Freemasons|access-date=2024-05-06|website=owf.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''[[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara – Slobodno zidarstvo za žene]]''' (''Honourable Fraternity of Ancient Freemasons – Freemasonry for Women''), skraćeno HFAF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://hfaf.org/|title=Welcome to the website of  HFAF Freemasonry for Women|access-date=2024-05-06|website=hfaf.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''Britanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain British Federation'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryformenandwomen.co.uk/|title=International Order of Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain - British Federation|access-date=2024-05-06|website=freemasonryformenandwomen.co.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/|title=Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women|access-date=2024-05-06|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421020505/http://grandlodge.org.uk/|archive-date=2021-04-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Mješovito slobodno zidarstvo#Komasonerijski red užarene zvijezde|Komasonerijski red užarene zvijezde]]''' (''Co-Freemasonic Order of the Blazing Star'')
* '''Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Order of Ancient Freemasonry for Men and Women''). Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika loža modernih mješovitih masona''' (''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Sovereign Grand Lodge of Dacia'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sglod.co.uk/MLSD|title=The Sovereign Grand Lodge of Dacia|access-date=2023-08-20|website=sglod.co.uk|language=en|archive-date=3. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303093624/http://www.sglod.co.uk/MLSD|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža Balkana''' (''Grand Lodge of Balkans'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Balkans|url=https://grandlodgeofbalkans.org/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofbalkans.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Engleskoj.

== Literatura ==
* {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-18|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}}
* {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-18|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}}
*{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr|trans-title=Popis članica Alijanse masona Europe}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Europa]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]]</text>
      <sha1>povmlbpw1mvips2ce96praq7piouaqp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479147</id>
      <parentid>7479146</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T12:21:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{Z|SRB}} Srbija */</comment>
      <origin>7479147</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108386" sha1="ltdjfceu82o4a1vh6k0svcdlgd8tyfi" xml:space="preserve">{{SZsidebar}}

[[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u gotovo svim [[Europa|Europskim državama]]. U svakoj europskoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog (liberalnog, adogmatskog) ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma.

{{Tab sadr desno}}

== {{Z|ALB}} Albanija ==
*'''[[Velika loža Albanije]]''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno LMSH,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/|title=LMSH|access-date=2024-05-04|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je muška [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]] osnovana 2011. godine.
*'''Velika albanska loža &quot;Ilirija&quot;''' (''Lozha e Madhe Shqiptare Iliria''), skraćeno LMSHI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe Shqiptare Iliria|url=https://lmshi.al/|access-date=2025-05-31|website=lmshi.al|language=sq}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža osnovana 2013. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]],  [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe Kombëtare e Shqipërisë''). Članstvo: [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.balkanweb.com/masonet-krijojne-lozhen-e-madhe-kombetare-te-shqiperise-flasin-ekskluzivisht-per-news-24-moment-historik-per-shqiptaret-ja-pse-kemi-vendosur-te-flasim/#gsc.tab=0|title=Masonët krijojnë Lozhën e Madhe Kombëtare të Shqipërisë. Flasin ekskluzivisht për News 24: Moment historik për shqiptarët, ja pse kemi vendosur të flasim|date=2023-10-23|access-date=2024-07-30|website=balkanweb.com|last=Golemi|first=Aurora}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika regularna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe dhe e Rregullt e Shqipërisë''), skraćeno LMRSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgla.al/|title=Regular Grand Lodge of Albania|access-date=2024-04-25|website=rgla.al|language=sq, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija loža Albanije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia di Albania'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|access-date=2025-07-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929173654/http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|archive-date=2011-09-02|website=llozhaemadheeshqiperise.com|language=it, sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=https://www.facebook.com/serenissimagranloggiadialbania/?locale=hr_HR|access-date=2025-07-08|website=facebook.com/serenissimagranloggiadialbania}}&lt;/ref&gt;
*  [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Albaniji.
*  [[Velika loža Turske]] ima tri svoje lože u Albaniji.

== {{Z|AND}} Andora ==
*'''[[Velika loža Andore]]''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra''), skraćeno GLA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://glandorra.com/en/home-en|title=Gran Lògia d'Andorra|access-date=2024-05-04|website=glandorra.com|language=en, fr, es, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Andora|Andori]].
* '''Veliki orijent Andore''' (''Gran Orient d'Andorra''), skraćeno GOA.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientandorra.com/en/|title=Welcome to the Grand Orient of Andorra|access-date=2024-05-12|website=granorientandorra.com|language=en, ka, es, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Andore''' (''Gran Lògia Regular d'Andorra''), skraćeno GLRA.

== {{Z|ARM}} Armenija== 
*'''[[Velika loža Armenije]]''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Գերագույն Օթյակ Հայոց'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/|title=Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Armenia|access-date=2024-05-04|website=glofarmenia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Armenija|Armeniji]].

== {{Z|AUT}} Austrija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Austriji}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Glo logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Austrija

| image2      = Goo-logo.jpg
| width2      = 139
| caption2    = Veliki orijent Austrije

}}
U [[Austrija|Austriji]] postoji više velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|title=Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

*'''[[Velika loža Austrije]]''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija velika loža u [[Austrija|Austriji]].
*'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/de/index.html|title=Großorient von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]].
*'''Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2023-08-28|website=droit-humain.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
*'''[[Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije]]''' (''Großloge Humanitas Austria'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2024-05-04|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Catena]]. 
*'''Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=UMFOH|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Velika liberalna loža Austrije]]''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2025-06-23|website=liberale-grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[AACEE]].
*'''Velika masonska loža Austrije''' (''Große Freimaurerloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-austria.at/de/grossloge-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2024-05-04|website=aasr-austria.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
*'''Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2025-06-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=sgla.eu|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=rgla.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der Freimaurer von Österreich''), osnovana 2025. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|AZE}} Azerbajdžan ==
* '''[[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]]''' ([[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Milli Böyük Lojası'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryaz.org/|title=National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-19|website=freemasonryaz.org|language=en|archive-date=19. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519083801/https://www.freemasonryaz.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Azerbajdžan]]u.

== {{Z|BEL}} Belgija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Sceau du Grand Orient de Belgique.png
| width1      = 141
| caption1    = Veliki orijent Belgije 

| image2      = GLB.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Belgije

| image3      = GLFB-VGLB.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Belgije

}}
* '''[[Regularna velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glrb.net/en/|title=GLRB|access-date=2024-05-04|website=glrb.net|language=en, fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]].
* '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2024-05-04|website=gob.be|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]*.
* '''[[Velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno GLB.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2024-05-04|website=glb.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Konfederacija loža &quot;Lithos&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Belgijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération belge du Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België''). Članstvo: [[CLIMAF]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] i [[Velika loža Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji.

== {{Z|BLR}} Bjelorusija ==
* '''[[Velika loža Bjelorusije]]''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Вялікая Ложа Беларусі Муляраў Старадаўніх Вольных і Прынятых|url=https://grandlodgebelarus.org/|access-date=2025-05-31|website=grandlodgebelarus.org|language=be}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]].
* '''Kotar &quot;Bjelorusija&quot; Velike lože Rusije''' ([[Ruski jezik|rusk.]] ''Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2026-06-08|website=freemasons.by|language=ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.by/|title=Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России|access-date=2024-08-27|website=freemason.by|language=ru|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828034330/https://freemason.by/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]].

== {{Z|BIH}} Bosna i Hercegovina ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini}}
* '''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== {{Z|BUG}} Bugarska ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Bugarske]]''' ([[Bugarski jezik|bug]]. ''Обединена велика ложа на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.bg/|title=Обединена велика ложа на България|access-date=2024-05-04|website=uglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], osnovana 1992. godine.
* '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj''' (''Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България'') je osnovana 2001. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/|title=Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България|access-date=2024-05-04|website=grandlodgebulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Bugarske''' (''Великата ложа на България'') je osnovana 2010. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Велика Ложа на България|url=https://www.vlb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423074049/https://www.vlb.bg/|archive-date=2024-04-23|access-date=2025-01-01|website=vlb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glb.bg/|title=Велика ложа на българия|access-date=2024-05-04|website=glb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika univerzalna loža Bugarske''' (''Велика универсална ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Universal Lodge of Bulgaria|url=https://gulb.wordpress.com/|access-date=2025-09-28|website=gulb.wordpress.com}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]], [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Bugarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Българска федерация &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain-bulgaria.org/|title=Българска федерация|access-date=2024-05-04|website=droithumain-bulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Velika ženska loža Bugarske]]''' (''Велика женска ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfbg.bg/|title=Велика Женска Ложа на България|access-date=2024-05-04|website=glfbg.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske'''  (''Великата ложа на свободните зидари за мъже и жени на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Bugarske''' (''Национална велика ложа на България''). Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Veliki orijent Bugarske''' (''Великият Изток на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.bg/|title=Великият Изток на България|access-date=2024-08-19|website=gob.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velike nacionalne ujedinjene lože Bugarske''' (''Национални обединени велики ложи на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Национални Обединени Велики Ложи на България|url=http://www.nuglb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413095118/http://www.nuglb.bg/|archive-date=2024-04-13|access-date=2025-01-01|website=nuglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|CIP}} Cipar ==
* '''[[Velika loža Cipra]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Κύπρου'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://megalistoatiskyprou.com/|title=GRAND LODGE OF CYPRUS|access-date=2024-05-04|website=megalistoatiskyprou.com|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Cipar|Cipru]].
* '''[[Kotarska velika loža Cipra]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Cyprus'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cyprus-freemasons.org.cy/|title=Welcome to the District Grand Lodge of Cyprus|access-date=2024-05-04|website=cyprus-freemasons.org.cy}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Pokrajinska velika loža Ciparske regije''' (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalne velike lože Grčke]].

== {{Z|CG}} Crna Gora ==
[[Datoteka:Zvlcgm.png|mini|135px|desno|Velika loža Crne Gore]]
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori}}
* '''[[Velika loža Crne Gore]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], osnovana 2006. godine.
* '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''. Članstvo: [[Masonska unija Balkana|MUB]]
* '''Velika nacionalna loža Crne Gore'''. Članstvo: [[SOGLIA]]

== {{Z|ČEŠ}} Češka ==
[[File:Grand Lodge of the Czech Republic.svg|mini|135px|desno|Velika loža Češke]]
* '''[[Velika loža Češke]]''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká lóže České Republiky''), skraćeno VLČR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/|title=Veliká Lóže České Republiky|access-date=2023-09-03|website=vlcr.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Češka|Češkoj]].
* '''Velika loža čeških zemalja''' (''Veliká Lóže Zemí Českých''), skraćeno VLZČ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vlzc.cz/|title=Tyto stránky jsou jedinou internetovou prezentací V.L.Z.Č.|access-date=2023-09-03|website=vlzc.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Humanitas&quot; Bohemije''' (''Velkolóže Humanitas Bohemia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://humanitasbohemia.cz/|title=HUMANITAS BOHEMIA|access-date=2024-05-04|website=humanitasbohemia.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Češke djeluje i u [[#Slovačka|Slovačkoj]].

== {{Z|DAN}} Danska ==
* '''[[Danski red slobodnih zidara]]''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Den Danske Frimurerorden''), skraćeno DDFO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ddfo.dk/|title=Den Danske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=ddfo.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Danska|Danskoj]], osnovana 1858. godine.
* '''Velika loža Danske''' (''Storlogen af Danmark'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://storlogen-af-danmark.dk/|title=Velkommen til Storlogen af Danmark|access-date=2024-05-04|website=storlogen-af-danmark.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1929. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Skandinavisk Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Danske djeluje i u [[#Norveška|Norveškoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.dk/|title=Den Internationale Frimurerorden for mænd og kvinder Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=da}}&lt;/ref&gt;
* '''Danski bratski red''' (''Dansk Broder Orden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dansk Broder Orden|url=https://www.danskbroderorden.dk/|access-date=2026-01-06|website=danskbroderorden.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1964. godine.

== {{Z|EST}} Estonija ==
* '''[[Velika loža Estonije]]''' ([[Estonski jezik|esto.]] ''Eesti Suurloož'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.eestisl.ee/|title=Eesti suurloož|access-date=2024-05-04|website=eestisl.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Estonija|Estoniji]].
* '''Veliki orijent Estonije''' (''Eesti Suurorient'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goe.ee/|title=Eesti Suurorient|access-date=2024-05-09|website=goe.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].

== {{Z|FIN}} Finska ==
* '''[[Velika loža Finske]]''' ([[Finski jezik|fins.]] ''Suomen Suurloosi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vapaamuurarit.fi/|title=Suomen Suurloosi|access-date=2024-05-04|website=vapaamuurarit.fi}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Finska|Finskoj]].
* '''Finska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Suomen Liitto Le Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain.fi/looshit/|title=Vapaamuurarilooshimme Suomessa ja Virossa|access-date=2023-08-28|website=droithumain.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Švedski ženski masonski red''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Svenkska Kvinno-Frimurarorden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kvinnofrimurare.fi/|title=Tervetuloa Suomen naisvapaamuurareiden sivuille|access-date=2024-08-07|website=kvinnofrimurare.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt;
* [[Švedski red slobodnih zidara]] ima svoje lože u Finskoj.

== {{Z|FRA}} Francuska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Logo-godf.png
| width1      = 132
| caption1    = Veliki orijent Francuske

| image2      = Logo-glnf.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Francuske

| image3      = Gldf.png
| width3      = 134
| caption3    = Velika loža Francuske

| image4      = Glff.png
| width4      = 135
| caption4    = Velika ženska loža Francuske

| image5      = Logo-GLTSO.png
| width5      = 135
| caption5    = Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;

| image6      = GL-AMF.png
| width6      = 135
| caption6    = Velika loža francuskog masonskog saveza

}}
U [[Francuska|Francuskoj]] postoji preko 40 [[Velika loža|velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Miscellanea Macionica : Y-aurait-il, en France, autant d obédiences maçonniques que de Francs-Maçons ?|url=https://www.gadlu.info/miscellanea-macionica-y-aurait-il-en-france-autant-dobediences-maconniques-que-de-francs-macons/|access-date=2026-01-28|last=Chassagnard|first=Guy|date=2016-01-17|website=gadlu.info|language=fr}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Veliki orijent Francuske]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de France''), skraćeno GOdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://godf.org/|title=Bienvenue sur le site du Grand Orient de France|access-date=2024-05-06|website=godf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1773. godine i najstarija je velika loža u kontinentalnoj [[Europa|Europi]]. Smatra se matičnom velikom ložom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši), [[Alijansa masona Europe|AME]] (bivši), [[AACEE]]*, [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]*.
* '''[[Nacionalna velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge Nationale Française''), skraćeno GLNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/|title=Grande Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=glnf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]], osnovana 1913. godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Francuska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération Française du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge de France''), skraćeno GLdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldf.org/|title=Grande loge de France|access-date=2024-05-06|website=gldf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1894. godine. Članstvo: [[CIGLU]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki priorat Galije''' (''Grand Prieuré des Gaules''), skraćeno GPdG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gpdg.org/|title=Grand Prieuré des Gaules|access-date=2024-05-06|website=gpdg.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1946. godine.
* '''[[Velika ženska loža Francuske]]''' (''Grande Loge Féminine de France''), skraćeno GLFF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glff.org/|title=Grande Loge Féminine de France|access-date=2024-05-06|website=glff.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1952. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;]]''' (''Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra''), skraćeno GLTSO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltso.org/|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|access-date=2024-05-06|website=gltso.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1958. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika francuska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge française de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1960. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge Féminine de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1965. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Francuska nacionalna loža''' (''Loge Nationale Française''), skraćeno LNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lnf.fmtl.fr/|title=Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=lnf.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1968. godine.
* '''Velika opća mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Universelle''), skraćeno GLMU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmu.fr/|title=Grande Loge Mixte Universelle|access-date=2024-05-06|website=glmu.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda''' (''Grande Loge indépendante et souveraine des Rites unis''), skraćeno GLISRU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glisru.eu/|title=Grande Loge Indépendante et Souveraine des Rites Unis|access-date=2024-05-06|website=glisru.eu|language=fr|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506103344/https://www.glisru.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti''' (''Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal''), skraćeno OITAR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.oitar.info/|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|access-date=2024-05-06|website=oitar.info|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1974. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža Francuske''' (''Grande Loge Mixte de France''), skraćeno GLMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmf.fr/|title=Grande Loge Mixte de France|access-date=2024-05-06|website=glmf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1982. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Francuske''' (''Grande Loge Régulière Française''), skraćeno GLRF, osnovana je 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=À propos de La Grande Loge Régulière Française|url=https://pro-fusion-conseils.fr/Salonmaco/salonmaconnique.item-fm.org/grande-loge-reguliere-francaise/index.html|access-date=2025-09-25|website=pro-fusion-conseils.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge symbolique travaillant au Rite Écossais Primitif''), skraćeno GLSREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsrep.fr/|title=Grande Loge symbolique travaillant au Rite écossais primitif|access-date=2024-05-06|website=glsrep.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge française du Rite écossais primitif''), skraćeno GLFREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge française du Rite écossais primitif|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/|access-date=2025-12-10|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine.
* '''Velika suverena mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Souveraine''), skraćeno GLMS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.eu/|title=Grande Loge Mixte Souveraine|access-date=2024-05-06|website=glms.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1992. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Francuske''' (''Grande Loge unie de France''), skraćeno GLUF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gluf.org/|title=Grande Loge unie de France|access-date=2024-05-06|website=gluf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1994. godine.
* '''Velika reformirana i ispravljena škotska loža Occitanije''' (''Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie''), skraćeno GLERRO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glerro.rite-ecossais-rectifie.org/|title=Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie|access-date=2024-05-17|website=rite-ecossais-rectifie.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1995. godine.
* '''Velika simbolička loža Francuske''' (''Grande Loge symbolique de France''), skraćeno GLSF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine.
* '''Velika francuska loža za Mizraim''' (''Grande Loge Française de Misraïm''), skraćeno GLFM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glfmisraim.fr/|title=Grande Loge française de Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glfmisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge mixte de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLMMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2000. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika tradicionalna i moderna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle et moderne de France''), skraćeno GLTMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltmf.eu/|title=Grande Loge Traditionnelle &amp; Moderne de France|access-date=2024-05-06|website=gltmf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil du R.E.A.A. pour la Juridiction Maçonnique Française|url=https://supreme-conseil.fr/|access-date=2026-06-10|website=supreme-conseil.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Grande Loge des Cultures et de la Spiritualité''), skraćeno GLCS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glcs.fr/|title=Grande Loge des cultures et de la spiritualité|access-date=2024-05-06|website=glcs.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža tradicionalne francuske masonerije''' (''Grande Loge maçonnique française de Tradition''), skraćeno GLMFT, osnovana je 2009. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge Maçonnique Française de Tradition|url=https://www.hiram.be/grande-loge-maconnique-francaise-de-tradition/|access-date=2026-01-28|date=2013-01-15|website=hiram.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Nationale''), skraćeno GLMN,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmn.eu/|title=Bienvenue à toutes celles et ceux qui prendront quelques instants pour visiter les pages du site de la Grande Loge Mixte Nationale|access-date=2024-05-06|website=glmn.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2010. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Federacija Memfisa-Mizraima''' (''Féderation de Memphis Misraim''), skraćeno FedMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika loža francuskog masonskog saveza]]''' (''Grande Loge de l'Alliance Maçonnique Française''), skraćeno GLAMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://alliance.fm/|title=Grande Loge de l’Alliance Maçonnique Française|access-date=2024-05-06|website=alliance.fm|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika tradicionalna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle de France''), skraćeno GLTF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltf.fr/|title=Grande Loge traditionnelle de France|access-date=2024-05-17|website=gltf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika europska loža Univerzalnog bratstva''' (''Grand Loge Européenne de la Fraternité Universelle''), skraćeno GLEFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glefu.eu/|title=Grande Loge Européenne de la Fraternité Universelle|access-date=2024-05-06|website=glefu.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2013. godine. Članstvo: [[Catena]].
* '''Francuska nacionalna mješovita loža''' (''Loge Nationale Mixte Française''), skraćeno LNMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loge Nationale Mixte Française|url=https://lnmf.fmtl.fr/accueil|access-date=2024-12-18|website=fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2015. godine.
* '''Masonska skupina mješovitih i samostalnih loža''' (''Groupement Maconnique de Loges Mixtes et Independantes''), skraćeno GMLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.gmlmi.org/|title=Groupement Maçonnique de Loges Mixtes Indépendantes|website=gmlmi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311073135/http://www.gmlmi.org/|archive-date=2016-03-11|url-status=dead|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Ujedinjene francuske nacionalne lože''' (''Loges Nationales Françaises Unies''), skraćeno LNFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loges Nationales Françaises Unies|url=https://lnfu.fmtl.fr/|access-date=2025-12-24|website=lnfu.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2018. godine.
* '''Velika suverena loža Francuske''' (''Grande Loge Souveraine de France''), skraćeno GLSF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsf.fr/|title=Grande Loge Souveraine de France|access-date=2024-05-06|website=glsf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika francusko-malteška loža''' (''Grande Loge Franco-Maltaise'') &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gl-fm.org/en/|title=Grande Loge Franco-Maltaise|access-date=2024-08-11|website=gl-fm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.souveraincollege.org/|title=Souverain Collège de France et de Malte|access-date=2024-08-11|website=souveraincollege.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika škotska loža Francuske''' (''Grande Loge Ecossaise de France''), skraćeno GLEF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glef.fr/|title=Grande Loge Ecossaise de France|access-date=2024-08-13|website=glef.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža slobodnih zidara''' (''Grande Loge Des Maçons Libres''), skraćeno GLML.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la GLML|url=https://glml.fr/|access-date=2024-10-27|website=glml.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža Europe i Mediterana''' (''Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée''), skraćeno GLEM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée|url=https://glem.site/|access-date=2024-10-27|website=glem.site|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|GIB}} Gibraltar ==
*Pokrajinske velike lože u Gibraltaru u strukturi [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]: 
** '''Kotarska velika loža Gibraltara''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Gibraltar'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gibfreemasonry.gi/|title=District Grand Lodge of Gibraltar|access-date=2024-05-09|website=gibfreemasonry.gi|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Gibraltar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
** '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je kotarska velika loža u Gibraltaru i [[#Malta|Malti]] u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
** '''Veliki inspektorat Gibraltara''' (''Grand Inspectorate for Gibraltar'') je [[Pokrajinska velika loža|veliki inspektorat]] u Gibraltaru u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).

== {{Z|GRČ}} Grčka ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = VLGrčke.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Grčke

| image2      = NGLG.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Grčke

}}
* '''[[Velika loža Grčke]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|title=Grand Lodge of Greece|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.gr|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. 
* '''[[Nacionalna velika loža Grčke]]''' (''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://nglgreece.org/|title=Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=nglgreece.org|language=el}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža osnovana 1986. godine.
* '''Međunarodni slobodnozidarski red &quot;Delfi&quot;''' (''Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα &quot;ΔΕΛΦΟΙ&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|title=DELPHI International Freemasonic Order|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|language=en, fr, el|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506110829/https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/wp/|title=Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα “ΔΕΛΦΟΙ”|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728123204/https://www.delphiorder.org/wp/|archive-date=2020-07-28|url-status=dead|language=el, en, fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://delphiorder.us/|title=Grand Mixed Lodge DELPHI USA|access-date=2024-05-08|website=delphiorder.us|language=en}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši), [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Veliki najuzvišeniji orijent Grčke''' (''Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgog.gr/|title=Η Γαληνοτάτη Μεγάλη Ανατολή της Ελλάδος|access-date=2024-08-13|website=sgog.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.serenissimegrandorient.gr/|title=Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος|access-date=2024-05-06|website=serenissimegrandorient.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323061348/http://www.serenissimegrandorient.gr/|archive-date=2019-03-23|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki mješoviti orijent Grčke''' (''Μεγάλη Μικτή Ανατολή της Ελλάδος'') je mješovita velika loža osnovana 1996. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža Grčke''' (''Μεγάλη Γυναικεία Στοά της Ελλάδος''), skraćeno GLFG.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfg.gr/|title=Μεγάλη Αμιγής Γυναικεία Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=glfg.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2024-05-06|website=glfg-suisse.com|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika ženska masonska loža Grčke''' (''Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ|url=https://wglg-masonic.gr/|access-date=2025-07-13|website=wglg-masonic.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].
* '''Grčka federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Eλληνικης Oμοσπονδιας &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.gr/|title=Καλωσ Ηρθατε Στο Διεθνεσ Μικτο Τεκτονικο Ταγμα Le Droit Humain - Το Ανθρωπινο Δικαιο, Ελληνικη Ομοσπονδια|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1926. godine.
*'''Velika loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://aasr.gr/index.php|title=Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-13|website=aasr.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika ujedinjena loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/|title=Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=aasr-greece.gr|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Grčke''' (''Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=glfmw.gr|language=el|url-status=dead|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422161822/https://www.glfmw.gr/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών &amp; Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-18|website=[[Facebook]]|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
*'''Velika regularna loža slobodnih zidara Grčke''' (''Κανονικη Μεγάλη Στοά των Ελευθεροτέκτονων τησ Ελλάδας'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodge of the Freemasons of Greece|url=https://rglfg.gr/|access-date=2025-04-22|website=rglfg.gr|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža grčkih žena''' (''Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgewomen.gr/|title=Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων|access-date=2024-05-06|website=grandlodgewomen.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika čista ženska loža Grčke''' (''Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://fglg.gr/|title=Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=fglg.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520081700/http://fglg.gr/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža Grčke''' (''Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mmste.gr/|title=Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmste.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža slobodnih zidara Grčke''' (''Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mmsee.gr/|title=Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmsee.gr|language=en, en, fr}}&lt;/ref&gt;
*[[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu svoju ložu u Grčkoj.

== {{Z|GRU}} Gruzija ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Gruzije]]''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა''), skraćeno UGLG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/|title=United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=uglg.ge|language=en}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Gruzija|Gruziji]].
* '''[[Velika loža Gruzije]]''' (''საქართველოს დიადი ლოჟა'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=glgeorgia.ge|language=en, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|HRV}} Hrvatska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlh-2026.png
| width1      = 92
| caption1    = Velika loža Hrvatske

| image2      = Vnlh-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Hrvatske

| image3      = VRLH logo.png
| width3      = 137
| caption3    = Velika regularna loža Hrvatske

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj}}

* '''[[Velika loža Hrvatske]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u Hrvatskoj osnovana [[1997.]] godine.
* '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''', mješovita velika loža osnovana [[2014.]] godine u Rijeci. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]'''
* '''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]]''', ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].

== {{Z|ISL}} Island ==
* '''[[Islandski red slobodnih zidara|Velika loža Islanda – Islandski red slobodnih zidara]]''' ([[Islandski jezik|isla]]. ''Frímúrarareglan á Íslandi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/|title=Frímúrarareglan á Íslandi er bræðralag sem hefur mannrækt að markmiði|access-date=2024-05-04|website=frimurarareglan.is|language=is}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Island]]u.
* '''Islandska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Alþjóða Samfrímúrarareglan Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1921. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.is/|title=Alþjóða Samfrímúrarareglan LE DROIT HUMAIN|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.is|language=is}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|ITA}} Italija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Goi-Logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Veliki orijent Italije

| image2      = Logo GLdI.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Italije

| image3      = GLMFI.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Italije

| image4      = GLRI.png
| width4      = 101
| caption4    = Regularna velika loža Italije

}}
*'''[[Veliki orijent Italije]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Grande Oriente d'Italia''), skraćeno GOI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/|title=Grande Oriente d’Italia|access-date=2024-05-04|website=grandeoriente.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je najstarija te [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Italija|Italiji]], osnovana [[1805.]] godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
*'''[[Regularna velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia Regolare d'Italia''), skraćeno GLRI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glri.it/|title=Gran Loggia Regolare d'Italia|access-date=2024-05-04|website=glri.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je regularna velika loža.
*'''[[Velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia d'Italia''), skraćeno GLdI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Benvenuti nella Gran Loggia d’Italia degli A∴L∴A∴M∴|url=https://www.granloggia.it/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggiaditalia.org/|title=Serenissima Gran Loggia d'Italia Ordine Generale degli Antichi Liberi Accettati Muratori|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggiaditalia.org|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] i [[CIGLU]].
* '''Velika majčinska loža CAMEA''' (''Gran Loggia Madre C.A.M.E.A.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/|title=Gran Loggia Madre CAMEA|access-date=2024-05-04|website=glm-camea.org|language=it}}&lt;/ref&gt; CAMEA je skraćeno od Centro Attivitá Massoniche Esoteriche Accettate (Prihvaćeni centar za ezoterične masonske aktivnosti). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''[[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]''' (''Gran Loggia Massonica Femminile d'Italia''), skraćeno GLMFI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granloggiafemminile.it/|title=Gran Loggia Massonica Femminile d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiafemminile.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika nacionalna loža slobodnih zidara Italije 1805.''' (''Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805''), skraćeno GLNLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnlmitalia1805.it/|title=Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805|access-date=2024-05-04|website=glnlmitalia1805.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Talijanski tradicionalni masonski red''' (''Ordine Massonico Tradizionale Italiano''), skraćeno OMTI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ordinemassonicotradizionale.it/|title=Ordine Massonico Tradizionale Italiano|access-date=2024-05-04|website=ordinemassonicotradizionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Velika loža Italije Škotskog obreda''' (''Gran Loggia d'Italia Di Rito Scozzese''), skraćeno GLDIRS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldirs.it/it_IT/home|title=Gran Loggia d'Italia di Rito Scozzese|access-date=2024-05-04|website=gldirs.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika liberalna loža Italije''' (''Gran Loggia Liberale d'Italia''), skraćeno GLLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glliberal.it/|title=Gran Loggia Liberale d'Italia|access-date=2023-07-30|website=glliberal.it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Suvereni masonski red Italije''' (''Sovrano Ordine Massonico d'Italia''), skraćeno SOMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.somi-massoneria.eu/|title=Sovrano Ordine Massonico d’Italia|access-date=2024-08-07|website=somi-massoneria.eu|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika talijanska opća masonska loža''' (''Gran Loggia Massonica Generale Italiana''), skraćeno GLMGI. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Talijanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federazione italiana Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.it/|title=Federazione italiana|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika tradicionalna loža Italije''' (''Gran Loggia Tradizionale d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiatradizionaleitalia.it/|title=Gran Loggia Tradizionale d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiatradizionaleitalia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika regularna loža Emulacijskog obreda drevnih slobodnih zidara Italije''' (''Gran Loggia Regolare di Rito Emulation degli Antichi Massoni d'Italia''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika talijanska loža – Red drevnog obreda''' (''Gran Loggia Italiana – Ordine di Antica Osservanza'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Italiana Ordine di Antica Osservanza|url=http://www.granloggiaitaliana.it/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303055138/http://www.granloggiaitaliana.it/|archive-date=2020-03-03|access-date=2025-01-24|website=granloggiaitaliana.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije UMSOI''' (''Gran Loggia d'Italia U.M.S.O.I.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d'Italia UMSOI|url=http://www.granloggiaditalia.com/sito/|access-date=2025-01-24|website=granloggiaditalia.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Phoenix''' (''Gran Loggia Phoenix'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.phoenixmassoneria.com/en/|title=Gran Loggia Phoenix|access-date=2024-05-04|website=phoenixmassoneria.com|language=it, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika talijanska loža egipatskih obreda''' (''Gran Loggia Italiana dei Riti Egizi'').
* '''Velika egipatska loža Italije''' (''Gran Loggia Egizia D'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://granloggiaditalia.net/ |title=Gran Loggia Egizia D'Italia |access-date=13. ožujka 2020. |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222171436/http://granloggiaditalia.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ritodimemphismisraim.com/gran-loggia/|title=Gran Loggia Egizia D'Italia|access-date=2024-05-13|website=ritodimemphismisraim.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Napulja''' (''Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Napoli'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|title=Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika inicijacijska loža''' (''Gran Loggia Iniziatica''), skraćeno GLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Iniziatica|url=https://www.granloggiainiziatica.it/|access-date=2025-01-24|website=granloggiainiziatica.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Do 2024. godine poznata kao Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Rima (''Serenissima Gran Loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Roma'').
* '''Veliki demokratski orijent''' (''Grande Oriente Democratico''), skraćeno GOD.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Oriente Democratico|url=https://www.grandeoriente-democratico.com/|access-date=2025-01-24|website=grandeoriente-democratico.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki talijanski orijent''' (''Grande Oriente Italiano'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/|title=Grande Oriente Italiano|access-date=2024-08-19|website=grandeorienteitaliano.it|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki orijent triju mora Italije''' (''Grande Oriente dei Tre Mari d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.godtremari.it/|title=Grande Oriente dei Tre Mari d’Italia|access-date=2024-08-23|website=godtremari.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije za Memfis-Mizraim''' (''Gran Loggia Italiana di Memphis-Misraim''), skraćeno GLIMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|IRS}} Irska ==
* '''[[Velika loža Irske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Lodge of Ireland'')&lt;ref name=&quot;irl&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/|title=Grand Lodge of Ireland|access-date=2024-05-04|website=freemason.ie|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Irska|Irskoj]] te [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].
* '''Veliki orijent Irske''' (''Grand Orient of Ireland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goirl.org/|title=Grand Orient of Ireland|access-date=2024-08-07|website=goirl.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|KOSV}} Kosovo ==
* '''[[Velika loža Kosova]]''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës'') je prva velika loža u [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/|title=Grand Lodge of Kosovo|access-date=2024-05-04|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LAT}} Latvija ==
[[Datoteka:LatvijasLielloža.png|mini|160px|desno|Velika loža Latvije]]
* '''[[Velika loža Latvije]]''' ([[Letonski jezik|leto.]] ''Latvijas Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.masonicum.lv/?langs=1506|title=Grand Lodge of Latvia|access-date=2024-05-04|website=masonicum.lv|language=en, lv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].
* '''Velika ujedinjena loža Latvije''' (''Latvijas Apvienotā Lielā loža''). Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim''' (''Memphis-Misraim Baltijas Valstu Simboliskā Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža &quot;Akhet&quot; Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LIH}} Lihtenštajn ==
* '''Velika loža Kneževine Lihtenštajn''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge des Fürstentum Liechtenstein'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.li/|title=Grand Lodge of the Principality Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurerei.li|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Liechtenstein|title=Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je velika loža u [[Lihtenštajn]]u.

== {{Z|LIT}} Litva ==
* '''[[Velika loža Litve]]''' ([[Litavski jezik|litv]]. ''Lietuvos Didžioji Ložė'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/meistro_zodis.html|title=Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.lt|language=lt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Litva|Litvi]].
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Litvi.

== {{Z|LUX}} Luksemburg ==
[[Datoteka:GLL-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga]]
* '''[[Velika loža Luksemburga]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge de Luxembourg''), skraćeno GLL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grande-loge.lu/|title=Grande Loge de Luxembourg|access-date=2024-05-04|website=grande-loge.lu|language=fr, de, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Luksemburg]]u.
* '''Veliki orijent Luksemburga''' ([[Luksemburški jezik|luks]]. ''Grootoosten van Luxemburg''; [[Francuski jezik|fran]]. ''Grand Orient de Luxembourg'') skraćeno GOL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gol.lu/|title=Le Grand Orient de Luxembourg  une obédience maçonnique, laïque, adogmatique et pluraliste.|access-date=2024-05-04|website=gol.lu|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Luksemburška pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dhluxembourg.wordpress.com/|title=OMMI le Droit Humain au Grand Duché|access-date=2024-05-04|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Luksemburgu.

== {{Z|MAĐ}} Mađarska ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Mađarskoj}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Vslm.png
| width1      = 137
| caption1    = Simbolička velika loža Mađarske

| image2      = Nagyoriens.png
| width2      = 133
| caption2    = Veliki orijent Mađarske

}}
*'''[[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]]''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
*'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://magyarnagyoriens.hu/|title=Magyarországi Nagyoriens|access-date=2023-12-10|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[AACEE]].
*'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2024-05-22|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Mađarska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Magyar úttörőpáholy – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.hu/|title=Tolerancia és Testvériség|access-date=2024-08-07|website=droit-humain.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MLT}} Malta ==
* '''[[Suverena velika loža Malte]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno SGLOM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/|title=Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-04|website=sglom.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Malta|Malti]], osnovana 2004. godine.
* '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[#Gibraltar|Gibraltaru]] i Malti u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
* '''[[Malteška skupina loža]]''' (''Malta Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/|title=Malta Group of Lodges|access-date=2024-05-04|website=maltamasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Velika loža Malte''' (''Grand Lodge of Malta'') je osnovana 2009. godine.
* '''Velika loža Jeruzalema''' (''Grand Lodge of Jerusalem'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome To Grand Lodge of Jerusalem|url=https://www.grandlodgeofjerusalem.com/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofjerusalem.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MOL}} Moldavija ==
* '''[[Velika loža Moldavije]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marei Loje a Moldovei''), skraćeno MLM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlm.md/|title=Grand Lodge of Moldova|access-date=2025-09-07|website=mlm.md|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Moldavija|Moldaviji]].
* '''Velika nacionalna loža Republike Moldavije''' (''Marea Loja Nationala a Republicii Moldova''), skraćeno MLNRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodge.md/|title=Marea Lojă Naţională a Republicii Moldova|access-date=2024-05-16|website=grandlodge.md|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317051110/http://www.grandlodge.md/|archive-date=2012-03-17|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2008. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|MNK}} Monako ==
* '''[[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco''), skraćeno GLNRPM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Monako|Monaku]], osnovana [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.jlturbet.net/article-31993165.html|title=Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco|date=2009-05-28|access-date=2024-05-04|website=jlturbet.net|last=Turbet|first=Jean-Laurent|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Monaka''' (''Grande Loge feminine monegasque''), skraćeno GLFM, je ženska velika loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://journaldemonaco.gouv.mc/fr/Journaux/2019/Journal-8447/RECEPISSE-DE-DECLARATION-D-UNE-ASSOCIATION3|title=Récépissé de déclaration d'une association 16/08/2019|access-date=2024-09-23|website=journaldemonaco.gouv.mc|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NIZ}} Nizozemska ==
[[Datoteka:GON-logo.png|mini|90px|desno|Veliki orijent Nizozemske]]
* '''[[Veliki orijent Nizozemske|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske]]''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrijmetselarij.nl/|title=Welkom bij de Orde van Vrijmetselaren in Nederland|access-date=2024-05-04|website=vrijmetselarij.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].
* '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2025-05-24|website=nggv.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši) i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Nizozemska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.nl/|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt;
* '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren'')

== {{Z|NOR}} Norveška ==
* '''[[Norveški red slobodnih zidara]]''' ([[Norveški jezik|norv]]. ''Den Norske Frimurerorden''), skraćeno DNFo,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurer.no/|title=Den Norske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=frimurer.no|language=no}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Norveška|Norveškoj]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinavisk føderasjon Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Norveške djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/no/|title=Den internasjonale frimurerorden for menn og kvinner Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=no}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NJE}} Njemačka ==
[[Datoteka:VGLvD.png|mini|130px|desno|Ujedinjene velike lože Njemačke]]
U [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluje nekoliko velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Deutschland|title=Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ujedinjene velike lože Njemačke]]''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vereinigte Grosslogen von Deutschland''), skraćeno VGLvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/|title=Vereinigte Grosslogen von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] i savez pet samostalnih velikih loža u Njemačkoj:
** [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]]
** [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velika zemaljska loža slobodnih zidara Njemačke – Red slobodnih zidara]]
** [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;]]
** [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]]
** [[Američko-kanadska velika loža]]. Članstvo: [[COGMNA]].
* '''[[Velika ženska loža Njemačke]]''' (''Frauen-Großloge von Deutschland''), skraćeno FGLD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerinnen.de/|title=Freimaurerinnen der Frauen-Großloge von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurerinnen.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža. Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj &quot;Humanitas&quot;''' (''Humanitas – Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gemischte-freimaurerei.de/|title=Humanitas - Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland|access-date=2024-07-31|website=gemischte-freimaurerei.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Njemačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Deutsche Pionier Föderation – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://droit-humain.de/|title=Dem Orden Le Droit Humain|access-date=2024-05-05|website=droit-humain.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki suvereni orijent Njemačke''' (''Souveräner GrossOrient von Deutschland''), skraćeno SGOvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgovd.org/|title=Souveräner GrossOrient von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=sgovd.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža.
* '''Velika loža oružanih snaga Europe i Bliskog istoka''' ([[engl.]] ''Armed Forces Europe and Middle East Grand Lodge'') je velika loža osnovana 2025. godine koja radi na engleskom jeziku.

== {{Z|POLJ}} Poljska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = WLNP.png
| width1      = 135
| caption1    = Nacionalna velika loža Poljske

| image2      = Wielki Wschód Polski (Grand Orient of Poland).png
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Poljske

}}
* '''[[Nacionalna velika loža Poljske]]''' ([[Poljski jezik|polj]]. ''Wielka Loża Narodowa Polski''), skraćeno WLNP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/|title=Wielka Loża Narodowa Polski|access-date=2024-05-05|website=wlnp.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Poljska|Poljskoj]].
* '''Veliki orijent Poljske''' (''Wielki Wschód Polski''), skraćeno WWP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wielkiwschod.pl/en/|title=Wielki Wschod Polski|access-date=2024-05-05|website=wielkiwschod.pl|language=pl, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[AACEE]].
* '''Velika ujedinjena loža Poljske i baltičkih država''' (''Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich|url=https://www.wolnomularstwoliberalne.pl/|access-date=2025-07-14|website=wolnomularstwoliberalne.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Poljska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain Federacja Polska'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droithumain.pl/|title=Federacja polska|access-date=2024-05-05|website=droithumain.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Wielka Loża Kultur i Duchowości'') je ogranak [[#Francuska|istoimene velike lože]] u Francuskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Loża Kultur i Duchowości - GLCS|url=https://glcs.pl/|access-date=2025-05-14|website=glcs.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Poljskoj.

== {{Z|POR}} Portugal ==
[[Datoteka:GLLP GLRP.png|mini|200px|desno|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]
* '''[[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]''' ([[Portugalski jezik|port]]. ''Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLLP/GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gllp.pt/|title=Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-05-05|website=gllp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Portugal]]u. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''[[Portugalska skupina loža]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Portugal Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to the Group of Lodges in Portugal|url=https://grouplodgesportugal.org/|access-date=2025-01-21|website=grouplodgesportugal.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''[[Velika ženska loža Portugala]]''' (''Grande Loja Feminina de Portugal''), skraćeno GLFP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfp.pt/|title=Grande Loja Feminina de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glfp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Luzitanije''' (''Grande Loja Simbólica da Lusitânia''), skraćeno GLSL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicalusitania.pt/|title=Grande Loja Simbólica Lusitânia|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicalusitania.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Portugala''' (''Grande Loja Simbólica de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicaportugal.com/|title=Grande Loja Simbólica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicaportugal.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Luzitanije''' (''Grande Oriente Lusitano''), skraćeno GOL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeorientelusitano.pt/|title=Grande Oriente Lusitano|access-date=2024-05-05|website=grandeorientelusitano.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo:  [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Portugalska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.direito-humano.pt/|title=Ordem Maçonica Mista Internacional - Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain|access-date=2024-03-26|website=direito-humano.pt|language=pt|url-status=dead|archive-date=19. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181935/http://www.direito-humano.pt/}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Portugala''' (''Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glrp.com.pt/|title=Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-07-02|website=glrp.com.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20080827122848/http://www.glrp.com.pt/|archive-date=2008-08-27|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je osnovana 1991. godine i bila je regularna velika loža do 1996. godine.
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://masoneria-goi.com/|title=GOI|access-date=2024-05-05|website=masoneria-goi.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; djeluje u Portugalu i [[#Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika tradicionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Tradicional de Portugal''), skraćeno GLTP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=GLTPGrande Loja Tradicional de Portugal - Maçonaria Tradicional Portuguesa|url=http://www.gltp.pt/index.php/pt|access-date=2026-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813022739/http://www.gltp.pt/index.php/pt|archive-date=2024-08-13|website=gltp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Nacional Portuguesa''), skraćeno GLNP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glantigos.org/|title=Grande Loja Nacional Portuguesa|access-date=2023-09-03|website=glantigos.org|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika masonska loža Portugala''' (''Grande Loja Maçónica de Portugal''), skraćeno GLMP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmp.pt/|title=Grande Loja Maçónica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glmp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika suverena loža Portugala''' (''Grande Loja Soberana de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsp.pt/|title=Grande Loja Soberana de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glsp.pt|language=pt, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ujedinjena loža Portugala''' (''Grande Loja Unida de Portugal''), skraćeno GLUP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glup.pt/|title=Grande Loja Unida de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glup.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|RUM}} Rumunjska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = MLNR.png
| width1      = 107
| caption1    = Nacionalna velika loža Rumunjske

| image2      = MOaR.png
| width2      = 140
| caption2    = Veliki orijent Rumunjske

}}

* '''[[Nacionalna velika loža Rumunjske]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.xyz/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.xyz|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
* '''[[Veliki orijent Rumunjske]]''' (''Marele Orient al României''), skraćeno MOAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.moar.ro/|title=Marele Orient al României|access-date=2024-05-05|website=moar.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. 
* '''Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Loja Naționala Unita din România''), skraćeno MLNUR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnur.ro/index.php|title=Marea Lojă Națională Unită din România|access-date=2024-05-05|website=glnur.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Națională a României''), skraćeno MLNaR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnar.eu/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-05|website=mlnar.eu|language=ro|archive-date=16. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516174202/https://mlnar.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://masonerie.com/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-16|website=masonerie.com|language=ro}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ro/|title=MNLaR|access-date=2024-08-19|website=grandlodge.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2002. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika nacionalna loža iz Rumunjske''' (''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.info/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.info|language=ro, en}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2020. godine.
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske 1880.''' (''Marea Lojă Națională Română 1880''), skraćeno MLNR 1880.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Marea Lojă Națională Română 1880|url=https://www.mlnr1880.org/|access-date=2025-01-20|website=mlnr1880.org|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Feminină a României''), skraćeno MLFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlfr.ro/|title=Marea Lojă Feminină a României|access-date=2024-05-05|website=mlfr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika loža novog prosvjetljenja Rumunjske''' (''Marea Lojă a Noii Iluminări din România''), skraćeno MLNIR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnir.ro/|title=Marea Lojă a Noii Iluminări din România|access-date=2024-05-05|website=mlnir.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika tradicionalna ženska loža &quot;Pontus Euxinus&quot;''' (''Marea Lojă Tradițională Feminină Pontus Euxinus''), skraćeno GLTFPE. Članstvo: [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/pontus-euxinus.html|title=Grande Loge Traditionnelle Féminine Pontus Euxinus de Roumanie|access-date=2024-05-05|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Rumunjska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Rumunjski mješoviti masonski red''', skraćeno OMMR. Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika rumunjska simbolička loža''' (''Marea Lojă Simbolică Română''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Regulară a României''), skraćeno MLRR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrr.eu/|title=Marea Lojă Regulară a României|access-date=2024-05-05|website=mlrr.eu|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža &quot;Ujedinjena Europa&quot;''' (''Marea Lojă Regulară Europa Unită''), MLREU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/|title=Marea Loja Regulara Europa Unita|access-date=2024-05-05|website=mlreu.org|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''' (''Marea Lojă &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''), skraćeno MLAIC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/MareaLojaAlexandruIoanCuza|title=Marea Lojă Alexandru Ioan Cuza - MLAIC|access-date=2024-05-05|website=[[Facebook]]}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika tradicionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Tradițională din România''), skraćeno MLTDR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://mltdr.ro/|title=Marea Lojă Tradițională din România|access-date=2024-05-05|website=mltdr.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029060912/http://mltdr.ro/|archive-date=2018-10-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika regionalna loža Transilvanije''' (''Marea Lojă Regională a Transilvaniei''), skraćeno MLRT.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrt.ro/|title=Marea Lojă Regională a Transilvaniei|access-date=2024-05-05|website=mlrt.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki rumunjski ženski red''' (''Marele Ordin Feminin Român''), skraćeno MOFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mofr.ro/|title=Marele Ordin Feminin Român|access-date=2024-05-05|website=mofr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Rumunja posvuda''' (''Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni''), skraćeno MLRP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrp.ro/|title=Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni|access-date=2024-05-05|website=mlrp.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža škotske tradicije u Rumunjskoj''' (''Marea Lojă de Tradiție Scoțiană din România'').
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Marea Lojă Suverană a Daciei'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlsd.ro/marea-loja-suverana-a-daciei/|title=Marea Lojă Suverană a Daciei|access-date=2023-08-20|website=mlsd.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža proučavanja kraljevske umjetnosti''' (''Marea Lojă de Studiu al Artei Regale''), skraćeno ML-SAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/|title=Marea Lojă de Studiu al Artei Regale|access-date=2024-08-23|website=ml-sar.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204073404/https://ml-sar.ro/|archive-date=2022-02-04|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika suverena loža ujedinjene Rumunjske''' (''Marea Lojă Suverana România Unită'')

== {{Z|RUS}} Rusija ==
* '''[[Velika loža Rusije]]''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России''), skraćeno VLR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/|title=Великая Ложа России. Регулярная и общепризнанная.|access-date=2023-09-03|website=russianmasonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]].
* '''Veliki orijent naroda Rusije''' (''Великий восток народов России''), skraćeno VVNR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://great-east.ru/|title=Великий Восток Народов России|access-date=2024-05-05|website=great-east.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Rusije 1921.''' (''Объединённая великая ложа России 1921''), skraćeno OVLR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/|title=Объединённая великая ложа России|access-date=2023-09-03|website=ovlr.ru|language=en, ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika ruska regularna loža''' (''Русской регулярной великой ложи'') je osnovana 2001. godine.
* '''Velika simbolička loža Rusije i savezničkih zemalja''' (''Великая символическая ложа России и союзных стран'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://memphis-misraim.ru/|title=Великая Символическая Ложа России и Союзных Стран Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима|access-date=2024-07-28|website=memphis-misraim.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* '''Ruska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Русская пионерская ложа &quot;Право Человека&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://co-masonry.ru/|title=Масонский Смешанный Международный Орден|access-date=2024-08-07|website=co-masonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Rusiji.

== {{Z|SMR}} San Marino ==
[[Datoteka:SGLRSM.png|mini|135px|desno|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]
* '''[[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino''), skraćeno SGLRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglrsm.sm/|title=Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino|access-date=2024-05-05|website=sglrsm.sm|language=it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[San Marino|San Marinu]].

== {{Z|MAK}} Sjeverna Makedonija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji}}
* '''[[Velika loža Makedonije]]''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Голема ложа на Македонија''), [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] osnovana 2005. godine.
* '''[[Velika regularna loža Makedonije]]''' (''Регуларна голема ложа на Македонија'')
* '''[[Velika nacionalna loža Makedonije|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Древна и прифатена Голема национална ложа на Македонија'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Makedon&quot;''' (''Голема ложа Македон'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Vječno svjetlo&quot;''' (''Голема ложа Вечна Светлина'')
* '''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'')

== {{Z|SLK}} Slovačka ==
* '''[[Velika loža Slovačke]]''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno VLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/|title=Veľká Lóža Slovenska|access-date=2024-05-05|website=vls.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Česko-slovenská pionierska federácia &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Slovačke djeluje i u [[#Češka|Češkoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lóža Phoenix 1962 na oriente Bratislava|url=https://phoenix1962.sk/|access-date=2024-12-09|website=phoenix1962.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|SLO}} Slovenija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlslo.png
| width1      = 133
| caption1    = Velika loža Slovenije

| image2      = Logo vos.jpg
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Slovenije

| image3      = VRLS GRLS.png
| width3      = 133
| caption3    = Velika regularna loža Slovenije

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sloveniji}}
* '''[[Velika loža Slovenije]]''', skraćeno VLS, [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]], osnovana 1999. godine.
* '''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]].

== {{Z|SRB}} Srbija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Rvls-logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Regularna velika loža Srbije

| image2      = Vnls-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Srbije

| image3      = Logo-lvls.png
| width3      = 135
| caption3    = Liberalna velika loža Srbije

}}

{{glavni|Slobodno zidarstvo u Srbiji}}
*'''[[Regularna velika loža Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]].
* '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''), skraćeno VNLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''), skraćeno VMLS. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno LVLS, [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Ujedinjene velike lože Srbije]]''' (''Уједињене велике ложе Србије''), skraćeno UVLS.
* '''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno VLS, osnovana 1990. godine.
* '''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]]''' (''Велика ложа Србије Шкотског реда древног и прихваћеног''), skraćeno VLS.
* '''[[Savez ujedinjenih velikih loža Srbije]]''' (''Савез уједињених великих ложа Србије''), skraćeno SUVLS.
* '''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS. Članstvo: [[CLIMAF]] (promatrač), [[AACEE]].
* [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Srbiji.

== {{Z|ŠPA}} Španjolska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Escudo de la Gran Logia de España.svg
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Španjolske

| image2      = GLFE.png
| width2      = 168
| caption2    = Velika ženska loža Španjolske

}}
* '''[[Velika loža Španjolske]]''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Logia de España''), skraćeno GLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gle.org/|title=Gran Logia de España - Grande Oriente Español|access-date=2024-05-05|website=gle.org|language=es}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske''' (''Gran Logia Simbólica Española''), skraćeno GLSE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glse.org/|title=Gran Logia Simbólica Española|access-date=2024-05-05|website=glse.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org/relaciones/relaciones/|title=Gran Capítulo General de España|access-date=2024-05-05|website=grancapitulo.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://scme.org/|title=Supremo Consejo Masónico de España|access-date=2024-05-05|website=scme.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši) i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika ženska loža Španjolske]]''' (''Gran Logia Femenina de España''), skraćeno GLFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfe.org/|title=Gran Logia Femenina de España|access-date=2024-05-05|website=glfe.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Katalonije''' (''Gran Orient de Catalunya''), skraćeno GOC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granorient.cat/v2/|title=Gran Orient de Catalunya|access-date=2024-05-05|website=granorient.cat|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Španjolska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain de la Federación Española'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://elderechohumano.org/web/|title=Orden Masónica Mixta Internacional Le Droit Humain – El Derecho Humano|access-date=2024-05-05|website=elderechohumano.org|language=es|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425155411/https://elderechohumano.org/web/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; djeluje u Španjolskoj i [[#Portugal|Portugalu]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža Kanara''' (''Gran Logia de Canarias''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://canarianfreemasonry.org/webglc/|title=Grand Lodge of the Canary Islands|access-date=2024-05-05|website=canarianfreemasonry.org|language=es, en, fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika generalna loža Španjolske''' (''Gran Logia General de España''), skraćeno GLGdE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgde.com/|title=Gran Logia General de España|access-date=2024-05-05|website=glgde.com|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Slobodni zidari &quot;Mare Nostrum&quot;''' (''Maçons Lliures Mare Nostrum''), skraćeno MLMN.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.mlmn.org/|title=Maçons Lliures Mare Nostrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201124847/http://www.mlmn.org/|archive-date=2016-02-01|url-status=dead|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Veliki ženski orijent Španjolske''' (''Gran Oriente Femenino de España''), skraćeno GOFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Logia Femenina Gran Oriente Femenino De España G.O.F.E.|url=https://gofe.org/|access-date=2025-01-19|website=gofe.org|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Katalonije''' (''Gran Logia de Cataluña''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glc.cat/|title=Gran Logia de Cataluña|access-date=2024-05-05|website=glc.cat|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Hiram Abif&quot;''' (''Gran Logia Hiram Habif''). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Veliki orijent Španjolske''' (''Gran Oriente de Espana''), skraćeno GOE. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika konfederalna loža Španjolske''' (''Gran Logia Confederada de Espana''), skraćeno GLCE. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske i Iberije''' (''Gran Logia Simbólica de España e Iberia''), skreaćno GLSEI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsei.org/|title=Gran Logia Simbólica de España e Iberia|access-date=2024-08-07|website=glsei.org|language=en, es, fr, pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim''' (''Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim''), skraćeno GLEMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es}}&lt;/ref&gt;
* [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Španjolskoj.

== {{Z|ŠVE}} Švedska ==
* '''[[Švedski red slobodnih zidara]]''' ([[Švedski jezik|šved]]. ''Svenska Frimurare Orden''), skraćeno SFmO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarorden.se/|title=Svenska Frimurare Orden|access-date=2024-05-06|website=frimurarorden.se|language=sv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] velika loža.
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinaviska Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Švedskoj djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Norveška|Norveškoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/sv/|title=Den Internationella Frimurare-Orden för Män och Kvinnor Le Droit Humain|access-date=2024-05-06|website=droit-humain.dk|language=sv}}&lt;/ref&gt;
* '''Švedski masonski kamp''' (''Svenska Frimurare Lägret'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svenska Frimurare Lägret|url=http://www.frimurarelagret.se/|access-date=2025-05-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721194212/http://www.frimurarelagret.se/|archive-date=2011-07-21|language=sv|website=frimurarelagret.se}}&lt;/ref&gt; – ugašeno 2011.
* '''Veliki orijent Latinske Amerike''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Oriente Latinoamericano''), skraćeno GOLA.&lt;ref name=&quot;gola&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/|title=Gran Oriente Latinoamericano|access-date=2024-08-07|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* [[Velika loža Finske]] ima svoje lože u Švedskoj.

== {{Z|ŠVI}} Švicarska ==
[[Datoteka:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]
* '''[[Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/en/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2024-05-06|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].
* '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2024-05-06|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2024-05-06|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2023-12-09|website=glms.ch|language=de, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2024-05-06|website=glsh.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Švicarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International &quot;Le Droit Humain&quot;|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|TUR}} Turska ==
[[Datoteka:TBL.png|mini|135px|desno|Velika loža Turske]]
* '''[[Velika loža Turske]]''' ([[Turski jezik|turs.]] ''Hür ve Kabul Edilmiş Büyük Locası''), skraćeno HKEMBL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/|title=Hür ve Kabul Edilmiş Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason.org.tr|language=tr, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]  u [[Turska|Turskoj]].
* '''Velika liberalna loža Turske''' (''Özgür Masonlar Büyük Locası''), skraćeno OMBL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mason-mahfili.org.tr/|title=Özgür Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason-mahfili.org.tr|language=tr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika ženska loža Turske]]''' (''Kadin Mason Büyük Locası''), skraćeno KMBL. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/glmft.html|title=Grande Loge Maçonnique Féminine de Turquie|access-date=2024-05-06|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UKR}} Ukrajina ==
* '''[[Velika loža Ukrajine]]''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. ''Велика ложа України''), skraćeno VLU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/|title=Велика Ложа України|access-date=2024-05-06|website=freemason.org.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Ukrajina|Ukrajini]].
* '''Velika ujedinjena loža Ukrajine''' (''Велика об'єднана ложа України'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://web.facebook.com/GULU.Freemasonry|title=Велика Об’єднана Ложа України - The Grand United Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-08|website=Facebook}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fraza.com/foto/286302-novaja-masonskaja-lozha-kiev-snova-okazalsja-v-epitsentre-dejatelnosti-ukrainskih-volnyh-kamenschikov|title=Новая масонская ложа: Киев снова оказался в эпицентре деятельности украинских вольных каменщиков|date=2020-01-19|access-date=2024-08-08|website=fraza.com|last=Panko|first=Aleksandar|language=uk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UK}} Velika Britanija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Ugle logo.png
| width1      = 130
| caption1    = Ujedinjena velika loža Engleske

| image2      = GLS-newlogo.png
| width2      = 130
| caption2    = Velika loža Škotske

}}

*Tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], poznate i kao &quot;[[matične velike lože]]&quot; ili &quot;mačine konstitucije&quot;:
** '''[[Ujedinjena velika loža Engleske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''United Grand Lodge of England''), skraćeno UGLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/|title=Welcome to UGLE - The home of Freemasonry|access-date=2024-05-06|website=ugle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Engleskoj i Walesu.
** '''[[Velika loža Škotske]]''' (''Grand Lodge of Scotland''), skraćeno GLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/|title=The Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland|access-date=2024-05-06|website=grandlodgescotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Škotskoj.
** '''[[Velika loža Irske]]''' (''Grand Lodge of Ireland''), skraćeno GLI,&lt;ref name=&quot;irl&quot;/&gt; je nadležna u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] kao i u [[Irska|Republici Irskoj]].
* '''[[Red slobodnih zidarica]]''' (''Order of Women Freemasons''), skraćeno OWF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.owf.org.uk/|title=Order of Women Freemasons|access-date=2024-05-06|website=owf.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''[[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara – Slobodno zidarstvo za žene]]''' (''Honourable Fraternity of Ancient Freemasons – Freemasonry for Women''), skraćeno HFAF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://hfaf.org/|title=Welcome to the website of  HFAF Freemasonry for Women|access-date=2024-05-06|website=hfaf.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''Britanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain British Federation'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryformenandwomen.co.uk/|title=International Order of Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain - British Federation|access-date=2024-05-06|website=freemasonryformenandwomen.co.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/|title=Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women|access-date=2024-05-06|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421020505/http://grandlodge.org.uk/|archive-date=2021-04-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Mješovito slobodno zidarstvo#Komasonerijski red užarene zvijezde|Komasonerijski red užarene zvijezde]]''' (''Co-Freemasonic Order of the Blazing Star'')
* '''Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Order of Ancient Freemasonry for Men and Women''). Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika loža modernih mješovitih masona''' (''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Sovereign Grand Lodge of Dacia'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sglod.co.uk/MLSD|title=The Sovereign Grand Lodge of Dacia|access-date=2023-08-20|website=sglod.co.uk|language=en|archive-date=3. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303093624/http://www.sglod.co.uk/MLSD|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža Balkana''' (''Grand Lodge of Balkans'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Balkans|url=https://grandlodgeofbalkans.org/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofbalkans.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Engleskoj.

== Literatura ==
* {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-18|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}}
* {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-18|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}}
*{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr|trans-title=Popis članica Alijanse masona Europe}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Europa]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]]</text>
      <sha1>ltdjfceu82o4a1vh6k0svcdlgd8tyfi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479148</id>
      <parentid>7479147</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T12:21:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{Z|SRB}} Srbija */</comment>
      <origin>7479148</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108409" sha1="nbchprscctqxako81977nonha46ak6q" xml:space="preserve">{{SZsidebar}}

[[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u gotovo svim [[Europa|Europskim državama]]. U svakoj europskoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog (liberalnog, adogmatskog) ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma.

{{Tab sadr desno}}

== {{Z|ALB}} Albanija ==
*'''[[Velika loža Albanije]]''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno LMSH,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/|title=LMSH|access-date=2024-05-04|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je muška [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]] osnovana 2011. godine.
*'''Velika albanska loža &quot;Ilirija&quot;''' (''Lozha e Madhe Shqiptare Iliria''), skraćeno LMSHI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe Shqiptare Iliria|url=https://lmshi.al/|access-date=2025-05-31|website=lmshi.al|language=sq}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža osnovana 2013. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]],  [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe Kombëtare e Shqipërisë''). Članstvo: [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.balkanweb.com/masonet-krijojne-lozhen-e-madhe-kombetare-te-shqiperise-flasin-ekskluzivisht-per-news-24-moment-historik-per-shqiptaret-ja-pse-kemi-vendosur-te-flasim/#gsc.tab=0|title=Masonët krijojnë Lozhën e Madhe Kombëtare të Shqipërisë. Flasin ekskluzivisht për News 24: Moment historik për shqiptarët, ja pse kemi vendosur të flasim|date=2023-10-23|access-date=2024-07-30|website=balkanweb.com|last=Golemi|first=Aurora}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika regularna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe dhe e Rregullt e Shqipërisë''), skraćeno LMRSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgla.al/|title=Regular Grand Lodge of Albania|access-date=2024-04-25|website=rgla.al|language=sq, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija loža Albanije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia di Albania'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|access-date=2025-07-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929173654/http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|archive-date=2011-09-02|website=llozhaemadheeshqiperise.com|language=it, sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=https://www.facebook.com/serenissimagranloggiadialbania/?locale=hr_HR|access-date=2025-07-08|website=facebook.com/serenissimagranloggiadialbania}}&lt;/ref&gt;
*  [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Albaniji.
*  [[Velika loža Turske]] ima tri svoje lože u Albaniji.

== {{Z|AND}} Andora ==
*'''[[Velika loža Andore]]''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra''), skraćeno GLA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://glandorra.com/en/home-en|title=Gran Lògia d'Andorra|access-date=2024-05-04|website=glandorra.com|language=en, fr, es, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Andora|Andori]].
* '''Veliki orijent Andore''' (''Gran Orient d'Andorra''), skraćeno GOA.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientandorra.com/en/|title=Welcome to the Grand Orient of Andorra|access-date=2024-05-12|website=granorientandorra.com|language=en, ka, es, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Andore''' (''Gran Lògia Regular d'Andorra''), skraćeno GLRA.

== {{Z|ARM}} Armenija== 
*'''[[Velika loža Armenije]]''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Գերագույն Օթյակ Հայոց'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/|title=Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Armenia|access-date=2024-05-04|website=glofarmenia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Armenija|Armeniji]].

== {{Z|AUT}} Austrija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Austriji}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Glo logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Austrija

| image2      = Goo-logo.jpg
| width2      = 139
| caption2    = Veliki orijent Austrije

}}
U [[Austrija|Austriji]] postoji više velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|title=Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

*'''[[Velika loža Austrije]]''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija velika loža u [[Austrija|Austriji]].
*'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/de/index.html|title=Großorient von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]].
*'''Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2023-08-28|website=droit-humain.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
*'''[[Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije]]''' (''Großloge Humanitas Austria'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2024-05-04|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Catena]]. 
*'''Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=UMFOH|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Velika liberalna loža Austrije]]''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2025-06-23|website=liberale-grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[AACEE]].
*'''Velika masonska loža Austrije''' (''Große Freimaurerloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-austria.at/de/grossloge-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2024-05-04|website=aasr-austria.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
*'''Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2025-06-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=sgla.eu|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=rgla.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der Freimaurer von Österreich''), osnovana 2025. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|AZE}} Azerbajdžan ==
* '''[[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]]''' ([[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Milli Böyük Lojası'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryaz.org/|title=National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-19|website=freemasonryaz.org|language=en|archive-date=19. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519083801/https://www.freemasonryaz.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Azerbajdžan]]u.

== {{Z|BEL}} Belgija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Sceau du Grand Orient de Belgique.png
| width1      = 141
| caption1    = Veliki orijent Belgije 

| image2      = GLB.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Belgije

| image3      = GLFB-VGLB.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Belgije

}}
* '''[[Regularna velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glrb.net/en/|title=GLRB|access-date=2024-05-04|website=glrb.net|language=en, fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]].
* '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2024-05-04|website=gob.be|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]*.
* '''[[Velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno GLB.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2024-05-04|website=glb.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Konfederacija loža &quot;Lithos&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Belgijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération belge du Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België''). Članstvo: [[CLIMAF]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] i [[Velika loža Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji.

== {{Z|BLR}} Bjelorusija ==
* '''[[Velika loža Bjelorusije]]''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Вялікая Ложа Беларусі Муляраў Старадаўніх Вольных і Прынятых|url=https://grandlodgebelarus.org/|access-date=2025-05-31|website=grandlodgebelarus.org|language=be}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]].
* '''Kotar &quot;Bjelorusija&quot; Velike lože Rusije''' ([[Ruski jezik|rusk.]] ''Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2026-06-08|website=freemasons.by|language=ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.by/|title=Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России|access-date=2024-08-27|website=freemason.by|language=ru|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828034330/https://freemason.by/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]].

== {{Z|BIH}} Bosna i Hercegovina ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini}}
* '''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== {{Z|BUG}} Bugarska ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Bugarske]]''' ([[Bugarski jezik|bug]]. ''Обединена велика ложа на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.bg/|title=Обединена велика ложа на България|access-date=2024-05-04|website=uglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], osnovana 1992. godine.
* '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj''' (''Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България'') je osnovana 2001. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/|title=Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България|access-date=2024-05-04|website=grandlodgebulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Bugarske''' (''Великата ложа на България'') je osnovana 2010. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Велика Ложа на България|url=https://www.vlb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423074049/https://www.vlb.bg/|archive-date=2024-04-23|access-date=2025-01-01|website=vlb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glb.bg/|title=Велика ложа на българия|access-date=2024-05-04|website=glb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika univerzalna loža Bugarske''' (''Велика универсална ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Universal Lodge of Bulgaria|url=https://gulb.wordpress.com/|access-date=2025-09-28|website=gulb.wordpress.com}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]], [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Bugarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Българска федерация &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain-bulgaria.org/|title=Българска федерация|access-date=2024-05-04|website=droithumain-bulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Velika ženska loža Bugarske]]''' (''Велика женска ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfbg.bg/|title=Велика Женска Ложа на България|access-date=2024-05-04|website=glfbg.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske'''  (''Великата ложа на свободните зидари за мъже и жени на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Bugarske''' (''Национална велика ложа на България''). Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Veliki orijent Bugarske''' (''Великият Изток на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.bg/|title=Великият Изток на България|access-date=2024-08-19|website=gob.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velike nacionalne ujedinjene lože Bugarske''' (''Национални обединени велики ложи на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Национални Обединени Велики Ложи на България|url=http://www.nuglb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413095118/http://www.nuglb.bg/|archive-date=2024-04-13|access-date=2025-01-01|website=nuglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|CIP}} Cipar ==
* '''[[Velika loža Cipra]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Κύπρου'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://megalistoatiskyprou.com/|title=GRAND LODGE OF CYPRUS|access-date=2024-05-04|website=megalistoatiskyprou.com|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Cipar|Cipru]].
* '''[[Kotarska velika loža Cipra]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Cyprus'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cyprus-freemasons.org.cy/|title=Welcome to the District Grand Lodge of Cyprus|access-date=2024-05-04|website=cyprus-freemasons.org.cy}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Pokrajinska velika loža Ciparske regije''' (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalne velike lože Grčke]].

== {{Z|CG}} Crna Gora ==
[[Datoteka:Zvlcgm.png|mini|135px|desno|Velika loža Crne Gore]]
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori}}
* '''[[Velika loža Crne Gore]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], osnovana 2006. godine.
* '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''. Članstvo: [[Masonska unija Balkana|MUB]]
* '''Velika nacionalna loža Crne Gore'''. Članstvo: [[SOGLIA]]

== {{Z|ČEŠ}} Češka ==
[[File:Grand Lodge of the Czech Republic.svg|mini|135px|desno|Velika loža Češke]]
* '''[[Velika loža Češke]]''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká lóže České Republiky''), skraćeno VLČR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/|title=Veliká Lóže České Republiky|access-date=2023-09-03|website=vlcr.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Češka|Češkoj]].
* '''Velika loža čeških zemalja''' (''Veliká Lóže Zemí Českých''), skraćeno VLZČ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vlzc.cz/|title=Tyto stránky jsou jedinou internetovou prezentací V.L.Z.Č.|access-date=2023-09-03|website=vlzc.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Humanitas&quot; Bohemije''' (''Velkolóže Humanitas Bohemia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://humanitasbohemia.cz/|title=HUMANITAS BOHEMIA|access-date=2024-05-04|website=humanitasbohemia.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Češke djeluje i u [[#Slovačka|Slovačkoj]].

== {{Z|DAN}} Danska ==
* '''[[Danski red slobodnih zidara]]''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Den Danske Frimurerorden''), skraćeno DDFO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ddfo.dk/|title=Den Danske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=ddfo.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Danska|Danskoj]], osnovana 1858. godine.
* '''Velika loža Danske''' (''Storlogen af Danmark'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://storlogen-af-danmark.dk/|title=Velkommen til Storlogen af Danmark|access-date=2024-05-04|website=storlogen-af-danmark.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1929. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Skandinavisk Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Danske djeluje i u [[#Norveška|Norveškoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.dk/|title=Den Internationale Frimurerorden for mænd og kvinder Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=da}}&lt;/ref&gt;
* '''Danski bratski red''' (''Dansk Broder Orden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dansk Broder Orden|url=https://www.danskbroderorden.dk/|access-date=2026-01-06|website=danskbroderorden.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1964. godine.

== {{Z|EST}} Estonija ==
* '''[[Velika loža Estonije]]''' ([[Estonski jezik|esto.]] ''Eesti Suurloož'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.eestisl.ee/|title=Eesti suurloož|access-date=2024-05-04|website=eestisl.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Estonija|Estoniji]].
* '''Veliki orijent Estonije''' (''Eesti Suurorient'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goe.ee/|title=Eesti Suurorient|access-date=2024-05-09|website=goe.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].

== {{Z|FIN}} Finska ==
* '''[[Velika loža Finske]]''' ([[Finski jezik|fins.]] ''Suomen Suurloosi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vapaamuurarit.fi/|title=Suomen Suurloosi|access-date=2024-05-04|website=vapaamuurarit.fi}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Finska|Finskoj]].
* '''Finska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Suomen Liitto Le Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain.fi/looshit/|title=Vapaamuurarilooshimme Suomessa ja Virossa|access-date=2023-08-28|website=droithumain.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Švedski ženski masonski red''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Svenkska Kvinno-Frimurarorden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kvinnofrimurare.fi/|title=Tervetuloa Suomen naisvapaamuurareiden sivuille|access-date=2024-08-07|website=kvinnofrimurare.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt;
* [[Švedski red slobodnih zidara]] ima svoje lože u Finskoj.

== {{Z|FRA}} Francuska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Logo-godf.png
| width1      = 132
| caption1    = Veliki orijent Francuske

| image2      = Logo-glnf.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Francuske

| image3      = Gldf.png
| width3      = 134
| caption3    = Velika loža Francuske

| image4      = Glff.png
| width4      = 135
| caption4    = Velika ženska loža Francuske

| image5      = Logo-GLTSO.png
| width5      = 135
| caption5    = Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;

| image6      = GL-AMF.png
| width6      = 135
| caption6    = Velika loža francuskog masonskog saveza

}}
U [[Francuska|Francuskoj]] postoji preko 40 [[Velika loža|velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Miscellanea Macionica : Y-aurait-il, en France, autant d obédiences maçonniques que de Francs-Maçons ?|url=https://www.gadlu.info/miscellanea-macionica-y-aurait-il-en-france-autant-dobediences-maconniques-que-de-francs-macons/|access-date=2026-01-28|last=Chassagnard|first=Guy|date=2016-01-17|website=gadlu.info|language=fr}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Veliki orijent Francuske]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de France''), skraćeno GOdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://godf.org/|title=Bienvenue sur le site du Grand Orient de France|access-date=2024-05-06|website=godf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1773. godine i najstarija je velika loža u kontinentalnoj [[Europa|Europi]]. Smatra se matičnom velikom ložom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši), [[Alijansa masona Europe|AME]] (bivši), [[AACEE]]*, [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]*.
* '''[[Nacionalna velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge Nationale Française''), skraćeno GLNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/|title=Grande Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=glnf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]], osnovana 1913. godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Francuska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération Française du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge de France''), skraćeno GLdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldf.org/|title=Grande loge de France|access-date=2024-05-06|website=gldf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1894. godine. Članstvo: [[CIGLU]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki priorat Galije''' (''Grand Prieuré des Gaules''), skraćeno GPdG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gpdg.org/|title=Grand Prieuré des Gaules|access-date=2024-05-06|website=gpdg.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1946. godine.
* '''[[Velika ženska loža Francuske]]''' (''Grande Loge Féminine de France''), skraćeno GLFF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glff.org/|title=Grande Loge Féminine de France|access-date=2024-05-06|website=glff.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1952. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;]]''' (''Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra''), skraćeno GLTSO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltso.org/|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|access-date=2024-05-06|website=gltso.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1958. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika francuska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge française de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1960. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge Féminine de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1965. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Francuska nacionalna loža''' (''Loge Nationale Française''), skraćeno LNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lnf.fmtl.fr/|title=Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=lnf.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1968. godine.
* '''Velika opća mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Universelle''), skraćeno GLMU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmu.fr/|title=Grande Loge Mixte Universelle|access-date=2024-05-06|website=glmu.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda''' (''Grande Loge indépendante et souveraine des Rites unis''), skraćeno GLISRU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glisru.eu/|title=Grande Loge Indépendante et Souveraine des Rites Unis|access-date=2024-05-06|website=glisru.eu|language=fr|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506103344/https://www.glisru.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti''' (''Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal''), skraćeno OITAR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.oitar.info/|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|access-date=2024-05-06|website=oitar.info|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1974. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža Francuske''' (''Grande Loge Mixte de France''), skraćeno GLMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmf.fr/|title=Grande Loge Mixte de France|access-date=2024-05-06|website=glmf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1982. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Francuske''' (''Grande Loge Régulière Française''), skraćeno GLRF, osnovana je 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=À propos de La Grande Loge Régulière Française|url=https://pro-fusion-conseils.fr/Salonmaco/salonmaconnique.item-fm.org/grande-loge-reguliere-francaise/index.html|access-date=2025-09-25|website=pro-fusion-conseils.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge symbolique travaillant au Rite Écossais Primitif''), skraćeno GLSREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsrep.fr/|title=Grande Loge symbolique travaillant au Rite écossais primitif|access-date=2024-05-06|website=glsrep.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge française du Rite écossais primitif''), skraćeno GLFREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge française du Rite écossais primitif|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/|access-date=2025-12-10|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine.
* '''Velika suverena mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Souveraine''), skraćeno GLMS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.eu/|title=Grande Loge Mixte Souveraine|access-date=2024-05-06|website=glms.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1992. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Francuske''' (''Grande Loge unie de France''), skraćeno GLUF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gluf.org/|title=Grande Loge unie de France|access-date=2024-05-06|website=gluf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1994. godine.
* '''Velika reformirana i ispravljena škotska loža Occitanije''' (''Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie''), skraćeno GLERRO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glerro.rite-ecossais-rectifie.org/|title=Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie|access-date=2024-05-17|website=rite-ecossais-rectifie.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1995. godine.
* '''Velika simbolička loža Francuske''' (''Grande Loge symbolique de France''), skraćeno GLSF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine.
* '''Velika francuska loža za Mizraim''' (''Grande Loge Française de Misraïm''), skraćeno GLFM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glfmisraim.fr/|title=Grande Loge française de Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glfmisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge mixte de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLMMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2000. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika tradicionalna i moderna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle et moderne de France''), skraćeno GLTMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltmf.eu/|title=Grande Loge Traditionnelle &amp; Moderne de France|access-date=2024-05-06|website=gltmf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil du R.E.A.A. pour la Juridiction Maçonnique Française|url=https://supreme-conseil.fr/|access-date=2026-06-10|website=supreme-conseil.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Grande Loge des Cultures et de la Spiritualité''), skraćeno GLCS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glcs.fr/|title=Grande Loge des cultures et de la spiritualité|access-date=2024-05-06|website=glcs.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža tradicionalne francuske masonerije''' (''Grande Loge maçonnique française de Tradition''), skraćeno GLMFT, osnovana je 2009. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge Maçonnique Française de Tradition|url=https://www.hiram.be/grande-loge-maconnique-francaise-de-tradition/|access-date=2026-01-28|date=2013-01-15|website=hiram.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Nationale''), skraćeno GLMN,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmn.eu/|title=Bienvenue à toutes celles et ceux qui prendront quelques instants pour visiter les pages du site de la Grande Loge Mixte Nationale|access-date=2024-05-06|website=glmn.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2010. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Federacija Memfisa-Mizraima''' (''Féderation de Memphis Misraim''), skraćeno FedMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika loža francuskog masonskog saveza]]''' (''Grande Loge de l'Alliance Maçonnique Française''), skraćeno GLAMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://alliance.fm/|title=Grande Loge de l’Alliance Maçonnique Française|access-date=2024-05-06|website=alliance.fm|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika tradicionalna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle de France''), skraćeno GLTF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltf.fr/|title=Grande Loge traditionnelle de France|access-date=2024-05-17|website=gltf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika europska loža Univerzalnog bratstva''' (''Grand Loge Européenne de la Fraternité Universelle''), skraćeno GLEFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glefu.eu/|title=Grande Loge Européenne de la Fraternité Universelle|access-date=2024-05-06|website=glefu.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2013. godine. Članstvo: [[Catena]].
* '''Francuska nacionalna mješovita loža''' (''Loge Nationale Mixte Française''), skraćeno LNMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loge Nationale Mixte Française|url=https://lnmf.fmtl.fr/accueil|access-date=2024-12-18|website=fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2015. godine.
* '''Masonska skupina mješovitih i samostalnih loža''' (''Groupement Maconnique de Loges Mixtes et Independantes''), skraćeno GMLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.gmlmi.org/|title=Groupement Maçonnique de Loges Mixtes Indépendantes|website=gmlmi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311073135/http://www.gmlmi.org/|archive-date=2016-03-11|url-status=dead|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Ujedinjene francuske nacionalne lože''' (''Loges Nationales Françaises Unies''), skraćeno LNFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loges Nationales Françaises Unies|url=https://lnfu.fmtl.fr/|access-date=2025-12-24|website=lnfu.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2018. godine.
* '''Velika suverena loža Francuske''' (''Grande Loge Souveraine de France''), skraćeno GLSF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsf.fr/|title=Grande Loge Souveraine de France|access-date=2024-05-06|website=glsf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika francusko-malteška loža''' (''Grande Loge Franco-Maltaise'') &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gl-fm.org/en/|title=Grande Loge Franco-Maltaise|access-date=2024-08-11|website=gl-fm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.souveraincollege.org/|title=Souverain Collège de France et de Malte|access-date=2024-08-11|website=souveraincollege.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika škotska loža Francuske''' (''Grande Loge Ecossaise de France''), skraćeno GLEF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glef.fr/|title=Grande Loge Ecossaise de France|access-date=2024-08-13|website=glef.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža slobodnih zidara''' (''Grande Loge Des Maçons Libres''), skraćeno GLML.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la GLML|url=https://glml.fr/|access-date=2024-10-27|website=glml.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža Europe i Mediterana''' (''Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée''), skraćeno GLEM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée|url=https://glem.site/|access-date=2024-10-27|website=glem.site|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|GIB}} Gibraltar ==
*Pokrajinske velike lože u Gibraltaru u strukturi [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]: 
** '''Kotarska velika loža Gibraltara''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Gibraltar'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gibfreemasonry.gi/|title=District Grand Lodge of Gibraltar|access-date=2024-05-09|website=gibfreemasonry.gi|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Gibraltar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
** '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je kotarska velika loža u Gibraltaru i [[#Malta|Malti]] u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
** '''Veliki inspektorat Gibraltara''' (''Grand Inspectorate for Gibraltar'') je [[Pokrajinska velika loža|veliki inspektorat]] u Gibraltaru u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).

== {{Z|GRČ}} Grčka ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = VLGrčke.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Grčke

| image2      = NGLG.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Grčke

}}
* '''[[Velika loža Grčke]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|title=Grand Lodge of Greece|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.gr|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. 
* '''[[Nacionalna velika loža Grčke]]''' (''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://nglgreece.org/|title=Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=nglgreece.org|language=el}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža osnovana 1986. godine.
* '''Međunarodni slobodnozidarski red &quot;Delfi&quot;''' (''Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα &quot;ΔΕΛΦΟΙ&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|title=DELPHI International Freemasonic Order|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|language=en, fr, el|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506110829/https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/wp/|title=Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα “ΔΕΛΦΟΙ”|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728123204/https://www.delphiorder.org/wp/|archive-date=2020-07-28|url-status=dead|language=el, en, fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://delphiorder.us/|title=Grand Mixed Lodge DELPHI USA|access-date=2024-05-08|website=delphiorder.us|language=en}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši), [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Veliki najuzvišeniji orijent Grčke''' (''Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgog.gr/|title=Η Γαληνοτάτη Μεγάλη Ανατολή της Ελλάδος|access-date=2024-08-13|website=sgog.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.serenissimegrandorient.gr/|title=Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος|access-date=2024-05-06|website=serenissimegrandorient.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323061348/http://www.serenissimegrandorient.gr/|archive-date=2019-03-23|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki mješoviti orijent Grčke''' (''Μεγάλη Μικτή Ανατολή της Ελλάδος'') je mješovita velika loža osnovana 1996. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža Grčke''' (''Μεγάλη Γυναικεία Στοά της Ελλάδος''), skraćeno GLFG.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfg.gr/|title=Μεγάλη Αμιγής Γυναικεία Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=glfg.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2024-05-06|website=glfg-suisse.com|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika ženska masonska loža Grčke''' (''Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ|url=https://wglg-masonic.gr/|access-date=2025-07-13|website=wglg-masonic.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].
* '''Grčka federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Eλληνικης Oμοσπονδιας &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.gr/|title=Καλωσ Ηρθατε Στο Διεθνεσ Μικτο Τεκτονικο Ταγμα Le Droit Humain - Το Ανθρωπινο Δικαιο, Ελληνικη Ομοσπονδια|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1926. godine.
*'''Velika loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://aasr.gr/index.php|title=Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-13|website=aasr.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika ujedinjena loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/|title=Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=aasr-greece.gr|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Grčke''' (''Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=glfmw.gr|language=el|url-status=dead|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422161822/https://www.glfmw.gr/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών &amp; Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-18|website=[[Facebook]]|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
*'''Velika regularna loža slobodnih zidara Grčke''' (''Κανονικη Μεγάλη Στοά των Ελευθεροτέκτονων τησ Ελλάδας'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodge of the Freemasons of Greece|url=https://rglfg.gr/|access-date=2025-04-22|website=rglfg.gr|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža grčkih žena''' (''Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgewomen.gr/|title=Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων|access-date=2024-05-06|website=grandlodgewomen.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika čista ženska loža Grčke''' (''Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://fglg.gr/|title=Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=fglg.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520081700/http://fglg.gr/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža Grčke''' (''Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mmste.gr/|title=Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmste.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža slobodnih zidara Grčke''' (''Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mmsee.gr/|title=Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmsee.gr|language=en, en, fr}}&lt;/ref&gt;
*[[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu svoju ložu u Grčkoj.

== {{Z|GRU}} Gruzija ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Gruzije]]''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა''), skraćeno UGLG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/|title=United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=uglg.ge|language=en}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Gruzija|Gruziji]].
* '''[[Velika loža Gruzije]]''' (''საქართველოს დიადი ლოჟა'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=glgeorgia.ge|language=en, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|HRV}} Hrvatska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlh-2026.png
| width1      = 92
| caption1    = Velika loža Hrvatske

| image2      = Vnlh-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Hrvatske

| image3      = VRLH logo.png
| width3      = 137
| caption3    = Velika regularna loža Hrvatske

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj}}

* '''[[Velika loža Hrvatske]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u Hrvatskoj osnovana [[1997.]] godine.
* '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''', mješovita velika loža osnovana [[2014.]] godine u Rijeci. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]'''
* '''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]]''', ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].

== {{Z|ISL}} Island ==
* '''[[Islandski red slobodnih zidara|Velika loža Islanda – Islandski red slobodnih zidara]]''' ([[Islandski jezik|isla]]. ''Frímúrarareglan á Íslandi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/|title=Frímúrarareglan á Íslandi er bræðralag sem hefur mannrækt að markmiði|access-date=2024-05-04|website=frimurarareglan.is|language=is}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Island]]u.
* '''Islandska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Alþjóða Samfrímúrarareglan Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1921. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.is/|title=Alþjóða Samfrímúrarareglan LE DROIT HUMAIN|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.is|language=is}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|ITA}} Italija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Goi-Logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Veliki orijent Italije

| image2      = Logo GLdI.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Italije

| image3      = GLMFI.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Italije

| image4      = GLRI.png
| width4      = 101
| caption4    = Regularna velika loža Italije

}}
*'''[[Veliki orijent Italije]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Grande Oriente d'Italia''), skraćeno GOI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/|title=Grande Oriente d’Italia|access-date=2024-05-04|website=grandeoriente.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je najstarija te [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Italija|Italiji]], osnovana [[1805.]] godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
*'''[[Regularna velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia Regolare d'Italia''), skraćeno GLRI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glri.it/|title=Gran Loggia Regolare d'Italia|access-date=2024-05-04|website=glri.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je regularna velika loža.
*'''[[Velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia d'Italia''), skraćeno GLdI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Benvenuti nella Gran Loggia d’Italia degli A∴L∴A∴M∴|url=https://www.granloggia.it/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggiaditalia.org/|title=Serenissima Gran Loggia d'Italia Ordine Generale degli Antichi Liberi Accettati Muratori|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggiaditalia.org|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] i [[CIGLU]].
* '''Velika majčinska loža CAMEA''' (''Gran Loggia Madre C.A.M.E.A.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/|title=Gran Loggia Madre CAMEA|access-date=2024-05-04|website=glm-camea.org|language=it}}&lt;/ref&gt; CAMEA je skraćeno od Centro Attivitá Massoniche Esoteriche Accettate (Prihvaćeni centar za ezoterične masonske aktivnosti). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''[[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]''' (''Gran Loggia Massonica Femminile d'Italia''), skraćeno GLMFI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granloggiafemminile.it/|title=Gran Loggia Massonica Femminile d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiafemminile.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika nacionalna loža slobodnih zidara Italije 1805.''' (''Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805''), skraćeno GLNLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnlmitalia1805.it/|title=Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805|access-date=2024-05-04|website=glnlmitalia1805.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Talijanski tradicionalni masonski red''' (''Ordine Massonico Tradizionale Italiano''), skraćeno OMTI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ordinemassonicotradizionale.it/|title=Ordine Massonico Tradizionale Italiano|access-date=2024-05-04|website=ordinemassonicotradizionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Velika loža Italije Škotskog obreda''' (''Gran Loggia d'Italia Di Rito Scozzese''), skraćeno GLDIRS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldirs.it/it_IT/home|title=Gran Loggia d'Italia di Rito Scozzese|access-date=2024-05-04|website=gldirs.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika liberalna loža Italije''' (''Gran Loggia Liberale d'Italia''), skraćeno GLLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glliberal.it/|title=Gran Loggia Liberale d'Italia|access-date=2023-07-30|website=glliberal.it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Suvereni masonski red Italije''' (''Sovrano Ordine Massonico d'Italia''), skraćeno SOMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.somi-massoneria.eu/|title=Sovrano Ordine Massonico d’Italia|access-date=2024-08-07|website=somi-massoneria.eu|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika talijanska opća masonska loža''' (''Gran Loggia Massonica Generale Italiana''), skraćeno GLMGI. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Talijanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federazione italiana Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.it/|title=Federazione italiana|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika tradicionalna loža Italije''' (''Gran Loggia Tradizionale d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiatradizionaleitalia.it/|title=Gran Loggia Tradizionale d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiatradizionaleitalia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika regularna loža Emulacijskog obreda drevnih slobodnih zidara Italije''' (''Gran Loggia Regolare di Rito Emulation degli Antichi Massoni d'Italia''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika talijanska loža – Red drevnog obreda''' (''Gran Loggia Italiana – Ordine di Antica Osservanza'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Italiana Ordine di Antica Osservanza|url=http://www.granloggiaitaliana.it/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303055138/http://www.granloggiaitaliana.it/|archive-date=2020-03-03|access-date=2025-01-24|website=granloggiaitaliana.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije UMSOI''' (''Gran Loggia d'Italia U.M.S.O.I.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d'Italia UMSOI|url=http://www.granloggiaditalia.com/sito/|access-date=2025-01-24|website=granloggiaditalia.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Phoenix''' (''Gran Loggia Phoenix'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.phoenixmassoneria.com/en/|title=Gran Loggia Phoenix|access-date=2024-05-04|website=phoenixmassoneria.com|language=it, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika talijanska loža egipatskih obreda''' (''Gran Loggia Italiana dei Riti Egizi'').
* '''Velika egipatska loža Italije''' (''Gran Loggia Egizia D'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://granloggiaditalia.net/ |title=Gran Loggia Egizia D'Italia |access-date=13. ožujka 2020. |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222171436/http://granloggiaditalia.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ritodimemphismisraim.com/gran-loggia/|title=Gran Loggia Egizia D'Italia|access-date=2024-05-13|website=ritodimemphismisraim.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Napulja''' (''Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Napoli'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|title=Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika inicijacijska loža''' (''Gran Loggia Iniziatica''), skraćeno GLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Iniziatica|url=https://www.granloggiainiziatica.it/|access-date=2025-01-24|website=granloggiainiziatica.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Do 2024. godine poznata kao Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Rima (''Serenissima Gran Loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Roma'').
* '''Veliki demokratski orijent''' (''Grande Oriente Democratico''), skraćeno GOD.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Oriente Democratico|url=https://www.grandeoriente-democratico.com/|access-date=2025-01-24|website=grandeoriente-democratico.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki talijanski orijent''' (''Grande Oriente Italiano'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/|title=Grande Oriente Italiano|access-date=2024-08-19|website=grandeorienteitaliano.it|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki orijent triju mora Italije''' (''Grande Oriente dei Tre Mari d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.godtremari.it/|title=Grande Oriente dei Tre Mari d’Italia|access-date=2024-08-23|website=godtremari.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije za Memfis-Mizraim''' (''Gran Loggia Italiana di Memphis-Misraim''), skraćeno GLIMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|IRS}} Irska ==
* '''[[Velika loža Irske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Lodge of Ireland'')&lt;ref name=&quot;irl&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/|title=Grand Lodge of Ireland|access-date=2024-05-04|website=freemason.ie|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Irska|Irskoj]] te [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].
* '''Veliki orijent Irske''' (''Grand Orient of Ireland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goirl.org/|title=Grand Orient of Ireland|access-date=2024-08-07|website=goirl.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|KOSV}} Kosovo ==
* '''[[Velika loža Kosova]]''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës'') je prva velika loža u [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/|title=Grand Lodge of Kosovo|access-date=2024-05-04|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LAT}} Latvija ==
[[Datoteka:LatvijasLielloža.png|mini|160px|desno|Velika loža Latvije]]
* '''[[Velika loža Latvije]]''' ([[Letonski jezik|leto.]] ''Latvijas Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.masonicum.lv/?langs=1506|title=Grand Lodge of Latvia|access-date=2024-05-04|website=masonicum.lv|language=en, lv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].
* '''Velika ujedinjena loža Latvije''' (''Latvijas Apvienotā Lielā loža''). Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim''' (''Memphis-Misraim Baltijas Valstu Simboliskā Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža &quot;Akhet&quot; Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LIH}} Lihtenštajn ==
* '''Velika loža Kneževine Lihtenštajn''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge des Fürstentum Liechtenstein'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.li/|title=Grand Lodge of the Principality Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurerei.li|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Liechtenstein|title=Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je velika loža u [[Lihtenštajn]]u.

== {{Z|LIT}} Litva ==
* '''[[Velika loža Litve]]''' ([[Litavski jezik|litv]]. ''Lietuvos Didžioji Ložė'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/meistro_zodis.html|title=Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.lt|language=lt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Litva|Litvi]].
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Litvi.

== {{Z|LUX}} Luksemburg ==
[[Datoteka:GLL-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga]]
* '''[[Velika loža Luksemburga]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge de Luxembourg''), skraćeno GLL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grande-loge.lu/|title=Grande Loge de Luxembourg|access-date=2024-05-04|website=grande-loge.lu|language=fr, de, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Luksemburg]]u.
* '''Veliki orijent Luksemburga''' ([[Luksemburški jezik|luks]]. ''Grootoosten van Luxemburg''; [[Francuski jezik|fran]]. ''Grand Orient de Luxembourg'') skraćeno GOL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gol.lu/|title=Le Grand Orient de Luxembourg  une obédience maçonnique, laïque, adogmatique et pluraliste.|access-date=2024-05-04|website=gol.lu|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Luksemburška pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dhluxembourg.wordpress.com/|title=OMMI le Droit Humain au Grand Duché|access-date=2024-05-04|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Luksemburgu.

== {{Z|MAĐ}} Mađarska ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Mađarskoj}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Vslm.png
| width1      = 137
| caption1    = Simbolička velika loža Mađarske

| image2      = Nagyoriens.png
| width2      = 133
| caption2    = Veliki orijent Mađarske

}}
*'''[[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]]''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
*'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://magyarnagyoriens.hu/|title=Magyarországi Nagyoriens|access-date=2023-12-10|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[AACEE]].
*'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2024-05-22|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Mađarska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Magyar úttörőpáholy – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.hu/|title=Tolerancia és Testvériség|access-date=2024-08-07|website=droit-humain.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MLT}} Malta ==
* '''[[Suverena velika loža Malte]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno SGLOM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/|title=Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-04|website=sglom.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Malta|Malti]], osnovana 2004. godine.
* '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[#Gibraltar|Gibraltaru]] i Malti u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
* '''[[Malteška skupina loža]]''' (''Malta Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/|title=Malta Group of Lodges|access-date=2024-05-04|website=maltamasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Velika loža Malte''' (''Grand Lodge of Malta'') je osnovana 2009. godine.
* '''Velika loža Jeruzalema''' (''Grand Lodge of Jerusalem'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome To Grand Lodge of Jerusalem|url=https://www.grandlodgeofjerusalem.com/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofjerusalem.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MOL}} Moldavija ==
* '''[[Velika loža Moldavije]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marei Loje a Moldovei''), skraćeno MLM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlm.md/|title=Grand Lodge of Moldova|access-date=2025-09-07|website=mlm.md|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Moldavija|Moldaviji]].
* '''Velika nacionalna loža Republike Moldavije''' (''Marea Loja Nationala a Republicii Moldova''), skraćeno MLNRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodge.md/|title=Marea Lojă Naţională a Republicii Moldova|access-date=2024-05-16|website=grandlodge.md|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317051110/http://www.grandlodge.md/|archive-date=2012-03-17|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2008. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|MNK}} Monako ==
* '''[[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco''), skraćeno GLNRPM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Monako|Monaku]], osnovana [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.jlturbet.net/article-31993165.html|title=Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco|date=2009-05-28|access-date=2024-05-04|website=jlturbet.net|last=Turbet|first=Jean-Laurent|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Monaka''' (''Grande Loge feminine monegasque''), skraćeno GLFM, je ženska velika loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://journaldemonaco.gouv.mc/fr/Journaux/2019/Journal-8447/RECEPISSE-DE-DECLARATION-D-UNE-ASSOCIATION3|title=Récépissé de déclaration d'une association 16/08/2019|access-date=2024-09-23|website=journaldemonaco.gouv.mc|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NIZ}} Nizozemska ==
[[Datoteka:GON-logo.png|mini|90px|desno|Veliki orijent Nizozemske]]
* '''[[Veliki orijent Nizozemske|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske]]''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrijmetselarij.nl/|title=Welkom bij de Orde van Vrijmetselaren in Nederland|access-date=2024-05-04|website=vrijmetselarij.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].
* '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2025-05-24|website=nggv.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši) i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Nizozemska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.nl/|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt;
* '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren'')

== {{Z|NOR}} Norveška ==
* '''[[Norveški red slobodnih zidara]]''' ([[Norveški jezik|norv]]. ''Den Norske Frimurerorden''), skraćeno DNFo,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurer.no/|title=Den Norske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=frimurer.no|language=no}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Norveška|Norveškoj]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinavisk føderasjon Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Norveške djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/no/|title=Den internasjonale frimurerorden for menn og kvinner Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=no}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NJE}} Njemačka ==
[[Datoteka:VGLvD.png|mini|130px|desno|Ujedinjene velike lože Njemačke]]
U [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluje nekoliko velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Deutschland|title=Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ujedinjene velike lože Njemačke]]''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vereinigte Grosslogen von Deutschland''), skraćeno VGLvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/|title=Vereinigte Grosslogen von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] i savez pet samostalnih velikih loža u Njemačkoj:
** [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]]
** [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velika zemaljska loža slobodnih zidara Njemačke – Red slobodnih zidara]]
** [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;]]
** [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]]
** [[Američko-kanadska velika loža]]. Članstvo: [[COGMNA]].
* '''[[Velika ženska loža Njemačke]]''' (''Frauen-Großloge von Deutschland''), skraćeno FGLD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerinnen.de/|title=Freimaurerinnen der Frauen-Großloge von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurerinnen.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža. Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj &quot;Humanitas&quot;''' (''Humanitas – Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gemischte-freimaurerei.de/|title=Humanitas - Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland|access-date=2024-07-31|website=gemischte-freimaurerei.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Njemačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Deutsche Pionier Föderation – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://droit-humain.de/|title=Dem Orden Le Droit Humain|access-date=2024-05-05|website=droit-humain.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki suvereni orijent Njemačke''' (''Souveräner GrossOrient von Deutschland''), skraćeno SGOvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgovd.org/|title=Souveräner GrossOrient von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=sgovd.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža.
* '''Velika loža oružanih snaga Europe i Bliskog istoka''' ([[engl.]] ''Armed Forces Europe and Middle East Grand Lodge'') je velika loža osnovana 2025. godine koja radi na engleskom jeziku.

== {{Z|POLJ}} Poljska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = WLNP.png
| width1      = 135
| caption1    = Nacionalna velika loža Poljske

| image2      = Wielki Wschód Polski (Grand Orient of Poland).png
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Poljske

}}
* '''[[Nacionalna velika loža Poljske]]''' ([[Poljski jezik|polj]]. ''Wielka Loża Narodowa Polski''), skraćeno WLNP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/|title=Wielka Loża Narodowa Polski|access-date=2024-05-05|website=wlnp.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Poljska|Poljskoj]].
* '''Veliki orijent Poljske''' (''Wielki Wschód Polski''), skraćeno WWP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wielkiwschod.pl/en/|title=Wielki Wschod Polski|access-date=2024-05-05|website=wielkiwschod.pl|language=pl, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[AACEE]].
* '''Velika ujedinjena loža Poljske i baltičkih država''' (''Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich|url=https://www.wolnomularstwoliberalne.pl/|access-date=2025-07-14|website=wolnomularstwoliberalne.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Poljska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain Federacja Polska'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droithumain.pl/|title=Federacja polska|access-date=2024-05-05|website=droithumain.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Wielka Loża Kultur i Duchowości'') je ogranak [[#Francuska|istoimene velike lože]] u Francuskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Loża Kultur i Duchowości - GLCS|url=https://glcs.pl/|access-date=2025-05-14|website=glcs.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Poljskoj.

== {{Z|POR}} Portugal ==
[[Datoteka:GLLP GLRP.png|mini|200px|desno|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]
* '''[[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]''' ([[Portugalski jezik|port]]. ''Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLLP/GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gllp.pt/|title=Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-05-05|website=gllp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Portugal]]u. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''[[Portugalska skupina loža]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Portugal Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to the Group of Lodges in Portugal|url=https://grouplodgesportugal.org/|access-date=2025-01-21|website=grouplodgesportugal.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''[[Velika ženska loža Portugala]]''' (''Grande Loja Feminina de Portugal''), skraćeno GLFP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfp.pt/|title=Grande Loja Feminina de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glfp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Luzitanije''' (''Grande Loja Simbólica da Lusitânia''), skraćeno GLSL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicalusitania.pt/|title=Grande Loja Simbólica Lusitânia|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicalusitania.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Portugala''' (''Grande Loja Simbólica de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicaportugal.com/|title=Grande Loja Simbólica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicaportugal.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Luzitanije''' (''Grande Oriente Lusitano''), skraćeno GOL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeorientelusitano.pt/|title=Grande Oriente Lusitano|access-date=2024-05-05|website=grandeorientelusitano.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo:  [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Portugalska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.direito-humano.pt/|title=Ordem Maçonica Mista Internacional - Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain|access-date=2024-03-26|website=direito-humano.pt|language=pt|url-status=dead|archive-date=19. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181935/http://www.direito-humano.pt/}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Portugala''' (''Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glrp.com.pt/|title=Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-07-02|website=glrp.com.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20080827122848/http://www.glrp.com.pt/|archive-date=2008-08-27|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je osnovana 1991. godine i bila je regularna velika loža do 1996. godine.
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://masoneria-goi.com/|title=GOI|access-date=2024-05-05|website=masoneria-goi.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; djeluje u Portugalu i [[#Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika tradicionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Tradicional de Portugal''), skraćeno GLTP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=GLTPGrande Loja Tradicional de Portugal - Maçonaria Tradicional Portuguesa|url=http://www.gltp.pt/index.php/pt|access-date=2026-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813022739/http://www.gltp.pt/index.php/pt|archive-date=2024-08-13|website=gltp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Nacional Portuguesa''), skraćeno GLNP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glantigos.org/|title=Grande Loja Nacional Portuguesa|access-date=2023-09-03|website=glantigos.org|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika masonska loža Portugala''' (''Grande Loja Maçónica de Portugal''), skraćeno GLMP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmp.pt/|title=Grande Loja Maçónica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glmp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika suverena loža Portugala''' (''Grande Loja Soberana de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsp.pt/|title=Grande Loja Soberana de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glsp.pt|language=pt, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ujedinjena loža Portugala''' (''Grande Loja Unida de Portugal''), skraćeno GLUP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glup.pt/|title=Grande Loja Unida de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glup.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|RUM}} Rumunjska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = MLNR.png
| width1      = 107
| caption1    = Nacionalna velika loža Rumunjske

| image2      = MOaR.png
| width2      = 140
| caption2    = Veliki orijent Rumunjske

}}

* '''[[Nacionalna velika loža Rumunjske]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.xyz/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.xyz|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
* '''[[Veliki orijent Rumunjske]]''' (''Marele Orient al României''), skraćeno MOAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.moar.ro/|title=Marele Orient al României|access-date=2024-05-05|website=moar.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. 
* '''Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Loja Naționala Unita din România''), skraćeno MLNUR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnur.ro/index.php|title=Marea Lojă Națională Unită din România|access-date=2024-05-05|website=glnur.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Națională a României''), skraćeno MLNaR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnar.eu/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-05|website=mlnar.eu|language=ro|archive-date=16. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516174202/https://mlnar.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://masonerie.com/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-16|website=masonerie.com|language=ro}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ro/|title=MNLaR|access-date=2024-08-19|website=grandlodge.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2002. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika nacionalna loža iz Rumunjske''' (''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.info/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.info|language=ro, en}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2020. godine.
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske 1880.''' (''Marea Lojă Națională Română 1880''), skraćeno MLNR 1880.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Marea Lojă Națională Română 1880|url=https://www.mlnr1880.org/|access-date=2025-01-20|website=mlnr1880.org|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Feminină a României''), skraćeno MLFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlfr.ro/|title=Marea Lojă Feminină a României|access-date=2024-05-05|website=mlfr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika loža novog prosvjetljenja Rumunjske''' (''Marea Lojă a Noii Iluminări din România''), skraćeno MLNIR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnir.ro/|title=Marea Lojă a Noii Iluminări din România|access-date=2024-05-05|website=mlnir.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika tradicionalna ženska loža &quot;Pontus Euxinus&quot;''' (''Marea Lojă Tradițională Feminină Pontus Euxinus''), skraćeno GLTFPE. Članstvo: [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/pontus-euxinus.html|title=Grande Loge Traditionnelle Féminine Pontus Euxinus de Roumanie|access-date=2024-05-05|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Rumunjska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Rumunjski mješoviti masonski red''', skraćeno OMMR. Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika rumunjska simbolička loža''' (''Marea Lojă Simbolică Română''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Regulară a României''), skraćeno MLRR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrr.eu/|title=Marea Lojă Regulară a României|access-date=2024-05-05|website=mlrr.eu|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža &quot;Ujedinjena Europa&quot;''' (''Marea Lojă Regulară Europa Unită''), MLREU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/|title=Marea Loja Regulara Europa Unita|access-date=2024-05-05|website=mlreu.org|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''' (''Marea Lojă &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''), skraćeno MLAIC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/MareaLojaAlexandruIoanCuza|title=Marea Lojă Alexandru Ioan Cuza - MLAIC|access-date=2024-05-05|website=[[Facebook]]}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika tradicionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Tradițională din România''), skraćeno MLTDR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://mltdr.ro/|title=Marea Lojă Tradițională din România|access-date=2024-05-05|website=mltdr.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029060912/http://mltdr.ro/|archive-date=2018-10-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika regionalna loža Transilvanije''' (''Marea Lojă Regională a Transilvaniei''), skraćeno MLRT.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrt.ro/|title=Marea Lojă Regională a Transilvaniei|access-date=2024-05-05|website=mlrt.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki rumunjski ženski red''' (''Marele Ordin Feminin Român''), skraćeno MOFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mofr.ro/|title=Marele Ordin Feminin Român|access-date=2024-05-05|website=mofr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Rumunja posvuda''' (''Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni''), skraćeno MLRP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrp.ro/|title=Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni|access-date=2024-05-05|website=mlrp.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža škotske tradicije u Rumunjskoj''' (''Marea Lojă de Tradiție Scoțiană din România'').
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Marea Lojă Suverană a Daciei'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlsd.ro/marea-loja-suverana-a-daciei/|title=Marea Lojă Suverană a Daciei|access-date=2023-08-20|website=mlsd.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža proučavanja kraljevske umjetnosti''' (''Marea Lojă de Studiu al Artei Regale''), skraćeno ML-SAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/|title=Marea Lojă de Studiu al Artei Regale|access-date=2024-08-23|website=ml-sar.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204073404/https://ml-sar.ro/|archive-date=2022-02-04|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika suverena loža ujedinjene Rumunjske''' (''Marea Lojă Suverana România Unită'')

== {{Z|RUS}} Rusija ==
* '''[[Velika loža Rusije]]''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России''), skraćeno VLR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/|title=Великая Ложа России. Регулярная и общепризнанная.|access-date=2023-09-03|website=russianmasonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]].
* '''Veliki orijent naroda Rusije''' (''Великий восток народов России''), skraćeno VVNR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://great-east.ru/|title=Великий Восток Народов России|access-date=2024-05-05|website=great-east.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Rusije 1921.''' (''Объединённая великая ложа России 1921''), skraćeno OVLR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/|title=Объединённая великая ложа России|access-date=2023-09-03|website=ovlr.ru|language=en, ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika ruska regularna loža''' (''Русской регулярной великой ложи'') je osnovana 2001. godine.
* '''Velika simbolička loža Rusije i savezničkih zemalja''' (''Великая символическая ложа России и союзных стран'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://memphis-misraim.ru/|title=Великая Символическая Ложа России и Союзных Стран Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима|access-date=2024-07-28|website=memphis-misraim.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* '''Ruska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Русская пионерская ложа &quot;Право Человека&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://co-masonry.ru/|title=Масонский Смешанный Международный Орден|access-date=2024-08-07|website=co-masonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Rusiji.

== {{Z|SMR}} San Marino ==
[[Datoteka:SGLRSM.png|mini|135px|desno|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]
* '''[[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino''), skraćeno SGLRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglrsm.sm/|title=Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino|access-date=2024-05-05|website=sglrsm.sm|language=it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[San Marino|San Marinu]].

== {{Z|MAK}} Sjeverna Makedonija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji}}
* '''[[Velika loža Makedonije]]''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Голема ложа на Македонија''), [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] osnovana 2005. godine.
* '''[[Velika regularna loža Makedonije]]''' (''Регуларна голема ложа на Македонија'')
* '''[[Velika nacionalna loža Makedonije|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Древна и прифатена Голема национална ложа на Македонија'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Makedon&quot;''' (''Голема ложа Македон'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Vječno svjetlo&quot;''' (''Голема ложа Вечна Светлина'')
* '''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'')

== {{Z|SLK}} Slovačka ==
* '''[[Velika loža Slovačke]]''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno VLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/|title=Veľká Lóža Slovenska|access-date=2024-05-05|website=vls.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Česko-slovenská pionierska federácia &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Slovačke djeluje i u [[#Češka|Češkoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lóža Phoenix 1962 na oriente Bratislava|url=https://phoenix1962.sk/|access-date=2024-12-09|website=phoenix1962.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|SLO}} Slovenija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlslo.png
| width1      = 133
| caption1    = Velika loža Slovenije

| image2      = Logo vos.jpg
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Slovenije

| image3      = VRLS GRLS.png
| width3      = 133
| caption3    = Velika regularna loža Slovenije

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sloveniji}}
* '''[[Velika loža Slovenije]]''', skraćeno VLS, [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]], osnovana 1999. godine.
* '''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]].

== {{Z|SRB}} Srbija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Rvls-logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Regularna velika loža Srbije

| image2      = Vnls-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Srbije

| image3      = Logo-lvls.png
| width3      = 135
| caption3    = Liberalna velika loža Srbije

}}

{{glavni|Slobodno zidarstvo u Srbiji}}
*'''[[Regularna velika loža Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]].
* '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''), skraćeno VNLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''), skraćeno VMLS. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno LVLS, [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Ujedinjene velike lože Srbije]]''' (''Уједињене велике ложе Србије''), skraćeno UVLS.
* '''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno VLS, osnovana 1990. godine.
* '''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]]''' (''Велика ложа Србије Шкотског реда древног и прихваћеног''), skraćeno VLS, osnovana 2015. godine.
* '''[[Savez ujedinjenih velikih loža Srbije]]''' (''Савез уједињених великих ложа Србије''), skraćeno SUVLS.
* '''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS. Članstvo: [[CLIMAF]] (promatrač), [[AACEE]].
* [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Srbiji.

== {{Z|ŠPA}} Španjolska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Escudo de la Gran Logia de España.svg
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Španjolske

| image2      = GLFE.png
| width2      = 168
| caption2    = Velika ženska loža Španjolske

}}
* '''[[Velika loža Španjolske]]''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Logia de España''), skraćeno GLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gle.org/|title=Gran Logia de España - Grande Oriente Español|access-date=2024-05-05|website=gle.org|language=es}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske''' (''Gran Logia Simbólica Española''), skraćeno GLSE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glse.org/|title=Gran Logia Simbólica Española|access-date=2024-05-05|website=glse.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org/relaciones/relaciones/|title=Gran Capítulo General de España|access-date=2024-05-05|website=grancapitulo.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://scme.org/|title=Supremo Consejo Masónico de España|access-date=2024-05-05|website=scme.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši) i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika ženska loža Španjolske]]''' (''Gran Logia Femenina de España''), skraćeno GLFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfe.org/|title=Gran Logia Femenina de España|access-date=2024-05-05|website=glfe.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Katalonije''' (''Gran Orient de Catalunya''), skraćeno GOC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granorient.cat/v2/|title=Gran Orient de Catalunya|access-date=2024-05-05|website=granorient.cat|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Španjolska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain de la Federación Española'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://elderechohumano.org/web/|title=Orden Masónica Mixta Internacional Le Droit Humain – El Derecho Humano|access-date=2024-05-05|website=elderechohumano.org|language=es|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425155411/https://elderechohumano.org/web/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; djeluje u Španjolskoj i [[#Portugal|Portugalu]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža Kanara''' (''Gran Logia de Canarias''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://canarianfreemasonry.org/webglc/|title=Grand Lodge of the Canary Islands|access-date=2024-05-05|website=canarianfreemasonry.org|language=es, en, fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika generalna loža Španjolske''' (''Gran Logia General de España''), skraćeno GLGdE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgde.com/|title=Gran Logia General de España|access-date=2024-05-05|website=glgde.com|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Slobodni zidari &quot;Mare Nostrum&quot;''' (''Maçons Lliures Mare Nostrum''), skraćeno MLMN.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.mlmn.org/|title=Maçons Lliures Mare Nostrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201124847/http://www.mlmn.org/|archive-date=2016-02-01|url-status=dead|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Veliki ženski orijent Španjolske''' (''Gran Oriente Femenino de España''), skraćeno GOFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Logia Femenina Gran Oriente Femenino De España G.O.F.E.|url=https://gofe.org/|access-date=2025-01-19|website=gofe.org|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Katalonije''' (''Gran Logia de Cataluña''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glc.cat/|title=Gran Logia de Cataluña|access-date=2024-05-05|website=glc.cat|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Hiram Abif&quot;''' (''Gran Logia Hiram Habif''). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Veliki orijent Španjolske''' (''Gran Oriente de Espana''), skraćeno GOE. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika konfederalna loža Španjolske''' (''Gran Logia Confederada de Espana''), skraćeno GLCE. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske i Iberije''' (''Gran Logia Simbólica de España e Iberia''), skreaćno GLSEI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsei.org/|title=Gran Logia Simbólica de España e Iberia|access-date=2024-08-07|website=glsei.org|language=en, es, fr, pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim''' (''Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim''), skraćeno GLEMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es}}&lt;/ref&gt;
* [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Španjolskoj.

== {{Z|ŠVE}} Švedska ==
* '''[[Švedski red slobodnih zidara]]''' ([[Švedski jezik|šved]]. ''Svenska Frimurare Orden''), skraćeno SFmO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarorden.se/|title=Svenska Frimurare Orden|access-date=2024-05-06|website=frimurarorden.se|language=sv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] velika loža.
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinaviska Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Švedskoj djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Norveška|Norveškoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/sv/|title=Den Internationella Frimurare-Orden för Män och Kvinnor Le Droit Humain|access-date=2024-05-06|website=droit-humain.dk|language=sv}}&lt;/ref&gt;
* '''Švedski masonski kamp''' (''Svenska Frimurare Lägret'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svenska Frimurare Lägret|url=http://www.frimurarelagret.se/|access-date=2025-05-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721194212/http://www.frimurarelagret.se/|archive-date=2011-07-21|language=sv|website=frimurarelagret.se}}&lt;/ref&gt; – ugašeno 2011.
* '''Veliki orijent Latinske Amerike''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Oriente Latinoamericano''), skraćeno GOLA.&lt;ref name=&quot;gola&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/|title=Gran Oriente Latinoamericano|access-date=2024-08-07|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* [[Velika loža Finske]] ima svoje lože u Švedskoj.

== {{Z|ŠVI}} Švicarska ==
[[Datoteka:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]
* '''[[Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/en/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2024-05-06|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].
* '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2024-05-06|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2024-05-06|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2023-12-09|website=glms.ch|language=de, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2024-05-06|website=glsh.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Švicarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International &quot;Le Droit Humain&quot;|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|TUR}} Turska ==
[[Datoteka:TBL.png|mini|135px|desno|Velika loža Turske]]
* '''[[Velika loža Turske]]''' ([[Turski jezik|turs.]] ''Hür ve Kabul Edilmiş Büyük Locası''), skraćeno HKEMBL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/|title=Hür ve Kabul Edilmiş Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason.org.tr|language=tr, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]  u [[Turska|Turskoj]].
* '''Velika liberalna loža Turske''' (''Özgür Masonlar Büyük Locası''), skraćeno OMBL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mason-mahfili.org.tr/|title=Özgür Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason-mahfili.org.tr|language=tr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika ženska loža Turske]]''' (''Kadin Mason Büyük Locası''), skraćeno KMBL. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/glmft.html|title=Grande Loge Maçonnique Féminine de Turquie|access-date=2024-05-06|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UKR}} Ukrajina ==
* '''[[Velika loža Ukrajine]]''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. ''Велика ложа України''), skraćeno VLU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/|title=Велика Ложа України|access-date=2024-05-06|website=freemason.org.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Ukrajina|Ukrajini]].
* '''Velika ujedinjena loža Ukrajine''' (''Велика об'єднана ложа України'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://web.facebook.com/GULU.Freemasonry|title=Велика Об’єднана Ложа України - The Grand United Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-08|website=Facebook}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fraza.com/foto/286302-novaja-masonskaja-lozha-kiev-snova-okazalsja-v-epitsentre-dejatelnosti-ukrainskih-volnyh-kamenschikov|title=Новая масонская ложа: Киев снова оказался в эпицентре деятельности украинских вольных каменщиков|date=2020-01-19|access-date=2024-08-08|website=fraza.com|last=Panko|first=Aleksandar|language=uk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UK}} Velika Britanija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Ugle logo.png
| width1      = 130
| caption1    = Ujedinjena velika loža Engleske

| image2      = GLS-newlogo.png
| width2      = 130
| caption2    = Velika loža Škotske

}}

*Tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], poznate i kao &quot;[[matične velike lože]]&quot; ili &quot;mačine konstitucije&quot;:
** '''[[Ujedinjena velika loža Engleske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''United Grand Lodge of England''), skraćeno UGLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/|title=Welcome to UGLE - The home of Freemasonry|access-date=2024-05-06|website=ugle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Engleskoj i Walesu.
** '''[[Velika loža Škotske]]''' (''Grand Lodge of Scotland''), skraćeno GLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/|title=The Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland|access-date=2024-05-06|website=grandlodgescotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Škotskoj.
** '''[[Velika loža Irske]]''' (''Grand Lodge of Ireland''), skraćeno GLI,&lt;ref name=&quot;irl&quot;/&gt; je nadležna u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] kao i u [[Irska|Republici Irskoj]].
* '''[[Red slobodnih zidarica]]''' (''Order of Women Freemasons''), skraćeno OWF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.owf.org.uk/|title=Order of Women Freemasons|access-date=2024-05-06|website=owf.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''[[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara – Slobodno zidarstvo za žene]]''' (''Honourable Fraternity of Ancient Freemasons – Freemasonry for Women''), skraćeno HFAF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://hfaf.org/|title=Welcome to the website of  HFAF Freemasonry for Women|access-date=2024-05-06|website=hfaf.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''Britanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain British Federation'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryformenandwomen.co.uk/|title=International Order of Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain - British Federation|access-date=2024-05-06|website=freemasonryformenandwomen.co.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/|title=Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women|access-date=2024-05-06|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421020505/http://grandlodge.org.uk/|archive-date=2021-04-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Mješovito slobodno zidarstvo#Komasonerijski red užarene zvijezde|Komasonerijski red užarene zvijezde]]''' (''Co-Freemasonic Order of the Blazing Star'')
* '''Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Order of Ancient Freemasonry for Men and Women''). Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika loža modernih mješovitih masona''' (''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Sovereign Grand Lodge of Dacia'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sglod.co.uk/MLSD|title=The Sovereign Grand Lodge of Dacia|access-date=2023-08-20|website=sglod.co.uk|language=en|archive-date=3. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303093624/http://www.sglod.co.uk/MLSD|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža Balkana''' (''Grand Lodge of Balkans'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Balkans|url=https://grandlodgeofbalkans.org/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofbalkans.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Engleskoj.

== Literatura ==
* {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-18|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}}
* {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-18|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}}
*{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr|trans-title=Popis članica Alijanse masona Europe}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Europa]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]]</text>
      <sha1>nbchprscctqxako81977nonha46ak6q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479149</id>
      <parentid>7479148</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T12:23:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{Z|SRB}} Srbija */</comment>
      <origin>7479149</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108176" sha1="4g0vgzhcsbapt8pszsuvt0rivjnj27i" xml:space="preserve">{{SZsidebar}}

[[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u gotovo svim [[Europa|Europskim državama]]. U svakoj europskoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog (liberalnog, adogmatskog) ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma.

{{Tab sadr desno}}

== {{Z|ALB}} Albanija ==
*'''[[Velika loža Albanije]]''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno LMSH,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/|title=LMSH|access-date=2024-05-04|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je muška [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]] osnovana 2011. godine.
*'''Velika albanska loža &quot;Ilirija&quot;''' (''Lozha e Madhe Shqiptare Iliria''), skraćeno LMSHI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe Shqiptare Iliria|url=https://lmshi.al/|access-date=2025-05-31|website=lmshi.al|language=sq}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža osnovana 2013. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]],  [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe Kombëtare e Shqipërisë''). Članstvo: [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.balkanweb.com/masonet-krijojne-lozhen-e-madhe-kombetare-te-shqiperise-flasin-ekskluzivisht-per-news-24-moment-historik-per-shqiptaret-ja-pse-kemi-vendosur-te-flasim/#gsc.tab=0|title=Masonët krijojnë Lozhën e Madhe Kombëtare të Shqipërisë. Flasin ekskluzivisht për News 24: Moment historik për shqiptarët, ja pse kemi vendosur të flasim|date=2023-10-23|access-date=2024-07-30|website=balkanweb.com|last=Golemi|first=Aurora}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika regularna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe dhe e Rregullt e Shqipërisë''), skraćeno LMRSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgla.al/|title=Regular Grand Lodge of Albania|access-date=2024-04-25|website=rgla.al|language=sq, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija loža Albanije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia di Albania'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|access-date=2025-07-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929173654/http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|archive-date=2011-09-02|website=llozhaemadheeshqiperise.com|language=it, sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=https://www.facebook.com/serenissimagranloggiadialbania/?locale=hr_HR|access-date=2025-07-08|website=facebook.com/serenissimagranloggiadialbania}}&lt;/ref&gt;
*  [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Albaniji.
*  [[Velika loža Turske]] ima tri svoje lože u Albaniji.

== {{Z|AND}} Andora ==
*'''[[Velika loža Andore]]''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra''), skraćeno GLA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://glandorra.com/en/home-en|title=Gran Lògia d'Andorra|access-date=2024-05-04|website=glandorra.com|language=en, fr, es, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Andora|Andori]].
* '''Veliki orijent Andore''' (''Gran Orient d'Andorra''), skraćeno GOA.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientandorra.com/en/|title=Welcome to the Grand Orient of Andorra|access-date=2024-05-12|website=granorientandorra.com|language=en, ka, es, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Andore''' (''Gran Lògia Regular d'Andorra''), skraćeno GLRA.

== {{Z|ARM}} Armenija== 
*'''[[Velika loža Armenije]]''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Գերագույն Օթյակ Հայոց'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/|title=Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Armenia|access-date=2024-05-04|website=glofarmenia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Armenija|Armeniji]].

== {{Z|AUT}} Austrija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Austriji}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Glo logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Austrija

| image2      = Goo-logo.jpg
| width2      = 139
| caption2    = Veliki orijent Austrije

}}
U [[Austrija|Austriji]] postoji više velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|title=Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

*'''[[Velika loža Austrije]]''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija velika loža u [[Austrija|Austriji]].
*'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/de/index.html|title=Großorient von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]].
*'''Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2023-08-28|website=droit-humain.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
*'''[[Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije]]''' (''Großloge Humanitas Austria'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2024-05-04|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Catena]]. 
*'''Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=UMFOH|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Velika liberalna loža Austrije]]''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2025-06-23|website=liberale-grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[AACEE]].
*'''Velika masonska loža Austrije''' (''Große Freimaurerloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-austria.at/de/grossloge-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2024-05-04|website=aasr-austria.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
*'''Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2025-06-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=sgla.eu|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=rgla.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der Freimaurer von Österreich''), osnovana 2025. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|AZE}} Azerbajdžan ==
* '''[[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]]''' ([[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Milli Böyük Lojası'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryaz.org/|title=National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-19|website=freemasonryaz.org|language=en|archive-date=19. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519083801/https://www.freemasonryaz.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Azerbajdžan]]u.

== {{Z|BEL}} Belgija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Sceau du Grand Orient de Belgique.png
| width1      = 141
| caption1    = Veliki orijent Belgije 

| image2      = GLB.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Belgije

| image3      = GLFB-VGLB.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Belgije

}}
* '''[[Regularna velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glrb.net/en/|title=GLRB|access-date=2024-05-04|website=glrb.net|language=en, fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]].
* '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2024-05-04|website=gob.be|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]*.
* '''[[Velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno GLB.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2024-05-04|website=glb.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Konfederacija loža &quot;Lithos&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Belgijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération belge du Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België''). Članstvo: [[CLIMAF]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] i [[Velika loža Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji.

== {{Z|BLR}} Bjelorusija ==
* '''[[Velika loža Bjelorusije]]''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Вялікая Ложа Беларусі Муляраў Старадаўніх Вольных і Прынятых|url=https://grandlodgebelarus.org/|access-date=2025-05-31|website=grandlodgebelarus.org|language=be}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]].
* '''Kotar &quot;Bjelorusija&quot; Velike lože Rusije''' ([[Ruski jezik|rusk.]] ''Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2026-06-08|website=freemasons.by|language=ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.by/|title=Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России|access-date=2024-08-27|website=freemason.by|language=ru|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828034330/https://freemason.by/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]].

== {{Z|BIH}} Bosna i Hercegovina ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini}}
* '''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== {{Z|BUG}} Bugarska ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Bugarske]]''' ([[Bugarski jezik|bug]]. ''Обединена велика ложа на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.bg/|title=Обединена велика ложа на България|access-date=2024-05-04|website=uglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], osnovana 1992. godine.
* '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj''' (''Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България'') je osnovana 2001. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/|title=Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България|access-date=2024-05-04|website=grandlodgebulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Bugarske''' (''Великата ложа на България'') je osnovana 2010. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Велика Ложа на България|url=https://www.vlb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423074049/https://www.vlb.bg/|archive-date=2024-04-23|access-date=2025-01-01|website=vlb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glb.bg/|title=Велика ложа на българия|access-date=2024-05-04|website=glb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika univerzalna loža Bugarske''' (''Велика универсална ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Universal Lodge of Bulgaria|url=https://gulb.wordpress.com/|access-date=2025-09-28|website=gulb.wordpress.com}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]], [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Bugarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Българска федерация &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain-bulgaria.org/|title=Българска федерация|access-date=2024-05-04|website=droithumain-bulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Velika ženska loža Bugarske]]''' (''Велика женска ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfbg.bg/|title=Велика Женска Ложа на България|access-date=2024-05-04|website=glfbg.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske'''  (''Великата ложа на свободните зидари за мъже и жени на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Bugarske''' (''Национална велика ложа на България''). Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Veliki orijent Bugarske''' (''Великият Изток на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.bg/|title=Великият Изток на България|access-date=2024-08-19|website=gob.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velike nacionalne ujedinjene lože Bugarske''' (''Национални обединени велики ложи на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Национални Обединени Велики Ложи на България|url=http://www.nuglb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413095118/http://www.nuglb.bg/|archive-date=2024-04-13|access-date=2025-01-01|website=nuglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|CIP}} Cipar ==
* '''[[Velika loža Cipra]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Κύπρου'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://megalistoatiskyprou.com/|title=GRAND LODGE OF CYPRUS|access-date=2024-05-04|website=megalistoatiskyprou.com|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Cipar|Cipru]].
* '''[[Kotarska velika loža Cipra]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Cyprus'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cyprus-freemasons.org.cy/|title=Welcome to the District Grand Lodge of Cyprus|access-date=2024-05-04|website=cyprus-freemasons.org.cy}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Pokrajinska velika loža Ciparske regije''' (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalne velike lože Grčke]].

== {{Z|CG}} Crna Gora ==
[[Datoteka:Zvlcgm.png|mini|135px|desno|Velika loža Crne Gore]]
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori}}
* '''[[Velika loža Crne Gore]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], osnovana 2006. godine.
* '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''. Članstvo: [[Masonska unija Balkana|MUB]]
* '''Velika nacionalna loža Crne Gore'''. Članstvo: [[SOGLIA]]

== {{Z|ČEŠ}} Češka ==
[[File:Grand Lodge of the Czech Republic.svg|mini|135px|desno|Velika loža Češke]]
* '''[[Velika loža Češke]]''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká lóže České Republiky''), skraćeno VLČR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/|title=Veliká Lóže České Republiky|access-date=2023-09-03|website=vlcr.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Češka|Češkoj]].
* '''Velika loža čeških zemalja''' (''Veliká Lóže Zemí Českých''), skraćeno VLZČ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vlzc.cz/|title=Tyto stránky jsou jedinou internetovou prezentací V.L.Z.Č.|access-date=2023-09-03|website=vlzc.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Humanitas&quot; Bohemije''' (''Velkolóže Humanitas Bohemia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://humanitasbohemia.cz/|title=HUMANITAS BOHEMIA|access-date=2024-05-04|website=humanitasbohemia.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Češke djeluje i u [[#Slovačka|Slovačkoj]].

== {{Z|DAN}} Danska ==
* '''[[Danski red slobodnih zidara]]''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Den Danske Frimurerorden''), skraćeno DDFO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ddfo.dk/|title=Den Danske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=ddfo.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Danska|Danskoj]], osnovana 1858. godine.
* '''Velika loža Danske''' (''Storlogen af Danmark'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://storlogen-af-danmark.dk/|title=Velkommen til Storlogen af Danmark|access-date=2024-05-04|website=storlogen-af-danmark.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1929. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Skandinavisk Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Danske djeluje i u [[#Norveška|Norveškoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.dk/|title=Den Internationale Frimurerorden for mænd og kvinder Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=da}}&lt;/ref&gt;
* '''Danski bratski red''' (''Dansk Broder Orden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dansk Broder Orden|url=https://www.danskbroderorden.dk/|access-date=2026-01-06|website=danskbroderorden.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1964. godine.

== {{Z|EST}} Estonija ==
* '''[[Velika loža Estonije]]''' ([[Estonski jezik|esto.]] ''Eesti Suurloož'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.eestisl.ee/|title=Eesti suurloož|access-date=2024-05-04|website=eestisl.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Estonija|Estoniji]].
* '''Veliki orijent Estonije''' (''Eesti Suurorient'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goe.ee/|title=Eesti Suurorient|access-date=2024-05-09|website=goe.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].

== {{Z|FIN}} Finska ==
* '''[[Velika loža Finske]]''' ([[Finski jezik|fins.]] ''Suomen Suurloosi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vapaamuurarit.fi/|title=Suomen Suurloosi|access-date=2024-05-04|website=vapaamuurarit.fi}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Finska|Finskoj]].
* '''Finska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Suomen Liitto Le Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain.fi/looshit/|title=Vapaamuurarilooshimme Suomessa ja Virossa|access-date=2023-08-28|website=droithumain.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Švedski ženski masonski red''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Svenkska Kvinno-Frimurarorden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kvinnofrimurare.fi/|title=Tervetuloa Suomen naisvapaamuurareiden sivuille|access-date=2024-08-07|website=kvinnofrimurare.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt;
* [[Švedski red slobodnih zidara]] ima svoje lože u Finskoj.

== {{Z|FRA}} Francuska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Logo-godf.png
| width1      = 132
| caption1    = Veliki orijent Francuske

| image2      = Logo-glnf.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Francuske

| image3      = Gldf.png
| width3      = 134
| caption3    = Velika loža Francuske

| image4      = Glff.png
| width4      = 135
| caption4    = Velika ženska loža Francuske

| image5      = Logo-GLTSO.png
| width5      = 135
| caption5    = Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;

| image6      = GL-AMF.png
| width6      = 135
| caption6    = Velika loža francuskog masonskog saveza

}}
U [[Francuska|Francuskoj]] postoji preko 40 [[Velika loža|velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Miscellanea Macionica : Y-aurait-il, en France, autant d obédiences maçonniques que de Francs-Maçons ?|url=https://www.gadlu.info/miscellanea-macionica-y-aurait-il-en-france-autant-dobediences-maconniques-que-de-francs-macons/|access-date=2026-01-28|last=Chassagnard|first=Guy|date=2016-01-17|website=gadlu.info|language=fr}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Veliki orijent Francuske]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de France''), skraćeno GOdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://godf.org/|title=Bienvenue sur le site du Grand Orient de France|access-date=2024-05-06|website=godf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1773. godine i najstarija je velika loža u kontinentalnoj [[Europa|Europi]]. Smatra se matičnom velikom ložom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši), [[Alijansa masona Europe|AME]] (bivši), [[AACEE]]*, [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]*.
* '''[[Nacionalna velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge Nationale Française''), skraćeno GLNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/|title=Grande Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=glnf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]], osnovana 1913. godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Francuska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération Française du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge de France''), skraćeno GLdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldf.org/|title=Grande loge de France|access-date=2024-05-06|website=gldf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1894. godine. Članstvo: [[CIGLU]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki priorat Galije''' (''Grand Prieuré des Gaules''), skraćeno GPdG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gpdg.org/|title=Grand Prieuré des Gaules|access-date=2024-05-06|website=gpdg.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1946. godine.
* '''[[Velika ženska loža Francuske]]''' (''Grande Loge Féminine de France''), skraćeno GLFF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glff.org/|title=Grande Loge Féminine de France|access-date=2024-05-06|website=glff.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1952. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;]]''' (''Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra''), skraćeno GLTSO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltso.org/|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|access-date=2024-05-06|website=gltso.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1958. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika francuska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge française de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1960. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge Féminine de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1965. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Francuska nacionalna loža''' (''Loge Nationale Française''), skraćeno LNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lnf.fmtl.fr/|title=Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=lnf.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1968. godine.
* '''Velika opća mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Universelle''), skraćeno GLMU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmu.fr/|title=Grande Loge Mixte Universelle|access-date=2024-05-06|website=glmu.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda''' (''Grande Loge indépendante et souveraine des Rites unis''), skraćeno GLISRU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glisru.eu/|title=Grande Loge Indépendante et Souveraine des Rites Unis|access-date=2024-05-06|website=glisru.eu|language=fr|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506103344/https://www.glisru.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti''' (''Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal''), skraćeno OITAR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.oitar.info/|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|access-date=2024-05-06|website=oitar.info|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1974. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža Francuske''' (''Grande Loge Mixte de France''), skraćeno GLMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmf.fr/|title=Grande Loge Mixte de France|access-date=2024-05-06|website=glmf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1982. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Francuske''' (''Grande Loge Régulière Française''), skraćeno GLRF, osnovana je 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=À propos de La Grande Loge Régulière Française|url=https://pro-fusion-conseils.fr/Salonmaco/salonmaconnique.item-fm.org/grande-loge-reguliere-francaise/index.html|access-date=2025-09-25|website=pro-fusion-conseils.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge symbolique travaillant au Rite Écossais Primitif''), skraćeno GLSREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsrep.fr/|title=Grande Loge symbolique travaillant au Rite écossais primitif|access-date=2024-05-06|website=glsrep.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge française du Rite écossais primitif''), skraćeno GLFREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge française du Rite écossais primitif|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/|access-date=2025-12-10|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine.
* '''Velika suverena mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Souveraine''), skraćeno GLMS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.eu/|title=Grande Loge Mixte Souveraine|access-date=2024-05-06|website=glms.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1992. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Francuske''' (''Grande Loge unie de France''), skraćeno GLUF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gluf.org/|title=Grande Loge unie de France|access-date=2024-05-06|website=gluf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1994. godine.
* '''Velika reformirana i ispravljena škotska loža Occitanije''' (''Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie''), skraćeno GLERRO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glerro.rite-ecossais-rectifie.org/|title=Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie|access-date=2024-05-17|website=rite-ecossais-rectifie.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1995. godine.
* '''Velika simbolička loža Francuske''' (''Grande Loge symbolique de France''), skraćeno GLSF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine.
* '''Velika francuska loža za Mizraim''' (''Grande Loge Française de Misraïm''), skraćeno GLFM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glfmisraim.fr/|title=Grande Loge française de Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glfmisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge mixte de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLMMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2000. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika tradicionalna i moderna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle et moderne de France''), skraćeno GLTMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltmf.eu/|title=Grande Loge Traditionnelle &amp; Moderne de France|access-date=2024-05-06|website=gltmf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil du R.E.A.A. pour la Juridiction Maçonnique Française|url=https://supreme-conseil.fr/|access-date=2026-06-10|website=supreme-conseil.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Grande Loge des Cultures et de la Spiritualité''), skraćeno GLCS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glcs.fr/|title=Grande Loge des cultures et de la spiritualité|access-date=2024-05-06|website=glcs.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža tradicionalne francuske masonerije''' (''Grande Loge maçonnique française de Tradition''), skraćeno GLMFT, osnovana je 2009. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge Maçonnique Française de Tradition|url=https://www.hiram.be/grande-loge-maconnique-francaise-de-tradition/|access-date=2026-01-28|date=2013-01-15|website=hiram.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Nationale''), skraćeno GLMN,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmn.eu/|title=Bienvenue à toutes celles et ceux qui prendront quelques instants pour visiter les pages du site de la Grande Loge Mixte Nationale|access-date=2024-05-06|website=glmn.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2010. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Federacija Memfisa-Mizraima''' (''Féderation de Memphis Misraim''), skraćeno FedMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika loža francuskog masonskog saveza]]''' (''Grande Loge de l'Alliance Maçonnique Française''), skraćeno GLAMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://alliance.fm/|title=Grande Loge de l’Alliance Maçonnique Française|access-date=2024-05-06|website=alliance.fm|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika tradicionalna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle de France''), skraćeno GLTF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltf.fr/|title=Grande Loge traditionnelle de France|access-date=2024-05-17|website=gltf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika europska loža Univerzalnog bratstva''' (''Grand Loge Européenne de la Fraternité Universelle''), skraćeno GLEFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glefu.eu/|title=Grande Loge Européenne de la Fraternité Universelle|access-date=2024-05-06|website=glefu.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2013. godine. Članstvo: [[Catena]].
* '''Francuska nacionalna mješovita loža''' (''Loge Nationale Mixte Française''), skraćeno LNMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loge Nationale Mixte Française|url=https://lnmf.fmtl.fr/accueil|access-date=2024-12-18|website=fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2015. godine.
* '''Masonska skupina mješovitih i samostalnih loža''' (''Groupement Maconnique de Loges Mixtes et Independantes''), skraćeno GMLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.gmlmi.org/|title=Groupement Maçonnique de Loges Mixtes Indépendantes|website=gmlmi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311073135/http://www.gmlmi.org/|archive-date=2016-03-11|url-status=dead|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Ujedinjene francuske nacionalne lože''' (''Loges Nationales Françaises Unies''), skraćeno LNFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loges Nationales Françaises Unies|url=https://lnfu.fmtl.fr/|access-date=2025-12-24|website=lnfu.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2018. godine.
* '''Velika suverena loža Francuske''' (''Grande Loge Souveraine de France''), skraćeno GLSF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsf.fr/|title=Grande Loge Souveraine de France|access-date=2024-05-06|website=glsf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika francusko-malteška loža''' (''Grande Loge Franco-Maltaise'') &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gl-fm.org/en/|title=Grande Loge Franco-Maltaise|access-date=2024-08-11|website=gl-fm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.souveraincollege.org/|title=Souverain Collège de France et de Malte|access-date=2024-08-11|website=souveraincollege.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika škotska loža Francuske''' (''Grande Loge Ecossaise de France''), skraćeno GLEF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glef.fr/|title=Grande Loge Ecossaise de France|access-date=2024-08-13|website=glef.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža slobodnih zidara''' (''Grande Loge Des Maçons Libres''), skraćeno GLML.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la GLML|url=https://glml.fr/|access-date=2024-10-27|website=glml.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža Europe i Mediterana''' (''Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée''), skraćeno GLEM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée|url=https://glem.site/|access-date=2024-10-27|website=glem.site|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|GIB}} Gibraltar ==
*Pokrajinske velike lože u Gibraltaru u strukturi [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]: 
** '''Kotarska velika loža Gibraltara''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Gibraltar'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gibfreemasonry.gi/|title=District Grand Lodge of Gibraltar|access-date=2024-05-09|website=gibfreemasonry.gi|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Gibraltar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
** '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je kotarska velika loža u Gibraltaru i [[#Malta|Malti]] u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
** '''Veliki inspektorat Gibraltara''' (''Grand Inspectorate for Gibraltar'') je [[Pokrajinska velika loža|veliki inspektorat]] u Gibraltaru u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).

== {{Z|GRČ}} Grčka ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = VLGrčke.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Grčke

| image2      = NGLG.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Grčke

}}
* '''[[Velika loža Grčke]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|title=Grand Lodge of Greece|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.gr|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. 
* '''[[Nacionalna velika loža Grčke]]''' (''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://nglgreece.org/|title=Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=nglgreece.org|language=el}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža osnovana 1986. godine.
* '''Međunarodni slobodnozidarski red &quot;Delfi&quot;''' (''Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα &quot;ΔΕΛΦΟΙ&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|title=DELPHI International Freemasonic Order|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|language=en, fr, el|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506110829/https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/wp/|title=Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα “ΔΕΛΦΟΙ”|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728123204/https://www.delphiorder.org/wp/|archive-date=2020-07-28|url-status=dead|language=el, en, fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://delphiorder.us/|title=Grand Mixed Lodge DELPHI USA|access-date=2024-05-08|website=delphiorder.us|language=en}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši), [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Veliki najuzvišeniji orijent Grčke''' (''Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgog.gr/|title=Η Γαληνοτάτη Μεγάλη Ανατολή της Ελλάδος|access-date=2024-08-13|website=sgog.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.serenissimegrandorient.gr/|title=Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος|access-date=2024-05-06|website=serenissimegrandorient.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323061348/http://www.serenissimegrandorient.gr/|archive-date=2019-03-23|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki mješoviti orijent Grčke''' (''Μεγάλη Μικτή Ανατολή της Ελλάδος'') je mješovita velika loža osnovana 1996. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža Grčke''' (''Μεγάλη Γυναικεία Στοά της Ελλάδος''), skraćeno GLFG.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfg.gr/|title=Μεγάλη Αμιγής Γυναικεία Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=glfg.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2024-05-06|website=glfg-suisse.com|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika ženska masonska loža Grčke''' (''Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ|url=https://wglg-masonic.gr/|access-date=2025-07-13|website=wglg-masonic.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].
* '''Grčka federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Eλληνικης Oμοσπονδιας &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.gr/|title=Καλωσ Ηρθατε Στο Διεθνεσ Μικτο Τεκτονικο Ταγμα Le Droit Humain - Το Ανθρωπινο Δικαιο, Ελληνικη Ομοσπονδια|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1926. godine.
*'''Velika loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://aasr.gr/index.php|title=Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-13|website=aasr.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika ujedinjena loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/|title=Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=aasr-greece.gr|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Grčke''' (''Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=glfmw.gr|language=el|url-status=dead|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422161822/https://www.glfmw.gr/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών &amp; Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-18|website=[[Facebook]]|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
*'''Velika regularna loža slobodnih zidara Grčke''' (''Κανονικη Μεγάλη Στοά των Ελευθεροτέκτονων τησ Ελλάδας'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodge of the Freemasons of Greece|url=https://rglfg.gr/|access-date=2025-04-22|website=rglfg.gr|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža grčkih žena''' (''Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgewomen.gr/|title=Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων|access-date=2024-05-06|website=grandlodgewomen.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika čista ženska loža Grčke''' (''Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://fglg.gr/|title=Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=fglg.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520081700/http://fglg.gr/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža Grčke''' (''Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mmste.gr/|title=Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmste.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža slobodnih zidara Grčke''' (''Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mmsee.gr/|title=Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmsee.gr|language=en, en, fr}}&lt;/ref&gt;
*[[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu svoju ložu u Grčkoj.

== {{Z|GRU}} Gruzija ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Gruzije]]''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა''), skraćeno UGLG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/|title=United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=uglg.ge|language=en}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Gruzija|Gruziji]].
* '''[[Velika loža Gruzije]]''' (''საქართველოს დიადი ლოჟა'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=glgeorgia.ge|language=en, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|HRV}} Hrvatska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlh-2026.png
| width1      = 92
| caption1    = Velika loža Hrvatske

| image2      = Vnlh-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Hrvatske

| image3      = VRLH logo.png
| width3      = 137
| caption3    = Velika regularna loža Hrvatske

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj}}

* '''[[Velika loža Hrvatske]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u Hrvatskoj osnovana [[1997.]] godine.
* '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''', mješovita velika loža osnovana [[2014.]] godine u Rijeci. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]'''
* '''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]]''', ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].

== {{Z|ISL}} Island ==
* '''[[Islandski red slobodnih zidara|Velika loža Islanda – Islandski red slobodnih zidara]]''' ([[Islandski jezik|isla]]. ''Frímúrarareglan á Íslandi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/|title=Frímúrarareglan á Íslandi er bræðralag sem hefur mannrækt að markmiði|access-date=2024-05-04|website=frimurarareglan.is|language=is}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Island]]u.
* '''Islandska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Alþjóða Samfrímúrarareglan Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1921. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.is/|title=Alþjóða Samfrímúrarareglan LE DROIT HUMAIN|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.is|language=is}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|ITA}} Italija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Goi-Logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Veliki orijent Italije

| image2      = Logo GLdI.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Italije

| image3      = GLMFI.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Italije

| image4      = GLRI.png
| width4      = 101
| caption4    = Regularna velika loža Italije

}}
*'''[[Veliki orijent Italije]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Grande Oriente d'Italia''), skraćeno GOI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/|title=Grande Oriente d’Italia|access-date=2024-05-04|website=grandeoriente.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je najstarija te [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Italija|Italiji]], osnovana [[1805.]] godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
*'''[[Regularna velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia Regolare d'Italia''), skraćeno GLRI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glri.it/|title=Gran Loggia Regolare d'Italia|access-date=2024-05-04|website=glri.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je regularna velika loža.
*'''[[Velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia d'Italia''), skraćeno GLdI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Benvenuti nella Gran Loggia d’Italia degli A∴L∴A∴M∴|url=https://www.granloggia.it/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggiaditalia.org/|title=Serenissima Gran Loggia d'Italia Ordine Generale degli Antichi Liberi Accettati Muratori|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggiaditalia.org|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] i [[CIGLU]].
* '''Velika majčinska loža CAMEA''' (''Gran Loggia Madre C.A.M.E.A.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/|title=Gran Loggia Madre CAMEA|access-date=2024-05-04|website=glm-camea.org|language=it}}&lt;/ref&gt; CAMEA je skraćeno od Centro Attivitá Massoniche Esoteriche Accettate (Prihvaćeni centar za ezoterične masonske aktivnosti). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''[[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]''' (''Gran Loggia Massonica Femminile d'Italia''), skraćeno GLMFI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granloggiafemminile.it/|title=Gran Loggia Massonica Femminile d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiafemminile.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika nacionalna loža slobodnih zidara Italije 1805.''' (''Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805''), skraćeno GLNLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnlmitalia1805.it/|title=Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805|access-date=2024-05-04|website=glnlmitalia1805.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Talijanski tradicionalni masonski red''' (''Ordine Massonico Tradizionale Italiano''), skraćeno OMTI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ordinemassonicotradizionale.it/|title=Ordine Massonico Tradizionale Italiano|access-date=2024-05-04|website=ordinemassonicotradizionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Velika loža Italije Škotskog obreda''' (''Gran Loggia d'Italia Di Rito Scozzese''), skraćeno GLDIRS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldirs.it/it_IT/home|title=Gran Loggia d'Italia di Rito Scozzese|access-date=2024-05-04|website=gldirs.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika liberalna loža Italije''' (''Gran Loggia Liberale d'Italia''), skraćeno GLLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glliberal.it/|title=Gran Loggia Liberale d'Italia|access-date=2023-07-30|website=glliberal.it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Suvereni masonski red Italije''' (''Sovrano Ordine Massonico d'Italia''), skraćeno SOMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.somi-massoneria.eu/|title=Sovrano Ordine Massonico d’Italia|access-date=2024-08-07|website=somi-massoneria.eu|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika talijanska opća masonska loža''' (''Gran Loggia Massonica Generale Italiana''), skraćeno GLMGI. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Talijanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federazione italiana Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.it/|title=Federazione italiana|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika tradicionalna loža Italije''' (''Gran Loggia Tradizionale d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiatradizionaleitalia.it/|title=Gran Loggia Tradizionale d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiatradizionaleitalia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika regularna loža Emulacijskog obreda drevnih slobodnih zidara Italije''' (''Gran Loggia Regolare di Rito Emulation degli Antichi Massoni d'Italia''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika talijanska loža – Red drevnog obreda''' (''Gran Loggia Italiana – Ordine di Antica Osservanza'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Italiana Ordine di Antica Osservanza|url=http://www.granloggiaitaliana.it/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303055138/http://www.granloggiaitaliana.it/|archive-date=2020-03-03|access-date=2025-01-24|website=granloggiaitaliana.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije UMSOI''' (''Gran Loggia d'Italia U.M.S.O.I.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d'Italia UMSOI|url=http://www.granloggiaditalia.com/sito/|access-date=2025-01-24|website=granloggiaditalia.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Phoenix''' (''Gran Loggia Phoenix'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.phoenixmassoneria.com/en/|title=Gran Loggia Phoenix|access-date=2024-05-04|website=phoenixmassoneria.com|language=it, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika talijanska loža egipatskih obreda''' (''Gran Loggia Italiana dei Riti Egizi'').
* '''Velika egipatska loža Italije''' (''Gran Loggia Egizia D'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://granloggiaditalia.net/ |title=Gran Loggia Egizia D'Italia |access-date=13. ožujka 2020. |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222171436/http://granloggiaditalia.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ritodimemphismisraim.com/gran-loggia/|title=Gran Loggia Egizia D'Italia|access-date=2024-05-13|website=ritodimemphismisraim.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Napulja''' (''Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Napoli'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|title=Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika inicijacijska loža''' (''Gran Loggia Iniziatica''), skraćeno GLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Iniziatica|url=https://www.granloggiainiziatica.it/|access-date=2025-01-24|website=granloggiainiziatica.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Do 2024. godine poznata kao Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Rima (''Serenissima Gran Loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Roma'').
* '''Veliki demokratski orijent''' (''Grande Oriente Democratico''), skraćeno GOD.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Oriente Democratico|url=https://www.grandeoriente-democratico.com/|access-date=2025-01-24|website=grandeoriente-democratico.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki talijanski orijent''' (''Grande Oriente Italiano'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/|title=Grande Oriente Italiano|access-date=2024-08-19|website=grandeorienteitaliano.it|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki orijent triju mora Italije''' (''Grande Oriente dei Tre Mari d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.godtremari.it/|title=Grande Oriente dei Tre Mari d’Italia|access-date=2024-08-23|website=godtremari.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije za Memfis-Mizraim''' (''Gran Loggia Italiana di Memphis-Misraim''), skraćeno GLIMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|IRS}} Irska ==
* '''[[Velika loža Irske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Lodge of Ireland'')&lt;ref name=&quot;irl&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/|title=Grand Lodge of Ireland|access-date=2024-05-04|website=freemason.ie|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Irska|Irskoj]] te [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].
* '''Veliki orijent Irske''' (''Grand Orient of Ireland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goirl.org/|title=Grand Orient of Ireland|access-date=2024-08-07|website=goirl.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|KOSV}} Kosovo ==
* '''[[Velika loža Kosova]]''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës'') je prva velika loža u [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/|title=Grand Lodge of Kosovo|access-date=2024-05-04|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LAT}} Latvija ==
[[Datoteka:LatvijasLielloža.png|mini|160px|desno|Velika loža Latvije]]
* '''[[Velika loža Latvije]]''' ([[Letonski jezik|leto.]] ''Latvijas Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.masonicum.lv/?langs=1506|title=Grand Lodge of Latvia|access-date=2024-05-04|website=masonicum.lv|language=en, lv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].
* '''Velika ujedinjena loža Latvije''' (''Latvijas Apvienotā Lielā loža''). Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim''' (''Memphis-Misraim Baltijas Valstu Simboliskā Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža &quot;Akhet&quot; Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LIH}} Lihtenštajn ==
* '''Velika loža Kneževine Lihtenštajn''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge des Fürstentum Liechtenstein'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.li/|title=Grand Lodge of the Principality Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurerei.li|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Liechtenstein|title=Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je velika loža u [[Lihtenštajn]]u.

== {{Z|LIT}} Litva ==
* '''[[Velika loža Litve]]''' ([[Litavski jezik|litv]]. ''Lietuvos Didžioji Ložė'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/meistro_zodis.html|title=Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.lt|language=lt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Litva|Litvi]].
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Litvi.

== {{Z|LUX}} Luksemburg ==
[[Datoteka:GLL-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga]]
* '''[[Velika loža Luksemburga]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge de Luxembourg''), skraćeno GLL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grande-loge.lu/|title=Grande Loge de Luxembourg|access-date=2024-05-04|website=grande-loge.lu|language=fr, de, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Luksemburg]]u.
* '''Veliki orijent Luksemburga''' ([[Luksemburški jezik|luks]]. ''Grootoosten van Luxemburg''; [[Francuski jezik|fran]]. ''Grand Orient de Luxembourg'') skraćeno GOL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gol.lu/|title=Le Grand Orient de Luxembourg  une obédience maçonnique, laïque, adogmatique et pluraliste.|access-date=2024-05-04|website=gol.lu|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Luksemburška pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dhluxembourg.wordpress.com/|title=OMMI le Droit Humain au Grand Duché|access-date=2024-05-04|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Luksemburgu.

== {{Z|MAĐ}} Mađarska ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Mađarskoj}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Vslm.png
| width1      = 137
| caption1    = Simbolička velika loža Mađarske

| image2      = Nagyoriens.png
| width2      = 133
| caption2    = Veliki orijent Mađarske

}}
*'''[[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]]''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
*'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://magyarnagyoriens.hu/|title=Magyarországi Nagyoriens|access-date=2023-12-10|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[AACEE]].
*'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2024-05-22|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Mađarska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Magyar úttörőpáholy – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.hu/|title=Tolerancia és Testvériség|access-date=2024-08-07|website=droit-humain.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MLT}} Malta ==
* '''[[Suverena velika loža Malte]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno SGLOM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/|title=Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-04|website=sglom.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Malta|Malti]], osnovana 2004. godine.
* '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[#Gibraltar|Gibraltaru]] i Malti u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
* '''[[Malteška skupina loža]]''' (''Malta Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/|title=Malta Group of Lodges|access-date=2024-05-04|website=maltamasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Velika loža Malte''' (''Grand Lodge of Malta'') je osnovana 2009. godine.
* '''Velika loža Jeruzalema''' (''Grand Lodge of Jerusalem'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome To Grand Lodge of Jerusalem|url=https://www.grandlodgeofjerusalem.com/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofjerusalem.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MOL}} Moldavija ==
* '''[[Velika loža Moldavije]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marei Loje a Moldovei''), skraćeno MLM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlm.md/|title=Grand Lodge of Moldova|access-date=2025-09-07|website=mlm.md|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Moldavija|Moldaviji]].
* '''Velika nacionalna loža Republike Moldavije''' (''Marea Loja Nationala a Republicii Moldova''), skraćeno MLNRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodge.md/|title=Marea Lojă Naţională a Republicii Moldova|access-date=2024-05-16|website=grandlodge.md|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317051110/http://www.grandlodge.md/|archive-date=2012-03-17|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2008. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|MNK}} Monako ==
* '''[[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco''), skraćeno GLNRPM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Monako|Monaku]], osnovana [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.jlturbet.net/article-31993165.html|title=Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco|date=2009-05-28|access-date=2024-05-04|website=jlturbet.net|last=Turbet|first=Jean-Laurent|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Monaka''' (''Grande Loge feminine monegasque''), skraćeno GLFM, je ženska velika loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://journaldemonaco.gouv.mc/fr/Journaux/2019/Journal-8447/RECEPISSE-DE-DECLARATION-D-UNE-ASSOCIATION3|title=Récépissé de déclaration d'une association 16/08/2019|access-date=2024-09-23|website=journaldemonaco.gouv.mc|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NIZ}} Nizozemska ==
[[Datoteka:GON-logo.png|mini|90px|desno|Veliki orijent Nizozemske]]
* '''[[Veliki orijent Nizozemske|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske]]''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrijmetselarij.nl/|title=Welkom bij de Orde van Vrijmetselaren in Nederland|access-date=2024-05-04|website=vrijmetselarij.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].
* '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2025-05-24|website=nggv.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši) i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Nizozemska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.nl/|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt;
* '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren'')

== {{Z|NOR}} Norveška ==
* '''[[Norveški red slobodnih zidara]]''' ([[Norveški jezik|norv]]. ''Den Norske Frimurerorden''), skraćeno DNFo,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurer.no/|title=Den Norske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=frimurer.no|language=no}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Norveška|Norveškoj]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinavisk føderasjon Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Norveške djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/no/|title=Den internasjonale frimurerorden for menn og kvinner Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=no}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NJE}} Njemačka ==
[[Datoteka:VGLvD.png|mini|130px|desno|Ujedinjene velike lože Njemačke]]
U [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluje nekoliko velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Deutschland|title=Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ujedinjene velike lože Njemačke]]''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vereinigte Grosslogen von Deutschland''), skraćeno VGLvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/|title=Vereinigte Grosslogen von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] i savez pet samostalnih velikih loža u Njemačkoj:
** [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]]
** [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velika zemaljska loža slobodnih zidara Njemačke – Red slobodnih zidara]]
** [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;]]
** [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]]
** [[Američko-kanadska velika loža]]. Članstvo: [[COGMNA]].
* '''[[Velika ženska loža Njemačke]]''' (''Frauen-Großloge von Deutschland''), skraćeno FGLD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerinnen.de/|title=Freimaurerinnen der Frauen-Großloge von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurerinnen.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža. Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj &quot;Humanitas&quot;''' (''Humanitas – Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gemischte-freimaurerei.de/|title=Humanitas - Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland|access-date=2024-07-31|website=gemischte-freimaurerei.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Njemačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Deutsche Pionier Föderation – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://droit-humain.de/|title=Dem Orden Le Droit Humain|access-date=2024-05-05|website=droit-humain.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki suvereni orijent Njemačke''' (''Souveräner GrossOrient von Deutschland''), skraćeno SGOvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgovd.org/|title=Souveräner GrossOrient von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=sgovd.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža.
* '''Velika loža oružanih snaga Europe i Bliskog istoka''' ([[engl.]] ''Armed Forces Europe and Middle East Grand Lodge'') je velika loža osnovana 2025. godine koja radi na engleskom jeziku.

== {{Z|POLJ}} Poljska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = WLNP.png
| width1      = 135
| caption1    = Nacionalna velika loža Poljske

| image2      = Wielki Wschód Polski (Grand Orient of Poland).png
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Poljske

}}
* '''[[Nacionalna velika loža Poljske]]''' ([[Poljski jezik|polj]]. ''Wielka Loża Narodowa Polski''), skraćeno WLNP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/|title=Wielka Loża Narodowa Polski|access-date=2024-05-05|website=wlnp.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Poljska|Poljskoj]].
* '''Veliki orijent Poljske''' (''Wielki Wschód Polski''), skraćeno WWP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wielkiwschod.pl/en/|title=Wielki Wschod Polski|access-date=2024-05-05|website=wielkiwschod.pl|language=pl, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[AACEE]].
* '''Velika ujedinjena loža Poljske i baltičkih država''' (''Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich|url=https://www.wolnomularstwoliberalne.pl/|access-date=2025-07-14|website=wolnomularstwoliberalne.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Poljska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain Federacja Polska'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droithumain.pl/|title=Federacja polska|access-date=2024-05-05|website=droithumain.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Wielka Loża Kultur i Duchowości'') je ogranak [[#Francuska|istoimene velike lože]] u Francuskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Loża Kultur i Duchowości - GLCS|url=https://glcs.pl/|access-date=2025-05-14|website=glcs.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Poljskoj.

== {{Z|POR}} Portugal ==
[[Datoteka:GLLP GLRP.png|mini|200px|desno|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]
* '''[[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]''' ([[Portugalski jezik|port]]. ''Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLLP/GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gllp.pt/|title=Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-05-05|website=gllp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Portugal]]u. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''[[Portugalska skupina loža]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Portugal Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to the Group of Lodges in Portugal|url=https://grouplodgesportugal.org/|access-date=2025-01-21|website=grouplodgesportugal.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''[[Velika ženska loža Portugala]]''' (''Grande Loja Feminina de Portugal''), skraćeno GLFP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfp.pt/|title=Grande Loja Feminina de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glfp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Luzitanije''' (''Grande Loja Simbólica da Lusitânia''), skraćeno GLSL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicalusitania.pt/|title=Grande Loja Simbólica Lusitânia|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicalusitania.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Portugala''' (''Grande Loja Simbólica de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicaportugal.com/|title=Grande Loja Simbólica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicaportugal.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Luzitanije''' (''Grande Oriente Lusitano''), skraćeno GOL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeorientelusitano.pt/|title=Grande Oriente Lusitano|access-date=2024-05-05|website=grandeorientelusitano.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo:  [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Portugalska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.direito-humano.pt/|title=Ordem Maçonica Mista Internacional - Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain|access-date=2024-03-26|website=direito-humano.pt|language=pt|url-status=dead|archive-date=19. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181935/http://www.direito-humano.pt/}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Portugala''' (''Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glrp.com.pt/|title=Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-07-02|website=glrp.com.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20080827122848/http://www.glrp.com.pt/|archive-date=2008-08-27|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je osnovana 1991. godine i bila je regularna velika loža do 1996. godine.
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://masoneria-goi.com/|title=GOI|access-date=2024-05-05|website=masoneria-goi.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; djeluje u Portugalu i [[#Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika tradicionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Tradicional de Portugal''), skraćeno GLTP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=GLTPGrande Loja Tradicional de Portugal - Maçonaria Tradicional Portuguesa|url=http://www.gltp.pt/index.php/pt|access-date=2026-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813022739/http://www.gltp.pt/index.php/pt|archive-date=2024-08-13|website=gltp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Nacional Portuguesa''), skraćeno GLNP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glantigos.org/|title=Grande Loja Nacional Portuguesa|access-date=2023-09-03|website=glantigos.org|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika masonska loža Portugala''' (''Grande Loja Maçónica de Portugal''), skraćeno GLMP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmp.pt/|title=Grande Loja Maçónica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glmp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika suverena loža Portugala''' (''Grande Loja Soberana de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsp.pt/|title=Grande Loja Soberana de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glsp.pt|language=pt, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ujedinjena loža Portugala''' (''Grande Loja Unida de Portugal''), skraćeno GLUP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glup.pt/|title=Grande Loja Unida de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glup.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|RUM}} Rumunjska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = MLNR.png
| width1      = 107
| caption1    = Nacionalna velika loža Rumunjske

| image2      = MOaR.png
| width2      = 140
| caption2    = Veliki orijent Rumunjske

}}

* '''[[Nacionalna velika loža Rumunjske]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.xyz/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.xyz|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
* '''[[Veliki orijent Rumunjske]]''' (''Marele Orient al României''), skraćeno MOAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.moar.ro/|title=Marele Orient al României|access-date=2024-05-05|website=moar.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. 
* '''Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Loja Naționala Unita din România''), skraćeno MLNUR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnur.ro/index.php|title=Marea Lojă Națională Unită din România|access-date=2024-05-05|website=glnur.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Națională a României''), skraćeno MLNaR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnar.eu/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-05|website=mlnar.eu|language=ro|archive-date=16. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516174202/https://mlnar.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://masonerie.com/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-16|website=masonerie.com|language=ro}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ro/|title=MNLaR|access-date=2024-08-19|website=grandlodge.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2002. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika nacionalna loža iz Rumunjske''' (''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.info/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.info|language=ro, en}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2020. godine.
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske 1880.''' (''Marea Lojă Națională Română 1880''), skraćeno MLNR 1880.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Marea Lojă Națională Română 1880|url=https://www.mlnr1880.org/|access-date=2025-01-20|website=mlnr1880.org|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Feminină a României''), skraćeno MLFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlfr.ro/|title=Marea Lojă Feminină a României|access-date=2024-05-05|website=mlfr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika loža novog prosvjetljenja Rumunjske''' (''Marea Lojă a Noii Iluminări din România''), skraćeno MLNIR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnir.ro/|title=Marea Lojă a Noii Iluminări din România|access-date=2024-05-05|website=mlnir.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika tradicionalna ženska loža &quot;Pontus Euxinus&quot;''' (''Marea Lojă Tradițională Feminină Pontus Euxinus''), skraćeno GLTFPE. Članstvo: [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/pontus-euxinus.html|title=Grande Loge Traditionnelle Féminine Pontus Euxinus de Roumanie|access-date=2024-05-05|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Rumunjska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Rumunjski mješoviti masonski red''', skraćeno OMMR. Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika rumunjska simbolička loža''' (''Marea Lojă Simbolică Română''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Regulară a României''), skraćeno MLRR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrr.eu/|title=Marea Lojă Regulară a României|access-date=2024-05-05|website=mlrr.eu|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža &quot;Ujedinjena Europa&quot;''' (''Marea Lojă Regulară Europa Unită''), MLREU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/|title=Marea Loja Regulara Europa Unita|access-date=2024-05-05|website=mlreu.org|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''' (''Marea Lojă &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''), skraćeno MLAIC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/MareaLojaAlexandruIoanCuza|title=Marea Lojă Alexandru Ioan Cuza - MLAIC|access-date=2024-05-05|website=[[Facebook]]}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika tradicionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Tradițională din România''), skraćeno MLTDR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://mltdr.ro/|title=Marea Lojă Tradițională din România|access-date=2024-05-05|website=mltdr.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029060912/http://mltdr.ro/|archive-date=2018-10-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika regionalna loža Transilvanije''' (''Marea Lojă Regională a Transilvaniei''), skraćeno MLRT.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrt.ro/|title=Marea Lojă Regională a Transilvaniei|access-date=2024-05-05|website=mlrt.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki rumunjski ženski red''' (''Marele Ordin Feminin Român''), skraćeno MOFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mofr.ro/|title=Marele Ordin Feminin Român|access-date=2024-05-05|website=mofr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Rumunja posvuda''' (''Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni''), skraćeno MLRP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrp.ro/|title=Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni|access-date=2024-05-05|website=mlrp.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža škotske tradicije u Rumunjskoj''' (''Marea Lojă de Tradiție Scoțiană din România'').
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Marea Lojă Suverană a Daciei'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlsd.ro/marea-loja-suverana-a-daciei/|title=Marea Lojă Suverană a Daciei|access-date=2023-08-20|website=mlsd.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža proučavanja kraljevske umjetnosti''' (''Marea Lojă de Studiu al Artei Regale''), skraćeno ML-SAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/|title=Marea Lojă de Studiu al Artei Regale|access-date=2024-08-23|website=ml-sar.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204073404/https://ml-sar.ro/|archive-date=2022-02-04|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika suverena loža ujedinjene Rumunjske''' (''Marea Lojă Suverana România Unită'')

== {{Z|RUS}} Rusija ==
* '''[[Velika loža Rusije]]''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России''), skraćeno VLR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/|title=Великая Ложа России. Регулярная и общепризнанная.|access-date=2023-09-03|website=russianmasonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]].
* '''Veliki orijent naroda Rusije''' (''Великий восток народов России''), skraćeno VVNR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://great-east.ru/|title=Великий Восток Народов России|access-date=2024-05-05|website=great-east.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Rusije 1921.''' (''Объединённая великая ложа России 1921''), skraćeno OVLR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/|title=Объединённая великая ложа России|access-date=2023-09-03|website=ovlr.ru|language=en, ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika ruska regularna loža''' (''Русской регулярной великой ложи'') je osnovana 2001. godine.
* '''Velika simbolička loža Rusije i savezničkih zemalja''' (''Великая символическая ложа России и союзных стран'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://memphis-misraim.ru/|title=Великая Символическая Ложа России и Союзных Стран Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима|access-date=2024-07-28|website=memphis-misraim.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* '''Ruska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Русская пионерская ложа &quot;Право Человека&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://co-masonry.ru/|title=Масонский Смешанный Международный Орден|access-date=2024-08-07|website=co-masonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Rusiji.

== {{Z|SMR}} San Marino ==
[[Datoteka:SGLRSM.png|mini|135px|desno|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]
* '''[[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino''), skraćeno SGLRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglrsm.sm/|title=Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino|access-date=2024-05-05|website=sglrsm.sm|language=it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[San Marino|San Marinu]].

== {{Z|MAK}} Sjeverna Makedonija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji}}
* '''[[Velika loža Makedonije]]''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Голема ложа на Македонија''), [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] osnovana 2005. godine.
* '''[[Velika regularna loža Makedonije]]''' (''Регуларна голема ложа на Македонија'')
* '''[[Velika nacionalna loža Makedonije|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Древна и прифатена Голема национална ложа на Македонија'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Makedon&quot;''' (''Голема ложа Македон'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Vječno svjetlo&quot;''' (''Голема ложа Вечна Светлина'')
* '''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'')

== {{Z|SLK}} Slovačka ==
* '''[[Velika loža Slovačke]]''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno VLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/|title=Veľká Lóža Slovenska|access-date=2024-05-05|website=vls.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Česko-slovenská pionierska federácia &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Slovačke djeluje i u [[#Češka|Češkoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lóža Phoenix 1962 na oriente Bratislava|url=https://phoenix1962.sk/|access-date=2024-12-09|website=phoenix1962.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|SLO}} Slovenija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlslo.png
| width1      = 133
| caption1    = Velika loža Slovenije

| image2      = Logo vos.jpg
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Slovenije

| image3      = VRLS GRLS.png
| width3      = 133
| caption3    = Velika regularna loža Slovenije

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sloveniji}}
* '''[[Velika loža Slovenije]]''', skraćeno VLS, [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]], osnovana 1999. godine.
* '''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]].

== {{Z|SRB}} Srbija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Rvls-logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Regularna velika loža Srbije

| image2      = Vnls-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Srbije

| image3      = Logo-lvls.png
| width3      = 135
| caption3    = Liberalna velika loža Srbije

}}

{{glavni|Slobodno zidarstvo u Srbiji}}
*'''[[Regularna velika loža Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]].
* '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''), skraćeno VNLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''), skraćeno VMLS. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno LVLS, [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno VLS, osnovana 1990. godine.
* '''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]]''' (''Велика ложа Србије Шкотског реда древног и прихваћеног''), skraćeno VLS, osnovana 2015. godine.
* '''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS. Članstvo: [[CLIMAF]] (promatrač), [[AACEE]].
* [[Veliki orijent Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] ima svoje lože u Srbiji.

== {{Z|ŠPA}} Španjolska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Escudo de la Gran Logia de España.svg
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Španjolske

| image2      = GLFE.png
| width2      = 168
| caption2    = Velika ženska loža Španjolske

}}
* '''[[Velika loža Španjolske]]''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Logia de España''), skraćeno GLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gle.org/|title=Gran Logia de España - Grande Oriente Español|access-date=2024-05-05|website=gle.org|language=es}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske''' (''Gran Logia Simbólica Española''), skraćeno GLSE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glse.org/|title=Gran Logia Simbólica Española|access-date=2024-05-05|website=glse.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org/relaciones/relaciones/|title=Gran Capítulo General de España|access-date=2024-05-05|website=grancapitulo.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://scme.org/|title=Supremo Consejo Masónico de España|access-date=2024-05-05|website=scme.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši) i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika ženska loža Španjolske]]''' (''Gran Logia Femenina de España''), skraćeno GLFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfe.org/|title=Gran Logia Femenina de España|access-date=2024-05-05|website=glfe.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Katalonije''' (''Gran Orient de Catalunya''), skraćeno GOC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granorient.cat/v2/|title=Gran Orient de Catalunya|access-date=2024-05-05|website=granorient.cat|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Španjolska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain de la Federación Española'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://elderechohumano.org/web/|title=Orden Masónica Mixta Internacional Le Droit Humain – El Derecho Humano|access-date=2024-05-05|website=elderechohumano.org|language=es|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425155411/https://elderechohumano.org/web/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; djeluje u Španjolskoj i [[#Portugal|Portugalu]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža Kanara''' (''Gran Logia de Canarias''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://canarianfreemasonry.org/webglc/|title=Grand Lodge of the Canary Islands|access-date=2024-05-05|website=canarianfreemasonry.org|language=es, en, fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika generalna loža Španjolske''' (''Gran Logia General de España''), skraćeno GLGdE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgde.com/|title=Gran Logia General de España|access-date=2024-05-05|website=glgde.com|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Slobodni zidari &quot;Mare Nostrum&quot;''' (''Maçons Lliures Mare Nostrum''), skraćeno MLMN.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.mlmn.org/|title=Maçons Lliures Mare Nostrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201124847/http://www.mlmn.org/|archive-date=2016-02-01|url-status=dead|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Veliki ženski orijent Španjolske''' (''Gran Oriente Femenino de España''), skraćeno GOFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Logia Femenina Gran Oriente Femenino De España G.O.F.E.|url=https://gofe.org/|access-date=2025-01-19|website=gofe.org|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Katalonije''' (''Gran Logia de Cataluña''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glc.cat/|title=Gran Logia de Cataluña|access-date=2024-05-05|website=glc.cat|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Hiram Abif&quot;''' (''Gran Logia Hiram Habif''). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Veliki orijent Španjolske''' (''Gran Oriente de Espana''), skraćeno GOE. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika konfederalna loža Španjolske''' (''Gran Logia Confederada de Espana''), skraćeno GLCE. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske i Iberije''' (''Gran Logia Simbólica de España e Iberia''), skreaćno GLSEI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsei.org/|title=Gran Logia Simbólica de España e Iberia|access-date=2024-08-07|website=glsei.org|language=en, es, fr, pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim''' (''Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim''), skraćeno GLEMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es}}&lt;/ref&gt;
* [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Španjolskoj.

== {{Z|ŠVE}} Švedska ==
* '''[[Švedski red slobodnih zidara]]''' ([[Švedski jezik|šved]]. ''Svenska Frimurare Orden''), skraćeno SFmO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarorden.se/|title=Svenska Frimurare Orden|access-date=2024-05-06|website=frimurarorden.se|language=sv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] velika loža.
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinaviska Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Švedskoj djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Norveška|Norveškoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/sv/|title=Den Internationella Frimurare-Orden för Män och Kvinnor Le Droit Humain|access-date=2024-05-06|website=droit-humain.dk|language=sv}}&lt;/ref&gt;
* '''Švedski masonski kamp''' (''Svenska Frimurare Lägret'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svenska Frimurare Lägret|url=http://www.frimurarelagret.se/|access-date=2025-05-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721194212/http://www.frimurarelagret.se/|archive-date=2011-07-21|language=sv|website=frimurarelagret.se}}&lt;/ref&gt; – ugašeno 2011.
* '''Veliki orijent Latinske Amerike''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Oriente Latinoamericano''), skraćeno GOLA.&lt;ref name=&quot;gola&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/|title=Gran Oriente Latinoamericano|access-date=2024-08-07|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* [[Velika loža Finske]] ima svoje lože u Švedskoj.

== {{Z|ŠVI}} Švicarska ==
[[Datoteka:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]
* '''[[Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/en/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2024-05-06|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].
* '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2024-05-06|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2024-05-06|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2023-12-09|website=glms.ch|language=de, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2024-05-06|website=glsh.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Švicarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International &quot;Le Droit Humain&quot;|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|TUR}} Turska ==
[[Datoteka:TBL.png|mini|135px|desno|Velika loža Turske]]
* '''[[Velika loža Turske]]''' ([[Turski jezik|turs.]] ''Hür ve Kabul Edilmiş Büyük Locası''), skraćeno HKEMBL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/|title=Hür ve Kabul Edilmiş Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason.org.tr|language=tr, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]  u [[Turska|Turskoj]].
* '''Velika liberalna loža Turske''' (''Özgür Masonlar Büyük Locası''), skraćeno OMBL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mason-mahfili.org.tr/|title=Özgür Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason-mahfili.org.tr|language=tr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika ženska loža Turske]]''' (''Kadin Mason Büyük Locası''), skraćeno KMBL. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/glmft.html|title=Grande Loge Maçonnique Féminine de Turquie|access-date=2024-05-06|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UKR}} Ukrajina ==
* '''[[Velika loža Ukrajine]]''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. ''Велика ложа України''), skraćeno VLU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/|title=Велика Ложа України|access-date=2024-05-06|website=freemason.org.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Ukrajina|Ukrajini]].
* '''Velika ujedinjena loža Ukrajine''' (''Велика об'єднана ложа України'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://web.facebook.com/GULU.Freemasonry|title=Велика Об’єднана Ложа України - The Grand United Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-08|website=Facebook}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fraza.com/foto/286302-novaja-masonskaja-lozha-kiev-snova-okazalsja-v-epitsentre-dejatelnosti-ukrainskih-volnyh-kamenschikov|title=Новая масонская ложа: Киев снова оказался в эпицентре деятельности украинских вольных каменщиков|date=2020-01-19|access-date=2024-08-08|website=fraza.com|last=Panko|first=Aleksandar|language=uk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UK}} Velika Britanija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Ugle logo.png
| width1      = 130
| caption1    = Ujedinjena velika loža Engleske

| image2      = GLS-newlogo.png
| width2      = 130
| caption2    = Velika loža Škotske

}}

*Tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], poznate i kao &quot;[[matične velike lože]]&quot; ili &quot;mačine konstitucije&quot;:
** '''[[Ujedinjena velika loža Engleske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''United Grand Lodge of England''), skraćeno UGLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/|title=Welcome to UGLE - The home of Freemasonry|access-date=2024-05-06|website=ugle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Engleskoj i Walesu.
** '''[[Velika loža Škotske]]''' (''Grand Lodge of Scotland''), skraćeno GLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/|title=The Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland|access-date=2024-05-06|website=grandlodgescotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Škotskoj.
** '''[[Velika loža Irske]]''' (''Grand Lodge of Ireland''), skraćeno GLI,&lt;ref name=&quot;irl&quot;/&gt; je nadležna u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] kao i u [[Irska|Republici Irskoj]].
* '''[[Red slobodnih zidarica]]''' (''Order of Women Freemasons''), skraćeno OWF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.owf.org.uk/|title=Order of Women Freemasons|access-date=2024-05-06|website=owf.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''[[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara – Slobodno zidarstvo za žene]]''' (''Honourable Fraternity of Ancient Freemasons – Freemasonry for Women''), skraćeno HFAF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://hfaf.org/|title=Welcome to the website of  HFAF Freemasonry for Women|access-date=2024-05-06|website=hfaf.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''Britanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain British Federation'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryformenandwomen.co.uk/|title=International Order of Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain - British Federation|access-date=2024-05-06|website=freemasonryformenandwomen.co.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/|title=Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women|access-date=2024-05-06|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421020505/http://grandlodge.org.uk/|archive-date=2021-04-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Mješovito slobodno zidarstvo#Komasonerijski red užarene zvijezde|Komasonerijski red užarene zvijezde]]''' (''Co-Freemasonic Order of the Blazing Star'')
* '''Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Order of Ancient Freemasonry for Men and Women''). Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika loža modernih mješovitih masona''' (''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Sovereign Grand Lodge of Dacia'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sglod.co.uk/MLSD|title=The Sovereign Grand Lodge of Dacia|access-date=2023-08-20|website=sglod.co.uk|language=en|archive-date=3. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303093624/http://www.sglod.co.uk/MLSD|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža Balkana''' (''Grand Lodge of Balkans'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Balkans|url=https://grandlodgeofbalkans.org/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofbalkans.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Engleskoj.

== Literatura ==
* {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-18|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}}
* {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-18|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}}
*{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr|trans-title=Popis članica Alijanse masona Europe}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Europa]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]]</text>
      <sha1>4g0vgzhcsbapt8pszsuvt0rivjnj27i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479150</id>
      <parentid>7479149</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T12:24:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DragonFederal</username>
        <id>232801</id>
      </contributor>
      <comment>/* {{Z|HRV}} Hrvatska */</comment>
      <origin>7479150</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108326" sha1="jl05lxhcv8v5g95jghkxxb9yrcsjoc9" xml:space="preserve">{{SZsidebar}}

[[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u gotovo svim [[Europa|Europskim državama]]. U svakoj europskoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog (liberalnog, adogmatskog) ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma.

{{Tab sadr desno}}

== {{Z|ALB}} Albanija ==
*'''[[Velika loža Albanije]]''' ([[Albanski jezik|alb]]. ''Lozha e Madhe e Shqipërisë''), skraćeno LMSH,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge-albania.org/|title=LMSH|access-date=2024-05-04|website=grandlodge-albania.org|language=sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Albanien|title=Albanien|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je muška [[velika loža]] u [[Albanija|Albaniji]] osnovana 2011. godine.
*'''Velika albanska loža &quot;Ilirija&quot;''' (''Lozha e Madhe Shqiptare Iliria''), skraćeno LMSHI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lozha e Madhe Shqiptare Iliria|url=https://lmshi.al/|access-date=2025-05-31|website=lmshi.al|language=sq}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža osnovana 2013. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]],  [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe Kombëtare e Shqipërisë''). Članstvo: [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.balkanweb.com/masonet-krijojne-lozhen-e-madhe-kombetare-te-shqiperise-flasin-ekskluzivisht-per-news-24-moment-historik-per-shqiptaret-ja-pse-kemi-vendosur-te-flasim/#gsc.tab=0|title=Masonët krijojnë Lozhën e Madhe Kombëtare të Shqipërisë. Flasin ekskluzivisht për News 24: Moment historik për shqiptarët, ja pse kemi vendosur të flasim|date=2023-10-23|access-date=2024-07-30|website=balkanweb.com|last=Golemi|first=Aurora}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika regularna loža Albanije''' (''Lozha e Madhe dhe e Rregullt e Shqipërisë''), skraćeno LMRSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgla.al/|title=Regular Grand Lodge of Albania|access-date=2024-04-25|website=rgla.al|language=sq, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija loža Albanije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia di Albania'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|access-date=2025-07-08|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110929173654/http://llozhaemadheeshqiperise.com/?a2a0a140|archive-date=2011-09-02|website=llozhaemadheeshqiperise.com|language=it, sq}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Serenissima Gran Loggia di Albania|url=https://www.facebook.com/serenissimagranloggiadialbania/?locale=hr_HR|access-date=2025-07-08|website=facebook.com/serenissimagranloggiadialbania}}&lt;/ref&gt;
*  [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Albaniji.
*  [[Velika loža Turske]] ima tri svoje lože u Albaniji.

== {{Z|AND}} Andora ==
*'''[[Velika loža Andore]]''' ([[Katalonski jezik|kata.]] ''Gran Lògia d'Andorra''), skraćeno GLA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://glandorra.com/en/home-en|title=Gran Lògia d'Andorra|access-date=2024-05-04|website=glandorra.com|language=en, fr, es, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Andora|Andori]].
* '''Veliki orijent Andore''' (''Gran Orient d'Andorra''), skraćeno GOA.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientandorra.com/en/|title=Welcome to the Grand Orient of Andorra|access-date=2024-05-12|website=granorientandorra.com|language=en, ka, es, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Andore''' (''Gran Lògia Regular d'Andorra''), skraćeno GLRA.

== {{Z|ARM}} Armenija== 
*'''[[Velika loža Armenije]]''' ([[Armenski jezik|arm.]] ''Գերագույն Օթյակ Հայոց'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glofarmenia.org/|title=Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Armenia|access-date=2024-05-04|website=glofarmenia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Armenija|Armeniji]].

== {{Z|AUT}} Austrija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Austriji}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Glo logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Austrija

| image2      = Goo-logo.jpg
| width2      = 139
| caption2    = Veliki orijent Austrije

}}
U [[Austrija|Austriji]] postoji više velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|title=Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

*'''[[Velika loža Austrije]]''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]], najstarija i najbrojnija velika loža u [[Austrija|Austriji]].
*'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/de/index.html|title=Großorient von Österreich|access-date=2024-05-04|website=freimaurer.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]].
*'''Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2023-08-28|website=droit-humain.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
*'''[[Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije]]''' (''Großloge Humanitas Austria'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2024-05-04|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Catena]]. 
*'''Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=UMFOH|access-date=2024-05-04|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Velika liberalna loža Austrije]]''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2025-06-23|website=liberale-grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[AACEE]].
*'''Velika masonska loža Austrije''' (''Große Freimaurerloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-austria.at/de/grossloge-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2024-05-04|website=aasr-austria.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
*'''Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2025-06-19|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=sgla.eu|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2024-05-04|website=rgla.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
*'''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der Freimaurer von Österreich''), osnovana 2025. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|AZE}} Azerbajdžan ==
* '''[[Nacionalna velika loža Azerbajdžana]]''' ([[Azerski jezik|azer.]] ''Azərbaycan Milli Böyük Lojası'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryaz.org/|title=National Grand Lodge of Azerbaijan|access-date=2024-05-19|website=freemasonryaz.org|language=en|archive-date=19. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240519083801/https://www.freemasonryaz.org/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Azerbajdžan]]u.

== {{Z|BEL}} Belgija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Sceau du Grand Orient de Belgique.png
| width1      = 141
| caption1    = Veliki orijent Belgije 

| image2      = GLB.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Belgije

| image3      = GLFB-VGLB.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Belgije

}}
* '''[[Regularna velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Reguliere Grootloge van België''), skraćeno GLRB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glrb.net/en/|title=GLRB|access-date=2024-05-04|website=glrb.net|language=en, fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Belgija|Belgiji]].
* '''[[Veliki orijent Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootoosten van België''), skraćeno GOB,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.be/|title=Grand Orient de Belgique|access-date=2024-05-04|website=gob.be|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]]*.
* '''[[Velika loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Grootloge van België''), skraćeno GLB.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glb.be/wp1/|title=Grande Loge de Belgique|access-date=2024-05-04|website=glb.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Konfederacija loža &quot;Lithos&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Lithos – Confédération de loges''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Lithos – Confederatie van loges'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.lithos.be/|title=LITHOS - Confederatie van loges - Confédération de loges|access-date=2024-05-04|website=lithos.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Belgijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération belge du Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fédération Belge du Droit Humain|url=https://droithumain.be/|access-date=2025-06-22|website=droithumain.be|language=fr, nl}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Belgije]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Féminine de Belgique''; [[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Vrouwengrootloge van België''). Članstvo: [[CLIMAF]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika belgijska loža obreda''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Belge du Rite'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rite-memphis-misraim.be/|title=Ordre Maçonnique International du Rite Ancien et Primitif de Memphis-Misraïm|access-date=2024-08-07|website=rite-memphis-misraim.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] i [[Velika loža Škotske]] imaju svoje lože u Belgiji.

== {{Z|BLR}} Bjelorusija ==
* '''[[Velika loža Bjelorusije]]''' ([[Bjeloruski jezik|bjel.]] ''Вялікая ложа Беларусі'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Вялікая Ложа Беларусі Муляраў Старадаўніх Вольных і Прынятых|url=https://grandlodgebelarus.org/|access-date=2025-05-31|website=grandlodgebelarus.org|language=be}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Bjelorusija|Bjelorusiji]].
* '''Kotar &quot;Bjelorusija&quot; Velike lože Rusije''' ([[Ruski jezik|rusk.]] ''Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Масонство в Беларуси - Дистрикт Беларусь Великой Ложи России|url=https://freemasons.by/|access-date=2026-06-08|website=freemasons.by|language=ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.by/|title=Дистрикт &quot;Беларусь&quot; Великой Ложи России|access-date=2024-08-27|website=freemason.by|language=ru|archive-date=28. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240828034330/https://freemason.by/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Rusije|Velike lože Rusije]].

== {{Z|BIH}} Bosna i Hercegovina ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini}}
* '''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].

== {{Z|BUG}} Bugarska ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Bugarske]]''' ([[Bugarski jezik|bug]]. ''Обединена велика ложа на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglb.bg/|title=Обединена велика ложа на България|access-date=2024-05-04|website=uglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Bugarska|Bugarskoj]], osnovana 1992. godine.
* '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj''' (''Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България'') je osnovana 2001. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/|title=Великата ложа на старите свободни и приети зидари в България|access-date=2024-05-04|website=grandlodgebulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Bugarske''' (''Великата ложа на България'') je osnovana 2010. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Велика Ложа на България|url=https://www.vlb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240423074049/https://www.vlb.bg/|archive-date=2024-04-23|access-date=2025-01-01|website=vlb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glb.bg/|title=Велика ложа на българия|access-date=2024-05-04|website=glb.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika univerzalna loža Bugarske''' (''Велика универсална ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Universal Lodge of Bulgaria|url=https://gulb.wordpress.com/|access-date=2025-09-28|website=gulb.wordpress.com}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]], [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Bugarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Българска федерация &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain-bulgaria.org/|title=Българска федерация|access-date=2024-05-04|website=droithumain-bulgaria.org|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Velika ženska loža Bugarske]]''' (''Велика женска ложа на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfbg.bg/|title=Велика Женска Ложа на България|access-date=2024-05-04|website=glfbg.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske'''  (''Великата ложа на свободните зидари за мъже и жени на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Bugarske''' (''Национална велика ложа на България''). Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Veliki orijent Bugarske''' (''Великият Изток на България'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gob.bg/|title=Великият Изток на България|access-date=2024-08-19|website=gob.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt;
* '''Velike nacionalne ujedinjene lože Bugarske''' (''Национални обединени велики ложи на България'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Национални Обединени Велики Ложи на България|url=http://www.nuglb.bg/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240413095118/http://www.nuglb.bg/|archive-date=2024-04-13|access-date=2025-01-01|website=nuglb.bg|language=bg, en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|CIP}} Cipar ==
* '''[[Velika loža Cipra]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Κύπρου'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://megalistoatiskyprou.com/|title=GRAND LODGE OF CYPRUS|access-date=2024-05-04|website=megalistoatiskyprou.com|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Cipar|Cipru]].
* '''[[Kotarska velika loža Cipra]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Cyprus'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cyprus-freemasons.org.cy/|title=Welcome to the District Grand Lodge of Cyprus|access-date=2024-05-04|website=cyprus-freemasons.org.cy}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Pokrajinska velika loža Ciparske regije''' (''Επαρχιακή Μεγάλη Στοά της Περιφέρειας Κύπρου'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Grčke|Nacionalne velike lože Grčke]].

== {{Z|CG}} Crna Gora ==
[[Datoteka:Zvlcgm.png|mini|135px|desno|Velika loža Crne Gore]]
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori}}
* '''[[Velika loža Crne Gore]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], osnovana 2006. godine.
* '''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''. Članstvo: [[Masonska unija Balkana|MUB]]
* '''Velika nacionalna loža Crne Gore'''. Članstvo: [[SOGLIA]]

== {{Z|ČEŠ}} Češka ==
[[File:Grand Lodge of the Czech Republic.svg|mini|135px|desno|Velika loža Češke]]
* '''[[Velika loža Češke]]''' ([[Češki jezik|češk.]] ''Veliká lóže České Republiky''), skraćeno VLČR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vlcr.cz/|title=Veliká Lóže České Republiky|access-date=2023-09-03|website=vlcr.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Češka|Češkoj]].
* '''Velika loža čeških zemalja''' (''Veliká Lóže Zemí Českých''), skraćeno VLZČ.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vlzc.cz/|title=Tyto stránky jsou jedinou internetovou prezentací V.L.Z.Č.|access-date=2023-09-03|website=vlzc.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Humanitas&quot; Bohemije''' (''Velkolóže Humanitas Bohemia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://humanitasbohemia.cz/|title=HUMANITAS BOHEMIA|access-date=2024-05-04|website=humanitasbohemia.cz|language=cs}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Češke djeluje i u [[#Slovačka|Slovačkoj]].

== {{Z|DAN}} Danska ==
* '''[[Danski red slobodnih zidara]]''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Den Danske Frimurerorden''), skraćeno DDFO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ddfo.dk/|title=Den Danske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=ddfo.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Danska|Danskoj]], osnovana 1858. godine.
* '''Velika loža Danske''' (''Storlogen af Danmark'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://storlogen-af-danmark.dk/|title=Velkommen til Storlogen af Danmark|access-date=2024-05-04|website=storlogen-af-danmark.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1929. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Danski jezik|dan]]. ''Skandinavisk Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Danske djeluje i u [[#Norveška|Norveškoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.dk/|title=Den Internationale Frimurerorden for mænd og kvinder Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=da}}&lt;/ref&gt;
* '''Danski bratski red''' (''Dansk Broder Orden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dansk Broder Orden|url=https://www.danskbroderorden.dk/|access-date=2026-01-06|website=danskbroderorden.dk|language=da}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 1964. godine.

== {{Z|EST}} Estonija ==
* '''[[Velika loža Estonije]]''' ([[Estonski jezik|esto.]] ''Eesti Suurloož'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.eestisl.ee/|title=Eesti suurloož|access-date=2024-05-04|website=eestisl.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Estonija|Estoniji]].
* '''Veliki orijent Estonije''' (''Eesti Suurorient'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goe.ee/|title=Eesti Suurorient|access-date=2024-05-09|website=goe.ee|language=et}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].

== {{Z|FIN}} Finska ==
* '''[[Velika loža Finske]]''' ([[Finski jezik|fins.]] ''Suomen Suurloosi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vapaamuurarit.fi/|title=Suomen Suurloosi|access-date=2024-05-04|website=vapaamuurarit.fi}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Finska|Finskoj]].
* '''Finska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Suomen Liitto Le Droit Humain'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droithumain.fi/looshit/|title=Vapaamuurarilooshimme Suomessa ja Virossa|access-date=2023-08-28|website=droithumain.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt; je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Švedski ženski masonski red''' ([[Švedski jezik|šved.]] ''Svenkska Kvinno-Frimurarorden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.kvinnofrimurare.fi/|title=Tervetuloa Suomen naisvapaamuurareiden sivuille|access-date=2024-08-07|website=kvinnofrimurare.fi|language=fi}}&lt;/ref&gt;
* [[Švedski red slobodnih zidara]] ima svoje lože u Finskoj.

== {{Z|FRA}} Francuska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Logo-godf.png
| width1      = 132
| caption1    = Veliki orijent Francuske

| image2      = Logo-glnf.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Francuske

| image3      = Gldf.png
| width3      = 134
| caption3    = Velika loža Francuske

| image4      = Glff.png
| width4      = 135
| caption4    = Velika ženska loža Francuske

| image5      = Logo-GLTSO.png
| width5      = 135
| caption5    = Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;

| image6      = GL-AMF.png
| width6      = 135
| caption6    = Velika loža francuskog masonskog saveza

}}
U [[Francuska|Francuskoj]] postoji preko 40 [[Velika loža|velikih loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Miscellanea Macionica : Y-aurait-il, en France, autant d obédiences maçonniques que de Francs-Maçons ?|url=https://www.gadlu.info/miscellanea-macionica-y-aurait-il-en-france-autant-dobediences-maconniques-que-de-francs-macons/|access-date=2026-01-28|last=Chassagnard|first=Guy|date=2016-01-17|website=gadlu.info|language=fr}}&lt;/ref&gt;

* '''[[Veliki orijent Francuske]]''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de France''), skraćeno GOdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://godf.org/|title=Bienvenue sur le site du Grand Orient de France|access-date=2024-05-06|website=godf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1773. godine i najstarija je velika loža u kontinentalnoj [[Europa|Europi]]. Smatra se matičnom velikom ložom [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnog slobodnog zidarstva]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši), [[Alijansa masona Europe|AME]] (bivši), [[AACEE]]*, [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]*.
* '''[[Nacionalna velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge Nationale Française''), skraćeno GLNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/|title=Grande Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=glnf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Francuska|Francuskoj]], osnovana 1913. godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Francuska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération Française du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika loža Francuske]]''' (''Grande Loge de France''), skraćeno GLdF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldf.org/|title=Grande loge de France|access-date=2024-05-06|website=gldf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1894. godine. Članstvo: [[CIGLU]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki priorat Galije''' (''Grand Prieuré des Gaules''), skraćeno GPdG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gpdg.org/|title=Grand Prieuré des Gaules|access-date=2024-05-06|website=gpdg.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1946. godine.
* '''[[Velika ženska loža Francuske]]''' (''Grande Loge Féminine de France''), skraćeno GLFF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glff.org/|title=Grande Loge Féminine de France|access-date=2024-05-06|website=glff.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1952. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika tradicionalna i simbolička loža &quot;Opera&quot;]]''' (''Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra''), skraćeno GLTSO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltso.org/|title=Découvrez la Grande Loge Traditionnelle et Symbolique Opéra|access-date=2024-05-06|website=gltso.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1958. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika francuska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge française de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandelogefrancaisedememphismisraim.fr/|title=Grande Loge Française de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=grandelogefrancaisedememphismisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1960. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge Féminine de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLFMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glf-mm.org/fr/|title=Grande Loge Féminine de Memphis Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glf-mm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1965. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Francuska nacionalna loža''' (''Loge Nationale Française''), skraćeno LNF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lnf.fmtl.fr/|title=Loge Nationale Française|access-date=2024-05-06|website=lnf.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1968. godine.
* '''Velika opća mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Universelle''), skraćeno GLMU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmu.fr/|title=Grande Loge Mixte Universelle|access-date=2024-05-06|website=glmu.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika neovisna i suverena loža ujedinjenih obreda''' (''Grande Loge indépendante et souveraine des Rites unis''), skraćeno GLISRU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glisru.eu/|title=Grande Loge Indépendante et Souveraine des Rites Unis|access-date=2024-05-06|website=glisru.eu|language=fr|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506103344/https://www.glisru.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1973. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Inicijativni i tradicionalni red kraljevske umjetnosti''' (''Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal''), skraćeno OITAR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.oitar.info/|title=Ordre Initiatique et Traditionnel de l'Art Royal|access-date=2024-05-06|website=oitar.info|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovan je 1974. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža Francuske''' (''Grande Loge Mixte de France''), skraćeno GLMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmf.fr/|title=Grande Loge Mixte de France|access-date=2024-05-06|website=glmf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1982. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Francuske''' (''Grande Loge Régulière Française''), skraćeno GLRF, osnovana je 1990. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=À propos de La Grande Loge Régulière Française|url=https://pro-fusion-conseils.fr/Salonmaco/salonmaconnique.item-fm.org/grande-loge-reguliere-francaise/index.html|access-date=2025-09-25|website=pro-fusion-conseils.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge symbolique travaillant au Rite Écossais Primitif''), skraćeno GLSREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsrep.fr/|title=Grande Loge symbolique travaillant au Rite écossais primitif|access-date=2024-05-06|website=glsrep.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika loža Francuske Primitivnog škotskog obreda''' (''Grande Loge française du Rite écossais primitif''), skraćeno GLFREP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge française du Rite écossais primitif|url=https://glfriteecossaisprimitif.org/|access-date=2025-12-10|website=glfriteecossaisprimitif.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1991. godine.
* '''Velika suverena mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Souveraine''), skraćeno GLMS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.eu/|title=Grande Loge Mixte Souveraine|access-date=2024-05-06|website=glms.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1992. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Francuske''' (''Grande Loge unie de France''), skraćeno GLUF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gluf.org/|title=Grande Loge unie de France|access-date=2024-05-06|website=gluf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1994. godine.
* '''Velika reformirana i ispravljena škotska loža Occitanije''' (''Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie''), skraćeno GLERRO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glerro.rite-ecossais-rectifie.org/|title=Grande loge écossaise réformée et rectifiée d'Occitanie|access-date=2024-05-17|website=rite-ecossais-rectifie.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1995. godine.
* '''Velika simbolička loža Francuske''' (''Grande Loge symbolique de France''), skraćeno GLSF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandelogesymboliquedefrance.org/|title=Grande Loge Symbolique de France|access-date=2024-05-17|website=grandelogesymboliquedefrance.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine.
* '''Velika francuska loža za Mizraim''' (''Grande Loge Française de Misraïm''), skraćeno GLFM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glfmisraim.fr/|title=Grande Loge française de Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glfmisraim.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 1998. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža za Memfis-Mizraim''' (''Grande Loge mixte de Memphis-Misraïm''), skraćeno GLMMM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmmm.fr/|title=Grande Loge Mixte de Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=glmmm.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2000. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika tradicionalna i moderna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle et moderne de France''), skraćeno GLTMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltmf.eu/|title=Grande Loge Traditionnelle &amp; Moderne de France|access-date=2024-05-06|website=gltmf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil du R.E.A.A. pour la Juridiction Maçonnique Française|url=https://supreme-conseil.fr/|access-date=2026-06-10|website=supreme-conseil.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Grande Loge des Cultures et de la Spiritualité''), skraćeno GLCS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glcs.fr/|title=Grande Loge des cultures et de la spiritualité|access-date=2024-05-06|website=glcs.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2003. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža tradicionalne francuske masonerije''' (''Grande Loge maçonnique française de Tradition''), skraćeno GLMFT, osnovana je 2009. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge Maçonnique Française de Tradition|url=https://www.hiram.be/grande-loge-maconnique-francaise-de-tradition/|access-date=2026-01-28|date=2013-01-15|website=hiram.be|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna mješovita loža''' (''Grande Loge Mixte Nationale''), skraćeno GLMN,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmn.eu/|title=Bienvenue à toutes celles et ceux qui prendront quelques instants pour visiter les pages du site de la Grande Loge Mixte Nationale|access-date=2024-05-06|website=glmn.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2010. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Federacija Memfisa-Mizraima''' (''Féderation de Memphis Misraim''), skraćeno FedMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fedmm.org/|title=Fédération Memphis-Misraïm|access-date=2024-05-06|website=fedmm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika loža francuskog masonskog saveza]]''' (''Grande Loge de l'Alliance Maçonnique Française''), skraćeno GLAMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://alliance.fm/|title=Grande Loge de l’Alliance Maçonnique Française|access-date=2024-05-06|website=alliance.fm|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika tradicionalna loža Francuske''' (''Grande Loge traditionnelle de France''), skraćeno GLTF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gltf.fr/|title=Grande Loge traditionnelle de France|access-date=2024-05-17|website=gltf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2012. godine.
* '''Velika europska loža Univerzalnog bratstva''' (''Grand Loge Européenne de la Fraternité Universelle''), skraćeno GLEFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glefu.eu/|title=Grande Loge Européenne de la Fraternité Universelle|access-date=2024-05-06|website=glefu.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2013. godine. Članstvo: [[Catena]].
* '''Francuska nacionalna mješovita loža''' (''Loge Nationale Mixte Française''), skraćeno LNMF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loge Nationale Mixte Française|url=https://lnmf.fmtl.fr/accueil|access-date=2024-12-18|website=fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2015. godine.
* '''Masonska skupina mješovitih i samostalnih loža''' (''Groupement Maconnique de Loges Mixtes et Independantes''), skraćeno GMLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.gmlmi.org/|title=Groupement Maçonnique de Loges Mixtes Indépendantes|website=gmlmi.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20160311073135/http://www.gmlmi.org/|archive-date=2016-03-11|url-status=dead|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Ujedinjene francuske nacionalne lože''' (''Loges Nationales Françaises Unies''), skraćeno LNFU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Loges Nationales Françaises Unies|url=https://lnfu.fmtl.fr/|access-date=2025-12-24|website=lnfu.fmtl.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2018. godine.
* '''Velika suverena loža Francuske''' (''Grande Loge Souveraine de France''), skraćeno GLSF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsf.fr/|title=Grande Loge Souveraine de France|access-date=2024-05-06|website=glsf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika francusko-malteška loža''' (''Grande Loge Franco-Maltaise'') &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gl-fm.org/en/|title=Grande Loge Franco-Maltaise|access-date=2024-08-11|website=gl-fm.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.souveraincollege.org/|title=Souverain Collège de France et de Malte|access-date=2024-08-11|website=souveraincollege.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika škotska loža Francuske''' (''Grande Loge Ecossaise de France''), skraćeno GLEF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glef.fr/|title=Grande Loge Ecossaise de France|access-date=2024-08-13|website=glef.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža slobodnih zidara''' (''Grande Loge Des Maçons Libres''), skraćeno GLML.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bienvenue à la GLML|url=https://glml.fr/|access-date=2024-10-27|website=glml.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža Europe i Mediterana''' (''Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée''), skraćeno GLEM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge de l'Europe et de la Méditerranée|url=https://glem.site/|access-date=2024-10-27|website=glem.site|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|GIB}} Gibraltar ==
*Pokrajinske velike lože u Gibraltaru u strukturi [[Matične velike lože|matičnih velikih loža]]: 
** '''Kotarska velika loža Gibraltara''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Gibraltar'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gibfreemasonry.gi/|title=District Grand Lodge of Gibraltar|access-date=2024-05-09|website=gibfreemasonry.gi|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Gibraltar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
** '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je kotarska velika loža u Gibraltaru i [[#Malta|Malti]] u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
** '''Veliki inspektorat Gibraltara''' (''Grand Inspectorate for Gibraltar'') je [[Pokrajinska velika loža|veliki inspektorat]] u Gibraltaru u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).

== {{Z|GRČ}} Grčka ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = VLGrčke.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Grčke

| image2      = NGLG.png
| width2      = 135
| caption2    = Nacionalna velika loža Grčke

}}
* '''[[Velika loža Grčke]]''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.gr/indexeg.php|title=Grand Lodge of Greece|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.gr|language=en, el}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Grčka|Grčkoj]]. 
* '''[[Nacionalna velika loža Grčke]]''' (''Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://nglgreece.org/|title=Εθνική Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=nglgreece.org|language=el}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža osnovana 1986. godine.
* '''Međunarodni slobodnozidarski red &quot;Delfi&quot;''' (''Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα &quot;ΔΕΛΦΟΙ&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|title=DELPHI International Freemasonic Order|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|language=en, fr, el|archive-date=6. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240506110829/https://www.delphiorder.org/eng/html/ethsio.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.delphiorder.org/wp/|title=Διεθνές Τεκτονικόν Τάγμα “ΔΕΛΦΟΙ”|access-date=2024-05-06|website=delphiorder.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20200728123204/https://www.delphiorder.org/wp/|archive-date=2020-07-28|url-status=dead|language=el, en, fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://delphiorder.us/|title=Grand Mixed Lodge DELPHI USA|access-date=2024-05-08|website=delphiorder.us|language=en}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši), [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Veliki najuzvišeniji orijent Grčke''' (''Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgog.gr/|title=Η Γαληνοτάτη Μεγάλη Ανατολή της Ελλάδος|access-date=2024-08-13|website=sgog.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.serenissimegrandorient.gr/|title=Γαληνοτατη Μεγαλη Ανατολη της Ελλαδος|access-date=2024-05-06|website=serenissimegrandorient.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20190323061348/http://www.serenissimegrandorient.gr/|archive-date=2019-03-23|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 1986. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki mješoviti orijent Grčke''' (''Μεγάλη Μικτή Ανατολή της Ελλάδος'') je mješovita velika loža osnovana 1996. godine. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ženska loža Grčke''' (''Μεγάλη Γυναικεία Στοά της Ελλάδος''), skraćeno GLFG.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfg.gr/|title=Μεγάλη Αμιγής Γυναικεία Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=glfg.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfg-suisse.com/la-glfg|title=Grande Loge Féminine de Grèce|access-date=2024-05-06|website=glfg-suisse.com|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika ženska masonska loža Grčke''' (''Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Μεγαλη Γυναικεια Τεκτονικη Στοα Τησ Ελλαδοσ|url=https://wglg-masonic.gr/|access-date=2025-07-13|website=wglg-masonic.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[AACEE]].
* '''Grčka federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Eλληνικης Oμοσπονδιας &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.gr/|title=Καλωσ Ηρθατε Στο Διεθνεσ Μικτο Τεκτονικο Ταγμα Le Droit Humain - Το Ανθρωπινο Δικαιο, Ελληνικη Ομοσπονδια|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1926. godine.
*'''Velika loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://aasr.gr/index.php|title=Μεγάλη  Στοά της Ελλάδος του Α.Α.Σ.Τ.|access-date=2024-08-13|website=aasr.gr|language=el}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika ujedinjena loža Grčke Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος του Αρχαιου και Αποδεδεγμενου Σκωτικου Τυπου'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-greece.gr/|title=Ηνωμενη Μεγάλη Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=aasr-greece.gr|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
*'''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Grčke''' (''Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών και Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-04|website=glfmw.gr|language=el|url-status=dead|archive-date=22. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240422161822/https://www.glfmw.gr/}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/glfmw.gr/|title=Μεγάλη Στοά Ελευθεροτεκτόνων Ανδρών &amp; Γυναικών της Ελλάδος|access-date=2024-05-18|website=[[Facebook]]|language=el, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
*'''Velika regularna loža slobodnih zidara Grčke''' (''Κανονικη Μεγάλη Στοά των Ελευθεροτέκτονων τησ Ελλάδας'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Regular Grand Lodge of the Freemasons of Greece|url=https://rglfg.gr/|access-date=2025-04-22|website=rglfg.gr|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika loža grčkih žena''' (''Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgewomen.gr/|title=Μεγαλη Στοα Τησ Ελλαδοσ Γυναικων|access-date=2024-05-06|website=grandlodgewomen.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika čista ženska loža Grčke''' (''Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://fglg.gr/|title=Μεγάλης Αμιγής Γυναικείας Στοά της Ελλάδος|access-date=2024-05-06|website=fglg.gr|archive-url=https://web.archive.org/web/20220520081700/http://fglg.gr/|archive-date=2022-05-20|url-status=dead|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža Grčke''' (''Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mmste.gr/|title=Μεγαλησ Μικτησ Στοασ Τησ Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmste.gr|language=el}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika mješovita loža slobodnih zidara Grčke''' (''Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mmsee.gr/|title=Μεγαλη Μικτη Στοα Ελευθεροτεκτονων Ελλαδοσ|access-date=2024-08-15|website=mmsee.gr|language=en, en, fr}}&lt;/ref&gt;
*[[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu svoju ložu u Grčkoj.

== {{Z|GRU}} Gruzija ==
* '''[[Ujedinjena velika loža Gruzije]]''' ([[Gruzijski jezik|gruz.]] ''საქართველოს ერთიანი დიდი ლოჟა''), skraćeno UGLG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.uglg.ge/|title=United Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=uglg.ge|language=en}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Gruzija|Gruziji]].
* '''[[Velika loža Gruzije]]''' (''საქართველოს დიადი ლოჟა'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgeorgia.ge/english/|title=Grand Lodge of Georgia|access-date=2024-05-09|website=glgeorgia.ge|language=en, ka}}&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|HRV}} Hrvatska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlh-2026.png
| width1      = 92
| caption1    = Velika loža Hrvatske

| image2      = Vnlh-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Hrvatske

| image3      = VRLH logo.png
| width3      = 137
| caption3    = Velika regularna loža Hrvatske

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj}}

* '''[[Velika loža Hrvatske]]''', [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u Hrvatskoj, osnovana 1997. godine.
* '''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''', mješovita velika loža osnovana 2014. godine u Rijeci. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]''' je mješovita velika loža.
* '''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]]''', ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* [[Veliki orijent Francuske]], [[Velika ženska loža Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] imaju svoje lože u Hrvatskoj.

== {{Z|ISL}} Island ==
* '''[[Islandski red slobodnih zidara|Velika loža Islanda – Islandski red slobodnih zidara]]''' ([[Islandski jezik|isla]]. ''Frímúrarareglan á Íslandi'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarareglan.is/|title=Frímúrarareglan á Íslandi er bræðralag sem hefur mannrækt að markmiði|access-date=2024-05-04|website=frimurarareglan.is|language=is}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Island]]u.
* '''Islandska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Alþjóða Samfrímúrarareglan Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] osnovan 1921. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.is/|title=Alþjóða Samfrímúrarareglan LE DROIT HUMAIN|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.is|language=is}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|ITA}} Italija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Goi-Logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Veliki orijent Italije

| image2      = Logo GLdI.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika loža Italije

| image3      = GLMFI.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika ženska loža Italije

| image4      = GLRI.png
| width4      = 101
| caption4    = Regularna velika loža Italije

}}
*'''[[Veliki orijent Italije]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Grande Oriente d'Italia''), skraćeno GOI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeoriente.it/|title=Grande Oriente d’Italia|access-date=2024-05-04|website=grandeoriente.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je najstarija te [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Italija|Italiji]], osnovana [[1805.]] godine. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
*'''[[Regularna velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia Regolare d'Italia''), skraćeno GLRI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glri.it/|title=Gran Loggia Regolare d'Italia|access-date=2024-05-04|website=glri.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je regularna velika loža.
*'''[[Velika loža Italije]]''' (''Gran Loggia d'Italia''), skraćeno GLdI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Benvenuti nella Gran Loggia d’Italia degli A∴L∴A∴M∴|url=https://www.granloggia.it/|access-date=2025-06-01|website=granloggia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; je liberalna velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika najuzvišenija loža Italije''' (''Serenissima Gran Loggia d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggiaditalia.org/|title=Serenissima Gran Loggia d'Italia Ordine Generale degli Antichi Liberi Accettati Muratori|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggiaditalia.org|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] i [[CIGLU]].
* '''Velika majčinska loža CAMEA''' (''Gran Loggia Madre C.A.M.E.A.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glm-camea.org/|title=Gran Loggia Madre CAMEA|access-date=2024-05-04|website=glm-camea.org|language=it}}&lt;/ref&gt; CAMEA je skraćeno od Centro Attivitá Massoniche Esoteriche Accettate (Prihvaćeni centar za ezoterične masonske aktivnosti). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''[[Velika ženska loža Italije|Velika ženska masonska loža Italije]]''' (''Gran Loggia Massonica Femminile d'Italia''), skraćeno GLMFI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granloggiafemminile.it/|title=Gran Loggia Massonica Femminile d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiafemminile.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika nacionalna loža slobodnih zidara Italije 1805.''' (''Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805''), skraćeno GLNLMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnlmitalia1805.it/|title=Gran Loggia Nazionale dei Liberi Muratori d'Italia 1805|access-date=2024-05-04|website=glnlmitalia1805.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Talijanski tradicionalni masonski red''' (''Ordine Massonico Tradizionale Italiano''), skraćeno OMTI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ordinemassonicotradizionale.it/|title=Ordine Massonico Tradizionale Italiano|access-date=2024-05-04|website=ordinemassonicotradizionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Velika loža Italije Škotskog obreda''' (''Gran Loggia d'Italia Di Rito Scozzese''), skraćeno GLDIRS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gldirs.it/it_IT/home|title=Gran Loggia d'Italia di Rito Scozzese|access-date=2024-05-04|website=gldirs.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika liberalna loža Italije''' (''Gran Loggia Liberale d'Italia''), skraćeno GLLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glliberal.it/|title=Gran Loggia Liberale d'Italia|access-date=2023-07-30|website=glliberal.it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Suvereni masonski red Italije''' (''Sovrano Ordine Massonico d'Italia''), skraćeno SOMI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.somi-massoneria.eu/|title=Sovrano Ordine Massonico d’Italia|access-date=2024-08-07|website=somi-massoneria.eu|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika talijanska opća masonska loža''' (''Gran Loggia Massonica Generale Italiana''), skraćeno GLMGI. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Talijanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federazione italiana Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.it/|title=Federazione italiana|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika tradicionalna loža Italije''' (''Gran Loggia Tradizionale d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granloggiatradizionaleitalia.it/|title=Gran Loggia Tradizionale d’Italia|access-date=2024-05-04|website=granloggiatradizionaleitalia.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika regularna loža Emulacijskog obreda drevnih slobodnih zidara Italije''' (''Gran Loggia Regolare di Rito Emulation degli Antichi Massoni d'Italia''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika talijanska loža – Red drevnog obreda''' (''Gran Loggia Italiana – Ordine di Antica Osservanza'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Italiana Ordine di Antica Osservanza|url=http://www.granloggiaitaliana.it/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20200303055138/http://www.granloggiaitaliana.it/|archive-date=2020-03-03|access-date=2025-01-24|website=granloggiaitaliana.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije UMSOI''' (''Gran Loggia d'Italia U.M.S.O.I.'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia d'Italia UMSOI|url=http://www.granloggiaditalia.com/sito/|access-date=2025-01-24|website=granloggiaditalia.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Phoenix''' (''Gran Loggia Phoenix'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.phoenixmassoneria.com/en/|title=Gran Loggia Phoenix|access-date=2024-05-04|website=phoenixmassoneria.com|language=it, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika talijanska loža egipatskih obreda''' (''Gran Loggia Italiana dei Riti Egizi'').
* '''Velika egipatska loža Italije''' (''Gran Loggia Egizia D'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://granloggiaditalia.net/ |title=Gran Loggia Egizia D'Italia |access-date=13. ožujka 2020. |archive-date=22. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200222171436/http://granloggiaditalia.net/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ritodimemphismisraim.com/gran-loggia/|title=Gran Loggia Egizia D'Italia|access-date=2024-05-13|website=ritodimemphismisraim.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Napulja''' (''Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Napoli'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.serenissimagranloggianazionale.it/chi-siamo/|title=Serenissima Gran loggia Nazionale Italiana|access-date=2024-05-04|website=serenissimagranloggianazionale.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika inicijacijska loža''' (''Gran Loggia Iniziatica''), skraćeno GLI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Loggia Iniziatica|url=https://www.granloggiainiziatica.it/|access-date=2025-01-24|website=granloggiainiziatica.it|language=it}}&lt;/ref&gt; Do 2024. godine poznata kao Velika najuzvišenija talijanska nacionalna loža – Veliki orijent Rima (''Serenissima Gran Loggia Nazionale Italiana – Grande Oriente di Roma'').
* '''Veliki demokratski orijent''' (''Grande Oriente Democratico''), skraćeno GOD.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Oriente Democratico|url=https://www.grandeoriente-democratico.com/|access-date=2025-01-24|website=grandeoriente-democratico.com|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki talijanski orijent''' (''Grande Oriente Italiano'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/|title=Grande Oriente Italiano|access-date=2024-08-19|website=grandeorienteitaliano.it|language=hr}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki orijent triju mora Italije''' (''Grande Oriente dei Tre Mari d'Italia'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.godtremari.it/|title=Grande Oriente dei Tre Mari d’Italia|access-date=2024-08-23|website=godtremari.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Italije za Memfis-Mizraim''' (''Gran Loggia Italiana di Memphis-Misraim''), skraćeno GLIMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La GLIMM|url=https://www.sovranosantuario.it/wp/la-glimm/|access-date=2025-07-10|website=sovranosantuario.it|language=it}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|IRS}} Irska ==
* '''[[Velika loža Irske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Lodge of Ireland'')&lt;ref name=&quot;irl&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.ie/|title=Grand Lodge of Ireland|access-date=2024-05-04|website=freemason.ie|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Irska|Irskoj]] te [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]].
* '''Veliki orijent Irske''' (''Grand Orient of Ireland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://goirl.org/|title=Grand Orient of Ireland|access-date=2024-08-07|website=goirl.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|KOSV}} Kosovo ==
* '''[[Velika loža Kosova]]''' ([[Albanski jezik|alba]]. ''Lozha e Madhe e Kosovës'') je prva velika loža u [[Kosovo|Kosovu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgekosovo.org/#/|title=Grand Lodge of Kosovo|access-date=2024-05-04|website=grandlodgekosovo.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LAT}} Latvija ==
[[Datoteka:LatvijasLielloža.png|mini|160px|desno|Velika loža Latvije]]
* '''[[Velika loža Latvije]]''' ([[Letonski jezik|leto.]] ''Latvijas Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.masonicum.lv/?langs=1506|title=Grand Lodge of Latvia|access-date=2024-05-04|website=masonicum.lv|language=en, lv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].
* '''Velika ujedinjena loža Latvije''' (''Latvijas Apvienotā Lielā loža''). Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Baltičkih zemalja za Memfis-Mizraim''' (''Memphis-Misraim Baltijas Valstu Simboliskā Lielloža'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brīvmūrnieku Senā un Sākotnējā Memfisas-Micraima Rita Cienījamā Loža &quot;Akhet&quot; Nr.132 Rīgas Austrumos|url=http://www.memphis-misraim.lv/|access-date=2024-10-29|website=memphis-misraim.lv|language=lv, lt, ru}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|LIH}} Lihtenštajn ==
* '''Velika loža Kneževine Lihtenštajn''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge des Fürstentum Liechtenstein'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.li/|title=Grand Lodge of the Principality Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurerei.li|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Liechtenstein|title=Liechtenstein|access-date=2024-05-14|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je velika loža u [[Lihtenštajn]]u.

== {{Z|LIT}} Litva ==
* '''[[Velika loža Litve]]''' ([[Litavski jezik|litv]]. ''Lietuvos Didžioji Ložė'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.lt/meistro_zodis.html|title=Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė|access-date=2024-05-04|website=grandlodge.lt|language=lt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Litva|Litvi]].
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Litvi.

== {{Z|LUX}} Luksemburg ==
[[Datoteka:GLL-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Luksemburga]]
* '''[[Velika loža Luksemburga]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge de Luxembourg''), skraćeno GLL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grande-loge.lu/|title=Grande Loge de Luxembourg|access-date=2024-05-04|website=grande-loge.lu|language=fr, de, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Luksemburg]]u.
* '''Veliki orijent Luksemburga''' ([[Luksemburški jezik|luks]]. ''Grootoosten van Luxemburg''; [[Francuski jezik|fran]]. ''Grand Orient de Luxembourg'') skraćeno GOL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gol.lu/|title=Le Grand Orient de Luxembourg  une obédience maçonnique, laïque, adogmatique et pluraliste.|access-date=2024-05-04|website=gol.lu|language=fr}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Luksemburška pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Fédération pionnière luxembourgeoise du Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dhluxembourg.wordpress.com/|title=OMMI le Droit Humain au Grand Duché|access-date=2024-05-04|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Luksemburgu.

== {{Z|MAĐ}} Mađarska ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Mađarskoj}}
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Vslm.png
| width1      = 137
| caption1    = Simbolička velika loža Mađarske

| image2      = Nagyoriens.png
| width2      = 133
| caption2    = Veliki orijent Mađarske

}}
*'''[[Simbolička velika loža Mađarske|Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske]]''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.szabadkomuves.hu/|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|access-date=2023-12-10|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Mađarska|Mađarskoj]].
*'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://magyarnagyoriens.hu/|title=Magyarországi Nagyoriens|access-date=2023-12-10|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[AACEE]].
*'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2024-05-22|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Mađarska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Magyar úttörőpáholy – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://droit-humain.hu/|title=Tolerancia és Testvériség|access-date=2024-08-07|website=droit-humain.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MLT}} Malta ==
* '''[[Suverena velika loža Malte]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Sovereign Grand Lodge of Malta''), skraćeno SGLOM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglom.eu/|title=Sovereign Grand Lodge of Malta|access-date=2024-05-04|website=sglom.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Malta|Malti]], osnovana 2004. godine.
* '''Kotarska velika loža zapadnog Sredozemlja''' (''District Grand Lodge of The Western Mediterranean'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[#Gibraltar|Gibraltaru]] i Malti u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
* '''[[Malteška skupina loža]]''' (''Malta Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://maltamasons.org/|title=Malta Group of Lodges|access-date=2024-05-04|website=maltamasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Velika loža Malte''' (''Grand Lodge of Malta'') je osnovana 2009. godine.
* '''Velika loža Jeruzalema''' (''Grand Lodge of Jerusalem'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome To Grand Lodge of Jerusalem|url=https://www.grandlodgeofjerusalem.com/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofjerusalem.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MOL}} Moldavija ==
* '''[[Velika loža Moldavije]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marei Loje a Moldovei''), skraćeno MLM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlm.md/|title=Grand Lodge of Moldova|access-date=2025-09-07|website=mlm.md|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Moldavija|Moldaviji]].
* '''Velika nacionalna loža Republike Moldavije''' (''Marea Loja Nationala a Republicii Moldova''), skraćeno MLNRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grandlodge.md/|title=Marea Lojă Naţională a Republicii Moldova|access-date=2024-05-16|website=grandlodge.md|archive-url=https://web.archive.org/web/20120317051110/http://www.grandlodge.md/|archive-date=2012-03-17|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2008. godine. Članstvo: [[CIGLU]].

== {{Z|MNK}} Monako ==
* '''[[Velika loža Monaka|Regularna nacionalna velika loža Kneževine Monako]]''' ([[Francuski jezik|fran]]. ''Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco''), skraćeno GLNRPM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Monako|Monaku]], osnovana [[2009.]] godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.jlturbet.net/article-31993165.html|title=Grande Loge Nationale Régulière de la Principauté de Monaco|date=2009-05-28|access-date=2024-05-04|website=jlturbet.net|last=Turbet|first=Jean-Laurent|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Monaka''' (''Grande Loge feminine monegasque''), skraćeno GLFM, je ženska velika loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://journaldemonaco.gouv.mc/fr/Journaux/2019/Journal-8447/RECEPISSE-DE-DECLARATION-D-UNE-ASSOCIATION3|title=Récépissé de déclaration d'une association 16/08/2019|access-date=2024-09-23|website=journaldemonaco.gouv.mc|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NIZ}} Nizozemska ==
[[Datoteka:GON-logo.png|mini|90px|desno|Veliki orijent Nizozemske]]
* '''[[Veliki orijent Nizozemske|Slobodnozidarski red pod Velikim orijentom Nizozemske]]''' ([[Nizozemski jezik|nizo]]. ''Orde van Vrijmetselaren onder het Grootoosten der Nederlanden'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrijmetselarij.nl/|title=Welkom bij de Orde van Vrijmetselaren in Nederland|access-date=2024-05-04|website=vrijmetselarij.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Nizozemska|Nizozemskoj]].
* '''Velika mješovita loža Nizozemske''' (''Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij''), skraćeno NGGV,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nederlandse Grootloge der Gemengde Vrijmetselarij|url=https://nggv.nl/|access-date=2025-05-24|website=nggv.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt; je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši) i [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Nizozemska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Nederlandse Federatie'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.nl/|title=Le Droit Humain - Nederlandse Federatie|access-date=2024-05-04|website=ledroithumain.nl|language=nl}}&lt;/ref&gt;
* '''Nizozemska udruga slobodnih zidara''' (''Nederlands Verbond van Vrijmetselaren'')

== {{Z|NOR}} Norveška ==
* '''[[Norveški red slobodnih zidara]]''' ([[Norveški jezik|norv]]. ''Den Norske Frimurerorden''), skraćeno DNFo,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurer.no/|title=Den Norske Frimurerorden|access-date=2024-05-04|website=frimurer.no|language=no}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Norveška|Norveškoj]].
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinavisk føderasjon Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Norveške djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Švedska|Švedskoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/no/|title=Den internasjonale frimurerorden for menn og kvinner Le Droit Humain|access-date=2024-05-04|website=droit-humain.dk|language=no}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|NJE}} Njemačka ==
[[Datoteka:VGLvD.png|mini|130px|desno|Ujedinjene velike lože Njemačke]]
U [[Njemačka|Njemačkoj]] djeluje nekoliko velikih loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Deutschland|title=Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ujedinjene velike lože Njemačke]]''' ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vereinigte Grosslogen von Deutschland''), skraćeno VGLvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.org/|title=Vereinigte Grosslogen von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurer.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] i savez pet samostalnih velikih loža u Njemačkoj:
** [[Velika loža Njemačke|Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Njemačke]]
** [[Velika zemaljska loža Njemačke|Velika zemaljska loža slobodnih zidara Njemačke – Red slobodnih zidara]]
** [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;]]
** [[Velika loža britanske masonerije u Njemačkoj]]
** [[Američko-kanadska velika loža]]. Članstvo: [[COGMNA]].
* '''[[Velika ženska loža Njemačke]]''' (''Frauen-Großloge von Deutschland''), skraćeno FGLD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurerinnen.de/|title=Freimaurerinnen der Frauen-Großloge von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=freimaurerinnen.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža. Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj &quot;Humanitas&quot;''' (''Humanitas – Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gemischte-freimaurerei.de/|title=Humanitas - Freimaurergroßloge für Frauen und Männer in Deutschland|access-date=2024-07-31|website=gemischte-freimaurerei.de|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Catena]].
* '''Njemačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Deutsche Pionier Föderation – Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://droit-humain.de/|title=Dem Orden Le Droit Humain|access-date=2024-05-05|website=droit-humain.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki suvereni orijent Njemačke''' (''Souveräner GrossOrient von Deutschland''), skraćeno SGOvD,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgovd.org/|title=Souveräner GrossOrient von Deutschland|access-date=2024-05-05|website=sgovd.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža.
* '''Velika loža oružanih snaga Europe i Bliskog istoka''' ([[engl.]] ''Armed Forces Europe and Middle East Grand Lodge'') je velika loža osnovana 2025. godine koja radi na engleskom jeziku.

== {{Z|POLJ}} Poljska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = WLNP.png
| width1      = 135
| caption1    = Nacionalna velika loža Poljske

| image2      = Wielki Wschód Polski (Grand Orient of Poland).png
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Poljske

}}
* '''[[Nacionalna velika loža Poljske]]''' ([[Poljski jezik|polj]]. ''Wielka Loża Narodowa Polski''), skraćeno WLNP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wlnp.pl/site/|title=Wielka Loża Narodowa Polski|access-date=2024-05-05|website=wlnp.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Poljska|Poljskoj]].
* '''Veliki orijent Poljske''' (''Wielki Wschód Polski''), skraćeno WWP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://wielkiwschod.pl/en/|title=Wielki Wschod Polski|access-date=2024-05-05|website=wielkiwschod.pl|language=pl, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[AACEE]].
* '''Velika ujedinjena loža Poljske i baltičkih država''' (''Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Zjednoczona Loża Polski i Krajów Bałtyckich|url=https://www.wolnomularstwoliberalne.pl/|access-date=2025-07-14|website=wolnomularstwoliberalne.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Poljska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain Federacja Polska'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droithumain.pl/|title=Federacja polska|access-date=2024-05-05|website=droithumain.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža kulture i duhovnosti''' (''Wielka Loża Kultur i Duchowości'') je ogranak [[#Francuska|istoimene velike lože]] u Francuskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Wielka Loża Kultur i Duchowości - GLCS|url=https://glcs.pl/|access-date=2025-05-14|website=glcs.pl|language=pl}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Poljskoj.

== {{Z|POR}} Portugal ==
[[Datoteka:GLLP GLRP.png|mini|200px|desno|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]
* '''[[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]]''' ([[Portugalski jezik|port]]. ''Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLLP/GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gllp.pt/|title=Grande Loja Legal de Portugal / Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-05-05|website=gllp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Portugal]]u. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''[[Portugalska skupina loža]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Portugal Group of Lodges'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to the Group of Lodges in Portugal|url=https://grouplodgesportugal.org/|access-date=2025-01-21|website=grouplodgesportugal.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''[[Velika ženska loža Portugala]]''' (''Grande Loja Feminina de Portugal''), skraćeno GLFP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfp.pt/|title=Grande Loja Feminina de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glfp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Luzitanije''' (''Grande Loja Simbólica da Lusitânia''), skraćeno GLSL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicalusitania.pt/|title=Grande Loja Simbólica Lusitânia|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicalusitania.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika simbolička loža Portugala''' (''Grande Loja Simbólica de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandelojasimbolicaportugal.com/|title=Grande Loja Simbólica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=grandelojasimbolicaportugal.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Luzitanije''' (''Grande Oriente Lusitano''), skraćeno GOL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandeorientelusitano.pt/|title=Grande Oriente Lusitano|access-date=2024-05-05|website=grandeorientelusitano.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo:  [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Portugalska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain&quot;'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.direito-humano.pt/|title=Ordem Maçonica Mista Internacional - Federação Portuguesa &quot;Le Droit Humain|access-date=2024-03-26|website=direito-humano.pt|language=pt|url-status=dead|archive-date=19. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240419181935/http://www.direito-humano.pt/}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]]. Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Velika regularna loža Portugala''' (''Grande Loja Regular de Portugal''), skraćeno GLRP,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glrp.com.pt/|title=Grande Loja Regular de Portugal|access-date=2024-07-02|website=glrp.com.pt|archive-url=https://web.archive.org/web/20080827122848/http://www.glrp.com.pt/|archive-date=2008-08-27|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je osnovana 1991. godine i bila je regularna velika loža do 1996. godine.
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://masoneria-goi.com/|title=GOI|access-date=2024-05-05|website=masoneria-goi.com|language=pt}}&lt;/ref&gt; djeluje u Portugalu i [[#Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika tradicionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Tradicional de Portugal''), skraćeno GLTP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=GLTPGrande Loja Tradicional de Portugal - Maçonaria Tradicional Portuguesa|url=http://www.gltp.pt/index.php/pt|access-date=2026-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20240813022739/http://www.gltp.pt/index.php/pt|archive-date=2024-08-13|website=gltp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika nacionalna loža Portugala''' (''Grande Loja Nacional Portuguesa''), skraćeno GLNP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glantigos.org/|title=Grande Loja Nacional Portuguesa|access-date=2023-09-03|website=glantigos.org|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika masonska loža Portugala''' (''Grande Loja Maçónica de Portugal''), skraćeno GLMP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glmp.pt/|title=Grande Loja Maçónica de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glmp.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika suverena loža Portugala''' (''Grande Loja Soberana de Portugal''), skraćeno GLSP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsp.pt/|title=Grande Loja Soberana de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glsp.pt|language=pt, en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ujedinjena loža Portugala''' (''Grande Loja Unida de Portugal''), skraćeno GLUP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glup.pt/|title=Grande Loja Unida de Portugal|access-date=2024-05-05|website=glup.pt|language=pt}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|RUM}} Rumunjska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = MLNR.png
| width1      = 107
| caption1    = Nacionalna velika loža Rumunjske

| image2      = MOaR.png
| width2      = 140
| caption2    = Veliki orijent Rumunjske

}}

* '''[[Nacionalna velika loža Rumunjske]]''' ([[Rumunjski jezik|rum]]. ''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.xyz/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.xyz|language=ro}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
* '''[[Veliki orijent Rumunjske]]''' (''Marele Orient al României''), skraćeno MOAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.moar.ro/|title=Marele Orient al României|access-date=2024-05-05|website=moar.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]]. 
* '''Velika ujedinjena nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Loja Naționala Unita din România''), skraćeno MLNUR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnur.ro/index.php|title=Marea Lojă Națională Unită din România|access-date=2024-05-05|website=glnur.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Națională a României''), skraćeno MLNaR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnar.eu/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-05|website=mlnar.eu|language=ro|archive-date=16. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240516174202/https://mlnar.eu/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://masonerie.com/|title=Marea Lojă Națională a României|access-date=2024-05-16|website=masonerie.com|language=ro}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ro/|title=MNLaR|access-date=2024-08-19|website=grandlodge.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2002. godine. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika nacionalna loža iz Rumunjske''' (''Marea Lojă Naţională din România''), skraćeno MLNR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnr.info/|title=Marea Lojă Naţională din România|access-date=2024-05-05|website=mlnr.info|language=ro, en}}&lt;/ref&gt; osnovana je 2020. godine.
* '''Velika nacionalna loža Rumunjske 1880.''' (''Marea Lojă Națională Română 1880''), skraćeno MLNR 1880.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Marea Lojă Națională Română 1880|url=https://www.mlnr1880.org/|access-date=2025-01-20|website=mlnr1880.org|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ženska loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Feminină a României''), skraćeno MLFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlfr.ro/|title=Marea Lojă Feminină a României|access-date=2024-05-05|website=mlfr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''Velika loža novog prosvjetljenja Rumunjske''' (''Marea Lojă a Noii Iluminări din România''), skraćeno MLNIR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlnir.ro/|title=Marea Lojă a Noii Iluminări din România|access-date=2024-05-05|website=mlnir.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika tradicionalna ženska loža &quot;Pontus Euxinus&quot;''' (''Marea Lojă Tradițională Feminină Pontus Euxinus''), skraćeno GLTFPE. Članstvo: [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/pontus-euxinus.html|title=Grande Loge Traditionnelle Féminine Pontus Euxinus de Roumanie|access-date=2024-05-05|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Rumunjska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* '''Rumunjski mješoviti masonski red''', skraćeno OMMR. Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika rumunjska simbolička loža''' (''Marea Lojă Simbolică Română''). Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Regulară a României''), skraćeno MLRR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrr.eu/|title=Marea Lojă Regulară a României|access-date=2024-05-05|website=mlrr.eu|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]] (bivši).
* '''Velika regularna loža &quot;Ujedinjena Europa&quot;''' (''Marea Lojă Regulară Europa Unită''), MLREU.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/|title=Marea Loja Regulara Europa Unita|access-date=2024-05-05|website=mlreu.org|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''' (''Marea Lojă &quot;Alexandru Ioan Cuza&quot;''), skraćeno MLAIC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.facebook.com/MareaLojaAlexandruIoanCuza|title=Marea Lojă Alexandru Ioan Cuza - MLAIC|access-date=2024-05-05|website=[[Facebook]]}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika tradicionalna loža Rumunjske''' (''Marea Lojă Tradițională din România''), skraćeno MLTDR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://mltdr.ro/|title=Marea Lojă Tradițională din România|access-date=2024-05-05|website=mltdr.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20181029060912/http://mltdr.ro/|archive-date=2018-10-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika regionalna loža Transilvanije''' (''Marea Lojă Regională a Transilvaniei''), skraćeno MLRT.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrt.ro/|title=Marea Lojă Regională a Transilvaniei|access-date=2024-05-05|website=mlrt.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Veliki rumunjski ženski red''' (''Marele Ordin Feminin Român''), skraćeno MOFR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mofr.ro/|title=Marele Ordin Feminin Român|access-date=2024-05-05|website=mofr.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Rumunja posvuda''' (''Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni''), skraćeno MLRP.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlrp.ro/|title=Marea Loja a Romanilor de Pretutindeni|access-date=2024-05-05|website=mlrp.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža škotske tradicije u Rumunjskoj''' (''Marea Lojă de Tradiție Scoțiană din România'').
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Marea Lojă Suverană a Daciei'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mlsd.ro/marea-loja-suverana-a-daciei/|title=Marea Lojă Suverană a Daciei|access-date=2023-08-20|website=mlsd.ro|language=ro}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža proučavanja kraljevske umjetnosti''' (''Marea Lojă de Studiu al Artei Regale''), skraćeno ML-SAR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/|title=Marea Lojă de Studiu al Artei Regale|access-date=2024-08-23|website=ml-sar.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20220204073404/https://ml-sar.ro/|archive-date=2022-02-04|url-status=dead|language=ro}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika suverena loža ujedinjene Rumunjske''' (''Marea Lojă Suverana România Unită'')

== {{Z|RUS}} Rusija ==
* '''[[Velika loža Rusije]]''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Великая ложа России''), skraćeno VLR,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://russianmasonry.ru/|title=Великая Ложа России. Регулярная и общепризнанная.|access-date=2023-09-03|website=russianmasonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Rusija|Rusiji]].
* '''Veliki orijent naroda Rusije''' (''Великий восток народов России''), skraćeno VVNR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://great-east.ru/|title=Великий Восток Народов России|access-date=2024-05-05|website=great-east.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika ujedinjena loža Rusije 1921.''' (''Объединённая великая ложа России 1921''), skraćeno OVLR.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ovlr.ru/|title=Объединённая великая ложа России|access-date=2023-09-03|website=ovlr.ru|language=en, ru}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika ruska regularna loža''' (''Русской регулярной великой ложи'') je osnovana 2001. godine.
* '''Velika simbolička loža Rusije i savezničkih zemalja''' (''Великая символическая ложа России и союзных стран'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://memphis-misraim.ru/|title=Великая Символическая Ложа России и Союзных Стран Древнего и Изначального Устава Мемфиса-Мицраима|access-date=2024-07-28|website=memphis-misraim.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* '''Ruska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Русская пионерская ложа &quot;Право Человека&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://co-masonry.ru/|title=Масонский Смешанный Международный Орден|access-date=2024-08-07|website=co-masonry.ru|language=ru}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Rusiji.

== {{Z|SMR}} San Marino ==
[[Datoteka:SGLRSM.png|mini|135px|desno|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]
* '''[[Velika loža San Marina|Najuzvišenija velika loža Republike San Marino]]''' ([[Talijanski jezik|tali]]. ''Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino''), skraćeno SGLRM,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sglrsm.sm/|title=Serenissima Gran Loggia Della Repubblica di San Marino|access-date=2024-05-05|website=sglrsm.sm|language=it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[San Marino|San Marinu]].

== {{Z|MAK}} Sjeverna Makedonija ==
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji}}
* '''[[Velika loža Makedonije]]''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Голема ложа на Македонија''), [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] osnovana 2005. godine.
* '''[[Velika regularna loža Makedonije]]''' (''Регуларна голема ложа на Македонија'')
* '''[[Velika nacionalna loža Makedonije|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Древна и прифатена Голема национална ложа на Македонија'') je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika loža &quot;Makedon&quot;''' (''Голема ложа Македон'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Vječno svjetlo&quot;''' (''Голема ложа Вечна Светлина'')
* '''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'')

== {{Z|SLK}} Slovačka ==
* '''[[Velika loža Slovačke]]''' ([[Slovački jezik|slovač]]. ''Veľká Lóža Slovenska''), skraćeno VLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vls.sk/|title=Veľká Lóža Slovenska|access-date=2024-05-05|website=vls.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Slovačka|Slovačkoj]].
* '''Češko-slovačka pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Česko-slovenská pionierska federácia &quot;Le Droit Humain&quot;'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Slovačke djeluje i u [[#Češka|Češkoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lóža Phoenix 1962 na oriente Bratislava|url=https://phoenix1962.sk/|access-date=2024-12-09|website=phoenix1962.sk|language=sk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|SLO}} Slovenija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vlslo.png
| width1      = 133
| caption1    = Velika loža Slovenije

| image2      = Logo vos.jpg
| width2      = 135
| caption2    = Veliki orijent Slovenije

| image3      = VRLS GRLS.png
| width3      = 133
| caption3    = Velika regularna loža Slovenije

}}
{{glavni|Slobodno zidarstvo u Sloveniji}}
* '''[[Velika loža Slovenije]]''', skraćeno VLS, [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] i najstarija [[velika loža]] u [[Slovenija|Sloveniji]], osnovana 1999. godine.
* '''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je mješovita velika loža. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]].

== {{Z|SRB}} Srbija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Rvls-logo.png
| width1      = 135
| caption1    = Regularna velika loža Srbije

| image2      = Vnls-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = Velika nacionalna loža Srbije

| image3      = Logo-lvls.png
| width3      = 135
| caption3    = Liberalna velika loža Srbije

}}

{{glavni|Slobodno zidarstvo u Srbiji}}
*'''[[Regularna velika loža Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srps.]] ''Регуларна велика ложа Србије''), skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Srbija|Srbiji]].
* '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''), skraćeno VNLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna velika loža]]. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''), skraćeno VMLS. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''), skraćeno LVLS, [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna velika loža]]. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[AACEE]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (''Велика ложа Србије''), skraćeno VLS, osnovana 1990. godine.
* '''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije Škotskog reda drevnog i prihvaćenog]]''' (''Велика ложа Србије Шкотског реда древног и прихваћеног''), skraćeno VLS, osnovana 2015. godine.
* '''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS. Članstvo: [[CLIMAF]] (promatrač), [[AACEE]].
* [[Veliki orijent Francuske]] i [[Veliki orijent Slovenije]] ima svoje lože u Srbiji.

== {{Z|ŠPA}} Španjolska ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Escudo de la Gran Logia de España.svg
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža Španjolske

| image2      = GLFE.png
| width2      = 168
| caption2    = Velika ženska loža Španjolske

}}
* '''[[Velika loža Španjolske]]''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Logia de España''), skraćeno GLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gle.org/|title=Gran Logia de España - Grande Oriente Español|access-date=2024-05-05|website=gle.org|language=es}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Španjolska|Španjolskoj]]. Članstvo: [[Međuamerička masonska konfederacija|CMI]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske''' (''Gran Logia Simbólica Española''), skraćeno GLSE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glse.org/|title=Gran Logia Simbólica Española|access-date=2024-05-05|website=glse.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grancapitulo.org/relaciones/relaciones/|title=Gran Capítulo General de España|access-date=2024-05-05|website=grancapitulo.org|language=es}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://scme.org/|title=Supremo Consejo Masónico de España|access-date=2024-05-05|website=scme.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[AACEE]] (bivši) i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''[[Velika ženska loža Španjolske]]''' (''Gran Logia Femenina de España''), skraćeno GLFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glfe.org/|title=Gran Logia Femenina de España|access-date=2024-05-05|website=glfe.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]], [[Alijansa masona Europe|AME]] i [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Veliki orijent Katalonije''' (''Gran Orient de Catalunya''), skraćeno GOC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.granorient.cat/v2/|title=Gran Orient de Catalunya|access-date=2024-05-05|website=granorient.cat|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Španjolska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain de la Federación Española'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://elderechohumano.org/web/|title=Orden Masónica Mixta Internacional Le Droit Humain – El Derecho Humano|access-date=2024-05-05|website=elderechohumano.org|language=es|archive-date=25. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240425155411/https://elderechohumano.org/web/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''Veliki iberijski orijent''' (''Grande Oriente Ibérico''), skraćeno GOI,&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; djeluje u Španjolskoj i [[#Portugal|Portugalu]]. Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika loža Kanara''' (''Gran Logia de Canarias''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://canarianfreemasonry.org/webglc/|title=Grand Lodge of the Canary Islands|access-date=2024-05-05|website=canarianfreemasonry.org|language=es, en, fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika generalna loža Španjolske''' (''Gran Logia General de España''), skraćeno GLGdE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glgde.com/|title=Gran Logia General de España|access-date=2024-05-05|website=glgde.com|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Slobodni zidari &quot;Mare Nostrum&quot;''' (''Maçons Lliures Mare Nostrum''), skraćeno MLMN.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.mlmn.org/|title=Maçons Lliures Mare Nostrum|archive-url=https://web.archive.org/web/20160201124847/http://www.mlmn.org/|archive-date=2016-02-01|url-status=dead|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Veliki ženski orijent Španjolske''' (''Gran Oriente Femenino de España''), skraćeno GOFE.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gran Logia Femenina Gran Oriente Femenino De España G.O.F.E.|url=https://gofe.org/|access-date=2025-01-19|website=gofe.org|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža Katalonije''' (''Gran Logia de Cataluña''), skraćeno GLC.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glc.cat/|title=Gran Logia de Cataluña|access-date=2024-05-05|website=glc.cat|language=es}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Hiram Abif&quot;''' (''Gran Logia Hiram Habif''). Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Veliki orijent Španjolske''' (''Gran Oriente de Espana''), skraćeno GOE. Članstvo: [[CGLEM]].
* '''Velika konfederalna loža Španjolske''' (''Gran Logia Confederada de Espana''), skraćeno GLCE. Članstvo: [[CIGLU]].
* '''Velika simbolička loža Španjolske i Iberije''' (''Gran Logia Simbólica de España e Iberia''), skreaćno GLSEI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glsei.org/|title=Gran Logia Simbólica de España e Iberia|access-date=2024-08-07|website=glsei.org|language=en, es, fr, pt}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika regularna loža Španjolske za Memfis-Mizraim''' (''Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim''), skraćeno GLEMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glemm.info/|title=Gran Logia Regular de España de Menfis-Mizraim|access-date=2024-08-11|website=glemm.info|language=es}}&lt;/ref&gt;
* [[Veliki orijent Francuske]] ima svoje lože u Španjolskoj.

== {{Z|ŠVE}} Švedska ==
* '''[[Švedski red slobodnih zidara]]''' ([[Švedski jezik|šved]]. ''Svenska Frimurare Orden''), skraćeno SFmO,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://frimurarorden.se/|title=Svenska Frimurare Orden|access-date=2024-05-06|website=frimurarorden.se|language=sv}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] velika loža.
* '''Skandinavska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Skandinaviska Federation Le Droit Humain'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]] koji pored Švedskoj djeluje i u [[#Danska|Danskoj]] i [[#Norveška|Norveškoj]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.dk/sv/|title=Den Internationella Frimurare-Orden för Män och Kvinnor Le Droit Humain|access-date=2024-05-06|website=droit-humain.dk|language=sv}}&lt;/ref&gt;
* '''Švedski masonski kamp''' (''Svenska Frimurare Lägret'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Svenska Frimurare Lägret|url=http://www.frimurarelagret.se/|access-date=2025-05-27|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20110721194212/http://www.frimurarelagret.se/|archive-date=2011-07-21|language=sv|website=frimurarelagret.se}}&lt;/ref&gt; – ugašeno 2011.
* '''Veliki orijent Latinske Amerike''' ([[Španjolski jezik|španj.]] ''Gran Oriente Latinoamericano''), skraćeno GOLA.&lt;ref name=&quot;gola&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.granorientelatinoamericano.org/|title=Gran Oriente Latinoamericano|access-date=2024-08-07|website=granorientelatinoamericano.org|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* [[Velika loža Finske]] ima svoje lože u Švedskoj.

== {{Z|ŠVI}} Švicarska ==
[[Datoteka:SGLA-Logo.png|mini|135px|desno|Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]
* '''[[Velika loža &quot;Alpina&quot; Švicarske]]''' ([[Njemački jezik|nje]]. ''Schweizerische Grossloge Alpina''; [[Francuski jezik|fra]]. ''Grande Loge Suisse Alpina''; [[Talijanski jezik|tal]]. ''Gran Loggia Svizzera Alpina''), skraćeno GLSA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.ch/en/|title=Grand Lodge Alpina of Switzerland|access-date=2024-05-06|website=freimaurerei.ch|language=en, fr, de, it}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Švicarska|Švicarskoj]].
* '''Veliki orijent Švicarske''' (''Grossorient der Schweiz''; ''Grand Orient de Suisse''; ''Grande Orient della Svizzera''), skraćeno GOS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grand-orient-suisse.org/|title=Grand Orient de Suisse|access-date=2024-05-06|website=grand-orient-suisse.org|language=fr, de, it}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]].
* '''[[Velika ženska loža Švicarske]]''' (''Schweizerische Frauen Großloge''; ''Grande Loge Féminine de Suisse''; ''Grand Loggia Femminile di Svizzera''), skraćeno GLFS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glfs-masonic.ch/|title=Grande Loge Féminine de Suisse|access-date=2024-05-06|website=glfs-masonic.ch|language=de, fr, it, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIMAF]].
* '''Veliki mješovita loža Švicarske''' (''Gemischte Grossloge der Schweiz''; ''Grande Loge mixte de Suisse''; ''Grande Loggia Mista Svizzera''), skraćeno GLMS.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glms.ch/index.php/fr/|title=GLMS|access-date=2023-12-09|website=glms.ch|language=de, fr, it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika simbolička loža Helvetske''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge symbolique helvétique''), skraćeno GLSH.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glsh.org/|title=Grande Loge Symbolique Helvétique, Franc-Maçonnerie Égyptienne|access-date=2024-05-06|website=glsh.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Švicarska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Fédération suisse du Droit Humain'') je ogranak je [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ledroithumain.ch/|title=Fédération Suisse de l’Ordre Maçonnique Mixte International &quot;Le Droit Humain&quot;|access-date=2024-03-26|website=ledroithumain.ch|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|TUR}} Turska ==
[[Datoteka:TBL.png|mini|135px|desno|Velika loža Turske]]
* '''[[Velika loža Turske]]''' ([[Turski jezik|turs.]] ''Hür ve Kabul Edilmiş Büyük Locası''), skraćeno HKEMBL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mason.org.tr/|title=Hür ve Kabul Edilmiş Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason.org.tr|language=tr, en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]]  u [[Turska|Turskoj]].
* '''Velika liberalna loža Turske''' (''Özgür Masonlar Büyük Locası''), skraćeno OMBL.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mason-mahfili.org.tr/|title=Özgür Masonlar Büyük Locası|access-date=2024-05-06|website=mason-mahfili.org.tr|language=tr}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Alijansa masona Europe|AME]], [[Unija masona Mediterana|UMM]] i [[Masonska unija Balkana|MUB]].
* '''[[Velika ženska loža Turske]]''' (''Kadin Mason Büyük Locası''), skraćeno KMBL. Članstvo: [[CLIPSAS]] i [[CLIMAF]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.climaf.eu/glmft.html|title=Grande Loge Maçonnique Féminine de Turquie|access-date=2024-05-06|website=climaf.eu|language=fr}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UKR}} Ukrajina ==
* '''[[Velika loža Ukrajine]]''' ([[Ukrajinski jezik|ukr]]. ''Велика ложа України''), skraćeno VLU,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemason.org.ua/|title=Велика Ложа України|access-date=2024-05-06|website=freemason.org.ua|language=uk}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Ukrajina|Ukrajini]].
* '''Velika ujedinjena loža Ukrajine''' (''Велика об'єднана ложа України'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://web.facebook.com/GULU.Freemasonry|title=Велика Об’єднана Ложа України - The Grand United Lodge of Ukraine|access-date=2024-08-08|website=Facebook}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://fraza.com/foto/286302-novaja-masonskaja-lozha-kiev-snova-okazalsja-v-epitsentre-dejatelnosti-ukrainskih-volnyh-kamenschikov|title=Новая масонская ложа: Киев снова оказался в эпицентре деятельности украинских вольных каменщиков|date=2020-01-19|access-date=2024-08-08|website=fraza.com|last=Panko|first=Aleksandar|language=uk}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|UK}} Velika Britanija ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Ugle logo.png
| width1      = 130
| caption1    = Ujedinjena velika loža Engleske

| image2      = GLS-newlogo.png
| width2      = 130
| caption2    = Velika loža Škotske

}}

*Tri [[Regularno slobodno zidarstvo|regularne velike lože]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], poznate i kao &quot;[[matične velike lože]]&quot; ili &quot;mačine konstitucije&quot;:
** '''[[Ujedinjena velika loža Engleske]]''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''United Grand Lodge of England''), skraćeno UGLE,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/|title=Welcome to UGLE - The home of Freemasonry|access-date=2024-05-06|website=ugle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Engleskoj i Walesu.
** '''[[Velika loža Škotske]]''' (''Grand Lodge of Scotland''), skraćeno GLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/|title=The Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of Scotland|access-date=2024-05-06|website=grandlodgescotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je nadležna u Škotskoj.
** '''[[Velika loža Irske]]''' (''Grand Lodge of Ireland''), skraćeno GLI,&lt;ref name=&quot;irl&quot;/&gt; je nadležna u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] kao i u [[Irska|Republici Irskoj]].
* '''[[Red slobodnih zidarica]]''' (''Order of Women Freemasons''), skraćeno OWF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.owf.org.uk/|title=Order of Women Freemasons|access-date=2024-05-06|website=owf.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''[[Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara|Časno bratstvo drevnih slobodnih zidara – Slobodno zidarstvo za žene]]''' (''Honourable Fraternity of Ancient Freemasons – Freemasonry for Women''), skraćeno HFAF,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://hfaf.org/|title=Welcome to the website of  HFAF Freemasonry for Women|access-date=2024-05-06|website=hfaf.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je ženska velika loža.
* '''Britanska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain British Federation'') je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonryformenandwomen.co.uk/|title=International Order of Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain - British Federation|access-date=2024-05-06|website=freemasonryformenandwomen.co.uk|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/|title=Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women|access-date=2024-05-06|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210421020505/http://grandlodge.org.uk/|archive-date=2021-04-21|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''[[Mješovito slobodno zidarstvo#Komasonerijski red užarene zvijezde|Komasonerijski red užarene zvijezde]]''' (''Co-Freemasonic Order of the Blazing Star'')
* '''Red drevnog slobodnog zidarstva za muškarce i žene''' (''Order of Ancient Freemasonry for Men and Women''). Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika loža modernih mješovitih masona''' (''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Sovereign Grand Lodge of Dacia'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sglod.co.uk/MLSD|title=The Sovereign Grand Lodge of Dacia|access-date=2023-08-20|website=sglod.co.uk|language=en|archive-date=3. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240303093624/http://www.sglod.co.uk/MLSD|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|GAM Tracia]].
* '''Velika loža Balkana''' (''Grand Lodge of Balkans'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of Balkans|url=https://grandlodgeofbalkans.org/|access-date=2025-09-07|website=grandlodgeofbalkans.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Engleskoj.

== Literatura ==
* {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-18|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}}
* {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-18|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}}
*{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr|trans-title=Popis članica Alijanse masona Europe}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Europa]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Europi]]</text>
      <sha1>jl05lxhcv8v5g95jghkxxb9yrcsjoc9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Strombolicchio</title>
    <ns>0</ns>
    <id>668444</id>
    <revision>
      <id>7479155</id>
      <parentid>7315558</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T13:37:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479155</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4911" sha1="jblyxcoml4ahjdsav61abafrjoepv49" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Strombolicchio
| izvorno ime        = 
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = Strombolicchio2.jpg
| opis slike         = Otok Strombolicchio i [[Svjetionik Strombolicchio|njegov svjetionik]]
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = {{coord|38|49|2|N|15|15|7|E|display=it}}
| smještaj           = 
| dz                 = ITA
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| jezero             = 
| rijeka             = 
| more               = [[Tirensko more]]
| ocean              = 
| otočje             = [[Liparski otoci]]

| površina           = 0,00762
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 56
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = 
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 0
| stan_godina        = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Sicilija
| mark               = 
| marksize           = 
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita            = 
}}
'''Strombolicchio''' ({{IPA|it}} [stromboˈlikkjo]&lt;ref name=&quot;ipa&quot;/&gt;) je morski [[obalni toranj]] [[vulkan]]skog porijekla u [[Liparski otoci|Liparskom otočju]], 2 km sjeveroistočno od otoka [[Stromboli]]. Otočje se nalazi sjeverno od Sicilije, u [[Tirensko more|Tirenskom moru]], u [[Italija|Italiji]]. Administrativno, otok pripada općini [[Lipari (grad)|Lipari]].

Njegovo ime na [[sicilijanski jezik|sicilijanskom jeziku]] znači Mali Stromboli.

== Geologija ==
[[Geologija|Geološki]], Strombolicchio je [[vulkanski čep]] izuzetno tvrdog zbijenog [[bazalt]]a, [[andezit]]a i [[augit]]a, stijena otpornih na [[erozija|eroziju]], i ostatak je izvornog vulkana od kojeg je izgrađen otok Stromboli. Erupcije na ovom mjestu prestale su prije otprilike 200 000 godina. Od tada se vulkanska aktivnost preselila oko 3 km na jugozapad. Otok je zapravo dio strukture koja se proteže od njega do susjednog otoka Stromboli, čiji je ostatak ispod površine.

Otok je obrubljen strmim liticama, potpuno je bez [[voda|vode]] i obradive zemlje, pa nije pogodan za naseljavanje.

== Povijest ==
Stijena je izvorno bila visoka 57 metara,&lt;ref name=&quot;XIX_secolo&quot;/&gt; ali kada je 1920. započela izgradnja [[Svjetionik Strombolicchio|svjetionika]], vrh je sravnan da bi napravila zaravan. Radovi su završeni [[1926.]] godine: visina je smanjena na 49 metara i izgrađeno je stubište od preko 200 stepenica do mora.&lt;ref name=&quot;capovaticano&quot;/&gt; Međutim, svjetoničar je poslan te 12 godina kasnije, [[1938.]]

== Flora i fauna ==
Strombolicchio je dom vrlo rijetkih vrsta biljnog i životinjskog svijeta i proglašen je [[prirodni rezervat|prirodnim rezervatom]] sa strogim ograničenjima pristupa.

Na liticama otoka se nalazi samo par desetaka primjeraka biljke [[Bassia saxicola]], ugroženog cvijeta s opasnošću od izumiranja. Cvijet je, osim na ovom ootku, prisutan još samo u nekoliko stotina primjeraka na otoku Capri i na jednoj lokaciji u [[Campania|Campaniji]].

''[[Podarcis raffonei]]'', rijetki gušter klasificiran kao kritično ugoržen od izumiranja, pronađen je samo na tri druge lokacije, a sve se nalaze na Liparskim otocima: otočić [[Scoglio Faraglione]] uz obalu obližnjeg otoka [[Salina]], otočić [[La Canna]] uz obalu [[Filicudi]]ja, te u nekim predjelima otoka [[Vulcano]].&lt;!--&lt;ref name=&quot;Corti et al&quot;/&gt; --&gt;

== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;ipa&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.dipionline.it/dizionario/ricerca?lemma=Strombolicchio |title=Strombolicchio |work=DiPI Online |author=[[Luciano Canepari]] |accessdate=17. siječnja 2020. |language=it}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;XIX_secolo&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.lasirenettadiving.it/lasirenetta/Stromboli%20del%201800.htm |title=Strombolicchio |accessdate=27. svibnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306122000/http://www.lasirenettadiving.it/lasirenetta/Stromboli%20del%201800.htm |archivedate=6. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;capovaticano&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.capovaticano.eu/it/strombolicchio.html |title=Strombolicchio |website=capovaticano.eu |accessdate=27. svibnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091214034859/http://www.capovaticano.eu/it/strombolicchio.html |archivedate=14. prosinca 2009. |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
&lt;!--&lt;ref name=&quot;Corti et al&quot;&gt;{{cite IUCN |summ=61552 |author=Corti C., Pérez-Mellado V., Sindaco R., Romano A. 2008 |title=Podarcis raffonei |accessdate=27. svibnja 2012.}}&lt;/ref&gt; --&gt;
}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

{{Liparski otoci}}
[[Kategorija:Otoci Liparskih otoka]]
[[Kategorija:Obalni tornjevi]]
[[Kategorija:Vulkanski čepovi]]
[[Kategorija:Vulkani u Italiji]]</text>
      <sha1>jblyxcoml4ahjdsav61abafrjoepv49</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ošljačka saga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>669448</id>
    <revision>
      <id>7479350</id>
      <parentid>6861405</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:40:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1667" sha1="0f9hij54e8o4bkv2h2bi4lfsk1108tk" xml:space="preserve">{{Infookvir film
| naslov filma     = Ošljačka saga
| naslov originala = 
| slika            = 
| opis slike       = 
| veličina slike   = 250px
| režija           = 
| producenti       = 
| scenarij         = [[Tanja Kanceljak]]
| pripovjedač      = 
| glavne uloge     = 
| glazba           = 
| snimatelj        = 
| montaža          = 
| scenografija     = 
| kostimografija   = 
| studio           = 
| distributer      = 
| godina           = [[film u 2016.|2016.]]
| trajanje         = 52 min
| država           = {{Z|HRV}} Hrvatska
| jezik            = hrvatski
| budžet           = 
| zarada           = 
| žanr             = dokumentarni
| prethodni        = 
| sljedeći         = 
| web stranica     = 
| imdb_id          = 
}}

'''Ošljačka saga''', hrvatski [[dokumentarni film]] iz [[film u 2016.|2016.]] godine scenaristice [[Tanja Kanceljak|Tanje Kanceljak]]. Naslovljen je po najpoznatijoj pjesmi o Ošljaku, ''Ošljačkoj sagi''. Tema filma je preostalih 15 stanovnika otoka [[Ošljak (otok)|Ošljaka]]. Prikazani su ljudi koje je Davor Valčić iz sastava [[Postolar Tripper]] opjevao u svojim pjesmama, no premda pjevaju u dijalektu, Postolari nisu odabrali tipičan dalmatinski izričaj nego reagge, salsu, rap, ska... Film je uz priču o otoku i glazbena priča u kojoj gledatelj prati život na jednom malom otoku.&lt;ref&gt;[https://mojtv.hr/film/42136/osljacka-saga.aspx ''Ošljačka saga''] MojTV. Pristupljeno 30. ožujka 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.youtube.com/watch?v=euihswKXsOU Službeni trailer Ošljačke sage] HRT-ov kanal na YouTubeu

[[Kategorija:Hrvatski dokumentarni filmovi]]</text>
      <sha1>0f9hij54e8o4bkv2h2bi4lfsk1108tk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Transpozon</title>
    <ns>0</ns>
    <id>670812</id>
    <revision>
      <id>7479528</id>
      <parentid>6506702</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:40:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <comment>uklonio ponavljanja i pojasnio, ispravio nazivlje, dodao dijagram</comment>
      <origin>7479528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2087" sha1="7lyfkcz3u9415ndet97uztvdw42e3lk" xml:space="preserve">[[Datoteka:Transposon 2-plasmid-system.svg|mini|konverzija transpozona PiggyBac u sustav dvaju vektora za gensku integraciju sekvencija izvedenih iz plazmida]]
'''Transpozoni''', '''pokretni genetski elementi''' ili (eng.) '''''jumping genes''''' su [[sekvenciranje DNK|slijedovi]] [[nukleotid]]a koji mogu mijenjati mjesta u genomu kojem pripadaju iako su nekromosomski genski elementi poput [[virus]]a i [[plazmid]]a.

Kod [[prokarioti|prokariota]] otkriveni su 1967. godine. Kod [[eukarioti|eukariota]] obično su raspršeni duž [[kromosom]]a te spadaju u raspršenu [[Ponavljajuća DNA|ponavljajuću DNA]]. Uđe li transpozon unutar [[gen]]a, može mu poremetiti [[genski izražaj|izražaj]]. Transpozone je otkrila [[Barbara McClintock]] u [[kukuruz]]u 1940-tih ([[sustav Ac-Ds]]) i za taj rad je 1983. godine dobila [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]].

Glede načina premještanja u genomu, transpozone dijelimo na ''transpozone u užem smislu'' i [[Retrotranspozon|retrotranspozone]]. Transpozoni DNA premještaju se [[Izrezivanje DNA|izrezivanjem]] iz jednog mjesta i ugradnjom u drugo mjesto. Procesu pomaže [[enzim]] [[transpozaza]] kojeg [[Genska uputa|kodira]] transpozon.

Retrotranspozoni mijenjaju svoje mjesto pomoću [[Interferencija RNA|intermedijera RNA]] koji se uz pomoć enzima [[reverzna transkriptaza|reverzne]] [[transkriptaza|transkriptaze]] (gen retrotranspozona) [[Transkripcija (biologija)|prepisuje]] u DNA i ugrađuje na neko drugo mjesto. [[Reguliranje genskog izražaja]] stoga se zbog transpozona odvija i u staničnoj jezgri.&lt;ref name=&quot;Pavlica&quot;&gt;[http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html Mrežni udžbenik iz genetike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200130224539/http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/pogl17.html |date=30. siječnja 2020. }} Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. ''17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota''. PMF Zagreb (pristupljeno 16. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Nukleinske kiseline]]</text>
      <sha1>7lyfkcz3u9415ndet97uztvdw42e3lk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Interferencija RNA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>670821</id>
    <revision>
      <id>7479378</id>
      <parentid>7295351</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:19:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>ispravljanje terminologije, uklanjanje ponavljanja</comment>
      <origin>7479378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2471" sha1="3vkmyzs39eiyo5jvigcp10z8ixs541j" xml:space="preserve">'''Interferencija RNA''' (eng. ''RNA interference'', ''RNAi'') je [[Stanica (biologija)|stanični]] [[stanični proces|proces]] koji [[Genomski utisak|utišava]] [[genski izražaj]] potičući degradaciju ciljne molekule [[Glasnička RNA|mRNA]]. Proces [[interferencija|interferencije]] važan je u [[reguliranje genskog izražaja|reguliranju izražaja]] ciljnih [[gen]]a te u obrani od različitih bolesti, uključujući i [[neoplazme]].&lt;ref name=&quot;Mustać&quot;&gt;[https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view Repozitorij Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230605042555/https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view |date=5. lipnja 2023. }} Martina Mustać: ''RNK interferencija u genskoj terapiji''. Osijek, 2018. (pristupljeno 16. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;{{is|1}}

[[MikroRNA]], [[RNA sa strukturom ukosnice]] i [[mala interferirajuća RNA]] posredovanjem u procesu interferencije RNA rezultiraju utišavanjem gena komplementarnim sparivanjem s ciljnom mRNA. Tijekom interferencije [[in vivo]], molekule su slabe stabilnosti i javljaju se neželjeni učinci koji ne rezultiraju utišavanjem gena.&lt;ref name=&quot;Mustać&quot; /&gt;{{is|sažetak, str. 2 u pdf-u}}

Interferencija RNA jedan je od triju glavnih [[epigenetika|epigenetskih]] modifikacija&lt;ref name=&quot;Barišić&quot; /&gt;, tj. mehanizama kako se inaktiviraju upisani geni.&lt;ref name=&quot;Barišić&quot;&gt;[https://www.bib.irb.hr/345910 Hrvatska znanstvena bibliografija] Ingeborg Barišić: ''Uniparentna disomija i genomski upis''. Predavanje na tečaju trajne izobrazbe liječnika, Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta. 2007. &lt;/ref&gt; Ostale dvije su&lt;ref name=&quot;Tomac&quot; /&gt; [[metilacija]] CpG dinukleotida&lt;ref name=&quot;Tomac&quot;&gt;[https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:948 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200616001251/https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:948 |date=16. lipnja 2020. }} Helena Tomac: ''Epigenetska osnova genomskog imprintinga: Prader-Willi i Angelman'', Medicinski fakultet u Zagrebu, 2015.&lt;/ref&gt;  (alel-specifična [[metilacija DNA]]&lt;ref name=&quot;Barišić&quot; /&gt;) i [[kovalentnost|kovalentne]] [[kovalentna modifikacija histona|modifikacije]] [[histon]]a&lt;ref name=&quot;Tomac&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Barišić&quot; /&gt;.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ribonukleinska kiselina]]
[[Kategorija:Stanični procesi]]</text>
      <sha1>3vkmyzs39eiyo5jvigcp10z8ixs541j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479379</id>
      <parentid>7479378</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:19:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Lajoswinkler premješta stranicu [[Interferencija RNK]] na [[Interferencija RNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]])</comment>
      <origin>7479378</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2471" sha1="3vkmyzs39eiyo5jvigcp10z8ixs541j" xml:space="preserve">'''Interferencija RNA''' (eng. ''RNA interference'', ''RNAi'') je [[Stanica (biologija)|stanični]] [[stanični proces|proces]] koji [[Genomski utisak|utišava]] [[genski izražaj]] potičući degradaciju ciljne molekule [[Glasnička RNA|mRNA]]. Proces [[interferencija|interferencije]] važan je u [[reguliranje genskog izražaja|reguliranju izražaja]] ciljnih [[gen]]a te u obrani od različitih bolesti, uključujući i [[neoplazme]].&lt;ref name=&quot;Mustać&quot;&gt;[https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view Repozitorij Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230605042555/https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view |date=5. lipnja 2023. }} Martina Mustać: ''RNK interferencija u genskoj terapiji''. Osijek, 2018. (pristupljeno 16. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;{{is|1}}

[[MikroRNA]], [[RNA sa strukturom ukosnice]] i [[mala interferirajuća RNA]] posredovanjem u procesu interferencije RNA rezultiraju utišavanjem gena komplementarnim sparivanjem s ciljnom mRNA. Tijekom interferencije [[in vivo]], molekule su slabe stabilnosti i javljaju se neželjeni učinci koji ne rezultiraju utišavanjem gena.&lt;ref name=&quot;Mustać&quot; /&gt;{{is|sažetak, str. 2 u pdf-u}}

Interferencija RNA jedan je od triju glavnih [[epigenetika|epigenetskih]] modifikacija&lt;ref name=&quot;Barišić&quot; /&gt;, tj. mehanizama kako se inaktiviraju upisani geni.&lt;ref name=&quot;Barišić&quot;&gt;[https://www.bib.irb.hr/345910 Hrvatska znanstvena bibliografija] Ingeborg Barišić: ''Uniparentna disomija i genomski upis''. Predavanje na tečaju trajne izobrazbe liječnika, Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta. 2007. &lt;/ref&gt; Ostale dvije su&lt;ref name=&quot;Tomac&quot; /&gt; [[metilacija]] CpG dinukleotida&lt;ref name=&quot;Tomac&quot;&gt;[https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:948 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200616001251/https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:948 |date=16. lipnja 2020. }} Helena Tomac: ''Epigenetska osnova genomskog imprintinga: Prader-Willi i Angelman'', Medicinski fakultet u Zagrebu, 2015.&lt;/ref&gt;  (alel-specifična [[metilacija DNA]]&lt;ref name=&quot;Barišić&quot; /&gt;) i [[kovalentnost|kovalentne]] [[kovalentna modifikacija histona|modifikacije]] [[histon]]a&lt;ref name=&quot;Tomac&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Barišić&quot; /&gt;.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ribonukleinska kiselina]]
[[Kategorija:Stanični procesi]]</text>
      <sha1>3vkmyzs39eiyo5jvigcp10z8ixs541j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479425</id>
      <parentid>7479379</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:56:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7479425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2387" sha1="ggpsmgv1trexphy4wcvwh16xmv9z0jq" xml:space="preserve">'''Interferencija RNA''' (eng. ''RNA interference'', ''RNAi'') je [[Stanica (biologija)|stanični]] proces koji [[Genomski utisak|utišava]] [[genski izražaj]] potičući degradaciju ciljne molekule [[Glasnička RNA|mRNA]]. Proces interferencije važan je u [[reguliranje genskog izražaja|reguliranju izražaja]] ciljnih [[gen]]a te u obrani od različitih bolesti, uključujući i [[neoplazme]].&lt;ref name=&quot;Mustać&quot;&gt;[https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view Repozitorij Odjela za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230605042555/https://repozitorij.biologija.unios.hr/islandora/object/bioos%3A328/datastream/PDF/view |date=5. lipnja 2023. }} Martina Mustać: ''RNK interferencija u genskoj terapiji''. Osijek, 2018. (pristupljeno 16. travnja 2020.)&lt;/ref&gt;{{is|1}}

[[MikroRNA]], [[RNA sa strukturom ukosnice]] i [[mala interferirajuća RNA]] posredovanjem u procesu interferencije RNA rezultiraju utišavanjem gena komplementarnim sparivanjem s ciljnom mRNA. Tijekom interferencije [[in vivo]], molekule su slabe stabilnosti i javljaju se neželjeni učinci koji ne rezultiraju utišavanjem gena.&lt;ref name=&quot;Mustać&quot; /&gt;{{is|2}}

Interferencija RNA jedan je od triju glavnih [[epigenetika|epigenetskih]] modifikacija,&lt;ref name=&quot;Barišić&quot; /&gt; tj. mehanizama kako se inaktiviraju upisani geni.&lt;ref name=&quot;Barišić&quot;&gt;[https://www.bib.irb.hr/345910 Hrvatska znanstvena bibliografija] Ingeborg Barišić: ''Uniparentna disomija i genomski upis''. Predavanje na tečaju trajne izobrazbe liječnika, Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta. 2007. &lt;/ref&gt; Ostale dvije su&lt;ref name=&quot;Tomac&quot; /&gt; [[metilacija]] CpG dinukleotida&lt;ref name=&quot;Tomac&quot;&gt;[https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:948 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200616001251/https://zir.nsk.hr/islandora/object/mef:948 |date=16. lipnja 2020. }} Helena Tomac: ''Epigenetska osnova genomskog imprintinga: Prader-Willi i Angelman'', Medicinski fakultet u Zagrebu, 2015.&lt;/ref&gt;  (alel-specifična [[metilacija DNA]]&lt;ref name=&quot;Barišić&quot; /&gt;) i [[kovalentna modifikacija histona|kovalentne modifikacije histona]].&lt;ref name=&quot;Tomac&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Barišić&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Ribonukleinska kiselina]]
[[Kategorija:Stanični procesi]]</text>
      <sha1>ggpsmgv1trexphy4wcvwh16xmv9z0jq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Neptune, the Mystic/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>681806</id>
    <revision>
      <id>7479215</id>
      <parentid>7475501</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:05:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479215</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30801" sha1="pd0fn305nrhbakwolytcxcy2zvgpqwa" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | #F4320B | Maroon | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Doprinosi | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}

{{Navigacije
| naslov  = Moji doprinosi
| naslov-style = background-color: #b30000; color: #ff9900;
| popis1  = 

{{Navigacija
| navbar  = bez
| naslov  = Glazba
| osnovna-style = background-color: #20B2AA; color: white;

| grupa1  = Glazbenici
| popis1  = &lt;div&gt;
[[Aphex Twin|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Aphex Twin'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Ava Max|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Ava Max'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Bebe Rexha|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Bebe Rexha'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Billie Eilish|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Billie Eilish'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Brendan Perry]] • [[Cardi B]] • [[Carly Rae Jepsen]] • [[Chuck Billy]] • [[Devin Townsend|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Devin Townsend'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Doja Cat]] • [[Eivør]] • [[Euronymous]] • [[Fiona Apple|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Fiona Apple'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Floor Jansen]] • [[Grutle Kjellson]] • [[Herbie Mann]] • [[Hiroshi Yoshimura]] • [[Hope Sandoval]] • [[Ihsahn]] • [[Ivar Bjørnson]] • [[Jerry Cantrell|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Jerry Cantrell'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Laufey (pjevačica)|Laufey]] • [[Loreena McKennitt]] • [[Macy Gray|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Macy Gray'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Megan Thee Stallion|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Megan Thee Stallion'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Nikolaj Noskov]] • [[Poppy|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Poppy'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Rosalie Cunningham]] • [[Roy Z]] • [[Sabrina Carpenter|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Sabrina Carpenter'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Sophie Ellis-Bextor|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Sophie Ellis-Bextor'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Steven Wilson|&lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;'''Steven Wilson'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol star FA.svg|10px]]) • [[Susanne Sundfør|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Susanne Sundfør'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[SZA|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''SZA'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Vinnie Paul]]&lt;/div&gt;

| grupa2  = Glazbeni sastavi
| popis2  = &lt;div&gt;
[[A Perfect Circle]] • [[Agalloch]] • [[Alcest]] • [[Anciients]] • [[Antestor|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Antestor'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Arcturus (sastav)|Arcturus]] • [[Ava Inferi]] • [[Bathory (sastav)|Bathory]] • [[Behemoth]] • [[Borknagar]] • [[Carach Angren]] • [[Celtic Frost]] • [[Civil Twilight]] • [[Cocteau Twins]] • [[Cradle of Filth|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Cradle of Filth'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Crumb]] • [[Curve]] • [[Darkthrone]] • [[Dead Can Dance]] • [[Diabolical Masquerade]] • [[Dissection]] • [[Dordeduh]] • [[Emperor]] • [[Gorguts]] • [[Graveyard]] • [[Hellhammer]] • [[Hollenthon]] • [[Isengard (sastav)|Isengard]] • [[Jinjer]] • [[Kampfar]] • [[Katatonia]] • [[King Gizzard &amp; the Lizard Wizard|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''King Gizzard &amp; the Lizard Wizard'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Leather Charm]] • [[Leprous]] • [[Limbonic Art]] • [[Lucifer (sastav)|Lucifer]] • [[Marduk (sastav)|Marduk]] • [[Mastodon (sastav)|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Mastodon'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Mayhem]] • [[Mazzy Star]] • [[Mercyful Fate]] • [[Meshuggah|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Meshuggah'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Moonspell]] • [[Negură Bunget]] • [[Old Man's Child]] • [[Paradise Lost]] • [[Peccatum]] • [[Pocket Palma]] • [[Porcupine Tree|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Porcupine Tree'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Samael (sastav)|Samael]] • [[Satyricon (sastav)|Satyricon]] • [[Sólstafir]] • [[Storm Corrosion]] • [[Stormlord]] • [[Strapping Young Lad]] • [[The Great Old Ones]] • [[The Smile]] • [[The Young Gods|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''The Young Gods'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Tribe of Gypsies]] • [[Ved Buens Ende]] • [[Vesania]] • [[Virus (sastav)|Virus]] • [[Wardruna]] • [[Watain]] • [[Ween|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Ween'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Wolves in the Throne Room]] • [[Zyklon]]&lt;/div&gt;

| grupa3  = Glazbeni albumi (studijski)
| popis3  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1= 1960-ih
|popis1=&lt;div&gt;[[David Bowie (album iz 1967.)|&lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;'''David Bowie'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol star FA.svg|10px]])&lt;/div&gt;

|grupa2= 1970-ih
|popis2=&lt;div&gt;[[Atom Heart Mother|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Atom Heart Mother'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Brain Salad Surgery]] • [[Close to the Edge]] • [[&quot;Heroes&quot;]] • [[Killing Machine]] • [[Low (album Davida Bowieja)|Low]] • [[Master of Reality]] • [[Never Say Die!]] • [[Phenomenon]] • [[Rubycon]] • [[Rush (album)|Rush]] • [[Sabbath Bloody Sabbath]] • [[Sabotage]] • [[Station to Station|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Station to Station'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Technical Ecstasy]] • [[The Kick Inside]] • [[Tyranny and Mutation]] • [[Vol. 4]] • [[Young Americans]]&lt;/div&gt;

|grupa3= 1980-ih
|popis3= &lt;div&gt;[[A Momentary Lapse of Reason|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''A Momentary Lapse of Reason'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Bathory (album)|Bathory]] • [[Blood Fire Death]] • [[Darkness Descends]] • [[Grace Under Pressure]] • [[Headless Cross]] • [[Hounds of Love]] • [[Leave Scars]] • [[Metal Magic]] • [[Peace Sells... but Who's Buying?]] • [[Screaming for Vengeance]] • [[So Far, So Good... So What!]] • [[Spirit of Eden]] • [[The Broadsword and the Beast]] • [[The Final Cut]] • [[The New Order]] • [[The Pros and Cons of Hitch Hiking]] • [[The Return......]] • [[The Serpent's Egg]] • [[Under the Sign of the Black Mark]] • [[Watermark|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Watermark'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]])&lt;/div&gt;

|grupa4= 1990-ih
|popis4= &lt;div&gt;[[1. Outside|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''1. Outside'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[9 (album)|9]] • [[34.788%... Complete]] • [[666 International]] • [[A'arab Zaraq – Lucid Dreaming]] • [[A Black Moon Broods over Lemuria]] • [[A Dead Poem]] • [[A Journey's End]] • [[Accident of Birth]] • [[Ad Noctum – Dynasty of Death]] • [[Aion]] • [[Alice in Chains (album)|Alice in Chains]] • [[Ambient (album)|Ambient]] • [[Anthems to the Welkin at Dusk]] • [[Arntor]] • [[As the Flower Withers]] • [[Aspera Hiems Symfonia]] • [[Av norrøn ætt]] • [[Balls to Picasso]] • [[Battle Magic]] • [[Black Earth]] • [[Blodhemn]] • [[Boggy Depot]] • [[Borknagar (album)|Borknagar]] • [[Born of the Flickering]] • [[Brand New Day]] • [[Burzum (album)|Burzum]] • [[Ceremony of Opposites]] • [[City]] • [[Come Clean]] • [[Contradictions Collapse]] • [[Countdown to Extinction]] • [[Cross Purposes]] • [[Crowning of Atlantis]] • [[Cryptic Writings]] • [[Cuckoo]] • [[Dark Medieval Times]] • [[Dead Again (album Mercyful Fatea)|Dead Again]] • [[Dehumanizer]] • [[Demonic]] • [[Desperate Existence]] • [[Destiny (Stratovariusov album)|Destiny]] • [[Dirt]] • [[Divine Intervention]] • [[Domus Mundi]] • [[Doppelgänger]] • [[Down on the Upside|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Down on the Upside'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Earthling]] • [[Eld]] • [[Elegy]] • [[Enter the Moonlight Gate]] • [[Episode]] • [[Epitome of Illusions]] • [[Eternal]] • [[Eye of the Hunter]] • [[Fourth Dimension]] • [[Fra underverdenen]] • [[Frost]] • [[Grom (album)|Grom]] • [[Hammerheart]] • [[Heartwork]] • [[Heavy as a Really Heavy Thing]] • [[Homogenic|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Homogenic'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Hours (album Davida Bowieja)|Hours]] • [[Høstmørke]] • [[Human]] • [[...I Care Because You Do]] • [[Ill-Natured Spiritual Invasion]] • [[In Abhorrence Dementia]] • [[Individual Thought Patterns]] • [[Infinity]] • [[In the Nightside Eclipse]] • [[Into the Unknown (album Mercyful Fatea)|Into the Unknown]] • [[Irreligious]] • [[Jormundgand]] • [[Jugulator]] • [[Kiss the Goat]] • [[Kronet til konge]] • [[Laughing Stock]] • [[Lost Paradise]] • [[Lugburz]] • [[Malice (Our Third Spell)]] • [[Mandylion]] • [[Mars Polaris]] • [[Mellom skogkledde aaser]] • [[Memoria Vetusta I: Fathers of the Icy Age]] • [[Mercury Falling]] • [[Mezzanine]] • [[Milk &amp; Kisses]] • [[Monumental Possession]] • [[Moon in the Scorpio]] • [[Morningrise]] • [[My Arms, Your Hearse]] • [[Nachthymnen (From the Twilight Kingdom)]] • [[Nemesis Divina]] • [[Nevermind]] • [[Nightwork]] • [[Nordavind]] • [[Ocean Machine: Biomech]] • [[One Second]] • [[Only Heaven]] • [[Opća opasnost (album)|Opća opasnost]] • [[Orchid]] • [[Overnight Sensation]] • [[Pale Folklore]] • [[Pandemonic Incantations]] • [[Panzerfaust]] • [[Passage|&lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;'''Passage'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol star FA.svg|10px]]) • [[Pentagram (album)|Pentagram]] • [[Ravendusk in My Heart]] • [[Ravishing Grimness]] • [[Rebel Extravaganza]] • [[Requiem (album Bathoryja)|Requiem]] • [[Risk (album)|Risk]] • [[Sacrifice]] • [[Satanica]] • [[Seen Through the Veils of Darkness (The Second Spell)]] • [[Selected Ambient Works 85–92]] • [[Semantic Spaces]] • [[Signify]] • [[Sin/Pecado]] • [[Skunkworks (album)|Skunkworks]] • [[Sleep of the Angels]] • [[Snake Bite Love]] • [[Sóknardalr]] • [[Soulside Journey]] • [[Spiritchaser]] • [[Starfire Burning upon the Ice-Veiled Throne of Ultima Thule]] • [[Stigmata (album)|Stigmata]] • [[Still Life]] • [[Storm of the Light's Bane]] • [[Strangling from Within]] • [[Sublunary Tragedies]] • [[Supreme Art of War]] • [[Sventevith (Storming Near the Baltic)]] • [[Symbolic]] • [[Tales from the Thousand Lakes]] • [[Tattooed Millionaire]] • [[Test for Echo]] • [[The Archaic Course]] • [[The Astral Sleep]] • [[The Butterfly Effect]] • [[The Chemical Wedding]] • [[The Gathering (album)|The Gathering]] • [[The Karelian Isthmus]] • [[The Light at the End of the World]] • [[The Mollusk]] • [[The Olden Domain]] • [[The Pagan Prosperity]] • [[The Passage Back to Life]] • [[The Phantom Lodge]] • [[The Power Cosmic]] • [[The Shadowthrone]] • [[The Somberlain]] • [[The Sound of Perseverance]] • [[Theli]] • [[Thy Mighty Contract]] • [[Total Death]] • [[Transilvanian Hunger]] • [[Tuonela (album)|Tuonela]] 
• [[Twilight of the Gods]] • [[Tyr (album)|Tyr]] • [[Ugra-Karma]] • [[Ultima Thulée]] • [[Undertow]] • [[Up the Downstair]] • [[Vikingligr Veldi]] • [[Visions]] • [[Vovin]] • [[Vs.]] • [[Wildhoney]] • [[World Coming Down]] • [[Worship Him]] • [[Written in Waters]] • [[Yield]]&lt;/div&gt;

|grupa5= 2000-ih
|popis5= &lt;div&gt;[[100th Window]] • [[1184 (album)|1184]] • [[10,000 Days]] • [[Abuse]] • [[Accelerated Evolution]] • [[Addicted]] • [[Aeon]] • [[Alien (album)|Alien]] • [[Alone]] • [[Am Universum]] • [[Amber Gray]] • [[At the Gates of Utopia]] • [[Atlantis Ascendant]] • [[B-Day]] • [[Believe in Nothing]] • [[Below the Lights]] • [[Binaural]] • [[Black Cascade]] • [[Black Gives Way to Blue]] • [[Blackwater Park|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Blackwater Park'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Blod &amp; ild]] • [[Blood of Bacchus]] • [[Burdens]] • [[Carheart]] • [[Carnage in Worlds Beyond]] • [[Casus Luciferi]] • [[Catch Thirtythree]] • [[Chimera]] • [[Choronzon]] • [[Christ Illusion]] • [[Collapse]] • [[Curse of the Hidden Mirror]] • [[Damnation]] • [[Darkness and Hope]] • [[Deggial]] • [[Deliverance]] • [[Destroyer of Worlds]] • [[Devlab]] • [[Diadem of 12 Stars]] • [[Disintegrate]] • [[Doom Cult]] • [[Dreams in Formaline]] • [[Drukqs]] • [[Eclipse (album Amorphisa)|Eclipse]] • [[Emissaries]] • [[Empiricism]] • [[Epic (album)|Epic]] • [[Far from the Sun]] • [[Fear of a Blank Planet|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Fear of a Blank Planet'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Fire]] • [[For the Revolution]] • [[Genesis (album Rotting Christa)|Genesis]] • [[Geogaddi]] • [[Ghost Reveries]] • [[Godspeed on the Devil's Thunder]] • [[Goi, Rode, Goi!]] • [[Gothic Kabbalah]] • [[Grand Declaration of War]] • [[Hammered]] • [[Hate Them]] • [[Heathen (album)|Heathen]] • [[Heimgang]] • [[Í blóði og anda]] • [[In Absentia]] • [[In Defiance of Existence]] • [[Inferno (Motörheadov album)|Inferno]] • [[Infinite (Stratovariusov album)|Infinite]] • [[Inhumanity]] • [[Inquisitors of Satan]] • [[Insurgentes]] • [[Isa (album)|Isa]] • [[Kaoskult]] • [[Khronos]] • [[Ki (album)|Ki]] • [[Kiss of Death]] • [[Kvass]] • [[Lammendam]] • [[Lateralus]] • [[Legacy of Evil]] • [[Lemuria]] • [[Lepta (album)|Lepta]] • [[Let Mortal Heroes Sing Your Fame]] • [[Lightbulb Sun]] • [[Likferd]] • [[Lost in Reverie]] • [[Măiastru sfetnic]] • [[Mammons War]] • [[Mardraum: Beyond the Within]] • [[Master of the Moon]] • [[Masterpiece of Bitterness]] • [[Mer de Noms]] • [[Microcosmos]] • [[Midian]] • [[Monumension]] • [['n crugu bradului]] • [[New Obscurantis Order]] • [[Nordland I]] • [[Nordland II]] • [[Now, Diabolical]] • [[obZen]] • [[Opus Magnum]] • [[Oracles]] • [[Ordo Ad Chao]] • [[Origin]] • [[Ot serdca k nebu]] • [[Physicist]] • [[Plague Angel]] • [[Plaguewielder]] • [[Prometheus: The Discipline of Fire &amp; Demise]] • [[Quintessence]] • [[Ravnenes saga]] • [[Reality]] • [[Reign of Light]] • [[Reinkaos]] • [[Remission]] • [[Renascent Misanthropy]] • [[Resurrection]] • [[Revelation 666: The Curse of Damnation]] • [[Rituale Satanum]] • [[Runaljod – gap var Ginnunga]] • [[Ruun]] • [[Sardonic Wrath]] • [[Second Nature]] • [[Secret of the Runes]] • [[Silent Waters]] • [[Sirius B]] • [[Slaves of the World]] • [[Solar Soul]] • [[Songs of Darkness, Words of Light]] • [[Songs of the Lost]] • [[Spirit the Earth Aflame]] • [[Storm Before Calm]] • [[Strapping Young Lad (album)|Strapping Young Lad]] • [[Supervillain Outcast]] • [[Swamplord]] • [[Swampsong]] • [[Sworn to the Dark]] • [[Symbol of Life]] • [[Synchestra]] • [[Tall Poppy Syndrome]] • [[Terria]] • [[The Age of Nero]] • [[The Antidote]] • [[The Atrocity Exhibition... Exhibit A]] • [[The Beauty and the Beer]] • [[The Black Flux]] • [[The Black Waltz]] • [[The Chthonic Chronicles]] • [[The Construkction of Light]] • [[The Dreadful Hours]] • [[The Formation of Damnation]] • [[The Forsaken]] • [[The Gathering Wilderness]] • [[The Gorgon Cult]] • [[The Hummer]] • [[The Incident]] • [[The Inheritance of Sin and Shame]] • [[The Journeys and the Experiences of Death]] • [[The New Black]] • [[The Seven Letters from Tibet]] • [[The Sham Mirrors]] • [[The Silhouette]] • [[The System Has Failed]] • [[The Ultimate Death Worship]] • [[The World Needs a Hero]] • [[Theogonia]] • [[They Will Return]] • [[Thorns (album)|Thorns]] • [[Turis Fratyr]] • [[Two Hunters]] • [[Tyranny of Souls]] • [[United Abominations]] • [[Vermin]] • [[Vertebrae]] • [[Volcano]] • [[Vo slavu velikim!]] • [[Vozroždenije]] • [[Watershed]] • [[We Are Motörhead]] • [[Wintersun (album)|Wintersun]] • [[With Vilest of Worms to Dwell]] • [[Within Deep Dark Chambers]] • [[World ov Worms]] • [[Yersinia Pestis]] • [[Ziltoid the Omniscient]] • [[Zos Kia Cultus (Here and Beyond)]]&lt;/div&gt;

|grupa6= 2010-ih
|popis6= &lt;div&gt;[[12 Bar Bruise]] • [[13 (album)|13]] • [[1755 (album)|1755]] • [[A Umbra Omega]] • [[Absolution]] • [[Aealo]] • [[Aeon Unveils the Thrones of Decay]] • [[Agony]] • [[Amor Fati]] • [[Arctic Thunder]] • [[Arcturian]] • [[Ark (album Brendana Perryja)|Ark]] • [[Arktis.]] • [[At War with Reality]] • [[Atrophy]] • [[Axioma Ethica Odini]] • [[Babez for Breakfast]] • [[Beloved Antichrist]] • [[Belus]] • [[Berdreyminn]] • [[Blackstar (album)|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Blackstar'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[Carnival Is Forever]] • [[Casualties of Cool]] • [[Celestial Lineage]] • [[Celestite]] • [[Clockwork Angels]] • [[Cloud Factory]] • [[Cryptoriana – The Seductiveness of Decay]] • [[Daemon (album)|Daemon]] • [[Dance and Laugh Amongst the Rotten]] • [[Dani zatvorenih vrata]] • [[Dar de duh]] • [[Dark Roots of Earth]] • [[Dawn of the 5th Era]] • [[Deconstruction]] • [[Deep Calleth upon Deep]] • [[Demonstrous]] • [[Desideratum]] • [[Desire's Magic Theatre]] • [[Dionysus]] • [[Disciples of the Unseen]] • [[Djevelmakt]] • [[Dodecahedron (album)|Dodecahedron]] • [[Écailles de lune]] • [[E (album)|E]] • [[Embers of a Dying World]] • [[Empath]] • [[Emperor of Sand]] • [[Enki (album)|Enki]] • [[Epicloud]] • [[Epos]] • [[Erdentempel]] • [[Eremita]] • [[Esoteric Warfare]] • [[Ethic of Radical Finitude]] • [[Exhibit B: The Human Condition]] • [[Exile Amongst the Ruins]] • [[Extinct]] • [[Eyes Like the Sky]] • [[Far (album)|Far]] • [[Fear Inoculum]] • [[Fishing for Fishies]] • [[Float Along – Fill Your Lungs]] • [[Flying Microtonal Banana]] • [[Gateway to the Antisphere]] • [[Ghost (album)|Ghost]] • [[Grace for Drowning]] • [[Gumboot Soup]] • [[Hand. Cannot. Erase.]] • [[Heart Like a Grave]] • [[Heart of Oak]] • [[Heiðindómr ok mótgangr]] • [[Heritage]] • [[Hesperia (album)|Hesperia]] • [[Horizont (album)|Horizont]] • [[Hunted]] • [[I'm in Your Mind Fuzz]] • [[In Cauda Venenum]] • [[Infest the Rats' Nest]] • [[Instinctus Bestialis]] • [[In Times]] • [[Is This the Life We Really Want?]] • [[IX – Everyone, Everything, Everywhere, Ends]] • [[Jedva čekam da nikad ne umrem]] • [[Κατά τον δαίμονα εαυτού‎]] • [[Khram]] • [[King of Everything]] • [[Kodama]] • [[Koloss]] • [[Kosmonument]] • [[Kwintessens]] • [[Labyrinth (album Fleshgod Apocalypsea)|Labyrinth]] • [[landawarijaR]] • [[Lawless Darkness]] • [[L'Enfant sauvage]] • [[Longhena]] • [[Lucifer I]] • [[Lucifer II]] • [[Macro]] • [[Magma (album)|Magma]] • [[Mare]] • [[Memento Collider]] • [[Meta (album)|Meta]] • [[Moongod]] • [[Mulmets viser]] • [[Murder of the Universe]] • [[Nonagon Infinity]] • [[Northern Chaos Gods]] • [[Oddments]] • [[Ofidians manifest]] • [[Old Star]] • [[Omen]] • [[One Man Army]] • [[Onyx]] • [[Orphan]] • [[Ótta]] • [[Overtures of Blasphemy]] • [[Pale Communion]] • [[Palo]] • [[Paper Mâché Dream Balloon]] • [[Paracletus]] • [[Phantasmagoria (album)|Phantasmagoria]] • [[Polygondwanaland]] • [[Profan]] • [[Proponent for Sentience]] • [[Push the Sky Away]] • [[Quarters!]] • [[Queen of Time]] • [[Raspored užasa]] • [[raunijaR]] • [[Reaching into Infinity]] • [[Renaissance in Extremis]] • [[RIITIIR]] • [[Rosalie Cunningham (album)|Rosalie Cunningham]] • [[Rubicon]] • [[Ruins of Empires]] • [[Runaljod – Ragnarok]] • [[Runaljod – Yggdrasil]] • [[Satyricon (album)|Satyricon]] • [[Sebi jesi meni nisi]] • [[Seventh Swamphony]] • [[Sexorcism]] • [[Sgùrr]] • [[Skald (album)|Skald]] • [[Sketches of Brunswick East]] • [[Slovo (album)|Slovo]] • [[Songs from the North I, II &amp; III]] • [[Sorceress]] • [[Spectre Abysm]] • [[Storm Corrosion (album)|Storm Corrosion]] • [[Suffocating in the Swarm of Cranes]] • [[Super Collider]] • [[Svartir sandar]] • [[Swallowed by the Ocean's Tide]] • [[Tău]] • [[Terminal Redux]] • [[The Agent That Shapes the Desert]] • [[The Book of Souls|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''The Book of Souls'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]]) • [[The Circle and the Blue Door]] • [[The Cure for Happiness]] • [[The Enigma of Life]] • [[The Fall of Hearts]] • [[The Forest Seasons]] • [[The Heretics]] • [[The King of Limbs]] • [[The Manticore and Other Horrors]] • [[The Raven That Refused to Sing (And Other Stories)]] • [[The Satanist]] • [[The Scythe of Cosmic Chaos]] • [[The Serpent &amp; the Sphere]] • [[The Synarchy of Molten Bones]] • [[The Underground Resistance]] • [[The Violent Sleep of Reason]] • [[The Whole of the Law]] • [[The Wild Hunt]] • [[Thirteen]] • [[Thrice Woven]] • [[Time I]] • [[Time to Die]] • [[To Drink from the Night Itself]] • [[To the Bone]] • [[Transcendence]] • [[Trident Wolf Eclipse]] • [[True North]] • [[Two Paths]] • [[Under the Red Cloud]] • [[Universal (album)|Universal]] • [[Unsung Heroes]] • [[Urd (album)|Urd]] • [[Utopia]] • [[Värähtelijä]] • [[Valonielu]] • [[Veleno]] • [[Vîrstele pămîntului]] • [[Voice of the Void]] • [[Winter's Gate]] • [[Winter Thrice]] • [[Wizard Bloody Wizard]] • [[Yav]] • [[Zi (album)|Zi]]&lt;/div&gt;

|grupa7= 2020-ih
|popis7= &lt;div&gt;[[72 Seasons|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''72 Seasons'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[A Light for Attracting Attention]] • [[Anno 1696]] • [[Ascension (album)|Ascension]] • [[Astral Fortress]] • [[Black Medium Current]] • [[Borderland]] • [[Brighten]] • [[Butterfly 3000]] • [[Changes (album sastava King Gizzard &amp; the Lizard Wizard)|Changes]] • [[City Burials]] • [[Eternal Hails......]] • [[Fall]] • [[Flight b741]] • [[Grand Serpent Rising]] • [[Hackney Diamonds|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Hackney Diamonds'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Halo (Amorphisov album)|Halo]] • [[Hana (album)|Hana]] • [[Har]] • [[Heimdal]] • [[Ice, Death, Planets, Lungs, Mushrooms and Lava]] • [[Ihsahn (album)|Ihsahn]] • [[Immutable]] • [[Invincible Shield]] • [[It Beckons Us All.......]] • [[I Want Blood]] • [[K.G.]] • [[Laminated Denim]] • [[Les Chants de l'Aurore]] • [[Leviathan]] • [[Leviathan II]] • [[Leviathan III]] • [[Lightwork]] • [[Lucifer III]] • [[Lucifer IV]] • [[Lucifer V]] • [[L.W.]] • [[Made in Timeland]] • [[Negative Spaces]] • [[Nightmares as Extensions of the Waking State]] • [[Omnium Gatherum]] • [[PetroDragonic Apocalypse]] • [[Phantom Island]] • [[PowerNerd]] • [[Primordial Arcana]] • [[Senjutsu]] • [[Sky Void of Stars]] • [[Songs of a Lost World]] • [[Thalassic]] • [[The Future Bites]] • [[The Ghost of a Future Dead]] • [[The Harmony Codex]] • [[The Last Will and Testament]] • [[The Long Defeat]] • [[The Mandrake Project|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''The Mandrake Project'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[The Moth]] • [[The Overview]] • [[The Silver Cord]] • [[Time II (Wintersunov album)|Time II]] • [[To Shoot Another Day]] • [[Two Piece Puzzle]] • [[Utgard (album)|Utgard]] • [[Voyage]] • [[Yesterwynde]] • [[Zău]]&lt;/div&gt;}}

| grupa4  = Glazbeni albumi (EP-ovi)
| popis4  =  {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1= 1990-ih
|popis1=&lt;div&gt;[[First Spell]] • [[Hordanes Land]] • [[Jar of Flies]] • [[Kampfar (EP)|Kampfar]] • [[Nightshade Forests]] • [[Norse]] • [[Satanic Art]] • [[Terrorveldet]] • [[The Burning Season]]&lt;/div&gt;
|grupa2= 2000-ih
|popis2=&lt;div&gt;[[Ethereal Veiled Existence]] • [[I (EP)|I]] • [[Lost Tales]] • [[Of Stone, Wind, and Pillor]] • [[Oh, My Regrets]] • [[The Moribund People]] • [[Tyrants and Wraiths]]&lt;/div&gt;

|grupa3= 2010-ih
|popis3=&lt;div&gt;[[Åsgards fall]] • [[Deep Deep Down They Sleep]] • [[Farmakologinen]] • [[Inhale, Do Not Breathe]] • [[In the Meantime]] • [[Investigator]] • [[Khemmis (EP)|Khemmis]] • [[Mafia]] • [[Micro]] • [[Oblivion Clock]] • [[Pitch Black]] • [[Povijest trovanja]] • [[Snakebeard]] • [[The Void Transmission]] • [[Thorn (EP)|Thorn]]&lt;/div&gt;

|grupa4= 2020-ih
|popis4=&lt;div&gt;[[Argent Moon]]&lt;/div&gt;
}}

| grupa5  = Glazbeni albumi (koncertni albumi)
| popis5  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1= 2010-ih
|popis1=&lt;div&gt;[[Live at the Opera]]&lt;/div&gt;
}}

| grupa6  = Glazbeni albumi (kompilacije)
| popis6  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1= 1990-ih
|popis1=&lt;div&gt;[[Vinterskugge]]&lt;/div&gt;

|grupa2= 2000-ih
|popis2=&lt;div&gt;[[For the Elements (1996-2006)]]&lt;/div&gt;

}}

| grupa7  = Glazbeni albumi (demouradci)
| popis7  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1 = 2000-ih
|popis1 = &lt;div&gt;[[The Chase Vault Tragedy]]&lt;/div&gt;
}}

| grupa7  = Singlovi
| popis7  = {{Navigacija podgrupa

| osnovna-style = background-color: #FFA500; color: white;

|grupa1 = 1990-ih
|popis1 = &lt;div&gt;[[Heaven Beside You]]&lt;/div&gt;

|grupa2 = 2010-ih
|popis2 = &lt;div&gt;[[Speed of Light]]&lt;/div&gt;
}}

| grupa8  = Pjesme
| popis8  = &lt;div&gt;[[Carnival of Light]]&lt;/div&gt;

| grupa9  = Glazbeni (pod)žanrovi
| popis9  = &lt;div&gt;
[[Dark ambient]] • [[Death/doom]] • [[Folktronika]] • [[Synthwave]]&lt;/div&gt;

| grupa10  = Klasična glazba
| popis10  = &lt;div&gt;[[Arcana]] • [[Gustav Holst]] • [[Planeti (suita)|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''Planeti'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa11 = Ostalo
| popis11 = &lt;div&gt;[[Back to the Beginning]] • [[Berlinska trilogija]] • [[Head Not Found]] • [[Međunarodni dan glazbe]] • [[Mozart i skatologija|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Mozart i skatologija'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Mršavi Bijeli Vojvoda]] • [[Saltarello]]&lt;/div&gt;
}}

{{Navigacija
| navbar  = bez
| naslov  = Književnost
| osnovna-style = background-color: #006400; color: white;

| grupa1  = Fantastika
| popis1  = &lt;div&gt;[[Alkemičar: Tajne besmrtnog Nicholasa Flamela|Alkemičar]] • [[Čarobnjak: Tajne besmrtnog Nicholasa Flamela|Čarobnjak]]&lt;/div&gt;

| grupa2 = Poezija XX. stoljeća
| popis2 = &lt;div&gt;[[Konfesionalna poezija|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Konfesionalna poezija'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa3  = Predromantizam
| popis3  = &lt;div&gt;[[Knjiga o Theli]] • [[Knjiga o Urizenu]] • [[Proročke knjige Williama Blakea]] • [[Vizije kćeri Albionovih]] • [[Vjenčanje Raja i Pakla]]&lt;/div&gt;

| grupa4 = Narodno pjesništvo
| popis4 = &lt;div&gt;[[Gylfaginning]] • [[Kanteletar]] • [[Völuspá]]&lt;/div&gt;

| grupa5 = Znanstvena fantastika
| popis5 = &lt;div&gt;[[Dina: Bitka za Corrin]] • [[Dina: Butlerijanski džihad]] • [[Dina: Kuća Atreida]] • [[Dina: Kuća Harkonnen]] • [[Dina: Najezda strojeva]]&lt;/div&gt;
}}

{{Navigacija
| navbar  = bez
| naslov  = Ostalo
| osnovna-style = background-color: #2F4F4F; color: white;

| grupa1 = Astronomija
| popis1 = &lt;div&gt;[[TON 618]]&lt;/div&gt;

| grupa2 = Biljke
| popis2 = &lt;div&gt;[[Kalamondin]]&lt;/div&gt;

| grupa3 = Društvene igre
| popis3 = &lt;div&gt;[[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Yu-Gi-Oh!'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa4  = Film
| popis4  = &lt;div&gt;[[Diane Morgan]] • [[Dina (2021.)|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Dina'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Emma Stone]] • [[Mia Goth]] • [[Pink Floyd: Live at Pompeii|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Pink Floyd: Live at Pompeii'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]])
&lt;/div&gt;

| grupa5  = Filozofija
| popis5  = &lt;div&gt;[[Rasprava Chomskoga i Foucaulta]] • [[SCUM Manifesto|&lt;span style=&quot;color:#DAA520&quot;&gt;'''SCUM Manifesto'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Cscr-featured.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa6  = Građevine
| popis6  = &lt;div&gt;[[Grieghallen]]&lt;/div&gt;

| grupa7  = Jezik
| popis7  = &lt;div&gt;[[Dvostruka artikulacija]] • [[Ergativ]] • [[Etimološki rječnik hrvatskoga jezika]] • [[Hrvatski frazeološki rječnik]] • [[Ovladavanje jezikom]] • [[Rječnik sinonima hrvatskoga jezika]] • [[Sandhi]] • [[Školski rječnik hrvatskoga jezika]]&lt;/div&gt;

| grupa8  = Kriminal
| popis8  = &lt;div&gt;[[Ubojstvo u Keillers parku]]&lt;/div&gt;

| grupa9  = Mitologija i legende
| popis9  = &lt;div&gt;[[Blenda]] • [[Utgard]]&lt;/div&gt;

| grupa10  = Okultizam i magija
| popis10  = &lt;div&gt;[[Jednodijelni heksagram]] • [[Thelema]]&lt;/div&gt;

| grupa11  = Politika
| popis11  = &lt;div&gt;[[Kriptofašizam]]&lt;/div&gt;

| grupa12  = Popisi
| popis12  = &lt;div&gt;[[Popis uobičajenih zabluda]]&lt;/div&gt;

| grupa13  = Posuđe
| popis13  = &lt;div&gt;[[Čajnik]]&lt;/div&gt;

| grupa14  = Povijest
| popis14  = &lt;div&gt;[[Crnorizac Hrabar]] • [[Skald|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Skald'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Župski glagoljski natpis]]&lt;/div&gt;

| grupa15  = Religija
| popis15  = &lt;div&gt;[[Bardo Thodol]]&lt;/div&gt;

| grupa16 = Videoigre
| popis16 = &lt;div&gt;[[Borderlands: The Pre-Sequel|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Borderlands: The Pre-Sequel'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Broken Sword: The Angel of Death]] • [[Broken Sword 5: The Serpent's Curse]] • [[Broken Sword: The Sleeping Dragon]] • [[Claw]] • [[Sherlock Holmes: The Awakened]] • [[Tales from the Borderlands]] • [[Tiny Tina's Wonderlands|&lt;span style=&quot;color:#38437a&quot;&gt;'''Tiny Tina's Wonderlands'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol future class.svg|10px]]) • [[Tom Clancy's Splinter Cell (videoigra)|Tom Clancy's Splinter Cell]]&lt;/div&gt;

| grupa17  = Zemljopis
| popis17  = &lt;div&gt;[[Bir Tavil]] • [[Prolaz Victoria]] • [[Umoja|&lt;span style=&quot;color:#008000&quot;&gt;'''Umoja'''&lt;/span&gt;]] ([[Datoteka:Symbol star FA.svg|10px]])&lt;/div&gt;

| grupa18  = Životopisi
| popis18  = &lt;div&gt;[[Friedrich von Esmarch]] {{malo|(napisao [[Suradnik:Stribør|Stribør]], lektorirao sam i objavio ja)}} • [[Jebi Mather]] • [[Jim Davis]] • [[Luigi Piccatto]] • [[Remedios Varo]]&lt;/div&gt; 
}}
}}</text>
      <sha1>pd0fn305nrhbakwolytcxcy2zvgpqwa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Argo Navis/todo</title>
    <ns>2</ns>
    <id>692253</id>
    <revision>
      <id>7479164</id>
      <parentid>7479093</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:13:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Srednji kanal]]</comment>
      <origin>7479164</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16417" sha1="c4pobhfxiz798sgqqdzpk4fjmdghpmi" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260317232010%7C5218207&amp;limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== Riješi WLH ===
&lt;li id=&quot;20260529064635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 58&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607155625&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Košara]] 34&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (224)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260505070620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zoologija]] 24&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 19&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100409&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Grijanje, ventilacija i klimatizacija]] (3)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100407&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100411&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100413&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;

== Pašman ==
&lt;li id=&quot;20260607153611&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (Preko)]] 17:36, 7. lipnja 2026. (CEST) nema članka o otoku, ima na [[:en:Ošljak (island)]]&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==</text>
      <sha1>c4pobhfxiz798sgqqdzpk4fjmdghpmi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479316</id>
      <parentid>7479164</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:25:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Ošljak_(otok)]]</comment>
      <origin>7479316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16520" sha1="13jekw49p8h9ec2o6574hukb3p374za" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260317232010%7C5218207&amp;limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== Riješi WLH ===
&lt;li id=&quot;20260529064635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 58&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607155625&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Košara]] 34&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (224)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260505070620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zoologija]] 24&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 19&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100409&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Grijanje, ventilacija i klimatizacija]] (3)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100407&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100411&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100413&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;

== Pašman ==
&lt;li id=&quot;20260607153611&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (Preko)]] 17:36, 7. lipnja 2026. (CEST) nema članka o otoku, ima na [[:en:Ošljak (island)]]&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260612182555&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (otok)]] 20:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>13jekw49p8h9ec2o6574hukb3p374za</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479360</id>
      <parentid>7479316</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:49:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Posebno:Što_vodi_ovamo/Maslinjak]]</comment>
      <origin>7479360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16655" sha1="6o8ovfv1rijdqf2326iz8e5yhbpxc4h" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260317232010%7C5218207&amp;limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== Riješi WLH ===
&lt;li id=&quot;20260529064635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 58&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607155625&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Košara]] 34&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (224)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260505070620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zoologija]] 24&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 19&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100409&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Grijanje, ventilacija i klimatizacija]] (3)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100407&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100411&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100413&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;

== Pašman ==
&lt;li id=&quot;20260607153611&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (Preko)]] 17:36, 7. lipnja 2026. (CEST) nema članka o otoku, ima na [[:en:Ošljak (island)]]&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260612182555&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (otok)]] 20:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612194932&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Maslinjak]] 21:49, 12. lipnja 2026. (CEST) WLH Maslinjak&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>6o8ovfv1rijdqf2326iz8e5yhbpxc4h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479387</id>
      <parentid>7479360</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:25:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Störmer_(krater)]]</comment>
      <origin>7479387</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16761" sha1="7efxtl4lrarbawbnchflkomksnlzwbi" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260317232010%7C5218207&amp;limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== Riješi WLH ===
&lt;li id=&quot;20260529064635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 58&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607155625&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Košara]] 34&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (224)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260505070620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zoologija]] 24&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 19&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100409&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Grijanje, ventilacija i klimatizacija]] (3)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100407&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100411&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100413&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;

== Pašman ==
&lt;li id=&quot;20260607153611&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (Preko)]] 17:36, 7. lipnja 2026. (CEST) nema članka o otoku, ima na [[:en:Ošljak (island)]]&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260612182555&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (otok)]] 20:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612194932&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Maslinjak]] 21:49, 12. lipnja 2026. (CEST) WLH Maslinjak&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612202528&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Störmer (krater)]] 22:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>7efxtl4lrarbawbnchflkomksnlzwbi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479388</id>
      <parentid>7479387</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:25:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Olivier_(krater)]]</comment>
      <origin>7479388</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16866" sha1="0vqgvclxohsjktlurcg8xv8rwb9lgts" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260317232010%7C5218207&amp;limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== Riješi WLH ===
&lt;li id=&quot;20260529064635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 58&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607155625&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Košara]] 34&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (224)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260505070620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zoologija]] 24&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 19&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100409&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Grijanje, ventilacija i klimatizacija]] (3)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100407&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100411&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100413&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;

== Pašman ==
&lt;li id=&quot;20260607153611&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (Preko)]] 17:36, 7. lipnja 2026. (CEST) nema članka o otoku, ima na [[:en:Ošljak (island)]]&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260612182555&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (otok)]] 20:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612194932&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Maslinjak]] 21:49, 12. lipnja 2026. (CEST) WLH Maslinjak&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612202528&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Störmer (krater)]] 22:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612202539&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Olivier (krater)]] 22:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>0vqgvclxohsjktlurcg8xv8rwb9lgts</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479400</id>
      <parentid>7479388</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:54:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kassikaityu]]</comment>
      <origin>7479400</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16977" sha1="e5vhi1g4r1xpzp0d5eekk3qevszvkhm" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260605080609&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mars Pathfinder]] 10:06, 5. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607094428&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lustra]] 11:44, 7. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260317232010%7C5218207&amp;limit=500 Nove str. od 18.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FJemen#mw-pages Od Jemen]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260508063041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Hrvatske tvrtke za javni prijevoz]] 08:30, 8. svibnja 2026. (CEST) usporedi s en&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== Riješi WLH ===
&lt;li id=&quot;20260529064635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Madeira]] 58&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260607155625&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Košara]] 34&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Štip]]&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260519132217&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vostok 1]] 15:22, 19. svibnja 2026. (CEST) Tablica razbijena&lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države! Vidi {{kat:|Reljefni oblici u Sjevernoj Americi po državama}}.&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (5)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (92)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (224)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (626)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1219)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1347)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 104&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260505070620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zoologija]] 24&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 19&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 13 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100409&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Grijanje, ventilacija i klimatizacija]] (3)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100407&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljani radovi]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100411&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100413&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (356)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (268)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;

== Pašman ==
&lt;li id=&quot;20260607153611&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (Preko)]] 17:36, 7. lipnja 2026. (CEST) nema članka o otoku, ima na [[:en:Ošljak (island)]]&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260612182555&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak (otok)]] 20:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612194932&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Maslinjak]] 21:49, 12. lipnja 2026. (CEST) WLH Maslinjak&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612202528&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Störmer (krater)]] 22:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612202539&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Olivier (krater)]] 22:25, 12. lipnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260612205406&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kassikaityu]] 22:54, 12. lipnja 2026. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>e5vhi1g4r1xpzp0d5eekk3qevszvkhm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HNK Zadar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>694871</id>
    <revision>
      <id>7479340</id>
      <parentid>7478779</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:10:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>izgleda da je privremeno (do kraja ove sezone)</comment>
      <origin>7479340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3885" sha1="s4e4xr28r2hk0wab8htmz1ejs6m88df" xml:space="preserve">{{Slično|HNK Zadru|bivši nogometni klub|NK Zadar}}
{{nogometni klub
| ime kluba          = HNK Zadar
| slika              = HNK_Zadar_logo.png
| puno ime           = Hrvatski nogometni klub Zadar
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[26. srpnja]] [[2020.]]
| igralište          = [[Stadion Stanovi]]
| kapacitet stadiona = 5860
| navijači           = [[Tornado Zadar]] 
| predsjednik        = 
| trener             = 
| liga               = [[3. NL – Jug]]
| sezona             = {{sezona wp|3. NL – Jug|2025./26.}}
| plasman            = 3.
| trenutačna sezona  = 3. NL – Jug 2025./26.
| igrači             = 
| pattern_la1=_whiteshoulders |pattern_b1= |pattern_ra1=_whiteshoulders |pattern_sh1= |pattern_so1= 
| leftarm1=1C39BB |body1=1C39BB |rightarm1=1C39BB |shorts1=1C39BB |socks1= 1C39BB
| pattern_la2= |pattern_b2= |pattern_ra2= |pattern_sh2= |pattern_so2= 
| leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2= 
| pattern_la3= |pattern_b3= |pattern_ra3= |pattern_sh3= |pattern_so3= 
| leftarm3= |body3= |rightarm3= |shorts3= |socks3= 
}}

'''Hrvatski nogometni klub Zadar''' [[nogometni klub|nogometni je klub]] iz [[Zadar|Zadra]].&lt;ref name=&quot;trener&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/21072020/marko-pincic-imenovan-trenerom-nakon-cega-je-uslijedio-njegov-demantij |title=Marko Pinčić imenovan trenerom, nakon čega je uslijedio njegov demantij |date=2020-07-21 |accessdate=2020-12-07 |publisher=[[Zadarski list]]}}&lt;/ref&gt; U sezoni {{sezona wp|3. NL – Jug|2025./26.}} natječe se u [[3. NL – Jug]].

== Povijest ==
HNK Zadar osnovan je 26. srpnja 2020. godine kao formalni nasljednik [[NK Zadar|NK Zadra]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://sport.hrt.hr/580479/osnovan-hnk-zadar-a-igracima-nk-zadra-ne-mogu-se-osigurati-place |title=Osnovan HNK Zadar, a igračima NK Zadra ne mogu se osigurati plaće |date=2020-02-07 |accessdate=2020-12-07 |publisher=sport.hrt.hr |archive-date=8. veljače 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200208142632/https://sport.hrt.hr/580479/osnovan-hnk-zadar-a-igracima-nk-zadra-ne-mogu-se-osigurati-place |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt; Klupski predsjednik postao je Damir Knežević, dotadašnji predsjednik NK Zadra, a Marko Pinčić imenovan je trenerom.&lt;ref name=&quot;trener&quot;/&gt; On je iznenadno podnio ostavku te je [[Josip Butić]] postao novi glavni trener, a njegov pomoćnik Zvonimir Jurić.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/domaci-nogomet/josip-butic-odlucio-je-prihvatiti-novi-izazov-i-postati-trener-hnk-zadar-veseli-me-sto-ce-dosta-bivsih-igraca-zajedno-krenuti-u-novi-projekt-1034440 |title=Osnovan HNK Zadar, a igračima NK Zadra ne mogu se osigurati plaće |date=2020-07-25 |accessdate=2020-12-07 |first=Dražen |last=Žura |publisher=[[Slobodna Dalmacija]]}}&lt;/ref&gt; Dana 8. siječnja 2021. godine klub je objavio kako [[Želimir Terkeš]] postaje novi glavni trener, a [[Dragan Blatnjak]] njegov pomoćnik.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.zadarskilist.hr/clanci/09012021/hnk-zadar-zelimir-terkes-preuzeo-dirigentsku-palicu-dragan-blatnjak-mu-asistira |title=HNK ZADAR Želimir Terkeš preuzeo dirigentsku palicu, Dragan Blatnjak mu asistira |date=2021-01-09 |accessdate=2021-01-15 |first=Drago |last=Brajković |publisher=Zadarski list}}&lt;/ref&gt;

== Treneri ==
* {{Z|HRV}} [[Marko Pinčić]] (21. srpnja 2020. – 24. srpnja 2020.)
* {{Z|HRV}} [[Josip Butić]] (25. srpnja 2020. – 8. siječnja 2021.)
* {{Z|BIH}} [[Želimir Terkeš]] (8. siječnja 2021. – 2. prosinca 2022.)
* {{Z|BIH}} [[Dragan Blatnjak]] (7. prosinca 2022. – 26. lipnja 2023.)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hnkzadar.hr/ Službena web-stranica]
* [https://semafor.hns.family/klubovi/1024/hnk-zadar/ Profil], HNS Semafor

{{GLAVNIRASPORED:Zadar,HNK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Zadarskoj županiji]]
[[Kategorija:Nogomet u Zadru]]</text>
      <sha1>s4e4xr28r2hk0wab8htmz1ejs6m88df</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agencija za obalni linijski promet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>696423</id>
    <revision>
      <id>7479355</id>
      <parentid>7094296</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:46:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Državne trajektne linije */</comment>
      <origin>7479355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4213" sha1="pau2qmuelbwkhmvj0ou289x3sziy5f5" xml:space="preserve">'''AZOLPP (Agencija za obalni linijski promet)''' je hrvatska agencija koja obnavlja sve poslove vezane uz davanje koncesija za obavljanje javnog prijevoza na državnih brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama.

== Državne trajektne linije ==
* [[Valbiska]] – [[Merag]]
* [[Porozina]] – [[Brestova]]
* [[Prizna]] – [[Žigljen]]
* Mišnjak – [[Stinica]]
* [[Lopar]] – [[Valbiska]]
* [[Zadar]]/Gaženica – [[Ist]]/Kosirača – [[Olib]] – [[Silba]] – [[Premuda]]/Krijal – [[Mali Lošinj]]
* [[Preko]] – [[Ošljak (otok)|Ošljak]] – Zadar/Gaženica
* [[Tkon]] – [[Biograd na Moru|Biograd]]
* Zadar/Gaženica – [[Rivanj]] – [[Sestrunj]] – [[Zverinac (otok)|Zverinac]] – [[Molat]] – [[Zapuntel]] – Ist/Kosirača
* [[Brbinj]] – Zadar/Gaženica
* Zadar/Gaženica – Bršanj – [[Rava]] – [[Mala Rava]]
* [[Šibenik]] – [[Zlarin]] – [[Obonjan]] – [[Kaprije]] – [[Žirje]]
* [[Vis]] – [[Split]]
* [[Lastovo]]/Ubli – [[Vela Luka]] – [[Hvar]] – Split
* [[Drvenik Veli]] – [[Drvenik Mali]] – [[Trogir]]/Soline
* [[Supetar]] – Split
* [[Sućuraj]] – Drvenik
* [[Ploče]] – [[Trpanj]]
* [[Domine|Dominče]] – [[Orebić]]
* [[Stari Grad]] – Split
* [[Rogač (Šolta)|Rogač]] – Split
* [[Sumartin]] – [[Makarska]]
* [[Suđurađ]] – [[Lopud]] – [[Dubrovnik]]
* [[Sobra]] – Prapratno

== Državne brodske linije ==

* Mali Lošinj – Unije – Vele Srakane – Susak
* Ilovik – Mrtvaška – Mali Lošinj
* Rava – Mala Rava – Veli Iž – Mali Iž – Zadar
* Zadar – Sali – Zaglav
* Preko – Zada
* Vrgada – Pakoštane – Biograd
* Krapanj – Brodarica
* Vodice – Prvić Šepurine – Prvić Luka – Zlarin – Šibenik
* Komiža – Biševo
* Orebić – Korčula
* Suđurađ – Lopud – Koločep – Dubrovnik

== Državne brzobrodske linije ==

* Pula – Unije – Susak – Mali Lošinj – Ilovik – Silba – Zadar
* Mali Lošinj – Ilovik – Susak – Unije – Martinščica – Cres – Rijeka
* Novalja – Rab – Rijeka
* Olib – Silba – Premuda/Krijal – Zadar
* Ist/Široka –Zapuntel – Brgulje – Molat – Zadar
* Brbinj – Božava – Zverinac – Sestrunj – Rivanj – Zadar
* Zadar – Mali Iž – Veli Iž – Mala Rava – Rava
* Zadar – Sali – Zaglav – Bršan
* Žirje – Kaprije – Šibenik
* Milna – Sutivan – Stomorska – Rogač – Split
* Vis – Hvar – Milna – Split
* Jelsa – Bol – Spli
* Lastovo/Ubli – Vela Luka – Hvar – Split
* Korčula – Prigradica – Hvar – Split
* Lastovo/Ubli – Korčula – Polače – Sobra – Šipanska Luka – Dubrovnik

== Povezani članci ==
* [https://www.plovput.hr/ Plovput]
* [[Lučka kapetanija]]
* [[Hrvatski registar brodova]]
* [[Hrvatski hidrografski institut]]
* [[Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske|Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture]]

== Izvori ==
{{izvori}}
* [https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/agencija-za-obalni-linijski-pomorski-promet/Detaljno/181771 Fininfo poslovni registar] - Podaci o poslovnom subjektu. ''ininfo.hr''. Pristupljeno 7. ožujka 2021.
* [https://agencija-zolpp.hr/wp-content/uploads/2019/04/statut-Agencije.pdf Statut Agencije za obalni linijski promorski promet]. ''agencija-zolpp.hr''. Pristupljeno 7. ožujka 2021.
* [https://www.zakon.hr/z/441/Zakon-o-prijevozu-u-linijskom-i-povremenom-obalnom-pomorskom-prometu Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu] .''www.zakon.hr'' Pristupljeno 7. ožujka 2021.
* [https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_03_33_861.html Objava NN 33/2006 - Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu]. ''narodne-novine.nn.hr''. Pristupljeno 7. ožujka 2021.

== Vanjske poveznice ==
* [https://europa.eu/youreurope/citizens/travel/passenger-rights/ship/index_hr.htm Prava putnika u pomorskom prijevozu]
* [https://agencija-zolpp.hr/otocna-iskaznica/ Otočne iskaznice]
* [https://raftcroatia.com Red plovidbe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210713135341/https://raftcroatia.com/ |date=13. srpnja 2021. }}
* [https://www.plovput.hr/ Plovput]

[[Kategorija:Hrvatske javne ustanove]]
[[Kategorija:Vodeni promet u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>pau2qmuelbwkhmvj0ou289x3sziy5f5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:The Yennefer</title>
    <ns>3</ns>
    <id>705394</id>
    <revision>
      <id>7479471</id>
      <parentid>7466861</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T00:32:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aleksandrule Stojanović</username>
        <id>360658</id>
      </contributor>
      <comment>/* Aleksandrule Stojanović – upit (02:32, 13. lipnja 2026.) */ novi odlomak</comment>
      <origin>7479471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="118159" sha1="ewkpfk3631q6mkgnh65m19jkgrw08dg" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''The Yennefer, dobro došli na [[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]] – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]!''' Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.
----
Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija,
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom, te
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.
----
Ako želite vježbati možete to raditi na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|'''Kafiću''']]; odgovor će brzo stići.
----
Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOUI JS signature icon LTR.svg|20px]] ili tako da napišete 4 tilde ('''tilda''' = '''AltGr''' + '''1'''), što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Vlastitu [[Suradnik:{{PAGENAME}}|suradničku stranicu]] (onu koja se zove &quot;Suradnik:''The Yennefer''&quot;) možete uređivati po svojoj želji u skladu s [[WP:SS|pravilima uređivanja]] suradničke stranice. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili planirate stvoriti.
----
Molimo Vas, ne stavljajte [[autorsko pravo|zaštićene radove]] bez dopuštenja! '''Nemojte''' izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]]. No, obvezno to napravite '''prije''' nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Molimo uočite da se svi doprinosi Wikipediji smatraju dvojno licencirani, pod [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 3.0] i [[GFDL]] licencijom. Ako ne želite da se vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.
----
'''If you don't speak Croatian:''' This is a welcome message sent to new users of hr.wikipedia.

Još jednom, dobro došli!
--&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:07, 4. srpnja 2021. (CEST)

== [[Nacrt:Bill Kaulitz|Bill Kaulitz]] ==

Bog!

Članak sam premjestio na stranicu [[Nacrt:Bill Kaulitz|nacrta]], gdje ga možeš na miru i bez stresa sređivati. Kad završiš, slobodno ga možeš vratiti u Glavni imenski prostor. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]

Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:11, 4. srpnja 2021. (CEST)

== Izvori ==

[[slika:Information.svg|25px]]  Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je potrebno doprinose [[Wikipedija:Navođenje izvora|potkrijepiti izvorima]]{{#if:Avenija Dubrovnik|, što niste napravili u članku [[Avenija Dubrovnik]]}}. {{#if:|{{{2}}}|Više na [[Wikipedija:Navođenje izvora]] i [[Wikipedija:Literatura]]. Hvala na razumijevanju.}}&lt;!-- predložak:NS-izvori1 --&gt;
--[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:16, 8. srpnja 2021. (CEST)

== Humor ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kleptomanija&amp;type=revision&amp;diff=6043690&amp;oldid=6042925 Ovo] je izgledalo kao humor. Malo humora uglavnom ne škodi, no s obzirom da stvaramo enciklopediju, molimo vas da ne stvarate sadržaje koji su možda duhoviti, ali ne spadaju u enciklopediju. Zahvaljujem na razumijevanju i lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:32, 27. kolovoza 2021. (CEST)

== Re:Lektoriranje i wikipediziranje ==

Bog! Siguran sam da će ti Neptun [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Neptune,_the_Mystic&amp;diff=6056543&amp;oldid=6055344] pomoći! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Inače možeš pitati suradnike u [[WP:K|kafiću]]. Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 21:11, 8. rujna 2021. (CEST)

== Re: Lektoriranje i wikipedizacija članaka ==

Bok! Može, svakako, rado ću uskočiti. Samo bih volio znati... koji ti je to moj članak predložen za lekturu? {{?}} U posljednje se vrijeme trudim članke dotjerati do pravopisnog, gramatičkog i stilskog savršenstva, pa pretpostavljam da je riječ o nekom od starijih? —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 21:17, 8. rujna 2021. (CEST)

== Re: Lektoriranje i wikipedizacija članaka ==
Bok!
Super, radi se o članku https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Bill_Kaulitz .To je za moj članak, a tvoj je bio predložen https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:K.T.2_(TV_serija). Barem mislim da je taj članak u pitanju. Naravno, ako se sjetiš nekog drugog članka, rado ću i taj. Tvoj rad se cijeni!
Ugodnu večer,
[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:06, 8. rujna 2021. (CEST)

:Aha, sad mi je jasno. Dobro, probat ću dotjerati članak o tom pjevaču ovih dana, malo sam zasad u ispitima, pa radim na mahove... [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] K.T.2 zapravo nije moj članak, napisao ga je drugi suradnik, ali sam ga prebacio u imenski prostor &quot;Nacrt&quot; jer nije bio sređen. Moj se nadimak vjerojatno pojavio u novostvorenoj stranici za preusmjeravanje. Ugodna večer i tebi! —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 22:22, 8. rujna 2021. (CEST)

:Hvala i sretno na ispitima :)
[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:29, 8. rujna 2021. (CEST)

== Võhandu (rijeka) ==

Morao sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=V%C3%B5handu_%28rijeka%29&amp;type=revision&amp;diff=6067851&amp;oldid=6053423 vratiti] tvoju izmjenu na [[Võhandu (rijeka)]]. Tekst &quot;Na rijeci Võhandu na nekoliko je mjesta izložen žućkasto isprepleteni pješčenjak pozornice Burtnieki u središnjem Devonu&quot; nažalost očito nije dobro preveden, a upitno je i spominjanje &quot;Ugandske ravnice&quot;. Ova rečenica zvuči kao niz nasumičnih riječi:
: ''Bogata je vrstama ribe (22 vrste riba i 1 vrsta okruglog grenadira; uglavnom žohar, kantarion, zeb, puž i kutnjak).''
Ako ne govoriš jezik izvora, možda je bolje ne koristiti taj izvor. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:07, 21. rujna 2021. (CEST)

== Re: Võhandu (rijeka) ==

U redu. Uzet ću to u obzir sljedeći put. Meni je isto bila čudna ta riba žohar,pa sam otišla na neki drugi prevoditelj i tamo je tako pisalo.
[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:02, 21. rujna 2021. (CEST)

== Oznaka za izvore ==

Iako je tehnički gledano ispravna, umjesto oznake &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;&lt;references /&gt;&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Millauski_vijadukt&amp;type=revision&amp;diff=6069794&amp;oldid=6069728 uobičavamo koristiti] oznaku &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;izvori}}&lt;/code&gt;.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:18, 23. rujna 2021. (CEST)

== Kategorije ==

Vidim da si dodavala kategorije. To je OK, međutim bilo bi doboro da malo proučiš sustav kategorija prije nastavka. Za početak pogledaj [[Wikipedija:Kategorije]]. U međuvremenu je možda bolje da to prepustiš iskusnijim suradnicima. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:52, 24. rujna 2021. (CEST)

== Dodavanje wp ==

Ih, da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mineralne_sirovine&amp;type=revision&amp;diff=6077543&amp;oldid=6052844 ne treba] :). —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:34, 1. listopada 2021. (CEST)

== Re:Pitanje suradnika The Yennefer (22:06, 21. rujna 2021.) ==

Pozdrav, oprosti što ti tek sada odgovaram. Naravno da možeš koristiti strane izvore za članke na hr Wikipediji.--[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:43, 8. listopada 2021. (CEST)

== Izvori ==

Umjesto [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=6068170&amp;oldid=6068159&amp;rcid=11851692 &lt;nowiki&gt;&lt;references /&gt;&lt;/nowiki&gt;], možeš dodati {{pp|izvori}}. —[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:21, 21. listopada 2021. (CEST)

==Elastičnost (ekonomija)==
Ciao Yennefer,

jedno pitanje: ne shvaćam zašto si promijenila naslov članka tako da nema razmaka između prve riječi i zagrade? Zar nije pravopisno ispravno pisati &quot;Elastičnost (ekonomija)&quot; (s razmakom)? LP.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:11, 24. studenoga 2021. (CET)

:Bok Deane,
:zbunio me predložak za nacrt pa sam mislila da je članak i dalje u nacrtu,a ne u glavnom imenskom prostoru. Da,to je pravilnije.
:LP [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:23, 25. studenoga 2021. (CET)

== Pitanje ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bubanj&amp;curid=52293&amp;diff=6154806&amp;oldid=6076037 Ovdje] niste dodali niti jedan izvor, a uklonili ste predložak koji ukazuje na nedostatak izvora? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:17, 19. prosinca 2021. (CET)

:zabunom sam to učinila  [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:25, 19. prosinca 2021. (CET)

== Spominjanje suradnika ==

Bok! Nastavno na izmjenu [[Special:Diff/6154378|6154378]], ako želiš spomenuti suradnika u poruci, odn. poslati im obavijest o svom komentaru na nekoj stranici, umjesto kopiranja cijelog njihova potpisa možeš samo dodati poveznicu na njihovu suradničku stranicu, npr. &lt;nowiki&gt;[[&lt;/nowiki&gt;Suradnik:''Suradničko_ime'']], ili još kraće, koristiti predložak {{tlx|s|Suradničko_ime}} (koji ''iza kulisa'' također stvara poveznicu na suradničku stranicu). —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 03:15, 21. prosinca 2021. (CET)

:Ok, hvala. Zapamtiti ću za ubuduće [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:17, 21. prosinca 2021. (CET)

== Članak o zavisnim teritorijima ==

Pozdrav! Ostavio sam ti poruku u kafiću na tvoje pitanje o povezivanju s člancima na drugim jezicima. Mislio sam da je to nešto što svaki suradnik može napraviti, ali ja mogu ako želiš. Samo me zanima je li to na engleskoj Wikipediji [https://en.wikipedia.org/wiki/Dependent%20territory] ili [https://en.wikipedia.org/wiki/List%20of%20countries%20and%20dependencies%20by%20area https://en.wikipedia.org/wiki/List of countries and dependencies by area]? Mislim da je ovo drugo, ali ne želim krivo povezati. [[Suradnik:Etiktov|Etiktov]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Etiktov|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:56, 20. siječnja 2022. (CET)

:Mislim da se radi o ovom prvome na engleskoj wiki. [[Suradnik:Etiktov]] [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:21, 20. siječnja 2022. (CET)

== Shema članka ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Heiligengeistfeld&amp;curid=138234&amp;diff=6323577&amp;oldid=6248763] Ako mogu primijetiti, prema [[Wikipedija:Shema članka|ovome]] izvori dođu prije vanjskih poveznica.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:56, 20. veljače 2022. (CET)

:Hvala,primijeniti ću to na svoje nedavne članke. Ugodna večer, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:01, 20. veljače 2022. (CET)

::Nema na čemu. Također.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:07, 20. veljače 2022. (CET)

== Ispravak ==

Pozdrav @[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]. U poruci [[Special:Diff/6307674/6324048]] suradniku si napisala da je on stvorio stranicu, a to nije točno, stranica je stvorena 2009. godine.  Članak zapravo nije ni prepisan, s Wikipedije su ga preuzeli oni drugi (to i priznaju, vidjet ćeš na dnu njihove stranice). Javljam ti se jer bi možda bilo najbolje da ispraviš poruku suradniku... dogodi se. Sretno, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:25, 21. veljače 2022. (CET)

:A joj,hvala što si javio. Odmah ću ispraviti. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:02, 21. veljače 2022. (CET)

== Kategorije ==

Pozdrav! Kod dodavanja kategorija pokušaj biti specifičnija, jer npr. [[:Kategorija:Katoličanstvo]] je preširok pojam i velika većina članaka vezana za katoličanstvo su već gurnuta duboko dalje u stablu kategorija. Primjer: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bernard_Duki%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=6323611 svećenik]. Također obrati pažnju na {{pp|izvori}} i GLAVNIRASPORED. Hvala što pomažeš! —[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳ᚱɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:17, 11. ožujka 2022. (CET)

:Obratiti ću pozornost na spomenuto,hvala i ugodan dan. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:54, 15. ožujka 2022. (CET)

== László Német ==

Bok! Molio bih te da budeš pažljivija kad vidiš da neki IP stavlja [[Posebno:Diff/6343782|obavijest o smrti]] neke osobe. U ovom je konkretnom slučaju to vrlo vjerojatno lažna vijest jer nigdje nisam mogao pronaći izvor o smrti toga biskupa. Dapače, teško da {{plainlink|url=https://ika.hkm.hr/crkva-u-svijetu/mons-laszlo-nemet-ponovno-preuzeo-vodenje-zrenjaninske-biskupije/ iz groba vodi biskupiju.}} [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:23, 26. ožujka 2022. (CET)

:Bit ću pažljivija, da uistinu je teško da je tako. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:30, 26. ožujka 2022. (CET)

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Obalno-kra%C5%A1ka_(regija)&amp;curid=110580&amp;diff=6349086&amp;oldid=6349076] Ako mogu primijetiti, izvor pokazuje na nepostojeću stranicu.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:56, 31. ožujka 2022. (CEST)

:Riječ je o nekakvom izborniku podataka,pa se valjda ne spremaju pojedina pretraživanja podataka. Je li dovoljno samo staviti [https://pxweb.stat.si/SiStatData/pxweb/sl/Data/Data/2640005S.px/ &lt;nowiki&gt;[2]&lt;/nowiki&gt;] - Podatkovna baza SiStat - SURS od Statističog urada Republike Slovenije kao izvor? [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:17, 31. ožujka 2022. (CEST)
::Prije nego odgovorim na ovo iznad, skrećem pažnju na [[Wikipedija:Stranice_za_razgovor#Važne_napomene|ovo]]. Tu se navodi kako da onaj kome odgovorite dobije obavijest o odgovoru. Zbog toga jer nisam dobio nikakvu obavijest, nisam ni odgovorio (da ne bi ispalo da nisam htio).
::A sada što se tiče ''Dežele'': pogledao sam [https://sl.wikipedia.org/wiki/Obalno-kra%C5%A1ka_statisti%C4%8Dna_regija članak na slovenskoj wikipediji] i tamo kao izvor navode [https://www.stat.si/obcine/sl ovu stranicu]. Nekako mi se čini da ne moramo biti ''veći katolici od pape'', tj. da je ova stranica dovoljna kao izvor, osim ako postoji nešto treće, ali ja sam sa slovenskim jako tanko i ne mogu se upuštati u neku pretragu za stranicama gdje bi bili eksplicitni podatci.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:37, 30. svibnja 2022. (CEST)
:::Da, nije mi bilo jasno zašto nema odgovora, a ta će stranica očito biti dovoljna kao izvor. 
:::Još jednom hvala @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] i lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:18, 30. svibnja 2022. (CEST)
::::''Ne lezi vraže''... (ispadoh sitničav): sad sam vidio da nova stranica pokazuje godinu starije i (naravno) drukčije podatke, pa eto... &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:24, 30. svibnja 2022. (CEST)
:::::Popravit ću sad na te starije ako su oni lakše dostupni @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] hahaha. 
:::::[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:46, 30. svibnja 2022. (CEST)
::::::OK, dosta je gnjavaže od mene večeras. Hvala na strpljivosti. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:54, 30. svibnja 2022. (CEST)

== Uklanjanje više izmjena ==

Pozdrav, @[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]. Primijetio sam da ponekad uklanjaš više vandalizama u nizu pa bih ti preporučio ili da &quot;instaliraš&quot; Twinkle prema uputama na [[:m:User:Ahmad252/How_to_globally_Twinkle]] ili da uklanjanje prepustiš ophoditeljima koji to mogu napraviti na mah. Ako si zainteresirana, predložio bih te za [[WP:OP|ophoditeljicu]] pa da i tako malo pomogneš... barem s vandalizmima. Ti zapravo već i sada pomalo ophodiš, samo to nije službeno. Što kažeš? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:06, 17. svibnja 2022. (CEST)

:Može, hvala na prijedlogu. Ako me prihvate, pokušati ću ophoditi koliko stigne. Sezona ispita se bliži :)
:[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:55, 17. svibnja 2022. (CEST)

== Znatiželja ==

Nisam mačka, ali me ubi znatiželja: kako dođe do infookvira u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amundsenovo_more&amp;curid=695210&amp;diff=6401628&amp;oldid=6365386 ovom obliku]?—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:22, 30. svibnja 2022. (CEST)

:{{S|MaGa|Suradniče MaGa}} A da, napravila sam malu pauzu i ostalo je visjeti ovako sat vremena. Ako u kodu samo piše &lt;nowiki&gt;&amp;lt;nowiki&amp;gt;{{Infookvir more}}&amp;lt;/nowiki&amp;gt;&lt;/nowiki&gt;, onda će izgledati tako. Nažalost ne vidim u čemu je riječ pa pretpostavljam da je bilo to. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:10, 30. svibnja 2022. (CEST)
::Ma, nisam mislio na pauzu. Rekao bih da je jednostavnije doslovno kopirati prazni predložak [[:Predložak:Infookvir more|odavde]] i popuniti parametre. Dobije se daleko urednije i jednostavnije za suradnike koji će nekada poslije uređivati. Bez zamjerke, predložak u sadašnjem obliku vrlo je težak za snalaženje (kad je sve natrpano u redove), a zanimalo me kako dođe do toga da je sve u redu jer sam viđao još neke suradnike da isto tako rade. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:18, 30. svibnja 2022. (CEST)
:::Ahaa, to. Dobije se kad se predložak ispunjava u vizualnom načinu. Barem mi se tako čini. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:20, 30. svibnja 2022. (CEST)
::::Ah, znači, do kletog je Visual Editora (ja ga vrlo rijetko koristim, pa mi nije palo na pamet). Rekao bih da pravi više štete nego koristi, a ''wikitehničari'' valjda moraju ostaviti nešto za ''popravljanje'' sljedeće ture. Ipak, plaća se mora zaslužiti. Šta je - tu je.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:27, 30. svibnja 2022. (CEST)

== Ophoditeljica ==

{{Pravila i smjernice}}Čestitke, {{s|The Yennefer}}, danas si promovirana u [[WP:OP|ophoditeljicu]]. S tim dolaze prava da u povijesti uređivanja i nedavnim promjenama vidiš crvene uskličnike uz neophođene članke, da te uskličnike ukloniš slaganjem s promjenom (u ''razlici uređivanja'' vidjet ćeš poveznicu [označi pregledanim]) ili protivljenjem promjeni ([ukloni uređivanje], s obrazloženjem ako se ne radi u čistom vandalizmu), i s jedinom obavezom da [[WP:NGN|budemo dobri prema drugim suradnicima]] :)

Ophodi kad te volja, ono što voliš i o čemu nešto znaš — i tri ophođene promjene dnevno velika su pomoć. @[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] (et al.) sastavili su [[Wikipedija:Ophođene promjene|upute za ophođenje]], mislim da ih je korisno pročitati. Sretno, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:47, 6. lipnja 2022. (CEST)

:Zahvaljujem @[[Suradnik:Ponor|Ponor]], proučiti ću pravila i početi ophoditi kad budem u mogućnosti jer trenutno imam puno posla sa učenjem. -[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:50, 6. lipnja 2022. (CEST)

== Savjetić ==

Hej Yennefer. Kad izabereš naslov kao što je [[Poluotok Cape York]] dobro ti je stvoriti i stranicu [[Cape York]] i nju preusmjeriti na napisani članak, sadržaj te stranice je: &lt;nowiki&gt;#PREUSMJERI [[Poluotok Cape York]] &lt;/nowiki&gt;. Jeftino dobiješ poveznice iz nekih drugih članaka, a ljudi će vjerojatno i pretraživati samo pojam Cape York. Pozdrav i sretno s ispitima, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:26, 16. lipnja 2022. (CEST)

:Hvala na savjetu, stvoriti ću i preusmeriti. Stavila sam tako jer je jasnije, naime postoji i Cape York kao dio istoimenog poluotoka. Hvala na lijepim željama i pozdrav, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:32, 16. lipnja 2022. (CEST)

== Bratulići ==

Pozdrav, i dobrodošla na Wikipediju. Ako sam dobro shvatio tvoj problem to je da postoji jedno jedino selo Bratulići. Da budem iskren nisam nikada ni čuo za ovo mjesto do sada, ali predlažem da na [[Razgovor:Bratulići|stranici za razgovor]] započneš raspravu i da argumentiraš svoj zahtjev. Nadam se da sam ti uspio pomoći i ako ćeš imati još koje pitanje slobodno mi javi. --[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kraljnnm|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:09, 18. lipnja 2022. (CEST)

:Hvala @[[Suradnik:Kraljnnm|Kraljnnm]] [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:00, 18. lipnja 2022. (CEST)

== Alen ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Alen_Vitasovi%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=6522243 ?]--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:55, 16. studenoga 2022. (CET)

:Popravljeno. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:04, 24. studenoga 2022. (CET)

== Nacrti ==

Prilikom premještanja članka, na vrhu originalnog članka (mislim na onaj koji ne započinje s Nacrt:) potrebno je dodati &lt;nowiki&gt;{{subst:NSBris}}&lt;/nowiki&gt;. [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Javni_sektor&amp;diff=6531311&amp;oldid=6364650 Vidi ovu izmjenu kao primjer]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:14, 19. studenoga 2022. (CET)

== Oznake na karti ==

Yennefer, The: [[Special:Diff/6376383/6538919|ovakvu]] promjenu oznaka u [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FMaailmanperint%C3%B6kohde%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=default&amp;fulltext=1u 800 članaka] brže će odraditi [[Suradnik:PonoRoboT/zadatci|robot]], nema smisla da trošiš vrijeme na to. Ako se složiš, bacim(o) se na posao. Postoji li u tim člancima još što što bi htjela promijeniti ''en masse''? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:40, 1. prosinca 2022. (CET)

:{{s|ponor}} Čitaš misli hahahah. Upravo razmišlajm o botu da to napravi. Osim toga moglo bi se zamjeniti u poveznici na UNESCO-ovu stranicu da izgleda [link/broj broj], a ne kao u nekim člancima samo link. Ako kužiš što želim reći.
:Javi kako mogu pomoći. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:44, 1. prosinca 2022. (CET)
::Vidim u promjenama na što misliš. I to je moguće, vrlo lako. Bude li te zanimalo robotiranje, slobodno se javi ([[:en:User:Joeytje50/JWB|JWB]] je zgodan jer radi iz browsera). Kad sam već tu: oznaka &amp;lt;center&amp;gt; više nije preporučena, drugi će je botovi vjerojatno ukloniti (vidjet ćeš u opisu promjene nešto u vezi s &quot;html5&quot;). Možemo razmisliti o centriranju na razini predloška, tako odmah dobiješ ujednačenost u svim člancima. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:50, 1. prosinca 2022. (CET)
:::dobra ideja, nisam znala za taj center. Center postoji i u infookviru planina pa evo čisto da znaš @[[Suradnik:Ponor|Ponor]]. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:24, 1. prosinca 2022. (CET)
:Ha! Opet sam te ulovio ([[Special:Diff/6538541/6542573]]). Zamijenit ćemo cijeli predložak za planine, nema smisla da se koordinate dvaput u njemu navode, a ni ove slike. Ako imaš vremena (tj. kad budeš imala vremena), možda mi možeš pomoći riješiti probleme u [[:Kategorija:Pogreške u modulu Coordinates]] i [[:Kategorija:Pages with malformed coordinate tags]]. Ja odem na francusku wiki ili na UNESCO-ov link u predlošku svjetske baštine pa kopiram koordinate u stupnjevima/minutama/sekundama. Netko je 45.6789° u prijašnje predloške unosio kao 45°67'89&quot;, ili su za širinu unesena tri broja, a za dužinu dva. [[:Predložak:UNESCO – svjetska baština]] ima novu sintaksu, a robot treba odraditi još nekoliko stotina članaka (pomažem mu ručno, nisu stvari uvijek jasne; v. [[Posebno:Doprinosi/PonoRoboT]]). Thnx! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:21, 5. prosinca 2022. (CET)
::Dogovoreno. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:37, 5. prosinca 2022. (CET)
:::[[Special:Diff/6541719/6542587]]: možeš staviti jednu od lokacija (kao UNESCO), ili izbrisati vrijednosti u parametrima ''koordinate'', ''karta'' itd. Mislim da je najgora opcija ostaviti predložak s greškom i crvenim upozorenjima. Spremam ti odgovor i za bota ;) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:48, 5. prosinca 2022. (CET)
::::evo stavila jednu od lokacija, 
::::lp [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:54, 5. prosinca 2022. (CET)

== Gornji Zelenikovac ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Neum&amp;diff=next&amp;oldid=6535493 Gornji Zelenikovac] nije naseljeno mjesto ili sve što nije u [https://fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nas_mjestaBiH.pdf ovakim] i sličnim dokumentima nije naseljeno mjesto u BiH. Naseljena mjesta su zakonski određena i nije ih moguće svojevoljno određivati i tumačiti njihove granice. Gornji Zelenikovac je dio naseljenog mjesta Donji Zelenikovac i koliko god to apsurdno zvučalo to je tako. Ako komu to ne odgovara neka se žali općini Neum, Wikipedija nije tijelo vlasti. Zbog toga ću ukloniti tvoju izmjenu. Hvala na razumijevanju i lijep pozdrav!—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 15:42, 4. prosinca 2022. (CET)

:Hvala na info, ma joj oko tog članka se sporimo već valjda tjedan dana. Vidim da si u pravu i hvala što si me upoznao sa tim @[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]].
:Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:03, 4. prosinca 2022. (CET)

== Potencijalna nova administratorka? ==

Bog Yennefer, nadam se da si dobro! Zanima me, bi li htjela postati administratorka? {{?}} Dobrih i marljivih suradnika ipak nikada ne može biti dovoljno! :-) Ja naravno ne mogu predvidjeti ishod eventualnoga glasovanja u slučaju da prihvatiš kandidaturu, ali sam uvjeren da tvoj rad na Wikipediji dovoljno svjedoči o tvojoj neupitnoj odanosti ovoj maloj jezičnoj inačici Wikipedije.

Pratiš nedavne izmjena, čistiš i sređuješ članke, brineš o pravilima i sadržaju ovog projektu i tako faktički već radiš administatorski posao, tako da ti dodati alati sigurno mogu olakšati rad na Wikipediji. Razmisli pa mi javi, mene bi definitivno veselilo kad bi tvoj odgovor bio pozitivan.

Lijepo te pozdravlja, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 23:22, 7. prosinca 2022. (CET)

:Kad razmislim javim ti se,
:lp [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:37, 8. prosinca 2022. (CET)
::Odlično, samo opušteno i laganini! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Želim ti ugodan vikend i lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 08:28, 9. prosinca 2022. (CET)
:::Kandidiraj me, molim te @[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]]. Prihvaćam kandidaturu.
:::Lp, 22:24, 13. prosinca 2022. (CET) [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:24, 13. prosinca 2022. (CET)
::::Bog Yennefer! Izradio sam prijedlog, molim te samo da još [[Wikipedija:Administratori/Prijedlozi_za_administratore/The_Yennefer#Prihvaćanje_kandidature|»formalno« prihvatiš kandidaturu]], pa ćemo započeti glasovanje i raspravu! :-) Lijepo te pozdravljam, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 22:59, 13. prosinca 2022. (CET)
::::@[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]], nemamo veliku tradiciju kao engleska wiki (možda i druge koje ja ne pratim), ali bilo bi lijepo da prije glasanja nekoliko dana odgovaraš na pitanja suradnica i suradnika. To može biti o [[WP:A|administratorskim akcijama]], temama koje te zanimaju, možda i nekim zamišljenim situacijama s kojima bi se mogla sresti kao administratorica (provedba pravila o sadržaju i ponašanju npr.). Imaš li sada snage i volje za to? Tri dana pa glasanje. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:22, 13. prosinca 2022. (CET)
:::::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Možemo li to odgoditi do 21. prosinca navečer ili to kreće u ponoć pa 22.? Sad se pripremam za ispit, a tada ću imati puno više vremena.
:::::@[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]] S obzirom da tek od 21. prosinca navečer imam vremena pa je li bolje da prihvatim odmah ili tad?
:::::Lp obojici, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:54, 14. prosinca 2022. (CET)
::::::@[[Suradnica:The Yennefer|The Yennefer]], bez žurbe. A i bez ''straha'', neće to biti neka teška pitanja. Dobro je da te imaju priliku upoznati svi koji nisu pratili tvoj rad. Bocni nas kad položiš ispit pa ćemo pokrenuti proceduru. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 14. prosinca 2022. (CET)
Svakako, samo polako. Ovo je prije svega '''hobi u slobodnom vremenu, nešto što se čini s ljubavlju''' ([[WP:NTSS]]) – a ne nešto što treba izazivati dodatan stres u životu. Wikipedija nije prisila ([[WP:NIJE]]), bez obzira na to što će ti možda netko suprotno tvrditi. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Slobodno možeš prihvatiti kandidaturu, pa ćemo započeti glasovanje kad budeš spremna. Samo laganini! [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]] Želim ti puno uspjeha na ispitima! —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:12pt;color:#003153;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 06:21, 18. prosinca 2022. (CET)

:Hvala @[[Suradnik:Koreanovsky|Koreanovsky]], želim reći da sam prihvatila kandidaturu.
:Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:31, 18. prosinca 2022. (CET)

== Novi suradnici, novi članci (''Dajte vremena novom članku/suradniku da se slegne'') ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt:Deborah_Fait&amp;diff=6545445&amp;oldid=6545440][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nacrt:Deborah_Fait&amp;diff=next&amp;oldid=6545446] Kod novih članaka (a pogotovo novih suradnika) svakako treba imati u vidu [[Wikipedija:60|ovu smjernicu]]. Članak neće nigdje uteći. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:02, 10. prosinca 2022. (CET)

:Uzet ću to u obzir sljedeći put, hvala na savjetu @[[Suradnik:MaGa|MaGa]].
:Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:12, 10. prosinca 2022. (CET)
::Nema na čemu, i drugi put. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:15, 10. prosinca 2022. (CET)

== Wikipedia o Naselju Strmendolac ==

Poštovana, uklonili ste moje uređivanje na stranici &quot;Strmendolac&quot; gdje sam napisao svetce zaštitnike sela uz argument da sadržaj nema izvore. Na nijedan način ja ne mogu dokazati valjanost tih informacija, jer se to nigdje ne može pronaći na internetu, a napisano je istina. Molim povratak napisanog. Ugodan ostatak dana.
Mislav [[Suradnik:Mislav991|Mislav991]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mislav991|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:51, 28. prosinca 2022. (CET)

:Poštovani @[[Suradnik:Mislav991|Mislav991]],
:shvaćam situaciju, ako postoji neka knjiga ili članak u naselju u kojem to piše, takva bi sitacija bila idealna. S obzirom na to da cijeli članak nema izvora tako nešto bi pomoglo. Probati ću pronaći sličan slučaj ovome na stranici kafića i postupiti po tome. Nastojati ću da tu informaciju vratim u članak.
:Lp , [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:02, 28. prosinca 2022. (CET)
::Poštovani @[[Suradnik:Mislav991|Mislav991]],
::mislim da je najbolje rješenja vratiti tu info i postaviti predložak &quot;potkrijepiti&quot; u tekstu. Tako ću i napraviti.
::Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:24, 28. prosinca 2022. (CET)
::Yennefer, malo sam ''škicao'' (nadam se da mi nećeš zamjeriti), ali evo [https://www.ferata.hr/proslava-blagdana-svetog-nikole-u-strmendocu-2/ rješenje do pola]. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:27, 28. prosinca 2022. (CET)
:::Neću zamjeririti ne brini haha i hvala. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:21, 28. prosinca 2022. (CET)

== Čestitam! ==
Bok! Zajednica ti je odlučila dati povjerenje i izabrala te je za administratoricu. Iskrene čestitke! [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Još jednom ti želim mnogo sreće u daljnjem radu, a iskoristit ću priliku i da ti zaželim sve najbolje, mnogo sreće i zdravlja u novoj 2023.! —[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 15:24, 31. prosinca 2022. (CET)

:Hvala na čestitkama @[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune, the Mystic]] i tebi želim sve najbolje u novoj godini. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:30, 31. prosinca 2022. (CET)

== Ugrađena greška ==

@[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]]  Lijep Pozdrav poštovana kolegice' Želim vam sve najbolje u 2023 godini i čestitam na izboru za adminstratoricu. Molim vašu pomoć oko jedne stranice. Ja već nekoliko dana radim na prevođenju članka Televizija u Brazilu ali kad  sam danas krenuo raditi dočekao me natpis  kritična greška spremljeni pijevod nije mogao biti ućitan  zbog ugrađene greške. Što mi je činiti? Može li se to nekako popraviti ili da jednostavno odbacim prijevod i krenem iznova? S Štovanjem vaš  Medvedek Uhec ¨ [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:59, 6. siječnja 2023. (CET)

:Pozdrav kolega @[[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]],
:zahvaljujem na lijepim željama i čestitkama. Nisam pronašla način da se to popravi, pokušajte se raspitati u Kafiću i pričekati nekoliko dana. Nikad nisam naišla na tako nešto, a pokušala sam pronaći na wiki.en, i Google-u. Jedino što mi pada na pamet kao moguće rješenje je da se odjavite i prijavite, pa ponovno odete na prijevode.
:Lp. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:01, 6. siječnja 2023. (CET)
::Hvala lijepa poštovana kolegice 'Pokušat ću u Kafiiću . Liijepe  želje i čestike su zaslužene. Lijep Pozdrav. ¨ [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:10, 6. siječnja 2023. (CET)
::Poštovana kolegice problem je riješen nakon  što sam odbacio prijevod i ponovno gs ptihvatio, Lp@[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:43, 6. siječnja 2023. (CET)
:::Drago mi je da ste riješili taj problem kolega @[[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]]. Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:05, 7. siječnja 2023. (CET)
::::I memi također. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:44, 7. siječnja 2023. (CET)
:::::Lijep pozdrav. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:45, 7. siječnja 2023. (CET)
==„kustos”==
{{s|The Yennefer}}, znam da je prošlo dosta dugo od [[Special:Diff/6324272|ove]] izmjene. {{s|Skinovitz}} u izmjeni tvrdi kako se bitka nije odigrala i kako oni arheološki podatci nepostoje. On tvdri kako je »kustos« i kako je »on napisao« objavu s koje je vjerojatno bio izvor. Otkud mi znamo da je on kustos i da je uopće napisao tu objavu. Ima jednu jedinu izmjenu i ota je, kako se meni čini, zataškivanje povijesti. Naišao sam na dosta suradnika koji su napravili račun i par izmjena samo da zataškaju povijest svojim uklanjanjima i ''&quot;mudrovanjima&quot;''. E sad, možda su podatci točni, a možda nisu. Ne znam, možda on govori istinu, no meni je pomalo sumnjivo. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-Roboti:'Roboto';font-size:12pt;color:#002366;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:25, 11. siječnja 2023. (CET)

:Pozdrav @[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]],
:ja sam mu čini se povjerovala, ali kada sad gledam izgleda sumnjivo. Proučiti ću to kasnije pa onda odlučiti. 
:Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:38, 11. siječnja 2023. (CET)
::@[[Suradnik:Croatia 925|Croatia 925]] Čini mi se da @[[Suradnik:Skinovitz|Skinovitz]] djelomično ima pravo jer je [https://grobnik-katedra.hr/files/Kviz/KVIZ_ZNANJA_2017_TEMELJNI_TEKST.pdf ovdje] piše &quot;Tom je suradnjom uspješno provedena izložba grobničkih starina iz fundusa PPMHP pod nazivom „Žeravice“, na kojoj je jedan od izložaka bio i mač izrađen u doba najezde Tatara (13. stoljeće), a koji je 1936. godine pronađen na Grobničkom polju.&quot; Nije navedena direktna veza te bitke nego samo da je mač iz tog doba.
::Predlažem da stavim poveznicu &quot;ovdje&quot; kao izvor uz oznaku treba bolji izvor.
::Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:13, 11. siječnja 2023. (CET)
:::Bok, kolegice, ispričavam se što tek sad vidim. Koliko sam shvatio navod na članku o [[Bitka na Grobničkom polju|Bitci na Grobničkom polju]] je govorio o mogućoj povezanosti mača sa samom bitkom te izražava neutralan stav što se u većini slučajeva na wikipediji zapravo i traži. Dobra je ideja staviti link koji ste naveli za izvor i staviti predložak {{pp|Bolji izvori}}. {{s|Skinovitz}} svakako nije trebao uklanjati navode, već ostaviti samo komentar ili pokušati &quot;popraviti&quot;, no on je još tvrdio da se bitka uopće nije odigrala. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#365475;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#8B0000;&quot;&gt;'''&lt;sup&gt;razgovor&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;'''&lt;/span&gt;]] 22:16, 14. siječnja 2023. (CET)
::::Bok kolega {{s|Croatia 925}}, sada sam popravila i trebalo bi biti dobro. Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:51, 15. siječnja 2023. (CET)

== Označavanje ophođenih promjena ==

Pozdrav, Yennefer. Primijetio sam već nekoliko puta da ukloniš uređivanje, ali da ono ostane neophođeno ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Umjetna_inteligencija&amp;curid=13086&amp;action=history primjer]). Ja imam nekoliko dodataka pa više i ne znam što dobiju ophoditelji koji nisu dodali nijedan, ali barem bi neki od načina brzog uklanjanja trebali označiti promjenu ophođenom... molim te provjeri u Nedavnim promjenama što se dogodi s kojim uklanjanjem. Uzmi iz [https://hr.wikipedia.org/wiki/Suradnik:Ponor/common.js mojega common.js] Rollback summary (brzo uklanjanje koje te pita za sažetak i označava ophođenim); dobit ćeš link &quot;sum&quot; tamo gdje su uklanjanja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:33, 17. siječnja 2023. (CET)

:Pozdrav @[[Suradnik:Ponor|Ponor]]. Da, baš mi je danas to palo na pamet. Uzet ću taj rollback summary. Hvala što si javio. Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:19, 17. siječnja 2023. (CET)
::A inače da kad uklanjam da stavim pregledano? [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:21, 17. siječnja 2023. (CET)
:::Netko svakako mora označiti kao pregledano pa ako si uklanjala twinkleom ili na način koji ti otvori prozor za uređivanje onda ćeš svako uređivanje morati označiti ophođenim ručno. Ima skriptica koje mogu pomoći i oko tog, ja volim dvije ''inline'' iz mojega common.js (jedna otvara diff klikom na trokutić, druga ophodi klikom na crveni upitnik). [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Druga_industrijska_revolucija&amp;curid=22361&amp;action=history Ovdje] je ostalo 5 neophođenih, a mogla bi vježbati i [[WP:SAIZ|skrivanje sadržaja]] izmjene jer su unošena osobna imena: poklikaš pravokutne kućice i odeš na tipku &quot;otkrij/sakrij odabrane izmjene&quot;. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:45, 17. siječnja 2023. (CET)
::::Ok,budem i to. Hvala na savjetu i lp. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:18, 17. siječnja 2023. (CET)

== Jedan koristan ophoditeljski alat ==

Budući da si jedna od novijih ophoditeljica ne znam je li ti itko rekao za [https://copyvios.toolforge.org/ Earwig's Copyvio Detector]. Jako je korisna stranica za detektiranje kršenja autorskih prava. Kadgod vidiš da je netko napravio izmjenu od preko tisuću bajtova provjeri je li prepisano od nekud putem te stranice jer se često desi da jest prepisano. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:04, 21. siječnja 2023. (CET)

:Hvala, provjeravati ću sa tim ubuduće. Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:28, 21. siječnja 2023. (CET)

== vandalism ==

Please Block [[Posebno:Doprinosi/2A01:E11:8007:CA90:D084:5AD3:2231:F6DC|2A01:E11:8007:CA90:D084:5AD3:2231:F6DC]] - vandalism. [[Suradnik:Sakura emad|Sakura emad]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sakura emad|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:21, 31. siječnja 2023. (CET)

== Dobrodošlica ==

Yennefer, predloške dobrodošlice obvezno supstituiramo i potpisujemo, tj. koristimo kao {{subst:&lt;nowiki&gt;dd}}—~~~~&lt;/nowiki&gt; &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:01, 5. veljače 2023. (CET)

:aha oki,pripazit cu [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:34, 5. veljače 2023. (CET)
::Jos jedno pitanje {{s|MaGa}} jel svima pisemo dobrodošlicu ili postoji neko pravilo na koje još nisam naišla? [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:39, 5. veljače 2023. (CET)
:::Nema nikakvih pravila, jedino pravilo kojim sam se ja vodio bio je bon-ton. Inače, mišljenja sam da bi se trebalo raditi ono što se nekada prakticiralo, a to je da bot ''lijepi'' dobrodošlice, čisto da novi suradnici ne lutaju, već da imaju kakvu-takvu osnovu za početak. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:45, 5. veljače 2023. (CET)
::::Oki, hvala [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:07, 5. veljače 2023. (CET)

== Kriteriji ==

@[[SUR:The Yennefer|The Yennefer]], naši su [[WP:KR]]iteriji ~ &quot;dobra pokrivenost sekundarnim izvorima&quot; pa ti članke poput [[Krešimir Fašaić]] nema smisla popravljati. Ne objavljujemo životopise ljudi koji su (recimo to grubo) &quot;samo postojali&quot;: a kad pustiš jednoga, doći će ih još deset s idejom da i oni trebaju imati WP članak. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:08, 9. veljače 2023. (CET)

:Imaš pravo, malo sam se zanijela. Nema nigdje životopisa ni drugih sekundarnih izvora. Brišem.[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:10, 9. veljače 2023. (CET)
::Kad si već tu {{s|Ponor}}e kako to ide sa mentorima, jel ima neki automatizam koji ih dodjeljuje ili se negdje treba dodati na listu da bi mogala postati mentorom?
::Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:12, 9. veljače 2023. (CET)
:::@[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]], nemaš pojma otkad te želim pitati hoćeš li biti mentorica. HVALA što si pitala! Dosad su me svi odbijali, iako skoro pa i nema posla oko mentorstva: ponekad dobiješ pitanje na SZR, ali dobiješ i posebne alate za praćenje &quot;novaka&quot;. [[Posebno:Posebne stranice]] je ''posebna'' stranica sa svakakvim čudima, od njih je jedno i Growth Tools / Upravljanje mentorima, tu se dodaj i prilagodi koliko opterećenje želiš. Gle, tvoj mentor je &lt;nowiki&gt;{{#Mentor:The Yennefer}}&lt;/nowiki&gt; →{{#Mentor:The Yennefer}}, kad se dodaš moći ćeš preuzeti samu sebe ;) [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:55, 9. veljače 2023. (CET)
::::Np. Sad tek vidim da je samo 3 mentora, drago mi je da mogu pomoći novim suradnicima. Preuzela sam sebe i The Yenneferbot kao mentorica. Pročitala sam sada nešto o mentorstvu ne čini se komplicirano. Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:29, 9. veljače 2023. (CET)

== Interpunkcija i ref. ==

Hey Y. Vidim da si se uhvatila prebacivanja interpunkcija ispred {{tag|ref}} koje nam ostavi naš prevoditelj sadržaja. Podijelio bih nekoliko svojih trikova da ti olakšam posao:
* u novijem uređivaču kôda (onom koji je dio VisualEditora) ja prvo idem na Ctrl+F (traži) i zamijenim razmak-točka-razmak s točka-razmak, pa to isto za zareze
*  onda u Ctrl+F uključim opciju (.*), tj. regex. U prvo polje (search) ide &lt;code style=&quot;background:#ddf&quot;&gt;&lt;nowiki&gt; ?(&lt;ref[^&gt;]*&gt;[^&gt;]+&lt;/ref&gt;|&lt;ref[^&gt;]+/&gt;) ?([.,])&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; (NB: počinje razmakom, nakon kojeg je upitnik), a u drugo polje (replace) &lt;code style=&quot;background:#ddf&quot;&gt;&lt;nowiki&gt;$2$1&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Ponoviš &quot;Zamijeni sve&quot; nekoliko puta, dok više ništa ne nalazi, i provjeriš prije spremanja u &quot;Pregledaj promjene&quot; je li sve prošlo u redu. Neće riješiti baš sve slučajeve, ali hoće većinu.
[[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:37, 29. ožujka 2023. (CEST)

:Hvala na savjetu @[[Suradnik:Ponor|Ponore]],[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:57, 30. ožujka 2023. (CEST)

== [[SUR:Boros.V|Boros.V]] – upit (18:05, 1. svibnja 2023.) ==

POzdrav, možete li mi pomoći kako da objavim? (na fakultetu smo imali zadatak prevesti (2) stranice te postaviti na wikipediju te zatim tu web adresu poslati profesoru). Hvala, Valentina --[[Suradnik:Boros.V|Boros.V]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Boros.V|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:05, 1. svibnja 2023. (CEST)

:@[[Suradnik:Boros.V|Boros.V]] o kojoj stranici se radi? I kada ste ju pokušali objaviti? Vjerojatno je problem u tome da ne možete objaviti prijevod koji se vrlo malo razlikuje od strojnoga. Pokušajte promijeniti rečenice da budu u skladu sa hrvatskim jezikom (npr. ne sadrže konstrukciju od strane i tako.) 
:Ako to ne pomogne (a trebalo bi), pokušajte kliknuti oznaku za postavke pokraj plavog gumba &quot;Objavi&quot; i označiti kao odredište &quot;Nacrt zajednice&quot;.
:Javite se ako i dalje ne ide.
:Ako je članak koji prevodite dugačak, možete pokušati prepričati taj dio. Samo nemojte zaboraviti na izvore.
:Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:43, 1. svibnja 2023. (CEST)

== Skrivanje ==

Stavila si da si skrila ime suradnika, a [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:Armenci&amp;action=history u povijesti izmjena] se vidi tko je to unio... – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:41, 6. svibnja 2023. (CEST)

:Previdjela sam to, hvala. Vidim da ime nije uvrijedljivo, barem mi se tako ne čini. Sporan je bio tekst i opis. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:46, 6. svibnja 2023. (CEST)

== [[SUR:KOP - NOP|KOP - NOP]] – upit (14:23, 10. svibnja 2023.) ==

…..razmišljao sam i došao do zaključka da to može imati smisla. Mislim na ovu vrstu rada. Očekujem Vašu potporu. --[[Suradnik:KOP - NOP|KOP - NOP]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:KOP - NOP|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:23, 10. svibnja 2023. (CEST)

:@[[Suradnik:KOP - NOP|KOP - NOP]] nije mi uopće jasno o čemu se radi. Čini mi se da ste na krivo mjesto upitali tekst. Slali ste svojoj wiki-mentorici upit. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:19, 10. svibnja 2023. (CEST)

== Ima, ima.... ==

...samo je Željko [[Suradnik:Zeljko/Nagrade|to zakopa]] (relativno) duboko pa treba (po)tražit.[[Slika:Rolling on the floor.gif|20px]] &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:09, 15. svibnja 2023. (CEST)

== [[SUR:Ratatonssa|Ratatonssa]] – upit (23:04, 19. svibnja 2023.) ==

Našao sam gramatičku pogrešku na članku, a nemam dopuštenje da je promijenim, što sad? --[[Suradnik:Ratatonssa|Ratatonssa]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ratatonssa|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:04, 19. svibnja 2023. (CEST)

:@[[Suradnik:Ratatonssa|Ratatonssa]] vjerojatno je problem što još uvijek niste automatski potvrđeni suradnik. Možete pričekati 4 dana da biste postali automatski potvrđeni. U međuvremenu možete otići na vašu početnu stranicu i, ako želite, pronaći ostale članke u kojima treba popraviti gramatiku.
:Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:20, 19. svibnja 2023. (CEST)

== Ophođenje ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:NoPassaran12345&amp;oldid=6648859&amp;diff=prev] kad ovakve promjene ophodite uputno je obavijestiti one koji sudjeluju u razgovoru. Suradnik @[[suradnik:NoPassaran12345|NoPassaran12345]] piše na svojoj szr, ja ništa ne vidim, a spominje me. Suradnik piše velikim slovima koja se mogu doživjeti kao vikanje i napad. Suradnik piše jezikom koji nije hrvatski jezik pa ga je i o tome trebalo obavijestiti. Osim toga [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom%3ANoPassaran12345&amp;diff=6648859&amp;oldid=6648855 ovo] uređivanje doživljavam kao napad. Dakle, lijepo molim, da se ovakva, i slična uređivanja ne označavaju ophođenima prije nego se obavijeste svi koji trebaju biti obaviješteni. Lijepo pozdravljam--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:34, 30. svibnja 2023. (CEST)

:@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] čini mi se da nisam dovoljno pazila. Hvala na upozorenju. Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:44, 30. svibnja 2023. (CEST)

::Uopće nije upozorenje, ''uputa'' je. Nastojim čitav sustav poboljšati i uvijek stojim na raspolaganju.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:48, 30. svibnja 2023. (CEST)
:::@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] Ok, onda ću to tako shvatiti. Sretno i lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:53, 30. svibnja 2023. (CEST)
::::Ne razumijem. Što se to treba shvaćati na bilo koji način?--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:59, 30. svibnja 2023. (CEST)
:::::@[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] Ma samo tvoj komentar kao uputu, a ne upozorenje. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:20, 30. svibnja 2023. (CEST)
:Poštovani, da li Vam odgovara ovako obraćanje? 
:Ako da, molim Vas za dodatnu klarifikaciju sljedećih navoda:
:- Suradnik piše velikim slovima.
:Također, ne bih ulazila u detaljnije objašnjavanje policentričnih jezika jer iz do sada napisanog mogu zaključiti da Vam lingvistika nije struka niti profesija, ali bez obzira što je ovaj Wiki na hrvatskom jeziku, moje izmjene su se odnosile na jednu jedinu stavku, a to je uporaba pojma bošnjački jezik koji ne postoji kao standard niti ima svoju normu. S obzirom da sam Vam također i napisala da se na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb koristi izraz bosanski, u službenoj komunikaciji između država se koristi izraz bosanski jezik. Ako ne vjerujete meni, onda barem vjerujte hrvatskim lingvistima. Isto tako, na hrvatskom jeziku se bosanski jezik naziva bosanski jezik.
:Skrenula sam Vam pažnju na korištenje pojma bošnjački jezik nema nikakvu naučnu pozadinu ako govorimo o jezicima, te da uporaba istog se može naći samo u određenim situacijama.  [[Suradnik:NoPassaran12345|NoPassaran12345]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:NoPassaran12345|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:49, 30. svibnja 2023. (CEST)
:Ako ne vjerujete meni da se na hrvatskom jeziku bosanski jezik naziva bosanski jezik, onda pogledajte članke napisane na čistom hrvatskom jeziku
:https://lidermedia.hr/poslovna-scena/tehnopolis/hrvatski-bosanski-i-srpski-jezik-sluzbeno-uvrsteni-u-microsoft-translator-54058
:https://www.vecernji.hr/techsci/hrvatski-bosanski-i-srpski-jezik-sluzbeno-uvrsteni-u-microsoft-translator-996167 [[Suradnik:NoPassaran12345|NoPassaran12345]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:NoPassaran12345|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:06, 30. svibnja 2023. (CEST)
:I kao posljednji dokaz @[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] @[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]]
:[https://www.dnevnik.ba/vijesti/hrvatska-djeca-u-skoli-ce-uciti-bosanski-jezik-2540497 https://www.dnevnik.ba/vijesti/hrvatska -djeca-u-skoli-ce-uciti-bosanski-jezik-2540497]
:PRVA U ISTRI UVELA GA OŠ &quot;VAZMOSLAV GRŽALJA&quot;
:Bosanski jezik kao izborni predmet ulazi u istarske škole
:Da zatvorimo ovu nadasve mučnu &quot;diskusiju&quot; - na hrvatskom jeziku se bosanski jezik naziva bosanski jezik te je to službeni jezik (uz ostala dva) države Bosne i Hercegovine. Bosanski jezik kao izborni predmet postoji u RH.
:Nadam se da sada uviđate da korištenje izraza &quot;bošnjački&quot; jezik nije odraz lingvističkog znanja niti stvarnog stanja, već je nešto drugo u pitanju.  [[Suradnik:NoPassaran12345|NoPassaran12345]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:NoPassaran12345|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:17, 30. svibnja 2023. (CEST)

== [[SUR:FatSince86|FatSince86]] – upit (14:59, 3. lipnja 2023.) ==

Pozdrav, na koji način mogu kreairati novi članak na Wikipediji? Trebam dodati jednog glazbenika, odnosno autora, koji nije još prisutan na Wikipediji, a jedna je od najvažnijih osoba u tamburaškoj glazbi zadnjih 30 godina. Zamolio me da mu napravim članak na Wikipediji s njegovim biografskim i diskografskim podacima. --[[Suradnik:FatSince86|FatSince86]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:FatSince86|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:59, 3. lipnja 2023. (CEST)

:@[[Suradnik:FatSince86|FatSince86]] Preporučujem da prvo proučite [[Wikipedija:Tipski_članci/Životopisi]] i bar proletite pogledom preko [[Wikipedija:Uvodni tečaj]]. Pronađite sekundarne izvore (novinski članci, članci iz časopisa). Kada pronađete bar 2 takva članka počnite pisati članak na wikipediji. U wiki tražilicu na vrhu stranice upišete ime glazbenika, a u zagradi može njegov biti nadimak, ako postoji. Kliknite gumb za pretraživanje i onda crvena slova kojima je ispisano njegovo ime u navodnicima. Kliknete &quot;Započni&quot; i napišite članak (ili dio članka). Članak u početku vjerojatno neće biti savršen i to je ok. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:29, 3. lipnja 2023. (CEST)

== [[SUR:Nekont|Nekont]] – upit (11:42, 1. srpnja 2023.) ==

Pozdrav! Zanima me kako da prevedem stranicu? Probao sam ono &quot;dodaj druge jezike&quot; i odabrao engleski i preveo dio stranice (nisam stigao cijelu) i kad sam objavio, stekao sam dojam da je nestala stranica na hrvatskom i da postoji samo ta na engleskom pa sam vratio na verziju prije. Pa me zanima gdje sam pogriješio i kako trebam pravilno? Hvala! --[[Suradnik:Nekont|Nekont]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Nekont|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:42, 1. srpnja 2023. (CEST)

:@[[Suradnik:Nekont|Nekont]] za prijevod stranice na engleski trebate imati barem 400 izmjena na en.wikipedia. Vjerojatno je u tome bio problem. Ne znam zašto bi stranica na hrvatskom nestala.
:Postoji i drugi način da prevedete stranicu sa hr na engleski: na engleskoj wikipediji se ulogirate i odete na translations i odaberete jezik sa kojeg prevodite i ime članka. Nakon što završite prijevod spremite ga na svoju suradničku stranicu, doradite, dodate predloške ako je potrebno. Možete se javiti nekome od [[:en:Wikipedia:Translators_available#Croatian-to-English|prevoditelja]] sa tog jezika i pitati za savjet ako je potrebno.
:Uvijek savjet možete zatražiti i ovdje.
:Lp, [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:10, 3. srpnja 2023. (CEST)

== [[SUR:Denver Konditorei|Denver Konditorei]] – upit (13:51, 1. srpnja 2023.) ==

Zdravo da li se može promeniti ime za wikipediju? --[[Suradnik:Denver Konditorei|Denver Konditorei]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Denver Konditorei|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:51, 1. srpnja 2023. (CEST)
:[[Suradnik:Denver Konditorei|Denver Konditorei]], ako mislite na svoje suradničko ime, može se. Odete na stranicu [[Posebno:GlobalRenameRequest|Zahtjev za globalnim preimenovanjem suradnika]] → unesete traženo suradničko ime → unesete razlog za podnošenje zahtjeva, to jest razlog zašto želite da Vas se preimenuje → kliknete na Zatraži promjenu imena. I to je to. &lt;span style=&quot;font:'Garamond';color:#E8B028&quot;&gt;'''–'''&lt;/span&gt; [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font:'Garamond'; color:#0C4C84;&quot;&gt;'''Croatia'''&lt;/span&gt;]] [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font:'Garamond';color:#1E1E58&quot;&gt;'''925'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font:Garamond; color:#A5000C;&quot;&gt;'''&lt;sup&gt;razgovor&lt;/sup&gt;'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font:Roboto; color:#E8B028;&quot;&gt;'''&lt;sup&gt;—&lt;/sup&gt;'''&lt;/span&gt; 21:39, 2. srpnja 2023. (CEST)

== [[SUR:Jovanialmir|Jovanialmir]] – upit (20:43, 16. srpnja 2023.) ==

Da li mogu da napisem pricu o nama Jovan i Almir na wikipediji? --[[Suradnik:Jovanialmir|Jovanialmir]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jovanialmir|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:43, 16. srpnja 2023. (CEST)

:@[[Suradnik:Jovanialmir|Jovanialmir]], da. Wikipedija je slobodna, što znači da svi mogu doprinositi. Međutim prije nego što počnete pisati bilo bi korisno da preletite preko [[Wikipedija:Uvodni tečaj]]. — [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:41, 23. srpnja 2023. (CEST)

== Pisanje članaka po narudžbi ==

Pozdrav, 

zanima me pišete li članke o osobama na WIkipedi-i po narudžbi? Ako da, može li neki kontakt? Unaprijed zahvalna [[Posebno:Doprinosi/46.188.236.249|46.188.236.249]] 10:03, 24. srpnja 2023. (CEST)

:Ne, pisanje članaka po narudžbi je loša praksa. Članak nikako ne bi trebao služiti kao reklama.[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:59, 24. srpnja 2023. (CEST)

== [[SUR:Adria markt|Adria markt]] – upit (12:12, 24. srpnja 2023.) ==

Pozdrav. Mogu li Vas angažirati za pisanje na Wikipediji? Hvala puno --[[Suradnik:Adria markt|Adria markt]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Adria markt|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:12, 24. srpnja 2023. (CEST)

:Pozdrav, ne. Međutim slobodni ste sami pisati u skladu sa [[Wikipedija:NIJE|pravilima wikipedije]]. — [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:40, 25. srpnja 2023. (CEST)

== [[SUR:Tihomir Posavi|Tihomir Posavi]] – upit (19:40, 2. kolovoza 2023.) ==

Hello --[[Suradnik:Tihomir Posavi|Tihomir Posavi]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tihomir Posavi|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:40, 2. kolovoza 2023. (CEST)

:Hello, is there anything specific you need or just saying hey? – [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:07, 4. kolovoza 2023. (CEST)

== [[SUR:Suradnik2023|Suradnik2023]] – upit (08:50, 18. listopada 2023.) ==

Pozdrav! Zanima me koliko obično traje obrada zahtjeva za otvaranje stranice? Naime, trebala bih napisati članak o TALIS istraživanju (međunarodno obrazovno istraživanje) s obzirom da o istom nema previše izvora na internetu. --[[Suradnik:Suradnik2023|Suradnik2023]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik2023|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:50, 18. listopada 2023. (CEST)

:@[[Suradnik:Suradnik2023|Suradnik2023]], ako nema dovoljno izvora na internetu, onda ne udovoljava [[WP:Kriteriji]]ma, što znači da tema ne može imati svoj članak na Wikipediji. &lt;span style=&quot;font:'Garamond';color:#E8B028&quot;&gt;'''–'''&lt;/span&gt; [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font:'Garamond'; color:#1E1E58;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font:Garamond; color:#A5000C;&quot;&gt;'''&lt;sup&gt;razgovor&lt;/sup&gt;'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font:Roboto; color:#E8B028;&quot;&gt;'''&lt;sup&gt;—&lt;/sup&gt;'''&lt;/span&gt; 23:00, 19. listopada 2023. (CEST)

==Hej==
Ciao kolegice,

tek sam sad realizirao, izabrala si nickname po ženskom liku Yennefer iz video igre [[The Witcher]]? Jesam li u pravu?—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:55, 25. listopada 2023. (CEST)

:Da, mozda malo spora realizacija. hahhah [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:21, 25. listopada 2023. (CEST)
== Jezici ==
Nemoj brisat poveznice sa jezika. Šta ti to znači —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:45, 31. listopada 2023. (CET)

:Kolega je prepravio ime jezika pa sam ga ja prepravila na isto to u drugom članku. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:46, 2. studenoga 2023. (CET)

== Nepotrebno uklanjanje izmjene ==

[[Special:Diff/6786345|Ovo uklanjanje]] bilo je nepotrebno. Spomenuto je dvaput, ima članak i tema je slična. &lt;span style=&quot;font:'Garamond';color:#E8B028&quot;&gt;'''–'''&lt;/span&gt; [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font:'Garamond'; color:#1E1E58;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font:Garamond; color:#A5000C;&quot;&gt;'''&lt;sup&gt;razgovor&lt;/sup&gt;'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font:Roboto; color:#E8B028;&quot;&gt;'''&lt;sup&gt;—&lt;/sup&gt;'''&lt;/span&gt; 14:24, 30. studenoga 2023. (CET)

:Kad bolje razmotrim da, bilo je nepotrebno. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:00, 3. prosinca 2023. (CET)

== Slaganje s kolegama ==

Mene zanima jer je NPA bio u 2 dijela, da ne otvaram 2 NPA kada je sve moglo stati u jedan, zašto niste komentirali dio NPA gdje pozvam na NPOV pushing? Ima li ga ili ga nema? Nitko od admina koji su komentirali nije to naveo, a vidim da ste uređivali genocid transrodnih. [[Suradnik:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:red;&quot;&gt;'''Kanikosen'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Kanikosen|&lt;span style=&quot;font-family:'Georgia';font-size:9pt;color:#000000;&quot;&gt;(SZR)&lt;/span&gt;]] 16:06, 1. prosinca 2023. (CET)

== Ophođeni članak ==
Pozdrav!
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Damir_A._Sara%C4%8Devi%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=6666790 Popravio] sam članak koji je bio ophođen, a zapravo ga je prilikom ophođenja trebalo još malo srediti. Ako nisi sigurna kod ophođenja, slobodno ostavi neophođeno. Ophođenje novih članaka je posebno ''tricky'' jer samo iskusniji suradnici mogu prepoznati što sve nedostaje u novom članku, npr. kategorija, formatiranje početka članka (posebno ako je životopis) itd... Ništa ne brini, i meni stalno skreću pažnju na propuste u ophođenju nedavnih promjena, čak i nakon 18 godina iskustva ;). --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 17:03, 7. prosinca 2023. (CET)

:@[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] hvala. Obratit ću pozornost.[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:40, 8. prosinca 2023. (CET)

== [[SUR:MiTroje|MiTroje]] – upit (01:28, 27. prosinca 2023.) ==

Postovani, poslali smo zahtjev administratorima za brisanjem stranice prema WP:BVI WP:ŽŽO zbog pisanja tendencioznog, neprimjerenog i uvredljivog teksta za osobu o kojoj se pise. Tekst na stranici 

https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Jelena_Pavi%C4%8Di%C4%87_Vuki%C4%8Devi%C4%87

je napisan od strane trecih osoba, vjerovatno simpatizera ili clanova stranke Mozemo, koji su istovremeno i administratori na Wikipediji Hrvatska, a napisan je bez odobrenja osobe o kojoj se pise sto nije u pravilima Wikipedije. Na Wikipediji su isto tako namjerno navedene insinuacije i osobna misljenja administratora koja nemaju veze u realnosti i cinjenicama, u svrhu diskreditacije i sirenja mrznje prema osobi o kojoj se pise. Molimo da se kompletna stranica izbrise, a ukoliko se ne izbrise, podnjeti cemo tuzbu za sirenje mrznje i neistina, te naknadu stete.
Hvala unaprijed --[[Suradnik:MiTroje|MiTroje]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MiTroje|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:28, 27. prosinca 2023. (CET)

== Translation  ==

Hi dear friend . I hope you be fine

If possible, translate this page into Croatian language: ( “Habib Bahmani” please search the name in English ) . I think it will interesting for people. 

. He is a Coach of the Croatian Wushu (Chinese Martial Arts sport) National Team

Thanks for your understanding and help 

Regards 

Hami from Iran  [[Suradnik:Hami2266|Hami2266]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hami2266|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:29, 9. veljače 2024. (CET)

== [[SUR:Kreativka|Kreativka]] – upit (13:09, 11. veljače 2024.) ==

Pozdrav Mentorice, 
prijavila sam se na wikipediju jer ima jako puno važnih stvari iz kreativne industrije koje planiram sustavno objavljivati. 
Zanimaju me dvije stvari. Prva je kako se dodaje slika. Jel mi možete pomoći oko toga. I druga je Kako promjeniti ime stranice. primjerice Josipa Mijoč treba se promjeniti u Josipa Forjan. Hvala puno. --[[Suradnik:Kreativka|Kreativka]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kreativka|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:09, 11. veljače 2024. (CET)

:Pozdrav @[[Suradnik:Kreativka|Kreativka]],
:Dodavanje slika je nešto kompliciranije. Prije nego što postavite sliku, budite sigurni da:
:* posjedujete autorska prava nad slikom/fotografijom (što obično znači da ste sliku u potpunosti sami napravili)
:* možete dokazati da je vlasnik autorskih prava sliku licencirao pod jednom od prihvatljivih slobodnih licencija.
:* možete dokazati da je slika u [[Javno vlasništvo|javnom vlasništvu]]
:ili
:* Vi vjerujete i tvrdite da je sliku moguće koristiti pod poštenom upotrebom uz posebno obrazloženje za svako korištenje.
:* postoji [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja|dopusnica]]. 
:Molim da pročitate [[Wikipedija:Uporaba slika|o uporabi slika]]. A za pitanja oko licenci slika pitajte [[Wikipedija:Kafić/Pitanja o slikama|ovdje]].
:Promjenu imena inače možete tražiti na [[Wikipedija:Zahtjevi i želje|Zahtjevima]]. U početku smo se svi loše snalazili pa ću promjeniti naziv u Josipa Forjan. – [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:14, 11. veljače 2024. (CET)
::Odlično. Snašla sam se s sa slikama. Hvala za promjenu. Možete li obrisati prezime u zagradi. Jako je zanimljivo sve što se ovdje nudi za doprinos uređivanju. Velik posao i čestitke svima [[Suradnik:Kreativka|Kreativka]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kreativka|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:18, 12. veljače 2024. (CET)
:::@[[Suradnik:Kreativka|Kreativka]], drago mi je da ste se snašli. A za brisanje prezimena molim da pričekate koji dan da se usuglasimo u [[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja#Nazivi članaka osoba koje su promjenile prezime|Kafiću]]. Postoji jako puno tema kojima se može doprinjeti. Hvala na čestitkama. – [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:58, 14. veljače 2024. (CET)
::::@[[Suradnik:Kreativka|Kreativka]] Promjenila sam ime, odnosno izbrisala zagradu. Kolega upućuje: &quot;sve ovisi pod kojim je imenom i prezimenom osoba sada (naj)poznat(ija)a&quot; pa sam tako i postupila. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:18, 17. veljače 2024. (CET)

== [[SUR:MačakMacan13|MačakMacan13]] – upit (12:48, 25. veljače 2024.) ==

Hvala! Nadam se dobrom druženju --[[Suradnik:MačakMacan13|MačakMacan13]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MačakMacan13|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:48, 25. veljače 2024. (CET)

== Navodnici ==

I ti… Šalim se. {{;P}}&lt;br&gt;Vidio sam da u [[Posebno:Diff/6917286|6917286]] koristiš &quot;&quot;.&lt;br&gt;Treba koristiti &lt;code&gt;'''„”'''&lt;/code&gt; ili &lt;code&gt;'''»«'''&lt;/code&gt;. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 19:27, 23. travnja 2024. (CEST)

:Moram i ja tu i tamo.🤣 [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:49, 24. travnja 2024. (CEST)

== &lt;span lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;Reminder to vote now to select members of the first U4C&lt;/span&gt; ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;section begin=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
:''[[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder|You can find this message translated into additional languages on Meta-wiki.]] [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special:Translate&amp;group=page-{{urlencode:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024/Announcement – vote reminder}}&amp;language=&amp;action=page&amp;filter= {{int:please-translate}}]''

Dear Wikimedian,

You are receiving this message because you previously participated in the UCoC process.

This is a reminder that the voting period for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) ends on May 9, 2024. Read the information on the [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Election/2024|voting page on Meta-wiki]] to learn more about voting and voter eligibility.

The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. Community members were invited to submit their applications for the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, please [[m:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|review the U4C Charter]].

Please share this message with members of your community so they can participate as well.

On behalf of the UCoC project team,&lt;section end=&quot;announcement-content&quot; /&gt;
&lt;/div&gt;

[[m:User:RamzyM (WMF)|RamzyM (WMF)]] 01:11, 3. svibnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:RamzyM (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2024/Previous_voters_list_2&amp;oldid=26721207 --&gt;

== Nacrt Televizija u Brazilu ==

Lijep pozdrav poštovana kolegice, učinio aam sve što sam mogao s nacrtom Televizija u Brazilu Ali molim vas da ga pregledate kako biste utvrdili  zadovoljava li uvjete za povratak u glavni imenski prostor i ispravite moguće previde. Unaprijed hvala i svako dobro. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:40, 3. svibnja 2024. (CEST)

:Pozz @[[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]], pregledam kroz tjedan dana. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:37, 4. svibnja 2024. (CEST)
::Lijep Pozdrav  Hvala vam. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:12, 4. svibnja 2024. (CEST)
:::Kako bi članak mogla dodati u glavni imenski prostor potrebno mu je dodati izvore da bude [[Wikipedija:Provjerljivost|provjerljiv]]. Treba dodati izvore u ovaj odlomak [[Nacrt:Televizija u Brazilu#Kritike|Kritike]] i ostatak članka. Ispravila sam što sam vidjela na prvu, ali ovako dugačak članak treba imati bar 20ak izvora. Izvori ne moraju biti na hrvatskom niti engleskom. Dodavanje njih naknadno je veći posao, ali je moguće. – [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:20, 10. svibnja 2024. (CEST)

== Umjetnice ==

Vidjeh prošli mjesec da vodiš nekakvu radionicu o umjetnicima. Pala mi je napamet jedna ideja za tu radionicu. Hrvatska enciklopedija sadrži veliki broj biografskih članaka koje mi nemamo (usporedi s [https://hr.wikipedia.org/wiki/Wikipedija:Feminizam_i_folklor_2022./Hrvatska ovim] popisom osoba s Hrv. enc. iz manje poznatih struka kojim se bavio mali broj značajnih osoba). Pretpostavljam da je kod nas slabo pokrivena domaća umjetnost budući da postoji mali broj suradnika s velikim brojem izmjenama za koje znam da su pisali o domaćim umjetnicima. Predlažem ti da na Hrvatskoj enciklopediji napraviš pretrage tipa ''hrvatska imeZanimanja'' ([https://www.enciklopedija.hr/Abecedarij?q=hrvatska%20slikarica npr. hrvatska slikarica]) za razna umjetnička zanimanja (slikari, kipari, dizajneri, filmski umjetnici, strip i sl.) i provjeriš koji svi članci nam nedostaju. Zasigurno ćeš tako naći veliki broj potencijalnih članaka za koje ćeš s lakoćom pronaći kvalitetne izvore (npr. na Hrčku). Gledao sam jedino prva dva članka s popisa slikarica i niti jedna od njih nema članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:56, 6. lipnja 2024. (CEST)

:Pomoći mogu članak [[Nagrada Vladimir Nazor]] te raznorazne predloške za tu nagradu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:00, 6. lipnja 2024. (CEST)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Hvala na prijedlogu. Dobro si se sjetio. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:18, 6. lipnja 2024. (CEST)

== Ne mogu napraviti stranicu ==

Poštovanje The Yennefer

Napravio sam stranicu &quot;Sanda (sport)&quot;, radi se o borilačkom sportu iz Kine, međutim...
kad je pokušam objaviti, pojavi se sljedeća poruka:
&quot;Ova je radnja automatski prepoznata kao štetna, stoga ste spriječeni u njenom izvršavanju. Ako vjerujete da je Vaše uređivanje smisleno, molimo javite se administratorima i obavijestite ih o tome što ste pokušali načiniti. Kratak opis pravila sprečavanja zloporabe koje se podudara s Vašim uređivanjem jest: wandalizam&quot;.

Ta stanica postoji na 29 jezika, i ne vidim u čemu je problem? [[Suradnik:Xawyq|Xawyq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Xawyq|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:47, 10. srpnja 2024. (CEST)

:@[[Suradnik:Xawyq|Xawyq]] vidim da ste uspjeli. Ako bude još problema slobodno javite. – [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:37, 13. srpnja 2024. (CEST)
::Naravno, hvala na javljanju. [[Suradnik:Xawyq|Xawyq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Xawyq|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:26, 14. srpnja 2024. (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:07, 26. srpnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:10, 7. listopada 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== [[SUR:Dado Biloglav|Dado Biloglav]] – upit sa stranice [[Zemunik Donji]] (18:28, 10. listopada 2024.) ==

Osnovnu školu pohađa 220 učenika. --[[Suradnik:Dado Biloglav|Dado Biloglav]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dado Biloglav|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:28, 10. listopada 2024. (CEST)

:@[[Suradnik:Dado Biloglav|Dado Biloglav]] imate li možda izvor za tu tvrdnju? [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:31, 10. listopada 2024. (CEST)
::Radim pri školi,točnije vozim školski autobus u toj školi. [[Posebno:Doprinosi/88.207.30.79|88.207.30.79]] 18:36, 10. listopada 2024. (CEST)
::{{s|Dado Biloglav}}, {{s|88.207.30.79}}, {{s|The Yennefer}}: Nije važno tko gdje radi i zna niti postoji li izvor za to jer se broj učenika mijenja svake godine; neće on uvijek biti točno 220 i to je kasnije teško ažurirati (ne vjerujem da će itko to ažurirati). Je li broj učenika neke osnovne škole u članku o naselju uopće važan? – [[User:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[User talk:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(razgovor)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 20:21, 10. listopada 2024. (CEST)
:::Zadnjih desetak godina broj učenika konstantno raste.Mislim da  bi bilo u redu staviti točan podatak,a ne onaj od prije 10-15 godina.Pozdrav. [[Posebno:Doprinosi/88.207.29.202|88.207.29.202]] 20:32, 10. listopada 2024. (CEST)

== [[SUR:Klara Cerina|Klara Cerina]] – upit (13:35, 17. studenoga 2024.) ==

Hej kako izbrisati stranicu koju sam napravila --[[Suradnik:Klara Cerina|Klara Cerina]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Klara Cerina|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:35, 17. studenoga 2024. (CET)

:@[[Suradnik:Klara Cerina|Klara Cerina]] Pozdrav! Obrisao sam stranicu. Ubuduće možeš koristiti predložak {{tl|brisati}} (prvo pročitaj upute za korištenje; administratori će kad-tad obrisati), a za daljnje isprobavanje Wikipedije možeš koristiti [[WP:SZV|stranicu za vježbanje]]. Sretno! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[User talk:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 14:19, 17. studenoga 2024. (CET)

== [[SUR:GreatKaii|GreatKaii]] – upit sa stranice [[Suradnik:GreatKaii]] (08:32, 28. studenoga 2024.) ==

Trebam staviti sliku vlade jularica i da izbaci na guglu kada se upise njegovo ime --[[Suradnik:GreatKaii|GreatKaii]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:GreatKaii|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:32, 28. studenoga 2024. (CET)

== [[SUR:Lil Sonja|Lil Sonja]] – upit (06:12, 10. travnja 2025.) ==

Hi!
Nice to meet you --[[Suradnik:Lil Sonja|Lil Sonja]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Lil Sonja|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:12, 10. travnja 2025. (CEST)

== [[SUR:Lil Sonja|Lil Sonja]] – upit sa stranice [[Jaroslav Šifer]] (06:47, 10. travnja 2025.) ==

Where can I click, to leave a message for another editor? --[[Suradnik:Lil Sonja|Lil Sonja]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Lil Sonja|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:47, 10. travnja 2025. (CEST)

:Hi @[[Suradnik:Lil Sonja|Lil Sonja]],
:you can leave a message for another editor in a few ways. For comments related to a specific article use the &quot;Talk&quot;/&quot;Razgovor&quot; page under the Main heading of the article and use &quot;@&quot; to mention a specific editor. 
:If the message is related to the editor use the Talk page of the editor. All the editor talk pages look like this: &quot;Razgovor sa suradnikom:editor name&quot;. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:46, 28. travnja 2025. (CEST)

== [[SUR:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] – upit (18:29, 24. svibnja 2025.) ==

Pozdrav! 
Napravila sam stranicu o sebi koja je predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to mogu ispraviti?
Zahvaljujem :) --[[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:29, 24. svibnja 2025. (CEST)

== Join us at the Next CEE Catch up! Learn about Temporary accounts! ==

Hi everyone, 

We want to announce the tenth '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Catch up|CEE Catch Up]]''' session, which will be dedicated to the '''Temporary accounts''', as this important change is going to affect every Wikipedia soon, so it is important for patrollers and functionaries like you to understand this change. On wikis where temporary accounts are enabled, IP addresses of unregistered editors are not visible publicly. Only those who fight spam, vandalism, harassment and disinformation have access to IP addresses there.

The session will take place on '''10th of June 2025, 18:00-19:00 CEST''' (check your ''[https://zonestamp.toolforge.org/1749571200 local time]'').

If you are interested in this topic, then '''[[:m:Event:CEE Catch up Nr. 10 (June 2025)|sign-up for the session here]]'''.

[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 13:17, 29. svibnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== [[SUR:Vusz11|Vusz11]] – upit (09:17, 11. lipnja 2025.) ==

Pozdrav,
Kako izvršiti izmjene na stranici Vukovarsko - srijemska županija jad je zaključana za izmjene.
Hvala! --[[Suradnik:Vusz11|Vusz11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vusz11|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:17, 11. lipnja 2025. (CEST)

:Oozdrav @[[Suradnik:Vusz11|Vusz11]], moći ćete uređivati stranicu za 4 dana. Trenutno ju mogu uređivati samo Autopotvrđeni suradnici što ćete Vi postati u ned oko 10 ujutro. Hvala na razumijevanju.
:Do tada možete uređivati mnoge druge stranice koje nisu zaključane.
:Dobrodošli i ako imate još neko pitanje slobodno me pitajte. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:45, 11. lipnja 2025. (CEST)

== Šopi ==
Nepravedno sam blokiran na tjedan dana i poslije prijave na meti savjetovano je da se drugi admini uključe u rješavanje problema. Mene je blokirao admin Hijerovit. Ja ovdje pišem članke, trenutačno, vezane za moj kraj i moju narodnost i samo želim na miru uređivat. Molim da se oni nepotrebni predlošci sa članka i kategorije Šopi skinu, jer sam za članak dodao reference gdje je traženo i bit će još dorade. Želim još naglasit da su predlošci stavljeni bez ijednog validnog komentara. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:36, 18. lipnja 2025. (CEST)

== [[SUR:Adosar2712|Adosar2712]] – upit (18:32, 19. lipnja 2025.) ==

Postovani, interesuje me na koji nacin moj prijatelj moze da izmijeni biografiju na wikipediji. Naime, neko mu je otvorio nalog i ubacio lazne podatke o njemu. Pokusali smo da otvorimo novi nalog sistem ne dozvoljava jer ima zabranu godinu dana ip adresa sa njegovog racunara. Molim vase upute kako bi moga da rijesi svoj problem ili email adresa na koju moze da se obrati. Hvala --[[Suradnik:Adosar2712|Adosar2712]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Adosar2712|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:32, 19. lipnja 2025. (CEST)

== [[SUR:Vinyl cd|Vinyl cd]] – upit (23:15, 27. lipnja 2025.) ==

pozdrav!
kažite mi molim Vas koliko minimalno rećenica treba napisati u objavi
?
hvala --[[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:15, 27. lipnja 2025. (CEST)

:Bok @[[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]], prema pravilima barem 3 da ga ne bi odmah trebali obrisati (tj. Da bi bio [[Wikipedija:Mrva|Mrva]]).
:Puno Vam može pomoći i stranica [[Wikipedija:Pomoć|Pomoć]], ali uvijek mozete pitati mene. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:02, 28. lipnja 2025. (CEST)
::Poštovana The Yennefer !
::uređujem stranicu Zoran Ukić koja se sad nalazi u nacrtu i bio sam upozoren da je prekratka,sada sam dodao još teksta i poveznice,nadam se da je sada dovoljno .Budite ljubazni pogledajte pa komentirajte i kažite ako još nešto treba uradit da bi bila objavljena.
::hvala
::Vinyl cd [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:24, 28. lipnja 2025. (CEST)

== [[SUR:Samoniklo Bilje|Samoniklo Bilje]] – upit (15:32, 1. srpnja 2025.) ==

Pozdrav, 
krenuo sam uređivati infookvire NBA klubova. Primjetio sam da stranice koriste predložak &quot;NBA klub&quot; i htio bi dodati boju obruba oko naslova (parametar &quot;ime&quot;. 
Trenutno mogu promijeniti boju slova i boju pozadine ali ne mogu dodati obrub. 
Probao sam dodati parametar headerstyle (|headerstyle = background-color:#12173F; color:white; border:3px solid #C8102E;) ali nije funkcioniralo. 

Pitanje: postoji li način da dodam boju obruba oko naslova u infookviru i ako da, kako? --[[Suradnik:Samoniklo Bilje|Samoniklo Bilje]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Samoniklo Bilje|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:32, 1. srpnja 2025. (CEST)

:Pozdrav @[[Suradnik:Samoniklo Bilje|Samoniklo Bilje]], boju obruba može se dodati. Trebalo bi dodati parametar za to. Parametar je npr color1.
:Ja nisam bas vjesta sa predloscima, ali @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] je jako dobar u tehnickim pitanjima pa ga ukljucujem u ovu raspravu.
:Također, tehnička pitanja uvijek mozete objaviti i u kaficu na [[Wikipedija:Kafić/Tehnička pitanja|dijelu za tehnička pitanja Tehnička pitanja]]. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:45, 1. srpnja 2025. (CEST)
::Pozdrav @[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]], hvala na odgovoru. 
::Znam kako se dodaje boja slova (color1) i boja pozadine (color2) ali ne ide mi dodavanje obruba. Probam potražiti odgovor u dijelu za tehnička pitanja, a možda se, u međuvremenu, javi i @[[Suradnik:Ponor|Ponor]]. 
::Hvala [[Suradnik:Samoniklo Bilje|Samoniklo Bilje]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Samoniklo Bilje|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:59, 2. srpnja 2025. (CEST)
:::Pozdrav @[[Suradnik:Samoniklo Bilje|Samoniklo Bilje]], mislim da se bas na [[Predložak:Infookvir NBA klub]] treba dodati parametar. Međutim molila bih Vas da pričekate sa dodavanjem parametra. Kad promjenite predložak,mijenjaju se sve stranice gdje se on pojavljuje. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:23, 2. srpnja 2025. (CEST)
:@[[Suradnik:Samoniklo Bilje|Samoniklo Bilje]]: Promijenio sam neke stvari u infookviru ([[Special:Diff/7247487]]) pa se sada može dodati i boja ruba oko imena. Kod tih boja treba paziti da ima dovoljno kontrasta između pozadine i teksta, želimo da se tekst može lako pročitati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:40, 2. srpnja 2025. (CEST)
::Pozdrav @[[Suradnik:Ponor|Ponor]], hvala na izmjenama. Možete li na isti način izmijeniti infookvir &quot;Košarkaški klub&quot;? Trenutno u tom infookviru nije moguće uređivati boju imena, pozadine ni ruba. Hvala unaprijed! [[Suradnik:Samoniklo Bilje|Samoniklo Bilje]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Samoniklo Bilje|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:28, 3. srpnja 2025. (CEST)

== Growth features - Mentorship and Community updates ==

​Hi everyone, 

Wikimedia Foundation worked on evolving some of the growth features, primarily dedicated to the newcomers in our movement and communities. If you do not know, everyone can access them, activating them from Preferences (in the below of the page).

You can learn about these features '''[[mw:Growth|here]]'''.

CEE Hub is contacting you (patrollers/admins) directly as we would like to bring to your attention two of these features that we think can be useful for your community: '''[[mw:Growth/Mentor dashboard|Mentorship]]''' and '''[[mw:Growth/Community Updates|Community Updates]]'''.

We noticed that the majority of the CEE language editions of Wikipedia does not have active one of these features, so we are encouraging you to check whether your wiki has these features and if not to begin community discussion if you want to introduce them to your editors. If you want to check it, you need to go to the Special:CommunityConfiguration page on your wiki, where all of the growth features are listed.

If you need more support with this, please contact Growth team [[mw:Growth/Team|here]].

--[[User:TRistovski-CEEhub|TRistovski-CEEhub]] ([[User talk:TRistovski-CEEhub|razgovor]]) 14:28, 16. srpnja 2025. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=28802724 --&gt;

== Dodavanje poveznica ==

Lijep vam pozdrav poštovana kolegice. Prije nekoliko dana sam primjetio da među člancima koji su mi ponuđeni za uređivanje nema niti jednog  s predloloženim dodavanjem poveznica. Znate limožda zašto je došlo do toga.? S štovanjem vaš  Medvedek Uhec [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:50, 26. srpnja 2025. (CEST)

:Lijep pozdrav i Vama poštovani kolega @[[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]]. Ne bavim se tim dijelom. Molim da pitanje postavite u [[Wikipedija:Kafić]]. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:46, 27. srpnja 2025. (CEST)
::Hvala vam na odgovoru i lijep pozdrav. [[Suradnik:Medvedek Uhec|Medvedek Uhec]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Medvedek Uhec|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:16, 27. srpnja 2025. (CEST)

== [[SUR:Anonuktur|Anonuktur]] – upit (06:06, 10. listopada 2025.) ==

Pozdrav,
pokušao sam na stranici Ukrajinci u Hrvatskoj unijeti jedan podatak odnosno dvije rečenice no podatak se ne može spremiti već se u tijeku spremanja monitor smrzne.
Podatak:
Od 2022. godine ukrajinsko društvo UKPD Kobzar - Zagreb izdaje tromjesečnik Slovo Kobzara u kojem se mogu pročitati relevantni podaci o radu i djelovanju ukrajinske nacionalne manjine u Hrvatskoj i regiji. Urednik časopisa je aktivist i novinar Slavko Burda. Dodao bih i izvor s Google drivea na kraju ako je to moguće.
Znate li o čemu je riječ?
Hvala.
Anonuktur --[[Suradnik:Anonuktur|Anonuktur]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Anonuktur|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:06, 10. listopada 2025. (CEST)

:Bok @[[Suradnik:Anonuktur|Anonuktur]] i dobrodošao. Ne znam u čemu je problem sa stranicom. Možete ponovno pokušati dodati taj tekst, pa mi javite ako ne ide. Javite ako imate nekih drugih pitanja.-[[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:48, 21. listopada 2025. (CEST)

== [[SUR:Marijo Drlje|Marijo Drlje]] – upit (13:17, 22. listopada 2025.) ==

Kako unositi veci sadržaj --[[Suradnik:Marijo Drlje|Marijo Drlje]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marijo Drlje|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:17, 22. listopada 2025. (CEST)

== [[SUR:Marijo Drlje|Marijo Drlje]] – upit (13:50, 23. listopada 2025.) ==

Što tribam napisati na početnoj stranici? --[[Suradnik:Marijo Drlje|Marijo Drlje]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marijo Drlje|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:50, 23. listopada 2025. (CEST)

== Invitation for a session &quot;Tools and features for Users with Extended Rights&quot; ==

Hi, you are receiving this invitation as you are either patroller and/or admin in your community and [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]] is preparing a session called '''Tools and features for Users with Extended Rights''', which we think that it will be interesting for you.

The session is organised by the CEE Hub along with Wikimedia Foundation’s Movement Communications regional specialist Natalia Szafran-Kozakowska. Speakers in the session are Product Managers and Software Engineers from Wikimedia Foundation, so you will hear recent updates, new developments, and they will answer questions. So, please think what you want to ask them and come to the session.

The session will be held on '''Tuesday, December 2nd, 2025 at 17:00 CET'''. Please register yourself '''[[:m:Event:CEE Catch Up: Tools for Users with Extended Rights|here]]'''.

If you have any questions, please contact me. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:44, 19. studenoga 2025. (CET) (on behalf of the CEE Hub)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_admins&amp;oldid=29165186 --&gt;

== [[SUR:Renepetrovic79|Renepetrovic79]] – upit (01:42, 23. siječnja 2026.) ==

Ja zelim samo staviti clanak o sebi na wikipediji ništa više --[[Suradnik:Renepetrovic79|Renepetrovic79]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Renepetrovic79|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:42, 23. siječnja 2026. (CET)

:Bok, da bi netko imao svoj članak na wikipediji prvo mora zadovoljiti [[Wikipedija:Kriteriji|kriterije za članak]] i [[Kriterije značajnosti po temama|Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama]]. Ako ti kriteriji nisu zadovoljeni članak će nažalost biti izbrisan. Pisanje članka je dosta zahtjevno i ako želite prvo članak može stajati u Nacrtu dok ga ne uredite. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:49, 31. siječnja 2026. (CET)

== [[SUR:Vidikovac|Vidikovac]] – upit sa stranice [[1. STRD PZO Bjelovar]] (21:36, 24. veljače 2026.) ==

Poštovana, ja sam uređivao ovu stranicu. Gosp. ne znam kako se zove cxyz,tako nešto,je izbrisao moje navode i stavio na prijedlog da se izbriše stranica koja postoji od 2013. To je postrojba kojoj sam ja u Domovinskom ratu pripadao,te sam posebno osjetljiv na to. Ok je ako je moje neke navode i poveznice izbrisao,možda nisu bili vjerodostojni,ali nije ih ni pročitao sa razumijevanjem. Ne znam tko je taj,ali zašto je onda htio obrisati cijelu stranicu nečega što je povijesno postojalo i što je vrlo važno da se ne zaboravi i zapamti. Sad sam dodao poveznice iz novina iz 1992 godine gdje je ,sve što sam naveo i vidljivo. Molim Vas da pregledate članak i posložite onako kako bi trebalo to izgledati. S poštovanjem, punim imenom i prezimenom,Alen Habek, ili Korisnik Vidikovac. --[[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:36, 24. veljače 2026. (CET)

:Poštovani, hvala Vam što ste se javili i što ste uložili trud u uređivanje članka. Razumijem da Vam je tema osobno važna, pogotovo jer ste i sami bili pripadnik te postrojbe u Domovinskom ratu na čemu Vam se divim. Takve stvari naravno bude emocije i želju da se događaji i ljudi ne zaborave.
:Na Wikipediji se, međutim, članci procjenjuju prema pravilima o značajnosti i prema dostupnim pouzdanim izvorima. Kada neki suradnik predloži brisanje članka, to ne znači nužno da negira postojanje postrojbe ili njezinu važnost, nego da smatra kako trenutačna verzija članka ne zadovoljava [[Wikipedija:Kriteriji|kriterije]]. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:07, 12. ožujka 2026. (CET)
::Poštovana ,hvala Vam na odgovoru.  Evo obrisali su cijelu stranicu,Sa svim dokazima koje sam stavio,novinske članke iz 1992 itd. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:28, 12. ožujka 2026. (CET)
::Znači ,u muzeju Domovinskog rata u Dubrovniku smo ,te u Spomen muzeju Barutana u Bjelovaru. Tamo smo u stalnom postavu,a ovi vaši balavci tu nešto pametuju o važnosti i procjenjuju šta je važno a šta nije.Njima naravno to nije važno,ali mojim suborcima,koji su bili ponosni na stranicu na Wikipediji, to je jako vażno!Sramota! [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:49, 12. ožujka 2026. (CET)
:::Evo,riješio sam sve sa gospodinom koji je izbrisao stranicu.Vratio ju je i moram je posložiti. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:00, 14. ožujka 2026. (CET)
::::odlično,drago mi je da ste to rješili. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:32, 14. ožujka 2026. (CET)

== [[SUR:Pleatoni|Pleatoni]] – upit (11:30, 27. veljače 2026.) ==

Mogu li ovdje storiti poveznicu za svoju web stranicu? --[[Suradnik:Pleatoni|Pleatoni]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pleatoni|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:30, 27. veljače 2026. (CET)

:Bok, ne možete. To bi bila samopromocija, a to nije [[Wikipedija:REKLAMA|dozvoljeno]] na Wikipediji. Hvala na razumijevannju. - [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:10, 12. ožujka 2026. (CET)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471754 --&gt;

== [[SUR:Irinamonika|Irinamonika]] – upit (14:47, 22. svibnja 2026.) ==

Kako da obajvimo saznanja o najnovijem građevnom materialu na svijetu?? --[[Suradnik:Irinamonika|Irinamonika]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Irinamonika|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:47, 22. svibnja 2026. (CEST)

:Bok, taj materijal mi se čini jako zanimljiv. Međutim, ne udovoljava kriterijima značajnosti, nema [[Wikipedija:Kriteriji|značajnu pokrivenost u vjerodostojnim izvorima]] i kao takav ne može imati svoj članak, barem ne zasada. [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:07, 22. svibnja 2026. (CEST)

== Reciklaza i građenje ==

'''Kompozitni građevinski agregat od nereciklabilne plastike'''

'''Uvod'''

Kompozitni agregat od nereciklabilne plastike predstavlja inovativni građevinski materijal razvijen s ciljem smanjenja količine plastičnog otpada i istovremenog stvaranja laganog konstrukcijsko-izolacijskog sustava za građevinsku industriju.

Materijal se proizvodi preradom miješanog plastičnog otpada koji se teško ili ekonomski neisplativo reciklira klasičnim metodama. Nakon obrade, plastika se koristi kao agregat u cementno-polimernim kompozitima.

'''Sastav materijala'''

Kompozitni agregat sastoji se od:

* usitnjenog plastičnog otpada
* cementnog veziva
* dodataka za stabilizaciju i homogenizaciju smjese.

U proizvodnji se koriste različiti polimeri:

* HDPE
* LDPE
* PP
* PS
* PVC
* PET
* ABS

Granulacija agregata:

'''približno 0–16 mm'''

'''Karakteristike'''

'''Gustoća'''

Materijal ima gustoću:

'''približno 1100–1300 kg/m³'''

što ga čini znatno lakšim od klasičnog betona.

'''Tlačna čvrstoća'''

Laboratorijska ispitivanja pokazala su:

'''tlačne čvrstoće do klase C20/25'''

što omogućava primjenu u:

* prefabriciranim elementima
* modularnoj gradnji
* sendvič panelima
* laganim zidnim sustavima.

'''Toplinska izolacija'''

Deklarirana toplinska vodljivost:

'''λ ≈ 0,042 W/mK'''

Materijal kombinira:

* konstrukcijsku funkciju
* toplinsku izolaciju.

'''Vatrootpornost'''

Prema ispitivanjima:

'''reakcija na požar približno klasa B'''

što omogućava građevinsku primjenu uz odgovarajuće sustave zaštite.

'''Otpornost na vlagu'''

Materijal pokazuje:

* vrlo malu kapilarnu upojnost
* otpornost na vlagu
* povećanu trajnost u odnosu na klasične porozne sustave.

'''Primjena'''

Kompozitni agregat koristi se za:

* prefabricirane kuće
* modularne objekte
* sendvič zidove
* Omnia sustave
* akustične barijere
* lagane konstrukcijske elemente
* turističke i mobilne objekte.

'''Ekološki značaj'''

Materijal omogućuje:

* smanjenje količine nereciklabilnog otpada
* smanjenje eksploatacije prirodnog kamenog agregata
* razvoj kružnog gospodarstva
* smanjenje emisija povezanih s građevinskom industrijom.

Zbog toga je zanimljiv za:

* ESG projekte
* zelenu gradnju
* circular economy sustave
* održivu arhitekturu.

'''Prednosti u odnosu na klasični beton'''

'''Niža masa'''

* smanjuje opterećenje konstrukcije
* olakšava transport i montažu.

'''Bolja izolacija'''

* smanjuje potrebu za dodatnim izolacijskim slojevima.

'''Brža prefabrikacija'''

* pogodnost za industrijsku proizvodnju elemenata.

'''Recikliranje otpada'''

* koristi materijale koji bi završili na odlagalištima.

'''Laboratorijska ispitivanja'''

Materijal je ispitivan u tehničkim laboratorijima, uključujući:

* Institut IGH d.d.

Ispitivanja su obuhvaćala:

* tlačnu čvrstoću
* gustoću
* vatrootpornost
* toplinsku vodljivost
* otpornost na vlagu.

'''Potencijal razvoja'''

Daljnji razvoj uključuje:

* europske tehničke certifikacije
* ETA/EAD procese
* dodatna dugotrajna ispitivanja
* seizmičke analize
* LCA i CO₂ analize
* međunarodnu komercijalizaciju prefab sustava.

'''Zaključak'''

Kompozitni agregat od nereciklabilne plastike predstavlja primjer razvoja alternativnih građevinskih materijala koji kombiniraju:

* smanjenu masu
* toplinsku učinkovitost
* korištenje otpada
* mogućnost prefabricirane gradnje
* principe kružnog gospodarstva.

Materijal pokazuje potencijal za primjenu u suvremenoj modularnoj i energetski učinkovitoj gradnji. Ovu je inovaciju predstavio Josip Šincek na više sajmova inovacija Njemacka, Švicarska, California, Turska [[Suradnik:Irinamonika|Irinamonika]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Irinamonika|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:52, 22. svibnja 2026. (CEST)

== [[SUR:Aleksandrule Stojanović|Aleksandrule Stojanović]] – upit (02:32, 13. lipnja 2026.) ==

Zbog cega zele obrisati clanak Angelina Banović-Markovska koji sam nedavno pisala? Treba mi pomoc, nema konkretnog razlog, nisu napisali. Jedanput su mi vec obrisali clanak i opet sam ga pisala sa ispravcima, naravno. --[[Suradnik:Aleksandrule Stojanović|Aleksandrule Stojanović]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Aleksandrule Stojanović|razgovor]])&lt;/small&gt; 02:32, 13. lipnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>ewkpfk3631q6mkgnh65m19jkgrw08dg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1995.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>705731</id>
    <revision>
      <id>7479289</id>
      <parentid>6437157</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:16:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj (9)</comment>
      <origin>7479289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26661" sha1="754ph3vo5lifb6vuvz713itn75sctpi" xml:space="preserve">{{wikipedizirati}}{{NPOV/provjeriti}}
__NOTOC__

=== 2. siječnja ===
*Promet između Zagreba i Lipovca auto-cestom odvija se normalno. Iz Slavonskog Broda krenuli autobusi na redovnoj liniji za Zagreb.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Nakon reakcije Svetog pravoslavnog sinoda na Apel za mir kardinala Kuharia i Puljića, gotovo je izvjesno da je uzaludno slati takve apele.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Siti smo načina na koje pojedini zapovjednici UNPROFOR-a izbjegavaju izvršavati svoje jasno i precizno propisane obveze... Nije stvar u mandatu, nego u pojedinim generalima koja mandat tumače kao da su završili vojnu akademiju na Banjici, izjavio potpredsjednik Federacije BiH i član Predsjedništva BiH Ejup Ganić u intervjuu ''Večernjem Listu''.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;

=== 3. siječnja ===
*Prema izjavama glasnogovornika zaštitnih snaga UN Michaela Williamsa na konferenciji za novinare u Zagrebu, Knin nije potpisao, niti će potpisati, sporazum o prekidu vatre, koji su potpisale zaraćene strane u BiH, jer je, prema njima, riječ o drugoj državi.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Prije potpisivanja sporazuma o prekidu vatre u BiH, HVO je u silovatom kontranapadu zauzeo Crni Lug i tako ovladao možda najjačim srpskim uporištem na livanjskoj bojišnici.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Hrvatska svoj zaposjednuti teritorij može vratiti vrlo brzo, a jedina prepreka je pitanje Baranje, jer bi oslobađanje Baranje značilo izravni rat sa Srbijom. Međutim, Baranju ćemo morati osloboditi na bilo koji način. Ili će Srbija pristati na mirno, Europsko rješenje, ili ćemo ratovati, izjavio za list ''Panorama'' general Janko Bobetko.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;

=== 4. siječnja ===
*U bazi UNPROFOR-a u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso sastali su se voditelj hrvatskog državnog izaslanstava za pregovore s lokalnim Srbima inž. Hrvoje Šarinić i predstavnik Srba Borislav Mikelić, uz nazočnost supredsjedatelja Konferencije o bivšoj Jugoslaviji Davida Owena i Thorwalda Stoltenberga. Ragovaralo se o opskrbi strujom, vodom i o otvaranju naftovoda i cesta.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;

=== 5. siječnja ===
*Za sada se još ne stvara zajednička federalna vojska, nego se usklađuju planovi dijelova vojske HVO-a i Armije BiH protiv zajedničkog neprijatelja... Sada je valjda svakome jasno da je rat proveden radi stvaranja velike Srbije na račun hrvatskih zemalja, izjavio u intervjuu ''Večernjem listu'' mr. Vladimir Šoljić, dopredsjednik vlade HR Herceg Bosne i ministar obrane.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*''Vi g. Tripalo, optužujući predsjednika Tuđmana za gubitak 'trećine teritorija države' svjesno i namjerno bezočno lažete... Cijelom je svijetu jasno da niti su predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman niti HDZ 'izgubili trećinu teritorija', nego je dio teritorija Hrvatske okupirala jugoslavenska armija i Srbija uz pomoć pobunjenih Srba'', reagira u ''Večernjem listu'' potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks na intervju Mike Tripala beogradskom tjedniku ''Vreme''.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Hrvatsko-američka udruga objavila u Washingtonu, uoči početka zasjedanja Kongresa SAD, svoj program ''Sporazum za Hrvatsku'', u kojem će se zauzimati ta ukidanju embarga na oružje za Hrvatsku i BiH, reintegraciju hrvatskih područja pod srpskom okupacijom, jačanje američko-hrvatskih odnosa, potporu obnovi Hrvatske i zadržavanje ekonomskih sankcija protiv Srbije.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;

=== 6. siječnja ===
*Hrvatska ne može isporučiti polove generatora za HE ''Obrovac'' dok se stvarno stanje na auto-cesti Zagreb-Lipovac s potpisanim sporazumom ne promjeni, jer tamo, uz sam rub auto-ceste stoje vozila i osobe s oznakama srpske milicije, navodi se u pismu ing. Šarinića Yasushiju Akashiju, te Owenu i Stoltenbergu.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Prvi radni sastanak zajedničkog povjerenstva za provedbu gospodarskog sporazuma između predstavnika hrvatske državne vlasti i lokalnih Srba koji se trebao održati u Divuljama nije održan u drugom pokušaju, zbog nedolaska srpskog predstavnika Milana Babića.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Predsjednik hrvatskog Sabora dr. Nedjeljko Mihanović uputio božičnu čestitku hrvatskim građanima pravoslavne vjeroispovijesti.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Hrvatsko Žrtvoslovno društvo pokrenulo Actio popularis - narodnu tužbu - protiv B.B. Ghalija, glavnog tajnika OUN-a, zbog zločina propusta u njegovoj dužnosti očuvanja mira, a u ime milijuna žrtava agresivnog rata Srbije protiv Hrvatske i BiH.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;

=== 7. siječnja ===
*Ako do 10. siječnja UNPROFOR ne ispuni svoju zadaću u provedbi rezolucija UN-a, Hrvatska će mu otkazati gostoprimstvo, rekao je glavni tajnik HDZ-a Zlatko Canjuga u Sinju.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;

=== 8. siječnja ===
*Predsjednik Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo Federacije BiH, HR Herceg-Bosne, HVO-a i zapovjednike Kupresa, te ih pozvao da što više doprinose ostvarivanju Washingtonskih sporazuma.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Općinsko vijeće Vareša na čelu s predsjednikom Miroslavom Pejčinovićemm uputilo pismo predsjedniku RH Franji Tuđmanu, u kojem se navodi da je položaj Hrvata u Varešu nepodnošljiv, te da nemaju najelementarnija ljudska prava.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;

=== 9. siječnja ===
*Predsjednik Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, Krešimira Zubaka i Ejupa Ganića, a tom prigodom založio se za brže ostvarivanje Federacije BiH.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Predsjednik Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima novog šefa promatračke misije EU u Hrvatskoj Alberta Turota.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*U Pekingu se sastali hrvatski i kineski premijer, Nikica Valentić i Li Peng, a tom prigodom potpisani sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o ukidanju viza za nositelje diplomatskih putovnica te memorandum o suradnji INE i SINOCHEMA.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;

=== 10. siječnja ===
*Hrvatsko izaslanstvo, koje na čelu s premijerom Valentićem boravi u Narodnoj Republici Kini, primio kineski predsjednik Jiang Zemin, koji je tom prigodom iskazao podršku teritorijalnoj reintegraciji okupiranih područja Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Predsjednik Tuđman primio vjerodajnice pakistanskog veleposlanika Muhamada Rashid Bega.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Što je učinio UNPROFOR u proteklih sto dana za prognanike u Hrvatskoj, bit će glavna točka sjednice Izvršnog odbora zajednice prognanika Hrvatske, najavio je njezin predsjednik Mato Šimić. Po njegovu mišljenju apsolutno ništa. Nitko se za to vrijeme nije vratio kući, a čak se i pilot program povratka prestao spominjati.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;
*Vlada HR Herceg-Bosne srpsku stranu smatra odgovornom za patnje hrvatskih civila. Stalno zlostavljanje i progon, te upotrebu civila hrvatske nacionalnosti za živi štit ili prisilne radove vlada tumači kao nepoštivanje međunarodnih konvencija i ljudskih prava, ali i očit primjer nepoštivanja ranijih i najnovijih mirovnih sporazuma.&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;/&gt;

=== 11. siječnja ===
*U bazi UNPROFOR-a na Plesu sastali se šef hrvatskih pregovarača inž. Hrvoje Šarinić i predstavnik Srba iz UNPA Borislav Mikelić, uz prisutnost Owena i Stoltenberga. Hrvatska strana i dalje čvrsto zahtijeva da se odrede datumi do kojih će odredbe sporazuma od 2. prosinca biti provedene u djelo.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Hrvatska Vlada ne pristaje više na to da UNPROFOR štiti postojeće nelegalno stanje, nego će preuzeti odgovornost koja pripada Hrvatskoj kao suverenoj državi, izjavio u Parizu ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić u razgovoru sa šefom francuske diplomacije Alain Juppeom.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i Predsjednik SAD Bill Clinton razmijenili pisma u sklopu diplomatskih aktivnosti razmjene mišljenja o pitanjima privremeno okupiranih hrvatskih područja i produženja mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Hrvatski premijer Valentić upoznao novinare s činjenicom da regularni mandat UNPROFOR-a traje do 31. ožujka, ali je hrvatski Sabor odlučio da zaštitnim snagama valja otkazati gostoprimstvo ako do 10. siječnja ne bude pomaka u reintegraciji okupiranih teritorija.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Ja jesam protiv federacije, kakvu žele i zamišljaju Muslimani. Mi hoćemo federaciju koja vodi u drugom smjeru, prema konfederaciji s Republikom Hrvatskom, izjavio je u intervjuu za ''Večernji list'' Ivan Bender, predsjednik Zastupničkog doma HR Herceg-Bosne.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 12. siječnja ===
*Predsjednik Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima lorda Davida Owena i Thorvalda Stoltenberga, a nastavku pregovora s predstavnicima pobunjenih Srba, o provođenju Sporazuma od 2. prosinca 1994., o konkretnim pitanjima s tim u svezi, te o nastavku procesa normalizacije hrvatsko-srpskih odnosa.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*U zračnoj luci Pleso s uspjehom završen još jedan krug pregovora o provedbi Sporazuma potpisanog 2. prosinca 1994. između hrvatskih vlasti i lokalnih Srba. Nakon auto-ceste, otvara se naftovod.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Zapovjednici bošnjačkih, hrvatskih i srpskih snaga u BiH, generali Delić, Blaškić i Mladić, potpisali sporazum o učvršćenju četveromjesečnog prekida vatre, javlja Reuter iz Sarajeva.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Vijeće sigurnosti UN suglasio se s nacrtom rezolucije, kojom bi se ublažene sankcije protiv Srbije produžile na još 100 dana.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 13. siječnja ===
*Sukladno sa svojim ustavnim ovlaštenjima, donio sam odluku o prestanku mandata mirovnih snaga na području Republike Hrvatske s danom isteka sadašnjeg mandata 31. ožujka ove godine, stoji u poslanici predsjednika RH Franje Tuđmana hrvatskoj javnosti u povodu odluke o otkazivanju mandata mirovnim snagama UN.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Završetak mandata UNPROFOR-a ne znači i kraj pregovora, naprotiv, on bi trebao dati novi poticaj njihovim uspješnijem završetku. Hrvatska ostaje vjerna svojoj politici mirne reintegracije svojih okupiranih područja... stoji u pismu Franje Tuđmana Boutrosu Ghaliju, u povodu otkazivanja mandata snagama UN.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Nema pregovora o hrvatskoj odluci. Kao neovisna i suverena zemlja, Hrvatska želi preuzeti svoj dio odgovornosti te, uz pomoć međunarodne zajednice problem okupiranih područja rješavati kao svoje unutrašnje pitanje, izjavio je ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić na konferenciji za tisak u Zagrebu u povodu Predsjednikove odluke o otkazivanju mandata snagama UN.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Samo iz Baranje u protekla tri mjeseca protjerano je 111 Hrvata, a više od 300 Hrvata i Mađara moralo je napustiti svoje domove u prošlih pola godine izjavio je prognanik Josip Kumparović na sjednici Zajednice prognanika Hrvatske održana u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 14. siječnja ===
*Kada bismo uspjeli pronaći samo jednog čovjeka koji je nestao nakon pada Vukovara, mislim da bi to pokrenulo cijeli proces... Jer ne može se vjerovati da nitko od njih nije živ. To je jednostavno nemoguće, izjavio u intervjuu ''Večernjem listu'' bojnik Ivan Grujić, predsjednik Vladine Komisije za zatočene i nestale.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 15. siječnja ===
*Otkaz UNPROFOR-u ne znači rat. To jest korak visokog rizika, kako kažu, ali je u isto vrijeme korak koji će nas dovesti prije do rješenja okupiranih područja, do normalizacije odnosa među državama nastalim na tlu bivše Jugoslavije, izjavio predsjednik Tuđman na sastanku sa znanstvenim radnicima u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*U Zagrebu održan veliki javni skup prognanika u znak potpore poslanici Predsjednika Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 16. siječnja ===
*Odluka o otkazu UNPROFOR-u ne znači prekid razgovora i pregovora. Ali, ako u nekom razumnom roku ne dođe do rezultata, nećemo se odreći ni krajnjeg sredstva, a na što uostalom polažu pravo i druge europske zemlje, rekao u razgovoru s delegacijom parlamentarne skupine Vijeća Europe, koja je posjetila Zagreb na čelu s Pierrom van den Lindenom, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Sabora dr. Žarko Domljan.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Komisija ''[[Justitia et pax]]'' Hrvatske biskupske konferencije dala na svom zasjedanju podršku odluci predsjednika Tuđmana o otkazivanju produžetka mandata UNPROFOR-u.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Odluka o ne produženju mandata UNPROFOR-u pokazuje da želimo na miran način riješiti glavno pitanje demokratske Hrvatske. problem okupiranih hrvatskih područja. Daljnji ciljevi hrvatske državne politike bit će usmjereni na oživotvorenje Washingtonskih sporazuma, a također i na normalizaciju odnosa između Hrvatske i Srbije, izjavio predsjednik Tuđman na novogodišnjem primanju za članove diplomatsko-konzularnog zbora u Republici Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Zapovjednik snaga UN u BiH general Michael Rose namjeravao dati bosanskim Srbima kopije tajnih letačkih planova NATO-a, otkriva ''The Times'', pozivajući se na izvore NATO-a i UN.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 17. siječnja ===
*Glavni tajnik UN Boutros Ghali uputio izvješće Vijeću sigurnosti u kojem izražava zabrinutost zbog mogućnost izbijanja rata nakon povlačenja UNPROFOR-a iz Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Ghali u svom izvješću Vijeću sigurnosti, u kojem izražava zabrinutost zbog otkazivanja mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj, prešućije njegov opći neuspjeh.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Od početka ove godine, u samo 15 dana Srbi su iz Banja Luke, Kotor-Varoša, Bosanske Gradiške, Ključa, Doboja i drugih mjesta Sjeverozapadne Bosne prognali ukupno 492 osobe, stoji u izvještaju dužnosnika Visokog povjerenstva za izbjeglice u Zapadnom sektoru.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 18. siječnja ===
*Uskraćivanje suglasnost Hrvatske za djelovanje UNPROFOR-a na njezinu teritoriju postaje izvršno 31. ožujka 1995. u 24 sata po zagrebačkom vremenu, a povlačenje snaga mora biti završeno do 30. lipnja 1995., stoji u pismu hrvatskog ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića upućenom predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN Emiliju Cardenasu.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Danas se jasno moglo vidjeli srpska sposobnost da diktiraju međunarodnu politiku, ako su američki i europski dužnosnici doputovali na Pale - uporište bosanskih Srba - unatoč rezoluciji Vijeća sigurnosti, kojom se zabranjuju kontakti sa Srbima, piše ''New York Times''.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 19. siječnja ===
*Desetodnevni pregovori s misijom MMF-a uspješno okončani, pri čemu je postignuta suglasnost o svim bitnim pitanjima gospodarske politike do kraja ove godine, izvješteno je na sjednici Vlade Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;
*Muslimanska strana želi Federaciju podrediti Republici, a mi držimo da je ona novi subjekt, čelništvo SDA zakazalo je održavanje svoje stranke u vrijeme kada je bilo najavljeno zasjedanje Ustavotvorne skupštine, izjavili Dario Kordić i Ivan Bender, obraćajući se novinarima u Mostaru nakon neuspjelog nastavka zasjedanja Ustavotvorne skupštine BiH.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 20. siječnja ===
*UNPROFOR se pretvorio u logističku podršku Srbima na okupiranom području: omogućio im je da drže puno manje snaga prema slobodnom teritoriju Hrvatske, te im dostavlja sve što im je potrebno za život, izjavio u intervjuu za ''Večernji List'' predsjednik klubova zastupnika HDZ-a u Saboru Ivan Milas.&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;/&gt;

=== 21. siječnja ===
*Predsjednik Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo Europske unije i strane veleposlanike u Hrvatskoj, koji su izrazili zabrinutost zbog hrvatskog otkaza UNPROFOR-u.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Visoko hrvatsko izaslanstvo s premijerom Valentićem na čelu razgovaralo u Mostaru s europskim upraviteljem Hansom Koschnikom i gradonačelnikom Mijom Brajkovićem, a pri tome insistiralo na dosljednom i maksimalnom provođenju Washingtonskog sporazuma.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Prognani Vukovarci održali u Zagrebu zbor potpore odluci Sabora i predsjednika Tuđmana o odlasku UNPROFOR-a.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 22. siječnja ===
*Dosadašnje odbijanje Beograda da prizna hrvatsku državu samo je ''blef'', rekao predsjednik Tuđman u intervjuu njemačkom listu ''Der Spiegel''.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Milošević još uvijek nije dovoljno pritisnut da prizna Hrvatsku. Njihov sat (''SRJ'' - Milošević) usklađuje se pod prisilom i svjetskih okolnosti. To što se nama žuri, drugi o tome ne vode računa. No i to vrijeme ima svoj početak i kraj, izjavio predstojnik Ureda hrvatske Vlade u Beogradu dr. Zvonimir Marković u intervjuu ''Večernjem listu''.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Britanski general-major Rupert Smith preuzet će 24. siječnja dužnosti od sadašnjeg zapovjednika UNPROFOR-a za BiH Michaela Rosea.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 23. siječnja ===
*Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima podtajnika za obrambenu politiku SAD-a Waltera B. Slocomba, koji mu je prenio zabrinutost američke vlade u svezi s odlukom o otkazivanju mandata UNPROFR-u.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Predtavnici UNPROFOR-a obavijestili novinare u Karlovcu da je mješovita stručna komisija pregledala dio naftovoda i njegovih postrojenja na području sjever i utvrdili njegovu ispravnost. Predstavnici civilnih poslova UNPROFOR-a u sektoru Sjever nadaju se da će naftovod moći u eksploataciju već početkom sljedećeg tjedna.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Želimo poručiti srpskom pučanstvu na okupiranom području da cilj Hrvatske nije vojna opcija. A ako bi došlo do nje, ne bi glavne žrtve bili njihovi vođe, jer su si oni na vrijeme osigurali stanove i kuće i zaposlenje negdje drugdje, već obično pučanstvo, izjavio u intervjuu ''Večernjem listu'' inicijator osnivanja saborskog odbora za mirnu reintegraciju zastupnik Drago Krpina.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 24. siječnja ===
*Predsjednik Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića i predsjednika Federacije BiH Krešimira Zubaka.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Predsjednik Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima vjerodajnice grčkog i norveškog veleposlanika, Constantina Yerocostopulosa i Bjorna Frodea Osternsa.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Sabora odobrio Vladin izvještaj o okončanju mandata zaštitnih snaga UN-a i predložio da se Vladi naloži da izradi program odlaska UNPROFOR-a.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Vojni promatrači UN-a u Sarajevu izvijestili su o novim napadima Abdićevih snaga i srpskih postrojbi iz UNPA područja na položaje Armije BiH jugoistočno od Velike Kladuše.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Uredništvo lista ''Sjeverozapadne Bosne glas'', glasila udruge ''Bijeli put'', nastavilo poimence objavljivati sudbine mučenih i nasilno odvođenih banjalučkih civila u prosincu 1994.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Europska unija pozvala sve bosanske strane da se vrate pregovorima ''u najkraćem mogućem roku'', a hrvatsku Vladu da još jednom razmotri svoju odluku o otkazivanju mandata UNPROFOR-u kako ne bi time ugrozila cjelokupni mirovni proces''.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Vijeće sigurnosti UN produljilo ograničenja na putovanja i robnu razmjenu bosanskim Srbima. Sankcije su nametnute prošle jeseni zbog odbijanja bosanskih Srba da prihvate mirovni plan ''kontaktne skupine''.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 25. siječnja ===
*Slijedom sporazuma od 2. prosinca 1994. i nakon izvršenih pregleda i potrebnih predradnji, danas se pušta u eksploataciju sjeverni ogranak Jadranskog naftovoda, koji djelomično prolazi kroz UNPA sektor Sjever. Dana 26. siječnja nafta će poteći iz Omišlja prema Sisku i sjevernoeuropskim zemljama, stoji u priopćenju objavljenom iz Ureda Predsjednika Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i inž. Hrvoje Šarinić primili u Predsjedničkim dvorima supredsjedatelje Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji Davida Owena.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Povlačenje trupa UNPROFOR-a iz Hrvatske bila bi istinska katastrofa, koja bi imala direktne posljedice i na ostanak snaga UN-a u BiH, izjavio u Ženevi Boutros Boutros Ghali.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Hrvatska ima dovoljno iskustva, državničke i političke zrelosti da svoje probleme rješava samostalno i bez obzira na neke izvana zagovarane redoslijede, rekao dr. Mate Granić na zasjedanju Zastupničkog doma Sabora, obrazlažući odluku o otkazu mandata UNPROFOR-u.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Predsjednik Franjo Tuđman uživa povjerenje 87 posto Hrvata, što je značajno više od povjerenja iskazanog drugim europskim državnicima, stoji u rezultatima prvog ovlaštenog američkog istraživanja javnog mnijenja u Hrvatskoj, koje je provela Informativna agencija SAD (USIA).&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Golemi su ljudski gubici (10 056 ubijenih građana) u tisuću dana opsade grada, neviđena razaranja, uništene komunikacije, onemogućeni su znanost i kulturno prožimanje, izjavio u intervjuu za ''Večernji list'' gradonačelnik Sarajeva dr. Tarik Kupusović, u povodu 1.000 dana opsade Sarajeva.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Na odlasku nitko neće liti suze niti oprostiti se od generala Rosea stiskom ruku. On je prije bio oruđe britanske vanjske politike, nego izvršitelj mandata UN-a, izjavio bosanski dopredsjednik Ejup Ganić njemačkom dnevniku ''Sueddeutsche Zeitung''.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 26. siječnja ===
*Iz Omišlja prema Sisku potekle prve tone nafte. Zasad se naftovodom u jednom satu transportira 800 do 1.000 prostornih metara nafte.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Zajednica Srba u Hrvatskoj izrazila u priopćenju zabrinutost zbog mogućeg razvoja političke situacije otkazom mandata UNPROFOR-u u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*''Djelatnost UNPROFOR-a u Hrvatskoj s vremenom preobrazila u suprotnost od onoga što joj je prvobitno bio cilj, njegovi su vojnici svojom pasivnom prisutnošću na okupiranim područjima stabilizirali srpsku vlast'', piše u uglednom njemačkom listu ''Frankfurter Allgemeine Zeitung'' urednik J.G. Reismueller.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 27. siječnja ===
*Još nije povijesno-činjenično i povijesno-filozofijski obrađena tragedija hrvatskog naroda u doba 2. svjetskog rata, naglasio predsjednik Tuđman primajući u Predsjedničkim dvorima izaslanstvo HAZU.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Veleposlanik SAD Peter Galbraith kanio doći u Vukovar, ali mu je na kontrolnom prijelazu kod Lipovca rečeno da za to nije stiglo odobrenje iz Knina.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Ne isključujem mogućnost da odluka o otkazu mandata UNPROFOR-u u Hrvatskoj pridonese ubrzavanju pregovora i sklapanju političkog dogovora, izjavio u intervjuu ''Večernjem listu'' supredsjedatelj Konferencije o bivšoj Jugoslaviji Thorvald Stoltenberg.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 28. siječnja ===
*Predsjednik [[Hrvatsko društvo političkih zatvorenika|Hrvatskog društva političkih zatvorenika]] [[Đuro Perica]] izabran u [[Budimpešta|Budimpešti]] za jednog od tri predsjednika Međunarodne asocijacije bivših političkih zatvorenika.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 29. siječnja ===
*Zajedničkom izjavom i priopćenjem za javnost u Mostaru završeno prvo zasjedanje Biskupske konferencije BiH. Za predsjednika Konferencije izabran vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić, za dopredsjednika msgr. Franjo Komarica.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Berlusconijev list ''Il Giornale'' objavio huškački intervju jugoslavenskog ministra Vladislava Jovanovića, u kojem traži od Talijana okupaciju Istre.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 30. siječnja ===
*Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima veleposlanike skupine Z4 koji su mu predali, u ime Europske unije, SAD, Rusije i Međunarodne ženevske konferencije, nacrt plana Z4 za Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*U Beču hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić razgovarao sa šefom austrijske diplomacije dr. Aloisom Mockom, a primio ga je i predsjednik Republike Austrije Thomas Klestil.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*''Novih sukoba s Hrvatima neće biti'', kazao u Sarajevu bosanskohercegovački predsjednik Alija Izetbegović, nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*U okupiranim područjima Hrvatske stvari ostaju nepromijenjene ili se mijenjaju na gore, izjavio na zasjedanju Komisije UN-a za ljudska prava u Ženevi Tadensz Mazowiecki, izvjestitelj UN-a za područje bivše Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;

=== 31. siječnja ===
*Predsjednik Tuđman razgovarao u Zagrebu s njemačkim ministrom vanjskih poslova [[Klaus Kinkel|Klausom Kinkelom]], te mu priopćio da Hrvatska prihvaća pozitivne dijelove [[Plan Z-4|plana Z-4]] za pregovore, ali ne može prihvatiti ništa što je mimo i izvan [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava RH]] i međunarodnih konvencija o pravima manjina.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*U Zagreb se vratili iz Knina veleposlanici skupine Z-4 te izvijestili da su [[Republika Srpska Krajina|kninski Srbi]] odlučno odbili prihvatiti plan Z-4, a odbio ih je primiti i [[Slobodan Milošević]].&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Ministar vanjskih poslova ''SRJ'' [[Vladislav Jovanović]] demantirao u beogradskom tisku da je rekao beogradskom dopisniku agencije [[BETA]] iz Rima kako ''Istra ni po čemu nije Hrvatska'', odnosno da je Hrvatska drži pod okupacijom, dok talijanski dopisnik ponovno potvrđuje Jovanovićeve riječi u navodima.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Američki veleposlanik [[Peter Galbraith]], na konferenciji za novinare u Zagrebu četvorice veleposlanika skupine Z-4, istaknuo da ''Srbi nikad neće dobiti državu u Hrvatskoj''.&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;
*Misija Vijeća Europe pregledat će 10 000 umjetničkim djela, koja su Srpski pobunjenici pokrali u Hrvatskoj, javlja talijanska agencija AdnKronos iz Beograda&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;/&gt;


== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;HIC01&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar01.htm Dogodilo se 1. siječnja – 10. siječnja]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC02&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar02.htm Dogodilo se 11. siječnja – 20. siječnja]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC03&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar03.htm Dogodilo se 21. siječnja – 31. siječnja]}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Kronologija Domovinskog rata}}
[[Kategorija:Kronologija Domovinskog rata|1995/1]]</text>
      <sha1>754ph3vo5lifb6vuvz713itn75sctpi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kronologija Domovinskog rata: prosinac 1992.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>705779</id>
    <revision>
      <id>7479286</id>
      <parentid>6752348</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:16:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj (7)</comment>
      <origin>7479286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21990" sha1="kes7x3elimtvourzq0l4hoom71bfz2j" xml:space="preserve">{{wikipedizirati}}{{NPOV/provjeriti}}
__NOTOC__

=== 1. prosinca ===
*''Uvjeren sam da će Srbija napokon biti prisiljena prihvatiti da nije mogla stvoriti 'veliku Srbiju' od dijelova Hrvatske i da neće moći priključiti BiH Srbiji i njihovoj trećoj Jugoslaviji'', izjavio na konferenciji za tisak u Zagrebu Franjo Tuđman.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Komisija UN za ljudska prava prihvatila u Ženevi Rezoluciju o stanju ljudskih prava na području bivše Jugoslavije, što je značajan korak u smjeru kvalificiranja zločina učinjenih u BiH i Hrvatskoj kao genocida.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 2. prosinca ===
*Srpske vlasti protjerale još 522 Hrvata i Muslimana iz Bosanske Posavine.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*U četničkom granatiranju Tuzle 9 poginulih i 26 ranjenih.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Rezolucijom Komisije UN za ljudska prava, koja je usvojena u Ženevi, Srbija (Jugoslavija) odgovorna za kršenje ljudskih prava, etnička čišćenja u BiH i Hrvatskoj, rušenja naselja, ubijanje civila.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*'''Austrijska policija priopćuje da su Miloševićevi i Karadžićevi sljedbenici stvorili u pokrajini Salzburg središnjicu srpske mafije.'''&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 3. prosinca ===
*'''Hrvatske snage spriječile upad dviju četničkih diverzantskih grupa na hrvatski slobodni teritorij nedaleko [[Skradi]]na.'''&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*U baranjsko selo [[Popovac]] doselilo 150 srpskih obitelji, koje su odmah dobile kuće, stoku, zemlju i repromaterijal - imovinu otetu od Hrvata.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Liječnici duboko impresionirani teškim fizičkim i psihičkim zlostavljanjima ljudi u srbijanskim logorima, istaknuto na simpoziju u Zagrebu o zdravstvenim problemima žrtava zlostavljanja u konclogorima.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Parlamentarna skupština Zapadnoeuropske unije (WEU) zatražila od članica tog obrambenog saveza da razmotre planove za moguću vojnu intervenciju u BiH.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Njemački šef diplomacije Klaus Kinkel poslao pisma predsjedavajućem EZ i opunomoćeniku UN za ljudska prava, Douglasu Hurdu i Tadeuszu Mazowieckom, u kojima ih podsjeća na masovna silovanja muslimanskih i hrvatskih žena u BiH, te zahtijeva da zločinci krivično odgovaraju.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*UN razmatraju Nacrt rezolucije o ljudskim pravima na području bivše Jugoslavije, koji bi bio do sada najžešća osuda Srbije.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*'''Srpske jedinice u Bosni imaju oko 90.000 ljudi, koje podupire 20.000 pripadnika neregularnih snaga, te nekoliko tisuća ''[[vikend ratnik]]a'' koji dolaze na povremene pljačkaške pohode u Bosnu, procjenjuje londonski Times.'''&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 4. prosinca ===
*'''Hrvatska policija vratila s prijelaza u Turnju francuske unproforce koji su bez deklaracije vozili u Kladušu 45 tona brašna.'''&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Bivši američki predsjednik Ronald Reagan pozvao NATO na intervenciju u BiH, u govoru koji je održao na Sveučilištu u Oxfordu.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Ekumensko vijeće crkava osudilo u Ženevi kolektivno silovanje žena u logorima koji su namjerno s takvim ciljem otvoreni u BiH.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Na sastanku radne grupe za humanitarna pitanja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Ženevi, hrvatski predsjednik dr. Mate Granić iznio probleme izbjegličke krize u Hrvatskoj, te upozorio na neefikasnost UNPROFOR-a u razoružavanju tzv. srpske specijalne policije i odbijanje kninskih vlasti da prihvate Vanceov plan.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 5. prosinca ===
*Seksualno zlostavljanje žena najveći je zločin ovoga rata, rekao kardinal Franjo Kuharić na konferenciji za novinare u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Dvjestotinjak dana četničkih krvavih orgija u Bosanskoj Posavini odnijelo u smrt 150 civila uz 700 ranjenih, odgovor je iz Slavonskog Broda potpredsjedniku Sabora Milanu Đukiću, ''zabrinutom'' za sudbinu Srba na ovom području.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Trideset tisuća prognanika osječke općine uputilo pismo B. Ghaliju i S. Nambiaru u kojem upozoravaju da su već drugu godinu prognanici iz svojih domova.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Slovenski predsjednik Milan Kučan izjavio Reuteru da treba ukinuti međunarodni embargo na uvoz oružja u BiH.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 6. prosinca ===
*Turski predsjednik [[Turgut Ozal]] poziva predsjednika SAD Georgea Busha da povede vojnu operaciju u BiH.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 7. prosinca ===
*Hrvatsko novinarsko društvo primljeno u IFJ (Međunarodna novinarska federacija), koja učlanjuje 300.000 novinara iz 69 zemalja.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Spašene zemljišne knjige, zbirke isprava i ostali akti okupiranog Vukovara.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Pripadnici HVO i Armije BiH u protuofenzivi kod [[Teslić]]alikvidirali 50 četnika.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*'''Ruski plaćenici obučavaju srpske vojnike za rat u BiH, i inozemne su mjerodavne procjene.'''&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 8. prosinca ===
*'''Hrvatska delegacija vratila se s Istanbulske i Islamske konferencije u Jeddahu gdje su konačno uklonjeni protuhrvatski učinci beogradske diplomacije.'''&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*'''U srbočetničkoj agresiji odneseno dosad samo iz hrvatskih muzeja više od 135.000 izložaka.'''&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 9. prosinca ===
*Povjereništva obrovačke i benkovačke općine poslala molbu hrvatskim vlastima da se zbog četničkog terora preostalo hrvatsko stanovništvo hitno evakuira u Zadar.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Francuska dobrotvorna organizacija ''Liječnici bez granica'' otkrila 10 novih konclogora u BiH i Srbiji.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 10. prosinca ===
*'''Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman [[pomilovanje|pomilovao]] 94 osobe pravomoćno osuđene zbog pripremanja oružane pobune protiv Republike Hrvatske.'''&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Iz benkovačke općine protjerano još 29 Hrvata.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;
*Vijeće sigurnosti UN objavilo priopćenje o srpskoj ofenzivi u BiH.&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;/&gt;

=== 11. prosinca ===
*Iako Mirovne snage UN nisu u Hrvatskoj izvršile svoju zadaću, mi im zahvaljujemo jer su donijele prestanak rata, izjavio Franjo Tuđman stranim novinarima u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman u pismu predsjedniku Vijeća sigurnosti UN iznio 12 preduvjeta za trajan mir.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Franjevački provincijali Hrvatske i BiH uputili pismo svjetskoj javnosti da se spase životi ljudi u BiH.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*'''Neki naši političari govore da su Hrvati i Slovenci nervirali Beograd i tako skrivili rat, to su razmišljanja Chamberlaina i Bonneta iz 1938. godine, kaže francuski filozof Alain Finkielkraut.'''&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 12. prosinca ===
*Na Godišnjoj skupštini Hrvatskog filozofskog društva u Zagrebu prihvaćena javna izjava o političkim zloupotrebama ovog društva za bivšeg režima.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Uskoro bi mogao početi organizirani povratak raseljenih osoba u sektoru Zapad pod kontrolom UNPROFOR-a, koji bi započeo u Pakracu, potvrdio Michael Platzer, pomoćnik ureda UN u Beču.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*NATO će učiniti u BiH sve što od njega zatraži Svjetska organizacija, ali na svoju ruku neće djelovati, izjavio glavni tajnik NATO-a Manfred Woerner.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Europska ''dvanaestorica'' priznala u Edinburghu kako većina londonskih odluka nije provedena u djelo i ponavljaju da neće prihvatiti osvajanja teritorija u BiH silom.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Vrhunski vojni stručnjaci NATO na seminaru u Ateni iskazali uvjerenost da bi cjelokupno srbijansko teško topništvo, zahvaljujući najsuvremenijim tehničkim pomagalima, moglo biti uništeno za jednu noć.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 13. prosinca ===
*Uz agresiju i sve njene posljedice, prava je opasnost za Hrvatsku u nezrelosti pojedinaca koji, rukovođeni isključivo vlastitom ambicijom, tužakaju Hrvatsku i ne vode računa za opću hrvatsku stvar,piše u uvodniku zagrebački dnevnik ''Večernji list''.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Hrvatsku je bilo moguće razoriti, ali je nije bilo moguće pokoriti, izjavio poznati jugodisident Milovan Đilas novinaru ''Večernjeg lista'' u Beogradu.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Junački otpor branitelja u trokutu Orašje-Gradačac-Brčko izuzetno je velik doprinos budućem oslobađanju cijele Bosne, smatraju vojni stručnjaci u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Srpska politika u BiH je zločinačka i tu ne treba očekivati pomak, no iznenađuje upornost muslimanskog vrha za unitarnom državom, izjavio novinarima u Mostaru Božo Rajić, glasnogovornik Ureda obrane HZ Herceg-Bosne.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*SAD će pokušati uvjeriti saveznike da upotrijebe silu protiv srpskog zrakoplovstva koje krši zabranu nadlijetanja BiH, izjavio američki državni tajnik L. Eagleburger.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 14. prosinca ===
*'''Događaji u Armiji BiH pokazuju ispravnost upozorenja HVO da se jugovojska sprema za ubijanje svih nesrba.'''&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Srpska agresija prijeti Europi, istaknuto na otvaranju sastanka ministara vanjskih poslova KESS-a u Stockholmu.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 15. prosinca ===
*Izvršni odbor direktora Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu praktički odobrio učlanjenje Hrvatske u tu instituciju.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Predstavnici Zajednice Srba u Hrvatskoj, na primanju kod predsjednika Tuđmana, istakli da ekstremni Srbi oružjem sprečavaju da područja pod zaštitom UNPROFOR-a prihvate ustavno-pravni poredak Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Četnički udari na položaje hrvatskih branitelja na drniškom bojištu postaju svakodnevni, a kenijski bataljun UNPROFOR-a samo bilježi napade.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Prema posljednjim izvješćima policije, socijalnih službi i zdravstva BiH, dosad u toj državi poginulo, ubijeno i nestalo oko 130.000 osoba.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*'''Prema podacima Visokog komesarijata UN za izbjeglice, najviše je izbjeglica u BiH: 810.000, a čak 1,620.000 treba humanitarnu pomoć. Slijedi Hrvatska sa 705.000, Srbija sa 433.000, Crna Gora 62.000, Slovenija 51.000 i Makedonija sa 19.000.'''&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*UN zatražili da NATO isplanira vojnu akciju za rješenje rata u bivšoj Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 16. prosinca ===
*Više od 25.000 prognanika iz BiH prešlo za tri mjeseca na kontrolnom punktu UNPROFOR-a kod Novske u Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Američki državni tajnik Lawrence Eagleburger izjavio da će Milošević, Karadžić i Mladić morati objasniti ponašaju li se njihove vojske u skladu s međunarodnim pravom i zatražio osnivanje suda za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 17. prosinca ===
*Predsjednik Tuđman primio u Zagrebu lorda Owena i Cyrusa Vancea, te Aliju Izetbegovića. Dogovoreno da se sudionici razgovora 28. i 29. prosinca sastanu s Boutrosom Ghalijem u Ženevi.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*'''Ministri KESS-a''' jasno u Stockholmu definirali '''agresiju na BiH i Hrvatsku''' kao '''agresiju Srbije i njezine vojske'''.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Analize pokazuju da JNA nije bila spremna na rat protiv Slovenije, u Hrvatskoj su pripreme bile uspješnije i na kraju u ratu protiv BiH pokazala je svu svoju izrođenost, izjavio predsjednik Slovenije Milan Kučan u intervjuu za ''Večernji list''.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Banda četnika Bore Živanovića najavljuje protjerivanje 24 hrvatske obitelji iz Kneževih Vinograda, a do Nove godine potpuno [[etničko čišćenje]] Baranje.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Europski parlament u Strasbourgu zatražio da se [[sustavna silovanja|sistematska silovanja]] u BiH tretiraju kao ratni zločini i da se počiniocima sudi.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*SAD su ponovno spremne preispitati u Vijeću sigurnosti UN embargo na isporuku oružja BiH, izjavio u Ženevi američki državni tajnik Eagleburger.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Ministar inozemnih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić založio se u Generalnoj skupštini UN za proširenje mandata UNPROFOR-a, uključujući i upotrebu sile na području bivše Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 18. prosinca ===
*U Karlovac stiglo 11 autobusa s 450 izbjeglica iz logora Manjača kod Banje Luke.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*'''Hrvati u Vojvodini zahtijevaju ustanovljenje Hrvatskog nacionalnog vijeća za ostvarivanje njihovih prava, izjavio dr. [[Bela Tonković]], predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine.'''&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Opća skupština UN u posljednji tren odgodila glasovanja o Rezoluciji o stanju u BiH, radi usklađivanja stajališta članica EZ.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 19. prosinca ===
*U [[Našice|našičkoj]] općini '''64 stanovnika srpske nacionalnosti dobilo je [[oprost]]''' i vratilo se kućama.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Prema istraživanjima centra za ispitivanje ratnih zločina u Zenici i 350.000 svjedočenja, u BiH je silovano 30.000 žena, rečeno na koordinacijskom sastanku 50 humanitarnih organizacija u [[Zagrebačka džamija (1987.)|zagrebačkoj džamiji]].&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Srbija čini organizirani zločin, služeći se staljinističko-hitlerovskim metodama, prenose talijanske agencije ocjenu predsjednika Italije Oscara Luigija Scalfara.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Opća skupština UN naredila Vijeću sigurnosti oštrom Rezolucijom najodlučnije mjere protiv srpske agresije.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 20. prosinca ===
*U Dubrovniku agresijom oštećeno 22 posto svih zgrada, a u cijeloj općini 30 posto, rezultat je istraživanja Nacionalnog odbora za zaštitu Dubrovnika i međunarodnih eksperata, na čelu s poznatim stručnjakom Vijeća Europe Colinom Kaiserom.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;
*Hrvatska zajednica Herceg-Bosna jest i bit će izraz volje hrvatskog naroda u smislu ostvarenja svojih prava u BiH i prava na BiH, stoji u priopćenju predsjednika HZ Herceg-Bosne Mate Bobana.&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;/&gt;

=== 21. prosinca ===
*Novoimenovani veleposlanik Republike Hrvatske u BiH dr. [[Zdravko Sančević]] predao u Sarajevu vjerodajnice predsjedniku Predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*'''Obustavljen postupak protiv 150 Srba, 40 Hrvata i desetak osoba drugih nacionalnosti, priopćeno u zagrebačkom Vojnom sudu, primjenom [[Zakon o oprostu|Zakona o oprostu]].'''&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*'''Predsjednik dr. Tuđman pomilovao 94 osobe, i to građana srpske nacionalnosti, pravomoćno osuđenih zbog oružane pobune protiv Hrvatske i pripadnika Hrvatske vojske, osuđenih za krivična djela.'''&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Bivši zatočenici logora Manjača smješteni u Karlovcu (oko 2.500) pripremaju štrajk glađu u znak solidarnosti s još 529 zatočenika koji su iz Manjače 13. prosinca odvedeni u nepoznatom pravcu.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Ured predsjednika Hrvatske zajednice Herceg-Bosna priopćuje da ne stoji tvrdnja Alije Izetbegovića da Mate Boban odustaje od koncepta HZ HB.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Socijalistička partija Srbije i Milošević pobijedili na izborima u Srbiji u 156 općina s 2,345.460 glasova, a slijedi [[Milan Panić]] s 1,463.398 glasova, a na izbore izišlo više od 60 posto birača.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;

=== 22. prosinca ===
*Dio od oko 500 logoraša, koji su 13. prosinca odvedeni iz konclogora Manjača, pronađen potkraj prošlog tjedna u logoru Batković kod Bijeljine, priopćio zagrebački odjel Međunarodnog Crvenog križa.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel, na berlinskoj radiopostaji Rias, založio se za potpunu međunarodnu izolaciju Srbije.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*'''Okružno javno tužiteljstvo u Splitu podiglo optužnicu protiv 29 časnika tzv. JNA, zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, te protiv civilnog stanovništva.'''&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;

=== 23. prosinca ===
*Stalna misija Kenije pri UN priopćila Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UN da Kenija smatra Hrvatsku samostalnom i suverenom državom od dana primanja u UN.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;

=== 24. prosinca ===
*Ambasadori Hrvatske i Gvatemale pri UN, dr. Mario Nobilo i Julio Armando Herrera, potpisali zajedničku izjavu o uspostavljanje diplomatskih odnosa.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Beogradska je hegemonistička politika uporno nastojala pridobiti područja koja su do 1918. bila izvan Srbije, zatrti sve posebnosti i od jugoslavenske države stvoriti veliku Srbiju, izjavio akademik [[Ljubo Boban]] na simpoziju u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;

=== 25. prosinca ===
*Zenički Centar za istraživanje ratnih zločina i genocida nad Muslimanima prikupio 350.000 jediničnih informacija o zločinima srpskih agresora, evidentirao 17.000 nestalih i ubijenih, te prikupio podatke i fotografije 500 ratnih zločinaca, među kojima 32 žene, čija je specijalnost bila kastriranje ''neprijatelja''.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;

=== 26. prosinca ===
*Predsjednik Franjo Tuđman primio u Predsjedničkim dvorima u Zagrebu ministra vanjskih poslova BiH Harisa Silajdžića sa suradnicima, radi dogovora o predstojećim sastancima u Ženevi i problemima izbjeglica.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Na području pod kontrolom UNPROFOR-a u Istočnom sektoru ubijeno više od 600 Hrvata, a više tisuća protjerano. Molimo vas da utječete da bi se Vanceov plan pomaknuo s mrtve točke, zatražio pri susretu u Osijeku predsjednik Izvršnog vijeća toga grada Branimir Glavaš od ruskog ambasadora Leonida Kerestedijanca.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;

=== 27. prosinca ===
*U Ženevi, uz sudjelovanje mirovnih pregovarača Vancea i Owena, pregovarali predsjednici Hrvatske i BiH, dr. Tuđman i Izetbegović.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*U Zagrebu otvoreni tajni dosjei Anketne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i pomagača u Hrvatskoj bivše Jugoslavije, iz kojih je evidentan '''progon hrvatskih intelektualaca koji su djelovali u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske od 1941-1945. godine.'''&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Vijeće sigurnosti UN odugovlači s Rezolucijom o korištenju sile u zaštiti zračnog prostora BiH, javljaju novinski izvjestioci iz New Yorka.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Ubojstva i protjerivanja nesrpskog stanovništva u Baranji nakon dolaska UNPROFORa čak se pojačavaju. Od 14. travnja četnici ubili više od 90, a protjerali 2.100 osoba, rekao u Osijeku ruskom ambasadoru u Hrvatskoj Leonidu Kerestedijancu [[povjerenik hrvatske Vlade za Baranju]] [[Marko Kvesić]].&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*''- Tri dana 386 izbjeglica iz BiH, kojima je osiguran smještaj u Poljskoj, Švedskoj i Finskoj, smrzava se u posebnoj kompoziciji na kolodvoru u Čakovcu jer nemaju odobrenje za prolaz kroz susjednu Mađarsku.''&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;

=== 28. prosinca ===
*Boutros Ghali i oba supredsjedatelja, Vance i Owen, dijele mišljenje da Hrvatska daje puni prilog mirnom rješenju krize, no smatraju da je glavni problem rat u BiH, istaknuo Franjo Tuđman novinarima u Ženevi.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Nismo si mogli priuštiti laži, jer bi one bile pogubne za vjerodostojnost naših vijesti, a u Zagrebu je bilo svakodnevno 40-50 stranih TV ekipa, izjavio za ''Večernji list'' direktor Hrvatske radiotelevizije Antun Vrdoljak.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Izaslanstvo Francuskog episkopata, na čelu s predsjednikom Biskupske konferencije Francuske, Josephom Duvalom, posjetilo Pakrac i Lipik i razgledalo ruševine tamošnjih župnih crkava, koje su četnici razorili.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Predsjednik tzv. SR Jugoslavije Dobrica Ćosić ocijenio, nakon razgovora s Boutrosom Ghalijem u Ženevi, da su opasnosti vojne intervencije u BiH vrlo ozbiljne, a do normalizacije odnosa s Hrvatskom neće doći dok se ne ostvari Vanceov plan i ne riješi pitanje Srba u Hrvatskoj, prenosi njegove riječi Radio Beograd.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*U Bosni se mirovni pregovori iscrpljuju, postoje informacije o koncentracijskim logorima, divljačkim kršenjima ljudskih prava, svi međunarodni promatrači govore o srpskoj agresiji i zakonito je razoružati agresora, rekao vatikanski ''premijer'' [[Angelo Sodano]] dnevniku ''[[La Stampa]]''.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Međunarodna će zajednica svim trima stranama u BiH predložiti nacrt budućeg ustavnog i teritorijalnog rješenja BiH, izjavio dr. Tuđman u Zagrebu po povratku iz Ženeve.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;

=== 29. prosinca ===
*'''Francuska je vlada bila vrlo spora u razumijevanju stanja u Hrvatskoj,''' rekao monsignor [[Joseph Cuval]], predsjednik Biskupske konferencije Francuske, nakon posjeta Lipiku, Pakracu i Đakovu.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Protiv Beograda, Miloševića i Karadžića može igrati samo jedna karta - stvarni ultimatum ili sila, komentiraju hrvatska glasila skromne rezultate ženevskih razgovora.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;
*Skupština tzv. SR Jugoslavije izglasovala nepovjerenje premijeru Milanu Paniću i njegovoj vladi, a odluku većinom glasova donijela oba skupštinska vijeća, javlja Radio Beograd.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;

=== 30. prosinca ===
*Još polovicom srpnja ove godine donijeli smo odluku da Hrvatska više ne može primati izbjeglice, no pod pritiskom hrvatske javnosti, međunarodna zajednice i same BiH dajemo tranzitne, ali i trajne, dozvole ulaska, rekao novinarima u Zagrebu potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Mate Granić.&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;/&gt;


== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;HIC34&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar34.htm Dogodilo se 1. prosinca – 10. prosinca]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC35&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar35.htm Dogodilo se 11. prosinca – 20. prosinca]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC36&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar36.htm Dogodilo se 21. prosinca – 31. prosinca]}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Kronologija Domovinskog rata}}
[[Kategorija:Kronologija Domovinskog rata|1992/12]]</text>
      <sha1>kes7x3elimtvourzq0l4hoom71bfz2j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kronologija Domovinskog rata: srpanj 1994.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>705786</id>
    <revision>
      <id>7479287</id>
      <parentid>6233298</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:16:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj (4)</comment>
      <origin>7479287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20264" sha1="k9pbz0fdojfeiw1iiu4iy855ejhfs8v" xml:space="preserve">{{wikipedizirati}}{{NPOV/provjeriti}}
__NOTOC__

=== 1. srpnja ===
*Danas su hrvatski prognanici započeli potpunu blokadu punktova UNPROFOR-a, koji time žele upozoriti svjetsku javnost na neučinkovitost ''plavih kaciga''.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*U Hrvatskom Saboru počela Druga konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa na kojoj sudjeluje oko 450 delegata iz 30-ak zemalja svijeta.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*'''U Vojvodini je živjelo oko 120.000 Hrvata, od kojih je od 1991. godine protjerano između 35.000 i 40.000, a također je Beograd i užu Srbiju od 40.000 Hrvata napustio velik broj hrvatske manjine, rekao za ''Večernji list'' saborski zastupnik [[Đuro Vidmarović]].'''&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*'''Srpski mediji pišu o zemljovidima kontaktne skupine u BiH tvrde da su Rusi ''obećali'' Miloševiću kako će ''srpska strana zadržati kopneni koridor kroz Posavinu''.'''&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;

=== 2. srpnja ===
*Zajednica prognanika Hrvatske nastavila blokadu UNPROFOR-a, na punktu na Turnju prognanici tijelima zatvorili promet vozilima ''plavih kaciga'', te priopćila da će akcija trajati sve dok od glavnog tajnika UN Ghalija i njegova izaslanika Akashija ne dobiju čvrsta jamstva da će odmah početi provedbu Vanceova plana i rezolucija Vijeća sigurnosti.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*U BiH otputovalo oko 200 pakistanskih vojnika, koji će sudjelovati u operacijama UN za očuvanje mira.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*Papa Ivan Pavao II primio u Vatikanu u privatnu audijenciju predsjednika Vlade BiH Harisa Silajdžića.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;

=== 3. srpnja ===
*Za nedavnog boravka američkog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbraitha istočnoj Slavoniji, kad mu je zabranjen od ''srpskih vlasti'' posjet Vukovaru, doživio neugodnost i na punktu UNPROFOR-a nedaleko Nuštra, gdje je od njega ruski vojnik zatražio identifikacijsku iskaznicu.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*Prognanici koji su u Vinkovcima blokirali UNPROFOR-ov prijelaznu točku prema Mirkovcima, u jednom njegovom vozilu pronašli 60 gajbi piva, dok je dozvoljen na po vozilu jedna gajba piva.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*Propovjednici novog ''duha Bosne'', poput muslimanskog lista ''Ljiljan'', šire maksimu: ''Treba uništiti duh Sarajeva da bi živio duh Bosne!'', jer on je otrov koji je Bosnu gotovo uništio.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;

=== 4. srpnja ===
*Potpuna blokada UNPROFOR-a na većini kontrolnih točaka u Hrvatskoj traje četvrti dan.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;

=== 5. srpnja ===
*Nakon petog dana blokade UNPROFOR-a od strane hrvatskih prognanika, prvi pokušaji ''tihog'' proboja blokade, na prijelazu kod Donjeg Miholjca ''plavci'' pokušali prijeći u Mađarsku, iz koje bi preko Srbije ušli u Baranju.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*Ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Granić, u intervjuu za dnevnik ''Slobodnu Dalmaciju'', izjavio da će Hrvatska ''bespogovorno tražiti da UNPROFOR stane na granice međunarodno priznate Republike Hrvatske i da se konačno osigura povratak prognanika''.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;

=== 6. srpnja ===
*Izaslanstvo Federacije BiH i bosanskim Srbima u Ženevi predočen prijedlog kontaktne skupine o razgraničenju u BiH, a karta je napravljena po osnovi omjera: 39 posto za Federaciju BiH, 48 posto za bosanske Srbe i 3 posto teritorija za sarajevski distrikt, koji, ako bi se dijelio, bi bio podijeljen 2:1 u korist Federacije BiH, čime bi se podmirio onaj već čuveni 51:49.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*Ministri vanjskih poslova kontaktne skupine - Christopher, Kozirev, Kinkel, Juppée, Hurd i Papoullias - dali izjavu u kojoj se navodi da Federaciji BiH i bosanskim Srbima ostaju dva tjedna da odluče prihvaćaju li najnoviji plan o razgraničenju BiH ili ne.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*Pobunjeni Srbi na [[Prokljansko jezero|Prokljanskom jezeru]] presreli talijansku jahtu, zalutale talijanske turiste pustili, rekavši im da bi s njima drukčije razgovarali kad bi bili Nijemci ili Austrijanci.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*Iz Zbornog područja Split Hrvatske vojske izdano priopćenje u kojem se kaže da je '''4. srpnja u zadarskom zaleđu uhićeno šest pripadnika ''92. benkovačke brigade'', koji su bili u izvidničkoj akciji na prostoru koji kontrolira HV.'''&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;

=== 7. srpnja ===
*Predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman posjetio Slavoniju, a tijekom boravka u Vinkovcima obratio se prognanicima iz Ćelija, sela spaljenog prije tri godine, naglasivši da ćemo sve učiniti da se okupirana područja vratimo na miran način, jer svijet to od nas traži, ali se pripremamo i za drugu opciju.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*U Zagrebu, ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Mate Granić primio u nastupni posjet novog šefa promatračke misije EU na području bivše Jugoslavije veleposlanika Paula Joachima von Stulpnagela.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;

=== 9. srpnja ===
*Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić prihvatio jednomjesečno produljenje Ženevskog dogovora o primirju u BiH, inače često kršenog, izjavio za Reuter Jasushi Akashi po povratku s Pala u Zagreb.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;

=== 10. srpnja ===
*Mirni prosvjedi i blokada UNPROFOR-a od strane hrvatskih prognanika ušli u deseti dan.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*[[Treći sabor HDZ-a BiH]] završio dvodnevno zasjedanje usvajanjem novog Statuta stranke i Programske deklaracije, a novi je predsjednik izabran tajnim glasovanjem, [[Dario Kordić]], jedan od utemeljitelja HDZ-a u Busovači i organizator obrane hrvatskog pučanstva u Lašvanskoj dolini.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*''U pogledu prostora pod zaštitom Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj pozivamo na održanje prekida vatre, na ponovni dijalog i na uzajamno priznavanje postojećih granica'', zahtjev je Hrvatima i Srbima iz završnog dokumenta sa summita osam velikih u Napulju.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;
*Predsjednik Tuđman otvorio 45. Dubrovački festival, a u prigodnom govoru istaknuo da ''njegova velika žrtva, u barbarskoj jugokomunističkoj i velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku, čini hrvatsku kulturu simbolom hrvatskog otpora''.&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;/&gt;

=== 11. srpnja ===
*Sadašnji mandat UNPROFOR0a Hrvatskoj ništa nije donio i ako se nešto ne promijeni do 1. rujna, Hrvatska neće pristati na produljenje mandata, rekao je potpredsjednik Vlade na tribini HDZ-a u Primoštenu.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Posebna radna skupina UN zadužena za traženje nestalih osoba na području bivše Jugoslavije ima popis od 2764 osobe nestale u Hrvatskoj od 13000 prijavljenih slučajeva, dok je u BiH broj mogućih nestalih veći od 20000, a dokumentirano je 3600 slučajeva, rekao na konferenciji za novinare u Zagrebu član radne skupine Manfred Nowak.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Na području cijele Hrvatske akcija blokade UNPROFOR-a i dalje traje, a zahtjevi prognanika uskoro bi se mogli naći i pred hrvatskim Saborom, priopćila [[Zajednica prognanika Hrvatske]] u Osijeku.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Upravitelj Europske unije u Mostaru Hans Koshnik boravio u privatnom posjet tom gradu, a predsjednik federacije BiH Krešimir Zubak najavio njegov službeni dolazak između 23. i 30. srpnja.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*'''Nakon cjelodnevnog obilaska područja sela [[Čukle]] kod Travnika, koje je pod nadzorom muslimanske vojske, uz prisutnost časnika britanskog bataljuna smještenog u Vitezu, otkriveno 14 leševa Hrvata ubijenih početkom lipnja 1993. godine prilikom muslimanskog napada na ovo hrvatsko selo.'''&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Potpredsjednik vlade BiH Ejup Ganić prihvatio produljenje jednomjesečnog primirja koje je isteklo prije dva dana.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;

=== 12. srpnja ===
*Predsjednik Tuđman, na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinare u Zagrebu, istaknuo da je njegov susret s Miloševićem moguć tek kad on prizna Hrvatsku u njenim međunarodno priznatim granicama, te najavio posjet Svetog oca pape u Hrvatsku kao potpuno izvjestan.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Zajednica prognanika Zagreba odlučila da se prosvjedi protiv UNPROFOR-a organiziraju i u glavnom gradu Hrvatske i to pred njegovim sjedištem na Selkoj cesti.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi rekao novinarima u Zagrebu da se mandat UNPROFOR-a nikako ne može nametnuti Hrvatskoj protiv njezine volje.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;

=== 13. srpnja ===
*Predsjednik Tuđman primio jučer u Predsjedničkim dvorima britanskog ministra Hurda, francuskog ministra Juppea i američkog izaslanika Redmana, te im iznio svoju punu podršku kontaktnoj skupini i grupi najrazvijenijih zemalja (G7) iz Napulja.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Potpisani sporazum o prekidu vatre od 29. ožujka gotovo je u potpunosti poštovan, ali od 17, lipnja, kada se na Plitvicama trebalo pregovarati o ekonomskim pitanjima, nema napretka u zbližavanju sukobljenih strana u Hrvatskoj, rekao Jacques Grinberg, dužnosnik UNPROFOR-a za civilna pitanja, na konferenciji za novinare u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;

=== 15. srpnja ===
*U službeni državni posjet Hrvatskoj stigao predsjednik Republike Turske Suleyman Demirel, kojeg je na platou Predsjedničkih dvora u Zagrebu, uza sve državničke i vojne počasti, dočekao predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;

=== 16. srpnja ===
*Na izvanrednom zasjedanju hrvatskoga Sabora dr. Mate Granić govorio o ostvarivanju mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj, te naglasio da će, ako Hrvatska zatraži, UNPROFOR otići i pozvao prognanike da omoguće nesmetan rad UNPROFOR-u, jer bi produženje blokade moglo dovesti do onoga što je okupator i želio - konzerviranja stanja.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Na zajedničkoj svečanoj sjednici Sabora u čast predsjednika Turske Suleymana Demirela, turski predsjednik, obraćajući se zastupnicima, istaknuo da turski narod duboko cijeni i s velikim priznanjem i zahvalnošću prati demokratsku i časnu borbu Hrvata i jamči prijateljstvo i podrški.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*U Predsjedničkim dvorima, predsjednici Franjo Tuđman i Suleyman Demirel potpisali sporazum o prijateljstvu i suradnji Hrvatske i Turske, a predsjednik Tuđman uručio turskom predsjedniku najviše hrvatsko državno odličje, Orden kralja Tomislava.'''&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Predsjednik Sabora dr. Nedjelko Mihanović posebno naglasio kako su predsjednici Demirel i Tuđman požrtvovno djelovali da se zaustavi ratni sukob u BiH između muslimanskog i hrvatskog naroda u BiH.'''&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Predsjednici vlada država Srednjoeuropske inicijative na zasjedanju u Trstu dali punu potporu prijedlogu Hrvatske da se stanje na okupiranim područjima Hrvatske razmatra kao posebna tema na predstojećem zasjedanju Opće skupštine UN.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;

=== 18. srpnja ===
*Hrvatski prognanici i dalje nastavljaju prosvjede protiv UNPROFOR-a i blokadu njihovih kontrolnih punktova.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Govoreći na sjednici bošnjačkog Sabora, Alija Izetbegović istaknuo da se plan kontaktne skupine ne može odbiti jer bi konzekvence negativnog odgovora bile pogubne po Bošnjake.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Na prostoru bivše Jugoslavije ima ukupno 4,6 milijuna izbjeglica, od kojih je 630.000 u svijetu, stoji u najnovijem izvještaju Visokog povjereništva UN za izbjeglice.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;

=== 19. srpnja ===
*Predsjednik Tuđman primio na Brijunima posebnog izaslanika glavnog tajnika UN Yasushija Akashija i zapovjednika UNPROFOR-a za područje bivše Jugoslavije generala Bertranda de Lapreslea, a raspravljalo se o mandatu UNPROFOR-a u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Istekao posljednji rok za izjašnjavanje o planu za BiH kontaktne skupine: čelništvo Federacije BiH odlazi u Ženevu s pozitivnim odgovorom, a bosanski Srbi ''kuvertirali'' odluku, koja će, kako je izjavio Aleksa Buha po završetku zasjedanja ''parlamenta na Palama'', biti priopćena u Ženevi.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;

=== 20. srpnja ===
*Hrvatski premijer Nikica Valentić razgovarao u Zagrebu s Yasushijem Akashijem i Bertrandom de Lapresleom, te im kategorički prenio da Vlada ne stoji iza blokada prijelaznih točaka UNPROFOR-a.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;
*Na Palama se Srpska pravoslavna crkva otvoreno opredijelila na stranu onih koji zagovaraju ''veliku Srbiju'' i odbijanje plana kontaktne skupine.&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;/&gt;

=== 21. srpnja ===
*Hrvatska vlada pozvala prognanike na deblokadu UNPROFOR-a.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Konvoj UNPROFOR-a u dva navrata prekinuo promet nedaleko pontonskog masleničkog mosta na jadranskoj magistrali, glavnoj prometnici između sjevera i juga Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Akashi, iz svog ureda u Zagrebu, pozvao prognanike da prekinu blokadu UNPROFOR-a, jer ometa misiju i nagrđuje sliku Hrvatske u svijetu i zapravo odgađa povratak prognanika.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Unatoč Karadžićem ''ne'' kontaktnoj skupini za BiH, bosanskim Srbima dano još sedam dana za razmišljanje.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Samozvani predsjednik Srba na okupiranim područjima Hrvatske Mile Martić u pismu Yasushiju Akashiju izvješćuju ga da je njegova ''vlada'' usvojila ''platformu za ekonomske pregovore s Hrvatskom'', javio beogradski radio.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*NATO razrađuje postupke predviđene u slučaju da bosanski Srbi odbiju mirovni plan kontaktne skupine, a koji će se pod egidom UN primjenjivati protiv Srbije i bosanskih Srba.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 22. srpnja ===
*U sklopu svoje turneje po Europi, u Zagreb doputovao ministar obrane SAD William Perry, te se u američkoj ambasadi sastao s hrvatskim ministrima obrane i vanjskih poslova, Gojkom Šuško i dr. Matom Granićem, nakon čega je izjavio da će članstvo Hrvatske u ''Partnerstvu za mir'' uslijediti odmah nakon što se razriješi sukob na području bivše Jugoslavije. Ministar Šušak naglasio da je ovaj susret mali korak za SAD-e, ali golem, gotovo nemjerljiv skok za Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Ured za prognanike i izbjeglice hrvatske Vlade izvijestio novinare da na području Hrvatske boravi oko 405.000 protjeranih osoba, a od toga '''iz Bosne i Hercegovine više od 180.000 izbjeglica.'''&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*'''Blokada UNPROFOR-a, unatoč preporuci hrvatske Vlade, i dalje traje, ali sada se propuštaju putnička vozila, osoblje UN i lijekovi, tako će biti do 25. srpnja, kada će se vidjeti ima li pomaka u ostvarivanju saborske rezolucije od 17. srpnja, a ako ih nema - blokada će opet biti potpuna.'''&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 23. srpnja ===
*U Mostaru [[Hans Koschnik]], u ime Europske unije, inauguriran za upravitelja grada, čime je EU preuzela upravu nad Mostarom. Svečanosti u mostarskom hotelu ''Ero'' bili nazočni i predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak, predsjednik Vlade BiH Haris Silajdžić, ministar vanjskih poslova Njemačke Klaus Kinkel...&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Prema izvještaju o traganju za nestalima i nasilno odvedenim osobama tijekom agresije na Republiku Hrvatsku Vladinih agencija još se traži više od 2.500 ljudi, za koje s jugoslavenske strane do danas nije primljen ni jedan odgovor.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 24. srpnja ===
*Nastavljena prognanička blokada UNPROFOR-a, kod Vrane 42 tegljača mirovnih snaga već četvrti dan čekaju da prijeđu na UNPA-područje.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 25. srpnja ===
*Nakon turneje po srednjoj Bosni, izvjestitelj za ljudska prava UN Tadeusz Mazowiecki, na konferenciji za novinare u Zagrebu, rekao da su srpske metode proganjanja, maltretiranja i izgona nesrpskog pučanstva iz Banje Luke postale nešto manje brutalne, ali su rezultati jednaki, podaci govore da u tom gradu sada ima samo 10 posto nesrpskog stanovništva.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Hrvatska Vlada uputila Vijeću sigurnosti oštar prosvjed, nakon što je jučer na šire područje Dubrovnika palo nekoliko granata sa srpskih položaja u BiH, kojima je bio cilj uzdrmati turističku sezonu u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*U Moskvi se sastali diplomati peteročlane kontaktne skupine za BiH s namjerom da uklone međusobne razlike u vezi s odgovorom bosanskih Srba na njihov mirovni plan.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 26. srpnja ===
*Hrvatska ima modernu oružanu silu, ali i saveznike i prijatelje u svijetu. Bude li protivnik i dalje nerazuman i prkosio, morat će osjetiti ruku Hrvatske na sebi, jer na okupirane prostore on nema pravo - istaknuo predsjednik Tuđman sudionicima vojne vježbe ''Bandira '94'' Hrvatske vojske na otoku Viru.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Ruski ministar obrane Pavel Gračov, koji je zajedno s Vitalijem Čurkinom doputovao u Beograd, odbacio Ghalijev prijedlog o povlačenju snaga UN iz BiH, jer ne smatra NATO odgovarajućom zamjenom za UNPROFOR na području bivše Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*'''''Predsjednik vlade republike srpske krajine'' Borislav Mikelić dolazi u Trst na poziv postfašiste Sergija Giacomellija, koji se javno zalaže da Italija prizna ''krajina'' kao što je priznala Sloveniju i Hrvatsku, a također i Istru, koja ''ište autonomiju prema uzoru na Knin''.'''&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 27. srpnja ===
*Na sastanku Miloševića i ruskog ministra obrane Gračova u Beogradu zaključeno da nema osnove da se UNPROFOR zamijeni bilo kojim drugim međunarodnim snagama.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 28. srpnja ===
*Danas u osam sati, odlukom Izvršnog odbora Zajednice prognanika Hrvatske, ukinuta blokada UNPROFOR-a.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*U Zagrebu predana prosvjedna nota ruskom veleposlaniku Leonidu Kerestedžijancu zbog dolaska ruskog ministra obrane [[Pavel Gračev|Pavela Gračova]] na hrvatski teritorij - sektor Istok - a da hrvatske vlasti nisu o tome na odgovarajući način unaprijed izvještene.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*U poruci šefovima država ili vlada zemalja članica kontaktne skupine hrvatski predsjednik Tuđman izrazio uvjerenje kako je došao trenutak da svijet pokaže i dokaže da ima odlučnosti i načina provesti odluke UN i međunarodne zajednice.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 29. srpnja ===
*U Zagrebu završena ''Treća međunarodna konferencija o preustroju oružanih snaga u novim demokracijama središnje, istočne i jugoistočne Europe'', na kojoj je rečeno da sve više članica NATO-a čvrsto podržava Hrvatsku da uđe u program ''Partnerstvo za mir'' NATO-pakta.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Samozvana skupština bosanskih Srba, sa svog dvodnevnog zasjedanja na Palama, uputila pisma Borisu Jeljcinu i Slobodanu Miloševiću u kojima ih obavještava o svojoj odluci da se, zbog nepoštivanja bitnih interesa bosanskih Srba od strane kontaktne skupine, uskraćuje njihova daljnja suradnja u mirovnom procesu.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 30. srpnja ===
*U Ženevi kontaktna skupina za BiH odlučila predložiti Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju o pooštrenu sankcija protiv SR Jugoslavije.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Nakon prestanka blokade nadzornih točaka UNPROFOR-a od strane prognanika, promet robe, prema sporazumu Zajednice prognanika i hrvatske Vlade, kontrolira hrvatska policija.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije započet će s radom na jesen, priopćeno u Den Haagu.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;

=== 31. srpnja ===
*Srbijanski predsjednik Slobodan Milošević pozvao bosanske Srbe da prihvate mirovni plan kontaktne skupine, jer je on u interesu svih Srba.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;
*U Zapadnoj Bosni nastavljeni jaki sukobi između Armije BiH i Abdićevih snaga.&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;/&gt;


== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;HIC19&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar19.htm Dogodilo se 1. srpnja – 10. srpnja]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC20&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar20.htm Dogodilo se 11. srpnja – 20. srpnja]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC21&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar21.htm Dogodilo se 21. srpnja – 31. srpnja]}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Kronologija Domovinskog rata}}
[[Kategorija:Kronologija Domovinskog rata|1994/7]]</text>
      <sha1>k9pbz0fdojfeiw1iiu4iy855ejhfs8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kronologija Domovinskog rata: kolovoz 1994.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>705787</id>
    <revision>
      <id>7479285</id>
      <parentid>6233344</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:15:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj (3)</comment>
      <origin>7479285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20217" sha1="q3e4k5y3ndnezmje77gpw5jc9pz95us" xml:space="preserve">{{wikipedizirati}}{{NPOV/provjeriti}}
__NOTOC__

=== 1. kolovoza ===
*Grčki ministar vanjskih poslova Karolos Papoulias izjavio jučer novinarima u Ateni da je moguć skori susret Tuđman i Milošević u Grčkoj.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Predsjednik samozvanog parlamenta bosanskih Srba Momčilo Krajišnik nagovijestio mogućnost organiziranja referenduma o mirovnom planu kontaktne skupine, javlja France presse.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Nakon što je Milošević prihvatio mirovni plan kontaktne skupine, Vuk Drašković je kao prvi od oporbenih vođa podržao srbijanskog predsjednika, dok ga je Vojislav optužio za izdaju i kapitulaciju.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Bivši čuvar logora Sušica u blizini Vlasenice izjavio za ''New York Times'' da su egzekucije nad Muslimanima u tom logoru provođene svake noći, a zapovjednik mu je bio ''major jugoslavenske vojske''.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;

=== 2. kolovoza ===
*''- U Mostaru, nakon deset dana uprave nad tim gradom, Hans Koschnik imenovao Savjetodavno vijeće od 15 članova - pet Hrvata, pet Muslimana i pet ostalih narodnosti.''{{pojasniti|Koschnik 1994.?}}&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;

=== 3. kolovoza ===
*Hrvatski prognanici, uz dosadašnji sedam prijelaza u UNPA pod nadzor MUP-a Hrvatske predali još pet prijelaza.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*''Plave kacige'' napuštaju Bosnu u roku od tri mjeseca, objavljuje talijanski dnevnik ''Repubblica'' izjavu zapovjednika UN u BiH generala Michaela Rosea, koji tvrdi da mu je to priopćio Boutros Ghali.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;

=== 4. kolovoza ===
*Glasnogovornik mirovnih snaga u Sarajevu Rob Annik izjavio da zapovjednik UNPROFOR-a za BiH general Michael Rose nije dobio nikakvu zapovijed za povlačenje ''plavih kaciga'' iz BiH, kao što je jučer pisala ''Repubblica''.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*General [[Tihomir Blaškić]] preuzeo zapovjedništvo nad HVO-om od generala [[Milivoj Petković|Milivoja Petkovića]], priopćio u Posušju ministar obrane HR Herceg-Bosne [[Vladimir Šoljić]].&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*List ''The Times'' piše što sadržava novi Nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti, u kojem se definiraju nove sankcije prema Srbima zbog odbijanja mirovnog plana za BiH.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Vlada ''SRJ'' odlučila prekinuti političke i gospodarske odnose sa samoproglašenom ''republikom srpskom'' u BiH, javlja Tanjug.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Na Palama ''parlament'' bosanskih Srba odlučio ne prihvatiti mirovni plan, već najavio referendum o planu za 27. i 28. kolovoza.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;

=== 5. kolovoza ===
*Nova etnička čišćenja iz Bosanske krajine, u Ivanić-Gradu prihvaćeno 128 Bošnjaka i Hrvata.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Nastavlja se prisilna mobilizacija Hrvata u Armiju BiH, iako je dogovoreno u federalnom vrhu da oni mogu biti mobilizirani samo u HVO.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*U izvještaju Tadeusza Mozowieckog mostarski Hrvati optuženi da nastavljaju ''s jednim oblikom 'obazrivog etničkog čišćenja' prema Muslimanima, koji teži za preseljavanjem Muslimana iz zapadnog u istočni Mostar'', javlja agencija France presse.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Bosanski Srbi danas ujutro, oko 3,50 sata, oteli teško oružje koje su čuvali ukrajinski pripadnici ''plavih kaciga'' na Ilidži kod Sarajeva.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*''SRJ'' prekinula telefonske veze s bosanskim Srbima, javlja agencija Reuter.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Hrvatska Vlada smatra nedavnu odluku beogradskih vlasti o prekidu svih političkih i gospodarskih veza s vodstvom bosanskih Srba malim korakom u pravom smjeru, ali i vrlo nedostatnim, jer nisu prekinule veze sa svojim podjednako ratobornim štićenicima na okupiranom području Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*U Kninu razgovarali šef hrvatskog izaslanstva za pregovore s pobunjenim Srbima Hrvoje Šarinić i savjetnik predsjednika Tuđmana za unutarnju politiku dr. Ivić Pašalić s Borislavom Mikelićem i Milanom Babićem, predstavnicima pobunjenih Srba.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;

=== 6. kolovoza ===
*Predsjedničko vijeće HR Herceg-Bosne, na svojoj sjednici u Mostaru, ustvrdilo da je '''bilo prisilnog mobiliziranja Hrvata u Armiju BiH na prostorima Tuzle, Zenice, Žepče i Usore, '''te upozorilo da se s tim mora prekinuti.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Nakon što je UNPROFOR zaprijetio novim napadima NATO-vih zrakoplova na srpske položaje u okolici Sarajeva, bosanski Srbi pristali vratiti pet komada teškog oružja koje su noć ranije oteli na Ilidži, izjavio glasnogovornik UNPROFOR-a u Sarajevu Rob Annik.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*NATO-zrakoplovi napali njihove snage u blizini Sarajeva, ali da su pogodili samo jedan stari kamion.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Službeni predstavnik PTT-a ''SRJ'' opovrgao tvrdnje Reutera da je Beograd prekinuo telefonske veze s ''republikom srpskom'', već je objasnio da su u prekidu samo neke linije zbog tehničkih teškoća.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;

=== 10. kolovoza ===
*Na Brijunima predsjednik Tuđman primio u privatni posjet mađarskog predsjednika Arpada Goncza.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*Peti korpus Armije BiH i HVO sasvim potisnuli Abdićevu vojsku i izbili na granicu s Hrvatskom. Oslobođeno 30 sela Cazinske krajine, a stanovništvo u panici bježi na okupirano područje Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;
*'''Ako pobunjeni Srbi u Hrvatskoj ne pristanu na rješenje pregovorima, Zagreb prijeti novim ratom, piše bečki ''Der Standard''.'''&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;/&gt;

=== 11. kolovoza ===
*Ovomjesečni predsjednik Vijeća sigurnosti, ruski veleposlanik [[Jurij Voroncev]], uputio usmeni ukor Hrvatskoj zbog ''nesporazuma'' s UNPROFOR-om, tj. zbog ometanja kretanja ''plavih kaciga''.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*''Rusija je uvjerila Miloševića da odustane od svog sna o 'velikoj' Srbiji'', piše dopisnica ''The Timesa'' iz Moskve Eve-Ann Prentice, navodeći neimenovani izvore bliske vladi.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*'''''Koshnik će europeizirat Mostar'', rekao novinarima u španjolskoj bazi UNPROFOR-a u zapadnom Mostaru [[Javier Solana]],''' ministar vanjskih poslova Španjolske, koji je razgovarao i s predsjednikom Federacije BiH Krešimirom Zubkom.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Čelnici Srpske pravoslavne crkve, koji su se jučer sastali u Beogradu, traže izmjenu zemljovida sadržanog u mirovnom planu kontaktne skupine za BiH, javlja France presse.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Potpredsjednik Federacije BiH Ejup Ganić izjavio u intervjuu za BBC da je zapovjednik UNPROFOR-a za BiH general Michael Rose ''učinio strašnu pogrešku'' kad je zaprijetio zračnim udarima srpskim snagama i Armiji BiH, ''jer za nju nema ovlasti''.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;

=== 12. kolovoza ===
*'''[[Predsjednička izjava Vijeća sigurnosti UN]], u kojoj se traži da Hrvatska otvori svih 19 putova za potrebe UNPROFOR-a, hrvatska Vlada ocijenila kao ''neprimjeren pritisak na Hrvatsku''.'''&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Bosanski Srbi ponovno oteli dio teškog oružja iz jednog skladišta u blizini Sarajeva koje je pod nadzorom UNPROFOR-a, rekao glasnogovornik mirovnih snaga u BiH Rob Anik.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Američki Senat izglasao prijedlog o ukidanju embarga na uvoz oružja u BiH nakon 15. listopada, ako Srbi do tog datuma ne prihvate mirovni plan, a podržava ga i predsjednik Clinton.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*U prometnoj nezgodi u Sloveniji poginuo dr. Nikola Novaković, koji je u studenom 1989. u domovini postao prvi predsjednik obnovljene Hrvatske seljačke stranke.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;

=== 13. kolovoza ===
*Vijeće sigurnosti UN raspravljalo o pismu predsjednika Tuđmana, u povodu granatiranja dubrovačkog aerodroma od Karadžićevih Srba, te ga osudilo i upozorilo na svu opasnost toga napada na Republiku Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Hrvatska Vlada zatražila od predstavnika Zajednica prognanika Hrvatske da predaju i preostale blokirane prijelaze u UNPA-područja pod nadzor Ministarstava unutarnjih poslova.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović jučer izjavio da ne kani početi političke pregovore s Fikretom Abdićem.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Srbi su izazvali u tri navrata teške incidente oko skladišta teškog oružja u okolici Sarajeva koje čuva UNPROFOR, rekao novinarima njegov glasnogovornik Rob Annik.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Rusija pokušava spriječiti jačanje sankcija protiv ''SRJ'', jer se vlada u Beogradu ogradila od bosanskih Srba i Rusija će učiniti sve kako bi spriječila donošenje nove rezolucije u Vijeću sigurnosti, javlja moskovska agencije ''Interfax''.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;

=== 14. kolovoza ===
*Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Pavle preuzeo ulogu posrednika između Miloševićeva i Karadžićeva režima, a pravoslavni episkopi u BiH vjeruju da će on uspjeti ''pomiriti zavađenu braću u Beogradu i na Palama'' jer ona šteti ''srpskoj stvari'', javlja IKA iz Beograda.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;

=== 15. kolovoza ===
*U povodu smrti glavnog tajnika NATO-a Manfreda Woernera, predsjednik Tuđman uputio brzojav sućuti njegovoj supruzi.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;

=== 16. kolovoza ===
*Završena prognanička akcija blokade UNPROFOR-a, hrvatski prognanici danas napustili i preostale kontrolne točke UNPROFOR-a, ostavljajući ih nadzoru hrvatske Vlade i MUP-a.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*U Travniku, prepunom izbjeglica, na štetu Hrvata drastično se promijenila etnička slika dolaskom 30.000 muslimanskih izbjeglica iz Sjeverozapadne Bosne.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Uspostavljen humanitarni zračni most nad Sarajevom nakon 27 dana gotovo neprestanog prekida.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*''The Sunday Times'' piše kako je američki predsjednik Clinton naložio CIA-i i Pentagonu da pripreme tajni plan za naoružavanje bosanskih Muslimana i njihovo vojno obrazovanje, kako bi se utjecalo na drukčiji ishod rata u bivšoj Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*SAD nisu zadovoljne provedbom beogradske blokade bosanskih Srba, jer ona nije posve provedena, a kako je rekao glasnogovornik State Departmenta Michael McCurry, očito je da srpska granica ''propušta'' na mnogim mjestima.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Slovenska tvrtka ''Krka'' iz Novog Mesta izvozi u ''SRJ'', potvrdio jugoslavenski ministar za poljoprivredu dr. Koviljko Lovre.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;

=== 18. kolovoza ===
*Trebinjski Srbi, unatoč svih dosadašnjih upozorenja, ponovno, danas ujutro, u dva navrata, ispalili sedam topničkih projektila iz BiH na šire područje Čilipa u Konavlima.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Armija BiH uputila ultimatum Fikretu Abdiću da se njegove postrojbe u roku od sedam dana moraju svrstati pod zapovjedništvo Vlade u Sarajevu, rečeno na konferenciji za novinare UNPROFOR-a u Sarajevu.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*UNPROFOR oštro prosvjedovao kod hrvatske Vlade zbog nazočnosti pripadnika hrvatske policije unutar zone razdvajanja na kontrolnoj točki Lipovac, što predstavlja kršenje Zagrebačkog sporazuma.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*''Naprosto je utopijski opasno zahtijevati od Hrvatske da se ne definira kao nacionalna, nego kao građanska država'', rekao u intervjuu za ''Slobodnu Dalmaciju'' francuski filozof i pisac Alain Finkelkraut.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;

=== 19. kolovoza ===
*Izaslanstvo Sabora, koje vodi predsjednik dr. Nedjeljko Mihanović, otputovao u SAD na proslavu 100. obljetnice Hrvatske bratske zajednice.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*Obznanjen program posjeta Svetog Oca Zagrebu, 11. rujna Papa će se sastati s hrvatskim predsjednikom Tuđmanom.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*U Sarajevu ponovno zatvoren humanitarni zračni most, dok se ne utvrdi koja je strana ispalila minobacačku granatu na aerodrom.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*U sjedištu svjetske organizacije u New Yorku objavljeno da će predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman govoriti pred Generalnom skupštinom UN 28. rujna.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;

=== 20. kolovoza ===
*Predsjednik Tuđman primio na Brijunima posebnog izaslanika glavnog tajnika UN Akashija, a razgovori vođeni o problemima UNPROFOR-a i reintegraciji hrvatskih područja pod zaštitom mirovnih snaga u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske u duhu rezolucija 769 i 871 Vijeća sigurnosti.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*'''U Kiseljaku kanadski ''plavci'' upali sa šest transportera na privatni posjet Hrvata Zvonka Markovića, uhitili ga, svezali i tukli do besvijesti. Hrvatska strana uputila oštar prosvjed generalu Roseu zbog vandalskog i nasilničkog ponašanja pripadnika UNPROFOR-a.'''&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;
*[[Akcija Tuka]]: hrvatska vojska i policija zaustavili kolonu izbjeglica i pripadnika Abdićeve vojske koje je UNPROFOR propustio iz AP Zapadne Bosne, a koji su se zaputili preko okupiranog teritorija RH ka Karlovcu. Izbjeglice su se smjestile na Turnju i uz cestu.Borna Marinić: [https://domovinskirat.hr/2020/08/20/kako-su-hrvatski-specijalci-i-vojska-obranili-karlovac-od-izbjeglica-iz-bosne-akcija-tuka/ ''Kako su hrvatski specijalci i vojska obranili Karlovac od izbjeglica iz Bosne – Akcija „Tuka“ ''] Domovinski rat. 20. kolovoza 2020. Pristupljeno 4. rujna 2020.&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;/&gt;

=== 21. kolovoza ===
*Snage bosanske Vlade danas ušle u Veliku Kladušu, sjedište Fikreta Abdića i njegove paradržavice ''Autonomne pokrajine Zapadne Bosne''. U kilometarskoj koloni 60.000 ljudi bježi pred Armijom BiH u Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Pobunjeni hrvatski Srbi jučer su na Prukljanskom jezeru zločinački ubili starog ribara Antu Lokasa iz Rasline.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;

=== 22. kolovoza ===
*Poslije pada Velike Kladuše, nepregledna kolona ljudi i vozila na cesti prema Karlovcu - više od 30.000 izbjeglica ne želi natrag u Bosnu.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Predsjednik Tuđman i ministar Granić primili na Brijunima dosadašnjeg posebnog izaslanika predsjednika Clintona Charlesa Redmana i njegova nasljednika na toj dužnosti Charlesa Thomasa.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Neopozivo podržavamo Republiku Hrvatsku i njezine od naroda izabrane predstavnike, kazao na velikom banketu u William Penn Hotelu u Pittsburghu na proslavi stogodišnjice Hrvatske bratske zajednice njezin predsjednik Bernard Luketić. Proslavi prisustvovao i kardinal Franjo Kuharić, koji se založio za jedinstvo Hrvata u SAD. U ime predsjednika Republike gostima se obratio predsjednik Sabora dr. Nedjelko Mihanović, ističući da se danas svaki Hrvat može slobodno vratiti u svoju slobodnu domovinu.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović rekao da će se Fikretu Abdiću suditi za učinjenu izdaju, piše sarajevsko ''Oslobođenje''.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Izbjeglička kolona od 30.000 ljudi na cesti Kladuša - Karlovac već treći dan.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;

=== 23. kolovoza ===
*'''''Premijer'' tzv. krajine Boro Mikelić najavio [[posrbljavanje]] Drniša, piše ''Slobodna Dalmacija''.'''&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Papa se ne boji ići u Sarajevo, bez obzira na to što je izjavio vođa bosanskih Srba Karadžić, da nije moguće mu jamčiti sigurnost, izjavio glasnogovornik Svete Stolice Navarro Valls.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;

=== 24. kolovoza ===
*Republika Hrvatska pružit će svu potrebnu humanitarnu pomoć izbjeglicama iz Velike Kladuše, ali '''temeljni cilj je njihov povratak''', rekao u Zagrebu ministru vanjskih poslova BiH Irfanu Ljubijankiću hrvatski ministar dr. Mate Granić.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Ivan Pavao II. odlučio otići u pohod Sarajevu, bez obzira na rezerve koje su izrazili čelnici UN u BiH javila talijanska televizija RAI.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Njemačka i Francuska zahtijevaju od predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da prihvati međunarodne promatrače na Drini, suglasili se njemački i francuski ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i Alain Juppe u Bordeauxu.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;

=== 25. kolovoza ===
*Posebni izaslanik glavnog tajnika UN za područje bivše Jugoslavije Jasushi Akashi, nakon boravka u Kninu, priopćio u Zagrebu da su kninske vlasti spremne na pregovore s hrvatskom Vladom.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*[[Akcija Tuka]]: nakon prvog vala 20. kolovoza, stigao novi val izbjeglica i pripadnika Abdićeve vojske koje je UNPROFOR propustio iz AP Zapadne Bosne, a koji su se zaputili preko okupiranog teritorija RH ka Karlovcu. Načelnik Sektora specijalne policije Željko Sačić zapovijedio je slanje u Karlovac Specijalne jedinice policije te ATJ Lučko kao pojačanje domicilnim postrojbama, u prvom redu 110. brigadi Hrvatske vojske.Borna Marinić: [https://domovinskirat.hr/2020/08/20/kako-su-hrvatski-specijalci-i-vojska-obranili-karlovac-od-izbjeglica-iz-bosne-akcija-tuka/ ''Kako su hrvatski specijalci i vojska obranili Karlovac od izbjeglica iz Bosne – Akcija „Tuka“ ''] Domovinski rat. 20. kolovoza 2020. Pristupljeno 4. rujna 2020.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;

=== 26. kolovoza ===
*Njemački vicekancelar i ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel u službenom posjetu Hrvatskoj: UNPA-područja su hrvatski teritorij, rekao u Zagrebu u susretu s hrvatskim ministrom dr. Matom Granićem.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Predsjednik Tuđman primio večeras na Brijunima Klausa Kinkela, a nakon razgovora dr. Tuđman rekao novinarima da je ''došla do izražaja velika suglasnost'' Hrvatske i Njemačke.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;

=== 28. kolovoza ===
*Držim da je ključ rješenja okupiranih područja Hrvatske u Beogradu - rekao jučer na Hrvatskoj televiziji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;

=== 29. kolovoza ===
*Ne naslućuje se kraj izbjegličke drame na Turnju pokraj Karlovca, gdje je u ''plavoj zoni'' pod kontrolom UNPROFOR-a trenutačno smješteno oko 18.000 izbjeglica iz Cazinske krajine.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Američki veleposlanik Peter Galbraith i predstavnici UNPROFOR-a i UNHCR-a, na konferenciji za novinare u Zagrebu, rekli da je s Izetbegovićem i Silajdžićem dogovoreno da lokalna policija osigura zaštitu i prava povratnicima u Veliku Kladušu, a bosanske vlasti se složile i s međunarodnim nadzorom tog područja.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*U povodu brijunskih razgovora Tuđman i Kinkela, njemački mediji otkrivaju indiskrecije, da je Bonn protiv vojne opcije oslobađanja okupiranih područja Hrvatske, te za produženje mandata UNPROFOR-u i poslije 30. rujna.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;

=== 30. kolovoza ===
*Hrvatska traga za 2.764 osobe prisilno odvedene, zatočene i nestale, a gotovo svi od 6.600 Hrvata oslobođenih iz srpskih konc-logora su invalidi, rekao novinarima u Zagrebu potpredsjednik Vlade prof. dr. Ivica Kostović.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Američki uvjet za ublažavanje sankcija Miloševićevom režimu jest slanjem međunarodnih promatrača na granicu na Drini prema Bosni.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Njemački mediji ocjenjuju da se Milošević i ovog puta izvukao od odgovornosti za postupke bosanskih Srba, koji su odbili mirovni plan kontaktne skupine, a u tome mu je uveliko pomogao ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;
*Kozirev je, tvrde moskovski mediji, letio u Beograd da nagovori Miloševića da prihvati postavljanje međunarodnih promatrača na granicu Srbije i BiH kako bi se svijet doista uvjerio da je prestao pomagati bosanske Srbe.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;

=== 31. kolovoza ===
*Nakon Karadžićeva odbijanja mirovnog plana, otvoreno novo poglavlje u pristupu kontaktne skupine dizajniranju BiH, a ruski ministar vanjskih poslova Kozirev već nagovijestio mogućnost konfederacije bosanskih Srba sa Srbijom, odnosno SR Jugoslavijom.&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;/&gt;


== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;HIC22&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar22.htm Dogodilo se 1. kolovoza – 10. kolovoza]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC23&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar23.htm Dogodilo se 11. kolovoza – 20. kolovoza]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC24&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar24.htm Dogodilo se 21. kolovoza – 31. kolovoza]}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Kronologija Domovinskog rata}}
[[Kategorija:Kronologija Domovinskog rata|1994/8]]</text>
      <sha1>q3e4k5y3ndnezmje77gpw5jc9pz95us</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kronologija Domovinskog rata: veljača 1992.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>705800</id>
    <revision>
      <id>7479284</id>
      <parentid>6649521</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:15:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>NeptuneBot</username>
        <id>239945</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklanjanje titula, replaced: dr. Franj → Franj (5)</comment>
      <origin>7479284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19970" sha1="q6gure1okp22g7gfjqfa2ai2q0p6lpe" xml:space="preserve">{{wikipedizirati}}{{NPOV/provjeriti}}
__NOTOC__

=== 4. veljače ===
*Prvi hrvatski ambasador u Bonnu Ivan Ilić predao vjerodajnice njemačkom predsjedniku Richardu von Wezsackeru.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Ambasador SR Njemačke dr. Hoorst Weisel predao u Zagrebu vjerodajnice predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tuđmanu.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Iz Vojvodine se dosada pod prisilom iselilo oko 12 000 Hrvata, a svaki dan ih još oko 150 stiže u Hrvatsku, izjavio predsjednik Zajednice izbjeglih Hrvata dr. Milan Bićanić.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Vođa Srpske demokratske stranke u Hrvatskoj dr. Jovan Rašković najavio u Beogradu povratak i obnovu rada SDS u Zagrebu, Splitu, Šibeniku i drugim hrvatskim gradovima, tvrdeći da je ta stranka sačuvala mostove prema hrvatskom narodu i da mu pruža ruku.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;

=== 5. veljače ===
*U 18 logora u Srbiji i 20 u Hrvatskoj koji se nalaze na okupiranim područjima zatočeno 4 500 Hrvata.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Snažna eksplozija oštetila bosansku stranu mosta na Savi između Slavonskog i Bosanskog Šamca, već mjesecima jedine cestovne i željezničke veze između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Peticija žena Vukovara predana lordu Carringtonu, predsjedniku mirovne konferencije o Jugoslaviji, u zagrebačkom hotelu ''Esplanade''.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*U okupiranom Cavtatu kretanje stanovnika ograničeno na strogi gradski dio. Crnogorski rezervisti razorili i opljačkali sela Konavala. Zaposleni s aerodroma Tivat u Crnoj Gori opljačkali dubrovački aerodrom Ćilipi.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Na prostoru bivše Jugoslavije još se nisu stekli svi uvjeti za akciju mirovnih snaga UN, sažetak je najnovijeg izvještaja glavnog tajnika UN Boutrosa Ghalija.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*U Lipiku počelo mučno otkopavanje lešina čistokrvnih lipicanaca iz lipičke ergele, koje su četnici pobili u listopadu prošle godine.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;

=== 6. veljače ===
*Između Hrvatske i Slovenije potpisan u Zagrebu ugovor o uspostavi diplomatskih odnosa, odnosno sporazum o gospodarskoj i financijskoj suradnji. Naše dvije države trebaju biti sastavni dio zapadnog svijeta, rekao tom prigodom predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Turska priznala neovisnost Hrvatske, Makedonije i Bosne i Hercegovine, izjavio turski ministar inozemnih poslova Hikmet Ćetin.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;

=== 7. veljače ===
*Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prihvatilo rezoluciju broj 740, u kojoj se traži od glavnog tajnika UN da ubrza pripreme za mirovnu operacije ''plavih kaciga'' u bivšoj Jugoslaviji.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Kraljevina Belgija priznala Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Vlada tzv. republike srpske krajine propisala način naseljavanja okupiranih zadarskih mjesta i poziva Srbe da usele u kuće protjeranih Hrvata.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Na mostu između Slavonskog i Bosanskog Broda prihvaćeno 55 od ukupno 64 zarobljenika s popisa koji je hrvatskoj strani ponudila okupatorska jugovojska. Prema sporazumu od 26. siječnja trebalo je biti pušteno iz srbijanskih logora 1.200 zarobljenika.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;

=== 8. veljače ===
*Republika Hrvatska i Sveta Stolica odlučile zajedničkim sporazumom uspostaviti međusobne diplomatske odnose na razini veleposlanstva i apostolske nuncijature.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Oko 55.000 Hrvata s područja Hrvatske zajednice Srednja Bosna izići će 29. veljače i 1. ožujka na referendum za neovisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Hrvatska banijska sela Glinsko, Novo Češko Selo, Mala i Velika Solna ponovno gore. Neprijatelj ne pristaje na dolazak promatrača EZ na Baniju.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;

=== 9. veljače ===
*Samozvani krajinski vođe odupiru se dolasku mirovnih snaga UN zato što su bili organizatori pobune protiv hrvatske vlasti, rekao predsjednik Tuđman u intervjuu španjolskoj TV.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Mi inzistiramo da mirovne snage uđu u Hrvatsku, ali ne radi čuvanja granica nepostojeće krajine, već zbog mira, izjavio predsjednik Izvršnog odbora HDZ Stjepan Mesić.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Narod Banije i Korduna slaže se s dolaskom ''plavih kaciga'', ali samo na granicu između Republike Hrvatske i republike srpske krajine, rekao u Beogradu na sjednici ''krnjeg'' Predsjedništva Jugoslavije Mile Paspalj, tzv. predsjednik skupštine tzv. republike srpske krajine.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Na temelju analiza, Hrvatska izgubila u ratu gotovo 19,000 goveda, 144,000 svinja, 213 konja i oko 5,000 ovaca, miljun peradi.... Sveukupna vrijednost ukradene stoke procijenjena na više od 37,3 milijuna DEM.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;

=== 10. veljače ===
*Vrhovno državno vijeće drži da tzv. Vanceov plan bitno zadovoljava zahtjeve Hrvatske postavljene od samog početka izbijanja ratnih sukoba te njegova provedba znači poraz srpske i armijske politike.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Talijanski ministar pravde Claudio Martelli dao nalog javnom tužitelju da istraži istinitost i zatraži odgovornost za rušenje helikoptera EZ, pri čemu su poginuli 4 Talijana, i jedan Francuz, promatrači EZ, koji je oborio MIG jugovojske.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;
*Predsjednik Tuđman odlučno u intervjuu britanskom ''Guardianu'' ustvrdio da se Hrvatska neće odreći autoriteta nad srpskim enklavama ako tamo budu razmještene snage UN.&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;/&gt;

=== 11. veljače ===
*Vlada Republike Hrvatske prihvatila Rezoluciju br. 740 Vijeća sigurnosti i Vanceov plan.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Indija priznala hrvatsku putovnicu i opunomoćila svoju ambasadu u Beču da može izdavati vize za putnike s hrvatskom putovnicom.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 12. veljače ===
*Hrvatska i Makedonija međusobno se priznale kao samostalne i neovisne države.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 13. veljače ===
*Prvo zasjedanje hrvatskog Sabora nakon međunarodnog priznanje Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Hrvatska podržava referendum u BiH i dogovor triju naroda, a u slučaju pozitivnog ishoda referenduma priznat će tu državu, izjavio potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Mate Granić.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 14. veljače ===
*Hrvatski Sabor donio Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu dr. Alojziju Stepincu i osudio procese brojnim nevino osuđenim svećenicima i vjernicima od protunarodnog komunističkog režima. Donesena i Deklaracija o osudi uhićenja i umorstva dosljednog borca za hrvatsko državno pravo Andrije Hebranga.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Sudionici izvanrednog skupa predsjednika vlada radne zajednice Alpe-Jadran posjetili Sisak i šokirani razaranjima toga hrvatskog grada. Samo sisačka rafinerija bila meta 24 napada neprijateljskog topništva, pri čemu je izazvano 8 većih požara.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Dvanaest tisuća izbjeglih Iločana uputilo pismo uglednim svjetskim političarima u kojem traže njihovu pomoć da utječu na vladu Srbije da iseli Srbe iz njihovih kuća.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Prikupljeni dokazi o pobunjenim hrvatskim Srbima koji su palili i ubijali po obrovačkom kraju, a 6 obrovačkih dužnosnika optuženo za ratne zločine.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Vjekoslav Vidović razriješen dužnosti predsjednika Vrhovnog Suda Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 15. veljače ===
*Otkriven još jedan srpski koncentracioni logor za Hrvate, koji se nalazi u aleksinačkim rudnicima, saznaje se iz pouzdanih izvora vojnika koji tamo prevoze hranu.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Zločinački napad četnika na jedno od najstarijih čeških naselja u Hrvatskoj - Ivanovo selo i Daruvar zapalio iskru i razbuktao otpor Čeha u širem daruvarskom području.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*U općini Glina do temelja uništeno i opljačkano 37 sela u kojima su živjeli Hrvati, prognano 2.035 hrvatskih domaćinstava, potvrđena tragična smrt 72 civila, a oko 500 Hrvata srpski zločinci u Glini drže kao taoce, izjavio povjerenik za Glinu Vlade Hrvatske Marko Sremić.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Jedinica protuzračne obrane sisačkog područja dosad, prema službenim podacima, srušila više od 30 neprijateljskih zrakoplova.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 16. veljače ===
*Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i v.d. saveznog ministra obrane i načelniku generalštaba generalu Blagoju Adžiću pismo u kojem traži da se objasne pogubljenja zarobljenih Hrvata u Baču (Vojvodina) i traži da se odmah prekinu pogubljenja zatvorenika a ubojice kazne.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Više od dvije trećine prognanika i izbjeglica (68,7 posto) iz okupiranih područja Hrvatske, prema anketi Instituta za primijenjena društvena istraživanja u Zagreb, drži da će im uskoro biti omogućen povratak kućama.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Hrvatski obavještajni izvori govore o '''novoj terorističkoj taktici kojom Srbija nastavlja rat protiv Hrvatske ubacivanjem vojnih diverzanata s lažnim dokumentima i hrvatskim odorama, a veza su im ''lojalni Srbi'' koji im pripremaju podatke za akcije.'''&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Hrvatska želi mirnim putem ostvariti suverenitet na čitavom svom teritoriju. To ne znači da u ratu ne možemo pobijediti, ali nismo spremni izgubiti tisuće ljudi i uništiti zemlju, izjavio za New York Times ministar vanjskih poslova Hrvatske dr. Zvonimir Šeparović.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 17. veljače ===
*Predsjednik Franjo Tuđman primio u Zagrebu generalnog konzula Ruske Federacije Jurija S. Girenka koji mu je predao notu o ruskom priznanju državne neovisnosti Republike Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Srpska narodna stranka istakla je na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu da ne želi oprost zločincima i prihvaćanje kolektivne krivnje. SNS smatra da su ostvareni uvjeti za dolazak mirovnih snaga.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Osim Zadra topništvo jugovojske napalo i mjesto Preko na bliskom otoku Ugljanu, gdje je ranilo 12 ljudi okupljenih na glavnom trgu.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*[[Demokratski savez Kosova]] upozorio javnost na masovno iseljavanje Hrvata iz Kosova. Pod srpskim pritiskom samo iz Janjeva od početka rata iselilo se više od 200 hrvatskih obitelji.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 18. veljače ===
*Između Hrvatske i Ukrajine uspostavljeni diplomatski odnosi na razini ambasada.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*U Srbiji i privremeno zaposjednutim područjima Hrvatske ima ukupno 50 koncentracionih logora. U njima se nalazi 5.969 Hrvata i drugih nesrpskih građana, piše predsjednik saborskog odbora za ljudska prava Neven Jurica Amnesty International, Helsinki Watchu, Međunarodnoj helsinškoj federaciji i lordu Carringtonu.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Radnici za koje se osnovano sumnja, ili čak pouzdano zna da su svojim djelovanjem sudjelovali u teroru ili ratu protiv Republike Hrvatske, ne mogu se vratiti na svoja radna mjesta u Hrvatskoj, priopćuje Ministarstvo rada, socijalne skrbi i obitelji Vlade Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 19. veljače ===
*Potpisani sporazumi o uspostavi diplomatskih odnosa i ukidanju viza između Finske i Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Pravi razmjeri zločina koje su počinili pripadnici bivše JNA i srpskih neregularnih jedinica u Hrvatskoj bit će poznati tek nakon dolaska mirovnih snaga UN i povlačenja okupatorske vojske iz Hrvatske, stoji u pismu predsjednika Sabora dr. Žarka Domljana Boutrosu Ghaliju.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Podaci Helsinki Watcha o gaženju ljudskih prava u Hrvatskoj od JNA i srpskih paravojnih formacija pate od bitnog nedostatka: ne pravi se razlika između agresora i žrtve, niti se uzima u obzir da su dijelovi hrvatskog teritorija okupirani, reagira se u hrvatskim javnim glasilima.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 20. veljače ===
*Hrvatska i Norveška uspostavile diplomatske odnose.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*U Ravnom kod Trebinja jugovojska i četnici pobili 30 ljudi, sve starije od 50 godina.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;
*Škabrnju, najbogatije selo zadarske okolice, nakon što su opljačkali i razrušili, srpski teroristi preimenovali u Todorovo selo prema nekom četniku Todoru.&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;/&gt;

=== 21. veljače ===
*Ruski Generalni konzulat obavijestio Ministarstvo inozemnih poslova Hrvatske da za putovanje naših građana u Rusku Federaciju važe hrvatske putovnice.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Hrvatska vlada zahtijeva od svih međunarodnih subjekata puno poštovanje mišljenja arbitražne komisije Mirovne konferencije, prema kojem se granice Republike Hrvatske smatraju državnim granicama, prema međunarodnom javnom pravu.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Javno tužiteljstvo Osijek podnijelo zahtjev za provođenje istrage protiv 60 osoba koje su sudjelovale u ratu protiv Hrvatske.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*U Dubrovniku ubijeno više od 120 nevinih ljudi, uglavnom civila, još 600 ranjeno, 30 000 ljudi je u progonstvu. Uništena su i mnoga kulturna dobra.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Pismo Helsinki Watcha Miloševiću i Adžiću: ''PRESTANITE UBIJATI HRVATE!''&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;

=== 22. veljače ===
*Njemački vicekancelar i ministar vanjskih poslova Hans Dietrich Genscher u jednodnevnom posjetu Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Policijska uprava u Sisku raspolaže dijelom podataka da su ruske novinare Viktora Nagina i Genadija Kurinova ubili pobunjeni hrvatski Srbi u selu Panjani.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Ni za jedan od slučajeva, koje u pismu predsjedniku Tuđmanu i u svom izvještaju navodi Helsinki Watch o navodnim zločinima Hrvata, ne postoje čvrsti činjenični dokazi već su oni utemeljeni na neprovjerenim iskazima pojedinaca, stoji u pismu Hrvatskog društva za zaštitu i promicanje ljudskih prava.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Zbog neproizvedenog plina i nafte na više od 80 naftnih bušotina na području okupiranog Đeletovca, INA - Naftaplin izgubio 40-50 milijuna maraka.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;

=== 23. veljače ===
*'Ostvarenje suverene i samostalne hrvatske države djelo je čitavog hrvatskog naroda. Ali mi možemo s punim pravom ustvrditi: to je ostvareno pod programskim vodstvom HDZ-a.' - rekao Franjo Tuđman na proslavi druge obljetnice Prvog sabora Hrvatske demokratske zajednice.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*U okupiranoj Petrinji minirana i srušena do temelja crkva Svetog Lovre.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Prema izvješću Svjetskog udruženja za zaštitu životinja (WSPA), od sredine studenoga 1991. u ratu u Hrvatskoj ubijeno 18.809 grla stoke, 143.784 svinje, 4.809 ovaca i koza, 213 konja, te 854.700 komada peradi. Posebno se spominje pokolj 120 lipicanaca u ergeli Lipik.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;

=== 24. veljače ===
*Predsjednik Zaklade za ljudska prava američkog Kongresa David Phillips osudio zvjerstva srpskih trupa počinjena u ratu protiv Hrvatske i pozvao SAD da priznaju Republiku Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Ofenziva jugovojske i četnika na Skradin.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Andrija Andabak i Josip Magdić, iz Nuštra, od rujna prošle godine do potpisivanja primirja 3. siječnja, uništili 27 neprijateljskih tenkova i 2 oklopna transportera.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*U Banja Luci proglašena Republika Srpska u BiH.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;

=== 25. veljače ===
*Svečanim činom, podizanjem hrvatske zastave, nekadašnja ratna luka jugomornarice i mornarički školski centar Lora kraj Splita i formalno ušli u sastav Hrvatske ratne mornarice.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Kninski korpus JA iskoristio europske promatrače za evakuaciju vojarni, zatim prekinuo s njima sve veze.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Četnici na novogradiškom ratištu uoči dolaska ''plavih kaciga'' skidaju kokarde i stavljaju petokrake.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Hrvatska vlada donijela zaključak o prestanku statusa prognanika onim osobama čiji je povratak u mjesto sasvim siguran. Procjenjuje se da bi trećina prognanika mogla svojim kućama.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Samoodređenje je Hrvatske za Europu, piše u ''Vjesniku'' Franjo Tuđman.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;

=== 26. veljače ===
*U Ministarstvu unutarnjih poslova Hrvatske nije bilo diskriminacija, izjavio njegov ministar Ivan Vekić.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Neprijateljske provokacije na šibensko-skradinskom bojištu prerasle u ofenzivu širih razmjera.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Samozvani predsjednik nepostojeće općine Plaški Nikola Medaković priznao da je u okupiranom Saborskom za samo jedan dan razoreno 300 domaćinstava.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Osamdeset hrvatskih obitelji i pojedinaca morali pobjeći iz sela Morovića kod Šida ostavljajući imovinu četnicima.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Helsinki Watch uputio pismo Miloševiću i Adžiću u kojem upozorava na neprekidno narušavanje ljudskih prava na Kosovu i traži kažnjavanje ubojica i mučitelja.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*U Glamoču mučki ubijen hrvatski liječnik dr. Alojzije Kelava od srpskog rezervista jugovojske Pere Vrakele iz sela Halapići kod Glamoča.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Lord Carrington smatra zahtjev Zagreba da se Albancima na Kosovu priznaju ista prava kao Srbima u Hrvatskoj nerealnim.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;

=== 27. veljače ===
*Podneseno stotinjak krivičnih prijava protiv obrovačkih četnika.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Nekadašnji načelnik centra državne sigurnosti u Karlovcu Milan Grba optužen za izvršenje ratnog zločina.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Indijski general dr. Satish Nambiar zapovjednik je mirovnih snaga UN na prostoru bivše Jugoslavije, odluka je glavnog tajnika UN Boutrosa Ghalija.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;

=== 28. veljače ===
*U zagrebačkoj policijskoj upravi uspjeli smo približno uskladiti nepovoljni omjer nacionalne pripadnosti djelatnika, koji je bio 1990. godine - 80 posto Srba prema 20 posto Hrvata, izjavio njezin načelnik Ante Devčić.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*U Rijeci pokrenuta istraga protiv 40 osoba za koje se sumnja da su sudjelovale u genocidu u Saborskom.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Rat nije gotov dok cijela Hrvatska ne bude oslobođena, na to treba pripremiti hrvatske vojnike i pučanstvo, i ne treba imati iluzije da će UN riješiti naše probleme, izjavio Ivica Vrkić, pomoćnik zapovjednika Prve operativne zone.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*''Svi Hrvati iziđite na referendum o BiH'', uputilo poziv Predsjedništvo HDZ BiH.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Pripadnici četničkog odreda ''Dušan Silni'' natjerali zarobljene mještane Lovasa kod Šida na minska polja.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;

=== 29. veljače ===
*Prvi dan referenduma za suverenu Bosnu i Hercegovinu, unatoč srpskim bombama i barikadama.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Europski promatrači na Peručkoj brani ustanovili velika oštećenja.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*U Čanku kod Korenice obavljena ekshumacija žrtava četničkog zločina u prisutnosti predstavnika EZ.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*U topničkom napadu jugovojske na Vinkovce poginule četiri a ranjeno devet osoba.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Njemački ministar vanjskih poslova Hans Dietrich Genscher zatražio od Srbije da poštuje granice i prava nacionalnih manjina.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;
*Zamjenik američkog ministra za inozemne poslove Lawrence Eagleburger najavljuje, u intervjuu dnevniku ''USA Today'', da bi SAD mogle uskoro priznati Hrvatsku i Sloveniju.&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;/&gt;


== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;HIC04&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar04.htm Dogodilo se 1. veljače – 10. veljače]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC05&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar05.htm Dogodilo se 11. veljače – 20. veljače]}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;HIC06&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Hrvatski spomenar |url=http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210117025352/http://hic.hr/ZZ-spomenar.htm |archive-date=2021-01-17 |publisher=Hrvatski informativni centar |at=[https://www.hic.hr/ZZ-spomenar06.htm Dogodilo se 21. veljače – 29. veljače]}}&lt;/ref&gt;
}}

{{Kronologija Domovinskog rata}}
[[Kategorija:Kronologija Domovinskog rata|1992/2]]</text>
      <sha1>q6gure1okp22g7gfjqfa2ai2q0p6lpe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Glasnik Srca Isusova i Marijina (Zagreb)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>716385</id>
    <revision>
      <id>7479158</id>
      <parentid>7353027</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T13:45:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34618-32</username>
        <id>363912</id>
      </contributor>
      <comment>bolja kategorija</comment>
      <origin>7479158</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2326" sha1="bc3qe1vd6vp62jki3iinabuute30y07" xml:space="preserve">{{Infookvir časopis
| naziv           = Glasnik Srca Isusova i Marijina
| slogan          = 
| slika           = 
| opis-slike      = 
| glavni urednik  = Petar Nodilo
| kategorija      = 
| izlazi          = mjesečno
| sjedište        = [[Zagreb]]
| izdavač         = Hrvatska pokrajina Družbe Isusove
| broj stranica   = 
| naklada         = 
| prvi broj       = 1892.
| zadnji broj     = 
| raniji nazivi   = Glasnik presvetoga Srca Isusova (1926. – 1933.) &lt;br&gt; Glasnik Srdca Isusova (1943. – 1945.) 
| web             = https://glasnik-sim.hr/
| ISSN            = 1330-0202
}}
{{naslov u kurzivu}}{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}
'''''Glasnik Srca Isusova i Marijina''''' (GSIM) je [[Katolička Crkva u Hrvatskoj|hrvatski katolički]] mjesečnik iz [[Zagreb]]a. Izdaje ga [[Hrvatska pokrajina Družbe Isusove]] od 1892. 

Trenutni glavni urednik ''Glasnika'' je pater Petar Nodilo. Uredničko vijeće čine Božica Bartovčak, [[Alan Hržica]], Ksenija Jurinec, pater Ivan Mandurić, pater Ivan Matić i pater Zvonko Vlah. Za časopisu, među ostalima, pišu i pater Mijo Nikić, pater [[Tonči Trstenjak]], Mate Mijić, Nikolina Nakić, [[Božidar Prosenjak]] i ini.

List posebice širi [[pobožnost]] prema [[Srce Isusovo|Presvetomu Srcu Isusovu]] i [[Srce Marijino|Bezgrješnomu Srcu Marijinu]]. 

Zbog komunističke represije list nije izlazio od 1946. do 1962.

;Glavni urednici&lt;ref&gt; Katalog NSK: zapisi 000065585, 000483895 i 000018889. &lt;/ref&gt; 
* Josip Celinščak (1894. – 1901.),
* Kamilo Zabeo (1901. – 1912.),
* Stjepan Babunović (1912. – 1919.),
* Josip Vrbanek (1919. – 1921.; 1922. – 1926.),
* Ante Alfirević (1922.),
* [[Milan Pavelić]] (1926. – 1930.; 1937. – 1938.),
* Filip Mašić (1930. – 1933., 1938. – 1941.),
* Andrija Glavaš (1933. – 1937.),
* Ivan Nikolić (1941. – 1944.),
* S. Dragičević (1945.),
* Franjo Šipušić (1966. – 1973.),
* Miro Jurić (1973. – 1983.),
* Valentin Miklobušec (1983. – 1997.),
* Vatroslav Halambek (1997. – 2000.),
* Franjo Pšeničnjak (2000. – 2009.),
* Mirko Nikolić (2009. – 2016.).

== Bilješke ==
{{izvori}}

{{Katoličanstvo u Hrvatskoj}}
{{Srce Isusovo}}

[[Kategorija:Hrvatski mjesečnici]]
[[Kategorija:Zagrebački katolički tisak]]
[[Kategorija:Družba Isusova u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Srce Isusovo]]</text>
      <sha1>bc3qe1vd6vp62jki3iinabuute30y07</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Gramatike jezika</title>
    <ns>10</ns>
    <id>719606</id>
    <revision>
      <id>7479197</id>
      <parentid>6808203</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:22:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Dodano</comment>
      <origin>7479197</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2797" sha1="1nmy62rd0fb8m2hr5wszm54x1gix5qf" xml:space="preserve">{{navigacija
|naziv  = Gramatike jezika
|naslov = [[Gramatika|Gramatike]] [[jezik|jezika]]
|stanje = {{{state|}}}

|grupa1 = [[Indoeuropski jezici|indoeuropski]]
|popis1 = {{navigacija podgrupa

|grupa1 = [[Germanski jezici|germanski]]
|popis1 = [[Gramatika njemačkog jezika|njemački]] ([[Glagolski oblici u njemačkom jeziku|glagolski oblici]]){{·w}} [[Engleski jezik #Gramatika|engleski]]{{·w}} [[Gramatika švedskoga jezika|švedski]]

|grupa3 = [[Italski jezici|italski]]
|popis3 = [[Gramatika latinskog jezika|latinski]]{{·w}} [[Gramatika dalmatskog jezika|dalmatski]]{{·w}} [[Gramatika francuskog jezika|francuski]]{{·w}} [[Gramatika talijanskog jezika|talijanski]]{{·w}} [[Gramatika portugalskog jezika|portugalski]]{{·w}} [[Gramatika rumunjskog jezika|rumunjski]]{{·w}} [[Gramatika španjolskog jezika|španjolski]]

|grupa4 = [[Baltoslavenski jezici|baltoslavenski]]
|popis4 = {{navigacija podgrupa

|grupa1 = [[Baltički jezici|baltički]]
|popis1 = [[Gramatika latvijskog jezika|latvijski]]{{·w}} [[Gramatika litavskog jezika|litavski]]

|grupa2 = [[Slavenski jezici|slavenski]]
|popis2 = [[Gramatika praslavenskog jezika|praslavenski]]{{·w}} [[Staroslavenska morfologija|staroslavenski]]{{·w}} [[Gramatika poljskog jezika|poljski]]{{·w}} [[Gramatika ruskog jezika|ruski]] ([[Glagoli kretanja u ruskom jeziku|glagoli]]){{·w}} [[Gramatika hrvatskog jezika|hrvatski]]{{·w}} [[Gramatika slovenskog jezika|slovenski]]

}}

|grupa5 = [[Indoarijski jezici|indoarijski]]
|popis5 = [[Gramatika sanskrta|sanskrt]]

|grupa6 = ostali
|popis6 = [[Gramatika albanskog jezika|albanski]]{{·w}} [[grčki jezik]] ([[Gramatika novogrčkog jezika|novogrčki]], [[Gramatika starogrčkog jezika|starogrčki]], [[Gramatika starogrčkog jezika (tablice)|(tablice)]])

}}

|grupa4 = ostali jezici [[Europa|Europe]]
|popis4 = [[Gramatika baskijskog jezika|baskijski]]{{·w}} [[Gramatika turskog jezika|turski]]

|grupa5 = [[Afrazijski jezici|afrazijski]]
|popis5 = [[Gramatika arapskog jezika|arapski]]{{·w}} [[Gramatika hebrejskog jezika|hebrejski]] ([[Gramatika biblijskog hebrejskog jezika|biblijski hebrejski]])

|grupa6 = ostali jezici [[Azija|Azije]]
|popis6 = [[Gramatika japanskog jezika|japanski]]{{·w}} [[Gramatika korejskog jezika|korejski]]{{·w}} [[Gramatika kineskog jezika|mandarinski kineski]]{{·w}} [[Gramatika vijetnamskog jezika|vijetnamski]]

|grupa7 = [[znakovni jezici gluhih|znakovni jezici]]
|popis7 = [[Gramatika hrvatskog znakovnog jezika|hrvatski znakovni jezik (HZJ)]]

|grupa8 = [[umjetni jezici]]
|popis8 = [[Gramatika klingonskog jezika|klingonski]]{{·w}} [[Gramatika jezika quenya|quenya]]{{·w}} [[Esperantska gramatika|esperanto]]{{·w}} [[gramatika interlingue|interlingua]]

}}&lt;noinclude&gt;{{doc}}
&lt;/noinclude&gt;

[[Kategorija:Skupni gramatički predlošci]]</text>
      <sha1>1nmy62rd0fb8m2hr5wszm54x1gix5qf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Devet prvih petaka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>720573</id>
    <revision>
      <id>7479159</id>
      <parentid>7331265</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T13:50:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34618-32</username>
        <id>363912</id>
      </contributor>
      <comment>dorađeno</comment>
      <origin>7479159</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4400" sha1="bgq5zge5aia4032bkie887a4o3ftsli" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}
[[Datoteka:Janzé (35) Église - Intérieur - Vitrail 29.jpg|250px|mini|desno|[[Vitraj]] koji prikazuje [[Margareta Marija Alacoque|svetu Margaretu Mariju Alacoque]] i [[Isus|Gospodina Isusa]], kako joj objavljuje [[Presveto Srce Isusovo|Svoje Presveto Srce]].]]
'''Devet prvih petaka''', također nazvana '''''Čin zadovoljštine [[Presveto Srce Isusovo|Presvetom Srcu Isusovu]]''''', katolička je [[pobožnost]] koja je nastala nakon [[Krist]]ovih ukazanja u Paray-le-Monialu, u [[Francuska|Francuskoj]], o čemu je izvijestila sv. [[Margareta Marija Alacoque]] u 17. stoljeću. [[Katolička Crkva]] u potpunosti je odobrila ovu pobožnost Presvetom Srcu i dano je nekoliko obećanja onima koji prakticiraju pobožnost devet prvih petaka.&lt;ref&gt;Stravinskas, Peter. 1998. ''OSV's Catholic Encyclopedia'', OSV Press, ISBN 0-87973-669-0, str. 428&lt;/ref&gt;

Pobožnost se sastoji od nekoliko praksi koje se izvode u prve [[petak|petke]] u mjesecu kroz [[devet]] uzastopnih mjeseci. Tih dana osoba treba prisustvovati [[Misa|misi]] i primiti svetu [[pričest]]. Po potrebi, treba se i [[ispovijed]]iti. U mnogim katoličkim zajednicama, potiče se [[Sveti sat]] meditacije tijekom izlaganja [[Presveti Oltarski Sakramenat|Presvetog Sakramenta]] tijekom prvih petaka u mjesecu.&lt;ref&gt;Meditations on the Sacred Heart by Joseph McDonnell 2008 ISBN 1-4086-8658-9 page 118&lt;/ref&gt;

== Obećanja pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu ==
Prema sv. [[Margareta Marija Alacoque|Margareti Mariji Alacoque]], postoji nekoliko Kristovih obećanja onima koji prakticiraju pobožnost devet prvih petaka:&lt;ref&gt;[https://www.bitno.net/vjera/duhovnost/12-obecanja-srca-isusova-margareta-alacoque/ 12 obećanja Srca Isusova Margareti Alacoque] bitno.net Preuzeto 30. ožujka 2022.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20100111141003/http://www.aquinasandmore.com/index.cfm/title/First-Friday-Devotion/FuseAction/store.displayArticle/article/186 Pobožnost devet petaka] aquinasandmore.com Preuzeto 30. ožujka 2022.&lt;/ref&gt;

„U obilju milosrđa Moga Srca, obećavam vam da će Moja svemoćna ljubav svima onima koji će se pričestiti prvi petak u mjesecu, devet mjeseci zaredom, dati milost konačnog pokajanja: oni neće umrijeti u Mojoj nemilosti, niti bez primanja [[Sedam svetih sakramenata|sakramenata]]; i Moje će Srce biti njihovo sigurno utočište u tom posljednjem času.&quot;

 *1. Dat ću im sve milosti koje su im potrebne u njihovu staležu.
 *2. Unijet ću mir u njihove obitelji.
 *3. Tješit ću ih u svim njihovim patnjama.
 *4. Bit ću im sigurno utočište za života, a osobito na času smrti.
 *5. Izlit ću obilje blagoslova na sve njihove pothvate.
 *6. Grješnici će naći u mome Srcu izvor i beskrajno more milosrđa.
 *7. Mlake će duše postati revne.
 *8. Revne će se duše uzdići do velike savršenosti.
 *9. Blagoslovit ću i kuće gdje bude izložena i čašćena slika moga Presvetog Srca.
 *10. Svećenicima ću dati dar da taknu i najtvrdokornija srca.
 *11. Imena onih koji budu širili ovu pobožnost bit će upisana u mome Srcu i neće se nikada izbrisati.
 *12. Svima koji se budu pričestili na prvi petak tijekom devet mjeseci uzastopce obećavam milost pokore na samrti: oni neće umrijeti u mojoj nemilosti ni bez sakramenata. Moje će im Srce biti sigurno utočište u posljednjemu času.

== Liturgijska praksa ==
[[Marija od Božanskog Srca]] bila je redovnica iz Družbe Gospe od ljubavi Dobrog Pastira koja je zamolila [[papa|papu]] [[Lav XIII.|Lava XIII.]], da cijeli svijet posveti Presvetom Srcu Isusovu.&lt;ref&gt;Chasle, Louis. 1906. ''Sister Mary of the Divine Heart, Droste zu Vischering, religious of the Good Shepherd, 1863–1899'', London: Burns &amp; Oates&lt;/ref&gt; Godine [[1889.]], papa Lav XIII. dopustio je [[svećenik|svećenicima]] i [[biskup]]ima diljem svijeta, da služe jednu jutarnju zavjetnu misu Presvetog Srca svakog prvog petka u mjesecu u [[crkva]]ma, gdje su se održavale posebne pobožnosti Presvetom Srcu. Ovo dopuštenje zadržano je u Misalu iz 1962., koji ostaje ovlašteni liturgijski tekst za [[Tridentska misa|izvanredni oblik rimskog obreda]] prema uvjetima ''[[Summorum Pontificum]]'' pape [[Benedikt XVI.|Benedikta XVI.]]

== Vidite i: ==
*[[Pet prvih subota]]
*[[Šest prvih četvrtaka]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Srce Isusovo}}
{{Djela zadovoljštine}}

[[Kategorija:Kršćanske molitve]]
[[Kategorija:Srce Isusovo]]</text>
      <sha1>bgq5zge5aia4032bkie887a4o3ftsli</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nove Plavnice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>722437</id>
    <revision>
      <id>7479516</id>
      <parentid>7395411</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:02:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bjelovaracskm</username>
        <id>274767</id>
      </contributor>
      <comment>Nove Plavnice</comment>
      <origin>7479516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7922" sha1="gqfk32slstjbqvp7otnvj8pibds75bo" xml:space="preserve">{{Infookvir naseobina u Hrvatskoj|ime=Nove Plavnice|karta2=Bjelovarsko-bilogorska županija|naziv karte2=Bjelovarsko-bilogorske županije|regija=|županija=[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]|općina=[[Bjelovar]]|mikroregija=|najgrad=|površina=|nadvisina=|z. širina=45.91551|z. dužina=16.821727|brojstan=|gustoća=|domaćinstva=|brojstan2011=|gustoća2011=|domaćinstva2011=|pošta=43000|pozbroj=|autooznaka=|slika=Nove-plav.jpg|slika_opis=|opis slike=}}'''Nove Plavnice''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Nové Plavnice''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Databáze českého amatérského divadla|url=https://www.amaterskedivadlo.cz/main.php?data=geo&amp;id=9388|access-date=2026-06-13|website=www.amaterskedivadlo.cz}}&lt;/ref&gt;'')'' su četvrt, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada [[Bjelovar]]a. Pokriva predjel grada uz Križevačku cestu i njene sporedne ceste u smjeru [[Stare Plavnice|Starih Plavnica]]. 

Četvrt se prostire istočno od naselja [[Klokočevac]] sa granicom na potoku &lt;bdi&gt;[[Međarak]]&lt;/bdi&gt;, južno od četvrti [[Hrgovljani (Bjelovar)|Hrgovljani]], zapadno od rječice [[Plavnica|Plavnice]] te sjeverno od naselja [[Stare Plavnice]]. 

Glavne prometnice u četvrti su Križevačka cesta te ulica Nove Plavnice sa povijesnom jezgrom naselja oko ulice Nove Plavnice. Unutar četvrti također se nalazi župna [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|crkva sv. Ane]] i [[Dodatak:Popis osnovnih škola u Bjelovaru|područna škola  I. osnovne škole]] Bjelovar.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=PŠ Nove Plavnice {{!}} I. osnovna škola Bjelovar|url=https://os-prva-bj.skole.hr/ps-nove-plavnice/|access-date=2026-06-13|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

== Povijest ==

=== Srednji vijek ===
U srednjem vijeku, unutar granica današnjeg naselja Nove Plavnice, nalazila se srednjovjekovna župa [[Sveti Martin|sv. Martina.]] Župa se spominje [[1516.|1516]]. godine sa župnikom Nikolom. Ista župa spominje se i u popisu župe iz [[1501.|1501]]. godine kao &quot;Nowa Szent Marton&quot; sa župnikom Brckom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Buturac|first=Josip|title=Povijest Rimokatoličke Župe Bjelovar|year=1970.}}&lt;/ref&gt;

=== Osnivanje sela ===
Današnje naselje Nove Plavnice nastalo je kao češka kolonija [[1826.|1826]]. godine doseljavanjem [[Česi|čeških]] obitelji iz [[Sudeti|Sudeta]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1976&amp;broj=000038&amp;page=002&amp;upit=plavnice|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;. Selo je osnovalo petero čeških obitelji doseljavanjem na neizgrađeni prostor u sklopu sela Donje Plavnice (danas Stare Plavnice) pod njemačkim nazivom ''Neu Plawnicza&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1976&amp;broj=000034&amp;page=002&amp;upit=pemije|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;'' unutar općine [[Gudovac]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1989&amp;broj=000001&amp;page=010&amp;upit=nove%20plavnice|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Godine [[1925.|1925]]. se Nove Plavnice zajedno sa naseljima Velike Sredice, [[Male Sredice]], Hrgovljani i  izdvajaju iz općine Gudovac&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Belovár-Kőrös vármegye átnézeti vázlata. – Nacrt zupanije Bj... [B IX a 1575] {{!}} Maps {{!}} Hungaricana|url=https://maps.hungaricana.hu/en/HTITerkeptar/1085/view/?bbox=3045,-5158,7541,-3208|access-date=2026-01-17|website=maps.hungaricana.hu}}&lt;/ref&gt; i pripajaju [[Gradovi u Banovini Hrvatskoj|Gradskom poglavarstvu Bjelovar]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=2012|title=Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara|url=https://www.academia.edu/5470258/Moderna_povijest_Bjelovara_1871_2010_Bjelovar_Nakladnik_Horvat_2012|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|pages=100–292}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1938.|1938]]. je u Novim Plavnicama izgrađen Češki dom, koji je u [[Međuratno razdoblje|međuratnom]] razdoblju bio jedini češki dom u bjelovarskom kraju&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dugački|first=Vlatka|date=2009|title=Historiografija o Česima u Hrvatskoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/95520|url-status=live|access-date=13. lipnja 2026.|publisher=Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;. Zgrada češkog doma nalazila se uz Križevačku cestu na raskrižju prema ulici Nove Plavnice, danas zgrada Hrvatskog doma na adresi Križevačka cesta 3A.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1976&amp;broj=000040&amp;page=002&amp;upit=%C5%A1irenje|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;

=== Moderno naselje ===
Godine [[1974.|1974]]. proglašen je novi Statut [[Zajednica općina|općine Bjelovar,]] koji je u ime Općinske skupštine potpisao predsjednik [[Aleksandar Lamza]].&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=2012|title=Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara|url=https://www.academia.edu/5470258/Moderna_povijest_Bjelovara_1871_2010_Bjelovar_Nakladnik_Horvat_2012|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=|pages=551}}&lt;/ref&gt;''&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Slukan-Altić|first=Mirela|title=Povijesni atlas gradova: Bjelovar|publisher=Zagreb: Državni arhiv u Bjelovaru ; Hrvatski državni arhiv|year=2003|isbn=953-6005-60-3|pages=}}&lt;/ref&gt;'' Prema novom statutu, određena vanjska naselja spojena su s izgrađenim područjem grada Bjelovara, čime naselja Nove Plavnice, Hrgovljani te Velike i Male Sredice prestaju biti samozasebna administrativna [[Naselje u Hrvatskoj|naselja]].&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt;''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;''


Župu sv. Ane u Novim Plavnicama je osnovao zagrebački [[kardinal]] [[Franjo Kuharić]] [[29. svibnja]] [[1980.]] godine. Do tada je to područje pripadalo [[Bjelovarska katedrala|župi sv. Terezije Avilske]] u Bjelovaru. Župa je tada imala oko 5000 vjernika, ali nije imala crkvu.&lt;ref&gt;Vinko Gregur: Posveta crkve sv. Ane, Prosvjeta Bjelovar 1993.&lt;/ref&gt;

Godine [[1993.]] godine je dovršena župna [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|crkva sv. Ane]].   

== Znamenitosti ==

* [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|Crkva sv Ane]]
* Stara zgrada područne škole
* [[Dodatak:Popis crkava u Bjelovaru|Kapela sv. Fabijana i Sebastijana na Križevačkoj cesti]] (Povijesno kapela sv. Ane)
* Hrvatski dom (Povijesno Češki dom)
* &lt;bdi&gt;Raspelo&lt;/bdi&gt; &lt;bdi&gt;u centru naselja iz [[1894.|1894]]. godine&lt;/bdi&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 20, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=IV. izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Bjelovara|url=https://www.bjelovar.hr/wp-content/uploads/2019/10/Tekstualni-dio_GUP-BJ_IV-ID_PP.pdf|url-status=live|access-date=13. lipnja 2026.|page=55}}&lt;/ref&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 28, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 31, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 44, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 48, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 50, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Izvori ==
* https://web.archive.org/web/20230828201549/http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4939/1/Urbanisti%C4%8Dki%20razvoj%20Bjelovara.pdf
{{Izvori}}

== Literatura ==
* Vinko Gregur: Posveta crkve sv. Ane, Prosvjeta Bjelovar 1993.

{{Bjelovar-grad}}
[[Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti]]
[[Kategorija:Bivša naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>gqfk32slstjbqvp7otnvj8pibds75bo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479517</id>
      <parentid>7479516</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:04:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bjelovaracskm</username>
        <id>274767</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7921" sha1="5svb7n5c8uny3sl71uyo4s1mnbsoxai" xml:space="preserve">{{Infookvir naseobina u Hrvatskoj|ime=Nove Plavnice|karta2=Bjelovarsko-bilogorska županija|naziv karte2=Bjelovarsko-bilogorske županije|regija=|županija=[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]|općina=[[Bjelovar]]|mikroregija=|najgrad=|površina=|nadvisina=|z. širina=45.90636|z. dužina=16.82152|brojstan=|gustoća=|domaćinstva=|brojstan2011=|gustoća2011=|domaćinstva2011=|pošta=43000|pozbroj=|autooznaka=|slika=Nove-plav.jpg|slika_opis=|opis slike=}}'''Nove Plavnice''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Nové Plavnice''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Databáze českého amatérského divadla|url=https://www.amaterskedivadlo.cz/main.php?data=geo&amp;id=9388|access-date=2026-06-13|website=www.amaterskedivadlo.cz}}&lt;/ref&gt;'')'' su četvrt, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada [[Bjelovar]]a. Pokriva predjel grada uz Križevačku cestu i njene sporedne ceste u smjeru [[Stare Plavnice|Starih Plavnica]]. 

Četvrt se prostire istočno od naselja [[Klokočevac]] sa granicom na potoku &lt;bdi&gt;[[Međarak]]&lt;/bdi&gt;, južno od četvrti [[Hrgovljani (Bjelovar)|Hrgovljani]], zapadno od rječice [[Plavnica|Plavnice]] te sjeverno od naselja [[Stare Plavnice]]. 

Glavne prometnice u četvrti su Križevačka cesta te ulica Nove Plavnice sa povijesnom jezgrom naselja oko ulice Nove Plavnice. Unutar četvrti također se nalazi župna [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|crkva sv. Ane]] i [[Dodatak:Popis osnovnih škola u Bjelovaru|područna škola  I. osnovne škole]] Bjelovar.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=PŠ Nove Plavnice {{!}} I. osnovna škola Bjelovar|url=https://os-prva-bj.skole.hr/ps-nove-plavnice/|access-date=2026-06-13|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

== Povijest ==

=== Srednji vijek ===
U srednjem vijeku, unutar granica današnjeg naselja Nove Plavnice, nalazila se srednjovjekovna župa [[Sveti Martin|sv. Martina.]] Župa se spominje [[1516.|1516]]. godine sa župnikom Nikolom. Ista župa spominje se i u popisu župe iz [[1501.|1501]]. godine kao &quot;Nowa Szent Marton&quot; sa župnikom Brckom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Buturac|first=Josip|title=Povijest Rimokatoličke Župe Bjelovar|year=1970.}}&lt;/ref&gt;

=== Osnivanje sela ===
Današnje naselje Nove Plavnice nastalo je kao češka kolonija [[1826.|1826]]. godine doseljavanjem [[Česi|čeških]] obitelji iz [[Sudeti|Sudeta]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1976&amp;broj=000038&amp;page=002&amp;upit=plavnice|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;. Selo je osnovalo petero čeških obitelji doseljavanjem na neizgrađeni prostor u sklopu sela Donje Plavnice (danas Stare Plavnice) pod njemačkim nazivom ''Neu Plawnicza&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1976&amp;broj=000034&amp;page=002&amp;upit=pemije|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;'' unutar općine [[Gudovac]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1989&amp;broj=000001&amp;page=010&amp;upit=nove%20plavnice|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Godine [[1925.|1925]]. se Nove Plavnice zajedno sa naseljima Velike Sredice, [[Male Sredice]], Hrgovljani i  izdvajaju iz općine Gudovac&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Belovár-Kőrös vármegye átnézeti vázlata. – Nacrt zupanije Bj... [B IX a 1575] {{!}} Maps {{!}} Hungaricana|url=https://maps.hungaricana.hu/en/HTITerkeptar/1085/view/?bbox=3045,-5158,7541,-3208|access-date=2026-01-17|website=maps.hungaricana.hu}}&lt;/ref&gt; i pripajaju [[Gradovi u Banovini Hrvatskoj|Gradskom poglavarstvu Bjelovar]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=2012|title=Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara|url=https://www.academia.edu/5470258/Moderna_povijest_Bjelovara_1871_2010_Bjelovar_Nakladnik_Horvat_2012|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|pages=100–292}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1938.|1938]]. je u Novim Plavnicama izgrađen Češki dom, koji je u [[Međuratno razdoblje|međuratnom]] razdoblju bio jedini češki dom u bjelovarskom kraju&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dugački|first=Vlatka|date=2009|title=Historiografija o Česima u Hrvatskoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/95520|url-status=live|access-date=13. lipnja 2026.|publisher=Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;. Zgrada češkog doma nalazila se uz Križevačku cestu na raskrižju prema ulici Nove Plavnice, danas zgrada Hrvatskog doma na adresi Križevačka cesta 3A.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1976&amp;broj=000040&amp;page=002&amp;upit=%C5%A1irenje|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;

=== Moderno naselje ===
Godine [[1974.|1974]]. proglašen je novi Statut [[Zajednica općina|općine Bjelovar,]] koji je u ime Općinske skupštine potpisao predsjednik [[Aleksandar Lamza]].&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=2012|title=Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara|url=https://www.academia.edu/5470258/Moderna_povijest_Bjelovara_1871_2010_Bjelovar_Nakladnik_Horvat_2012|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=|pages=551}}&lt;/ref&gt;''&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Slukan-Altić|first=Mirela|title=Povijesni atlas gradova: Bjelovar|publisher=Zagreb: Državni arhiv u Bjelovaru ; Hrvatski državni arhiv|year=2003|isbn=953-6005-60-3|pages=}}&lt;/ref&gt;'' Prema novom statutu, određena vanjska naselja spojena su s izgrađenim područjem grada Bjelovara, čime naselja Nove Plavnice, Hrgovljani te Velike i Male Sredice prestaju biti samozasebna administrativna [[Naselje u Hrvatskoj|naselja]].&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt;''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;''


Župu sv. Ane u Novim Plavnicama je osnovao zagrebački [[kardinal]] [[Franjo Kuharić]] [[29. svibnja]] [[1980.]] godine. Do tada je to područje pripadalo [[Bjelovarska katedrala|župi sv. Terezije Avilske]] u Bjelovaru. Župa je tada imala oko 5000 vjernika, ali nije imala crkvu.&lt;ref&gt;Vinko Gregur: Posveta crkve sv. Ane, Prosvjeta Bjelovar 1993.&lt;/ref&gt;

Godine [[1993.]] godine je dovršena župna [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|crkva sv. Ane]].   

== Znamenitosti ==

* [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|Crkva sv Ane]]
* Stara zgrada područne škole
* [[Dodatak:Popis crkava u Bjelovaru|Kapela sv. Fabijana i Sebastijana na Križevačkoj cesti]] (Povijesno kapela sv. Ane)
* Hrvatski dom (Povijesno Češki dom)
* &lt;bdi&gt;Raspelo&lt;/bdi&gt; &lt;bdi&gt;u centru naselja iz [[1894.|1894]]. godine&lt;/bdi&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 20, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=IV. izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Bjelovara|url=https://www.bjelovar.hr/wp-content/uploads/2019/10/Tekstualni-dio_GUP-BJ_IV-ID_PP.pdf|url-status=live|access-date=13. lipnja 2026.|page=55}}&lt;/ref&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 28, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 31, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 44, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 48, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 50, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Izvori ==
* https://web.archive.org/web/20230828201549/http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4939/1/Urbanisti%C4%8Dki%20razvoj%20Bjelovara.pdf
{{Izvori}}

== Literatura ==
* Vinko Gregur: Posveta crkve sv. Ane, Prosvjeta Bjelovar 1993.

{{Bjelovar-grad}}
[[Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti]]
[[Kategorija:Bivša naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>5svb7n5c8uny3sl71uyo4s1mnbsoxai</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479518</id>
      <parentid>7479517</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:06:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bjelovaracskm</username>
        <id>274767</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8003" sha1="t3625c0fit4g93cfqmxvq6viavs8vw7" xml:space="preserve">{{Infookvir naseobina u Hrvatskoj|ime=Nove Plavnice|karta2=Bjelovarsko-bilogorska županija|naziv karte2=Bjelovarsko-bilogorske županije|regija=|županija=[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]|općina=[[Bjelovar]]|mikroregija=|najgrad=|površina=|nadvisina=|z. širina=45.90636|z. dužina=16.82152|brojstan=|gustoća=|domaćinstva=|brojstan2011=|gustoća2011=|domaćinstva2011=|pošta=43000|pozbroj=|autooznaka=|slika=Nove-plav.jpg|slika_opis=|opis slike=}}'''Nove Plavnice''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Nové Plavnice''&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Databáze českého amatérského divadla|url=https://www.amaterskedivadlo.cz/main.php?data=geo&amp;id=9388|access-date=2026-06-13|website=www.amaterskedivadlo.cz}}&lt;/ref&gt;'')'' su četvrt, koja se nalazi u zapadnom dijelu grada [[Bjelovar]]a. Pokriva predjel grada uz Križevačku cestu i njene sporedne ceste u smjeru [[Stare Plavnice|Starih Plavnica]]. 

Četvrt se prostire istočno od naselja [[Klokočevac]] sa granicom na potoku &lt;bdi&gt;[[Međarak]]&lt;/bdi&gt;, južno od četvrti [[Hrgovljani (Bjelovar)|Hrgovljani]], zapadno od rječice [[Plavnica|Plavnice]] te sjeverno od naselja [[Stare Plavnice]]. 

Glavne prometnice u četvrti su Križevačka cesta te ulica Nove Plavnice sa povijesnom jezgrom naselja oko ulice Nove Plavnice. Unutar četvrti također se nalazi župna [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|crkva sv. Ane]] i [[Dodatak:Popis osnovnih škola u Bjelovaru|područna škola  I. osnovne škole]] Bjelovar.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=PŠ Nove Plavnice {{!}} I. osnovna škola Bjelovar|url=https://os-prva-bj.skole.hr/ps-nove-plavnice/|access-date=2026-06-13|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

== Povijest ==

=== Srednji vijek ===
U srednjem vijeku, unutar granica današnjeg naselja Nove Plavnice, nalazila se srednjovjekovna župa [[Sveti Martin|sv. Martina.]] Župa se spominje [[1516.|1516]]. godine sa župnikom Nikolom. Ista župa spominje se i u popisu župe iz [[1501.|1501]]. godine kao &quot;Nowa Szent Marton&quot; sa župnikom Brckom.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Buturac|first=Josip|title=Povijest Rimokatoličke Župe Bjelovar|year=1970.}}&lt;/ref&gt;

=== Osnivanje sela ===
Današnje naselje Nove Plavnice nastalo je kao češka kolonija [[1826.|1826]]. godine doseljavanjem [[Česi|čeških]] obitelji iz [[Sudeti|Sudeta]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1976&amp;broj=000038&amp;page=002&amp;upit=plavnice|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;. Selo je osnovalo petero čeških obitelji doseljavanjem na neizgrađeni prostor u sklopu sela Donje Plavnice (danas Stare Plavnice) pod njemačkim nazivom ''Neu Plawnicza&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1976&amp;broj=000034&amp;page=002&amp;upit=pemije|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;'' unutar općine [[Gudovac]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1989&amp;broj=000001&amp;page=010&amp;upit=nove%20plavnice|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Godine [[1925.|1925]]. se Nove Plavnice zajedno sa naseljima Velike Sredice, [[Male Sredice]], Hrgovljani i  izdvajaju iz općine Gudovac&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Belovár-Kőrös vármegye átnézeti vázlata. – Nacrt zupanije Bj... [B IX a 1575] {{!}} Maps {{!}} Hungaricana|url=https://maps.hungaricana.hu/en/HTITerkeptar/1085/view/?bbox=3045,-5158,7541,-3208|access-date=2026-01-17|website=maps.hungaricana.hu}}&lt;/ref&gt; i pripajaju [[Gradovi u Banovini Hrvatskoj|Gradskom poglavarstvu Bjelovar]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=2012|title=Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara|url=https://www.academia.edu/5470258/Moderna_povijest_Bjelovara_1871_2010_Bjelovar_Nakladnik_Horvat_2012|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|pages=100–292}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1938.|1938]]. je u Novim Plavnicama izgrađen Češki dom, koji je u [[Međuratno razdoblje|međuratnom]] razdoblju bio jedini češki dom u bjelovarskom kraju&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dugački|first=Vlatka|date=2009|title=Historiografija o Česima u Hrvatskoj|url=https://hrcak.srce.hr/file/95520|url-status=live|access-date=13. lipnja 2026.|publisher=Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;. Zgrada češkog doma nalazila se uz Križevačku cestu na raskrižju prema ulici Nove Plavnice, danas zgrada Hrvatskog doma na adresi Križevačka cesta 3A.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] -|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1976&amp;broj=000040&amp;page=002&amp;upit=%C5%A1irenje|access-date=2026-06-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;

=== Moderno naselje ===
Godine [[1974.|1974]]. proglašen je novi Statut [[Zajednica općina|općine Bjelovar,]] koji je u ime Općinske skupštine potpisao predsjednik [[Aleksandar Lamza]].&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=2012|title=Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara|url=https://www.academia.edu/5470258/Moderna_povijest_Bjelovara_1871_2010_Bjelovar_Nakladnik_Horvat_2012|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=|pages=551}}&lt;/ref&gt;''&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Slukan-Altić|first=Mirela|title=Povijesni atlas gradova: Bjelovar|publisher=Zagreb: Državni arhiv u Bjelovaru ; Hrvatski državni arhiv|year=2003|isbn=953-6005-60-3|pages=}}&lt;/ref&gt;''
[[Datoteka:Crkva-sv.ane-plavnice.jpg|lijevo|mini|235x235px|Župna crkva sv. Ane]]
Prema novom statutu, određena vanjska naselja spojena su s izgrađenim područjem grada Bjelovara, čime naselja Nove Plavnice, Hrgovljani te Velike i Male Sredice prestaju biti samozasebna administrativna [[Naselje u Hrvatskoj|naselja]].&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt;''&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;''


Župu sv. Ane u Novim Plavnicama je osnovao zagrebački [[kardinal]] [[Franjo Kuharić]] [[29. svibnja]] [[1980.]] godine. Do tada je to područje pripadalo [[Bjelovarska katedrala|župi sv. Terezije Avilske]] u Bjelovaru. Župa je tada imala oko 5000 vjernika, ali nije imala crkvu.&lt;ref&gt;Vinko Gregur: Posveta crkve sv. Ane, Prosvjeta Bjelovar 1993.&lt;/ref&gt;

Godine [[1993.]] godine je dovršena župna [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|crkva sv. Ane]].   

== Znamenitosti ==

* [[Crkva sv. Ane u Bjelovaru|Crkva sv Ane]]
* Stara zgrada područne škole
* [[Dodatak:Popis crkava u Bjelovaru|Kapela sv. Fabijana i Sebastijana na Križevačkoj cesti]] (Povijesno kapela sv. Ane)
* Hrvatski dom (Povijesno Češki dom)
* &lt;bdi&gt;Raspelo&lt;/bdi&gt; &lt;bdi&gt;u centru naselja iz [[1894.|1894]]. godine&lt;/bdi&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 20, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=IV. izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Bjelovara|url=https://www.bjelovar.hr/wp-content/uploads/2019/10/Tekstualni-dio_GUP-BJ_IV-ID_PP.pdf|url-status=live|access-date=13. lipnja 2026.|page=55}}&lt;/ref&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 28, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 31, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 44, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 48, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;
* Kuća na adresi Nove Plavnice 50, evidentirana građevina&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;

== Izvori ==
* https://web.archive.org/web/20230828201549/http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4939/1/Urbanisti%C4%8Dki%20razvoj%20Bjelovara.pdf
{{Izvori}}

== Literatura ==
* Vinko Gregur: Posveta crkve sv. Ane, Prosvjeta Bjelovar 1993.

{{Bjelovar-grad}}
[[Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti]]
[[Kategorija:Bivša naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>t3625c0fit4g93cfqmxvq6viavs8vw7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karizmatski pokret</title>
    <ns>0</ns>
    <id>724689</id>
    <revision>
      <id>7479499</id>
      <parentid>7254553</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T09:49:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-33477-53</username>
        <id>363345</id>
      </contributor>
      <comment>Dodan Boždar Medvid, jedan od začetnika u Hrvatskoj.</comment>
      <origin>7479499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5504" sha1="5c0f6yfsldekaf4czm52uy8uujumpu3" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}
[[Datoteka:Tarxien erwieh.jpg|250px|mini|desno|Karizmatski susret duhovne obnove]]
'''Karizmatski pokret''' je [[kršćanstvo|kršćanski]] pokret obnove.

Naziv dolazi od [[grčki|grčke]] riječi „charisma” (karizma), što znači milosni Božji dar. Naglašava očitovanje darova [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] kao znak Njegove prisutnosti. Ti su [[dar]]ovi poznati kao [[Biblija|biblijske]] karizme ili duhovni darovi koji pojedincu daju utjecaj ili [[autoritet]] nad ljudima.&lt;ref&gt;https://www.dictionary.com/browse/charisma Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; Vrlo važni darovi među tim karizmama su govorenje u jezicima i [[proročanstvo]]. Karizmatici tvrde da se i danas može doživjeti objava Duha Svetoga, kakva je bila dana Crkvi u prvim stoljećima.

Pokret je započeo 1906. u misiji Azusa Street u [[Los Angeles]]u; u duhovnoj obnovi [[metodisti|metodista]]. Pripadnici su tvrdili, da su ispunjeni Duhom Svetim, pozivajući se na izvještaj o [[Duhovi|Pedesetnici]] u [[Djela apostolska|Djelima apostolskim]]. Govor u jezicima i čuda iscjeljenja doveli su ih do duhovnog zanosa. Oni koji su prisustvovali ovom događaju proširili su svoje oduševljenje diljem [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Tako je započeo Karizmatski pokret.&lt;ref&gt;https://www.gotquestions.org/Charismatic-movement.html Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

Početkom 1970-ih pokret se proširio [[Europa|Europom]]. U 1980-ima proširio se na mnoge nove denominacije. Utjecao je na baptiste, episkopalce, evangelike i također na nedenominacijske crkve. Među rimokatolicima se proširio počevši od oko 1967. godine. [[katolički karizmatski pokret|Karizmatski pokret u Katoličkoj Crkvi]], poznat i pod imenom Katolička udruga Obnova u Duhu Svetom, nastao je neposredno nakon [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog sabora]]. Sa sveučilišta Duquesne u SAD-u karizmatski pokret se proširio kasnije po cijelom [[svijet]]u. Smatra se da danas u svijetu katolički karizmatski pokret Obnove u Duhu Svetom obuhvaća oko 200 milijuna članova u većini zemalja svijeta.&lt;ref&gt;https://hbk.hr/karizmatski-pokret-i-obnova-u-duhu-u-katolickoj-crkvi-vijece-hbk-za-nauk-vjere/ Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; 

Karizmatski pokret u Hrvatskoj najviše su širili: [[Tomislav Ivančić]], [[Zvjezdan Linić]], [[Zlatko Sudac|Božidar Medvid, Zlatko Sudac]], [[Smiljan Dragan Kožul]], [[Milivoj Bolobanić]], [[Josip Lončar]], [[Dražen Radigović]] i [[Božja pobjeda]], a u Bosni i Hercegovini [[Ivo Pavić]]. Na vrhuncu Karizmatskog pokreta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] krajem 2000-ih i početkom 2010-ih održavali su se seminari duhovne obnove u sportskim dvoranama pred tisućama vjernika.&lt;ref&gt;https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/duhovna-obnova-ne-mozete-sluziti-i-bogu-i-bogatstvu.html Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; Tako je fra [[Zvjezdan Linić]] više puta držao trodnevnu duhovnu obnovu obraćenja u [[zagreb]]ačkom [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] pred 8000 vjernika.&lt;ref&gt; https://www.vecernji.hr/vijesti/dvoranom-odzvanjalo-ako-smo-sami-kapitulirat-cemo-25117 Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od 2000. do rujna 2009. godine u Domu za duhovne susrete &quot;Betanija&quot; u [[Ćunski|Ćunskom]] na [[Mali Lošinj|Malome Lošinju]], [[Zlatko Sudac]] održao je 240 organiziranih seminara duhovne obnove s oko 31 000 polaznika, od čega je branitelja bilo 3356.&lt;ref&gt;https://www.velecasnisudac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=332&amp;Itemid=514 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230327101220/http://www.velecasnisudac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=332&amp;Itemid=514 |date=27. ožujka 2023. }} Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; [[Dražen Radigović]] utemeljio je karizmatsko-molitvenu zajednicu &quot;Dobri Pastir&quot; 1997. godine. Pokrenuo je časopis [[Rhema (časopis)|''Rhema'']] te od 2000. do 2007. godine organizirao je i vodio tridesetak većih karizmatskih susreta po sportskim dvoranama, od kojih se ističe onaj u dvorani [[Košarkaški centar Dražen Petrović|Košarkaškog centra Dražen Petrović]] pred više od 8000 ljudi.&lt;ref&gt;https://dobripastir.com/o-nama/ Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

Fra [[Ivo Pavić]] organizira duhovne obnove u [[Šurkovac|Šurkovcu]] u [[BIH|Bosni i Hercegovini]]. U 2011. godini župu je posjetilo oko 80 000 hodočasnika, a u 2012. do kolovoza je došlo 120 000 hodočasnika.&lt;ref&gt;https://www.zupa-surkovac.com/hr/958/%C5%BDupnik+dr.+sc.+fra+Ivo+Pavi%C4%87%2C+OFM Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

Karizmatski pokret poznat je po prihvaćanju govorenja u jezicima, po [[karizma]]ma ozdravljenja, počivanja u Duhu i proroštvu. Karizmatski susreti uključuju: [[molitva|molitvu]], [[pjevanje]], [[ples]], klicanje u Duhu i podizanje ruku u molitvi. Pomazanje bolesnika uljem i polaganje ruku često je dio službe. To su temeljni razlozi rasta i popularnosti ovog pokreta. Poteškoće vezane uz Karizmatski pokret mogu biti: [[elitizam]] (smatranje pripadnika Karizmatskog pokreta boljim od drugih vjernika), navezanost na jakog vođu karizmatika, bijeg od stvarnog [[život]]a, otuđenje od pastoralnog života svoje župne zajednice, nepridržavanje propisa Crkve, pretjerano korištenje [[psihologija|psihologije]], grčevito traženje ozdravljenja, teatralnost i senzacionalizam.

Ostaje pitanje temelji li se karizmatski pokret na [[Biblija|Bibliji]]. Zagovornici se pozivaju na Bibliju, vjerujući da je Božja istina otkrivena u njoj.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kršćanski pokreti]]</text>
      <sha1>5c0f6yfsldekaf4czm52uy8uujumpu3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479530</id>
      <parentid>7479499</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:47:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popravak</comment>
      <origin>7479530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5495" sha1="41dtvy0ev02cpulzc9herzpxaxl80c6" xml:space="preserve">{{Wikiprojekt kršćanstvo/Ikona}}
[[Datoteka:Tarxien erwieh.jpg|250px|mini|desno|Karizmatski susret duhovne obnove]]
'''Karizmatski pokret''' je [[kršćanstvo|kršćanski]] pokret obnove.

Naziv dolazi od [[grčki|grčke]] riječi „charisma” (karizma), što znači milosni Božji dar. Naglašava očitovanje darova [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] kao znak Njegove prisutnosti. Ti su [[dar]]ovi poznati kao [[Biblija|biblijske]] karizme ili duhovni darovi koji pojedincu daju utjecaj ili [[autoritet]] nad ljudima.&lt;ref&gt;https://www.dictionary.com/browse/charisma Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; Vrlo važni darovi među tim karizmama su govorenje u jezicima i [[proročanstvo]]. Karizmatici tvrde da se i danas može doživjeti objava Duha Svetoga, kakva je bila dana Crkvi u prvim stoljećima.

Pokret je započeo 1906. u misiji Azusa Street u [[Los Angeles]]u; u duhovnoj obnovi [[metodisti|metodista]]. Pripadnici su tvrdili, da su ispunjeni Duhom Svetim, pozivajući se na izvještaj o [[Duhovi|Pedesetnici]] u [[Djela apostolska|Djelima apostolskim]]. Govor u jezicima i čuda iscjeljenja doveli su ih do duhovnog zanosa. Oni koji su prisustvovali ovom događaju proširili su svoje oduševljenje diljem [[SAD|Sjedinjenih Američkih Država]]. Tako je započeo Karizmatski pokret.&lt;ref&gt;https://www.gotquestions.org/Charismatic-movement.html Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

Početkom 1970-ih pokret se proširio [[Europa|Europom]]. U 1980-ima proširio se na mnoge nove denominacije. Utjecao je na baptiste, episkopalce, evangelike i također na nedenominacijske crkve. Među rimokatolicima se proširio počevši od oko 1967. godine. [[katolički karizmatski pokret|Karizmatski pokret u Katoličkoj Crkvi]], poznat i pod imenom Katolička udruga Obnova u Duhu Svetom, nastao je neposredno nakon [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog sabora]]. Sa sveučilišta Duquesne u SAD-u karizmatski pokret se proširio kasnije po cijelom [[svijet]]u. Smatra se da danas u svijetu katolički karizmatski pokret Obnove u Duhu Svetom obuhvaća oko 200 milijuna članova u većini zemalja svijeta.&lt;ref&gt;https://hbk.hr/karizmatski-pokret-i-obnova-u-duhu-u-katolickoj-crkvi-vijece-hbk-za-nauk-vjere/ Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; 

Karizmatski pokret u Hrvatskoj najviše su širili: [[Tomislav Ivančić]], [[Zvjezdan Linić]], [[Božidar Medvid]], [[Zlatko Sudac]], [[Smiljan Dragan Kožul]], [[Milivoj Bolobanić]], [[Josip Lončar]], [[Dražen Radigović]] i [[Božja pobjeda]], a u Bosni i Hercegovini [[Ivo Pavić]]. Na vrhuncu Karizmatskog pokreta u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] krajem 2000-ih i početkom 2010-ih održavali su se seminari duhovne obnove u sportskim dvoranama pred tisućama vjernika.&lt;ref&gt;https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/duhovna-obnova-ne-mozete-sluziti-i-bogu-i-bogatstvu.html Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; Tako je fra [[Zvjezdan Linić]] više puta držao trodnevnu duhovnu obnovu obraćenja u [[zagreb]]ačkom [[Dom sportova (Zagreb)|Domu sportova]] pred 8000 vjernika.&lt;ref&gt; https://www.vecernji.hr/vijesti/dvoranom-odzvanjalo-ako-smo-sami-kapitulirat-cemo-25117 Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; U razdoblju od 2000. do rujna 2009. godine u Domu za duhovne susrete &quot;Betanija&quot; u [[Ćunski|Ćunskom]] na [[Mali Lošinj|Malome Lošinju]], [[Zlatko Sudac]] održao je 240 organiziranih seminara duhovne obnove s oko 31 000 polaznika, od čega je branitelja bilo 3356.&lt;ref&gt;https://www.velecasnisudac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=332&amp;Itemid=514 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230327101220/http://www.velecasnisudac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=332&amp;Itemid=514 |date=27. ožujka 2023. }} Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt; [[Dražen Radigović]] utemeljio je karizmatsko-molitvenu zajednicu &quot;Dobri Pastir&quot; 1997. godine. Pokrenuo je časopis [[Rhema (časopis)|''Rhema'']] te od 2000. do 2007. godine organizirao je i vodio tridesetak većih karizmatskih susreta po sportskim dvoranama, od kojih se ističe onaj u dvorani [[Košarkaški centar Dražen Petrović|Košarkaškog centra Dražen Petrović]] pred više od 8000 ljudi.&lt;ref&gt;https://dobripastir.com/o-nama/ Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

Fra [[Ivo Pavić]] organizira duhovne obnove u [[Šurkovac|Šurkovcu]] u [[BIH|Bosni i Hercegovini]]. U 2011. godini župu je posjetilo oko 80 000 hodočasnika, a u 2012. do kolovoza je došlo 120 000 hodočasnika.&lt;ref&gt;https://www.zupa-surkovac.com/hr/958/%C5%BDupnik+dr.+sc.+fra+Ivo+Pavi%C4%87%2C+OFM Preuzeto 7. srpnja 2022.&lt;/ref&gt;

Karizmatski pokret poznat je po prihvaćanju govorenja u jezicima, po [[karizma]]ma ozdravljenja, počivanja u Duhu i proroštvu. Karizmatski susreti uključuju: [[molitva|molitvu]], [[pjevanje]], [[ples]], klicanje u Duhu i podizanje ruku u molitvi. Pomazanje bolesnika uljem i polaganje ruku često je dio službe. To su temeljni razlozi rasta i popularnosti ovog pokreta. Poteškoće vezane uz Karizmatski pokret mogu biti: [[elitizam]] (smatranje pripadnika Karizmatskog pokreta boljim od drugih vjernika), navezanost na jakog vođu karizmatika, bijeg od stvarnog [[život]]a, otuđenje od pastoralnog života svoje župne zajednice, nepridržavanje propisa Crkve, pretjerano korištenje [[psihologija|psihologije]], grčevito traženje ozdravljenja, teatralnost i senzacionalizam.

Ostaje pitanje temelji li se karizmatski pokret na [[Biblija|Bibliji]]. Zagovornici se pozivaju na Bibliju, vjerujući da je Božja istina otkrivena u njoj.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Kršćanski pokreti]]</text>
      <sha1>41dtvy0ev02cpulzc9herzpxaxl80c6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Ame71/Stranica za vježbanje</title>
    <ns>2</ns>
    <id>727804</id>
    <revision>
      <id>7479167</id>
      <parentid>7479107</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:16:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7479167</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5559" sha1="3u28asw1pxejnr4oudnpuizyy1y0b8x" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 1994./95.
| izdanje                   = 4.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = II.
| datum                     = 
| prvaci                    = [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = ''nitko''
| degradirani               = [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]&lt;br /&gt;[[ND Dravinja|Dravinja]]&lt;br /&gt;[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Veržej|Veržej]]&lt;br /&gt;[[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]]&lt;br /&gt;[[NK Krka|Elan Novo Mesto]]
| broj klubova              = 16
| utakmica                  = 240
| golova                    = 647
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Tomi Druškovič]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]], 26 pogodaka&lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|1993./94.]]
| sljedeća sezona           = [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]]
}}
'''Druga slovenska nogometna liga 1994./95.''' bilo je četvrto izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Formiranje lige ==
* 2 momčadi (Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto) iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]
* 12 momčadi (Turnišče, Nafta Lendava, Veržej, Šmartno, Steklar, Piran, Zagorje, Dravinja, Slavija Vevče, Domžale, Železničar Maribor i Rudar Trbovlje) iz [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]]
* 2 momčadi (Mengeš i Drava Ptuj) iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]]

Prije početka prvenstva, [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] odustala je od natjecanja u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]], pa je njihovo mjesto zauzela [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]].&lt;ref&gt;[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 110.]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Mjesto Slavije Vevce u 2. SNL pripalo je Radeču (3. mjesto [[Treća_slovenska_nogometna_liga_1993./94.#Grupa_Istok|3. SNL Istok 1993./94.]])

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Kočevje|GAJ Kočevje]] ||30||21||5||4||63||15||+48||47
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||30||19||6||5||67||29||+38||44
|-
|3. || [[NK Turnišče|Gramatex Turnišče]] ||30||19||6||5||40||29||+11||44
|-
|4. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||30||18||4||8||55||27||+28||40
|-
|5. || [[NK Veržej|Beltrans Veržej]] ||30||15||3||12||56||41||+14||33
|-
|6. || [[NK Šmartno ob Paki|ERA Šmartno]] ||30||11||9||10||52||38||+14||31
|-
|7. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar Rogaška Slatina]] ||30||11||9||10||43||35||+8||31
|-
|8. || [[NK Piran|Piran]] ||30||12||7||11||39||36||+3||31
|-
|9. || [[NK Zagorje|Elektroelement Zagorje]] ||30||12||7||11||50||55||−5||31
|-
|10. || [[ND Dravinja|Dravinja S. Konjice]] ||30||11||7||12||40||34||+6||29
|-
|11. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||30||8||10||12||41||44||−3||26
|-
|12. || [[NK Domžale|Napredak Domžale]] ||30||6||13||11||28||45||−17||25
|-
|13. || [[NK Železničar Maribor|Štajerska Pivovarna Maribor]] ||30||10||5||15||36||50||−14||24 (−1)
|-
|14. || [[NK Rudar Trbovlje|Oria Rudar Trbovlje]] ||30||7||7||16||34||60||−25||20 (−1)
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[NK Triglav Kranj|Jelen Triglav Kranj]] ||30||3||10||17||24||72||−48||16
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[NK Jezero Medvode|Loka Medvode]] ||30||0||6||24||14||91||−77||6
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Kočevje i Korotan Prevalje plasirali su se u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]
* '''Ispali:'''
** Triglav Kranj i Loka Medvode ispali su u [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]]
* '''Novi članovi:'''
** Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto (iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]), Mengeš, Drava Ptuj i Radeče (iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]])

== Izvori ==
&lt;small&gt;
{{izvori}}&lt;/small&gt;

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]]
* [[Nogometni kup Slovenije 1993./94.|Kup Slovenije 1993./94.]] 

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF, Slovenia 1993/94]

{{Druga slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 1993-94]]
[[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1993-94]] --&gt;</text>
      <sha1>3u28asw1pxejnr4oudnpuizyy1y0b8x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479171</id>
      <parentid>7479167</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:21:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poveznice */</comment>
      <origin>7479171</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5559" sha1="sne44j1obmionijs17kt94uwrbvf1ig" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 1994./95.
| izdanje                   = 4.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = II.
| datum                     = 
| prvaci                    = [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = ''nitko''
| degradirani               = [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]&lt;br /&gt;[[ND Dravinja|Dravinja]]&lt;br /&gt;[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Veržej|Veržej]]&lt;br /&gt;[[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]]&lt;br /&gt;[[NK Krka|Elan Novo Mesto]]
| broj klubova              = 16
| utakmica                  = 240
| golova                    = 647
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Tomi Druškovič]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]], 26 pogodaka&lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|1993./94.]]
| sljedeća sezona           = [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]]
}}
'''Druga slovenska nogometna liga 1994./95.''' bilo je četvrto izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Formiranje lige ==
* 2 momčadi (Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto) iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]
* 12 momčadi (Turnišče, Nafta Lendava, Veržej, Šmartno, Steklar, Piran, Zagorje, Dravinja, Slavija Vevče, Domžale, Železničar Maribor i Rudar Trbovlje) iz [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]]
* 2 momčadi (Mengeš i Drava Ptuj) iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]]

Prije početka prvenstva, [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] odustala je od natjecanja u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]], pa je njihovo mjesto zauzela [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]].&lt;ref&gt;[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 110.]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Mjesto Slavije Vevce u 2. SNL pripalo je Radeču (3. mjesto [[Treća_slovenska_nogometna_liga_1993./94.#Grupa_Istok|3. SNL Istok 1993./94.]])

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Kočevje|GAJ Kočevje]] ||30||21||5||4||63||15||+48||47
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||30||19||6||5||67||29||+38||44
|-
|3. || [[NK Turnišče|Gramatex Turnišče]] ||30||19||6||5||40||29||+11||44
|-
|4. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||30||18||4||8||55||27||+28||40
|-
|5. || [[NK Veržej|Beltrans Veržej]] ||30||15||3||12||56||41||+14||33
|-
|6. || [[NK Šmartno ob Paki|ERA Šmartno]] ||30||11||9||10||52||38||+14||31
|-
|7. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar Rogaška Slatina]] ||30||11||9||10||43||35||+8||31
|-
|8. || [[NK Piran|Piran]] ||30||12||7||11||39||36||+3||31
|-
|9. || [[NK Zagorje|Elektroelement Zagorje]] ||30||12||7||11||50||55||−5||31
|-
|10. || [[ND Dravinja|Dravinja S. Konjice]] ||30||11||7||12||40||34||+6||29
|-
|11. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||30||8||10||12||41||44||−3||26
|-
|12. || [[NK Domžale|Napredak Domžale]] ||30||6||13||11||28||45||−17||25
|-
|13. || [[NK Železničar Maribor|Štajerska Pivovarna Maribor]] ||30||10||5||15||36||50||−14||24 (−1)
|-
|14. || [[NK Rudar Trbovlje|Oria Rudar Trbovlje]] ||30||7||7||16||34||60||−25||20 (−1)
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[NK Triglav Kranj|Jelen Triglav Kranj]] ||30||3||10||17||24||72||−48||16
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[NK Jezero Medvode|Loka Medvode]] ||30||0||6||24||14||91||−77||6
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Kočevje i Korotan Prevalje plasirali su se u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]
* '''Ispali:'''
** Triglav Kranj i Loka Medvode ispali su u [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]]
* '''Novi članovi:'''
** Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto (iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]), Mengeš, Drava Ptuj i Radeče (iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]])

== Izvori ==
&lt;small&gt;
{{izvori}}&lt;/small&gt;

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|Kup Slovenije 1994./95.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF, Slovenia 1993/94]

{{Druga slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 1993-94]]
[[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1993-94]] --&gt;</text>
      <sha1>sne44j1obmionijs17kt94uwrbvf1ig</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479174</id>
      <parentid>7479171</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:34:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7479174</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6233" sha1="sgdx7hbrfllqfo7glktd9glzllht43y" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 1994./95.
| izdanje                   = 4.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = II.
| datum                     = 
| prvaci                    = [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = ''nitko''
| degradirani               = [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]&lt;br /&gt;[[ND Dravinja|Dravinja]]&lt;br /&gt;[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Veržej|Veržej]]&lt;br /&gt;[[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]]&lt;br /&gt;[[NK Krka|Elan Novo Mesto]]
| broj klubova              = 16
| utakmica                  = 240
| golova                    = 647
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Tomi Druškovič]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]], 26 pogodaka&lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|1993./94.]]
| sljedeća sezona           = [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]]
}}
'''Druga slovenska nogometna liga 1994./95.''' bilo je četvrto izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Formiranje lige ==
* 2 momčadi (Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto) iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]
* 12 momčadi (Turnišče, Nafta Lendava, Veržej, Šmartno, Steklar, Piran, Zagorje, Dravinja, Slavija Vevče, Domžale, Železničar Maribor i Rudar Trbovlje) iz [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]]
* 2 momčadi (Mengeš i Drava Ptuj) iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]]

Prije početka prvenstva, [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] odustala je od natjecanja u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]], pa je njihovo mjesto zauzela [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]].&lt;ref&gt;[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 110.]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Mjesto Slavije Vevce u 2. SNL pripalo je Radeču (3. mjesto [[Treća_slovenska_nogometna_liga_1993./94.#Grupa_Istok|3. SNL Istok 1993./94.]])

== Sustav natjecanja ==
* Dvije najbolje momčadi su ušle u doigravanje protiv šest momčadi koje su završile od devetog do četrnaestog mjesta u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL-u 1994./95.]], za dva mjesta u [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL-u 1995./96.]]
* Klubovi koji su završili na 9. i 10. mjestu na ljestvici igrali su doigravanje protiv pobjednika dviju skupina [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL-a 1994./95.]], za dva mjesta u [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL-u 1995./96.]]
* Šest najlošije plasiranih klubova izravno je ispalo u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Kočevje|GAJ Kočevje]] ||30||21||5||4||63||15||+48||47
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||30||19||6||5||67||29||+38||44
|-
|3. || [[NK Turnišče|Gramatex Turnišče]] ||30||19||6||5||40||29||+11||44
|-
|4. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||30||18||4||8||55||27||+28||40
|-
|5. || [[NK Veržej|Beltrans Veržej]] ||30||15||3||12||56||41||+14||33
|-
|6. || [[NK Šmartno ob Paki|ERA Šmartno]] ||30||11||9||10||52||38||+14||31
|-
|7. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar Rogaška Slatina]] ||30||11||9||10||43||35||+8||31
|-
|8. || [[NK Piran|Piran]] ||30||12||7||11||39||36||+3||31
|-
|9. || [[NK Zagorje|Elektroelement Zagorje]] ||30||12||7||11||50||55||−5||31
|-
|10. || [[ND Dravinja|Dravinja S. Konjice]] ||30||11||7||12||40||34||+6||29
|-
|11. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||30||8||10||12||41||44||−3||26
|-
|12. || [[NK Domžale|Napredak Domžale]] ||30||6||13||11||28||45||−17||25
|-
|13. || [[NK Železničar Maribor|Štajerska Pivovarna Maribor]] ||30||10||5||15||36||50||−14||24 (−1)
|-
|14. || [[NK Rudar Trbovlje|Oria Rudar Trbovlje]] ||30||7||7||16||34||60||−25||20 (−1)
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[NK Triglav Kranj|Jelen Triglav Kranj]] ||30||3||10||17||24||72||−48||16
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[NK Jezero Medvode|Loka Medvode]] ||30||0||6||24||14||91||−77||6
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Kočevje i Korotan Prevalje plasirali su se u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]
* '''Ispali:'''
** Triglav Kranj i Loka Medvode ispali su u [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]]
* '''Novi članovi:'''
** Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto (iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]), Mengeš, Drava Ptuj i Radeče (iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]])

== Izvori ==
&lt;small&gt;
{{izvori}}&lt;/small&gt;

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|Kup Slovenije 1994./95.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF, Slovenia 1993/94]

{{Druga slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 1993-94]]
[[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1993-94]] --&gt;</text>
      <sha1>sgdx7hbrfllqfo7glktd9glzllht43y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479481</id>
      <parentid>7479174</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T06:52:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7479481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6746" sha1="ba4bemdgvcparcz4wbwct9wdlok3u5w" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 1994./95.
| izdanje                   = 4.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = II.
| datum                     = 
| prvaci                    = [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = ''nitko''
| degradirani               = [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]&lt;br /&gt;[[ND Dravinja|Dravinja]]&lt;br /&gt;[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Veržej|Veržej]]&lt;br /&gt;[[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]]&lt;br /&gt;[[NK Krka|Elan Novo Mesto]]
| broj klubova              = 16
| utakmica                  = 240
| golova                    = 647
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Tomi Druškovič]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]], 26 pogodaka&lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|1993./94.]]
| sljedeća sezona           = [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]]
}}
'''Druga slovenska nogometna liga 1994./95.''' bilo je četvrto izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Formiranje lige ==
* 2 momčadi (Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto) iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]
* 12 momčadi (Turnišče, Nafta Lendava, Veržej, Šmartno, Steklar, Piran, Zagorje, Dravinja, Slavija Vevče, Domžale, Železničar Maribor i Rudar Trbovlje) iz [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]]
* 2 momčadi (Mengeš i Drava Ptuj) iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]]

Prije početka prvenstva, [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] odustala je od natjecanja u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]], pa je njihovo mjesto zauzela [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]].&lt;ref&gt;[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 110.]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Mjesto Slavije Vevce u 2. SNL pripalo je Radeču (3. mjesto [[Treća_slovenska_nogometna_liga_1993./94.#Grupa_Istok|3. SNL Istok 1993./94.]])

== Sustav natjecanja ==
* Dvije najbolje momčadi su ušle u doigravanje protiv šest momčadi koje su završile od devetog do četrnaestog mjesta u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL-u 1994./95.]], za dva mjesta u [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL-u 1995./96.]]
* Klubovi koji su završili na 9. i 10. mjestu na ljestvici igrali su doigravanje protiv pobjednika dviju skupina [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL-a 1994./95.]], za dva mjesta u [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL-u 1995./96.]]
* Šest najlošije plasiranih klubova izravno je ispalo u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|1. || [[NK Šmartno ob Paki|ERA Šmartno]] ||30||20||6||4||65||28||+37||46
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|2.  || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||30||16||11||3||50||26||+24||43
|-
|3. || [[NK Zagorje|Elektroelement Zagorje]] ||30||18||7||5||54||13||+43||43
|-
|4. || [[NK Rudar Trbovlje|Oria Rudar Trbovlje]] ||30||14||7||9||45||32||+13||35
|-
|5. || [[NK Radeče|Papirničar Radeče]] ||30||13||6||11||45||32||+13||32
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||30||13||7||10||48||40||+8||32 (−1)
|-
|7. || [[NK Piran|Solinar Piran]] ||30||13||5||12||54||38||+16||31
|-
|8. || [[NK Mengeš|FILC Mengeš]] ||30||10||11||9||22||23||−1||31
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|9. || [[NK Domžale|Napredak Domžale]] ||30||12||7||11||44||38||+6||31
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|10. || &lt;span style=&quot;background-color:#FFAAAA;&quot;&gt;[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]&lt;/span&gt; ||30||13||5||12||43||47||−4||31
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[NK Turnišče|Gramatex Turnišče]] ||30||11||6||13||39||49||−10||27 (−1)
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[ND Dravinja|Dravinja S. Konjice]] ||30||8||9||13||31||45||−14||25
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Mavrica Ljubljana]] ||30||6||8||16||27||63||−36||20
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Veržej|Beltrans Veržej]] ||30||6||7||17||31||49||−18||19
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar Rogaška Slatina]] ||30||4||9||17||29||58||−29||17
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[NK Krka|Elan Krka Novoterm]] ||30||4||7||19||20||66||−46||14 (−1)
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Šmartno i Nafta Lendava su se plasirali u doigravanje za popunu [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL 1995./96.]] (nisu uspjeli)
* '''Ispali:'''
** Domžale i Železničar Maribor su se plasirali u doigravanje za ispadanje u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]] (samo Domžale uspjele).
** Turnišče, Dravinja, Slovan Ljubljana, Veržej, Steklar, Elan (direktno) i Železničar Maribor (nakon doigravanja) ispali su u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]]
* '''Novi članovi:'''
** Železničar Ljubljana, Koper, Vevče i Naklo (iz [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]), Črnuče i Šentjur (iz [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]])

== Izvori ==
&lt;small&gt;
{{izvori}}&lt;/small&gt;

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|Kup Slovenije 1994./95.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF, Slovenia 1994/95]

{{Druga slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 1994-95]]
[[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1994-95]] --&gt;</text>
      <sha1>ba4bemdgvcparcz4wbwct9wdlok3u5w</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479489</id>
      <parentid>7479481</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T07:21:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <origin>7479489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9616" sha1="mwa1rf6q6uv83paokg93g42mswej7d3" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 1994./95.
| izdanje                   = 4.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = II.
| datum                     = 
| prvaci                    = [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = ''nitko''
| degradirani               = [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]&lt;br /&gt;[[ND Dravinja|Dravinja]]&lt;br /&gt;[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Veržej|Veržej]]&lt;br /&gt;[[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]]&lt;br /&gt;[[NK Krka|Elan Novo Mesto]]
| broj klubova              = 16
| utakmica                  = 240
| golova                    = 647
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Tomi Druškovič]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]], 26 pogodaka&lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|1993./94.]]
| sljedeća sezona           = [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]]
}}
'''Druga slovenska nogometna liga 1994./95.''' bilo je četvrto izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Formiranje lige ==
* 2 momčadi (Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto) iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]
* 12 momčadi (Turnišče, Nafta Lendava, Veržej, Šmartno, Steklar, Piran, Zagorje, Dravinja, Slavija Vevče, Domžale, Železničar Maribor i Rudar Trbovlje) iz [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]]
* 2 momčadi (Mengeš i Drava Ptuj) iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]]

Prije početka prvenstva, [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] odustala je od natjecanja u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]], pa je njihovo mjesto zauzela [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]].&lt;ref&gt;[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 110.]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Mjesto Slavije Vevce u 2. SNL pripalo je Radeču (3. mjesto [[Treća_slovenska_nogometna_liga_1993./94.#Grupa_Istok|3. SNL Istok 1993./94.]])

== Sustav natjecanja ==
* Dvije najbolje momčadi su ušle u doigravanje protiv šest momčadi koje su završile od devetog do četrnaestog mjesta u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL-u 1994./95.]], za dva mjesta u [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL-u 1995./96.]]
* Klubovi koji su završili na 9. i 10. mjestu na ljestvici igrali su doigravanje protiv pobjednika dviju skupina [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL-a 1994./95.]], za dva mjesta u [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL-u 1995./96.]]
* Šest najlošije plasiranih klubova izravno je ispalo u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|1. || [[NK Šmartno ob Paki|ERA Šmartno]] ||30||20||6||4||65||28||+37||46
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|2.  || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||30||16||11||3||50||26||+24||43
|-
|3. || [[NK Zagorje|Elektroelement Zagorje]] ||30||18||7||5||54||13||+43||43
|-
|4. || [[NK Rudar Trbovlje|Oria Rudar Trbovlje]] ||30||14||7||9||45||32||+13||35
|-
|5. || [[NK Radeče|Papirničar Radeče]] ||30||13||6||11||45||32||+13||32
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||30||13||7||10||48||40||+8||32 (−1)
|-
|7. || [[NK Piran|Solinar Piran]] ||30||13||5||12||54||38||+16||31
|-
|8. || [[NK Mengeš|FILC Mengeš]] ||30||10||11||9||22||23||−1||31
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|9. || [[NK Domžale|Napredak Domžale]] ||30||12||7||11||44||38||+6||31
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|10. || &lt;span style=&quot;background-color:#FFAAAA;&quot;&gt;[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]&lt;/span&gt; ||30||13||5||12||43||47||−4||31
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[NK Turnišče|Gramatex Turnišče]] ||30||11||6||13||39||49||−10||27 (−1)
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[ND Dravinja|Dravinja S. Konjice]] ||30||8||9||13||31||45||−14||25
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Mavrica Ljubljana]] ||30||6||8||16||27||63||−36||20
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Veržej|Beltrans Veržej]] ||30||6||7||17||31||49||−18||19
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar Rogaška Slatina]] ||30||4||9||17||29||58||−29||17
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[NK Krka|Elan Krka Novoterm]] ||30||4||7||19||20||66||−46||14 (−1)
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Šmartno i Nafta Lendava su se plasirali u doigravanje za popunu [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL 1995./96.]] (nisu uspjeli)
* '''Ispali:'''
** Domžale i Železničar Maribor su se plasirali u doigravanje za ispadanje u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]] (samo Domžale uspjele).
** Turnišče, Dravinja, Slovan Ljubljana, Veržej, Steklar, Elan (direktno) i Železničar Maribor (nakon doigravanja) ispali su u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]]
* '''Novi članovi:'''
** Železničar Ljubljana, Koper, Vevče i Naklo (iz [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]) i Šentjur (iz [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]])

== Doigravanje ==
=== Za popunu 1. SNL ===
Osam momčadi sudjelovalo je u kvalifikacijama za popunjavanje [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL 1995./96.]]:&lt;ref&gt;[https://www.navijaskacona.si/novice/1819/koliko-je-vredna-prva-liga-ze-18x Koliko je vredna prva liga? Že 18x toliko!]&lt;/ref&gt;
* 6 momčadi iz 1. SNL koje su završile između 9. i 14. mjesta (Primorje Ajdovščina, Železničar Ljubljana, Koper, Vevče, Izola i Naklo)
* prva dva mjesta u [[Druga slovenska nogometna liga 1994./95.|2. SNL 1994./95.]] (Nafta i Šmartno)

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
|colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center| '''1. kolo''' || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''14. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''18. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; 
|-
| [[NK Koper|Koper]] ||1:4|| '''[[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]]''' ||1:1 ||0:3
|-
| '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||3:2|| [[NK Naklo|Naklo]] ||2:2 ||1:0
|-
| '''[[NK Slavija Vevče|Vevče]]''' ||4:1|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||2:1 ||2:0
|-
| [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] ||0:4|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||0:1 ||0:3
|-
|colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center| '''2. kolo''' || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''21. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''25. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; 
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||1:1 {{pg}}|| [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||0:0 ||1:1
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||5:0|| [[NK Slavija Vevče|Vevče]] ||2:0 ||3:0
|-
|}
Izola i Primorje igrat će u [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL 1995./96.]], ostali u [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|2. SNL 1995./96.]]

=== Za popunu 2. SNL ===
Četiri momčadi sudjelovalo je u kvalifikacijama za popunjavanje [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|2. SNL 1995./96.]]:
* dvije momčadi 2. SNL koje su završile na devetom i desetom mjestu (Domžale i Železničar Maribor)
* pobjednici dviju skupina [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]] (Črnuče i Šentjur)

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
|colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center| || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''14. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''18. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; 
|-
| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||2:2 {{pg}}||bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||2:1 ||0:1
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Šentjur (1991.)|Šentjur]]''' ||5:3|| [[NK Železničar Maribor|Železničar (M)]] ||4:2 ||1:1
|-
|}
Domžale i Šentjur igrat će u [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|2. SNL 1995./96.]], ostali u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]]

== Izvori ==
&lt;small&gt;
{{izvori}}&lt;/small&gt;

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|Kup Slovenije 1994./95.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF, Slovenia 1994/95]

{{Druga slovenska nogometna liga}}

&lt;!-- [[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 1994-95]]
[[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1994-95]] --&gt;</text>
      <sha1>mwa1rf6q6uv83paokg93g42mswej7d3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tapiririeae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>727908</id>
    <revision>
      <id>7479324</id>
      <parentid>7213068</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:36:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1833" sha1="6x15b6ne1iv5xt2xoylu3v3s9fmxv4t" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Tapiririeae
| slika        = Tapirira guianensis, cupiúba, pau-pombo - Flickr - Tarciso Leão.jpg
| slika_opis   = ''[[Tapirira guianensis]]''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = '''''Tapiririeae'''''
| tribus_autorstvo= [[Nestor Léon Marchand|Marchand]]
}}
'''Tapiririeae''' je tribus [[Vonjače|vonjača]] ili rujevki&lt;ref&gt;[https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1659548891 World Plants (Complete List)]  Pristupljeno 4. rujna 2022.&lt;/ref&gt; od 14 priznatih rodova. Tipični rod je ''[[Tapirira]]'' sa 9 vrsta u tropskoj [[Amerika|Americi]].

== Rodovi ==
# ''[[Buchanania]]'' &lt;small&gt;Spreng.&lt;/small&gt; (26 spp.)
# ''[[Androtium]]'' &lt;small&gt;Stapf&lt;/small&gt; (1 sp.)
# ''[[Choerospondias]]'' &lt;small&gt;B. L. Burtt &amp; A. W. Hill&lt;/small&gt; (1 sp.)
# ''[[Pleiogynium]]'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; (2 spp.)
# ''[[Tapirira]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt; (9 spp.)
# ''[[Tumultivenia]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
# ''[[Uniostium]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
# ''[[Cyrtocarpa]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt; (5 spp.)
# ''[[Sclerocarya]]'' &lt;small&gt;Hochst.&lt;/small&gt; (2 spp.)
# ''[[Lannea]]'' &lt;small&gt;A. Rich.&lt;/small&gt; (38 spp.)
# ''[[Koordersiodendron]]'' &lt;small&gt;Engl. ex Koord.&lt;/small&gt; (1 sp.)
# ''[[Antrocaryon]]'' &lt;small&gt;Pierre&lt;/small&gt; (4 spp.)
# ''[[Poupartiopsis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex J. D. Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; (1 sp.)
# ''[[Harpephyllum]]'' &lt;small&gt;Bernh.&lt;/small&gt; (1 sp.)
# ''[[Poupartia]]'' &lt;small&gt;Comm. ex Juss.&lt;/small&gt; (7 spp.)
# ''[[Operculicarya]]'' &lt;small&gt;H. Perrier&lt;/small&gt; (9 spp.)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Tribusi rujevki]]
[[Kategorija:Tapiririeae| ]]</text>
      <sha1>6x15b6ne1iv5xt2xoylu3v3s9fmxv4t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2</title>
    <ns>2</ns>
    <id>742216</id>
    <revision>
      <id>7479161</id>
      <parentid>7475701</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:02:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479161</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7443" sha1="4hsggynsrvl9dt6bsy2dup2r5adg9c3" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}

{{Infookvir životopis
| ime            = Jim Davis 
| slika          = James R. Davis.jpg
| veličina       = 
| opis_slike     = Davis 2010.
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[28. srpnja]] [[1945.]]
| mjesto_rođenja = {{SAD grad|Marion|Indiana}}
| smrt           = 
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| poznat_po      = ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' {{malo|(1978. – danas)}}&lt;br/&gt;''Orson i prijatelji'' {{malo|(1986. – danas)}}
| zanimanje      = karikaturist, scenarist, producent
| nagrade        =
| potpis         = Jim Davis signature.svg
}}
'''James Robert Davis''' ({{SAD grad|Marion|Indiana}}, 28. srpnja 1945.) američki je karikaturist, scenarist i producent. Autor je [[strip]]ova ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' i ''Orson i prijatelji''. Prvi put objavljen 1978., ''Garfield'' je jedan od najprevođenijih stripova na svijetu.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=LaMartina |first=Jerry |date=January 28, 2002 |title=Garfield Comic Strip Makes Guinness Book of World Records |url=https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |access-date=January 29, 2018 |website=[[bizjournals]] |archive-date=September 20, 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020920074947/https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Među njegovim su ostalim radovima stripovi ''Gidža Jaguridža'', ''Gnorm Gnat'' i ''Gospodin Krumpiroslav''.

Napisao je scenarije za sve televizijske animirane filmove o ''Garfieldu'' koje je od 1982. do 1991. prikazivao [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]. Također je producent ''[[Garfield i prijatelji|Garfielda i prijatelja]]'', serije koja se također prikazivala na CBS-u od 1988. do 1994. Jedan je od autora i izvršni je producent nekoliko računalno animiranih filmova o Garfieldu te je izvršni producent računalno animiranih televizijskih serija ''The Garfield Show'' i ''Garfield Originals''.

== Rani život ==
[[Slika:Jim davis ball state.jpg|Davisova fotografija u godišnjaku [[Sveučilište Ball State|Sveučilišta Ball State]] iz 1967.|thumb|left|200px]]
James Robert Davis rođen je 28. srpnja 1945. u gradu [[Marion, Indiana|Marionu]] u [[Indiana|Indiani]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=De Weyer |first=Geert |title=100 stripklassiekers die niet in je boekenkast mogen ontbreken |publisher=Atlas |year=2008 |isbn=978-90-450-0996-4 |location=[[Amsterdam]] / [[Antwerp]] |page=244 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Odrastao je na malenoj farmi na kojoj se uzgajala pasmina goveda Angus&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jim Davis Bio |url=https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |access-date=October 5, 2020 |website=Premiere Speakers Bureau |archive-date=December 2, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201202222813/https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |url-status=live }}&lt;/ref&gt; u Fairmountu u Indiani, gdje je živio sa svojim ocem Jamesom Williamom Davisom, majkom Annom Catherine „Betty” Davis (rođ. Carter) i bratom Daveom. Davisovo djetinjstvo na farmi usporedivo je sa životom [[Jon Arbuckle|Jona Arbucklea]], Garfieldova vlasnika, koji je također u djetinjstvu živio na farmi s roditeljima i bratom Docom Boyem te koji je, poput Davisa, karikaturist rođen 28. srpnja. Studirao je umjetnost i ekonomiju na Sveučilištu Ball State. Među njegovim je kolegama na studiju bio [[David Letterman]]. Za vrijeme studija učlanio se u studentsko udruženje [[Theta Xi]].

Godine 1959. u srednjoj školi u Fairmountu Davis je postao umjetnički direktor školskih novina ''The Breeze''. U tim je novinama objavljen njegov prvi strip, nadahnut njegovim školskim životom. Davis je također izradio većinu ilustracija za godišnjak iz 1963., u kojem je crtao iste likove.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=IG6y6FkMEQ4&amp;t=47s |title=My Garfield Vacation: A Historical Voyage |date=June 12, 2020 |type=Video |publisher=Quinton Reviews |access-date=June 12, 2020 |archive-url=https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/IG6y6FkMEQ4 |archive-date=December 11, 2021 |url-status=live |via=[[YouTube]]}}{{cbignore}}&lt;/ref&gt;

Davis se ženio dva puta. Prvo je bio u braku s Carolyn Altekruse, koja je bila alergična na mačju dlaku.&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{Cite magazine |date=December 7, 1981 |title=Those Catty Cartoonists |url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |magazine=[[Time (časopis)|Time]] |access-date=June 6, 2020 |archive-date=April 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430130011/http://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; S njom je dobio sina,&lt;ref name=&quot;Time&quot; /&gt; a imali su i kujicu po imenu Molly.&lt;ref name=&quot;everything2&quot;&gt;{{Cite web |title=Jim Davis - Everything2.com |url=http://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |website=Everything2.com |access-date=November 16, 2017 |archive-date=November 17, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070030/https://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Dana 16. srpnja 2000. Davis se oženio Jill, koja je imala dvoje djece iz prijašnjeg braka.&lt;ref name=&quot;everything2&quot; /&gt;

U jesen 2006. Davis se zaposlio na Sveučilištu Ball State kao honorarni profesor i predavao je o kreativnim i poslovnim stranama industrije stripova.

Davis živi u [[Albany, Indiana|Albanyju]] u Indiani, gdje sa zaposlenicima u svojoj tvrtki [[Paws, Inc.]], koju je osnovao 1981., crta ''Garfielda''.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=January 25, 2022 |title=Jim Davis |url=https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |access-date=January 25, 2022 |website=[[The Saturday Evening Post]] |archive-date=January 25, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220125225220/https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U toj je tvrtki zaposleno gotovo 50 umjetnika i administratora za licenciranje zaduženih za upravljanje licenciranjem ''Garfielda'' diljem svijeta i prijevode.

Bivši je predsjednik podružnice Nacionalne organizacije FFA u Fairmountu u Indiani.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=National FFA Organization Prominent Members |url=https://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |publisher=National F.F.A. Organization |archive-url=https://web.archive.org/web/20100713074526/http://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |archive-date=July 13, 2010}}&lt;/ref&gt;

U prosincu 2019. Davis je izjavio da će svakog tjedna održati aukciju za sve ručno obojene stripove o ''Garfieldu'' koje je izrađivao od 1978. do 2011. Izjavio je da od 2011. stripove crta služeći se grafičkim tabletom. Stariji su stripovi bili zapečaćeni u klimatiziranome sefu i Davis je morao odlučiti što će s njima.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Muncy |first=Julie |date=December 21, 2019 |title=Garfield Cartoonist Jim Davis Is Putting 30 Years of Strips Up for Auction |url=https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |access-date=December 23, 2019 |website=io9 |language=en-us |archive-date=December 22, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222204848/https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>4hsggynsrvl9dt6bsy2dup2r5adg9c3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479205</id>
      <parentid>7479161</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:57:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479205</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16686" sha1="ezinyasgew7o2unqfx6d6oiaq4yd8up" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}

{{Infookvir životopis
| ime            = Jim Davis 
| slika          = James R. Davis.jpg
| veličina       = 
| opis_slike     = Davis 2010.
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[28. srpnja]] [[1945.]]
| mjesto_rođenja = {{SAD grad|Marion|Indiana}}
| smrt           = 
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| poznat_po      = ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' {{malo|(1978. – danas)}}&lt;br/&gt;''Orson i prijatelji'' {{malo|(1986. – 1989.)}}
| zanimanje      = karikaturist, scenarist, producent
| nagrade        =
| potpis         = Jim Davis signature.svg
}}
'''James Robert Davis''' ({{SAD grad|Marion|Indiana}}, 28. srpnja 1945.) američki je karikaturist, scenarist i producent. Autor je [[strip]]ova ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' i ''Orson i prijatelji''. Prvi put objavljen 1978., ''Garfield'' je najuspješniji strip po broju novina u kojima izlazi diljem svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=LaMartina |first=Jerry |date=January 28, 2002 |title=Garfield Comic Strip Makes Guinness Book of World Records |url=https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |access-date=January 29, 2018 |website=[[bizjournals]] |archive-date=September 20, 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020920074947/https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Među njegovim su ostalim radovima stripovi ''Gidža Jaguridža'', ''Gnorm Gnat'' i ''Gospodin Krumpiroslav''.

Napisao je scenarije za sve televizijske animirane filmove o ''Garfieldu'' koje je od 1982. do 1991. prikazivao [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]. Također je producent ''[[Garfield i prijatelji|Garfielda i prijatelja]]'', serije koja se također prikazivala na CBS-u od 1988. do 1994. Jedan je od autora i izvršni je producent nekoliko računalno animiranih filmova o Garfieldu te je izvršni producent računalno animiranih televizijskih serija ''The Garfield Show'' i ''Garfield Originals''.

== Rani život ==
[[Slika:Jim davis ball state.jpg|Davisova fotografija u godišnjaku [[Sveučilište Ball State|Sveučilišta Ball State]] iz 1967.|thumb|left|200px]]
James Robert Davis rođen je 28. srpnja 1945. u gradu [[Marion, Indiana|Marionu]] u [[Indiana|Indiani]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=De Weyer |first=Geert |title=100 stripklassiekers die niet in je boekenkast mogen ontbreken |publisher=Atlas |year=2008 |isbn=978-90-450-0996-4 |location=[[Amsterdam]] / [[Antwerp]] |page=244 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Odrastao je na malenoj farmi na kojoj se uzgajala pasmina goveda Angus&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jim Davis Bio |url=https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |access-date=October 5, 2020 |website=Premiere Speakers Bureau |archive-date=December 2, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201202222813/https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |url-status=live }}&lt;/ref&gt; u Fairmountu u Indiani, gdje je živio sa svojim ocem Jamesom Williamom Davisom, majkom Annom Catherine „Betty” Davis (rođ. Carter) i bratom Daveom. Davisovo djetinjstvo na farmi usporedivo je sa životom [[Jon Arbuckle|Jona Arbucklea]], Garfieldova vlasnika, koji je također u djetinjstvu živio na farmi s roditeljima i bratom Docom Boyem te koji je, poput Davisa, karikaturist rođen 28. srpnja. Studirao je umjetnost i ekonomiju na Sveučilištu Ball State. Među njegovim je kolegama na studiju bio [[David Letterman]]. Za vrijeme studija učlanio se u studentsko udruženje [[Theta Xi]].

Godine 1959. u srednjoj školi u Fairmountu Davis je postao umjetnički direktor školskih novina ''The Breeze''. U tim je novinama objavljen njegov prvi strip, nadahnut njegovim školskim životom. Davis je također izradio većinu ilustracija za godišnjak iz 1963., u kojem je crtao iste likove.

Davis se ženio dva puta. Prvo je bio u braku s Carolyn Altekruse, koja je bila alergična na mačju dlaku.&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{Cite magazine |date=December 7, 1981 |title=Those Catty Cartoonists |url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |magazine=[[Time (časopis)|Time]] |access-date=June 6, 2020 |archive-date=April 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430130011/http://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; S njom je dobio sina,&lt;ref name=&quot;Time&quot; /&gt; a imali su i kujicu po imenu Molly.&lt;ref name=&quot;everything2&quot;&gt;{{Cite web |title=Jim Davis - Everything2.com |url=http://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |website=Everything2.com |access-date=November 16, 2017 |archive-date=November 17, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070030/https://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Dana 16. srpnja 2000. Davis se oženio Jill, koja je imala dvoje djece iz prijašnjeg braka.&lt;ref name=&quot;everything2&quot; /&gt;

U jesen 2006. Davis se zaposlio na Sveučilištu Ball State kao honorarni profesor i predavao je o kreativnim i poslovnim stranama industrije stripova.

Davis živi u [[Albany, Indiana|Albanyju]] u Indiani, gdje sa zaposlenicima u svojoj tvrtki [[Paws, Inc.]], koju je osnovao 1981., crta ''Garfielda''.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=January 25, 2022 |title=Jim Davis |url=https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |access-date=January 25, 2022 |website=[[The Saturday Evening Post]] |archive-date=January 25, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220125225220/https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U toj je tvrtki zaposleno gotovo 50 umjetnika i administratora za licenciranje zaduženih za upravljanje licenciranjem ''Garfielda'' diljem svijeta i prijevode.

Bivši je predsjednik podružnice Nacionalne organizacije FFA u Fairmountu u Indiani.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=National FFA Organization Prominent Members |url=https://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |publisher=National F.F.A. Organization |archive-url=https://web.archive.org/web/20100713074526/http://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |archive-date=July 13, 2010}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Prije nego što je osmislio ''Garfielda'', Davis je radio u reklamnoj agenciji. Godine 1969. počeo je pomagati Tomu Ryanu u crtanju stripa ''Gidža Jaguridža''. Potom je počeo crtati vlastiti strio ''Gnorm Gnat'', koji je svakog tjedna od 1973. do 1975. izlazio u novinama ''The Pendleton Times''. Kad je Davis taj strip pokušao prodati nacionalnom sindikatu za stripove, urecnik mu je rekao: „Dobro crtaš, 'fore' su ti 'odlične', ali kukci – nitko se ne može povezati s kukcima!”&lt;ref&gt;Davis, Jim. ''20 Years &amp; Still Kicking!: Garfield's Twentieth Anniversary Collection''. New York: Ballantine Books, 1998., str. 14.&lt;/ref&gt; Tad je počeo proučavati stripove; i dalje vjerujući da su životinje smiješne, u stripu ''[[Peanuts]]'' primijetio je da [[Snoopy]] nije samo zvijezda stripa nego i da je na tržištu mnogo uspješniji od [[Charlie Brown|Charlieja Browna]]. Smatrajući da je tržište prezasićeno stripovima o psima, odlučio je da će zvijezda njegova idućeg stripa biti mačak.&lt;ref name=&quot;wapocat&quot;&gt;{{Cite magazine |last=Shapiro |first=Walter |date=December 12, 1982 |title=Lives: The Cat That Rots the Intellect |url=https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1982/12/12/lives-the-cat-that-rots-the-intellect/d6ed28c6-bee3-41ad-81f2-1839b34b87b1/ |magazine=[[The Washington Post]] |access-date=June 23, 2019 |archive-date=June 23, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190623024810/https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1982/12/12/lives-the-cat-that-rots-the-intellect/d6ed28c6-bee3-41ad-81f2-1839b34b87b1/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Jon - 1976-01-08.png|thumb|prva epizoda stripa ''Jon'', objavljena u ''Pendleton Timesu'' 8. siječnja 1976.]]
Od siječnja 1976. do veljače 1978. Davis je za ''Pendleton Times'' crtao strip ''Jon'', koji je u tim novinama izlazio jednom tjedno. Glavni likovi tog stripa bili su mladi neženja [[Jon Arbuckle]] i njegov letargični, cinični mačak Garfield. Kako je Garfield postajao sve popularniji među urednicima i čitateljima, Davis je 1. rujna 1977. preimenovao strip u ''Garfield''. Dana 19. lipnja 1978. ''Garfield'' je počeo izlaziti u više od 40 novina. Do 2008. pojavio se u 2580 novina i svaki ga je dan čitalo 300 milijuna ljudi diljem svijeta.&lt;ref name=&quot;BW1&quot;&gt;{{Cite press release |date=January 22, 2002 |title=Garfield Named World's Most Syndicated Comic Strip. |publisher=[[Business Wire]] |location=Kansas City, Missouri |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Jan_22/ai_82001296 |url-status=dead |access-date=July 26, 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090121005601/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Jan_22/ai_82001296 |archive-date=January 21, 2009}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Sovereign House - graffiti - geograph.org.uk - 5854795.jpg|thumb|Garfield u uličnome grafitu]]
U ožujku 1986. Davis je počeo crtati strip ''Orson i prijatelji'' o životinjama na farmi. Nije bio uspješan kao ''Garfield'' i prestao je izlaziti 1. svibnja 1989. Davisovu pomoćniku Brettu Kothu u posljednjoj su godini izlaženja pripisane zasluge za crtačku suradnju na stripu. Od 2000. do 2003. Davis i Koth crtali su strip utemeljen na igrački [[Gospodin Krumpiroslav|Gospodina Krumpiroslava]].

Davis je osnovao Zakladu Professor Garfield, koja pruža pomoć u opismenjavanju djece.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TRC About Us: Professor Garfield |url=http://www.professorgarfield.org/parents_teachers/about/about.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714190628/http://www.professorgarfield.org/parents_teachers/about/about.html |archive-date=July 14, 2010 |access-date=December 15, 2013 |website=ProfessorGarfield.org}}&lt;/ref&gt;

Na njegov su rad utjecali stripovi ''[[Beetle Bailey]]'' i ''[[Hi and Lois]]'' [[Mort Walker|Morta Walkera]], ''[[Peanuts]]'' [[Charles M. Schulz|Charlesa M. Schulza]], ''[[Steve Canyon]]'' [[Milton Caniff|Miltona Caniffa]] i ''B.C.'' [[Johnny Hart|Johnnyja Harta]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ashton |date=November 9, 2012 |title=Interview with Jim Davis |url=http://blog.calendars.com/2012/11/interview-with-jim-davis/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140225005336/http://blog.calendars.com/2012/11/interview-with-jim-davis/ |archive-date=February 25, 2014 |access-date=February 20, 2014 |publisher=Calendars.com}}&lt;/ref&gt; Schulz je Davisu postao mentor; Davis je izjavio da mu je upravo Schulz pomogao promijeniti Garfieldov izgled u sadašnji za lakše izvođenje fizičkih gegova dok su radili na posebnim televizijskim emisijama o svojim stripovima početkom osamdesetih godina 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |last=Wood |first=Robert |date=2024-12-17 |title=Peanuts' Charles Schulz Redesigned Garfield For a Touching Reason |url=https://screenrant.com/garfield-peanuts-charles-schulz-snoopy-dancing-davis-factoid/ |access-date=2024-12-29 |website=ScreenRant |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Tardive |first=Ambrose |date=2024-06-19 |title=Peanuts vs. Garfield: Charles Schulz Secretly Considered Jim Davis His Arch-Rival |url=https://screenrant.com/peanuts-garfield-charles-schulz-jim-davis-rivalry/ |access-date=2024-06-21 |website=ScreenRant |language=en}}&lt;/ref&gt; Davis je opovrgnuo tvrdnju [[David Michaelis|Davida Michaelisa]] da je Schulz Davisu zamjerao uspjeh ''Garfielda''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Od 1984. do 2001. Davis je bio vlasnik restorana Foxfires u Muncieju u Indiani. Zatvorio ga je kad se glavni kuhar zaposlio na drugom radnom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite news | url=https://www.newspapers.com/image/253372237/ | title=Foxfires plans to close its doors for good next week | work=The Star Press | date=April 13, 2001 | access-date=November 28, 2023 | author=Brian Saparnis | pages=5C}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. Davis je prodao Paws, Inc. konglomeratu [[Viacom]],&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Whitten |first=Sarah |date=August 6, 2019 |title=Viacom Buys Lasagna-Loving Garfield for Nickelodeon |url=https://www.cnbc.com/2019/08/06/garfield-bought-by-viacom-for-nickelodeon.html |access-date=October 5, 2020 |publisher=[[CNBC]] |archive-date=September 30, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200930031440/https://www.cnbc.com/2019/08/06/garfield-bought-by-viacom-for-nickelodeon.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; koji se nekoliko mjeseci poslije spojio sa [[CBS Corporation]]om, čime je nastao konglomerat ViacomCBS (poslije poznat kao [[Paramount Global]]).

U prosincu 2019. Davis je izjavio da će svakog tjedna na aukcijama prodavati ručno obojene stripove o ''Garfieldu'' koje je izrađivao od 1978. do 2011. Izjavio je da od 2011. stripove crta na grafičkom tabletu.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Muncy |first=Julie |date=December 21, 2019 |title=Garfield Cartoonist Jim Davis Is Putting 30 Years of Strips Up for Auction |url=https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |access-date=December 23, 2019 |website=io9 |language=en-us |archive-date=December 22, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222204848/https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stengle |first=Jamie |date=2019-12-21 |title=30-plus years of 'Garfield' comic strips to sell at auction |url=https://apnews.com/article/4405538b55a97d8cc52ed3315dfda4ca |access-date=2025-02-07 |website=AP News |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
{|class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;max-width:90%;&quot;
|-
! style=&quot;width:10%;&quot;| Godina
! style=&quot;width:50%;&quot;| Nagrada
! style=&quot;width:90%;&quot;| Tijelo koje je dodijelilo nagradu
|-
| 1983.
| Zlatna ploča&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Golden Plate Awardees of the American Academy of Achievement |url=https://achievement.org/our-history/golden-plate-awards/ |website=Achievement.org |publisher=[[American Academy of Achievement]] |access-date=November 12, 2020 |archive-date=December 15, 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161215023909/https://achievement.org/our-history/golden-plate-awards/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Wade |first=Larry |date=July 14, 1983 |title=American Academy of Achievement Fills Coronado with Famous Names |url=https://achievement.org/wp-content/uploads/2016/04/Coronado-Journal-July-14-1983.pdf |publisher=Coronado Journal |access-date=November 12, 2020 |archive-date=June 30, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630031718/https://achievement.org/wp-content/uploads/2016/04/Coronado-Journal-July-14-1983.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|American Academy of Achievement
|-
| 1984. – 1985.
| [[nagrada Emmy]] za izvanredan animinirani program u udarnome terminu (''Garfield in the Rough'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1985.
| Nagrada [[Elzie Segar]] za doprinos karikaturi
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1986.
| nagrada Emmy za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield's Halloween Adventure'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)+
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1986.
| nagrada za najbolji strip
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1988. – 1989.
| nagrada Emmy za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield's Babes and Bullets'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1988.
| nagrada [[Sagamore of the Wabash]]
| [[Indiana]]
|-
| 1989.
| Reubenova nagrada za opću izvrsnost u crtanju karikatura
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1989.
| nagrada za glasnogovornika za Dan sadnje drveća u Indiani
| Odjel za prirodne resurse i šume u Indiani
|-
| 1990.
| nagrada za izniman doprinos zajednici
| Zaklada Nacionalnog dana sadnje drveća
|-
| 1991.
| nagrada Indiane za novinarstvo
| Odsjek za novinarstvo Sveučilišta Ball State
|-
| 1992.
| nagrada za istaknutog Hoosiera
| Indiana
|-
| 1995.
| nagrada Project
| Zaklada Nacionalnog dana sadnje drveća
|-
| 1997.
| LVA-ova nagrada za vodstvo (predana tvrtki [[Paws, Inc.|Paws]])
| Literacy Volunteers of America
|-
| 2016.
| nagrada Inkpot&lt;ref&gt;{{Cite web |date=December 6, 2012 |title=Inkpot Award |url=https://www.comic-con.org/awards/inkpot |website=San Diego Comic-Con |access-date=September 12, 2020 |archive-date=January 29, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170129155249/http://www.comic-con.org/awards/inkpot |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| Comic-Con u San Diegu
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Davis, Jim}}</text>
      <sha1>ezinyasgew7o2unqfx6d6oiaq4yd8up</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479207</id>
      <parentid>7479205</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:01:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <origin>7479207</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16717" sha1="2uyhxyw7e6uktpx98vnm2e7o3yzjcar" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}

{{Infookvir životopis
| ime            = Jim Davis 
| slika          = James R. Davis.jpg
| veličina       = 
| opis_slike     = Davis 2010.
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[28. srpnja]] [[1945.]]
| mjesto_rođenja = {{SAD grad|Marion|Indiana}}
| smrt           = 
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| poznat_po      = ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' {{malo|(1978. – danas)}}&lt;br/&gt;''Orson i prijatelji'' {{malo|(1986. – 1989.)}}
| zanimanje      = karikaturist, scenarist, producent
| nagrade        =
| potpis         = Jim Davis signature.svg
}}
'''James Robert Davis''' ({{SAD grad|Marion|Indiana}}, 28. srpnja 1945.) američki je karikaturist, scenarist i producent. Autor je [[strip]]ova ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' i ''Orson i prijatelji''. Prvi put objavljen 1978., ''Garfield'' je najuspješniji strip po broju novina u kojima izlazi diljem svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=LaMartina |first=Jerry |date=January 28, 2002 |title=Garfield Comic Strip Makes Guinness Book of World Records |url=https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |access-date=January 29, 2018 |website=[[bizjournals]] |archive-date=September 20, 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020920074947/https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Među njegovim su ostalim radovima stripovi ''Gidža Jaguridža'', ''Gnorm Gnat'' i ''Gospodin Krumpiroslav''.

Napisao je scenarije za sve televizijske animirane filmove o ''Garfieldu'' koje je od 1982. do 1991. prikazivao [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]. Također je producent ''[[Garfield i prijatelji|Garfielda i prijatelja]]'', serije koja se također prikazivala na CBS-u od 1988. do 1994. Jedan je od autora i izvršni je producent nekoliko računalno animiranih filmova o Garfieldu te je izvršni producent računalno animiranih televizijskih serija ''The Garfield Show'' i ''Garfield Originals''.

== Rani život ==
[[Slika:Jim davis ball state.jpg|Davisova fotografija u godišnjaku [[Sveučilište Ball State|Sveučilišta Ball State]] iz 1967.|thumb|left|200px]]
James Robert Davis rođen je 28. srpnja 1945. u gradu [[Marion, Indiana|Marionu]] u [[Indiana|Indiani]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=De Weyer |first=Geert |title=100 stripklassiekers die niet in je boekenkast mogen ontbreken |publisher=Atlas |year=2008 |isbn=978-90-450-0996-4 |location=[[Amsterdam]] / [[Antwerp]] |page=244 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Odrastao je na malenoj farmi na kojoj se uzgajala pasmina goveda Angus&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jim Davis Bio |url=https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |access-date=October 5, 2020 |website=Premiere Speakers Bureau |archive-date=December 2, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201202222813/https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |url-status=live }}&lt;/ref&gt; u Fairmountu u Indiani, gdje je živio sa svojim ocem Jamesom Williamom Davisom, majkom Annom Catherine „Betty” Davis (rođ. Carter) i bratom Daveom. Davisovo djetinjstvo na farmi usporedivo je sa životom [[Jon Arbuckle|Jona Arbucklea]], Garfieldova vlasnika, koji je također u djetinjstvu živio na farmi s roditeljima i bratom Docom Boyem te koji je, poput Davisa, karikaturist rođen 28. srpnja. Studirao je umjetnost i ekonomiju na Sveučilištu Ball State. Među njegovim je kolegama na studiju bio [[David Letterman]]. Za vrijeme studija učlanio se u studentsko udruženje [[Theta Xi]].

Godine 1959. u srednjoj školi u Fairmountu Davis je postao umjetnički direktor školskih novina ''The Breeze''. U tim je novinama objavljen njegov prvi strip, nadahnut njegovim školskim životom. Davis je također izradio većinu ilustracija za godišnjak iz 1963., u kojem je crtao iste likove.

Davis se ženio dva puta. Prvo je bio u braku s Carolyn Altekruse, koja je bila alergična na mačju dlaku.&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{Cite magazine |date=December 7, 1981 |title=Those Catty Cartoonists |url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |magazine=[[Time (časopis)|Time]] |access-date=June 6, 2020 |archive-date=April 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430130011/http://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; S njom je dobio sina,&lt;ref name=&quot;Time&quot; /&gt; a imali su i kujicu po imenu Molly.&lt;ref name=&quot;everything2&quot;&gt;{{Cite web |title=Jim Davis - Everything2.com |url=http://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |website=Everything2.com |access-date=November 16, 2017 |archive-date=November 17, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070030/https://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Dana 16. srpnja 2000. Davis se oženio Jill, koja je imala dvoje djece iz prijašnjeg braka.&lt;ref name=&quot;everything2&quot; /&gt;

U jesen 2006. Davis se zaposlio na Sveučilištu Ball State kao honorarni profesor i predavao je o kreativnim i poslovnim stranama industrije stripova.

Davis živi u [[Albany, Indiana|Albanyju]] u Indiani, gdje sa zaposlenicima u svojoj tvrtki [[Paws, Inc.]], koju je osnovao 1981., crta ''Garfielda''.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=January 25, 2022 |title=Jim Davis |url=https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |access-date=January 25, 2022 |website=[[The Saturday Evening Post]] |archive-date=January 25, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220125225220/https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U toj je tvrtki zaposleno gotovo 50 umjetnika i administratora za licenciranje zaduženih za upravljanje licenciranjem ''Garfielda'' diljem svijeta i prijevode.

Bivši je predsjednik podružnice Nacionalne organizacije FFA u Fairmountu u Indiani.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=National FFA Organization Prominent Members |url=https://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |publisher=National F.F.A. Organization |archive-url=https://web.archive.org/web/20100713074526/http://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |archive-date=July 13, 2010}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Prije nego što je osmislio ''Garfielda'', Davis je radio u reklamnoj agenciji. Godine 1969. počeo je pomagati Tomu Ryanu u crtanju stripa ''Gidža Jaguridža''. Potom je počeo crtati vlastiti strio ''Gnorm Gnat'', koji je svakog tjedna od 1973. do 1975. izlazio u novinama ''The Pendleton Times''. Kad je Davis taj strip pokušao prodati nacionalnom sindikatu za stripove, urecnik mu je rekao: „Dobro crtaš, 'fore' su ti 'odlične', ali kukci – nitko se ne može povezati s kukcima!”&lt;ref&gt;Davis, Jim. ''20 Years &amp; Still Kicking!: Garfield's Twentieth Anniversary Collection''. New York: Ballantine Books, 1998., str. 14.&lt;/ref&gt; Tad je počeo proučavati stripove; i dalje vjerujući da su životinje smiješne, u stripu ''[[Peanuts]]'' primijetio je da [[Snoopy]] nije samo zvijezda stripa nego i da je na tržištu mnogo uspješniji od [[Charlie Brown|Charlieja Browna]]. Smatrajući da je tržište prezasićeno stripovima o psima, odlučio je da će zvijezda njegova idućeg stripa biti mačak.&lt;ref name=&quot;wapocat&quot;&gt;{{Cite magazine |last=Shapiro |first=Walter |date=December 12, 1982 |title=Lives: The Cat That Rots the Intellect |url=https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1982/12/12/lives-the-cat-that-rots-the-intellect/d6ed28c6-bee3-41ad-81f2-1839b34b87b1/ |magazine=[[The Washington Post]] |access-date=June 23, 2019 |archive-date=June 23, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190623024810/https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1982/12/12/lives-the-cat-that-rots-the-intellect/d6ed28c6-bee3-41ad-81f2-1839b34b87b1/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Jon - 1976-01-08.png|thumb|prva epizoda stripa ''Jon'', objavljena u ''Pendleton Timesu'' 8. siječnja 1976.]]
Od siječnja 1976. do veljače 1978. Davis je za ''Pendleton Times'' crtao strip ''Jon'', koji je u tim novinama izlazio jednom tjedno. Glavni likovi tog stripa bili su mladi neženja [[Jon Arbuckle]] i njegov letargični, cinični mačak Garfield. Kako je Garfield postajao sve popularniji među urednicima i čitateljima, Davis je 1. rujna 1977. preimenovao strip u ''Garfield''. Dana 19. lipnja 1978. ''Garfield'' je počeo izlaziti u više od 40 novina. Do 2008. pojavio se u 2580 novina i svaki ga je dan čitalo 300 milijuna ljudi diljem svijeta.&lt;ref name=&quot;BW1&quot;&gt;{{Cite press release |date=January 22, 2002 |title=Garfield Named World's Most Syndicated Comic Strip. |publisher=[[Business Wire]] |location=Kansas City, Missouri |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Jan_22/ai_82001296 |url-status=dead |access-date=July 26, 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090121005601/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Jan_22/ai_82001296 |archive-date=January 21, 2009}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Sovereign House - graffiti - geograph.org.uk - 5854795.jpg|thumb|Garfield u uličnome grafitu]]
U ožujku 1986. Davis je počeo crtati strip ''Orson i prijatelji'' o životinjama na farmi. Nije bio uspješan kao ''Garfield'' i prestao je izlaziti 1. svibnja 1989. Davisovu pomoćniku Brettu Kothu u posljednjoj su godini izlaženja pripisane zasluge za crtačku suradnju na stripu. Od 2000. do 2003. Davis i Koth crtali su strip utemeljen na igrački [[Gospodin Krumpiroslav|Gospodina Krumpiroslava]].

Davis je osnovao Zakladu Professor Garfield, koja pruža pomoć u opismenjavanju djece.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TRC About Us: Professor Garfield |url=http://www.professorgarfield.org/parents_teachers/about/about.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714190628/http://www.professorgarfield.org/parents_teachers/about/about.html |archive-date=July 14, 2010 |access-date=December 15, 2013 |website=ProfessorGarfield.org}}&lt;/ref&gt;

Na njegov su rad utjecali stripovi ''[[Beetle Bailey]]'' i ''[[Hi and Lois]]'' [[Mort Walker|Morta Walkera]], ''[[Peanuts]]'' [[Charles M. Schulz|Charlesa M. Schulza]], ''[[Steve Canyon]]'' [[Milton Caniff|Miltona Caniffa]] i ''B.C.'' [[Johnny Hart|Johnnyja Harta]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ashton |date=November 9, 2012 |title=Interview with Jim Davis |url=http://blog.calendars.com/2012/11/interview-with-jim-davis/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140225005336/http://blog.calendars.com/2012/11/interview-with-jim-davis/ |archive-date=February 25, 2014 |access-date=February 20, 2014 |publisher=Calendars.com}}&lt;/ref&gt; Schulz je Davisu postao mentor; Davis je izjavio da mu je upravo Schulz pomogao promijeniti Garfieldov izgled u sadašnji za lakše izvođenje fizičkih gegova dok su radili na posebnim televizijskim emisijama o svojim stripovima početkom osamdesetih godina 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |last=Wood |first=Robert |date=2024-12-17 |title=Peanuts' Charles Schulz Redesigned Garfield For a Touching Reason |url=https://screenrant.com/garfield-peanuts-charles-schulz-snoopy-dancing-davis-factoid/ |access-date=2024-12-29 |website=ScreenRant |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Tardive |first=Ambrose |date=2024-06-19 |title=Peanuts vs. Garfield: Charles Schulz Secretly Considered Jim Davis His Arch-Rival |url=https://screenrant.com/peanuts-garfield-charles-schulz-jim-davis-rivalry/ |access-date=2024-06-21 |website=ScreenRant |language=en}}&lt;/ref&gt; Davis je opovrgnuo tvrdnju [[David Michaelis|Davida Michaelisa]] da je Schulz Davisu zamjerao uspjeh ''Garfielda''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Od 1984. do 2001. Davis je bio vlasnik restorana Foxfires u Muncieju u Indiani. Zatvorio ga je kad se glavni kuhar zaposlio na drugom radnom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite news | url=https://www.newspapers.com/image/253372237/ | title=Foxfires plans to close its doors for good next week | work=The Star Press | date=April 13, 2001 | access-date=November 28, 2023 | author=Brian Saparnis | pages=5C}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. Davis je prodao Paws, Inc. konglomeratu [[Viacom]],&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Whitten |first=Sarah |date=August 6, 2019 |title=Viacom Buys Lasagna-Loving Garfield for Nickelodeon |url=https://www.cnbc.com/2019/08/06/garfield-bought-by-viacom-for-nickelodeon.html |access-date=October 5, 2020 |publisher=[[CNBC]] |archive-date=September 30, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200930031440/https://www.cnbc.com/2019/08/06/garfield-bought-by-viacom-for-nickelodeon.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; koji se nekoliko mjeseci poslije spojio sa [[CBS Corporation]]om, čime je nastao konglomerat ViacomCBS (poslije poznat kao [[Paramount Global]]).

U prosincu 2019. Davis je izjavio da će svakog tjedna na aukcijama prodavati ručno obojene stripove o ''Garfieldu'' koje je izrađivao od 1978. do 2011. Izjavio je da od 2011. stripove crta na grafičkom tabletu.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Muncy |first=Julie |date=December 21, 2019 |title=Garfield Cartoonist Jim Davis Is Putting 30 Years of Strips Up for Auction |url=https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |access-date=December 23, 2019 |website=io9 |language=en-us |archive-date=December 22, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222204848/https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stengle |first=Jamie |date=2019-12-21 |title=30-plus years of 'Garfield' comic strips to sell at auction |url=https://apnews.com/article/4405538b55a97d8cc52ed3315dfda4ca |access-date=2025-02-07 |website=AP News |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
{|class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;max-width:90%;&quot;
|-
! style=&quot;width:10%;&quot;| Godina
! style=&quot;width:50%;&quot;| Nagrada
! style=&quot;width:90%;&quot;| Tijelo koje je dodijelilo nagradu
|-
| 1983.
| Zlatna ploča&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Golden Plate Awardees of the American Academy of Achievement |url=https://achievement.org/our-history/golden-plate-awards/ |website=Achievement.org |publisher=[[American Academy of Achievement]] |access-date=November 12, 2020 |archive-date=December 15, 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161215023909/https://achievement.org/our-history/golden-plate-awards/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Wade |first=Larry |date=July 14, 1983 |title=American Academy of Achievement Fills Coronado with Famous Names |url=https://achievement.org/wp-content/uploads/2016/04/Coronado-Journal-July-14-1983.pdf |publisher=Coronado Journal |access-date=November 12, 2020 |archive-date=June 30, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630031718/https://achievement.org/wp-content/uploads/2016/04/Coronado-Journal-July-14-1983.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|American Academy of Achievement
|-
| 1984. – 1985.
| [[nagrada Emmy]] za izvanredan animinirani program u udarnome terminu (''Garfield in the Rough'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1985.
| Nagrada [[Elzie Segar]] za doprinos karikaturi
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1986.
| nagrada Emmy za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield's Halloween Adventure'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)+
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1986.
| nagrada za najbolji strip
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1988. – 1989.
| nagrada Emmy za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield's Babes and Bullets'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1988.
| nagrada [[Sagamore of the Wabash]]
| [[Indiana]]
|-
| 1989.
| Reubenova nagrada za opću izvrsnost u crtanju karikatura
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1989.
| nagrada za glasnogovornika za Dan sadnje drveća u Indiani
| Odjel za prirodne resurse i šume u Indiani
|-
| 1990.
| nagrada za izniman doprinos zajednici
| Zaklada Nacionalnog dana sadnje drveća
|-
| 1991.
| nagrada Indiane za novinarstvo
| Odsjek za novinarstvo Sveučilišta Ball State
|-
| 1992.
| nagrada za istaknutog Hoosiera
| Indiana
|-
| 1995.
| nagrada Project
| Zaklada Nacionalnog dana sadnje drveća
|-
| 1997.
| LVA-ova nagrada za vodstvo (predana tvrtki [[Paws, Inc.|Paws]])
| Literacy Volunteers of America
|-
| 2016.
| nagrada Inkpot&lt;ref&gt;{{Cite web |date=December 6, 2012 |title=Inkpot Award |url=https://www.comic-con.org/awards/inkpot |website=San Diego Comic-Con |access-date=September 12, 2020 |archive-date=January 29, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170129155249/http://www.comic-con.org/awards/inkpot |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| Comic-Con u San Diegu
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Davis, Jim}}

[[Kategorija:Crtači stripa]]</text>
      <sha1>2uyhxyw7e6uktpx98vnm2e7o3yzjcar</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479209</id>
      <parentid>7479207</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:02:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479209</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16715" sha1="b5q38s8tc3cqso42manr6adxqt41014" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}

{{Infookvir životopis
| ime            = Jim Davis 
| slika          = James R. Davis.jpg
| veličina       = 
| opis_slike     = Davis 2010.
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[28. srpnja]] [[1945.]]
| mjesto_rođenja = {{SAD grad|Marion|Indiana}}
| smrt           = 
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| poznat_po      = ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' {{malo|(1978. – danas)}}&lt;br/&gt;''Orson i prijatelji'' {{malo|(1986. – 1989.)}}
| zanimanje      = karikaturist, scenarist, producent
| nagrade        =
| potpis         = Jim Davis signature.svg
}}
'''James Robert Davis''' ({{SAD grad|Marion|Indiana}}, 28. srpnja 1945.) američki je karikaturist, scenarist i producent. Autor je [[strip]]ova ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' i ''Orson i prijatelji''. Prvi put objavljen 1978., ''Garfield'' je najuspješniji strip po broju novina u kojima izlazi diljem svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=LaMartina |first=Jerry |date=January 28, 2002 |title=Garfield Comic Strip Makes Guinness Book of World Records |url=https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |access-date=January 29, 2018 |website=[[bizjournals]] |archive-date=September 20, 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020920074947/https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Među njegovim su ostalim radovima stripovi ''Gidža Jaguridža'', ''Gnorm Gnat'' i ''Gospodin Krumpiroslav''.

Napisao je scenarije za sve televizijske animirane filmove o ''Garfieldu'' koje je od 1982. do 1991. prikazivao [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]. Također je producent ''[[Garfield i prijatelji|Garfielda i prijatelja]]'', serije koja se također prikazivala na CBS-u od 1988. do 1994. Jedan je od autora i izvršni je producent nekoliko računalno animiranih filmova o Garfieldu te je izvršni producent računalno animiranih televizijskih serija ''The Garfield Show'' i ''Garfield Originals''.

== Rani život ==
[[Slika:Jim davis ball state.jpg|Davisova fotografija u godišnjaku [[Sveučilište Ball State|Sveučilišta Ball State]] iz 1967.|thumb|left|200px]]
James Robert Davis rođen je 28. srpnja 1945. u gradu [[Marion, Indiana|Marionu]] u [[Indiana|Indiani]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=De Weyer |first=Geert |title=100 stripklassiekers die niet in je boekenkast mogen ontbreken |publisher=Atlas |year=2008 |isbn=978-90-450-0996-4 |location=[[Amsterdam]] / [[Antwerp]] |page=244 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Odrastao je na malenoj farmi na kojoj se uzgajala pasmina goveda Angus&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jim Davis Bio |url=https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |access-date=October 5, 2020 |website=Premiere Speakers Bureau |archive-date=December 2, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201202222813/https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |url-status=live }}&lt;/ref&gt; u Fairmountu u Indiani, gdje je živio sa svojim ocem Jamesom Williamom Davisom, majkom Annom Catherine „Betty” Davis (rođ. Carter) i bratom Daveom. Davisovo djetinjstvo na farmi usporedivo je sa životom [[Jon Arbuckle|Jona Arbucklea]], Garfieldova vlasnika, koji je također u djetinjstvu živio na farmi s roditeljima i bratom Docom Boyem te koji je, poput Davisa, karikaturist rođen 28. srpnja. Studirao je umjetnost i ekonomiju na Sveučilištu Ball State. Među njegovim je kolegama na studiju bio [[David Letterman]]. Za vrijeme studija učlanio se u studentsko udruženje [[Theta Xi]].

Godine 1959. u srednjoj školi u Fairmountu Davis je postao umjetnički direktor školskih novina ''The Breeze''. U tim je novinama objavljen njegov prvi strip, nadahnut njegovim školskim životom. Davis je također izradio većinu ilustracija za godišnjak iz 1963., u kojem je crtao iste likove.

Davis se ženio dva puta. Prvo je bio u braku s Carolyn Altekruse, koja je bila alergična na mačju dlaku.&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{Cite magazine |date=December 7, 1981 |title=Those Catty Cartoonists |url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |magazine=[[Time (časopis)|Time]] |access-date=June 6, 2020 |archive-date=April 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430130011/http://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; S njom je dobio sina,&lt;ref name=&quot;Time&quot; /&gt; a imali su i kujicu po imenu Molly.&lt;ref name=&quot;everything2&quot;&gt;{{Cite web |title=Jim Davis - Everything2.com |url=http://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |website=Everything2.com |access-date=November 16, 2017 |archive-date=November 17, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070030/https://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Dana 16. srpnja 2000. Davis se oženio Jill, koja je imala dvoje djece iz prijašnjeg braka.&lt;ref name=&quot;everything2&quot; /&gt;

U jesen 2006. Davis se zaposlio na Sveučilištu Ball State kao honorarni profesor i predavao je o kreativnim i poslovnim stranama industrije stripova.

Davis živi u [[Albany, Indiana|Albanyju]] u Indiani, gdje sa zaposlenicima u svojoj tvrtki [[Paws, Inc.]], koju je osnovao 1981., crta ''Garfielda''.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=January 25, 2022 |title=Jim Davis |url=https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |access-date=January 25, 2022 |website=[[The Saturday Evening Post]] |archive-date=January 25, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220125225220/https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U toj je tvrtki zaposleno gotovo 50 umjetnika i administratora za licenciranje zaduženih za upravljanje licenciranjem ''Garfielda'' diljem svijeta i prijevode.

Bivši je predsjednik podružnice Nacionalne organizacije FFA u Fairmountu u Indiani.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=National FFA Organization Prominent Members |url=https://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |publisher=National F.F.A. Organization |archive-url=https://web.archive.org/web/20100713074526/http://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |archive-date=July 13, 2010}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Prije nego što je osmislio ''Garfielda'', Davis je radio u reklamnoj agenciji. Godine 1969. počeo je pomagati Tomu Ryanu u crtanju stripa ''Gidža Jaguridža''. Potom je počeo crtati vlastiti strip ''Gnorm Gnat'', koji je svakog tjedna od 1973. do 1975. izlazio u novinama ''The Pendleton Times''. Kad je Davis taj strip pokušao prodati nacionalnom sindikatu za stripove, urednik mu je rekao: „Dobro crtaš, 'fore' su ti 'odlične', ali kukci – nitko se ne može povezati s kukcima!”&lt;ref&gt;Davis, Jim. ''20 Years &amp; Still Kicking!: Garfield's Twentieth Anniversary Collection''. New York: Ballantine Books, 1998., str. 14.&lt;/ref&gt; Tad je počeo proučavati stripove; i dalje vjerujući da su životinje smiješne, u stripu ''[[Peanuts]]'' primijetio je da [[Snoopy]] nije samo zvijezda stripa nego i da je na tržištu mnogo uspješniji od [[Charlie Brown|Charlieja Browna]]. Smatrajući da je tržište prezasićeno stripovima o psima, odlučio je da će zvijezda njegova idućeg stripa biti mačak.&lt;ref name=&quot;wapocat&quot;&gt;{{Cite magazine |last=Shapiro |first=Walter |date=December 12, 1982 |title=Lives: The Cat That Rots the Intellect |url=https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1982/12/12/lives-the-cat-that-rots-the-intellect/d6ed28c6-bee3-41ad-81f2-1839b34b87b1/ |magazine=[[The Washington Post]] |access-date=June 23, 2019 |archive-date=June 23, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190623024810/https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1982/12/12/lives-the-cat-that-rots-the-intellect/d6ed28c6-bee3-41ad-81f2-1839b34b87b1/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Jon - 1976-01-08.png|thumb|prva epizoda stripa ''Jon'', objavljena u ''Pendleton Timesu'' 8. siječnja 1976.]]
Od siječnja 1976. do veljače 1978. Davis je za ''Pendleton Times'' crtao strip ''Jon'', koji je u tim novinama izlazio jednom tjedno. Glavni likovi tog stripa bili su mladi neženja [[Jon Arbuckle]] i njegov letargični, cinični mačak Garfield. Kako je Garfield postajao sve popularniji među urednicima i čitateljima, Davis je 1. rujna 1977. preimenovao strip u ''Garfield''. Dana 19. lipnja 1978. ''Garfield'' je počeo izlaziti u više od 40 novina. Do 2008. pojavio se u 2580 novina i svaki ga je dan čitalo 300 milijuna ljudi diljem svijeta.&lt;ref name=&quot;BW1&quot;&gt;{{Cite press release |date=January 22, 2002 |title=Garfield Named World's Most Syndicated Comic Strip. |publisher=[[Business Wire]] |location=Kansas City, Missouri |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Jan_22/ai_82001296 |url-status=dead |access-date=July 26, 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090121005601/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Jan_22/ai_82001296 |archive-date=January 21, 2009}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Sovereign House - graffiti - geograph.org.uk - 5854795.jpg|thumb|Garfield u uličnome grafitu]]
U ožujku 1986. Davis je počeo crtati strip ''Orson i prijatelji'' o životinjama na farmi. Nije bio uspješan kao ''Garfield'' i prestao je izlaziti 1. svibnja 1989. Davisovu pomoćniku Brettu Kothu u posljednjoj su godini izlaženja pripisane zasluge za crtačku suradnju na stripu. Od 2000. do 2003. Davis i Koth crtali su strip utemeljen na igrački [[Gospodin Krumpiroslav|Gospodina Krumpiroslava]].

Davis je osnovao Zakladu Professor Garfield, koja pruža pomoć u opismenjavanju djece.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TRC About Us: Professor Garfield |url=http://www.professorgarfield.org/parents_teachers/about/about.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714190628/http://www.professorgarfield.org/parents_teachers/about/about.html |archive-date=July 14, 2010 |access-date=December 15, 2013 |website=ProfessorGarfield.org}}&lt;/ref&gt;

Na njegov su rad utjecali stripovi ''[[Beetle Bailey]]'' i ''[[Hi and Lois]]'' [[Mort Walker|Morta Walkera]], ''[[Peanuts]]'' [[Charles M. Schulz|Charlesa M. Schulza]], ''[[Steve Canyon]]'' [[Milton Caniff|Miltona Caniffa]] i ''B.C.'' [[Johnny Hart|Johnnyja Harta]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ashton |date=November 9, 2012 |title=Interview with Jim Davis |url=http://blog.calendars.com/2012/11/interview-with-jim-davis/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140225005336/http://blog.calendars.com/2012/11/interview-with-jim-davis/ |archive-date=February 25, 2014 |access-date=February 20, 2014 |publisher=Calendars.com}}&lt;/ref&gt; Schulz je Davisu postao mentor; Davis je izjavio da mu je upravo Schulz pomogao promijeniti Garfieldov izgled u sadašnji za lakše izvođenje fizičkih gegova dok su radili na posebnim televizijskim emisijama o svojim stripovima početkom osamdesetih godina 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |last=Wood |first=Robert |date=2024-12-17 |title=Peanuts' Charles Schulz Redesigned Garfield For a Touching Reason |url=https://screenrant.com/garfield-peanuts-charles-schulz-snoopy-dancing-davis-factoid/ |access-date=2024-12-29 |website=ScreenRant |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Tardive |first=Ambrose |date=2024-06-19 |title=Peanuts vs. Garfield: Charles Schulz Secretly Considered Jim Davis His Arch-Rival |url=https://screenrant.com/peanuts-garfield-charles-schulz-jim-davis-rivalry/ |access-date=2024-06-21 |website=ScreenRant |language=en}}&lt;/ref&gt; Davis je opovrgnuo tvrdnju [[David Michaelis|Davida Michaelisa]] da je Schulz Davisu zamjerao uspjeh ''Garfielda''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Od 1984. do 2001. Davis je bio vlasnik restorana Foxfires u Muncieju u Indiani. Zatvorio ga je kad se glavni kuhar zaposlio na drugom radnom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite news | url=https://www.newspapers.com/image/253372237/ | title=Foxfires plans to close its doors for good next week | work=The Star Press | date=April 13, 2001 | access-date=November 28, 2023 | author=Brian Saparnis | pages=5C}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. Davis je prodao Paws, Inc. konglomeratu [[Viacom]],&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Whitten |first=Sarah |date=August 6, 2019 |title=Viacom Buys Lasagna-Loving Garfield for Nickelodeon |url=https://www.cnbc.com/2019/08/06/garfield-bought-by-viacom-for-nickelodeon.html |access-date=October 5, 2020 |publisher=[[CNBC]] |archive-date=September 30, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200930031440/https://www.cnbc.com/2019/08/06/garfield-bought-by-viacom-for-nickelodeon.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; koji se nekoliko mjeseci poslije spojio sa [[CBS Corporation]]om, čime je nastao konglomerat ViacomCBS (poslije poznat kao [[Paramount Global]]).

U prosincu 2019. Davis je izjavio da će svakog tjedna na aukcijama prodavati ručno obojene stripove o ''Garfieldu'' koje je izrađivao od 1978. do 2011. Izjavio je da od 2011. stripove crta na grafičkom tabletu.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Muncy |first=Julie |date=December 21, 2019 |title=Garfield Cartoonist Jim Davis Is Putting 30 Years of Strips Up for Auction |url=https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |access-date=December 23, 2019 |website=io9 |language=en-us |archive-date=December 22, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222204848/https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stengle |first=Jamie |date=2019-12-21 |title=30-plus years of 'Garfield' comic strips to sell at auction |url=https://apnews.com/article/4405538b55a97d8cc52ed3315dfda4ca |access-date=2025-02-07 |website=AP News |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
{|class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;max-width:90%;&quot;
|-
! style=&quot;width:10%;&quot;| Godina
! style=&quot;width:50%;&quot;| Nagrada
! style=&quot;width:90%;&quot;| Tijelo koje je dodijelilo nagradu
|-
| 1983.
| Zlatna ploča&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Golden Plate Awardees of the American Academy of Achievement |url=https://achievement.org/our-history/golden-plate-awards/ |website=Achievement.org |publisher=[[American Academy of Achievement]] |access-date=November 12, 2020 |archive-date=December 15, 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161215023909/https://achievement.org/our-history/golden-plate-awards/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Wade |first=Larry |date=July 14, 1983 |title=American Academy of Achievement Fills Coronado with Famous Names |url=https://achievement.org/wp-content/uploads/2016/04/Coronado-Journal-July-14-1983.pdf |publisher=Coronado Journal |access-date=November 12, 2020 |archive-date=June 30, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630031718/https://achievement.org/wp-content/uploads/2016/04/Coronado-Journal-July-14-1983.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|American Academy of Achievement
|-
| 1984. – 1985.
| [[nagrada Emmy]] za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield in the Rough'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1985.
| Nagrada [[Elzie Segar]] za doprinos karikaturi
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1986.
| nagrada Emmy za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield's Halloween Adventure'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)+
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1986.
| nagrada za najbolji strip
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1988. – 1989.
| nagrada Emmy za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield's Babes and Bullets'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1988.
| nagrada [[Sagamore of the Wabash]]
| [[Indiana]]
|-
| 1989.
| Reubenova nagrada za opću izvrsnost u crtanju karikatura
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1989.
| nagrada za glasnogovornika za Dan sadnje drveća u Indiani
| Odjel za prirodne resurse i šume u Indiani
|-
| 1990.
| nagrada za izniman doprinos zajednici
| Zaklada Nacionalnog dana sadnje drveća
|-
| 1991.
| nagrada Indiane za novinarstvo
| Odsjek za novinarstvo Sveučilišta Ball State
|-
| 1992.
| nagrada za istaknutog Hoosiera
| Indiana
|-
| 1995.
| nagrada Project
| Zaklada Nacionalnog dana sadnje drveća
|-
| 1997.
| LVA-ova nagrada za vodstvo (predana tvrtki [[Paws, Inc.|Paws]])
| Literacy Volunteers of America
|-
| 2016.
| nagrada Inkpot&lt;ref&gt;{{Cite web |date=December 6, 2012 |title=Inkpot Award |url=https://www.comic-con.org/awards/inkpot |website=San Diego Comic-Con |access-date=September 12, 2020 |archive-date=January 29, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170129155249/http://www.comic-con.org/awards/inkpot |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| Comic-Con u San Diegu
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Davis, Jim}}

[[Kategorija:Crtači stripa]]</text>
      <sha1>b5q38s8tc3cqso42manr6adxqt41014</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479214</id>
      <parentid>7479209</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:04:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zamijenjen sadržaj stranice s »{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}«</comment>
      <origin>7479214</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="228" sha1="gnhcf7brubz2drmo09abd1l7p0ewzb8" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:&lt;span style=&quot;font-variant:small-caps;font-family:Old English Text MT&quot;&gt;{{Linear-gradient text | HotPink | Navy | text = Suradnik:Neptune, the Mystic/Tiskara2 | direction = right | alt text color = black }}&lt;/span&gt;}}</text>
      <sha1>gnhcf7brubz2drmo09abd1l7p0ewzb8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>André Martinet</title>
    <ns>0</ns>
    <id>743019</id>
    <revision>
      <id>7479191</id>
      <parentid>7477014</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:05:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popr</comment>
      <origin>7479191</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1560" sha1="ot1wzrf0jrhhn3sns0sup20paw09nd3" xml:space="preserve">'''André Martinet''' ([[Saint-Alban-des-Villards]], [[Kanton La Chambre]], [[12. travnja]] [[1908.]] – [[Châtenay-Malabry]], [[16. srpnja]] [[1999.]]), francuski jezikoslovac, začetnik funkcionalne strukturalne lingvistike

U lingvističkoj teoriji poznat je posebno po svojim studijama o lingvističkoj ekonomiji i [[dvostruka artikulacija| dvostrukoj artikulaciji]]. Inzistirao je na komunikacijskoj funkciji jezika.

== Djela ==
* 1960. ''Éléments de linguistique générale''. (&quot;Osnove opće lingvistike&quot;)
* 1962. ''Functional View of Language''. (&quot;Funkcionalni pogled na jezik&quot;)
* 1969. ''Le Français sans fard''. (&quot;O francuskom bez uvijanja&quot;)
* 1974. ''Studies in Functional Syntax''. (&quot;Studije o funkcionalnoj sintaksi&quot;)
* 1975. ''Évolution et reconstruction des langues''. (&quot;Razvoj i rekonstrukcija jezikâ&quot;)
* 1979. ''Grammaire fonctionnelle du français''. (&quot;Francuska funkcionalna gramatika&quot;)
* 1985. ''Syntaxe générale''. (&quot;Opća sintaksa&quot;)

=== Prijevodi na hrvatski ===
* Martinet, André (1982). ''Osnove opće lingvistike''. Prijevod i predgovor [[August Kovačec]]. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.

== Literatura ==
* Pranjić, Kruno (1966). Andre Martinet: Economie des changements phonetiques. ''Suvremena lingvistika'', 1(1), str. 1-4. [Prikaz.]
* Tekavčić, Pavao (1966). Bertil Malmberg: &quot;Andre Martinet, Economie des changements phonetiques&quot;. ''Suvremena lingvistika'', 1(1), str. 1-4. [Prikaz prikaza.]

{{Interlingua}}

{{GLAVNIRASPORED:Martinet, André}}
[[Kategorija:Jezikoslovci]]
[[Kategorija:Francuski jezikoslovci]]</text>
      <sha1>ot1wzrf0jrhhn3sns0sup20paw09nd3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Location map</title>
    <ns>828</ns>
    <id>749112</id>
    <revision>
      <id>7479220</id>
      <parentid>7469330</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>class=noviewer</comment>
      <origin>7479220</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="21905" sha1="onxeu47oal7jmkj0ikk7qme22ti4pl2" xml:space="preserve">require('strict')

local p = {}

local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs

local function round(n, decimals)
	local pow = 10^(decimals or 0)
	return math.floor(n * pow + 0.5) / pow
end

function p.getMapParams(map, frame)
	if not map then
		error('The name of the location map definition to use must be specified', 2)
	end
	local moduletitle = mw.title.new('Module:Location map/data/' .. map)
	if not moduletitle then
		error(string.format('%q is not a valid name for a location map definition', map), 2)
	elseif moduletitle.exists then
		local mapData = mw.loadData('Module:Location map/data/' .. map)
		return function(name, params)
			if name == nil then
				return 'Module:Location map/data/' .. map
			elseif mapData[name] == nil then
				return ''
			elseif params then
				return mw.message.newRawMessage(tostring(mapData[name]), unpack(params)):plain()
			else
				return mapData[name]
			end
		end
	else
		error('Unable to find the specified location map definition: &quot;Module:Location map/data/' .. map .. '&quot; does not exist', 2)
	end
end

function p.data(frame, args, map)
	if not args then
		args = getArgs(frame, {frameOnly = true})
	end
	if not map then
		map = p.getMapParams(args[1], frame)
	end
	local params = {}
	for k,v in ipairs(args) do
		if k &gt; 2 then
			params[k-2] = v
		end
	end
	return map(args[2], #params ~= 0 and params)
end

local hemisphereMultipliers = {
	longitude = { W = -1, w = -1, E = 1, e = 1 },
	latitude = { S = -1, s = -1, N = 1, n = 1 }
}

local function decdeg(degrees, minutes, seconds, hemisphere, decimal, direction)
	if decimal then
		if degrees then
			error('Decimal and DMS degrees cannot both be provided for ' .. direction, 2)
		elseif minutes then
			error('Minutes can only be provided with DMS degrees for ' .. direction, 2)
		elseif seconds then
			error('Seconds can only be provided with DMS degrees for ' .. direction, 2)
		elseif hemisphere then
			error('A hemisphere can only be provided with DMS degrees for ' .. direction, 2)
		end
		local retval = tonumber(decimal)
		if retval then
			return retval
		end
		error('The value &quot;' .. decimal .. '&quot; provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2)
	elseif seconds and not minutes then
		error('Seconds were provided for ' .. direction .. ' without minutes also being provided', 2)
	elseif not degrees then
		if minutes then
			error('Minutes were provided for ' .. direction .. ' without degrees also being provided', 2)
		elseif hemisphere then
			error('A hemisphere was provided for ' .. direction .. ' without degrees also being provided', 2)
		end
		return nil
	end
	decimal = tonumber(degrees)
	if not decimal then
		error('The degree value &quot;' .. degrees .. '&quot; provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2)
	elseif minutes and not tonumber(minutes) then
		error('The minute value &quot;' .. minutes .. '&quot; provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2)
	elseif seconds and not tonumber(seconds) then
		error('The second value &quot;' .. seconds .. '&quot; provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2)
	end
	decimal = decimal + (minutes or 0)/60 + (seconds or 0)/3600
	if hemisphere then
		local multiplier = hemisphereMultipliers[direction][hemisphere]
		if not multiplier then
			error('The hemisphere &quot;' .. hemisphere .. '&quot; provided for ' .. direction .. ' is not valid', 2)
		end
		decimal = decimal * multiplier
	end
	return decimal
end

-- Finds a parameter in a transclusion of {{Coord}}.
local function coord2text(para,coord) -- this should be changed for languages which do not use Arabic numerals or the degree sign
	local lat, long = mw.ustring.match(coord,'&lt;span class=&quot;p%-latitude latitude&quot;&gt;([^&lt;]+)&lt;/span&gt;&lt;span class=&quot;p%-longitude longitude&quot;&gt;([^&lt;]+)&lt;/span&gt;')
	if lat then
		return tonumber(para == 'longitude' and long or lat)
	end
	local result = mw.text.split(mw.ustring.match(coord,'%-?[%.%d]+°[NS] %-?[%.%d]+°[EW]') or '', '[ °]')
	if para == 'longitude' then result = {result[3], result[4]} end
	if not tonumber(result[1]) or not result[2] then
		mw.log('Malformed coordinates value')
		mw.logObject(para, 'para')
		mw.logObject(coord, 'coord')
		return error('Malformed coordinates value', 2)
	end
	return tonumber(result[1]) * hemisphereMultipliers[para][result[2]]
end

-- effectively make removeBlanks false for caption and maplink, and true for everything else
-- if useWikidata is present but blank, convert it to false instead of nil
-- p.top, p.bottom, and their callers need to use this
function p.valueFunc(key, value)
	if value then
		value = mw.text.trim(value)
	end
	if value ~= '' or key == 'caption' or key == 'maplink' then
		return value
	elseif key == 'useWikidata' then
		return false
	end
end

local function getContainerImage(args, map)
	if args.AlternativeMap then
		return args.AlternativeMap
	elseif args.relief then
		local digits = mw.ustring.match(args.relief,'^[1-9][0-9]?$') or '1' -- image1 to image99
		if map('image' .. digits) ~= '' then
			return map('image' .. digits)
		end
	end
	return map('image')
end

function p.top(frame, args, map)
	if not args then
		args = getArgs(frame, {frameOnly = true, valueFunc = p.valueFunc})
	end
	if not map then
		map = p.getMapParams(args[1], frame)
	end
	local width
	local default_as_number = tonumber(mw.ustring.match(tostring(args.default_width),&quot;%d*&quot;))
	if not args.width then
		width = round((default_as_number or 240) * (tonumber(map('defaultscale')) or 1))
	elseif mw.ustring.sub(args.width, -2) == 'px' then
		width = mw.ustring.sub(args.width, 1, -3)
	else
		width = args.width
	end
	local width_as_number = tonumber(mw.ustring.match(tostring(width),&quot;%d*&quot;)) or 0;
    if width_as_number == 0 then
    	-- check to see if width is junk. If it is, then use default calculation
    	width = round((default_as_number or 240) * (tonumber(map('defaultscale')) or 1))
    	width_as_number = tonumber(mw.ustring.match(tostring(width),&quot;%d*&quot;)) or 0;
    end	
    if args.max_width ~= &quot;&quot; and args.max_width ~= nil then
        -- check to see if width bigger than max_width
        local max_as_number = tonumber(mw.ustring.match(args.max_width,&quot;%d*&quot;)) or 0;
        if width_as_number&gt;max_as_number and max_as_number&gt;0 then
            width = args.max_width;
        end
    end
	local retval = frame:extensionTag{name = 'templatestyles', args = {src = 'Module:Location map/styles.css'}}
	if args.float == 'center' then
		retval = retval .. '&lt;div class=&quot;center&quot;&gt;'
	end
	if args.caption and args.caption ~= '' and args.border ~= 'infobox' then
		retval = retval .. '&lt;div class=&quot;locmap noviewer noresize thumb '
		if args.float == '&quot;left&quot;' or args.float == 'left' then
			retval = retval .. 'floatleft'
		elseif args.float == '&quot;center&quot;' or args.float == 'center' or args.float == '&quot;none&quot;' or args.float == 'none' then
			retval = retval .. 'tnone'
		else
			retval = retval .. 'floatright'
		end
		retval = retval .. '&quot;&gt;&lt;div class=&quot;thumbinner&quot; style=&quot;width:' .. (width + 2) .. 'px'
		if args.border == 'none' then
			retval = retval .. ';border:none'
		elseif args.border then
			retval = retval .. ';border-color:' .. args.border
		end
		retval = retval .. '&quot;&gt;&lt;div style=&quot;position:relative;width:' .. width .. 'px' .. (args.border ~= 'none' and ';border:1px solid lightgray&quot;&gt;' or '&quot;&gt;')
	else
		retval = retval .. '&lt;div class=&quot;locmap&quot; style=&quot;width:' .. width .. 'px;'
		if args.float == '&quot;left&quot;' or args.float == 'left' then
			retval = retval .. 'float:left;clear:left'
		elseif args.float == '&quot;center&quot;' or args.float == 'center' then
			retval = retval .. 'float:none;clear:both;margin-left:auto;margin-right:auto'
		elseif args.float == '&quot;none&quot;' or args.float == 'none' then
			retval = retval .. 'float:none;clear:none'
		else
			retval = retval .. 'float:right;clear:right'
		end
		retval = retval .. '&quot;&gt;&lt;div style=&quot;width:' .. width .. 'px;padding:0&quot;&gt;&lt;div style=&quot;position:relative;width:' .. width .. 'px&quot;&gt;'
	end
	local image = getContainerImage(args, map)
	local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle()
	retval = string.format(
		'%s[[File:%s|%spx|%s%s|class=notpageimage noviewer]]',
		retval,
		image,
		width,
		args.alt or ((args.label or string.gsub(currentTitle.text, &quot; %([^)]+%)&quot;, &quot;&quot;)) .. ' na zemljovidu ' .. map('nameG')),
		args.maplink and ('|link=' .. args.maplink) or ''
	)
	if args.caption and args.caption ~= '' then
		if (currentTitle.namespace == 0) and mw.ustring.find(args.caption, '##') then
			retval = retval .. '[[Category:Pages using location map with a double number sign in the caption]]'
		end
	end
	if args.overlay_image then
		return retval .. '&lt;div style=&quot;position:absolute;top:0;left:0&quot;&gt;[[File:' .. args.overlay_image .. '|' .. width .. 'px|class=notpageimage]]&lt;/div&gt;'
	else
		return retval
	end
end

function p.bottom(frame, args, map)
	if not args then
		args = getArgs(frame, {frameOnly = true, valueFunc = p.valueFunc})
	end
	if not map then
		map = p.getMapParams(args[1], frame)
	end
	local retval = '&lt;/div&gt;'
	local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle()
	if not args.caption or args.border == 'infobox' then
		if args.border then
			retval = retval .. '&lt;div style=&quot;padding-top:0.2em&quot;&gt;'
		else
			retval = retval .. '&lt;div style=&quot;font-size:91%;padding-top:3px&quot;&gt;'
		end
		retval = retval
		.. (args.caption or (args.label or string.gsub(currentTitle.text, &quot; %([^)]+%)&quot;, &quot;&quot;)) .. ' na zemljovidu ' .. map('nameG'))
		.. '&lt;/div&gt;'
	elseif args.caption ~= ''  then
		-- This is not the pipe trick. We're creating a link with no text on purpose, so that CSS can give us a nice image
		retval = retval .. '&lt;div class=&quot;thumbcaption&quot;&gt;&lt;div class=&quot;magnify&quot;&gt;[[:File:' .. getContainerImage(args, map) .. '|class=notpageimage| ]]&lt;/div&gt;' .. args.caption .. '&lt;/div&gt;'
	end

	if args.switcherLabel then
		retval = retval .. '&lt;span class=&quot;switcher-label&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;' .. args.switcherLabel .. '&lt;/span&gt;'
	elseif args.autoSwitcherLabel then
		retval = retval .. '&lt;span class=&quot;switcher-label&quot; style=&quot;display:none&quot;&gt;Prikaži kartu ' .. map('nameG') .. '&lt;/span&gt;'
	end
	
	retval = retval .. '&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;'
	if args.caption_undefined then
		mw.log('Removed parameter caption_undefined used.')
		local parent = frame:getParent()
		if parent then
			mw.log('Parent is ' .. parent:getTitle())
		end
		mw.logObject(args, 'args')
		if currentTitle.namespace == 0 then
		    retval = retval .. '[[Category:Location maps with removed parameters|caption_undefined]]'
		end
	end
	if map('skew') ~= '' or map('lat_skew') ~= '' or map('crosses180') ~= '' or map('type') ~= '' then
		mw.log('Removed parameter used in map definition ' .. map())
		if currentTitle.namespace == 0 then
		    local key = (map('skew') ~= '' and 'skew' or '') ..
					(map('lat_skew') ~= '' and 'lat_skew' or '') ..
					(map('crosses180') ~= '' and 'crosses180' or '') ..
					(map('type') ~= '' and 'type' or '')
		    retval = retval .. '[[Category:Location maps with removed parameters|' .. key .. ' ]]'
		end
	end
	if string.find(map('name'), '|', 1, true) then
		mw.log('Pipe used in name of map definition ' .. map())
		if currentTitle.namespace == 0 then
		   retval = retval .. '[[Category:Location maps with a name containing a pipe]]'
		end
	end
	if args.float == 'center' then
		retval = retval .. '&lt;/div&gt;'
	end
	return retval
end

local function markOuterDiv(x, y, imageDiv, labelDiv)
	return mw.html.create('div')
		:addClass('od')
		:addClass('notheme')  -- T236137
		:cssText('top:' .. round(y, 3) .. '%;left:' .. round(x, 3) .. '%')
		:node(imageDiv)
		:node(labelDiv)
end

local function markImageDiv(mark, marksize, label, link, alt, title)
	local builder = mw.html.create('div')
		:addClass('id')
		:cssText('left:-' .. round(marksize / 2) .. 'px;top:-' .. round(marksize / 2) .. 'px')
		:attr('title', title)
	if marksize ~= 0 then
		builder:wikitext(string.format(
			'[[File:%s|%dx%dpx|%s|link=%s%s|class=notpageimage]]',
			mark,
			marksize,
			marksize,
			label,
			link,
			alt and ('|alt=' .. alt) or ''
		))
	end
	return builder
end

local function markLabelDiv(label, label_size, label_width, position, background, x, marksize)
	if tonumber(label_size) == 0 then
		return mw.html.create('div'):addClass('l0'):wikitext(label)
	end
	local builder = mw.html.create('div')
		:cssText('font-size:' .. label_size .. '%;width:' .. label_width .. 'em')
	local distance = round(marksize / 2 + 1)
	if position == 'top' then -- specified top
		builder:addClass('pv'):cssText('bottom:' .. distance .. 'px;left:' .. (-label_width / 2) .. 'em')
	elseif position == 'bottom' then -- specified bottom
		builder:addClass('pv'):cssText('top:' .. distance .. 'px;left:' .. (-label_width / 2) .. 'em')
	elseif position == 'left' or (tonumber(x) &gt; 70 and position ~= 'right') then -- specified left or autodetected to left
		builder:addClass('pl'):cssText('right:' .. distance .. 'px')
	else -- specified right or autodetected to right
		builder:addClass('pr'):cssText('left:' .. distance .. 'px')
	end
	builder = builder:tag('div')
		:wikitext(label)
	if background then
		builder:cssText('background-color:' .. background)
	end
	return builder:done()
end

local function getX(longitude, left, right)
	local width = (right - left) % 360
	if width == 0 then
		width = 360
	end
	local distanceFromLeft = (longitude - left) % 360
	-- the distance needed past the map to the right equals distanceFromLeft - width. the distance needed past the map to the left equals 360 - distanceFromLeft. to minimize page stretching, go whichever way is shorter
	if distanceFromLeft - width / 2 &gt;= 180 then
		distanceFromLeft = distanceFromLeft - 360
	end
	return 100 * distanceFromLeft / width
end

local function getY(latitude, top, bottom)
	return 100 * (top - latitude) / (top - bottom)
end

function p.mark(frame, args, map)
	if not args then
		args = getArgs(frame, {wrappers = 'Template:Location map~'})
	end
	local mapnames = {}
	if not map then
		if args[1] then
			map = {}
			for mapname in mw.text.gsplit(args[1], '#', true) do
				map[#map + 1] = p.getMapParams(mw.ustring.gsub(mapname, '^%s*(.-)%s*$', '%1'), frame)
				mapnames[#mapnames + 1] = mapname
			end
			if #map == 1 then map = map[1] end
		else
			map = p.getMapParams('World', frame)
			args[1] = 'World'
		end
	end
	if type(map) == 'table' then
		local outputs = {}
		local oldargs = args[1]
		for k,v in ipairs(map) do
			args[1] = mapnames[k]
			outputs[k] = tostring(p.mark(frame, args, v))
		end
		args[1] = oldargs
		return table.concat(outputs, '#PlaceList#') .. '#PlaceList#'
	end
	local x, y, longitude, latitude
	longitude = decdeg(args.lon_deg, args.lon_min, args.lon_sec, args.lon_dir, args.long, 'longitude')
	latitude = decdeg(args.lat_deg, args.lat_min, args.lat_sec, args.lat_dir, args.lat, 'latitude')
	if args.excludefrom then
		-- If this mark is to be excluded from certain maps entirely (useful in the context of multiple maps)
		for exclusionmap in mw.text.gsplit(args.excludefrom, '#', true) do
			-- Check if this map is excluded. If so, return an empty string.
			if args[1] == exclusionmap then
				return ''
			end
		end
			
	end
	local builder = mw.html.create()
	local currentTitle = mw.title.getCurrentTitle()
	if args.coordinates then
--		Temporarily removed to facilitate infobox conversion. See [[Wikipedia:Coordinates in infoboxes]]

--		if longitude or latitude then
--			error('Coordinates from [[Module:Coordinates]] and individual coordinates cannot both be provided')
--		end
		longitude = coord2text('longitude', args.coordinates)
		latitude = coord2text('latitude', args.coordinates)
	elseif not longitude and not latitude and args.useWikidata then
		-- If they didn't provide either coordinate, try Wikidata. If they provided one but not the other, don't.
		local entity = mw.wikibase.getEntity()
		if entity and entity.claims and entity.claims.P625 and entity.claims.P625[1].mainsnak.snaktype == 'value' then
			local value = entity.claims.P625[1].mainsnak.datavalue.value
			longitude, latitude = value.longitude, value.latitude
		end
		if args.link and (currentTitle.namespace == 0) then
			builder:wikitext('[[Category:Location maps with linked markers with coordinates from Wikidata]]')	
		end
	end
	if not longitude then
		error('No value was provided for longitude')
	elseif not latitude then
		error('No value was provided for latitude')
	end
	if currentTitle.namespace &gt; 0 then
		if (not args.lon_deg) ~= (not args.lat_deg) then
			builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Degrees]]')
		elseif (not args.lon_min) ~= (not args.lat_min) then
			builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Minutes]]')
		elseif (not args.lon_sec) ~= (not args.lat_sec) then
			builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Seconds]]')
		elseif (not args.lon_dir) ~= (not args.lat_dir) then
			builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Hemisphere]]')
		elseif (not args.long) ~= (not args.lat) then
			builder:wikitext('[[Category:Location maps with different longitude and latitude precisions|Decimal]]')
		end
	end
	if ((tonumber(args.lat_deg) or 0) &lt; 0) and ((tonumber(args.lat_min) or 0) ~= 0 or (tonumber(args.lat_sec) or 0) ~= 0 or (args.lat_dir and args.lat_dir ~='')) then
		builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]')
	end
	if ((tonumber(args.lon_deg) or 0) &lt; 0) and ((tonumber(args.lon_min) or 0) ~= 0 or (tonumber(args.lon_sec) or 0) ~= 0 or (args.lon_dir and args.lon_dir ~= '')) then
		builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]')
	end
	if (((tonumber(args.lat_min) or 0) &lt; 0) or ((tonumber(args.lat_sec) or 0) &lt; 0)) then
		builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]')
	end
	if (((tonumber(args.lon_min) or 0) &lt; 0) or ((tonumber(args.lon_sec) or 0) &lt; 0)) then
		builder:wikitext('[[Category:Location maps with negative degrees and minutes or seconds]]')
	end
	if args.skew or args.lon_shift or args.markhigh then
		mw.log('Removed parameter used in invocation.')
		local parent = frame:getParent()
		if parent then
			mw.log('Parent is ' .. parent:getTitle())
		end
		mw.logObject(args, 'args')
		if currentTitle.namespace == 0 then
			local key = (args.skew and 'skew' or '') ..
						(args.lon_shift and 'lon_shift' or '') ..
						(args.markhigh and 'markhigh' or '')
			builder:wikitext('[[Category:Location maps with removed parameters|' .. key ..' ]]')
		end
	end
	if map('x') ~= '' then
		x = tonumber(mw.ext.ParserFunctions.expr(map('x', { latitude, longitude })))
	else
		x = tonumber(getX(longitude, map('left'), map('right')))
	end
	if map('y') ~= '' then
		y = tonumber(mw.ext.ParserFunctions.expr(map('y', { latitude, longitude })))
	else
		y = tonumber(getY(latitude, map('top'), map('bottom')))
	end
	if (x &lt; 0 or x &gt; 100 or y &lt; 0 or y &gt; 100) and not args.outside then
		mw.log('Mark placed outside map boundaries without outside flag set. x = ' .. x .. ', y = ' .. y)
		local parent = frame:getParent()
		if parent then
			mw.log('Parent is ' .. parent:getTitle())
		end
		mw.logObject(args, 'args')
		if currentTitle.namespace == 0 then
			local key = currentTitle.prefixedText
			builder:wikitext('[[Category:Location maps with marks outside map and outside parameter not set|' .. key .. ' ]]')
		end
	end
	local mark = args.mark or map('mark')
	if mark == '' then
		mark = 'Red pog.svg'
	end
	local marksize = tonumber(args.marksize) or tonumber(map('marksize')) or 8
	local imageDiv = markImageDiv(mark, marksize, args.label or mw.title.getCurrentTitle().text, args.link or '', args.alt, args[2])
	local labelDiv
	if args.label and args.position ~= 'none' then
		labelDiv = markLabelDiv(args.label, args.label_size or 91, args.label_width or 6, args.position, args.background, x, marksize)
	end
	return builder:node(markOuterDiv(x, y, imageDiv, labelDiv))
end

local function switcherSeparate(s)
	if s == nil then return {} end
	local retval = {}
	for i in string.gmatch(s .. '#', '([^#]*)#') do
		i = mw.text.trim(i)
		retval[#retval + 1] = (i ~= '' and i)
	end
	return retval
end

function p.main(frame, args, map)
	local caption_list = {}
	if not args then
		args = getArgs(frame, {wrappers = 'Template:Location map', valueFunc = p.valueFunc})
	end
	if args.useWikidata == nil then
		args.useWikidata = true
	end
	if not map then
		if args[1] then
			map = {}
			for mapname in string.gmatch(args[1], '[^#]+') do
				map[#map + 1] = p.getMapParams(mw.ustring.gsub(mapname, '^%s*(.-)%s*$', '%1'), frame)
			end
			if args['caption'] then
				if args['caption'] == &quot;&quot; then
					while #caption_list &lt; #map do
						caption_list[#caption_list + 1] = args['caption']
					end
				else
					for caption in mw.text.gsplit(args['caption'], '##', true) do
						caption_list[#caption_list + 1] = caption
					end
				end
			end
			if #map == 1 then map = map[1] end
		else
			map = p.getMapParams('World', frame)
		end
	end
	if type(map) == 'table' then
		local altmaps = switcherSeparate(args.AlternativeMap)
		if #altmaps &gt; #map then
			error(string.format('%d AlternativeMaps were provided, but only %d maps were provided', #altmaps, #map))
		end
		local overlays = switcherSeparate(args.overlay_image)
		if #overlays &gt; #map then
			error(string.format('%d overlay_images were provided, but only %d maps were provided', #overlays, #map))
		end
		if #caption_list &gt; #map then
			error(string.format('%d captions were provided, but only %d maps were provided', #caption_list, #map))
		end
		local outputs = {}
		args.autoSwitcherLabel = true
		for k,v in ipairs(map) do
			args.AlternativeMap = altmaps[k]
			args.overlay_image = overlays[k]
			args.caption = caption_list[k]
			outputs[k] = p.main(frame, args, v)
		end
		return '&lt;div class=&quot;switcher-container&quot;&gt;' .. table.concat(outputs) .. '&lt;/div&gt;'
	else
		return p.top(frame, args, map) .. tostring( p.mark(frame, args, map) ) .. p.bottom(frame, args, map)
	end
end

return p</text>
      <sha1>onxeu47oal7jmkj0ikk7qme22ti4pl2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ošljak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>754248</id>
    <revision>
      <id>7479312</id>
      <parentid>6776852</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:18:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Uklonjeno preusmjeravanje na [[Ošljak (Preko)]]</comment>
      <origin>7479312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="233" sha1="cqf6k462enjq3ofvinmaizi8b7ko6dm" xml:space="preserve">{{mz}}

'''[[Zadarska županija]]''':
* [[Ošljak (otok)]], otok u [[Zadarski kanal|Zadarskom kanalu]]
** [[Ošljak (Preko)]]
* [[Ošljak Veli]], otok južno od [[Pašman]]a
* [[Ošljak Mali]], otok južnon od Pašmana

{{Razdvojba}}</text>
      <sha1>cqf6k462enjq3ofvinmaizi8b7ko6dm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zadarski kanal</title>
    <ns>0</ns>
    <id>758020</id>
    <revision>
      <id>7479354</id>
      <parentid>7373763</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:45:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Otoci */</comment>
      <origin>7479354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4888" sha1="rteb5f7clh5mnw3ejhr3qtavzxv2y13" xml:space="preserve">{{infookvir tjesnac
| ime            = Zadarski kanal
| izvorno ime    = 
| slika          = Zadar06.JPG
| slika_opis     = 
| slika2         = 
| slika2_opis    = 
| zemljovid      = 
| zemljovid_opis = 

| koordinate     = 
| lokacija       = 
| dio od         = 
| spaja          =
| razdvaja       = Dalmatinsku obalu oko [[Zadar|Zadra]] i otok [[Ugljan]]
| dz             = HRV
| trajekti       = 
| obalni gradovi = [[Zadar]], [[Preko]]

| duljina        =
| najmanja širina =
| prosječna širina =
| najveća širina =
| najmanja dubina = 
| prosječna dubina =
| najveća dubina = 
| površina       = 
| zapremina      = 
| najmanja temperatura  = 
| prosječna temperatura =
| najveća temperatura   = 
| smrznuto       = 
| salinitet      = 

| pritoci        = 
| otoci          = 
| broj otoka     = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 
| zemljovid_lok2     = 
| zemljovid_lok2_opis= 
| pushpin_map    = Hrvatska
| mark           = Red circle 50%.svg
| marksize       = 15
| pushpin_label  = 
| pushpin_label_position = 
| bilješke       = 
| zaštita        = 
}}
'''Zadarski kanal''' je morski [[tjesnac|kanal]] koji odvaja [[Hrvatska|hrvatsku]] [[Dalmacija|dalmatinsku]] obalu od otoka [[Ugljan]]a, a nalazi se ispred grada [[Zadar|Zadra]].

== Geografija ==
Kanal se proteže u smjeru sjeverozapad/jugoistok, paralelno s obalom, zapadno od grada Zadra. Počinje južno od [[Virsko more|Virskog mora]], a njegov nastavak je [[Pašmanski kanal]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pasman|url=http://www.treccani.it/enciclopedia/pasman_%28Enciclopedia-Italiana%29/|language=it}}&lt;/ref&gt;

Prema hrvatskim kartama&lt;ref name=&quot;Arkod&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Mappa topografica della Croazia 1:25000|url=http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/#highlight&amp;layers=OSNOVNI%20PROSTORNI%20PODACI,TK25-client,LPIS_FILTERED,LPIS_200,LPIS_210,LPIS_310,LPIS_320,LPIS_410,LPIS_421,LPIS_422,LPIS_490,LPIS_900&amp;map_x=395547.75&amp;map_y=4884417.25&amp;map_sc=114285&amp;x3d=522369.2&amp;y3d=4693826&amp;z3d=38957.4&amp;h3d=-5.4&amp;v3d=54.3|language=hr}}&lt;/ref&gt;, fizičke granice se mogu identificirati: na sjeveru, sa zamišljenom linijom koja povezuje otočić [[Idula]] sa rtom Skala&lt;ref name=&quot;mappa1822-24fVII&quot;&gt;{{Citiranje knjige|url=http://www.mapsandimages.it/eMaps/opera.htm?idOpera=1705|title=Carta di cabottaggio del mare Adriatico|publisher=Istituto geografico militare|year=1822-1824|volume=foglio VII|location=Milano|language=it|access-date=17. siječnja 2024.|archive-date=13. travnja 2013.|archive-url=https://archive.today/20130413062113/http://www.mapsandimages.it/eMaps/opera.htm?idOpera=1705|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;, koji se nalazi otprilike 10&amp;nbsp;km&lt;ref name=&quot;Arkod&quot; /&gt; sjeverozapadno od Zadra;&lt;ref name=&quot;Arkod&quot; /&gt; na jugu, međutim, pojam je označen linijom koja spaja [[Sukošan]], na dalmatinskoj obali, s tjesnacem [[Mali Ždrelac]], koji dijeli Ugljan od [[Pašman (općina)|Pašmana]]. Ovo razgraničenje označava i početak Pašmanskog kanala.&lt;ref name=&quot;Arkod&quot; /&gt;

Drugi tekstovi  i karte&lt;ref name=&quot;mappa1822-24fVII&quot;/&gt; označavaju početak Zadarskog kanala počevši od crte koja spaja otok [[Sestrunj]] s ''Artićem''{{sfn|Marieni|1845|p=225}}, gdje se nalazi [[Privlaka (Zadarska županija)|Privlaka]], južno od [[Vir (otok)|otoka Vira]]  i ''Privlačkog Gaza''{{sfn|Alberi|2008|p=552}}, te ga nastavlja do mjesta gdje počinje skupina hridi i otočića uz Pašman, kod [[Mrljane|Mrljana]].

U Zadarskom kanalu [[bura]] je slabog intenziteta, jaka je samo u prvom dijelu do [[Petrčane|Petrčana]], dok u Pašmanskom kanalu može biti vrlo jaka .

=== Otoci ===
Sljedeći otoci, svi uz obalu Ugljana, nalaze se u Zadarskom kanalu:

* [[Idula]], sjeverno od Ugljana
* [[Galovac (otok)|Galovac]], nasuprot [[Preko|Preka]]
* [[Ošljak (otok)|Ošljak]], između Preka i [[Kali]]ja
* [[Mišnjak (Ugljan)|Mišnjak]], jugoistočno od luke [[Kukljica]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Bibliografija ==
* {{cite book | last = Alberi | first = Dario | publisher=i.r. Istituto geografico militare | year=2008 | title =Dalmazia. Storia, arte, cultura | editor =Tipografia dei PP. Mechitaristi | location =Beč| edition = 2. |ISBN= 978-888-190-244-6}}
* {{cite book | last = Marieni| first = Giacomo | publisher=i.r. Istituto geografico militare | year=1845 | title =Portolano del mare Adriatico | editor =Tipografia dei PP. Mechitaristi | location =Beč| edition = 2. | url=https://books.google.it/books?id=ImnuIRFlFuwC&amp;dq=Portolano+del+mare+Adriatico&amp;hl=it&amp;source=gbs_navlinks_s | p= | pp= }}

=== Kartografija ===
* {{Citiranje weba|title=ARKOD 1:25000|url=http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/#highlight&amp;layers=OSNOVNI%20PROSTORNI%20PODACI,TK25-client,LPIS_FILTERED,LPIS_200,LPIS_210,LPIS_310,LPIS_320,LPIS_410,LPIS_421,LPIS_422,LPIS_490,LPIS_900&amp;map_x=395547.75&amp;map_y=4884417.25&amp;map_sc=114285&amp;x3d=522369.2&amp;y3d=4693826&amp;z3d=38957.4&amp;h3d=-5.4&amp;v3d=54.3|language=hr}}

[[Kategorija:Tjesnaci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>rteb5f7clh5mnw3ejhr3qtavzxv2y13</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>772359</id>
    <revision>
      <id>7479204</id>
      <parentid>7479123</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:56:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Koreanovsky</username>
        <id>156368</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Lokalni izbori */ ispravak poveznica</comment>
      <origin>7479204</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8923" sha1="129mmqgqf0gpfjl0qu0lpp5grf71ypf" xml:space="preserve">{{Infookvir politička stranka
|ime                        = Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom
|logo                       = Logo of the Dalija Orešković and People with a First and Last Name.svg
|predsjednik                = [[Dalija Orešković]]
|osnivač                    = [[Dalija Orešković]]
|osnovana                   = 28. prosinca 2018. (START)&lt;br&gt;4. svibnja 2020. (SIP)&lt;br&gt;8. listopada 2023. (DO i SIP)
|ideologija                 = [[liberalizam]]&lt;br&gt;[[antikorupcija]]&lt;br&gt;[[reformizam]]
|nacionalna skupina         = [[Rijeke pravde (koalicija)|Rijeke pravde]]&lt;br/&gt;&lt;small&gt;(od 2024.)&lt;/small&gt;
|boje                       = {{color box|#D11E60|border=darkgray}} [[magenta]]&lt;br&gt;{{color box|#064D79|border=darkgray}} [[plava]]&lt;br&gt;{{color box|#59a3d6|border=darkgray}} svjetlo plava (prethodno)
|sjedište                   = Dankovečka 6, [[Zagreb]]
|spojena s                  = [[Centar (stranka)|Centar]] (2020.)
|izdvojena iz               = [[Centar (stranka)|Centar]] (2023.)
|raspuštena                 = 16. studenoga 2020. (SIP)
|službena stranica          = https://dosip.hr
|položaj                    = [[politički centar]] – [[lijevi centar]]
|veličina                   = 200px
|tijelo1                    = [[Hrvatski sabor]]
|tijelo1 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|1|151}}
|logo opis                  = DO i SIP
|država                     = {{Z+X|HRV}}
|tijelo2                    = [[Europski parlament]]
|tijelo2 zastupljenost      = {{Infookvir politička stranka/mjesta|0|151}}
}}
'''Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom''' (skraćeno '''DO i SIP''') je [[liberalizam|liberalna]] [[politička stranka]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koju je osnovala [[Dalija Orešković]].

== Povijest ==
U listopadu 2018. Dalija Orešković najavljuje ulazak u politiku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalija Orešković: Ulazak u politiku je moja obveza i odgovornost|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/dalija-oreskovic-ulazak-u-politiku-je-moja-obveza-i-odgovornost-foto-20181021}}&lt;/ref&gt; Dana 29. prosinca 2018. objavljuje kako će se njezina stranka zvati '''Stranka borbe protiv korupcije, razvoja i transparentnosti''', skraćeno '''START'''. Kandidirala se za predsjednicu [[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|2019.]], dobivši 55.163 ili 2,9 % glasova. Zauzela je 6. mjesto od ukupno 11 kandidata i nije prošla kroz prvi izborni krug. 
[[Datoteka:Logo_of_the_Party_of_Anti-corruption,_Development_and_Transparency.svg|mini|190x190px| Logo stranke START 2019.]]

Stranka START 4. svibnja 2020. mijenja ime u '''Stranku s imenom i prezimenom''' (IP, također SIP, STRIP ili SsIP), a Orešković je odstupila s mjesta predsjednika stranke. Za novog čelnika stranke izabran je Ivan Kovačić. Na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|parlamentarnim izborima 5. srpnja 2020.]] izabrana je za zastupnicu u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]].

Dana 16. studenoga 2020. stranka se ujedinila sa strankom [[Pametno]] u novu stranku pod nazivom [[Centar (stranka)|Centar]]. Orešković je, međutim, napustila stranku Centar u kolovozu 2023. zbog nesuglasica s bračnim parom Puljak.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalija Orešković za Dnevnik Nove TV o razlozima odlaska iz Centra: &quot;Nekako se vidi ta mala distanca&quot;|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/dalija-oreskovic-o-razlozima-odlaska-iz-centra-nekako-se-vidi-ta-mala-distanca---799797.html|access-date=2024-03-29|website=Dnevnik.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Stranka ''Dalija Orešković i Ljudi s imenom i prezimenom'' nastala je 8. listopada 2023. godine kao nasljednica Stranke s imenom i prezimenom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom, stranka s kojom Dalija ide na izbore|url=https://www.index.hr/clanak.aspx?id=2502165|access-date=2024-03-29|website=www.index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;
== Rezultati izbora ==
=== Parlamentarni ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |izborna godina
! rowspan=&quot;2&quot; | koalicija
! broj birača
! %
! broj zastupnika
! +/–
! rowspan=&quot;2&quot; | dio vlade?
|-
! colspan=&quot;2&quot; | {{Malo|ukupno (koalicija)}}
! colspan=&quot;2&quot; | DO i SIP
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2020.|2020.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Fokus (stranka)|Fokus]] – [[Centar (stranka)|Pametno]]
| 66.399
| 3,98 (6.) 
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|151|hex=#D11E60}}&lt;/center&gt;
| align=&quot;center&quot; | – 
| {{Ne|Oporba}}
|-
! [[Hrvatski parlamentarni izbori 2024.|2024.]]
| align=&quot;left&quot; | [[Rijeke pravde (koalicija)|Rijeke pravde]]
| align=&quot;right&quot; | 538.748
| align=&quot;right&quot; | 25,40 (2.) 
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|151|hex=#D11E60}}&lt;/center&gt;
| align=&quot;center&quot; |{{Nema promjena}} ''bez promjena''
| {{Ne|Oporba}}
|}

=== Lokalni izbori ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Gradska skupština grada Zagreba
! rowspan=&quot;2&quot; |Izborna godina
! rowspan=&quot;2&quot; |Nositelj liste
! rowspan=&quot;2&quot; |Koalicija
!broj birača
!%
!broj zastupnika
!+/
|-
! colspan=&quot;2&quot; |koalicija
! colspan=&quot;2&quot; |koalicija
|-
![[Hrvatski lokalni izbori 2025.|2025.]]&lt;ref name=&quot;li&quot;&gt;[https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/lokalni-2025 LOKALNI IZBORI (18.05.2025.)], izbori.hr, pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
|[[Dalija Orešković]]
|DO i SIP, [[Građansko-liberalni savez|GLAS]], [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|Zelena alternativa – ORaH]], [[Narodna stranka – Reformisti|Reformisti]]
| align=&quot;center&quot; | 7151
| align=&quot;center&quot; | 2,55 (8.)
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|47|hex=#D11E60}}&lt;/center&gt;
| align=&quot;center&quot; |–
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+Međimurska županija – Županijska skupština i gradska/općinska vijeća
! rowspan=&quot;2&quot; |Izborna godina
! colspan=&quot;3&quot; rowspan=&quot;2&quot; |Razina
! rowspan=&quot;2&quot; |Nositelj liste
! rowspan=&quot;2&quot; |Koalicija
!broj birača
!%
! colspan=&quot;2&quot; |broj zastupnika
!dio većine?
|-
! colspan=&quot;2&quot; |koalicija
!koalicija
! colspan=&quot;2&quot; |DO i SIP
|-
![[Hrvatski lokalni izbori 2025.|2025.]]&lt;ref name=&quot;li&quot; /&gt;
|[[Međimurska županija|Međimurska Županija]]
| align=&quot;center&quot; | –
|Županijska skupština
|[[Matija Posavec]]
|[[Nezavisna platforma sjevera|NPS]], [[Hrvatska stranka umirovljenika|HSU]], [[Hrvatska socijalno-liberalna stranka|HSLS]], DO i SIP, [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]], [[Stranka umirovljenika|SU]]
| align=&quot;center&quot; | 18.865
| align=&quot;center&quot; | 53,46 (1.)
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|22|37|hex=#CCCC}}&lt;/center&gt;
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|1|37|hex=#D11E60}}[[Dejan Drabić]]
&lt;/center&gt;
|{{Da|Dio većine}}
|-
![[Hrvatski lokalni izbori 2025.|2025.]]&lt;ref name=&quot;li&quot; /&gt;
|[[Međimurska županija]]
|[[Pribislavec|Općina Pribislavec]]
|Općinsko vijeće
|[[David Dodlek]]
|DO i SIP
| align=&quot;center&quot; | 326
| align=&quot;center&quot; | 41,68 (2.)
| align=&quot;center&quot; | –
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|5|13|hex=#D11E60}}David Dodlek, Ana Novak, Milan Palfi, Josip Varga, Dominik Jagec
&lt;/center&gt;
|{{Ne|oporba}}
|}
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Izborna godina
! colspan=&quot;3&quot; |Razina
!Kandidat
!Stranka
!broj birača
!%
!Rezultat
|-
![[Hrvatski lokalni izbori 2025.|2025.]]&lt;ref name=&quot;li&quot; /&gt;
|[[Međimurska županija]]
|[[Pribislavec|Općina Pribislavec]]
|Općinski načelnik
|[[David Dodlek]]
|DO i SIP
| align=&quot;center&quot; | 438
| align=&quot;center&quot; | 49.49 (2.)
|{{Ne|poraz}}

|}

=== Europski parlament ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |izborna godina
! rowspan=&quot;2&quot; | nositelj liste
! rowspan=&quot;2&quot; | koalicija
! broj birača
! %
! broj zastupnika
! +/–
! rowspan=&quot;2&quot; | EP skupina
|-
! colspan=&quot;2&quot; | {{Malo|koalicija}}
! colspan=&quot;2&quot; | {{Malo|DO i SIP}}
|-
! [[Izbori za Europski parlament 2024. (Hrvatska)|2024.]]&lt;ref&gt;[https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/eu-parlament-2024 IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT (09.06.2024.), izbori.hr, pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
| [[Biljana Borzan]]
| [[Rijeke pravde (koalicija)|Rijeke pravde]]
|192.859
| 25,62 (2.) 
|&lt;center&gt;{{Infookvir politička stranka/mjesta|0|12|hex=#D11E60}}&lt;/center&gt;
| align=&quot;center&quot; |–
| align=&quot;center&quot; |–
|}

=== Predsjednički izbori ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
! rowspan=&quot;2&quot; |Izborna godina
! rowspan=&quot;2&quot; |Kandidat
! colspan=&quot;2&quot; |1. krug
! colspan=&quot;2&quot; |2. krug
! rowspan=&quot;2&quot; |Rezultat
|-
!Glasova
!%
!Glasova
!%
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2019.|2019.]]&lt;ref&gt;[https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/predsjednik-2019 IZBORI ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE (22.12.2019.)], izbori.hr, pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
|[[Dalija Orešković]] (nez.)
|55.163
|2,89 (6.)
| align=&quot;center&quot; |–
| align=&quot;center&quot; |–
|{{Ne|poraz}}
|-
![[Hrvatski predsjednički izbori 2024.|2024.]]&lt;ref&gt;[https://www.izbori.hr/arhiva-izbora/#/app/predsjednik-2024 IZBORI ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE (29.12.2024.)], izbori.hr, pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
|[[Zoran Milanović]] (nez.)
|797.938
|49,09 (1.)
|1.122.859
|74,68 (1.)
|{{Da|pobjeda}}
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Stranke 11. saziva Sabora}}
[[Kategorija:Hrvatske političke stranke]]</text>
      <sha1>129mmqgqf0gpfjl0qu0lpp5grf71ypf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Rasprava o brisanju/data</title>
    <ns>828</ns>
    <id>776332</id>
    <revision>
      <id>7479143</id>
      <parentid>7478324</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T12:00:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WP-ROBot</username>
        <id>324743</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: ažuriranje</comment>
      <origin>7479143</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="195903" sha1="ewyk36db8tgbdgc919u7ll4b7zv7g9m" xml:space="preserve">local rob = {
	['@UPDATED@'] = '6 2026',
	['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Mance'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geo info centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Total TV'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šime Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandarinjani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2022.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neva Tölle'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Memgraph'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vera Stipetić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Krilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandra skender'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krsto Radić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Rora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Trudbenik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LasMegan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Ilić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Soldo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevo Popović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jalija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sobna kala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sejmen'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva skala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Catholiq'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Vujica'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adriane Lopes'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bob Graditelj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sunčana obala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Coface'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apiol'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natrijev flourid'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sodium fluoride'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Non Serviam'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transeksualnost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Estera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugokomunisti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lejla Šehović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radost Sotone'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Don&amp;#39;t Ask, Don&amp;#39;t Tell'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Visoka Glavica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Farmakopeja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel &amp;#34;Jugobeat&amp;#34; Halilagić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip diminić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IFIMES'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandro Užila'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XOXO'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MonetizeAd'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karavlasi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mariana Dražić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis popisa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vučni vlak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dona Nahod'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ahejska liga'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ASK'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljeljo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radost Satane'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lino Dussi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Tomičić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske Bitange'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Božidar Maslov'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Loly toons'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Whatodoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renan Contar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andreja Gribl'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superbabekillah'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lukas Jurić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Juginović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Varoš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Negotin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Vimana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anton Kikaš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraško gorje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krški otoci'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SBL'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['James Connolly'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vito Cuic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel Topcagic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francesco Morosin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Emina Hadid'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helpinver'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palaunski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palauski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katica Prpić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Tadić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Repelent-1'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mensur Bektić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mikromitra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dafne Ružić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Bujak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipan Vert'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Žvan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amon Ra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network-attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network Attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trachurus lathami'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija od Tecka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolini'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogomani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hamzagic'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morana (bend)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vojnić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vranja Begić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Subošić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirce'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirij'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Maglica'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćići'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Crkvena desetina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Karambol'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max &amp;#38; Intro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Metodisti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amer Kadić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superznalac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubrovački'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Herceg'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Turković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['4. tisućljeće'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Informacijski sustav'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cook Craig'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crno More'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karas'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveštenik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tveni'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Škabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Babylon Berlin'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Soli (općina)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Kostić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Subašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parselust'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gvožđanka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muštanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boran Bego'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Врањ или врењача'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paulytza'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodifikacija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Koksara'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirit'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HighVani'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika suverena loža Hrvatske &amp;#34;grof Drašković&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Suverena Loža Hrvatske &amp;#39;&amp;#39;grof Drašković&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sezonski radnik'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HUP Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lockroom'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dario Oreški'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procjena rizika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marin Rogić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Štit'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kokić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šije (1970.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vander elst viza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meneghetti Wine Hotel &amp;#38; Winery'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salatić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevena Todorović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veljko Deur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalna stanica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pero Vukota'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morsini'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jared Fogle'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poptropica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Lučić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradilište'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Histerza'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Filipi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bro hengounel'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franko Franetović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biokovska jela'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Dabo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Radić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E-mail marketing'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudika Vida'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Merlin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duran Çetin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predikatno vino'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavanderman'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Božić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Index portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio 808'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distribucija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fero-Term'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Guida di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maria Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Ga-young'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renderiranje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Segmentacija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aegukka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Husitski ratovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niva'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zoran Žukina'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OK kanal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio KCM'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dora Kršul'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Super1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske bitange'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milena Zajović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Newsmax Adria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Christina Zwicker'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LukaSkabic'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Milošević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Links d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Playbox Shorts'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kenan Mandra'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divizijun'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FK Vitez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Gjuran'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Berto Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Tvornica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Nacional'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sjeverni Han'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći kanal'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Abadon'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akcija Zenit'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragi Šestić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vitlaci'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['65 (film)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Desislava Petrova'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kraja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Agami Hando'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Radin'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Biondich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanko Nižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavle Mensur'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni plan'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Memento (1996)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Program Impact4Values'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Džakar dzong'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arterarij'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Smoqua'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proces (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ferratum'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontraakcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HULU Split'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MLAZ'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Fotografski kutak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Građanska akcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupinov san'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mozartine'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih grada Čabra &amp;#34;Prosper&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kvart'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga športskih ribolovaca &amp;#34;Amur&amp;#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Tutoria&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Sretna obitelj&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Mladi poduzetnik&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Znanost.org'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VeDRA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['L&amp;#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moji dani'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnica Team'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Stipić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Tomčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatske i svjetske &amp;#34;zvijezde&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biciklić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grbavac'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tipurić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Marević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eryops'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicole Cherry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['T-Com'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kupa'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Globalnet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solana Pag'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tribina &amp;#34;Braća Kašanin&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miralem Alečković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Krengetog'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cesare Cantù'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerković duliba'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lađin porat'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milanov Vrh'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Urije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sylvester Graham'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arnold Ehret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Veganstvo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kampo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mima Karaula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Rački'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb Kornice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HULK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športska udruga &amp;#34;Stjepan Grgac&amp;#34; Petrovec'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Asuka-dera'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helena Janečić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flex'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Dolac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HCL.hr'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Online instrukcije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vedska matematika'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zooplus'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana Tole'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žegar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Merla'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UBU'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontrakultura'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &amp;#34;Zakonu!&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Bertić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Selena Andrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paavo Airola'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ben'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Leš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agnès Thill'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jonis Bashir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Bratulić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dino Petrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Canal Panda'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Toni Volarić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['REDACTED'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HNK Busnovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Media Stres'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vk jablanac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filburt'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rocko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoslav'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apetit'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Denis Tomić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leo Škaro'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIToBeats'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čuvari srca'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Javor'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hipoglikemik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Topalović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Žeko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jörmungandr'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svevišnji'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svarog trenutak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dzidzilelya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nia-Nya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Voloska'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kupalo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjerje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Java (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Siniša Režek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kašmar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teufik Selimović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Matičević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ceca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Martin Kosovec'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubokovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer Beograd'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita Fiumana : giornale settimanale d&amp;#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Mikulec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Antunović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rich Man (band)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MOKÉP'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luo Yunxi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maturice'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miro Barešić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['KK Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Amin Milišić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Yundi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simplicia'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrian Konsa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veleprodaja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoje Golović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Plavčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Only Records'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tomašević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kremenko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Grabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Janjče'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Medvinjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vidljive'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Virginia Kapić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasandar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kane i Abel'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Queer Sport Split'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Mišur'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jana gana mana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Besim Tafa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vogue Adria'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aqualifter'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hram Institut'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imotska muka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dječji zbor &amp;#34;Zdravo maleni&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lokalci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Draženka Polović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Grupa Velvet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Enis Destan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Horvat'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bade İşcil'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Müge Anlı'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zehra Güneş'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emergentizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Julius Eker'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NixOS'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['La Difesa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita fiumana'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan Elwood'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alice Tissot'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bertha Benz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ian Maatsen'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faris Žunić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Borelli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cherry Kiss'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BokBok'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Bilušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Murat Pilav'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mia Pojatina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eden Golan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mato Jurić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['La Vedetta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Omnia Deo'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emir Dželilović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijedor 95'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latifundij'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ercole Rezza'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan John Markul'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['TXCN'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija Ančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio postaja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Worldline'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Vučković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalcineruin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ideologodija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Car seat headrest'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narod Sistani'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Učenje rada'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Petar Mijoč'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toranja'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['André Verdeil'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brigitte Macron'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sven Kranželić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šakić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Deca iz vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['EQV'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Patke selice'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zračni spasioci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Juraj Zigman'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boris Stalić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Airalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kritika komunizma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Restović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tonči Težulat'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ilirski jezici'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kinoteka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danilo Lekić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Šimić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Interseksualnost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Adžija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veliko Rujno'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hang'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tata od formata'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabjan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabijan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patentno pismo'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Knoll'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sara Lizatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TP-line'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Razumović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika Komadina'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rapska fjera'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mostir'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korešnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mali Velički potok'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Borna Marinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Što je iptv'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Viktor Posarić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Limoges Handball'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Ofak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Sabolović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivačašće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arduševac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Edin Hozan'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavao Petričević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Raspotočje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elma Fetić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin Duraković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocidni gen'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crna legenda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['As-eko'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Rakić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Anić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Afterfire Band'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agomiut'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predsjedništvo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnje vijeće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmaland'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Buco i Srđan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumnijada'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Budimir'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vulević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mamić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzorični atomi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodeksi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anarhiv'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anatidaefobija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Matteo Liviero'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oussama Essabr'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Semahana'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balkan zoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rob Halford'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Konovizija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta Lekić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukša Andrić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikola Bačić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maša Barišić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Martina Mezak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tajči Čekada'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nova Melilla'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Free solo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Richard Phillips'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Pandurević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Punčke'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Turčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalafati'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Лазар Радан'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bartók Rádió'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik kalašma'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biljana Cerin'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ramón Mercader'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Somek'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['8 Ball Pool'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ribarica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Primarne publikacije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fragili come foglie'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ezoy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eterno'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturpunkt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RoUm'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otokultivator'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Armin Šistek'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đački pokret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Lučić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveti Red'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FXP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IMAP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distonija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TVRi'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elkan Florida'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dhampir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trstenice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clostridium tetani'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reza Fekri'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MC Žmala'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Meštrić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dina Dogan'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Rajko'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heval Hardem'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radujte se narodi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svim na zemlji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi nam se'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O Betleme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorani neba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aurora Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papaya Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sonjine trećice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nino Karamatić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mall of Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joker Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['City Center One Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arena Centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Studio N'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poleogeografija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Širina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ometanje prometa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VANU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Skup vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autor glazbe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Slabi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Bagić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Srbija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['DeSADU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TAI TFX'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GSLV Mark III'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Dubljević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lemana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario marević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub studenata južne slavistike &amp;#34;A302&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Organizacije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Concordia discors'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dentofobija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Neli Fist'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mit o Titu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Andrijević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Denuncirati'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Ivan Goran Kovačić&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balcano'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osman Sabitović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sokić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maja Bezjak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Frajer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalabić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifestacija &amp;#34;Sve se čaje okupiše&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parfumer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skupština općine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TOK televizija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vautinovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apipet'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aron Varga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NKT Flexibles'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strune života'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auto na korzu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Infinum'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Davorin Štetner'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dives'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fenksta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Slava Kovač'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prekostojnice'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlade Lozić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Knez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patričar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Victa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Harmonija disonance'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zing'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Petrak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija snob'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amnezija Music'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Zadro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Čolak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teofil Leko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izbičijada'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mikroturbina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LO Brand'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nebeski rat'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marinko Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostornost broda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radno vozilo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-podij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Američki koncept'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natalie Balmix'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ad Fines'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Elezović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mišković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolina Novak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latinske izreke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VIDgital'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arwat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miriam Mack'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['William Dunst'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dadi Redžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Babić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klještevica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aluin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lučki alat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazarij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Meteor&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Društvo Podravec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Brodski motor'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomios Batos'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jure Ćurković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drama u odgoju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Motorne jahte'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimska obitelj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kaolin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Katičić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Horvat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Bene'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Afrobeats'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Malonogometni turnir ,,Kupres&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komunal'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srce se bori'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bulevard'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Lisak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obli kamen'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Merlini'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joe Flaherty'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alija Husić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Inoceramidae'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anica Kovač'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Carigrad'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vili Radman'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Pavić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kristijan Montina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Maslać'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Jeleč'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gelo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Ćuro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavna strani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafin Sabol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Ivelić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frane Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Čuić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivit'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Stanić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plančanik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Baran'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Rašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Ažić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Izergo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Galluna'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kopjar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Bašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemikalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max Landon Payne'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksim Avejski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simo Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Nobilo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Grigić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Častimir Majić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roko Serdarević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pipin Landenski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Adna Bakija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Anica Kovačič'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina o sreći'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Umijeće življenja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izgubljena vila'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvava zemlja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Operater'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['TereT'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čatlak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privredne krize'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Skupljena baština'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solčak Toka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strateško planiranje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrijednost robe'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teatro Nobile'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokora (performans)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Majdak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gea Gojak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juha od prokulica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edin Glogić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nenad Katnić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Jakobović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Finag'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo jezik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teppo'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Gilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Petrek'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akademski bonton'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilikon'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auron'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Az (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizarij'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krijesnici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Atanor'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alikvot'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antiatlas'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ars Eugenium'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['OSvojski'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ekonomijana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kreativna riznica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cherrica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Disocactus &amp;#39;Smithii&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ijoid narodi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wigwassing'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Dodig'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bernard Dukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Albino Jović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Võro (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Numen'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Kalinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Maret'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O, tempora!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Daniel Radeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meri Gotovac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječji doplatak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hana rodić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toroczkai László'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Garašić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božena Griner'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Nastović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Guksić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LOZZ'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odri Ribarović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buča Potok'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Batinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niko Kličan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matej Stoprd'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palača Becadelli'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sorikomorfa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Olynthia Natura'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Cer'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Albin Muslić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šiško'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trioxx'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amra Imširagić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Smidovich'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Terrakom'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srpski svet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antički lančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tena Arapović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasni modernizam'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kremasti med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Livadni med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vaterpolski klub Veteran &amp;#39;70'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Cindori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicente Batistic'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragan Grims'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraj programa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naida Seebauer'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anto Batinić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nu Street Food'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafski zvuci'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Armin Stifler'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miro Relota'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bilice'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Certissa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Versi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Enes Zulić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duumvir'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicusor Dan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orion (bend)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Vukojević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juro Vuletić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Tuta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Maček'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eko Eko'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćacilend'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatka Planina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mili Dueli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Robert Marušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Karačić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kevin Farell'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika ilčić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Bajo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompare'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renato Vrban'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porotokracija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Matetić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nabava.net'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Marinović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Salatić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roman Korzeń'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angry Grandpa'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natko Štiglić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pop Mart'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Woodard'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Czamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Džamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anna Tertel'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pasha Technique'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lošinj (film)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni Istre'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Coolins'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procesna fizika'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentin Hegol'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Richard Saringer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej muškarac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bejbe'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva i Gloria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Phengodidae'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Avdić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stefany Žužić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 2'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prolom voda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Demokratski HSS'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Caplan Artificial'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aircash'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Arrivelli'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čovo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Teorija grupa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Škobalj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arslan Dučić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Markanović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej ikona'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svatopluk'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suspilne'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Louis Brus'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Najman Konferencije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UMA'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graham Wale'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nymadema'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajni kolač'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Strižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Roko Švoger'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osječki skauti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nanbudo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kruhceps'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Mađer'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crni Cerak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Ludvig'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Čale'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lin Shemu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wii U'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DiscoverCars'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['30. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['29. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['28. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['27. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['26. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drito iz Arene'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BBK T-REX'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eric André'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izum laganja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Radošević'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natoli'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travaš Saša &amp;#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica prižmić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Ukić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silvija Mutić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Barišić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Kužina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salonamed'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lara Demarin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Synlab'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Male noćne more II'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dvornikov'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ermesinde'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernji akt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grabovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hír TV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jerolim Matković'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lake Fest'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BK Sljeme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Spalato'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Burcar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šumnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viale Bligny'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Javna tajna'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dunst'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Krajnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LILI'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sekundarni softver'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['PPN Grdani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Bekar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdačno vaši'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Perković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tekuće staklo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svelte'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinka Letica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Virovski Crnac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodatel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nije mi 22'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Šestoknjižje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boško Beuk'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Nimco Brands &amp;#38; Liqueurs'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alix'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arak (piće)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Barbie'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potok Mahala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Heger'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Air mihalija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ĐanoTrade'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Džijan'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baccara'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lima Len'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Josip Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nuxgame'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakša Raguž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Goran Vinčić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klis-Varoš'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Janev'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Claustra'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Hatadi'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hayden Christensen'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Đuro Šporer'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Gospin dom'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostoria'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kongres (bend)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Škalniški'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Operacija Plavi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Šakić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dunkin donuts'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Događanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Joža Batalekov'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lana Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ruthless Records'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Petar Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tartajun'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UK Sqft'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['StreetGainZ'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Makedonski karaman'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana banovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silva Kalčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Čolić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Marević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frankokovacevic'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Baksa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Homura Akemi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Franke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Kovačević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davcast'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Humax'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nahum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pseudocerealija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Zadnja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barbara Bilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Cerkez'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Lamešić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrogué'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fran Novak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Jim Reeves'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['POS sustav'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilija Abramović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisati&quot; }},
	['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cecilia Lean'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IZLET'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodan Rupar'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonor María de Aragón y Foix'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MrBit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radunica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Brajković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Hongzhi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franco Balkan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Torkret Plus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['NK Zrinski Stari Grad'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['NK Val'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['NK Val Stari Grad'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Suzana Matić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Projekt Katedrala'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mala škola umjetne inteligencije'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Autobusna linija br. 152 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['John Gosden'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;izbrisano&quot; }},
	['Francisco de Assis de Jesus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Anto Pervan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Hrvatska Udruga Digitalnih Izdavača'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Prehrana sportaša u praksi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Analiza društvenih mreža'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Neno Dodoja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Pula Pride'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Predložak:Infobox map'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Frekvencija (2000.)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Villa Mercedes (Jezero Como)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavizacija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mikrografija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Meho Alić-Partić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }}
}
return rob</text>
      <sha1>ewyk36db8tgbdgc919u7ll4b7zv7g9m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>TMK 2400</title>
    <ns>0</ns>
    <id>777960</id>
    <revision>
      <id>7479165</id>
      <parentid>7456535</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:13:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Davld0506</username>
        <id>328694</id>
      </contributor>
      <origin>7479165</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6217" sha1="b6mgcu1cn0z7qmhhubj2kube3dbk9qt" xml:space="preserve">{{Infookvir tramvaj
|ime               = TMK 2400
|slika             = Končar TMK 2400, left front, Borongaj, 2025.jpg
|opis slike        = TMK 2400 na okretištu [[Borongaj]]
|proizvođač        = [[Končar Elektroindustrija|Končar]]
|proizvodnja       = od 2023.
|rashod            =
|broj primjeraka   = 25 (naručeno 40)
|duljina           = 20 800
|širina            = 2300
|visina            = 
|masa              = 
|visina poda       = 
|najveća brzina    = 70
|broj odjeljaka    = 3
|broj vrata        = 4
|pogon             = 
|širina kolosijeka = 
|električna oprema = 
|sjedeća mjesta    = 27+6
|stajaća mjesta    = 80
}}
'''TMK 2400'''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Prvi novi tramvaj iz Končara stigao na zagrebačku Remizu|url=https://www.poslovni.hr/hrvatska/prvi-novi-tramvaj-iz-koncara-stigao-na-zagrebacku-remizu-4472262|access-date=2025-03-10|website=www.poslovni.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; niskopodni je tramvaj koji proizvodi [[Končar Elektroindustrija|Končar]]. U voznom parku [[Zagrebački električni tramvaj|Zagrebačkog električnog tramvaja]] nosi oznaku '''NT 2400'''.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Predstavljen prvi novi tramvaj NT2400|url=https://www.zet.hr/aktualnosti/vijesti/predstavljen-prvi-novi-tramvaj-nt2400/9582|access-date=2025-02-04|website=zet.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Tramvaj je prilagođen [[Tramvajski promet u Zagrebu|zagrebačkoj prometnoj mreži]] te se u njemu istodobno može prevoziti 115 osoba.

Ovaj je model prvi potpuno novi tramvaj u voznom parku [[Zagrebački električni tramvaj|ZET-a]] nakon 15 godina. Prvi je primjerak modela (od 40 naručenih) isporučen na [[Trešnjevka|Trešnjevačku]] remizu [[4. veljače]] [[2025.]] godine, nakon čega je ispitivan&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; te konačno pušten u promet [[10. ožujka]] na [[Tramvajska linija br. 1 u Zagrebu|liniji 1]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=M.M.|date=2025-03-10|title=Prvi novi tramvaj u Zagrebu pušten u promet, putnici oduševljeni|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/na-ulicama-zagreba-novi-tramvaj-12052299|url-status=live|access-date=2025-03-11|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Kupnja prvih 20 tramvaja ovog modela za Grad Zagreb financirana je iz ''Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026.'' u iznosu od gotovo 47,2 milijuna [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VIDEO Ovo je novi zagrebački tramvaj, pogledajte kako izgleda iznutra|url=https://www.index.hr/vijesti/clanak/video-ovo-je-novi-zagrebacki-tramvaj-pogledajte-kako-izgleda-iznutra/2639077.aspx|access-date=2025-02-04|website=www.index.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Osnovne specifikacije ==
* Duljina vozila: 20 800 mm&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;
* Broj sjedećih mjesta: 27+6&lt;ref name=&quot;kapacitet&quot;&gt;{{Citiranje |title=💺 27+6 🧍 80 q=4 putn/m2 |type=Deklaracija kapaciteta |url=https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Kon%C4%8Dar_TMK_2400_%E2%80%93_Passenger_capacity_sticker.jpg |year=2025 |location=TMK 2401. Zagreb}}&lt;/ref&gt;
* Broj stajaćih mjesta: 80&lt;ref name=&quot;kapacitet&quot;/&gt;
* Broj mjesta za osobe u invalidskim kolicima: 1&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Novi vrhunski tramvaji postavljeni na ulicama Zagreba |url=https://glamur.tv/novi-vrhunski-tramvaji-postavljeni-na-ulicama-zagreba/ |website=GlamurTV |publisher=Stella Promotion |date=2025-02-01  |quote=Ovi tramvaji moći će primiti do 115 putnika, uključujući 27 sjedala i posebne prostore za invalidska kolica.}}&lt;/ref&gt;
* Kapacitet putnika: 115&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; (uključujući vozača)
* Najveća brzina: 70 [[Kilometar na sat|km/h]]&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Tehničke odlike ==
Model TMK 2400 sastoji se od tri međusobno zglobno povezana modula. Prednji i stražnji modul opremljeni su voznim postoljima, dok je srednji modul zglobovima spojen sa susjednim modulima te nema osovine na postolju. Vozilo ima četiri ulazna vrata: po jedna vrata na prednjem i stražnjem modulu te dvoja vrata na srednjem modulu. 

Na krovu tramvaja nalaze se ključni tehnički uređaji, uključujući energetsku elektroniku, glavne [[Osigurač|osigurače]], opremu za [[Klimatizacija|klimatizaciju]], [[Ventilacija|ventilaciju]] i [[grijanje]], [[Pantograf (promet)|pantograf]], odvodnik prenapona, pretvarače i [[Otpornik|otpornike]]. 

TMK 2400 opremljen je [[Baterija|baterijama]] koje se pune tijekom kočenja, što smanjuje potrošnju električne energije i omogućuje vozilu da nastavi s radom na kraće udaljenosti pri prekidu napajanja.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Hana Ivković Šimičić|date=2025-02-04|title=Sjeli smo u novi ZET-ov tramvaj: Evo kako izgleda njegova unutrašnjost|language=hr|work=Večernji list|url=https://www.vecernji.hr/zagreb/uzivo-sjeli-smo-u-novi-zet-ov-tramvaj-sjedala-su-plasticna-ali-tu-su-usb-utori-1835531|access-date=2025-02-05}}&lt;/ref&gt; Ova značajka povećava pouzdanost u prometu i smanjuje utjecaj na okoliš.{{Ni}}

Niskopodni ulaz olakšava pristup osobama s [[Invalidnost|invaliditetom]], roditeljima s dječjim kolicima i starijim putnicima. Tramvaj je opremljen [[USB|USB priključcima]] (tip A i [[USB-C|tip C]]) za punjenje [[Mobilni uređaj|mobilnih uređaja]], sustavom najave stajališta i modernim [[Računalni monitor|računalnim monitorima]] koji pružaju putnicima [[Informacija|informacije]] o ruti i stajalištima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Na zagrebačkim ulicama uskoro prvi od 40 niskopodnih Končarovih tramvaja|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/na-zagrebacke-ulice-uskoro-dolazi-prvi-od-40-niskopodnih-koncarevih-tramvaja-11995878|access-date=2025-02-04|website=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Slika:Končar TMK 2400, right front, Borongaj, 2025.jpg|Desna strana vozila, s vratima
Slika:Končar TMK 2400, back, Borongaj, 2025.jpg|Stražnja strana vozila
Slika:Končar TMK 2400, interior, Remiza, 2025.jpg|Unutrašnjost vozila sa zaštitnom prevlakom na podovima
Slika:Končar TMK 2400, Remiza depot, 2025.jpg|TMK 2400 na testiranju u hangaru na [[Trešnjevka|Trešnjevci]]

&lt;/gallery&gt;
== Vidi još ==
* [[TMK 2200]]
* [[TMK 2300]]
* [[TMK 2500]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}

{{Tramvajski promet u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Končareva tramvajska vozila]]
[[Kategorija:Tramvajska vozila u Zagrebu]]</text>
      <sha1>b6mgcu1cn0z7qmhhubj2kube3dbk9qt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Croxyz</title>
    <ns>3</ns>
    <id>783922</id>
    <revision>
      <id>7479166</id>
      <parentid>7478733</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:14:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34568-94</username>
        <id>363947</id>
      </contributor>
      <comment>/* Našice */ Odgovor</comment>
      <origin>7479166</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="389271" sha1="5o0mg4j6vncgo564kdol5zji8a4p32k" xml:space="preserve">&lt;div style=&quot;text-align:right; color:#777&quot;&gt;''arkiv'': [[RSUR:Croxyz/Arkiv 1|1.]] [[RSUR:Croxyz/Arkiv 2|2.]]&lt;/div&gt;

== Gabriel Martinelli ==

Greškom sam uklonio predložak Radovi tako da sam planirao dodati poveznice i infokvir, ali nisam planirao reprezentativnu karijeru. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:40, 21. travnja 2025. (CEST)

== Čakovec ==

Trenutno nemam ništa o proslavi 1000-te obljetnice, ali ću pokušati nešto pronaći. --[[Suradnik:Silverije|&lt;b style=&quot;display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;&quot;&gt;Silve&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|&lt;b style=&quot;display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;&quot;&gt;rije&lt;/b&gt;]] 20:37, 22. travnja 2025. (CEST)
:Pronašao i dopunio članak. --[[Suradnik:Silverije|&lt;b style=&quot;display:inline; color:orange; background:purple; padding:2px 3px 2px 5px;&quot;&gt;Silve&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Silverije|&lt;b style=&quot;display:inline; color:orange; background:blue; padding:2px 3px 2px 3px;&quot;&gt;rije&lt;/b&gt;]] 20:05, 28. travnja 2025. (CEST)

== Kvalifikacije 1938. ==
In the page of [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com], in the season 1938./39. they say &quot;Status je izgubila Slavija, a Sparta je trebala da reši pitanje 12. ligaša sa poraženim finalistom kvalifikacija.&quot; I think they meant the program of qualifications were the winners were promoted and the finalist would have played vs Sparta for last place in the national championship. But the boycott of Concordia and Split ruined the program. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 16:08, 24. travnja 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, ah okay then. I think it might be the best to only have Dodatne kvalifikacije under the Srbija section. To me it makes sense that these additional qualifiers were played to determine the 10th team of the Serbian League. Concordia, Split and possibly Velež are outliers. They couldn't have participated in Serbian League qualifiers. This is likely a naming mistake made by exyufudbal.rs. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:47, 24. travnja 2025. (CEST)
::{{s|Ame71}} from Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014.
::Page 121: 
::The [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|national league qualifiers]] consisted of two leagues consisting of podsavez champions (meaning my assumption was right). 
::The winners of the two groups were suppossed to play against each other. The winner would be promoted to the national league while the loser would play against Sparta Zemun (just like FSG Zrenjanin said). 
::Croatian (Borovo is located in modern-day Croatia by the way, it could've been a Serb club or it just stayed in JNS for some reason) and Slovenian (this is not true Mairbor played against Borovo) clubs withdrew at the start of the qualifiers
::Page 122: SAŠK was the winner of Sarajevski podsavez thanks to goal-difference ([[it:Prvi_razred_1938-1939#Sarajevo]]/exyufudbal.rs claims it had 2 points more than Hajduk Sarajevo), however it withdrew from further competiting (meaning it didn't take part in the qualifiers). SAŠK supported the creation of a Croatian league (which makes sense since they were a Croat club), so JNS declared Velež the winner of Sarajevski podsavez (change ''Per qualche motivo ha preso il posto del SAŠK.'' in [[it:Prvi razred 1938-1939]]. You might need to change [[it:Sarajevski nogometni podsavez]], [[it:Nogometni Klub SAŠK Napredak]], but after I try to verify if Velež was handed the title which makes no sense to me since they didn't partook in Sarajevski podsavez championship, was there another, possibly provincial, league with the winner of the Sarajevo league competing against the other winner?).
::Page 123: The group winners (Bata &amp; Vojvodina) are suppossed to play in a finale, however changes occured (HNS, Croatian-Slovenian League etc.). Serbian League has 10 members: 7 were the 7 national league teams from the previous season, 2 are the qualifiers group winners (Vojvodina and Bata) while the last club was determined via further qualifiers. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:14, 24. travnja 2025. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, Sarajevski podsavez provincial info found in that book, but not on it.wiki. Add it to it.wiki so it won't be lost. Note that not all of the information is complete (e.g. 1932./33. season which doesn't mention the Herzegovinian champion). Sometimes maybe 2 matches were played, but only 1 is listed. 
:::;Season 1930./31. (page 272, 273)
:::Bosnian provincial champion: Šumadija Tuzla
:::Herzegovinian provincial champion: [[JSK Mostar]] (I'm linking that article since I recently created it, I won't be linking other clubs)
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez provinical final:
:::Tuzla: Šumadija vs JSK 3:0
:::Mostar: JSK vs Šumadija ???
:::JSK winner.
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez final:
:::Sarajevo: Sloga vs JSK 5:1
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1931./32. (page 273)
:::Bosnian provincial champion:  Bojna Travnik
:::Herzegovina provinical final was played in Mostar: [[JSK Mostar]] vs [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] 6:1. JSK is the Herz. prov. champ.
:::Sarajevo podsavez provinical final was played in Mostar: JSK vs Bojna Travnik 1:4
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1932./33. (page 273)
:::Travnička župa: Bojna Travnik
:::Tuzlanska župa: Union Usora
:::Travnik: Bojna v Union 3:4
:::Usora: Union v Bojna 3:1
:::Union is the winner of Bosnian provinical championship.
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1933./34. (page 274)
:::Bosnian provincial championship
:::Travnička župa: Bojna Travnik
:::Zenička župa: ???
:::Tuzlanska župa: Zmaj od Bosne Tuzla
:::Dobojska župa: Hrabri Teslić
:::&lt;br&gt;
:::Bosnian provincial final:
:::Travnik: Bojna v Hrabri 1:1
:::Teslić: Hrabri v Bojna ???
:::Bojna is the winner of Bosnian provincial championship
:::&lt;br&gt;
:::Velež is the winner of Herzegovinan provincial championship
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez provinical final 
:::Travnik: Bojna v Velež 1:1
:::Mostar: Velež v Bojna ???
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1934./35. (page 274, 275)
:::Bosnian provincial championship
:::Dobojska župa: Željezničar Doboj
:::Tuzlanska župa: Šumadija Tuzla
:::Zenička župa: Jadran Visoko
:::Travnička župa: Bojna Travnik
:::&lt;br&gt;
:::Semifinal:
:::Doboj: Željezničar vs Šumadija ???
:::Tuzla: Šumadija v Željezničar 0:0
:::Travnik: Bojna v Jadran ???
:::Visoko: Jadran v Bojna 4:1
:::&lt;br&gt;
:::Final
:::Visoko: Jadran v Željezničar ???
:::Doboj: Željezničar v Jadran 4:0 (Jadran was the winner somehow, must've been 2 really entertaining matches)
:::&lt;br&gt;
:::Herzegovina provinical championship
:::Mostarska župa: Velež Mostar
:::Čapljinska župa: [[ŠK Uskok Čapljina|Uskok Čapljina]] (I assume Uskok was eliminated before the final)
:::&lt;br&gt;
:::Final
:::Mostar: Velež v Leotar Trebinje 2:0
:::Trebinje: Leotar Trebinje v Velež 1:4
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez provinical final 
:::Mostar: Velež vs Jadran 7:0
:::Visoko: Jadran vs Velež 7:1 (yes, the source says that Velež won the first match 7:0 and lost the second one 1:7)
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1936./37. (page 275, 276), 1935./36. isn't covered sadly
:::For this season we have autumn tables (obviously the seasons haven't finished yet). I'll only list the clubs.
:::&lt;br&gt;
:::Tuzlanska župa: 1. Zmaj od Bosne Tuzla, 2. Šumadija Tuzla, 3. Solvaj (could be Solvay, as Serbian Cyrillic doesn't have a letter for y, for Solvay see it.wiki usege) Lukavac, 4. Sloboda Tuzla, 5. Zrinjski Tuzla (I think I saw this club on hr.wiki)
:::Travnička župa: 1. Bojna Travnik, 2. Ugar Turbe, 3. Sloga Gornji Vakuf, 3. JSK Travnik
:::Zenička župa: 1. Jadran Visoko, 2. Građanski Zenica, 3. Visoko (just Visoko, similiar to [[NK Zagreb]]), 4. Rudar Kakanj, 5. Željezara Zenica
:::Dobojska župa: 1. Hrabri Teslić, 2. Union Usora, 3. Željezničar Doboj, 4. Desta Teslić
:::Mostarska župa: 1. [[JSK Mostar]], 2. Zrinjski Mostar, 3. Velež Mostar, 4. [[ŠK Vardar Mostar|Vardar Mostar]]
:::Čapljinska župa: 1. Jugoslavija Čapljina, 2. Leotar Trebinje, 3. Uskok Trebinje, 4. Jugoslavija Trebinje
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1937./38. (page 276)
:::Bosnian provincial champion: Železara Zenica (Željezara???)
:::Herzegovinian provincial champion: Velež Mostar
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez provinical final:
:::Mostar: Velež v Železara 3:1
:::Zenica:  Železara v Velež ???
:::&lt;br&gt;
:::Sarajevo podsavez final:
:::Mostar: Velež v SAŠK 1:2
:::Sarajevo: SAŠK v Velež 2:0
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1938./39. (page 277)
:::Železara Zenica is the Bosnian provincial champion
:::&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:::;Season 1939./40. (page 277)
:::Bosnian provincial championship
:::Travnička i Zenička župa: Železara Zenica
:::Tuzlanska i Dobojska župa: Zmaj od Bosne Tuzla
:::&lt;br&gt;
:::Bosnian provincial championship final:
:::Zenica: Železara vs Zmaj od Bosne 7:1
:::Železara was also the winner of the Sarajevski podsavez provincial championship (meaning that it defeated the Herzegovinian champion).
:::As always, you might want to acquire the Fudbalska takmičenja Južnih Slovena... book. I'm sure it has more information. Sadly this didn't answer if Velež was awarded the title. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:09, 25. travnja 2025. (CEST)
::::According to a [https://forum.sportsport.ba/viewtopic.php?t=15856 forum post] Velež eliminated Železara in the finale. Velež was suppossed to play against SAŠK but SAŠK decided to leave the system which gave Velež a spot in the qualifiers. There's no mention of Velež being awarded the title. Obviously, this is not a good source. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:20, 25. travnja 2025. (CEST)
:::::That post calls the club Žel'''j'''ezara. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:20, 25. travnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Croxyz}} I thought SAŠK was Sarajevo city league champion, while Velež Mostar was provincial champion, and then Velež beat SAŠK in the subfederal final. On claudionicoletti.eu there are the finals of the '20s, but not of the '30s. As I had only the exYU page and no other sources, I wrote &quot;Per qualche motivo (il Velež) ha preso il posto del SAŠK&quot;. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:38, 25. travnja 2025. (CEST)
:::::::{{s|Ame71}}, yes I believe that’s the case. SAŠK won the city league and Veež probably won the provinical league (we need better sources). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:41, 25. travnja 2025. (CEST)
::::::::{{s|Ame71}}, should we move the 1st two group qualifiers above the Serbia section? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:25, 25. travnja 2025. (CEST)
:::::::::Currently I'm trying to figure out why Slavija played in the qualifiers instead of Bačka. Sadly in the last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist195.pdf Subotički športski list] there's no mention for this, although they mention that the qualifiers will take place soon. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:22, 26. travnja 2025. (CEST)
::::::::::[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html RSSSF] has a list of qualifying matches under Promotion Playoff 1940 (Hrvatska). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:27, 26. travnja 2025. (CEST)
:::::::::::Take note that the club's called Žel'''j'''ezničar Zagreb and not Železničar Zagreb. Confirmation is present in the last page of this [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1940&amp;broj=000560 this Varaždinske novosti issue]. I forgot to add that [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg40.html#krel here] is the RSSSF link for the Željezničar Zagreb vs Slavija matches. Now I'll seek out the reason why Slavija participated in the qualifiers instead of Bačka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:33, 26. travnja 2025. (CEST)
::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1940&amp;broj=000545 Last page under ŠPORT] covers this. I transcribed the text for you. It's a bit archaic so if you have any trouble understanding anything I'll gladly explain it to you.
::::::::::::&quot;SPLIT&quot; ILI VARAŽDINSKA &quot;SLAVIJA&quot; MORAT ĆE IGRATI U KVALIFIKACIONOM TURNIRU
::::::::::::U nedjelju je dovršena predzadnja utakmica hrvatsko-slovenske lige. To je varaždinska &quot;Slavija&quot; odgirala u Ljubljani 13 minuta ostatka prekinute utakmice pa kako u tom rezultatu nije pao nijedan zgoditak, ostao je rezultat na 3:3. Poredak na kraju prvenstvene tablice izgleda sada ovako:
::::::::::::(see table, also do you know what the numbers which are surrounded by () at the end of every row represent?)
::::::::::::Imadu dakle igrati još jedino &quot;Split&quot; i &quot;Slavija&quot; i to u Splitu (listed under 12. kolo, played on May 19th). O toj utakmici ovisi, koji će od tih klubova igrati kvalifikaoni turnir, jer bi &quot;Slavija&quot; u slučaju pobjede potisnula &quot;Split&quot; na predzadnje mjesto hrvatskih klubova. Subotička &quot;Bačka&quot; po propozicijama otpada, ali se prenose glasovi (archaic way of saying it is rumoured) da dogodišnja hrvatska liga ne će brojiti samo osam, nego i opet deset klubova. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:57, 26. travnja 2025. (CEST)
:::::::::::::{{s|Ame71}}, I solved the mystery of these weird numbers which are located in brackets, that is (). It's the number of points the club didn't win so far. E.g. Split has 13 (21) points after 17 matches meaning it won 13 points and ''lost'' 21 points (it didn't win in those matches so it didn't the maximum number of points in these matches).
:::::::::::::In the second to last edition of [https://www.zkvh.org.rs/storage/app/media/digital/periodika/sportski_list/su_slist194.pdf Subotički športski list] it is stated that Bačka Subotica and Ljubljana are automatically relegated, while Varaždin will compete in a relegation play-off. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:07, 26. travnja 2025. (CEST)
::::::::::::::[https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1940&amp;broj=000560 Last page of this Varaždinske novosti issue] has a report on the second match between Željezničar and Slavija. It is stated after the match report ''Međutim Slavija ne će ispasti iz lige, odnosno Slavija će ipak ući u Hrvatsku ligu. Tako je izjavio u nedjelju na skupštini III. župe ZNP-a u Varaždin predsjednik ZNP-a ing. Ećimović, takove su informacije donijele i jučerašnje zagrebačke novine, svi ligaški klubovi izjavili su se za Slaviju, a jučerašnja večernja sjednica HNS u Zagrebu također je u tom pravcu svoje rekla.''
::::::::::::::Sadly this is too vague. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:31, 26. travnja 2025. (CEST)
:::::::::::::::According to pages 134 &amp; 135 of Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji the league consisted of 9 clubs with Slavija Varaždin being admitted as the 10th member. It doesn't mention Bačka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:39, 26. travnja 2025. (CEST)

== I feel a little confused ==
It's better if you do the mention the 10 participating clubs of the Croatian-Slovenian league and how they were determined. It drives me crazy... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST)
:Well done for kvalifikacije 1938, I didn't know how create it as it begun as Yugoslav qualifiers and finished as Serbian ones. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST)
:: What are the questions you made me (you wrote a lot :D)? I'm watching the Spanish cup final now, then I'll go to sleep. Tomorrow I'll read it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:39, 27. travnja 2025. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, I decided to just list the participants of the Croatian-Slovenian league. This way I don't have to spend time researching how they were chosen. As for the questions, they were mostly centered around the [[Kvalifikacije za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1939.|qualifiers article]]. I don't think anything is left unanswered. I wanted to watch the Spanish cup final aswell, but I was supossed to do other stuff. In the end, I did nothing and procrastined by editing Wikipedia. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:55, 27. travnja 2025. (CEST)
:::: I translated &quot;'''Neslužbena nogometna prvenstva Srbije''' predstavljaju neslužbena nacionalna prvenstva&quot; and the category from Serbian wiki. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:05, 27. travnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Ame71}}, I found [https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%B7%D0%B2%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%B0_%D0%A1%D1%80%D0%B1%D0%B8%D1%98%D0%B5_%D1%83_%D1%84%D1%83%D0%B4%D0%B1%D0%B0%D0%BB%D1%83 this article]. Honestly, the name and grouping is odd. I suggest renaming and deleting (most of) the Italian article. En.wiki has a good naming solution, although I don't know if we can group the pre-WW2 championships with the WW2 championships (different countries). As for the category, I was thinking of renaming it to [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1918. – 1941.)]], similarly to [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1918. – 1941.)]] and [[:Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji po sezonama (1945. – 1991.)]] If needed, you can make another category for WW2. Sijić's book covers the period so I can help with transcribing those articles. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:48, 27. travnja 2025. (CEST)

== Zagrebačke župe ==
[[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1919./20.]] had 13 župas. On [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji] they are: 1. sušačka župa, 2. karlovačka župa, 3. varaždinska župa, 4. bjelovarska župa, 5. osiječka župa, 6. podravinska župa, 7. brodska župa, 8. banjalučka župa, 9. moslavička župa, 10. sisačka župa, 11. gospićka župa, 12. đakovska župa i 13. požeška župa. On [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti.eu] 11 of them are ok, but Moslavina and Gospić are missing, and in their place there are Daruvar and Doboj. What's the right one? I'm working that on [[:it: Prvenstvo ZNP 1920]], and then I'll do in on Croatian side. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 18:23, 2. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, can I get the page number for Fudbal u kraljevini Jugoslaviji? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST)
::Also, as stated previously, you might want to buy that Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena... book since Cybermb says it covers all seasons and all lower leagues. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:04, 2. svibnja 2025. (CEST)

::: it's page 142 of [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u kraljevini Jugoslaviji]. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:13, 3. svibnja 2025. (CEST)
::::{{s|Ame71}}, i'm really busy today and tomorrow so I can't do a complete investigation. According to [https://hrcak.srce.hr/file/444226 this article] Daruvar župa is number IX (''U finalnom dvoboju trebao se susresti s klubom iz Ivanić Grada, ali s obzirom da igrači Ivanića nisu doputovali, DONK osvaja naslov prvog pobjednika IX. nogometne župe.'', page 55). In the 1923/24 season there have been some changes: ''To se najbolje osjetilo u sezoni 1923./24. kada kod novog ustrojstva Daruvar prestaje biti župskim središtem. Umjesto daruvarske župe osnovana je nogometna Župa Moslavina u kojoj su igrali klubovi s područja Daruvara, Pakraca, Kutine i Ivanić Grada.'' Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji probably records this later župa structure. Try looking on the internet for mentions of Daruvar being the IX župa and please notify me if you found anything. As I said earlier, I'm quite busy so I sadly can't help. Takmičenje Južnih Slovena probably answers this dilemma. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:26, 4. svibnja 2025. (CEST)
::::: Daruvar clubs were in 9th župa (Moslavina). In 1936 they moved to 7th one (Brod). There were some moves trough the years. Then I see there were some changes in the numbers and towns in the župas. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 20:23, 4. svibnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Ame71}}, I found [https://sportnet.hr/sportnetklub/nogomet-1/ligaski-vremeplov-194302/p5425163/ this]. It doesn't match the župa numbers presented in [[it:Prvenstvo_ZNP_1920#Provincia]]. Honestly, I think you should try and acquire that book. It'll be tough for me to find absolutely anything (trustworthy) by looking at newspapers due to lack of digitised papers from that era. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:56, 5. svibnja 2025. (CEST)
:::::::Also I don't find [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreba%C4%8Dki_nogometni_savez&amp;diff=prev&amp;oldid=7198679 this trustworthy]. As we previously found out, the list is either incomplete or it doesn't record every single change. Without a year, that list can be pretty misleading. For example [https://hrcak.srce.hr/file/444226 according to page 73 of this paper] župas got their names during the 1940./41. season. Karlovačka župa was renamed to Župa Lopašić in 1940, while this name is listed alongside župas from the previous decade/two decades. I think it would be the best if that revision was reverted so inaccuracies don't spread as much in future sources/works. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:03, 5. svibnja 2025. (CEST)
::::::::{{S|Ame71}}, also just so you know, Ljubljanski nogometni podsavez should be abbreviated as LJNP instead of LNP. In Croatian there are two letters: L and LJ. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:10, 6. svibnja 2025. (CEST)
::::::::: LJNP or LjNP? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 08:22, 6. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::{{s|Ame71}}, honestly, I don't know. Words beginning with DŽ, LJ or NJ are very rare in Croatian. I highly doubt there are 5 possible words which can be found in initialisms, with the most common obviously being German (njemački). Also I find it weird how 1. slovenski '''š'''portni klub Maribor is referred to as  I. S'''S'''K Maribor. At first I thought this might be a mistake, but it is also found in [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/maribor Nogometni leksikon], so I guess it's true. Fun fact: according to Album nogometnih klubova Jugoslavije it is the first [[hazena]] club in Yugoslavia. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:57, 6. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::{{s|Ame71}}, what are you thoughts on the župa issues? Should we delete that section of the ZNP article? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:19, 6. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::: I think it's better to keep it, so when I'll get the book I'll check the differences. There is no definitive version of a page on Wikipedia. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 19:31, 6. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::::{{s|Ame71}}, remember we can always have it saved in the revision history. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:39, 6. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::::{{s|Ame71}}, I expanded the Područje section. Once you get that book, we'll be able to expand it with ease. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:28, 6. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::::: About Sparta Ljubljana : you're right, they merged Primorje. But i see they were in 2. razred in the following season. I assume the club still existed. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:01, 7. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::::::{{s|Ame71}}, I remembered the LJNP/LjNP dilemma. The correct abbreviation is LJNP, at least in Croatian (I don't know how Italian would treat it). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:14, 4. rujna 2025. (CEST)
::::::::::::::::: as Italians don't know Croatian alphabet, I think it's better to leave LjNP. Otherwise they would wonder what the meaning of &quot;J&quot; is.[[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:07, 4. rujna 2025. (CEST)

== Kravarsko ==

Postavljanje starijeg popisa je jednostavno što sam vidio da nije potkrijepljen izvorom a nisam mogao naći izvor te informacije  [[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:24, 4. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Tmatic01}}, u člancima o mjestima (npr. [[Barbarići Kravarski]]) nalaze se grafikoni s brojem stanovnika za svaki popis stanovništva od 1857. nadalje. Izvori bi se trebali nalaziti na [[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|ovom linku]] (nisam pregledavao je li poveznice i dalje funkcioniraju) koji je prisutan ispod takvih grafikona. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:00, 4. svibnja 2025. (CEST)

== Wembley Stadium (1923.) ==

Podsjeti me zašto smo prebacivali [[Wembley Stadium (1923)]] na [[Wembley Stadium (1923.)]], a nismo ga brisali. Zanima me na što bi potonji trebao voditi jer sada, nekako, vodi na samoga sebe. Jesam li nešto pogrešno shvatio? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 6. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, gledam sada i ni meni nije jasno. Je li možeš kao administrator vidjeti kako su izgledale prijašnje inačice članaka? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:28, 6. svibnja 2025. (CEST)

== NK HAŠK 1903 ==

Ne bih rekao da je skroz ispravno trenutni opis koji je baziran na Leksikografskom zavodu. Ako gledamo prema kontinuaciji brenda kluba HAŠK, on je spajanjem TPK-a, Naftaša i ostalih ulazio u više lige (nešto kao NK Varaždin s NK Ivančicom u 3. HNL). Trenutni klub je novoosnovana udruga koja nema pravno veze s tim prijašnjim klubovima. Ova trenutna stranica pod nazivom NK HAŠK 1903 bi trebala biti osvrt na brend nogometne selekcije HAŠK-a (nešto kao HNK Zrinjski u BIH). ZNS, kao službeno tijelo, mu priznaje slijednost od bivšeg nogometnog kluba i uzima godinu osnutka 1903, kao brenda. Slično je s Dinamom koji ima nekoliko puta ponovno pravno osnivanje, ali mu je priznata slijednost.

Primjer: https://zns.hr/predstavljanje-klubova/6627-nk-hask-1903

Stajalište kluba: https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/kultni-klub-sanja-obnovu-slavnog-rivalstva-hrvatskog-nogometa-doveli-su-novog-trenera-i-sportskog-direktora-15301778

Po tome bi trebali imati posebne stranice '''NK Naftaš Ivanić''' čija povijest staje spajanjem s HAŠK-om, '''NK TPK''' s informacijama koje su sada za NK HAŠK 1903 te također njihova povijest nestaje spajanjem i stranicu '''NK HAŠK 1903''' s kontinuacijom brenda starog kluba gdje se opisuju ta spajanja radi uključivanja u više lige.

Ovo trenutno ne otkriva prave informacije u pozadini, a najviše su opisani u tiskanom izdanju knjige H.A.Š.K. iz 1993.

Da li to ima smisla? Pozz. [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:22, 11. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Borisb7~hrwiki}}, o nogometnoj sekciji izvornog HAŠK-a trebalo bi pisati pod [[HAŠK#Nogometna sekcija]]. Sadržaj treba biti pokriven izvorima (prilikom navođenja knjige potrebno je navesti i str.). O nogometnoj, a i drugim sekcijama opširno je pisao [[Bogdan Cuvaj]] u znanstvenom časopisu Povijest sporta. Da o HAŠK-u nije napisao preko 100 stranica, sažeo bi njegove radove i dodao bi ih u članku o HAŠK-u, kao što sam to učinio u člancima [[NK Jarun Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[AC Troja Sarajevo]] itd. U biti tijekom prošla dva mjeseca iscrpio sam sve njegove nogometne članke u Povijesti sporta osim onih o HAŠK-u. 
:Za [[NK HAŠK 1903 Zagreb]] važno je naglasiti u samom uvodu da nije isti klub kao izvorni HAŠK. Novi HAŠK (tj. NK HAŠK 1903) nije se mogao spojiti s TPK-om jer je TPK promijenio ime dvije godine ranije u Pešćenica. Dodatna potvrda tog imena prisutna je u člancima [[4. rang HNL-a 1992.#Jug – skupina B]], [[3. HNL 1992./93.#Središte (ZG regija)]]. Potonje sezone Pešćenica ispada u [[4. rang HNL-a 1993./94.#4. HNL NS Zagrebačke regije]] gdje se natječe pod imenom HAŠK 1903 Zagreb. 
:[[Nogometni leksikon]] s pravom tvrdi da ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/hask-1903 1993. uzima ime HAŠK 1903. kojim se poziva na tradiciju najstarijega zagrebačkoga kluba s kojim nije u pov. vezi]''. 
:Godine 1945. ukinuti su svi nogometni klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH. Većinski su ih zamijenili novonastala fiskulturna (fizkulturna) društva (skraćeno FD). Svaki zagrebački FD predstavljao je neku ili nekoliko vezanih struka. Dio tih društava naveden je u članku [[Prvenstvo Zagreba u nogometu 1946.]] Tijekom narednih nekoliko godina dolazi do propasti FD-a, odnosno na njihovo cjepkanje na više različitih sportskih klubova (mislim na nogometne, rukometne, teniske itd.) te obnove i osnivanja novih klubova koji su vezani za klubove ukinute 1945. ili ranije. U tom periodu druge polovice 40-ih i 50-ih. Iz [[NK Željezničar Zagreb|Željezničara]] je izrasla [[NK Lokomotiva Zagreb|FD Lokomotiva]] iz koje je nastala današnja NK Lokomotiva. FD Tekstilac prethodnik je [[NK Ravnice]]. Godine 1950. dolazi do spajanja dvaju klubova u [[NK Maksimir]] (nasljednik HŠK Maksimir koji je prestao djelovati 1941. kada se spojio s [[HŠK Borongaj Zagreb|Borongajem]] u Kvaternik). [[NK Trešnjevka Zagreb]] obnovljena je 1948., tri godine nakon svog ukinuća. Nabrojao sam samo neke nasumične primjere da ilustriram na koje sve načine su predratni klubovi nastavili s radom.
:Osim obnovljenih klubova, u tom periodu su s djelovanjem započeli i novonastali klubovi vezani za neku tvornicu/tvrtku. Primjeri takvih momčadi su [[NK Končar Zagreb|Rade Končar]], [[NK Kožarac Zagreb|Kožarac]] (1950./51.), [[NK Cestogradnja Zagreb|Komunalac]] (1952.), [[NK Elektrosond Zagreb|Elektrosond]] (1955.), [[NK Pliva Zagreb|Pliva]] (1955.), a i naravno TPK, odnosno punim imenom Tvornica parnih kotlova (člank o tvrtci [[Tvornica parnih kotlova]]). Upravo je na temelju tog tvorničkog kluba koji 1991. mijenja ime u Pešćenica nastao današnji HAŠK 1903. Klub se tek 1993. proglasio nasljednikom izvornog HAŠK-a, premda je dvije/tri godine paralelno postojao uz [[ANK Mladost Zagreb]]. Ovaj slučaj nije isti kao kod Zrinjskog. Zrinjski je odmah obnovljen kao HŠK Zrinjski Mostar, dok je TPK/Pešćenica djelovao punih 40 godina kao TPK ili Pešćenica. 
:Dinamo Zagreb je od Građanskog preuzeo stadion, boju dresova, nadimak (''purgeri''), a i veliki dio igrača. Nogometni leksikon navodi: [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/gradjanski-prvi-hrvatski-gradjanski-sportski-klub ''Formalno je prestao djelovati 1945., a većina igrača pristupila je novoosnovanome Dinamu, koji je nastavljač tradicije zagrebačkih »purgera«.'']
:[https://web.archive.org/web/20150219205718/http://povijestdinama.com/index.php/2012-04-24-15-03-12/1941-1950/sezona-194445 Za Građanski su u sezoni 1944./45. nastupili:]
:Vratari: [[Franjo Šoštarić]] (1/0), [[Franjo Glaser]]
:Obrana: [[Miroslav Brozović]] (1/0), [[Miljenko Đukić]], [[Ernest Dubac]] (1/0), [[Ivica Ožegović]]
:Vezni red: [[Ivica Reiss]] (1/0), [[Ivan Jazbinšek]], [[Mirko Kokotović]] (1/1), [[Branko Pleše]]
:Napad: [[Zvonimir Cimermančić]] (1/0), [[Franjo Wolfl]] (1/2), [[Stjepan Bobek]] (1/0), [[August Lešnik]] (1/2), [[Zvonko Canjuga]], [[Milan Antolković]], [[Stjepan Kalšan]] (1/0), [[Florijan Matekalo]]
:Ako je vjerovati člancima o igračima (3 igrača nemaju članak): za Dinamo je nakon rata zaigralo 7 od 15 igrača Građanskog ([[Ivica Reiss]], [[Mirko Kokotović]], [[Branko Pleše]], [[Zvonimir Cimermančić]], [[Franjo Wölfl]], [[August Lešnik]], [[Milan Antolković]]), za Partizan koji [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/partizan-fk-fudbalski-klub ''je imao velike privilegije nakon 1945., u svoje redove doveo je najbolje igrače iz cijele zemlje''] ([[Franjo Šoštarić]], [[Franjo Glaser]], [[Miroslav Brozović]], [[Stjepan Bobek]], [[Zvonko Canjuga]], [[Florijan Matekalo]]) 6 igrača, a druge klubove [[Ernest Dubac]] i [[Ivan Jazbinšek]]. Za Dinamo su igrali bivši igrači Građanskog, za Lokomotivu bivši igrači Željezničara itd., dok za novi HAŠK nitko nije mogao igrati. Uostalom, da je HAŠK 1903 doista nasljednik HAŠK-a, TPK bi ili u 1950-im promijenio ime u HAŠK ili bi preuzeo njegovu tradiciju.  
:Što se tiče Naftaša, on je samo jednu sezonu igrao kao fuzionirani klub s HAŠK-om ([[2. HNL 2006./07.]]) te valja istaknuti da je HAŠK paralelno nastavio djelovati u [[5. rang HNL-a 2006./07.#1. Zagrebačka liga]], gdje je igrao i prošle sezone ([[5. rang HNL-a 2005./06.#1. Zagrebačka liga]]). O fuzioniranim klubovima koji su djelovali 1 sezonu, a iduće se raspali, nemamo članke (usp. [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]], koji je obnovljen 1995., a 2011. se nakratko fuzionirao s Famosom iz Hrasnice) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:44, 11. svibnja 2025. (CEST)
::Iz sličnih razloga [[NK Concordia Zagreb]] nije [[HŠK Concordia Zagreb]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:52, 11. svibnja 2025. (CEST)
:::Jako iscrpno i zanimljivo.
:::Ovdje vidimo problem postojanja TPK-a/Peščenice dugi niz godina prije nego su promijenili ime u HAŠK 1903. Realno gledajući tako može bilo koji klub promijeniti ime u neki prošli slavni i tražiti sljednost.
:::Ajmo vidjeti s druge strane situaciju. Originalni HAŠK je prestao postojati 1945. Njegov posljedni nasljednik [[ANK Mladost Zagreb]] prestaje 1956. Prema informacijama s web stranice trenutnog HAŠK 1903 (https://hask.hr/povijest/), 1990. je održana obnoviteljska skupština i obnovljen je rad sportskog društva HAŠK. Te informacije se podudaraju s informacijama u knjizi H.A.Š.K. Takav splet okolnosti bi mogao biti sličan kontinuitet kao kod [[Zrinjski Mostar|Zrinjskog]]. Problem nastaje kada obnovljeno društvo želi krenuti s uključivanjem nogometne selekcije u natjecanje. Ovdje je napravljen pravni manevar da se uzme postojeća licenca nekog kluba koji se već natječe u nekoj ligi, a u ovom slučaju to je TPK/Peščenica. Daljnje pravne zavrzlame s Naftašem nećemo spominjati.
:::Pravno gledano, TPK je promijenio ime, uzeo boje itd. Teoretsko pitanje: Da li bi ovdje bila drugačija situacija da su u tom trenutku osnovali novi klub HAŠK i krenuli od zadnje lige? Da li bi onda mogli govorili o sljednosti sa starim HAŠK nogometnim klubom?
:::Gledano s HAŠK 1903 strane, nebitno je kako su pravno ušli u ligu, da li je to od nule ili koristeći postojeću licencu. Gledano sa strane TPK-a, oni ovom fuzijom nastavljaju svoj kontinuitet.
:::Budući da ZNS pripisuje sva stara ostvarenja nogometne selekcije HAŠK-a novom klubu HAŠK 1903, što se može vidjeti na službenim web stranicama saveza, ne bi li u tom slučaju mogli ovdje vidjeti sljednika kao kod Zrinjskog budući da ga krovni savez tako smatra? (uzimam Zrinjski za primjer radi jednostavnosti) [[Suradnik:Borisb7~hrwiki|strongBNF]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Borisb7~hrwiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:00, 12. svibnja 2025. (CEST)
::::{{S|Borisb7~hrwiki}}, Krovni savez je HNS, a ne ZNS. Na [https://semafor.hns.family/klubovi/640/nk-hask-1903/ HNS-ovom Semaforu] nema podataka za datum osnutka kluba HAŠK 1903. Također, potvrđuje li HNS da su HAŠK i HAŠK 1903 isti klubovi? Potvrđuje li isto za obje Concordije? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:07, 12. svibnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Borisb7~hrwiki}}, ja ne znam je li na web-stranici ZNS-a uopće pregledavaju kakvi podatci se unose, odnosno je li tekstove serviraju sami klubovi. Otišao sam na [https://zns.hr/predstavljanje-klubova?limitstart=0 Predstavljanje klubova] i odabrao drugi klub: [https://zns.hr/predstavljanje-klubova/7295-nk-botinec NK Botinec]. Na web-stranici se tvrdi da je Botinec u sezoni 1983./84. igrao u Trećoj HNL. Te godine nije postojala jedinstvena liga na razini SR Hrvatske, već su postojale četiri lige (v. [[Hrvatska republička nogometna liga]]). Zagrebački klubovi natjecali su se u [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1983./84.|Hrvatskoj nogometnoj ligi – Sjever]] (III. stupanj), a Botincu ni traga, kao ni u [[Regionalna nogometna liga ZO Zagreb 1983./84.|Regionalnoj nogometnoj ligi ZO Zagreb]] (IV. stupanj), ni [[Zagrebačka nogometna zona 1983./84.|Zagrebačkoj nogometnoj zoni]] (V. stupanj). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:24, 12. svibnja 2025. (CEST)
::::::Nakon pregleda svih dostupnih informacija, iako se klub poziva na tradiciju originalnog HAŠK-a osnovanog 1903. godine, formalno-pravni kontinuitet između originalnog HAŠK-a i današnjeg NK HAŠK 1903 nije jasno dokumentiran u dostupnim službenim izvorima (uključujući web stranice HNS-a i ZNS-a).
::::::Originalni HAŠK je ukinut 1945. godine, a današnji klub je obnovljen kroz različite faze, uključujući preuzimanje statusa drugih klubova, kao što je NK Naftaš Ivanić.
::::::Nadobudno sam kontaktirao ZNS i HNS vezano uz status kluba, da vidimo njihovo službeno stajalište, ali zasad nema odgovora. [[Posebno:Doprinosi/92.242.248.104|92.242.248.104]] 10:45, 14. svibnja 2025. (CEST)

== Igor Plavšić ==

Pozdrav! Vidim da si uočio moju stranicu koju sam napravio, te da je predložena za brisanje. Shvaćam da nemam uvjete za glumca niti neku ozbiljniju ulogu, stoga sam maknuo taj dio i ostavio samo informaciju o statiranju i kvizaštvu. Također imam i dvije važeće poveznice i linka koji potkrijepljuju navedene informacije. Rado bi da stranica ostane ako nikom ne smeta. Hvala!  [[Suradnik:Ingvar 30|Ingvar 30]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ingvar 30|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 17. svibnja 2025. (CEST)

== RE: Čakovec == 
Ovo vezano za [[NK Čakovec]] &lt;br&gt; 
- HNS semafor klubove po ligama nalazi po &quot;posljednjem&quot; ili &quot;trenutnom&quot; nazivu (ili čak za različite klubove ukoliklo je neki klub &quot;naslijedio&quot;, &quot;kupio&quot; ili &quot;zamijenio&quot; licencu drugog kluba - prikazuje posljednje) - tako da tu treba biti oprezan (što se tiče kronologije) - ovdje imaš [[Razgovor:NK Marsonia 1909 Slavonski Brod|razgovor za slučaj kluba ''Marsonia 1909'']] - gdje su povezana bar dva različita kluba, a i ovaj &quot;može&quot; stajati zasebno &lt;br&gt; 

Što se tiče ''Čakovca'' - izgleda da je po članku neka uredno kronologija naziva (koliko sam pratio) 
* 1920. - ČSK Čakovec (''Čakovečki sportski klub'')  
* 1945. - Jedinstvo 
* 1961. - MTČ 
* 1983. - MTČ-Sloga 
* 1993. - Čakovec-Patrick 
* 1993. - (Čakovec) 
* 1994. - Čakovec-Union 
* 1996. - Čakovec 
....nadalje imamo da je zadnju sezonu kao ''Čakovec'' igrao &lt;br&gt; 
[[3. HNL – Sjever 2013./14.|2013./14. - 3. HNL Sjever]], a potom promjena imena u ''Archea Čakovec'', te je u sezoni &lt;br&gt; 
[[4. rang HNL-a 2014./15.|2014./15. - MŽNL Čakovec – Varaždin]] - odustali nakon 7. kola &lt;br&gt; 
prema poveznici [https://msm.hr/nk-cakovec-dobra-stara-vremena/ msm.hr, ''NK Čakovec: Dobra stara vremena'', od 20. prosinca 2021.] - piše da je postupak za brisanje iz registra udruga za ''NK Archea – Čakovec'' pokrenut 2015. godine 

s tim da je ''MTČ-Sloga'' u biti bila fuzija ''MTČ-a'' i ''[[NK Sloga Čakovec|&quot;Sloge&quot;]], koja se 1987. opet osamostaljuje 

nadalje, prema onoj knjigi &lt;br&gt; 
100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981. &lt;br&gt; 
za klubove s područja Čakovec - Nogometni savez Međimurja (str. 84-85) stoji 
* ''MTČ'', NK - 1961. (''Čakovački'' ŠK - 1920., ''Jedinstvo'' NK - 1945.) 
 
dok za ove ugašene, među ostalim navodi: 
* CSISK - Čakovečki omladinski SK - 1910. (iako po ovoj kratici bi naziv mogao biti i na mađarskom jeziku) 
* ''Građanski'', SK - 1910. (''Građanski'' ŠK - 1932.) 

knjiga Nebojša Jakovljević i dr.: Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1974, Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 22-24, &lt;br&gt; 
za 1910. godinu navodi ''Čakovečki OŠK'' 

Pozdrav, &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:07, 19. svibnja 2025. (CEST)

P.S. &lt;br&gt; 
''[[Nogometni leksikon]]'' je izdan 2004. godine, te sve ove natuknice [https://nogomet.lzmk.hr/Projekt na njegovoj web-stranici] su preuzete iz knjige, odnosno po tada dostupnim izvorima i tumačenjima &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:10, 19. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, evo uočio sam još jednu nekonzistetnost. 1987. se Sloga osamostalila, no prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/cakovec-nk Nogometnom leksikonu MTČ – Sloga djeluje pod tim nazivom do 1993.] Pokušat ću uz ove izvore koje smo naveli sastaviti nekakav smislen tekst u članku [[NK Čakovec]]. Javim ako uočim još kakve probleme, a za ovu Archaeju, odnosno gašenja NK Čakovec svakako treba dodatno istražiti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:51, 19. svibnja 2025. (CEST)
::Evo tražim malo po ljestvicama što imamo na wikipediji (nažalost nekompletno) 
::* 1986./87. - MTČ-Sloga - [[III. regionalna nogometna liga Varaždin 1986./87.|III. regionalna nogometna liga Varaždin]] - 5. mjesto 
::* 1988./89. - MTČ - [[II. Hrvatska nogometna liga – Sjever 1988./89.|II. Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 5. mjesto 
::* 1989./90. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1989./90.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 13. mjesto 
::* 1990./91. - MTČ - [[Hrvatska nogometna liga – Sjever 1990./91.|Hrvatska nogometna liga – Sjever]] - 12. mjesto 
::* 1990./91. - Sloga - [[Nogometna liga Zajednice općina Varaždin 1990./91.|Nogometna liga Zajednice općina Varaždin]] - 1. mjesto 
::* 1992 - ČSK Patrick - [[3. HNL – Sjever – Skupina A 1992.|3. HNL – Sjever – Skupina A]] - 5. mjesto 
::* 1992./93. - Čakovec - [[2. HNL 1992./93.|2. HNL - sjever]] - 15. mjesto 
::...nemamo komplete podatke, ali očito je ''Sloga'' postojala u tom periodu 
::tipa za 1987./88., ''MTČ'' bi trebao biti u ''Regionalnoj ligi Zagreb - Sjever'' 
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:23, 19. svibnja 2025. (CEST)
:::Vidi ovo (taman ''googlao'') - ''[[NK Sloga Čakovec|Sloga]]'' ima web-stranicu i na [https://www.nssloga-cakovec.hr/povijest-kluba/ njoj opisanu povijest] - po ovome je klub obnovljen/nanovo osnovan 1987. kao ''ONK &quot;Sloga&quot;'', dok ''MTČ-Sloga'' se preimenuje u ''Čakovec'' (ali u svim onim ljestvicama što sam pronalazio stoji ''MTČ Čakovec'' - je li možda u tom slučaju ''MTČ'' kao ''sponzorsko'' ime?)  
:::1987. godine je otvoren ''[[Stadion SRC Mladost]]'' 
:::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:35, 19. svibnja 2025. (CEST)
:::Ok, {{s|Cybermb}}, bitno je da možemo dokazati da je Nogometni leksikon u krivu. U članku [[NK Čakovec]] navedemo da se klub u sezoni X natjecao pod imenom Y, a za izvor stavimo izvore koje koristimo u člancima o sezonama. Ja ću s radom na članku nastaviti kasnije, tako da slobodno radi na njemu. Od povijesti do 1940. mislim da nisam jedino dodao onaj izvor s Povijesti sporta te onog međimurskog muzeja (vidio sam da ima još članaka o klubu na njihovoj web-stranici). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:36, 19. svibnja 2025. (CEST)
::::Budem kasnije tijekom dana proučio ovo za povijest Sloge. Na brzinu sam uočio &quot;Službeno 1931. godine organiziran je „Seljački športski klub“ koji je 22. i 29. ožujka 1931. godine odigrao dvije kvalifikacijske utakmice za prijam u Jugoslavenski nogometni savez protiv ČSK-a iz Čakovca&quot;. Bilo bi lijepo to ubaciti u članak da se dodatno istakne veza između Sloge i Čakovca. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:38, 19. svibnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Ame71}}, I'll likely forget to ask you later, so I'm writing this here. Please change ČSK to ČŠK in prvenstvo Ljubljanskog nogometnog podsaveza articles. Multiple Croatian sources confirmed it's called ČŠK. ČSK is possibly an error/Slovenian version of writing the club name (for some unknown reason they abbreviate Športni klub as SK, which you may have encountered in Slovenian language sources). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:41, 19. svibnja 2025. (CEST)
::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]], moguće je da je MTČ sponzorsko ime. Vjerojatno je u pitanju [[Međimurska trikotaža Čakovec]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:56, 20. svibnja 2025. (CEST)
:::::::Gledam sada sezone 20. stoljeća preko Što vodi ovamo. Upalo mi je u oko [[3. ŽNL Međimurska]]. Trebalo bi to pregledati. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:26, 20. svibnja 2025. (CEST)
::::::::[https://semafor.hns.family/klubovi/107875/ns-medjimurje-cakovec/?cid=52236170 Osnovan 2016.] Mislim da bi trebalo maknuti poveznice na NK Čakovec za te sezone nakon 2014./15. Što ti misliš? Dovršio sam [[NK Čakovec]]. Slobodno nešto dodaj ako misliš da nedostaje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:58, 20. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::Ovo za ''NŠ Međimurje-Čakovec'' 
:::::::::izgleda da je ovo osnovano 2009. kao zajednička noogmetna škola i ''[[NK Čakovec|Čakovca]]'' i ''[[NK Međimurje Čakovec|Međimurja]]'', očito kasnije dodali i seniore 
:::::::::[https://www.sportilus.com/klubovi/nogometni-klub-ns-medimurje-cakovec/ sportilus.com, ''NOGOMETNI KLUB NŠ MEĐIMURJE-ČAKOVEC''] 
:::::::::[https://www.fininfo.hr/Poduzece/Pregled/nk-ns-medimurje-cakovec/Detaljno/608394 fininfo.hr, NK NŠ &quot;MEĐIMURJE-ČAKOVEC&quot;], - osnovan (upisan) 2009., te poslije brisan 
:::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:07, 20. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::{{s|Cybermb}}, da promijenimo onda poveznice tako da vode na NŠ Međimurje Čakovec? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:10, 20. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::Može....ja sam vjerojatno stavljao i poveznicu i na ''Međimurje'' i na ''Čakovec'' u tablicama gdje su se pojavljivali ''NŠ Međomurje-Čakovec''
:::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:35, 21. svibnja 2025. (CEST)

Dodat ću točke iza godine popisa, hvala na primjedbi. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:51, 20. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Marco Mitrovich}}, podsjećam na te točke. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:56, 21. svibnja 2025. (CEST)
:: od kako si mi rekao sve nove stranice imaju točke, ako misliš na starije bit će urađeno i to kad kompletiram leskovačka sela. bez brige. :) [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:07, 21. svibnja 2025. (CEST)

== Parametar ==

Kad uhvatiš priliku, vidi zašto ne radi parametar &quot;izbornik&quot; u infookviru [[Predložak:Infookvir košarkaš|&quot;Košarkaš&quot;]] (vidio si kod [[Tomislav Mijatović|Mijatovića]]: popunjen, a ne prikazuje ga na ekranu). [[Suradnik:KWiki|KWiki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:40, 21. svibnja 2025. (CEST)

:[[Suradnik:KWiki|KWiki]], parametar se ne prikazuje jer ne postoji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:47, 21. svibnja 2025. (CEST)
::Joj, dobro si. Ostao mi iz onog prvog okvira kad sam zamijenio, a nisam ni shvatio. :-) Hvala ti. [[Suradnik:KWiki|KWiki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:KWiki|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:00, 21. svibnja 2025. (CEST)

== Stranica Eko Eko ==

Imam pitanje za stranicu [[Eko Eko]]. Jer je u-redu da stranicu cijelo uređujem da prati kriterije, i onda da se ne briše? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:57, 21. svibnja 2025. (CEST)

:@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]], evo ja ću odgovoriti da ne izgleda kao da je Croxyz sam u tome. Članak je prekratak, gramatički nepravilan toliko da moram pitati na kojem ste stupnju poznavanja hrvatskog jezika, a za neko veće proširenje trebalo bi naći dobre sekundarne reference (izvore). Pohvaljujem trud, ali za pisanje nečega što bi moglo ostati u Wikipediji netko bi od nas sada morao dosta na njemu raditi (protiv svoje volje). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:16, 21. svibnja 2025. (CEST)
::Pa znači da mogu urediti stranicu da se ne obrisa? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:27, 22. svibnja 2025. (CEST)
:::@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Da, u ovom nacrtu članka dok ne bude spreman za objavljivanje: [[Nacrt:Eko Eko]] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:36, 22. svibnja 2025. (CEST)
::::Koliko imam vremena za to? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:10, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::Dva mjeseca. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:00, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::👍👍👍 [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::Kao u koj datum? Format je DD/MM/GGGG. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:57, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::::Molim? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:21, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::::Ja želim rok uređivanja stranice [[Nacrt:Eko Eko|Eka Eka]]. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:50, 26. svibnja 2025. (CEST)

== War championships ==
I'm planning to create some pages about the war championships during occupation of Yugoslavia. I'm beginning with the Styrian league 1941-42 with Rapid Maribor and SK Celje. Have I to take the name in German (Gauliga Steiermark) or in Croatian (Štajerska okružna liga) ? and what about the Category? &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Sloveniji za vrijeme okupacije]]&lt;/nowiki&gt; should be good? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:58, 22. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, honestly I don't know about the title. In Croatian we use Bundesliga, so maybe you should stick to Gauliga. Also, I have no idea how to translate [[:en:Gau (territory)]], so maybe it would be the best if you chose to call it Gauliga Steiermark. You might want to call it [[:Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]], after [[:Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja po sezonama (1941. – 1945.)]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:43, 22. svibnja 2025. (CEST)

== Bosanskohercegovački nogometni superkup ==

Vezano za ovo [[Bosanskohercegovački nogometni superkup]] - problem je što nijedan od ovih superkupova (od 1997. do 2001.) nije igran za &quot;cijelo&quot; područje BiH 
Kao što znamo, za vrijeme rata i u poraću su bila odvojena prvenstva i kupovi za Herceg-Bosnu, Republiku Srpsku i bošnjački dio (najčešće pod nazivom ''NS BiH'' - te uglavnom priznat od UEFA-e. &lt;br&gt; 
možeš vidjeti  na [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)]] (prvenstva od 1993. do 2001.) i [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]], [[Nogometni kup Federacije BiH]] &lt;br&gt;  
1998. i 2000. su igrana doigravanja za prvaka i pobjednika kupa između predstavnika ''Herceg-Bosne'' i ''NS BiH'' (1999. nije iz nekog razloga - problem sa ''Veležom'' i još neke stvari - tipa stadioni na koima će se igrati i sl.), a za sezonu 2000./01. i 2001./02. je igrana zajednička liga za ''hrvatske'' (ex Herceg-Bosna) i ''bošnjačke'' (NS BiH) klubove i tad se naziva ''Premijer liga''

Sad možemo i po sezonama: &lt;br&gt; 
1997. &lt;br&gt; 
igrano za područje ''NS BiH'' (bošnjački klubovi) &lt;br&gt; 
''Čelik'' - prvak lige [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih97.html rsssf], [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1996-1997 it.wiki] &lt;br&gt; 
''Sarajevo'' - pobjednik kupa ''NS BiH'' [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1996-1997 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1996%E2%80%9397_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] 

1998. &lt;br&gt; 
možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH &lt;br&gt; 
''Željezničar'' - prvak doigravanja ([[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 1998.|za prvaka Federacije ili BiH bez RS klubova]] - u ligi NS BiH su bili četvrti (''Bosna Visoko'' - prvak) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Prva_liga_NS_BiH_1997-1998 it wiki] [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_First_League_of_Bosnia_and_Herzegovina en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih98.html rsssf]  &lt;br&gt; 
''Sarajevo'' - pobjednik i ''doigravanja za Kup (F) BIH'' (u proncipu utakmica protiv ''Orašja'' (osvajač [[Nogometni kup Herceg-Bosne|kupa Herceg Bosne]]) i prethodno osvajač kupa NS BiH (protiv ''Slobode Tuzla'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1997-1998 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1997%E2%80%9398_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup98.html rsssf - kup] 

1999. &lt;br&gt; 
ovo je opet igrano samo za ''bošnjačke'' klubove - otkazana doigravanja između HB i NS BiH klubova &lt;br&gt; 
''Sarajevo'' - prvak [[Premijer liga NS BiH 1998./99.|Premijer lige NS BiH]] - ali negdje sam nalazio da se ovo nazivalo i ''Prva A liga'' &lt;br&gt; 
''Bosna Visoko'' - pobjednik kupa NS BiH (protiv ''Sarajeva'') - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1998-1999 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1998%E2%80%9399_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bih99.html rsssf] 

2000. &lt;br&gt; 
možemo staviti kao ''Federaciju'' - igrano nakon doigravanja klubova iz Herceg-Bosne i NS BiH &lt;br&gt; 
''Brotnjo'' - prvak [[Doigravanje za prvaka Federacije BiH u nogometu 2000.|Doigravanja za prvaka]] (u [[Prva nogometna liga Herceg-Bosne 1999./00.|prvoj ligi HB]] je ''Brotnjo'' bio 2., a prvak ''Posušje''); (prvak [[Premijer liga NS BiH 1999./2000.|Premiejr lige NS BiH]] je bio ''Jedinstvo Bihać'' &lt;br&gt; 
''Željezničar'' - pobjednik kupa - Kup NS BiH je igran do četvrtzavršnice - polufinalisti u doigravanje, Kup HB - pobjednik ''Orašje'' (finalisti u doigravanje) - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_NS_BiH_1999-2000 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/1999%E2%80%932000_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki] [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup00.html rsssf kup] 

2001. &lt;br&gt; 
nije igrano - ''Željezničar'' ''&quot;dupla kruna&quot;''  &lt;br&gt; 
ovo se može smtrati za &quot;cijelu&quot; Bosnu i Hercegovinu, ali: &lt;br&gt; 
[[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|Premijer liga]] - igrali ''hrvatski'' i ''Bošnjački'' klubovi 
Kup BiH - počeo kao kup sa ''hrvatskim'' i ''bošnjačkim'' klubovima (kao ''Federacija''), no nakon odigrane osmine završnice, postignut je dogovor sa FSRS - te su 4 polufinalista ''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kupa RS]]'' naknadno ušla u natjecanje - [https://it.wikipedia.org/wiki/Kup_Bosne_i_Hercegovine_2000-2001 it wiki], [https://en.wikipedia.org/wiki/2000%E2%80%9301_Bosnia_and_Herzegovina_Football_Cup en wiki], [https://www.rsssf.org/tablesb/bihcup01.html rsssf - kup] &lt;br&gt; 

Nadam se da sam malo ''&quot;pojasnio&quot;'', samo bi trebalo ''nekako'' navesti na što se odnose &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:25, 22. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, a da probamo sve to navesti u obliku tablice slične onoj u članku [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:01, 22. svibnja 2025. (CEST)

Pa svakako navesti u tablici s tim da bih ja išao nekako ovako: 

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Godina !!Područje !!Datum !!Mjesto odigravanja, stadion !!Pobjednik !!Rezutat !!Drugoplasirani !!napomene 
|-
|1997. ||NS BiH || || 
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||2:0, 1:3 &lt;small&gt; ([[Pravilo gola u gostima|g]]) &lt;/small&gt; ||[[NK Čelik Zenica|Čelik]] 
|&lt;small&gt; ''&quot;Čelik&quot;'' - prvak Prve lige NS BiH &lt;br&gt; ''&quot;Sarajevo&quot;'' - pobjednik [[Kup NS BiH (1994. – 2000.)|Kupa NS BiH]] 
|-
|}

(naravno ako možemo naći datume i stadione - bilo bi super - ovako moje mišljenje ili &quot;što bih ubacio&quot;) 

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:45, 23. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, sviđa mi se tvoja ideja s tablicom. Pokušat ću pronaći datume i mjesta održavanja po internetu. Zanimljivo je da RSSSF ta izdanja superkupa svrštava pod bošnjačka natjecanja ([https://www.rsssf.org/tablesb/bihcuphist.html Muslim Part, Cup and Super Cup]). Naravno, [[HNK Brotnjo Čitluk|Brotnjo]] je sudjelovalo 2000. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:29, 23. svibnja 2025. (CEST)
::{{s|Cybermb}}, srećom pa imamo [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]
::1997. igrano 30. srpnja na [[Stadion Bilino polje]] (Zenica) i  2. kolovoza na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo).
::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1998&amp;takmicenjeId=14 Bordo vremeplov]
::1998. igrano 25. studenog na [[Stadion Grbavica]] (Sarajevo)
::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=1999&amp;takmicenjeId=14  Bordo vremeplov]
::1999. igrano 25. studenog (isti datum kao iznad) na [[Stadion Koševo]] (Sarajevo)
::Izvor: [https://www.bordovremeplov.ba/Sezona/utakmice?id=2000&amp;takmicenjeId=14  Bordo vremeplov]
::Za te tri utakmice iznad nisam uopće pregledavao drugdje jer je FK Sarajevo sudjelovalo sva tri puta.
::Niti jedan od naših triju izvora za Željezničar ne pokriva period nakon raspada Jugoslavije tako da sam to morao drugdje pronaći.
::[https://www.rsssf.org/tablesb/bih00.html RSSSF] ima strijelce i datum druge utakmice, no nema stadion. Brotnjo je navedeno kao &quot;Brontjo Citluk&quot;. 
::Transfermarkt ima datume i stadione. [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1996 Kod njih su stadioni za 1997. obrnuti]. Sve ostale informacije poklapaju se s Bordo vremeplovom. Što se tiče za [https://www.transfermarkt.com/superkup-bih/startseite/pokalwettbewerb/BHSC?saison_id=1999 2000. godinu], kod njih piše da je igrano 2001. Prva utakmica igrana je na Stadion Bare (stadion [[HNK Brotnjo Čitluk]]) 10. ožujka 2001., a uzvratna 14. ožujka na [[Stadion Grbavica]].
::To je to što se tiče naših klasičnih izvora. Naravno, postoje i novinski članci, ali njih nisam gledao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:02, 23. svibnja 2025. (CEST)
:::Također, možda bi se mogao navesti Superkup između RSK i RS 1994. koji je naveden u [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu#Kup]], no naravno to nije superkup između dvije bosanskohercegovačke momčadi. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:09, 23. svibnja 2025. (CEST)
::::{{s|Cybermb}}, što ćemo na kraju s člankom o superkupu? Pitam jer sutra izlazi iz popisa neophođenih izmjena pa se bojim da ćemo zaboraviti na taj članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::Pa da ga ti urediš prema ovome što smo imali u Razgovoru ili?
:::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:24, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Cybermb}}, evo radim sada na članku [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] (preimenovan po uzoru na [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]]). Imaš li prijedlog za naziv natjecanja 1998. između Sarajeva i Orašja. Doigravanje za kup FBiH nekako nezodno zvuči. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:29, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::::Da samo stavim osvajač [[Nogometni kup Federacije BiH|Nogometnog kupa Federacije BiH]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::::Također treba li navoditi 2001. budući da te sezone nije igran superkup? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:39, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::Dovršio sam članak. Jedino nisam navodio stadione i datume jer nam za njih treba još izvora. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:06, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::Možda bi se dalo kopati po [https://www.glassrpske.com/arhiva Glasu Srpske]? Taj izvor nije bio dio [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] kada je nastao članak [[Prvenstvo Republike Srpske Krajine u nogometu]]. Pokušao sam pronaći superkup između RS i RSK 1994., no našao sam [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/08/GlasSrpske19940801.pdf završni turnir sezone 1993./94.] Uspio sam pronaći i rezultate jednog kola ličke grupe [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940509.pdf te sezone]. Budem pokušao pronaći tablice za tu sezonu tako da je možemo stvoriti. Možda uspijem pronaći i tablice za 1992., odnosno 1994./95. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:33, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940511.pdf Evo] i jednog kola grupe Banije i Kordun 1993./94. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:36, 26. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::[https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/05/GlasSrpske19940525.pdf Jedno kolo] lige Zapadne Slavonije. [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske19940603.pdf Spomen kupa RSK] i [https://arhiva.glassrpske.com/novine/1994/06/GlasSrpske1994060405.pdf ovdje]. U lipanjskim brojevima nije bilo informacija. Pogledat ću kasnije za ranije mjesece, – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:03, 26. svibnja 2025. (CEST)

vezano za superkup, na stranici [[Hrvatski nogometni superkup]] nismo navodili kad je netko osvojio ''dvostruku krunu'' (nego smo jednostavno ''&quot;nije igrano&quot;'', ali prilično sam siguran da je ''&quot;Hajduk&quot;'' proglašen za pobjednika Superkupa 1995. (za ovo što je ''&quot;Dinamo&quot; / &quot;Croatia&quot;'' osvajao ''dvostruke'' stvarno nisam gledao), ali [https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_Football_Super_Cup en.wiki], [https://www.rsssf.org/tablesk/kroasupcuphist.html RSSSF]  &lt;br&gt; 
Stvarno ti imam staviti ona prvenstva RSK (i &quot;sljednika&quot;, do sezone 1997./98.), ali nikako stići (kao što sam ti negdje ranije pisao) &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:48, 26. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, imaš li prvenstva RSK do Oluje? Ako da, onda neću trošiti vrijeme na pronalaženje podataka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:04, 26. svibnja 2025. (CEST)
::Moram vidjeti.....
::ima dosta u knjizi o nogometu u Baranji 
::Boro Borivoj Novaković, &quot;50 godina nogometa u Baranji (1947/48-1996/97)&quot;, Beli Manastir, 2005., ISBN 953-6505-84-3  
::...samo je moram naći...na nekom ''hardu'' mi je 
::i onda to ukucati...mislim da imam još
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:58, 26. svibnja 2025. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, dok čekam za superkup, naletio sam na moguću grešku u članku o jednom drugu kupu: [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupu ZNS-a]]. Prema [https://web.archive.org/web/20160403112150/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1970-71.htm arhiviranoj web-stranici NK Maksimira] u sezoni 1970./71. postojao je Kup ZNS-a. Maksimir se nije natjecao u kupu [https://web.archive.org/web/20160422094143/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1969-70.htm 1969./70.], a u sezoni [https://web.archive.org/web/20160422050326/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1968-69.htm 1968./69.] Maksimir je ispao u 2. kolu Kupa maršala Tita (vidiš možda bih mogao dodati utakmice Maksimira u člancima o Kupu maršala Tita, a i za druge klubove, ako imamo izvore na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]]). Ono što želim reći je da članak [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza]] sadrži osvajače od 1974. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kup_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_saveza&amp;diff=prev&amp;oldid=4942785 ovoj izmjeni si dodao osvajače iz SFRJ]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:51, 28. svibnja 2025. (CEST)
::::[https://web.archive.org/web/20160403112137/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1957-58.htm Javlja se od 1958.] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:41, 28. svibnja 2025. (CEST)
:::::U međuvremenu sam dodao sve sezone NK Maksimira u Kupu maršala Tita. Bile su dvije nelogičnosti. Maksimir je nekako dvaput igrao u kvalifikacijama za [[Kup maršala Tita 1962./63.]], a za sezonu [https://web.archive.org/web/20160403051603/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/utakmice_rezultati1965-66.htm 1965./66. jedino je navedeno 4. kolo kvalifikacija], no ne vjerujem da je to Kup maršala Tita jer nedostaju ranija kola, a 4. kolo bi nekim čudom trebalo biti igrano na isti dan kada je četvrtfinale kupa sudeći po infookviru članka [[Kup maršala Tita 1965./66.]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:45, 28. svibnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Cybermb}}, podsjećam te ovdje na superkup i ine stvari. Molim te pogledaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7179054 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mario_Kova%C4%8Devi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7226098 trenutnu verziju ovog članka]. Ja sam šokiran kako nitko od novinara mnogobrojnih medija, ne samo nacionalnih, već i lokalnih nije u stanju odraditi ovaj jednostavni fact-checking. Trebalo mi je 2 sata da popravim članak. Za Kovačevića ti pišem čisto informativno kao podsjetnik da se ne smije vjerovati medijima (a i možda Kovačevića jer tvrdi da je osvojio [https://web.archive.org/web/20200807213917/https://nk-polet-smnm.hr/index.php/klub/novosti/1390-intervju nekakvu četvrtoligašku titulu] sa Strmcom iako to ne navode naši članci [[4. HNL – Središte B 2008./09.]], [[4. HNL 2009./10.#Središte B]] i [[4. HNL 2010./11.#Središte B]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:12, 4. lipnja 2025. (CEST)
:::::::Što se tiče [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]] - ovi pobjednici od 1974. pa na dalje su preuzeti iz knjige 
:::::::Kerhin Ico, Rede Miroslav: Platinasti jubilej Zagrebačkog nogometnog saveza : 1919 - 1994, Zagreb, 1995. (str. 227) 
:::::::ali, sasvim moguće je da se Kup igrao i ranije, taj dio nisam proučavao. 
:::::::Za Kup Maršala Tita - su svakako bile &quot;kvalifikacije&quot;, koje su se &quot;odrađivale&quot; preko regionalnih kupova (općinski / područni / regoionalni / repubički) kupovi, te je moguće da su pojedine &quot;faze&quot; (nazovimo kvalifikacija&quot; za kup maršala Tita/Jugoslavije) nosile i različite nazive po &quot;područjima&quot; - s tim da tipa &quot;područni kup&quot; nije odigran do finala, nego kao &quot;polufinalisti&quot; idu u &quot;regionalni kup&quot; i sl.). &lt;br&gt; 
:::::::Također je moguće da su istovremeneo igrana i dva kupa - primjerice za 1950.e i 1960.-e sam u monografijama kluboba s područja Dalmacije nalazio u istoj sezoni da igraju i ''Kup Splitskog nogometnog podsaveza'' i ''Jugokup za područje Dalmacije''. Ovo bi trebalo negdje proučiti, ali ne znam odakle. 
:::::::Možeš nešto vidjeti iz članka [[Kup Nogometnog saveza Općine Split]], kojeg sam stvorio, ali koji ima nepotpune podatke. 
:::::::Ovo za Kovačevića i Strmec stvarno ne znam, ali iz iskustva znamo da većini naših portala i novinara se ne može baš vjerovati. 
:::::::ovo za [[Nogometni superkup Bosne i Hercegovine]] - komotno ti radi 
:::::::1998. ovo ''Sarajevo'' vs ''Orašje'' staviti kao ''Kup Federacije BiH'' (ali da NS/FS BiH'' i UEFA ovo priznaju kao &quot;službenu&quot; titulu pobjednika Kupa BiH) 
:::::::Kao što sam prije napisao, ja sam ova dva izdanja &quot;doigravanja&quot; (1998. i 2000.) stavio u članak [[Nogometni kup Federacije BiH]] 
:::::::Dok od sezone 2000./01. na dalje pod [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] 
:::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:57, 5. lipnja 2025. (CEST)
::::::::{{s|Cybermb}}, iz nekog razloga danas ne dobivam obavijesti o porukama na svojoj SZR tako da me pingaj, ako mi budeš odgovarao. Ne znam jesi li viđao poruke na Ame71-ovoj SZR oko [[NK Posavina Zagreb]]. Trebalo bi provjeriti (vrlo vjerojatno piše u 100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980, Zagreb, 1981.) jesu li se Chromos (stari naziv Posavine) i [[NK Mesarski Zagreb|Mesarski]] 1960. spojili u Mesokrom ili Meskrom. Bi li mogao ispisati cijelu natuknicu za Chromos (nemoj tražiti pod Posavina jer se to ime koristi od 1996./97.)? Sjećam se iz članaka o sezonama Kupu maršala Tita da je taj cijeli sustav kvalifikacija poprilično kompliciran (čak se sjećam da su se spominjali i neki švicarski i njemački sudionici, ako ne iz drugih zemalja, koji su igrali proitv klubova iz SFRJ) tako da je svašta moguće. Vidio sam tako na web-stranici NK Maksimira da su se paralelno natjecali u više kupova tijekom sezone (baš kao ovi dalmatinski klubovi koje navodiš) tako da je sasvim smisleno da se nešto iskrivilo pri digitalizaciji rezultata. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:26, 5. lipnja 2025. (CEST)

== Makedonci u Srbiji ==
Nije trebalo da uklanjaš referenciran sadržaj, mogao si prvo na szr da pitaš. Sto se tiče patrijarha odakle izvor da su u 17. stolječu živjeli Srbi u Makedoniji i da je on Srbin. To što je bio patrijarh ne znači da je bio Srbin, naročito ne u srednjem vijeku. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:49, 22. svibnja 2025. (CEST)

Što se tiče prvoga, znači da su se selili u Srbiju jer nisu htijeli da žive direktno pod Turcima, ne razumijem šta tu nije jasno? Izvori da je Maksim bio Srbin ne postoje, on je Slaven iz Makedonije, a oni su preci današnjih Makedonaca. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:54, 22. svibnja 2025. (CEST)

I koji je pridev od države Srbije na hrvatskom jeziku prema pravopisu? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:59, 22. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Marco Mitrovich}}, u hrvatskom postoje dva pridjeva: srpski i srbijanski. Potonji se najčešće koristi kako bi se naglasio da se nešto odnosi na državu (Srbiju), a ne narod (Srbe). Npr. srbijanska reprezentacija, srbijansko veleposlanstvo, srbijanski Mađari i sl. U članku sam izmijenio srbijanski u srpski jer mi nekako nije imalo smisla da koristiš oba pridjeva u sekciji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:21, 23. svibnja 2025. (CEST)
::znam za to, samo si mi to mogao odmah kazat, što se mene tiče ima smisla što govoriš, neka bude samo jedna varijanta. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:36, 23. svibnja 2025. (CEST)

== Vlatka Planina ==

Pozdrav! Vidim da je stranica predložena za brisanje. Zanima me zašto, i kako to ispraviti?

Hvala! [[Suradnik:Vlatkaplanina|Vlatkaplanina]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vlatkaplanina|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:10, 24. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Hijerovit}} je u međuvremenu to dobro objasnio na [[Wikipedija:Rasprava_o_brisanju/Rasprave/Svibanj_2025.#Vlatka_Planina]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:23, 24. svibnja 2025. (CEST)

== HNL 2024./25. ==

Hvala na info oko HNL-a. Dopunio sam sve, no onda vidio da si je netko dao truda na engleskoj Wikici pa samo prenio. Ipak možda je i poanta u tome da čovjek prvo vjeruje u vlastiti rad.  [[Suradnik:M3zzz00|m3zzz00]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:M3zzz00|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:17, 25. svibnja 2025. (CEST)

:{{S|M3zzz00}}, ok. Malo mi je bilo čudno kako najveća pobjeda nije ujedno i najefikasnija utakmica pa sam išao provjeriti. Ostatak članka nisam gledao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:19, 25. svibnja 2025. (CEST)

== Upit ==

https://zns.hr/soccer/tournaments/90472539-kupzns-a-seniori2425

[[Kup Nogometnog saveza Zagrebačke županije]]

Bilo bi dobro kreirati, dodatno za razlikovanje od donjeg članka. [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:59, 28. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Loptač01}}, linkao si aktualnu sezonu [[Kup Zagrebačkog nogometnog saveza|Kupa Zagrebačkog nogometnog saveza]]. Slobodno stvori članak, ja bih trebao dovršiti članak [[Dejan Ljubičić]]. Možeš stvoriti i preostale nedavne sezone. Trebale bi sve biti dostupne na HNS Semaforu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:44, 28. svibnja 2025. (CEST)
::Ok, ipak fali članak &quot;''Nogometni savez Zgrebačke županije&quot;'' [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:47, 28. svibnja 2025. (CEST)
:::{{s|Loptač01}}, i to možeš stvoriti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:30, 28. svibnja 2025. (CEST)
::::nije lako naći izvore, niti sam blizu zageba, ali kad se napiše svakako ću lektorirati [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:12, 28. svibnja 2025. (CEST)
:::::bilo bi korisno svakoj nižoj ligi dodati poveznicu županijskog kupa, i obrnuto;na članku hr kup dodati odlomak sa svim žns/kupovima (teško mi je pobrojati sam); molim i pregled mojih uređivanja o razlici premijer/1. zagrebačke žnl, potvrđeno po sofaskoru; ako ne vidim koji lokalni klub sa točnim imenom lige, prepuštam popravak [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:08, 31. svibnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Loptač01}}, ok. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:14, 31. svibnja 2025. (CEST)
:::::::{{s|Loptač01}}, u [https://zns.hr/images/zns/4-nl-srediste/dokumenti/24_25/znl/PROPOZICIJE-NATJECANJA-SENIORA-ZNS-a-2024.-2025.g.pdf propozicijama natjecanja] imaš sve potrebne informacije o imenima, sudionicima i rangovima. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:17, 31. svibnja 2025. (CEST)
::::::::Pardon. ovo iznad je za ZNS, a ne NSZŽ. Na njihovoj web-stranici su neažurirane propozicije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:21, 31. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::{{s|Loptač01}},
:::::::::[https://semafor.hns.family/ HNS Semafor] (Sezona: 2024/25 Razina: ŽNS zagrebački) ima PREMIER LIGA NSZŽ 24/25 na samom dnu.
:::::::::[https://ns-vrbovec.hr/premier-liga-2024-2025/ NS Vrbovec] (Neki nogometni savezi poput onog Osječko-baranjske županije su podijeljeni na više saveza) također tvrdi da postoji Premier liga NS Zagrebačke županije. Za rang iznad navodi 4. NL Sr. Zg, a rang ispod 1. ŽNL. Izgleda da je Premier liga novo natjecanje.
:::::::::To velim zbog izmjena poput [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Vatrogasac_Zdenci_Brdove%C4%8Dki&amp;diff=prev&amp;oldid=7222030 ovih]. Klub se natječe u Premier ligi prema [https://semafor.hns.family/klubovi/1303/nk-vatrogasac-z/ HNS-u]. Budem ispravio to. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:27, 31. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::[[NK Dubrava#Povijest]]
::::::::::Slično kao NK Šparta, ako treba dodatno popraviti [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:23, 31. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::[[1. ŽNL Varaždinska]]
:::::::::::Prema članku, MŽNL ne postoji, ili je treba preimenovati u Elitnu [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:28, 31. svibnja 2025. (CEST)
::::::::::::[[1. ŽNL Međimurska]] po ovome je različita od premier lige...
::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/1-medimurska-nl/18405#id:65644
::::::::::::https://www.sofascore.com/tournament/football/croatia-amateur/medimurska-premier-nl/16845#id:65445 [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:33, 31. svibnja 2025. (CEST)
:::::::::::::[[Sustav nogometnih liga u Hrvatskoj]] prikazuje obe lige pod &quot;Sjever&quot; [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:43, 31. svibnja 2025. (CEST)

== Jugijo ==

Hojla! Primijetio sam da si mi poslao zahvalu dok sam još dovršavao članak, ali ionako sam ti se mislio javiti. Znam da si potkovaniji za novija izdanja Yu-Gi-Oh!-a više od mene (meni je sve poslije GX-a ''terra incognita'' [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]), pa sam te mislio zamoliti da, ako imaš volje i vremena, malo projuriš kroz [[Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)|članak]]. Trudio sam ga se dovoljno kvalitetno prevesti s engleskoga, ali možda sam gdjegdje posrnuo u prijenosu terminologije. Zeznuto je i to što nisam uvijek pri ruci imao spremne hrvatske ekvivalente za engleske nazive (kako uopće zovemo ''counter trapove''?!), pa sam tu kombinirao izraze koje su rabili u prvoj sinkronizaciji serije s izrazima koje sam pokušao nekako prevesti na svoju ruku, ali možda ipak zvuče ''clunky''.
Usput budi rečeno, na prevođenje članka potaknulo me to što me jedan prijatelj ponovno navukao na sakupljanje tih karata, pa sad malo udovoljavam petnaest godina mlađem Neptuneu. [[Datoteka:Face-blush.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 22:17, 28. svibnja 2025. (CEST)

:{{s|Neptune, the Mystic}}, ok, budem pregledao sutra, ako se sjetim. Mislim da sam čak posjedovao knjižicu s pravilima tiskanim u vrijeme XYZ-a, odnosno prije nego što su mi ta čudovišta djelomično dala inspiraciju za korisničko ime prilikom stvaranja računa na Wikipedija. Imam jedno pitanje. Još dok je članak bio u tiskari uočio sam da su neki ''Monster Types'' ukošeni, a neki ne (npr. Pendulum-čudovišta). Koliko sam shvatio dok si me podučavao pravopisu, sve riječi iz stranih jezika bi trebale biti ukošene. Također, imam još jedno pravopisno pitanje koje se povremeno pojavljuje među nepatroliranim izmjenama, no eto nikad ti ga ne postavljam jer znam da si preopterečen životnim obavezama. U [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?diff=7062868&amp;oldid=6947898&amp;rcid=14322824 ovakvim] slučajevima, što je ispravno? IP-ova inačica ili prethodna inačica? Izmjenu sam iskopao iz naših DM-ova na Discordu. Stoji neodgovoreno od prosinca. Također, sjećam se da me je Stribør više puta pitao za tebe. Prije koji mjesec čak je nešto spominjao bitno vezano za tebe, nešto što ti može biti od koristi, no ne sjećam se više što. U svakom slučaju, možda bi bilo dobro da mu odgovoriš. Inače, na serveru se nadamo tvom povratku. Dvojica (ne znam je li smijem dijeliti imena javno) su baš spominjali kako si im značajno utjecao na glazbeni ukus, a jedan je rekao da si im upravo preko glazbe znatno promijenio ukus. Još je jedan od ovih jučer zavolio jednog od tvojih omiljenih skladatelja. Također veli da nema s kim dijeliti nove pjesme. Kad smo kod glazbe, baš mi je YouTube počeo prekjučer ponovno preporučivati skladbe iz Yu-Gi-Oh-a!
:P.S. budući da ne znam hoćeš li se ikada vratiti na Discord, znaj da sam cijelo ovo vrijeme vjerovao da je znaš-već-tko stajao iza ''Bilog'', no eto nedavno mi je rečeno da si to bio ti. Ako jest istina, stvarno imaš dobar dar za pjesništvo, ''meštre''! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:52, 28. svibnja 2025. (CEST)
::E vidiš, tek sam nedavno naučio da se to ''xyz'' čita ek-si i odjednom mi je postalo potpuno jasno zašto svoje suradničko ime čitaš /kroksi/. [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]] Hvala ti unaprijed, samo imaj na umu da nije ništa hitno – kad stigneš i kad ti se bude htjelo, vidim da marljivo radiš, pa te ne želim dodatno opterećivati. Nego, dok me nema na Discordu, ako te što bude zanimalo, slobodno me pitaj ovako, odgovorit ću prije ili poslije, kako stignem!
::* Ukosio sam imena koja pravopisno nisu prilagođena našem jeziku, a ona koja jesu nije bilo potrebe odijevati u kurziv jer bismo ih transkribirano ionako jednako pisali (link, pendulum, ali ''synchro'', tj. sinkro). Institut u pravopisnom rječniku ima divan primjer – ''rock''-glazbu i rok-glazbu. To ti je taj princip; ako transkribiramo, kurziv nam ne treba.
::* Bio je urednik ili urednikom, pitaš? Nećeš vjerovati, ali oboje. Obje su varijante sintaktički u redu iako je ona s instrumentalom stilski obilježena, malo vuče na Bibliju (&quot;...i postao čovjekom&quot;). Ovako napamet ne znam postoji li i semantička razlika, ali ako postoji, vjerojatno je o tome pisala Ivana Brač, vjerujem da njezin rad o instrumentalu u kopulativnim rečenicama imaš negdje na gugleši ako te zanima. Da moram birati isključivo jedan oblik, priklonio bih se nominativu, manje zasvrbi oko.
::* Slobodno opet pozdravi sve na Discordu, valjda ću prije ili poslije iskopati lozinku za račun jer sam u međuvremenu nabavio i novi laptop, pa je muka živa prijavljivati se na sve moguće stranice... Dok me nema, ako komu u međuvremenu zatreba koja novija preporuka za mjuzu (u smislu glazbe koju dosta slušam u zadnje vrijeme, ne nužno i povijesno novije), prenesi da valja baciti uho na Judas Priest i pjesme &quot;Genocide&quot; (s ''Unleashed in the Easta'', ne sa ''Sad Wings of Destinyja''!) i &quot;The Rage&quot; (s ''British Steela'') te Pearl Jam i pjesmu &quot;Habit&quot; (s ''No Codea'') jer baš divno masiraju bubnjiće! [[Datoteka:Face-grin.svg|20px]]
::* Ako se odnosiš na osobu na koju mislim da se odnosiš, mogu samo reći da joj možda i jesam prišapnuo pokoju šaljivu pjesan, ali više od toga ne mogu / ne smijem reći. [[Datoteka:Face-wink.svg|20px]]
::[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 00:59, 29. svibnja 2025. (CEST)
:::{{s|Neptune, the Mystic}}, nažalost nisam stigao danas pregledati članak zbog previše životnih, a i patrolerskih obavezi. Također nisam ni pokušao tražiti ta pravila. Iskreno ne znam ni gdje bi mogla biti, no nisam 100 % siguran da su na hrvatskom. Piše li se onda ''metal''-sastav ili metal-sastav? Sjećam se da si onom Poljaku stalno mijenjao metal u ''metal''-. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:06, 30. svibnja 2025. (CEST)
::::Postoje hrvatskojezične web-stranice o tvojoj omiljenjoj ''children's card game''. Probaj vidjeti kakve izraze ondje koriste. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:12, 30. svibnja 2025. (CEST)
::::Sve u redu, rekoh da nema žurbe. Vjerojatno sam mu mijenjao u italik kad nije stajalo samo metal, nego npr. ''heavy metal'', ''thrash metal'' itd.
::::Ako stoji samo metal, piše se metal-sastav.
::::Bacio sam bio pogled na neke takve stranice dok sam prevodio članak, ali ako se dobro sjećam, mahom su se služili engleštinom. [[Datoteka:Face-tongue.svg|20px]] [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 19:29, 30. svibnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Neptune, the Mystic}}, danas, točnije u ovih nekoliko sati, napokon imam nešto slobodnog vremena. Da nema izbora za jubilarni članak zaboravio bih totalno na članak. Bacio sam brzinski pogled na članak i vidim da u [[Yu-Gi-Oh!_(kartaška_igra)#Mjesta_za_karte]] neujednačeno koristiš i ''link''-čudovišta i link-čudovišta, tako da bi to trebalo prepraviti. Cijeli članak ću pročitati naknadno. Sjetio sam se da bi možda {{s|Hijerovit}} mogao znati ponešto o sinkroniziranoj terminologiji posljednjih godina. Ja sam ''u svoje vrijeme'' tumačio pravila s engleskog jer gotovo nitko u mojoj okolini nije dovoljno dobro poznavao engleski (ok, nisam ni ja znao prevesti drugima neke riječi poput, fiend type, sjeti se Demona, ili cenzuriranog, češćeg oblika Summoned Skulla) tako da ne želim unositi svoje kovanice (naravno, ne sjećam se nakon svih ovih godina što sam ja skovao, a što preuzeo iz sinkronizacije i okoline). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:57, 5. lipnja 2025. (CEST)

== Slovenian clubs in Hungarian leagues in WW2 ==
During WW2 [[NK Mura]] and [[NK Nafta Lendava]] played in the Hungarian leagues, but in different ranks. I don't know what name to give to the season pages. It was easy with German, but it's hard with Hungarian. For example:
* [[NK Mura]] played in
** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8714 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, B-csoport 1941/1942 - ''Sjeverno-zadunavski okrug, I. divizija, Grupa B 1941./42.''
** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8677 4. rang] - Északdunántúli kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, I. divizija, Szombathely grupa 1942./43.''
** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8608 4. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, I. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), I. divizija, grupa Szombathely 1943./44.''
** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8564 2. rang] - Északdunántúli körzet 1944/1945 - ''Sjeverni Zadunavski okrug 1944./45.'' (interrupted)
** 1944-45 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8557 3. rang] - Nemzeti Bajnokság III, 9. csoport - Tervezet 1944/1945 - ''Nacionalno prvenstvo III, Grupa 9 - Draft 1944./45.''
* [[NK Nafta Lendava]] played in
** 1941-42 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8756 5. rang] - Déldunántúli kerület, II. osztály, Nagykanizsai csoport 1941/1942 - ''Južno-zadunavski okrug, II. divizija, Nagykanizska grupa 1941./42.''
** 1942-43 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/7901 5. rang] - Északdunántúli kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1942/1943 - ''Sjeverni prekodunavski okrug, II. divizija, Szombathely grupa 1942./43.''
** 1943-44 - [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/8623 5. rang] - Győri (Északdunántúli) kerület, II. osztály, Szombathelyi csoport 1943/1944 - ''Okrug Győr (Sjeverno Podunavlje), II. divizija, grupa Szombathely 1943./44''

I'm planning to put 2 tables in every page like &quot;Prekmurian clubs in Hungarian footbal system 1941-42&quot; and so again, what do you think about. And what would be the right translation? &quot;Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941.-42.&quot;? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 10:40, 3. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, here are the names I came up with using Google Translate: 
:*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina B 1941./42.]] (Zadunavlje = [[:en:Transdanubia]])
:*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] ([[Sambotel]] = Szombathely)
:*[[Prvenstvo Đurskog okruga – I. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog, [[Đura]] = Győr)
:*[[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga 1944./45.]]
:* [[Nemzeti Bajnokság III – 9. grupa 1944./45.]] (I don't know if we should translate [[Nemzeti Bajnokság I|Nemzeti Bajnokság]], also take a look at [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1944_osz], Tervezet might mean cancelled/never played)
:*[[Prvenstvo Južnozadunavskog okruga – II. razred – skupina Velika Kaniža 1941./42.]] ([[Velika Kaniža]] = Nagykanizsa)
:* [[Prvenstvo Sjevernozadunavskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1942./43.]] 
:* [[Prvenstvo Đurskog okruga – II. razred – skupina Sambotel 1943./44.]] (or you can replace Đurskog with Sjevernozadunavskog)
:* [[Prekmurski klubovi u mađarskom nogometnom sustavu 1941./42.]]
:Also, you could perhaps make the Transdanubia Championship articles (Prvenstvo Sjevernozadunavskog/Južnozadunavskog okruga) include the other divisions and groups. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:37, 3. lipnja 2025. (CEST)

== Načelnici et altera ==

Baj d vej, mislim da je najbolje sad ostavljati sve promjene načelnika itd. Nije neka razlika jesu li na funkciji danas ili za tjedan dana i nitko to neće mijenjati opet. Te članke ionako nitko ne uređuje između izbora pa je ''imho'' manje štetno ostaviti ranije promjene nego da idućih nekoliko godina imamo zastarjele podatke za više općina no sad. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Hijerovit|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Hijérovīt'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 14:20, 3. lipnja 2025. (CEST)

== Pitanje ==

Ne znam zašto ste obrisali moju uredbu stranice [[Belišće]]. Bili su izbori, ona je pobijedila, zašto si ti obrisao moju uredbu?

Možda zbog citate? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:18, 3. lipnja 2025. (CEST)

:@[[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] Trebalo bi pričekati da se izvrši predaja vlasti – izabrana kandidatkinja ne postaje gradonačelnica čim pobijedi na izvorima. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Hijerovit|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Hijérovīt'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:42, 3. lipnja 2025. (CEST)
:{{s|WikiHelper3906}}, novoizabrani politički dužnosnici rijetko preuzimaju vlast odmah nakon što budu izabrani. Na vlast stupaju nakon nekoliko dana, tjedana, mjeseci (npr. predsjednički izbori u SAD-u) i sl. Wikipedija treba prikazivati trenutačno stanje, a ne neko buduće. Po trenutnom stanju izgleda da je gradonačelnik Belišća Burić, barem tako tvrdi [https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/ službena gradska web-stranica]. Naravno, gradske web-stranice možda se ne ažuriraju svakodnevno, tako da kasne. U tom slučaju trebalo bi otkriti jesu li lokalni mediji objavili članke o primopredaji vlasti. Ja takve članke nisam našao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:49, 3. lipnja 2025. (CEST)
::{{s|Hijerovit}}, ovo zaboravljam spominjati zadnjih dana. Uvijek postoji šansa da izabrani kandidat umre ili iz nekog razloga odustane ipak od izabrane pozicije iz osobnih/zdravstvenih/inih razloga. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:03, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Plagijati ==

Baci pogled na članke koji navode disertaciju [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22Tin+Mudra%C5%BEija%22&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;ns0=1 Tina Mudražije] kao izvor. Meni se čini da  se radi o izravnim prijevodima sa slovenskog na hrvatski, što je kršenje autorskih prava i ne bi se smjelo raditi. Imamo opciju brisanja ili traženja dopusnice od dr. Mudražije. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:27, 5. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, meni uopće nisu došle obavijesti da sam danas dobio 2 poruke na SZR. Znaš li možda je li se nešto mijenjalo s obavijestima? Ako mi budeš odgovarao, molim te pingaj me. Ovih prvih osam članaka koje navodiš, odnosno ove koji nemaju &quot;19&quot; u naslovu sam ja napisao. U njima nećeš nalaziti ikakve sporne dijelove. {{s|Ame71}} zadnjih mjesec/dva stvara poprilično velike članke pretežito iz slovenskojezičnih izvora koje djelomično osobno prevodi, a djelomično strojni. Ja se trudim da to bude što enciklopedičnije i neutralnije. Pokušavam izbaciti što više nebitnih dijelova i preoblikovati članke, no stvarno je preiscrpljujuće i vremenski prezahtjevno (da ispatroliram jedan članak, a bez da ga dodatno preobrađujem, mi je prosječno potrebno negdje između pola sata i sat vremena) preoblikovati apsolutno sve da podudaranja s originalom budu minimalna. Ovih zadnjih tjedan dana nemam baš slobodnog vremena, tako da ni ne stignem patrolirati svakodnevno (to si vjerojatno i uočio). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:40, 5. lipnja 2025. (CEST)

:: Mislio sam da se može prevesti, mislio sam da nije moguće kopirati izvorne tekstove u cijelosti. Na it.wiki mi nikad nisu stvarali probleme, ali sada sumnjam da to jednostavno još nisu primijetili. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:19, 6. lipnja 2025. (CEST)
:::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], na it.wiki ljudi ne znaju slovenski jezik pa ne mogu usporediti. Ali da nije u redu - nije. Ja volim reći da bih se tako mogao obogatiti prevođenjem knjiga Harry Potter - nov jezik, nova autorska prava(?). Možda se možeš javiti Mudražiji i pitati ga bi li poslao [[WP:DOPUSNICA|dopusnicu]], to jest email kao na [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja/Odgovor]]. Možda možeš pitati ChatGPT ili Google Gemini: &quot;parafraziraj sljedeći tekst tako da ne krši autorska prava: ...&quot; i onda copy&amp;paste jedan po jedan paragraf. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 6. lipnja 2025. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, rađe mu piši na engleskom da mu Google Translate ili štogod koristi lakše pomogne prvi prevođenju nazad na talijanski ako nešto ne shvati. {{s|Ame71}}, In case you're going to use AI to paraphrase sentences, please check them in detail, since AI likes to add fictitious details to inputted text. I saw this several times when people tried to translate an article via ChatGPT. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:21, 6. lipnja 2025. (CEST)

:::::{{s|Croxyz}} for translations I use google translator, not AI. Anyway, if I'll use ChatGPT, I'll mark it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:48, 8. lipnja 2025. (CEST)

== [[Nacrt:SAO Zapadna Slavonija]] ==

Smatram da je trenutno stanje članka dovoljno dobro da mu se makne oznaka nacrt

[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:30, 5. lipnja 2025. (CEST)

:{{S|Tmatic01}}, premjestih zu glavni imenski prostor. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:04, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Gradonačelnica Ivana Jerbić ==

Jer je sada dobro stranica [[Belišće]]? Idi u https://belisce.hr/gradonacelnik-grada-belisca/. Stranica se ažurirala napokon. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:36, 5. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|WikiHelper3906 }}, je, pregledao sam te izmjene jučer. Samo bi trebalo još ažurirati [[Belišće#Administracija i politika]]. Naravno, moguće je uvijek skratiti tu sekciju i navesti samo najbitnije informacije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:54, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Chromos / Mesarski / Posavina == 
{{s|Croxyz}}, {{s|Ame71}} 
vezano za ovo što si molio da provjerim iz knjige 
* Franjo Frntić, Dragutin Hripko i dr: ''Sto godina nogometa u Hrvatskoj : 1880-1980.'', Zagreb, 1983., UDK: 796.332(497.13)&quot;1880/1980&quot; 

Pod &quot;ZAGREB Zagrebački nogometni savez&quot; (str 128-130)  za  ugašene klubove &gt;
* ZAGREB: ''Mesarski'', SK - 1927. 

Pod &quot;ZAGREB: Nogometni odbor općine Trnje&quot; (str. 132) za klubove u natjecanju 
* ZAGREB: ''Chromos'', NK - 1979. (''Chromos'', NK - 1955., ''Kemičar'', NK - 1963.) 

trebalo bi vidjeti iz monografija ZNS-a (1969., 1994. i mislim iz 2020.) ima li što navedeno, pa pogledam) &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:44, 6. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, super da se poklapaju godine s člankom o Chromosu (Posavini) i Mesarskom. Moguće je da se Mes(o)krom nalazi red ili dva ispod Mesarskog u  &quot;ZAGREB Zagrebački nogometni savez&quot; (str 128-130). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:56, 6. lipnja 2025. (CEST)
::Nema ''Mesokroma'' (osim ako mi nije promaklo) u toj knjizi pod savezima koji pripadaju Zagrebu - više puta sam pregledavao. &lt;br&gt; 
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:25, 6. lipnja 2025. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, ok. Postojala je šansa da si možda zaboravio navesti, pa sam te pingao. Mislim da nemamo arhivirane novine za period tijekom kojeg je djelovao Mes(o)krom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:37, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Spam ==
Tebi očigledno nije do suradnje sa mnom već do provociranja, pošto sada Aca ne sme ti si se aktivirao. Kako god, bez rasprave uklanjaš naziv validan. Bit ćeš prijavljen. Prijatno.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:01, 6. lipnja 2025. (CEST)

== Boje u nogometnim tablicama ==

Sređujem neke stvari oko noćne teme pa mi često iskoče nogometni članci. Ne znam hoće li se što na lagan način moći napraviti po pitanju vidljivosti teksta u tablicama, ali me zanima znaš li zašto se te tablice toliko često bojaju? Što znače crvena, zelena, siva (...) pozadina u tablicama u https://hr.wikipedia.org/wiki/Albanska_nogometna_reprezentacija?vectornightmode=1&amp;minervanightmode=1 npr.? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:28, 10. lipnja 2025. (CEST)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] pozdrav noćnoj straži! {{;P}} [[Albanska nogometna reprezentacija#Utakmice|#Utakmice]]: Zelena valjda reprezentira pobjedu, žuta izjednačenje, a crvena gubitak. Za postave ne znam, valjda se tako razlikuju položaji na terenu. [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 01:33, 10. lipnja 2025. (CEST)
:{{s|Ponor}}, za te boje znam iz iskustva da su dodane u člancima o reprezentacijama s [[EURO 2016.|Europskog prvenstva 2016.]] Pretpostavljam da je riječ o uljepšavanju ([[CSS]], ali za članak na Wikipediji). Je li kod tebe red Napadači boldan? Također, podsjećam na GLAVNIRASPORED i kategorije u članku [[Vlatka Planina]] (ne znam je li i dalje uređuješ taj članak te jesi li uopće vidio moj odgovor). Što se tiče boja, očito ih ima i u drugim člancima, poput [[Armenska nogometna reprezentacija]] koji sam vidio neki dan prilikom ophođenja, no nisam ih uklonio jer mi se nije dalo ispravljati armenska imena i prezimena. Također ti želim reći da je Ame71 odgovorio iznad. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST)
::Koreanovsky je u pravu što se tiče utakmica. To je preuzeto s en.wiki. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:35, 10. lipnja 2025. (CEST)
:::Mislio sam na prvu tablicu, naslov &quot;Trenutni sastav&quot; (iz 2016.?). Napadači izgleda boldan, ako gledamo na isti. Ta je tablica još OK jer se barem vidi tekst (linkovi nisu plavi nego podcrtani), ali u odjeljku &quot;Uspjesi na velikim natjecanjima&quot; ne vide se imena. Armenska je još čudnija, uh. Ljudi su u sportskim tablicama baš kreativno bojali :D
:::Ne znam što s Ameom. Bilo bi mi lakše da nisam to vidio, ali sad kada jesam... neka se barem ne ponovi. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:43, 10. lipnja 2025. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, vjeruj mi to s 2016. nije samo problem kod trenutnih sastava. I drugi dijelovi članaka su zapeli u vremenu. No, eto, uvijek može poslužiti motivacija drugima da ažuriraju (ja sam tako i došao na hr.wiki davne 2018.). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:46, 10. lipnja 2025. (CEST)

== ChatGPT za pronalaženje izvora ==

Hvala ti što si prepravio navod izvora. Očito mi je promaklo izbrisati sporni dodatak. No, vidim da si mi ostavio tekst u sažetku pa mislim da je u redu da na njega i odgovorim. 

Prvo, ne sviđa mi se jezično spletkarenje i generaliziranje. Ne pišem &quot;članke&quot; koristeći ChatGPT, već sam cijeli tekst napisao svojom glavom i rukom. Izvore sam također provjerio i dao im zeleno svjetlo, baš kao što bih to učinio i prije nego je umjetna inteligencija postala široko rasprostranjena.

Drugo, iako ga i sada koristim tek sporadično, i dalje ću, kad god se nađem u nedoumici, koristiti ChatGPT '''oko mehaničkih finesa poput pronalaženja sekundarnih izvora''', a onda ću, kao i svaki put do sada, taj izvor '''pregledati i provjeriti''' mu vjerodostojnost. Ne vidim zašto bi to bilo neuvjerljivo dokle god je izvor dobro utemeljen. Reci mi koja je razlika za krajnjeg korisnika – čitatelja – između toga da mi Google izbaci izvor i korištenja ChatGPT-ja u te svrhe? Potonji je samo ''inteligentniji'' i lakši za korištenje. Ako to dosad nije bilo očito, i sâm se oštro protivim tome da u članke ubacujemo tekst koji je proizveo ChatGPT. '''Ručno provjereni izvori ne spadaju u tu kategoriju.'''

Treće, nađi one izvore koje smatraš neadekvatnima i slobodno ih, uz prethodno navedeno obrazloženje, obriši. 

Tvoj,
:
[[Suradnik:Šaholjubac|&lt;span style=&quot;font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63&quot;&gt;Šaholjubac&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|&lt;span style=&quot;color:black; font-weight:bold;&quot;&gt;☎️&lt;/span&gt;]])&lt;/small&gt; 17:20, 13. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Šaholjubac}}, slobodno tragaj za izvore korišteći ChatGPT, samo ga nemoj tražiti da ti prevodi s drugih jezičnih izdanja Wikipedije (ili prepričava tekstovi) jer voli ubacivati nepostojeće detalje u prijevod. Tako sam primjerice jednom sređivao takav jedan prijevod o nekoj svetici te je ondje ubačen [[crkveni red|red]] kojem je ''kao'' pripadala. Naravno, u izvorniku ta informacija ne postoji. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:43, 13. lipnja 2025. (CEST)
::Dogovoreno! :) 
::Tvoj,
:::
::[[Suradnik:Šaholjubac|&lt;span style=&quot;font-family:'Trebuchet MS'; font-weight:bold; color:#013a63&quot;&gt;Šaholjubac&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Šaholjubac|&lt;span style=&quot;color:black; font-weight:bold;&quot;&gt;☎️&lt;/span&gt;]])&lt;/small&gt; 21:03, 13. lipnja 2025. (CEST)
:::{{s|Šaholjubac}}, zaboraviti sam navesti da bi bilo pametno da uklanjaš &quot;?utm_source=chatgpt.com&quot; iz linkova u izvorima. Nekada u budućnosti ti linkovi neće postojati, pa InternetArchiveBot neće uvijek moći postaviti link na arhiviranu verziju članka jer nikada nije arhivirao URL koji sadrži ?utm_source=chatgpt.com. Naravno, češće će i arhivirati linkove bez ?utm_source=chatgpt.com jer su češći. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:42, 14. lipnja 2025. (CEST)

== Regex ==

Nema ih nego u možda desetak članaka: [https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2F-+%3F%5C%7B%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7D+%3F-%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;ns0=1] Teško je to botom ispravljati, treba jako paziti da nisu matematičke formule i sl. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 13:51, 14. lipnja 2025. (CEST)

== Motociklizam == 
Vjerojatno si primijetio da radim članke vezane uz [[:Kategorija:Motociklizam|motociklizam]] - prvenstveno članke [[:Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu|po sezonama Svjetskog prvenstva (GP)]] i [[:Kategorija:Športski motociklisti|članke o vozačima]] 

- što se tiče ovih po sezonama - radim za svaku kategoriju/klasu u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] zasebno - jednostavno lakše (a i svaka klasa vozi zasebno utrke) &lt;br&gt; 
na većini ostalih wikipedija (bar do sezone 2011.) su u istom članku stavljani podaci za sve kategotije koje su se odvijale u sezoni u sklopu GP-a (MotoGP/500cc, Moto2/250cc / Moto3/125cc / MotoE / 350cc / 80cc/50cc), ali ponegdje su stavljana i prvenstva za prikoličare (''sidecar'', dok su održavana unutar GP-a); ''Thunderbikes Trophy'' iz 1990.-ih, ili ''Formula 750'' iz 1970.-ih (a ona uopće nije održavana na istim vikendima kao i GP prvenstvo &lt;br&gt; 
Tako da mi je za jednu sezonu stavljati podatke tipa za prvenstva u 3 klase jednostavno previše 

(a i ovako, ako nastavim ovim tempom - 1 članak na mjesec - trebat će mi 20ak godina da kompletiram) 

ovdje bih te molio, ako imaš alate 
članak [[Dodatak:Popis svjetskih prvaka u motociklizmu]] staviti interwiki sa [https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Grand_Prix_motorcycle_racing_World_Riders%27_Champions_by_year en.wiki - List of Grand Prix motorcycle racing World Riders' Champions by year] - na to je trenutno kao ''interwiki'' spojen naš članak [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu – niže klase]] (pa da ispravimo)

članci za vozače - trenutno ih više radim kao ''mrve'' (samo osnovno o vozaču; uspjesi po prvenstvima i sl., sa što više vanjskih poveznica i izvora...nažalost nisam baš sa vremenom da se bolje posvetim tim člancima, pa dobijemo nešto kao [[Raymond Roche]] ili [[Sébastien Charpentier]]) &lt;br&gt; 
prije sam više napravio oko članaka, kao za [[Wayne Rainey]] ili [[Marco Simoncelli]]. &lt;br&gt; 
ovdje bih te molio ako možeš [[Nacrt:Noriyuki Haga]] vratiti u GIP (odnosno na [[Noriyuki Haga]]) - u međuvremenu sam o Hagi napisao malo biografske podatke 

Što se tiče vozača, zasad mislim raditi one koji su bili (ajmo reći među vodećima) u svjetskim prvenstvima za [[Svjetsko prvenstvo u superbikeu|Superbike]] i [[Supersport svjetsko prvenstvo|Supersport]], a poslije opet na one koji su više bili u [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|GP svjetskom prvenstvu]] 

Je li OK ovako kako radim? 

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:20, 18. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 08:48, 18. lipnja 2025. (CEST)
::{{s|Cybermb}}, mene nema do nedjelje. Bi li mogao ažurirati do kraja [[SEHA liga]]? Danas je djelomično ažuriran članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:22, 19. lipnja 2025. (CEST)
:::Pogledaj sada [[v|članak za SEHA ligu]] - malo sam ažurirao. Trebao bih još predložak ažurirati - ovo sa klubovima. Možda i napravim koju sezonu (imamo do 2018./19. - neke sam ja i radio svojevremeno; 2019./20. je netko samo započeo, kao ''mrva'', a ovo iza nemamo, a kako je po grupama i nije baš ''regularno'' igrano, tu bi bilo malo problema sa člancima, ali možda koju i napravim 
:::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:21, 23. lipnja 2025. (CEST)
:::: Naravno da znam za promjenu imena iz Makedonija u [[Sjeverna Makedonija]] (negdje 2018.) - samo ostali su isti predlošci za zastave, pa da to sad bezveze ne mijenja, 
:::: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:39, 23. lipnja 2025. (CEST)
:::::A i vidim da su mi (sjeverno)makedonski klubovi ostali između rumunjskih (''Steaua'') i ruskih (''CSKA'') - nisam pazio, ali opet bolje neg što je bilo
:::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:42, 23. lipnja 2025. (CEST)

== Pitanje za vas ==

Kako da pravim to kutiju na vašu suradničku stranicu, da mogu dodati sve te stvari o mene i moj babel? [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:37, 18. lipnja 2025. (CEST)

:{{S|WikiHelper3906}}, popis svih postojećih suradničkih okvirića nalazi se [[Predložak:Suradnički okvirići|ovdje]]. Nisam dobro shvatio pitanje. Želiš stvoriti novi, nepostojeći okvirić ili ih želiš dodati na svojoj suradničkoj stranici? Mene nema do ponedjeljka tako da se nadam da će ti {{s|Hijerovit}} moći pomoći u slučaju ako odgovoriš ovdje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:37, 18. lipnja 2025. (CEST)
::To je zapravo za moju englesku suradničku stranicu. [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:10, 19. lipnja 2025. (CEST)

== Wikipodatci ==

Znam da si ponekad na Wikipodatcima, ne znam znaš li za [https://wdvd.toolforge.org/index.php?lang=hr&amp;limit=200&amp;description=on&amp;labels=on&amp;sitelinks=on alat koji prikazuje nedavne promjene u hrvatskim nazivima i opisima]. Ne znam komu bi to još moglo pomoći, ne pratim baš tko sve uređuje tamo, ti ih možda možeš pingati ovdje za ovaj link. Kad smo kod toga, @[[Suradnik:Historičarsamja|Historičarsamja]] upravo je tamo izveo što je izvodio i u našim člancima; sjećam li se dobro – to je odbačeno kao guranje vlastitog mišljenja? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:04, 20. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, osobno koristim https://pltools.toolforge.org/rech/. Budem preporučio https://wdvd.toolforge.org/ suradnicima koji su mi preporučili korištenje https://wdvd.toolforge.org/. Zahvaljujem ti na otkriću bolje alternative! Znaš li možda je li postoji neki način kojim mogu vidjeti sve izmjene s jezičnim kodom hr? Ova dva alata jedino prikazuju neophođene izmjene. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:09, 23. lipnja 2025. (CEST)

== Unity (album Joosta Kleina ==

Da, studijski album je. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 10:33, 25. lipnja 2025. (CEST)

== RE: [[Kup Nogometnog saveza Županije Splitsko-dalmatinske 2018./19.]] == 
za finalnu utakmicu - očito sam upisao pogrešan rezultat i naknadno nisam provjeravao &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:26, 27. lipnja 2025. (CEST)

== Vrbanj ==

Već sam napravio  [[Special:Diff/7200792|zadatak]] Vrbanj/Vrbnja/Vrbnju, ali sam sve vratio. Riječ je Vrbânj (lok. Verbônj), s dugosilaznim naglaskom na drugogom slogu, pa se stvarno deklinira Vrbanj/Vrbanja/Vrbanju. Kao npr. Vodnjân. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:50, 27. lipnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, iskreno se ne sjećam što sam gledao prije mjesec dana. Bacio sam sada pogled na Hrvatski jezični portal i vidim da je [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=f15mWRF8&amp;keyword=Vrbnjanin ondje] Vrbnja. Možda su oba oblika prihvatljiva? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:01, 27. lipnja 2025. (CEST)
::Neka ostane po starom, tj. na način kako se lokalno izgovara ime mjesta. Ne vjerujem da bi baš u sve članke ljudi stavili pogrešno. Promijenio sam mišljenje kada sam vidio https://hrcak.srce.hr/229609. Ne znam koliko u ovom slučaju možemo vjerovati HJP-u. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 27. lipnja 2025. (CEST)

== Žumberački uskoci  ==

Pozdrav, vidim da se maknulo prezime koje sam na dodao, situacija je da se prezime nalazi najčešće u mjestu Željezno evo linka na kojem se može pronać više toga https://uskok-sosice.hr/znameniti-vojskovoda-iz-zumberka-tomo-ljubanovic/ [[Suradnik:Ljubanović|Ljubanović]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ljubanović|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:11, 28. lipnja 2025. (CEST)

== Nacrti (opet) ==

Jedina (neslužbena) [[Wikipedija:Ophođene promjene#Kako ophoditi|uputa za nacrte]] za koju ja znam kaže: »Postoji nekoliko slučajeva kada članak treba prebaciti u [[Wikipedija:Imenski prostori|imenski prostor]] Nacrt: ... '''vrlo loš''' strojni prijevod« Prije prebacivanja u nacrt imamo dosta opcija, jedna bi bila postavljanje [[:Kategorija:Predlošci - održavanje Wikipedije|predložaka za održavanje]]. U Nacrtu se nijedan članak neće popraviti, tako da ne vidim nikakvu korist od trpanja i izrazito loših (neenciklopedijski pisani, bez izvora) i prihvatljivih članaka (poneka jezična pogreška, viseće reference i sl.). U tom smislu, ne vidim kako je [[ David Starr Jordan]] za Nacrt. Pravilo [[WP:UREĐIVANJE]] kaže da na Wikipediji ne cjepidlačimo oko svake sitnice, treba ga se držati. Lijepo te molim. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:31, 9. srpnja 2025. (CEST)

:{{s|Ponor}}, ne može ići u GIP bez minimalne dorade (npr. nedostaju &lt;nowiki&gt;{{izvori}}, {{GLAVNIRASPORED:}},&lt;/nowiki&gt; kategorije, treba ukloniti linkove na vanjske poveznice u tekstu članka i sl.). Ja ne stignem pročitati strojni prijevod od 57 KB (da ne govorim tek o [[Luj XIV., kralj Francuske]]) i poispraviti sve, a na popisu neophođenih izmjena stoji danima. Znaš i sam da imamo vječni problem s nedostatkom ophođenja, odnosno da ja i Hijerovit (od danas {{s|Runolist}}) poophodimo možda čak 4/5 svih izmjena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:40, 9. srpnja 2025. (CEST)
::Ne znam na koje se pravilo pozivaš u prvoj rečenici pa mi je teško odgovoriti. Podsjećam te da ne postoji obveza ophodnje promjena; svi radimo koliko hoćemo i možemo, pa makar u GIP-u bilo 66 % manjkavih članaka umjesto sadašnjih 63 %. U Nacrt treba stavljati samo jako, jako loše članke – iako bih ja takve 30 dana od nastanka najradije odmah predlagao za brisanje. Podsjećam da pravilo o Nacrtu nikad nije doneseno i tu smo svi u sivoj zoni. Prvi korak uvijek su predlošci za održavanje, ili - pogledati na drugu stranu. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:18, 9. srpnja 2025. (CEST)

== Voždovac == 
Ovo za [[FK Voždovac Beograd]] &lt;br&gt; 
ista stvar da je klub promijenio ime iz ''&quot;Dušanovac&quot;'' u ''&quot;Voždovački SK&quot;'' stoji na [https://www.fkvozdovac.rs/istorijat-kluba/ službnim stranicama kluba], ili u člancima na wikipedijama na [https://de.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac njemačkom], [https://en.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac engleskom], [https://sr.wikipedia.org/sr-el/%D0%A4%D0%9A_%D0%92%D0%BE%D0%B6%D0%B4%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86 srpskom], [https://it.wikipedia.org/wiki/Fudbalski_Klub_Vo%C5%BEdovac talijanskom] ili [https://fr.wikipedia.org/wiki/FK_Vo%C5%BEdovac_Belgrade francuskom jeziku] &lt;br&gt; 
slično stoji i na [https://globalsportsarchive.com/team/soccer/fk-vozdovac/18823/ globalsportsarchive.com] &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:51, 13. srpnja 2025. (CEST)

: po knjizi Nebojša Jakovljević i dr.: ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1873-1941'', Subotica, 2018., {{ISBN|978-86-87893-40-5}}, str. 234-294 (''Beogradski looptački podsavez'') izgleda da su ''Dušanovac'' i ''Voždovački (SK)'' postojali istodobno 
: po sezonama imamo: 
* 1927./28. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1928./29. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
* 1929./30. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
** ''Voždovački'' - IV. razred 
* 1930./31. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
** ''Voždovački'' - III. razred - Grupa &quot;Morava&quot; 
* 1931./32. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
** ''Voždovački'' - III .razred - Grupa &quot;Morava&quot; 
* 1932./33. 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
* 1933./34. 
** ''Dušanovac'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Drava&quot; 
* 1934./35. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1935./36. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1936./37. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1937./38. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1938./39. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1939./40. 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 
* 1940./41. (prekinuto prvenstvo) 
** ''Dušanovac'' - I/B razred 
** ''Voždovački'' - II. razred - Grupa &quot;Sava&quot; 

: Očito se negdje taj ''&quot;Dušanovac&quot;'' &quot;izgubio&quot;, ili jednostavno su uzimali krivi podatak ili slično (kkao piše po ostalim stranicama)
: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 13. srpnja 2025. (CEST)
::{{s|Cybermb}}, pretražujem internet i vidim da nisam prvi koji je uočio tu grešku. [https://www.facebook.com/photo.php?fbid=1105497604714159&amp;id=100057617902699&amp;set=a.172830321314230 U komentarima ovog posta je Jakovljević upozorio na netočnost]. Još je priložio sliku iz iste knjige koju sam ja koristio :D. Koje li slučajnosti... Mislim da bi u članku [[FK Voždovac Beograd]] trebali navesti da je to pogrešno. Nešto tipa: ''1929. osnovan je Voždovački SK koji je djelovao paralelno uz Dušanovac,(izvor) unatoč klupskim tvrdnjama da je klub promijenio ime iz Dušanovac u Voždovački.(izvor)'' – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:08, 13. srpnja 2025. (CEST)
:::Na sr.wiki ([[:sr:Други_разред_Београдског_лоптачког_подсавеза_у_фудбалу_1932/33.#cite_note-Вождовачки-10]]) stoji da je Voždovački postojao od 1929. do 1941. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:21, 13. srpnja 2025. (CEST)
::::Sad treba vdjeti odnos (predratnih) ''Dušanovca'' i ''Voždovačkog'' i kad je stvarno bilo to spajanje (ako ga je bilo), &lt;br&gt; 
::::ali nakon WW2 klub je djelovao kao ''&quot;Voždovački&quot;'' (do 1973.) - tako je primjerice [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1969./70.|1969./70.]] bio član ''2. savezne lige - Sjever'')  &lt;br&gt; 
::::Mislim da bi to trebalo navesti u članku kako si naveo, možda i s vremenom stvoriti članak za ''Dušanovac'' (dakle većinu pre-WW2 liga od ''Beogradskog podsaveza'' možemo &quot;iskopati&quot;'' &lt;br&gt; 
::::Možda spomenuto u ''Fudbal u Kraljevini Jugoslaviji'' (knjiga je na ćirilici, pa mi je to malo muka čitati ako nisam koncetrirarn)
::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:40, 13. srpnja 2025. (CEST)
:::::{{s|Cybermb}}, trebalo bi vidjeti i kome pripisati titulu za II. liga Beogradskog podsaveza 1933./34. Upravo sam poslao poruku jednom suradniku sa sr.wiki koji detaljno obrađuje povijest beogradskog nogometa, točnije [[FK Palilulac Beograd]]. Nadam se da će moći pomoći. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:52, 13. srpnja 2025. (CEST)
::::::{{s|Cybermb}}, [[:sr:Разговор_с_корисником:Batavele#Voždovac|dobio sam odgovor]] da je Dušanovac 1954. promijenio ime u Sloboda. Prema klupskoj web-stranici Voždovački i Sloboda su se ujedinili 1973. Naravno, to bi trebalo provjeriti jer smo zaključili da ona nije pouzdana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:18, 13. srpnja 2025. (CEST)
:::::::{{s|Cybermb}}, mislim da smo riješili rebus, no pitanje je što s titulama do 1973. Ne znam jesu li to titule Voždovačkog, Dušanovca ili oba kluba. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:11, 13. srpnja 2025. (CEST)

== FA ==
Preklopismo se. Idem na ručak...--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:19, 21. srpnja 2025. (CEST)


== Odgovor: Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu ==
Hm, da. Upoznat sam sa navedenim utakmicama PNIŠK-a prije ove s HAŠK-om. No, to je prva utakmica u Zagrebu sa ulaznicama i dostupni izvori je navode kao &quot;prva javna nogometna utakmica u Zagrebu&quot;. Možda bi mogao biti naziv &quot;Prva javna nogometna utakmica zagrebačkih klubova&quot;. Hvala na informacijama napisanim o PNIŠK-u. Nisam znao da je odbio biti član Hrvatskog športskog saveza i da je bio član Mađarskog saveza. No, negdje sam naslutio da je igrao u prvenstvu provincije mađarskog natjecanja.
[[Suradnik:Pluki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:40, 21. srpnja 2025. (CEST)

:{{s|Pluki}}, pregledao sam sada na [https://www.magyarfutball.hu/hu/tabellak/szezon/1908-1909 magyarfutball.hu] sva provincijska natjecanja mađarskog (ugarskog?) prvenstva i nisam našao nigdje spomen [[PNIŠK|P(H)NIŠK-a]] tako da se možda nikada nije natjecao u prvenstvu iako je bio član saveza, vjerojatno zbog velike geografske udaljenosti. U [https://www.magyarfutball.hu/hu/bajnoki-vegeredmeny/4941 sezoni 1909./10.] (PHNIŠK je prestao djelovati 27. listopada 1909.), koliko mi se čini, prvi put se natječe neki klub ''s ove strane Drave'', riječki [[Fiumei Atletikai Club|Fiumei AC]] (onaj isti Club Atletico iz članka o P(H)NIŠK-u). Stvarno je ironično da su se odbili pridružiti Hrvatskom športskom savezu, odnosno pridružili Mađarskom sportskom savezu, a veliki dio igrača (ili svi prema Albumu nogometnih klubova Jugoslavije iz 1925.) su dvije/tri godine kasnije osnovali [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] u sklopu borbe protiv mađarizacije.&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:Što se tiče prve javne utakmice, na [[Suradnik:Cybermb|Cybermbovoj]] [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranici za razgovor] potražio sam savjet oko imenovanja članka. On je predložio sličan naziv, ''Prva međusobna nogometna utakmica zagrebačkih klubova'', no problem je što je [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1982&amp;broj=00052&amp;page=240 deset dana ranije] odigrana javna utakmica između juniora [[HAŠK|HAŠK-a]] i juniora [[HSVK Academia Zagreb|Academije]]. Možda bi najbolje bilo preimenovati članak u [[HAŠK – PNIŠK (1906.)]] ili nešto slično? Na Cybermbovoj stranici za razgovor nisam spomenuo da se popis igrača PNIŠK-a (za HAŠK nisam gledao) u članku [[Prva javna nogometna utakmica u Zagrebu]] ne poklapa [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1975&amp;broj=00024&amp;page=2123 s onim kojeg navodi Cuvaj]. Našao sam čak izvještaj iz Sokola kojeg spominje Cuvaj tako da bi se mogao navesti negdje na prigodnom mjestu u članku. Izvještaj se nalazi na &lt;nowiki&gt;https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=18616&amp;tify={%22pages%22:[443],%22view%22:%22info%22}&lt;/nowiki&gt; (nažalost uglaste i vitičaste zagrade kvare mogućnost linkanja, a ne pada mi trenutno napamet kako riješiti taj problem).&lt;br&gt;&lt;br&gt;
:I za kraj, volio bih ti reći da sam davnih dana, prije jedno desetljeće, čitao tvoje članke na Wikipediji, tako da si jedan od najznačajnijih ljudi koji su utjecali na formiranje mojeg interesa za povijest nogometa, no u tim mlađim danima nisam znao kako doći do ikakvih materijala koji bi ispunili moju mladenačku znatiželju. Vrlo vjerojatno ćeš pronaći koješta zanimljivo na [[Suradnik:Croxyz/Izvori]], (nepotpunom) popisu online izvora koje smo pronašli ja i Cybermb. Tijekom zadnjih godina dobili smo jednog divnog suradnika s talijanske Wikipedije zvanog [[Suradnik:Ame71|Ame71]] koji je napisao poprilično velik broj članaka o sezonama iz Jugoslavije (pokrio je razne niželigaške sezone SFRJ, mnogobrojne klubove, aposlutno sve sezone: prve dvije lige SFRJ, Kupa maršala Tita, prvih nekoliko liga SR Crne Gore, prvenstva Kraljevine Jugoslavije, prvenstva Ljubljanskog nogometnog podsaveza, sezone NK Maksimira u SFRJ itd.). Mislim da planira obraditi sve sezone svih razreda Zagrebačkog nogometnog podsaveza u bližoj budućnosti. Ja sam mu tijekom proteklih nekoliko mjeseci pomogao tako što sam kreirao članke o svim preostalim klubovima s arhivirane web-stranice NK Maksimira (koju si koristio kao izvor za brojne članke) izuzev jednog ([https://web.archive.org/web/20170413070207/http://nk-maksimir.hr/omjeri_s_klubovima/metal.htm Metala] iz Remetinca). Imaš potuni popis tih klubova na [[Suradnik:Croxyz/Popis članaka (1001 – 1500)]] od 1376. do 1425. članka. Također sam dodao i sva bivša imena svih tih silnih klubova protiv kojih se NK Maksimir natjecao. Također sam nadopunio i poispravio velik broj članaka koje si ti ili drugi kreirao/znatno doprinio, tako da možeš vidjeti nadopune svog rada. Što se tiče članaka koji su nadopunjeni s podatcima iz časopisa Povijest sporta (jako je zanimljiv za čitanje, a sve je javno dostupno), evo ti nepotpuni potpis (naravno tu nisu članci koji su nadopunjeni npr. podatcima iz drugih izvora koje sam koristio): [[ŠK Zagreb]], [[RŠK Amateur Zagreb]], [[HRŠK Velebit Zagreb]], [[NK Jarun Zagreb]], [[NK Kustošija Zagreb]], [[SK Makabi Zagreb]], [[HŠK Olympia Zagreb]], [[Nogometni i sportski klub Oxford]], [[PNIŠK]], [[NK Poštar Zagreb]], [[HŠK Sava Zagreb]]. Preostali su mi još Građanski, HAŠK (preko 100 stranica tako da će za ovo trebati dani, ako ne tjedni rada), Concordia (imam probleme s hokeajškom sekcijom, pogledaj Cybermbovu [[https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia Stranicu za razgovor]), no mislim da ću njih sve doraditi nekada u budućnosti. Prvo treba riješiti te nesuglasice oko članka o susretu između HAŠK-a i PNIŠK-a. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:27, 22. srpnja 2025. (CEST)

== NK Grafičar Ljubljana ==
I think NK Grafičar Ljubljana was a different club from Svoboda. It has a page in en.wiki [[:en:NK Grafičar Ljubljana]]. Reading the [https://snportal.si/drugo/od-druge-jugoslovanske-do-cetrte-slovenske-lige/ history of Svoboda] we see they mergered in the late '50s in a new &quot;Grafičar&quot;, a club later took again the name &quot;Svoboda&quot;. I see on [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020] at page 101 : till 1958 there were a Svoboda and a Grafičar. I suppose they mergered into Grafičar (there were no more Svoboda) and in 1962 this club changed name in &quot;Svoboda&quot; (there were no more Grafičar). I was planning to create the voice, but I have no time: today I was in the beach and next 3 days I'll be in a beer fest in Austria. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 22:29, 30. srpnja 2025. (CEST)

:Yeah, I saw in [[NK Svoboda Ljubljana]] that it was a different club that merged with Svoboda. I didn’t know if you’d make a seperate article so I assumed that you forgot to correct all other mentions of the club. I hope you have a great time this week! – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:43, 30. srpnja 2025. (CEST)

== Dresovi ==

Opet ono s dresovima u [[:Kategorija:Stranice s neispravnim poveznicama datoteka]]. Znaš li zašto te datoteke uopće nestaju? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:45, 31. srpnja 2025. (CEST)

:[[Suradnik:Ponor|Ponor]], aj budem vidio uskoro. Trenutno prepravljam članak [[NK Lila]] koji je u toj kategoriji tako da se dobro potrefilo. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:49, 31. srpnja 2025. (CEST)
::{{s|Ponor}}:
::* [[NK Domžale]] – meni promaklo pri ažuriranju poprilično velikog broja članaka. Stvarno sam se premorio taj dan od ažuriranja mnogobrojnih članaka.
::* [[Hellas Verona F.C.]] – opet moja greška, isti dan je u pitanju. Ovdje vjerojatno nisam ni uočio zbog kontrasta boja.
::* Nenogometni članci – nastali jučer. To bi trebalo dobro ispatrolirati jer koliko se sjećam terminologija nije dobra (npr. obitelj umjesto porodice)
::* [[HNK Hajduk Split]] – ovaj članak je jedan drugi suradnik danas uređivao. Ne vidim grešku u infookviru.
::* [[NK Omladinac Ciglenik-Bečic]] – jučer obrisane datoteke
::* [[Poljska nogometna reprezentacija]]  – dres je crvene i bijele boje tako da me ne čudi da mi mozak nije uočio grešku koja je također crvene boje.
::* [[Real Oviedo]]  – vidim da sam patrolirao izmjenu suradnika Labud222. Moguće je da sam copypasteao dres, a da nisam pogledao dres nakon što sam kliknuo Prikaži kako će izgledati. Jednostavno zaboravim ponekad provjeriti je li sve valja prilikom ažuriranja nekoliko odvojenih dijelova članka. 
::Sve ću to sada ispraviti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:04, 31. srpnja 2025. (CEST)
:::Oh, pa nisi mi morao svaki članak objašnjavati. Ali svejedno hvala. Ne razumijem se u te dresove i uvijek sam se pitao zašto prestanu raditi. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:07, 31. srpnja 2025. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, iskreno ni ja ne znam zašto se te greške javljaju. Mislim da se najčešće javljaju za parametre donjeg dijela tijela (shorts/socks). U pitanju su uvijek ti ''custom'' parametri, tj. boje koje nisu zapisane u hex formatu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:09, 31. srpnja 2025. (CEST)

== RE: 1. Zagrebačka nogometna liga ==
Za ovo [[1. Zagrebačka nogometna liga]] - od 2022./23. bi trebala biti šesti stupanj lige, kako si naveo. &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:56, 5. kolovoza 2025. (CEST)

== Molio bih te da napraviš wiki stranicu KK Đakovo,hvala ti. ==

Napisao sam sve u naslovu :) [[Suradnik:Kiriljenko47|Kiriljenko47]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kiriljenko47|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:16, 7. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Kiriljenko47}}, košarkom se ne bavim, a nemam nikakve izvore vezane za temu tako da se bojim da ne mogu napisati članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:28, 7. kolovoza 2025. (CEST)
::Znaš li nekog tko se kuži u košarku pa da zamoliš da napravi?Hvala na odgovoru. [[Posebno:Doprinosi/93.141.190.123|93.141.190.123]] 01:53, 7. kolovoza 2025. (CEST)
:::Vjerojatno {{s|Cybermb}} ili {{s|Labud222}}. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:54, 7. kolovoza 2025. (CEST)

== [[Nacrt:Aircash]] ==

Pozdrav, enciklopedizirao sam stranicu, ali smatram da sam ne mogu prosuditi je li dovoljno dobro da se makne status nacrta. To dajem tebi jer si mu ti status nacrta dodjelio [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:35, 14. kolovoza 2025. (CEST)

== Bašćanska ploča ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da&amp;diff=7271117&amp;oldid=7270167] Nešto nije u redu s infookvirom spomenik. Ne pojavljuje se opis slike.--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 03:21, 14. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Rovoobob}}, {{riješeno}}. {{s|Runolist}} (Hijerovit) je nedavno mijenjao [[Predložak:Infookvir spomenik]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:48, 14. kolovoza 2025. (CEST)

== Za brisanje  ==

pozdrav :)

Možeš li obrisati ovu sliku, ja ne znam 

[[:Datoteka:Images (1) (1).png]] [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:23, 14. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Trnatic01}}, nisam administrator pa ne mogu brisati datoteke. Predložio sam datoteku za brisanje, pa će je izbrisati neki administrator tijekom narednih dana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:44, 15. kolovoza 2025. (CEST)
::Uredu, hvala [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 05:28, 15. kolovoza 2025. (CEST)
::@[[Suradnik:Tmatic01|Tmatic01]] Slobodno ubuduće svoje slike samo predloži za brzo brisanje predloškom &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{subst:brisati|razlog= razlog}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; bez započinjanja rasprave. Kad – tad nam dođe na red obrisati. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 10:19, 15. kolovoza 2025. (CEST)
:::uredu, :)
:::Pogriješio sam što nisam promjenio ime slike pa bolje je obrisat  [[Suradnik:Tmatic01|Festina lente!]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tmatic01|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:05, 15. kolovoza 2025. (CEST)

== ... ==

[[:en:User:WikiHelper3906/MegaBox|MegaBox]] [[Suradnik:WikiHelper3906|WikiHelper3906]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:WikiHelper3906|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:54, 16. kolovoza 2025. (CEST)

== RE: Zrinjski ==
Vezano za [[HŠK Zrinjski Mostar]], što si mi naveo u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Concordia mom Razgovoru] &lt;br&gt; 
u knjizi ''Fudbalska takmičenja Južnih Slovena'', doslovno su navedene sve ljestvice državnih prvenstava i kvalifikacija, te podsaveznih prvenstava (ukoliko je igrano kup-sustavom, onda rezultati) te se tu mkože kronološki pratiti &lt;br&gt; 
također je navedeno po godinama kada je bio registriran pri podsavezu (očito ''Sarajevskom'' i nešto ''Splitskom'') - koliko sam vidio - stalno kao ''HŠK Zrinjski'' &lt;br&gt; 
Prvenstva ''Saarajevskog podsaveza'' su igrana slično kao i ona ''[[:Kategorija:Prvenstva Osječkog nogometnog podsaveza (do 1940./41.)|Osječkog podsaveza]]'' (što sada radim) - za područje Sarajeva je bio I. i II. razred (uglavnom - igrano ligaški), te ostalo po ''župama - provincijama''. &lt;br&gt; 
''Mostarska župa'' - obično igrana kao ''Podgrupa Mostar'' - kao liga za klubove iz [[Mostar]]a; te ''Trebinjsko-Čapljinska grupa'' - očito ostatak Hercegovine - igrano po kup-sustavu - sad opet bi to dalje trebalo vidjeti 
- kraj 1920.-ih i početak 1930.-ih - prvenstvo ''Provincije Sarajevskog podsaveza'' je igrano kup-sustavom - nešto slično kao [[Prvenstvo Osječkog nogometnog podsaveza – Provincija 1928./29.]] 
- možda i napravim članak tipa [[HŠK Zrinjski Mostar u prvenstvima]] ili slično (ali sada zbilja nemam vremena za to) &lt;br&gt; 
P.S. - ima još stvari što si mi nedavno pisao ili ''spominjao'' po člancima i razgovorima, ali jednostavno nemogu sve pohvatati
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:43, 18. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, a ma ne, ne tražim te da kopaš po ljestvicama i ligama. Mislio sam te pitati je li u knjizi objašnjena povijest kluba, npr. kada je osnovan, obnovljen. mijenjao imena i to. Tijekom dana sam naletio na [https://www.hercegovina.info/sport/nogomet/pogled-u-proslost-kako-je-osnovan-hsk-zrinjski-156315/156315/ ovo] gdje se spominje da je u knjizi pod godinu osnutka navedena 1910. Taman si mi odgovorio kada sam bio pri kraju čišćenja članka od kršenja autorskih plava, neenciklopedijskog stila i sl. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:50, 18. kolovoza 2025. (CEST)
::Ne piše ništa slično, ali piše da je prva nogometna lopta donešena u Mostar 1903. godine, a da se nogomet igra od 1905. godine. Na području BiH se prvi klub osniva 1908. godine u Sarajevu. Prije I. svjetskog rata su u Mostaru osnovani đački klubovi poput ''Zrinjskog'', Slavije'', ''HROŠK-a'' i drugih.... (str. 15-169) - ovo sam malo parafrazirao &lt;br&gt; 
::na [https://hskzrinjski.ba/povijest/ hskzrinjski.ba/povijest] stoji da je ''“Đački športski klub”,'' osnocvan 1905. godine, a 1912. godine prerasta u ''Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.''. 1914. prestaje s radom radi WWI, a obnavlja se 1922. kao ''HŠK Zrinjski''. 
::u monografiji ''Hrvatski športski klub &quot;Zrinjski&quot; 1905-1993'', stoji da su se 1917. godine ''Zrinjski'' i ''[[HROŠK Mostar|HROŠK]]'' spojili u ''Hercegovac'', koji je djelovao do 1918. (ali kako organizacijski, ako je ''Zrinjski'' 1914. prestao s radom ili bio privremeno ugašen? - možda od članova kluba?) &lt;br&gt; 
::također stoji da je 1911. godine ''Đački športski klub'' igrao dvije utakmice protiv ''Osmana'' iz Sarajeva 
::kod mnogih klubova se kao godina osnivanja navodi i kad je neformalno utemeljen, ili ako je utemeljen kao (nekakvo) športsko društvo, iz čega se ''rodila'' nogometna sekcija &lt;br&gt; 
::- kod dosta klubova ima takav primjer - kao 
::* [https://en.wikipedia.org/wiki/TSV_1860_Munich TSV 1860 München] - društvo utemeljeno 1860., a nogomet igraju od 1899. 
::* [https://en.wikipedia.org/wiki/CR_Flamengo CR Flamengo] - 1885. osnovan veslački klub, nogomet se igrea od 1911. 
::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Botafogo_FR Botafogo] - 1894. isto kao verslački klub, nogomet od 1904. 
::* [https://en.wikipedia.org/wiki/Bradford_(Park_Avenue)_A.F.C. Bradford (Park Avenue) A.F.C.] - 3 sezone igrali 1. englesku ligu, 
::** 1863. osnovani kao ''Bradford Football Club'' i igrali ragbi (rugby union) 
::** 1895. postaju ''rugby league'' klub (ragbi 13) - igraju ga do 1907. 
::** 1895. nogometna sekcija, ali amaterska 
::** 1907. - profesionalni nogometni klub 
::** 1974. je došlo do gašenja kluvba, pa opet obnova i dalje
::- u ovim člancima, možeš li mi objasniti na koji način su prekršena autorska prava?
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:40, 18. kolovoza 2025. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, u Mudražije (napamet govorim, citira neki izvor) stoji da je Zrinjski ukinut prije izbijanja Prvog svjetskog rata. U našem članku je donedavno stajalo da je ukinut na sam dan atentata Franje Ferdinanda (vjerojatno greška). Sva sportska društva Austro-Ugarske su zabranjena 1914. zbog Prvog svjetskog rata. U Hrvatskoj (sad ne znam je li se tu odnosi na današnju RH ili na Hrvatsku i Slavoniju koje su bile dio [[Translajtanija|Translajtanije]]. za razliku od Dalmacije koja je bila dio [[Cislajtanija|Cislajtanije]]) je, najprije u Zagrebu, tijekom trajanja rata postepeno dozvoljena obnova, no igra se isključivo za potrebe Crvenog križa (o tome imaš dva izvora u [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Zagreb]] gdje se ako se ne varam nakratko spominje stanje u Ugarskoj i Austriji). Sjećam se da je slična sudbina zadesila [[SAŠK]] i druga sarajevska društva (vidi izvor u članku ako te zanima). Zrinjski i HROŠK se tako nisu mogli spojiti 1917., već je riječ o igračima bivših predratnih klubova, kao što Mudražija navodi (v. izvor u članku o Zrinjskom). Što se tiče utakmica s Osmanom (uklopljeno u [[FK Slavija Istočno Sarajevo]], no kako nemam dovoljno izvora, ne znam je li riječ o dvama različitim klubovima, a po internetu pronalazim dosta kontrodiktornih informacija), mislim da je tu došlo do neke zbrke u izvorima. 1911. se spominje i u Mudražijinom tekstu (točnije veljača 1911.), no u jednom od izvora kojih citira, Mostar kolijevka sporta (str. 28.), nalazi se jedna nezgodna formulacija o Hajduku (koji je upravo osnovan u veljači 1911.) tako da je to možda moglo utjecati na druge izvore/ili je pod utjecajem drugih izvora. Na internetu sam danas ranije pronalazio da je utakmica igrana 1912. Čak sam našao i sliku nekog novinskog izvještaja. Nažalost ne postoje digitalizirane splitske novine za 1911. i 1912. tako da nisam mogao provjeriti datum. Osman je igrao s tim mostarskim klubom pri povratku iz Splita. Što se tiče autorskih prava, veliki dio članka je bio copypastean s klupske web-stranice ([https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;oldid=7270336&amp;action=compare&amp;url=https%3A%2F%2Fweb.archive.org%2Fweb%2F20190219060923%2Fhttp%3A%2F%2Fwww.hskzrinjski.ba%2Findex.php%2Fklub%2Fpovijestkluba link]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:01, 19. kolovoza 2025. (CEST)
::::Hajduk je u principu osnovan (osnivačka skupština, statut, ime i još neke stvari) krajem 1910., neformalno se ''vuče'' od 1908. godine. 
::::13. veljače 1911. je izdano dopuuštenje za rad kluba u Zadru - ''napamet govorim'' - to je u principu dan registracije ''Hajduka'' kao športske udruge prema tadašnjim carevinskim pravilima, ali ''Hajduk'' kao takav već djeluje  
::::Ima izvora za to, ali svi uzimamo 13. 02. 1911. kao ''početni'' datum ''Hajduka'' 
::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:09, 19. kolovoza 2025. (CEST)
:::::{{s|Cybermb}}, zanimljivo. Kako ne znam baš puno o ranoj povijesti Hajduka, mislio sam da je izvještaj JNS-a iz 1932. pogriješio pri navođenju 1910. kao godinu osnutka Hajduka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:12, 19. kolovoza 2025. (CEST)

== [[2. ŽNL Varaždinska]] == 
kako smo negdje i prije imali u razgovorui. 
''2. ŽNL Varaždinska'' je igrana 1990.-ih. (a ispod su bile ''3. ŽNL Varaždin'' i ''Liga NS Ludbreg'') &lt;br&gt; 
no poslije je drugi rang županijske lige podijeljen na ''2. ŽNL Varaždin'' (skupine ''Istok'' i ''Zapad''; ali isto navedena io kao ''2. ŽNL Varaždinska'')), i ''1. liga NS Ludbreg'' (za klubove koji spadaju pod ''Nogometno središte Ludbreg''). Od sezone 2016.-/17. je nanovo ''2. ŽNL Varaždinska'' jedinstvena liga (nisam pratio za svaku sezonu, ali moeš vidjeti preko HNS semafora). &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:04, 31. kolovoza 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, znam za taj komplicirani sustav, nego sam te spomenuo u poruci čisto da ne budeš začuđen ako ikada budeš gledao taj predložak. Također, ovih posljednjih nekoliko dana nastali su članci [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]] Trebali bi ih srediti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:38, 31. kolovoza 2025. (CEST)

== Južna Srbija==
Morat ćeš svoj opis izmjene da obrazložiš. Nije dovoljno, zašto je nepouzdan? Zbog čega? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:50, 3. rujna 2025. (CEST)
:Isto tako i one predloške koje si stavio na stranici Šopi. Bez ikakvog validnog objašnjenja uklanjaš izvor, ne može se nešto objasnit sa dve-tri riječi. Ako ovako radiš onda tvoje namjere nisu dobre. imam razloga da sumnjam u njih. Ne surađuješ uopće. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:04, 3. rujna 2025. (CEST)
::{{s|Marco Mitrovich}}, web-stranica optimizacijazdravstva.rs. web-stranica koja se bavi zdravstvom, ne može biti pouzdan izvor ([[WP:VI]]) za tvrdnju &quot;... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom.&quot; – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:26, 3. rujna 2025. (CEST)
:::Čudi me tvoj zakasneli odgovor. U pitanju je državna organizacija i njena stranica na kojoj je region Južne Srbije. Sasvim validno. To čime se bavi je irelevantno u ovom slučaju, ovdje su relevantni region i mapa koji priznaje državna institucija. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:34, 3. rujna 2025. (CEST)
::::{{s|Marco Mitrovich}}, odgovor ''kasni'' 36 minuta jer sam ophodio članak [[Serge Gnabry]]. Poruku si poslao u trenutku sređivanja članka. Ponavljam, izvor se bavim sa zdravstvenim stanjem u tom dijelu države te ne navodi &quot;... što se pretežno poklapa sa Nišavskim, Jablaničkim, Topličkim, Pirotskim i Pčimjskim upravnim okrugom.&quot; – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:41, 3. rujna 2025. (CEST)

Nisi sredjivao samo taj clanak, mogao si da odgovoris da si hteo, imao si vremena, pratio sam šta si radio čekajući tvoj odgovor. ja da se ponavljam necu, izvor je validan sto se tice regiona Južna Srbija, mape,  koji je ustanovila državna institucija i nebitno je čime se bavi. Ne šteti, samo koristi potvrđivanju teritorije Južne Srbije. Uostalon kao što je rekao Koreanovsky &quot;od muhe se pravi slon&quot;.[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:20, 4. rujna 2025. (CEST)
:ostatak rečenice koju navodiš bih korigovao, ionako sam to mislio da uradim. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:28, 4. rujna 2025. (CEST)
::@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Aktualno stanje rečenice je okej, no prošlo nije bilo jer je ''de facto'' [[WP:SYNTH|sintetiziralo]] izvore. Treba pripaziti na to, no mislim da smo sad riješili taj dio. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:29, 4. rujna 2025. (CEST)

== Hrvatska grana obitelji Erdody ==

Vezano za izmjenu, odnosno uklanjanje izmjene na članku [[Erdődy]] koja se odnosi na sjedište tzv. hrvatske grane obitelji Erdody. U članku se navodi da je sjedište u Jastrebarskom, što se opravdava citatom iz https://www.enciklopedija.hr/clanak/erdody . Da, Hrvatska enciklopedija, kao i Hrvatski biografski leksikon navode podatak o sjedištu u Jastrebarskom. Navedeno proizlazi iz jednog, nadasve površnog teksta Agneze Szabo (u kojem brka i pojedine članove obiteljskih grana), objavljenog u monografiji &quot;Jastrebarsko:1249.-1999.&quot; Navedeni podatak se potom, tzv. kružnom referencom ponavlja u još nekim člancima Tatjane Radauš i Agneze Szabo. Međutim, navedeno nije točno. Tek nedavno je uopće istražen život Petra III. Erdodya (sina bana Petra II. i brata bana Tome II., poznatijeg kao Toma Bakač Erdody). Smatra se da se upravo između te dvojice braće (Petra III. i Tome II.) razgranava obitelj Erdody na dvije grane, pri čemu se ona Petrova naziva &quot;hrvatskom&quot;. Međutim, Petar III. nije bio vlasnikom i posjednikom Jastrebarskog, niti su njegovi potomci baštinili Jastrebarsko. Jastrebarsko vlastelinstvo je, kao stariji sin, nakon oca Petra II. naslijedio Toma II., dok je Petar III. svoje sjedište prebacio na Okićko vlastelinstvo, u Kerestinec gdje je sagradio novi dvorac. O tome postoje brojni povijesni izvori - npr. kraljevska potvrda kojom se Petru III. i njegovim sinovima potvrđuje vlasništvo Okića s Kerestincem. Nadalje, postoji i ugovor o podjeli imovine između braće Tome II. i Petra III. temeljem kojega Toma dobiva Jastrebarsko u isključivo vlasništvo, a Petar Kerestinec. Konačno, po smrti Nikole IV. Erdodya, unuka Petra III. i posljednjeg pripadniha tzv. hrvatske grane obitelji Erdody, Keresttinec i ostali posjedi te grane (koji su poimence navedeni u kraljevskoj ispravi o nasljedstvu - a u kojem nema Jastrebarskog), prelaze u nasljedstvo potomaka Tomine loze. Isto tako, svi izvori koji se bave Jastrebarskim vlastelinstvom dosljedno spominju vlasništvo loze Tome II. (koja se naziva često ugarskom ili klanječkom lozom) - npr. Adamček, Feletar. Dakle, bez obzira što gore navedeni online izvori navode Jastrebarsko kao sjedište tzv. hrvatske grane - navedeno nije točno. Dodatni izvor - knjiga &quot;Banderij obitelji Erdody&quot;, 2023. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 16:00, 4. rujna 2025. (CEST)

:@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Prigovore ovakve vrste primjerenije je uputiti Leksikografskom zavodu. Mi smo ovdje zaduženi samo pratiti sekundarne izvore, a sve ovdje opisano je [[WP:VLI|vlastito istraživanje]] koje nama ne može ulaziti u obzir pri pisanju članaka. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:27, 4. rujna 2025. (CEST)
::Upravo sam gore naveo da postoje relevantni izvori, objavljeni u nizu službenih publikacija, primjerice u časopisu Starine HAZU-a. Podatke koje sam naveo objavili su u svojim djelima eminentna imena hrvatske historiografije poput npr. Emilija Laszowskog, Josipa Adamčeka ili akademika Dragutin Feletara. I ne radi se o vlastitom istraživanju u smislu kako se ovdje navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:00, 5. rujna 2025. (CEST)
:@[[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] Ako imate sekundarne izvore onda slobodno dodajte citate u odvojenom paragrafu gdje pišete da taj i taj kažu ovo, a taj i taj kažu ovo. Na vama nije da presuđujete u ovome formatu što je točno nego što literatura kaže. A kao što kaže kolega slobodno uputite dokaze nadležnim institucijama. Iako, oni godinama u svojim enciklopedijama ponavljaju nebuloze. Čak se podatci iz jedne znaju pogrešno preuzeti u drugu. Ali to je već drugi problem. [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-52713-3|&amp;#126;2025-52713-3]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-52713-3|talk]]) 17:06, 4. rujna 2025. (CEST)
::{{s|Runolist}}, u ovakvim slučajevima mislim da je najbolje ukloniti tvrdnju da je Jastrebarsko bilo sjedište. To sam i učinio. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:35, 4. rujna 2025. (CEST)
::Poslao sam komentar na stranici Hrvatske enciklopedije, pa ćemo vidjeti što će odgovoriti. Jedini izvor za ovu tvrdnju je tekst Agneze Szabo u navedenoj knjizi &quot;Jastrebarsko...&quot;. Potom Agneza Szabo u drugom članku kao referencu navodi upravo tu monografiju (ne navodeći da je ona autorica spomenutog teksta). Potom Tatjana Radauš u Hrvatskom biografskom leksikonu navodi Agnezu Szabo kao referencu. Agneza Szabo, u novom članku navodi Tatjanu Radauš kao referencu itd. U predmetnom tekstu u monografiji Agneza Szabo je pogrešno identificirala članove po pojedinoj lozi, ali i izmiješala loze unakrsno te iznijela niz kontradiktornosti. Primjerice, na str. 322 navodi kako se Toma II. 1614. zahvalio na banskoj časti i otada živio na svojim imanjima, pri čemu na prvom mjestu spominje - Jastrebarsko! Na istoj stranici piše i da je 1607. postao nasljedni župan Varaždinske županije i da to &quot;prelazi na njegovo potomstvo&quot;. Nadalje piše da su po smrti potomka bana Nikole III. (koji je unuk Petra III.), Nikole IV. 1706. godine sva imanja ove &quot;jastrebarske grane&quot; kao i velikožupanska čast varaždinske županije  (koju su kao nasljednu čast potomci Tome II. već imali!) prelazi na tzv. ugarsku granu obitelji (koju definira kao potomke Tome II., odnosno njegovog sina Krste). Dakle, jedini izvor(!) ove tvrdnje dolazi iz površnog teksta jedne autorice, bez navođenja ijednog izvora za tu tvrdnju. Jasno da Wikipedia nije mjesto da se takve nedosljednosti i pogreške razrješuju, ali mislim da se kontradiktorne i netočne tvrdnje trebaju izbjegavati. Zato podržavam izmjenu koju je napravio {{s|Croxyz}} da se sjedište uopće ne navodi. [[Suradnik:Ro0103|Ro0103]] 15:34, 5. rujna 2025. (CEST)

== Galovci ==
vezano za [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=7._rang_HNL-a_2021.%2F22.&amp;oldid=prev&amp;diff=7283780 7. rang HNL-a 2021./22.] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], 
Koliko vidim po [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&amp;action=history povijesti članka], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=N%C5%A0K_Galovac&amp;oldid=1929140 2009. godine je] napravljen članka kao [[NK Galovac]]. &lt;br&gt; 
2023. si ti prebacio članak na [[NŠK Galovac]]. &lt;br&gt; 
[https://semafor.hns.family/klubovi/224/nsk-galovac/ po HNS semaforu] - na grbu piše ''NK Galovac'' - očito se klub tako i zvao ranije. 
Što se tiče ovoga u BBŽ-u - ja sam kroz 2024. radio [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]], kad bjelovarski ''Galovac'' nije bio aktivan - [https://semafor.hns.family/klubovi/1403/nk-galovac/ HNS semafor], pa sam ga zato vjerojatno izostavio &lt;br&gt;   
- sad kako ga nazvati - možda članak nazvati [[NK Galovac (1951.)]]  - po godini osnivanja ovog kluba? &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:26, 5. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, pokušat ću smisliti neko rješenje. Listam trenutno ''[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&amp;item=X01099 Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955.], Bjelovar : Bjelovarski nogometni podsavez, 1955. (Bjelovar : Prosvjeta)''. Dosad nisam uočio da su klubovi poredani kronološki po godini osnutka. Na 44. i 45. str. se nalazi tekst o NK Omladinac Galovac, izemđu [[NK Polet Uljanik]] (osn. 1952., prema našem članku i Nogometnom leksikonu 1966.) i [[NK Dalit Daruvar]] osnovan 1954.). Za Omladinac Galovac nije navedena godina osnutka, već samo &quot;Najmlađi je seoski klub...&quot; ([[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] i [[Uljanik (Garešnica)|Uljanik]] bi trebali biti sela jer su 1953. imali 652 i 682 stanovnika). Kakogod, u Uljaniku je 1955. postojao klub imena Polet (neću proučavati povijest tog kluba, već samo navodim jer bi podatak o godini osnutka mogao biti netočan), a u Galovcu je osnovan klub negdje između 1952. i 1954. tako da možda ne bi bilo pametno da dodamo godinu osnutka u naslov. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:00, 5. rujna 2025. (CEST)
::{{s|Cybermb}}, gledam sada preimenovanja klubova. Možda ćemo trebati preimenovati [[HNK Orijent 1919]] (v. &lt;nowiki&gt;https://hns.family/files/documents/25925/registracije%2006.10.2022.[37409].pdf&lt;/nowiki&gt;) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:23, 5. rujna 2025. (CEST)
:::Bilježim ovdje ako ćeš ikada raditi članak o [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (trenutno igra u 3. NL – Centar) &lt;nowiki&gt;https://hns.family/files/documents/21844/registracije%2003.08.2021[10732].pdf&lt;/nowiki&gt; (kasnije sam našao i [https://zapad.tv/gnk-tigar-sveta-nedelja-razvoj-kluba-i-planovi/][https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu]) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:26, 5. rujna 2025. (CEST)
::::Treba vidjeti je li ovo [[NK Novigrad]] &lt;nowiki&gt;https://hns.family/files/documents/27788/registracije%2026.07.2023.[37409].pdf&lt;/nowiki&gt; – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:28, 5. rujna 2025. (CEST)
:::::{{s|Cybermb}}, nisam nažalost ništa uspio pronaći u HNS-ovom glasilu za Galovac. Probaj kopati po web-stranici NSZŽ na Internet Archiveu ili po izvorima za prethodne sezone kluba. Rado bih to učinio, no zbog obaveza vjerojatno ću biti odsutan u trenutku kada ćeš ovo čitati. Uspio sam naći neki dokument NSZŽ iz 2015./16. koji klub naziva NŠK Galovac. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:49, 5. rujna 2025. (CEST)
Meni napomena za bližu budućnost [[NK Sloga Brezje]] -&gt; [[GNK Tigar Sveta Nedelja]] (v. izvore iznad). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:53, 5. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, nisam se bavio ovim klubovima osim sa Slogom Brezje. Preimenovao sam članak i nadopunio ga izvorima. Znaš li išta o [[HNK Tigar Rakitje]], a da nije navedeno [https://gnktigarsvetanedelja.hr/o_klubu ovjde]? Vidim da [https://www.companywall.hr/tvrtka/vnk-tigar-rakitje/MM2b3eX0 od 2021.] djeluje VNK Tigar Rakitje u [https://semafor.hns.family/klubovi/175175/vnk-tigar-rakitje/ čijem se grbu] nalazi godina 1966. Je li HNK Tigar Rakitje zapravo neki raniji klub iz [[Rakitje|Rakitja]]? [[NK Rakitje]] osnovano je 1966. prema [https://nogomet.lzmk.hr/clanak/zagrebacka-zupanija-nogometni-savez Nog. leksikonu] i [https://www.nss.hr/glasnici/dokumenti/Izvjesce%20o%20radu%201994%202014%20.pdf Nogometnom savezu Samobora]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:45, 7. rujna 2025. (CEST)
::Vidim u glasnicima NSZŽ da na prijelazu s 2013. na 2014. Rakitje djeluje kao Tigar Rakitje [https://nszz.hr/category/2013/][https://nszz.hr/category/2014/], no treba izvor za godinu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:05, 7. rujna 2025. (CEST)
:::Nažalost, nisam to toliko proučavao. znam dsa je nedavno (prije nekoliko godina) bila fuzija u kojoj je nastao ''Tigar Rakitje'', te da je u Rakitju bio klub
:::...nisam proučavao 
:::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:34, 7. rujna 2025. (CEST)
::::{{s|Cybermb}}, možda miješaš fuziju GNK Sveta Nedelja i HNK Tigar Rakitje koja je navedena u članku [[GNK Tigar Sveta Nedelja]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:18, 7. rujna 2025. (CEST)
:::::izgleda da sam to pomiješao 
:::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:49, 7. rujna 2025. (CEST)
::::::{{s|Cybermb}}, istraživao sam sada po netu. Izgleda da se NK Galovac iz Zadarske županije u 2025. zove NŠK Galovac. Viđao sam tri različite varijacije grba. Očito ili nemaju definirani grb ili ga nisu promijenili u Cometu. Kakogod, svakako treba navoditi i ime NK Galovac koje je očito korišteno donedavno. Najbolje rješenje po mom mišljenju je da [[NK Galovac]] postane razdvojba, [[NŠK Galovac]] članak o klubu iz Zadarske županije, [[NK Galovac (Zadarska županija)]] preusmjerenje na [[NŠK Galovac]], a [[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] neka bude naziv nepostojećog članka o klubu iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Napravit ću te izmjene. Ako smisliš neke bolje nazive za članke (godina osnutka kluba iz Bjelovarsko-bilogorske županije je sporna), promijenit ću ih. Želiš li srediti članke [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2021./22.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2022./23.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2023./24.]], [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2024./25.]] i [[3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorska 2025./26.]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:44, 8. rujna 2025. (CEST)
:::::::ne mislim sređivati zasa dove članke za 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorsku, ali da možda napišeše nešto autoru [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=3._%C5%BDNL_Bjelovarsko-bilogorska_2025./26.&amp;action=history ovih članaka] - {{s|MihCro4.4.10}}?
:::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:08, 8. rujna 2025. (CEST)
::::::::možda da ovaj iz BBŽ-a nasloviš kao [[NK Galovac (Bjelovar)]] (ili [[NK Galovac (Grad Bjelovar)]]), s obzirom da je [[Galovac (Bjelovar)|Galovac]] naselje u stastavu [[Bjelovar|Grada Bjelovara]]? 
::::::::[[NK Galovac (Bjelovarsko-bilogorska županija)]] djeluje onako ''nezgrapno'' 
::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:48, 8. rujna 2025. (CEST)
:::::::::{{s|Cybermb}}, ok, budem koristio [[NK Galovac (Bjelovar)]] po uzoru na [[Galovac (Bjelovar)]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:24, 8. rujna 2025. (CEST)
::::::::::{{s|Cybermb}}, navode li tvoji izvori klub imena [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FBorac+Galovac%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 Borac Galovac]? U knjizi  Nogomet bjelovarskog nogometnog podsaveza : 1908. - 1955. iz 1955. klub iz Galovca se zove Omladinac. Pitam jer nisam dodavao poveznice na [[NK Galovac (Bjelovar)]] u tim člancima, no pretpostavljam da su isti klubovi u pitanju. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:48, 8. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::Knjiga ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za 
:::::::::::Bjelovar, NSO (str. 82) navodi kao aktivni klub
:::::::::::GALOVAC: ''Borac'', NK - 1950. 
:::::::::::Zadar, NSO (str. 127-128) navodi kao klub koji je prestao djelovati
:::::::::::GALOVCI: ''Galovac'', NK - 1968. 
:::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:59, 8. rujna 2025. (CEST)
::::::::::::{{s|Cybermb}}, riješih sve klubove u ovoj raspravi ([[NŠK Galovac]], [[GNK Tigar Sveta Nedelja]], [[HNK Orijent]], [[NK Novigrad]]) osim [[HNK Tigar Rakitje]] i [[NK Galovac (Bjelovar)]] jer članci o njima ne postoje, a ne namjeravam ih stvarati. Možda ovih dana riješim preostale dugove s tvoje SZR (npr. onu utakmicu između HAŠK-a i PNIŠK-a), kao i te sezone 3. ŽNL Bjelovarsko-bilogorske županije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:08, 9. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::::{{s|Cybermb}}, možeš li u istoj knjizi vidjeti kako se točno zvao [[NK Vila Velebita Zagreb]]? Prefiks NK mi je sumnjiv jer koliko znam, ne javlja se prije 1940-ih/1950-ih. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:01, 10. rujna 2025. (CEST)
::::::::::::::U onom popisu pravila (link u zadnjoj poruci na [[Razgovor_sa_suradnikom:Cybermb#Prvenstva NDH]]) piše Športsko-dobrotvorni klub Vila Velebita. Piše li isto u tvojoj knjizi. Taj popis pravila bih trebao jednom proučiti i usporediti s našim člancima. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:05, 10. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::::::{{s|Cybermb}}, i da nisam zaboravio na te sezone 3. ŽNL. Popravit ću ih vjerojatno ovih dana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:17, 14. rujna 2025. (CEST)
::::::::::::::::{{s|Cybermb}}, također, ništa od Zrinskog Osječko 1664. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:25, 15. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::::::::Iz ''100 GODINA NOGOMETA U HRVATSKOJ 1880 - 1980'' za ''Zagrebački nogometni savez'', str. 128-130 navedena 
:::::::::::::::::ZAGREB: ''Vila Velebita'', HŠK - 1932. 
:::::::::::::::::(vjerojatno je u nekom dijelu bila i ''NK'') 
:::::::::::::::::Iz knjige ''Fudbalska takmičenja južnih Slovena 1973-1941'', navedena u prvenstvima ''Zagrebačkog podsaveza'': 
:::::::::::::::::1935./36. - IV. razred - 3. 
:::::::::::::::::1936./37. - III. razred - 1. 
:::::::::::::::::1937./38. - II. razred - 8. 
:::::::::::::::::1938./39. - II. razred - 10. 
:::::::::::::::::1939./40. - II. razred - 5. 
:::::::::::::::::vidio sam i ovo što si pisao po razgovorima, ali nikako nešto odgovoriti ili napraviti
:::::::::::::::::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:25, 17. rujna 2025. (CEST)

== Logičar Roman Suszko ==

Molim te, pregledaj jezik u [[Suradnik:Alx-pl/Pješčanik|članku]] koji želim objaviti u glavnom prostoru. [[Suradnik:Alx-pl|Alx-pl]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Alx-pl|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:49, 14. rujna 2025. (CEST)

== RE: 3. NL – Centar == 
Trebalo bi poglerdati, ali prilično sam siguran da se [[3. NL – Centar|3. HNL - Središte]] (ili sličnog naziva) 1990.-ih igrala u 2-3 skupine. &lt;br&gt; 
Po onome što imamo, recimo [[3. HNL 1997./98.|1997./98.]] se zvala nekako ''MNO Središte'' i igrana u skupinama ''Istok'' i ''Zapad''. &lt;br&gt; 
[[3. HNL 1995./96.|1995./96.]] i [https://hr.wikipedia.org/wiki/3._HNL_1996./97.#MNO_Sredi%C5%A1te 1996./97.] kao 4. stupanj lige u tri skupine. &lt;br&gt; 
[[3. HNL 1992./93.|1992./93.]], [[3. HNL 1993./94.|1993./94.]], [[3. HNL 1994./95.|1994./95.]] kao ''3. HNL - zagrebačka regija'' (ili slično) &lt;br&gt; 
[[3. HNL 1992.|1992.]] bi to bila ''3. HNL – Sjever – Skupina B'' (''Skupina A'' bi baš bila današnja ''Regija Sjever'') &lt;br&gt; 

Što se tiče raditi sezonu-po sezonu skupina 3. (H)NL - iskreno mi se ne da (osim možda ''Juga''), ali možda budem pokoju (prvenstveno mislim na ''Zapad'' - ova koja pokriva današnju ''3. NL Zapad'') &lt;br&gt; 
ali svakako bi trebao skupne članke za sezone &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:59, 18. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, znači onda ne dodam te sezone prije 1998./99.? Prošle sam večeri i danas dodao sve linkove na članke o skupinama u člancima o sezonama 3. HNL (s nižim rangovima nisam dovršio, ne znam kad ću dovršiti niti koliko toga ima, samo znam da sam dodao linkove na te županijske lige u većini članaka) te sam u člancima o klubovima uklonio sve linkove na članke o sezonama koje vode na članke 3. HNL i članke koji započinju s X. rang (teško mi je objasniti, mislim na ovakve izmjene [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Uljanik_Pula_(2003.)&amp;diff=prev&amp;oldid=7291716][https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=HNK_Mosor_%C5%BDrnovnica&amp;diff=prev&amp;oldid=7292177]). Ne brini, stvarat ću povremeno članke o tim sezonama, odnosno izdvajat ću ih iz tih članaka poput [[3. HNL 1992./93.]], [[4. rang HNL-a 1992./93.]] i sl. Znaš li možda slučajno (ne trebaš kopati po literaturi) zašto je krajem 1990-ih postojolao nekoliko 4. HNL u kojem se natječu klubovi iz iste županije, dok su ostale županije imale 1. županijsku ligu (npr. 4. HNL Međimurje iz [[4. rang HNL-a 1998./99.]] ili 3 različite skupine 4. HNL u [[4. rang HNL-a 1997./98.]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:18, 18. rujna 2025. (CEST)
::4. HNL (opet u nekim županijama ili regijama) je postojala 1990.-ih - zašto ne svugdje i zašto ne unificirano, stvarno ne znam. 
::znam da je ''4. HNL Međimurje'' postojala i ranih 2000.-ih
::za [[3. NL – Centar]] (i prethodnike) - možda najbolje da pobjednike pišeš i dalje kao tablicu, ne kako popis, nešto u stilu [[2. ŽNL Istarska]] 
::- dakle po stupcima 
::sezona / rang lige (opcionalno) / skupina (ako je jedna, naravno ostaviš prazno) /  broj klubova / pobjednik lige / napomene i sl. / ili još koji stupac
::[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:56, 18. rujna 2025. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, ok napravit ću tablicu u stilu [[2. ŽNL Istarska]]. Samo ne znam od koje sezone da počnem, odnosno što se može smatrati 3. HNL –  Središte, a što ne. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:46, 18. rujna 2025. (CEST)

možda da ideš kronološki od početka, nešto u stilu:

{| class=&quot;wikitable sortable&quot;  style=&quot;font-size: 90%&quot;
!sezona !!rang !!skupina !!klubova  !!pobjednik !!napomene
|-
!colspan=&quot;6&quot;| 3. HNL Sjever - Skupina B 
|-
|1992. ||III. || ||8 ||Vrapče Zagreb ||&lt;small&gt; pokriva područje ''Središte'' 
|-
!colspan=&quot;6&quot;| 3. HNl - Zagrebačka regija 
|-
|1992./93. ||III. || ||18 ||Sesvete || 
|-
|1993./94. ||III. || ||16 ||Sesvete || 
|-
|1994./95. ||III. || ||16 ||PIK Vrbovec || 
|-
!colspan=&quot;6&quot;|  3. HNL – MNO Središte
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|1995./96. ||rowspan=&quot;3&quot;| IV. 
|Istok ||18 ||Metalac Sisak || 
|-
|Središte ||18 ||Lučko Kompresor || 
|-
|Zapad ||18 ||Stubica AM (Donja Stubica) || 
|-
|}
...i tako dalje (narabvno staviti poveznice) 
ima i ova [[:Kategorija:3. HNL - Središte po sezonama]] - samo bi predložak trebalo bolje urediti, možda u stilu [[Predložak:3. HNL - Jug sezone]] &lt;br&gt; 
(naravno - kad (takva) liga nije postojala ostaviti prazne sezone ili kakvu napomenu) &lt;br&gt; 
(odnosno kad je bila zajednička 3. HNL za regije ''Središte'' i ''Zapad'') &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:30, 18. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, ok, budem kasnije tako napravio. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:32, 18. rujna 2025. (CEST)

== Re: Bomba i barut ==

Odgovorio sam tebi i Kkupusu o kategoriji na njenoj SZR, a Ksaver je čisti kvakač. Ne mora činiti štetu da ima prepoznatljiv uzorak uređivanja, a s obzirom na to koliko agresivno koristi čarape i da je već potvrđen s jednom, blesavo mi je zamarati provjeritelje svaka dva dana. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:31, 18. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Runolist}}, ok, ne znam ništa o tim čarapama Ksaver Buke. Ja sam na prvi pogled pomislio da je to jedan poznati suradnik sa sr. ili sh.wiki sličnog imena. Mislim da bi bilo dobro da ga odblokiraš jer smo u prošlosti imali više slučajeva da su napredni novaci (možda su povratnici???) greškom blokirani pod sumnjom da su čarape. I jedna napomena kada budeš ophodio Cetkove izmjene: veliki broj tih članaka bi trebalo preimenovati (npr. [[Mordancage proces]]) jer njihovi naslovi nisu ''u duhu hrvatskog jezika''. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:45, 18. rujna 2025. (CEST)
::Kao netko tko se Ksaverom bavi od početka, obećajem ti da nije nedužni novak ili povratnik. Vidi SZR ove zadnje čarape – em se znamo, em eksplicitno spominje da je blokiran ''više puta''. Što se Cetka tiče, nemam snage popravljati za njim, a on ima snage puno raditi bez da pokuša naučiti nešto ili poboljšati svoj rad (evidentno ne samo kroz godine primjedbi na izvore, već i ovo jučer i danas sa sidebarovima). Što se mene tiče, neka naslovi ostanu kako jesu – nije neprihvatljivo. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:58, 18. rujna 2025. (CEST)
:::{{s|Runolist}}, ako misliš na [[Razgovor sa suradnikom:Bombelles Barutanski]], ondje ne vidim da tvrdi da je dosad više puta blokiran niti da te poznaje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:43, 18. rujna 2025. (CEST)
::::Nije li množina u &quot;Vaše blokad'''e''' su simpatične&quot; jasna? Zašto bi me poimence spominjao za neke izvore, administratore općenito opominjao za smjernice, kakve to veze ima s njegovim doprinosima? Podsjeća li te to na nekog tko je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Ksaver_Buka#U_vezi_s_komentarima_na_stranici_za_razgovor_o_Titu dobio prigovore] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page=User%3AKsaver+Buka&amp;type=block blokade] od više administratora, tko je inzistirao da je u pravu u [[Special:Diff/7265927|svojoj borbi za Wikipediju]] bez obzira na sve i onomad [[Special:Diff/7267146|obećao da će čarapariti]]? ''Srusly''. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:04, 18. rujna 2025. (CEST)

== League name ==
I want to create the Slovenian &quot;Območna liga&quot; seasons from 1979 to 1991. It was the 4th tier in YU football system, just below Republic league. Have I to call them in Slovenian (Območna liga) or in Croatian (Slovenska regionalna liga) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:56, 20. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Ame71}}, so I did a bit (not a lot) of research:
:* According to NK Maksimir in [https://web.archive.org/web/20160422093525/http://nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1979-80_prva_zagrebacka_liga.htm 1979./80.] the 3rd tier were Republička liga – Sjever and Republička liga – Jug, while the 4th tier (below Republička liga – Sjever) consisted of Zagrebačka zona – Sjever and Zagrebačka zona – Jug. In [https://web.archive.org/web/20160403091046/http://www.nk-maksimir.hr/prosle_sezone/1980-81_medjuopcinska_liga_a_skupina.htm 1980./81.] there was a single unified republička liga, while the 4th tier became Nogometna liga zagrebačke regije. Now, this information is incorrect. This change occurred a season earlier (they displayed the league pyramid for the 1980./81. season as the league pyramid of the 1979./80. season).
:* [[Regionalna nogometna liga Rijeka – Pula 1978./79.]] replaced Riječko-pulska nogometna zona
:* [[Regionalna nogometna liga Slavonije i Baranje 1979./80.]] is named the first season of that competition
:* However, this change didn't happen everywhere. Dalmatinska nogometna liga was still called like that. That sums up the existing 4th tier seasons in [[:Kategorija:Nogometno prvenstvo Jugoslavije - 4. ligaški rang (Hrvatska)]]
:As for Bosnia and Herzegovina, a unifed league ([[Republička nogometna liga Bosne i Hercegovine|republička liga]]) existed during almost every season of SFRY's existence. We have less readily available information since we have less articles. Sadly we don't have any articles for the 1977./78. and 1978./79. seasons (see [[:Kategorija:Nogometno_prvenstvo_Jugoslavije_-_4._ligaški_rang_(BiH)]]). The 1979./80. season articles exist because [[NK Široki Brijeg|Mladost Lištica]] and [[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] were promoted from the lower tier by winning it.
:As for Serbia we don't really have much information as the clubs in [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] played in higher and lower divisions.
:As for the word &quot;Območna&quot;, I don't know what it means. I assume it means Regionalna (I'll ask a friend). I decided to compare the league pyramids in Croatia and Bosnia and Herzegovina to see if there were similar changes. There could've been a unified naming switch across Yugoslavia, although it doesn't seem to have happened everywhere at the same time (take a look at Croatian leagues for example). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:19, 20. rujna 2025. (CEST)
::{{s|Ame71}}, also I just wanted to share that recently we lost a lot of sources (e.g. Rijeka nogometa which has been recovered, Maribor's season tables, Kozara's entire website, Lovćen's archived tables were wiped out after Internet Archive was hacked for a few days). Thus, I believe it would be a good idea to do something from [[Suradnik:Croxyz/Izvori]] (e.g. [[FK Omarska]]'s site even tells the tier the club is competing in). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:23, 20. rujna 2025. (CEST)
::: ok, I'll work the Omarska seasons. Just I need you help me in fixing the &quot;Kategorije&quot; in the end of the page. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 11:46, 20. rujna 2025. (CEST)

:::: in [[Kup maršala Tita 1950.]] it's useless you add Dinamo, Hajduk, Partizan and Zvezda scores: they are already included (in that year FSJ the cup from the round of 64). In the following years FSJ manages from the round of 16, and the big teams played preliminary rounds managed by the Croatian, Serbian, etc. federations (these are the results that can be added, as they are not included in the annals of the Yugoslav Cup). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:21, 20. rujna 2025. (CEST)

::::: just created [[Općinska nogometna liga Banja Luka 1973./74.]]. Could you fix the categories, please? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 15:14, 20. rujna 2025. (CEST)
::::::{{s|Ame71}}, fixed. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:45, 20. rujna 2025. (CEST)

::::::: I think there is a little mistake in FK Omarska website: Regionalna liga BIH in 1990/91 and 1991/92 seasons were not 4th and 3rd level, but 5th level in both of them (1: Prva liga, 2: Druga liga, 3: Međurepubličke lige, 4: Republičke lige). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 20:10, 27. rujna 2025. (CEST)
::::::::{{s|Ame71}}, yeah, probably a mistake. I remember seeing a similar one elsewhere. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:56, 27. rujna 2025. (CEST)

::::::::: Just created [[Regionalna nogometna liga BiH – Zapad 1990./91.]], but later I discovered it already existed as [[Regionalna nogometna liga BiH – Banja Luka 1990./91.]] (created by {{s|Cybermb}}). Which version should we keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:22, 28. rujna 2025. (CEST)
:::::::::: The FK Omarska website calls this league both ways (RL Zapad or RL Banja Luka).[[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:28, 28. rujna 2025. (CEST)
:::::::::::{{s|Ame71}}, honestly I think it would be better to have Zapad in the title due to consistency (other articles have Sjever and Jug in the title, that is North and South). We can have Banja Luka as a redirect. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:31, 29. rujna 2025. (CEST)

== Bez naslova ==
:[[Franco Merli|Hvala]]! Nije mi bilo znano da je Franco preminuo. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:51, 22. rujna 2025. (CEST)

::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]], na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]] na dnu Novosti imamo [[Wikipedija:Nedavne smrti]]. Preko [https://w.wiki/8u5a ovog queryja] dohvaćaju se podatci s Wikidate. Svakih nekoliko dana ažuriram članke o nedavno preminulim osobama s tog queryja te ih dodam u članak [[2025.]] Totalno sam zaboravio ažurirati nekoliko dana, tako da hvala ti na podsjetniku! – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:09, 23. rujna 2025. (CEST)

== Košarka ==
[[Dodatak:KK Cibona u međunarodnim natjecanjima]]

https://en.m.wikipedia.org/wiki/2015%E2%80%9316_FIBA_Europe_Cup

https://en.m.wikipedia.org/wiki/2025%E2%80%9326_FIBA_Europe_Cup


[[Dodatak:KK Split u međunarodnim natjecanjima]]

https://en.m.wikipedia.org/wiki/2021%E2%80%9322_Basketball_Champions_League

[[Dodatak:KK Cedevita u međunarodnim natjecanjima]]

https://en.m.wikipedia.org/wiki/2022%E2%80%9323_FIBA_Europe_Cup

molba za ažuriranje 4 sezone koje nedostaju klubovima


[[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:53, 24. rujna 2025. (CEST)

:{{s|Loptač01}}, ja ti se u košarku ''ne kužim''. Bolje da to odradi {{s|Labud222}}, a {{s|Cybermb}} je zauzet u zadnje vrijeme. Popravit ću Labud222-ovo, ako bude imao kakve probleme s prikazom sadržaja (nepravilni stupci, predlošci i sl.). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:09, 25. rujna 2025. (CEST)
::pitam zbog tablica koje ne znam dodati, valjda će biti odrađeno [[Suradnik:Loptač01|Loptač01]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Loptač01|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:18, 25. rujna 2025. (CEST)

== Stalno se blokiraju ljudi radi ideoloških razloga  ==

Molim Vas da pokušate urazumiti Runolista, Neptuna i druge da Wikipedija mora biti otvorena svima. [[Suradnik:Potokposkok|Potokposkok]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Potokposkok|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:26, 25. rujna 2025. (CEST)

== Adrian Šemper ==

Prevodio sam s en.wiki i zato nema Dinama II i Lokomotive. Dodati ću za Lokomotivu. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 09:51, 8. listopada 2025. (CEST)

== Aleksander Cepuš  ==

Zdravo. Molim vas da izbacite stranicu Aleksander Cepuš. Bio bih vam zahvalan. Pozdrav, nekadašnji muzičar Aleksander Cepuš [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-29231-21|&amp;#126;2025-29231-21]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-29231-21|talk]]) 13:53, 18. listopada 2025. (CEST)

== Newdsm ==

Bok,

Vidio sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%90akova%C4%8Dko-osje%C4%8Dka_nadbiskupija&amp;diff=prev&amp;oldid=6989875 ovo], pa bi ti samo skrenuo pažnju na {{pp|newdsm}} odnosno {{pp|Nemam razdvojbu}}. Dakle, ako je wp sa zagradom, a ne postoji odgovarajuća stranica, možemo:
# napravit odgovarajuću razdvojbenu stranicu (ja to često radim, npr jutros: [[Leven]])
# ako mi se ne da, dodam redak u tablicu na [[WP:BR]]
# ako mi se ni to ne da, dodam {{pp|newdsm}} iza wikipoveznice
[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 11:19, 22. listopada 2025. (CEST)
:Dobro jutro! Hoćemo zadržati? Prema dva izvora, [[Sulejman Nuhić|Nuhić]] je zaista bio prvak u Jugoslaviji. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:51, 28. listopada 2025. (CET)
:Dakle, uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Carevna_Akishino&amp;diff=7344918&amp;oldid=7344274 ovo], mora ići i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kako&amp;diff=7344945&amp;oldid=7344897 ovo]. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:14, 27. studenoga 2025. (CET)

== kontakt s urednikom Croxyz ==

pozdrav, kako doci do osobe koja ima nick Croxyz?

Hvala, Ruzina Frankulin [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:35, 1. studenoga 2025. (CET)

:najbrze na email tonci@sensoria.hr [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:38, 1. studenoga 2025. (CET)
::{{s|RuzinaFrankulin}}, najbolji način je upravo ovdje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:20, 1. studenoga 2025. (CET)
:::dobro, onda bih molio da nas pustite da uredimo stranicu Zidar Betonsky jer je to nas projekt. Vec smo par puta pokusali urediti neke stvari i svaki put promjene izbrisete. Molimo da to prepustite nama jer nema nikakvog smisla da to ureduje netko drugi, a kad vec postojil. Da li je to OK? [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:27, 1. studenoga 2025. (CET)
::::@[[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] Vaše se izmjene brišu jer nisu u skladu s &quot;lokalnim običajima&quot;. :) Na stranicu za razgovor dobili ste poruku dobrodošlice koja sadrži upute za početak rada. Dobro proučite uvodni tečaj i uređivanju stranice o svome bendu pristupajte oprezno, jer se radi o [[WP:SUKINT|sukobu interesa]], a Wikipedijini članci nisu ničije vlasništvo. Preporuka je za Vas korigirati tek ključne greške i to obavezno uz [[WP:VI|sekundarne izvore]], a ostatak prepustiti drugim osobama. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:40, 1. studenoga 2025. (CET)
:::::znaci zelite kazati da je smisao wikipedije da ima netocne podatke? nemamo alocirano vrijeme za bavjenje wikipedijom uz sve ostale obaveze, ali valjda bi nekom tko to održava trebalo biti u interesu da ima tocne podatke? kako uopce netko postane admin neceg takvog? sto, da mi otvorimo stranicu Pravi Zidar Betonsky? Kakvog to ima smisla? Ni postava nije navedena kako se mi deklariramo.Molim posasnjenje. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:48, 1. studenoga 2025. (CET)
::::::znaci nema odgovora? onaj tko je pisao taj tekst nije napravio ni osnovnu provjeru cinjenica. Format postave koju smo zeljeli promijeniti je sluzbeni format koji je na CD izdanju. Da li je to primarni, sekundarni ili tercijalni izvor? To da smo kultni bend nikada nismo izgovorili, te bi to takoder promijenili. Molimo objasnjenje na koj inacin mozemo korigirati tekst, ili neka se cijeli clanak izbrise, ok? Osoba koja to ureduje je svaki put nas epromjene izbrisala iako je to oficleni niz na CD izdanju. [[Suradnik:RuzinaFrankulin|RuzinaFrankulin]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:RuzinaFrankulin|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:52, 4. studenoga 2025. (CET)

== Zahvala ==

Samo želim zahvaliti na doprinosu hrvatskoj wikipediji, pogotovo za katoličke teme. Baš sam išao na stranicu FSSP-a kad sam vidio da ste vi napravili izmjenu nekoliko sati prije.  [[Suradnik:CroJoe|CroJoe]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:CroJoe|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:55, 4. studenoga 2025. (CET)

== Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza ==
I'm creating the pages of the &quot;Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza&quot;. Could you fix the categories, please? And what's the right name: &quot;Bar Kohba&quot; or &quot;Barkhoba&quot;? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:29, 5. studenoga 2025. (CET)

:Hold on a second. Did you manage to get the book somehow or are you planning on only using the archived exyufudbal.rs tables? As for the name, I remember that I struggled to find any information regarding the club, but I can try again. Who knows maybe I should try somehow in Hebrew (Hebrew doesn't use the Latin script so obviously I can't get any search results while searching in Croatian). Whatever the name is, it's some variant of the name [[Bar Kohba]]. Also could Barkhoba be a typo? Currently I'm fixing [[NK Kamen Ingrad]]'s article. Can you remind me during which period did this Jewish Sarajevo club exist (I remember that there were multiple ones). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 5. studenoga 2025. (CET)
::{{s|Ame71}}, sorry I forgot to ping. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 5. studenoga 2025. (CET)
:::Interesting finds: [https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878332819163&amp;set=a.469733453533651][https://www.facebook.com/photo/?fbid=476878362819160&amp;set=a.469733453533651] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:43, 5. studenoga 2025. (CET)
::::{{s|Ame71}}, after I fix NK Kamen Ingrad's article, I'll review this [https://xn--80aafkgm9bibt.xn--90a3ac/%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BB%D0%B5%D0%B4/%D0%B6%D0%B8%D0%B4%D0%BE%D0%B2 Zagreb publication called Židov] (literally called Jew). Even though it's a publication from Croatia, it was digitalised by a Serbian library. Obviously, I expect the Jews to have more coverage of the club and access to people connected to the club (e.g. interviews). Also, non-Jews can easily miswrite the clubs name. The reason I didn't encounter this publication earlier is because it uses &quot;Bar-Kochba&quot; and also &quot;Bar Kochba&quot; [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00071_19210823|page:6 in this issue]. Again, I'll have to go through multiple issues to see if the spelling is consistent. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:52, 5. studenoga 2025. (CET)

::::: Unfortunately I haven't got the book, I'm using only archived exyufudbal.rs tables. I don't know how long these tables will be available (remember FK Lovcen tables), so I'm planning to create the subfederations pages (not only Sarajevo), and if one day we'll get the book, we'll improve the pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 00:55, 5. studenoga 2025. (CET)
::::::Ah okay. Do you want me to make a list of clubs (with archived pages, no longer existing pages) that have online/archived tables, but don't have articles on Wikipedia for those seasons. I think the list is not long, maybe 2 or 3 clubs, with one of them being [[NK Hajduk Brezje]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:59, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::: I think it's a good idea. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 01:43, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::{{s|Ame71}} Jugoslovenski Muslimanski ŠK (or is it Jugoslavenski???) in [[Prvenstvo Sarajevskog nogometnog podsaveza 1920.]] is [[Sarajevski športski klub]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:31, 5. studenoga 2025. (CET)
::::::::{{s|Ame71}}, I'm very tired. I'll make the list during the day. In Bosnia and Herzegovina they have a website for old news, however you need to pay a lot to access there collection (only for a short period of time). Transcripts of some articles are made free. Here are the free samples (they come from a Sarajevo Jewish paper): [https://infobiro.ba/article/714964/omladina-i-odgoj-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718637/glavna-skupstina-zidovskog-nacionalnog-drustva-za-bih-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718672/nogometna-sekcija-bar-kohbe-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/715605/gradske-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/718027/vijesti-i-biljeske-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/844544/o-ustanovama-u-jevrejskom-sarajevu-i-o-njihovom-radu-be-p][https://infobiro.ba/article/719529/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden][https://infobiro.ba/article/728048/gradske-vijesti-zidovsko-nacijonalno-drustvo][https://infobiro.ba/article/727876/gradske-vijesti-autor-nije-naveden]. As you can see the name is written in multiple ways. I'll highlight the first article (published on Jan 1 1919) which covers the foundation of the club. I assume the club was founded in late 1918. Also, maybe you should abbreviate Jugoslavenski/Jugoslovenski to Jug. or something similar. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:06, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::::{{s|Ame71}}, online I'm seeing claims that Židovsko športsko društvo Bar-Kohba (this name is independently confirmed in Atlas nogometnih klubova from 1925) was founded in 1908 or 1909. It seems that it was reformed in 1918. However, I'd need to look further. Also I found [https://www.academia.edu/44358337/Contributions_to_the_History_of_Sport_Sport_in_the_Grip_of_Ideology_and_Politics_in_Bosnia_and_Herzegovina_1875_1941_ this publication] which I'll need to read. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:22, 5. studenoga 2025. (CET)
::::::::::[https://ishainternational.wordpress.com/wp-content/uploads/2020/10/carnivalvol20_final_version_published_withoutissn.pdf Alt. link] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:25, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::::::{{s|Ame71}}, I'll go to bed now. Context for [[Prvenstvo_Sarajevskog_nogometnog_podsaveza_1920./21.#Promijenite_ime]] exists in [[NK SAŠK Napredak Sarajevo]] (see citation no. 10). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:28, 5. studenoga 2025. (CET)
::::::::::::{{s|Ame71}}, I bring you excellent news. One of these [https://infobiro.ba/article/713826/drustvene-vijesti-autor-nije-naveden free transcribed articles] features the foundation of Židovsko športsko društvo Bar Ko'''c'''hba. It was founded on December 23 1918 following a merger between Židovsko gombalačko društvo (Jewish Gymnastics Society), Židovski športski klub, Bar Kohba (without the letter c) and Hakoah. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:26, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::::::::{{s|Ame71}}, two more sources for tables:
:::::::::::::* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014. (I remember it featured some provincial matches which are not present in exyufudbal.rs)
:::::::::::::* Milorad Sijić, [https://www.exyufudbal.in.rs/biblioteka/plavi-sa-grbavice Plavi sa Grbavice], Kruševac 2021. (contains photographs of tables from newspapers, also covers 2. razred for some seasons)
:::::::::::::– &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:49, 5. studenoga 2025. (CET)
:::::::::::::: In [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti] website, when an opponent withdraws, they write &quot;w/o&quot; (walk over). How can I say that in croatian (in short way)? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 17:59, 6. studenoga 2025. (CET)
:::::::::::::::{{s|Ame71}} bez borbe. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:01, 6. studenoga 2025. (CET)

== Navijači ==

[[Navijači#Načini navijanja|Navijači]] (tekst ispod naslova treba ukloniti) [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-32055-88|&amp;#126;2025-32055-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-32055-88|talk]]) 23:28, 7. studenoga 2025. (CET)

:{{riješeno}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:45, 8. studenoga 2025. (CET)

== Ivica Zubac ==

Znam da je bio u Brotnju, ali sam mislio da juniorske klubove ne stavljamo u infookvire. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:08, 9. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Labud222}}, ok onda obrišiti Brotnjo. Samo pokušaj pronaći je li prije Zrinjevca kojim slučajem igrao za seniore Brotnja. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:11, 9. studenoga 2025. (CET)

Prema https://brotnjo.ba/nba-zvijezda-ivica-zubac-uvijek-mi-je-bio-san-zaigrati-za-seniore-brotnja/ ovom izvoru nije igrao za seniore Brotnja. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 13:13, 9. studenoga 2025. (CET)

== Nikola Aleksić iz Distorzije uma ==

Pozdrav. Što treba napraviti da članak o Nikoli Aleksiću iz Distorzije uma budeaktivan na Wikipediji?
Što su greške. Vi ste ga premjestili u nacrt. 
https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacrt:Nikola_Aleksić

Vidim da ga je kasnije Runolist ga brisao zbog neprikladnog preusmjeravanja. Ne znam zbog čega. Preusmjerava na bend i na album. Molim pomozite mi sipraviti ako trebam što. Hvala unaprijed.

Razmotrite je li prikladno nastaviti s njenim uređivanjem. Niže je navedena evidencija brisanja i premještanja za ovu stranicu:

* [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=5123871 10:43, 27. svibnja 2025.] [[Suradnik:Runolist|&lt;bdi&gt;Runolist&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Runolist|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Runolist|doprinosi]] briše stranicu [[Nikola Aleksić]] (nepotrebno ili neprikladno preusmjeravanje ([[WP:PRE]]))
* [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;logid=5121492 00:21, 21. svibnja 2025.] [[Suradnik:Croxyz|&lt;bdi&gt;Croxyz&lt;/bdi&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|razgovor]] [[Posebno:Doprinosi/Croxyz|doprinosi]] premješta stranicu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Aleksi%C4%87&amp;redirect=no&amp;action=edit&amp;redlink=1 Nikola Aleksić] na [[Nacrt:Nikola Aleksić]]

[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-32984-50|&amp;#126;2025-32984-50]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-32984-50|talk]]) 10:55, 12. studenoga 2025. (CET)

:@[[Suradnik:~2025-32984-50|~2025-32984-50]] Ako imamo nacrt, preusmjeravanje iz glavnog imenskog prostora u nacrt smatra se neprikladnim. Dovedite nacrt u red (svi problemi pišu na stranici), pokažite da osoba ispunjava [[WP:KRTE#Glazbenici]] i premjestit ćemo ga na glavnu stranicu. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 11:26, 12. studenoga 2025. (CET)
::Dobar dan. Hvala na odgovoru. Je li treba ovdje u poruci dokazati kriterije WP:KRTE#Glazbenici ili na nacrtu stranice? [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-33306-41|&amp;#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-33306-41|talk]]) 15:11, 13. studenoga 2025. (CET)
:::Na nacrtu stranice. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:24, 13. studenoga 2025. (CET)
::::Dobar dan. Evo sve uređeno. Nadam se da je sad u redu i da može ići objava. Hvala [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2025-33306-41|&amp;#126;2025-33306-41]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2025-33306-41|talk]]) 08:35, 14. studenoga 2025. (CET)
:::::Poštovani, je li sad sve u redu? Može li objava članka? Hvala [[Suradnik:Lawandrule|Lawandrule]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Lawandrule|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:34, 4. prosinca 2025. (CET)

== Portal o Aziji ==

Možeš li mi molim te (ako znaš) pomoći s izradom portala o Aziji. Pozdrav, [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:11, 13. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Labud222}}, s čime točno ti treba pomoć na [[Wikipedija:Portali/Prijedlozi/Portal:Azija]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:15, 13. studenoga 2025. (CET)
::Da ljepše izgleda i da više sliči na ostale portale. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:17, 13. studenoga 2025. (CET)
:::{{s|Labud222}}, želiš kopiju portala o Europi? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:19, 13. studenoga 2025. (CET)
::::Nešto slično portalu o Europi. [[Suradnik:Labud222|Labud]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|222]] 14:21, 13. studenoga 2025. (CET)

== Predrag Figenwald ==

Kada već Predrag Figenwald hoće da se članak o njemu ukloni iz Wikipedije, onda neka tako i bude. Ali baš mi je žao. Objektivno gledano, Predrag zaslužuje mjesto u Wikipediji. Citiram članak &quot;Odlazak buntovnika s razlogom&quot; iz &quot;Večernjeg lista&quot; od 12. 7. 2008.: &quot;No, bili su tu (u redakciji &quot;Poleta&quot;) i nezamjenjivi intelektualac generacije Vlatko Fras, najtalentiraniji i najbizarniji Predrag Figenwald, filmski kritičari Nenad Polimac (najbolji od svih), Srećko Jurdana (zadužen za kung-fu filmove i westerne), pokojni trend-sveznalica Vladimir Cvitan, pokojni Dražen Vrdoljak i Darko Glavan, prvi pravi rock kritičari u nas, profesorica Slavenka Drakulić, zgodne novinarke Snježana Banović (hodala s Johnyjem Štulićem, danas kazališna redateljica) i Gordana Farkaš (supruga Paola Sfecija, ugledna izdavačica), odličan redaktor Marjan Jurleka (direktor Večernjeg lista) i još mnogo drugih.&quot; [[Suradnik:Svjetlan Feretić|Svjetlan Feretić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Svjetlan Feretić|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:39, 14. studenoga 2025. (CET)

== BLP ==

In [https://web.archive.org/web/20180804122352/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/53-predistorija-do-1920#beogradski-podsavez-provincija exyufudbal] they say the first edition of Belgrade subfederation championship is the 1920 one:

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:200px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||0||&lt;math&gt;\infty&lt;/math&gt;||6
|-
|2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||7||3||2,333||4
|-
|3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||1||0||2||1||3||0,333||2
|-
|4. || [[FK BASK|Soko]]||3||0||0||3||1||14||0,071||0
|-
|5. || [[Srpski mač]] ||colspan=&quot;8&quot;|&lt;center&gt; &lt;small&gt; ''Srpski mač se povukao s natjecanja
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|}

But in [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ claudionicoletti] they say the 1st edition was in 1919:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:200px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. || [[BSK Beograd]] ||3||3||0||0||11||2||5,500||6					
|-
|2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||3||2||0||1||10||4||2,500||4					
|-
|3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||3||0||1||2||2||5||0,400||1					
|-
|4. || [[Srpski mač]] ||3||0||1||2||2||14||0,143||1	
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|}

What is the 1st edition I have to create? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:33, 18. studenoga 2025. (CET)

OMG, in en.wiki and sr.wiki they say the first edition was in 1919-20 with this table:

{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:200px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. || [[BSK Beograd]] ||4||4||0||0||17||3||5,666||8
|-
|2. || [[SK Jugoslavija Beograd|Jugoslavija]] ||4||3||0||1||10||3||3,333||6
|-
|3. || [[FK BUSK|BUSK]] ||4||2||0||2||3||6||0,500||4
|-
|4. || [[SK Vardar Beograd|Vardar]] ||4||1||0||3||2||7||0,285||2
|-
|5. || [[FK BASK|Soko]] ||4||0||0||4||4||17||0,235||0
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|}

What's the right one we have to keep? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:48, 18. studenoga 2025. (CET)

:The 1st one is correct. It's also present in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. [[:en:1919–20 Serbian Football Championship]] uses [https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html RSSSF] as a source. If you paste the URL, you'll see that in [https://web.archive.org/web/20220709074046/https://www.rsssf.org/tabless/serv-wom20.html 2022 there was a table identical to the one on en.wiki]. Since then RSSSF was updated by Nebojša Jakovljević (the guy behind exyufudbal). The 2022 source used by RSSSF is [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=186&amp;godina=1920&amp;broj=000005 page 3 of this Jadranski sport] edition. Above the Jadranski sport table there is a short text saying that the autumn part of the season has concluded, meaning that this is a midseason table. RSSSF got the season wrong. It's the midseason table of the 1920./21. season (the next season), as stated by Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 191. For the 1919 season [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1918-20/ Claudio Nicoletti's table] doesn't have a BEOGRADSKI LOPTAČKI PODSAVEZ label above it meaning that it wasn't a BLP competition (BLP was founded in 1920, the following year). [https://www.yumpu.com/xx/document/view/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija Prezentaciona kopija (page 544.)] has Nicoletti's table and it says that these were friendly games. If you're planning on creating that article, please suggest a name. As for the clubs without articles, I remember BUSK from [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-W13O8QAX/a530affa-5154-4a45-9e1f-0ff1d88bd00e/PDF Album nogometnih klubova Jugoslavije] (page 84). I never created an article due to Album nogometnih klubova Jugoslavije disagreeing with [[:it:Beogradski univerzitetski sportski klub]]. [[:sr:Srpski mač]] claims that the club ceased to exist in 1911, although the [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&amp;item=X01888&amp;P= 1932 report] (scroll to Stranice 76-77) claims that the club still exists. I won't explore this topic, as I'm busy with the SNP article and other articles. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:02, 18. studenoga 2025. (CET)
::[[Suradnik:Ame71|Ame71]], fell free to add that midseason table in the 1920./21. article. Use Jadranski sport as the source. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:29, 18. studenoga 2025. (CET)

== Partizan Susek ==

Mogu li se negdje naći tablice liga u kojima je i Partizan iz Suseka? [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:44, 21. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Jolicnikola}}, imaš li kakve korisne podatke o klubu (godina osnutka, bivša imena i sl.)? Na [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?limit=500&amp;offset=0&amp;profile=default&amp;search=insource%3A%2FSusek%2F&amp;title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;ns0=1 hr.wiki] ne postoji niti jedan članak s tim klubom.[https://srbijasport.net/club/2194-susek-susek/results Ovdje imaš rezultate od 2010.] Očigledno se klub preimenovao iz Partizan Susek u Susek. Ndema ga na web-stranici FSG Zrenjanin (dakle, nije nikada bio u ligi s nekim klubom iz Zrenjanina). Nema ga u tablicama [[FK Mladost Bački Petrovac]]. Od izvora [[Suradnik:Croxyz/Izvori#Vojvodina]] ga možda ima u jednoj od knjiga o FK Vrbas. Za Vojvodinu čisto sumnjam, osim ako je klub osnovan prije 60-ih. Ako je za vrijeme Jugoslavije dogurao na nekakve značajne razine, možda ga ima u knjizi o Bačkoj, no budi oprezan, veliki udio tablica ima mnogo grešaka. To je to što se tiče knjiga o Vojvodini. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:14, 21. studenoga 2025. (CET)
::A joj vidim na en.wiki da si već našao rezultate od 2010. nadalje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:16, 21. studenoga 2025. (CET)
:::Moj savjet bi ti bio da pokušaš pronaći (arhivirane) web-stranice [https://srbijasport.net/league/548-gradska-liga-novog-sada ovih klubova], odnosno (arhiviranih) lokalnih portala – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:19, 21. studenoga 2025. (CET)
::::Na [https://www.yumpu.com/en/document/read/55430430/beocin-engleski-niska-rezolucija 21. str.] ove publikacije stoji da je osnovan 1925. i da se kasnije zvao &quot;FC Hajduk&quot;. Naravno, nije se mogao zvati ni FC ni FK u tom dobu. U izvještajima Jug. nog. saveza iz 1932. i 1937. ne spominje se nikakav klub iz Suseka među klubovima Novosadskog nogometnog podsaveza (ali se zato spominje Cement Beočin). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:29, 21. studenoga 2025. (CET)
:::::{{s|Jolicnikola}}, ako je tada postojao, bio je divlji klub (v. [[Zagrebački nogometni podsavez#Divlji klubovi]]), odnosno nije bio član niti jednog podsaveza. Jako mali udio klubova (pogotvo izvan gradova) je bio registriran. Nepoznat je njihov broj, no vjerojatno ih je bilo više i u samim gradovima i to čak možda i u Zagrebu gdje je broj članova podsaveza bio ograničen točno na 70 192X. Jako je kasno, pa neću nastaviti istraživati. Probaj pronaći na internetu nekakve informacije s pretragom Hajduk Susek. [https://www.sremskenovine.co.rs/2019/09/susecane-sve-manje-zanima-fudbal-2/ Ovo sam uspio pronaći]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:35, 21. studenoga 2025. (CET)
::::::Nažalost, nigdje nisam našao :( [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:59, 21. studenoga 2025. (CET)
== Religija ==
Jesi ti uređivao [[Semitski neopaganizam|ovo]] kao neprijavljeni suradnik? Ako jesi – zahvaljujem na doradi! — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:43, 23. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam. To je jedan drugi naš suradnik. Zašto uređuje kao IP-ovac? Nemam pojma. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:20, 23. studenoga 2025. (CET)

== Sokolovi iz Sokolovca == 
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Sokol_Sokolovac&amp;action=history 21.09.2024. si napravio] preusmjerenje [[NK Sokol Sokolovac]] na [[HNK Sokol Sokolovac]], no problem je što se ovdje radi o dva različita kluba imena ''Sokol'', koji dolaze iz naselja imena Sokolovac. 
* [[HNK Sokol Sokolovac]] iz naselja i općine [[Sokolovac]], [[Koprivničko-križevačka županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/938/nk-sokol/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] (ali grb prikazuje ''HNK Sokol'' 
* NK Sokol Sokolovac iz naselja [[Sokolovac (Dežanovac)|Sokolovac]], [[Dežanovac|Općina Dežanovac]], [[Bjelovarsko-bilogorska županija]] - [https://semafor.hns.family/klubovi/1428/nk-sokol-s/ semafor.hns.family, ''Nogometni klub Sokol Sokolovac, Sokolovac''] 
pa i ovdje imamo kako sad staviti poveznicu na taj klub z BBŽ-a 

u [[Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji]] sam ga stavio kao [[NK Sokol Sokolovac]], možda da ga staim kao [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] ili [[NK Sokol Sokolovac (Dežanovac)]], da se bezveze ne briše ovo preusmjerenje u budućnosti 

pozdrav, [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:12, 28. studenoga 2025. (CET)

:{{s|Cybermb}}, {{riješeno}}. [[NK Sokol Sokolovac]] je sada razdvojba koja vodi na [[HNK Sokol Sokolovac]] i [[NK Sokol Sokolovac (1973.)]] (ako u budućnosti zaželiš promijeniti ime, ovdje je [[Posebno:Što_vodi_ovamo/NK Sokol Sokolovac (1973.)|popis]], nisam dodavao poveznicu na NK Sokol Sokolovac (1973.) u drugim člancima, npr. u člancima o sezonama ŽNL BBŽ). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:39, 28. studenoga 2025. (CET)


== 3 srpnja 1991 ==
Da li stvarno neznas sto je bilo 3. srpnja 1991 ??? Pa ne mogu vjerovati... Aj malo citaj, poptrudi se, uci.... --[[Suradnik:Croq|Croq]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croq|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:30, 1. prosinca 2025. (CET)

== fotografija Diogen ==

Poštovani Croxyz Fotografija za koju ste pitali što predstavlja je sa albuma grupe Diogen [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:34, 4. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Vinyl cd}}, je li to naslovnica albuma? Također je li fotografija zaštićena autorskim pravima? Na [[:c:File:1019378d1.jpg]] piše da nije zaštićena autorskim pravima što pretpostavljam da je to netočno – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:32, 6. prosinca 2025. (CET)
::Poštovani Croxyz.
::slika je sa albuma grupe Diogen i koliko je meni poznato nije zaštićena autorskim pravom [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:08, 6. prosinca 2025. (CET)
:::{{s|Vinyl cd}}, slika vrlo vjerojatno je zaštićena autorskim pravima. Je li poznat autor? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:45, 7. prosinca 2025. (CET)
::::autor je Robert Žegarac kontaktirao sam ga telefonski ,rekao je da slika nije zaštićena autorskim pravom i da dozvoljava da se objavi 
::::njgov email je robert.zegarac@gmail.com [[Suradnik:Vinyl cd|Vinyl cd]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vinyl cd|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:17, 8. prosinca 2025. (CET)
{{izvlaka}}
{{s|Vinyl cd}} svaka je fotografija zaštićena autorskim pravima do 70 godina nakon smrti autora, osim ako se autor sam nije javno odrekao autorskih prava. U ovom slučaju, autor treba što prije poslati e-mail prema uputi na [[WP:DZ]] u kojem nečim dokazuje svoj identitet i to da je stvarni autor. Također, kada se postavljaju slike, poželjno im je dati neko smisleno ime i u opis staviti podatke o čemu ili komu se radi. [[:c:File:1019378d1.jpg]] sada treba preimenovati, što može samo administrator tamo. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:59, 8. prosinca 2025. (CET)

== Dinamova zaklada Nema predaje ==

Pozdrav, ljubazno molim objašnjenje zašto je ukinuta stranica Dinamove zaklade Nema predaje, ujedno i poglavlje u temi GNK Dinamo? Riječ je o zasebnom entitetu kojeg je osnovao Zakladnik GNK Dinamo i koji djeluje paralelno i u suradnji s GNK Dinamom. Zašto takav entitet ne bi smio imati svoju stranicu ili barem poglavlje na stranici GNK Dinamo. Srdačno, [[Suradnik:Jerkovic9|Jerkovic9]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jerkovic9|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:23, 8. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Jerkovic9}}, ima li zaklada enciklopedijski značaj? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:35, 8. prosinca 2025. (CET)

== Ujedinjeni protiv fašizma - izmjena 8.12.2025. u 10:18 ==

Pozdrav kolega, 

imam nekoliko pitanja vezanih uz [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ujedinjeni_protiv_fa%C5%A1izma&amp;curid=797759&amp;diff=7351152&amp;oldid=7348671 navedenu izmjenu]. 

# Zašto je sporni dio sastava inicijative?
# Zašto je sporni popis nekih od pojedinaca koji su prisustvovali prosvjedima? Isti dio nije bio sporan u mom prošlom članku [[Prosvjed na Markovom trgu 2024.]] ni npr. u članku [[Sto posto za Hrvatsku]] u kojem ima i cijela sekcija o tome.
# Zašto neke od reakcija smatrate &quot;nebitnima&quot;?

[[Suradnik:Ashune|Ashune]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:35, 8. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Ashune}}, stvarno cijenim detaljnu reportažu, no morao sam ukloniti dijelove za koje smatram da nemaju enciklopedijski značaj (npr. ''vrijeđali glumce'', ''&quot;kratko naguravala s policijom&quot;'') ili nisu pisani enciklopedijskim stilom (npr. ''&quot;unosili se u lice i vrijeđali&quot;'', ''&quot;udarili u ruku&quot;''). Sastav incijative nije sporan, već je pisan neenciklopedijskim stilom (''&quot;organizacija, kolektiva, inicijativa i pojedinaca i pojedinki&quot;'') te djeluje previše neprecizno. Također pojedinci je ponovljeno dvaput (u hrvatskom je muški rod ujedno i neutralni rod kada je riječ o množini). Odjeljak o nesudjelovanju riječke gradonačelnice mi isto djeluje kao neenciklopedijski sadržaj (zašto bi uopće navodili da osoba X nije sudjelovala na prosvjedu?). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:22, 9. prosinca 2025. (CET)
::Nisam našao koje su konkretno sve organizacije i pojedinci dio inicijative pa sam prenio kako su ih opisali mediji. Što se tiče dijela teksta koji spominje riječku gradonačelnicu, više je naglasak bio na njenom stavu o prosvjedima (zbog čega sam i stavio u reakcije, pogotovo da se pokrije širi spektar pogleda na događaj) nego na činjenici da nije sudjelovala.
::Ne protivim se generalno navedenom uređivanju, jedino smatram da bi popis nekih od javnih osoba-sudionika bilo dobro navesti kad se već navode i u drugim člancima pa bih taj dio vratio. I sam volim znati tko što podržava ili čemu se protivi kad čitam o raznim prosvjedima i sličnome pa smatram da bi takve informacije zanimale i čitatelje naše Wikipedije.
::Lp, [[Suradnik:Ashune|Ashune]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:15, 9. prosinca 2025. (CET)

== Ljudevit Gaj ==
Malo sam uredio. Onaj dio što je esejski sam zakomentirao. Nisam znao što s tim učiniti. To je tamo još od početka članka, možda ga treba obrisati?--&lt;small&gt;[[Suradnik:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:blue;&quot;&gt;Rovoobob&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Rovoobob|&lt;b&gt;&lt;span style=&quot;color:green;&quot;&gt;Razgovor&lt;/span&gt;&lt;/b&gt;]]&lt;/small&gt; 11:12, 18. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Rovoobob}}, nije loša ta ideja sa zakomentiranjem. Ako nekome ubuduće zatreba pri proširenju članka, možda mu dadne ideju o čemu da piše. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 03:03, 19. prosinca 2025. (CET)

== 2025. - izmjena od 17. prosinca 2025. u 00:04 ==

Pozdrav, 

možeš li mi objasniti [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2025.&amp;oldid=7356422 ovu izmjenu]? Na stranici s novostima piše da je navedene nedavne smrti potrebno dodati i u stranicu godine smrti. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:16, 18. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Ashune}}, vidio sam crvenu poveznicu (u tom trenutku nepostojeći članak) te da nedostaje godina, pa sam pomislio da je to nečiji vandalizam iz perioda tijekom kojeg sam bio odsutan s wiki. Slobodno vrati, pogotovo ako nađeš godinu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 03:04, 19. prosinca 2025. (CET)
::U redu, hvala na pojašnjenju. Nažalost, na internetu ne mogu pronaći datum rođenja gospođe Braut. [[Suradnik:Ashune|Ashune]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ashune|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:40, 19. prosinca 2025. (CET)

== 2025- Izmejan od 21. prosinca 2025.  ==

Pozdrav, 

Možete li nam pojasni izmjenu na stranici Mario Perković, piše da je rađena putem AI? [[Suradnik:Ivan12183k|Ivan12183k]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivan12183k|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:30, 21. prosinca 2025. (CET)

:Članak je u međuvremenu obrisan, pa ga ne mogu analizirati. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:44, 21. prosinca 2025. (CET)

== pouzdaniji izvor ==

Obrisana mi je dopuna podatka o samom autoru (traži se pouzdaniji izvor).

Obzirom da je moja malenkost i osobno autor, ali i da sam naveo izvor (ugovor o autorstvu), nije mi poznato koji bi to bio još pouzdaniji izvor od naprijed navedenoga. [[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mislav11|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:16, 30. prosinca 2025. (CET)

:@[[Suradnik:Mislav11|Mislav11]] Naveli ste primarni izvor koji pritom nije javno objavljen, što je problem s obzirom na naše [[WP:PRO|pravilo o provjerljivosti]]. ''Rule of thumb'': ako bilo koja osoba ne može otvoriti internet ili otići u knjižnicu te ondje provjeriti informaciju koju dodajete, onda nemate dovoljno dobar izvor. Proguglajte, vjerojatno ima nečeg napisanog negdje. Za takve sporedne podatke može proći i članak na nekom regionalnom portalu. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:22, 30. prosinca 2025. (CET)

== Srpska liga ==
I've a doubt: just discovered the leagues with BSK and SK Jugoslavija in Serbia during WW2 weren't &quot;Srpska liga&quot;, but &quot;Podsavezna liga Beograd&quot; and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played). So I'm planning to create the &quot;Podsavezna liga Beograd&quot; with a redirect from the main page. The main page will be remain &quot;Srpska liga&quot;, or maybe &quot;Podsavezne lige Srbije&quot;? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 22:48, 30. prosinca 2025. (CET)

:{{s|Ame71}}, I don't understand the &quot;and every time there were in program the finals vs other Podsaveznas champions (never played).&quot; part. Podsavezna liga Beograd should be Prvenstvo Beogradskog loptačkof podsaveza, according to Sijić's Fudbal u Kraljevini Jugoslavije. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:22, 30. prosinca 2025. (CET)

::I meant every year (1941, 1942 and 1943) SLS planned to organize the finals between the best 3 clubs of Beograd subfederation vs the other subfederation champions, but cause of WW2 these finals weren't played. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 23:31, 30. prosinca 2025. (CET)
:::{{s|Ame71}}, maybe call them Prvenstvo Srbije u nogometu? I mean, was there ever an actual league or was it a cup competition? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:35, 30. prosinca 2025. (CET)
:::: The most part of subfederation championship were leagues. There were subfederation leagues and a final phase in cup system. Now I'm going make the changes and to move the page of &quot;Srpska liga u nogometu&quot; to &quot;Prvenstvo Srbije u nogometu&quot;. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 23:46, 30. prosinca 2025. (CET)
:::::{{S|Ame71}}, okay. Right now I'm cleaning [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb]]'s article (which is not called 1. Hrvatski Športski Klub Građanski Zagreb, as it.wiki claims). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:57, 30. prosinca 2025. (CET)
::::::{{s|Ame71}} [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] is called Beogradski pehar (literally Belgrade trophy) by [https://web.archive.org/web/20170324193758/http://trstenicani.com/ts_sport_legende/images/ts_ljubvuk_novo_vreme_sl.jpg this edition of Novo vreme]. It is featured in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 380–381. under the same name (Beogradski pehar). It says that it's a BLP competition, not a Serbian (national) one. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:20, 31. prosinca 2025. (CET)
:::::::{{s|Ame71}}, what should we do with Beogradski pehar in [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:12, 31. prosinca 2025. (CET)
:::::::: I changed in 1941-42 season &quot;Podsavezna liga&quot; to &quot;Beogradski pehar&quot;. [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf This book drives me crazy]: there's all I need, but I can't find it easily. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:16, 31. prosinca 2025. (CET)
:::::::::{{s|Ame71}}, trust me you're not the only one who is confused. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:20, 31. prosinca 2025. (CET)
::::::::::{{s|Ame71}}, should I remove Beogradski pehar from [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] and rename [[Srpska liga u nogometu 1941./42.]] to [[Prvenstvo Srbije u nogometu 1941./42.]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:35, 31. prosinca 2025. (CET)
::::::::::: Just wait, I'll do that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:57, 31. prosinca 2025. (CET)
::::::::::::@[[Suradnik:Ame71|Ame71]], for the WW2 seasons Vitez Zemun should be changed to Vitez Beograd (see [[ZSK Vitez Zemun]]). It also probably dropped the ZSK prefix, as it isn’t based in Zemun anymore. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:54, 31. prosinca 2025. (CET)

== Vrbovec ==

bok, ja sam autor oba teksta, i na službenom webu Grada Vrbovca i na Wikipediji, sad sam pobrisao tekst na webu, da možeš vidjeti da sam ja [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-67674|&amp;#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-67674|talk]]) 16:40, 4. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Neobična situacija zato što tada u principu kao izvor stavljate sebe same (&quot;ovdje kažem da je tako jer sam tamo napisao da je tako&quot;). Zbog [[WP:VI]] trebali bismo znati tko je na stranici Vrbovca pisao tekst, koje su stručne reference autora. Možda bi bolje bilo na Wikipediji napisati tekst i navesti sve izvore, a onda tamo objaviti kako god hoćete. Kada ovdje objavite, odričete se većine autorskih prava. Ispod je Croxyz spomenuo dopusnice, to je [[Wikipedija:Dopuštenja za uporabu sadržaja]]; no to je tek početak priče jer, kako rekoh, citirate sebe na drugom mjestu. Ne znam možemo li smisliti što pametnije. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:15, 5. siječnja 2026. (CET)
::onda možete vratiti tekst na Wiki kao što sam napisao?  [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-67674|&amp;#126;2026-67674]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-67674|talk]]) 10:50, 5. siječnja 2026. (CET)
:::@[[Suradnik:~2026-67674|~2026-67674]] Stvorite trajni račun pa ću vratiti kao Vašu osobnu podstranicu. Bilo bi dobro da stari članak uređujete odjeljak po odjeljak jer nam je teško sve odjednom pregledati. Sve treba imati izvor. Ne znam zašto ste mijenjali površinu i broj naselja, površina je citirana u svim infookvirima hrvatskih naselja prema Državnoj geodetskoj upravi, a broj naselja je iz popisa 2021. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 5. siječnja 2026. (CET)
:::Pozdrav, evo stvoren trajni račun, ok, onda ću od sad odjeljak po odjeljak, vodim brigu o izvorima. Površina je mijenjana jer tako stoji u službenim dokumentima Grada (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2019/04/Procjena-rizika-od-velikih-nesre%C4%87a-za-podru%C4%8Dje-grada-Vrbovca.pdf) 
:::broj naselja je mijenjan jer je u studenom 2025. od početnih 42 naselja ukinuto jedno, te dodano 6 novih - dakle 47 (https://vrbovec.hr/wp-content/uploads/2025/11/T9Odluka-o-granicama-pod.naselja-i-imenima.zip)  [[Suradnik:Speak Mellon|Speak Mellon]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Speak Mellon|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:12, 5. siječnja 2026. (CET)
::::{{s|Ponor}}, dobili smo odgovor za naselja i površinu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:13, 5. siječnja 2026. (CET)

== Dodatci  ==

Vidjet ćeš u postavkama nekoliko novih dodataka koji bi ti mogli pomoći u ophodnji: jedan dodaje poveznicu na copyvio, jedan je za otvaranje diffova odmah u popisima izmjena, a jedan dodaje (tipke za) galeriju zanimljivih slika prema nekim kriterijima - taj bi možda fotograf @[[Suradnik:Runolist|Runolist]] ipak više volio. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:41, 4. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] Opa! Jako simpa. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:43, 4. siječnja 2026. (CET)
::{{s|Ponor}}, isprobat ću kasnije ove ostale dodatke. Bi li mogao objasniti anonimnom suradniku iz poruke iznad proceduru oko dopusnica. Vezano je za današnje izmjene na članku [[Vrbovec]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:14, 4. siječnja 2026. (CET)

== Nedjeljko Jusup wikipedia stranica  ==

U skladu s naputcima unesena je nova verzija teksta u enciklopedijskom stilu. Dodani su i izvori/linkovi. Molim javite da li je sad sve u redu? [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-94337|&amp;#126;2026-94337]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-94337|talk]]) 16:33, 5. siječnja 2026. (CET)

:Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:18, 5. siječnja 2026. (CET)
::Poštovani CROXYZ!
::Stranica  Nedjeljko Jusup na Wikipediji postoji od 2012. godine (https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&amp;direction=next&amp;oldid=3301944. U međuvremenu je više puta nadopunjavana i sve je bilo ok  do ovih posljednjih izmjena  https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nedjeljko_Jusup&amp;action=history (4. siječnja 2026.)
::Predložili ste brisanje članka jer, kako ste u odgovoru naveli , „Niti jedna tvrdnja nije potkrepljena izvorom, a ni sama tema članka ne djeluje da je od enciklopedijskog značaja“.
::Poštovani gospodine Croxyz, zahvaljujemo na vremenu koje ste utrošili  čitajući  naš članak. Ako mislite da  Nedjeljko Jusup, osnivač i prvi glavni urednik Zadarskog lista (prvog i jedinog dnevnika u povijesti Zadra i zadarske regije) ne zaslužuje mjesto u Wikipediji slobodno ga izbrišite.
::Hvala na suradnji! [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-11202-5|&amp;#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-11202-5|talk]]) 13:43, 6. siječnja 2026. (CET)
::Poštovani Croxyz dodano je još izvora da se lakše odlučite. Lp. Hvala  [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-11202-5|&amp;#126;2026-11202-5]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-11202-5|talk]]) 18:02, 10. siječnja 2026. (CET)

== Molba ==
[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ante_Grgurevi%C4%87&amp;diff=next&amp;oldid=7370188 Ajde malo sporije reagiraj], molim te.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:12, 16. siječnja 2026. (CET)

:{{s|Tulkas Astaldo}}, je li imamo izvor za datum smrti? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:06, 16. siječnja 2026. (CET)

== Different table ==
You're right, I found some problems in season 1929-30 because the sources say different things. So i deduce the 1929-30 final group table was: Obilić 5, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 2 (without PSK), and it was played on June 1930 (season 1929-30), as [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com] says. And in autumn 1930 (season 1930-31) they played another Banatska liga with 4 clubs: Obilić 10, PSK Pančevo 8, Dušan Silni 5 and Kosovo Kikinda 1, with Obilić and PSK qualified for [[prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930./31.]] (following [https://www.fsgzrenjanin.com/Period%201929-1944.html fsgzrenjanin.com]). Obilić and PSK Pančevo didn't take part in VBNP 1930-31. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 14:37, 16. siječnja 2026. (CET)

:{{s|Ame71}}, I managed to solve it with [https://web.archive.org/web/20180805015952/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/61-1929-1930#velikobe%C4%8Dkere%C4%8Dki-podsavez-zavr%C5%A1nica exyufudbal]. The table contains results after June 25th, but before the repeated July match between Kosovo and Obilić. When this final group began, Pančevo clubs played in Beogradski loptački podsavez. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:34, 16. siječnja 2026. (CET)

::Ah, ok, now I understand. I'm going to make the changes. Have we to considerate season 1929-30 as the last of Banatska župa, or the first of VB/Petrovgrad podsavez? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 18:57, 16. siječnja 2026. (CET)
:::{{s|Ame71}}, I mean it isn’t that really importnat. We can always put the 1929./30. under the Banatska župa and VBNP columns in the template. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:18, 16. siječnja 2026. (CET)

== RE: [[2. ŽNL Krapinsko-zagorska 2024./25.]] == 
U principu jest, ali bih možda trebao i dodati rezultate u križaljku i eventualno najbolje strijelce - o sam običavao raditi sa ligama u tijeku (ili nerom završenim) - ali mogu se maknuti &lt;nowiki&gt; {{radovi}} &lt;/nowiki&gt; &lt;br&gt; 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:35, 22. siječnja 2026. (CET)

== Odgovor: Oxford ==
Ups, da. Postoje dva članka. Ako imaš volje slobodno ih objedini. Nisam više tako aktivan kao u mlađim danima. Pišem samo onda kada imam inspiraciju. No, ako je potrebno stojim na raspolaganju za pomoć.
[[Suradnik:Pluki]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pluki|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:05, 27. siječnja 2026. (CEST)

== Strikture jednjaka ==

Pozdrav, na clanku [[strikture jednjaka]] izmjene su vraćene na staru verziju koja nije tačna. Ezofagealne strikture su zaseban pojam u odnosu na ezogafealne strukture. To označava pojavu suženja na jednjaku (engl. [https://www.uhd.nhs.uk/uploads/about/docs/our_publications/patient_information_leaflets/gastro/041-22_Oesophageal-Stricture.pdf oesophageal stricture]), dok se ezofagealnim strukturama mogu nazvati anatomske strukture koje izgrađuju jednjak kao organ.  [[Suradnik:Informationwizard122|Informationwizard122]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Informationwizard122|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 30. siječnja 2026. (CET)

:[[Suradnica:Informationwizard122|Informationwizard122]], vraćen je oblik strikture. Nisam nikad čuo za tu riječ pa sam pomislio da je greška. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:24, 31. siječnja 2026. (CET)

== Članci tjedna za 2026. ==

[[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|Počelo je]]! Znam da si Concordiju htio predložiti za neki tjedan, ostavljam ti da sam umetneš točan prijedlog. :) &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 23:32, 3. veljače 2026. (CET)

:{{s|Runolist}}, ako se sjetim kasnije ću dodati. Lako je zapamtiti datum: 10. 10., pogotovo jer se teren nalazi pokraj današnje 10. gimnazije. Trenutno pišem odgovor na SZR Duhova. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:35, 3. veljače 2026. (CET)
::{{s|Runolist}}, da dodam još teksta? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:00, 4. veljače 2026. (CET)
:::P.S. podsjećam na slike iz Klaićeve. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:07, 4. veljače 2026. (CET)
:::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Da, stavi skroz isti tekst koji bi stavio da namještaš članak za GS. Također, skužio sam da nemamo gdje potpisati predlagatelja ili komentar, to ću srediti sutra. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 00:28, 4. veljače 2026. (CET)

== [[user:Općina Vidovec]] changed to [[user:Bruno Hranić-načelnik]] ==

I've changed username of &quot;Općina Vidovec&quot; to &quot;Bruno Hranić-načelnik&quot; (on his request). I don't know if this name is proper on hr.wiki, but I thinh is much better then &quot;Općina Vidovec&quot;. Please let me know if removing the &quot;-načelnik&quot; part would be advisable. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:34, 7. veljače 2026. (CET)

:{{s|Malarz pl}}, honestly I don't know what hr.wiki's username rules look like.  The user in question is the ''načelnik'' (Polish: starosta) of [[Vidovec|općina Vidovec]] (county/powiat Vidovec) or someone closely connected to the person. His only contributions are his autobiography, which obviously didn't meet the notability criteria. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:45, 7. veljače 2026. (CET)
::Actually, a better Polish equivalent would be ''wojt'' of a ''gmina''. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:48, 7. veljače 2026. (CET)
Before 1989 there was in Poland &quot;naczelnik gminy&quot; (now &quot;wójt gminy&quot;). I saw too [[:c:Special:Contributions/Bruno_Hranić-načelnik]]. I realized that &quot;Bruno Hranic&quot; is propably &quot;nacelnik&quot; of &quot;Općina Vidovec&quot; :-) Hr.wiki username rules are on [[Wikipedija:Suradničko ime]] :-) Previous username conflict with &quot;Suradničko ime ne smije biti komercijalno, ime tvrtke, nekog proizvoda, '''institucije''' i sličnog&quot; (as I saw in autotranslator). Thanks. [[Suradnik:Malarz pl|Malarz pl]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Malarz pl|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:04, 7. veljače 2026. (CET)

==  Pokrajinsko prvenstvo Splitskog nogometnog podsaveza ==

Molim te nemoj ophoditi članke tog suradnika. Namjeravam ih kasnije srediti, no prvo moram u ondašnjim novinama pronaći je li se natjecalo zvalo provincijsko ili pokrajinsko prvenstvo. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:05, 13. veljače 2026. (CET)

:[[Slika:Thumbs up icon.svg|20px]] [[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:14, 13. veljače 2026. (CET)

== 1 strd pzo ==

poštovani, ja sam stvorio tu stranicu i uređivao. Zašto ste izbrisali te podatke koje sam stavio. Još je veća stvar jer sam ja pripadnik te postrojbe,ta sjećanja što ste izbrisali su moja,proživljena. I taj povijesni prelet prva dva Miga 21 HRZ je istinit. A poveznicu niste ni pročitali do kraja. Tamo se govori Bobetku da dolaze dva miga ,a on pita koja dva miga. E pa ta dva koja su mi proletjeli iznad glave. Malo profesionalnosti molim i čitati sa razumijevanjem. Ali vjerojatno ste premlad da to shvatite. [[Suradnik:Vidikovac|Vidikovac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vidikovac|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:15, 15. veljače 2026. (CET)

== Rasprava o brisanju – Nacrt:DomagojĆorić/ ==

'''U raspravi je prijedlog naveden - &quot;Razlog brisanja:''' kriteriji&quot;

Članak opisuje javno djelujuću osobu, izabranog političara u regionalnom parlamentu, koja ima više potvrđenih funkcija u Mladeži HDZ-a i Osječko-baranjskoj županiji (predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ, zamjenik nacionalnog predsjednika MHDZ, član Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik Savjeta mladih OBŽ, voditelj radne skupine HZŽ). 

Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija kao i službenih državnih stranica. Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobe s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.Sve tvrdnje su potkrijepljene izvornim referencama iz lokalnih i nacionalnih medija (OsijekNews, OsijekExpress, Dnevno.hr, 031portal). i drugi

Smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti jer opisuje osobu s javnim djelovanjem i utjecajem u političkoj i društvenoj sferi.

S obzirom na višestruke javne funkcije, izborne mandate, medijsku prisutnost i doprinos mladima u politici, smatram da članak zadovoljava kriterij relevantnosti za hrvatsku Wikipediju.  

Ukoliko urednici smatraju potrebnim, dodatno se mogu označiti i novi izvori uz svaku tvrdnju da se jasno vidi provjerljivost informacija, iako je to već potkrijepljeno. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:02, 20. veljače 2026. (CET)

:{{BIVUŠ101}}, članak ne ispunjava kriterije o političare. Nije riječ o saborskom zastupniku niti ministru. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:36, 20. veljače 2026. (CET)
::Ako Domagoj Ćorić nije saborski zastupnik ili ministar, relevantan je po WP:KRTE jer obnaša izabranu funkciju zastupnika u Skupštini Osječko-baranjske županije odnosno obnaša dužnost kroz predstavničko tijelo, (Skupština Osječko-baranjske županije) tj. demokratski izabran predstavnika građana, te ima visoke stranačke mandate kao član Nacionalnog odbora HDZ-a (najviše tijelo stranke), prema pravilu WP:KRTE citiram &quot;obnaša internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci&quot; , član je i Predsjedništva HDZ-a OBŽ, predsjednik Mladeži HDZ-a OBŽ i zamjenik nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a. Sve tvrdnje su provjerljive u pouzdanim medijima, što pokazuje da je politički relevantna osoba u regionalnoj sferi i lokalnoj. itd. Molim vas kod navoda zašto da ili ne da točnije elaborirate svoje argumente. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:55, 20. veljače 2026. (CET)
:::Zastupnički kriterij odnosi se na državne parlamente, a ne županijske. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:03, 20. veljače 2026. (CET)
::::Poštovani i dalje navod ne stoji jer prema kriteriju citiram
::::''Političari i državni službenici:''
::::''Političar ili državni službenik vjerojatno se može smatrati značajnim ako ispunjava &lt;u&gt;barem '''jedan''' od sljedećih kriterija&lt;/u&gt;:''
::::* ako je predsjednik [[Predsjednik države|države]] ili [[Predsjednik vlade|vlade]] (premijer), [[generalni guverner]], [[ministar]], član neke [[Zakonodavna vlast|zakonodavne skupštine]] ili na istovrjednu položaju na nacionalnoj razini [[Unitarizam|unitarne]] ili federalnoj razini [[Federacija|federativne]] države. (To se na Hrvatsku odnosi i na regionalni državni ustroj odnosno - Županije)
::::* ''obnaša ili je obnašao internu stranačku dužnost na nacionalnoj razini u stranci koja jest ili je bila zastupljena u zakonodavnoj skupštini neke države: čelnik stranke, član odbora stranke, tajnik stranke, predsjednik (ili istovrjedan položaj) u udruzi povezanoj sa strankom''
::::'''Taj kriterij je isto ispunjen.'''
::::Po kriterijima:
::::# Interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini - Domagoj Ćorić je Član Nacionalnog odbora stranke HDZ izabran na općem saboru stranke (Najviše tijelo stranke) koja je zastupljena u Hrvatskom saboru. Zamjenik je nacionalnog predsjednika Mladeži HDZ-a, što je isto nacionalna stranačka funkcija. '''To točno zadovoljava točku 2. kriterija.'''
::::# Zahtjevne mjesne ili područne zadaće s moći:
::::#* Član je Predsjedništva HDZ-a Osječko-baranjske županije i Zastupnik u Skupštini Osječko-baranjske županije – ovo su izabrane funkcije s realnom političkom moći na županijskoj razini. '''To zadovoljava točku 3. kriterija.'''
::::# Medijski odjek, provjerljivost, relevantnost:
::::#* Aktivnosti su popraćene neovisnim medijima poput OsijekNews, OsijekExpress, 031portal, Dnevno.hr.
::::#* Ovo je u skladu s kriterijem 6 čak ako nije na nacionalnoj razini, ima očitu moć i medijsku pokrivenost od nacionalne do lokalne razine
::::Zaključno osobno smatram da tekst zadovoljava '''barem dva kriterija''' značajnosti: stranačka funkcija na nacionalnoj razini i značajne izabrane funkcije na regionalnoj razini, uz medijsku pokrivenost. Dakle, prema WP:KRTE, ovo jest relevantno za članak na Wikipediji. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:15, 20. veljače 2026. (CET)
:::::Hrvatska nije federativna država. Federativne države su BiH, Rusija, Švicarska, SAD, tako da taj kriterij nije ispunjen. Valjda biste to trebali znati jer je jasno da ste usko povezani s temom članka. Član nacionalnog odbora nije interna stranačka dužnost na nacionalnoj razini. To bi bile najviše pozicije, tipa predsjednik stranke. Županijska razina je sasvim irelevanta što se tiče kriterija značajnosti. Niti jedna enciklopedija, leksikon i sl. ne bi pokrila osobu s takvom funkcijom. U suprotnom bi postojali članci o zamjenicima župana iz pripadnike X nacionalne manjine. Ti osječki mjesni mediji nisu nimalo relevantni. Relevantni mediji bi bili nacionalni mediji tipa Večernji, Jutarnji itd. Dnevno.hr je najobičniji internetski portal. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:27, 20. veljače 2026. (CET)
::::::Poštovani, (Draft - koji je izrađen je napravljen u dobroj namjeri jer pratim aktivno političku scenu mladih u Hrvatskoj i smatrao sam korisnim kreiranje istog) Nitko nije naveo da je Hrvatska federativna država (čitati s pažnjom), eksplicite vam piše - ''član odbora stranke,'' zato je i navedeno'','' pritom osobna kvalifikacija o o pojedinim portalima tko je i za što kvalificiran i relevantan izbjegavam jer gledam objektivno. Osijek nema neograničeni broj portala pa da prema tome izdvajamo &quot;relevantne izvore&quot;. Već su ovo jedini šire dostupni portali na tome području koje je moguće pronaći.
::::::Kao primjer vam navodim [[Pavo Gagulić]] , kao gotovo identičnu stranicu, s time da primjerice osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:55, 20. veljače 2026. (CET)
:::::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]]@[[Suradnik:Ponor|Ponor]] ? 
:::::::poštovani urednici, još nisam dobio povratni odgovor a u međuvremenu kako vidim pokrenuta je i rasprava za brisanje stranice - Pavo Gagulić kojeg sam Vam naveo kao primjer, napominjem takvih stranica ima još niz poput primjerice - Ivan Vidiš - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Vidi%C5%A1, i Petar Ćurić - https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_%C4%86uri%C4%87. S time da primjerice ponavljam osobu koju sam obradio (Domagoj Ćorić) ima i veće i značajnije te relevantnije položaje kao mlada osoba kako internog stranačkog tako i institucionalnog djelovanja uz više od 30 označenih izvora. Jesu li onda sve te stranice ispravne i relevantne? ili su sve za uklanjanje.. [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:59, 23. veljače 2026. (CET)
::::::::Poštovani rasprava je sada otvorena i za gore navedene primjere nakon mojeg naputka. Citiram suradnika &quot;Hijerovit&quot; — za stranicu Ivan Vidiš. lipnja 2024. (CEST) , &quot;kriterije kao bivši predsjednik mladeži HDZ-a ispunjava&quot;. Te je stranica već bila zadržana a bila je i već predmet rasprave o brisanju, sukladno tome kriteriji se opetovano tumače po vlastitom dojmu ne pravilima. Osobno gledajući pravila i Domagoj Ćorić i Ivan Vidiš ispunjavaju sva pravila o zadržavanju i zahtjevu za premještanje na glavnu stranicu. S time da Ivan Vidiš ima dosta slabije izvore, Ukoliko su potrebne korekcije, dobrodošle su no napominjem osobu koju sam objektivno obradio ima sve potrebne kriterije. Te tražim zahtjev za premještaj stranice - Domagoj Ćorić na glavnu stranicu. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]], @[[Suradnik:Ponor|Ponor]] [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:01, 25. veljače 2026. (CET)
:::::::::@[[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] Možda biste mogli prestati maltretirati suradnika na njegovoj osobnoj stranici i stvar raspraviti u raspravi za brisanje (kraći argumenti) ili na stranici za razgovor članka/nacrta. Mogli biste pogledati i kako su, što se same forme tiče, pisani članci na Wikipediji – Vaš ni formu ne zadovoljava. Stilski – puno praznih rečenica, kao iz političkog letka pred izvjesne ''izbore''. Natežete kriterije. Ovoliko strasti obično pokazuju oni koji imaju veze s osobom o kojoj pišu, a to za Wikipediju nije dobro: ni strast ni veze. Budite sigurni da će netko napisati članak kada osoba bude od enciklopedijskog značaja. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:52, 25. veljače 2026. (CET)
::::::::::Smijeh! &quot;Maltretiranje&quot; je ne dobivanje odgovora na jasne argumente? Prvo ste me vi osobno optužili da koristim chatGPT, pa onda kasnije ste uvidjeli da nije, pa je stvar ova ili ona.. sve samo ne meritum, jeste uopće pročitali sadržaj? Argumente i sve ostalo u raspravi? Nakon toga uz jasno istaknuti niz primjera stranica sve su sada predložene za brisanje, meni je &quot;page&quot; kao &quot;page&quot; nebitan ali mi je bitno vrijeme i trud koji sam uložio u isti da bi netko paušalno ocjenjivao.. Previše ste &quot;strasti&quot; i osobnih kvalifikacija iznijeli za tako &quot;irelevantne&quot; stvari.. Možda bi bilo dobro preispitati i vaše osobne relacije i odnose? Predlažem da sami onda osobno izmijenite i educirate i nas ostale, bit će nam zadovoljstvo! [[Suradnik:BIVUŠ101|BIVUŠ101]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BIVUŠ101|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:44, 26. veljače 2026. (CET)

== Nogomet ==

Možeš li pregledati [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=2._NL_2024./25.&amp;diff=prev&amp;oldid=7391696 ovo]. Ponavljali su se parametri, pretpostavio sam da je umjesto 1 trebalo pisati 2. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:35, 20. veljače 2026. (CET)

:{{s|Ponor}}, nije ništa izmijenjeno, tj. ostala je zelena boja kod stuoca drugoplasiranog kluba. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:39, 20. veljače 2026. (CET)

== Frano Veraja ==

Postovani, izbrisali ste cijeli tekst o Frani Veraja s objašnjenjem da “izgleda” kao AI. Svi podaci su točni i provjereni i ja sam ih osobno napisao. Mozete mi dodatno objasniti u čemu je problem? [[Suradnik:Cvita1008|Cvita1008]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cvita1008|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:43, 20. veljače 2026. (CET)

:{{s|Cvita1008}}, članak stilski jako sliči na brojne nedavne članke za koje je očito da su pisani AI-jem, uključujući članke rukometne tematike. Članci bi trebali biti pisani u neutralnom tonu, a svaka tvrdnja bi trebala biti pokrivena izvorom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:07, 21. veljače 2026. (CET)

== Domobranske bojne ==

@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] pozdrav, imam pitanje, razmišljam da sve dalmatinske domobranske bojne spojim u jedan povijesni paragraf na wiki stranici 23. domobranske pukovnije, čisto da je sve na jednom mjestu, eto javite što mislite o ideji pa ću se uhvatiti &quot;posla&quot;.

Što se tiče dužili, dan danas se u HV kaže da neko duži oružje, posuđuje od države, bar su tako meni objasnili :) [[Suradnik:Dudeidassa|Dudeidassa]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dudeidassa|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:40, 20. veljače 2026. (CET)

:{{s|Dudeidassa}}, nisam znao za ovo dužiti. Mislih da je riječ o nekom čudnom tipfeleru, makar ni sam nisam znao što bi to bilo :) Slobodno spoji te članke u jedan, ako misliš da je tako najbolje. Naravno, zadrži sadržaj koji se razlikuje (npr. slike, organizaciju jedinica, ali navedi izvore za organizaciju) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:03, 21. veljače 2026. (CET)

== Roman &quot;U vrtlogu vremena&quot; na stranici &quot;Žigmund Luksemburški&quot; ==

Poštovanje,
uklonili ste rečenicu &quot;Žigmund Luksemburški je jedan od glavnih ikova u romanu povijesne fantastike U vrtlogu vremena, hrvatske autorice Ivane Julius.&quot; uz pitanje &quot;Je li roman dovoljno značajan da bude uvršten u popularnu kulturu?&quot;. 

Dolje nudim dodatne izvore koji potvrđuju relevantnost romana:

Izdanja: Roman je doživio 2 izdanja, 2023. i 2024.:(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=100&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=100&amp;spv0=povijesni+roman+za+mlade&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;xm0=1&amp;selectedId=1700000665), (https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;age=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Julius%2c+Ivana&amp;xm0=1&amp;mdid0=0&amp;vzid0=0&amp;selectedId=1031999)

Prijevod: Preveden je na engleski jezik (The Whirlwind of time, 2025, prevoditeljica Mihaela Galjuf) (https://www.amazon.in/Whirlwind-Time-Book-ebook/dp/B0FL8XCKL9?ref_=ast_author_dp&amp;th=1&amp;psc=1)

Recenzije i osvrte su napisali književnici:

Saša Jakšić: https://ovisnaocitanju.com/recenzija/u-vrtlogu-vremena-ivana-julius/

Sandra Pocrnić Mlakar: https://beletra.hr/ivana-julius-moja-junakinja-jelena-osvaja-publiku-svojom-zenskom-snagom-tihom-ali-mocnom/

Osvrt književnice Marijane Dragičević nalazi se na omotu hrv. izdanja knjige.
Osvrti književnika Davora Pleskine i Petra Petrovića nalaze se na omotu eng. izdanja knjige. 


O autorici i knjizi pisali su mediji:

Večernji list: https://scontent.fzag3-1.fna.fbcdn.net/v/t39.30808-6/574573118_1142768331297008_1833912637579889898_n.jpg?_nc_cat=104&amp;ccb=1-7&amp;_nc_sid=7b2446&amp;_nc_ohc=2revW2G_Uq8Q7kNvwGP2rl0&amp;_nc_oc=Adksyo2re9SQHuA4OIVZdPNHBghjtbJtCnnnH9DpT_1PevHGnjz4_WVH51cBYsqf2Jk&amp;_nc_zt=23&amp;_nc_ht=scontent.fzag3-1.fna&amp;_nc_gid=j6UcKBs06Gpe1AAB0zWC3w&amp;oh=00_AfsvjN-CRvO2O7c96Mc3XRFBnybJbZ84RLsukRff-6Xp7w&amp;oe=69A0FDE1
Časopis Kvaka: https://www.casopiskvaka.com.hr/2024/04/ivana-julius-moja-junakinja-jelena.html
Otvorena televizija: https://www.youtube.com/watch?v=yCx_j-xhGos
Televizija Zapad: https://zapad.hr/ivana-julius-u-vrtlogu-vremena/
Radio Banovina: https://www.radio-banovina.hr/audio-kako-je-ivana-julius-spojila-fantaziju-povijest-i-medvednicu/

-Roman je spomenut i obrađen u knjizi &quot;Zagorkini sljedbenici&quot;, Sandre Pocrnić Mlakar (str.145)(https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=-1&amp;sort=5&amp;new=30&amp;age=0&amp;fid0=5&amp;fv0=hrvatski&amp;selectedId=1009386)

----
S obzirom na sve navedeno, ako mislite da je roman ipak dovoljno značajan, molim da razmislite o vraćanju uklonjene rečenice na stranici &quot;Žigmund Luksemburški&quot;. [[Suradnik:Botros99|Botros99]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Botros99|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:51, 22. veljače 2026. (CET)

:{{Botros99}}, nije značajan. Prva rečenica definicije popularne kulture na [https://www.enciklopedija.hr/clanak/popularna-kultura Hrvatskoj enciklopediji] glasi: ''popularna kultura, kultura koja je svima dostupna i '''široko rasprostranjena'''; '''svakodnevna medijska kultura koja prevladava u suvremenom društvu;''' zajednički skup praksa i uvjerenja koje su stekle '''globalnu prihvaćenost''' i koje obilježava medijska dostupnost i pojavnost u obliku komercijalnoga proizvoda. '' – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:39, 22. veljače 2026. (CET)

== Petar Ćurić ==

&lt;nowiki&gt;{{Zadržati}}&lt;/nowiki&gt; za [[//hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|poveznica=Datoteka:Symbol_keep_vote.svg|21x21px|Zadržati]] '''Zadržati''' Ne shvaćam čemu takvi prijedlozi, zapravo sam ostao bez teksta. Pročitajte njegov životopis malo bolje. Radite što hoćete. Jako ste me razočarali ali ja vam tu ne mogu ništa osim da ljude demotivirate za rad na taj način [[Suradnik:Slavko Macan|Slavko Macan]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Slavko Macan|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:54, 28. veljače 2026. (CET)

== Hvala na dobrodošlici i pomoći ==

Poštovani kolega hvala na pomoći, baš se i ne snalazim više u ovom ambijentu, sve mi je novo... [[Suradnik:Vitek|vitek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:28, 3. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Vitek}}, bez problema. Povremeno ću pregledavati tvoje članke i ispravljati ih. I ja pozaboravim određene stvari nakon nekog vremena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:29, 3. ožujka 2026. (CET)

== Tog(o)a ==

Vidi [https://egzonimi.lzmk.hr/?p=3230 ovo]. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:21, 8. ožujka 2026. (CET)

:{{s|MaGa}}, zanimljivo. Kada sam brzinski sređivao članak, provjerio sma oblik Togoa na Hrv. enc. Prisutan je u [https://www.enciklopedija.hr/clanak/eyadema-gnassingbe ovom članku]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:27, 8. ožujka 2026. (CET)
::Izgleda da nisi tražio [https://enciklopedija.hr/clanak/Togo na pravom mjestu]. :D &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:36, 8. ožujka 2026. (CET)
::''Baj d vej'', ja uvijek tražim tamo gdje je eksplicitno navedeno kao pravilo. Možda je članke na HE prekucavao netko tko ne zna za neko pravilo, a netko tko je to trebao pregledati - ''promašio''. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:44, 8. ožujka 2026. (CET)
:::{{s|MaGa}}, ma znam nego ovako mi je bilo najlakše provjeriti. Obično koristim HJP, no znam da (često) nema natuknice za države s popisom oblika. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:47, 8. ožujka 2026. (CET)
::::HJP... Rekao bi jedan bivši kolega: ''Da, ali ne''. Uglavnom, ''botom lajn'': Preko trnja do zvijezda. Nema nam druge. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:57, 8. ožujka 2026. (CET)
::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i @[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Informativna točka o najčešćim situacijama: ako je takav otvoreni slog (onaj koji završava na samoglasnik) na kraju imena muškog roda naglašen, samoglasnik se zadržava u sklonidbi, kao kod Peru -&gt; Perua, San José -&gt; San Joséa, Copiapó -&gt; Copiapóa. Ako nije, mijenja ga se kao bilo koju domaću imenicu, npr. Tokio -&gt; Tokija, Meksiko -&gt; Meksika, Santiago -&gt; Santiaga. Kod ženskih doduše nije tako: Cumaná -&gt; Cumane. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:43, 9. ožujka 2026. (CET)
:::::@[[Suradnik:Runolist|Runolist]]e, na početku ovog odlomka naveo sam poveznicu na LZMK koja jasno govori. Ja na to nemam što ni dodati niti oduzeti, to su sigurno pisali učeni(ji od mene) ljudi. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:56, 9. ožujka 2026. (CET)

== Nino Skrabe ==

postovani Croxyz ...@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] male izmjene za Ninu Skrabe radim vec 10+godina, sto se vidi iz povijesti, na njegovo inzistiranje. Svakih par mjeseci mi posalje dopunu koju radim na Wikipediji, isto kako sam i postavio stranicu.

Stoga Vas molim da izmjenu vratitr nazad.

Hvala lijepo

Lp [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:15, 10. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Igor Salopek}}, u izvorima članka [[Nino Škrabe]] nije stajalo ono što se tvrdi. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:23, 12. ožujka 2026. (CET)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] da li.moram ponovno izmjene unositi ili cete ih vratiti? Ako treba mogu poslati prtscr maila od Nine Skrabe iako mi nije jasno zasto.kad se u povijesti vidi da ja stalno dopune radim
::Hvala [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:15, 14. ožujka 2026. (CET)
:::{{s|Igor Salopek}}, vaka tvrdnja u članku bi trebala biti pokrivena izvorima. Trenutno članak ima samo dva izvora koji naravno pokrivaju mali dio članka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:20, 14. ožujka 2026. (CET)
::::Ne razumijem sad vise sto ocekujete od mene? Gospodin Nino Skrabe mi daje sve u mailu i ja postavljam na wikipediju.
::::Ako to nije dovoljno onda ne znam sto je.
::::Dakle izvor je sam Nino Skrabe. 
::::Ajme 10g nikakvih problema sad odjednom je problem.
::::Eto, da li cete vratiti ili moram sam opet upisivati?
::::Lp  [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:09, 14. ožujka 2026. (CET)
:::::{{s|Igor Salopek}}, problem nije odjednom, već od [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nino_%C5%A0krabe&amp;diff=prev&amp;oldid=2398363 30. travnja 2010.], dakle skoro 16 godina. Tvrdnje u svakom članku bi trebale biti pokrivene vjerodostojnim i provjerljivim izvorima ([[WP:VI]], [[WP:NI]]), dakle ne primarnim (u ovom slučaju samog Škrabe), već sekundarnim i tercijarnim izvorima. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:29, 14. ožujka 2026. (CET)
::::::Evo ne znam sto da kazem. Javit cu autoru, Ninu Skrabe, da ne zelite objaviti izmjene jer ga ne smatrate vjerodostojnim. Nazalost  drugih provjerljivih izvora nemam.
::::::Vjerujem da ce biti razocaran, ali ako ne zelite, ne zelite. [[Suradnik:Isalopek|Igor Salopek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Isalopek|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:51, 14. ožujka 2026. (CET)
:::::::{{s|Igor Salopek}}, za većinu toga vjerojatno postoje izvori u LZMK-ovim izdanjima, znanstvenim radovima, nacionalnim/regionalnim medijima, knjigama, časopisima i sl. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:12, 14. ožujka 2026. (CET)

== Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991. ==
In the page 372 of the Orijent book, they say the club played in the ''Grupa Zapad'' of '''Turnir drugoligaša i trećeligaša 1991.''' I never heard anything about it, I think it was played in the same days of [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]]. In facebook ([https://www.facebook.com/profile/100057584734421/search/?q=turnir%20drugoligasa%20i%20treceligasa POVIJEST RIJEČKOG NOGOMETA]) i found this:

 Zbog  općepoznate  političke  i  ratne  situacije,  raspada  Jugoslavije  i  hrvatskog  osamostaljenja  oformljena  su  samostalna  hrvatska  prvenstvena  i  kup  natjecanja  u  kojima  su  klubovi  uglavnom  bili  raspoređeni  prema  plasmanu  u  posljednjem  izdanju  jugoslavenskih  natjecanja.  Zbog  ratnog  stanja  u  Hrvatskoj  i  uvedenog  moratorija  zbog  nesigurnosti  svih  nogometaša,  nogometnih  djelatnika  i  gledatelja  početak  službenih  nogometnih  natjecanja  za  sezonu  1991./1992. su  trebala  započeti  tijekom  kolovoza  1991. godine,  ali  su  se  često  odgađala  pa  su  započela  tek  krajem  veljače  i  početkom  ožujka  1992. godine.  Krajem  ljeta  i  tijekom  jeseni  1991. godine  su  se  na  područjima  Hrvatske  koja  nisu  bila  obuhvaćena  ratom  odigravalo  niz  humanitarnih  utakmica,  te  nekoliko  značajnijih  turnira.

 Prvi  od  tih  turnira  je  bio  Trofej  ''Novog  lista''  koji  se  je  odigrao  u  Rijeci,  Zagrebu  i  Splitu  i  na  kojem  su  nastupili  dojučerašnji  jugoslavenski  prvoligaši  iz  Hrvatske  -  ''Rijeka''  Rijeka,  ''Hajduk''  Split,  ''Dinamo''  Zagreb  i  ''Osijek''  Osijek.  Nakon  ovoga  je  uslijedilo  neslužbeno  nogometno  prvenstvo  Hrvatske  ''Slobodna  Hrvatska  1991.'',  čiji  se  prvi  dio  odigrao  po  Hrvatskom  zagorju  i  Međimurju,  a  drugi  dio  u  Istri,  a  nastupilo  je  budućih  7  hrvatskih  prvoligaša  uključujući  i  ''Rijeku''.  Paralelno  s  ovim  natjecanjem  se  je  u  Rijeci  odigrao  ''Trofej  Compa''  na  kojem  su  nastupili  riječki  klubovi  ''Grbci'',  ''Lokomotiva'',  ''Rikard  Benčić''  i  ''Zamet''.  Nekako  za  vrijeme  odigravanja  navedenih  turnira  se  je  na  području  Rijeke  i  okolice  počeo  održavati  turnir  ''Sportaši  Hrvatske  -  HNS  Rijeka  1991.''  (i  u  ostalim  sportovima  su  se  održavali  turniri  ovakvog  naziva),  a  ovo  natjecanje  se  sastojalo  od  2  turnira  -  ''Turnir  drugoligaša  i  trećeligaša''  i  ''Turnir  niželigaša'',  a  sav  prihod  s  ovog  natjecanja  je  išao  u  dobrotvorne  svrha.  Na  ''Turniru  drugoligaša  i  trećeligaša''  su  se  od  riječkih  klubova  natjecali  ''Lučki  radnik''  (osvoji  turnir)  i  ''Orijent'',  dok  su  se  na  ''Turniru  niželigaša''  od  riječkih  klubova  natjecali  ''Grbci'',  ''INA  Delta'',  ''Rikard  Benčić'',  ''Turnić''  i  ''Zamet''  (pobjednik  turnira).  Za  ovaj  turnir  moram  spomenuti  da  su  svi  klubovi  bili  oslabljeni,  jer  je  dio  njihovih  igrača  bio  na  ratištu,  što  im  se  događalo  i  narednih  nekoliko  sezona  u  službenim  natjecanjima.  Krajem  1991. godine  se  je  održao  ‘ratni’  malonogometni  turnir  pod  nazivom  ''Neovisna  Hrvatska  1991.'',  a  sve  utakmice  su  se  odigrale  u  zagrebačkoj  'Ledenoj  dvorani'  Dvorani  sportova,  a  na  turniru  su  se  uz  ''Rijeku''  još  natjecali  i  ''Hajduk''  Split,  ''Zagreb''  Zagreb,  ''INKER''  Zaprešić  (ex  ''Jugokeramika''),  ''Varteks''  Varaždin  i  selekcija  Sportskih  novosti  pod  nazivom  ''SN  scorpion''.  Na  turniru  je   trebao  nastupati  i  zagrebački  ''HAŠK  Građanski''  (ex  ‘’Dinamo’’),  ali  nisu  nastupali  zbog  'odmora'  nogometaša,  koji  su  ionako  pratili  ovaj  turnir  iz  gledališta.

 Čim  je  ratna  stihija  pomalo  počela  jenjavati  krajem  veljače  i  početkom  ožujka  1992. godine  su  se  u  Hrvatskoj  počela  ubrzanim  ritmom  održavati  službena  natjecanja  u  novooformljenim  hrvatskim  natjecanjima.  U  prvenstvima  hrvatske  su  od  riječkih  klubova  u  1. hrvatsku  nogometnu  ligu  je  ušla  ''Rijeka'',  u  zapadnu  skupinu  2. hrvatske  nogometne  lige  je  ušao  ''Orijent'',  u  primorsku  skupinu  3. hrvatske  nogometne  lige  je  ušao  ''Lučki  radnik'',  u  'B'  grupu  riječke  skupine  4. hrvatske  nogometne  lige  su  ušli  ''Grbci'',  ''INA  Delta'' i  ''Lokomotiva'',  dok  su  u  riječku  skupinu  5. hrvatske  nogometne  lige  ušli  ''Rikard  Benčić'',  ''Turnić''  i  ''Zamet'',  a  tijekom  narednih  godina  se  je  nastavila  tradicija  iz  vremena  Jugoslavije  o  redovitim  mijenjanjima  sustava  natjecanja  (ali  bržim  ritmom),  pri  čemu  je  nekoliko  klubova  nestalo,  a  par  njih  se  oformilo.  U  prvo  izdanje  hrvatskog  nogometnog  kupa  1992. godine  je  ušlo  7  klubova  koji  su  bili  izborili  plasman  u  završnicu  Kupa  maršala  Tita  1991./1992.

About the western group of Turnir drugoligaša i trećeligaša, the table was: Lučki radnik 6 pts, Halubjan, Opatija and Orijent 4 pts, Grobničan 2 pts. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 13:38, 11. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Ame71}}, the war ([[Domovinski rat]]) broke out in early 1991, before Croatia got it's independence. Even though the war started, the clubs continued to compete in their Yugoslav leagues. In June, after the season ended, Croatia became an independent state. This resulted in clubs leaving the Yugoslav football pyramid. Due to the war, it became impossible to organise leagues. Because of this, the new season didn't start in August. With no games, local friendly tournaments were set up. Some of them are covered in [[Nogometno prvenstvo Hrvatske 1991./92. – ostale lige]]. Keep in mind that some of these tournaments could've been official tournaments. We don't know, due to a lack of information. All of these are local tournaments. The first tournament mentioned in that Facebook post is likely a friendly tournament organised by the Rijeka daily [[Novi list]]. It also mentions [[Turnir „Slobodna Hrvatska” 1991.]] The text then mentions some local Rijeka tournaments.  The second paragraph covers the foundation of the Croatian football pyramid. Orijent played in [[2._HNL_1992.#Zapad]], Lučki radnik in [[3._HNL_1992.#Skupina_A_–_Riječka_skupina]]. The other leagues aren't covered on hr.wiki (they should be a part of [[4. rang HNL-a 1992.]] and [[5. rang HNL-a 1992.]])
:Starting in early 1992 (or sometimes perhaps even in late 1991) there were a bunch of non-official torunaments. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:19, 12. ožujka 2026. (CET)

== Stranica StreetGainZ ==

Poštovani, mogu li znati koji je razlog brisanja stranice? Prije par dana sam probao istu stranicu uploadati, no tada je bio problem u imenu računa te je to sada riješeno + dodana je dodatna litetaruta i poveznice na sami članak pa me zanima koji dio sada nije u skladu sa pravilima? [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:08, 12. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Nikola Pustišek}}, zato što organizacija ne ispunjava [[Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama|kriterije značajnosti]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:38, 12. ožujka 2026. (CET)
::Poštovani, hvala na odgovoru. Pod kriterijima značajnosti misli se na ovo &quot;
::Ona pak najčešće nije enciklopedijski značajna ako se na nju odnosi neka od sljedećih točaka:
::* ima malen broj članova (manje od 1000)
::* usmjerena je prema malenoj [[Interesna skupina|interesnoj skupini]]
::* lokalnog je karaktera
::* lokalni je odjeljak ili manji odjeljak veće organizacije te se ujedno ne ističe ni po čemu.
::&quot; ?
::Ukoliko je jedna ili više kratica razlog za ukidanje naše stranice, zbog čega su odobrene onda stranice drugih manjih udruga koje također ne ispunjavaju navedene kriterije?  [[Suradnik:Nikola Pustišek|Nikola Pustišek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Nikola Pustišek|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:34, 13. ožujka 2026. (CET)
:::Ako smatrate da neka udruga ne ispunjava kriterije značajnosti, slobodno predložite njen članak za brisanje. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:22, 14. ožujka 2026. (CET)

== Ivan Marević ==

Zbog čega je članak predložen za brisanje? Čisto da znam gdje griješim. Hvala [[Suradnik:Pego6786|Pego6786]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Pego6786|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:00, 16. ožujka 2026. (CET)

:Zbog vjerojatnog neispunjavanja kriterija značajnosti za političare. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:07, 17. ožujka 2026. (CET)

== Nacrt: Bokšački Klub Klis, molim vas doprinesite.  ==

Molio bih vas da uredite nacrt članka Bokšački Klub Klis, ako znate. Hvala, srdačno vas pozdravljam!  [[Suradnik:Suradnik78785|Suradnik78785]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik78785|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:59, 18. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Suradnik78785}}, sadržaj članka [[Nacrt:Bokšački klub Klis]] uopće nije potkrepljen izvorima niti je pravopisno sređen. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:36, 18. ožujka 2026. (CET)

== Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.  ==
Why do you want to delete [[Prvenstvo Osiječke župe u nogometu 1919./20.|this page]] ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 19:25, 19. ožujka 2026. (CET)

:{{s|Ame71}}, because it should be written as Osječki and not Osiječki. This misspelling is common on exyufudbal. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:25, 19. ožujka 2026. (CET)

::I understood later (I had to comparize the 2 links). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 09:16, 20. ožujka 2026. (CET)
:::Đakovske -&gt; Đakovačke, moslavičke -&gt; moslavačke – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:02, 20. ožujka 2026. (CET)

== Stranice o sezonama Kupa SRJ sa svim strijelcima ==

Evo stranica o prve tri sezone Kupa SRJ sa (skoro) svim strijelcima:
[https://www.rsssf.org/tablesj/joeg93.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg94.html#kup], [https://www.rsssf.org/tablesj/joeg95.html#kup] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:39, 20. ožujka 2026. (CET)

:[[Suradnik:Ame71|Ame71]], besides the first three season of the FR Yugoslavia Cup, we also got a bunch of [https://fsv.rs/arhiva-fudbalskih-takmicenja-na-teritoriji-vojvodine-od-1945-do-danas/ Vojvodina tables]. Now you can cover most of the Vojvodina seasons. I remember that we had incomplete tables for several seasons. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:57, 20. ožujka 2026. (CET)
::Additionaly, this may be useful for correcting tables with incorrect goal-differences. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:04, 20. ožujka 2026. (CET)
::: Vojvodina page will be useful in the future, at the moment I'm busy with ZNP pages. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 15:37, 21. ožujka 2026. (CET)

== Dinamova slika iz 1951. ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Josip_Drago_Horvat&amp;curid=491100&amp;diff=7410065&amp;oldid=7410057 Ova slika] koju su dodao u par članak danas ima malo čudan početak teksta. Molim te pogledaj: ''&quot;Dinamo Zagreb s momčadi Dinama (?!) koja je osvojila Kup maršala Tita 1951. U gornjem redu su...&quot;'' [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:23 20:23, 24. ožujka 2026. (CET)

:Btw. sad sam vidio da si iz infookvira Franji Wölflu izbacio trenerske podatke. Ima li neki posebni razlog za to? - [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 20:31 20:31, 24. ožujka 2026. (CET)
::{{s|Jure Grm}}, dobro da si uočio ovo prvo. Ispravljao sam slike u drugim člancima, pa sam slučajno pogriješio. Wölflov članak sam počeo uređivati jer mi je bilo čudno kako u infookviru ima samo 79 golova, a 304 nastupa. To je pogrešno interpretirano iz Nogometnog leksiona. ''[https://nogomet.lzmk.hr/clanak/2665 Za Dinamo odigrao 304 utakmice i postigao 79 ligaških pogodaka]'' znači da je sveukupno odigrao 304 utakmice (vjerojatno uključuje i prijateljske), a da je u ligi postigao 79 golova (mislim da je to tipfeler, trebalo bi biti 89 prema Dinamovoj web-stranici). O Wölflu sam pronalazio mnogo kontradiktornih i pogrešnih podataka. F.F. (očito [[Franjo Frntić]]) tvrdi u [[Tko je tko u NDH]] ([https://znaci.org/00003/557.pdf str. 427.]) da je Wölfl počeo igrati u Concordiji s 13 godina 1930. Wölfl je rođen 1918., tako da je 13-godišnjak postao tek 1931. Nisam mogao pronaći potvrdu da je Wölfl igrao za prvu momčad Concordije kao 16-godišnjak, 1934. Koliko vidim, Concordia te godine nije igrala u prvenstvu ZNP, prvenstvo Jugoslavije 1933./34. je otkazano, a 1934./35. nije nastupao. No, vjerovat ću Cuvaju jer znam da je vodio detaljne dnevnike. Također sam pronalazio kontradiktorne podatke o godinama u kojima je igrao za Građanski (od 1937. ili 1938.). Izgleda da se pridružio Građanskom u listopadu 1937., a prvi put u nekoj službenoj tuakmici azigrao je 1938. Što se tiče trenerske karijere, prije bi se infookvira zabunom interpretiralo da je Wölfl bio trener prve momčadi Dinama i izbornik Jugoslavije. Barem sam ja imao takav dojam. No Wölfla nisam uspio pronaći na popisu trenera Dinama kroz povijest. Trebalo bi u infookviru navesti koje točno pozicije je držao unutar Dinama i jugoslavenske reprezentacije. Nisam uspio pronaći te podatke. Možda je proveo dulje vrijeme u stožeru jugoslavenske reprezentacije? Nažalost, nemamo nigdje kompletnu biografiju Wölfla (ni na Dinamovoj web-stranici, ni u Povijesti sporta i inim publikacijama). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:35, 24. ožujka 2026. (CET)
:::Što se tiče nastupa za B reprezentaciju, utakmica se odigrala, no u Politici nisu naveli sastave. Trebalo bi pričekati još nekoliko dana (ili tjedana) da NSK digitalizira izdanja Novosti iz 1940. (trenutno digitaliziraju 1938. i 1939.). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:37, 24. ožujka 2026. (CET)
::::I svakako mu treba vratiti izborničke funkcije, odnosno članstvo u kolektivnim izborničkim komisijama i u jugoslavenskoj 1954. i u hrvatskoj reprezentaciji 1956. - [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:49 22:49, 24. ožujka 2026. (CET)
:::Ovu pogrešku imaš na više mjesta ... [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 24. dana mjeseca ožujka, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 22:38 22:38, 24. ožujka 2026. (CET)
::::{{s|Jure Grm}}, evo riješih. Jao, stvarno sam brzoplet danas. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:01, 24. ožujka 2026. (CET)


==Predložak==
Hvala na dopunjavanju i iskorištavanju predloška. Ja sam bio još nesiguran koliko je to dobro i uopće korisno, pa na kraju nisam iskoristio. Isto tako i s predloškom za glagoljicu. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:56, 31. ožujka 2026. (CEST)

:{{s|Kkupus}}, vjeruj mi korisno je. Znaš li možda glagoljicu? Ako da, pokušaj nadopuniti pisce [[Predložak:Glagoljica]] s autorima koji se navode u [https://library.foi.hr/dbook/index.php?B=1&amp;item=X04047&amp;P= ovoj knjizi]. Odi na ovaj scroll na dnu i odi na 13–18., 256–259. str. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:08, 1. travnja 2026. (CEST)
::{{S|Kkupus}}, bi li htio popuniti predložak s člancima [[:Kategorija:Glagoljica]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:15, 1. travnja 2026. (CEST)
:::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Izbjegavao sam popunjavati s podatcima s [[:Kategorija:Glagoljica]] jer je po meni većina toga, izuzev podlistka Glagoljski zapisi apsolutno irelevantna. Uglavnom su to neke moderne pojave od manje važnosti ili jako nedorečene teme poput [[Hrvatska glagoljica]]. Probat ću vidjeti po ovome popisu koji su poslao, iako mislim da ima trenutačno i lakše dostupne literature, barem u knjižnicama. [[Suradnik:Kkupus|Kkupus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kkupus|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:58, 1. travnja 2026. (CEST)
::::{{s|Kkupus}}, vjerujem da postoji. [[Predložak:Hrvatska ćirilica bosančica]] sam slučajno pronašao prilikom traganja sadržaja za [[Bosančica#U_suvremenom_dobu]]. Bilo mi je čudno kako nisam naletio na taj predložak dok sam sređivao članak o našoj ćirilici. Ustanovio sam da se predložak nigdje nije koristio, pa sam ga odlučio uklopiti u sve članke koje je naveden. Inače, ovu knjigu koju sam naveo iznad, je FOI na isti dan, dan prije ili kasnije, digitalizirao tako da sam ju slučajno otkrio u pravo vrijeme. Kukuljević Sakcinski ju je sastavio kao popis hrvatskih knjiga koje je pronašao u nekoliko tadašnjih (privatnih) knjižnica. Naravno, to nije popis knjiga tiskan/pisan do te godine jer je kod nas znanost tek bila u početcima (npr. Kukuljević Sakcinski ne zna za Nauk karstjanski [[Matija Divković|Matije Divkovića]], ako se ne varam prve hrvatske tiskane ćirilične knjige, čija je skraćena inačica prema Hrvatskoj enciklopedija doživjela [https://www.enciklopedija.hr/clanak/divkovic-matija čak 27 izdanja!]). Većina dotad navedenih autora u predlošku su navedena u njegovoj knjizi, ali nisam mogao pronaći potvrde (slike) da su one doista pisane na našoj inačice ćirilice, a ne na ''standardnoj'' ćirilici, pa ih nisam naveo. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:11, 1. travnja 2026. (CEST)

== [[2. HNL 1994./95.]] ==
ovo vezano za [[2. HNL 1994./95.]] 
* grupa &quot;Sjever&quot;'' - gdje je nedoumica između [[NK Slavonija Požega|''Slavonija'' - Požega]] i [[ŽNK Mladost 127. Suhopolje|''Mladost 127'' - Suhopolje]] na 1. mjestu (oba po 65 bodova)

poredak 
* 1. ''Mladost 127'' 
* 2. ''Slavonija'' 
imamo po 
* ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 
* Željko Kovač: ''Povijest nogometa od NK Jedinstvo do HNK Đakovo Croatia : 1962.-2016.'', Đakovo, 2017., {{ISBN|978-953-6831-80-7}}, str. 224 
* Dragutun Kerže: ''Olimpija, simbol Donjega grada : 1923. - 2003.'', Osijek, 2003., {{ISBN|953-99459-0-9}} 
* Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica : 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118 

iskreno, nisam našao (još) da je negdje 
* 1. ''Slavonija'' 
* 2. ''Mladost 127'' 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:50, 9. travnja 2026. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, super je da nam se svi izvori slažu oko 1. mjesta. To znači da RSSSF nije pouzdan za ovu sezonu, odnosno da ga ne bismo trebali koristiti. Trebali bi ispraviti tu tablicu u članku. Vidim da Croatia Đakovo i Jedinstvo Donji Miholjac imaju jednaki broj bodova (39), slično kao i Slavonija Požega i Mladost 127. Suhopolje. Je li se ti izvori koje si naveo u poruci iznad slažu oko pozicija tih klubova na ljestvici? Također, bi li mogao vidjeti je li Hrvatski športski almanah 1995/1996 ima identične ljestvice za [[2._HNL_1994./95.#Zapad]] i [[2._HNL_1994./95.#Jug]] (broj bodova, gol-razlika i sl.)? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:25, 9. travnja 2026. (CEST)

== Bunić ==

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bunić&amp;oldid=prev&amp;diff=7428662 

Trazis izvor moje izmjene, kad ja sam samo popravio gresku nekog drugog? Ali moje izmejna je, da ni je tamo Laudon ishranjen! Gdje ima izvora, da tamo ishranjen je??? Sve izvore govore samo o nehovim decama. Nema... nonsense, ishranjen je u Becu, mislim da klik u engelskoj ili nekoj drugoj wiki i vidi se sve. 

Ne znam ko je stvario ovaj nonsense da je ishranjen u Bunicu. Ali kad nema izvora, da je tamo sahranjen, zasto izvor, da tamo ishranjen ni je??? 

{| class=&quot;wikitable&quot;
! colspan=&quot;2&quot; |Ernst Gideon von Laudon
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Portrait, &lt;abbr&gt;c.&lt;/abbr&gt; 1780
|-
!Born
|13 February 1717


Toce mõisa, [https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Toce,_Latvia&amp;action=edit&amp;redlink=1 Tootzen] [&lt;nowiki/&gt;[[:lv:Toce|lv]]], [[:en:Swedish_Livonia|Swedish Livonia]]

(in present-day Toce, [[:en:Madona_Municipality|Madona Municipality]], [[:en:Latvia|Latvia]])
|-
!Died
|14 July 1790 (aged 73)


[[:en:Nový_Jičín|Nový Jičín]], [[:en:Moravian_Margraviate|Moravian Margraviate]], [[:en:Holy_Roman_Empire|Holy Roman Empire]]
|-
!Buried
|[[:en:Penzing_(Vienna)|Hadersdorf]], [[:en:Vienna|Vienna]]
|}
[[Suradnik:270kHz|270kHz]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:270kHz|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:44, 14. travnja 2026. (CEST)

:{{s|270kHz}}, pregledao sam povijest izmjena te uklonio nereferencirani sadržaj. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 14. travnja 2026. (CEST)

== Zagreb league 1930/31 ==
I have a question about the [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|1930/31 Zagreb championship]]: I think the champion was Viktorija, but the page [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] lists the champion as HAŠK. The subfederation final is also listed as HAŠK-Segesta 4:0, but I haven't found any sources about it. Who do you think was the real winner? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 20:38, 14. travnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}}, at first I started digging through sources about HAŠK. I couldn't find anything, but then I rememebered that [https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 this page exists]. Also I'd like to point out a mistake on that specific page. Concordia did not win the 1938–39 ZNP championship. It lost to BGŠK Bjelovar, the provincial champion, in the ZNP championship final. I find it interesting that we have a HAŠK vs Segesta championship twice in a row. It could be a duplication error. Without dates it's hard to confirm anything. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:57, 14. travnja 2026. (CEST)
::I think it would be the best if {{s|Cybermb}} looked into this. It's 100% mentioned in Fudbalska takmičenja u Južnih Slovena.
::P.S. Cybermb, si uspio pronači išta vezano za onu župu Bosanske krajine i 2. HNL 1994./95.? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:03, 14. travnja 2026. (CEST)
:::A final HAŠK-Segesta 4:0 is on April 1933 (but for 1931/32 season, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje), str. 152.]). I suppose the podsavez final wasn't played in 1931 (Viktorija v Segesta). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 10:25, 15. travnja 2026. (CEST)
::::{{s|Ame71}}, here's what I managed to find. After the qualifiers (quarter finals) have been played, 1931 Varaždinske novosti editions stop reporting on the further outcome of the 1930–31 provincial championship. Why? I don't know. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=701953 Novosti, 21. srpnja 1931., str. 6.] mentions what I assume is the missing qualifiers/quarter finals tie:
::::Unitas Nova Gradiška – BSK Brod na Savi. What's strange is that in the previous season Unitas competed in the Sisačka župa championship. Segesta is participating in the provincial championship. Is this some  previously cancelled match? 
::::From that Novosti edition we have the following result:
::::* Viktorija Karlovac – ČŠK Čakovec 0:0 (June 20th, not 19th as [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Sijić, str. 150.] claims). Both clubs are named the champions of their župas.
::::There are no reports on the 2nd leg of the qualifiers/quarter finals.
::::In [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=702005 Novosti, 29. srpnja 1931., god. XXV., br. 207., str. 15.] we have a report on the matches that will take part on August 2nd 1931:
::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak
::::* Koprivnica – Ivanić
::::* BSK Brod na Savi – Segesta Sisak
::::This confirms that the Unitas Nova Gradiška vs BSK Brod na Savi fixture was a provincial championship tie. Maybe Unitas played in Bjelovarska župa, while Koprivnica played in Podravska (not Bjelovarska) župa? 
::::You might have noticed that Orient is listed here.
::::In [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] we have:
::::* ČŠK Čakovec – Orient Sušak 1:1 2:2 1:3
::::* Orient Sušak – Segesta Sisak 3:3 1:4
::::Do you have dates in Orient's book? Did Orient play against anybody before ČŠK? Because we have a Koprivnica – Ivanić tie, the Orient – Segesta tie was a semifinal, just as [[Prvenstvo Sušačke župe u nogometu 1930./31.]] claims. 
::::I'll stop jhere because I don't have any dates. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:56, 15. travnja 2026. (CEST)
:::::{{s|Ame71}}, I'm really confused. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=702151 August 7th] edition claims that the following matches will take place:
:::::* ČŠK – Ivanić
:::::* Segesta – Brod
:::::This makes zero sense. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:06, 15. travnja 2026. (CEST)
::::::{{s|Ame71}}, I have a full table: II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]] [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=702201 Novosti, 17. kolovoza 1931., god. XXV., br. 226., str. 12.] There's just one single mistake (it's a typo): Croatia (the worst club) should have 1 draw, not 6. In previous week's report, Croatia was accidently given 5, not 0 draws (in the last leg Croatia drew). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:17, 15. travnja 2026. (CEST)
:::::::{{s|Ame71}}, do you plan on doing this table? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:01, 16. travnja 2026. (CEST)
::::::::I can't open it.... [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 21:14, 16. travnja 2026. (CEST)
::::::::Ah, I see that the entire webpage is down. Such a shame, I wanted to see the report of the Viktorija Segesta games. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:14, 16. travnja 2026. (CEST)
:::::::::{{s|Ame71}}, the site is back online again. [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1931./32.]] Viktorija vs Segesta amtch is indeed called a qualifing match.
::::::::: [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]]
:::::::::May 17th official ZNP short text: no mention of the winner of Viktorija vs Željezničar becoming the champion of ZNOP
:::::::::May 18th only a short report, no mention of title win
:::::::::May 19th [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=690412&amp;vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B14%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.566%2C%22y%22%3A1.123%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A1.241%7D link] Viktorija called the champion of 1. razred. Here's an interesting text:
:::::::::''Prema propozicijama igra prvo plasirani klub lokalnog prvenstva Zagreba sa trećeplasiranim zagrebačkim klubom u Liga prvenstvu [is this Yugoslav championship?] kvalifikacionu utakmicu, ali tek u 1932 godini...''
:::::::::Do we have records of this qualifying match? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:41, 17. travnja 2026. (CEST)
::::::::::I see a doigravanje to [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.|prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije 1931./32.]] Viktorija v Segesta in May 1932 (3-0 and 4-2). Viktorija was 4th in 1.razred, while Segesta became province champion 1932, but in October. So I think Segesta played as province champions 1931.
::::::::::And I see another doigravanje Viktorija v Segesta in June 1933 (4-1 the 1st match, while the 2nd score is unknown). Viktorija was 1. razred champions, while Segesta played (I think) as province champions 1932, while in 1933 the province champions were BGŠK Bjelovar (source [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)]). [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 14:51, 17. travnja 2026. (CEST)
:::::::::::{{s|Ame71}} so I researched a lot of things. I stumbled upon the confirmation for the 1935–36 provincial final results: Slavija Sisak 6:0 BGŠK Bjelovar, BGŠK Bjelovar 1:3 Slavija Sisak. The results are confirmed (dates aren't mentioned, I didn't check Novosti) by Novo doba, 25. kolovoza 1936., str. 4.
:::::::::::&lt;br&gt;
:::::::::::I found confirmation that Segesta was the provincial champion for 1931. 
:::::::::::[https://library.foi.hr/LIB/knjiga.php?B=1&amp;item=X01888 Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. 28. (scroll to Stranice 31-32) has ''drugoplasirani i pobednik četvrtoplasiranog i prvak provincije Znp-a''. Additionally, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690254 Novosti, 22. svibnja 1932., god. XXVI., br. 139., str. 11.] has ''i pobjednik na utakmici izmedju prvaka pokrajine ZNP i četvrtog iz Zagreba''. This edition of Novosti covers the format for [[Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1931./32.]] This edition was released on the day of the 2nd match between Viktorija and Segesta. In the same text it is stated that Viktorija has already qualified for the 1st group. This is a bit strange, but in the next day's edition ([https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690255 Novosti, 23. svibnja 1932., god. XXVI., br. 140., str. 10.]) it is stated the match took place in the morning. This seems strange in today's age, but keep in mind that the [[Prva noćna nogometna utakmica u Hrvatskoj|first night game in Croatia was played the previous year]].
:::::::::::&lt;br&gt;
:::::::::::Still we didn't know if HAŠK or Viktorija ([https://www.yumpu.com/xx/document/read/60199494/knjiga-prezentaciona-kopija/21 as claimed by Prezentaciona kopija]) was the winner of [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.|prvenstvo Zagreba 1930./31.]] Previously I mentioned how [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690412 Novosti] (p. 14.) called Viktorija the winner of I. razred. It was unclear if that meant that Viktorija was the winner of Zagreb championship. Today I decided to check [https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1931-05-18 Politika, 18. svibnja 1931., god. XXVIII., br. 8269., str. 9.] (I didn't check it for Segesta, do you want me to try and find any information on Sgesta in Politika?). Politika calls Viktorija ''prvak Zagreba'' and it claims that Viktorija ''definitivno osvojila prvenstvo Zagreba''. We should add this to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]].
:::::::::::Since Viktorija was the champion, the question is: was there a final between Viktorija and Segesta? I don't know. It could be possible that tehre was no final, and instead the 2 clubs only played against each other as part of the Yugoslav championship qualifiers. Thus, we shouldn't mention any final nor those 2 qualifier matches as the ZNP final.
:::::::::::Going back to [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]], I see that the article currently has HAŠK 4:0 Segesta as the result of the 1930–31 final. This match was mentioned in the [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Prvenstva_Zagreba%C4%8Dkog_nogometnog_podsaveza&amp;oldid=4478908 earliest edit]. No source is given, so I can't guess with certainty where that result comes from. As you pointed out, this match appears in Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 152. as the final of the 1931–32 season, even though the match was played on April 9th 1933. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690055 Novosti], 10. travnja 1933., good. XXVII., br. 100., str. 12. has ''HAŠK OSVAJA PRVNESTVO ZNP. Sisak, 9 aprila. Uz veliko interesovanje publike održana je danas na igralištu Segeste utakmica za prvenstvo ZNP za 1932 godinu''. This confirms the information present in Sijić's book. This Novosti edition should be cited in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]].
:::::::::::&lt;br&gt;
:::::::::::And now come the 1933 Viktorija vs Segesta matches. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690444 Novosti, 18. lipnja 1933., god. XXVII., br. 165., str. 12.] has an interesting report which you should read. It announces the 2nd match between Segesta and Viktorija. The 1st one was played in Sisak. Segesta 3:7 Viktorija. The order of fixtures in [[Prvenstva Zagrebačkog nogometnog podsaveza]] should be corrected. Take a look at the language in the Novosti report: ''Kvalifikaciona utakmica'', ''lokalnog prvenstva ZNP-a''. Segesta is incorrectly named the ZNP champion (''Segesta koja je prvak Z. N. P-a'') even though it's called the provincial champion (''prvaka pokrajine'') in the same sentence. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=690447 Novosti, 19. lipnja 1933., god. XXVII., br. 166., str. 12.] has the correct result (4:1 for Viktorija) and it says ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu. Igrali su prvak Ia razreda Zagreba i prvak pokrajine ZNP-a Segesta iz Siska''. Cite this 2 Novosti editions as sources. I don't know when the first match was played.
:::::::::::And for the end we have the Slavija Trsat vs BGŠK Bjelovar mateches. They were played on September 3rd and 10th according to Sijić's book. I can't find them in Novosti! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838207 Novosti, 10. rujna 1933., god. XXVII., br. 249., str. 14.] has BGŠK vs ČŠK Bjelovar as part of BGŠK's 25th anniversary. I can't find the matches in Politika. I checked Varaždinske novosti for the semifinal matches between BGŠK and VŠK. The first match was played on the 20th, not 16th of August ([https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1933&amp;broj=000194&amp;E= p. 5.]). It's called divizijsko prvenstvo and both clubs are winners of their župas. [https://library.foi.hr/dbook/novine.php?B=1&amp;C=2&amp;godina=1933&amp;broj=000195&amp;E= Page 5] confirms the 5:1 result. Honestly I have no idea what Sijić's source may be. I can't view [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;rr%5B7%5D%5Bo%5D%5B555414%5D=oa&amp;class=10001&amp;oby=rmr&amp;obyt=a&amp;published=y&amp;restricted=n&amp;mrx%5B10583%5D%5B556338%5D=a&amp;ps=100&amp;page=90 Novosti] any more (site is offline) so I can't see what Novosti says about the VŠK vs BGŠK games. Please remind me to check later. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:56, 19. travnja 2026. (CEST)
I'm working 1935/36 season and I found something strange. There is a league wiht the best 5 Zagreb clubs + Slavija Varaždin and it's called &quot;Podsavezni razred&quot; in exYU and &quot;1. razred&quot; in Milorad Sijić's book. The winners are Concordia, but according to Sijić's book, the Podsavez final was Slavija Sisak (theat's ok) versus Slavija Varaždin (4th place in Podsavez league!), with Varaždin as winners and ZNP champions, without reported scores. So I suppose ZNP didn't considered champions the best 3 clubs (Concordia, Građanski and HAŠK) because they were promoted to [[Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.|Yugoslav league 1936/37]]. But it's just my opinion, I have no sources confirming that. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 19:30, 19. travnja 2026. (CEST)
:So, who are the 1936 ZNP champions? Concordia winners of the league or Slavija Varaždin (according to Sijić's book) ? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 19:33, 19. travnja 2026. (CEST)
::{{s|Ame71}}, in the meantime can you add  II. razred [[Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsaveza 1930./31.]]? Novosti, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=831089 20. kolovoza 1933., str. 24.] has ''divizijskim prvenstvenim utakmicama''. They're played in Varaždin and Sisak (no matches named). [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=831096 22. kolovoza 1933., str. 10.] sa&lt;s that on September 10th BGŠK will organise its 25th anniversary. Just like in the paragraph above. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=iiif.v.a&amp;id=834953&amp;vwopt=%7B%22pages%22%3A%5B10%5D%2C%22pan%22%3A%7B%22x%22%3A0.634%2C%22y%22%3A1.019%7D%2C%22view%22%3A%22image%22%2C%22zoom%22%3A0.953%7D Novosti, 28. kolovoza, 29. kolovoza 1933., god. XXVII., br. 237., str. 10.] that BGŠK beat VŠK 5:1 in Bjelovar on August 28th, not 23rd as Sijić's book claims. No competition name is given. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838201 Noovsti, 6. rujna 1933., god. XXVII., br. 245., str. 12.] has without a date (I'd remove Sijić's date because I don't trust his source dfor the provincial championship): ''Sušak: BGŠK (Bjelovar)–Slavija 3:0. (polufinale prvenstva pokrajine ZNP-a: gosti su zasluženo pobijedili)''. This means that Slavija Trsat (or Sušak?) vs BGŠK Bjelovar was not the final match as Sijić claims! [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838218 Novosti, 21. rujna 1933.,  god. XXVII., br. 260., str. 13.] has BGŠK – Slavija 1:1, semifinal of ZNP provincial championship. Final will be Segesta vs BGŠK. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838226 Novosti, 29. rujna 1933., god. XXVII., br. 268., str. 12.] says that the match will be played in Bjelovar on October 1st. The site crashed, again. Please remind me to carry my search later. It looks like we have another provincial championship. However, I don't know for which season it is. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:13, 19. travnja 2026. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838229 Novosti, 1. listopada 1933., god. XXVII., br. 270., str. 12.] says that in the first match Segesta beat BGŠK 5:0. [https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=838233 Novosti, 5. listopada 1933., god. XXVII., br. 274., str. 14.]: BGŠK vs Segesta 3:0, 2nd match of ZNP provincial final. ''... druga finalna utakmica pokrajinskog prvenstva ZNP-a 1933: ... Segesta radi bolje goaldiferencije (5:3) i po treći put redom prvak provincije, a time dobiva trajno i prelazni pokal &quot;Jutarnjeg lista&quot;, koji je tako tek nakon 12 godina pripao stalno jednom klubu''. Apparently, for 12 years the newspaper Jutarnji list has awarded a temporary trophy (a cup) to the winner of the ZNP provincial champion (keep in mind that the provincial championship has by this point, been for a little more than 12 years. Segesta, after winning the provincial championship three times in a row (this is important for reconstructing the past!) has permanently won the cup. I don't know if this was the norm. Brazil won the FIFA World Cup Trophy permanently after winning it three times in a row (when Pele played for Brazil), see [[:en:FIFA World Cup Trophy]]. We have a new problem. We have 4 provincial finals in three years!? What do you think? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:02, 19. travnja 2026. (CEST)

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
!Season
!Zagreb
!Province
!Final
|-
|1930./31.
|Viktorija
|Segesta
|No final (clubs play in prednatjecanje)
|-
|1931./32.
|HAŠK
|Segesta
|HAŠK vs Segesta, 1932 final even though it's played in 1933
|-
|1932./33.
| Viktorija
| Segesta??? &lt;br&gt; Segesta (again? it became the 1933 provincial champion in October 1933)
| Viktorija vs Segesta (June 1933) &lt;br&gt; ? vs Segesta
|-
|1933./34.
| Željezničar
| Slavija
| Željezničar vs Slavija 
|}

{{s|Ame71}}, here's a table. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:15, 19. travnja 2026. (CEST)
::The matches in June 1933 were a play-off to join to [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]], not a Podsavez final. As the ZNP final Segesta v Bjelovar was played on October 1933, I suppose Segesta played the June play-off as holder of province title of previous season. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 22:58, 19. travnja 2026. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, currently I'm updating some articles. I think you're correct as the 2nd Viktorija vs Segesta match was played a week before prednatjecanje (we also have ''Jučer je odigrana ova retur utakmica, tzv. kvalifikaciona igra za ulazak u daljna prednatjecanja, za nacionalnu ligu''). In that case we are missing the 1932./33. podsavez final match. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:03, 19. travnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}}, [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] is incomplete. It's fully covered by [https://web.archive.org/web/20180604111702/http://www.exyufudbal.in.rs/tabele/11-sezone-tabele-kraljevina/65-1933-1934 exyufudbal]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:46, 19. travnja 2026. (CEST)
::{{s|Ame71}}, can you explain the [[Kvalifikacije_i_ponovljene_kvalifikacije_za_Nacionalnu_ligu_1934.#2._skupina]] table? I don't see that table in exyufudbal nor in Sijić's book. I'm really tired. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:57, 19. travnja 2026. (CEST)
:::{{s|Ame71}}, can you redo the entire [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.]] page? It was based on Sijić's book and I can see that not all results match. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:30, 20. travnja 2026. (CEST)
::::Today I'm a bit busy, but I'll work again the pages (last time I just added the scores). In [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]] the exYU link was wrong, just corrected it. Can I change the name in [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]? The [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|ponovljene kvalifikacije]] just exist. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 07:40, 20. travnja 2026. (CEST)
:::::{{s|Ame71}}, I changed it. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:58, 20. travnja 2026. (CEST)
::::::{{s|Ame71}}, Concordia should be the champion. I found a news report after their title win. Prezentaciona kopija agrees with this. I looked through many editions of Subotički športski list, trying to find Concordia's match against Slavija Sisak. Did the same for Varaždinske novostii and Slavija Varaždin. I wasn't sucessful. Without any dates, this is really hard. In his paper on Concordia, [https://library.foi.hr/dbook/cas.php?B=1&amp;item=S02209&amp;godina=1977&amp;broj=00032&amp;page=2799 Cuvaj mentions that Concordia won the championship], but doesn't mention any provincial final game, which is understandable, since he covers other information such as major international results and players. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:10, 21. travnja 2026. (CEST)
:::::::I managed to enough information about Slavija Sisak. It will get an article in the nar future. Founded in 1919/20 as J. želj. š. k., it later fused with the newfounded Teslić club into Slavija which ceased to exist in 1943. I also found a history of [[ŠNK Banovac Glina]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:22, 21. travnja 2026. (CEST)
::::::::{{s|Ame71}}, I'm tired right now, so I can't think properly. The article [[Kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1933.|Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1933.''']] begins with Prednatjecanje za prvenstvo Jugoslavije u nogometu '''1934.''' ili Kvalifikacije za Nacionalnu ligu '''1934.''' Is this an error or on purpose? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:10, 22. travnja 2026. (CEST)
:::::::::it's beacuse once the two Kvalifikacije (1933 and 1934) were posted together. When I created the 1933 one, i left the redirect in the 1934 one (as the page was [[Kvalifikacije i ponovljene kvalifikacije za Nacionalnu ligu 1934.]]). Now I'm planning to delete it. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 06:13, 22. travnja 2026. (CEST)

== Stranica Goran Andrijanić ==

 [[Suradnik:Goran Andrijanic|Goran Andrijanic]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Goran Andrijanic|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:22, 16. travnja 2026. (CEST)

== Kraljica Atalija ==

Dobar dan! Uklonio si [[Atalija|uređivanje]]. Možda griješim, al' misliš li da bismo mogli ostaviti opis vladavine? To bi bilo citiranje Biblije; valjda je dopušteno. Kao izvor, stavimo ovo: Biblija, Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta, Hrvatsko biblijsko društvo, Zagreb, 2007. [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:31, 21. travnja 2026. (CEST)

:{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, nisam znao da je to tekst iz Biblije. Ono što sam vidio pri ophođenju jest izmjena IP-ovca bez izvora. Slobodno vrati izmjenu, no svakako citiraj i o kojoj biblijskoj knjizi i poglavljima je riječ (v. [[Kratice biblijskih knjiga]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:48, 21. travnja 2026. (CEST)
:[[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] Hvala ti mnogo!
::[[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:14, 21. travnja 2026. (CEST)
::{{s|Mychele Trempetich|Miha}}, dodaj samo str. Biblije te poglavlje i retke za Drugu knjigu o Kraljeva – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:30, 21. travnja 2026. (CEST)
== Nogometaš Požega ==
Negdje sam to davno čitao, samo je izgleda članak obrisan sa Neta. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:14, 22. travnja 2026. (CEST)

== Novi Vukovar ==
Kolodvor Novi Vukovar je njegovo prvo i povijesno ime jer se nalazi u dijelu grada koji se zove Novi Vukovar. To je bitno istaknuti jer grad Vukovar ima još i kolodvor Vukovar- Borovo naselje i kolodvor Stari Vukovar na Sajmištu. Između ostalog, ne treba mi HRT uopće za nešto što znam jer sam tu rođen i živim. Sam tekst članka bitan je samo zbog povijesnog značaja Tuđmanovog govora na tom kolodvoru. Ali to je manje bitno od činjenice da ljudi pojma nemaju gdje je koji kolodvor u Vukovaru. Kolodvor se danas zove kolodvor Vukovar no to stvara pomutnju te je bitno istaknuti i u imenu a ne beznačajne, bezvezne informacije sa HRT koje su stavljene jer se treba navesti izvor. Bolest. Sasvim nebitno. Lokalne članke često uređuju ljudi koji žive na određenom području. I njihova znanja su tu najbitnija a ne izvori nepismenih hrvatskih web portala koji ne znaju napisati točno no naziv određenog naselja ili mjesta. Ohladi sa tim izvorima. Cilj članaka nije samo povijest već i potreba da ljudi dobiju pravilnu obavijest. Danas se Wikipedia prije svega koristi za orijentaciju i svatko tko posjećuje određeno mjesto prvo sve provjeri na wiki. 

:{{s|AnimeStation}}, na [https://prodaja.hzpp.hr/ web-stranici HŽPP-a] ne nalazim nikakav kolodvor Novi Vukovar, tako da se članak ne može zvati pod tim imenom. Za svaku tvrdnju trebaš navesti izvor ([[WP:VI]]). Vrijedi za sve članke i sve izmjene. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:31, 29. travnja 2026. (CEST)

:Ne. On se definitivno službeno naziva Željeznički kolodvor Vukovar. Nazim žk Novi Vukovar ne na svim starim razglednicama željeznice na području grada. Prije Drugog svjetskog rata se zvao Novi Vukovar jer Vukovar ima 3 željeznička kolodvora, a ovaj se nalazio u dijelu grada Novi Vukovar. U takvim situacijama, danasnje vrijeme, treba koristiti službeni naziv. No onda to stvara zabunu medju ljudima koji misle da je kolodvor Vukovar u četvrti Borovo Naselje. Ako striktno mora službeno, ispravite slobodno na &quot;Željeznički kolodvor Vukovar&quot;. Ali na žalost I dalje ljudi neće znati. A bitno je i zbog povijesti jer ljudi misle da je čuveni Tuđmanov govor, koji je označio povratak prognanika, bio na danas glavnom gradskom kolodvoru u Borovu Naselju a nije. Lijep pozdrav. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:06, 30. travnja 2026. (CEST)
::{{s|AnimeStation}}, trebamo koristiti službeni i najčešći naziv ([[WP:COMMONNAME]]). Koliko vidim, slažeš se da je točan naziv Željeznički kolodvor Vukovar. U članku se može navesti da se kolodvor prethodno drugačijeb zvao, no potrebno je navesti izvor do koje godine se tako zvao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:24, 30. travnja 2026. (CEST)
:::Ok. Može. Da , naziv Ž kolodvor Vukovar je naziv od prije rata iz vremena socijalizma, i do danas. Možemo naziv staviti Željeznički kolodvor Vukovar. A Wikipedia dopušta podeljanim slovima u početku teksta uz službeni i kolokvijalni naziv. Ili unutar teksta kratko objašnjenje. Iako će ljudi i dalje iz naziva misliti da je to sadašnji glavni kolodvor u Borovu Naselju, jer je taj nakon rata prosto postao to, glavni,a pošto naši ljudi gledaju samo naziv, slike i tekst sa crtom koji je istaknut, ili pod točkicama biće zbunjeni. Uglavnom naziv svakako treba biti službeni u naslovu članka  &quot;Željeznički kolodvor Vukovar&quot;. Hvala. [[Suradnik:AnimeStation|Andreas786]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:AnimeStation|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:32, 30. travnja 2026. (CEST)

== Našice ==
:Poštovani gospodine! Ne znam zašto mi brišete tekst na stranici &quot;Bitka za Našice 1944.&quot; Jedva sam naučio upisati nešto na Wikipediju (starija sam osoba, 66 godina i nikad do sada nisam se bavio ovim poslom). Želim samo dodati podatke koji su ponešto različiti od ovih postojećih ne želeći umanjiti vrijednost postojećih. Budete li mi na ovaj tekst odgovarali, nisam siguran da ću znati naći i pročitati. Stoga, ako smatrate da ima smisla čuti se sa mnom, lakše mi je preko e-maila (marman.zeljko@gmail.com). Volio bih da me uputite gdje griješim jer nemam koga pitati za savjet. Stranica na kojoj želim upisati dio je povijesti moga grada pa mi je zbog toga stalo do objektivizacije!
:S poštovanjem, Željko Marman, Našice [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-25568-13|&amp;#126;2026-25568-13]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-25568-13|talk]]) 17:11, 30. travnja 2026. (CEST)
::Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali!
::Zašto? [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-34398-88|&amp;#126;2026-34398-88]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-34398-88|talk]]) 17:43, 11. lipnja 2026. (CEST)

::Za svaku dodanu tvrdnju u članku [[Bitka za Našice 1944.]] potrebno je navesti puni izvor. 

&lt;nowiki&gt;{{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}}&lt;/nowiki&gt;, odnosno

{{Citiranje knjige|last=Kovačić|first=Davor|title=Obilježja njemačkog policijskog sustava u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine}}

ne navodi izdavača, godinu izdanja i stranicu/stranice na kojoj se nalazi taj sadržaj.

&lt;nowiki&gt;{{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe &quot;F&quot;, T311, roll191, znaci.org|journal=}}&lt;/nowiki&gt;, odnosno

{{Citiranje časopisa|title=Ratni dnevnik Armijske grupe &quot;F&quot;, T311, roll191, znaci.org|journal=}}

ne navodi autora, link (pretpostavljam da je riječ o web-stranici), godinu izdamnja, izdavača, stranica/stranice. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:28, 30. travnja 2026. (CEST)

:: Poštovani, iako sam unio sve izvore po Vašem naputku, ponovo ste sve izbrisali!
:: Zašto?
:[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-34568-94|&amp;#126;2026-34568-94]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-34568-94|talk]]) 16:14, 12. lipnja 2026. (CEST)

== Kastilja ==

[[Filip Kastiljski, gospodar Cabrere i Ribere|Hvala]] na uređivanju! [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:09, 30. travnja 2026. (CEST)

== Savjetich ==

Kad radiš pretragu po regexu, dobro ti je na početku tražiti po najspecifičnijoj riječi iz regexa, pa onda po njemu, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%22vanjska%22+insource%3A%2FVanjska+poveznica%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 npr. ovako]. Sam regex često ne nađe sve stranice jer ima 10 s za traženje, koje je samo po sebi sporo. Ovaj početni insource:&quot;vanjske&quot; (navodnici!) traži prvo u indeksu riječi, što je puno brža pretraga. Just sayin'. Bit će sređeno uskoro. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:24, 1. svibnja 2026. (CEST)

== Značajne osobe ==

Inače, ravnanje po HE nije najbolji način za otkriti je li osoba od velikog značaja ili nije. Mnoge osobe imaju članke u HBL-u ili su jednostavno – poznate. Wikipedijina glavna prednost pred tradicionalnim leksikografijama jest da uključuje i popularnu kulturu. Da ne spominjem da baš i nije od koristi brisati poveznice na profesore s dotičnih fakulteta o kojima imamo članke – značajni su time što su profesori koji su zaslužili članke na Wikipediji, a takvih baš i nema puno. Ako ćeš brisati s takvih popisa ubuduće, najbolje bi bilo uklanjati osobe kojima iz članka nije razvidno da se o njima osobito pročulo izvan rodnog grada ([[Eric Johansson]], [[Marta Nikolin]]). &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 14:58, 4. svibnja 2026. (CEST)

:Hm, da. I nije prvi put da s ovim imamo problem. Npr. danas u [[Special:Diff/7447935]] s obrazloženjem koje meni ništa ne znači &quot;bez sveopćeg značaja&quot; izbrisani su [[Bela Čikoš Sesija]], [[Julije Knifer]] i sl. Je li to opet po onom kriteriju postojanja članka na drugim wikijima? To je loš kriterij. To si i sam tvrdio kada su ljudi u članke svojevremeno dodavali najpoznatije Hrvate, prema nekom istraživanju prisutnosti na Wikipedijama. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:23, 4. svibnja 2026. (CEST)

::U članku [[Münster]] pod Poznate osobe je 12 plavih imena zamijenjeno s 12 crvenih. Čak je i [[Joseph Ratzinger]] obrisan. Ne vidim razuman razlog. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:36, 4. svibnja 2026. (CEST)
:::Ah tu smo, vidim da je u sažetku uređivanja https://w.wiki/Mcp4. Croxyz već si bio lijepo zamoljen da ne koristiš taj strojni upit, više ti je ljudi argumentiralo zašto se automatski ne može utvrđivati nečija poznatost u gradu. Kako sam maloprije napisao, kada su drugi koristili sličan upit pisao si im &quot;Wikipedija ne može sama sebi biti izvor&quot;. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:52, 4. svibnja 2026. (CEST)
:::{{S|Croxyz}}, molim te pojasni čemu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osijek&amp;diff=next&amp;oldid=7432628 ovo]?! Bez sveopćeg značaja?! Na temelju čega si ti prosudio da oni nemaju sveopći značaj, a praktički svi imaju članak na wikipediji?! Prvo te molim odgovor na ovo, a potom te molim da se suzdržiš od sličnih brisanja. -- [[User:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Gold;&quot;&gt;Jure&lt;/span&gt;]] [[User talk:Jure Grm|&lt;span style=&quot;color:Blue;&quot;&gt;Grm&lt;/span&gt;]], 4. dana mjeseca svibnja, godine Gospodnje dvijetisućedvadesetšeste u 15:57 15:57, 4. svibnja 2026. (CEST)
::::{{s|Runolist}}, mislim da sam tu napravio jezičnu grešku. Naviknut sam na ''Notable people'' s en.wiki. Kod nas je standardiziran oblik ''Poznate osobe'' što nema isto značenje. Notable znači značajan, a ne poznat, što je velika razlika. Ravnao sam se po Hrvatskoj enciklopediji da utvrdim je li osoba ''notable'' (značajna), tj. ispunjava li značajnost za uvrštavanje u Hrvatskoj enciklopediji (uvrštavanje u HE je kriterij značajnosti na hr.wiki), a ne poznata. Svakako možemo vratiti poznate osobe koje nisu od enciklopedijskog značaja za LZMK jer se sekcija zove Poznate, a ne Značajne osobe. Što se tiče Osijeka, odnosno &quot;sveopćeg značaja&quot;, tu sam htio svrstati osobe koje su od &quot;sveopćeg značaja&quot;, dakle nisu poznate samo kod nas u Hrvatskoj i susjednim zemljama, već i u inozemstvu (tj. tamo su značajne i poznate, a ne opskurne). Nažalost, za to nema boljeg načina od korištenja bota da generira popis osoba jer se za svaki veći grad nađu osobe koje su poznate u inozemstvu, a ne kod nas što često znači da nemaju članke kod nas. Za Osijek je to [[:en:María Baxa]], za Zagreb [[:en:Franjo von Bayros]] i [[:en:Tomaž Šalamun]], za Rijeku [[:en:Mihaly Csikszentmihalyi]], [[:en:David Elazar]] za Sarajevo (da navedem jedan primjer izvan Hrvatske) itd. To koristim samo za gradove i nigdje drugdje kako bi mi olakšalo sastavljanje popisa. Konvencionalni popisi ne mogu uvijek pomoći pri sastavljanju tih popisa, npr. da koristim tražilicu na Hrvatskoj enciklopediji za sastavljanje popisa ''kandidata'', ne bih našao Baxu, Csikszentmihalyija i Elazara. Takve popise sastavljam jer prošli popisi često nisu navodili pojedine poznate osobe, kompletno zamarivali etničke manjine i osobe koje su postale značajne izvan Hrvatske (ovdje je posebice izražajan slučaj kod naroda koji su genocidirani i potjerani, tako sam za mjesta u BiH pronalazio značajne Poljake i, ako se ne varam Čehe, kojih je bilo na tisuće, ako ne desetke tisuća, prije Tita) čime se nametao nacionalistički POV u člancima, npr. u članku o [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Subotica&amp;diff=6102661&amp;oldid=6070568 Subotici] (taj problem postoji i danas u brojnim člancima o bosanskohercegovačkim i srpskim gradovima), bili puni beznačajnih osoba koji su u biti bili popis članaka (s čestim kršenjima NPOV-a) koje je stvorio jedan naš bivši administrator i puni osoba koje su dodale te same osobe kako bi se promovirale (pri pisanju ovog odgovora [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rijeka&amp;diff=prev&amp;oldid=7449067 naletio sam na ovog] koji je nekako prošao kroz sustav  ophođenja, a i sam znaš za nedavni slučaj s Vinkovcima za koji si zatražio provjeru na Meti). 
::::{{s|Ponor}}, kada radim ovakve popise s botom uvijek isfiltriram pojedince za koje sumnjam da nisu dovoljno značajni (ovdje govorim prvenstveno o raznim nogometašima i košarkašima) i člancima koji su očito botovski (ili preko čarapa) stavrani na raznim wikijima, tako da se trudim da popisu budu objektivni. Trenutni popis poznatih osoba [[Osijek]]a sadrži novinara koji nigdje nema članak. Gita Šerman Kopljar bi trebala biti [[Gita Šerman-Kopljar]]. Misliš li da stvarno zaslužuje biti na ovakvom popisu, a koliko vidim je glumila u samo 3 filma, od kojih 1 nema članak?  Inače, razlog zbog kojeg sam i počeo uređivati članak je što mi je bilo čudno da &quot;Oskar Nemon&quot; nema članak (zapravo se zove [[Oscar Nemon]]). I dalje u članku stoji krivi oblik. Jesam li jasno objasnio sve što sam htio reći? Mislim da stvarno nema boljeg pomagala od ovog, a prethodni popis je (gotovo) uvijek gori naspram mog revidiranog. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:12, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::::Kao što sam naveo u poruci u idućoj sekciji, za Osijek (i drugdje ako će biti potrebno) ću vratiti prethodno stanje te pokrenuti raspravu, ako je potrebno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:13, 6. svibnja 2026. (CEST)
::::::Zaboravio sam navesti gore i slučaj [[Ivan Grnja|Ivana Grnje]]. Naveden kao poznata osoba Osijeka, a nikad nije ni igrao u prvoj ligi (kao igrač ne ispunjava kriterije za članak!), dok je kao trener bio 2 godine trenera NK Osijek. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:27, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::::Croxyz, poznate ili značajne osobe iz Osijeka mogu ali ne moraju biti rođene u Osijeku. Osobe koje ćeš ti naći kao rođene u Osijeku mogle su izaći iz osječkog rodilišta, ali to što su prva 3 dana provele u Osijeku ne čini ih ''osobama iz Osijeka''. Ljudi koji su sastavljali te popise često imaju bolji osjećaj tko je živio, radio, stvarao (...) u Osijeku od bilo kakve skripte za Wikipodatke. Ponavljam jer i dalje tvrdiš da je upit na query.wikidata.org neprikosnoven: kada su ljudi dodavali poznatost osoba po broju članaka o njima na drugim wikijima, ti si to uredno uklanjao. Već ti je  bilo rečeno u kafiću da uklanjanje poznatih po kriteriju te pretrage nije dobro. Ona ti može poslužiti za ručno dodavanje, ali nikad ne bi smjela za stvaranje popisa poznatih. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:42, 6. svibnja 2026. (CEST)
::::::I posljednja napomena: tu smo ti @[[Suradnik:Runolist|Runolist]], @[[Suradnik:Jure Grm|Jure Grm]] i ja napisali da si u krivu. [[Special:Diff/7448053/7449089|Ovako nešto]] možeš napraviti tek kada se sa svima dogovoriš, to je pravilo [[WP:KON]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:44, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::::::{{s|Ponor}}, odlučio sam pričekati nekoliko dana da vidim hoće li se netko od suradnika ovdje javiti u vezi Osijeka. {{s|Runolist}} mi se zahvalio na obrazloženju iznad (ne znam je li mogu linkati zahvalu), no nije ništa ovdje pisao. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:09, 11. svibnja 2026. (CEST)
::::::::Bojim se da postoje krupni problemi u metodologiji odabira. Jer su bila obrisana imena čak i najzaslužnijih Osječana o kojima postoje brončani kipovi u najužem centru tog grada: npr.  [[Adolf Waldinger]], [[Franjo Krežma]],   [https://www.universitas-portal.hr/dani-paje-kolarica-u-osijeku/ Pajo Kolarić]. Moguće je da ne postoji živa osoba koja pamti grad bez tih spomenika, tako davno su postavljeni. Te skulpture kod Osječana izgrađuju povijesno sjećanje na njihov grad. Na glavnom trgu u osječkoj Tvrđi nalazi se od davnina Glazbena škola [[Franjo Kuhač|Franje Kuhača]], a i ta osoba je bila obrisana. Kao i [[Vera Svoboda]], [[Bela Čikoš Sesija]] i mnogi drugi. [[Gita Šerman-Kopljar|Gita Šerman Kopljar]] bila je primarno kazališna diva, a ne filmska glumica. Ona je obilježila desetljeća HNK u Osijeku kao najslavnija osoba po kojoj je taj HNK bio prepoznatljiv. Provjerio sam nasumično na internetu ovih nekoliko imena koja su bila brisana i otišlo mi je na to dosta vremena. Možda je bolje pustiti da u taj popis unose imena neki suradnici koji su za razliku od nas upućeniji u konkretnu temu i koji će s lakoćom prepoznati značajne osobe povezane s dotičnim gradom. Ne može svatko od nas biti stručan baš za svako područje.—[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:31, 12. svibnja 2026. (CEST)
:::::::::Složit ću se s Artusom. Isprike što se nisam ranije javio, slabo imam vremena popratiti s punom pozornošću, a zahvale šaljem i inače za odgovore kao neku poruku da sam ih doživio na nekoj razini. :P Uglavnom, da, ja ne bih micao osim ako je netko baš očito vrlo slabo značajan. Ako jednom bude zaista previše imena, može se pokrenuti rasprava na SZR oko izoliranja naj-najvažnijih pojedinaca prema više izvora. Nije neka goruća potreba za čišćenjem toga (očite reklame su očite, to nije sporno), pa nema veze ako se rasprava i rastegne. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 20:13, 12. svibnja 2026. (CEST)
::::::::::Ponovo su masovno brisana imena iako su dosad unisono svi urednici i administratori upozorili da se to ne radi. Nakon što sam gore naveo izvor o znanstvenom skupu povodom 200 godina od rođenja Paje Kolarića, na kojem se vidi i brončani kip u centru grada, ponovo je Kolarić obrisan. U drugom [https://web.archive.org/web/20101204171828/http://essekeri.hr/bio/15-pajo-kolaric izvoru] u članku o Kolariću piše i da jedno čitavo stambeno naselje u Osijeku nosi njegovo ime i da preko sedamdeset godina poznato Slavonsko tamburaško društvo u tom gradu nosi njegovo ime. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:46, 22. svibnja 2026. (CEST)

== Broj stranice i uklanjanje sadržaja  ==

U sažetku uređivanja [[Special:Diff/7448018]] tražiš da se navede točna stranica i dosta toga uklanjaš. Moram te upozoriti da se točna stranica u članku ne traži ni u akademskim citatima, a mi možemo biti sretni ako uopće dobijemo izvor. Često uklanjaš velike dijelove teksta s tim obrazloženjem u zadnje vrijeme. Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji. Ako sadržaj nitko ne smatra spornim, što se obilježava i raspravlja, ne treba sve uklanjati ako i nije naveden izvor. Molim te uskladi svoje prestroge kriterije s pravilima projekta, uklanjati s ovakvim trivijalnim razlogom nije u redu. Usput još, u standardu je nenaglašen oblik od nju - je. Imaš to u https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:03, 4. svibnja 2026. (CEST)

: Za manje od dva sata su zaredom obrisani u dvadeset članaka izvori koji potkrepljuju tvrdnje, reference koje sam ja kroz godine unosio u ovu wikipediju. Nameće mi se misao u koju ne želim vjerovati, da je motiv masovnog uzastopnog brisanja suradnik koji je unosio izvore. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:54, 4. svibnja 2026. (CEST)
::{{s|Ponor}} (i dr.), oprosti(te) ako ne stignem na sve odgovoriti večeras ili slučajno zaboravim na nešto odgovoriti, dobio sam 13 poruka u međuvremenu. Što se tiče tog članka bio mi je izrazito sumnjiv navod da ''Većina kroatista daje prednost licu, dok neki daju prednost osobi.'' Ta tvrdnja mi je bila bizarna jer kroz školski sustav rijetko kad sam čuo za pojam ''lične zamjenice''. Vidio sam da [https://gramatika.hr/pravilo/osobne-zamjenice/25/ Gramatika.hr] koristi osobne zamjenice. Pitao sam {{s|Neptune, the Mystic}}a je li točno da prevladava oblik ''lične zamjenice''. Rekao mi da ne prevladavaju te je pregledao stanje u literaturi koju posjeduje (naravno, to ne uključuje svu postojeću literaturu). U međuvremenu je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Osobne_zamjenice&amp;diff=prev&amp;oldid=7448956 ispravio tvrdnju u članku].
::&lt;br&gt;
::Prije nego što sam pitao Neptunea, odlučio sam provjeriti što piše u citiranom radu (Branka Tafra: [https://hrcak.srce.hr/clanak/113778 ''Lice i osoba''], Jezik, god., 47., br. 3., 2000., str. 95–105.). Budući da nije bila navedena točna stranica, što je očekivano, jer bi izvor trebao biti provjerljiv, tj. trebala bi postojala mogućnost da čitatelj s lakoćom provjeri točnost tvrdnje, trebao sam čitati čitav rad umjesto jedne stranice. U radu nigdje nisam pronašao tvrdnju koja bi se mogla slagati s &quot;Većina kroatista daje prednost ''licu''&quot;. Najbliže toj tvrdnji je sljedeći isječak teksta s početne, 95. str.: {{citat|U 19. je stoljeću ono već bilo u potpunosti izgrađeno; sjetimo se samo nekih dobrih naziva: ''slovnica, glasoslovlje, oblikoslovlje, skladnja, dvoglasac, podmet ...'' Naziv osoba bio je sasvim uobičajen, što je detaljno prikazala S. Ham (1999.), pridružujući se nekim hrvatskim jezikoslovcima koji se zalažu da taj naziv zamijeni dosadašnji naziv lice.}}
::&lt;br&gt;
::No, tu nigdje ne piše da većina kroatista daje prednost licu, već da je ''donedavno'' to bio uobičajeni izraz. Izvor ne spominje kakvo je bilo trenutno stanje u trenutku pisanja. Dakle, u izvoru nije pisalo ono što se tvrdi. Izvor je 27 godina star te se situacija, kako mi tvrdi Neptune, promijenila.
::&lt;br&gt;
::Što se tiče provjerljivosti, na en.wiki sam tijekom godina viđao da suradnici uklanjaju tvrdnje jer nije preciziran izvor, tj. ne navodi se točna stranica. Iznad si mi napisao {{citat|Naše pravilo (prijevod engleskoga) o provjerljivosti i navođenju izvora čak ne nalaže obavezu navođenja izvora, nego je potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji.}} Mislim da takva praksa nije dobra. Isti suradnik (Artus) je isti dan kada sam dobio ove poruke na SZR u članku [[Mate Kapović]] [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mate_Kapovi%C4%87&amp;diff=prev&amp;oldid=7447804 dodao] {{citat|Ipak, kako bi ostvario napredovanje u struci, u svojoj ranijoj fazi daje podršku puristici [[Sanda Ham|Sandi Ham]] u proganju široko proširenog u Hrvatskoj termina ''[[Lična zamjenica|lične zamjenice]]'' i forsiranju ''osobnih zamjenica'', što se vidi već i u naslovu njegove disertacije. A prethodno je za mentora svog diplomskog rada odabrao tada najistaknutijeg purista u Zagrebu [[Bulcsú László|Bulcsú Lászlóa]]. U narednom desetljeću Kapović je počeo kritizirati.}} Nije li ovo teško kršenje [[WP:ŽŽO|pravila o životopisima živih osoba]]? Sadržaj nije pokriven izvorom. Da ovo smatram kao &quot;potrebno autorovo znanje da takav izvor negdje postoji&quot;? Ne želim pokretati nikakvu svađu, već ti želim samo ilustrirati zašto mislim da ta praksa nije dobra. Vidim da su mi u člancima poništene izmjene. Vratit ću stanje nakon moje izmjene te svugdje (nadam se da nešto neću slučajno preskočiti) pokrenuti raspravu na SZR. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:06, 5. svibnja 2026. (CEST)
:::Obrazloženje uklanjanja bilo je »treba navesti točan izvor, a ne 9 stranica«. Navođenje stranice u citatu ne zahtijeva Nature pa ne trebamo ni mi. Lijepo je već što je naveden izvor. Ako se radi o PDF-u, lako ga se preskenira, a pomaže i ''text search''. Sporan sadržaj možete raspraviti kako god hoćete (stranica za razgovor članka!), ja sam samo prigovorio na nedavne slučajeve kada si uklanjao velike dodatke tražeći »točan broj stranice«. Točan broj stranice možeš pitati suradnika ako je što baš toliko sporno ili teško za naći u referenci. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:54, 6. svibnja 2026. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, pričekat ću do dana da odgovorim ovdje da se drugi ovdje oglase te da možemo kasnije ponovno šročitati sve što je piano. Ipak je 1 ujutro... – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST)
::::@[[Suradnik:Artus|Artus]] može mrvicu pripaziti na [[WP:n]]eutralnost... i meni se par puta učinilo da je od nekoliko postojećih relevantnih stajališta u člancima više naglasio jedno – nisam upućen u tematiku, ali nekad se već iz ''tôna'' to vidi. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:02, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::::Mogu razumjeti da stil iznošenja podataka može drugoj osobi zazvučati da je tonom pojačano i zahvalan sam za svako skretanje pozornosti u slučaju da to primijete. Zato se nisam suprotstavio da se &quot;napredovanje u struci&quot; izostavi. Međutim, pritom su obrisani i neki pouzdani izvori što kao da je bio okidač za drugog suradnika za pokretanje lavine brisanja izvora u drugim člancima koje sam ranije uređivao jer i sam sada gore spominje taj primjer (&quot;napredovanje u struci&quot;).
:::::@[[Suradnik:Neptune, the Mystic|Neptune]] je na kraju odlično riješio članak o zamjenicama &quot;ja, ti, on&quot; - skidam kapu!
:::::Kada se gore kaže da su jučer u &quot;člancima poništene izmjene&quot;, moram reći da kad bi bilo da sam ih samo poništio, to bi trajalo par minuta, ali ja sam jučer uložio, kao što se može vidjeti, pet sati rada i uvijek kooperativno obrazložio svoj postupak s obzirom na navedenu primjedbu. —[[Suradnik:Artus|Artus]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Artus|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:59, 6. svibnja 2026. (CEST)

== Druga Liga SRJ ==

Evo našao sam konačne tablice proljetnog dijela sezone Druge Lige SRJ 1993./94., 1994./95. i 1995./96.

[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19940523|page:21 1993./94.], [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19950529|page:21 1994./95.] i [https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19960527|page:19 1995./96.]

[https://pretraziva.rs/pregled/borba Ovdje] možeš tražiti one tablice iz SFRJ/SRJ/SCG liga koje ih do sad nisi našao, mada je to nepresušan izvor i sigurno nemaš vremena baš toliko da nađeš, ali evo nek se tu nađe [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:05, 6. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Jolicnikola}}, znam za Borbu. Imam je na popisu svojih izvora. Koristio sam ju je prethodno više puta za traganje tablica i rezultata, npr. [[Kvalifikacije za popunu Druge savezne lige 1973.]] Problem je samo u tome što treba jako puno vremena da se pronađe određena tablica jer izlaze na dnevnoj, a ne tjednoj razini. Također, rijetko kad dnevne novine imaju sportsku sekciju na točno određenoj stranici što dodatno otežava bilokakvu potragu.
:{{s|Ame71}}, Jolicnikola found complete tables for [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1993./94.]], [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1994./95.]] and [[Druga liga SR Jugoslavije u nogometu 1995./96.]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:13, 6. svibnja 2026. (CEST)

== [[FK Dunav Monoštor]] ==
Pa kod ''MFL Sombor - 2. razred'' je MFL kratica od ''Međuopštinska fudbalska liga'', pa pisali mi ''MFL Sombor - 2. razred'', ''Međuopćinska liga Sombor - 2. razred'' ili ''2. Međuopćinska liga Sombor'' - mislim da je sasvim svejedno  

pogledaj 
* [https://www.srbijasport.net/league/8231-mfl-sombor-2-razred srbijasport.net, ''MFL Sombor 2. razred''] 
* [https://www.soinfo.org/sombor/sport/tabele/ soinfo.org, ''Tabele''] 
* [https://sportin.biz/kategorija/fudbal/mol-sombor-2-razred/ sportin.biz, ''MOL Sombor 2.razred''] 

imaš ovdje primjer kako je liga &quot;jednostavno&quot; promijenila ime 
* [https://www.srbijasport.net/league/2314-medjuopstinska-liga-sombor-apatin-kula-odzaci srbijasport.net, ''2015/16 - Međuopštinska liga Sombor-Apatin-Kula-Odžaci''] 
* [https://www.srbijasport.net/league/2881-mfl-sombor-1-razred srbijasport.net, ''2016/17 - MFL Sombor 1. razred''] 
[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:15, 7. svibnja 2026. (CEST)

== Enciklopedija fizičke kulture == 
super što su [https://efk.lzmk.hr/ je ovako stavili na internet] - imam &quot;fizički&quot; 2. svezak enciklopedije 

imaš ovo [https://efk.lzmk.hr/web/viewer.html?file=../dodatci/rezultati.pdf rezultati] - to je također iz 2. dijela - i služio sam se time prilikom pisanja pojedinih članaka za prvenstva Jugoslavije (za koje je navedeno) 
- plus za dosta sportova top3 sa europskih i svjetskih prvenstava,tada aktualni rekordi i svašta nešto 
- za ex.yu sportaše u manjim sportovima (plivanje, atletika, itd...) - tako možeš lako naći kad su bili prvaci u nečemu (naravno sve do 1976. ili 1977.)

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:15, 7. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, nisam uočio te rezultate. Hvala ti što si ukazao na to. Možda ču večeras pokušati napokon riješiti onu dilemu oko jugoslavenskih prvenstava u hokeju na travi. Također, podsjećam te na [[#2._HNL_1994./95.]]. Nismo nikada riješili taj problem. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 19:53, 7. svibnja 2026. (CEST)

== [[2. HNL 1994./95.]] - nastavak  ==  
vezano za članak [[2. HNL 1994./95.]], odnodno, prethodno u [https://hr.wikipedia.org/wiki/Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz#2._HNL_1994./95. tvom Razgovoru]] 

[[2. HNL 1994./95.|2. HNL 1994./95. - Sjever]], prema &lt;br&gt; 
''Hrvatski športski almanah 1995/1996'', str. 439 i prema &lt;br&gt; 
Branko Pleše, Goran Čičin-Mašansker: ''Nogometni klub Slaven Belupo, Koprivnica: 1907. - 2007.'', Koprivnica, 2007., {{ISBN|978-953-55074-0-8}}, str 117-118
napisat ću ti poredak prema ova dvije

   1. Mladost 127 Suhopolje         
   2. Slavonija Požega   
   3. Slaven Belupo Koprivnica  
   4. Bjelovar 
   5. Čakovec - Union  
   6. Budućnost Hodošan 
   7. Mladost Cerić 
   8. Croatia Đakovo 
   9. Jedinstvo Donji Miholjac 
  10. Spačva Vinkovci 
  11. Metalac - OLT Osijek 
  12. Đakovo 
  13. Podravina Ludbreg 
  14. Olimpija Osijek 
  15. Križevci 
  16. Valpovka 

napravio ''copy-paste'' ljestvice iz članka u jedan ''Spreadsheet'' program i ukupna suma se podudara 
480 / 196 / 88 / 196 / 742 / 742 /0 

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:13, 8. svibnja 2026. (CEST)9

:{{s|Cybermb}}, oprosti što ti ovako kasno odgovaram. Imao sam mnogo privatnih obaveza, pa na Wikipediji praktički nisam ni bio. Znam da Hrvatski športski almanah ima ispravnu tablicu za Sjever. Bi li u njemu mogao pogledati tablice za Zapad i Jug te vidjeti je li se slažu s našima na Wikipediji? Članak [[2. HNL 1994./95.]], odnosno tablicu/e, svakako treba ispraviti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:05, 11. svibnja 2026. (CEST)

Konačno pogledao za ove dvije grupe - poredak i podaci se slažu (gledao po ''Almanahu''), ali imena klubova baš ne:

SKUPINA ZAPAD 
* 3. [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] - trebalo bi biti samo ''Sesvete'' (kasnije su igrali kao ''Badel'' (''Badel Sesvete''), pa opet ''Sesvete'', ''Croatia'' su negdje od 1999. ili 2000.) 
* 4. [[NK Velika Mlaka|Napredak Velika Mlaka]] - po ovome se ''Napredak'' nazivao ''Napredak - DC'' (ili ''Napredak DC'') (dakle '''Napredak - DC Velika Mlaka''')

SKUPINA JUG 
* 4. [[RNK Split]] - tada sigurno nisu imali prefiks ''RNK'', nego ''NK'', pa staviti samo ''Split'' 
* 10. [[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Ploče]] - tada su bili ''Jadran - NGB'' (ili ''Jadran NGB'', ovisno kako je pisano) - dakle staviti '''Jadran - NGB Ploče''') 
* 14. [[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] - tada su se zvali ''Zmaj - Euroherc'' - pa staviti '''Zmaj - Euroherc Makarska'''

[[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:53, 24. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Cybermb}}, si namjeravao urediti tablice? Svi podatci se slažu (gol-razlika i sl.)? Bilo bi bolje da se citira taj almanah, no kako ga nemam, ne mogu ga citirati (ne znam brojeve stranica) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:04, 28. svibnja 2026. (CEST)

:: dodao sam ''Hrvatski športski almanah 1995/1996'' i malo uredio 
:: [[Suradnik:Cybermb|Cybermb]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Cybermb|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:46, 2. lipnja 2026. (CEST)
:::{{s|Cybermb}}, e super. Bi li mogao ispraviti ta pogrešna imena klubova u ostalim člancima? Sigurno se ti pogrešni oblici pojavljuju i drugdje (a čim je jedno ime pogrešno, upitno jesu li sva ostala točna). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:16, 3. lipnja 2026. (CEST)

== Makedonska republička liga 1988./89. ==

[https://www.facebook.com/photo?fbid=1576794957782647 Ovdje] ima i tablica za Makedonsku republičku ligu 1988./89. [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:09, 9. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}}, I saw that this account has additional Macedonian tables. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:48, 11. svibnja 2026. (CEST)

== Eee ==

sha ina [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-28270-43|&amp;#126;2026-28270-43]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-28270-43|talk]]) 22:57, 10. svibnja 2026. (CEST)

== Delta Nigera ==

Poštovani kolega vidim da popravljate [[Delta Nigera|delta Nigera]], bojim se da niste primjetili da se tu ne radi samo o običnoj [[Riječna delta|riječnoj delti]], već i o regiji, a one se kao i države pišu Velikim slovima [[Suradnik:Vitek|vitek]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vitek|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:16, 14. svibnja 2026. (CEST)
== Desa (vladar) ==
:Dobro jutro! [[Datoteka:Face-smile.svg|50px]] Hvala na obavijesti! Ne znam tko je napisao da je [[Desa Vukanović]] jednak Desi vezanom uz Babino Polje. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:19, 16. svibnja 2026. (CEST)
::[[Nasilje nad LGBTQ osobama|Uklonio si dio teksta]], [[Datoteka:Face-smile.svg|30px]] pa je sada dodan izvor. — [[Suradnik:Mychele Trempetich|Miha]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mychele Trempetich|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:52, 23. svibnja 2026. (CEST)

== Main page ==
I read the Ponor's message. I use &lt;nowiki&gt;Predložak:Glavni&lt;/nowiki&gt; to send to a second page (usually when I got the scores, not just the table). But what's the Predložak to use in the second page to send to main page? [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 20:31, 19. svibnja 2026. (CEST)

:I don't know. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:11, 20. svibnja 2026. (CEST)

== Upornost. ==

Koji je cilj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=NK_Kre%C5%A1evo&amp;diff=next&amp;oldid=7460990 ove] tvoje upornosti? Vrlo rado ću ukloniti sve ovakve izmjene kojima se ne mijenja ništa u članku.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 22:30, 27. svibnja 2026. (CEST)

: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Ponor&amp;diff=prev&amp;oldid=7473830] Meni se nije pričinilo da nema isprike za neosnovane napade. 
: Kao što sam već rekao, sasvim je nevažno kakav je običaj na nekim drugim jezičnim inačicama Wikipedije što bi ti kao dugogodišnji suradnik trebao znati. To nije argument kako bi mi trebali ili ne bi trebali raditi. 
: Uopće mi nije problem da se piše bez skraćenica i sam sam to radio (samo jedan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Nogometno_prvenstvo_Herceg-Bosne_%E2%80%93_3._liga%C5%A1ki_rang_1997./98.&amp;diff=prev&amp;oldid=6649128 primjer]) iako se s takvim načinom ne slažem, ali sam iz poštovanja prema kolegi {{ping|Cybermb}} i njegovom radu, što je ovdje nekima očito nepoznat pojam, radio prema njegovom stilu. Zato očekujem da se tako postupa i s mojim radom - s poštovanjem. Ako netko ispravlja samo skraćenice bez ikakvog drugog konkretnog doprinosa, osim što to po pravilima ove Wikipedije nije dozvoljeno, to smatram nepoštivanjem tuđeg rada jer se ispravlja nešto što nije ni pogrešno, ni gramatički netočno, a nije ni nevažan detalj.
: Zašto smatram da je navođenje skraćenica itekako bitno? Skraćenice ili prefiksi nisu neki nebitni dodatak nego su sastavni dio službenog naziva kluba. Argument da se &quot;prefiksi&quot; kroz povijest mijenjaju zapravo ide u prilog njihovu navođenju, a ne izostavljanju. Ako su se mijenjali, onda je riječ o relevantnoj informaciji koju je potrebno ispravno navoditi, a ne izostavljati. Cilj bi trebao biti da su podaci točni i potkrijepljeni izvorima, a ne da ih se izbriše jer je tako lakše. Davno mi je jedan iskusniji i pametniji kolega rekao kako nitko ne kaže da je enciklopedizam lagan. :) Još bi i shvatio da se radi o nekim spornim nazivima klubova i možda ovakav pristup ima smisla za klubove od prije 100 godina za koje nije sigurno koji su naziv nosili, ali za ostale klubove to baš ne drži vodu. Taj &quot;prefiks&quot; kod mnogih klubova je važan dio klupskog identiteta (&quot;Mora biti hrvatski i mora biti Zrinjski&quot;) i nije tu samo tako za ukras. Osim toga skraćenice, posebice kod bosanskohercegovačkih i hrvatskih klubova, su bitni i kod razlikovanja klubova jer samo jedno slovo i to je odmah drugi klub. Hoće li sutra Mehmedu Alispahiću pisati da je trenirao Šibenik i Šibenik ili HNK Šibenik i GNK Šibenik - dva potpuno različita kluba?! —[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:43, 5. lipnja 2026. (CEST)

== Interwiki ==

Molim te nemoj ukloniti nove interwiki-linkove ili premjesti ih do wikidate, koja se nažalost ne da urediti neprijavljenim korisnicima. Pozdrav, --[[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-32409-65|&amp;#126;2026-32409-65]] ([[Razgovor sa suradnikom:&amp;#126;2026-32409-65|talk]]) 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST)

:[[Suradnik:~2026-32409-65|~2026-32409-65]], te dvije izmjene sam uklonio kako bih mogao dodati linkove na sve ostale projekte. Također sam dodao i infookvire za te dvije vrste. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:19, 30. svibnja 2026. (CEST)

== Kup Jugoslavije 1990./91. ==

[https://smallpdf.com/file#s=3c851300-0784-428b-975e-28404be8e7fc Svi rezultati sa strijelcima, brojem gledatelja, sucima, jedanaestercima i ostalome] Kupa Jugoslavije 1990./91., preuzeti sa [https://hrnogomet.com/competition/index.php?id=UV88rCLLQUpgd&amp;category=eF34wE3CqI&amp;roundAbbr=R32 HRnogomet.com] [[Suradnik:Jolicnikola|Jolicnikola]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jolicnikola|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:14, 31. svibnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}} above there are reports for [[Kup maršala Tita 1990./91.]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 11:54, 31. svibnja 2026. (CEST)

== Območne lige ==
I think [[Regionalne nogometne lige 1979./80.]] should be renamed [[Slovenske regionalne nogometne lige 1979./80.]], as there were other regional leagues in Yugoslavia. I called &quot;Območne lige&quot; to avoid homonyms. [[Suradnik:Ame71|Ame71]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ame71|razgovor]])&lt;/small&gt;. 12:25, 4. lipnja 2026. (CEST)

:{{s|Ame71}}, yeah this is a good idea. I'll rename them. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:11, 4. lipnja 2026. (CEST)

== Tranvaj u Osijeku i sve ostalo ==
Prije svega, cijenim trud svakog suradnika koji besplatno odvaja svoje vrijeme za ovaj projekt, bez vas Wikipedija ne bi ni zaživjela, ni preživjela. Međutim, ponekad je, usprkos pravilima o striktnom navođenju izvora, svim mogućim pravilima i uputama, potrebno dva ili više puta razmisliti prije uklanjanja neke od inačica. Neki se je suradnik, možda manje iskusan, ipak potrudio pa bi možda bilo obzirnije uputiti ga kako ići naprijed prije uklanjanja njegovih izmjena. Radi projekta i novih ili manje iskusnih suradnika pokušaj biti malo sporiji na okidaču. Svi smo volonteri i svojim radom doprinosimo ovom nevjerojatnom projektu. Lijepo te pozdravljam i nadam se da ćeš ovo razumjeti kao iskren kolegin savjet, a ne napad.--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:40, 11. lipnja 2026. (CEST)

:{{s|Tulkas Astaldo}}, gledam sada povijest izmjena. Izgleda da sam greškom uklonio tu izmjenu prilikom uklanjanja [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tramvajski_prijevoz_u_Osijeku&amp;diff=7442254&amp;oldid=7346170 ovih]. Promjene broja tramvaja uvijek ophodim kada je riječ o stranim zemljama, no za Hrvatsku uklanjam jer se sjećam da je ranije bilo nekih problema (koji članak/članci je/su u pitanju, ne sjećam se). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 09:11, 11. lipnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>5o0mg4j6vncgo564kdol5zji8a4p32k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daleki grad (televizijska serija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>786702</id>
    <revision>
      <id>7479382</id>
      <parentid>7475895</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:20:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-33965-96</username>
        <id>363574</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pregled serije */ 93</comment>
      <origin>7479382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4756" sha1="angv8u0yvsixkio0n86xql6ue9kqshi" xml:space="preserve">{{Infookvir TV serija
| ime_serije         = Daleki grad
| slika              = Daleki grad TV serija.png
| orig_naslov        = Uzak Şehir
| bg_colour          = #cecaad
| natpis_pod_slikom  = Promotivni poster serije na [[Nova TV (Hrvatska)|Novoj TV]]
| format_serije      = {{hlist|[[dramska serija|drama]]|romantika}}
| autor              = 
| razvoj             = 
| redatelj           = {{ubl|Ahmet Katıksız|Emre Aybek|Yıldız Aşanboğa}}
| glazba             = 
| uvodna_glazba      = 
| glumci             = {{ubl|{{ill|Ozan Akbaba|en}}|{{ill|Sinem Ünsal|en}}|[[Kuzey Gezer]]|[[Gonca Cilasun]]}}
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z+X|TUR}}
| jezik              = [[turski]]
| broj_sezona        = 2
| broj_epizoda       = {{Z|TUR}} 63+ &lt;br&gt; {{Z|HRV}} 93+
| producent          = 
| izvršni_producent  = 
| urednik            = 
| lokacija           = [[Mardin]], [[Istanbul]]
| trajanje_epizode   = 120 min.
| tv_kuća            = {{ill|Kanal D|en}}
| početak_serije     = {{premijera|11|11|2024}}
| kraj_serije        = 
| u_hrv              = [[Nova TV]]&lt;br&gt;Nova Plus
| početak_serije_hrv = {{premijera|10|6|2025}}
| kraj_serije_hrv    = 
| web_stranica       = 
| imdb_id            = 34063491
}}'''''Daleki grad''''' ([[turski]]: ''Uzak Şehir'') [[turska]] je dramska [[televizijska serija]], koju su producirali [[Ay Yapım]] i [[Ayna Yapım]], čija je prva epizoda objavljena [[11. studenog]] [[2024.]] u režiji Ahmeta Katıksıza, Emrea Aybeka i Yıldıza Aşanboğe, a [[scenarij]] je napisala Gülizar Irmak. Adaptacija je [[libanon]]ske serije „Ata Ocağı” iz [[2017.]]&lt;ref&gt;[https://www.tgrthaber.com/mavikadin/uzak-sehir-hangi-diziden-uyarlandi-lubnanin-al-hayba-uyarlamasi-ekranda-firtina-gibi-esiyor/ Uzak Şehir hangi diziden uyarlandı? Lübnan’ın Al Hayba uyarlaması ekranda fırtına gibi esiyor] tgrthaber.com Preuzeto 31. svibnja 2025.&lt;/ref&gt; Glavne uloge dijele [[Ozan Akbaba]] i [[Sinem Ünsal]].&lt;ref&gt;[https://boxofficeturkiye.com/haber/uzak-sehir-dizisinin-yayin-tarihi-belli-oldu--6333 Uzak Şehir dizisinin yayın tarihi belli oldu] boxofficeturkiye.com Preuzeto 31. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Radnja ==
{{Otkrivanje radnje}}
Priča počinje kada Alya Albora, koja živi u [[Kanada|Kanadi]], dolazi u [[Mardin]], [[grad]] [[obitelj]]i Albora, sa svojim sinom Denizom Cihanom kako bi ispunila posljednju želju svog pokojnog [[suprug]]a. Dok se Alya suočava s problemima i tragičnim gubicima koje je doživjela u prošlosti, istovremeno je pod snažnim utjecajem obitelji Albora. Dok misteriozne tajne obitelji počinju izlaziti na vidjelo, Alya i njezin sin Deniz moraju se boriti kako bi preživjeli i pronašli [[mir]].&lt;ref&gt;[https://www.kanald.com.tr/uzak-sehir/hikaye-ve-kunye Uzak Şehir] kanald.com.tr Preuzeto 31. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Glavni likovi ==
* [[Ozan Akbaba]] kao Cihan Albora
* [[Sinem Ünsal]] kao  Alya Smith Albora
* [[Kuzey Gezer]] kao  Deniz Cihan Albora
* [[Gonca Cilasun]] kao Sadakat Albora
* [[Atakan Özkaya]] kao Kaya Albora
* [[Müfit Kayacan]] kao Ecmel Albora	
* [[Ferit Kaya]] kao Demir Baybars	

== Pregled serije ==
Serija se u Hrvatskoj prikazuje na kanalu [[Nova TV]], gdje su epizode prepolovljene po minutaži pa ima duplo više epizoda. Na Novinoj streaming platformi [[Nova Plus]], broj epizoda je po turskom rednom broju i cjelovitoj minutaži od 120 minuta.

{{Pregled serije
|infoA         = {{abbr|Izv.|Izvori}}
|država1       = Turska
|nowrap        = da

|boja1         = #d0dcce
|poveznica1    = 
|epizode1      = {{Z|TUR}} 28 &lt;br&gt; {{Z|HRV}} 63
|premijera1    = {{premijera|11|11|2024}}
|finale1       = {{finale|2|6|2025}}
|premijeraHR1  = {{premijera|10|6|2025}}
|finaleHR1     = {{finale|4|9|2025}}
|infoA1        = &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-06-04|title=&quot;Daleki grad&quot; od utorka, 10.6. na Novoj TV!|url=https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250617193024/https://novatv.dnevnik.hr/serije/daleki-grad/clanak/zanimljivosti/kada-se-proslost-i-sadasnjost-sudare-samo-ljubav-i-istina-mogu-prezivjeti---917168.html|archive-date=2025-06-17|access-date=2025-07-23|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt;

|boja2         = #d9a87f
|poveznica2    = 
|epizode2      = {{Z|TUR}} 35&lt;br&gt; {{Z|HRV}} 30
|premijera2    = {{premijera|15|9|2025}}
|finale2       = {{finale|1.|6|2026}}
|premijeraHR2  = {{premijera|5|1|2026}}
|finaleHR2     = {{finale|||2026}}
|infoA2        = {{N/A|—}}
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Turske serije prikazivane u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Turske serije]]
[[Kategorija:Dramske serije]]
[[Kategorija:Televizijske serije koje su počele 2024.]]</text>
      <sha1>angv8u0yvsixkio0n86xql6ue9kqshi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>3. HNL – Jug 1992.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>796553</id>
    <revision>
      <id>7479144</id>
      <parentid>7372950</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T12:07:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Momčadi */</comment>
      <origin>7479144</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8205" sha1="tcaq4f7kyn17jhfv2srclp00ceyvhuz" xml:space="preserve">{{sporedni|3. HNL 1992.#Jug|l1=3. rang HNL-a 1992.}} 
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]]
| sezona                    = 1992.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = III.
| prvaci                    = [[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]]
| broj klubova              = 14
| promovirani               = [[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]]&lt;br/&gt;[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
| degradirani               = 
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 225
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = 
| sljedeća sezona           = [[3. HNL – Jug 1992./93.|1992./93.]]
}}

'''[[3. NL – Jug|Treća hrvatska nogometna liga – Jug]]''' predstavlja treći stupanj hrvatskog nogometnog prvenstva. Liga se sastojala od 14 momčadi podijeljene u dvije skupine, skupine &quot;Sjever&quot; i &quot;Jug&quot;. 

Prvak je postao &quot;[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]&quot; iz [[Kaštel Sućurac|Kaštel Sućurca]].

== Sustav natjecanja ==
14 momčadi podijeljene su u dvije skupine (7 momčadi u skupini), liga je igrana dvokružnim ligaškim sustavom (12 kola). 

Nakon 12 kola prvaci obje skupine ulazu u majstoricu za prvaka gdje igraju finalnu utakmicu za prvaka lige.

== Momčadi ==
{{Lokacijska karta+ |Dalmacija |float=right |width=400 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu Dalmacije&lt;br/&gt;&lt;center&gt;[[File:Red pog.svg|8px]] Skupina &quot;Sjever&quot;; [[File:Blue pog.svg|8px]] Skupina &quot;Jug&quot;&lt;/center&gt; |places=
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.70 |long=16.66 |label=&lt;small&gt;[[NK Glavice|Borac Glavice]] |mark= red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.55 |long=16.42 |label=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.52 |long=16.55 |label=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.97 |long=15.43 |label=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.44 |long=16.69 |label=[[NK Omiš|Omiš]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.45 |long=16.65 |label=[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.98 |long=17.19 |label=[[NK Orebić|Orebić]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.94 |long=15.46 |label=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.42 |long=17.21 |label=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]] |mark= Blue pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.05 |long=17.53 |label=[[NK Gusar Komin|Gusar]] |mark= Blue pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.27 |long=17.05 |label=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]] |mark= Blue pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.02 |long=17.58 |label=[[NK Maestral Krvavac|Maestral]] |mark= Blue pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.39 |long=17.24 |label=[[NK Mračaj Runović|Mračaj]] |mark= Blue pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.98 |long=17.19 |label=[[NK Orebić|Orebić]] |mark= Blue pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.29 |long=17.02 |label=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] |mark= Blue pog.svg |position=bottom}}&lt;/small&gt;
}}

{| 
|-
|width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;40%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
; Sjever
* ''[[NK Glavice|Borac]]'' – [[Glavice]]
* ''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran]]'' – [[Kaštel Sućurac]], [[Kaštela]]
* ''[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]'' – [[Žrnovnica (Split)|Žrnovnica]]
* ''[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]'' – [[Sveti Filip i Jakov]]
* ''[[NK Omiš|Omiš]]'' – [[Omiš]]
* ''[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]'' – [[Dugi Rat]]
* ''[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]]'' – [[Biograd na Moru]]

|valign=&quot;top&quot;|
; Jug
* ''[[NK Croatia Zmijavci|Croatia]]'' – [[Zmijavci]]
* ''[[NK Gusar Komin|Gusar]]'' – [[Komin (Ploče)|Komin]]
* ''[[HNK Jadran Tučepi|Jadran]]'' – [[Tučepi]]
* ''[[NK Maestral Krvavac|Maestral]]'' – [[Krvavac]]
* ''[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]'' – [[Runović]]
* ''[[NK Orebić|Orebić]]'' – [[Orebić]]
* ''[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj]]'' – [[Makarska]]

|-
|}

== Ljestvice ==
=== Sjever ===
{{točnost}}
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR
|winpoints=2

|team1=JKS  |name_JKS=[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]]
|team2=MOS  |name_MOS=[[HNK Mosor Žrnovnica|Mosor]]
|team3=ORK  |name_ORK=[[NK Orkan Dugi Rat|Orkan]]
|team4=PRB  |name_PRB=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
|team5=GLA  |name_GLA=[[NK Glavice|Borac Glavice]]
|team6=NVZ  |name_NVZ=[[NK Nova Zora Sveti Filip i Jakov|Nova Zora]]
|team7=OMI  |name_OMI=[[NK Omiš|Omiš]]

|win_JKS=6  |draw_JKS=5  |loss_JKS=1  |gf_JKS=20  |ga_JKS=9
|win_MOS=6  |draw_MOS=4  |loss_MOS=2  |gf_MOS=21  |ga_MOS=7
|win_ORK=5  |draw_ORK=3  |loss_ORK=4  |gf_ORK=15  |ga_ORK=10
|win_PRB=6  |draw_PRB=1  |loss_PRB=5  |gf_PRB=13  |ga_PRB=10
|win_GLA=4  |draw_GLA=1  |loss_GLA=7  |gf_GLA=14  |ga_GLA=20
|win_NVZ=2  |draw_NVZ=4  |loss_NVZ=6  |gf_NVZ=15  |ga_NVZ=19
|win_OMI=2  |draw_OMI=3  |loss_OMI=7  |gf_OMI=9   |ga_OMI=23

|status_JKS=P

|col_R1=green1|text_R1=[[2. HNL 1992./93.|2. HNL]]
|result1=R1

|update=complete
|source=&lt;ref name=&quot;hrnogometdb.webs.com&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20090209113738/http://hrnogometdb.webs.com/1992.html#3rang hrnogometdb.webs.com]&lt;/ref&gt; hrnogometdb.webs.com
}}&lt;/onlyinclude&gt;

==== Rezultati ====

=== Jug ===
{{točnost}}
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR
|winpoints=2

|team1=CRZ  |name_CRZ=[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|team2=ZMM  |name_ZMM=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]]
|team3=MRA  |name_MRA=[[NK Mračaj Runović|Mračaj]]
|team4=ORE  |name_ORE=[[NK Orebić|Orebić]]
|team5=GUS  |name_GUS=[[NK Gusar Komin|Gusar]]
|team6=MAE  |name_MAE=[[NK Maestral Krvavac|Maestral]]
|team7=JDT  |name_JDT=[[HNK Jadran Tučepi|Jadran Tučepi]]

|win_CRZ=9  |draw_CRZ=1  |loss_CRZ=2  |gf_CRZ=30  |ga_CRZ=10
|win_ZMM=5  |draw_ZMM=2  |loss_ZMM=5  |gf_ZMM=15  |ga_ZMM=12
|win_MRA=5  |draw_MRA=2  |loss_MRA=5  |gf_MRA=14  |ga_MRA=13
|win_ORE=4  |draw_ORE=3  |loss_ORE=5  |gf_ORE=14  |ga_ORE=16
|win_GUS=4  |draw_GUS=3  |loss_GUS=5  |gf_GUS=16  |ga_GUS=22
|win_MAE=3  |draw_MAE=4  |loss_MAE=5  |gf_MAE=17  |ga_MAE=22
|win_JDT=1  |draw_JDT=3  |loss_JDT=8  |gf_JDT=12  |ga_JDT=24

|status_CRZ=P

|col_R1=green1|text_R1=[[2. HNL 1992./93.|2. HNL]]
|result1=R1

|update=complete
|source=&lt;ref name=&quot;hrnogometdb.webs.com&quot; /&gt; hrnogometdb.webs.com
}}&lt;/onlyinclude&gt;

==== Rezultati ====

== Majstorica za prvaka ==
[[Dugi Rat]], 3. lipnja 1992.
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
|-
|'''[[HNK Jadran Kaštel Sućurac|Jadran Kaštel Sućurac]]'''
|2:1  
|[[NK Croatia Zmijavci|Croatia Zmijavci]]
|}
* HNK Jadran je prvak 3. HNL – Jug

== Povezani članci ==
* [[1. HNL 1992.]]
* [[2. HNL 1992.]]
* [[4. rang HNL-a 1992.]]
* [[5. rang HNL-a 1992.]]

== Vanjske poveznice ==

== Izvori ==
{{izvori}}

{{3. HNL - Jug sezone}}

[[Kategorija:3. HNL - Jug po sezonama|1992. Jug]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 1991./92.|3-jug]]</text>
      <sha1>tcaq4f7kyn17jhfv2srclp00ceyvhuz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:ČT prijedlog</title>
    <ns>10</ns>
    <id>796941</id>
    <revision>
      <id>7479416</id>
      <parentid>7413080</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:20:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>par nezatvorenih &lt;div&gt;</comment>
      <origin>7479416</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1398" sha1="azldl5rg24so4oafd5ghixihx2tv0sl" xml:space="preserve">&lt;templatestyles src=&quot;Predložak:ČT prijedlog/styles.css&quot; /&gt;
{{Sakrij-početak|Prijedlog za [[Wikipedija:Članak tjedna/{{{tjedan}}}|{{{tjedan}}}]] — {{{naslov}}}}}
&lt;div class=&quot;flex&quot; style=&quot;width:100%;margin-top:15px;&quot;&gt;
&lt;!-- Članak tjedna: početak 
--&gt;&lt;div class=&quot;okvir&quot; style=&quot;background:#f0f7ff;border-left-color:#a8d3ff;margin-right:5px;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:#fafafa;&quot;&gt;&lt;div class=&quot;glavnastranicazaglavlje&quot; style=&quot;padding:10px 20px;&quot;&gt;&lt;!--
--&gt;&lt;span class=&quot;arhiv-link&quot;&gt;&lt;small&gt;[[Wikipedija:Članak tjedna/Arhiv tjednih članaka|Arhiva]]&amp;nbsp;&lt;/small&gt;&lt;/span&gt;&lt;!--
--&gt;&lt;span class=&quot;naslov&quot;&gt;[[Wikipedija:Članak tjedna|&lt;span&gt;Članak&amp;nbsp;tjedna&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt;&lt;!---- prije je bio »Izabrani članak« ----&gt;
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;
&lt;div id=&quot;mp-left &quot; style=&quot;background:#f0f7ff;padding:10px;&quot;&gt;
&lt;!------------------ Predložak 
--&gt;&lt;div id=&quot;mp-tfa&quot;&gt;&lt;!--
tekst početak
--&gt;{{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|lijevo|175px]]}}
{{{tekst}}}
{{WP:Članak tjedna/tipke|naslov={{{naslov|naslov}}}}}&lt;!--
tekst kraj
--&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- /okvir--&gt;
&lt;!-- Članak tjedna: kraj --&gt;
&lt;!---- Novosti: Početak 
--&gt;&lt;div class=&quot;okvir&quot; style=&quot;background:#f0f7ff;border-left-color:#a8d3ff;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:#f0f7ff;padding:10px;&quot;&gt;
&lt;!-- Predložak 
--&gt;&lt;div&gt;
'''Predlagatelj:''' {{{predlagatelj}}}&lt;br&gt;
{{{glasovanje}}}
&lt;/div&gt;&lt;!-- Predložak kraj 
--&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- /okvir--&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- /flex--&gt;
{{Sakrij-kraj}}</text>
      <sha1>azldl5rg24so4oafd5ghixihx2tv0sl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479436</id>
      <parentid>7479416</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:10:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>test: rasklopljeno, svakom ograničena visina, scrollable; [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] vidi što dalje</comment>
      <origin>7479436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1104" sha1="9yejmzhsj9sx8pc2jjwhx1ur4rqqmg4" xml:space="preserve">&lt;templatestyles src=&quot;Predložak:ČT prijedlog/styles.css&quot; /&gt;
{|
! style=&quot;background:#fc9;font-size:90%&quot;|Prijedlog za [[Wikipedija:Članak tjedna/{{{tjedan}}}|{{{tjedan}}}]] — {{{naslov}}}
|-
|&lt;div class=&quot;flex&quot; style=&quot;width:100%;margin-top:5px;&quot;&gt;
&lt;!-- Članak tjedna: početak 
--&gt;&lt;div class=&quot;okvir&quot; style=&quot;background:#f0f7ff;border-left-color:#a8d3ff;margin-right:5px;max-height:14em;overflow-y:scroll;&quot;&gt;
&lt;div id=&quot;mp-left &quot; style=&quot;background:#f0f7ff;padding:10px;&quot;&gt;
&lt;!------------------ Predložak 
--&gt;&lt;div id=&quot;mp-tfa&quot;&gt;&lt;!--
tekst početak
--&gt;{{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|lijevo|175px]]}}
{{{tekst}}}
{{WP:Članak tjedna/tipke|naslov={{{naslov|naslov}}}}}&lt;!--
tekst kraj
--&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- /okvir--&gt;
&lt;!-- Članak tjedna: kraj --&gt;
&lt;!---- Novosti: Početak 
--&gt;&lt;div class=&quot;okvir&quot; style=&quot;background:#f0f7ff;border-left-color:#a8d3ff;max-height:14em;overflow-y:scroll;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:#f0f7ff;padding:10px;&quot;&gt;
&lt;!-- Predložak 
--&gt;&lt;div&gt;
'''Predlagatelj:''' {{{predlagatelj}}}&lt;br&gt;
{{{glasovanje}}}
&lt;/div&gt;&lt;!-- Predložak kraj 
--&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- /okvir--&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- /flex--&gt;
|}</text>
      <sha1>9yejmzhsj9sx8pc2jjwhx1ur4rqqmg4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479440</id>
      <parentid>7479436</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:35:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>u [[Predložak:ČT prijedlog/styles.css]]</comment>
      <origin>7479440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="911" sha1="8q3pfjh379listozdj08x78xd4xf86a" xml:space="preserve">&lt;templatestyles src=&quot;Predložak:ČT prijedlog/styles.css&quot; /&gt;
{|
! style=&quot;background:#fc9;font-size:90%&quot;|Prijedlog za [[Wikipedija:Članak tjedna/{{{tjedan}}}|{{{tjedan}}}]] — {{{naslov}}}
|-
|&lt;div class=&quot;flex&quot; style=&quot;width:100%;margin-top:5px;&quot;&gt;
&lt;!-- Članak tjedna: početak 
--&gt;&lt;div class=&quot;okvir&quot;&gt;
&lt;div id=&quot;mp-left &quot; style=&quot;background:#f0f7ff;padding:10px;&quot;&gt;
&lt;!------------------ Predložak 
--&gt;&lt;div id=&quot;mp-tfa&quot;&gt;&lt;!--
tekst početak
--&gt;{{#if:{{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|lijevo|175px]]}}
{{{tekst}}}
{{WP:Članak tjedna/tipke|naslov={{{naslov|naslov}}}}}&lt;!--
tekst kraj
--&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- /okvir--&gt;
&lt;!-- Članak tjedna: kraj --&gt;
&lt;!---- Novosti: Početak 
--&gt;&lt;div class=&quot;okvir&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:#f0f7ff;padding:10px;&quot;&gt;
&lt;!-- Predložak 
--&gt;&lt;div&gt;
'''Predlagatelj:''' {{{predlagatelj}}}&lt;br&gt;
{{{glasovanje}}}
&lt;/div&gt;&lt;!-- Predložak kraj 
--&gt;&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- /okvir--&gt;
&lt;/div&gt;&lt;!-- /flex--&gt;
|}</text>
      <sha1>8q3pfjh379listozdj08x78xd4xf86a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:ČT prijedlog/styles.css</title>
    <ns>10</ns>
    <id>796943</id>
    <revision>
      <id>7479438</id>
      <parentid>7389255</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:28:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>flex 50:50</comment>
      <origin>7479438</origin>
      <model>sanitized-css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="2506" sha1="syx04n67mrxo7tjfdpmgdoe0jmi6mv3" xml:space="preserve">ul {
	margin: 0.3em 0 0 1em;
}

.glavnastranicazaglavlje{
    padding: 10px 20px;
    /* display: block; */
    height: 4em;
    max-height: 50px;
    background-image: url(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1a/Pleter41.svg);
    background-image: url(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fc/Pleter-multi-gradient.svg);
    background-repeat: no-repeat;
    background-size: contain;
}

.okvir{
	box-shadow:0 0 0.3rem #999;
	border-left-width:8px;
	border-left-style: solid;
	margin-bottom: 7px;
	flex:1;
}

.flex {
	display: flex;
	flex-direction: row;
	justify-content: space-between;
	flex-wrap: wrap;
	gap:6px;
}

.naslov {
	font-family:Georgia;
	font-variant:small-caps;
	font-size:2em;
	z-index:950;
	text-shadow: 0px 0px #bab2b2;
}

.naslov div {
	margin: 0;
	padding: 0;
	font-size: inherit;
}

.naslov h3 {
	font-weight: normal;
	border: none;
	font-size: inherit;
}

.naslov span {
	color: #000000;
}

.arhiv-link{
	height: 1.5em; 
	float:right; 
	margin:0 7px;
	font-family:sans-serif;
	font-variant:small-caps;
	font-size:1.25em;
	text-transform: lowercase;
	z-index:950;
}

#mp-itn img {
	width: 100%;
	height: auto;
}

#mf-itn{
	padding: 1vw;
}

        /*POČETAK SEPARATORA*/
        
        .sep {
            position: relative;
            height: 1px;
        }

        .sep-crte:before {
            content: &quot;&quot;;
            position: absolute;
            top: 0;
            left: 5%;
            right: 5%;
            width: 90%;
            height: 1px;
            background-image: linear-gradient(to right, transparent, rgb(48, 49, 51), transparent);
        }

        .sep-slika:after {
            content: &quot;&quot;;
            position: absolute;
            z-index: 1;
            top: -9px;
            left: calc(50% - 9px);
            width: 30px;
            height: 18px;
            background-image: url(&quot;https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1a/Pleter41.svg&quot;);
            background-position: center;
            background-repeat: no-repeat;
            background-size: cover;
            background-color: whitesmoke;
            /*border: 1px solid rgb(48, 49, 51);
        border-radius: 50%;
        box-shadow: inset 0 0 0 2px white, 0 0 0 4px white;*/
        }
        /* KRAJ SEPARATORA */
        
/* mobilni dizajn */
@media only screen and (max-width: 640px) {
	.okvir {
		width: 100%;
	}
	
	  .arhiv-link{
  	margin: 0;
  }
  
  .glavnastranicazaglavlje{
  	background-size: auto;
  	max-height: 58px;
  	
  }
	
}</text>
      <sha1>syx04n67mrxo7tjfdpmgdoe0jmi6mv3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479441</id>
      <parentid>7479438</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:37:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>iz predloška</comment>
      <origin>7479441</origin>
      <model>sanitized-css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="2600" sha1="p0cjnplba3y5jraf9bqdem2ybe9bvlq" xml:space="preserve">ul {
	margin: 0.3em 0 0 1em;
}

.glavnastranicazaglavlje{
    padding: 10px 20px;
    /* display: block; */
    height: 4em;
    max-height: 50px;
    background-image: url(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1a/Pleter41.svg);
    background-image: url(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/fc/Pleter-multi-gradient.svg);
    background-repeat: no-repeat;
    background-size: contain;
}

.okvir{
	box-shadow:0 0 0.3rem #999;
	border-left-width:8px;
	border-left-style: solid;
	margin-bottom: 7px;
	flex:1;
	background:#f0f7ff;
	border-left-color:#a8d3ff;
	max-height:14em;
	overflow-y:scroll;
}

.flex {
	display: flex;
	flex-direction: row;
	justify-content: space-between;
	flex-wrap: wrap;
	gap:6px;
}

.naslov {
	font-family:Georgia;
	font-variant:small-caps;
	font-size:2em;
	z-index:950;
	text-shadow: 0px 0px #bab2b2;
}

.naslov div {
	margin: 0;
	padding: 0;
	font-size: inherit;
}

.naslov h3 {
	font-weight: normal;
	border: none;
	font-size: inherit;
}

.naslov span {
	color: #000000;
}

.arhiv-link{
	height: 1.5em; 
	float:right; 
	margin:0 7px;
	font-family:sans-serif;
	font-variant:small-caps;
	font-size:1.25em;
	text-transform: lowercase;
	z-index:950;
}

#mp-itn img {
	width: 100%;
	height: auto;
}

#mf-itn{
	padding: 1vw;
}

        /*POČETAK SEPARATORA*/
        
        .sep {
            position: relative;
            height: 1px;
        }

        .sep-crte:before {
            content: &quot;&quot;;
            position: absolute;
            top: 0;
            left: 5%;
            right: 5%;
            width: 90%;
            height: 1px;
            background-image: linear-gradient(to right, transparent, rgb(48, 49, 51), transparent);
        }

        .sep-slika:after {
            content: &quot;&quot;;
            position: absolute;
            z-index: 1;
            top: -9px;
            left: calc(50% - 9px);
            width: 30px;
            height: 18px;
            background-image: url(&quot;https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1a/Pleter41.svg&quot;);
            background-position: center;
            background-repeat: no-repeat;
            background-size: cover;
            background-color: whitesmoke;
            /*border: 1px solid rgb(48, 49, 51);
        border-radius: 50%;
        box-shadow: inset 0 0 0 2px white, 0 0 0 4px white;*/
        }
        /* KRAJ SEPARATORA */
        
/* mobilni dizajn */
@media only screen and (max-width: 800px) {
	.flex {
		flex-direction: column;
	}
	
	.arhiv-link{
  	margin: 0;
  }
  
	.glavnastranicazaglavlje{
  	background-size: auto;
  	max-height: 58px;
  	
  }
	
}</text>
      <sha1>p0cjnplba3y5jraf9bqdem2ybe9bvlq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>797235</id>
    <revision>
      <id>7479189</id>
      <parentid>7477146</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:01:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <origin>7479189</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58303" sha1="3quggg2vm58s6840p7jgax4zeb31gee" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Članak tjedna/Zaglavlje}}

== Drugi kvartal 2026. ==
{{#invoke:Članak tjedna|opis|godina= 2026|kvartal=2}}

== 14 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 14, 2026.
|naslov= Pizza
|slika= Pizza-3007395.jpg
|tekst= '''Pizza''' ili '''pica''' [[jelo]] je koje potječe iz [[Talijanska kuhinja|talijanske kuhinje]] (posebno iz [[Napulj|napuljskog]] područja), a obično se sastoji od ravne podloge od dizanog tijesta na bazi [[Brašno|pšeničnog brašna]], prelivene [[Rajčica|rajčicom]], [[Sir|sirom]] i drugim sastojcima, te pečene na visokoj temperaturi, tradicionalno u peći na drva.

Pojam ''pizza'' prvi se puta bilježi 997. godine u [[Latinski jezik|latinskom]] [[rukopis]]u iz grada [[Gaete]] na jugu Italije, u Laciju, na granici s [[Kampanija|Kampanijom]]. Godine 2009. napuljska pizza registrirana je pri [[Europska unija|Europskoj uniji]] kao zajamčeno tradicionalni specijalitet (''TSG''). Umijeće pripreme [[Pizza napoletana|napuljske pizze]] uvršteno je 2017. godine na [[UNESCO]]-ov popis [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne svjetske kulturne baštine]].

Pizza i njezine razne inačice ubrajaju se među najpopularnija jela na svijetu. Pizzu poslužuju razne vrste restorana – specijalizirane pizzerije, restorani [[Mediteranska prehrana|mediteranske kuhinje]], putem dostave, ali i kao [[ulična hrana]]. U Italiji se pizza u restoranima poslužuje nerazrezana i jede se priborom: [[nož]]em i [[vilica|vilicom]]. U neformalnim prilikama obično se reže na kriške koje se jedu [[ruka]]ma. Pizza se također prodaje u [[prodavaonica]]ma u raznim oblicima: smrznuta ili svježa, a priprema se u kućnim pećnicama.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:30, 13. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 15 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 15, 2026.
|naslov= Fidži
|slika= Flag of Fiji.svg
|tekst=
'''Fidži''' ([[Fidžijski jezik|fidžijski]]: ''Viti''; [[Fidžijski hindski jezik|fidžijski hindski]]: फ़िजी [''Fijī'']), službeno '''Republika Fidži''' [[Otočna država|otočna je država]] u [[Melanezija|Melaneziji]], u [[Oceanija|Oceaniji]], smještena u [[Tihi ocean|južnom Pacifiku]], oko 2000 [[Kilometar|kilometara]] od [[Sjeverni otok (Novi Zeland)|Sjevernoga otoka]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Najbliže susjedne zemlje Fidžiju su [[Vanuatu]] na zapadu, [[Nova Kaledonija]] na jugozapadu, [[Novi Zeland|novozelandski]] [[Kermadecovi otoci]] na jugoistoku, [[Tonga]] na istoku, [[Samoa|Samoansko otočje]] i [[Francuska|francuski]] kolektivitet [[Wallis i Futuna]] na sjeveroistoku, te [[Tuvalu]] na sjeveru. Fidži sačinjava [[otočje]] s više od 330 otoka, 110 od kojih je trajno naseljeno, te preko 500 [[Hrid|hridi]] i otočića, ukupne površine od 18 300 km{{sup|2}}. Najisturenija skupina otoka je [[Ono-i-Lau]]. Čak 87% ukupnoga stanovništva od oko 912 000 ljudi živi na otocima [[Viti Levu]] i [[Vanua Levu]]. Glavni grad [[Suva]] nalazi se na otoku Viti Levu i ujedno je i glavna luka na Fidžiju. Oko tri četvrtine stanovnika Fidžija živi uz obalna područja otoka Viti Levu mahom u [[Suva|Suvi]], ali i u manjim urbanim centrima poput [[Nadi|Nadija]], koji ima izrazito razvijen lokalni turizam, ili [[Lautoka|Lautoke]], gdje je razvijena industrija proizvodnje [[Saharoza|šećera]]. Zbog [[Geologija|geoloških]] karakteristika, unutrašnjost Viti Levua slabo je naseljena.

Većina fidžijskih otoka formirana je [[Vulkan|vulkanskom]] aktivnošću prije otprilike 150 milijuna godina. [[Geotermalna energija|Geotermalna aktivnost]], premda rijetka, povremeno je prisutna i danas, najčešće na otocima [[Vanua Levu]] i [[Taveuni]]. Geotermalni izvori na otoku Viti Levu nisu vulkanskog podrijetla te imaju niskotemperaturna (oko 35 - 60°C) površinska otpuštanja. Ljudi su na fidžijskom otočju živjeli od drugog tisućljeća pr. Kr. Isprva su to bili [[Austronezijski narodi|Austronežani]] i [[Melanežani]], s nešto malo [[Polinežani|polinezijskih]] utjecaja. Europljani su počeli posjećivati Fidži počevši od [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a nakon [[Kraljevstvo Fidži|kratkog razdoblja neovisnosti]], Fidži je [[1874.]] godine postao [[Fidži (kolonija)|kolonija]] [[Britansko Carstvo|Britanskoga Carstva]]. Fidži je do [[1970.]] godine imao status [[Krunska kolonija|krunske kolonije]], nakon čega je dobio veću autonomiju i status [[Fidži (dominion)|dominiona]]. Nakon [[Državni udari na Fidžiju 1987.|niza državnih udara]], vojna je vlast [[1987.]] godine proglasila [[Republika|republiku]]. Nakon uspješnog [[Državni udar na Fidžiju 2006.|državnog udara]] [[2006.]] godine, [[komodor]] [[Frank Bainimarama]] preuzeo je vlast u zemlji. Nakon što je Visoki sud tri godine kasnije proglasio vojnu vlast nezakonitom, [[Predsjednik Fidžija|predsjednik]] [[Josefa Iloilo]], koga je vojska zadržala kao nominalnog državnog poglavara, poništio je Ustav iz 1997. godine i ponovo imenovao Bainimaramu kao privremenog [[Premijer Fidžija|premijera]]. Kasnije tijekom iste godine, Iloila je naslijedio [[Epeli Nailatikau]]. Nakon godina odgode, dana [[17. rujna]] [[2014.]] godine konačno su održani opći, demokratski izbori na Fidžiju. Bainimarama je pobijedio na izborima, koje su međunarodni promatrači prihvatili.
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#000000; font-family:cursive;&quot;&gt;[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]&lt;/span&gt; 17:24, 4. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 16 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 16, 2026.
|naslov= Laponska sova
|slika= Strix nebulosa (Chouette lapone) - 393.jpg
|tekst= '''Laponska sova''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Strix nebulosa'') je [[ptica]] koja pripada redu [[sovke|sovki]] ([[Strigiformes]]) i porodici [[sova]] ([[Strigidae]]). Za razliku od [[šumska sova|šumske sove]] iz istoga roda, pripada velikim sovama; tijelo joj je dužine 61 – 84 centimetara, a prosječan raspon krila oko 140 centimetara. Ova zbijena sova sivog perja ima krupne oči s žutim bjeloočnicama i nema ušne [[ćuba|ćube]]. Ima karakteristično lice, koje se sastoji od šest ili više sivih ili smeđih koncentričnih krugova na bijeloj pozadini. Zbog veličine i boje poznata je i kao '''velika siva sova'''.

Ova sova živi na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutci]], a dijeli se na dvije podvrste: sjevernoameričku i euroazijsku. Pripada i pticama [[stanarica]]ma i [[selica]]ma, a glavni pokretač migracije je svakako [[predacija|plijen]].
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 09:44, 4. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 17 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 17, 2026.
|naslov=23. domobranska pješačka pukovnija Zadar
|slika= 23._zadarska_dom._pukovnija.jpg
|tekst= '''23. domobranska pješačka pukovnija Zadar''' (''k.k. Landwehr Infanterie Regiment „Zara“ Nr. 23''), od 1917. 23. streljačka pukovnija Zadar (''k.k. Schützenregiment Nr. 23'' ''„Zara“''), bila je [[Vojna postrojba|postrojba]] u sastavu carskog i kraljevskog domobranstva austrougarske vojske. [[Stožer]] pukovnije bio je u [[Zadar|Zadru]] od [[1909.]] godine. U Prvom svjetskom ratu postrojba se borila na [[Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)|Balkanskom]] i [[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|Talijanskom bojištu]]. Posebno se istaknula u Prvoj, Drugoj, Trećoj, Šestoj, i Jedanaestoj sočanskoj bitci.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:01, 21. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 18 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 18, 2026.
|naslov=Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)
|slika= Japan Impact 2023 - Yu-Gi-Oh (52765156950).jpg
|tekst= '''''Yu-Gi-Oh!'' Trading Card Game''' (u Aziji ''Yu-Gi-Oh! Official Card Game'') kartaška je igra koju je osmislio i izdao [[Konami]]. Igra se temelji na [[manga|mangi]] ''[[Yu-Gi-Oh!]]'' [[Kazuki Takashi|Kazukija Takashija]], odnosno na izmišljenoj igri '''''Duel Monsters''''' (''Dvoboj čudovišta''), izvorno poznatoj kao '''''Magic &amp; Wizards''''' (''Čarolija i čarobnjaci''), koja se povremeno prikazuje u epizodama mange, a okosnica je raznih ''[[anime]]''-adaptacija.

Tvrtka [[Konami]] predstavila je kartašku igru 1999. u Japanu. U Sjevernoj Americi i Europi predstavljena je u ožujku 2002., gdje ju je u početku prodavao [[Upper Deck Company]]. Dana 7. srpnja 2009. uvrštena je u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] kao najprodavanija igra kolekcionarskim kartama na svijetu jer je dotad diljem svijeta prodano više od 22 milijarde karata. Konami je do 31. ožujka 2011. diljem svijeta prodao 25,2 milijarde karata. Do siječnja 2021. širom svijeta prodano je otprilike 35 milijardi karata. [[#Yu-Gi-Oh! Speed Duel|''Yu-Gi-Oh!'' Speed Duel]], brža i pojednostavnjena inačica igre, predstavljena je u siječnju 2019. [[#Yu-Gi-Oh! Rush Duel|''Yu-Gi-Oh!'' Rush Duel]], druga ubrzana inačica igre, predstavljena je u travnju 2020. u Japanu.

S obzirom na to da je to jedna od najpopularnijih igara kolekcionarskim kartama, najvrednije karte iz igre među najskupljim su kartama te vrste.
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 7. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 19 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 19, 2026.
|naslov=Razdoblje Jōmon
|slika= Clay statue, late Jomon period.jpg
|tekst=U japanskoj povijesti '''razdobljem Jōmon''' ([[Japanski jezik|japanski]]: 縄文時代, romanizirano: ''Jōmon jidai'') smatra se period oko {{N|14000}}. pr. Kr. – 300. god. pr. Kr. kada je Japan činila zajednica [[Lovci-sakupljači|lovaca sakupljača]] i zemljoradnika u jedinstvenoj [[Sjedilački način života|sjedilačkoj]] i osobito kompleksnoj '''jōmonskoj kulturi'''. Naziv je japanski prijevod prvobitnog naziva ''cord-marked'' („otisnuto užetom”), koji je prvi upotrijebio američki [[Zoologija|zoolog]] i [[Orijentalizam|orijentalist]] Edward Sylvester Morse nakon otkrića krhotina [[Lončarstvo|lončarije]] 1877. godine. Posude ranijeg razdoblja Jōmon bile su karakteristične po utiskivanju užeta u vlažnu [[Glina (tlo)|glinu]] i smatra se da su među najstarijim primjercima lončarije u svijetu.

Pronađeno je mnoštvo alatki i nakita toga razdoblja, načinjenih od kosti, kamena, školjki i rogova životinja, kao i keramičkih figurica te keramičkih i lakiranih posuda. Često ga se uspoređuje i s [[Pretkolumbovska umjetnost|pretkolumbovskim kulturama]] sjeverozapadne obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a osobito s [[Valdivijska kultura|valdivijskom kulturom]] [[Ekvador|Ekvadora]] zbog slične kompleksnosti kulture primarno lovaca-sakupljača s ograničenom uporabom [[Hortikultura|hortikulture]].

|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#000000; font-family:cursive;&quot;&gt;[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]&lt;/span&gt; 13:36, 8. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 20 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 20, 2026.
|naslov= Hidroelektrična energija
|slika= ThreeGorgesDam-China2009.jpg
|tekst=
'''Hidroelektrična energija''' jest [[električna energija]] dobivena od [[Hidroenergija|mehaničke energije vode]]. Predstavlja 14 % svjetske električne energije, gotovo 4210 [[Kilovat-sat|TWh]] u 2023., što je više od svih ostalih [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora]] zajedno, a također i više od [[Nuklearna energija|nuklearne energije]]. Hidroenergija može na zahtjev osigurati velike količine električne energije s niskim udjelom potrošnje ugljika, što je čini ključnim elementom za stvaranje sigurnih i čistih sustava opskrbe električnom energijom. [[Hidroelektrana]] koja ima branu i [[Umjetno jezero|akumulaciju vode]] fleksibilan je izvor jer se količina proizvedene električne energije može povećati ili smanjiti u kratkom vremenu kao odgovor na promjenjivu potražnju. 

Nakon gradnje, hidroelektrana ne proizvodi izravan otpad i gotovo uvijek emitira znatno manje [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] od energetskih postrojenja na [[fosilna goriva]]. Međutim, kada se gradi u nizinama [[Kišna šuma|kišnih šuma]], gdje je dio šume potopljen, mogu se emitirati znatne količine stakleničkih plinova. Izgradnja hidroelektrana može imati značajan utjecaj na okoliš, prvenstveno u gubitku [[Obradivo tlo|obradivog zemljišta]] i raseljavanju stanovništva. One također narušavaju ekosustave rijeka, utječući na staništa, zamuljivanje i eroziju. Dok brane mogu ublažiti rizike od poplava, kolaps brana može imati katastrofalne učinke.
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:03, 7. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 21 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 21, 2026.
|naslov=Autobusni prijevoz u Zagrebu
|slika=Iveco Crossway LE City Elec 12, Zagreb, 2025.jpg
|tekst=[[Autobus|Autobusni]] prijevoz drugi je najprominentniji tip [[javni prijevoz|javnog prijevoza]] u [[Zagreb|Zagrebu]], nakon [[Tramvajski prijevoz u Zagrebu|tramvajskog prijevoza]]. Unutar Zagreba i pojedinih okolnih područja organizira ga i održava [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET). Redovni međugradski i međunarodni autobusni prijevoz iz Zagreba vodi se kroz [[Autobusni kolodvor Zagreb]].

Prvi oblik gradskog autobusnog prijevoza u Zagrebu nastao je krajem 1920-ih godina, a već 1931. objedinjen je s tramvajskim prometom pod upravom [[Gradska štedionica|Gradske štedionice]]. Nakon dugogodišnjeg stagniranja, prouzrokovanog u velikoj mjeri nepodobnom organizacijom gradskih autobusnih linija u odnosu na tramvajske, upotreba autobusne mreže i njezin opseg počeli su stabilno rasti poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Uz ubrzano širenje grada, kako po stanovništvu tako i prostorno, u drugoj polovici 20. stoljeća autobusna je mreža doživjela osobito proširenje na gotovo sva okolna naselja, uključujući satelitske gradove Zagreba. Širok opseg zagrebačkog autobusnog prijevoza povoljno je utjecao na izgradnju i naseljavanje tih mjesta.

|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#000000; font-family:cursive;&quot;&gt;[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]&lt;/span&gt; 13:36, 8. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 22 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 22, 2026.
|naslov= Lijepa naša domovino
|slika= Croatian anthem monument, Risvica 03.jpg
|tekst= '''''Lijepa naša domovino''''', često i samo '''''Lijepa naša''''', je [[državna himna]] [[Hrvatska|Hrvatske]] od 1972. godine. Tekst skladbe zasnovan je na pjesmi ''[[Horvatska domovina]]'' koju je napisao [[Antun Mihanović]] 1835. godine, a drži se da ju je preradio i prvi uglazbio [[Josip Runjanin]] sredinom 19. stoljeća uz doprinose drugih glazbenika. Mihanovićeva je izvorna pjesma s vremenom postala popularna nacionalna himna, a prvi je puta izvedena u uglazbljenoj inačici 1891. godine, kada je svečano izabrana za neslužbenu hrvatsku himnu. Pjesma je nakon toga u raznim oblicima, instrumentacijama i preinakama bila vrlo omiljena u Hrvatskoj, a amandmanom Ustava [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] 1972. godine konačno je postala službena državna himna. Donošenjem [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]] 1990. dobila je svoj stalan, obvezatni oblik i zakonsku zaštitu.

Njezine početne riječi često se rabe kao [[metonimija|metonim]] za Hrvatsku (''Lijepa Naša''). Ubraja se među malobrojne miroljubive himne jer veliča ljepote [[domovina|domovine]], a ne poziva na borbu ili [[Pokret otpora|otpor]] kao himne-[[koračnica|koračnice]].
|predlagatelj= Povodom Dana državnosti &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 23:18, 6. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 23 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 23, 2026.
|naslov= Interseksualnost
|slika= Intersex Pride Flag.svg
|tekst= '''Interseksualne''' su one osobe koje su se rodile s bilo kojim od nekoliko [[Spolna obilježja|spolnih obilježja]] (kombinacija [[Kromosomi|kromosoma]], [[Gonada|gonade]], [[Spolni organi|genitalije]] i dr.) koje je [[Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava|Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava]] odredio kao »izvan okvira tipičnih binarnih koncepcija muškog ili ženskog tijela«.

Dodjela spola pri rođenju obično se provodi prema [[Spolni organi|vanjskim genitalijama]] djeteta. Broj djece rođene s nejasnim genitalijama leži između 1 : 4500 i 1 : 2000 (0,02 – 0,05 %). Djeca također mogu razviti atipične kromosome, gonade ili [[Hormoni|hormone]].&gt; Neke su osobe odgajane kao djevojčice, odnosno dječaci, a oni se zatim u kasnijim fazama života počnu identificirati drugim rodom, iako većina nastavi prianjati dodijeljenu rodu. Statistika broja rođenja interseksualne djece varira ovisno o tome tko provodi istraživanje te o definiciji interseksualnosti koja se upotrebljava. [[Seksologija|Seksologinja]] [[Anne Fausto-Sterling]] te suautori njene knjige tvrde da bi stopa »nedimorfnog spolnog razvoja« u ljudi mogla biti čak 1,7 %.
|predlagatelj= Povodom početka mjeseca ponosa. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:00, 7. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 24 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 24, 2026.
|naslov=Dolazak Hrvata
|slika= Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg
|tekst= Problem '''dolaska Hrvata''' na današnje područje koje nastavaju do sada nije u potpunosti uspješno riješen. U [[historiografija|historiografiji]] i [[arheologija|arheologiji]] postoji nekoliko teorija s obzirom na izvore i njihova tumačenja. Po tradicionalnom kulturno-povijesnom pristupu, [[Hrvati]] su došli kao [[Slaveni]] iz [[Bijela Hrvatska|sjevernih krajeva]] krajem 6. ili početkom 7. stoljeća i uspješno se suprotstavivši [[Avari]]ma te naselivši područja današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nametnuvši starosjediocima svoj jezik, postupno su se stopili s različitim etničkim i kulturnim skupinama koje su zatekli. Po drugim pristupima, vrijeme migracije se datira u kasno 8. ili početak 9. stoljeća, a tradicionalnoj [[etnogeneza|etnogenezi]] se suprotstavljaju različiti modeli transfera malobrojne elite pa čak i identiteta kao [[Društvena klasa|socijalne klase]], a ne [[etnička grupa|etničke grupe]]. Najnovija istraživanja [[Populacijska genetika|populacijske genetike]] i [[arheogenetika|arheogenetike]] podržavaju tradicionalni pristup i model, Slaveni su zamijenili preko 80 % lokalnog predslavenskog genetskog fonda (kod današnjih Hrvata oko 65 – 70 %) i da su se doselili u 7. stoljeću iz pradomovine smještene negdje u istočnoj Europi.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 14. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 25 2026. ==
Nije predložen.

Prema naknadnom [[Posebno:diff/7404790|prijedlogu u kafiću]] dogovoren članak [[Tallinn]] ([[Wikipedija:Članak tjedna/25, 2026.]]). &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:47, 23. ožujka 2026. (CET)
== 26 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 26, 2026.
|naslov= Ivanjski vijenci
|slika= Ivanjski vijenac-ивањски венац (Midsummer wreaths) Pačetin 02.jpg
|tekst= '''Ivanjski vijenac''' dio je tradicionalnog [[Kršćanstvo|kršćanskog]] običaja u proslavu [[Ivanjdan|Ivanjdana]], danas tipičan za [[Pravoslavlje|pravoslavce]]. Pletu se na dan uoči obljetnice rođenja [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] (6. srpnja po gregorijanskom, odnosno 23. lipnja po julijanskom kalendaru). [[Ivanjsko cvijeće]] tvori osnovu vijenca, a sastav se ukrašava drugim, višebojnim cvijećem kao što su [[Ruža|ruže]], [[lavanda]] i [[Luk (biljni rod)|luk]]. Vijenac se postavlja na vanjski zid ili ogradu kuće prema ulici, a uklanja se tek iduće godine prilikom postavljanja novoga vijenca. Izrada vijenaca ponegdje je pridružena paljenju [[ivanjski krijesovi|ivanjskih krijesova]].

Vijenci su kroz povijest imali različite uloge u ivanjskim običajima južnoslavenskih kršćana, pa tako i katolika, no opstali su najviše u pravoslavnim zajednicama. Smatra se da predstavljaju nastavak pretkršćanskih tradicija, a rabili su se među ostalim za gatanje i zaštitu od prirodnih nepogoda. Slični  običaji izrade i uporabe vijenaca u prošlosti zabilježeni su diljem Europe.
|predlagatelj= Povodom Ivanja 24. lipnja &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:31, 5. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:33, 17. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== Treći kvartal 2026. ==
{{#invoke:Članak tjedna|opis|godina= 2026|kvartal=3}}

== 27 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 27, 2026.
|naslov= Srednjoškolsko igralište Elipsa
|slika=
|tekst= '''Srednjoškolsko igralište''' u [[Zagreb]]u, nekadašnja '''Elipsa''', smješteno je između Klaićeve ulice na sjeveru i Ulice Izidora Kršnjavoga na jugu, te između Rooseveltovog trga na istoku i Kačićeve ulice na zapadu. Postoji od 1891. godine kada je [[Hrvatski klub biciklista Sokol|Hrvatski klub biciklista „Sokol“]] izgradio prvo [[biciklizam|biciklističko]] trkalište u Zagrebu. Preuređivano nekoliko puta, današnji izgled ima od 1935. godine.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:18, 18. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 28 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 28, 2026.
|naslov=Buckinghamska palača
|slika= Buckingham Palace aerial view 2016 (cropped).jpg
|tekst='''Buckinghamska palača''' je kraljevska rezidencija u [[London]]u i administrativno sjedište [[Britanska monarhija|monarha Ujedinjenoga Kraljevstva]]. Palača je smještena u [[Grad Westminster|gradskoj četvrti Westminster]] i često je središnje mjesto državnih svečanosti i kraljevskih ceremonija, te ključna točka okupljanja za [[Britanci|britanski narod]] u vrijeme nacionalnoga veselja i žalosti.

Objekt oko koje je izgrađena današnja palača izvorno se nazivala Buckinghamska kuća. Bila je to velika gradska kuća izgrađena za prvog vojvodu od Buckinghama 1703. godine na području koje je bilo u privatnom vlasništvu najmanje 150 godina. Kupio ju je [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|kralj Đuro III.]] 1761. kao privatnu rezidenciju za [[Šarlota od Mecklenburg-Strelitza|kraljicu Šarlotu]] i od tada je nazivana Kraljičina kuća. Tijekom 19. stoljeća je pod vodstvom arhitekata [[John Nash (arhitekt)|Johna Nasha]] i [[Edward Blore|Edwarda Blorea]] započelo veliko proširenje postojeće zgrade tijekom kojeg su izgrađena tri krila oko središnjeg dvorišta. Buckinghamska palača postala je londonska rezidencija britanskoga monarha nakon dolaska [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]] 1837. godine.

Posljednja velika strukturalna proširenja učinjena su u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću uključujući Istočno pročelje na kojemu se nalazi dobro poznati balkon s kojega kraljevska obitelj tradicionalno pozdravlja građanstvo. Tijekom njemačkoga bombardiranja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] uništena je dvorska kapela, a na njenom je mjestu izgrađena [[Kraljičina galerija]], te je 1962. otvorena za javnost sa zbirkom umjetničkih djela iz [[Kraljevska zbirka|Kraljevske zbirke]].
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#000000; font-family:cursive;&quot;&gt;[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]&lt;/span&gt; 20:30, 4. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 29 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 29, 2026.
|naslov=Menelaj s tijelom Patrokla
|slika= Statue Pasquino Group in Loggia dei Lanzi.jpg
|tekst= '''''Grupa Pasquino''''' (također poznata kao '''''Menelaj koji nosi tijelo Patrokla''''' ili '''''Ajant koji nosi tijelo Ahila''''') je skupina mramornih skulptura koje kopiraju [[Helenistička umjetnost|helenistički]] [[Bronca|brončani]] original, koji datira iz otprilike 200.-150. pr. Kr. Poznato je najmanje petnaest rimskih mramornih kopija ove skulpture. Mnoge od ovih mramornih kopija imaju složenu umjetničku i društvenu povijest koja ilustrira stupanj do kojeg su improvizacijske &quot;restauracije&quot; rađene na fragmentima [[Rimska skulptura|antičke rimske skulpture]] tijekom 16. i 17. stoljeća, u kojima su suvremeni talijanski kipari izrađivali originalne i često proizvoljne i destruktivne dodatke u nastojanju da zamijene izgubljene fragmente antičkih skulptura.
Jedna od najpoznatijih verzija kompozicije, iako toliko raskomadana i oštećena da je odnos na prvi pogled jedva prepoznatljiv, je takozvani ''Pasquin'', jedan od [[Govoreći kipovi Rima|govorećih kipova Rima]]. Postavljen je na postolje 1501. i još uvijek nije restauriran. Verzija grupe, vjerojatno namijenjena predstavljanju drugih homerskih likova, dio je [[Skulpture iz Sperlonge|skulptura iz Sperlonge]] pronađenih 1957. godine.
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:41, 23. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 30 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 30, 2026.
|naslov= Bosančica 
|slika= Nauk_krstjanski.png
|tekst= '''Bosančica''' je [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološki]] i [[Ortografija|ortografski]] osobita inačica [[Ćirilica|ćirilice]] koja se rabila u [[Bosna|Bosni]] (franjevci: [[Matija Divković|M. Divković]], [[Ivan Bandulavić|I. Bandulavić]], [[Pavao Posilović|P. Posilović]] i dr.), [[Dubrovnik]]u (diplomatika, ''Dubrovački lekcionar,'' početak XVI. st.; ''[[Libro od mnozijeh razloga]],'' 1520. itd.) i [[Dalmacija|srednjoj Dalmaciji]]. Uz [[Glagoljica|glagoljicu]] i [[Latinica|latinicu]], bosančica je [[Hrvatski jezik|hrvatsko narodno pismo]].
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:48, 26. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 31 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 31, 2026.
|naslov=Kiseljak
|slika= Coat of arms Kiseljak.svg
|tekst= '''Kiseljak''' je [[općina]] i naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u [[Županija Središnja Bosna|Županiji Središnjoj Bosni]].

Udaljen je oko 36&amp;nbsp;km sjeverozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]] i oko 55&amp;nbsp;km jugoistočno od [[Travnik]]a. Poznat je po izvoru mineralne vode [[Sarajevski kiseljak|Sarajevskom kiseljaku]], [[Kiseljačke pogačice|kiseljačkim pogačicama]] i banjskom lječilištu. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013.]] u Kiseljaku živi 3554 stanovnika, dok područje općine okuplja {{Broj|20.772}} žitelja. Većinu stanovništva čine [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]].

Kiseljak se prvi put spominje u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. U [[Podastinje|Podastinju]] blizu Kiseljaka pronađeni su [[Stećak|stećci]] iz [[Srednji vijek|srednjega vijeka]] i rimskoga doba. Godine 1878., nakon što je Bosnu i Hercegovinu zauzela [[Austro-Ugarska]], Kiseljak se počinje razvijati kao banjsko-lječilišno mjesto. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] i [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kiseljak|bošnjačko-hrvatskog sukoba]], Kiseljak postaje sjedište [[Brigada HVO Josip ban Jelačić|brigade »Josip ban Jelačić«]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO).

O Kiseljaku je [[Jozo Penava]] skladao [[Pjesma o Kiseljaku|pjesmu]] koja je postala svojevrsna »himna« općine.
|predlagatelj= [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:33, 3. travnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 32 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 32, 2026.
|naslov= Bijeli Hrvati
|slika= Istocni_Slaveni_8_stoljece_(East_Slavic_people_8_ct).jpeg
|tekst= '''Bijeli Hrvati''', ili samo '''Hrvati''', bili su [[Slaveni|slavensko]] pleme koje je živjelo između [[Istočni Slaveni|istočnih]] i [[Zapadni Slaveni|zapadnih Slavena]], a preci su [[Hrvati|Hrvata]] na [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Spomeni i tragovi starih Hrvata nalaze se po [[Istočna Europa|istočnoj]] i [[Središnja Europa|središnjoj Europi]], odnosno zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], južnoj [[Poljska|Poljskoj]] i [[Češka|Češkoj]].
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:18, 18. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 33 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 33, 2026.
|naslov= Bir Tavil
|slika= Map_of_the_Hala'ib_Triangle_and_Bir_Tawil_in_1912.png
|tekst= '''Bir Tavil''' ([[egipatski arapski]]: بير طويل; [[transkripcija i transliteracija|transliteracija]]: ''Bir Tawil''; prijevod: „duboki bunar”) područje je površine 2060 km² koje se nalazi između [[Egipat|Egipta]] i [[Sudan]]a, ali na koje pravo ne polaže nijedna od tih država. Uz susjedni [[Halajpski trokut]] katkad se naziva i '''Trokut Bir Tavil''' premda je u obliku četverokuta. Ta se dva područja dotiču na [[četveromeđa|četveromeđi]].

Nijedna ga država nije prisvojila zbog neslaganja oko ravne političke granice između Egipta i Sudana uspostavljene 1899. i nepravilne administrativne granice uspostavljene tri godine poslije. Egipat priznaje političku, a Sudan administrativnu granicu, zbog čega na Halajpski trokut pravo polažu obje države, a na Bir Tavil nijedna. Bir Tavil do danas je jedino naseljivo mjesto na Zemlji na koji pravo nije položila ni jedna priznata državna vlast.
|predlagatelj= [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:00, 5. lipnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 34 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan=  34, 2026.
|naslov= Sorbi (pleme)
|slika= Племена-лужицких-сербов-pl.png
|tekst= '''Sorbi''' (također '''Sorabi''', '''Surbi''' ili '''Srbi''' i '''Bijeli Srbi'''), bili su srednjovjekovno ranoslavensko pleme koje je živjelo između rijeka [[Saale]] i [[Laba|Labe]], a kao plemenska konfederacija obuhvaćala šire prostore današnje [[Saska (pokrajina)|Saske]] i [[Tiringija|Tiringije]]. Bili su dio veće skupine zvane [[Polapski Slaveni]].

Njihova povijest prenosi se uglavnom putem [[franačka|franačkih]] srednjovjekovnih kronika, počevši od [[Fredegarova kronika|Fredegarove kronike]]. Spomenuta kronika izvještava da su se 631. godine, pod svojim prvim imenovanim vladarom, [[Dervan]]om, Sorbi odrekli odanosti [[Franačka|franačkom]] kralju i pridružili se široj slavenskoj plemenskoj zajednici koju je predvodio [[Samo]]. Smatra se kako su Sorbi istovjetni Bijelim Srbima koje spominje bizantski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu ''[[De Administrando Imperio]]'' (10. st.), koji su se doselili u 7. stoljeću na Balkan i preci su [[Srbi|Srba]].

Kroničari od 8. do 10. stoljeća spominju Sorbe uglavnom u vezi s graničnim sukobima sa susjednim stanovništvom. Pleme je prvi put prihvatilo vrhovnu vlast [[Karolinško Carstvo|Karolinškog Carstva]] pod [[Tunglo]]m 826. godine. Do sredine 9. stoljeća [[Karolinzi]] su uspostavili carsku pograničnu oblast poznatu kao [[Sorbska marka]] (''Limes Sorabicus'').
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:29, 28. travnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 35 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 35, 2026.
|naslov=Floor Jansen
|slika=HF2022Nightwish 3 (cropped).jpg
|tekst='''Floor Jansen''' ([[Goirle]], [[21. veljače]] [[1981.]]) [[nizozemska]] je pjevačica i kantautorica. Trenutačno pjeva u finskom metal-sastavu [[Nightwish]].

Na početku karijere pjevala je u skupini [[After Forever]], u kojoj je bila od 1997. do raspada dvanaest godina poslije. Potom je osnovala grupu [[ReVamp]], koja je objavila dva studijska albuma. Godine 2012., nakon što je [[Anette Olzon]] napustila Nightwish, pridružila se tom sastavu kao koncertna pjevačica do kraja turneje [[Imaginaerum World Tour]]. Godinu dana poslije službeno se pridružila skupini i, kako bi joj se mogla posvetiti, raspustila je ReVamp. Godine 2018. s Jørnom Viggom Lofstadom, gitaristom grupe [[Pagan's Mind]], osnovala je ''[[hard rock]]''-duo [[Northward]].

Često surađuje s [[Arjen Anthony Lucassen|Arjenom Anthonyjem Lucassenom]]; članica je njegove supergrupe [[Star One]] te je pjevala na [[Ayreon]]ovim albumima ''[[Universal Migrator Part 1: The Dream Sequencer]]'', ''[[01011001]]'' i ''[[The Source]]'', ali i na koncertnom albumu ''[[Ayreon Universe – The Best of Ayreon Live]]''. Također je pjevala nekoliko pjesama na albumu ''[[Quarterpast]]'' sastava [[Mayan (sastav)|MaYan]] i albumu ''[[Angels of the Apocalypse]]'' finske skupine [[Avalon (sastav)|Avalon]]. Starija je sestra pjevačice [[Irene Jansen]], koja je također surađivala s Ayreonom.
|predlagatelj= [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:00, 5. lipnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 36 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan=  36, 2026.
|naslov= The Backrooms
|slika= HobbyTown_USA_Oshkosh_interior_under_construction_2002_(The_Backrooms).jpg
|tekst= '''The Backrooms''' su izmišljena lokacija koja potječe iz objave na [[4chan]]u iz 2019. godine. Kao jedan od najpoznatijih primjera estetike [[Liminalni prostor|liminalnog prostora]], Backrooms se obično prikazuju kao nevjerojatno veliko ekstradimenzionalno prostranstvo praznih soba, do kojih se dolazi izlaskom iz stvarnosti.

Korisnici interneta proširili su koncept Backroomsa, uvodeći koncepte poput &quot;razina&quot;, slojeva Backroomsa koji su međusobno povezani; i &quot;entiteta&quot;, neprijateljskih stvorenja koja nastanjuju prostor. Početkom 2022. godine, američki YouTuber [[Kane Parsons]] objavio je prvi dio serije kratkih filmova [[Backrooms (web serija)|Backrooms]] na [[YouTube]]u. Viralnim videozapisima se pripisuju poticanje porasta sadržaja o Backrooms i populariziranju koncepta. Parsons je režirao [[Backrooms (film)|filmsku adaptaciju]] svoje serije u produkciji [[A24]].
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 37 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 37, 2026.
|naslov=Tom Clancy's Splinter Cell (videoigra)
|slika=
|tekst='''''Tom Clancy's Splinter Cell''''' [[akcijska igra|akcijsko]]-[[avanturistička igra|avanturistička]] je igra šuljanja koju je izradio [[Ubisoft Montreal|Ubi Soft Montreal]], a tvrtka [[Ubisoft|Ubi Soft]] objavila ju je 2002. Prva je videoigra u serijalu ''[[Tom Clancy's Splinter Cell|Splinter Cell]]'' i prati tajnog operativca [[Nacionalna sigurnosna agencija|Nacionalne sigurnosne agencije]] [[Sam Fisher|Sama Fishera]] (kojemu glas posuđuje glumac [[Michael Ironside]]). Nadahnuli su je serijal ''[[Metal Gear]]'' i igre [[Looking Glass Studios]]a, a oblikovana je u [[Unreal Engine 2|Unreal Engineu 2]].

Izvorno je objavljena isključivo za konzolu [[Xbox]], no igra je 2003. objavljena i za [[Microsoft Windows]], [[PlayStation 2]], [[GameCube]] i [[Mac OS X]]. Prilagođena inačica igre s bočnim prikazom, koju je izradio [[Gameloft]], objavljena je 2003. za [[Game Boy Advance]], mobilne telefone i [[N-Gage]] (igra za potonju platformu nosi podnaslov ''Team Stealth Action''). Remasterirana inačica igre u visokoj rezoluciji objavljena je u rujnu 2011. za [[PlayStation 3]], a u lipnju 2019. za [[Xbox One]].

Dobila je pohvale kritičara i smatra se jednom od najboljih videoigara u povijesti. Uspjeh igre potaknuo je izradu više nastavaka, među kojima je ''[[Tom Clancy's Splinter Cell: Pandora Tomorrow|Pandora Tomorrow]]'' (iz 2004.), i nekoliko romana koje je pod pseudonimom [[David Michaels]] napisalo više autora. [[Ubisoft Toronto]] trenutačno izrađuje novu inačicu igre.
|predlagatelj= [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:00, 5. lipnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 38 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 38, 2026.
|naslov=Aldo Manuzio
|slika= Vita_di_Aldo_Pio_Manuzio_-_portrait.png
|tekst= '''Aldo Pio Manuzio''' ([[Latinski jezik|lat.]]: Aldus Pius Manutius, [[Bassiano, Latina|Bassiano]] 1449./1452. – [[Venecija]], 6. veljače 1515.) bio je talijanski [[Humanizam|humanist]], učenjak, odgojitelj i utemeljitelj aldinske tiskare (''[[Aldinska tiskara|Aldina]]''). Kasniji dio svog života Manuzio je posvetio objavljivanju i širenju rijetkih tekstova. Njegov interes za grčke rukopise i njihovo očuvanje obilježava ga kao inovativnog izdavača svog doba posvećenog izdanjima koja je proizveo. Njegove enhiridije, male prijenosne knjige, unijele su revoluciju u kulturu čitanja i prethodnica su modernih knjiga s mekim koricama.

Manuzio je želio objaviti [[Starogrčki jezik|grčke]] tekstove za svoje čitatelje jer je vjerovao da su djela [[Aristotel|Aristotela]] ili [[Aristofan|Aristofana]] u izvornom grčkom obliku čista i nepatvorena prijevodom. Prije Manuzia izdavači su rijetko tiskali sveske na grčkom, uglavnom zbog složenosti davanja standardiziranog [[Grčko pismo|grčkog pisma]]. Manuzio je objavljivao rijetke rukopise u izvornom grčkom i [[Latinski jezik|latinskom]] obliku. Naručio je izradu slova na grčkom i latinskom jeziku koja nalikuju humanističkom rukopisu njegova doba; ti tipovi slova prvi su poznati prethodnik [[Kurzivno pismo|kurziva]]. Kako je popularnost Aldine rasla, Manuziove su se inovacije brzo kopirale širom Italije, unatoč njegovim naporima da spriječi pirateriju izdanja Aldine.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:23, 2. svibnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 39 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 39, 2026.
|naslov=Tales from the Borderlands
|slika=
|tekst='''''Tales from the Borderlands''''' interaktivna je humoristična, [[avanturistička igra|avanturistička]] i [[znanstvena fantastika|znanstvenofantastična]] [[videoigra]] u nekoliko epizoda utemeljena na serijalu ''[[Borderlands]]''. Izradio ju je [[Telltale Games]] po dozvoli [[Gearbox Software]]a, proizvođača igara u serijalu ''Borderlands'', i tvrtke [[2K (tvrtka)|2K]], koja izdaje te igre. Objavljena je u studenome 2014. za [[Android (operacijski sustav)|Android]], [[iOS]], [[Microsoft Windows]], [[OS X]], [[PlayStation 3]], [[PlayStation 4]], [[Xbox 360]] i [[Xbox One]] te 2021. za [[Nintendo Switch]].

Radnja u igri odvija se neko vrijeme poslije događaja u igri ''[[Borderlands 2]]'', a u glavnoj su ulozi Hyperionov zaposlenik Rhys i prevarantica Fiona s Pandore, koji udružuju snage kako bi pronašli riznicu i otvorili je. Igra je podijeljena u nekoliko epizoda, što je format kojim se Telltale koristio i za igre u serijalu ''[[The Walking Dead (serijal videoigara)|The Walking Dead]]'' te ''[[The Wolf Among Us]]'', a u kojem se igraču nude izbori i radnje koje znatno utječu na naknadne dijelove priče. Premda je primio kritike zbog zastarjelog pogona za igru i ponavljanja načina igre iz prijašnjih Telltaleovih naslova, ''Tales from the Borderlands'' uglavnom je dobio pohvale kritičara, koji su u recenzijama izdvojili kvalitetno osmišljene likove, emocionalnu dubinu, kreativne scene, humorističan scenarij i neočekivan patos.

Igra se poput brojnih Telltaleovih naslova prestala prodavati nakon što je Telltale 2018. iznenada prestao poslovati. [[2K Games]] uspio je otkupiti prava na igru i ponovno ju je izdao u veljači 2021. Nastavak ''[[New Tales from the Borderlands]]'' objavljen je u listopadu 2022.
|predlagatelj= [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:00, 5. lipnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== Četvrti kvartal 2026. ==
{{#invoke:Članak tjedna|opis|godina= 2026|kvartal=4}}

== 40 2026. ==

== 41 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 41, 2026.
|naslov=HŠK Concordia Zagreb
|slika= HŠK_Concordia.png
|tekst= '''Hrvatski športski klub Concordia''' bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[sport]]ski klub iz [[Zagreb]]a. Djelovao je od 1906. do 1945. Uz [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] i [[HAŠK]] bio je najznačajniji zagrebački sportski klub do 1945.
|predlagatelj=Povodom 120. godišnjice osnutka (10. 10. 1906.) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:59, 3. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 42 2026. ==

== 43 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 43 2026
|naslov=A24
|slika= A24_logo.svg
|tekst= '''A24 Films LLC''', poznatiji kao '''A24''', američka je neovisna [[Zabava|zabavna]] kompanija specijalizirana za produkciju [[film]]ova i [[Televizija|televizijskih]] sadržaja, kao i za [[Filmska distribucija|distribuciju filmova]]. Najpoznatiji su po distribuciji i produkciji modernih [[Art film|art]] i [[Kultni film|kultnih filmova]], uključujući [[Moonlight]] (2016.), [[Lady Bird]] (2017.), [[Hereditary]] (2018.), [[The Lighthouse]] (2019.), [[Uncut Gems]] (2019.), [[Everything Everywhere All at Once]] (2022.), [[The Iron Claw]] (2023.), [[Past Lives]] (2023.), [[Brutalist (2024.)|Brutalist]] (2024.), [[Građanski rat (film)|Građanski rat]] (2024.), [[Friendship]] (2024.) i [[Marty Supreme]] (2025.).

Daniel Katz, David Fenkel i John Hodges su osnovali kompaniju 2012. godine sa sjedištem u New Yorku. Svi su prethodno radili u filmskoj industriji i produkciji te napustili svoje pozicije kako bi osnovali kompaniju zvanu '''A24 Films''', koja se isključivo bavila distribucijom filmova. Počevši s filmom iz 2012. godine ''A Glimpse Inside the Mind of Charles Swan III'' redatelja [[Roman Coppola|Romana Coppole]], rast kompanije počeo je objavom filma ''Spring Breakers'' [[Harmony Korine|Harmonya Korinea]] kasnije te godine. Godine 2014. A24 je stekao američka prava na film ''[[Ex Machina (2015.)|Ex Machina]]'', a 2015. na film ''[[Soba (2015.)|Soba]]'', prije nego što je stekao svjetska prava na film [[Vještica (2015.)|Vještica]] [[Robert Eggers|Roberta Eggersa]]. Krajem 2013. sklopili su ugovore s [[Amazon Prime Video]]m i [[DirecTV Cinema|DirecTV Cinemom]]. Te iste godine film ''Moonlight'' je premijerno prikazan i naposljetku osvojio tri [[Oscar]]a od osam nominacija, uključujući [[Oscar za najbolji film|Oscara za najbolji film]]. Godine 2022. A24 je producirao film ''Everything Everywhere All at Once'', koji je osvojio Oscara za najbolji film i još šest Oscara; film je također dobio pohvale kako publike tako i kritičara. Bio je to njihov prvi film koji je zaradio 100 milijuna dolara na blagajnama.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:20, 16. svibnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 44 2026. ==

== 45 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 45 2026
|naslov=Hercegovački slučaj
|slika= &lt;!-- npr. Slika.jpg --&gt;
|tekst= '''Hercegovački slučaj''' ili '''Hercegovačka afera''' odnosi se na sukob između [[Hercegovačka franjevačka provincija|hercegovačkih franjevaca]] i [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]] oko raspodjele župa u navedenoj biskupiji. Sukob između franjevaca i biskupijskog klera nastao je obnovom redovne crkvene hijerarhije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], nakon što ju je [[Austro-Ugarska]] okupirala [[1881.]] godine. Hercegovački slučaj stvara veliki problem u odnosu između hercegovačkog svećenstva i katoličkih vjernika.

|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:29, 25. svibnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 46 2026. ==

== 47 2026. ==

== 48 2026. ==

== 49 2026. ==

== 50 2026. ==

== 51 2026. ==

== 52 2026. ==


== Prvi kvartal 2027. ==
{{#invoke:Članak tjedna|opis|godina= 2027|kvartal=1}}


== 53 2026. ==

== 01 2027. ==

== 02 2027. ==

== 03 2027. ==

== 04 2027. ==

== 05 2027. ==

== 06 2027. ==

== 07 2027. ==

== 08 2027. ==

== 09 2027. ==

== 10 2027. ==

== 11 2027. ==

== 12 2027. ==


[[Kategorija:Wikipedija:Članak tjedna]]</text>
      <sha1>3quggg2vm58s6840p7jgax4zeb31gee</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479443</id>
      <parentid>7479189</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:40:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* 41 2026. */ komentar</comment>
      <origin>7479443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58671" sha1="5e5hes7d78tgh8j5yfcmrbj3ewzkmry" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Članak tjedna/Zaglavlje}}

== Drugi kvartal 2026. ==
{{#invoke:Članak tjedna|opis|godina= 2026|kvartal=2}}

== 14 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 14, 2026.
|naslov= Pizza
|slika= Pizza-3007395.jpg
|tekst= '''Pizza''' ili '''pica''' [[jelo]] je koje potječe iz [[Talijanska kuhinja|talijanske kuhinje]] (posebno iz [[Napulj|napuljskog]] područja), a obično se sastoji od ravne podloge od dizanog tijesta na bazi [[Brašno|pšeničnog brašna]], prelivene [[Rajčica|rajčicom]], [[Sir|sirom]] i drugim sastojcima, te pečene na visokoj temperaturi, tradicionalno u peći na drva.

Pojam ''pizza'' prvi se puta bilježi 997. godine u [[Latinski jezik|latinskom]] [[rukopis]]u iz grada [[Gaete]] na jugu Italije, u Laciju, na granici s [[Kampanija|Kampanijom]]. Godine 2009. napuljska pizza registrirana je pri [[Europska unija|Europskoj uniji]] kao zajamčeno tradicionalni specijalitet (''TSG''). Umijeće pripreme [[Pizza napoletana|napuljske pizze]] uvršteno je 2017. godine na [[UNESCO]]-ov popis [[Nematerijalna kulturna baština|nematerijalne svjetske kulturne baštine]].

Pizza i njezine razne inačice ubrajaju se među najpopularnija jela na svijetu. Pizzu poslužuju razne vrste restorana – specijalizirane pizzerije, restorani [[Mediteranska prehrana|mediteranske kuhinje]], putem dostave, ali i kao [[ulična hrana]]. U Italiji se pizza u restoranima poslužuje nerazrezana i jede se priborom: [[nož]]em i [[vilica|vilicom]]. U neformalnim prilikama obično se reže na kriške koje se jedu [[ruka]]ma. Pizza se također prodaje u [[prodavaonica]]ma u raznim oblicima: smrznuta ili svježa, a priprema se u kućnim pećnicama.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:30, 13. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 15 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 15, 2026.
|naslov= Fidži
|slika= Flag of Fiji.svg
|tekst=
'''Fidži''' ([[Fidžijski jezik|fidžijski]]: ''Viti''; [[Fidžijski hindski jezik|fidžijski hindski]]: फ़िजी [''Fijī'']), službeno '''Republika Fidži''' [[Otočna država|otočna je država]] u [[Melanezija|Melaneziji]], u [[Oceanija|Oceaniji]], smještena u [[Tihi ocean|južnom Pacifiku]], oko 2000 [[Kilometar|kilometara]] od [[Sjeverni otok (Novi Zeland)|Sjevernoga otoka]] [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]. Najbliže susjedne zemlje Fidžiju su [[Vanuatu]] na zapadu, [[Nova Kaledonija]] na jugozapadu, [[Novi Zeland|novozelandski]] [[Kermadecovi otoci]] na jugoistoku, [[Tonga]] na istoku, [[Samoa|Samoansko otočje]] i [[Francuska|francuski]] kolektivitet [[Wallis i Futuna]] na sjeveroistoku, te [[Tuvalu]] na sjeveru. Fidži sačinjava [[otočje]] s više od 330 otoka, 110 od kojih je trajno naseljeno, te preko 500 [[Hrid|hridi]] i otočića, ukupne površine od 18 300 km{{sup|2}}. Najisturenija skupina otoka je [[Ono-i-Lau]]. Čak 87% ukupnoga stanovništva od oko 912 000 ljudi živi na otocima [[Viti Levu]] i [[Vanua Levu]]. Glavni grad [[Suva]] nalazi se na otoku Viti Levu i ujedno je i glavna luka na Fidžiju. Oko tri četvrtine stanovnika Fidžija živi uz obalna područja otoka Viti Levu mahom u [[Suva|Suvi]], ali i u manjim urbanim centrima poput [[Nadi|Nadija]], koji ima izrazito razvijen lokalni turizam, ili [[Lautoka|Lautoke]], gdje je razvijena industrija proizvodnje [[Saharoza|šećera]]. Zbog [[Geologija|geoloških]] karakteristika, unutrašnjost Viti Levua slabo je naseljena.

Većina fidžijskih otoka formirana je [[Vulkan|vulkanskom]] aktivnošću prije otprilike 150 milijuna godina. [[Geotermalna energija|Geotermalna aktivnost]], premda rijetka, povremeno je prisutna i danas, najčešće na otocima [[Vanua Levu]] i [[Taveuni]]. Geotermalni izvori na otoku Viti Levu nisu vulkanskog podrijetla te imaju niskotemperaturna (oko 35 - 60°C) površinska otpuštanja. Ljudi su na fidžijskom otočju živjeli od drugog tisućljeća pr. Kr. Isprva su to bili [[Austronezijski narodi|Austronežani]] i [[Melanežani]], s nešto malo [[Polinežani|polinezijskih]] utjecaja. Europljani su počeli posjećivati Fidži počevši od [[17. stoljeće|17. stoljeća]], a nakon [[Kraljevstvo Fidži|kratkog razdoblja neovisnosti]], Fidži je [[1874.]] godine postao [[Fidži (kolonija)|kolonija]] [[Britansko Carstvo|Britanskoga Carstva]]. Fidži je do [[1970.]] godine imao status [[Krunska kolonija|krunske kolonije]], nakon čega je dobio veću autonomiju i status [[Fidži (dominion)|dominiona]]. Nakon [[Državni udari na Fidžiju 1987.|niza državnih udara]], vojna je vlast [[1987.]] godine proglasila [[Republika|republiku]]. Nakon uspješnog [[Državni udar na Fidžiju 2006.|državnog udara]] [[2006.]] godine, [[komodor]] [[Frank Bainimarama]] preuzeo je vlast u zemlji. Nakon što je Visoki sud tri godine kasnije proglasio vojnu vlast nezakonitom, [[Predsjednik Fidžija|predsjednik]] [[Josefa Iloilo]], koga je vojska zadržala kao nominalnog državnog poglavara, poništio je Ustav iz 1997. godine i ponovo imenovao Bainimaramu kao privremenog [[Premijer Fidžija|premijera]]. Kasnije tijekom iste godine, Iloila je naslijedio [[Epeli Nailatikau]]. Nakon godina odgode, dana [[17. rujna]] [[2014.]] godine konačno su održani opći, demokratski izbori na Fidžiju. Bainimarama je pobijedio na izborima, koje su međunarodni promatrači prihvatili.
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#000000; font-family:cursive;&quot;&gt;[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]&lt;/span&gt; 17:24, 4. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 16 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 16, 2026.
|naslov= Laponska sova
|slika= Strix nebulosa (Chouette lapone) - 393.jpg
|tekst= '''Laponska sova''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Strix nebulosa'') je [[ptica]] koja pripada redu [[sovke|sovki]] ([[Strigiformes]]) i porodici [[sova]] ([[Strigidae]]). Za razliku od [[šumska sova|šumske sove]] iz istoga roda, pripada velikim sovama; tijelo joj je dužine 61 – 84 centimetara, a prosječan raspon krila oko 140 centimetara. Ova zbijena sova sivog perja ima krupne oči s žutim bjeloočnicama i nema ušne [[ćuba|ćube]]. Ima karakteristično lice, koje se sastoji od šest ili više sivih ili smeđih koncentričnih krugova na bijeloj pozadini. Zbog veličine i boje poznata je i kao '''velika siva sova'''.

Ova sova živi na [[Sjeverna polutka|sjevernoj polutci]], a dijeli se na dvije podvrste: sjevernoameričku i euroazijsku. Pripada i pticama [[stanarica]]ma i [[selica]]ma, a glavni pokretač migracije je svakako [[predacija|plijen]].
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 09:44, 4. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 17 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 17, 2026.
|naslov=23. domobranska pješačka pukovnija Zadar
|slika= 23._zadarska_dom._pukovnija.jpg
|tekst= '''23. domobranska pješačka pukovnija Zadar''' (''k.k. Landwehr Infanterie Regiment „Zara“ Nr. 23''), od 1917. 23. streljačka pukovnija Zadar (''k.k. Schützenregiment Nr. 23'' ''„Zara“''), bila je [[Vojna postrojba|postrojba]] u sastavu carskog i kraljevskog domobranstva austrougarske vojske. [[Stožer]] pukovnije bio je u [[Zadar|Zadru]] od [[1909.]] godine. U Prvom svjetskom ratu postrojba se borila na [[Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)|Balkanskom]] i [[Talijansko bojište (Prvi svjetski rat)|Talijanskom bojištu]]. Posebno se istaknula u Prvoj, Drugoj, Trećoj, Šestoj, i Jedanaestoj sočanskoj bitci.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:01, 21. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 18 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 18, 2026.
|naslov=Yu-Gi-Oh! (kartaška igra)
|slika= Japan Impact 2023 - Yu-Gi-Oh (52765156950).jpg
|tekst= '''''Yu-Gi-Oh!'' Trading Card Game''' (u Aziji ''Yu-Gi-Oh! Official Card Game'') kartaška je igra koju je osmislio i izdao [[Konami]]. Igra se temelji na [[manga|mangi]] ''[[Yu-Gi-Oh!]]'' [[Kazuki Takashi|Kazukija Takashija]], odnosno na izmišljenoj igri '''''Duel Monsters''''' (''Dvoboj čudovišta''), izvorno poznatoj kao '''''Magic &amp; Wizards''''' (''Čarolija i čarobnjaci''), koja se povremeno prikazuje u epizodama mange, a okosnica je raznih ''[[anime]]''-adaptacija.

Tvrtka [[Konami]] predstavila je kartašku igru 1999. u Japanu. U Sjevernoj Americi i Europi predstavljena je u ožujku 2002., gdje ju je u početku prodavao [[Upper Deck Company]]. Dana 7. srpnja 2009. uvrštena je u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] kao najprodavanija igra kolekcionarskim kartama na svijetu jer je dotad diljem svijeta prodano više od 22 milijarde karata. Konami je do 31. ožujka 2011. diljem svijeta prodao 25,2 milijarde karata. Do siječnja 2021. širom svijeta prodano je otprilike 35 milijardi karata. [[#Yu-Gi-Oh! Speed Duel|''Yu-Gi-Oh!'' Speed Duel]], brža i pojednostavnjena inačica igre, predstavljena je u siječnju 2019. [[#Yu-Gi-Oh! Rush Duel|''Yu-Gi-Oh!'' Rush Duel]], druga ubrzana inačica igre, predstavljena je u travnju 2020. u Japanu.

S obzirom na to da je to jedna od najpopularnijih igara kolekcionarskim kartama, najvrednije karte iz igre među najskupljim su kartama te vrste.
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 7. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 19 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 19, 2026.
|naslov=Razdoblje Jōmon
|slika= Clay statue, late Jomon period.jpg
|tekst=U japanskoj povijesti '''razdobljem Jōmon''' ([[Japanski jezik|japanski]]: 縄文時代, romanizirano: ''Jōmon jidai'') smatra se period oko {{N|14000}}. pr. Kr. – 300. god. pr. Kr. kada je Japan činila zajednica [[Lovci-sakupljači|lovaca sakupljača]] i zemljoradnika u jedinstvenoj [[Sjedilački način života|sjedilačkoj]] i osobito kompleksnoj '''jōmonskoj kulturi'''. Naziv je japanski prijevod prvobitnog naziva ''cord-marked'' („otisnuto užetom”), koji je prvi upotrijebio američki [[Zoologija|zoolog]] i [[Orijentalizam|orijentalist]] Edward Sylvester Morse nakon otkrića krhotina [[Lončarstvo|lončarije]] 1877. godine. Posude ranijeg razdoblja Jōmon bile su karakteristične po utiskivanju užeta u vlažnu [[Glina (tlo)|glinu]] i smatra se da su među najstarijim primjercima lončarije u svijetu.

Pronađeno je mnoštvo alatki i nakita toga razdoblja, načinjenih od kosti, kamena, školjki i rogova životinja, kao i keramičkih figurica te keramičkih i lakiranih posuda. Često ga se uspoređuje i s [[Pretkolumbovska umjetnost|pretkolumbovskim kulturama]] sjeverozapadne obale [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], a osobito s [[Valdivijska kultura|valdivijskom kulturom]] [[Ekvador|Ekvadora]] zbog slične kompleksnosti kulture primarno lovaca-sakupljača s ograničenom uporabom [[Hortikultura|hortikulture]].

|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#000000; font-family:cursive;&quot;&gt;[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]&lt;/span&gt; 13:36, 8. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 20 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 20, 2026.
|naslov= Hidroelektrična energija
|slika= ThreeGorgesDam-China2009.jpg
|tekst=
'''Hidroelektrična energija''' jest [[električna energija]] dobivena od [[Hidroenergija|mehaničke energije vode]]. Predstavlja 14 % svjetske električne energije, gotovo 4210 [[Kilovat-sat|TWh]] u 2023., što je više od svih ostalih [[Obnovljiva energija|obnovljivih izvora]] zajedno, a također i više od [[Nuklearna energija|nuklearne energije]]. Hidroenergija može na zahtjev osigurati velike količine električne energije s niskim udjelom potrošnje ugljika, što je čini ključnim elementom za stvaranje sigurnih i čistih sustava opskrbe električnom energijom. [[Hidroelektrana]] koja ima branu i [[Umjetno jezero|akumulaciju vode]] fleksibilan je izvor jer se količina proizvedene električne energije može povećati ili smanjiti u kratkom vremenu kao odgovor na promjenjivu potražnju. 

Nakon gradnje, hidroelektrana ne proizvodi izravan otpad i gotovo uvijek emitira znatno manje [[Staklenički plinovi|stakleničkih plinova]] od energetskih postrojenja na [[fosilna goriva]]. Međutim, kada se gradi u nizinama [[Kišna šuma|kišnih šuma]], gdje je dio šume potopljen, mogu se emitirati znatne količine stakleničkih plinova. Izgradnja hidroelektrana može imati značajan utjecaj na okoliš, prvenstveno u gubitku [[Obradivo tlo|obradivog zemljišta]] i raseljavanju stanovništva. One također narušavaju ekosustave rijeka, utječući na staništa, zamuljivanje i eroziju. Dok brane mogu ublažiti rizike od poplava, kolaps brana može imati katastrofalne učinke.
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:03, 7. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 21 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 21, 2026.
|naslov=Autobusni prijevoz u Zagrebu
|slika=Iveco Crossway LE City Elec 12, Zagreb, 2025.jpg
|tekst=[[Autobus|Autobusni]] prijevoz drugi je najprominentniji tip [[javni prijevoz|javnog prijevoza]] u [[Zagreb|Zagrebu]], nakon [[Tramvajski prijevoz u Zagrebu|tramvajskog prijevoza]]. Unutar Zagreba i pojedinih okolnih područja organizira ga i održava [[Zagrebački električni tramvaj]] (ZET). Redovni međugradski i međunarodni autobusni prijevoz iz Zagreba vodi se kroz [[Autobusni kolodvor Zagreb]].

Prvi oblik gradskog autobusnog prijevoza u Zagrebu nastao je krajem 1920-ih godina, a već 1931. objedinjen je s tramvajskim prometom pod upravom [[Gradska štedionica|Gradske štedionice]]. Nakon dugogodišnjeg stagniranja, prouzrokovanog u velikoj mjeri nepodobnom organizacijom gradskih autobusnih linija u odnosu na tramvajske, upotreba autobusne mreže i njezin opseg počeli su stabilno rasti poslije [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]]. Uz ubrzano širenje grada, kako po stanovništvu tako i prostorno, u drugoj polovici 20. stoljeća autobusna je mreža doživjela osobito proširenje na gotovo sva okolna naselja, uključujući satelitske gradove Zagreba. Širok opseg zagrebačkog autobusnog prijevoza povoljno je utjecao na izgradnju i naseljavanje tih mjesta.

|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#000000; font-family:cursive;&quot;&gt;[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]&lt;/span&gt; 13:36, 8. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 22 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 22, 2026.
|naslov= Lijepa naša domovino
|slika= Croatian anthem monument, Risvica 03.jpg
|tekst= '''''Lijepa naša domovino''''', često i samo '''''Lijepa naša''''', je [[državna himna]] [[Hrvatska|Hrvatske]] od 1972. godine. Tekst skladbe zasnovan je na pjesmi ''[[Horvatska domovina]]'' koju je napisao [[Antun Mihanović]] 1835. godine, a drži se da ju je preradio i prvi uglazbio [[Josip Runjanin]] sredinom 19. stoljeća uz doprinose drugih glazbenika. Mihanovićeva je izvorna pjesma s vremenom postala popularna nacionalna himna, a prvi je puta izvedena u uglazbljenoj inačici 1891. godine, kada je svečano izabrana za neslužbenu hrvatsku himnu. Pjesma je nakon toga u raznim oblicima, instrumentacijama i preinakama bila vrlo omiljena u Hrvatskoj, a amandmanom Ustava [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] 1972. godine konačno je postala službena državna himna. Donošenjem [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava Republike Hrvatske]] 1990. dobila je svoj stalan, obvezatni oblik i zakonsku zaštitu.

Njezine početne riječi često se rabe kao [[metonimija|metonim]] za Hrvatsku (''Lijepa Naša''). Ubraja se među malobrojne miroljubive himne jer veliča ljepote [[domovina|domovine]], a ne poziva na borbu ili [[Pokret otpora|otpor]] kao himne-[[koračnica|koračnice]].
|predlagatelj= Povodom Dana državnosti &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 23:18, 6. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} —[[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 20:03, 16. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 23 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 23, 2026.
|naslov= Interseksualnost
|slika= Intersex Pride Flag.svg
|tekst= '''Interseksualne''' su one osobe koje su se rodile s bilo kojim od nekoliko [[Spolna obilježja|spolnih obilježja]] (kombinacija [[Kromosomi|kromosoma]], [[Gonada|gonade]], [[Spolni organi|genitalije]] i dr.) koje je [[Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava|Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava]] odredio kao »izvan okvira tipičnih binarnih koncepcija muškog ili ženskog tijela«.

Dodjela spola pri rođenju obično se provodi prema [[Spolni organi|vanjskim genitalijama]] djeteta. Broj djece rođene s nejasnim genitalijama leži između 1 : 4500 i 1 : 2000 (0,02 – 0,05 %). Djeca također mogu razviti atipične kromosome, gonade ili [[Hormoni|hormone]].&gt; Neke su osobe odgajane kao djevojčice, odnosno dječaci, a oni se zatim u kasnijim fazama života počnu identificirati drugim rodom, iako većina nastavi prianjati dodijeljenu rodu. Statistika broja rođenja interseksualne djece varira ovisno o tome tko provodi istraživanje te o definiciji interseksualnosti koja se upotrebljava. [[Seksologija|Seksologinja]] [[Anne Fausto-Sterling]] te suautori njene knjige tvrde da bi stopa »nedimorfnog spolnog razvoja« u ljudi mogla biti čak 1,7 %.
|predlagatelj= Povodom početka mjeseca ponosa. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:00, 7. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 24 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 24, 2026.
|naslov=Dolazak Hrvata
|slika= Oton Ivekovic, Dolazak Hrvata na Jadran.jpg
|tekst= Problem '''dolaska Hrvata''' na današnje područje koje nastavaju do sada nije u potpunosti uspješno riješen. U [[historiografija|historiografiji]] i [[arheologija|arheologiji]] postoji nekoliko teorija s obzirom na izvore i njihova tumačenja. Po tradicionalnom kulturno-povijesnom pristupu, [[Hrvati]] su došli kao [[Slaveni]] iz [[Bijela Hrvatska|sjevernih krajeva]] krajem 6. ili početkom 7. stoljeća i uspješno se suprotstavivši [[Avari]]ma te naselivši područja današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Nametnuvši starosjediocima svoj jezik, postupno su se stopili s različitim etničkim i kulturnim skupinama koje su zatekli. Po drugim pristupima, vrijeme migracije se datira u kasno 8. ili početak 9. stoljeća, a tradicionalnoj [[etnogeneza|etnogenezi]] se suprotstavljaju različiti modeli transfera malobrojne elite pa čak i identiteta kao [[Društvena klasa|socijalne klase]], a ne [[etnička grupa|etničke grupe]]. Najnovija istraživanja [[Populacijska genetika|populacijske genetike]] i [[arheogenetika|arheogenetike]] podržavaju tradicionalni pristup i model, Slaveni su zamijenili preko 80 % lokalnog predslavenskog genetskog fonda (kod današnjih Hrvata oko 65 – 70 %) i da su se doselili u 7. stoljeću iz pradomovine smještene negdje u istočnoj Europi.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 14. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 25 2026. ==
Nije predložen.

Prema naknadnom [[Posebno:diff/7404790|prijedlogu u kafiću]] dogovoren članak [[Tallinn]] ([[Wikipedija:Članak tjedna/25, 2026.]]). &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:47, 23. ožujka 2026. (CET)
== 26 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 26, 2026.
|naslov= Ivanjski vijenci
|slika= Ivanjski vijenac-ивањски венац (Midsummer wreaths) Pačetin 02.jpg
|tekst= '''Ivanjski vijenac''' dio je tradicionalnog [[Kršćanstvo|kršćanskog]] običaja u proslavu [[Ivanjdan|Ivanjdana]], danas tipičan za [[Pravoslavlje|pravoslavce]]. Pletu se na dan uoči obljetnice rođenja [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]] (6. srpnja po gregorijanskom, odnosno 23. lipnja po julijanskom kalendaru). [[Ivanjsko cvijeće]] tvori osnovu vijenca, a sastav se ukrašava drugim, višebojnim cvijećem kao što su [[Ruža|ruže]], [[lavanda]] i [[Luk (biljni rod)|luk]]. Vijenac se postavlja na vanjski zid ili ogradu kuće prema ulici, a uklanja se tek iduće godine prilikom postavljanja novoga vijenca. Izrada vijenaca ponegdje je pridružena paljenju [[ivanjski krijesovi|ivanjskih krijesova]].

Vijenci su kroz povijest imali različite uloge u ivanjskim običajima južnoslavenskih kršćana, pa tako i katolika, no opstali su najviše u pravoslavnim zajednicama. Smatra se da predstavljaju nastavak pretkršćanskih tradicija, a rabili su se među ostalim za gatanje i zaštitu od prirodnih nepogoda. Slični  običaji izrade i uporabe vijenaca u prošlosti zabilježeni su diljem Europe.
|predlagatelj= Povodom Ivanja 24. lipnja &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 15:31, 5. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:34, 14. ožujka 2026. (CET)
# {{za}} — [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:33, 17. ožujka 2026. (CET)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== Treći kvartal 2026. ==
{{#invoke:Članak tjedna|opis|godina= 2026|kvartal=3}}

== 27 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 27, 2026.
|naslov= Srednjoškolsko igralište Elipsa
|slika=
|tekst= '''Srednjoškolsko igralište''' u [[Zagreb]]u, nekadašnja '''Elipsa''', smješteno je između Klaićeve ulice na sjeveru i Ulice Izidora Kršnjavoga na jugu, te između Rooseveltovog trga na istoku i Kačićeve ulice na zapadu. Postoji od 1891. godine kada je [[Hrvatski klub biciklista Sokol|Hrvatski klub biciklista „Sokol“]] izgradio prvo [[biciklizam|biciklističko]] trkalište u Zagrebu. Preuređivano nekoliko puta, današnji izgled ima od 1935. godine.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:18, 18. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 28 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 28, 2026.
|naslov=Buckinghamska palača
|slika= Buckingham Palace aerial view 2016 (cropped).jpg
|tekst='''Buckinghamska palača''' je kraljevska rezidencija u [[London]]u i administrativno sjedište [[Britanska monarhija|monarha Ujedinjenoga Kraljevstva]]. Palača je smještena u [[Grad Westminster|gradskoj četvrti Westminster]] i često je središnje mjesto državnih svečanosti i kraljevskih ceremonija, te ključna točka okupljanja za [[Britanci|britanski narod]] u vrijeme nacionalnoga veselja i žalosti.

Objekt oko koje je izgrađena današnja palača izvorno se nazivala Buckinghamska kuća. Bila je to velika gradska kuća izgrađena za prvog vojvodu od Buckinghama 1703. godine na području koje je bilo u privatnom vlasništvu najmanje 150 godina. Kupio ju je [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|kralj Đuro III.]] 1761. kao privatnu rezidenciju za [[Šarlota od Mecklenburg-Strelitza|kraljicu Šarlotu]] i od tada je nazivana Kraljičina kuća. Tijekom 19. stoljeća je pod vodstvom arhitekata [[John Nash (arhitekt)|Johna Nasha]] i [[Edward Blore|Edwarda Blorea]] započelo veliko proširenje postojeće zgrade tijekom kojeg su izgrađena tri krila oko središnjeg dvorišta. Buckinghamska palača postala je londonska rezidencija britanskoga monarha nakon dolaska [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]] 1837. godine.

Posljednja velika strukturalna proširenja učinjena su u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću uključujući Istočno pročelje na kojemu se nalazi dobro poznati balkon s kojega kraljevska obitelj tradicionalno pozdravlja građanstvo. Tijekom njemačkoga bombardiranja u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] uništena je dvorska kapela, a na njenom je mjestu izgrađena [[Kraljičina galerija]], te je 1962. otvorena za javnost sa zbirkom umjetničkih djela iz [[Kraljevska zbirka|Kraljevske zbirke]].
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#000000; font-family:cursive;&quot;&gt;[[Suradnik:Labud222|𝓛𝓪𝓫𝓾𝓭]][[Razgovor sa suradnikom:Labud222|𝟐𝟐𝟐]]&lt;/span&gt; 20:30, 4. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 29 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 29, 2026.
|naslov=Menelaj s tijelom Patrokla
|slika= Statue Pasquino Group in Loggia dei Lanzi.jpg
|tekst= '''''Grupa Pasquino''''' (također poznata kao '''''Menelaj koji nosi tijelo Patrokla''''' ili '''''Ajant koji nosi tijelo Ahila''''') je skupina mramornih skulptura koje kopiraju [[Helenistička umjetnost|helenistički]] [[Bronca|brončani]] original, koji datira iz otprilike 200.-150. pr. Kr. Poznato je najmanje petnaest rimskih mramornih kopija ove skulpture. Mnoge od ovih mramornih kopija imaju složenu umjetničku i društvenu povijest koja ilustrira stupanj do kojeg su improvizacijske &quot;restauracije&quot; rađene na fragmentima [[Rimska skulptura|antičke rimske skulpture]] tijekom 16. i 17. stoljeća, u kojima su suvremeni talijanski kipari izrađivali originalne i često proizvoljne i destruktivne dodatke u nastojanju da zamijene izgubljene fragmente antičkih skulptura.
Jedna od najpoznatijih verzija kompozicije, iako toliko raskomadana i oštećena da je odnos na prvi pogled jedva prepoznatljiv, je takozvani ''Pasquin'', jedan od [[Govoreći kipovi Rima|govorećih kipova Rima]]. Postavljen je na postolje 1501. i još uvijek nije restauriran. Verzija grupe, vjerojatno namijenjena predstavljanju drugih homerskih likova, dio je [[Skulpture iz Sperlonge|skulptura iz Sperlonge]] pronađenih 1957. godine.
|predlagatelj= &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:41, 23. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 30 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 30, 2026.
|naslov= Bosančica 
|slika= Nauk_krstjanski.png
|tekst= '''Bosančica''' je [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološki]] i [[Ortografija|ortografski]] osobita inačica [[Ćirilica|ćirilice]] koja se rabila u [[Bosna|Bosni]] (franjevci: [[Matija Divković|M. Divković]], [[Ivan Bandulavić|I. Bandulavić]], [[Pavao Posilović|P. Posilović]] i dr.), [[Dubrovnik]]u (diplomatika, ''Dubrovački lekcionar,'' početak XVI. st.; ''[[Libro od mnozijeh razloga]],'' 1520. itd.) i [[Dalmacija|srednjoj Dalmaciji]]. Uz [[Glagoljica|glagoljicu]] i [[Latinica|latinicu]], bosančica je [[Hrvatski jezik|hrvatsko narodno pismo]].
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:48, 26. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 31 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 31, 2026.
|naslov=Kiseljak
|slika= Coat of arms Kiseljak.svg
|tekst= '''Kiseljak''' je [[općina]] i naseljeno mjesto u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] u [[Županija Središnja Bosna|Županiji Središnjoj Bosni]].

Udaljen je oko 36&amp;nbsp;km sjeverozapadno od [[Sarajevo|Sarajeva]] i oko 55&amp;nbsp;km jugoistočno od [[Travnik]]a. Poznat je po izvoru mineralne vode [[Sarajevski kiseljak|Sarajevskom kiseljaku]], [[Kiseljačke pogačice|kiseljačkim pogačicama]] i banjskom lječilištu. Prema [[Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 2013.|popisu iz 2013.]] u Kiseljaku živi 3554 stanovnika, dok područje općine okuplja {{Broj|20.772}} žitelja. Većinu stanovništva čine [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|Hrvati]].

Kiseljak se prvi put spominje u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]. U [[Podastinje|Podastinju]] blizu Kiseljaka pronađeni su [[Stećak|stećci]] iz [[Srednji vijek|srednjega vijeka]] i rimskoga doba. Godine 1878., nakon što je Bosnu i Hercegovinu zauzela [[Austro-Ugarska]], Kiseljak se počinje razvijati kao banjsko-lječilišno mjesto. Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] i [[Bošnjačko-hrvatski sukob: Kiseljak|bošnjačko-hrvatskog sukoba]], Kiseljak postaje sjedište [[Brigada HVO Josip ban Jelačić|brigade »Josip ban Jelačić«]] i [[Hrvatsko vijeće obrane|Hrvatskog vijeća obrane]] (HVO).

O Kiseljaku je [[Jozo Penava]] skladao [[Pjesma o Kiseljaku|pjesmu]] koja je postala svojevrsna »himna« općine.
|predlagatelj= [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:Times New Roman;font-size:12pt;color:#63775b;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:33, 3. travnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 32 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 32, 2026.
|naslov= Bijeli Hrvati
|slika= Istocni_Slaveni_8_stoljece_(East_Slavic_people_8_ct).jpeg
|tekst= '''Bijeli Hrvati''', ili samo '''Hrvati''', bili su [[Slaveni|slavensko]] pleme koje je živjelo između [[Istočni Slaveni|istočnih]] i [[Zapadni Slaveni|zapadnih Slavena]], a preci su [[Hrvati|Hrvata]] na [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Spomeni i tragovi starih Hrvata nalaze se po [[Istočna Europa|istočnoj]] i [[Središnja Europa|središnjoj Europi]], odnosno zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], južnoj [[Poljska|Poljskoj]] i [[Češka|Češkoj]].
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:18, 18. ožujka 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 33 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 33, 2026.
|naslov= Bir Tavil
|slika= Map_of_the_Hala'ib_Triangle_and_Bir_Tawil_in_1912.png
|tekst= '''Bir Tavil''' ([[egipatski arapski]]: بير طويل; [[transkripcija i transliteracija|transliteracija]]: ''Bir Tawil''; prijevod: „duboki bunar”) područje je površine 2060 km² koje se nalazi između [[Egipat|Egipta]] i [[Sudan]]a, ali na koje pravo ne polaže nijedna od tih država. Uz susjedni [[Halajpski trokut]] katkad se naziva i '''Trokut Bir Tavil''' premda je u obliku četverokuta. Ta se dva područja dotiču na [[četveromeđa|četveromeđi]].

Nijedna ga država nije prisvojila zbog neslaganja oko ravne političke granice između Egipta i Sudana uspostavljene 1899. i nepravilne administrativne granice uspostavljene tri godine poslije. Egipat priznaje političku, a Sudan administrativnu granicu, zbog čega na Halajpski trokut pravo polažu obje države, a na Bir Tavil nijedna. Bir Tavil do danas je jedino naseljivo mjesto na Zemlji na koji pravo nije položila ni jedna priznata državna vlast.
|predlagatelj= [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:00, 5. lipnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 34 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan=  34, 2026.
|naslov= Sorbi (pleme)
|slika= Племена-лужицких-сербов-pl.png
|tekst= '''Sorbi''' (također '''Sorabi''', '''Surbi''' ili '''Srbi''' i '''Bijeli Srbi'''), bili su srednjovjekovno ranoslavensko pleme koje je živjelo između rijeka [[Saale]] i [[Laba|Labe]], a kao plemenska konfederacija obuhvaćala šire prostore današnje [[Saska (pokrajina)|Saske]] i [[Tiringija|Tiringije]]. Bili su dio veće skupine zvane [[Polapski Slaveni]].

Njihova povijest prenosi se uglavnom putem [[franačka|franačkih]] srednjovjekovnih kronika, počevši od [[Fredegarova kronika|Fredegarove kronike]]. Spomenuta kronika izvještava da su se 631. godine, pod svojim prvim imenovanim vladarom, [[Dervan]]om, Sorbi odrekli odanosti [[Franačka|franačkom]] kralju i pridružili se široj slavenskoj plemenskoj zajednici koju je predvodio [[Samo]]. Smatra se kako su Sorbi istovjetni Bijelim Srbima koje spominje bizantski car [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu ''[[De Administrando Imperio]]'' (10. st.), koji su se doselili u 7. stoljeću na Balkan i preci su [[Srbi|Srba]].

Kroničari od 8. do 10. stoljeća spominju Sorbe uglavnom u vezi s graničnim sukobima sa susjednim stanovništvom. Pleme je prvi put prihvatilo vrhovnu vlast [[Karolinško Carstvo|Karolinškog Carstva]] pod [[Tunglo]]m 826. godine. Do sredine 9. stoljeća [[Karolinzi]] su uspostavili carsku pograničnu oblast poznatu kao [[Sorbska marka]] (''Limes Sorabicus'').
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:29, 28. travnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 35 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 35, 2026.
|naslov=Floor Jansen
|slika=HF2022Nightwish 3 (cropped).jpg
|tekst='''Floor Jansen''' ([[Goirle]], [[21. veljače]] [[1981.]]) [[nizozemska]] je pjevačica i kantautorica. Trenutačno pjeva u finskom metal-sastavu [[Nightwish]].

Na početku karijere pjevala je u skupini [[After Forever]], u kojoj je bila od 1997. do raspada dvanaest godina poslije. Potom je osnovala grupu [[ReVamp]], koja je objavila dva studijska albuma. Godine 2012., nakon što je [[Anette Olzon]] napustila Nightwish, pridružila se tom sastavu kao koncertna pjevačica do kraja turneje [[Imaginaerum World Tour]]. Godinu dana poslije službeno se pridružila skupini i, kako bi joj se mogla posvetiti, raspustila je ReVamp. Godine 2018. s Jørnom Viggom Lofstadom, gitaristom grupe [[Pagan's Mind]], osnovala je ''[[hard rock]]''-duo [[Northward]].

Često surađuje s [[Arjen Anthony Lucassen|Arjenom Anthonyjem Lucassenom]]; članica je njegove supergrupe [[Star One]] te je pjevala na [[Ayreon]]ovim albumima ''[[Universal Migrator Part 1: The Dream Sequencer]]'', ''[[01011001]]'' i ''[[The Source]]'', ali i na koncertnom albumu ''[[Ayreon Universe – The Best of Ayreon Live]]''. Također je pjevala nekoliko pjesama na albumu ''[[Quarterpast]]'' sastava [[Mayan (sastav)|MaYan]] i albumu ''[[Angels of the Apocalypse]]'' finske skupine [[Avalon (sastav)|Avalon]]. Starija je sestra pjevačice [[Irene Jansen]], koja je također surađivala s Ayreonom.
|predlagatelj= [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:00, 5. lipnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 36 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan=  36, 2026.
|naslov= The Backrooms
|slika= HobbyTown_USA_Oshkosh_interior_under_construction_2002_(The_Backrooms).jpg
|tekst= '''The Backrooms''' su izmišljena lokacija koja potječe iz objave na [[4chan]]u iz 2019. godine. Kao jedan od najpoznatijih primjera estetike [[Liminalni prostor|liminalnog prostora]], Backrooms se obično prikazuju kao nevjerojatno veliko ekstradimenzionalno prostranstvo praznih soba, do kojih se dolazi izlaskom iz stvarnosti.

Korisnici interneta proširili su koncept Backroomsa, uvodeći koncepte poput &quot;razina&quot;, slojeva Backroomsa koji su međusobno povezani; i &quot;entiteta&quot;, neprijateljskih stvorenja koja nastanjuju prostor. Početkom 2022. godine, američki YouTuber [[Kane Parsons]] objavio je prvi dio serije kratkih filmova [[Backrooms (web serija)|Backrooms]] na [[YouTube]]u. Viralnim videozapisima se pripisuju poticanje porasta sadržaja o Backrooms i populariziranju koncepta. Parsons je režirao [[Backrooms (film)|filmsku adaptaciju]] svoje serije u produkciji [[A24]].
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 37 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 37, 2026.
|naslov=Tom Clancy's Splinter Cell (videoigra)
|slika=
|tekst='''''Tom Clancy's Splinter Cell''''' [[akcijska igra|akcijsko]]-[[avanturistička igra|avanturistička]] je igra šuljanja koju je izradio [[Ubisoft Montreal|Ubi Soft Montreal]], a tvrtka [[Ubisoft|Ubi Soft]] objavila ju je 2002. Prva je videoigra u serijalu ''[[Tom Clancy's Splinter Cell|Splinter Cell]]'' i prati tajnog operativca [[Nacionalna sigurnosna agencija|Nacionalne sigurnosne agencije]] [[Sam Fisher|Sama Fishera]] (kojemu glas posuđuje glumac [[Michael Ironside]]). Nadahnuli su je serijal ''[[Metal Gear]]'' i igre [[Looking Glass Studios]]a, a oblikovana je u [[Unreal Engine 2|Unreal Engineu 2]].

Izvorno je objavljena isključivo za konzolu [[Xbox]], no igra je 2003. objavljena i za [[Microsoft Windows]], [[PlayStation 2]], [[GameCube]] i [[Mac OS X]]. Prilagođena inačica igre s bočnim prikazom, koju je izradio [[Gameloft]], objavljena je 2003. za [[Game Boy Advance]], mobilne telefone i [[N-Gage]] (igra za potonju platformu nosi podnaslov ''Team Stealth Action''). Remasterirana inačica igre u visokoj rezoluciji objavljena je u rujnu 2011. za [[PlayStation 3]], a u lipnju 2019. za [[Xbox One]].

Dobila je pohvale kritičara i smatra se jednom od najboljih videoigara u povijesti. Uspjeh igre potaknuo je izradu više nastavaka, među kojima je ''[[Tom Clancy's Splinter Cell: Pandora Tomorrow|Pandora Tomorrow]]'' (iz 2004.), i nekoliko romana koje je pod pseudonimom [[David Michaels]] napisalo više autora. [[Ubisoft Toronto]] trenutačno izrađuje novu inačicu igre.
|predlagatelj= [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:00, 5. lipnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 38 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 38, 2026.
|naslov=Aldo Manuzio
|slika= Vita_di_Aldo_Pio_Manuzio_-_portrait.png
|tekst= '''Aldo Pio Manuzio''' ([[Latinski jezik|lat.]]: Aldus Pius Manutius, [[Bassiano, Latina|Bassiano]] 1449./1452. – [[Venecija]], 6. veljače 1515.) bio je talijanski [[Humanizam|humanist]], učenjak, odgojitelj i utemeljitelj aldinske tiskare (''[[Aldinska tiskara|Aldina]]''). Kasniji dio svog života Manuzio je posvetio objavljivanju i širenju rijetkih tekstova. Njegov interes za grčke rukopise i njihovo očuvanje obilježava ga kao inovativnog izdavača svog doba posvećenog izdanjima koja je proizveo. Njegove enhiridije, male prijenosne knjige, unijele su revoluciju u kulturu čitanja i prethodnica su modernih knjiga s mekim koricama.

Manuzio je želio objaviti [[Starogrčki jezik|grčke]] tekstove za svoje čitatelje jer je vjerovao da su djela [[Aristotel|Aristotela]] ili [[Aristofan|Aristofana]] u izvornom grčkom obliku čista i nepatvorena prijevodom. Prije Manuzia izdavači su rijetko tiskali sveske na grčkom, uglavnom zbog složenosti davanja standardiziranog [[Grčko pismo|grčkog pisma]]. Manuzio je objavljivao rijetke rukopise u izvornom grčkom i [[Latinski jezik|latinskom]] obliku. Naručio je izradu slova na grčkom i latinskom jeziku koja nalikuju humanističkom rukopisu njegova doba; ti tipovi slova prvi su poznati prethodnik [[Kurzivno pismo|kurziva]]. Kako je popularnost Aldine rasla, Manuziove su se inovacije brzo kopirale širom Italije, unatoč njegovim naporima da spriječi pirateriju izdanja Aldine.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:23, 2. svibnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 39 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 39, 2026.
|naslov=Tales from the Borderlands
|slika=
|tekst='''''Tales from the Borderlands''''' interaktivna je humoristična, [[avanturistička igra|avanturistička]] i [[znanstvena fantastika|znanstvenofantastična]] [[videoigra]] u nekoliko epizoda utemeljena na serijalu ''[[Borderlands]]''. Izradio ju je [[Telltale Games]] po dozvoli [[Gearbox Software]]a, proizvođača igara u serijalu ''Borderlands'', i tvrtke [[2K (tvrtka)|2K]], koja izdaje te igre. Objavljena je u studenome 2014. za [[Android (operacijski sustav)|Android]], [[iOS]], [[Microsoft Windows]], [[OS X]], [[PlayStation 3]], [[PlayStation 4]], [[Xbox 360]] i [[Xbox One]] te 2021. za [[Nintendo Switch]].

Radnja u igri odvija se neko vrijeme poslije događaja u igri ''[[Borderlands 2]]'', a u glavnoj su ulozi Hyperionov zaposlenik Rhys i prevarantica Fiona s Pandore, koji udružuju snage kako bi pronašli riznicu i otvorili je. Igra je podijeljena u nekoliko epizoda, što je format kojim se Telltale koristio i za igre u serijalu ''[[The Walking Dead (serijal videoigara)|The Walking Dead]]'' te ''[[The Wolf Among Us]]'', a u kojem se igraču nude izbori i radnje koje znatno utječu na naknadne dijelove priče. Premda je primio kritike zbog zastarjelog pogona za igru i ponavljanja načina igre iz prijašnjih Telltaleovih naslova, ''Tales from the Borderlands'' uglavnom je dobio pohvale kritičara, koji su u recenzijama izdvojili kvalitetno osmišljene likove, emocionalnu dubinu, kreativne scene, humorističan scenarij i neočekivan patos.

Igra se poput brojnih Telltaleovih naslova prestala prodavati nakon što je Telltale 2018. iznenada prestao poslovati. [[2K Games]] uspio je otkupiti prava na igru i ponovno ju je izdao u veljači 2021. Nastavak ''[[New Tales from the Borderlands]]'' objavljen je u listopadu 2022.
|predlagatelj= [[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune'''&lt;/span&gt;]] &lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#330080;&quot;&gt;'''🕉'''&lt;/span&gt; [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT', 'Microsoft Sans Serif', sans-serif; color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 11:00, 5. lipnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
# {{za}} &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:01, 12. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== Četvrti kvartal 2026. ==
{{#invoke:Članak tjedna|opis|godina= 2026|kvartal=4}}

== 40 2026. ==

== 41 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 41, 2026.
|naslov=HŠK Concordia Zagreb
|slika= HŠK_Concordia.png
|tekst= '''Hrvatski športski klub Concordia''' bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[sport]]ski klub iz [[Zagreb]]a. Djelovao je od 1906. do 1945. Uz [[1. hrvatski građanski športski klub Zagreb|Građanski]] i [[HAŠK]] bio je najznačajniji zagrebački sportski klub do 1945.
|predlagatelj=Povodom 120. godišnjice osnutka (10. 10. 1906.) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:59, 3. veljače 2026. (CET)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;
{{Komentar}} Treba više teksta u uvodu, dvije rečenice nisu dovoljne za glavnu str. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 00:40, 13. lipnja 2026. (CEST)
&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 42 2026. ==

== 43 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 43 2026
|naslov=A24
|slika= A24_logo.svg
|tekst= '''A24 Films LLC''', poznatiji kao '''A24''', američka je neovisna [[Zabava|zabavna]] kompanija specijalizirana za produkciju [[film]]ova i [[Televizija|televizijskih]] sadržaja, kao i za [[Filmska distribucija|distribuciju filmova]]. Najpoznatiji su po distribuciji i produkciji modernih [[Art film|art]] i [[Kultni film|kultnih filmova]], uključujući [[Moonlight]] (2016.), [[Lady Bird]] (2017.), [[Hereditary]] (2018.), [[The Lighthouse]] (2019.), [[Uncut Gems]] (2019.), [[Everything Everywhere All at Once]] (2022.), [[The Iron Claw]] (2023.), [[Past Lives]] (2023.), [[Brutalist (2024.)|Brutalist]] (2024.), [[Građanski rat (film)|Građanski rat]] (2024.), [[Friendship]] (2024.) i [[Marty Supreme]] (2025.).

Daniel Katz, David Fenkel i John Hodges su osnovali kompaniju 2012. godine sa sjedištem u New Yorku. Svi su prethodno radili u filmskoj industriji i produkciji te napustili svoje pozicije kako bi osnovali kompaniju zvanu '''A24 Films''', koja se isključivo bavila distribucijom filmova. Počevši s filmom iz 2012. godine ''A Glimpse Inside the Mind of Charles Swan III'' redatelja [[Roman Coppola|Romana Coppole]], rast kompanije počeo je objavom filma ''Spring Breakers'' [[Harmony Korine|Harmonya Korinea]] kasnije te godine. Godine 2014. A24 je stekao američka prava na film ''[[Ex Machina (2015.)|Ex Machina]]'', a 2015. na film ''[[Soba (2015.)|Soba]]'', prije nego što je stekao svjetska prava na film [[Vještica (2015.)|Vještica]] [[Robert Eggers|Roberta Eggersa]]. Krajem 2013. sklopili su ugovore s [[Amazon Prime Video]]m i [[DirecTV Cinema|DirecTV Cinemom]]. Te iste godine film ''Moonlight'' je premijerno prikazan i naposljetku osvojio tri [[Oscar]]a od osam nominacija, uključujući [[Oscar za najbolji film|Oscara za najbolji film]]. Godine 2022. A24 je producirao film ''Everything Everywhere All at Once'', koji je osvojio Oscara za najbolji film i još šest Oscara; film je također dobio pohvale kako publike tako i kritičara. Bio je to njihov prvi film koji je zaradio 100 milijuna dolara na blagajnama.
|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:20, 16. svibnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}
== 44 2026. ==

== 45 2026. ==
{{ČT prijedlog
|tjedan= 45 2026
|naslov=Hercegovački slučaj
|slika= &lt;!-- npr. Slika.jpg --&gt;
|tekst= '''Hercegovački slučaj''' ili '''Hercegovačka afera''' odnosi se na sukob između [[Hercegovačka franjevačka provincija|hercegovačkih franjevaca]] i [[Mostarsko-duvanjska biskupija|Mostarsko-duvanjske biskupije]] oko raspodjele župa u navedenoj biskupiji. Sukob između franjevaca i biskupijskog klera nastao je obnovom redovne crkvene hijerarhije u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], nakon što ju je [[Austro-Ugarska]] okupirala [[1881.]] godine. Hercegovački slučaj stvara veliki problem u odnosu između hercegovačkog svećenstva i katoličkih vjernika.

|predlagatelj= – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 12:29, 25. svibnja 2026. (CEST)
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}

== 46 2026. ==

== 47 2026. ==

== 48 2026. ==

== 49 2026. ==

== 50 2026. ==

== 51 2026. ==

== 52 2026. ==


== Prvi kvartal 2027. ==
{{#invoke:Članak tjedna|opis|godina= 2027|kvartal=1}}


== 53 2026. ==

== 01 2027. ==

== 02 2027. ==

== 03 2027. ==

== 04 2027. ==

== 05 2027. ==

== 06 2027. ==

== 07 2027. ==

== 08 2027. ==

== 09 2027. ==

== 10 2027. ==

== 11 2027. ==

== 12 2027. ==


[[Kategorija:Wikipedija:Članak tjedna]]</text>
      <sha1>5e5hes7d78tgh8j5yfcmrbj3ewzkmry</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ivanovčani</title>
    <ns>0</ns>
    <id>799263</id>
    <revision>
      <id>7479495</id>
      <parentid>7470967</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T08:58:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bjelovaracskm</username>
        <id>274767</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21853" sha1="ow1jnfx0apn6udok80n1m0wc8jehicx" xml:space="preserve">{{Infookvir naseobina u Hrvatskoj|ime=Ivanovčani|karta2=Bjelovarsko-bilogorska županija|naziv karte2=Bjelovarsko-bilogorske županije|regija=|županija=[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]|općina=[[Bjelovar]]|mikroregija=|najgrad=|površina=|nadvisina=|z. širina=45.91551|z. dužina=16.85217|brojstan=|gustoća=|domaćinstva=|brojstan2011=|gustoća2011=|domaćinstva2011=|pošta=43000|pozbroj=|autooznaka=|slika=Ivanovčanskestambene.jpg|slika_opis=|opis slike=Novoizgrađene stambene zgrade u Ivanovčanskoj ulici.
}}

'''Ivanovčani''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Ivanovčany''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Maurerová|first=Lenka|last2=Skrbková|first2=Julie|last3=Ščobáková|first3=Anna Marie|title=Česká menšina v Chorvatsku|url=https://pestraevropa.hks.re/2023/cesi_v_chorvatsku/|url-status=live|access-date=13. lipnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Seznamy ztrát|url=https://old.velkavalka.info/seznamyztrat/detail.php?id=167057|access-date=2026-06-13|website=old.velkavalka.info}}&lt;/ref&gt;'')'' su četvrt na [[Sjeverozapad|sjeverozapadu]] grada [[Bjelovar]]a. Pokriva predjel grada uz Ulicu [[Petar Biškup Veno|Petra Biškupa Vene]] i Ulicu [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] s povijesnim granicama uz Ulicu [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]], Ulicu [[Eugen Kumičić|Eugena Kumičića]] te sa naseljem [[Gornje Plavnice]] preko potoka [[Jelinac]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) {{!}} Arcanum Maps|url=https://maps.arcanum.com/en/map/cadastral/?bbox=1872429.1085538056,5764937.059390333,1881329.245034761,5768271.624749273&amp;map-list=1&amp;layers=3,4|access-date=2025-12-29|website=maps.arcanum.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Belovár-Kőrös vármegye átnézeti vázlata. – Nacrt zupanije Bj... [B IX a 1575] {{!}} Maps {{!}} Hungaricana|url=https://maps.hungaricana.hu/en/HTITerkeptar/1085/view/?bbox=4515,-4440,5862,-3835|url-status=live|access-date=2025-12-29|website=maps.hungaricana.hu|language=Mađarski}}&lt;/ref&gt;

Četvrt se sastoji od većinom nisko izgrađenih obiteljskih stambenih [[zgrada]]. Glavna prometnica je ulica Petra Biškupa Vene koja se izvan četvrti spaja sa [[Državna cesta D28|sjevernom bjelovarskom obilaznicom.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-08-07|title=Opasni semafori otišli u povijest - Dovršen kružni tok u Gornjim Plavnicama|url=https://bjelovar.live/opasni-semafori-otisli-u-povijest-dovrsen-kruzni-tok-u-gornjim-plavnicama/|url-status=live|access-date=2025-12-30|website=Bjelovar.live|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Neke od važnijih zgradi i spomenika unutar četvrti su [[Spomenik poginulima u Prvom svjetskom ratu u Ivanovčanima|Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu]] te stara ciglana istočno od [[Groblje Borik|groblja Borik]] u četvrti [[Vojnović (Bjelovar)|Vojnović]].

== Povijest ==
Ivanovčani su u nedavnoj prošlosti bili ruralno naselje u krugu Bjelovara. Uspostavljeni su pri završetku turskih invazija i pri povratku kršćanskog stanovništva u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. Na karti [[Prva vojna izmjera Habsburške monarhije|prve vojne izmjere]] naselje je [[1774.|1774]]. godine navedeno kao ''Dorf Ivanovchany''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Warasdiner Generalat (1781–1782) - First Military Survey {{!}} Arcanum Maps|url=https://maps.arcanum.com/en/map/firstsurvey-varazdin/?layers=157&amp;bbox=1866463.2432386347,5761311.955156024,1884664.8105990423,5767895.094217085|access-date=2026-01-02|website=maps.arcanum.com|language=en}}&lt;/ref&gt; U zapisu objavljenom u [[Budimpešta|Budimu]] [[János Lipszky|Jánosa Lipszkyja]] [[1808.|1808]]. godine navodi se kao ''Ivanovchani''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=János|first=Lipszky|title=Repertorium locorum objectorumque in XII. tabulis Mappae regnorum Hungariae, Slavoniae, Croatiae, et Confiniorum Militarium, magni item principatus Transylvaniae occurrentium|url=https://archive.org/details/agv6489.0001.001.umich.edu/page/264/mode/2up?q=Sanct.Georg|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=32|language=Latinski, Mađarski}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme vojne uprave naselje je pripadalo [[Varaždinski generalat|Đurđevačkoj pukovniji]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Cik|first=Nikola|date=2016-08-12|title=Krajiška Đurđevečka pukovnija|url=https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/4369|access-date=2025-12-30|website=Podravske širine|language=en}}&lt;/ref&gt; kapetaniji [[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Künzl|first=Rudolf|date=Lipanj, 2008.|editor-last=Pleskalt|editor-first=Željko|title=Povijest Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije|url=https://www.dabj.hr/dok/Povijest_krizevacke_i_durdevacke_granicarske_pjesacke_pukovnije.pdf|url-status=live|access-date=30. prosinca 2025.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1776.|1776]]. zabilježen je nastanak i izgradnja tadašnje nove predgradske četvrti u Ivanovčanima, [[Novi Ivanovčani|Novih Ivanovčana]],&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Slukan Altić|first=Mirela|date=20. srpnja 2007.|title=Razvoj i izgradnja Bjelovara u kartografskim izvorima: od vojne utvrde do slobodnoga kraljevskog grada|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/50390|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.|page=15}}&lt;/ref&gt; koji danas obuhvaćaju područje između kružnog toka Andrije Hebranga i Ivanovčanske ulice te prostor Ulice Andrije Hebranga od kružnog toka do raskrižja sa Ulicom [[55. samostalni bataljun Bjelovar|55. samostalnog bataljuna HV-a]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Drveni|first=Ana|title=Urbanistički razvoj grada Bjelovara od osnutka 1756. godine do danas|url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4939/1/Urbanisti%C4%8Dki%20razvoj%20Bjelovara.pdf|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Novi Ivanovčani su plansko izgrađeni su uz samu dotadašnjih gradsku među Bjelovara&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; na ulazu u vojno vježbalište [[Logorište (Bjelovar)|Logor]], te izgradnjom naselja se sa potporom države u Ivanovčane naseljuje manji broj [[Austrijanci|Austrijanaca]] l [[Nijemci|Nijemaca]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Baric|first=Daniel|date=2004-12-01|title=A l’écoute des langues parlées en Croatie durant la première moitié du XIXe siècle|url=https://journals.openedition.org/balkanologie/540?lang=en|journal=Balkanologie. Revue d'études pluridisciplinaires|language=fr|page=5}}&lt;/ref&gt; međutim naseljeno stanovništvo je potpuno [[Kroatizacija|kroatizirano]] unutar nekoliko generacija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=András|first=Mérei|date=3. veljače 2015.|title=A német-délszláv etnikai kontaktzóna: Történeti és etnikai földrajzi vizsgálat a jugoszláv térségben|url=https://files01.core.ac.uk/download/pdf/80161496.pdf|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=50|language=Mađarski}}&lt;/ref&gt;

=== Dolazak Čeha ===
Godine [[1792.|1792]]. odvija se prvo poznato masovno doseljavanje [[Česi u Hrvatskoj|Čeha]] na prostoru Bjelovara i [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]]&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Sitta|first=Silvija|date=10. listopada 2007.|title=Doprinos Čeha kulturnom životu Bjelovara|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/50408|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.|page=179}}&lt;/ref&gt; sa doseljavanjem 14 čeških obitelji iz [[Police nad Metují]] u Ivanovčane.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Ružić|first=Doris|date=Srpanj 2024.|title=Utjecaj nacionalne manjine na kulturnu turističku ponudu destinacije na primjeru grada Daruvara|url=https://repository.fthm.uniri.hr/theses/fthm:5252/show-file/0|url-status=dead|access-date=29. prosinca 2025.|page=28|archive-date=18. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118013534/https://repository.fthm.uniri.hr/theses/fthm:5252/show-file/0}}&lt;/ref&gt; 

Prema nekim izvorima Ivanovčani su tada zabilježeni kao ''Pagus Bohemicus'', latinski za ''Češko selo''.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Ukidanje Vojne krajine ===
Ukidom [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i uspostavom nove administracijske podijele [[1886.|1886]]. godine, Ivanovčani ulaze u sastav općine [[Veliko Trojstvo]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Magyarország tiszti cím- és névtára - 4. évfolyam, 1884. {{!}} Arcanum Newspapers|url=https://adt.arcanum.com/en/view/TisztiCimtar_1884/?query=Ivanov%25C4%258Dani&amp;pg=541&amp;layout=s|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=adt.arcanum.com|page=48|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Altić|first=Mirela Slukan|date=23. travnja 2008.|title=Povijest županijskog upravno-teritorijalnog ustroja Bjelovarskobilogorske županije|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/66226|url-status=live|archive-url=|access-date=30 prosinca 2025.|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska|pages=11–18–24}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Veliko Trojstvo Opcina - 1886 do 1900.png|lijevo|mini|184x184px|Općina Veliko Trojstvo (crveno) unutar kotarske oblasti Bjelovar (rozo)&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; do izdvajanja Ivanovčana iz općine 1900. godine]]
Nekadašnje selo Ivanovčani pokrivalo je cjelokupni prostor današnjeg naselja [[Naselje Sjever|Sjever]] kao oranice i livade istočno od sela, s administracijskim granicama uz današnje ulice Jakova Gotovca na istoku, Milana Šufflaya i prilaz Andrije Hebranga na jugu, te Kamila Kolba i Eugena Kumičića na sjeveru.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Dana [[1. srpnja]] [[1900.|1900]]. godine Ivanovčani se izdvajaju općine Veliko Trojstvo i administracijski se pripajaju [[Gradovi u Banovini Hrvatskoj|Gradskom poglavarstvu Bjelovar]],&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Dobrovšak|first=Ljiljana|date=18. svibnja 2011|title=Brojčano stanje Židova na području Bjelovarsko-križevačke županije (1857. – 1918.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/114277|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|publisher=Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Zagreb, Hrvatska|page=225}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=2012|title=Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara|url=https://www.academia.edu/5470258/Moderna_povijest_Bjelovara_1871_2010_Bjelovar_Nakladnik_Horvat_2012|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=|pages=51–100–370–140–661}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Belovár – Bjelovar város. {{!}} A magyar szentkorona országainak helységnévtára 1913 {{!}} Reference Library|url=https://www.arcanum.com/en/online-kiadvanyok/Helysegnevtar_1913-a-magyar-szentkorona-orszagainak-helysegnevtara-1913-185F0/altalanos-resz-kozigazgatasi-beosztas-a-varosok-kozsegek-es-egyeb-lakohelyek-lelekszamanak-feltuntetesevel-18617/horvat-szlavonorszagok-1C70B/belovar-koros-varmegye-bjelovar-krizevci-1C70C/|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=www.arcanum.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Plesklat|first=Željko|date=Lipanj, 2009|title=Statut Grada Bjelovara|url=https://www.dabj.hr/dok/Statut_grada_Bjelovara.pdf|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru|pages=15-16}}&lt;/ref&gt; odvojeno od ostatka [[Kotarska oblast Bjelovar|kotarske oblasti Bjelovar]].&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt;

U isto se vrijeme gradska ciglana seli sa [[Naselje Pere Biškupa|stare lokacije]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Državni arhiv u Bjelovaru, Digitalni arhiv|url=https://www.dabj.hr/slike/mape/21.jpg|url-status=dead|access-date=2025-12-29|website=www.dabj.hr|archive-date=21. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240921020901/https://www.dabj.hr/slike/mape/21.jpg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Ađulović|first=Senad|date=21. srpnja 2017.|title=Od pera do satelita – Bjelovar na katastarskim kartama|url=https://www.dabj.hr/dok/Od-pera-do-satelita.pdf|url-status=live|access-date=30. prosinca 2025.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru|page=|pages=7-8}}&lt;/ref&gt; na lokaciju u Ivanovčane na brdo uz [[Ciglarski potok]] pod vlasništvom [[Đovanij Revellant|Đovanija Revellantea]]&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ARHiNET - Bjelovarske ciglane Bjelovar|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1064|access-date=2025-12-30|website=arhinet.arhiv.hr}}&lt;/ref&gt;

=== 20. stoljeće ===

Dana [[18. kolovoza]] [[1916.|1916]]., na rođendan kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]], unutar Ivanovčana podiže se Kraljev spomenik na ulazu u [[Logorište (Bjelovar)|Logor]], koji je [[3. rujna]] [[1922.]] zamijenjen današnjim Spomenikom poginulim Ivanovčancima u Prvom svjetskom ratu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dobrovšak|first=Ljiljana|date=2019-01-01|title=Spomenici kojih više nema: ugarsko-hrvatski kralj Franjo Josip I|url=https://www.academia.edu/45076016/Spomenici_kojih_vi%C5%A1e_nema_ugarsko_hrvatski_kralj_Franjo_Josip_I|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=251}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1958.|1958]]. stanovnici naselja Ivanovčani traže pripojenje Ivanovčana u Bjelovar kao tadašnji administracijski ''Blok 18.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Ivanovčani se bune|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1958&amp;broj=000009&amp;page=003&amp;upit=pripojeno|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=library.foi.hr|page=3}}&lt;/ref&gt; zajedno sa Kraševim naseljem (Mali Logor),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Dokle blato?|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1968&amp;broj=000012&amp;page=004&amp;upit=Kra%C5%A1evo%20naselje|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt; što je kasnije i odobreno.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Gradit će se cesta prema Zvijercima|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1959&amp;broj=000023&amp;page=003&amp;upit=ivanov?ani|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=library.foi.hr|page=3}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Noviivanovcani.png|mini|220x220px|Ulica Andrije Hebranga ]]

Od [[1970-ih]] do [[1990-ih]], širenjem Bjelovara prema sjeveru, razvoj Ivanovčana značajno se ubrzao izgradnjom i širenjem naselja uz ulicu Rade Končara (danas Andrije Hebranga) u smjeru [[Zvijerci (Bjelovar)|Zvijeraca]] i novouspotavljenom [[Pemsko Polje|Naselju Markovac]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Bjelovarski list 1958. - 1992 - digitalna verzija|url=https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=N00093&amp;H=0|journal=Bjelovarski list 1958. - 1992}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=19. listopada 2012|title=Službeni glasnik Grada Bjelovara|url=https://www.bjelovar.hr/wp-content/uploads/2017/10/sluzbeni_glasnik_Grada_Bjelovara_br_06_2012.pdf|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=75}}&lt;/ref&gt;

U istodobnom razdoblju je na granici izmedu Zvijeraca i Ivanovčana uspostavljen novi vojni objekt radarske stanice i centara veza protuzračne obrane [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Povijest Bjelovara|url=https://www.bjelovar.hr/o-bjelovaru/povijest-bjelovara/|access-date=2025-12-29|website=Grad Bjelovar|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt; poznatiji kao ''Plavci''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Horvat|first=Daša|date=2025-02-06|title=Izgradnja nove crkve na sjeveru grada sve je bliže, evo kako će izgledati|url=https://www.klikni.hr/aktualno/2025/02/06/izgradnja-nove-crkve-na-sjeveru-grada-sve-je-blize-evo-kako-ce-izgledati/|access-date=2025-12-29|website=Klikni.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Horvat|first=Daša|date=2025-12-16|title=Na mjestu nekadašnjih &quot;Plavaca&quot; postavljena ograda, evo što će se graditi|url=https://www.klikni.hr/aktualno/2025/12/16/na-mjestu-nekadasnjih-plavaca-postavljena-ograda-evo-sto-ce-se-graditi/|access-date=2025-12-29|website=Klikni.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== 21. stoljeće ===
Godine [[1991.|1991]]. izrađen je plan daljnje izgradnje i širenja grada u smjeru sjevera. Na prostoru Velikog Polja istočno od Hebrangove ulice i južno od Markovca početkom [[2000-ih]] godina počinje izgradnja [[Naselje Sjever|Naselja Sjever]]. Godine [[2007.|2007]]. grad Bjelovar donosi urbanistički plan uređenja naselja Sjever 2,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bjelovar|first=Grad|date=2010-10-10|title=Urbanistički plan uređenja Sjever 2|url=https://www.bjelovar.hr/dokumenti/urbanisticki-plan-uredenja-sjever-2/|url-status=live|access-date=2025-12-29|website=Grad Bjelovar|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bjelovar|first=Grad|date=2012-08-24|title=Javna rasprava o prijedlogu urbanističkog plana uređenja &quot;Sjever 2 - izmjena i dopuna&quot;|url=https://www.bjelovar.hr/javna-rasprava-urbanisticki-plan-sjever-2-izmjena/|access-date=2025-12-31|website=Grad Bjelovar|language=hr}}&lt;/ref&gt; koji obuhvaća cijelo preostalo neizgrađeno područje unutar Ivanovčana na prostoru polja ''Ograda'' i ''Groblje''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Hrvatska osnovna karta (HOK)|publisher=Državna geodetska uprava Republike Hrvatske}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dedić|first=Rahela|date=2025-10-16|title=Hrebak otvoreno o priuštivom stanovanju i planovima za novo elitno naselje na sjeveru grada! - www.bjelovar.info|url=https://bjelovar.info/gospodarstvo/hrebak-otvoreno-o-priustivom-stanovanju-i-planovima-za-novo-elitno-naselje-na-sjeveru-grada/|access-date=2025-12-31|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

* [[Kamilo Dočkal]], [[Hrvat|hrvatski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]] [[Česi|češkoga]] podrijetla, kanonik, crkveni i kulturni [[povjesničar]], kulturni djelatnik i [[violinist]], proveo djetinjstvo u Ivanovčanima, obiteljska kuća (danas Hebrangova 37) je srušena [[2008.|2008]]. godine&lt;ref&gt;https://hrcak.srce.hr/clanak/50408&lt;/ref&gt;
* [[Antun Šimčik]], [[filolog]], [[Arhivistika|arhivist]], [[Bibliotekarstvo|knjižničar]], [[leksikograf]], [[jezikoslovac]], [[Slavistika|slavističar]], [[kroatist]], [[Latinski jezik|latinist]], [[Romanistika|romanist]], [[prevoditelj]], [[etnograf]], [[novinar]] i [[književnik]] [[Česi u Hrvatskoj|češkog]] podrijetla.
* [[Đuro Hajduković]], poljoprivrednik, bivši vlasnik imanja obitelji Hajduković na uglu Hebrangove i prilaza Andrije Hebranga&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-08-07|title=Grad će očistiti đunglu na atraktivnom imanju pokojnog Đure, a račun poslati suvlasnicima|url=https://bjelovar.live/grad-ce-ocistiti-dunglu-na-atraktivnom-imanju-pokojnog-dure-a-racun-poslati-suvlasnicima/|access-date=2025-12-29|website=Bjelovar.live|language=hr}}&lt;/ref&gt; u sklopu kojega je Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.
* [[Šimun Harbut]],&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt; političar, dogradonačelnik Bjelovara pod gradonačelnikom [[Nikola Grdinić|Nikolom Grdinićem]] u razdoblju od od [[Svibanj|svibnja]] [[1940.|1940]]. do [[Studeni|studenog]] [[1940.|1940]]. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=28. prosinca 2011.|title=Gradski načelnici Bjelovara (1871-1945.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/118643|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.}}&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Kovaček]], krojač, jedan od osnivača bjelovarskog [[Lov|lovačkog društva]], vlasnik kuće u kojoj je [[1941.|1941]]. godine održano savjetovanje Bjelovarske [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanske]] grupe (danas Hebrangova 43), nekoć sa [[Spomen-ploča|spomen-pločom]] (danas pohranjeno u Gradskom muzeju Bjelovar)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Urbano se nametnulo ruralnom|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1986&amp;broj=000036&amp;page=004&amp;upit=Kova%C4%8Dek|url-status=live|access-date=2026-04-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Ivanovcanispomenik.png|mini|218x218px|Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.]]
* [[Spomenik poginulima u Prvom svjetskom ratu u Ivanovčanima|Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.]] 
* Zgrade ciglane na adresi Milana Šufflaya 36
* Umjetno jezero &quot;Bajer&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Registar geografskih imena – mrežna stranica|url=https://rgi.dgu.hr/|access-date=2025-12-30|language=hr}}&lt;/ref&gt; sjeverno od ciglane, jezero nastalo iskopom gline za ciglanu

== Obrazovanje i kultura ==

* Dječji vrtić Pinokio&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dječji vrtić Pinokio Bjelovar|url=http://djecji-vrtic-pinokio.hr/|access-date=2025-12-30|website=Dječji vrtić Pinokio}}&lt;/ref&gt;
* &lt;bdi&gt;Udruga izvornih Roma – Lovari&lt;/bdi&gt;
* &lt;bdi&gt;Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar&lt;/bdi&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=OSIT udruga osoba s intelektualnim teškoćama bjelovar|url=https://osit-bjelovar.hr/|access-date=2025-12-30|website=OSIT udruga osoba s intelektualnim teškoćama bjelovar}}&lt;/ref&gt;
* Evanđeoska pentekostna crkva Bjelovar, sa privremenom adresom Kokinačkih žrtava 10&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovar – EPC|url=https://epc.hr/bjelovar/|access-date=2025-12-30|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
U Ivanovčanima na adresi Andrije Hebranga 43A se u dvorištu [[Krešimir Kovaček|Krešimira Kovačeka]] nalazi stablo [[Golemi mamutovac|golemog mamutovaca]] znano i kao drvo [[sekvoje]], visine 25 metara. Krešimir Kovaček je drvo dobio na dar kao sadnicu, a od sadnje je naraslo do navedene visine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2013-11-02|title=Drvo života: Bjelovarčaninu u dvorištu kuće raste sekvoja|url=https://www.24sata.hr/news/drvo-zivota-bjelovarcaninu-u-dvoristu-kuce-raste-sekvoja-339370|access-date=2026-01-19|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Bjelovar-grad}}

[[Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti]]
[[Kategorija:Bivša naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>ow1jnfx0apn6udok80n1m0wc8jehicx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479522</id>
      <parentid>7479495</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:15:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bjelovaracskm</username>
        <id>274767</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21841" sha1="nc63t2dan7qt2809uncat13wfiuto1y" xml:space="preserve">{{Infookvir naseobina u Hrvatskoj|ime=Ivanovčani|karta2=Bjelovarsko-bilogorska županija|naziv karte2=Bjelovarsko-bilogorske županije|regija=|županija=[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]|općina=[[Bjelovar]]|mikroregija=|najgrad=|površina=|nadvisina=|z. širina=45.91551|z. dužina=16.85217|brojstan=|gustoća=|domaćinstva=|brojstan2011=|gustoća2011=|domaćinstva2011=|pošta=43000|pozbroj=|autooznaka=|slika=Ivanovčanskestambene.jpg|slika_opis=|opis slike=Novoizgrađene stambene zgrade u Ivanovčanskoj ulici.
}}

'''Ivanovčani''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Ivanovčany''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Maurerová|first=Lenka|last2=Skrbková|first2=Julie|last3=Ščobáková|first3=Anna Marie|title=Česká menšina v Chorvatsku|url=https://pestraevropa.hks.re/2023/cesi_v_chorvatsku/|url-status=live|access-date=13. lipnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Seznamy ztrát|url=https://old.velkavalka.info/seznamyztrat/detail.php?id=167057|access-date=2026-06-13|website=old.velkavalka.info}}&lt;/ref&gt;'')'' su četvrt na [[Sjever|sjeveru]] grada [[Bjelovar]]a. Pokriva predjel grada uz Ulicu [[Petar Biškup Veno|Petra Biškupa Vene]] i Ulicu [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] s povijesnim granicama uz Ulicu [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]], Ulicu [[Eugen Kumičić|Eugena Kumičića]] te sa naseljem [[Gornje Plavnice]] preko potoka [[Jelinac]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) {{!}} Arcanum Maps|url=https://maps.arcanum.com/en/map/cadastral/?bbox=1872429.1085538056,5764937.059390333,1881329.245034761,5768271.624749273&amp;map-list=1&amp;layers=3,4|access-date=2025-12-29|website=maps.arcanum.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Belovár-Kőrös vármegye átnézeti vázlata. – Nacrt zupanije Bj... [B IX a 1575] {{!}} Maps {{!}} Hungaricana|url=https://maps.hungaricana.hu/en/HTITerkeptar/1085/view/?bbox=4515,-4440,5862,-3835|url-status=live|access-date=2025-12-29|website=maps.hungaricana.hu|language=Mađarski}}&lt;/ref&gt;

Četvrt se sastoji od većinom nisko izgrađenih obiteljskih stambenih [[zgrada]]. Glavna prometnica je ulica Petra Biškupa Vene koja se izvan četvrti spaja sa [[Državna cesta D28|sjevernom bjelovarskom obilaznicom.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-08-07|title=Opasni semafori otišli u povijest - Dovršen kružni tok u Gornjim Plavnicama|url=https://bjelovar.live/opasni-semafori-otisli-u-povijest-dovrsen-kruzni-tok-u-gornjim-plavnicama/|url-status=live|access-date=2025-12-30|website=Bjelovar.live|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Neke od važnijih zgradi i spomenika unutar četvrti su [[Spomenik poginulima u Prvom svjetskom ratu u Ivanovčanima|Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu]] te stara ciglana istočno od [[Groblje Borik|groblja Borik]] u četvrti [[Vojnović (Bjelovar)|Vojnović]].

== Povijest ==
Ivanovčani su u nedavnoj prošlosti bili ruralno naselje u krugu Bjelovara. Uspostavljeni su pri završetku turskih invazija i pri povratku kršćanskog stanovništva u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. Na karti [[Prva vojna izmjera Habsburške monarhije|prve vojne izmjere]] naselje je [[1774.|1774]]. godine navedeno kao ''Dorf Ivanovchany''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Warasdiner Generalat (1781–1782) - First Military Survey {{!}} Arcanum Maps|url=https://maps.arcanum.com/en/map/firstsurvey-varazdin/?layers=157&amp;bbox=1866463.2432386347,5761311.955156024,1884664.8105990423,5767895.094217085|access-date=2026-01-02|website=maps.arcanum.com|language=en}}&lt;/ref&gt; U zapisu objavljenom u [[Budimpešta|Budimu]] [[János Lipszky|Jánosa Lipszkyja]] [[1808.|1808]]. godine navodi se kao ''Ivanovchani''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=János|first=Lipszky|title=Repertorium locorum objectorumque in XII. tabulis Mappae regnorum Hungariae, Slavoniae, Croatiae, et Confiniorum Militarium, magni item principatus Transylvaniae occurrentium|url=https://archive.org/details/agv6489.0001.001.umich.edu/page/264/mode/2up?q=Sanct.Georg|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=32|language=Latinski, Mađarski}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme vojne uprave naselje je pripadalo [[Varaždinski generalat|Đurđevačkoj pukovniji]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Cik|first=Nikola|date=2016-08-12|title=Krajiška Đurđevečka pukovnija|url=https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/4369|access-date=2025-12-30|website=Podravske širine|language=en}}&lt;/ref&gt; kapetaniji [[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Künzl|first=Rudolf|date=Lipanj, 2008.|editor-last=Pleskalt|editor-first=Željko|title=Povijest Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije|url=https://www.dabj.hr/dok/Povijest_krizevacke_i_durdevacke_granicarske_pjesacke_pukovnije.pdf|url-status=live|access-date=30. prosinca 2025.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1776.|1776]]. zabilježen je nastanak i izgradnja tadašnje nove predgradske četvrti u Ivanovčanima, [[Novi Ivanovčani|Novih Ivanovčana]],&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Slukan Altić|first=Mirela|date=20. srpnja 2007.|title=Razvoj i izgradnja Bjelovara u kartografskim izvorima: od vojne utvrde do slobodnoga kraljevskog grada|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/50390|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.|page=15}}&lt;/ref&gt; koji danas obuhvaćaju područje između kružnog toka Andrije Hebranga i Ivanovčanske ulice te prostor Ulice Andrije Hebranga od kružnog toka do raskrižja sa Ulicom [[55. samostalni bataljun Bjelovar|55. samostalnog bataljuna HV-a]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Drveni|first=Ana|title=Urbanistički razvoj grada Bjelovara od osnutka 1756. godine do danas|url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4939/1/Urbanisti%C4%8Dki%20razvoj%20Bjelovara.pdf|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Novi Ivanovčani su plansko izgrađeni su uz samu dotadašnjih gradsku među Bjelovara&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; na ulazu u vojno vježbalište [[Logorište (Bjelovar)|Logor]], te izgradnjom naselja se sa potporom države u Ivanovčane naseljuje manji broj [[Austrijanci|Austrijanaca]] l [[Nijemci|Nijemaca]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Baric|first=Daniel|date=2004-12-01|title=A l’écoute des langues parlées en Croatie durant la première moitié du XIXe siècle|url=https://journals.openedition.org/balkanologie/540?lang=en|journal=Balkanologie. Revue d'études pluridisciplinaires|language=fr|page=5}}&lt;/ref&gt; međutim naseljeno stanovništvo je potpuno [[Kroatizacija|kroatizirano]] unutar nekoliko generacija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=András|first=Mérei|date=3. veljače 2015.|title=A német-délszláv etnikai kontaktzóna: Történeti és etnikai földrajzi vizsgálat a jugoszláv térségben|url=https://files01.core.ac.uk/download/pdf/80161496.pdf|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=50|language=Mađarski}}&lt;/ref&gt;

=== Dolazak Čeha ===
Godine [[1792.|1792]]. odvija se prvo poznato masovno doseljavanje [[Česi u Hrvatskoj|Čeha]] na prostoru Bjelovara i [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]]&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Sitta|first=Silvija|date=10. listopada 2007.|title=Doprinos Čeha kulturnom životu Bjelovara|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/50408|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.|page=179}}&lt;/ref&gt; sa doseljavanjem 14 čeških obitelji iz [[Police nad Metují]] u Ivanovčane.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Ružić|first=Doris|date=Srpanj 2024.|title=Utjecaj nacionalne manjine na kulturnu turističku ponudu destinacije na primjeru grada Daruvara|url=https://repository.fthm.uniri.hr/theses/fthm:5252/show-file/0|url-status=dead|access-date=29. prosinca 2025.|page=28|archive-date=18. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118013534/https://repository.fthm.uniri.hr/theses/fthm:5252/show-file/0}}&lt;/ref&gt; 

Prema nekim izvorima Ivanovčani su tada zabilježeni kao ''Pagus Bohemicus'', latinski za ''Češko selo''.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Ukidanje Vojne krajine ===
Ukidom [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i uspostavom nove administracijske podijele [[1886.|1886]]. godine, Ivanovčani ulaze u sastav općine [[Veliko Trojstvo]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Magyarország tiszti cím- és névtára - 4. évfolyam, 1884. {{!}} Arcanum Newspapers|url=https://adt.arcanum.com/en/view/TisztiCimtar_1884/?query=Ivanov%25C4%258Dani&amp;pg=541&amp;layout=s|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=adt.arcanum.com|page=48|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Altić|first=Mirela Slukan|date=23. travnja 2008.|title=Povijest županijskog upravno-teritorijalnog ustroja Bjelovarskobilogorske županije|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/66226|url-status=live|archive-url=|access-date=30 prosinca 2025.|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska|pages=11–18–24}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Veliko Trojstvo Opcina - 1886 do 1900.png|lijevo|mini|184x184px|Općina Veliko Trojstvo (crveno) unutar kotarske oblasti Bjelovar (rozo)&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; do izdvajanja Ivanovčana iz općine 1900. godine]]
Nekadašnje selo Ivanovčani pokrivalo je cjelokupni prostor današnjeg naselja [[Naselje Sjever|Sjever]] kao oranice i livade istočno od sela, s administracijskim granicama uz današnje ulice Jakova Gotovca na istoku, Milana Šufflaya i prilaz Andrije Hebranga na jugu, te Kamila Kolba i Eugena Kumičića na sjeveru.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Dana [[1. srpnja]] [[1900.|1900]]. godine Ivanovčani se izdvajaju općine Veliko Trojstvo i administracijski se pripajaju [[Gradovi u Banovini Hrvatskoj|Gradskom poglavarstvu Bjelovar]],&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Dobrovšak|first=Ljiljana|date=18. svibnja 2011|title=Brojčano stanje Židova na području Bjelovarsko-križevačke županije (1857. – 1918.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/114277|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|publisher=Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Zagreb, Hrvatska|page=225}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=2012|title=Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara|url=https://www.academia.edu/5470258/Moderna_povijest_Bjelovara_1871_2010_Bjelovar_Nakladnik_Horvat_2012|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=|pages=51–100–370–140–661}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Belovár – Bjelovar város. {{!}} A magyar szentkorona országainak helységnévtára 1913 {{!}} Reference Library|url=https://www.arcanum.com/en/online-kiadvanyok/Helysegnevtar_1913-a-magyar-szentkorona-orszagainak-helysegnevtara-1913-185F0/altalanos-resz-kozigazgatasi-beosztas-a-varosok-kozsegek-es-egyeb-lakohelyek-lelekszamanak-feltuntetesevel-18617/horvat-szlavonorszagok-1C70B/belovar-koros-varmegye-bjelovar-krizevci-1C70C/|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=www.arcanum.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Plesklat|first=Željko|date=Lipanj, 2009|title=Statut Grada Bjelovara|url=https://www.dabj.hr/dok/Statut_grada_Bjelovara.pdf|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru|pages=15-16}}&lt;/ref&gt; odvojeno od ostatka [[Kotarska oblast Bjelovar|kotarske oblasti Bjelovar]].&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt;

U isto se vrijeme gradska ciglana seli sa [[Naselje Pere Biškupa|stare lokacije]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Državni arhiv u Bjelovaru, Digitalni arhiv|url=https://www.dabj.hr/slike/mape/21.jpg|url-status=dead|access-date=2025-12-29|website=www.dabj.hr|archive-date=21. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240921020901/https://www.dabj.hr/slike/mape/21.jpg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Ađulović|first=Senad|date=21. srpnja 2017.|title=Od pera do satelita – Bjelovar na katastarskim kartama|url=https://www.dabj.hr/dok/Od-pera-do-satelita.pdf|url-status=live|access-date=30. prosinca 2025.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru|page=|pages=7-8}}&lt;/ref&gt; na lokaciju u Ivanovčane na brdo uz [[Ciglarski potok]] pod vlasništvom [[Đovanij Revellant|Đovanija Revellantea]]&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ARHiNET - Bjelovarske ciglane Bjelovar|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1064|access-date=2025-12-30|website=arhinet.arhiv.hr}}&lt;/ref&gt;

=== 20. stoljeće ===

Dana [[18. kolovoza]] [[1916.|1916]]., na rođendan kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]], unutar Ivanovčana podiže se Kraljev spomenik na ulazu u [[Logorište (Bjelovar)|Logor]], koji je [[3. rujna]] [[1922.]] zamijenjen današnjim Spomenikom poginulim Ivanovčancima u Prvom svjetskom ratu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dobrovšak|first=Ljiljana|date=2019-01-01|title=Spomenici kojih više nema: ugarsko-hrvatski kralj Franjo Josip I|url=https://www.academia.edu/45076016/Spomenici_kojih_vi%C5%A1e_nema_ugarsko_hrvatski_kralj_Franjo_Josip_I|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=251}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1958.|1958]]. stanovnici naselja Ivanovčani traže pripojenje Ivanovčana u Bjelovar kao tadašnji administracijski ''Blok 18.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Ivanovčani se bune|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1958&amp;broj=000009&amp;page=003&amp;upit=pripojeno|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=library.foi.hr|page=3}}&lt;/ref&gt; zajedno sa Kraševim naseljem (Mali Logor),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Dokle blato?|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1968&amp;broj=000012&amp;page=004&amp;upit=Kra%C5%A1evo%20naselje|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt; što je kasnije i odobreno.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Gradit će se cesta prema Zvijercima|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1959&amp;broj=000023&amp;page=003&amp;upit=ivanov?ani|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=library.foi.hr|page=3}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Noviivanovcani.png|mini|220x220px|Ulica Andrije Hebranga ]]

Od [[1970-ih]] do [[1990-ih]], širenjem Bjelovara prema sjeveru, razvoj Ivanovčana značajno se ubrzao izgradnjom i širenjem naselja uz ulicu Rade Končara (danas Andrije Hebranga) u smjeru [[Zvijerci (Bjelovar)|Zvijeraca]] i novouspotavljenom [[Pemsko Polje|Naselju Markovac]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Bjelovarski list 1958. - 1992 - digitalna verzija|url=https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=N00093&amp;H=0|journal=Bjelovarski list 1958. - 1992}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=19. listopada 2012|title=Službeni glasnik Grada Bjelovara|url=https://www.bjelovar.hr/wp-content/uploads/2017/10/sluzbeni_glasnik_Grada_Bjelovara_br_06_2012.pdf|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=75}}&lt;/ref&gt;

U istodobnom razdoblju je na granici izmedu Zvijeraca i Ivanovčana uspostavljen novi vojni objekt radarske stanice i centara veza protuzračne obrane [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Povijest Bjelovara|url=https://www.bjelovar.hr/o-bjelovaru/povijest-bjelovara/|access-date=2025-12-29|website=Grad Bjelovar|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt; poznatiji kao ''Plavci''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Horvat|first=Daša|date=2025-02-06|title=Izgradnja nove crkve na sjeveru grada sve je bliže, evo kako će izgledati|url=https://www.klikni.hr/aktualno/2025/02/06/izgradnja-nove-crkve-na-sjeveru-grada-sve-je-blize-evo-kako-ce-izgledati/|access-date=2025-12-29|website=Klikni.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Horvat|first=Daša|date=2025-12-16|title=Na mjestu nekadašnjih &quot;Plavaca&quot; postavljena ograda, evo što će se graditi|url=https://www.klikni.hr/aktualno/2025/12/16/na-mjestu-nekadasnjih-plavaca-postavljena-ograda-evo-sto-ce-se-graditi/|access-date=2025-12-29|website=Klikni.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== 21. stoljeće ===
Godine [[1991.|1991]]. izrađen je plan daljnje izgradnje i širenja grada u smjeru sjevera. Na prostoru Velikog Polja istočno od Hebrangove ulice i južno od Markovca početkom [[2000-ih]] godina počinje izgradnja [[Naselje Sjever|Naselja Sjever]]. Godine [[2007.|2007]]. grad Bjelovar donosi urbanistički plan uređenja naselja Sjever 2,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bjelovar|first=Grad|date=2010-10-10|title=Urbanistički plan uređenja Sjever 2|url=https://www.bjelovar.hr/dokumenti/urbanisticki-plan-uredenja-sjever-2/|url-status=live|access-date=2025-12-29|website=Grad Bjelovar|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bjelovar|first=Grad|date=2012-08-24|title=Javna rasprava o prijedlogu urbanističkog plana uređenja &quot;Sjever 2 - izmjena i dopuna&quot;|url=https://www.bjelovar.hr/javna-rasprava-urbanisticki-plan-sjever-2-izmjena/|access-date=2025-12-31|website=Grad Bjelovar|language=hr}}&lt;/ref&gt; koji obuhvaća cijelo preostalo neizgrađeno područje unutar Ivanovčana na prostoru polja ''Ograda'' i ''Groblje''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Hrvatska osnovna karta (HOK)|publisher=Državna geodetska uprava Republike Hrvatske}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dedić|first=Rahela|date=2025-10-16|title=Hrebak otvoreno o priuštivom stanovanju i planovima za novo elitno naselje na sjeveru grada! - www.bjelovar.info|url=https://bjelovar.info/gospodarstvo/hrebak-otvoreno-o-priustivom-stanovanju-i-planovima-za-novo-elitno-naselje-na-sjeveru-grada/|access-date=2025-12-31|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

* [[Kamilo Dočkal]], [[Hrvat|hrvatski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]] [[Česi|češkoga]] podrijetla, kanonik, crkveni i kulturni [[povjesničar]], kulturni djelatnik i [[violinist]], proveo djetinjstvo u Ivanovčanima, obiteljska kuća (danas Hebrangova 37) je srušena [[2008.|2008]]. godine&lt;ref&gt;https://hrcak.srce.hr/clanak/50408&lt;/ref&gt;
* [[Antun Šimčik]], [[filolog]], [[Arhivistika|arhivist]], [[Bibliotekarstvo|knjižničar]], [[leksikograf]], [[jezikoslovac]], [[Slavistika|slavističar]], [[kroatist]], [[Latinski jezik|latinist]], [[Romanistika|romanist]], [[prevoditelj]], [[etnograf]], [[novinar]] i [[književnik]] [[Česi u Hrvatskoj|češkog]] podrijetla.
* [[Đuro Hajduković]], poljoprivrednik, bivši vlasnik imanja obitelji Hajduković na uglu Hebrangove i prilaza Andrije Hebranga&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-08-07|title=Grad će očistiti đunglu na atraktivnom imanju pokojnog Đure, a račun poslati suvlasnicima|url=https://bjelovar.live/grad-ce-ocistiti-dunglu-na-atraktivnom-imanju-pokojnog-dure-a-racun-poslati-suvlasnicima/|access-date=2025-12-29|website=Bjelovar.live|language=hr}}&lt;/ref&gt; u sklopu kojega je Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.
* [[Šimun Harbut]],&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt; političar, dogradonačelnik Bjelovara pod gradonačelnikom [[Nikola Grdinić|Nikolom Grdinićem]] u razdoblju od od [[Svibanj|svibnja]] [[1940.|1940]]. do [[Studeni|studenog]] [[1940.|1940]]. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=28. prosinca 2011.|title=Gradski načelnici Bjelovara (1871-1945.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/118643|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.}}&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Kovaček]], krojač, jedan od osnivača bjelovarskog [[Lov|lovačkog društva]], vlasnik kuće u kojoj je [[1941.|1941]]. godine održano savjetovanje Bjelovarske [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanske]] grupe (danas Hebrangova 43), nekoć sa [[Spomen-ploča|spomen-pločom]] (danas pohranjeno u Gradskom muzeju Bjelovar)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Urbano se nametnulo ruralnom|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1986&amp;broj=000036&amp;page=004&amp;upit=Kova%C4%8Dek|url-status=live|access-date=2026-04-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Ivanovcanispomenik.png|mini|218x218px|Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.]]
* [[Spomenik poginulima u Prvom svjetskom ratu u Ivanovčanima|Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.]] 
* Zgrade ciglane na adresi Milana Šufflaya 36
* Umjetno jezero &quot;Bajer&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Registar geografskih imena – mrežna stranica|url=https://rgi.dgu.hr/|access-date=2025-12-30|language=hr}}&lt;/ref&gt; sjeverno od ciglane, jezero nastalo iskopom gline za ciglanu

== Obrazovanje i kultura ==

* Dječji vrtić Pinokio&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dječji vrtić Pinokio Bjelovar|url=http://djecji-vrtic-pinokio.hr/|access-date=2025-12-30|website=Dječji vrtić Pinokio}}&lt;/ref&gt;
* &lt;bdi&gt;Udruga izvornih Roma – Lovari&lt;/bdi&gt;
* &lt;bdi&gt;Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar&lt;/bdi&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=OSIT udruga osoba s intelektualnim teškoćama bjelovar|url=https://osit-bjelovar.hr/|access-date=2025-12-30|website=OSIT udruga osoba s intelektualnim teškoćama bjelovar}}&lt;/ref&gt;
* Evanđeoska pentekostna crkva Bjelovar, sa privremenom adresom Kokinačkih žrtava 10&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovar – EPC|url=https://epc.hr/bjelovar/|access-date=2025-12-30|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
U Ivanovčanima na adresi Andrije Hebranga 43A se u dvorištu [[Krešimir Kovaček|Krešimira Kovačeka]] nalazi stablo [[Golemi mamutovac|golemog mamutovaca]] znano i kao drvo [[sekvoje]], visine 25 metara. Krešimir Kovaček je drvo dobio na dar kao sadnicu, a od sadnje je naraslo do navedene visine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2013-11-02|title=Drvo života: Bjelovarčaninu u dvorištu kuće raste sekvoja|url=https://www.24sata.hr/news/drvo-zivota-bjelovarcaninu-u-dvoristu-kuce-raste-sekvoja-339370|access-date=2026-01-19|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Bjelovar-grad}}

[[Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti]]
[[Kategorija:Bivša naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>nc63t2dan7qt2809uncat13wfiuto1y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479523</id>
      <parentid>7479522</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:22:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bjelovaracskm</username>
        <id>274767</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479523</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22054" sha1="c9pm78dvx7ie6jrlvx290qmvvfxgjux" xml:space="preserve">{{Infookvir naseobina u Hrvatskoj|ime=Ivanovčani|karta2=Bjelovarsko-bilogorska županija|naziv karte2=Bjelovarsko-bilogorske županije|regija=|županija=[[Bjelovarsko-bilogorska županija]]|općina=[[Bjelovar]]|mikroregija=|najgrad=|površina=|nadvisina=|z. širina=45.91551|z. dužina=16.85217|brojstan=|gustoća=|domaćinstva=|brojstan2011=|gustoća2011=|domaćinstva2011=|pošta=43000|pozbroj=|autooznaka=|slika=Ivanovčanskestambene.jpg|slika_opis=|opis slike=Novoizgrađene stambene zgrade u Ivanovčanskoj ulici.
}}

'''Ivanovčani''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Ivanovčany''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Maurerová|first=Lenka|last2=Skrbková|first2=Julie|last3=Ščobáková|first3=Anna Marie|title=Česká menšina v Chorvatsku|url=https://pestraevropa.hks.re/2023/cesi_v_chorvatsku/|url-status=live|access-date=13. lipnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Seznamy ztrát|url=https://old.velkavalka.info/seznamyztrat/detail.php?id=167057|access-date=2026-06-13|website=old.velkavalka.info}}&lt;/ref&gt;'')'' su četvrt na [[Sjever|sjeveru]] grada [[Bjelovar]]a. Pokriva predjel grada uz Ulicu [[Petar Biškup Veno|Petra Biškupa Vene]] i Ulicu [[Andrija Hebrang (otac)|Andrije Hebranga]] s povijesnim granicama uz Ulicu [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]], Ulicu [[Eugen Kumičić|Eugena Kumičića]] te sa naseljem [[Gornje Plavnice]] preko potoka [[Jelinac]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century) {{!}} Arcanum Maps|url=https://maps.arcanum.com/en/map/cadastral/?bbox=1872429.1085538056,5764937.059390333,1881329.245034761,5768271.624749273&amp;map-list=1&amp;layers=3,4|access-date=2025-12-29|website=maps.arcanum.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Belovár-Kőrös vármegye átnézeti vázlata. – Nacrt zupanije Bj... [B IX a 1575] {{!}} Maps {{!}} Hungaricana|url=https://maps.hungaricana.hu/en/HTITerkeptar/1085/view/?bbox=4515,-4440,5862,-3835|url-status=live|access-date=2025-12-29|website=maps.hungaricana.hu|language=Mađarski}}&lt;/ref&gt;

Četvrt se sastoji od većinom nisko izgrađenih obiteljskih stambenih [[zgrada]]. Glavna prometnica je ulica Petra Biškupa Vene koja se izvan četvrti spaja sa [[Državna cesta D28|sjevernom bjelovarskom obilaznicom.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-08-07|title=Opasni semafori otišli u povijest - Dovršen kružni tok u Gornjim Plavnicama|url=https://bjelovar.live/opasni-semafori-otisli-u-povijest-dovrsen-kruzni-tok-u-gornjim-plavnicama/|url-status=live|access-date=2025-12-30|website=Bjelovar.live|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Neke od važnijih zgradi i spomenika unutar četvrti su [[Spomenik poginulima u Prvom svjetskom ratu u Ivanovčanima|Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu]] te stara ciglana istočno od [[Groblje Borik|groblja Borik]] u četvrti [[Vojnović (Bjelovar)|Vojnović]].

== Povijest ==
Ivanovčani su u nedavnoj prošlosti bili ruralno naselje u krugu Bjelovara. Uspostavljeni su pri završetku turskih invazija i pri povratku kršćanskog stanovništva u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. Na karti [[Prva vojna izmjera Habsburške monarhije|prve vojne izmjere]] naselje je [[1774.|1774]]. godine navedeno kao ''Dorf Ivanovchany''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Warasdiner Generalat (1781–1782) - First Military Survey {{!}} Arcanum Maps|url=https://maps.arcanum.com/en/map/firstsurvey-varazdin/?layers=157&amp;bbox=1866463.2432386347,5761311.955156024,1884664.8105990423,5767895.094217085|access-date=2026-01-02|website=maps.arcanum.com|language=en}}&lt;/ref&gt; U zapisu objavljenom u [[Budimpešta|Budimu]] [[János Lipszky|Jánosa Lipszkyja]] [[1808.|1808]]. godine navodi se kao ''Ivanovchani''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=János|first=Lipszky|title=Repertorium locorum objectorumque in XII. tabulis Mappae regnorum Hungariae, Slavoniae, Croatiae, et Confiniorum Militarium, magni item principatus Transylvaniae occurrentium|url=https://archive.org/details/agv6489.0001.001.umich.edu/page/264/mode/2up?q=Sanct.Georg|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=32|language=Latinski, Mađarski}}&lt;/ref&gt;

Za vrijeme vojne uprave naselje je pripadalo [[Varaždinski generalat|Đurđevačkoj pukovniji]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Cik|first=Nikola|date=2016-08-12|title=Krajiška Đurđevečka pukovnija|url=https://podravske-sirine.com.hr/arhiva/4369|access-date=2025-12-30|website=Podravske širine|language=en}}&lt;/ref&gt; kapetaniji [[Kapela (Bjelovarsko-bilogorska županija)|Kapela]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Künzl|first=Rudolf|date=Lipanj, 2008.|editor-last=Pleskalt|editor-first=Željko|title=Povijest Križevačke i Đurđevačke graničarske pješačke pukovnije|url=https://www.dabj.hr/dok/Povijest_krizevacke_i_durdevacke_granicarske_pjesacke_pukovnije.pdf|url-status=live|access-date=30. prosinca 2025.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1776.|1776]]. zabilježen je nastanak i izgradnja tadašnje nove predgradske četvrti u Ivanovčanima, [[Novi Ivanovčani|Novih Ivanovčana]],&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Slukan Altić|first=Mirela|date=20. srpnja 2007.|title=Razvoj i izgradnja Bjelovara u kartografskim izvorima: od vojne utvrde do slobodnoga kraljevskog grada|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/50390|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.|page=15}}&lt;/ref&gt; koji danas obuhvaćaju područje između kružnog toka Andrije Hebranga i Ivanovčanske ulice te prostor Ulice Andrije Hebranga od kružnog toka do raskrižja sa Ulicom [[55. samostalni bataljun Bjelovar|55. samostalnog bataljuna HV-a]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Drveni|first=Ana|title=Urbanistički razvoj grada Bjelovara od osnutka 1756. godine do danas|url=https://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4939/1/Urbanisti%C4%8Dki%20razvoj%20Bjelovara.pdf|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Novi Ivanovčani su plansko izgrađeni su uz samu dotadašnjih gradsku među Bjelovara&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; na ulazu u vojno vježbalište [[Logorište (Bjelovar)|Logor]], te izgradnjom naselja se sa potporom države u Ivanovčane naseljuje manji broj [[Austrijanci|Austrijanaca]] l [[Nijemci|Nijemaca]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Baric|first=Daniel|date=2004-12-01|title=A l’écoute des langues parlées en Croatie durant la première moitié du XIXe siècle|url=https://journals.openedition.org/balkanologie/540?lang=en|journal=Balkanologie. Revue d'études pluridisciplinaires|language=fr|page=5}}&lt;/ref&gt; međutim naseljeno stanovništvo je potpuno [[Kroatizacija|kroatizirano]] unutar nekoliko generacija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=András|first=Mérei|date=3. veljače 2015.|title=A német-délszláv etnikai kontaktzóna: Történeti és etnikai földrajzi vizsgálat a jugoszláv térségben|url=https://files01.core.ac.uk/download/pdf/80161496.pdf|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=50|language=Mađarski}}&lt;/ref&gt;

=== Dolazak Čeha ===
Godine [[1792.|1792]]. odvija se prvo poznato masovno doseljavanje [[Česi u Hrvatskoj|Čeha]] na prostoru Bjelovara i [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorske županije]]&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Sitta|first=Silvija|date=10. listopada 2007.|title=Doprinos Čeha kulturnom životu Bjelovara|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/50408|url-status=live|access-date=2. siječnja 2026.|page=179}}&lt;/ref&gt; sa doseljavanjem 14 čeških obitelji iz [[Police nad Metují]] u Ivanovčane.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Ružić|first=Doris|date=Srpanj 2024.|title=Utjecaj nacionalne manjine na kulturnu turističku ponudu destinacije na primjeru grada Daruvara|url=https://repository.fthm.uniri.hr/theses/fthm:5252/show-file/0|url-status=dead|access-date=29. prosinca 2025.|page=28|archive-date=18. siječnja 2026.|archive-url=https://web.archive.org/web/20260118013534/https://repository.fthm.uniri.hr/theses/fthm:5252/show-file/0}}&lt;/ref&gt; 

Prema nekim izvorima Ivanovčani su tada zabilježeni kao ''Pagus Bohemicus'', latinski za ''Češko selo''.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

=== Ukidanje Vojne krajine ===
Ukidom [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i uspostavom nove administracijske podijele [[1886.|1886]]. godine, Ivanovčani ulaze u sastav općine [[Veliko Trojstvo]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Magyarország tiszti cím- és névtára - 4. évfolyam, 1884. {{!}} Arcanum Newspapers|url=https://adt.arcanum.com/en/view/TisztiCimtar_1884/?query=Ivanov%25C4%258Dani&amp;pg=541&amp;layout=s|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=adt.arcanum.com|page=48|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Altić|first=Mirela Slukan|date=23. travnja 2008.|title=Povijest županijskog upravno-teritorijalnog ustroja Bjelovarskobilogorske županije|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/66226|url-status=live|archive-url=|access-date=30 prosinca 2025.|publisher=Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, Hrvatska|pages=11–18–24}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Veliko Trojstvo Opcina - 1886 do 1900.png|lijevo|mini|184x184px|Općina Veliko Trojstvo (crveno) unutar kotarske oblasti Bjelovar (rozo)&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; do izdvajanja Ivanovčana iz općine 1900. godine]]
Nekadašnje selo Ivanovčani pokrivalo je cjelokupni prostor današnjeg naselja [[Naselje Sjever|Sjever]] kao oranice i livade istočno od sela, s administracijskim granicama uz današnje ulice Jakova Gotovca na istoku, Milana Šufflaya i prilaz Andrije Hebranga na jugu, te Kamila Kolba i Eugena Kumičića na sjeveru.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Dana [[1. srpnja]] [[1900.|1900]]. godine Ivanovčani se izdvajaju općine Veliko Trojstvo i administracijski se pripajaju [[Gradovi u Banovini Hrvatskoj|Gradskom poglavarstvu Bjelovar]],&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Dobrovšak|first=Ljiljana|date=18. svibnja 2011|title=Brojčano stanje Židova na području Bjelovarsko-križevačke županije (1857. – 1918.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/114277|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|publisher=Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Zagreb, Hrvatska|page=225}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=2012|title=Moderna povijest Bjelovara: 1871. 2010.: od razvojačenja Varaždinske krajine do suvremenog Bjelovara|url=https://www.academia.edu/5470258/Moderna_povijest_Bjelovara_1871_2010_Bjelovar_Nakladnik_Horvat_2012|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=|pages=51–100–370–140–661}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Belovár – Bjelovar város. {{!}} A magyar szentkorona országainak helységnévtára 1913 {{!}} Reference Library|url=https://www.arcanum.com/en/online-kiadvanyok/Helysegnevtar_1913-a-magyar-szentkorona-orszagainak-helysegnevtara-1913-185F0/altalanos-resz-kozigazgatasi-beosztas-a-varosok-kozsegek-es-egyeb-lakohelyek-lelekszamanak-feltuntetesevel-18617/horvat-szlavonorszagok-1C70B/belovar-koros-varmegye-bjelovar-krizevci-1C70C/|url-status=live|access-date=2025-12-31|website=www.arcanum.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Plesklat|first=Željko|date=Lipanj, 2009|title=Statut Grada Bjelovara|url=https://www.dabj.hr/dok/Statut_grada_Bjelovara.pdf|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru|pages=15-16}}&lt;/ref&gt; odvojeno od ostatka [[Kotarska oblast Bjelovar|kotarske oblasti Bjelovar]].&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt;

U isto se vrijeme gradska ciglana seli sa [[Naselje Pere Biškupa|stare lokacije]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Državni arhiv u Bjelovaru, Digitalni arhiv|url=https://www.dabj.hr/slike/mape/21.jpg|url-status=dead|access-date=2025-12-29|website=www.dabj.hr|archive-date=21. rujna 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240921020901/https://www.dabj.hr/slike/mape/21.jpg}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Ađulović|first=Senad|date=21. srpnja 2017.|title=Od pera do satelita – Bjelovar na katastarskim kartama|url=https://www.dabj.hr/dok/Od-pera-do-satelita.pdf|url-status=live|access-date=30. prosinca 2025.|publisher=Državni arhiv u Bjelovaru|page=|pages=7-8}}&lt;/ref&gt; na lokaciju u Ivanovčane na brdo uz [[Ciglarski potok]] pod vlasništvom [[Đovanij Revellant|Đovanija Revellantea]]&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ARHiNET - Bjelovarske ciglane Bjelovar|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1064|access-date=2025-12-30|website=arhinet.arhiv.hr}}&lt;/ref&gt;

=== 20. stoljeće ===

Dana [[18. kolovoza]] [[1916.|1916]]., na rođendan kralja [[Franjo Josip I.|Franje Josipa I.]], unutar Ivanovčana podiže se Kraljev spomenik na ulazu u [[Logorište (Bjelovar)|Logor]], koji je [[3. rujna]] [[1922.]] zamijenjen današnjim Spomenikom poginulim Ivanovčancima u Prvom svjetskom ratu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dobrovšak|first=Ljiljana|date=2019-01-01|title=Spomenici kojih više nema: ugarsko-hrvatski kralj Franjo Josip I|url=https://www.academia.edu/45076016/Spomenici_kojih_vi%C5%A1e_nema_ugarsko_hrvatski_kralj_Franjo_Josip_I|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=251}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1958.|1958]]. stanovnici naselja Ivanovčani traže pripojenje Ivanovčana u Bjelovar kao tadašnji administracijski ''Blok 18.''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Ivanovčani se bune|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1958&amp;broj=000009&amp;page=003&amp;upit=pripojeno|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=library.foi.hr|page=3}}&lt;/ref&gt; zajedno sa Kraševim naseljem (Mali Logor),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Dokle blato?|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1968&amp;broj=000012&amp;page=004&amp;upit=Kra%C5%A1evo%20naselje|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt; što je kasnije i odobreno.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Gradit će se cesta prema Zvijercima|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1959&amp;broj=000023&amp;page=003&amp;upit=ivanov?ani|url-status=live|access-date=2026-01-05|website=library.foi.hr|page=3}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Noviivanovcani.png|mini|220x220px|Ulica Andrije Hebranga ]]

Od [[1970-ih]] do [[1990-ih]], širenjem Bjelovara prema sjeveru, razvoj Ivanovčana značajno se ubrzao izgradnjom i širenjem naselja uz ulicu Rade Končara (danas Andrije Hebranga) u smjeru [[Zvijerci (Bjelovar)|Zvijeraca]] i novouspotavljenom [[Pemsko Polje|Naselju Markovac]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Bjelovarski list 1958. - 1992 - digitalna verzija|url=https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=N00093&amp;H=0|journal=Bjelovarski list 1958. - 1992}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=19. listopada 2012|title=Službeni glasnik Grada Bjelovara|url=https://www.bjelovar.hr/wp-content/uploads/2017/10/sluzbeni_glasnik_Grada_Bjelovara_br_06_2012.pdf|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.|page=75}}&lt;/ref&gt;

U istodobnom razdoblju je na granici izmedu Zvijeraca i Ivanovčana uspostavljen novi vojni objekt radarske stanice i centara veza protuzračne obrane [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Povijest Bjelovara|url=https://www.bjelovar.hr/o-bjelovaru/povijest-bjelovara/|access-date=2025-12-29|website=Grad Bjelovar|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt; poznatiji kao ''Plavci''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Horvat|first=Daša|date=2025-02-06|title=Izgradnja nove crkve na sjeveru grada sve je bliže, evo kako će izgledati|url=https://www.klikni.hr/aktualno/2025/02/06/izgradnja-nove-crkve-na-sjeveru-grada-sve-je-blize-evo-kako-ce-izgledati/|access-date=2025-12-29|website=Klikni.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Horvat|first=Daša|date=2025-12-16|title=Na mjestu nekadašnjih &quot;Plavaca&quot; postavljena ograda, evo što će se graditi|url=https://www.klikni.hr/aktualno/2025/12/16/na-mjestu-nekadasnjih-plavaca-postavljena-ograda-evo-sto-ce-se-graditi/|access-date=2025-12-29|website=Klikni.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== 21. stoljeće ===
Godine [[1991.|1991]]. izrađen je plan daljnje izgradnje i širenja grada u smjeru sjevera. Na prostoru Velikog Polja istočno od Hebrangove ulice i južno od Markovca početkom [[2000-ih]] godina počinje izgradnja [[Naselje Sjever|Naselja Sjever]]. Godine [[2007.|2007]]. grad Bjelovar donosi urbanistički plan uređenja naselja Sjever 2,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bjelovar|first=Grad|date=2010-10-10|title=Urbanistički plan uređenja Sjever 2|url=https://www.bjelovar.hr/dokumenti/urbanisticki-plan-uredenja-sjever-2/|url-status=live|access-date=2025-12-29|website=Grad Bjelovar|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bjelovar|first=Grad|date=2012-08-24|title=Javna rasprava o prijedlogu urbanističkog plana uređenja &quot;Sjever 2 - izmjena i dopuna&quot;|url=https://www.bjelovar.hr/javna-rasprava-urbanisticki-plan-sjever-2-izmjena/|access-date=2025-12-31|website=Grad Bjelovar|language=hr}}&lt;/ref&gt; koji obuhvaća cijelo preostalo neizgrađeno područje unutar Ivanovčana na prostoru polja ''Ograda'' i ''Groblje''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Hrvatska osnovna karta (HOK)|publisher=Državna geodetska uprava Republike Hrvatske}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dedić|first=Rahela|date=2025-10-16|title=Hrebak otvoreno o priuštivom stanovanju i planovima za novo elitno naselje na sjeveru grada! - www.bjelovar.info|url=https://bjelovar.info/gospodarstvo/hrebak-otvoreno-o-priustivom-stanovanju-i-planovima-za-novo-elitno-naselje-na-sjeveru-grada/|access-date=2025-12-31|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Poznate osobe ==

* [[Kamilo Dočkal]], [[Hrvat|hrvatski]] [[Katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]] [[Česi|češkoga]] podrijetla, kanonik, crkveni i kulturni [[povjesničar]], kulturni djelatnik i [[violinist]], proveo djetinjstvo u Ivanovčanima, obiteljska kuća (danas Hebrangova 37) je srušena [[2008.|2008]]. godine&lt;ref&gt;https://hrcak.srce.hr/clanak/50408&lt;/ref&gt;
* [[Antun Šimčik]], [[filolog]], [[Arhivistika|arhivist]], [[Bibliotekarstvo|knjižničar]], [[leksikograf]], [[jezikoslovac]], [[Slavistika|slavističar]], [[kroatist]], [[Latinski jezik|latinist]], [[Romanistika|romanist]], [[prevoditelj]], [[etnograf]], [[novinar]] i [[književnik]] [[Česi u Hrvatskoj|češkog]] podrijetla.
* [[Đuro Hajduković]], poljoprivrednik, bivši vlasnik imanja obitelji Hajduković na uglu Hebrangove i prilaza Andrije Hebranga&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-08-07|title=Grad će očistiti đunglu na atraktivnom imanju pokojnog Đure, a račun poslati suvlasnicima|url=https://bjelovar.live/grad-ce-ocistiti-dunglu-na-atraktivnom-imanju-pokojnog-dure-a-racun-poslati-suvlasnicima/|access-date=2025-12-29|website=Bjelovar.live|language=hr}}&lt;/ref&gt; u sklopu kojega je Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.
* [[Šimun Harbut]],&lt;ref name=&quot;:62&quot; /&gt; političar, dogradonačelnik Bjelovara pod gradonačelnikom [[Nikola Grdinić|Nikolom Grdinićem]] u razdoblju od od [[Svibanj|svibnja]] [[1940.|1940]]. do [[Studeni|studenog]] [[1940.|1940]]. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Karaula|first=Željko|date=28. prosinca 2011.|title=Gradski načelnici Bjelovara (1871-1945.)|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/118643|url-status=live|access-date=31. prosinca 2025.}}&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Kovaček]], krojač, jedan od osnivača bjelovarskog [[Lov|lovačkog društva]], vlasnik kuće u kojoj je [[1941.|1941]]. godine održano savjetovanje Bjelovarske [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanske]] grupe (danas Hebrangova 43), nekoć sa [[Spomen-ploča|spomen-pločom]] (danas pohranjeno u Gradskom muzeju Bjelovar)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovarski list : tjednik općine Bjelovar /[glavni i odgovorni urednik Zvonimir Puškarić] - Urbano se nametnulo ruralnom|url=https://library.foi.hr/dbook/novine.php?C=93&amp;godina=1986&amp;broj=000036&amp;page=004&amp;upit=Kova%C4%8Dek|url-status=live|access-date=2026-04-13|website=library.foi.hr}}&lt;/ref&gt;

== Spomenici i znamenitosti ==
[[Datoteka:Ivanovcanispomenik.png|mini|218x218px|Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.]]
* [[Spomenik poginulima u Prvom svjetskom ratu u Ivanovčanima|Spomenik poginulim Ivanovčancima u Prvome svjetskom ratu.]] 
* Zgrade ciglane na adresi Milana Šufflaya 36
* Umjetno jezero &quot;Bajer&quot;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Registar geografskih imena – mrežna stranica|url=https://rgi.dgu.hr/|access-date=2025-12-30|language=hr}}&lt;/ref&gt; sjeverno od ciglane, jezero nastalo iskopom gline za ciglanu
* zgrada Caritasa i pučka kuhinja župe sv. Antuna Padovanskog&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=d.o.o|first=Magićmarinac|title=Caritas|url=https://caritas.hr/|access-date=2026-06-13|website=Caritas|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Obrazovanje i kultura ==

* Dječji vrtić Pinokio&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dječji vrtić Pinokio Bjelovar|url=http://djecji-vrtic-pinokio.hr/|access-date=2025-12-30|website=Dječji vrtić Pinokio}}&lt;/ref&gt;
* &lt;bdi&gt;Udruga izvornih Roma – Lovari&lt;/bdi&gt;
* &lt;bdi&gt;Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Bjelovar&lt;/bdi&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=OSIT udruga osoba s intelektualnim teškoćama bjelovar|url=https://osit-bjelovar.hr/|access-date=2025-12-30|website=OSIT udruga osoba s intelektualnim teškoćama bjelovar}}&lt;/ref&gt;
* Evanđeoska pentekostna crkva Bjelovar, sa privremenom adresom Kokinačkih žrtava 10&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Bjelovar – EPC|url=https://epc.hr/bjelovar/|access-date=2025-12-30|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
U Ivanovčanima na adresi Andrije Hebranga 43A se u dvorištu [[Krešimir Kovaček|Krešimira Kovačeka]] nalazi stablo [[Golemi mamutovac|golemog mamutovaca]] znano i kao drvo [[sekvoje]], visine 25 metara. Krešimir Kovaček je drvo dobio na dar kao sadnicu, a od sadnje je naraslo do navedene visine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2013-11-02|title=Drvo života: Bjelovarčaninu u dvorištu kuće raste sekvoja|url=https://www.24sata.hr/news/drvo-zivota-bjelovarcaninu-u-dvoristu-kuce-raste-sekvoja-339370|access-date=2026-01-19|website=www.24sata.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Bjelovar-grad}}

[[Kategorija:Bjelovarske gradske četvrti]]
[[Kategorija:Bivša naselja u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>c9pm78dvx7ie6jrlvx290qmvvfxgjux</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Ponor</title>
    <ns>3</ns>
    <id>799413</id>
    <revision>
      <id>7479357</id>
      <parentid>7477333</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:47:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oj tehniko, lijepa li si… */ novi odlomak</comment>
      <origin>7479357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60285" sha1="3icp4vh57khr0h8qduboages7d1skfk" xml:space="preserve">{{Razgovor sa suradnikom:Ponor/χ}}

== MeridianBet LTA ==

Imamo jednog [[:en:Wikipedia:LTA|LTA]] povratnika koji svraća svakih nekoliko mjeseci i promovira kladionicu Meridian (MeridianBet). Njegov najnoviji račun je  [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Tribano2002 Tribano2002]. Na Meti su mi za njegov prethodni račun odbili zahtjev za globalnu blokadu jer nigdje nije trajno blokiran, pa će ga prvo morati blokirati na nekoj wiki. Također bi trebalo obrisati njegove članke na hr.wiki. Vidim da imam 7 novih poruka, uglavnom na SZR. Pogledat ću ih kasnije kada nađem vremena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:25, 5. siječnja 2026. (CET)

== Kad se već cimamo... ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vjetrenica&amp;curid=163875&amp;diff=7364455&amp;oldid=7364448 Ovo] mi je malo nejasno: ako nema parametra u infookviru u članku, uvijek će se ispisati prazno? Ako je to tako, onda je to opći cirkuZ jer se infookviri nadopunjavaju novim parametrima, a stanje parametara u člancima se (uglavnom) ne mijenja. Ili mi još fali teKničkog znanja pa to nije tako? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:54, 5. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Tu je vrijednost parametra ''približna starost'' bilo sve što ispisuje predložak UNESCO. Ta se vrijednost inače prikazuje na desnoj polovici infookvira, ali kako je UNESCO poveći, prebacilo ga je u novi red pa je dojam bio da je ''približna starost'' prazan. Vizualno to možda radi, ali način nije dobar. Okvir unutar okvira mora ići kao vrijednost parametra koji se prikazuje preko cijele širine, u ovom slučaju to su ''bilješka'' ili ''zaštita''. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:15, 5. siječnja 2026. (CET)
::Očito mi fali tehničkog znanja, no, to nije ni bitno. Fala još jednom. [[slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 21:26, 5. siječnja 2026. (CET)

== Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela) ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama je novi članak [[Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela)]]. Meni izgleda ok. Podsjećam te na nekoliko ćčlanaka s krajem godine. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:07, 9. siječnja 2026. (CET)

== Dodavanje slike s PSE na Wiki ==

Pozdrav,

pronašao sam simpatičnu sliku koja prikazuje razliku između sitnozrnate i grubozrnate entropije (granulacije faznog prostora) na Physics Stack Exchange-u. 

Nalazi se u prvom odgovoru ovog pitanja https://physics.stackexchange.com/questions/390445/why-does-the-coarse-grained-entropy-increase (nacrtano je rukom od strane tog korisnika na stranici te tamo objavljeno). 

Htio bih tu sliku staviti u članak Entropija pod odjeljkom Granulacija faznog prostora  [[Entropija#Granulacija faznog prostora|Entropija#Granulacija faznog prostora]] jer mi se čini da lijepo prikazuje objašnjenje.

Ne znam smijem li to legalno napraviti (ne znam pod kojom su licencom takve slike na PSE) i kako citirati takvu sliku ukoliko se smije objaviti?

Je li možda bolja opcija da sam nacrtam sličan crtež i onda ga sam uploadam na Wiki? 

Hvala unaprijed i lijep pozdrav :) [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:02, 9. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Pravilo je: ako eksplicitno ne piše da je slika slobodna, ona je zaštićena autorskim pravima. E sad, na SE piše da su svi doprinosi s licencijom CC BY-SA, što je i standardna Wikipedijina licencija. Sliku sam još našao i [https://aurelien-pelissier.medium.com/on-the-conservation-of-information-and-the-second-law-of-thermodynamics-f22c0645d8ec ovdje], ali navode da je sa SE. U principu, ti bi uz navođenje izvora mogao postaviti tu sliku na [[:c:|Zajednički poslužitelj]]. Ali možda bi ljepše bilo imati vektorsku grafiku, ipak malo držimo do toga. Ja bih to nacrtao u [[:en:Inkscape]]u i postavio kao SVG. Nedavno sam se dopisivao s [[:en:User:Cmglee]] - kaže &quot;My interest in editing Wikipedia is in illustration, so let me know if you wish some article on science, technology, architecture or mathematics illustrated.&quot; Pitaj, dat će ti se (ne znam za koliko vremena). Možda bih i ja mogao nešto nacrtati. Što ćemo? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:18, 9. siječnja 2026. (CET)
::Ja nikad nisam crtao na računalu (osim painta), a trenutno nisam nešto zainteresiran za učiti Inkscape ili slične programe, ali slažem se da bi bilo lijepo imati SVG. 
::Ukoliko ti imaš vremena i volje možeš slobodno nacrtati. 
::Ukoliko ne, ja mogu pitati en:User:Cmglee, pa ćemo vidjeti ukoliko bi on bio voljan nacrtati. 
::Javi što bi ti više odgovaralo. 
::Lp [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:02, 9. siječnja 2026. (CET)
:::[[File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg|mini|130px]] @[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Evo ga: [[:File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg]]. Napravio sam jednostavije oblike i stavio ih jedan iznad drugoga jer će tako bolje upasti u članak. Poruka je, nadam se, sačuvana. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:30, 9. siječnja 2026. (CET)
::::Odlično je. Puno hvala, staviti ću u članak odmah. [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:04, 10. siječnja 2026. (CET)

== Pitanje vezi botova ==

{{s|Ponor}} i {{s|Argo Navis}}, povremeno pokušavam pomoći [https://rsk.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D0%BE%D0%BA rusinskoj wiki] (wiki za [[Rusini u Hrvatskoj|Rusine]]). Prvo im nastojim pomoći oko kategorija. Zajednica je još jako mlada ti nije ni blizu upoznata s wiki kao mi. Je li moguće uz pomoć bota dodavati DEFAULTSORT u biografskim člancima. Imaju dosta članaka koji su kategorizirani po imenu, umjesto po prezimenu. Trebalo bi im pomoći oko spajanja kategorija s drugim wikijima i dodavanjem kategorija kategorijama koje nemaju kategorije ([[:rsk:Special:UncategorizedCategories]], odnosno [[:rsk:Special:UncategorizedPages]]) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:01, 11. siječnja 2026. (CET)

:DEFAULTSORT je riješen. Bi li mogao netko od vas pomoći s dodavanjem kategorija i međujezičnih poveznica za datume na [[:rsk:Окреме:Некатегорисане_категорије]] i [[:rsk:Окреме:НеповезанеСтране]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:48, 11. siječnja 2026. (CET)
::Ja se ne bih uplitao, ne stignem sve što bih htio ni na hrwiki. Još: nepoznat jezik, drugo pismo... [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:23, 11. siječnja 2026. (CET)
:::Ok. Jezik je praktički miks hrvatskog i istočnoslavenskih, tako da je poprilično razumljiv. Mislio sam da znaš ćirilicu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:50, 11. siječnja 2026. (CET)

== Babina Rijeka ==

Moguće je da je ovdje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Babina_Rijeka&amp;diff=prev&amp;oldid=7367552 IP-ovac u pravu], no ne znam kako provjeriti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:49, 11. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Teško da će biti pogreška samo za jednu godinu, a ne i za sve ostale. Bot je iz jednog dokumenta prenio većinu godina godina. Izvori su polinkani na dnu tog predloška, provjerio sam i stari podatak je točan. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:21, 11. siječnja 2026. (CET)

== Na stranici diffa ==

Možda je ovo super prilika da kažem: nikad mi se nije sviđalo što taj tooltip klikom preuzme cijelu neku rečenicu u međuspremnik (npr. ''Vraćanje na inačicu [[Posebno:Diff/6820272|6820272]] koju je 16. siječnja 2024. u 02:46 unio Croxyz''). Ne vidim od nje koristi i uvijek ju moram kratit na poveznicu. Zbog tog mi obično bude korisnije ručno kopirat broj izmjene iz popisa uređivanja bez tooltipa jer onda bar mogu, bez prtljanja po ''deleteu'', natipkat svoj &lt;nowiki&gt;[[posebno:diff/12345|suvisao komentar]]&lt;/nowiki&gt; u miru. Bi li se to moglo posložiti drugačije ili je tak kak je? &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:36, 13. siječnja 2026. (CET)
{{izvlaka}}
{{S|Runolist}}: 2026. je - SVE se može :D Nisam testirao još, ali trebalo bi raditi. U [[Special:MyPage/common.js]] kopiraj
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;js&quot;&gt;window.revisionID = {
  summaryMale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unio $4&quot;,
  summaryFemale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unijela $4&quot;}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
pa promijeni te dvije postavke kako želiš, samo za se. Ima još tih stringova koji se mogu mijenjati, naći ćeš ih u [[Suradnik:Ivi104/Skripte/RevisionID.js#L-32--L-39]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 13. siječnja 2026. (CET)

:Oooodlično ne može da bude bolje! Radi k'o zaliveno. :D &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:24, 13. siječnja 2026. (CET)

== Libija i RTRC ==

Pod ''Pomagala'' zadnjih nekoliko dana mi nedostaje RTRC. Vjerojatno je povezano s novim dodatcima koje si uveo. Prilikom dodavanja infookvira u članku [[Tuniška nogometna reprezentacija]] uočio sam da &lt;nowiki&gt;{{Z|LIB|1957}}&lt;/nowiki&gt; prikazuje libijsku zastavu za vrijeme Gaddafija ({{Z|LIB|1957}}) iako se ta zastava ne bi trebala prikazivati prema [[Modul:Zastava/podatci]]. Nedaleko od libijske zastave na tom modulu je lihtenštajnska zastava koja je 1937. ([[:en:Flag_of_Liechtenstein#History|doživjela promnjenu iz jednog bizarnog razloga]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 15. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kodovi za Libiju su LBY, LIBI i LBA. LIB je kod koji se u prijašnjim predlošcima (vjerojatno) koristio za tu staru zastavu pa je ostavljen kao mogućnost (naći ćeš ga niže na popisu). Znam što bi moglo biti s RTRC, lako vratim, ali ako vratim onda se ta skripta downloada/učitava na baš svakoj stranici, iako se ne prikazuje. Mislim da je ovaj opis u Postavkama zbunjujuć: &quot;Na vrh Nedavnih promjena dodaje poveznicu RTRC za napredno praćenje i ophodnju u stvarnom vremenu&quot;. To nije sve, zar ne? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:36, 15. siječnja 2026. (CET)
::Nije mi ni palo napamet da LIB više ne vrijedi za Libiju. RTRC mi je sada ponovno vidljiv. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:11, 15. siječnja 2026. (CET)

== Pomoć oko modula ==

Prevodim [[Modul:Sports table/WDL OT]] za [[Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_–_Beograd_2026.#Grupa_A]]. Kada prijeđeš mišem (hoveraš) preko stupca tablice G+/– dobiješ ''Goal -razlika'' umjesto ''Gol-razlika''. Ne mogu pronači grešku (preiscrpljen sam od wiki). Modul je sličan modulu [[Modul:Sports table/WDL]] koji nema tu grešku. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:18, 17. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Mislim da samo ponekad trebaš https://hr.wikipedia.org/wiki/Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_%E2%80%93_Beograd_2026.?action=purge. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:00, 17. siječnja 2026. (CET)
::Svaki put su mi se promjene prikazivale odmah nakon pto bi napravio promjenu na modulu tako da mi niej pala napamet ta mogućnost. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:16, 17. siječnja 2026. (CET)

== Predlošci za reprezentacije ==

Trenutno ispravljam neke greške s reprezentacijama ([[Predložak:NogRep]], [[Predložak:RukRep]] i sl.). Treba mi pomoć u pisanju regexa za pronalazak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetsko_prvenstvo_u_rukometu_%E2%80%93_Hrvatska_2009.,_kvalifikacije&amp;diff=prev&amp;oldid=7372242 ovakvih grešaka] (ne znam što bi trebalo ići umjesto upitnika u izrazu &lt;nowiki&gt;Rep\|???\|&lt;/nowiki&gt;) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:38, 21. siječnja 2026. (CET)

:Treba napisati regex sličan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;limit=500&amp;offset=0&amp;ns0=1&amp;search=insource%3A%2FRep%5C%7C%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5C%7C%2F ovom], ali ne znam kako maknuti godina= i do= (sigurno ima slučajeva gdje se nešto prikazuje umjesto godina i do). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:43, 21. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ima više načina, ali onaj najbolji ne radi u Wikipedijinu searchu (imaju okrljašten regex). Probaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C+*%5B%5Egrpd%5D%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:54, 21. siječnja 2026. (CET)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ili [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fgodina%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fdo%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Frep%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:58, 21. siječnja 2026. (CET)
:::Izgleda da više nema takvih grešaka. Danas sam proveo dosta vremena dodavajući nove nedostajuće reprezentaciju i ispravljajući neke reprezentacije s pogrešnim &quot;kodom&quot; (??? u &lt;nowiki&gt;Rep|???}}&lt;/nowiki&gt;). Greške su nastale zbog nedavnih promjena predložaka. Tako imamo primjere gdje se prikazivala zastava Kiribata za Kirgistan, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Javier_Clemente&amp;diff=prev&amp;oldid=7372008 Libija je i dalje imala onaj problem od prije šest dana], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kiribatska_nogometna_reprezentacija&amp;diff=prev&amp;oldid=7372013 TAH je umjesto &quot;Tahiti&quot; prikazivao Nepoznata nogometna reprezentacija], neke reprezentacije nisu uopće bile navedene u predlošcima. Je li možemo nekako u predlošcima NogRep, NogRep-d i sl. dodati kategorije koje bilježe članke s pogrešnim uporabama predložaka? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:10, 21. siječnja 2026. (CET)
::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne vjerujem da će mi se raditi na tom, daj vidi s Argom na njegovoj SZR. NogRep (i druge Rep) i prijašnji Z+D razlikovali su se u kraticama i to treba uzeti u obzir: u idealnom slučaju kratice u xxxRep bile bi iste kao u zastavama, a promjene bi se unijele u sve članke. Stvarno imam nula interesa za to sada raditi: nije moja tema, a znam da ću naletjeti na nered. Zapravo i ne znam  zašto se ljudi muče s kraticama. {{tlx|Z|Libija}}→{{Z|Libija}} nikad neće dati nijednu drugu državu osim Libije i radit će s parametrom za godine. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:51, 21. siječnja 2026. (CET)
:::::Ovo s Libijom sam htio ukazati da sam danas ispravljao &lt;nowiki&gt;{{NogRep|LIBI}}&lt;/nowiki&gt;, koji je prije vodio na lib. nog. rep., a danas daje {{NogRep|LIBI}} (u trenutku pisanja piše Nepoznata nogometna reprezentacija umjesto Libija). Isti je oblik greške kao kod Tahitija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:59, 21. siječnja 2026. (CET)
::::::problemi sa zastavama Libije i Kirgistana su sada {{riješeno}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:25, 21. siječnja 2026. (CET)

== Automatski popis ==

Možeš li [[Modul:Zastava/podatci/doc|ovo]] napravit i na [[Modul:Reprezentacija/podatci/doc]]? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:31, 28. siječnja 2026. (CET)

== Članci sa &quot;Suradnik:&quot; ==

Povodom [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Unska_pruga&amp;curid=25181&amp;diff=7377074&amp;oldid=7368354 ovih izmjena] kojem je uklonjeno pojavljivanje potpisa bota uklanjam sve instance sličnih greški u glavnom imenskom prostoru. Zanima me tvoje mišljenje oko [[Dobro_jutro,_Hrvatska#Galerija]]. Bi li ti ostavio tu sliku ili bi je uklonio? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:33, 29. siječnja 2026. (CET)

:P.S. sjetio sam se da sam nedavno negdje viđao nepostojeće slike tako da bi ih trebalo ukloniti botom, ako nisu nedavno uklonjeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:34, 29. siječnja 2026. (CET)

== CoolCat ==

Testirao sam i ono što vidim je ista funkcionalnost kao HotCat. Pokušao sam u polje za upis kopirati &quot;+Prva|-Druga kategorija|+Treća kategorija&quot; sa + i -, ali sam dobio samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Gre%C5%A1ka_u_modulu_zastave&amp;diff=prev&amp;oldid=7377152 ovo]. Ja za sada ne vidim prednost u odnosu na ono što već imam.

Nego, kad smo već kod ovoga, ono što bi mi bilo jako korisno je da mogu na početak stranice, bez otvaranja u edit modu, dodavati {{pp|Dodaj infookvir}}, sa popupom kojim dodajem parametar predloška, ili čak da imam opciju nekoliko najčešće korištenih parametara (''otok'', ''rijeka''...) koje mogu odabrati, uz mogućnost slobodnog upisa. Bi li to bilo teško napraviti? Može i direktno u moj [[Suradnik:Argo Navis/common.js|common.js]]. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:05, 29. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] Pošteno! Iako mislim da si možda kopipejstao gore u pilulu, a ne dolje gdje ide sažetak uređivanja. Moram razmisliti o ovom dodatku, ako šta bude ja ti javim. Dugo hoću pitati: zašto se stavlja predložak Dodaj infookvir, a ne kakav manji kostur samog infookvira koji bi ljudi odmah mogli popunjavati (to se još nije dogodilo, ali nadamo se, jel). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:06, 29. siječnja 2026. (CET)
::Vidio sam da si uređivao s Coolcatom na Zajedničkom poslužitelju. Ono što bi mu trebao dodati kod [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File%3AJezerce%2C_Gornja_%C5%A1pilja.jpg&amp;diff=1166994357&amp;oldid=1166891617 ovakvih izmjena] je to da ukloni predložak &lt;nowiki&gt;{{Uncategorized&lt;/nowiki&gt;|...}}. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:04, 16. veljače 2026. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Na pameti mi je, ali ti su predlošci različiti po wikijima i trebam ih nekako popisati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:08, 16. veljače 2026. (CET)
::::Rijetko sam po ''tuđim dvorištima'' pa ne znam ekvivalentne predloške, ali ja bih ''pokrio'' Zajednički poslužitelj, a ostalo - kad i ako. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:12, 16. veljače 2026. (CET)

== Youtu.be ==

Čini mi se da filter blokira izmjene s domenom “youtu.be”, no dozvoljava youtube.com. Ne znam zašto je youtu.be blokiran. Ako ne postoji neki određeni razlog, trebalo bi ga maknuti iz filtera. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:44, 12. veljače 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne blokiramo ga mi, to je nešto globalno. Našao sam [[:en:Wikipedia:YOUTUBE]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:05, 12. veljače 2026. (CET)

== Kad ti bude pri ruci kutija s alatom... ==

...da probaš u kalendaru koji je u desnom dijelu zaglavlja [[Wikipedija:Slika tjedna/Galerija 2026.|ove stranice]] dovest padeže u naziv mjeseca. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:43, 12. veljače 2026. (CET)

== Noetherin teorem ==

U nedavnim promjenama ima puno izmjena članka [[Noetherin teorem]] koji ostavljam tebi da ga ispatroliraš. Također možda bi trebalo sakriti izmjene u članku [[Zdenci]]. Sadrži telefonske brojeve nekoliko osoba koji su dostupni na web-stranici općine. Mislim jest da su javni, ali ne znam je li se takvo što smije nalaziti u povijesti izmjena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:52, 16. veljače 2026. (CET)

== [[SUR:Purger2706|Purger2706]] – upit (23:02, 22. veljače 2026.) ==

Kada znati gdje postaviti poveznicu u tekstu i raditi smislena preuređenja? --[[Suradnik:Purger2706|Purger2706]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Purger2706|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:02, 22. veljače 2026. (CET)

== Članak Tado Jurić – pravopisna dorada ==

Poštovani,

primijetio sam da ste na članku „Tado Jurić” postavili predložak za pravopisnu doradu. U međuvremenu sam napravio pravopisne i stilske izmjene te dodao infookvir i bibliografiju.

Biste li mogli provjeriti treba li predložak još uvijek ostati?

Hvala i lijep pozdrav. [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:22, 6. ožujka 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] Netko je [[Special:Diff/7160116|drugi stavio taj predložak]], vjerojatno s pravom. Netko ga je drugi danas uklonio. Čini mi se da bi uvod mogao bez ponavljanja &quot;usmjeren je na migracije...&quot;. Dvije rečenice govore skoro isto. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:01, 6. ožujka 2026. (CET)
::Hvala. Izbačeno je ponavljanje. Lp [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:57, 8. ožujka 2026. (CET)

== Čisto da si u toku... ==

Ako si još gdjegod radio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Genesis_(sastav)&amp;diff=prev&amp;oldid=7012058 ovakve izmjene], kao što vidiš nije radilo. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:22, 8. ožujka 2026. (CET)

== Mehanika et. al ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama ima nekoliko izmjena suradnika Buc1234 koje, kao uvijek, ostavljam tebi za patroliranje. Riječ je o člancima [[Statistička mehanika]], [[Entropija]], [[Noetherin teorem]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:13, 8. ožujka 2026. (CET)

== [[SUR:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] – upit (12:11, 30. ožujka 2026.) ==

Pozdrav,

Htio sam urediti dio o Ivanu Goranu Kovačiću i to 
Njegove posmrtne ostatke čuvao je na Zavodu za kriminalisitčka vještačenja Dr. Emil Lacković gdje je radio kao stručnjak za sudsku medicinu. Nakon sloma Hrvatskog prolječa dr.Sabolu i dr. Lackoviću izačene su sve stvari iz ureda među kojima i vrećca sa kostima Ivana Gorana Kovačića. Od tada je dr Lacković brižno čuvao i skrivao Goranove ostatke u podrumu svog doma u kutiji za cipele.

Ali isto je uklonjeno ...
Moze pomoc --[[Suradnik:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croatian Dragon|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:11, 30. ožujka 2026. (CEST)

== Marinec ==

Bi li mogao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marinec&amp;diff=prev&amp;oldid=7416836 provjeriti ovu izmjenu]. Na popisu iz 2021. nalazim Marinci. Trebalo bi istražiti kada je mjesto dobilo ime Marinci te navesti to pod napomenu u grafu s brojem stanovnika po godinama. Također, trebalo bi preimenovati članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:03, 1. travnja 2026. (CEST)

== La Promesa  ==

@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], pronašao sam izvor koji jasno pokazuje da 5. sezona počinje s 741. epizodom, a kako ta sezona ima 250 epizoda, cijela serija ima 990 epizoda. Mogu li sad taj izvor staviti u članak? [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:45, 4. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] U našem članku u tablici pišu brojevi epizoda po sezoni i isti su kao na engleskoj wiki. Tamo u tekstu navode dosta izvora za te brojeve (nisam čitao). Mislim da bi najbolje bilo na stranici za razgovor članka usporediti sve dostupne izvore, inače će se ratovanje izmjenama nastaviti. Ako se izvori ne slažu, stavi se: '''990'''[izvor] ili '''991'''[izvor]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:58, 4. travnja 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], slažem se s tobom, ali na španjolskoj wikipediji piše da serija ima 990 epizoda: 122+119+250+249+250. Mislim da je španjolska wiki točnija, jer se ipak radi o španjolskoj seriji, a članak na engleskoj wiki puno je siromašniji od onog na španjolskoj. Osobno pratim seriju, pa znam da je 990 epizoda točan broj. Što se tiče najnovijeg članka koji sam stavio kao izvor, to je članak sa službene stranice španjolske televizije, koja snima La Promesu. U tom članku stoji da je prva epizoda 5. sezone 741. Mogu još jednom provjeriti sve izvore, pa ću onda staviti odgovarajući izvor. Hvala ti na pomoći. [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:06, 4. travnja 2026. (CEST)

== Promjene na infookvirima ==

Molim te, baci oko na [[Mont Ngaoui]] ({{pp|planina}}) i [[Vis]] ({{pp|otok}}). Sekcije &quot;Planinarstvo&quot; i &quot;Promet&quot; bi trebale biti prazne, a mislim da su i bile donedavno. Čini se da se uvijek pokazuje zadnja sekcija jer iz nekog razloga misli da stavke u infookviru pri dnu pripadaju pod tu sekciju. Znaš li možda odakle ovo? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:14, 6. travnja 2026. (CEST)

== Egzotični atom ==

Bi li mogao pregledati članak [[Egzotični atom]] u nedavnim izmjenama? Nalikuje mi kao engleski prijevod, no ne slaže se s izvornikom. Nažalost, navedeni izvori su pogrešni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:45, 11. travnja 2026. (CEST)

:Također bi li mogao proširiti [[Predložak:Infookvir oružani sukob]] tako da imamo više od 3 sukobljene strane i zapovjednike (usp. s [[:en:Russian Civil War]])? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:18, 12. travnja 2026. (CEST)
::[[Egzotični atom]] izlazi s popisa neophđenih. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:06, 18. travnja 2026. (CEST)
:::Također, imamo nove nepatrolirane izmjene na članku [[Hamilton-Jacobijeva jednadžba]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:35, 20. travnja 2026. (CEST)
::::Ako zaželiš ikada redizajnirati neki predložak, imaj na umu predložak [[Predložak:Infookvir hrvatski plemić]] (usporedi s predloškom u članku [[Katarina Patačić]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:25, 25. travnja 2026. (CEST)

== [[SUR:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] – upit (07:22, 25. travnja 2026.) ==

Ja želim pisati o Nepalu! --[[Suradnik:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jusuf Šutković Nepalac|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:22, 25. travnja 2026. (CEST)

== Da ti se ne petljam... ==

Ima još nekih neriješenih stvari oko Kokosovih Otoka, pa, ako si uplanio to rješavati da se ne guram. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 11:37, 26. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Ako imaš volje i živaca, slobodno se uguraj. Nije lako uvijek razabrati piše li se o reljefnom obliku (nakupini otoka koje zovemo Kokosovi otoci) ili o administrativnoj jedinici Kokosovi Otoci. Kad se radi o {{tl|Z+X}}, što je poteknulo ove promjene, tu se sigurno radi o nečemu službenom, pa je {{Z+X|Kokosovi Otoci}}. Rekao bih da &lt;u&gt;naslove&lt;/u&gt; članaka u [[:Kategorija:Zemljopis Kokosovih otoka]] ne treba mijenjati - moglo bi se, ali ne treba(?). Što je u člancima to je već druga stvar. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 07:37, 27. travnja 2026. (CEST)
::Po meni:
::- Kategorija: Zemljopis Kokosovih otoka -&gt; Kategorija: Zemljopis Kokosovih Otoka (prema: Zemljopis Hrvatske, Zemljopis Ujedinjenog Kraljevstva, Zemljopis ''Političke Jedinice / Teritorija'')
::- Kategorija:Reljefni oblici na Kokosovim otocima -&gt; Kategorija:Reljefni oblici Kokosovih Otoka (objašnjenje isto kao i u zagradi gore). &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:03, 27. travnja 2026. (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471754 --&gt;

== Tvornica šećera ==

Uskoro će nam izići iz popisa neophodnji članak [[Tvornica šećera (Beli Manastir)]]. Koje je tvoje mišljenje o članku? Uklopiti u neki članak ([[Šećerana (Beli Manastir)]], [[PIK Belje]])? Ne znam je li riječ o nekom (bivšem) poduzeću (je li se zove Tvornica šećera?) ili o najobičnijoj tvornici. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:12, 1. svibnja 2026. (CEST)

:Stilski podsjeća na AI. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:30, 2. svibnja 2026. (CEST)
::Ja bih ostavio, vidim da TE ima tri članka o šećeranama: [https://os-secerana.skole.hr/o-nama/]. Pokušat ću srediti članak. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:33, 2. svibnja 2026. (CEST)

== Tehničko pitanje ==

Već dulje vrijeme to primjećujem, ali evo nikako da te priupitam. Neki naši infookviri već poodavno u (pod)naslovima imaju grozni font, rekao bih u ''crnoj'' umjesto ''podebljanoj'' varijanti. Usporedi infookvir u člancima [[Velika nagrada Miamija]] i [[w:en:Miami Grand Prix]] pa će ti biti jasnije ([[Velika nagrada Vijetnama|ovo]] je grozno na kvadrat). Viđao sam još neke infookvire s istim problemom, ali se nisam se sjetio da zapišem koja vrsta je u pitanju. Što se to dogodilo da imamo grozotu i može li se to vratiti na stanje kao prije? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:17, 3. svibnja 2026. (CEST)

Evo još jedne ''kukavice'' (al' nije infookvir): baci pogled na [[Razgovor sa suradnikom:MaGa|moju SZR]], na njenu je vrhu ona narančasta traka s tekstom ''Klikom ovdje ostavite poruku''. Isti problem, font je u crnoj varijanti a sigurno nije bio takav.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:47, 3. svibnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] To je sad nekakav boldani bold. U infookvirima se radi u zaglavlju (boldano sistemski) i dodanom boldu s trojcem apostrofa. Nešto slično danas sam vidio s &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;==  '''xxxx''' ==&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Jel [[Special:Diff/7449105]] što promijenio? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 6. svibnja 2026. (CEST)
::Da, to je sad normalno podebljavanje. ''Fala.'' &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:24, 6. svibnja 2026. (CEST)
::Eh, sad će ono o malom prstu i cijeloj ruci. Je li [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_F1_utrka&amp;diff=7449652&amp;oldid=7449105 ovo] (po tebi) u duhu onoga o čemu smo razgovarali iznad? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:53, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::Moguće. Ne znam zašto, jedan dan vidim taj dupli bold, drugi dan ne vidim (desktop/telefon?). Sad znamo o čemu se radi, pa kad vidiš još koji slobodno makni troapostrofe. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:58, 6. svibnja 2026. (CEST)

== Brojni novi predlošci ==

Obraćam pozornost da je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ADoprinosi&amp;target=Moon1238&amp;namespace=all&amp;tagfilter=&amp;newOnly=1&amp;start=&amp;end=&amp;limit=50 Moon1238] stvorio mnogobrojne predloške s namjerom da u članak [[Orthohantavirus]] ubaci infoovkvir s en.wiki. No, kako en.wiki ima izrazito kompleksan infookvir, nije ga mogao pravilno uvesti, pa je stvorio niz predloška ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Orthohantavirus&amp;diff=prev&amp;oldid=7454284 stanje prije nego što sam taj infookvir zamijenio s ''klasičnim'' taksokvirom kakvog koristimo u drugim člancima o virusima]). Sve te predloške sam ispatrolirao, no ne znam je li ih treba zadržati jer su možda pogrešno prevođeni. Nigdje se ne koriste, osim modula za identifikatore taksona (i dr. predloške i module koji su mu potrebni) koji se nalazi na samom dnu članka [[Orthohantavirus]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:51, 12. svibnja 2026. (CEST)

:Ima li šanse da to ikad proradi? Koliko shvaćam, za dobiti hijerarhiju trebalo bi stvoriti na tisuće podstranica? Ako se moduli i predlošci neće koristiti, možda ih je najbolje izbrisati dok još znamo o kojima se sve radi. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] @[[Suradnik:Moon1238|Moon1238]] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:03, 13. svibnja 2026. (CEST)
::Što se mene tiče možete brisati većinu tih predložaka ili modula ako nisu dobro napravljeni jer ni ja nisam shvatio koliko ću ih morati stvoriti kad sam tek napravio [[Predložak:Infookvir virus]]. Jedino preporučam da zadržite [[Predložak:Greška]]. -- [[Suradnik:Moon1238|Moon1238]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Moon1238|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:05, 13. svibnja 2026. (CEST)
:::{{s|Ponor}}, iskreno nemam pojma kako funkcionira engleska verzija Taksokvira, pa oduvijek koristim našu. Što se mene tiče, svejedno je hoćemo li zadržati (neke) predloške. Samo sam htio skrenuti pažnju na njihov nastanak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:54, 13. svibnja 2026. (CEST)

== Zemljovid ==
Mozes li da podesis da natpisi budu na latinici ma stranici [[Aleksine]]? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:21, 13. svibnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Nije do nas, treba dodati hrvatska imena na openstreetmap.org. Usput: Aleksine su jednina ili množina? Živim u Aleksinama ili živim u Aleksinu? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:00, 13. svibnja 2026. (CEST)
::Množima, živim u Aleksinama. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:06, 13. svibnja 2026. (CEST)

== Normativni nadzor ==

Uočio sam više puta da se normativni nadzor prikazuje u predlošcima članaka (npr. [[Predložak:Infookvir životopis]]) koji nisu povezani na niti jednu drugu Wikipediju. Ne znam je li ovo greška ili jednostavno nisi razmišljao o tom slučaju pri izmjeni predloška. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:45, 16. svibnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] U principu bi svaki životopis trebao imati stavku na Wikipodatcima, čak i ako članka nema u drugim wikijima. Ja sam u zadnje vrijeme [[:d:Special:Diff/2485722631|dodavao poveznice na Hrvatsku enciklopediju]] u njima i sl. Ako u kojem članku ne treba normativni nadzor, stavi se {{para|bez nn|da}}. Iako, kažem, to što je prazan može biti poticaj za akciju na WD-u. Ne znam jesi li na to mislio, trebao bih primjer tih članaka. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 02:19, 16. svibnja 2026. (CEST)
::Iskreno ne pada mi napamet više koji članci su u pitanju. Samo se sjećam da sam ih vidio nekoliko. Namjeravam sići s Wikipedije sad u narednih nekoliko minuta jer sam preumoran. Smanjio sam broj neophođenih s oko 300 na 182. Ako kaniš patrolirati, budi oprezan s [[Iški ustanak]] i [[Prvi burski rat]]. Proveo sam dosta vremena sređujući ostale članke tog suradnika. Klasični primjer gdje se koriste izvori u kojima ne piše ono što se tvrdi. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:24, 16. svibnja 2026. (CEST)
:::Moguće je da jedan od njih s nadzorom bio neki članak s taksokvirom, tako da je vjerojatno u pitanju nešto što je ili Zeljko pisao ili što sam čitao/patrolirao narednih dana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:26, 16. svibnja 2026. (CEST)

== Divlji konji ==

Smatraš li da članci u [[:Kategorija:Neukroćeni domaći konji]] ispunjavaju kriterije značaja? Livanjski imaju članke na nekoliko wikija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:13, 19. svibnja 2026. (CEST)
 
== Aca ==
Zamolio bih te da suradnika uputis na szr članaka jer ovo sto on radi je &quot;prizivanje&quot; rata izmjenama, uz kratke opise pravi puno izmjena i gotovo uopce ne koristi szr. Pozdrav [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:38, 21. svibnja 2026. (CEST)

Samo pogledaj ovdje sto je radio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Makedonci_u_Srbiji&amp;action=history], brisao validne izvore, po njemu prije 45-godine Makedonci kao narod ne postoje vec su to sve Srbi. Skandal sto ovaj suradnik radi, on diskriminira Makedonce. Primjrrice glumac Miloš Biković rekao da mu je djed bio Bikovski, on je to obrisao i reference, sto je ovo nego vandalizam. Zar takav suradnik mene treba da &quot;kontrolira&quot;? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:17, 23. svibnja 2026. (CEST)
:ja njega pozivam da se spor rjesava na szr stranice a ne u opisima izmjena sto on uporno nastavlja jer ne želi da se spor rijesi. Meni nije jasno kako on moze biti admin kad kod njega rjesavanje sporova ne postoji i ignorira moje pozive. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:52, 23. svibnja 2026. (CEST)
::treba da se obrati pažnja na njegove izmjene, koje jasno imaju odlike srpskog nacionalizma, negira Makedonce, briše pridjev &quot;srbijanski&quot; koji je u hrvatskom pravopisu, briše reference koje mu se ne sviđaju. Ja sam ranije upozoravao na njegov srpski nacionalizam. Pozdrav[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:32, 23. svibnja 2026. (CEST)

== Pomoć ==

Zadnji si aktivan admin, pa se javljam tebi kolega.&lt;br&gt;
Kolegu sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz&amp;diff=prev&amp;oldid=7469746 pitao i upozorio] (ne prvi put i ne prvi put bez učinka) na nepotrebne izmjene koje masovno radi, ali odbija komunikaciju. Nakon toga sam mu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=prev&amp;oldid=7469751 uklonio izmjenu] jer je unio pogrešan plasman (da te ne zamaram s nogometnom terminologijom, ali to je svakako preuranjeno unošenje plasmana jer tablice treba potvrditi nogometni savez...) i jer je uz tu izmjenu napravio izmjenu i u popisu nastupa u Kupu gdje je uklonio &quot;prefikse&quot; (zapravo kratice naziva nogometnih klubova) na što sam ranije upozorio. On moj revert [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=next&amp;oldid=7469751 uklanja] uz nesuvislo obrazloženje, opet slijedi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=next&amp;oldid=7469760 moj revert]  gdje u komentaru uklanjanja demantiram da se navodi to što on tvrdi jer toga jednostavno nema. I sada posljednje, ponovno slijedi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=next&amp;oldid=7469765 njegov revert] i isto obrazloženje što je čisto trolanje.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:23, 29. svibnja 2026. (CEST)

: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;oldid=7472046] Sve što sam imao reći sam rekao u gornjoj poruci. Pusti me [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije birokracija|birokracije]], molim da [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|radite]] posao administratora. Što sljeduje za napuhivanje doprinosa, izmjene kojima se suštinski ništa ne mijenja u članku, lažne optužbe i trolanje bi trebalo biti jasno. Ako nije, opet ću se žaliti upravi vodovoda i idemo dalje.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] Mislim da precjenjuješ ulogu administratora ([[Wikipedija:Administratori]], od uvoda nadalje). @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i ti sukobili ste se oko stila, svatko sa svojim mišljenjem. Ja mogu uletjeti kao suradnik sa još jednim pa ćemo utroje razglabati kako pisati imena nogometnih klubova u tablicama. Ili mogu uletjeti kao administrator i blokirati one koji krše pravila o ratovanju izmjenama. Dogovorite se, može samo za taj članak, a može i za sve takve. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:39, 30. svibnja 2026. (CEST)

::: Ja u kupe, ti u špade. O kakvom sukobu oko stila pričaš?! Ne radi se ovdje o stilu, nego o svemu ostalom.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 15:52, 31. svibnja 2026. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, oprosti što tek sad odgovaram. Ovih dana nisam imao puno slobodnog vremena, pa se nisam mogao posvetiti Wiki, a posljedično je narastao broj neophođenih izmjeni. Uglavnom sam ažurirao čitane članke, uklanjao vandalizme u nedavnim i ispravljao netočne navode koje sam pronalazio u prolazu. 
::::&lt;br&gt;
::::Mislim da bi primjerenije da odgovorim na [[Razgovor:HŠK Posušje]], no odgovorit ću ovdje jer je lakše pratiti raspravu na jednom, nego dva mjesta. Što se tiče prefiksa (NK, HNK, HŠK i sl.), oni se diljem raznih izdanja Wikipedija u ovakvim popisima rezultata obično ne navode, već učestali oblik (ne znam kako da prevedem ''common name'', tj. WP:COMMONNAME). Jedan od razloga je što su ti prefiksi problematični jer za njih rijetko znamo kada su točno mijenjani. Zbog toga, imamo česte situacije gdje drugi suradnici (često i IP-ovci/novaci) ispravljaju prefikse u nove varijante, pa se onda on mora svugdje mijenjati, uključujući u naslovu. Pogotovo je tu problem kod izmišljenih prefiksa, pa se onda mora mijenjati poveznica na članak u svakom članku koji ga spominje (tako sam za brisanje [[HŠK Građanski Zagreb]] izdvojio nekoliko sati ručnog mijenjanja nekoliko stotina članaka jer je u najstarijoj izmjeni novak točno napisao ime kluba u uvodnoj rečenici, no pogrešno u naslovu, stoga se to pogrešno ime proširilo na oko 20 Wikipedija + svugdje diljem interneta, a ja naravno ne planiram ispravljati to na svakoj mogućoj Wikipediji). Gledam sada evidenciju zadnjih 100 premještanja (46 njih su Zeljkina premještanja jer on umjesto da stvara preusmjeravanja, mijenja ime članka te tako automatski stvori preusmjeravanje, zašto to radi, nemam pojma) i vidim da su 2 od njih premještanja zbog prefiksa: HNK DOŠK Drniš u [[NK DOŠK Drniš]] i GNK Osvit Šibenik u [[GŠK Osvit Šibenik]] (fiktivni prefiks koji ne postoji u povijesnim izvorima, taj članak ću iznova napisati ovaj tjedan jer sadrži netočne tvrdnje koje proizlaze iz nepouzdanog izvora, zato je [[WP:VI]] važno pravilo). Za ilustraciju problema s gorespomenutim povijesnim mijenjanjima prefiksa, dosad sam u povijesnim izvorima (tadašnjim publikacijama i novinama) međuraća pronalazio barem 3 različita prefiksa za Hajduk Split (JNK, JŠK, HŠK i sl.). O tom nema ni riječi na Wikipediji, a trebalo bi biti (službeno ime kluba) jer ovako ispada da od 1911. postoji HNK Hajduk Split. Da posjedujem literaturu, rado bih nadopunio članak, no nažalost nemam je, niti koliko znam, postoji digitalizirana literatura o povijesti Hajduka (novinari raznoraznih portala ne bi smjeli biti pouzdani izvori što se tiče povijesti).
::::&lt;br&gt;
::::Nakon što sam napisao paragraf iznad krenuo sam sad pisati za [[HŠK Posušje]], no vidim da mi se nekako dvaput pričinilo da imamo NK Posušje u 2020. umjesti 2010., tako da sporenje oko točnog prefiksa te godine nema smisla. Prefikse naravno, ne bi trebalo navoditi zbog ranije navedenih razloga. Ne znam kako sam uspio dvaput krivo vidjeti broj... – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 3. lipnja 2026. (CEST)

== [[SUR:Vikipez1|Vikipez1]] – upit (07:52, 4. lipnja 2026.) ==

Pozdrav, trebala bi otvoriti stranicu na wikipediji, kako da to učinim? Tema je Victoria Memić, Hrvatska manekenka i reality zvijezda --[[Suradnik:Vikipez1|Vikipez1]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vikipez1|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:52, 4. lipnja 2026. (CEST)

== Kostrena  ==

Bi li mogao proučiti što je bilo s naseljima u [[Kostrena#Stanovništvo]]? Na popisu od 2021. ih nema (jedino naslje je Kostrena), a nažalost ove večeri i sutra neću biti na Wikipediji. Tu sekciju bi svakako trebali ažurirati. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:55, 8. lipnja 2026. (CEST)

== Oj tehniko, lijepa li si… ==

Ako imaš volje i vremena pogledati ili promisliti. Mali uvod: već neko vrijeme me smeta što [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|na novoj stranici za izbor ČT-a]] nemam one klasične gumbiće za uređivanje pored svakog podnaslova (imam ih svugdje drugdje i postavka mi je uključena), a ne mogu ni unositi sažetke uređivanja. 

Danas sam se išao uhvatiti u koštac s tim i pronašao sam modifikator &lt;nowiki&gt;__BEZUREĐIVANJAODLOMAKA__&lt;/nowiki&gt; koji je bio u [[Wikipedija:Članak tjedna/Zaglavlje|zaglavlju]]. Sad gumbiće imam, ali sažetci ništa, iako vidim da ih drugi uredno ostavljaju. Ustvari, kad otvorim uređivanje na sekundu mi se prikaže okno za sažetak, ali onda nestane bestraga. Nije mi jasno zašto. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 21:47, 12. lipnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>3icp4vh57khr0h8qduboages7d1skfk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479375</id>
      <parentid>7479357</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:15:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oj tehniko, lijepa li si… */ Odgovor</comment>
      <origin>7479375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60886" sha1="1v1p3hhykzbpnum5z4wf712lch3gurs" xml:space="preserve">{{Razgovor sa suradnikom:Ponor/χ}}

== MeridianBet LTA ==

Imamo jednog [[:en:Wikipedia:LTA|LTA]] povratnika koji svraća svakih nekoliko mjeseci i promovira kladionicu Meridian (MeridianBet). Njegov najnoviji račun je  [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Tribano2002 Tribano2002]. Na Meti su mi za njegov prethodni račun odbili zahtjev za globalnu blokadu jer nigdje nije trajno blokiran, pa će ga prvo morati blokirati na nekoj wiki. Također bi trebalo obrisati njegove članke na hr.wiki. Vidim da imam 7 novih poruka, uglavnom na SZR. Pogledat ću ih kasnije kada nađem vremena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:25, 5. siječnja 2026. (CET)

== Kad se već cimamo... ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vjetrenica&amp;curid=163875&amp;diff=7364455&amp;oldid=7364448 Ovo] mi je malo nejasno: ako nema parametra u infookviru u članku, uvijek će se ispisati prazno? Ako je to tako, onda je to opći cirkuZ jer se infookviri nadopunjavaju novim parametrima, a stanje parametara u člancima se (uglavnom) ne mijenja. Ili mi još fali teKničkog znanja pa to nije tako? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:54, 5. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Tu je vrijednost parametra ''približna starost'' bilo sve što ispisuje predložak UNESCO. Ta se vrijednost inače prikazuje na desnoj polovici infookvira, ali kako je UNESCO poveći, prebacilo ga je u novi red pa je dojam bio da je ''približna starost'' prazan. Vizualno to možda radi, ali način nije dobar. Okvir unutar okvira mora ići kao vrijednost parametra koji se prikazuje preko cijele širine, u ovom slučaju to su ''bilješka'' ili ''zaštita''. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:15, 5. siječnja 2026. (CET)
::Očito mi fali tehničkog znanja, no, to nije ni bitno. Fala još jednom. [[slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 21:26, 5. siječnja 2026. (CET)

== Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela) ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama je novi članak [[Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela)]]. Meni izgleda ok. Podsjećam te na nekoliko ćčlanaka s krajem godine. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:07, 9. siječnja 2026. (CET)

== Dodavanje slike s PSE na Wiki ==

Pozdrav,

pronašao sam simpatičnu sliku koja prikazuje razliku između sitnozrnate i grubozrnate entropije (granulacije faznog prostora) na Physics Stack Exchange-u. 

Nalazi se u prvom odgovoru ovog pitanja https://physics.stackexchange.com/questions/390445/why-does-the-coarse-grained-entropy-increase (nacrtano je rukom od strane tog korisnika na stranici te tamo objavljeno). 

Htio bih tu sliku staviti u članak Entropija pod odjeljkom Granulacija faznog prostora  [[Entropija#Granulacija faznog prostora|Entropija#Granulacija faznog prostora]] jer mi se čini da lijepo prikazuje objašnjenje.

Ne znam smijem li to legalno napraviti (ne znam pod kojom su licencom takve slike na PSE) i kako citirati takvu sliku ukoliko se smije objaviti?

Je li možda bolja opcija da sam nacrtam sličan crtež i onda ga sam uploadam na Wiki? 

Hvala unaprijed i lijep pozdrav :) [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:02, 9. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Pravilo je: ako eksplicitno ne piše da je slika slobodna, ona je zaštićena autorskim pravima. E sad, na SE piše da su svi doprinosi s licencijom CC BY-SA, što je i standardna Wikipedijina licencija. Sliku sam još našao i [https://aurelien-pelissier.medium.com/on-the-conservation-of-information-and-the-second-law-of-thermodynamics-f22c0645d8ec ovdje], ali navode da je sa SE. U principu, ti bi uz navođenje izvora mogao postaviti tu sliku na [[:c:|Zajednički poslužitelj]]. Ali možda bi ljepše bilo imati vektorsku grafiku, ipak malo držimo do toga. Ja bih to nacrtao u [[:en:Inkscape]]u i postavio kao SVG. Nedavno sam se dopisivao s [[:en:User:Cmglee]] - kaže &quot;My interest in editing Wikipedia is in illustration, so let me know if you wish some article on science, technology, architecture or mathematics illustrated.&quot; Pitaj, dat će ti se (ne znam za koliko vremena). Možda bih i ja mogao nešto nacrtati. Što ćemo? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:18, 9. siječnja 2026. (CET)
::Ja nikad nisam crtao na računalu (osim painta), a trenutno nisam nešto zainteresiran za učiti Inkscape ili slične programe, ali slažem se da bi bilo lijepo imati SVG. 
::Ukoliko ti imaš vremena i volje možeš slobodno nacrtati. 
::Ukoliko ne, ja mogu pitati en:User:Cmglee, pa ćemo vidjeti ukoliko bi on bio voljan nacrtati. 
::Javi što bi ti više odgovaralo. 
::Lp [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:02, 9. siječnja 2026. (CET)
:::[[File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg|mini|130px]] @[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Evo ga: [[:File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg]]. Napravio sam jednostavije oblike i stavio ih jedan iznad drugoga jer će tako bolje upasti u članak. Poruka je, nadam se, sačuvana. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:30, 9. siječnja 2026. (CET)
::::Odlično je. Puno hvala, staviti ću u članak odmah. [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:04, 10. siječnja 2026. (CET)

== Pitanje vezi botova ==

{{s|Ponor}} i {{s|Argo Navis}}, povremeno pokušavam pomoći [https://rsk.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D0%BE%D0%BA rusinskoj wiki] (wiki za [[Rusini u Hrvatskoj|Rusine]]). Prvo im nastojim pomoći oko kategorija. Zajednica je još jako mlada ti nije ni blizu upoznata s wiki kao mi. Je li moguće uz pomoć bota dodavati DEFAULTSORT u biografskim člancima. Imaju dosta članaka koji su kategorizirani po imenu, umjesto po prezimenu. Trebalo bi im pomoći oko spajanja kategorija s drugim wikijima i dodavanjem kategorija kategorijama koje nemaju kategorije ([[:rsk:Special:UncategorizedCategories]], odnosno [[:rsk:Special:UncategorizedPages]]) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:01, 11. siječnja 2026. (CET)

:DEFAULTSORT je riješen. Bi li mogao netko od vas pomoći s dodavanjem kategorija i međujezičnih poveznica za datume na [[:rsk:Окреме:Некатегорисане_категорије]] i [[:rsk:Окреме:НеповезанеСтране]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:48, 11. siječnja 2026. (CET)
::Ja se ne bih uplitao, ne stignem sve što bih htio ni na hrwiki. Još: nepoznat jezik, drugo pismo... [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:23, 11. siječnja 2026. (CET)
:::Ok. Jezik je praktički miks hrvatskog i istočnoslavenskih, tako da je poprilično razumljiv. Mislio sam da znaš ćirilicu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:50, 11. siječnja 2026. (CET)

== Babina Rijeka ==

Moguće je da je ovdje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Babina_Rijeka&amp;diff=prev&amp;oldid=7367552 IP-ovac u pravu], no ne znam kako provjeriti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:49, 11. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Teško da će biti pogreška samo za jednu godinu, a ne i za sve ostale. Bot je iz jednog dokumenta prenio većinu godina godina. Izvori su polinkani na dnu tog predloška, provjerio sam i stari podatak je točan. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:21, 11. siječnja 2026. (CET)

== Na stranici diffa ==

Možda je ovo super prilika da kažem: nikad mi se nije sviđalo što taj tooltip klikom preuzme cijelu neku rečenicu u međuspremnik (npr. ''Vraćanje na inačicu [[Posebno:Diff/6820272|6820272]] koju je 16. siječnja 2024. u 02:46 unio Croxyz''). Ne vidim od nje koristi i uvijek ju moram kratit na poveznicu. Zbog tog mi obično bude korisnije ručno kopirat broj izmjene iz popisa uređivanja bez tooltipa jer onda bar mogu, bez prtljanja po ''deleteu'', natipkat svoj &lt;nowiki&gt;[[posebno:diff/12345|suvisao komentar]]&lt;/nowiki&gt; u miru. Bi li se to moglo posložiti drugačije ili je tak kak je? &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:36, 13. siječnja 2026. (CET)
{{izvlaka}}
{{S|Runolist}}: 2026. je - SVE se može :D Nisam testirao još, ali trebalo bi raditi. U [[Special:MyPage/common.js]] kopiraj
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;js&quot;&gt;window.revisionID = {
  summaryMale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unio $4&quot;,
  summaryFemale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unijela $4&quot;}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
pa promijeni te dvije postavke kako želiš, samo za se. Ima još tih stringova koji se mogu mijenjati, naći ćeš ih u [[Suradnik:Ivi104/Skripte/RevisionID.js#L-32--L-39]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 13. siječnja 2026. (CET)

:Oooodlično ne može da bude bolje! Radi k'o zaliveno. :D &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:24, 13. siječnja 2026. (CET)

== Libija i RTRC ==

Pod ''Pomagala'' zadnjih nekoliko dana mi nedostaje RTRC. Vjerojatno je povezano s novim dodatcima koje si uveo. Prilikom dodavanja infookvira u članku [[Tuniška nogometna reprezentacija]] uočio sam da &lt;nowiki&gt;{{Z|LIB|1957}}&lt;/nowiki&gt; prikazuje libijsku zastavu za vrijeme Gaddafija ({{Z|LIB|1957}}) iako se ta zastava ne bi trebala prikazivati prema [[Modul:Zastava/podatci]]. Nedaleko od libijske zastave na tom modulu je lihtenštajnska zastava koja je 1937. ([[:en:Flag_of_Liechtenstein#History|doživjela promnjenu iz jednog bizarnog razloga]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 15. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kodovi za Libiju su LBY, LIBI i LBA. LIB je kod koji se u prijašnjim predlošcima (vjerojatno) koristio za tu staru zastavu pa je ostavljen kao mogućnost (naći ćeš ga niže na popisu). Znam što bi moglo biti s RTRC, lako vratim, ali ako vratim onda se ta skripta downloada/učitava na baš svakoj stranici, iako se ne prikazuje. Mislim da je ovaj opis u Postavkama zbunjujuć: &quot;Na vrh Nedavnih promjena dodaje poveznicu RTRC za napredno praćenje i ophodnju u stvarnom vremenu&quot;. To nije sve, zar ne? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:36, 15. siječnja 2026. (CET)
::Nije mi ni palo napamet da LIB više ne vrijedi za Libiju. RTRC mi je sada ponovno vidljiv. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:11, 15. siječnja 2026. (CET)

== Pomoć oko modula ==

Prevodim [[Modul:Sports table/WDL OT]] za [[Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_–_Beograd_2026.#Grupa_A]]. Kada prijeđeš mišem (hoveraš) preko stupca tablice G+/– dobiješ ''Goal -razlika'' umjesto ''Gol-razlika''. Ne mogu pronači grešku (preiscrpljen sam od wiki). Modul je sličan modulu [[Modul:Sports table/WDL]] koji nema tu grešku. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:18, 17. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Mislim da samo ponekad trebaš https://hr.wikipedia.org/wiki/Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_%E2%80%93_Beograd_2026.?action=purge. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:00, 17. siječnja 2026. (CET)
::Svaki put su mi se promjene prikazivale odmah nakon pto bi napravio promjenu na modulu tako da mi niej pala napamet ta mogućnost. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:16, 17. siječnja 2026. (CET)

== Predlošci za reprezentacije ==

Trenutno ispravljam neke greške s reprezentacijama ([[Predložak:NogRep]], [[Predložak:RukRep]] i sl.). Treba mi pomoć u pisanju regexa za pronalazak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetsko_prvenstvo_u_rukometu_%E2%80%93_Hrvatska_2009.,_kvalifikacije&amp;diff=prev&amp;oldid=7372242 ovakvih grešaka] (ne znam što bi trebalo ići umjesto upitnika u izrazu &lt;nowiki&gt;Rep\|???\|&lt;/nowiki&gt;) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:38, 21. siječnja 2026. (CET)

:Treba napisati regex sličan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;limit=500&amp;offset=0&amp;ns0=1&amp;search=insource%3A%2FRep%5C%7C%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5C%7C%2F ovom], ali ne znam kako maknuti godina= i do= (sigurno ima slučajeva gdje se nešto prikazuje umjesto godina i do). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:43, 21. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ima više načina, ali onaj najbolji ne radi u Wikipedijinu searchu (imaju okrljašten regex). Probaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C+*%5B%5Egrpd%5D%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:54, 21. siječnja 2026. (CET)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ili [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fgodina%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fdo%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Frep%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:58, 21. siječnja 2026. (CET)
:::Izgleda da više nema takvih grešaka. Danas sam proveo dosta vremena dodavajući nove nedostajuće reprezentaciju i ispravljajući neke reprezentacije s pogrešnim &quot;kodom&quot; (??? u &lt;nowiki&gt;Rep|???}}&lt;/nowiki&gt;). Greške su nastale zbog nedavnih promjena predložaka. Tako imamo primjere gdje se prikazivala zastava Kiribata za Kirgistan, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Javier_Clemente&amp;diff=prev&amp;oldid=7372008 Libija je i dalje imala onaj problem od prije šest dana], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kiribatska_nogometna_reprezentacija&amp;diff=prev&amp;oldid=7372013 TAH je umjesto &quot;Tahiti&quot; prikazivao Nepoznata nogometna reprezentacija], neke reprezentacije nisu uopće bile navedene u predlošcima. Je li možemo nekako u predlošcima NogRep, NogRep-d i sl. dodati kategorije koje bilježe članke s pogrešnim uporabama predložaka? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:10, 21. siječnja 2026. (CET)
::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne vjerujem da će mi se raditi na tom, daj vidi s Argom na njegovoj SZR. NogRep (i druge Rep) i prijašnji Z+D razlikovali su se u kraticama i to treba uzeti u obzir: u idealnom slučaju kratice u xxxRep bile bi iste kao u zastavama, a promjene bi se unijele u sve članke. Stvarno imam nula interesa za to sada raditi: nije moja tema, a znam da ću naletjeti na nered. Zapravo i ne znam  zašto se ljudi muče s kraticama. {{tlx|Z|Libija}}→{{Z|Libija}} nikad neće dati nijednu drugu državu osim Libije i radit će s parametrom za godine. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:51, 21. siječnja 2026. (CET)
:::::Ovo s Libijom sam htio ukazati da sam danas ispravljao &lt;nowiki&gt;{{NogRep|LIBI}}&lt;/nowiki&gt;, koji je prije vodio na lib. nog. rep., a danas daje {{NogRep|LIBI}} (u trenutku pisanja piše Nepoznata nogometna reprezentacija umjesto Libija). Isti je oblik greške kao kod Tahitija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:59, 21. siječnja 2026. (CET)
::::::problemi sa zastavama Libije i Kirgistana su sada {{riješeno}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:25, 21. siječnja 2026. (CET)

== Automatski popis ==

Možeš li [[Modul:Zastava/podatci/doc|ovo]] napravit i na [[Modul:Reprezentacija/podatci/doc]]? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:31, 28. siječnja 2026. (CET)

== Članci sa &quot;Suradnik:&quot; ==

Povodom [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Unska_pruga&amp;curid=25181&amp;diff=7377074&amp;oldid=7368354 ovih izmjena] kojem je uklonjeno pojavljivanje potpisa bota uklanjam sve instance sličnih greški u glavnom imenskom prostoru. Zanima me tvoje mišljenje oko [[Dobro_jutro,_Hrvatska#Galerija]]. Bi li ti ostavio tu sliku ili bi je uklonio? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:33, 29. siječnja 2026. (CET)

:P.S. sjetio sam se da sam nedavno negdje viđao nepostojeće slike tako da bi ih trebalo ukloniti botom, ako nisu nedavno uklonjeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:34, 29. siječnja 2026. (CET)

== CoolCat ==

Testirao sam i ono što vidim je ista funkcionalnost kao HotCat. Pokušao sam u polje za upis kopirati &quot;+Prva|-Druga kategorija|+Treća kategorija&quot; sa + i -, ali sam dobio samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Gre%C5%A1ka_u_modulu_zastave&amp;diff=prev&amp;oldid=7377152 ovo]. Ja za sada ne vidim prednost u odnosu na ono što već imam.

Nego, kad smo već kod ovoga, ono što bi mi bilo jako korisno je da mogu na početak stranice, bez otvaranja u edit modu, dodavati {{pp|Dodaj infookvir}}, sa popupom kojim dodajem parametar predloška, ili čak da imam opciju nekoliko najčešće korištenih parametara (''otok'', ''rijeka''...) koje mogu odabrati, uz mogućnost slobodnog upisa. Bi li to bilo teško napraviti? Može i direktno u moj [[Suradnik:Argo Navis/common.js|common.js]]. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:05, 29. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] Pošteno! Iako mislim da si možda kopipejstao gore u pilulu, a ne dolje gdje ide sažetak uređivanja. Moram razmisliti o ovom dodatku, ako šta bude ja ti javim. Dugo hoću pitati: zašto se stavlja predložak Dodaj infookvir, a ne kakav manji kostur samog infookvira koji bi ljudi odmah mogli popunjavati (to se još nije dogodilo, ali nadamo se, jel). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:06, 29. siječnja 2026. (CET)
::Vidio sam da si uređivao s Coolcatom na Zajedničkom poslužitelju. Ono što bi mu trebao dodati kod [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File%3AJezerce%2C_Gornja_%C5%A1pilja.jpg&amp;diff=1166994357&amp;oldid=1166891617 ovakvih izmjena] je to da ukloni predložak &lt;nowiki&gt;{{Uncategorized&lt;/nowiki&gt;|...}}. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:04, 16. veljače 2026. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Na pameti mi je, ali ti su predlošci različiti po wikijima i trebam ih nekako popisati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:08, 16. veljače 2026. (CET)
::::Rijetko sam po ''tuđim dvorištima'' pa ne znam ekvivalentne predloške, ali ja bih ''pokrio'' Zajednički poslužitelj, a ostalo - kad i ako. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:12, 16. veljače 2026. (CET)

== Youtu.be ==

Čini mi se da filter blokira izmjene s domenom “youtu.be”, no dozvoljava youtube.com. Ne znam zašto je youtu.be blokiran. Ako ne postoji neki određeni razlog, trebalo bi ga maknuti iz filtera. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:44, 12. veljače 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne blokiramo ga mi, to je nešto globalno. Našao sam [[:en:Wikipedia:YOUTUBE]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:05, 12. veljače 2026. (CET)

== Kad ti bude pri ruci kutija s alatom... ==

...da probaš u kalendaru koji je u desnom dijelu zaglavlja [[Wikipedija:Slika tjedna/Galerija 2026.|ove stranice]] dovest padeže u naziv mjeseca. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:43, 12. veljače 2026. (CET)

== Noetherin teorem ==

U nedavnim promjenama ima puno izmjena članka [[Noetherin teorem]] koji ostavljam tebi da ga ispatroliraš. Također možda bi trebalo sakriti izmjene u članku [[Zdenci]]. Sadrži telefonske brojeve nekoliko osoba koji su dostupni na web-stranici općine. Mislim jest da su javni, ali ne znam je li se takvo što smije nalaziti u povijesti izmjena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:52, 16. veljače 2026. (CET)

== [[SUR:Purger2706|Purger2706]] – upit (23:02, 22. veljače 2026.) ==

Kada znati gdje postaviti poveznicu u tekstu i raditi smislena preuređenja? --[[Suradnik:Purger2706|Purger2706]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Purger2706|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:02, 22. veljače 2026. (CET)

== Članak Tado Jurić – pravopisna dorada ==

Poštovani,

primijetio sam da ste na članku „Tado Jurić” postavili predložak za pravopisnu doradu. U međuvremenu sam napravio pravopisne i stilske izmjene te dodao infookvir i bibliografiju.

Biste li mogli provjeriti treba li predložak još uvijek ostati?

Hvala i lijep pozdrav. [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:22, 6. ožujka 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] Netko je [[Special:Diff/7160116|drugi stavio taj predložak]], vjerojatno s pravom. Netko ga je drugi danas uklonio. Čini mi se da bi uvod mogao bez ponavljanja &quot;usmjeren je na migracije...&quot;. Dvije rečenice govore skoro isto. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:01, 6. ožujka 2026. (CET)
::Hvala. Izbačeno je ponavljanje. Lp [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:57, 8. ožujka 2026. (CET)

== Čisto da si u toku... ==

Ako si još gdjegod radio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Genesis_(sastav)&amp;diff=prev&amp;oldid=7012058 ovakve izmjene], kao što vidiš nije radilo. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:22, 8. ožujka 2026. (CET)

== Mehanika et. al ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama ima nekoliko izmjena suradnika Buc1234 koje, kao uvijek, ostavljam tebi za patroliranje. Riječ je o člancima [[Statistička mehanika]], [[Entropija]], [[Noetherin teorem]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:13, 8. ožujka 2026. (CET)

== [[SUR:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] – upit (12:11, 30. ožujka 2026.) ==

Pozdrav,

Htio sam urediti dio o Ivanu Goranu Kovačiću i to 
Njegove posmrtne ostatke čuvao je na Zavodu za kriminalisitčka vještačenja Dr. Emil Lacković gdje je radio kao stručnjak za sudsku medicinu. Nakon sloma Hrvatskog prolječa dr.Sabolu i dr. Lackoviću izačene su sve stvari iz ureda među kojima i vrećca sa kostima Ivana Gorana Kovačića. Od tada je dr Lacković brižno čuvao i skrivao Goranove ostatke u podrumu svog doma u kutiji za cipele.

Ali isto je uklonjeno ...
Moze pomoc --[[Suradnik:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croatian Dragon|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:11, 30. ožujka 2026. (CEST)

== Marinec ==

Bi li mogao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marinec&amp;diff=prev&amp;oldid=7416836 provjeriti ovu izmjenu]. Na popisu iz 2021. nalazim Marinci. Trebalo bi istražiti kada je mjesto dobilo ime Marinci te navesti to pod napomenu u grafu s brojem stanovnika po godinama. Također, trebalo bi preimenovati članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:03, 1. travnja 2026. (CEST)

== La Promesa  ==

@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], pronašao sam izvor koji jasno pokazuje da 5. sezona počinje s 741. epizodom, a kako ta sezona ima 250 epizoda, cijela serija ima 990 epizoda. Mogu li sad taj izvor staviti u članak? [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:45, 4. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] U našem članku u tablici pišu brojevi epizoda po sezoni i isti su kao na engleskoj wiki. Tamo u tekstu navode dosta izvora za te brojeve (nisam čitao). Mislim da bi najbolje bilo na stranici za razgovor članka usporediti sve dostupne izvore, inače će se ratovanje izmjenama nastaviti. Ako se izvori ne slažu, stavi se: '''990'''[izvor] ili '''991'''[izvor]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:58, 4. travnja 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], slažem se s tobom, ali na španjolskoj wikipediji piše da serija ima 990 epizoda: 122+119+250+249+250. Mislim da je španjolska wiki točnija, jer se ipak radi o španjolskoj seriji, a članak na engleskoj wiki puno je siromašniji od onog na španjolskoj. Osobno pratim seriju, pa znam da je 990 epizoda točan broj. Što se tiče najnovijeg članka koji sam stavio kao izvor, to je članak sa službene stranice španjolske televizije, koja snima La Promesu. U tom članku stoji da je prva epizoda 5. sezone 741. Mogu još jednom provjeriti sve izvore, pa ću onda staviti odgovarajući izvor. Hvala ti na pomoći. [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:06, 4. travnja 2026. (CEST)

== Promjene na infookvirima ==

Molim te, baci oko na [[Mont Ngaoui]] ({{pp|planina}}) i [[Vis]] ({{pp|otok}}). Sekcije &quot;Planinarstvo&quot; i &quot;Promet&quot; bi trebale biti prazne, a mislim da su i bile donedavno. Čini se da se uvijek pokazuje zadnja sekcija jer iz nekog razloga misli da stavke u infookviru pri dnu pripadaju pod tu sekciju. Znaš li možda odakle ovo? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:14, 6. travnja 2026. (CEST)

== Egzotični atom ==

Bi li mogao pregledati članak [[Egzotični atom]] u nedavnim izmjenama? Nalikuje mi kao engleski prijevod, no ne slaže se s izvornikom. Nažalost, navedeni izvori su pogrešni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:45, 11. travnja 2026. (CEST)

:Također bi li mogao proširiti [[Predložak:Infookvir oružani sukob]] tako da imamo više od 3 sukobljene strane i zapovjednike (usp. s [[:en:Russian Civil War]])? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:18, 12. travnja 2026. (CEST)
::[[Egzotični atom]] izlazi s popisa neophđenih. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:06, 18. travnja 2026. (CEST)
:::Također, imamo nove nepatrolirane izmjene na članku [[Hamilton-Jacobijeva jednadžba]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:35, 20. travnja 2026. (CEST)
::::Ako zaželiš ikada redizajnirati neki predložak, imaj na umu predložak [[Predložak:Infookvir hrvatski plemić]] (usporedi s predloškom u članku [[Katarina Patačić]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:25, 25. travnja 2026. (CEST)

== [[SUR:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] – upit (07:22, 25. travnja 2026.) ==

Ja želim pisati o Nepalu! --[[Suradnik:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jusuf Šutković Nepalac|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:22, 25. travnja 2026. (CEST)

== Da ti se ne petljam... ==

Ima još nekih neriješenih stvari oko Kokosovih Otoka, pa, ako si uplanio to rješavati da se ne guram. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 11:37, 26. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Ako imaš volje i živaca, slobodno se uguraj. Nije lako uvijek razabrati piše li se o reljefnom obliku (nakupini otoka koje zovemo Kokosovi otoci) ili o administrativnoj jedinici Kokosovi Otoci. Kad se radi o {{tl|Z+X}}, što je poteknulo ove promjene, tu se sigurno radi o nečemu službenom, pa je {{Z+X|Kokosovi Otoci}}. Rekao bih da &lt;u&gt;naslove&lt;/u&gt; članaka u [[:Kategorija:Zemljopis Kokosovih otoka]] ne treba mijenjati - moglo bi se, ali ne treba(?). Što je u člancima to je već druga stvar. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 07:37, 27. travnja 2026. (CEST)
::Po meni:
::- Kategorija: Zemljopis Kokosovih otoka -&gt; Kategorija: Zemljopis Kokosovih Otoka (prema: Zemljopis Hrvatske, Zemljopis Ujedinjenog Kraljevstva, Zemljopis ''Političke Jedinice / Teritorija'')
::- Kategorija:Reljefni oblici na Kokosovim otocima -&gt; Kategorija:Reljefni oblici Kokosovih Otoka (objašnjenje isto kao i u zagradi gore). &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:03, 27. travnja 2026. (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471754 --&gt;

== Tvornica šećera ==

Uskoro će nam izići iz popisa neophodnji članak [[Tvornica šećera (Beli Manastir)]]. Koje je tvoje mišljenje o članku? Uklopiti u neki članak ([[Šećerana (Beli Manastir)]], [[PIK Belje]])? Ne znam je li riječ o nekom (bivšem) poduzeću (je li se zove Tvornica šećera?) ili o najobičnijoj tvornici. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:12, 1. svibnja 2026. (CEST)

:Stilski podsjeća na AI. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:30, 2. svibnja 2026. (CEST)
::Ja bih ostavio, vidim da TE ima tri članka o šećeranama: [https://os-secerana.skole.hr/o-nama/]. Pokušat ću srediti članak. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:33, 2. svibnja 2026. (CEST)

== Tehničko pitanje ==

Već dulje vrijeme to primjećujem, ali evo nikako da te priupitam. Neki naši infookviri već poodavno u (pod)naslovima imaju grozni font, rekao bih u ''crnoj'' umjesto ''podebljanoj'' varijanti. Usporedi infookvir u člancima [[Velika nagrada Miamija]] i [[w:en:Miami Grand Prix]] pa će ti biti jasnije ([[Velika nagrada Vijetnama|ovo]] je grozno na kvadrat). Viđao sam još neke infookvire s istim problemom, ali se nisam se sjetio da zapišem koja vrsta je u pitanju. Što se to dogodilo da imamo grozotu i može li se to vratiti na stanje kao prije? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:17, 3. svibnja 2026. (CEST)

Evo još jedne ''kukavice'' (al' nije infookvir): baci pogled na [[Razgovor sa suradnikom:MaGa|moju SZR]], na njenu je vrhu ona narančasta traka s tekstom ''Klikom ovdje ostavite poruku''. Isti problem, font je u crnoj varijanti a sigurno nije bio takav.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:47, 3. svibnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] To je sad nekakav boldani bold. U infookvirima se radi u zaglavlju (boldano sistemski) i dodanom boldu s trojcem apostrofa. Nešto slično danas sam vidio s &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;==  '''xxxx''' ==&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Jel [[Special:Diff/7449105]] što promijenio? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 6. svibnja 2026. (CEST)
::Da, to je sad normalno podebljavanje. ''Fala.'' &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:24, 6. svibnja 2026. (CEST)
::Eh, sad će ono o malom prstu i cijeloj ruci. Je li [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_F1_utrka&amp;diff=7449652&amp;oldid=7449105 ovo] (po tebi) u duhu onoga o čemu smo razgovarali iznad? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:53, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::Moguće. Ne znam zašto, jedan dan vidim taj dupli bold, drugi dan ne vidim (desktop/telefon?). Sad znamo o čemu se radi, pa kad vidiš još koji slobodno makni troapostrofe. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:58, 6. svibnja 2026. (CEST)

== Brojni novi predlošci ==

Obraćam pozornost da je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ADoprinosi&amp;target=Moon1238&amp;namespace=all&amp;tagfilter=&amp;newOnly=1&amp;start=&amp;end=&amp;limit=50 Moon1238] stvorio mnogobrojne predloške s namjerom da u članak [[Orthohantavirus]] ubaci infoovkvir s en.wiki. No, kako en.wiki ima izrazito kompleksan infookvir, nije ga mogao pravilno uvesti, pa je stvorio niz predloška ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Orthohantavirus&amp;diff=prev&amp;oldid=7454284 stanje prije nego što sam taj infookvir zamijenio s ''klasičnim'' taksokvirom kakvog koristimo u drugim člancima o virusima]). Sve te predloške sam ispatrolirao, no ne znam je li ih treba zadržati jer su možda pogrešno prevođeni. Nigdje se ne koriste, osim modula za identifikatore taksona (i dr. predloške i module koji su mu potrebni) koji se nalazi na samom dnu članka [[Orthohantavirus]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:51, 12. svibnja 2026. (CEST)

:Ima li šanse da to ikad proradi? Koliko shvaćam, za dobiti hijerarhiju trebalo bi stvoriti na tisuće podstranica? Ako se moduli i predlošci neće koristiti, možda ih je najbolje izbrisati dok još znamo o kojima se sve radi. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] @[[Suradnik:Moon1238|Moon1238]] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:03, 13. svibnja 2026. (CEST)
::Što se mene tiče možete brisati većinu tih predložaka ili modula ako nisu dobro napravljeni jer ni ja nisam shvatio koliko ću ih morati stvoriti kad sam tek napravio [[Predložak:Infookvir virus]]. Jedino preporučam da zadržite [[Predložak:Greška]]. -- [[Suradnik:Moon1238|Moon1238]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Moon1238|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:05, 13. svibnja 2026. (CEST)
:::{{s|Ponor}}, iskreno nemam pojma kako funkcionira engleska verzija Taksokvira, pa oduvijek koristim našu. Što se mene tiče, svejedno je hoćemo li zadržati (neke) predloške. Samo sam htio skrenuti pažnju na njihov nastanak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:54, 13. svibnja 2026. (CEST)

== Zemljovid ==
Mozes li da podesis da natpisi budu na latinici ma stranici [[Aleksine]]? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:21, 13. svibnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Nije do nas, treba dodati hrvatska imena na openstreetmap.org. Usput: Aleksine su jednina ili množina? Živim u Aleksinama ili živim u Aleksinu? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:00, 13. svibnja 2026. (CEST)
::Množima, živim u Aleksinama. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:06, 13. svibnja 2026. (CEST)

== Normativni nadzor ==

Uočio sam više puta da se normativni nadzor prikazuje u predlošcima članaka (npr. [[Predložak:Infookvir životopis]]) koji nisu povezani na niti jednu drugu Wikipediju. Ne znam je li ovo greška ili jednostavno nisi razmišljao o tom slučaju pri izmjeni predloška. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:45, 16. svibnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] U principu bi svaki životopis trebao imati stavku na Wikipodatcima, čak i ako članka nema u drugim wikijima. Ja sam u zadnje vrijeme [[:d:Special:Diff/2485722631|dodavao poveznice na Hrvatsku enciklopediju]] u njima i sl. Ako u kojem članku ne treba normativni nadzor, stavi se {{para|bez nn|da}}. Iako, kažem, to što je prazan može biti poticaj za akciju na WD-u. Ne znam jesi li na to mislio, trebao bih primjer tih članaka. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 02:19, 16. svibnja 2026. (CEST)
::Iskreno ne pada mi napamet više koji članci su u pitanju. Samo se sjećam da sam ih vidio nekoliko. Namjeravam sići s Wikipedije sad u narednih nekoliko minuta jer sam preumoran. Smanjio sam broj neophođenih s oko 300 na 182. Ako kaniš patrolirati, budi oprezan s [[Iški ustanak]] i [[Prvi burski rat]]. Proveo sam dosta vremena sređujući ostale članke tog suradnika. Klasični primjer gdje se koriste izvori u kojima ne piše ono što se tvrdi. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:24, 16. svibnja 2026. (CEST)
:::Moguće je da jedan od njih s nadzorom bio neki članak s taksokvirom, tako da je vjerojatno u pitanju nešto što je ili Zeljko pisao ili što sam čitao/patrolirao narednih dana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:26, 16. svibnja 2026. (CEST)

== Divlji konji ==

Smatraš li da članci u [[:Kategorija:Neukroćeni domaći konji]] ispunjavaju kriterije značaja? Livanjski imaju članke na nekoliko wikija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:13, 19. svibnja 2026. (CEST)
 
== Aca ==
Zamolio bih te da suradnika uputis na szr članaka jer ovo sto on radi je &quot;prizivanje&quot; rata izmjenama, uz kratke opise pravi puno izmjena i gotovo uopce ne koristi szr. Pozdrav [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:38, 21. svibnja 2026. (CEST)

Samo pogledaj ovdje sto je radio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Makedonci_u_Srbiji&amp;action=history], brisao validne izvore, po njemu prije 45-godine Makedonci kao narod ne postoje vec su to sve Srbi. Skandal sto ovaj suradnik radi, on diskriminira Makedonce. Primjrrice glumac Miloš Biković rekao da mu je djed bio Bikovski, on je to obrisao i reference, sto je ovo nego vandalizam. Zar takav suradnik mene treba da &quot;kontrolira&quot;? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:17, 23. svibnja 2026. (CEST)
:ja njega pozivam da se spor rjesava na szr stranice a ne u opisima izmjena sto on uporno nastavlja jer ne želi da se spor rijesi. Meni nije jasno kako on moze biti admin kad kod njega rjesavanje sporova ne postoji i ignorira moje pozive. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:52, 23. svibnja 2026. (CEST)
::treba da se obrati pažnja na njegove izmjene, koje jasno imaju odlike srpskog nacionalizma, negira Makedonce, briše pridjev &quot;srbijanski&quot; koji je u hrvatskom pravopisu, briše reference koje mu se ne sviđaju. Ja sam ranije upozoravao na njegov srpski nacionalizam. Pozdrav[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:32, 23. svibnja 2026. (CEST)

== Pomoć ==

Zadnji si aktivan admin, pa se javljam tebi kolega.&lt;br&gt;
Kolegu sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz&amp;diff=prev&amp;oldid=7469746 pitao i upozorio] (ne prvi put i ne prvi put bez učinka) na nepotrebne izmjene koje masovno radi, ali odbija komunikaciju. Nakon toga sam mu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=prev&amp;oldid=7469751 uklonio izmjenu] jer je unio pogrešan plasman (da te ne zamaram s nogometnom terminologijom, ali to je svakako preuranjeno unošenje plasmana jer tablice treba potvrditi nogometni savez...) i jer je uz tu izmjenu napravio izmjenu i u popisu nastupa u Kupu gdje je uklonio &quot;prefikse&quot; (zapravo kratice naziva nogometnih klubova) na što sam ranije upozorio. On moj revert [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=next&amp;oldid=7469751 uklanja] uz nesuvislo obrazloženje, opet slijedi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=next&amp;oldid=7469760 moj revert]  gdje u komentaru uklanjanja demantiram da se navodi to što on tvrdi jer toga jednostavno nema. I sada posljednje, ponovno slijedi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=next&amp;oldid=7469765 njegov revert] i isto obrazloženje što je čisto trolanje.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:23, 29. svibnja 2026. (CEST)

: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;oldid=7472046] Sve što sam imao reći sam rekao u gornjoj poruci. Pusti me [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije birokracija|birokracije]], molim da [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|radite]] posao administratora. Što sljeduje za napuhivanje doprinosa, izmjene kojima se suštinski ništa ne mijenja u članku, lažne optužbe i trolanje bi trebalo biti jasno. Ako nije, opet ću se žaliti upravi vodovoda i idemo dalje.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] Mislim da precjenjuješ ulogu administratora ([[Wikipedija:Administratori]], od uvoda nadalje). @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i ti sukobili ste se oko stila, svatko sa svojim mišljenjem. Ja mogu uletjeti kao suradnik sa još jednim pa ćemo utroje razglabati kako pisati imena nogometnih klubova u tablicama. Ili mogu uletjeti kao administrator i blokirati one koji krše pravila o ratovanju izmjenama. Dogovorite se, može samo za taj članak, a može i za sve takve. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:39, 30. svibnja 2026. (CEST)

::: Ja u kupe, ti u špade. O kakvom sukobu oko stila pričaš?! Ne radi se ovdje o stilu, nego o svemu ostalom.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 15:52, 31. svibnja 2026. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, oprosti što tek sad odgovaram. Ovih dana nisam imao puno slobodnog vremena, pa se nisam mogao posvetiti Wiki, a posljedično je narastao broj neophođenih izmjeni. Uglavnom sam ažurirao čitane članke, uklanjao vandalizme u nedavnim i ispravljao netočne navode koje sam pronalazio u prolazu. 
::::&lt;br&gt;
::::Mislim da bi primjerenije da odgovorim na [[Razgovor:HŠK Posušje]], no odgovorit ću ovdje jer je lakše pratiti raspravu na jednom, nego dva mjesta. Što se tiče prefiksa (NK, HNK, HŠK i sl.), oni se diljem raznih izdanja Wikipedija u ovakvim popisima rezultata obično ne navode, već učestali oblik (ne znam kako da prevedem ''common name'', tj. WP:COMMONNAME). Jedan od razloga je što su ti prefiksi problematični jer za njih rijetko znamo kada su točno mijenjani. Zbog toga, imamo česte situacije gdje drugi suradnici (često i IP-ovci/novaci) ispravljaju prefikse u nove varijante, pa se onda on mora svugdje mijenjati, uključujući u naslovu. Pogotovo je tu problem kod izmišljenih prefiksa, pa se onda mora mijenjati poveznica na članak u svakom članku koji ga spominje (tako sam za brisanje [[HŠK Građanski Zagreb]] izdvojio nekoliko sati ručnog mijenjanja nekoliko stotina članaka jer je u najstarijoj izmjeni novak točno napisao ime kluba u uvodnoj rečenici, no pogrešno u naslovu, stoga se to pogrešno ime proširilo na oko 20 Wikipedija + svugdje diljem interneta, a ja naravno ne planiram ispravljati to na svakoj mogućoj Wikipediji). Gledam sada evidenciju zadnjih 100 premještanja (46 njih su Zeljkina premještanja jer on umjesto da stvara preusmjeravanja, mijenja ime članka te tako automatski stvori preusmjeravanje, zašto to radi, nemam pojma) i vidim da su 2 od njih premještanja zbog prefiksa: HNK DOŠK Drniš u [[NK DOŠK Drniš]] i GNK Osvit Šibenik u [[GŠK Osvit Šibenik]] (fiktivni prefiks koji ne postoji u povijesnim izvorima, taj članak ću iznova napisati ovaj tjedan jer sadrži netočne tvrdnje koje proizlaze iz nepouzdanog izvora, zato je [[WP:VI]] važno pravilo). Za ilustraciju problema s gorespomenutim povijesnim mijenjanjima prefiksa, dosad sam u povijesnim izvorima (tadašnjim publikacijama i novinama) međuraća pronalazio barem 3 različita prefiksa za Hajduk Split (JNK, JŠK, HŠK i sl.). O tom nema ni riječi na Wikipediji, a trebalo bi biti (službeno ime kluba) jer ovako ispada da od 1911. postoji HNK Hajduk Split. Da posjedujem literaturu, rado bih nadopunio članak, no nažalost nemam je, niti koliko znam, postoji digitalizirana literatura o povijesti Hajduka (novinari raznoraznih portala ne bi smjeli biti pouzdani izvori što se tiče povijesti).
::::&lt;br&gt;
::::Nakon što sam napisao paragraf iznad krenuo sam sad pisati za [[HŠK Posušje]], no vidim da mi se nekako dvaput pričinilo da imamo NK Posušje u 2020. umjesti 2010., tako da sporenje oko točnog prefiksa te godine nema smisla. Prefikse naravno, ne bi trebalo navoditi zbog ranije navedenih razloga. Ne znam kako sam uspio dvaput krivo vidjeti broj... – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 3. lipnja 2026. (CEST)

== [[SUR:Vikipez1|Vikipez1]] – upit (07:52, 4. lipnja 2026.) ==

Pozdrav, trebala bi otvoriti stranicu na wikipediji, kako da to učinim? Tema je Victoria Memić, Hrvatska manekenka i reality zvijezda --[[Suradnik:Vikipez1|Vikipez1]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vikipez1|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:52, 4. lipnja 2026. (CEST)

== Kostrena  ==

Bi li mogao proučiti što je bilo s naseljima u [[Kostrena#Stanovništvo]]? Na popisu od 2021. ih nema (jedino naslje je Kostrena), a nažalost ove večeri i sutra neću biti na Wikipediji. Tu sekciju bi svakako trebali ažurirati. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:55, 8. lipnja 2026. (CEST)

== Oj tehniko, lijepa li si… ==

Ako imaš volje i vremena pogledati ili promisliti. Mali uvod: već neko vrijeme me smeta što [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|na novoj stranici za izbor ČT-a]] nemam one klasične gumbiće za uređivanje pored svakog podnaslova (imam ih svugdje drugdje i postavka mi je uključena), a ne mogu ni unositi sažetke uređivanja. 

Danas sam se išao uhvatiti u koštac s tim i pronašao sam modifikator &lt;nowiki&gt;__BEZUREĐIVANJAODLOMAKA__&lt;/nowiki&gt; koji je bio u [[Wikipedija:Članak tjedna/Zaglavlje|zaglavlju]]. Sad gumbiće imam, ali sažetci ništa, iako vidim da ih drugi uredno ostavljaju. Ustvari, kad otvorim uređivanje na sekundu mi se prikaže okno za sažetak, ali onda nestane bestraga. Nije mi jasno zašto. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 21:47, 12. lipnja 2026. (CEST)

:[[Suradnik:Runolist|Velebita diko]], znam ja zašto je to: [[Special:Permalink/7340123#L-3]]. Prije su se prijedlozi dodavali na nekoj automatski popunjenoj stranici pa bi se pojavilo polje &quot;Predmet&quot;, a to polje dodalo bi nadnaslov... što nije valjalo. Ovo nam je sada jedini način predlaganja članaka, jel tako? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:15, 12. lipnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>1v1p3hhykzbpnum5z4wf712lch3gurs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479381</id>
      <parentid>7479375</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:19:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>/* Oj tehniko, lijepa li si… */ Odgovor</comment>
      <origin>7479381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61235" sha1="c552mar6xy9ro99nsdvgct64a146dl6" xml:space="preserve">{{Razgovor sa suradnikom:Ponor/χ}}

== MeridianBet LTA ==

Imamo jednog [[:en:Wikipedia:LTA|LTA]] povratnika koji svraća svakih nekoliko mjeseci i promovira kladionicu Meridian (MeridianBet). Njegov najnoviji račun je  [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Tribano2002 Tribano2002]. Na Meti su mi za njegov prethodni račun odbili zahtjev za globalnu blokadu jer nigdje nije trajno blokiran, pa će ga prvo morati blokirati na nekoj wiki. Također bi trebalo obrisati njegove članke na hr.wiki. Vidim da imam 7 novih poruka, uglavnom na SZR. Pogledat ću ih kasnije kada nađem vremena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:25, 5. siječnja 2026. (CET)

== Kad se već cimamo... ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vjetrenica&amp;curid=163875&amp;diff=7364455&amp;oldid=7364448 Ovo] mi je malo nejasno: ako nema parametra u infookviru u članku, uvijek će se ispisati prazno? Ako je to tako, onda je to opći cirkuZ jer se infookviri nadopunjavaju novim parametrima, a stanje parametara u člancima se (uglavnom) ne mijenja. Ili mi još fali teKničkog znanja pa to nije tako? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:54, 5. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Tu je vrijednost parametra ''približna starost'' bilo sve što ispisuje predložak UNESCO. Ta se vrijednost inače prikazuje na desnoj polovici infookvira, ali kako je UNESCO poveći, prebacilo ga je u novi red pa je dojam bio da je ''približna starost'' prazan. Vizualno to možda radi, ali način nije dobar. Okvir unutar okvira mora ići kao vrijednost parametra koji se prikazuje preko cijele širine, u ovom slučaju to su ''bilješka'' ili ''zaštita''. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:15, 5. siječnja 2026. (CET)
::Očito mi fali tehničkog znanja, no, to nije ni bitno. Fala još jednom. [[slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 21:26, 5. siječnja 2026. (CET)

== Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela) ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama je novi članak [[Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela)]]. Meni izgleda ok. Podsjećam te na nekoliko ćčlanaka s krajem godine. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:07, 9. siječnja 2026. (CET)

== Dodavanje slike s PSE na Wiki ==

Pozdrav,

pronašao sam simpatičnu sliku koja prikazuje razliku između sitnozrnate i grubozrnate entropije (granulacije faznog prostora) na Physics Stack Exchange-u. 

Nalazi se u prvom odgovoru ovog pitanja https://physics.stackexchange.com/questions/390445/why-does-the-coarse-grained-entropy-increase (nacrtano je rukom od strane tog korisnika na stranici te tamo objavljeno). 

Htio bih tu sliku staviti u članak Entropija pod odjeljkom Granulacija faznog prostora  [[Entropija#Granulacija faznog prostora|Entropija#Granulacija faznog prostora]] jer mi se čini da lijepo prikazuje objašnjenje.

Ne znam smijem li to legalno napraviti (ne znam pod kojom su licencom takve slike na PSE) i kako citirati takvu sliku ukoliko se smije objaviti?

Je li možda bolja opcija da sam nacrtam sličan crtež i onda ga sam uploadam na Wiki? 

Hvala unaprijed i lijep pozdrav :) [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:02, 9. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Pravilo je: ako eksplicitno ne piše da je slika slobodna, ona je zaštićena autorskim pravima. E sad, na SE piše da su svi doprinosi s licencijom CC BY-SA, što je i standardna Wikipedijina licencija. Sliku sam još našao i [https://aurelien-pelissier.medium.com/on-the-conservation-of-information-and-the-second-law-of-thermodynamics-f22c0645d8ec ovdje], ali navode da je sa SE. U principu, ti bi uz navođenje izvora mogao postaviti tu sliku na [[:c:|Zajednički poslužitelj]]. Ali možda bi ljepše bilo imati vektorsku grafiku, ipak malo držimo do toga. Ja bih to nacrtao u [[:en:Inkscape]]u i postavio kao SVG. Nedavno sam se dopisivao s [[:en:User:Cmglee]] - kaže &quot;My interest in editing Wikipedia is in illustration, so let me know if you wish some article on science, technology, architecture or mathematics illustrated.&quot; Pitaj, dat će ti se (ne znam za koliko vremena). Možda bih i ja mogao nešto nacrtati. Što ćemo? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:18, 9. siječnja 2026. (CET)
::Ja nikad nisam crtao na računalu (osim painta), a trenutno nisam nešto zainteresiran za učiti Inkscape ili slične programe, ali slažem se da bi bilo lijepo imati SVG. 
::Ukoliko ti imaš vremena i volje možeš slobodno nacrtati. 
::Ukoliko ne, ja mogu pitati en:User:Cmglee, pa ćemo vidjeti ukoliko bi on bio voljan nacrtati. 
::Javi što bi ti više odgovaralo. 
::Lp [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:02, 9. siječnja 2026. (CET)
:::[[File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg|mini|130px]] @[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Evo ga: [[:File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg]]. Napravio sam jednostavije oblike i stavio ih jedan iznad drugoga jer će tako bolje upasti u članak. Poruka je, nadam se, sačuvana. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:30, 9. siječnja 2026. (CET)
::::Odlično je. Puno hvala, staviti ću u članak odmah. [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:04, 10. siječnja 2026. (CET)

== Pitanje vezi botova ==

{{s|Ponor}} i {{s|Argo Navis}}, povremeno pokušavam pomoći [https://rsk.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D0%BE%D0%BA rusinskoj wiki] (wiki za [[Rusini u Hrvatskoj|Rusine]]). Prvo im nastojim pomoći oko kategorija. Zajednica je još jako mlada ti nije ni blizu upoznata s wiki kao mi. Je li moguće uz pomoć bota dodavati DEFAULTSORT u biografskim člancima. Imaju dosta članaka koji su kategorizirani po imenu, umjesto po prezimenu. Trebalo bi im pomoći oko spajanja kategorija s drugim wikijima i dodavanjem kategorija kategorijama koje nemaju kategorije ([[:rsk:Special:UncategorizedCategories]], odnosno [[:rsk:Special:UncategorizedPages]]) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:01, 11. siječnja 2026. (CET)

:DEFAULTSORT je riješen. Bi li mogao netko od vas pomoći s dodavanjem kategorija i međujezičnih poveznica za datume na [[:rsk:Окреме:Некатегорисане_категорије]] i [[:rsk:Окреме:НеповезанеСтране]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:48, 11. siječnja 2026. (CET)
::Ja se ne bih uplitao, ne stignem sve što bih htio ni na hrwiki. Još: nepoznat jezik, drugo pismo... [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:23, 11. siječnja 2026. (CET)
:::Ok. Jezik je praktički miks hrvatskog i istočnoslavenskih, tako da je poprilično razumljiv. Mislio sam da znaš ćirilicu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:50, 11. siječnja 2026. (CET)

== Babina Rijeka ==

Moguće je da je ovdje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Babina_Rijeka&amp;diff=prev&amp;oldid=7367552 IP-ovac u pravu], no ne znam kako provjeriti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:49, 11. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Teško da će biti pogreška samo za jednu godinu, a ne i za sve ostale. Bot je iz jednog dokumenta prenio većinu godina godina. Izvori su polinkani na dnu tog predloška, provjerio sam i stari podatak je točan. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:21, 11. siječnja 2026. (CET)

== Na stranici diffa ==

Možda je ovo super prilika da kažem: nikad mi se nije sviđalo što taj tooltip klikom preuzme cijelu neku rečenicu u međuspremnik (npr. ''Vraćanje na inačicu [[Posebno:Diff/6820272|6820272]] koju je 16. siječnja 2024. u 02:46 unio Croxyz''). Ne vidim od nje koristi i uvijek ju moram kratit na poveznicu. Zbog tog mi obično bude korisnije ručno kopirat broj izmjene iz popisa uređivanja bez tooltipa jer onda bar mogu, bez prtljanja po ''deleteu'', natipkat svoj &lt;nowiki&gt;[[posebno:diff/12345|suvisao komentar]]&lt;/nowiki&gt; u miru. Bi li se to moglo posložiti drugačije ili je tak kak je? &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:36, 13. siječnja 2026. (CET)
{{izvlaka}}
{{S|Runolist}}: 2026. je - SVE se može :D Nisam testirao još, ali trebalo bi raditi. U [[Special:MyPage/common.js]] kopiraj
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;js&quot;&gt;window.revisionID = {
  summaryMale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unio $4&quot;,
  summaryFemale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unijela $4&quot;}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
pa promijeni te dvije postavke kako želiš, samo za se. Ima još tih stringova koji se mogu mijenjati, naći ćeš ih u [[Suradnik:Ivi104/Skripte/RevisionID.js#L-32--L-39]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 13. siječnja 2026. (CET)

:Oooodlično ne može da bude bolje! Radi k'o zaliveno. :D &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:24, 13. siječnja 2026. (CET)

== Libija i RTRC ==

Pod ''Pomagala'' zadnjih nekoliko dana mi nedostaje RTRC. Vjerojatno je povezano s novim dodatcima koje si uveo. Prilikom dodavanja infookvira u članku [[Tuniška nogometna reprezentacija]] uočio sam da &lt;nowiki&gt;{{Z|LIB|1957}}&lt;/nowiki&gt; prikazuje libijsku zastavu za vrijeme Gaddafija ({{Z|LIB|1957}}) iako se ta zastava ne bi trebala prikazivati prema [[Modul:Zastava/podatci]]. Nedaleko od libijske zastave na tom modulu je lihtenštajnska zastava koja je 1937. ([[:en:Flag_of_Liechtenstein#History|doživjela promnjenu iz jednog bizarnog razloga]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 15. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kodovi za Libiju su LBY, LIBI i LBA. LIB je kod koji se u prijašnjim predlošcima (vjerojatno) koristio za tu staru zastavu pa je ostavljen kao mogućnost (naći ćeš ga niže na popisu). Znam što bi moglo biti s RTRC, lako vratim, ali ako vratim onda se ta skripta downloada/učitava na baš svakoj stranici, iako se ne prikazuje. Mislim da je ovaj opis u Postavkama zbunjujuć: &quot;Na vrh Nedavnih promjena dodaje poveznicu RTRC za napredno praćenje i ophodnju u stvarnom vremenu&quot;. To nije sve, zar ne? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:36, 15. siječnja 2026. (CET)
::Nije mi ni palo napamet da LIB više ne vrijedi za Libiju. RTRC mi je sada ponovno vidljiv. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:11, 15. siječnja 2026. (CET)

== Pomoć oko modula ==

Prevodim [[Modul:Sports table/WDL OT]] za [[Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_–_Beograd_2026.#Grupa_A]]. Kada prijeđeš mišem (hoveraš) preko stupca tablice G+/– dobiješ ''Goal -razlika'' umjesto ''Gol-razlika''. Ne mogu pronači grešku (preiscrpljen sam od wiki). Modul je sličan modulu [[Modul:Sports table/WDL]] koji nema tu grešku. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:18, 17. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Mislim da samo ponekad trebaš https://hr.wikipedia.org/wiki/Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_%E2%80%93_Beograd_2026.?action=purge. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:00, 17. siječnja 2026. (CET)
::Svaki put su mi se promjene prikazivale odmah nakon pto bi napravio promjenu na modulu tako da mi niej pala napamet ta mogućnost. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:16, 17. siječnja 2026. (CET)

== Predlošci za reprezentacije ==

Trenutno ispravljam neke greške s reprezentacijama ([[Predložak:NogRep]], [[Predložak:RukRep]] i sl.). Treba mi pomoć u pisanju regexa za pronalazak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetsko_prvenstvo_u_rukometu_%E2%80%93_Hrvatska_2009.,_kvalifikacije&amp;diff=prev&amp;oldid=7372242 ovakvih grešaka] (ne znam što bi trebalo ići umjesto upitnika u izrazu &lt;nowiki&gt;Rep\|???\|&lt;/nowiki&gt;) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:38, 21. siječnja 2026. (CET)

:Treba napisati regex sličan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;limit=500&amp;offset=0&amp;ns0=1&amp;search=insource%3A%2FRep%5C%7C%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5C%7C%2F ovom], ali ne znam kako maknuti godina= i do= (sigurno ima slučajeva gdje se nešto prikazuje umjesto godina i do). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:43, 21. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ima više načina, ali onaj najbolji ne radi u Wikipedijinu searchu (imaju okrljašten regex). Probaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C+*%5B%5Egrpd%5D%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:54, 21. siječnja 2026. (CET)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ili [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fgodina%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fdo%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Frep%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:58, 21. siječnja 2026. (CET)
:::Izgleda da više nema takvih grešaka. Danas sam proveo dosta vremena dodavajući nove nedostajuće reprezentaciju i ispravljajući neke reprezentacije s pogrešnim &quot;kodom&quot; (??? u &lt;nowiki&gt;Rep|???}}&lt;/nowiki&gt;). Greške su nastale zbog nedavnih promjena predložaka. Tako imamo primjere gdje se prikazivala zastava Kiribata za Kirgistan, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Javier_Clemente&amp;diff=prev&amp;oldid=7372008 Libija je i dalje imala onaj problem od prije šest dana], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kiribatska_nogometna_reprezentacija&amp;diff=prev&amp;oldid=7372013 TAH je umjesto &quot;Tahiti&quot; prikazivao Nepoznata nogometna reprezentacija], neke reprezentacije nisu uopće bile navedene u predlošcima. Je li možemo nekako u predlošcima NogRep, NogRep-d i sl. dodati kategorije koje bilježe članke s pogrešnim uporabama predložaka? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:10, 21. siječnja 2026. (CET)
::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne vjerujem da će mi se raditi na tom, daj vidi s Argom na njegovoj SZR. NogRep (i druge Rep) i prijašnji Z+D razlikovali su se u kraticama i to treba uzeti u obzir: u idealnom slučaju kratice u xxxRep bile bi iste kao u zastavama, a promjene bi se unijele u sve članke. Stvarno imam nula interesa za to sada raditi: nije moja tema, a znam da ću naletjeti na nered. Zapravo i ne znam  zašto se ljudi muče s kraticama. {{tlx|Z|Libija}}→{{Z|Libija}} nikad neće dati nijednu drugu državu osim Libije i radit će s parametrom za godine. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:51, 21. siječnja 2026. (CET)
:::::Ovo s Libijom sam htio ukazati da sam danas ispravljao &lt;nowiki&gt;{{NogRep|LIBI}}&lt;/nowiki&gt;, koji je prije vodio na lib. nog. rep., a danas daje {{NogRep|LIBI}} (u trenutku pisanja piše Nepoznata nogometna reprezentacija umjesto Libija). Isti je oblik greške kao kod Tahitija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:59, 21. siječnja 2026. (CET)
::::::problemi sa zastavama Libije i Kirgistana su sada {{riješeno}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:25, 21. siječnja 2026. (CET)

== Automatski popis ==

Možeš li [[Modul:Zastava/podatci/doc|ovo]] napravit i na [[Modul:Reprezentacija/podatci/doc]]? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:31, 28. siječnja 2026. (CET)

== Članci sa &quot;Suradnik:&quot; ==

Povodom [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Unska_pruga&amp;curid=25181&amp;diff=7377074&amp;oldid=7368354 ovih izmjena] kojem je uklonjeno pojavljivanje potpisa bota uklanjam sve instance sličnih greški u glavnom imenskom prostoru. Zanima me tvoje mišljenje oko [[Dobro_jutro,_Hrvatska#Galerija]]. Bi li ti ostavio tu sliku ili bi je uklonio? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:33, 29. siječnja 2026. (CET)

:P.S. sjetio sam se da sam nedavno negdje viđao nepostojeće slike tako da bi ih trebalo ukloniti botom, ako nisu nedavno uklonjeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:34, 29. siječnja 2026. (CET)

== CoolCat ==

Testirao sam i ono što vidim je ista funkcionalnost kao HotCat. Pokušao sam u polje za upis kopirati &quot;+Prva|-Druga kategorija|+Treća kategorija&quot; sa + i -, ali sam dobio samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Gre%C5%A1ka_u_modulu_zastave&amp;diff=prev&amp;oldid=7377152 ovo]. Ja za sada ne vidim prednost u odnosu na ono što već imam.

Nego, kad smo već kod ovoga, ono što bi mi bilo jako korisno je da mogu na početak stranice, bez otvaranja u edit modu, dodavati {{pp|Dodaj infookvir}}, sa popupom kojim dodajem parametar predloška, ili čak da imam opciju nekoliko najčešće korištenih parametara (''otok'', ''rijeka''...) koje mogu odabrati, uz mogućnost slobodnog upisa. Bi li to bilo teško napraviti? Može i direktno u moj [[Suradnik:Argo Navis/common.js|common.js]]. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:05, 29. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] Pošteno! Iako mislim da si možda kopipejstao gore u pilulu, a ne dolje gdje ide sažetak uređivanja. Moram razmisliti o ovom dodatku, ako šta bude ja ti javim. Dugo hoću pitati: zašto se stavlja predložak Dodaj infookvir, a ne kakav manji kostur samog infookvira koji bi ljudi odmah mogli popunjavati (to se još nije dogodilo, ali nadamo se, jel). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:06, 29. siječnja 2026. (CET)
::Vidio sam da si uređivao s Coolcatom na Zajedničkom poslužitelju. Ono što bi mu trebao dodati kod [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File%3AJezerce%2C_Gornja_%C5%A1pilja.jpg&amp;diff=1166994357&amp;oldid=1166891617 ovakvih izmjena] je to da ukloni predložak &lt;nowiki&gt;{{Uncategorized&lt;/nowiki&gt;|...}}. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:04, 16. veljače 2026. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Na pameti mi je, ali ti su predlošci različiti po wikijima i trebam ih nekako popisati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:08, 16. veljače 2026. (CET)
::::Rijetko sam po ''tuđim dvorištima'' pa ne znam ekvivalentne predloške, ali ja bih ''pokrio'' Zajednički poslužitelj, a ostalo - kad i ako. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:12, 16. veljače 2026. (CET)

== Youtu.be ==

Čini mi se da filter blokira izmjene s domenom “youtu.be”, no dozvoljava youtube.com. Ne znam zašto je youtu.be blokiran. Ako ne postoji neki određeni razlog, trebalo bi ga maknuti iz filtera. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:44, 12. veljače 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne blokiramo ga mi, to je nešto globalno. Našao sam [[:en:Wikipedia:YOUTUBE]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:05, 12. veljače 2026. (CET)

== Kad ti bude pri ruci kutija s alatom... ==

...da probaš u kalendaru koji je u desnom dijelu zaglavlja [[Wikipedija:Slika tjedna/Galerija 2026.|ove stranice]] dovest padeže u naziv mjeseca. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:43, 12. veljače 2026. (CET)

== Noetherin teorem ==

U nedavnim promjenama ima puno izmjena članka [[Noetherin teorem]] koji ostavljam tebi da ga ispatroliraš. Također možda bi trebalo sakriti izmjene u članku [[Zdenci]]. Sadrži telefonske brojeve nekoliko osoba koji su dostupni na web-stranici općine. Mislim jest da su javni, ali ne znam je li se takvo što smije nalaziti u povijesti izmjena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:52, 16. veljače 2026. (CET)

== [[SUR:Purger2706|Purger2706]] – upit (23:02, 22. veljače 2026.) ==

Kada znati gdje postaviti poveznicu u tekstu i raditi smislena preuređenja? --[[Suradnik:Purger2706|Purger2706]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Purger2706|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:02, 22. veljače 2026. (CET)

== Članak Tado Jurić – pravopisna dorada ==

Poštovani,

primijetio sam da ste na članku „Tado Jurić” postavili predložak za pravopisnu doradu. U međuvremenu sam napravio pravopisne i stilske izmjene te dodao infookvir i bibliografiju.

Biste li mogli provjeriti treba li predložak još uvijek ostati?

Hvala i lijep pozdrav. [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:22, 6. ožujka 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] Netko je [[Special:Diff/7160116|drugi stavio taj predložak]], vjerojatno s pravom. Netko ga je drugi danas uklonio. Čini mi se da bi uvod mogao bez ponavljanja &quot;usmjeren je na migracije...&quot;. Dvije rečenice govore skoro isto. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:01, 6. ožujka 2026. (CET)
::Hvala. Izbačeno je ponavljanje. Lp [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:57, 8. ožujka 2026. (CET)

== Čisto da si u toku... ==

Ako si još gdjegod radio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Genesis_(sastav)&amp;diff=prev&amp;oldid=7012058 ovakve izmjene], kao što vidiš nije radilo. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:22, 8. ožujka 2026. (CET)

== Mehanika et. al ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama ima nekoliko izmjena suradnika Buc1234 koje, kao uvijek, ostavljam tebi za patroliranje. Riječ je o člancima [[Statistička mehanika]], [[Entropija]], [[Noetherin teorem]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:13, 8. ožujka 2026. (CET)

== [[SUR:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] – upit (12:11, 30. ožujka 2026.) ==

Pozdrav,

Htio sam urediti dio o Ivanu Goranu Kovačiću i to 
Njegove posmrtne ostatke čuvao je na Zavodu za kriminalisitčka vještačenja Dr. Emil Lacković gdje je radio kao stručnjak za sudsku medicinu. Nakon sloma Hrvatskog prolječa dr.Sabolu i dr. Lackoviću izačene su sve stvari iz ureda među kojima i vrećca sa kostima Ivana Gorana Kovačića. Od tada je dr Lacković brižno čuvao i skrivao Goranove ostatke u podrumu svog doma u kutiji za cipele.

Ali isto je uklonjeno ...
Moze pomoc --[[Suradnik:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croatian Dragon|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:11, 30. ožujka 2026. (CEST)

== Marinec ==

Bi li mogao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marinec&amp;diff=prev&amp;oldid=7416836 provjeriti ovu izmjenu]. Na popisu iz 2021. nalazim Marinci. Trebalo bi istražiti kada je mjesto dobilo ime Marinci te navesti to pod napomenu u grafu s brojem stanovnika po godinama. Također, trebalo bi preimenovati članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:03, 1. travnja 2026. (CEST)

== La Promesa  ==

@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], pronašao sam izvor koji jasno pokazuje da 5. sezona počinje s 741. epizodom, a kako ta sezona ima 250 epizoda, cijela serija ima 990 epizoda. Mogu li sad taj izvor staviti u članak? [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:45, 4. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] U našem članku u tablici pišu brojevi epizoda po sezoni i isti su kao na engleskoj wiki. Tamo u tekstu navode dosta izvora za te brojeve (nisam čitao). Mislim da bi najbolje bilo na stranici za razgovor članka usporediti sve dostupne izvore, inače će se ratovanje izmjenama nastaviti. Ako se izvori ne slažu, stavi se: '''990'''[izvor] ili '''991'''[izvor]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:58, 4. travnja 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], slažem se s tobom, ali na španjolskoj wikipediji piše da serija ima 990 epizoda: 122+119+250+249+250. Mislim da je španjolska wiki točnija, jer se ipak radi o španjolskoj seriji, a članak na engleskoj wiki puno je siromašniji od onog na španjolskoj. Osobno pratim seriju, pa znam da je 990 epizoda točan broj. Što se tiče najnovijeg članka koji sam stavio kao izvor, to je članak sa službene stranice španjolske televizije, koja snima La Promesu. U tom članku stoji da je prva epizoda 5. sezone 741. Mogu još jednom provjeriti sve izvore, pa ću onda staviti odgovarajući izvor. Hvala ti na pomoći. [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:06, 4. travnja 2026. (CEST)

== Promjene na infookvirima ==

Molim te, baci oko na [[Mont Ngaoui]] ({{pp|planina}}) i [[Vis]] ({{pp|otok}}). Sekcije &quot;Planinarstvo&quot; i &quot;Promet&quot; bi trebale biti prazne, a mislim da su i bile donedavno. Čini se da se uvijek pokazuje zadnja sekcija jer iz nekog razloga misli da stavke u infookviru pri dnu pripadaju pod tu sekciju. Znaš li možda odakle ovo? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:14, 6. travnja 2026. (CEST)

== Egzotični atom ==

Bi li mogao pregledati članak [[Egzotični atom]] u nedavnim izmjenama? Nalikuje mi kao engleski prijevod, no ne slaže se s izvornikom. Nažalost, navedeni izvori su pogrešni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:45, 11. travnja 2026. (CEST)

:Također bi li mogao proširiti [[Predložak:Infookvir oružani sukob]] tako da imamo više od 3 sukobljene strane i zapovjednike (usp. s [[:en:Russian Civil War]])? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:18, 12. travnja 2026. (CEST)
::[[Egzotični atom]] izlazi s popisa neophđenih. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:06, 18. travnja 2026. (CEST)
:::Također, imamo nove nepatrolirane izmjene na članku [[Hamilton-Jacobijeva jednadžba]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:35, 20. travnja 2026. (CEST)
::::Ako zaželiš ikada redizajnirati neki predložak, imaj na umu predložak [[Predložak:Infookvir hrvatski plemić]] (usporedi s predloškom u članku [[Katarina Patačić]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:25, 25. travnja 2026. (CEST)

== [[SUR:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] – upit (07:22, 25. travnja 2026.) ==

Ja želim pisati o Nepalu! --[[Suradnik:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jusuf Šutković Nepalac|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:22, 25. travnja 2026. (CEST)

== Da ti se ne petljam... ==

Ima još nekih neriješenih stvari oko Kokosovih Otoka, pa, ako si uplanio to rješavati da se ne guram. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 11:37, 26. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Ako imaš volje i živaca, slobodno se uguraj. Nije lako uvijek razabrati piše li se o reljefnom obliku (nakupini otoka koje zovemo Kokosovi otoci) ili o administrativnoj jedinici Kokosovi Otoci. Kad se radi o {{tl|Z+X}}, što je poteknulo ove promjene, tu se sigurno radi o nečemu službenom, pa je {{Z+X|Kokosovi Otoci}}. Rekao bih da &lt;u&gt;naslove&lt;/u&gt; članaka u [[:Kategorija:Zemljopis Kokosovih otoka]] ne treba mijenjati - moglo bi se, ali ne treba(?). Što je u člancima to je već druga stvar. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 07:37, 27. travnja 2026. (CEST)
::Po meni:
::- Kategorija: Zemljopis Kokosovih otoka -&gt; Kategorija: Zemljopis Kokosovih Otoka (prema: Zemljopis Hrvatske, Zemljopis Ujedinjenog Kraljevstva, Zemljopis ''Političke Jedinice / Teritorija'')
::- Kategorija:Reljefni oblici na Kokosovim otocima -&gt; Kategorija:Reljefni oblici Kokosovih Otoka (objašnjenje isto kao i u zagradi gore). &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:03, 27. travnja 2026. (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471754 --&gt;

== Tvornica šećera ==

Uskoro će nam izići iz popisa neophodnji članak [[Tvornica šećera (Beli Manastir)]]. Koje je tvoje mišljenje o članku? Uklopiti u neki članak ([[Šećerana (Beli Manastir)]], [[PIK Belje]])? Ne znam je li riječ o nekom (bivšem) poduzeću (je li se zove Tvornica šećera?) ili o najobičnijoj tvornici. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:12, 1. svibnja 2026. (CEST)

:Stilski podsjeća na AI. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:30, 2. svibnja 2026. (CEST)
::Ja bih ostavio, vidim da TE ima tri članka o šećeranama: [https://os-secerana.skole.hr/o-nama/]. Pokušat ću srediti članak. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:33, 2. svibnja 2026. (CEST)

== Tehničko pitanje ==

Već dulje vrijeme to primjećujem, ali evo nikako da te priupitam. Neki naši infookviri već poodavno u (pod)naslovima imaju grozni font, rekao bih u ''crnoj'' umjesto ''podebljanoj'' varijanti. Usporedi infookvir u člancima [[Velika nagrada Miamija]] i [[w:en:Miami Grand Prix]] pa će ti biti jasnije ([[Velika nagrada Vijetnama|ovo]] je grozno na kvadrat). Viđao sam još neke infookvire s istim problemom, ali se nisam se sjetio da zapišem koja vrsta je u pitanju. Što se to dogodilo da imamo grozotu i može li se to vratiti na stanje kao prije? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:17, 3. svibnja 2026. (CEST)

Evo još jedne ''kukavice'' (al' nije infookvir): baci pogled na [[Razgovor sa suradnikom:MaGa|moju SZR]], na njenu je vrhu ona narančasta traka s tekstom ''Klikom ovdje ostavite poruku''. Isti problem, font je u crnoj varijanti a sigurno nije bio takav.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:47, 3. svibnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] To je sad nekakav boldani bold. U infookvirima se radi u zaglavlju (boldano sistemski) i dodanom boldu s trojcem apostrofa. Nešto slično danas sam vidio s &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;==  '''xxxx''' ==&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;. Jel [[Special:Diff/7449105]] što promijenio? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:09, 6. svibnja 2026. (CEST)
::Da, to je sad normalno podebljavanje. ''Fala.'' &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:24, 6. svibnja 2026. (CEST)
::Eh, sad će ono o malom prstu i cijeloj ruci. Je li [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak%3AInfookvir_F1_utrka&amp;diff=7449652&amp;oldid=7449105 ovo] (po tebi) u duhu onoga o čemu smo razgovarali iznad? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:53, 6. svibnja 2026. (CEST)
:::Moguće. Ne znam zašto, jedan dan vidim taj dupli bold, drugi dan ne vidim (desktop/telefon?). Sad znamo o čemu se radi, pa kad vidiš još koji slobodno makni troapostrofe. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:58, 6. svibnja 2026. (CEST)

== Brojni novi predlošci ==

Obraćam pozornost da je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ADoprinosi&amp;target=Moon1238&amp;namespace=all&amp;tagfilter=&amp;newOnly=1&amp;start=&amp;end=&amp;limit=50 Moon1238] stvorio mnogobrojne predloške s namjerom da u članak [[Orthohantavirus]] ubaci infoovkvir s en.wiki. No, kako en.wiki ima izrazito kompleksan infookvir, nije ga mogao pravilno uvesti, pa je stvorio niz predloška ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Orthohantavirus&amp;diff=prev&amp;oldid=7454284 stanje prije nego što sam taj infookvir zamijenio s ''klasičnim'' taksokvirom kakvog koristimo u drugim člancima o virusima]). Sve te predloške sam ispatrolirao, no ne znam je li ih treba zadržati jer su možda pogrešno prevođeni. Nigdje se ne koriste, osim modula za identifikatore taksona (i dr. predloške i module koji su mu potrebni) koji se nalazi na samom dnu članka [[Orthohantavirus]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:51, 12. svibnja 2026. (CEST)

:Ima li šanse da to ikad proradi? Koliko shvaćam, za dobiti hijerarhiju trebalo bi stvoriti na tisuće podstranica? Ako se moduli i predlošci neće koristiti, možda ih je najbolje izbrisati dok još znamo o kojima se sve radi. @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] @[[Suradnik:Moon1238|Moon1238]] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:03, 13. svibnja 2026. (CEST)
::Što se mene tiče možete brisati većinu tih predložaka ili modula ako nisu dobro napravljeni jer ni ja nisam shvatio koliko ću ih morati stvoriti kad sam tek napravio [[Predložak:Infookvir virus]]. Jedino preporučam da zadržite [[Predložak:Greška]]. -- [[Suradnik:Moon1238|Moon1238]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Moon1238|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:05, 13. svibnja 2026. (CEST)
:::{{s|Ponor}}, iskreno nemam pojma kako funkcionira engleska verzija Taksokvira, pa oduvijek koristim našu. Što se mene tiče, svejedno je hoćemo li zadržati (neke) predloške. Samo sam htio skrenuti pažnju na njihov nastanak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:54, 13. svibnja 2026. (CEST)

== Zemljovid ==
Mozes li da podesis da natpisi budu na latinici ma stranici [[Aleksine]]? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:21, 13. svibnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marco Mitrovich]] Nije do nas, treba dodati hrvatska imena na openstreetmap.org. Usput: Aleksine su jednina ili množina? Živim u Aleksinama ili živim u Aleksinu? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:00, 13. svibnja 2026. (CEST)
::Množima, živim u Aleksinama. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:06, 13. svibnja 2026. (CEST)

== Normativni nadzor ==

Uočio sam više puta da se normativni nadzor prikazuje u predlošcima članaka (npr. [[Predložak:Infookvir životopis]]) koji nisu povezani na niti jednu drugu Wikipediju. Ne znam je li ovo greška ili jednostavno nisi razmišljao o tom slučaju pri izmjeni predloška. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:45, 16. svibnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] U principu bi svaki životopis trebao imati stavku na Wikipodatcima, čak i ako članka nema u drugim wikijima. Ja sam u zadnje vrijeme [[:d:Special:Diff/2485722631|dodavao poveznice na Hrvatsku enciklopediju]] u njima i sl. Ako u kojem članku ne treba normativni nadzor, stavi se {{para|bez nn|da}}. Iako, kažem, to što je prazan može biti poticaj za akciju na WD-u. Ne znam jesi li na to mislio, trebao bih primjer tih članaka. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 02:19, 16. svibnja 2026. (CEST)
::Iskreno ne pada mi napamet više koji članci su u pitanju. Samo se sjećam da sam ih vidio nekoliko. Namjeravam sići s Wikipedije sad u narednih nekoliko minuta jer sam preumoran. Smanjio sam broj neophođenih s oko 300 na 182. Ako kaniš patrolirati, budi oprezan s [[Iški ustanak]] i [[Prvi burski rat]]. Proveo sam dosta vremena sređujući ostale članke tog suradnika. Klasični primjer gdje se koriste izvori u kojima ne piše ono što se tvrdi. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:24, 16. svibnja 2026. (CEST)
:::Moguće je da jedan od njih s nadzorom bio neki članak s taksokvirom, tako da je vjerojatno u pitanju nešto što je ili Zeljko pisao ili što sam čitao/patrolirao narednih dana. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:26, 16. svibnja 2026. (CEST)

== Divlji konji ==

Smatraš li da članci u [[:Kategorija:Neukroćeni domaći konji]] ispunjavaju kriterije značaja? Livanjski imaju članke na nekoliko wikija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:13, 19. svibnja 2026. (CEST)
 
== Aca ==
Zamolio bih te da suradnika uputis na szr članaka jer ovo sto on radi je &quot;prizivanje&quot; rata izmjenama, uz kratke opise pravi puno izmjena i gotovo uopce ne koristi szr. Pozdrav [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:38, 21. svibnja 2026. (CEST)

Samo pogledaj ovdje sto je radio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Makedonci_u_Srbiji&amp;action=history], brisao validne izvore, po njemu prije 45-godine Makedonci kao narod ne postoje vec su to sve Srbi. Skandal sto ovaj suradnik radi, on diskriminira Makedonce. Primjrrice glumac Miloš Biković rekao da mu je djed bio Bikovski, on je to obrisao i reference, sto je ovo nego vandalizam. Zar takav suradnik mene treba da &quot;kontrolira&quot;? [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:17, 23. svibnja 2026. (CEST)
:ja njega pozivam da se spor rjesava na szr stranice a ne u opisima izmjena sto on uporno nastavlja jer ne želi da se spor rijesi. Meni nije jasno kako on moze biti admin kad kod njega rjesavanje sporova ne postoji i ignorira moje pozive. [[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:52, 23. svibnja 2026. (CEST)
::treba da se obrati pažnja na njegove izmjene, koje jasno imaju odlike srpskog nacionalizma, negira Makedonce, briše pridjev &quot;srbijanski&quot; koji je u hrvatskom pravopisu, briše reference koje mu se ne sviđaju. Ja sam ranije upozoravao na njegov srpski nacionalizam. Pozdrav[[Suradnik:Marco Mitrovich|Marko Mitrović Sugarski]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Marco Mitrovich|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:32, 23. svibnja 2026. (CEST)

== Pomoć ==

Zadnji si aktivan admin, pa se javljam tebi kolega.&lt;br&gt;
Kolegu sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_suradnikom:Croxyz&amp;diff=prev&amp;oldid=7469746 pitao i upozorio] (ne prvi put i ne prvi put bez učinka) na nepotrebne izmjene koje masovno radi, ali odbija komunikaciju. Nakon toga sam mu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=prev&amp;oldid=7469751 uklonio izmjenu] jer je unio pogrešan plasman (da te ne zamaram s nogometnom terminologijom, ali to je svakako preuranjeno unošenje plasmana jer tablice treba potvrditi nogometni savez...) i jer je uz tu izmjenu napravio izmjenu i u popisu nastupa u Kupu gdje je uklonio &quot;prefikse&quot; (zapravo kratice naziva nogometnih klubova) na što sam ranije upozorio. On moj revert [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=next&amp;oldid=7469751 uklanja] uz nesuvislo obrazloženje, opet slijedi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=next&amp;oldid=7469760 moj revert]  gdje u komentaru uklanjanja demantiram da se navodi to što on tvrdi jer toga jednostavno nema. I sada posljednje, ponovno slijedi [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;diff=next&amp;oldid=7469765 njegov revert] i isto obrazloženje što je čisto trolanje.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:23, 29. svibnja 2026. (CEST)

: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:H%C5%A0K_Posu%C5%A1je&amp;oldid=7472046] Sve što sam imao reći sam rekao u gornjoj poruci. Pusti me [[Wikipedija:Što ne spada u Wikipediju#Wikipedija nije birokracija|birokracije]], molim da [[Wikipedija:Administratori#Aktivni administratori|radite]] posao administratora. Što sljeduje za napuhivanje doprinosa, izmjene kojima se suštinski ništa ne mijenja u članku, lažne optužbe i trolanje bi trebalo biti jasno. Ako nije, opet ću se žaliti upravi vodovoda i idemo dalje.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 23:14, 30. svibnja 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Man Usk|Man Usk]] Mislim da precjenjuješ ulogu administratora ([[Wikipedija:Administratori]], od uvoda nadalje). @[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] i ti sukobili ste se oko stila, svatko sa svojim mišljenjem. Ja mogu uletjeti kao suradnik sa još jednim pa ćemo utroje razglabati kako pisati imena nogometnih klubova u tablicama. Ili mogu uletjeti kao administrator i blokirati one koji krše pravila o ratovanju izmjenama. Dogovorite se, može samo za taj članak, a može i za sve takve. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:39, 30. svibnja 2026. (CEST)

::: Ja u kupe, ti u špade. O kakvom sukobu oko stila pričaš?! Ne radi se ovdje o stilu, nego o svemu ostalom.—[[User:Man_Usk|&lt;span style=&quot;font-family:'Bradley Hand ITC','Bradley Hand','URW Chancery L','Monotype Corsiva',cursive;font-size:large;color:#000080;&quot;&gt;''Man_Usk''&lt;/span&gt;]] &lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;color:#00FF00;&quot;&gt;[[user_talk:Man_Usk|''recider'']]&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt; 15:52, 31. svibnja 2026. (CEST)
::::{{s|Ponor}}, oprosti što tek sad odgovaram. Ovih dana nisam imao puno slobodnog vremena, pa se nisam mogao posvetiti Wiki, a posljedično je narastao broj neophođenih izmjeni. Uglavnom sam ažurirao čitane članke, uklanjao vandalizme u nedavnim i ispravljao netočne navode koje sam pronalazio u prolazu. 
::::&lt;br&gt;
::::Mislim da bi primjerenije da odgovorim na [[Razgovor:HŠK Posušje]], no odgovorit ću ovdje jer je lakše pratiti raspravu na jednom, nego dva mjesta. Što se tiče prefiksa (NK, HNK, HŠK i sl.), oni se diljem raznih izdanja Wikipedija u ovakvim popisima rezultata obično ne navode, već učestali oblik (ne znam kako da prevedem ''common name'', tj. WP:COMMONNAME). Jedan od razloga je što su ti prefiksi problematični jer za njih rijetko znamo kada su točno mijenjani. Zbog toga, imamo česte situacije gdje drugi suradnici (često i IP-ovci/novaci) ispravljaju prefikse u nove varijante, pa se onda on mora svugdje mijenjati, uključujući u naslovu. Pogotovo je tu problem kod izmišljenih prefiksa, pa se onda mora mijenjati poveznica na članak u svakom članku koji ga spominje (tako sam za brisanje [[HŠK Građanski Zagreb]] izdvojio nekoliko sati ručnog mijenjanja nekoliko stotina članaka jer je u najstarijoj izmjeni novak točno napisao ime kluba u uvodnoj rečenici, no pogrešno u naslovu, stoga se to pogrešno ime proširilo na oko 20 Wikipedija + svugdje diljem interneta, a ja naravno ne planiram ispravljati to na svakoj mogućoj Wikipediji). Gledam sada evidenciju zadnjih 100 premještanja (46 njih su Zeljkina premještanja jer on umjesto da stvara preusmjeravanja, mijenja ime članka te tako automatski stvori preusmjeravanje, zašto to radi, nemam pojma) i vidim da su 2 od njih premještanja zbog prefiksa: HNK DOŠK Drniš u [[NK DOŠK Drniš]] i GNK Osvit Šibenik u [[GŠK Osvit Šibenik]] (fiktivni prefiks koji ne postoji u povijesnim izvorima, taj članak ću iznova napisati ovaj tjedan jer sadrži netočne tvrdnje koje proizlaze iz nepouzdanog izvora, zato je [[WP:VI]] važno pravilo). Za ilustraciju problema s gorespomenutim povijesnim mijenjanjima prefiksa, dosad sam u povijesnim izvorima (tadašnjim publikacijama i novinama) međuraća pronalazio barem 3 različita prefiksa za Hajduk Split (JNK, JŠK, HŠK i sl.). O tom nema ni riječi na Wikipediji, a trebalo bi biti (službeno ime kluba) jer ovako ispada da od 1911. postoji HNK Hajduk Split. Da posjedujem literaturu, rado bih nadopunio članak, no nažalost nemam je, niti koliko znam, postoji digitalizirana literatura o povijesti Hajduka (novinari raznoraznih portala ne bi smjeli biti pouzdani izvori što se tiče povijesti).
::::&lt;br&gt;
::::Nakon što sam napisao paragraf iznad krenuo sam sad pisati za [[HŠK Posušje]], no vidim da mi se nekako dvaput pričinilo da imamo NK Posušje u 2020. umjesti 2010., tako da sporenje oko točnog prefiksa te godine nema smisla. Prefikse naravno, ne bi trebalo navoditi zbog ranije navedenih razloga. Ne znam kako sam uspio dvaput krivo vidjeti broj... – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:10, 3. lipnja 2026. (CEST)

== [[SUR:Vikipez1|Vikipez1]] – upit (07:52, 4. lipnja 2026.) ==

Pozdrav, trebala bi otvoriti stranicu na wikipediji, kako da to učinim? Tema je Victoria Memić, Hrvatska manekenka i reality zvijezda --[[Suradnik:Vikipez1|Vikipez1]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Vikipez1|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:52, 4. lipnja 2026. (CEST)

== Kostrena  ==

Bi li mogao proučiti što je bilo s naseljima u [[Kostrena#Stanovništvo]]? Na popisu od 2021. ih nema (jedino naslje je Kostrena), a nažalost ove večeri i sutra neću biti na Wikipediji. Tu sekciju bi svakako trebali ažurirati. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:55, 8. lipnja 2026. (CEST)

== Oj tehniko, lijepa li si… ==

Ako imaš volje i vremena pogledati ili promisliti. Mali uvod: već neko vrijeme me smeta što [[Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke 2026.|na novoj stranici za izbor ČT-a]] nemam one klasične gumbiće za uređivanje pored svakog podnaslova (imam ih svugdje drugdje i postavka mi je uključena), a ne mogu ni unositi sažetke uređivanja. 

Danas sam se išao uhvatiti u koštac s tim i pronašao sam modifikator &lt;nowiki&gt;__BEZUREĐIVANJAODLOMAKA__&lt;/nowiki&gt; koji je bio u [[Wikipedija:Članak tjedna/Zaglavlje|zaglavlju]]. Sad gumbiće imam, ali sažetci ništa, iako vidim da ih drugi uredno ostavljaju. Ustvari, kad otvorim uređivanje na sekundu mi se prikaže okno za sažetak, ali onda nestane bestraga. Nije mi jasno zašto. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 21:47, 12. lipnja 2026. (CEST)

:[[Suradnik:Runolist|Velebita diko]], znam ja zašto je to: [[Special:Permalink/7340123#L-3]]. Prije su se prijedlozi dodavali na nekoj automatski popunjenoj stranici pa bi se pojavilo polje &quot;Predmet&quot;, a to polje dodalo bi nadnaslov... što nije valjalo. Ovo nam je sada jedini način predlaganja članaka, jel tako? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:15, 12. lipnja 2026. (CEST)
::A ti li si skrivio toga zala! Shvaćam. :) I da, sada smo potpuno na novom sustavu, stari nigdje ne bi trebao biti u upotrebi. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:19, 12. lipnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>c552mar6xy9ro99nsdvgct64a146dl6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Članak tjedna/Zaglavlje</title>
    <ns>4</ns>
    <id>800666</id>
    <revision>
      <id>7479295</id>
      <parentid>7413077</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:37:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>ukl. nepotreban arhiv koji je onemogućavao uređivanje podnaslova</comment>
      <origin>7479295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1843" sha1="76bdxl8gyfdkfcqo66imkc1th9i3kwg" xml:space="preserve">{| style=&quot;clear:both; margin-top:-10px;&quot;
| width=&quot;70%&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;border: 1px solid #A9A9A9; padding:1em;&quot; |

&lt;span style=&quot;font-size:15pt&quot;&gt;Prijedlozi za tjedne članke&lt;/span&gt;

[[Slika:Symbol future class.svg|55px|lijevo]]

Ovdje možete predložiti članke za koje smatrate da su s obzirom na točnost, nepristranost, potpunost i stil zaslužili da budu predstavljeni na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]].
----
'''Članci se predlažu u skladu s [[Wikipedija:Članak tjedna#Kriteriji|kriterijima izbora tjednog članaka]]'''. Ne smijete predlagati članke u dva uzastopna tjedna, a '''maksimalan broj''' predloženih članaka u jednom tjednu je '''pet (5)'''! Kada ste odabrali članak, ispunite sljedeći predložak u sekciji za željeni tjedan:&lt;br&gt;
&lt;syntaxhighlight lang=wikitext copy&gt;{{ČT prijedlog
|tjedan= &lt;!-- npr. 1, 2025.--&gt;
|naslov=
|slika= &lt;!-- npr. Slika.jpg --&gt;
|tekst= &lt;!-- Ovdje kopirajte kôd ulomka koji predlažete za prikaz na Glavnoj stranici --&gt;
|predlagatelj= ~~~~
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}&lt;/syntaxhighlight&gt;

Svoj glas ili glasove {{temp|za}} ili {{temp|protiv}} možete dati bilo kojem od predloženih članaka. 

Kada završi glasovanje, suradnici prenose prijedloge s najviše glasova u [[Wikipedija:Članak tjedna/Arhiv tjednih članaka|odvojene stranice]] koje se automatski prikazuju na Glavnoj stranici.
| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;border:1px solid #A9A9A9; padding:1em&quot; |
{{prečac|[[WP:ČTP]]}}
{{Wikipedija:Članak tjedna/sadržaj}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border:1px solid #A9A9A9; padding:0.5em&quot;|{{Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/arhiv}}
|}__BEZUREĐIVANJAODLOMAKA__
{{TOCright}}

{{Sakrij-početak|Mogući članci tjedna po temama}}
{{#invoke:Članak tjedna|popisiPotencijalneCT}}
{{Sakrij-kraj}}</text>
      <sha1>76bdxl8gyfdkfcqo66imkc1th9i3kwg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479349</id>
      <parentid>7479295</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:38:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>ili možda ipak zbog ovoga</comment>
      <origin>7479349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1817" sha1="5jk1gxtfkhdq0he7jbztoa1vrq6qie4" xml:space="preserve">{| style=&quot;clear:both; margin-top:-10px;&quot;
| width=&quot;70%&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;border: 1px solid #A9A9A9; padding:1em;&quot; |

&lt;span style=&quot;font-size:15pt&quot;&gt;Prijedlozi za tjedne članke&lt;/span&gt;

[[Slika:Symbol future class.svg|55px|lijevo]]

Ovdje možete predložiti članke za koje smatrate da su s obzirom na točnost, nepristranost, potpunost i stil zaslužili da budu predstavljeni na [[Glavna stranica|Glavnoj stranici]].
----
'''Članci se predlažu u skladu s [[Wikipedija:Članak tjedna#Kriteriji|kriterijima izbora tjednog članaka]]'''. Ne smijete predlagati članke u dva uzastopna tjedna, a '''maksimalan broj''' predloženih članaka u jednom tjednu je '''pet (5)'''! Kada ste odabrali članak, ispunite sljedeći predložak u sekciji za željeni tjedan:&lt;br&gt;
&lt;syntaxhighlight lang=wikitext copy&gt;{{ČT prijedlog
|tjedan= &lt;!-- npr. 1, 2025.--&gt;
|naslov=
|slika= &lt;!-- npr. Slika.jpg --&gt;
|tekst= &lt;!-- Ovdje kopirajte kôd ulomka koji predlažete za prikaz na Glavnoj stranici --&gt;
|predlagatelj= ~~~~
|glasovanje=&lt;!-- Početak prostora za glasovanje! --&gt;

&lt;!-- Kraj prostora za glasovanje! --&gt;
}}&lt;/syntaxhighlight&gt;

Svoj glas ili glasove {{temp|za}} ili {{temp|protiv}} možete dati bilo kojem od predloženih članaka. 

Kada završi glasovanje, suradnici prenose prijedloge s najviše glasova u [[Wikipedija:Članak tjedna/Arhiv tjednih članaka|odvojene stranice]] koje se automatski prikazuju na Glavnoj stranici.
| width=&quot;30%&quot; valign=&quot;top&quot; style=&quot;border:1px solid #A9A9A9; padding:1em&quot; |
{{prečac|[[WP:ČTP]]}}
{{Wikipedija:Članak tjedna/sadržaj}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border:1px solid #A9A9A9; padding:0.5em&quot;|{{Wikipedija:Članak tjedna/Prijedlozi za tjedne članke/arhiv}}
|}
{{TOCright}}

{{Sakrij-početak|Mogući članci tjedna po temama}}
{{#invoke:Članak tjedna|popisiPotencijalneCT}}
{{Sakrij-kraj}}</text>
      <sha1>5jk1gxtfkhdq0he7jbztoa1vrq6qie4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dodatak:Institucije Republike Hrvatske</title>
    <ns>102</ns>
    <id>802240</id>
    <revision>
      <id>7479437</id>
      <parentid>7399597</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:26:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>/* 4. Tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske */</comment>
      <origin>7479437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30271" sha1="1pbqhhn1z3baug3prwiw4xbzlfqpr43" xml:space="preserve">Popis institucija [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].

=A. Tijela državne vlasti Republike Hrvatske=

==1. Tijela zakonodavne vlasti Republike Hrvatske==

===1.01. Hrvatski sabor===
: ''Podrobniji članci o temi:''
:: ''[[Hrvatski sabor]]'', &lt;small&gt;''[[:Kategorija:Hrvatski sabor]]''&lt;/small&gt;
:: ''[[Županijski dom Hrvatskog sabora]]''
:: &lt;small&gt;''[[:Kategorija:Sazivi Hrvatskog sabora]]''&lt;/small&gt;
:: &lt;small&gt;''[[:Kategorija:Zastupnici u Hrvatskom saboru]]''&lt;/small&gt;

====Odbori, povjerenstva i druga radna tijela Hrvatskoga sabora====
* Mandatno-imunitetno povjerenstvo Hrvatskoga sabora
* Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije Hrvatskoga sabora
* Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora
* Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora
* Odbor za gospodarstvo Hrvatskoga sabora
* Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskoga sabora
* Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora
* Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Hrvatskoga sabora
* Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora
* Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Hrvatskoga sabora
* Odbor za međuparlamentarnu suradnju Hrvatskoga sabora
* Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora
* Odbor za obranu Hrvatskoga sabora
* Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora
* Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora
* Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora
* Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora
* Odbor za predstavke i pritužbe Hrvatskoga sabora
* Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora
* Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora
* Odbor za ratne veterane Hrvatskoga sabora
* Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora
* Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora
* Odbor za turizam Hrvatskoga sabora
* Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskoga sabora
* Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora
* Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora
* Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora
* Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora
* Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora

====Stalna izaslanstva Hrvatskoga sabora====
* Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative
* Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Mediterana
* Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a
* Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku sigurnost i suradnju
* Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini SEECP-a
* Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran
* Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe
* Izvršni odbor Nacionalne grupe Hrvatskoga sabora pri Interparlamentarnoj uniji

====Stručna služba Hrvatskoga sabora====
=====• Tajništvo Hrvatskoga sabora=====
* Informacijsko-dokumentacijska služba, istraživanje i mrežne informacije Hrvatskog sabora
* Knjižnica Hrvatskog sabora
* Služba radnih tijela Hrvatskoga sabora
* Služba za građane Hrvatskog sabora
* Služba za medije Hrvatskog sabora
* Služba za opće poslove Hrvatskog sabora
* Služba za pravne poslove i ljudske potencijale Hrvatskog sabora
* Služba za pripremu akata za objavu Hrvatskog sabora
* Služba za pripremu i obradu sjednica Hrvatskog sabora
* Službe klubova zastupnika Hrvatskog sabora
* Straža Hrvatskog sabora
* Ured tajnika Hrvatskog sabora

=====• Ured predsjednika Hrvatskoga sabora=====

=====• Ured za protokol Hrvatskoga sabora=====

=====• Ured za međunarodne i europske poslove Hrvatskoga sabora=====

=====• Uredi potpredsjednika Hrvatskoga sabora=====

==2. Tijela izvršne vlasti Republike Hrvatske==

===2.01. Predsjednik Republike Hrvatske===
: ''Podrobniji članci o temi:''
:: ''[[Predsjednik Republike Hrvatske]]''
:: &lt;small&gt;''[[Dodatak:Popis hrvatskih predsjednika]]''&lt;/small&gt;
:: &lt;small&gt;''[[:Kategorija:Hrvatski predsjednici]]''&lt;/small&gt;

====Ured predsjednika Republike Hrvatske====
: ''Podrobniji članak o temi: [[Ured predsjednika Republike Hrvatske]]''

* Kabinet predsjednika Republike Hrvatske
* Kabinet predstojnika Ureda predsjednika Republike Hrvatske
* Kabinet za obranu i nacionalnu sigurnost Ureda predsjednika Republike Hrvatske
* Kabinet za vanjsku i europsku politiku Ureda predsjednika Republike Hrvatske
* Kabinet za politički sustav i civilno društvo Ureda predsjednika Republike Hrvatske
* Kabinet za ekonomiju, energiju i klimu Ureda predsjednika Republike Hrvatske
* Kabinet za obrazovanje, znanost, kulturu i mlade Ureda predsjednika Republike Hrvatske
* Tajništvo Ureda predsjednika Republike Hrvatske
* Protokol predsjednika Republike Hrvatske u Uredu predsjednika Republike Hrvatske
* Služba za odnose s javnošću Ureda predsjednika Republike Hrvatske

====Savjeti i vijeća predsjednika Republike Hrvatske====
* Ekonomski savjet predsjednika Republike Hrvatske
* Vijeće predsjednika Republike Hrvatske za energetsku tranziciju

====Komisije i povjereništva pri Uredu predsjednika Republike Hrvatske====
* Državno povjereništvo za odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske
: ''Podrobniji članak o temi: [[Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske]]''

====Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti====

===2.02. Vlada Republike Hrvatske===
: ''Podrobniji članci o temi:''
:: ''[[Vlada Republike Hrvatske]]''
:: &lt;small&gt;''[[Dodatak:Popis vlada Republike hrvatske]]''&lt;/small&gt;
:: &lt;small&gt;''[[:Kategorija:Hrvatska vlada]]''&lt;/small&gt;

====Predsjednik Vlade====
: ''Podrobniji članci o temi:''
:: ''[[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske]]''
:: &lt;small&gt;''[[Dodatak:Popis predsjednika Vlade Republike Hrvatske]]''&lt;/small&gt;
:: &lt;small&gt;''[[:Kategorija:Predsjednici hrvatske vlade]]''&lt;/small&gt;

====Potpredsjednici Vlade====

====Ministri u Vladi====
: ''Podrobniji članak o temi: &lt;small&gt;[[:Kategorija:Ministri u hrvatskoj vladi]]''&lt;/small&gt;

====Stalna radna tijela Vlade Republike Hrvatske====
* Administrativna komisija Vlade Republike Hrvatske
* Kadrovska komisija Vlade Republike Hrvatske
* Koordinacija za gospodarstvo Vlade Republike Hrvatske
* Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti i hrvatske branitelje Vlade Republike Hrvatske
* Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske
* Koordinacija za unutarnju politiku, društvene djelatnosti i ljudska prava
* Koordinacija za sektorske politike Vlade Republike Hrvatske
* Koordinacija za demografiju Vlade Republike Hrvatske

====Stručne službe Vlade Republike Hrvatske====
* Direkcija za korištenje službenih zrakoplova Vlade Republike Hrvatske
* Ured Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske
* Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske
* Ured za opće poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske
* Ured za protokol Vlade Republike Hrvatske
* Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
* Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
* Ured za unutarnju reviziju Vlade Republike Hrvatske
* Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
* Ured zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske

====Glavno tajništvo Vlade Republike Hrvatske====

====Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske====

====Ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske====

====Ured za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske====

===2.03. Ministarstva Republike Hrvatske===
====Ministarstvo demografije i useljeništva====
====Ministarstvo financija====
====Ministarstvo gospodarstva====
====Ministarstvo hrvatskih branitelja====
====Ministarstvo kulture i medija====
====Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture====
====Ministarstvo obrane====
====Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva====
====Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije====
====Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine====
====Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike====
====Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije====
====Ministarstvo turizma i sporta====
====Ministarstvo unutarnjih poslova====
====Ministarstvo vanjskih i europskih poslova====
====Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije====
====Ministarstvo zdravstva====
====Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih====

===2.04. Državne upravne organizacije Republike Hrvatske===
======Državna geodetska uprava======

======Državni hidrometeorološki zavod======

======Državni inspektorat======

======Državni zavod za intelektualno vlasništvo======

======Državni zavod za mjeriteljstvo======

======Državni zavod za statistiku======

======Hrvatska vatrogasna zajednica======

======Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske======

======Središnji državni ured za središnju javnu nabavu======

===2.05. Nacionalna obrana i sigurnosne službe Republike Hrvatske===
======Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija======

======Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija======

======Sigurnosno-obavještajna agencija======

======Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost======

======Vijeće za nacionalnu sigurnost======

======Vijeće za obranu======

======Zavod za sigurnost informacijskih sustava======

==3. Ustavni sud i vršna tijela sudbene vlasti Republike Hrvatske==
===3.01. Ustavni sud===

===3.02. Vrhovni sud===

===3.03. Visoki upravni sud===

===3.04. Visoki prekršajni sud===

===3.05. Visoki trgovački sud===

===3.06. Visoki kazneni sud===

==4. Pravosudna tijela Republike Hrvatske==
===4.01. Državno sudbeno vijeće===

===4.02. Državnoodvjetničko vijeće===

===4.03. Državno odvjetništvo===

==5. Redovni i specijalizirani sudovi nižeg stupnja Republike Hrvatske==
===5.01. Županijski sudovi Republike Hrvatske===

===5.02. Općinski sudovi Republike Hrvatske===

===5.03. Upravni sudovi Republike Hrvatske===

===5.04. Trgovački sudovi Republike Hrvatske===


==6. Samostalna i neovisna tijela Republike Hrvatske==
======Agencija za zaštitu osobnih podataka======

======Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja======

======Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave======

======Državni ured za reviziju======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Državni ured za reviziju]]''

======Državno izborno povjerenstvo======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Državno izborno povjerenstvo]]''

======Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga]]''

======Hrvatska narodna banka======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatska narodna banka]]''

======Povjerenik za informiranje======

======Povjerenstvo za fiskalnu politiku======

======Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa======

======Pravobranitelj za djecu======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Pravobranitelj za djecu u Hrvatskoj|Pravobranitelj za djecu]]''

======Pravobranitelj za osobe s invaliditetom======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Pravobranitelj za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj|Pravobranitelj za osobe s invaliditetom]]''

======Pravobranitelj za ravnopravnost spolova======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova u Hrvatskoj|Pravobranitelj za ravnopravnost spolova]]''

======Pučki pravobranitelj======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj|Pučki pravobranitelj]]''

==7. Stručna i savjetodavna radna tijela Republike Hrvatske==
===7.01. Savjetodavno-stručna tijela koja osniva Hrvatski sabor===
======Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda======

======Nacionalni odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara======

======Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje======

======Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala======

======Nacionalno vijeće za sport======

======Nacionalno vijeće za vode======

======Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvitak|Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj]]''

======Nacionalno zdravstveno vijeće======

======Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju======

======Savjet za robne zalihe======

======Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija======

======Vijeće za vodne usluge======

===7.02. Povremena, stručna i savjetodavna radna tijela osnovana temeljem posebnih zakona===

===7.03. Povremena, stručna i savjetodavna radna tijela osnovana temeljem Zakona o Vladi Republike Hrvatske===
======Nacionalno vijeće za kružno gospodarstvo======

=B. Tijela javnog sektora Republike Hrvatske=
==1. Financijska tijela Republike Hrvatske==
======Agencija za osiguranje radničkih tražbina======

======Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama======

======Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije======

======Centar za restrukturiranje i prodaju======

======Financijska agencija======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Financijska agencija]]''

======Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski branitelji#Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata|Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji]]''

======Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško======

======Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara======

======Fond za zaštitu ulagatelja======

======Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije]]''

======Hrvatska agencija za osiguranje depozita======

======Hrvatska banka za obnovu i razvitak======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatska banka za obnovu i razvitak]]''

======Hrvatska komora poreznih savjetnika======

======Hrvatska revizorska komora======

======Hrvatska zaklada za znanost======

======Hrvatski ured za osiguranje======

======Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje======

======Hrvatski zavod za zapošljavanje======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski zavod za zapošljavanje]]''

======Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje]]''

======Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva======

======Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije======

======Središnji registar osiguranika======

======Zaklada &quot;Hrvatska za djecu&quot;======

======Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski branitelji#Zaklada hrvatskih branitelja Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji|Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji]]''

======Zaklada &quot;Kultura nova&quot;======

======Zaklada policijske solidarnosti======

======Zaklada Sveučilišta u Zagrebu======

======Zaklada vojne solidarnosti======

==2. Kulturna, obrazovna i znanstvena tijela Republike Hrvatske==
* [[Agencija za mobilnost i programe Europske unije]]
* [[Agencija za odgoj i obrazovanje]]
* [[Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih]]
* [[Agencija za znanost i visoko obrazovanje]]
* [[Arheološki muzej Narona]]
* [[Arheološki muzej Osijek]]
* [[Državna škola za javnu upravu]]
* [[Državna vatrogasna škola]]
* [[Državni arhiv u Bjelovaru]]
* [[Državni arhiv u Dubrovniku]]
* [[Državni arhiv u Gospiću]]
* [[Državni arhiv u Karlovcu]]
* [[Državni arhiv u Križevcima]]
* [[Državni arhiv u Osijeku]]
* [[Državni arhiv u Pazinu]]
* [[Državni arhiv u Požegi]]
* [[Državni arhiv u Rijeci]]
* [[Državni arhiv u Sisku]]
* [[Državni arhiv u Slavonskom Brodu]]
* [[Državni arhiv u Splitu]]
* [[Šibenik#Državni arhiv u Šibeniku|Državni arhiv u Šibeniku]]
* [[Državni arhiv u Varaždinu]]
* [[Državni arhiv u Virovitici]]
* [[Državni arhiv u Vukovaru]]
* [[Državni arhiv u Zadru]]
* [[Državni arhiv u Zagrebu]]
* [[Državni arhiv za Međimurje]]
* [[Trakošćan|Dvor Trakošćan]]
* [[Ekonomski institut Zagreb|Ekonomski institut]]
* [[Energetski institut Hrvoje Požar]]
* [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti]]
* [[Hrvatska akademska i istraživačka mreža|Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet]]
* [[Hrvatska akreditacijska agencija]]
* [[Hrvatska izvještajna novinska agencija]]
* [[Hrvatska knjižnica za slijepe]]
* [[Hrvatska matica iseljenika]]
* [[Hrvatska radiotelevizija]]
* [[Hrvatski audiovizualni centar]]
* [[Hrvatski državni arhiv]]
* [[Hrvatski geološki institut]]
* [[Hrvatski institut za povijest]]
* [[Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata]]
* [[Hrvatski muzej naivne umjetnosti]]
* [[Hrvatski muzej turizma]]
* [[Hrvatski restauratorski zavod]]
* [[Hrvatski športski muzej]]
* [[Hrvatski zavod za norme]]
* [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci|Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka]]
* [[Hrvatsko narodno kazalište Split]]
* [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]]
* [[Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku]]
* [[Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu]]
* [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu]]
* [[Institut društvenih znanosti Ivo Pilar]]
* [[Institut Ruđer Bošković]]
* [[Institut za antropologiju]]
* [[Institut za arheologiju]]
* [[Institut za društvena istraživanja u Zagrebu]]
* [[Institut za etnologiju i folkloristiku]]
* [[Institut za filozofiju]]
* [[Institut za fiziku]]
* [[Institut za hrvatski jezik|Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje]]
* [[Institut za istraživanje migracija]]
* [[Institut za javne financije]]
* [[Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada]]
* [[Institut za povijest umjetnosti]]
* [[Institut za razvoj i međunarodne odnose]]
* [[Institut za turizam]]
* [[Javna ustanova Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar]]
* [[Pulski filmski festival|Javna ustanova Pula Film Festival]]
* [[Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac]]
* [[Muzej Mimara|Javna ustanova Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara-Muzej Mimara]]
* [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]
* [[Matica hrvatska]]
* [[Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru]]
* [[Muzej antičkog stakla u Zadru]]
* [[Muzeji Hrvatskog zagorja]]
* [[Muzeji Ivana Meštrovića]]
* [[Muzej Slavonije]]
* [[Muzej Vučedolske kulture]]
* [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [[Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja]]
* [[Nacionalni muzej moderne umjetnosti]]
* [[Pravosudna akademija]]
* [[Staroslavenski institut]]
* [[Zavod za obnovu Dubrovnika]]

==3. Tijela visokoškolskog obrazovanja Republike Hrvatske==

==4. Tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske==
======Dom hrvatskih veterana======

======Hrvatska javnobilježnička komora======

======Hrvatska komora socijalnih radnika======

======Hrvatska odvjetnička komora======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatska odvjetnička komora]]''

======Hrvatska psihološka komora======

======Hrvatski akademski sportski savez======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski akademski sportski savez]]''

======Hrvatski Crveni križ======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski Crveni križ]]''

======Hrvatski olimpijski odbor======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski olimpijski odbor]]''

======Hrvatski paraolimpijski odbor======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski paraolimpijski odbor]]''

======Hrvatski sportski savez gluhih======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski deflimpijski odbor|Hrvatski sportski savez gluhih]]''

======Hrvatski školski sportski savez======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski školski športski savez]]''

======Javna ustanova Hrvatski olimpijski centar======

======Veteranski centar======

======Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom======

======Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske======
* Agencija za zaštitu osobnih podataka (2003. - 2018.)
:: Od 2018. godine je neovisno državno tijelo.
* Akademija lokalne demokracije (2006. - 2012.)
:: Prelazi u Državnu školu za javnu upravu.
* Centar za ljudska prava (2005 - 2012.)
:: Prelazi u [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Pučki pravobranitelj|Pučkog pravobranitelja]].
* Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu (2007. - 2010.)
:: Spaja se sa Hrvatskim zavodom za toksikologiju u Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping.
* Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon Drugog svjetskog rata (2011. - 2013.)
:: Osnivanjem djelomično preuzeo djelokrug Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava. Prelazi u Povjerenstvo za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja.
* Ustanova za organiziranje i provođenje Drugih [[Svjetske vojne igre|svjetskih vojnih igara]] u Zagrebu 1999. godine (1998. - 1999.)

==5. Tijela za gospodarstvo Republike Hrvatske==
======Agencija za ugljikovodike======

======Hrvatska energetska regulatorna agencija======

======Hrvatska gospodarska komora======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatska gospodarska komora]]''

======Hrvatska komora arhitekata======

======Hrvatska komora inženjera elektrotehnike======

======Hrvatska komora inženjera građevinarstva======

======Hrvatska komora inženjera strojarstva======

======Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije======

======Hrvatska komora patentnih zastupnika i zastupnika za žigove======

======Hrvatska obrtnička komora======

======Hrvatska turistička zajednica======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatska turistička zajednica]]''

======Povijesna tijela za gospodarstvo Republike Hrvatske======
* Agencija Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (1990. - 1992.)
* Agencija za investicije i konkurentnost (2012. - 2019.)
* Agencija za [[Javno-privatno partnerstvo|javno-privatno partnerstvo]] (2008. - 2015.)
* Agencija za opremu pod tlakom (2008. - 2017.)
* [[Agencija za promicanje izvoza i ulaganja]] (2002. - 2010.)
* Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske (2008. - 2019.)
* Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (2006. - 2017.)
* Hrvatska agencija za promicanje ulaganja (1996. - 2000.)
* Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu (1998. - 2009.)
:: Razdvaja se na Hrvatsku komoru arhitekata, Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva, Hrvatsku komoru inženjera strojarstva, Hrvatsku komoru inženjera elektrotehnike i Hrvatsku komoru ovlaštenih inženjera geodezije
* Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo (2014. - 2018.)
* Hrvatski savez zadruga (2002. - 2014.)
* Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti (2001. - 2004.)

==6. Tijela za poljoprivredu Republike Hrvatske==
======Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju======

======Državna ergela Đakovo i Lipik======
: ''Podrobniji članci o temi: [[Državna ergela Đakovo]] i [[Ergela Lipik]]''

======Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu======

======Hrvatska agronomska komora======

======Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije======

======Hrvatska veterinarska komora======

======Hrvatski lovački savez======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski lovački savez]]''

======Hrvatski šumarski institut======

======Hrvatski veterinarski institut======

======Institut za jadranske kulture i melioraciju krša======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Institut za jadranske kulture i melioraciju krša]]''

======Institut za oceanografiju i ribarstvo======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Institut za oceanografiju i ribarstvo]]''

======Institut za poljoprivredu i turizam======

======Poljoprivredni institut Osijek======

======Povijesna tijela za poljoprivredu Republike Hrvatske======
* Agencija za poljoprivredno zemljište (2009. - 2018.)
:: Prelazi u Ministarstvo poljoprivrede.
* Državna ergela lipicanaca (1997. - 2010.)
:: Prelazi u Državnu ergelu Đakovo i Lipik.
* Hrvatska poljoprivredna agencija (2009. - 2019.)
:: Osnivanjem preuzima Hrvatski stočarski centar.
* Hrvatska poljoprivredna komora (2009. - 2012.)
:: Prestaje biti tjelo javne vlasti i gubi javne ovlasti, a članstvo u Komori postaje dobrovoljno.
* Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba (2013. - 2018.)
:: Osnivanjem preuzima Poljoprivrednu savjetodavnu službu i djelomično Hrvatske šume. Do 2018. godine djeluje pod nazivom Savjetodavna služba. Godine 2019. prelazi u Ministarstvo poljoprivrede.
* Hrvatski centar za konjogojstvo - Državna ergela Lipik (2008. - 2010.)
:: Prelazi u Državnu ergelu Đakovo i Lipik.
* Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (2009. - 2019.)
:: Osnivanjem preuzima Zavod za voćarstvo, Zavod za tlo, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu, Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo i Ustanovu Stanica za južne kulture Dubrovnik, a 2010. godine i Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Godine 2019. prelazi u Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu.
* Hrvatski stočarski centar (1994. - 2009.)
:: Osnivanjem preuzima Poljoprivredni centar Hrvatske i do 2003. godine djeluje pod nazivom Hrvatski stočarsko selekcijski centar. Godine 2009. prelazi u Hrvatsku poljoprivrednu agenciju.
* [[Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu]] (1997. - 2010.)
:: Osnivanjem preuzima dio ovlasti Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, a 2010. prelazi u Hrvatsku poljoprivrednu komoru
* Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo (1996. - 2009.)
:: Do 2003. godine djeluje pod nazivom Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, a 2009. prelazi u Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo
* [[Poljoprivredna savjetodavna služba Repulike Hrvatske|Poljoprivredna savjetodavna služba]] (2012. - 2013.)
:: Prelazi u Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu.
* Šumarska savjetodavna služba (2006. - 2010.)
:: Prelazi u Hrvatske šume.
* Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (1998. - 2010.)
:: Prelazi u Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
* Zavod za tlo  (2001. - 2009.)
:: Prelazi u Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
* Zavod za voćarstvo (2001. - 2009.)
:: Prelazi u Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
* Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu (1994. - 2009.)
:: Prelazi u Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.

==7. Tijela za promet i veze Republike Hrvatske==

==8. Tijela za zaštitu okoliša Republike Hrvatske==

==9. Tijela zdravstvene i socijalne skrbi Republike Hrvatske==
======Agencija za lijekove i medicinske proizvode======

======Akademija socijalne skrbi======

======Centar za posebno skrbništvo======

======Centar za profesionalnu rehabilitaciju Osijek======

======Centar za profesionalnu rehabilitaciju Rijeka======

======Centar za profesionalnu rehabilitaciju Split======

======Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb======

======Centar za rehabilitaciju Samaritanac Split======

======Hrvatska komora dentalne medicine======

======Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora======

======Hrvatska komora fizioterapeuta======

======Hrvatska komora medicinskih biokemičara======

======Hrvatska komora medicinskih sestara======

======Hrvatska komora primalja======

======Hrvatska komora psihoterapeuta======

======Hrvatska komora socijalnih pedagoga======

======Hrvatska komora zdravstvenih radnika======

======Hrvatska liječnička komora======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatska liječnička komora]]''

======Hrvatska ljekarnička komora======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatska ljekarnička komora]]''

======Hrvatski zavod za hitnu medicinu======

======Hrvatski zavod za javno zdravstvo======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski zavod za javno zdravstvo]]''

======Hrvatski zavod za socijalni rad======

======Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu]]''

======Imunološki zavod======
: ''Podrobniji članak o temi: [[Imunološki zavod]]''

=C. Trgovačka društva od posebnog državnog interesa=
* Adriatic Croatia International Club (Opatija)
* Agencija ALAN (Zagreb)
* Agencija za komercijalnu djelatnost (Zagreb)
* Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (Zagreb)
* [[Croatia Airlines]] (Zagreb)
* Državne nekretnine (Zagreb)
* [[Hrvatska pošta|HP- Hrvatska pošta]] (Zagreb)
* [[Hrvatska elektroprivreda]] (Zagreb)
* [[Hrvatska kontrola zračne plovidbe]] (Velika Gorica)
* [[Hrvatska Lutrija|Hrvatska lutrija]] (Zagreb)
* Hrvatska poštanska banka (Zagreb)
* Hrvatske autoceste (Zagreb)
* [[Hrvatske ceste]]
* [[Hrvatske šume]] (Zagreb)
* [[Hrvatski operator tržišta energije]] (Zagreb)
* HŽ Cargo
* HŽ Infrastruktura (Zagreb)
* [[HŽ Putnički prijevoz]]
* [[INA|INA-Industrija nafte]] (Zagreb)
* [[Jadranski naftovod]] (Zagreb)
* [[Jadrolinija]] (Rijeka)
* [[Narodne novine]] (Zagreb)
* [[Odašiljači i veze]] (Zagreb)
* Plovput (Split)
* [[Zračna luka Dubrovnik]]
* [[Zračna luka Osijek]]
* [[Zračna luka Pula]]
* [[Zračna luka Rijeka]]
* [[Zračna luka Split]]
* [[Zračna luka Zadar]]
* [[Zračna luka Zagreb]]
* [[Zrakoplovno-tehnički centar]]

=D. Diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske=

=E. Lokalna i područna (regionalna) samouprava RH=
==1. Jedinice lokalne samouprave Republike Hrvatske (gradovi i općine)==

==2. Jedinice područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske (županije)==

=F. Trgovačka društva na državnoj, lokalnoj i regionalnoj razini (koja nisu od strateškog i posebnog državnog interesa)=

==Izvori==
* [https://sredisnjikatalogrh.gov.hr/adresar/adresar-tijela-javne-vlasti/detalji?query=vlada&amp;cb=0&amp;page=1&amp;id=366851&amp;st=1 Institucije Republike Hrvatske], sredisnjikatalogrh.gov.hr

[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Popisi]]</text>
      <sha1>1pbqhhn1z3baug3prwiw4xbzlfqpr43</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis sveučilišnih prvaka NCAA u američkom nogometu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>802275</id>
    <revision>
      <id>7479534</id>
      <parentid>7478879</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:56:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Naslovi po sveučilištima */ Army / Auburn / Boston College / BYU</comment>
      <origin>7479534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95604" sha1="risqvlnu5gcynm6kqpk06vz9lnjay4f" xml:space="preserve">{{radovi}} 

Najviši nivo [[američki nogomet|američkog nogometa]] za sveučilišta se d 2006. godine naziva '''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''', kojeg organizira [[NCAA|NCAA (''National Collegiate Athletic Association'')]]. &lt;br&gt; 
Titula prvaka ('''''national championship''''') se dodjeljuje od strane raznih organizacija i njihovih izbora koji potom proglašavaju najbolju sveučilišnu momčad. &lt;br&gt; 
''NCAA Division I Football Bowl Subdivision''' je jedina divizija NCAA koja ne daje službenog prvaka. &lt;br&gt; 
2014. godine je uveden ''College Football Playoff'', kao zasebno natjecanje, ali njegovog pobjednik NCAA također ne proglašava službenim prvakom. &lt;br&gt; 

Iako NCAA za FBS (te ranije sezone najvišeg stupnja) nije službeno proglasila prvake, temeljem izbora pojedinih organizacija i matematičkih model proglašeni prvaci se nalaze u publikaciji ''NCAA Football Bowl Subdivision Records''. &lt;br&gt; 
Zbog različitih izbora za prvaka, u mnogim sezonama je prvakom proglašeno dvije ili više momčadi. 

== Organizacije najvišeg ranga == 
Sveučilišni američki nogomet se povečeo igradi 1869. godine, te momčadi su bile nezavisne (eng. ''independent''). S vremenom su počell formirati konferencije, ali bez vrhovnog vodstcva. &lt;br&gt; 
NCAA je osnovana 1906. godine kao ''IAAUS'', a od 1910. godine se naziva ''NCAA''.  &lt;br&gt; 

{| class=&quot;wikitable&quot; 
!razdoblje !!kratica !!naziv !!napomene 
|-
|1869. – 1905. || || ||bez središnje organizacije 
|-
|1906. – 1909. ||IAAUS ||IAAUS  || Intercollegiate Athletic Association of the United States 
|-
|1910. – 1961. ||NCAA ||NCAA || 
|-
|1962. – 1972. || ||NCAA University Division || 
|-
|1973. – 1977. || ||NCAA Division I || 
|-
|1978. – 2005. || ||NCAA Division I-A || 
|-
|2006. – || ||[[FBS|NCAA Division I FBS]] || 
|-
|}

== Glavni izbori za NCAA prvake ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot; 
!vrsta !!kratica !!naziv izbora (selektora) !!''retroaktivi &lt;br&gt; izbori !!aktivni &lt;br&gt; izbori !!napomene 
|-
|rowspan=&quot;22&quot;| Matematički &lt;br&gt; (eng. ''Math'') 
|A&amp;H ||Anderson &amp; Hester || — ||1997. – || 
|-
|AS ||Alderson System || — ||1994. – 1998. || 
|-
|B(QPRS) ||Berryman (QPRS) ||''1920. – 1989. ||1990. – 2011. || 
|-
|BR ||Billingsley Report ||''1869. – 1969. ||1970. – 2019. ||&lt;small&gt; za pojedine sezone nakon 1970. također retroaktivno praglešeni prvaci   
|-
|BS ||Boand System ||''1919. – 1929. ||1930. – 1960. || 
|-
|CCR ||Congrove Computer Rankings || — ||1993. – || 
|-
|CM ||Colley Matrix || — ||1992. – || 
|-
|CW ||Caspar Whitney || — ||1905. – 1907. || 
|-
|DeS ||DeVold System ||''1939. – 1944. ||1945. – 2006. || 
|-
|DiS ||Dickinson System ||''1924. ||1925. – 1940. || 
|-
|DuS ||Dunkel System || — ||1929. – 2019. || 
|-
|ERS ||Eck Ratings System || — ||1987. – 2005. || 
|-
|HS ||Houlgate System ||''1885. – 1926. ||1927. – 1958. ||&lt;small&gt; za pojedine sezone nakon 1927. također retroaktivno praglešeni prvaci  
|-
|L ||Litkenhous Ratings || — ||1937. – 1978. &lt;br&gt; 1981. – 1984. || 
|-
|MCFR ||Massey College Football Ratings || — ||1995. – || 
|-
|MGR ||Matthews Grid Ratings || — ||1966. – 1972. &lt;br&gt; 1974. – 2006. || 
|-
|NYT ||''The New York Times || — ||1979. – 2004. || 
|-
|PS ||Poling System ||''1924. – 1934. ||1935. – 1984. || 
|-
|R(FACT) ||Rothman (FACT) ||''1968. – 1970. ||1971. – 2006. || 
|-
|SR ||Sagarin Ratings ||''1919. – 1977. ||1978. – || 
|-
|W ||Wolfe || — ||1992. – || 
|-
|WS ||Williamson System || — ||1932. – 1963. || 
|-
!colspan=&quot;6&quot;| 
|-
|rowspan=&quot;13&quot;| Glasanje &lt;br&gt; (eng. ''Poll'') 
|'''AP ||Associated Press || — ||1936. – || 
|-
|'''COACHES''' &lt;br&gt; &lt;small&gt; BRC &lt;br&gt; UP &lt;br&gt; UPI &lt;br&gt; USAT/CNN &lt;br&gt; USAT/ESPN &lt;br&gt; USAT 
|AFCA Coaches Poll &lt;br&gt; &lt;small&gt; Blue Ribbon Commission &lt;br&gt; United Press &lt;br&gt; United Press International &lt;br&gt; USA Today/CNN &lt;br&gt; USA Today/ESPN &lt;br&gt; USA Today 
|valign=&quot;top&quot;|''1922. – 1949.'' &lt;br&gt; &lt;small&gt; ''1922. – 1949.'' &lt;br&gt; &lt;br&gt; &lt;br&gt; &lt;br&gt; &lt;br&gt; 
|1950. – &lt;br&gt; &lt;small&gt; &lt;br&gt; 1950. – 1957. &lt;br&gt; 1958. – 1990. &lt;br&gt; 1991. – 1996. &lt;br&gt; 1997. – 2004. &lt;br&gt; 2005. – 
|&lt;small&gt; izbor za ''Coaches Poll'' &lt;br&gt; BRC je retroaktivno prvake proglasio 2016. godine  
|-
|CFRA ||College Football Researchers Association ||''1919. – 1981. ||1982. – 1992. &lt;br&gt; 2009. – || 
|-
|FN ||Football News || — ||1958. – 2002. || 
|-
|'''FWAA''' &lt;br&gt; &lt;small&gt; FWAA &lt;br&gt; FWAA-NFF ||Football Writers Association of America &lt;br&gt; &lt;small&gt; FWAA &lt;br&gt; FWAA-NFF Super 16 
| — ||1954. – &lt;br&gt; &lt;small&gt; 1954. – 2013. &lt;br&gt; 2014. – ||&lt;small&gt; ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone  
|-
|HICFP ||Harris Interactive || — ||2005. – 2013. || &lt;small&gt; nisu proglašavali nacionalne prvake &lt;br&gt; jedan od izbora za formuliranje BCS poretka 
|-
|HAF ||Helms Athletic Foundation ||''1883. – 1940. ||1941. – 1982. || 
|-
|INS ||International News Service || — ||1952. – 1957. || 
|-
|NCF ||National Championship Foundation ||''1869. – 1979. ||1980. – 2000. || 
|-
|'''NFF''' &lt;br&gt; &lt;small&gt; NFF &lt;br&gt; UPI/NFF &lt;br&gt; USAT/NFF &lt;br&gt; NFF &lt;br&gt; FWAA-NFF 
|National Football Foundation &lt;br&gt; &lt;small&gt; NFF &lt;br&gt; United Press International/NFF &lt;br&gt; USA Today/NFF &lt;br&gt; NFF &lt;br&gt; FWAA-NFF Super 16 
| — ||1959. – &lt;br&gt; &lt;small&gt; 1959. – 1990. &lt;br&gt; 1991. – 1992. &lt;br&gt; 1993. – 1996. &lt;br&gt; 1997. – &lt;br&gt; 2014. – 
|&lt;small&gt; ''FWAA-NFF Super 16'' ne imenuje prvaka, ali donosi svoj poredak nakon regularne sezone 
|-
|SN ||Sporting News || — ||1975. – 2006. || 
|-
|'''TOP25''' &lt;br&gt; &lt;small&gt; USAT &lt;br&gt; USAT/CNN ||Top 25 &lt;br&gt; &lt;small&gt; USA Today &lt;br&gt; USA Today/CNN || — ||1982. – 1990. &lt;br&gt; &lt;small&gt; 1982. &lt;br&gt; 1983. – 1990. || 
|-
|'''UPI ||United Press International || — ||1993. – 1995. || 
|-
!colspan=&quot;6&quot;| 
|-
|Istraživački &lt;br&gt; (eng. ''Research'') 
|PD ||Parke H. Davis ||''1869. – 1932. ||1933. || 
|-
!colspan=&quot;6&quot;| 
|-
|Hibridni &lt;br&gt; (eng. ''Hybrid'') 
|BCS ||Bowl Championship Series || — ||1998. – 2013. ||&lt;small&gt; pobjednik ''BCS Championship Game''  
|-
!colspan=&quot;6&quot;| 
|-
|Doigravanje &lt;br&gt; (eng. ''Playoff'') 
|CFP ||College Football Playoff || — ||2014. – || 
|-
|}
'''Podebljane''' kratice se odnose na izbore prvaka koje NCAA smatra ''&quot;Consensus National Champion&quot;''

== Tvrđeni naslovi == 

== Neslužbeni naslovi == 

== Popis prvaka po sezonama ==
Popis prvaka po sezonama, uključujući naslove:
* naslove prema NCAA &quot;glavnim izborima&quot; (eng. ''&quot;major selectors&quot;''), objavljeno u publikaciji ''Football Bowl Subdivision Records'' 
* tvrđeni (eng. ''claimed'') naslovi od strane sveučilišta, a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' 
* naslovi prema izboru ostalih organizacija i istraživača, koje NCAA ne priznaje kao ''major selector'' (općenito, ili za neki period), a koji se ne nalaze u ''Football Bowl Subdivision Records'' 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!sezona !!prvak !!s. država !!konferencija !!omjer !!selektor (NCAA) &lt;br&gt; ''Football Bowl Subdivision Records'' !!retro &lt;br&gt; aktivno &lt;br&gt; (NCAA) !!{{abbr|NG|National Championship Game}} !!{{abbr|AP / CP|AP Poll (od 1936.) i  Coaches Poll (od 1950.)}} !!tvrđen &lt;br&gt; ''claimed'' !!ostali izbori !!napomene !!en. wiki 
|- 
!colspan=&quot;13&quot;|bez središnje organizacije 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1869. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 1-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey''  
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1869_college_football_season 1869] 
|-
|''Rutgers ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-

|1870. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1870_college_football_season 1870] 
|-

|''1871. || — || — || — || ||''bez prvaka || || || || || ||&lt;small&gt; nisu igrane utakmice između sveučilišta 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1871_college_football_season 1871] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1872. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 1-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1872_college_football_season 1872] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 1-0 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-

|1873. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 2-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1873_college_football_season 1873] 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1874. ||''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 1-1 ||''PD ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1874_college_football_season 1873] 
|-
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 1-0 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1875. ||''Columbia ||New York ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 4-1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1875_college_football_season 1875] 
|-
|''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 4-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || || 
|-
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 2-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|-

|1876. ||''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 3-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1876_college_football_season 1876] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1877. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 2-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1877_college_football_season 1877] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 3-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|1878. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 6-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1878_college_football_season 1878] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1879. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1879_college_football_season 1879] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 3-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1880. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 4-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1880_college_football_season 1880] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 4-0-1 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1881. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 7-0-2 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1881_college_football_season 1881] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 5-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|1882. ||''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BR, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1882_college_football_season 1882] 
|-

|1883. ||''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1883_college_football_season 1883] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1884. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1884_college_football_season 1884] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 8-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|1885. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independent ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1885_college_football_season 1885] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1886. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 7-0-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1886_college_football_season 1886] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|1887. ||''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1887_college_football_season 1887] 
|-

|1888. ||''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1888_college_football_season 1888] 
|-

|1889. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey'' 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1889_college_football_season 1889] 
|-

|1890. ||''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1890_college_football_season 1890] 
|-

|1891. ||''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1891_college_football_season 1891] 
|-

|1892. ||''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 13-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1892_college_football_season 1892 ] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1893. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey''  
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1893_college_football_season 1893] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-1 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1894. ||''Penn ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 12-0 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1894_college_football_season 1894] 
|-
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-2 ||''HS ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; ''Princeton'' do 1896. također kao ''College of New Jersey''  
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 16-0 ||''BR, HAF, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1895. ||''Penn ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 14-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1895_college_football_season 1895] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 13-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1896. ||''Lafayette ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||''NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1896_college_football_season 1896] 
|-
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1897. ||''Penn ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 15-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1897_college_football_season 1897] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-2 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1898. ||''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1898_college_football_season 1898] 
|-
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1899. ||''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1899_college_football_season 1899] 
|-
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 12-1 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|1900. ||''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 12-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1900_college_football_season 1900] 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1901. ||''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 12-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1901_college_football_season 1901] 
|-
|''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 11-0  ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || 
|-
|Yale &lt;sup&gt;C&lt;/sup&gt; ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-1-1 || — || || || || claim || || 
|- 

|rowspan=&quot;2&quot;|1902. ||''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 11-0  ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1902_college_football_season 1902] 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1903. ||''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1903_college_football_season 1903] 
|-
|''Minnesota &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Minnesota ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 14-0-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Jim Koger (JK) || 
|- 
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1904. ||''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1904_college_football_season 1904] 
|-
|''Minnesota ||Minnesota ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||''BR ||''da || || || claim || || 
|-
|''Penn ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 12-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|Yale &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; Caspar Whitney || 
|- 

|rowspan=&quot;2&quot;|1905. ||''Chicago ||Illinois ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1905_college_football_season 1905] 
|-
|Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-0 ||CW, ''PD || || || || claim || || 
|-

!colspan=&quot;13&quot;|IAAUS (''Intercollegiate Athletic Association of the United States'')  
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1906. ||''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''HAF, NCF ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1906_college_football_season 1906] 
|-
|''Vanderbilt ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 8-1 ||''BR ||''da || || || || || 
|-
|Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR'', CW, ''PD'' || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1907. ||''Penn ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-1 ||''BR ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1907_college_football_season 1907] 
|-
|Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR'', CW, ''HAF, HS, NCF, PD'' || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1908. ||''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1908_college_football_season 1908] 
|-
|''LSU ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || 
|-
|''Penn ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||
|-

|1909. ||''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || ||
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1909_college_football_season 1909] 
|-

!colspan=&quot;13&quot;| NCAA (''National Collegiate Athletic Association'')  
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1910. ||''Auburn ||Alabama ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 6-1 ||''BR ||''da || || || claim || ||
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1910_college_football_season 1910] 
|-
|''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || ||
|-
|''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 3-0-3 ||''BR ||''da || || || || ||
|-
|''Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''NCF ||''da || || || || ||
|-
|''Washington &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Washington ||&lt;small&gt; Northwest Conference ||&lt;center&gt; 6-0 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Bill Libby (BL) || 
|- 

|rowspan=&quot;5&quot;|1911. ||''Carlisle &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Bill Libby (BL) || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1911_college_football_season 1911] 
|-
|''Minnesota  ||Minnesota ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || 
|-
|''Penn State ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0-1 ||''NCF ||''da || || || || || 
|-
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0-2 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Vanderbilt  ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 8-1 ||''BR ||''da || || || || ||  
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1912. ||''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1912_college_football_season 1912] 
|-
|''Penn State ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''NCF ||''da || || || || || 
|-
|''Wisconsin ||Wisconsin ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 7-0 ||''BR ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1913. ||''Auburn ||Alabama ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BR ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1913_college_football_season 1913] 
|-
|''Chicago ||Illinois ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Notre Dame &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 7-0 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Bill Libby (BL)'', &lt;br&gt; ''Jim Koger (JK)'' || 
|- 

|rowspan=&quot;5&quot;|1914. ||''Army ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1914_college_football_season 1914] 
|-
|Auburn &lt;sup&gt;C&lt;/sup&gt; ||Alabama ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 8-0-1 || — || || || || claim || || 
|- 
|Harvard &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 7-0-2 || — || || || || ||&lt;small&gt; World Almanac, &lt;br&gt; ''Alexander Weyand (AW)'' || 
|- 
|''Illinois ||Illinois ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Texas ||Teksas ||&lt;small&gt; Independents (Southern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BR ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;6&quot;|1915. ||''Cornell ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;6&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1915_college_football_season 1915] 
|-
|''Minnesota  ||Minnesota ||&lt;small&gt; Western Conference ||&lt;center&gt; 6-0-1 ||''BR ||''da || || || || || 
|-
|''Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Missouri Valley Conference ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BR ||''da || || || || || 
|-
|''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR ||''da || || || || || 
|-
|''Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Washington State &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Washington ||&lt;small&gt; Northwest Conference ||&lt;center&gt; 7-0 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Washington State Senate || 
|- 

|rowspan=&quot;3&quot;|1916. ||''Army ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1916_college_football_season 1916] 
|-
|''Georgia Tech ||Georgia ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 8-0-1 ||''BR ||''da || || || || || 
|-
|''Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BR, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1917. ||''Georgia Tech ||Georgia ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;|[https://en.wikipedia.org/wiki/1917_college_football_season 1917] 
|-
|''Pittsburgh &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-0 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Alexander Weyand (AW) || 
|- 

|rowspan=&quot;2&quot;|1918. ||''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 5-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1918_college_football_season 1918] 
|-
|''Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 4-1 ||''HAF, HS, NCF ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1919. ||''Centre ||Kentucky ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 9-0 ||''SR ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1919_college_football_season 1919] 
|-
|''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Illinois ||Illinois ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 6-1 ||''BR, BS, CFRA, PD, SR ||''da || || || claim || ||  
|-
|''Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''NCF, PD ||''da || || || || ||  
|-
|''Texas A&amp;M ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim  || ||  
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1920. ||''California ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 9-0 ||''CFRA, HAF, HS, NCF, SR ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1920_college_football_season 1920] 
|-
|''Georgia ||Georgia ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || 
|-
|''Harvard ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0-1 ||''BS ||''da || || || || || 
|-
|''Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, PD ||''da || || || || || 
|-
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 6-0-1 ||''BS, PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;7&quot;|1921. ||''California ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR, BS, CFRA, SR ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;7&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1921_college_football_season 1921] 
|-
|''Cornell ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''HAF, HS, NCF, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Iowa ||Iowa ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 7-0 ||''BR, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Lafayette ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BS, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Notre Dame &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 10-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Alexander Weyand (AW) || 
|-
|''Vanderbilt ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 7-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || 
|-
|''Washington &amp; Jefferson ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 10-0-1 ||''BS ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1922. ||''California ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, HS, NCF, SR ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1922_college_football_season 1922] 
|-
|''Cornell ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''HAF, PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Iowa ||Iowa ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 7-0 ||''BR ||''da || || || claim || || 
|-
|''Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BS, CFRA, NCF, PD, SR ||''da || || || claim || || 
|-
|''Vanderbilt ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southern Conference &lt;br&gt; Southern Intercollegiate Athletic Association ||&lt;center&gt; 8-0-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || &lt;small&gt; ''Vanderbilt'' član obje konferencije &lt;br&gt; SIAA klasificirana kao ''minor'' konferencija 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1923. ||''California ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''HS ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1923_college_football_season 1923] 
|-
|''Cornell ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''SR ||''da || || || claim || || 
|-
|''Illinois ||Illinois ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BS, CFRA, HAF, NCF, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || 
|-
|''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BR, NCF ||''da || || || claim || || 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1924. ||Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, BS, CFRA'', DiS, ''HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || &lt;small&gt; DiS je objavljen 1925. godine,  ali se za 1924. navodi i kao aktivan izbor 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1924_college_football_season 1924] 
|-
|''Penn ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-1-1 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1925. ||''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1925_college_football_season 1925] 
|-
|Dartmouth ||New Hampshire ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||DiS, ''PD'' || || || || claim || || 
|-
|''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 7-1 ||''SR ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1926. ||''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR, CFRA, HAF, NCF, PS, B(QPRS) ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1926_college_football_season 1926] 
|-
|''Lafayette ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 7-1 ||''SR ||''da || || || || || 
|-
|''Navy ||Maryland ||&lt;small&gt; Independents (Southern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BS, HS ||''da || || || claim || || 
|-
|Stanford ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 10-0-1 ||DiS, ''HAF, NCF, SR'' || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1927. ||''Georgia ||Georgia ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 9-1 ||''BS, PS, B(QPRS) ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1927_college_football_season 1927]  
|-
|Illinois ||Illinois ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 7-0-1 ||''BR'', DiS, ''HAF, NCF, PD'' || || || || claim || || 
|-
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 7-1-1 ||HS || || || || || || 
|-
|''Texas A&amp;M ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 8-0-1 ||''SR ||''da || || || claim || || 
|-
|''Yale ||Connecticut ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 7-1 ||''BS, CFRA ||''da || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1928. ||''Detroit ||Michigan ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1928_college_football_season 1928] 
|-
|''Georgia Tech ||Georgia ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, BS, CFRA, HAF, HS, NCF, PD, PS, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || &lt;small&gt; HS retroaktivno dodijelio naslov 
|-
|USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||DiS, ''SR'' || || || || claim|| || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1929. ||Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, BS, CFRA,'' DiS, DuS, ''HAF, NCF, PS, SR'' || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1929_college_football_season 1929] 
|-
|''Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-1 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|-
|''Tulane &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 9-0 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Bill Libby (BL) || 
|- 
|''USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 10-2 ||''HS, SR, B(QPRS) ||''da || || || || || &lt;small&gt; HS retroaktivno dodijelio naslov 
|-
|Utah &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Utah ||&lt;small&gt; Rocky Mountain Conference ||&lt;center&gt; 7-0 || — || || || || ||&lt;small&gt; Frank E. Wood || 
|- 

|rowspan=&quot;2&quot;|1930. ||''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''CFRA, PD, SR, B(QPRS) ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1930_college_football_season 1930] 
|-
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR'', BS, DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS'' || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1931. ||''Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-1 ||''PD ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1931_college_football_season 1931] 
|-
|''Purdue ||Indiana ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-1 ||''PD ||''da || || || || || 
|-
|''Tennessee &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 9-0-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Bill Libby (BL) || 
|-
|Tulane &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 11-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; Frank E. Wood || 
|- 
|USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PS, SR, B(QPRS)'' || || bowl || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1932. ||''Colgate ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''PD ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1932_college_football_season 1932] 
|-
|Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-0 ||DiS, ''PD, SR'' || || || || claim || || 
|-
|USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF, PD, PS, SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || bowl || || claim || ||  
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1933. ||Columbia &lt;sup&gt;C&lt;/sup&gt; ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-1 || — || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1933_college_football_season 1933] 
|-
|Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 7-0-1 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PD, ''PS, SR, B(QPRS)'' || || || || claim || ||  
|-
|Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 7-1 ||DuS || || || || || ||  
|-
|Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||PD || || || || claim || || 
|-
|USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 10-1-1 ||WS || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1934. ||Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR'', DuS, ''HS, PS'', WS, ''B(QPRS)'' || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1934_college_football_season 1934] 
|-
|Minnesota  ||Minnesota ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, ''HAF'', L, ''NCF, SR'' || || || || claim || || 
|-
|Pittsburgh &lt;sup&gt;CO&lt;/sup&gt; ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-1 || — || || || || claim ||&lt;small&gt; ''Spalding's Foot Ball Guide || 
|- 
|Stanford &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 9-1-1 || || || || || ||&lt;small&gt; Houlgate System (HS) ||&lt;small&gt; nije dio ''NCAA Records Book'' 
|- 

|rowspan=&quot;5&quot;|1935. ||Minnesota  ||Minnesota ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BR'', BS, ''CFRA, HAF'', L, ''NCF'', PS || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1935_college_football_season 1935] 
|-
|Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||DuS || || || || claim || || 
|-
|SMU ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||''BRC'', DiS, HS, ''SR, B(QPRS)'' || || || || claim || || 
|-
|''Stanford &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 8-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Kenneth Massey (MCFR) || 
|- 
|TCU ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||''BRC'', WS || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;7&quot;|1936. ||''Duke ||Sjeverna Karolina ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 9-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;7&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1936_college_football_season 1936] 
|-
|''LSU ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 9-1-1 ||''SR ||''da || || || || || 
|-
|Minnesota  ||Minnesota ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 7-1 ||AP, ''BR'', DiS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, WS || || || AP || claim || || 
|-
|''Northwestern &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Illinois ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 7-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Bill Libby (BL) || 
|-
|Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-1-1 ||BS, ''CFRA'', HS || || || || claim || || 
|-
|Saint Vincent &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 5-3 || — || || || || ||&lt;small&gt; Associated Press (transitive) || 
|-
|''Santa Clara &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Independents (Western) ||&lt;center&gt; 8-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Kenneth Massey (MCFR) || 
|- 

|rowspan=&quot;2&quot;|1937. ||California ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 7-0-1 ||DuS, ''HAF'', WS || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1937_college_football_season 1937] 
|-
|Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA'', DiS, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR, B(QPRS)'' || || || AP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1938. ||Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 8-1 ||DiS || || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1938_college_football_season 1938] 
|-
|TCU ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||AP, ''BRC, HAF, NCF'', WS || || || AP || claim || || 
|-
|Tennessee ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DuS, HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1939. ||Cornell ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 ||''BR'', L, ''SR'' || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1939_college_football_season 1939] 
|-
|Texas A&amp;M ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||AP, ''BR, BRC'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, ''HAF'', HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS, ''B(QPRS)'' || || || AP || claim || || 
|-
|Tulane &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 8-1-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; Houlgate System (HS) ||&lt;small&gt; nije dio ''NCAA Records Book'' 
|- 
|USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 8-0-2 ||DiS || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1940. ||Boston College &lt;sup&gt;C&lt;/sup&gt; ||Massachusetts ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-0 || — || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1940_college_football_season 1940] 
|-
|Minnesota  ||Minnesota ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DiS, HS, L, ''NCF, SR'' || || || AP || claim || || 
|- 
|Stanford ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, HAF'', PS, WS || || || || claim || || 
|-
|Tennessee ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||DuS || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1941. ||Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 9-2 ||HS || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1941_college_football_season 1941] 
|-
|''Duquesne &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 8-0 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Kenneth Massey (MCFR) || 
|- 
|Minnesota ||Minnesota ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-0 ||AP, ''BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || AP || claim || || 
|-
|Texas ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 8-1-1 ||''B(QPRS)'', WS || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1942. ||Georgia ||Georgia ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||''B(QPRS), BR, DeS'', HS, L, PS, ''SR'', WS || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1942_college_football_season 1942] 
|-
|''Georgia Pre-Flight &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Georgia ||&lt;small&gt; Independents (Military service) ||&lt;center&gt; 7-1-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Kenneth Massey (MCFR) ||&lt;small&gt; vojna (mornarička) vježbovna momčad &lt;br&gt; pri ''University of Georgia'' &lt;br&gt; također kao ''Georgia Navy Pre-Flight'' 
|-
|Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-1 ||AP, ''BR'', BS, DuS, ''CFRA, NCF'' || || || AP || claim || || 
|-
|Wisconsin ||Wisconsin ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-1-1 ||HAF || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1943. ||''March Field &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Independents (Military service) ||&lt;center&gt; 9-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Kenneth Massey (MCFR) ||&lt;small&gt; vojna (zrakoplovna) momčad pri &lt;br&gt; ''March Air Force Base'' 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1943_college_football_season 1943] 
|-
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 9-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1944. ||Army ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA, DeS'', DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1944_college_football_season 1944] 
|-
|''Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, NCF, SR ||''da || || || || || 
|-
|Randolph Field &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Teksas ||&lt;small&gt; Independents (Military service) ||&lt;center&gt; 11-0 || — || || || || ||&lt;small&gt; Dr. L. H. Baker ||&lt;small&gt; vojna (zrakoplovna) momčad pri &lt;br&gt; ''Randolph Air Force Base'' 
|- 

|rowspan=&quot;3&quot;|1945. ||''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''NCF ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1945_college_football_season 1945] 
|-
|Army ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || regular || AP || claim || || 
|-
|''Oklahoma A&amp;M ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Missouri Valley Conference ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BRC ||''da || || || claim || ||&lt;small&gt; od 1957. djeluju kao ''Oklahoma State''  
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1946. ||Army ||New York ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR, BRC'', BS, ''CFRA'', HAF, HS, PS || || regular || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1946_college_football_season 1946] 
|-
|Georgia ||Georgia ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||WS || || || || || || 
|-
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 8-0-1 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, ''HAF'', L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || regular || AP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1947. ||Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Nine Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, ''HAF'', HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1947_college_football_season 1947] 
|-
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||AP, HAF, WS || || || AP || claim || || 
|-
|''Texas &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Texas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 10-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Kenneth Massey (MCFR) || 
|- 

|1948. ||Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Nine Conference ||&lt;center&gt; 9-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/1948_college_football_season 1948] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1949. ||Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 10-0 ||AP, ''B(QPRS), BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1949_college_football_season 1949] 
|-
|''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Seven Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||''BR, CFRA ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1950. ||''Kentucky ||Kentucky ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||''SR ||''da || || || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1950_college_football_season 1950] 
|-
|'''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Seven Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', HAF, L, '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || 
|-
|Princeton ||New Jersey ||&lt;small&gt; Independents (Eastern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||BS, PS || || || || claim || || 
|-
|Tennessee ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, HS, ''NCF, SR'' || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1951. ||Georgia Tech ||Georgia ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||''B(QPRS)'', BS, HS || || || || || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1951_college_football_season 1951] 
|-
|Illinois ||Illinois ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||BS || || || || claim || || 
|-
|Maryland ||Maryland ||&lt;small&gt; Southern Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, ''NCF, SR'' || || || || || || 
|-
|Michigan State ||Michigan ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR'', HAF, PS || || || || claim || || 
|-
|'''Tennessee ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||'''AP''', L, '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1952. ||Georgia Tech ||Georgia ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||''B(QPRS), BR'', HS, INS, PS, ''SR'' || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1952_college_football_season 1952] 
|-
|'''Michigan State ||Michigan ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 9-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, HAF, L, ''NCF, SR'', '''UP''', WS  || || || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1953. ||'''Maryland ||Maryland ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||'''AP''', INS, '''UP''' || || || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1953_college_football_season 1953] 
|-
|''Michigan State &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Kenneth Massey (MCFR) || 
|- 
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (Midwestern) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''BR'', BS, DeS, DuS, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || || || || 
|-
|''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Seven Conference ||&lt;center&gt; 9-1-1 ||''B(QPRS), CFRA ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1954. ||'''Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, ''HAF'', HS, INS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1954_college_football_season 1954] 
|-
|'''UCLA ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific Coast Conference ||&lt;center&gt; 9-0 ||''BR, CFRA'', DuS, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''UP''' || || || CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1955. ||Michigan State ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-1 ||BS || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1955_college_football_season 1955] 
|-
|'''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Seven Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, HS, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || 
|-
|''Ole Miss &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Mississippi ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; ''Kenneth Massey (MCFR) || 
|- 

|rowspan=&quot;4&quot;|1956. ||Georgia Tech ||Georgia ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||''B(QPRS)'', HS, ''SR'' || || || || || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1956_college_football_season 1956]
|-
|''Iowa ||Iowa ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-1 ||''CFRA ||''da || || || claim || || 
|-
|'''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Seven Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, DeS, DuS, '''FWAA''', HAF, INS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UP''', WS || || || AP / CP || claim || || 
|-
|''Tennessee ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||''SR ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1957. ||'''Auburn ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||'''AP''', ''BR, CFRA'', HAF, HS, ''NCF'', PS, ''SR'', WS || || || AP || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1957_college_football_season 1957] 
|-
|Michigan State ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-1 ||''BR'', DuS || || || || claim || || 
|-
|'''Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-1 ||BS, DeS, '''FWAA''', INS, L, '''UP''' || || || CP || claim || || 
|-
|''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Seven Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1958. ||Auburn &lt;sup&gt;C&lt;/sup&gt; ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 9-0-1 || — || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1958_college_football_season 1958] 
|-
|'''Iowa ||Iowa ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-1-1 ||'''FWAA || || || || claim || || 
|-
|'''LSU ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', BS, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, HS, L, ''NCF'', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1959. ||Ole Miss ||Mississippi ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||''B(QPRS), BR'', DuS, ''SR'' || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1959_college_football_season 1959] 
|-
|'''Syracuse ||New York ||&lt;small&gt; Independents major (Eastern) ||&lt;center&gt; 11-0 ||'''AP''', ''BR'', BS, ''CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1960. ||Iowa ||Iowa ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-1 ||''B(QPRS), BR'',  BS, L, ''SR'' || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1960_college_football_season 1960] 
|-
|'''Minnesota ||Minnesota ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-2 ||'''AP''', FN, '''NFF, UPI''' || || || AP / CP || claim || || 
|-
|'''Ole Miss ||Mississippi ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-0-1 ||''BR, CFRA'', DeS, DuS, '''FWAA''', ''NCF'', WS || || || || claim || || 
|-
|Missouri ||Missouri ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||PS || || || || || || 
|-
|Washington ||Washington ||&lt;small&gt; Athletic Association of Western Universities ||&lt;center&gt; 10-1 ||HAF || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1961. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', ''SR'', '''UPI''', WS || || || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1961_college_football_season 1961] 
|-
|'''Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-0-1 ||'''FWAA''', PS || || || || claim || || 
|-

!colspan=&quot;13&quot;| NCAA University Division 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1962. ||''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||''BR ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1962_NCAA_University_Division_football_season 1962] 
|-
|''LSU ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 9-1-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || 
|-
|Ole Miss ||Mississippi ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||''BR'', L, ''SR'' || || || || claim || || 
|-
|'''USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Athletic Association of Western Universities ||&lt;center&gt; 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, '''UPI''', WS || || bowl || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1963. ||Navy &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Maryland ||&lt;small&gt; Independents (NCAA University Division) ||&lt;center&gt; 9-2 || — || || || || ||&lt;small&gt; Washington Touchdown Club || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1963_NCAA_University_Division_football_season 1963] 
|-
|'''Texas ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''', WS || || bowl || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1964. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', L, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1964_NCAA_University_Division_football_season 1964] 
|-
|'''Arkansas ||Arkansas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||''BR, CFRA'', '''FWAA''', HAF, ''NCF'', PS, ''SR'' || || || || claim || || 
|-
|Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-1 ||DuS || || || || || || 
|-
|'''Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA University Division) ||&lt;center&gt; 9-1 ||DeS, FN, '''NFF''' || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1965. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 9-1-1 ||'''AP''', ''BR, CFRA'', '''FWAA''', ''NCF'' || || bowl || AP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1965_NCAA_University_Division_football_season 1965] 
|-
|'''Michigan State ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||''B(QPRS), BR'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''' || || || CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1966. ||''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||''B(QPRS), SR ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1966_NCAA_University_Division_football_season 1966] 
|-
|'''Michigan State ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||''CFRA'', HAF, '''NFF''', PS || || regular || || claim || || 
|-
|'''Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA University Division) ||&lt;center&gt; 9-0-1 ||'''AP''', ''BR'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1967. ||Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA University Division) ||&lt;center&gt; 8-2 ||DuS || || || || || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1967_NCAA_University_Division_football_season 1967] 
|-
|Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||PS || || || || || || 
|-
|'''USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Athletic Association of Western Universities ||&lt;center&gt; 10-1 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', ''SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || 
|-
|Tennessee ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 9-2 ||L || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1968. ||Georgia ||Georgia ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 8-1-2 ||L || || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1968_NCAA_University_Division_football_season 1968] 
|-
|'''Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 10-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''R(FACT), SR'', '''UPI''' || || bowl || AP / CP || claim || || 
|-
|Texas ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 9-1-1 ||DeS, MGR, ''SR'' || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1969. ||Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 8-1 ||MGR || || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1969_NCAA_University_Division_football_season 1969] 
|-
|''Penn State ||Pennsylvania  ||&lt;small&gt; Independents (NCAA University Division) ||&lt;center&gt; 11-0 ||''R(FACT), SR ||''da || || || || || 
|-
|'''Texas ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR, CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, ''NCF'', '''NFF''', PS, ''R(FACT), SR'', '''UPI''' || || regular || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1970. ||Arizona State ||Arizona ||&lt;small&gt; Western Athletic Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||PS || || || || || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1970_NCAA_University_Division_football_season 1970] 
|-
|'''Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF, R(FACT), SR'' || || || AP || claim || || 
|-
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA University Division) ||&lt;center&gt; 10-1 ||MGR, ''R(FACT), SR'' || || || || || || 
|-
|'''Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 9-1 ||'''NFF || || || || claim || || 
|-
|'''Texas ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||''B(QPRS)'', L, '''NFF''', ''R(FACT)'', '''UPI''' || || || CP || claim || || 
|-

|1971. ||'''Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || regular &lt;br&gt; bowl || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/1971_NCAA_University_Division_football_season 1971] 
|-

|1972. ||'''USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific-8 Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || bowl || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/1972_NCAA_University_Division_football_season 1972] 
|-

!colspan=&quot;13&quot;| NCAA Division I  
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1973. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||''B(QPRS)'', L, '''UPI''' || || || CP || claim || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1973_NCAA_Division_I_football_season 1973] 
|-
|Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 10-0-1 ||''NCF'', PS || || || || || || 
|-
|'''Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I) ||&lt;center&gt; 11-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''' || || bowl || AP || claim || || 
|-
|Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 10-0-1 ||''NCF'', PS, R(FACT), ''SR'' || || || || || || 
|-
|Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 10-0-1 ||BR, ''CFRA'', DeS, DuS, ''SR'' || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1974. ||Alabama &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; Washington Touchdown Club || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1974_NCAA_Division_I_football_season 1974] 
|-
|Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 10-2 ||MGR || || || || || || 
|-
|'''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, HAF, L, ''NCF'', PS, R(FACT), ''SR'' || || || AP || claim || || 
|-
|'''USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific-8 Conference ||&lt;center&gt; 10-1-1 ||'''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF, UPI''' || || || CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1975. ||Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||MGR || || || || || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1975_NCAA_Division_I_football_season 1975] 
|-
|Arizona State ||Arizona ||&lt;small&gt; Western Athletic Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||''NCF'', SN || || || || || || 
|-
|Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||''B(QPRS)'', HAF, L, MGR, PS, R(FACT) || || || || || || 
|-
|'''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', R(FACT), ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1976. ||Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 10-2 ||L || || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1976_NCAA_Division_I_football_season 1976] 
|-
|'''Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I) ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), SN, ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || 
|-
|USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific-8 Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, MGR || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1977. ||''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||''CFRA ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1977_NCAA_Division_I_football_season 1977] 
|-
|Arkansas ||Arkansas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||R(FACT) || || || || || || 
|-
|'''Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I) ||&lt;center&gt; 11-1 ||'''AP''', BR, ''CFRA'', DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', PS, R(FACT), SN, ''SR'', '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || 
|-
|Texas ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||''B(QPRS)'', L, R(FACT), ''SR'' || || || || || || 
|-

!colspan=&quot;13&quot;| NCAA Division I-A  
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1978. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||'''AP''', ''CFRA'', '''FWAA''', HAF, ''NCF'', '''NFF''', R(FACT) || || bowl || AP || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1978_NCAA_Division_I-A_football_season 1978] 
|-
|Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||BR, DeS, DuS, HAF, L, MGR, PS, R(FACT), SR || || || || || || 
|-
|Penn State &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; Washington Touchdown Club || 
|- 
|'''USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||''B(QPRS), BR'', FN, HAF, ''NCF'', R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1979. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, ''NCF'', '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1979_NCAA_Division_I-A_football_season 1979] 
|-
|''USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||''CFRA ||''da || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;5&quot;|1980. ||Florida State ||Florida ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 10-2 ||R(FACT) || || || || || || 
|rowspan=&quot;5&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1980_NCAA_Division_I-A_football_season 1980] 
|-
|'''Georgia ||Georgia ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 10-2 ||'''AP''', ''B(QPRS), BR'', FN, '''FWAA''', HAF, NCF, '''NFF''', PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || 
|-
|Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 10-2 ||R(FACT) || || || || || || 
|-
|Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 10-2 ||BR, DuS, MGR || || || || || || 
|-
|Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 ||''CFRA'', DeS, NYT, R(FACT), SR || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;6&quot;|1981. ||'''Clemson ||Južna Karolina ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, ''CFRA'', DeS, FN, '''FWAA''', HAF, L, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI''' || || || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;6&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1981_NCAA_Division_I-A_football_season 1981] 
|-
|Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 9-3 ||NCF || || || || || || 
|-
|Penn State ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 10-2 ||DuS || || || || || || 
|-
|Pittsburgh ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 ||NCF || || || || || || 
|-
|SMU ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||NCF || || || || claim || || 
|-
|Texas ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 10-1-1 ||NCF || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1982. ||Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||''B(QPRS)'', L || || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1982_NCAA_Division_I-A_football_season 1982] 
|-
|'''Penn State ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', HAF, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, PS, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT''' || || bowl || AP / CP || claim || || 
|-
|SMU ||Teksas ||&lt;small&gt; Southwest Conference ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||HAF || || || || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1983. ||Auburn ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||''BR'', CFRA, NYT, R(FACT), SR || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1983_NCAA_Division_I-A_football_season 1983] 
|-
|'''Miami (FL) ||Florida ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 ||'''AP''', BR, DuS, FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || 
|-
|Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||''B(QPRS)'', DeS, L, MGR, PS, R(FACT), SR || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1984. ||'''BYU ||Utah ||&lt;small&gt; Western Athletic Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', PS, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1984_NCAA_Division_I-A_football_season 1984] 
|-
|Florida ||Florida ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 9-1-1 ||BR, DeS, DuS, MGR, NYT, R(FACT), SN, SR || || || || || || 
|-
|Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 10-2 ||L || || || || || || 
|-
|Washington ||Washington ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||''B(QPRS)'', FN, NCF || || bowl || || || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1985. ||Florida ||Florida ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 9-1-1 ||SR || || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1985_NCAA_Division_I-A_football_season 1985] 
|-
|Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 10-2 ||MGR || || || || || || 
|-
|'''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||'''AP''', ''B(QPRS)'', BR, CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1986. ||Miami (FL) ||Florida ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 ||R(FACT) || || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1986_NCAA_Division_I-A_football_season 1986] 
|-
|Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||BR, ''B(QPRS)'', CFRA, DeS, DuS, NYT, SR || || || || || || 
|-
|'''Penn State ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1987. ||''Florida State ||Florida ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1987_NCAA_Division_I-A_football_season 1987] 
|-
|'''Miami (FL) ||Florida ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1988. ||''Miami (FL) ||Florida ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 ||''B(QPRS) ||''da || || || || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1988_NCAA_Division_I-A_football_season 1988] 
|-
|'''Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || bowl || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1989. ||Florida State ||Florida ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 10-2 ||BR || || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1989_NCAA_Division_I-A_football_season 1989] 
|-
|'''Miami (FL) ||Florida ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, '''UPI, USAT/CNN''' || || || AP / CP || claim || || 
|-
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 12-1 ||''B(QPRS)'', ERS, R(FACT), SR || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1990. ||'''Colorado ||Colorado ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 11-1-1 ||'''AP''', B(QPRS), ''BR'', CFRA, DeS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, '''USAT/CNN''' || || || AP || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1990_NCAA_Division_I-A_football_season 1990] 
|-
|'''Georgia Tech ||Georgia ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 11-0-1 ||DuS, NCF, R(FACT), SR, '''UPI''' || || || CP || claim || || 
|-
|Miami (FL) ||Florida ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 10-2 ||BR, ERS, NYT, R(FACT), SR || || || || || || 
|-
|Washington ||Washington ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 10-2 ||R(FACT) || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1991. ||'''Miami (FL) ||Florida ||&lt;small&gt; Big East Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', ''BR'', CFRA, ERS, NCF, NYT, SN, SR || || || AP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1991_NCAA_Division_I-A_football_season 1991] 
|-
|'''Washington ||Washington ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||B(QPRS), BR, DeS, DuS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, R(FACT), SR, '''UPI/NFF, USAT/CNN''' || || || CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1992. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CFRA, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MGR, NCF, NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI/NFF, USAT/CNN''' || || BC || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1992_NCAA_Division_I-A_football_season 1992] 
|-
|Florida State ||Florida ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||SR || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|1993. ||Auburn ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 11-0 ||NCF || || || || claim || || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1993_NCAA_Division_I-A_football_season 1993] 
|-
|'''Florida State ||Florida ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', NCF, NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN, USAT/NFF''' || || BC || AP / CP || claim || || 
|-
|Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||NCF || || || || || || 
|-
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I-A) ||&lt;center&gt; 11-1 ||MGR, NCF || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|1994. ||Florida State ||Florida ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 10-1 ||DuS || || || || || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1994_NCAA_Division_I-A_football_season 1994] 
|-
|'''Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||'''AP''', AS, B(QPRS), ''BR'', FN, '''FWAA''', NCF, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN, USAT/NFF''' || || BC || AP / CP || claim || || 
|-
|Penn State ||Pennsylvania ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||BR, CCR, DeS, ERS, MGR, NCF, NYT, R(FACT), SR || || || || || || 
|-

|1995. ||'''Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big Eight Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', AS, B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''UPI, USAT/CNN''' || || BA || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/1995_NCAA_Division_I-A_football_season 1995] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1996. ||'''Florida ||Florida ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/CNN''' || || BA || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1996_NCAA_Division_I-A_football_season 1996] 
|-
|Florida State ||Florida ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||AS || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|1997. ||'''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||'''AP''', ''BR'', FN, '''FWAA''', NCF, '''NFF''', SN || || || AP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/1997_NCAA_Division_I-A_football_season 1997] 
|-
|'''Nebraska ||Nebraska ||&lt;small&gt; Big 12 Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||A&amp;H, AS, B(QPRS), BR, CCR, DeS, DuS, ERS, MCFR, MGR, NCF, NYT, R(FACT), SR, '''USAT/ESPN''' || || BA || CP || claim || || 
|-

|1998. ||'''Tennessee ||Tennessee ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||A&amp;H, '''AP''', AS, B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/1998_NCAA_Division_I-A_football_season 1998] 
|-

|1999. ||'''Florida State ||Florida ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||A&amp;H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/1999_NCAA_Division_I-A_football_season 1999] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|2000. ||Miami (FL) ||Florida ||&lt;small&gt; Big East Conference ||&lt;center&gt; 11-1 ||NYT || || || || || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2000_NCAA_Division_I-A_football_season 2000] 
|-
|'''Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big 12 Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||A&amp;H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, NCF, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''' || || BCS || AP / CP || claim || || 
|-

|2001. ||'''Miami (FL) ||Florida ||&lt;small&gt; Big East Conference ||&lt;center&gt; 12-0 ||A&amp;H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2001_NCAA_Division_I-A_football_season 2001] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|2002. ||'''Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 14-0 ||A&amp;H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, ERS, FN, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2002_NCAA_Division_I-A_football_season 2002] 
|-
|USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 11-2 ||DuS, MGR, SR || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|2003. ||'''LSU ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-1 ||A&amp;H, BCS, BR, CM, DeS, DuS, MCFR, '''NFF''', R(FACT), SR, '''USAT/ESPN''', W || || BCS || CP || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2003_NCAA_Division_I-A_football_season 2003] 
|-
|Oklahoma ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big 12 Conference ||&lt;center&gt; 12-2 ||B(QPRS) || || || || || || 
|-
|'''USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||'''AP''', CCR, ERS, '''FWAA''', MGR, NYT, SN || || || AP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|2004. ||Auburn &lt;sup&gt;CO&lt;/sup&gt; ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-0 || — || || || || claim ||&lt;small&gt; Eufaula Tribune, &lt;br&gt; Golf Digest &lt;br&gt; People's National Championship || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2004_NCAA_Division_I-A_football_season 2004] 
|- 
|USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||A&amp;H, '''AP''', B(QPRS), BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, MCFR, MGR, '''NFF''', NYT, R(FACT), SN, SR, W, &lt;br&gt; &lt;s&gt; BCS, '''FWAA, USAT/ESPN''' &lt;/s&gt; || || BCS || AP || claim || ||&lt;small&gt; ''USC-u'' su zbog skandala oko plaćanja igrača i kršenja pravila NCAA oduzeti pojedini naslovi, &lt;br&gt; te se ne smatra ''&quot;Consensus National Champion&quot;'' 
|- 

|2005. ||'''Texas ||Teksas ||&lt;small&gt; Big 12 Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||A&amp;H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DeS, DuS, ERS, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2005_NCAA_Division_I-A_football_season 2005] 
|-

!colspan=&quot;13&quot;| NCAA Division I FBS 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|2006. ||'''Florida ||Florida ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-1 ||A&amp;H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, MGR, '''NFF''', R(FACT), SN, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2006_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2006] 
|-
|Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||DeS, R(FACT) || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|2007. ||'''LSU ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 12-2 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2007_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2007] 
|-
|Missouri ||Missouri ||&lt;small&gt; Big 12 Conference ||&lt;center&gt; 12-2 ||A&amp;H || || || || || || 
|-
|USC ||Kalifornija ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 11-2 ||DuS || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|2008. ||'''Florida ||Florida ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-1 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || BCS || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2008_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2008] 
|-
|Utah ||Utah ||&lt;small&gt; Mountain West Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||A&amp;H, W || || || || || || 
|-

|2009. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 14-0 ||A&amp;H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CCR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
|[https://en.wikipedia.org/wiki/2009_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2009] 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|2010.||'''Auburn ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 14-0 ||A&amp;H, '''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/College_football_national_championships_in_NCAA_Division_I_FBS 2010.] 
|-
|Oregon &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Oregon ||&lt;small&gt; Pacific-10 Conference ||&lt;center&gt; 12-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; R(FACT) || 
|- 
|TCU ||Teksas ||&lt;small&gt; Mountain West Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||CCR || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;3&quot;|2011. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||'''AP''', B(QPRS), BCS, BR, CFRA, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;3&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2011_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2011] 
|-
|LSU ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-1 ||A&amp;H, CCR || || || || || || 
|-
|Oklahoma State ||Oklahoma ||&lt;small&gt; Big 12 Conference ||&lt;center&gt; 12-1 ||CM || || || || || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|2012. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-1 ||A&amp;H, '''AP''', BCS, BR, CCR, CFRA, DuS, '''FWAA''', MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2012_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2012] 
|-
|Notre Dame ||Indiana ||&lt;small&gt; Independents (NCAA Division I FBS) ||&lt;center&gt; 12-1 ||CM || || || || || ||&lt;small&gt; zbog korištenja igrača bez prava nastupa &lt;br&gt; ''Notre Dame''-u su naknadno poništeni svi rezultati 
|-

|2013. ||'''Florida State ||Florida ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 14-0 ||A&amp;H, '''AP''', BCS, BR, CCR, CFRA, CM, DuS, '''FWAA''', MCFR, NFF, SR, '''USAT''', W || || BCS || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2013_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2013] 
|-

|rowspan=&quot;4&quot;|2014. ||Alabama &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 12-2 || — || || || || ||&lt;small&gt; R(FACT) || 
|rowspan=&quot;4&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2014_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2014] 
|-
|'''Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 14-1 ||A&amp;H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || 
|-
|Oregon &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Oregon ||&lt;small&gt; Pacific-12 Conference ||&lt;center&gt; 13-2 || — || || || || ||&lt;small&gt; R(FACT) || 
|- 
|TCU &lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; ||Teksas ||&lt;small&gt; Big 12 Conference ||&lt;center&gt; 12-1 || — || || || || ||&lt;small&gt; R(FACT) || 
|- 

|2015. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 14-1 ||A&amp;H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2015_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2015] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|2016. ||Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 14-1 ||CM || || || || || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2016_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2016] 
|-
|'''Clemson ||Južna Karolina ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 14-1 ||A&amp;H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|2017. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-1 ||A&amp;H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2017_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2017] 
|-
|UCF ||Florida ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||CM || || || || claim || || 
|-

|2018. ||'''Clemson ||Južna Karolina ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;center&gt; 15-0 ||A&amp;H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2018_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2018] 
|-

|2019. ||'''LSU ||Louisiana ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 15-0 ||A&amp;H, '''AP''', BR, CCR, CFP, CFRA, CM, DuS, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2019_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2019] 
|-

|2020. ||'''Alabama ||Alabama ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 13-0 ||A&amp;H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2020_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2020] 
|-

|2021. ||'''Georgia ||Georgia ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 14-1 ||A&amp;H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2021_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2021] 
|-

|2022. ||'''Georgia ||Georgia ||&lt;small&gt; Southeastern Conference ||&lt;center&gt; 15-0 ||A&amp;H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2022_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2022] 
|-

|2023. ||'''Michigan ||Michigan ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 15-0 ||A&amp;H, '''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, MCFR, '''NFF''', SR, '''USAT''', W || || CFP || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2023_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2023] 
|-

|rowspan=&quot;2&quot;|2024. ||'''Ohio State ||Ohio ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 14-2 ||'''AP''', CCR, CFP, CFRA, CM, '''NFF''', SR, '''USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || 
|rowspan=&quot;2&quot;| [https://en.wikipedia.org/wiki/2024_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2024] 
|-
|Oregon ||Oregon ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 13-1 ||A&amp;H, W || || || || || || 
|-

|2025. ||'''Indiana ||Indiana ||&lt;small&gt; Big Ten Conference ||&lt;center&gt; 16-0 ||'''AP''', CFP, '''NFF, USAT''' || || CFP || AP / CP || claim || || 
| [https://en.wikipedia.org/wiki/2025_NCAA_Division_I_FBS_football_season 2025] 
|-

|} 
* '''podebljana momčad''' – prvak po bar jednom izboru nakon 1950. koji NCAA smatra ''&quot;Consensus National Champion&quot;'' (''Associated Press'', ''United Press/UPI'', ''Football Writers Association of America'', ''National Football Foundation'' i ''USA Today'') 
* ''momčad u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen naslov po svim izborima za koje je proglašen prvakom za sezonu  (također je u tom slučaju u stupcu ''retroaktivni izbori'' stavljeno ''&quot;da&quot;'') 
* ''kratica &quot;selektor&quot; u kurzivu'' – retroaktivno dodijeljen ili proglašen prvak po ''&quot;selektoru&quot;'' 
* zbog preglednosti, nazivi konferencija (ili ako je momčad nezavisna) su pisani na engleskom jeziku 
* ukoliko je za pojedinu godinu proglašeno dva ili više prvaka, oni su poredani po abecednom redu

za ''NG (National Championship Game)'' susrete su oznake:  
&lt;small&gt; 
* regular – utakmica pri kraju regularne sezone (u kojima su se susreli prvoplasirani nositelji) 
* bowl – razni ''bowl'' susreti uzeti kao ''National Championship Game'', obično su određivali prvog nositelja u nekom od izbora za prvaka (''Rose Bowl'', ''Cotton Bowl'', ''Orange Bowl'', ''Sugar Bowl'', ''Fiesta Bowl'') 
* BC – ''Bowl Coalition National Championship Game'' (od 1992. do 1994.) – ''Bowl Coallition'' ''bowl'' u kojem su se susretale najbolje postavljene momčadi s pravom nastupa u ''Bowl Coallition'' 
* BA – ''Bowl Alliance'' (1995. – 1997.) ''bowl'' označen kao ''National Championship Game'', u kojem su se također susretale najbolje postavljene momčadi s pravom nastupa u ''Bowl Alliance'' 
* BCS – ''BCS National Championship Game'' (od 1998. do 2013.) – ''bowl'' u kojem su se susrela dva prvoplasirana nositelja za ''BCS''. Od 1999. do 2005. je bio ''bowl'' u rotaciji (''Fiesta'', ''Sugar'', ''Orange'', ''Rose''), a od 2006. do 2013. ''BCS National Championship Game'' 
* CFP – ''College Football Playoff National Championship'' (od 2014.) – završna utakmica doigravanja ''NCAA Division I FBS'' – ''College Football Playoff''
&lt;/small&gt;

&lt;sup&gt;C&lt;/sup&gt; – tvrđen (''claimed'') naslov za sveučilište, ali se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', odnosdno nije izabran od ''major selector'' &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;O&lt;/sup&gt; - prvak po izboru koji se ne nalazi ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'' za tu sezonu, odnosno nije ''major selector''

== Naslovi po sveučilištima ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 85%&quot; 
!momčad !!''nadimak !!sveučilište !!savezna država !!naslova !!godine osvajanja / proglašenja !!sezona !!sveučilišna &lt;br&gt; divizija !!konferencija  !!ostali nazivi, napomene 
|- 

|'''Alabama ||''Crimson Tide ||&lt;small&gt; [[Sveučilište u Alabami|University of Alabama]] ||[[Alabama]] ||&lt;center&gt; '''26 
|1925.&lt;sup&gt;67&lt;/sup&gt;, 1926.&lt;sup&gt;67&lt;/sup&gt;, 1930.&lt;sup&gt;67&lt;/sup&gt;, 1934.&lt;sup&gt;57&lt;/sup&gt;, 1941.&lt;sup&gt;57&lt;/sup&gt;, 1945.&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 1961.&lt;sup&gt;347&lt;/sup&gt;, 1962.&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 1964.&lt;sup&gt;347&lt;/sup&gt;, 1965.&lt;sup&gt;2347&lt;/sup&gt;, 1966.&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 1973.&lt;sup&gt;347&lt;/sup&gt;, 1974.&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;, 1975.&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 1977.&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;, 1978.&lt;sup&gt;2347&lt;/sup&gt;, 1979.&lt;sup&gt;347&lt;/sup&gt;, 1992.&lt;sup&gt;2347&lt;/sup&gt;, 2009.&lt;sup&gt;2347&lt;/sup&gt;, 2011.&lt;sup&gt;2347&lt;/sup&gt;, 2012.&lt;sup&gt;2347&lt;/sup&gt;, 2014.&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt;, 2015.&lt;sup&gt;1347&lt;/sup&gt;, 2016.&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 2017.&lt;sup&gt;1347&lt;/sup&gt;, 2020.&lt;sup&gt;1347&lt;/sup&gt; 
|&lt;center&gt; 2025. ||&lt;small&gt; [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||&lt;small&gt; [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||&lt;small&gt;  
|-

|'''Auburn ||''Tigers ||&lt;small&gt; Auburn University ||[[Alabama]] ||&lt;center&gt; '''9 
|1910.&lt;sup&gt;67&lt;/sup&gt;, 1913.&lt;sup&gt;67&lt;/sup&gt;, 1914.&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, 1957.&lt;sup&gt;347&lt;/sup&gt;, 1958.&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;, 1983.&lt;sup&gt;57&lt;/sup&gt;, 1993.&lt;sup&gt;57&lt;/sup&gt;, 2004.&lt;sup&gt;89&lt;/sup&gt;, 2010.&lt;sup&gt;2347&lt;/sup&gt;  
|&lt;center&gt; 2025. ||&lt;small&gt; [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||&lt;small&gt; [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] 
|&lt;small&gt; ''Auburn University'' se do 1960. nazivao ''Alabama Polytechnic Institute '' 
|-

|'''Army ||''Black Knights ||&lt;small&gt; United States Military Academy ||[[New York (savezna država)|New York]] ||&lt;center&gt; '''5 
|1914.&lt;sup&gt;67&lt;/sup&gt;, 1916.&lt;sup&gt;67&lt;/sup&gt;, 1944.&lt;sup&gt;247&lt;/sup&gt;, 1945.&lt;sup&gt;247&lt;/sup&gt;, 1946.&lt;sup&gt;257&lt;/sup&gt; 
|&lt;center&gt; 2025. ||&lt;small&gt; [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||&lt;small&gt; American Conference 
|&lt;small&gt; do 1999. nadimak ''Cadets'' 
|-

|'''Arizona State ||''Sun Devils ||&lt;small&gt; Arizona State University ||[[Arizona]] ||&lt;center&gt; '''2 
|1970.&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;, 1975.&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; 
|&lt;center&gt; 2025. ||&lt;small&gt; [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||&lt;small&gt; Big 12 Conference ||&lt;small&gt; 
|-

|'''Arkansas ||''Razorbacks ||&lt;small&gt; University of Arkansas ||[[Arkansas]] ||&lt;center&gt; '''2 
|1964.&lt;sup&gt;37&lt;/sup&gt;, 1977.&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; 
|&lt;center&gt; 2025. ||&lt;small&gt; [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||&lt;small&gt; [[SEC (NCAA)|Southeastern Conference]] ||&lt;small&gt;  
|-

|'''Boston College ||''Eagles ||&lt;small&gt; Boston College ||[[Massachusetts]] ||&lt;center&gt; '''1 
|1940.&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; 
|&lt;center&gt; 2025. ||&lt;small&gt; [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||&lt;small&gt; Atlantic Coast Conference ||&lt;small&gt; 
|-

|'''BYU ||''Cougars ||&lt;small&gt; Brigham Young University ||[[Utah]] ||&lt;center&gt; '''1 
|1984.&lt;sup&gt;347&lt;/sup&gt; 
|&lt;center&gt; 2025. ||&lt;small&gt; [[FBS|NCAA Division I Football Bowl Subdivision]] ||&lt;small&gt; Big 12 Conference ||&lt;small&gt; 
|-

|}
&lt;!--
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
--&gt; 

* Zbog preglednosti, nazivi sveučilišta i konferencija (ili ako je momčad nezavisna) su pisani na engleskom jeziku 
* Zbog različitih metoda i izbora proglašavanja prvaka, te povremenih naknadnih proglašavanja, moguća su odstupanja od  drugih izvora

Objašnjenja za napomene godina proglašenja prvakom: &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; – pobjednici CFP, odnosno ''College Football Playoff National Championship'' (od 2014.) &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; – pobjednici raznih ''National Championship Game'', igrano do 2013. &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; – prvak po bar jednom izboru nakon 1950. koji NCAA smatra ''&quot;Consensus National Champion&quot;'' (''Associated Press, United Press/UPI, Football Writers Association of America, National Football Foundation,  USA Today'') &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt; – prvak po izborima za ''AP Poll'' (od 1936.) i (ili) ''Coaches Poll'' (od 1950.) &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt; – prvak po bar jednom ''major'' izboru koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', koji se odnosi na prethodnu sezonu, a da ne zadovoljava kriterije 3 i 4 &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt; – prvak po bar jednom ''major'' izboru koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', te je retroaktivno dodijeljen, a ne zadovoljava uvjete 3, 4 i 5 &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt; – tvrđen (''claimed'') naslov od strane sveučilišta, uključujući i retroaktivno, koji se nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', te zadovoljava uvjete 3, 4, 5 i 6 &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt; – tvrđen (''claimed'') naslov od strane sveučilišta, uključujući i retroaktivno, koji se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'', i ne zadovoljava uvjete 3, 4, 5 i 6 &lt;br&gt; 
&lt;sup&gt;9&lt;/sup&gt; – naslov dodijeljen od strane drugih izbora (selektora), uključujući i retroaktivno, koji se ne nalazi u ''NCAA Football Bowl Subdivision Records'' (ili naknadno izbačen), i ne zadovoljava uvjete 3, 4, 5, 6 i 7 &lt;br&gt;

== Povezani članci == 
* [[NCAA]] 
* [[FBS]] 
* [[College Football Playoff]] 
* [[College Football Playoff National Championship]] 
* [[BCS National Championship Game]] 
* [[NCAA Division I Football Championship Subdivision]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://www.ncaa.com/sports/football/fbs ncaa.com, ''Foootball / FBS'']  
* {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/ sports-reference.com, ''College Football Stats and History''] 
* {{en icon}} [https://www.collegepollarchive.com/football/index.cfm collegepollarchive.com, ''Football''] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20241108163014/http://fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com/Docs/stats/football_records/FBS.pdf fs.ncaa.org.s3.amazonaws.com, ''2024 NCAA Football Bowl Subdivision Records''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. 
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20260201075035/https://www.ncaa.com/news/football/article/college-football-national-championship-history ncaa.com, ''College football championship history''], objavljeno 19. siječnja 2026., wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.sports-reference.com/cfb/years/index.html sports-reference.com, ''College Football National Champions and Seasons''], pristupljeno 1. ožujka 2026. 
* {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39192677/who-won-college-football-championship-winners-list espn.com, ''College football championship winners by year: NCAA list''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. 
* {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/39266327/who-won-most-college-football-championships espn.com, ''Who has won the most college football championships?''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. 
* {{en icon}} [https://www.espn.com/college-football/story/_/id/29324272/the-most-absurd-controversial-national-title-claims-college-football-history espn.com, ''The most absurd and controversial national title claims in college football history''], objavljeno 29. lipnja 2020., pristupljeno 1. ožujka 2026. 
* {{en icon}} [https://www.si.com/fannation/college/cfb-hq/rankings/college-football-national-championship-teams-by-year si.com, ''Sports Illustrated'', ''College football national champion teams by year from 1869 to today''], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 1. ožujka 2026. 
* {{en icon}} [https://www.bestcolleges.com/research/who-has-the-most-national-championships-in-college-football/ bestcolleges.com, ''Who Has the Most National Championships in College Football?''], objavljeno 18. veljače 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. 
* {{en icon}} [https://www.nbclosangeles.com/news/sports/ncaaf/history-of-college-football-championship-games/3302771/ nbclosangeles.com, ''The history of college football championship games''], ažurirano 13. siječnja 2025., pristupljeno 1. ožujka 2026. 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

[[Kategorija:Natjecanja u američkom nogometu u Sjedinjenim Američkim Državama|NCAA ]]</text>
      <sha1>risqvlnu5gcynm6kqpk06vz9lnjay4f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Backrooms (film)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>809222</id>
    <revision>
      <id>7479500</id>
      <parentid>7472946</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T09:49:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7479500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11380" sha1="cb0s0o2a633xdgjcc6ksnxs15h3g1dr" xml:space="preserve">{{Infookvir film
| bg_color           = 
| naslov filma       = Backrooms
| slika              = Backrooms (film) poster.jpg
| veličina slike     = 
| opis slike         = Plakat filma
| naslov originala   = 
| režija             = [[Kane Parsons]]
| izvršni producent  = 
| producenti         = {{Plainlist|
* [[James Wan]]
* Michael Clear
* [[Roberto Patino]]
* [[Shawn Levy]]
* Dan Cohen
* [[Dan Levine]]
* [[Osgood Perkins]]
* Chris Ferguson
* [[Peter Chernin]]
* [[Jenno Topping]]
* Kori Adelson
}}
| scenarij           = Will Soodik
| priča              = 
| pripovjedač        = 
| zasnovano          = ''[[Backrooms (web serija)|Backrooms]]''
| glavne uloge       = {{Plainlist|
* [[Chiwetel Ejiofor]]
* [[Renate Reinsve]]
* [[Mark Duplass]]
* [[Finn Bennett]]
* [[Lukita Maxwell]]
}}
| glazba             = {{Plainlist|
* [[Edo Van Breemen]]
* Kane Parsons
}}
| snimatelj          = 
| montaža            = Greg Ng
| scenografija       = Jeremy Cox
| kostimografija     = 
| studio             = {{Plainlist|
* [[21 Laps Entertainment]]
* [[Atomic Monster]]
* [[Chernin Entertainment]]
* Phobos
}}
| distributer        = [[A24]]
| godina             = 29. svibnja 2026.
| trajanje           = 110 minuta&lt;ref&gt;{{Cite web |date=May 11, 2026 |title=''Backrooms'' (15) |url=https://www.bbfc.co.uk/release/backrooms-q29sbgvjdglvbjpwwc0xmte2mtiw |access-date=May 12, 2026 |publisher=[[BBFC]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
| država             = {{Z|SAD}} [[SAD]]
| jezik              = [[Engleski jezik|engleski]]
| žanr               = {{Plainlist|
*[[Znanstvenofantastični film|znanstvenofantastični]]
*[[Horor film|horor]]
}}
| budžet             = 10 milijuna [[Američki dolar|USD]]&lt;ref name=&quot;VarietyBudget&quot;&gt;{{Cite web |last=Rubin |first=Rebecca |date=May 27, 2026 |title=Box Office: A24's 'Backrooms' Aims for Record $45 Million-Plus Opening Weekend, Continuing Hot Streak for Low-Budget Horror |url=https://variety.com/2026/film/box-office/backrooms-box-office-opening-weekend-projections-a24-record-1236759146/ |access-date=May 27, 2026 |website=[[Variety (časopis)|Variety]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260527232416/https://variety.com/2026/film/box-office/backrooms-box-office-opening-weekend-projections-a24-record-1236759146/ |archive-date=May 27, 2026}}&lt;/ref&gt;
| zarada             = 226.3 milijuna [[Američki dolar|USD]]&lt;ref name=&quot;NUM&quot;&gt;{{Cite web |title=Backrooms - Financial Information|url=https://www.the-numbers.com/movie/Backrooms-(2026) |access-date=May 29, 2026 |website=The Numbers |language=en}}&lt;/ref&gt;
| prethodni          = 
| sljedeći           = 
| web stranica       = 
| imdb_id            = 26657236
| havc_id            =
}}

'''''Backrooms''''' je američki [[Znanstvenofantastični film|znanstvenofantastični]] [[horor film]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-02-24 |title=Enter The BACKROOMS In First Teaser For A24's Liminal Sci-Fi Horror Movie |url=https://www.fangoria.com/backrooms-first-teaser-a24/ |access-date=2026-03-04 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=TMB |date=2026-02-24 |title=Discover the Chilling Backrooms Release Date and First Poster from A24 |url=https://www.themovieblog.com/2026/02/discover-the-chilling-backrooms-release-date-and-first-poster-from-a24/ |access-date=2026-03-04 |website=The Movie Blog |language=en-US}}&lt;/ref&gt; iz 2026. godine u režiji [[Kane Parsons|Kanea Parsonsa]] i prema scenariju Willa Soodika.&lt;ref&gt;{{cite web |title=''Backrooms'' - WGA Directory |url=https://directories.wga.org/project/1271535/backrooms/ |website=[[Writers Guild of America]] |access-date=March 31, 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Film je temeljen na Parsonsovoj [[Backrooms (web serija)|web seriji]] i inspiriran je [[Creepypasta|creepypastom]] &quot;[[The Backrooms|Backrooms]]&quot;. U filmu glume [[Chiwetel Ejiofor]], [[Renate Reinsve]], [[Mark Duplass]], [[Finn Bennett]] i [[Lukita Maxwell]]. Radnja prati Clarka, vlasnika trgovine namještajem, i njegovu psihologinju Mary, koji otkrivaju dimenziju naizgled beskrajnih [[Liminalni prostor|liminalnih prostora]] kojima se pristupa kroz podrum trgovine.

Backrooms je imao premijeru u kinu ''Aero Theatre'' u [[Santa Monica, Kalifornija|Santa Monici]] 7. svibnja 2026., a u kinima ga je [[A24]] objavio 29. svibnja 2026. Film je dobio pozitivne kritike i zaradio je 118 milijuna dolara, ostvarivši najveću premijeru u povijesti studija A24, čime je Parsons postao najmlađi redatelj koji je dostigao prvo mjesto na blagajnama.

==Glumci==

* [[Chiwetel Ejiofor]] kao Clark, vlasnik trgovine namještajem&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Gillis |first=Drew |date=March 31, 2026 |title=The 'Backrooms' get some characters in full trailer |url=https://www.avclub.com/backrooms-a24-full-trailer |access-date=April 1, 2026 |website=[[The AV Club]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260401102527/https://www.avclub.com/backrooms-a24-full-trailer |archive-date=April 1, 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.dreadcentral.com/trailer/566890/backrooms-viral-marketing-campaign-airs-authentic-local-tv-commercial-for-capn-clarks-ottoman-empire/ |title='Backrooms' Viral Marketing Campaign Airs Authentic Local TV Commercial for Cap'n Clark's Ottoman Empire! |last=Miska |first=Brad |website=[[Dread Central]] |date=April 4, 2026 |access-date=April 5, 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Renate Reinsve]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast&quot;&gt;{{Cite web |url=https://deadline.com/2026/03/backrooms-trailer-chiwetel-ejifor-renate-reinsve-1236770017/ |title='Backrooms' Trailer: Chiwetel Ejifor &amp; Renate Reinsve Find Horrifying New Meaning In &quot;Everything Must Go&quot; |last=Pedersen |first=Eric |website=[[Deadline Hollywood]] |date=March 31, 2026 |access-date=April 5, 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Mark Duplass]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast&quot;/&gt;
* [[Finn Bennett]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast&quot;/&gt;
* [[Lukita Maxwell]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast&quot;/&gt;
* [[Avan Jogia]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast2&quot;&gt;{{Cite web |last=D'Alessandro |first=Anthony |date=July 10, 2025 |title=Mark Duplass, Finn Bennett, Lukita Maxwell &amp; Avan Jogia Join A24 &amp; Chernin Entertainment Sci-Fi Horror Pic 'The Backrooms' |url=https://deadline.com/2025/07/mark-duplass-finn-bennett-lukita-maxwell-avan-jogia-join-a24-chernin-entertainment-sci-fi-horror-pic-the-backrooms-1236453956/ |access-date=July 10, 2025 |website=[[Deadline Hollywood]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250730205910/https://deadline.com/2025/07/mark-duplass-finn-bennett-lukita-maxwell-avan-jogia-join-a24-chernin-entertainment-sci-fi-horror-pic-the-backrooms-1236453956/ |archive-date=July 30, 2025}}&lt;/ref&gt;

==Produkcija==

Dana 7. siječnja 2022., [[Kane Parsons]] je počeo objavljivati ​​video seriju pod nazivom [[Backrooms (web serija)|Backrooms]] na svom [[YouTube]] kanalu Kane Pixels, a koncept je temeljen na [[The Backrooms|istoimenoj internetskoj creepypasti]].&lt;ref name=&quot;Parsons-2022a&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=H4dGpz6cnHo |title=The Backrooms (Found Footage) |date=2022-01-07 |publisher=Kane Pixels |access-date=2022-01-31 |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130174908/https://www.youtube.com/watch?v=H4dGpz6cnHo |archive-date=2022-01-30}}&lt;/ref&gt; U veljači 2023. najavljena je filmska adaptacija kao zajednička produkcija između [[A24]], [[Chernin Entertainment]]a, [[Atomic Monster]]a i [[21 Laps Entertainment]]a, a Parsons će režirati.&lt;ref name=&quot;Works&quot;&gt;{{Cite web |last=Grobar |first=Matt |date=February 6, 2023 |title='The Backrooms' Horror Film Based On Viral Shorts By 17-Year-Old Kane Parsons In Works At A24, Atomic Monster, Chernin &amp; 21 Laps |url=https://deadline.com/2023/02/the-backrooms-a24-developing-feature-based-on-viral-horror-shorts-1235249413/ |access-date=February 6, 2023 |website=[[Deadline Hollywood]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250730211332/https://deadline.com/2023/02/the-backrooms-a24-developing-feature-based-on-viral-horror-shorts-1235249413/ |archive-date=July 30, 2025}}&lt;/ref&gt;

Glavno snimanje započelo je u [[Vancouver]]u u [[Kanada|Kanadi]] 7. srpnja 2025. pod radnim naslovom ''Effigy''.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Gittins |first=Susan |date=June 30, 2025 |title=A24 Horror Flick Backrooms With Chiwetel Ejiofor Starts Shooting in Vancouver |url=https://hollywoodnorthbuzz.com/2025/06/a24-horror-flick-backrooms-with-chiwetel-ejiofor-starts-shooting-in-vancouver.html |access-date=June 30, 2025 |website=Hollywood North Buzz |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250730210238/https://hollywoodnorthbuzz.com/2025/06/a24-horror-flick-backrooms-with-chiwetel-ejiofor-starts-shooting-in-vancouver.html |archive-date=July 30, 2025}}&lt;/ref&gt; Snimanje je završeno 14. kolovoza 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Effigy - ACFC West, Local 2020 Unifor |url=https://www.acfcwest.com/current-productions/effigy/ |access-date=August 16, 2025 |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250719110849/https://www.acfcwest.com/current-productions/effigy/ |archive-date=July 19, 2025}}&lt;/ref&gt;

Glazbu za film skladali su [[Edo Van Breemen]] i Kane Parsons.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Edo Van Breemen &amp; Kane Parsons Scoring A24's 'Backrooms'|url=https://filmmusicreporter.com/2026/03/19/edo-van-breemen-kane-parsons-scoring-a24s-backrooms/|website=Film Music Reporter|access-date=March 19, 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Izlazak==

Backrooms je imao premijeru u kinu ''Aero Theatre'' u [[Santa Monica, Kalifornija|Santa Monici]] 7. svibnja 2026.,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.americancinematheque.com/now-showing/backrooms-5-7-26/|title=BACKROOMS|work=[[American Cinematheque]]|access-date=May 27, 2026|language=en|archive-date=May 27, 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260527190855/https://www.americancinematheque.com/now-showing/backrooms-5-7-26/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a u kinima ga je [[A24]] objavio 29. svibnja 2026.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Squires |first=John |date=February 23, 2026 |title='Backrooms' Poster – A24's Liminal Horror Movie Will Release in Theaters This May |url=https://bloody-disgusting.com/movie/3937191/backrooms-poster-a24s-liminal-horror-movie-will-release-in-theaters-this-may/ |access-date=February 23, 2026 |website=[[Bloody Disgusting]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260522194325/https://bloody-disgusting.com/movie/3937191/backrooms-poster-a24s-liminal-horror-movie-will-release-in-theaters-this-may/ |archive-date=May 22, 2026}}&lt;/ref&gt; U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] izašao je 27. svibnja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Backrooms premieres first in South Korea, reimagines YouTube horror for cinema |url=https://biz.chosun.com/en/en-entertainment/2026/05/21/KMR273K4GFF5TPVWUBYXMDA2LI/ |website=ChosunBiz |access-date=27 May 2026 |date=May 21, 2026 |language=en |archive-date=May 27, 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260527175615/https://biz.chosun.com/en/en-entertainment/2026/05/21/KMR273K4GFF5TPVWUBYXMDA2LI/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
* {{Službena|https://a24films.com/films/backrooms|''Backrooms''}} na {{URL|https://a24films.com/|A24 Films}}
* {{Imdb|26657236}}

[[Kategorija:Američki filmovi 2020-ih]]
[[Kategorija:Horori]]
[[Kategorija:Znanstvenofantastični filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o paralelnim svemirima]]</text>
      <sha1>cb0s0o2a633xdgjcc6ksnxs15h3g1dr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479501</id>
      <parentid>7479500</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T09:50:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7479501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11382" sha1="4z5ajayb5gf91792dqjkc3caavqe6dc" xml:space="preserve">{{Infookvir film
| bg_color           = 
| naslov filma       = Backrooms
| slika              = Backrooms (film) poster.jpg
| veličina slike     = 
| opis slike         = Plakat filma
| naslov originala   = 
| režija             = [[Kane Parsons]]
| izvršni producent  = 
| producenti         = {{Plainlist|
* [[James Wan]]
* Michael Clear
* [[Roberto Patino]]
* [[Shawn Levy]]
* Dan Cohen
* [[Dan Levine]]
* [[Osgood Perkins]]
* Chris Ferguson
* [[Peter Chernin]]
* [[Jenno Topping]]
* Kori Adelson
}}
| scenarij           = Will Soodik
| priča              = 
| pripovjedač        = 
| zasnovano          = ''[[Backrooms (web serija)|Backrooms]]''
| glavne uloge       = {{Plainlist|
* [[Chiwetel Ejiofor]]
* [[Renate Reinsve]]
* [[Mark Duplass]]
* [[Finn Bennett]]
* [[Lukita Maxwell]]
}}
| glazba             = {{Plainlist|
* [[Edo Van Breemen]]
* Kane Parsons
}}
| snimatelj          = 
| montaža            = Greg Ng
| scenografija       = Jeremy Cox
| kostimografija     = 
| studio             = {{Plainlist|
* [[21 Laps Entertainment]]
* [[Atomic Monster]]
* [[Chernin Entertainment]]
* Phobos
}}
| distributer        = [[A24]]
| godina             = 29. svibnja 2026.
| trajanje           = 110 minuta&lt;ref&gt;{{Cite web |date=May 11, 2026 |title=''Backrooms'' (15) |url=https://www.bbfc.co.uk/release/backrooms-q29sbgvjdglvbjpwwc0xmte2mtiw |access-date=May 12, 2026 |publisher=[[BBFC]] |language=en}}&lt;/ref&gt;
| država             = {{Z|SAD}} [[SAD]]
| jezik              = [[Engleski jezik|engleski]]
| žanr               = {{Plainlist|
*[[Znanstvenofantastični film|znanstvenofantastični]]
*[[Horor film|horor]]
}}
| budžet             = 10 milijuna [[Američki dolar|USD]]&lt;ref name=&quot;VarietyBudget&quot;&gt;{{Cite web |last=Rubin |first=Rebecca |date=May 27, 2026 |title=Box Office: A24's 'Backrooms' Aims for Record $45 Million-Plus Opening Weekend, Continuing Hot Streak for Low-Budget Horror |url=https://variety.com/2026/film/box-office/backrooms-box-office-opening-weekend-projections-a24-record-1236759146/ |access-date=May 27, 2026 |website=[[Variety (časopis)|Variety]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260527232416/https://variety.com/2026/film/box-office/backrooms-box-office-opening-weekend-projections-a24-record-1236759146/ |archive-date=May 27, 2026}}&lt;/ref&gt;
| zarada             = 226.3 milijuna [[Američki dolar|USD]]&lt;ref name=&quot;NUM&quot;&gt;{{Cite web |title=Backrooms - Financial Information|url=https://www.the-numbers.com/movie/Backrooms-(2026) |access-date=May 29, 2026 |website=The Numbers |language=en}}&lt;/ref&gt;
| prethodni          = 
| sljedeći           = 
| web stranica       = 
| imdb_id            = 26657236
| havc_id            =
}}

'''''Backrooms''''' je američki [[Znanstvenofantastični film|znanstvenofantastični]] [[horor film]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-02-24 |title=Enter The BACKROOMS In First Teaser For A24's Liminal Sci-Fi Horror Movie |url=https://www.fangoria.com/backrooms-first-teaser-a24/ |access-date=2026-03-04 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=TMB |date=2026-02-24 |title=Discover the Chilling Backrooms Release Date and First Poster from A24 |url=https://www.themovieblog.com/2026/02/discover-the-chilling-backrooms-release-date-and-first-poster-from-a24/ |access-date=2026-03-04 |website=The Movie Blog |language=en-US}}&lt;/ref&gt; iz 2026. godine u režiji [[Kane Parsons|Kanea Parsonsa]] i prema scenariju Willa Soodika.&lt;ref&gt;{{cite web |title=''Backrooms'' - WGA Directory |url=https://directories.wga.org/project/1271535/backrooms/ |website=[[Writers Guild of America]] |access-date=March 31, 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt; Film je temeljen na Parsonsovoj [[Backrooms (web serija)|web seriji]] i inspiriran je [[Creepypasta|creepypastom]] &quot;[[The Backrooms|Backrooms]]&quot;. U filmu glume [[Chiwetel Ejiofor]], [[Renate Reinsve]], [[Mark Duplass]], [[Finn Bennett]] i [[Lukita Maxwell]]. Radnja prati Clarka, vlasnika trgovine namještajem, i njegovu psihologinju Mary, koji otkrivaju dimenziju naizgled beskrajnih [[Liminalni prostor|liminalnih prostora]] kojima se pristupa kroz podrum trgovine.

Backrooms je imao premijeru u kinu ''Aero Theatre'' u [[Santa Monica, Kalifornija|Santa Monici]] 7. svibnja 2026., a u kinima ga je [[A24]] objavio 29. svibnja 2026. Film je dobio pozitivne kritike i zaradio je 226.3 milijuna dolara, ostvarivši najveću premijeru u povijesti studija A24, čime je Parsons postao najmlađi redatelj koji je dostigao prvo mjesto na blagajnama.

==Glumci==

* [[Chiwetel Ejiofor]] kao Clark, vlasnik trgovine namještajem&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Gillis |first=Drew |date=March 31, 2026 |title=The 'Backrooms' get some characters in full trailer |url=https://www.avclub.com/backrooms-a24-full-trailer |access-date=April 1, 2026 |website=[[The AV Club]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260401102527/https://www.avclub.com/backrooms-a24-full-trailer |archive-date=April 1, 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.dreadcentral.com/trailer/566890/backrooms-viral-marketing-campaign-airs-authentic-local-tv-commercial-for-capn-clarks-ottoman-empire/ |title='Backrooms' Viral Marketing Campaign Airs Authentic Local TV Commercial for Cap'n Clark's Ottoman Empire! |last=Miska |first=Brad |website=[[Dread Central]] |date=April 4, 2026 |access-date=April 5, 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Renate Reinsve]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast&quot;&gt;{{Cite web |url=https://deadline.com/2026/03/backrooms-trailer-chiwetel-ejifor-renate-reinsve-1236770017/ |title='Backrooms' Trailer: Chiwetel Ejifor &amp; Renate Reinsve Find Horrifying New Meaning In &quot;Everything Must Go&quot; |last=Pedersen |first=Eric |website=[[Deadline Hollywood]] |date=March 31, 2026 |access-date=April 5, 2026 |language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Mark Duplass]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast&quot;/&gt;
* [[Finn Bennett]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast&quot;/&gt;
* [[Lukita Maxwell]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast&quot;/&gt;
* [[Avan Jogia]]&lt;ref name=&quot;deadline-cast2&quot;&gt;{{Cite web |last=D'Alessandro |first=Anthony |date=July 10, 2025 |title=Mark Duplass, Finn Bennett, Lukita Maxwell &amp; Avan Jogia Join A24 &amp; Chernin Entertainment Sci-Fi Horror Pic 'The Backrooms' |url=https://deadline.com/2025/07/mark-duplass-finn-bennett-lukita-maxwell-avan-jogia-join-a24-chernin-entertainment-sci-fi-horror-pic-the-backrooms-1236453956/ |access-date=July 10, 2025 |website=[[Deadline Hollywood]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250730205910/https://deadline.com/2025/07/mark-duplass-finn-bennett-lukita-maxwell-avan-jogia-join-a24-chernin-entertainment-sci-fi-horror-pic-the-backrooms-1236453956/ |archive-date=July 30, 2025}}&lt;/ref&gt;

==Produkcija==

Dana 7. siječnja 2022., [[Kane Parsons]] je počeo objavljivati ​​video seriju pod nazivom [[Backrooms (web serija)|Backrooms]] na svom [[YouTube]] kanalu Kane Pixels, a koncept je temeljen na [[The Backrooms|istoimenoj internetskoj creepypasti]].&lt;ref name=&quot;Parsons-2022a&quot;&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=H4dGpz6cnHo |title=The Backrooms (Found Footage) |date=2022-01-07 |publisher=Kane Pixels |access-date=2022-01-31 |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220130174908/https://www.youtube.com/watch?v=H4dGpz6cnHo |archive-date=2022-01-30}}&lt;/ref&gt; U veljači 2023. najavljena je filmska adaptacija kao zajednička produkcija između [[A24]], [[Chernin Entertainment]]a, [[Atomic Monster]]a i [[21 Laps Entertainment]]a, a Parsons će režirati.&lt;ref name=&quot;Works&quot;&gt;{{Cite web |last=Grobar |first=Matt |date=February 6, 2023 |title='The Backrooms' Horror Film Based On Viral Shorts By 17-Year-Old Kane Parsons In Works At A24, Atomic Monster, Chernin &amp; 21 Laps |url=https://deadline.com/2023/02/the-backrooms-a24-developing-feature-based-on-viral-horror-shorts-1235249413/ |access-date=February 6, 2023 |website=[[Deadline Hollywood]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250730211332/https://deadline.com/2023/02/the-backrooms-a24-developing-feature-based-on-viral-horror-shorts-1235249413/ |archive-date=July 30, 2025}}&lt;/ref&gt;

Glavno snimanje započelo je u [[Vancouver]]u u [[Kanada|Kanadi]] 7. srpnja 2025. pod radnim naslovom ''Effigy''.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Gittins |first=Susan |date=June 30, 2025 |title=A24 Horror Flick Backrooms With Chiwetel Ejiofor Starts Shooting in Vancouver |url=https://hollywoodnorthbuzz.com/2025/06/a24-horror-flick-backrooms-with-chiwetel-ejiofor-starts-shooting-in-vancouver.html |access-date=June 30, 2025 |website=Hollywood North Buzz |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250730210238/https://hollywoodnorthbuzz.com/2025/06/a24-horror-flick-backrooms-with-chiwetel-ejiofor-starts-shooting-in-vancouver.html |archive-date=July 30, 2025}}&lt;/ref&gt; Snimanje je završeno 14. kolovoza 2025.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Effigy - ACFC West, Local 2020 Unifor |url=https://www.acfcwest.com/current-productions/effigy/ |access-date=August 16, 2025 |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250719110849/https://www.acfcwest.com/current-productions/effigy/ |archive-date=July 19, 2025}}&lt;/ref&gt;

Glazbu za film skladali su [[Edo Van Breemen]] i Kane Parsons.&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Edo Van Breemen &amp; Kane Parsons Scoring A24's 'Backrooms'|url=https://filmmusicreporter.com/2026/03/19/edo-van-breemen-kane-parsons-scoring-a24s-backrooms/|website=Film Music Reporter|access-date=March 19, 2026|language=en}}&lt;/ref&gt;

==Izlazak==

Backrooms je imao premijeru u kinu ''Aero Theatre'' u [[Santa Monica, Kalifornija|Santa Monici]] 7. svibnja 2026.,&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.americancinematheque.com/now-showing/backrooms-5-7-26/|title=BACKROOMS|work=[[American Cinematheque]]|access-date=May 27, 2026|language=en|archive-date=May 27, 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260527190855/https://www.americancinematheque.com/now-showing/backrooms-5-7-26/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; a u kinima ga je [[A24]] objavio 29. svibnja 2026.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Squires |first=John |date=February 23, 2026 |title='Backrooms' Poster – A24's Liminal Horror Movie Will Release in Theaters This May |url=https://bloody-disgusting.com/movie/3937191/backrooms-poster-a24s-liminal-horror-movie-will-release-in-theaters-this-may/ |access-date=February 23, 2026 |website=[[Bloody Disgusting]] |language=en |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20260522194325/https://bloody-disgusting.com/movie/3937191/backrooms-poster-a24s-liminal-horror-movie-will-release-in-theaters-this-may/ |archive-date=May 22, 2026}}&lt;/ref&gt; U [[Južna Koreja|Južnoj Koreji]] izašao je 27. svibnja.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Backrooms premieres first in South Korea, reimagines YouTube horror for cinema |url=https://biz.chosun.com/en/en-entertainment/2026/05/21/KMR273K4GFF5TPVWUBYXMDA2LI/ |website=ChosunBiz |access-date=27 May 2026 |date=May 21, 2026 |language=en |archive-date=May 27, 2026 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260527175615/https://biz.chosun.com/en/en-entertainment/2026/05/21/KMR273K4GFF5TPVWUBYXMDA2LI/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
* {{Službena|https://a24films.com/films/backrooms|''Backrooms''}} na {{URL|https://a24films.com/|A24 Films}}
* {{Imdb|26657236}}

[[Kategorija:Američki filmovi 2020-ih]]
[[Kategorija:Horori]]
[[Kategorija:Znanstvenofantastični filmovi]]
[[Kategorija:Filmovi o paralelnim svemirima]]</text>
      <sha1>4z5ajayb5gf91792dqjkc3caavqe6dc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP</title>
    <ns>10</ns>
    <id>811533</id>
    <revision>
      <id>7479342</id>
      <parentid>7475154</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:13:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7479342</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2277" sha1="3evday19doe6z33fpsoqnkbuome0lna" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Sastav Bosna i Hercegovina 2026 SP
| naslov = [[Bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sastav Bosne i Hercegovine&lt;/span&gt;]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;SP 2026.&lt;/span&gt;]]
| slika  = [[Slika:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|50px]]
| naslov-style = background:#002395; color:white; border: 1px solid #FECB00;
| popis-style  = text-align:center;

| popis1 = &lt;div&gt;
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nikola Vasilj|Vasilj]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nihad Mujakić|Mujakić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dennis Hadžikadunić|Hadžikadunić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Tarik Muharemović|Muharemović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Sead Kolašinac|Kolašinac]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Benjamin Tahirović|Tahirović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Amar Dedić|Dedić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Armin Gigović|Gigović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Samed Baždar|Baždar]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ermedin Demirović|Demirović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Edin Džeko|Džeko]]&amp;nbsp;{{kapetan}}&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Mladen Jurkas|Jurkas]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Bašić|Bašić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ivan Šunjić|Šunjić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Amar Memić|Memić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Amir Hadžiahmetović|Hadžiahmetović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dženis Burnić|Burnić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nikola Katić|Katić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Kerim Alajbegović|Alajbegović]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Esmir Bajraktarević|Bajraktarević]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Stjepan Radeljić|Radeljić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Martin Zlomislić|Zlomislić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Haris Tabaković|Tabaković]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Arjan Malić|Malić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jovo Lukić|Lukić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;26&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ermin Mahmić|Mahmić]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;izbornik:&lt;/small&gt; [[Sergej Barbarez|Barbarez]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Bosna i Hercegovina]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>3evday19doe6z33fpsoqnkbuome0lna</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav Japan 2026 SP</title>
    <ns>10</ns>
    <id>811537</id>
    <revision>
      <id>7479347</id>
      <parentid>7475162</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:17:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7479347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2083" sha1="pmj5kefxkm97quv9sxyqwebflib10c7" xml:space="preserve">{{Navigacija
|naziv=Sastav Japan 2026 SP
|naslov=[[Japanska nogometna reprezentacija|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sastav Japana&lt;/span&gt;]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;SP 2026.&lt;/span&gt;]]
|slika=[[Slika:Flag of Japan.svg|50px|border]]
|naslov-style=background:#0202FF; border:1px solid silver; color:white;
|popis-style=text-align:center;
|popis1=&lt;div&gt;
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Zion Suzuki|Z. Suzuki]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Yukinari Sugawara|Sugawara]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Shōgo Taniguchi|Taniguchi]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Kō Itakura|Itakura]]&amp;nbsp;{{kapetan}}&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Yūto Nagatomo|Nagatomo]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Shūto Machino|Machino]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ao Tanaka|Tanaka]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Takefusa Kubo|Kubo]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Keisuke Gotō|Gotō]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ritsu Dōan|Dōan]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Daizen Maeda|Maeda]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Keisuke Ōsako|Ōsako]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Keito Nakamura|Nakamura]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Junya Itō|J. Itō]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Daichi Kamada|Kamada]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Tsuyoshi Watanabe|Watanabe]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Yuito Suzuki|Y. Suzuki]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ayase Ueda|Ueda]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Kōki Ogawa|Ogawa]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ayumu Seko|Seko]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Hiroki Itō|H. Itō]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Takehiro Tomiyasu|Tomiyasu]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Tomoki Hayakawa|Hayakawa]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Kaishū Sano|Sano]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Junnosuke Suzuki|J. Suzuki]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;26&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Kento Shiogai|Shiogai]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;izbornik:&lt;/small&gt; [[Hajime Moriyasu|Moriyasu]] 
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Japan]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>pmj5kefxkm97quv9sxyqwebflib10c7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav Haiti 2026 SP</title>
    <ns>10</ns>
    <id>811634</id>
    <revision>
      <id>7479345</id>
      <parentid>7475160</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:15:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7479345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2186" sha1="oae9pb1drgjjls7jzcm35tm518atdhf" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv  = Sastav Haiti 2026 SP
| naslov = [[Haićanska nogometna reprezentacija|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sastav Haitija&lt;/span&gt;]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;SP 2026.&lt;/span&gt;]]
| slika  = [[Slika:Flag of Haiti.svg|50px]]
| naslov-style = background:#00209F; color:white; border: 1px solid #D21034;
| popis-style  = text-align:center;

| popis1 = &lt;div&gt;
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Johny Placide|Placide]]&amp;nbsp;{{kapetan}}&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Carlens Arcus|Arcus]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Keeto Thermoncy|Thermoncy]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ricardo Adé|Adé]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Hannes Delcroix|Delcroix]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Carl Sainté|Sainté]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Derrick Etienne Jr.|Etienne]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Martin Expérience|Expérience]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Duckens Nazon|Nazon]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jean-Ricner Bellegarde|Bellegarde]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Louicius Deedson|Deedson]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Alexandre Pierre|A. Pierre]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Duke Lacroix|Lacroix]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Garven Metusala|Metusala]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Ruben Providence|Providence]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lenny Joseph|Joseph]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Danley Jean Jacques|Jean Jacques]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Wilson Isidor|Isidor]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Yassin Fortuné|Fortuné]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Frantzdy Pierrot|Pierrot]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josué Casimir|Casimir]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Jean-Kévin Duverne|Duverne]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Josué Duverger|Duverger]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Wilguens Paugain|Paugain]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Dominique Simon|Simon]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;26&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Woodensky Pierre|W. Pierre]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;izbornik:&lt;/small&gt; [[Sébastien Migné|Migné]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Haiti]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>oae9pb1drgjjls7jzcm35tm518atdhf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetsko prvenstvo u motociklizmu 1979. – 500cc</title>
    <ns>0</ns>
    <id>812566</id>
    <revision>
      <id>7479162</id>
      <parentid>7478199</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:09:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>/* Raspored utrka i osvajači postolja */ Utrke 9-10</comment>
      <origin>7479162</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23607" sha1="7ha2bmytf9zezvqw0b91e6owl5hz7gv" xml:space="preserve">{{radovi}} 

'''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]''' u klasi '''''500cc''''' za 1979. godinu je drugi put zaredom osvojio [[SAD|američki]] vozač [[Kenny Roberts]] na motociklu ''[[Yamaha|Yamaha YZR500]]'', za momčad ''Yamaha USA'' &lt;br&gt; 
Prvenstvo za proizvođače je osvojio ''[[Suzuki]]''. 

== Raspored utrka i osvajači postolja ==
1979. godine je bilo na rasporedu 13 trkačih vikenda ''[[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu|Svjetskog prvenstva]]'', te su na njih 12 vožene utrke u klasi ''500cc''.

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot; 
!{{abbr|rb|redni broj utrke u klasi u prvenstvu}} !!{{abbr|datum|datum održavanja utrke}} !!staza !!{{abbr|utrka|''Velika nagrada''}} !!width=&quot;10%&quot;|službeni naziv utrke !!{{abbr|pole poz.|1. startna pozicija}} !!{{abbr|motocikl|motocikl na 1. startnoj poziciji}} !!{{abbr|naj.krug|najbrži krug}} !!motocikl !!pobjednik !!motocikl !!drugoplasirani !!motocikl !!trećeplasirani !!motocikl !!{{abbr|izvj.|izvor ili izvještaj za utrku}} 
|-
|'''1. ||&lt;small&gt; 18. ožujka 1979. ||{{Z|VEN|1955}} San Carlos ||''VN Venecuele ||&lt;small&gt; ''Gran Premio de Venezuela de Motociclismo 
|{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki 
|{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;&gt; {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;&gt; {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 5. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 5. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;&gt; {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva  &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / VENEZUELA GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 5. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/venezuela-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / VEN / Race''], pristupljeno 5. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-venezuelan-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Venezuelan MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Venezuela_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Venezuela 1979''], pristupljeno 5. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''2. ||&lt;small&gt; 29. travnja 1979. ||{{Z|AUT}} Salzburgring ||''VN Austrije ||&lt;small&gt; ''Austrian Grand Prix - Großer Preis von Österreich  
|{{Z|VEN|1955}} Johnny Cecotto ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha 
|{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/austrian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / AUT / Race''], pristupljeno 5. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-austrian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Austrian MotoGP''], pristupljeno 5. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/salzburg790429.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 2 / Salzburgring''], preuzeto 5. lipnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Oostenrijk_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Oostenrijk 1979''], pristupljeno 5. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''3. ||&lt;small&gt; 6. svibnja 1979. ||{{Z|NJE}} Hockenheimring ||''VN Njemačke ||&lt;small&gt; ''Großer Preis von Deutschland 
|{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha 
|{{Z|NIZ}} '''Wil Hartog ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/wger/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / WEST GERMANY GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 8. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/west-germany-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FRG / Race''], pristupljeno 8. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-german-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 German MotoGP''], pristupljeno 8. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/hockenheim790506.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 3 / Hockenheimring''], preuzeto 8. lipnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Duitsland_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Duitsland 1979''], pristupljeno 8. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''4. ||&lt;small&gt; 13. svibnja 1979. ||{{Z|ITA}} [[Autodrom Enzo e Dino Ferrari|Imola (Dino Ferrari)]] ||''VN Nacija ||&lt;small&gt; ''57° Gran Premio delle Nazioni 
|{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha 
|{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|UK}}{{Z|SJI}} Tom Herron ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/nat/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / NATIONS GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 8. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/nations-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / NAT / Race''], pristupljeno 8. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-nations-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Nations MotoGP''], pristupljeno 8. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_der_Naties_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace der Naties 1979''], pristupljeno 8. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''5. ||&lt;small&gt; 20. svibnja 1979. ||{{Z|ŠPA}} Jarama ||''VN Španjolske ||&lt;small&gt; ''XXIX Gran Premio de España / Trofeo de Primavera &quot;El Corte Inglés&quot; 
|{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha 
|{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki ||{{Z|SAD}} Mike Baldwin ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/spa/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SPANISH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 9. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/spanish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / ESP / Race''], pristupljeno 9. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-spanish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Spanish MotoGP''], pristupljeno 9. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Spanje_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Spanje 1979''], pristupljeno 9. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''6. ||&lt;small&gt; 17. lipnja 1979. ||{{Z|JUG}}{{Z|HRV}} [[Automotodrom Grobnik|Grobnik]] ||''[[Velika nagrada Jadrana (motociklizam)|VN Jugoslavije]] ||&lt;small&gt; ''Velika Nagrada Jugoslavije 
|{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha 
|{{Z|SAD}} '''Kenny Roberts ||'''Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki ||{{Z|ITA}} Franco Uncini ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/jug/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / YUGOSLAVIAN GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 9. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/yugoslavian-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / YUG / Race''], pristupljeno 9. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-yugoslavian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Yugoslavian MotoGP''], pristupljeno 9. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/grobnik790617.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 6 / Grobnik''], preuzeto 9. lipnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Joegoslavi%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Joegoslavië 1979''], pristupljeno 9. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''7. ||&lt;small&gt; 23. lipnja 1979.||{{Z|NIZ}} Assen ||''VN Nizozemske ||&lt;small&gt; ''Dutch TT 1979 / Grote Prijs van Nederland der KNMV 
|{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|ITA}} Virginio Ferrari ||Suzuki 
|{{Z|ITA}} '''Virginio Ferrari ||'''Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ned/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / DUTCH TT 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 10. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/dutch-tt/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / NLD / Race''], pristupljeno 10. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-dutch-tt-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Dutch TT MotoGP''], pristupljeno 10. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/assen790623.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 7 / TT Circuit Assen''], preuzeto 10. lipnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/TT_Assen_1979 nl.wikipedia.org, ''TT Assen 1979''], pristupljeno 10. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''8. ||&lt;small&gt; 1. srpnja 1979. ||{{Z|BEL}} [[Staza Spa-Francorchamps|Spa-Francorchamps]] ||''VN Belgije ||&lt;small&gt; ''G.P. Moto 1979 
|{{Z|VEN|1955}} Johnny Cecotto ||Yamaha ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha 
|{{Z|NZL}} '''Dennis Ireland ||'''Suzuki ||{{Z|AUS}} Kenny Blake ||Yamaha ||{{Z|UK}} Gary Lingham ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/belgium-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / BEL / Race''], pristupljeno 10. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-belgian-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Belgium MotoGP''], pristupljeno 10. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/spa790701.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 8 / Spa-Francorchamps''], preuzeto 10. lipnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Belgi%C3%AB_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van België 1979''], pristupljeno 10. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''9. ||&lt;small&gt; 22. srpnja 1979. ||{{Z|ŠVE}} Karlskoga ||''VN Švedske ||&lt;small&gt; ''Grand Prix of Sweden 1979 
|{{Z|SAD}} Kenny Roberts ||Yamaha ||{{Z|NIZ}} Wil Hartog ||Suzuki 
|{{Z|UK}} '''Barry Sheene ||'''Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/swe/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SWEDISH GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 12. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/swedish-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / SWE / Race''], pristupljeno 12. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-swedish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Swedish MotoGP''], pristupljeno 12. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/karlskoga790722.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 9 / Karlskoga Motorstadion''], preuzeto 12. lipnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Zweden_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Zweden 1979''], pristupljeno 12. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|'''10. ||&lt;small&gt; 29. srpnja 1979. ||{{Z|FIN}} Imatra ||''VN Finske ||&lt;small&gt; ''18. Imatranajo 
|{{Z|NIZ}} Boet van Dulmen ||Suzuki ||{{Z|NIZ}} Jack Middelburg ||Suzuki 
|{{Z|NIZ}} '''Boet van Dulmen ||'''Suzuki ||{{Z|SAD}} Randy Mamola ||Suzuki ||{{Z|UK}} Barry Sheene ||Suzuki 
|&lt;ref name=&quot;pilotegp_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;jumpingjack_1979&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_GP&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;racingmemo_1979_500cc&quot;/&gt; &lt;ref name=&quot;MA-de_1979&quot;/&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/fin/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / SFINLAND GRAND PRIX 1979 / 500cc / RAC''], pristupljeno 12. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://motorsportstats.com/results/fim-motogp-world-championship/1979/finland-grand-prix/classification/race motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / FIN / Race''], pristupljeno 12. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/races/1979-finnish-motogp/ motorsportmagazine.com, ''1979 Finnish MotoGP''], pristupljeno 12. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; [https://www.progcovers.com/motor/imatra790729.jpg progcovers.com, ''1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes / Round 10 / Imatranajo''], preuzeto 12. lipnja 2026. &lt;/ref&gt; &lt;ref&gt; {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Grand_Prix-wegrace_van_Finland_1979 nl.wikipedia.org, ''Grand Prix-wegrace van Finland 1979''], pristupljeno 12. lipnja 1979. &lt;/ref&gt; 
|-

|}
&lt;!-- 
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||| 
--&gt;
&lt;small&gt; 
''VN Njemačke'' - također navedena kao ''VN Zapadne Njemačke'' &lt;br&gt; 
''VN Nacija'' - također navedena kao ''VN Italije'' &lt;br&gt; 
''VN Nizozemske'' – također navedena kao ''Dutch TT'', odnosno ''TT Assen'' &lt;br&gt; 
''VN Belgije'' – zbog loših sigurnosnih uvjeta i klizave nove asfaltne podloge na stazi, utrku su bojkotirale tvorničke momčadi i većina vozača &lt;br&gt; 
''VN Finske'' – također navedena kao Imatranajo 
&lt;/small&gt;

== Poredak za vozače ==
; Sustav bodovanja 
Bodove je osvajalo prvih 10 vozača u utrci. 

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. 
|-
!bodovi 
|15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

&lt;!-- 
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!vozač !!konstruktor !!{{abbr|bm|broj motocikla}} !!momčad (tim) !!motocikl !!bodova 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|||||||||||||||||
--&gt; 

== Poredak za konstruktore ==
; Sustav bodovanja 
Bodove za proizvođača osvaja najbolje plasirani motocikl proizvođača među prvih 10 u utrci.

{| class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;font-size: 85%; text-align:center&quot; 
|-
!pozicija u utrci  
|bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|'''2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|'''3. ||'''4. ||'''5. ||'''6. ||'''7. ||'''8. ||'''9. ||'''10. 
|-
!bodovi 
|15 ||12 ||10 ||8 ||6 ||5 ||4 ||3 ||2 ||1
|-
|}

'''''[[Suzuki]]''''' prvak u poretku konstruktora. &lt;ref&gt; {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE%20CONST.htm racingmemo.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO / Championnats du Monde des constructeurs], pristupljeno 28. kolovoza 2026. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://www.europark.com/ny-gpdat/ny-c500m.htm europark.com, ''WORLD CHAMPIONS / 500 / MotoGP Manufacturer''], pristupljeno 28. kolovoza 2026. &lt;/ref&gt; 

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot; 
!mj. !!konstruktor !!bod 
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|'''1. ||{{Z|JAP}} '''[[Suzuki]] ||&lt;center&gt; '''165 
|- bgcolor=&quot;silver&quot; 
|'''2. ||{{Z|JAP}} '''[[Yamaha]] ||&lt;center&gt; '''138 
|- bgcolor=&quot;goldenrod&quot; 
|'''3. ||{{Z|ITA}} '''Morbidelli ||&lt;center&gt; '''2 
|-
|} 
&lt;small&gt; u ljestvici konstruktori koji su osvojili bodove u prvenstvu &lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[Svjetsko prvenstvo u motociklizmu]]

== Vanjske poveznice == 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com motogp.com] 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.free.fr/MOTO-GP-CH%20MONDE.htm racingmemo.free.fr, ''LES CHAMPIONNATS DU MONDE DE VITESSE MOTO''] 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/2024 motorsportstats.com, ''MotoGP''] 
* {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20231207001348/http://www.pilotegpmoto.com/ pilotegpmoto.com], wayback  
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725172956/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_Index.htm jumpingjack.nl, ''Alle Grand-Prix uitslagen en bijzonderheden, van 1973 (het jaar dat Jack begon met racen) tot heden.''], wayback  
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20221125153143/https://www.motorsport-archive.com/results/series/36 motorsport-archive.com, ''World 500ccm Championship :: Overview''] wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.the-sports.org/moto-moto-gp-presentation-medal-winners-sup405.html the-sports.org, ''Moto - Moto GP - Prize list''] 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/series/motogp/ motorsportmagazine.com, ''World Motorcycle Championship / MotoGP''] 
* {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/motorcycle-championships-world/ motorsporttop20.com, ''Motorcycle Championships''] 
* {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/fimgrandprix.html progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / FIM Grand Prix World Championship Programmes / 500cc Class / MotoGP''] 
* {{ita icon}} [https://it.wikipedia.org/wiki/Risultati_del_motomondiale_1979 it.wikipedia.org, ''Risultati del motomondiale 1979''] 
* {{es icon}} [https://es.wikipedia.org/wiki/Temporada_1979_del_Campeonato_del_Mundo_de_Motociclismo es.wikipedia.org, ''Temporada 1979 del Campeonato del Mundo de Motociclismo''] 
* {{deu icon}} [https://de.wikipedia.org/wiki/Motorrad-Weltmeisterschaft_1979 de.wikipedia.org, ''Motorrad-Weltmeisterschaft 1979''] 
* {{nld icon}} [https://nl.wikipedia.org/wiki/Wereldkampioenschap_wegrace_1979 nl.wikipedia.org, ''Wereldkampioenschap wegrace 1979''] 

== Izvori == 
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/gp-results/1979/ven/500cc/rac/classification motogp.com, ''Results / 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.motogp.com/en/world-standing/1979/500cc/championship-standings motogp.com, ''Standings / 1979 / Riders' Standings / Championship Standings 1979 / 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/summary/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Summary''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/calendar/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Calendar''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/standings/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Standings''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{en icon}} [https://motorsportstats.com/series/fim-motogp-world-championship/results/1979 motorsportstats.com, ''MotoGP / 1979 / Results''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-classements_79-500.htm racingmemo.free.fr, ''CHAMPIONNAT DU MONDE DE VITESSE MOTO - CLASSEMENTS COMPLETS - 1979 - 500cc''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{fra icon}} [http://racingmemo.fr/MOTO-GP-1979.htm racingmemo.free.fr, ''Les Championnats du Monde de Courses sur Route / L'année 1979''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{fra icon}} [https://web.archive.org/web/20220329142718/http://www.pilotegpmoto.com/gp-1979.pdf pilotegpmoto.com, ''GP 1979''], wayback arhiva 
* {{nld icon}} [https://web.archive.org/web/20150725170949/http://www.jumpingjack.nl/GP-races_1979_heden.htm jumpingjack.nl, ''1979 - GP''], wayback arhiva 
* {{en icon}} [https://www.motorsportmagazine.com/database/championships/1979-world-motorcycle-championship/ motorsportmagazine.com, ''1979 World Motorcycle Championship''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{deu icon}} [https://web.archive.org/web/20160902001506/http://www.motorrad-autogrammkarten.de/motorradsport-statistik/grand-prix-wm-podium/year_stat/1979.html motorrad-autogrammkarten.de, ''Grand Prix Motorrad Weltmeisterschaft Podium / 1979''], wayback arhiva  
* {{en icon}} [https://global.yamaha-motor.com/race/wgp-50th/race_archive/season1970_79/1979/ global.yamaha-motor.com, ''1979 / Roberts takes consecutive title''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
* {{en icon}} [http://motorsporttop20.com/wp-content/uploads/2025/11/2.500cc-MotoGP.pdf motorsporttop20.com, ''FICM 500cc GRAND PRIX EUROPEAN CHAMPIONSHIP (1938-39) / FIM 500cc GRAND PRIX WORLD CHAMPIONSHIP (1949-2001) / FIM MOTO GP WORLD CHAMPIONSHIP (since 2002)''], objavljeno u studenom 2025., preuzeto 28. svibnja 2026. 
* {{en icon}} [https://www.progcovers.com/motor/500cc1979.php progcovers.com, ''Motor Racing Programme Covers / 1979 500cc Class (FIM Grand Prix World Championship) Programmes''], pristupljeno 28. svibnja 2026. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu}}
{{Svjetski prvaci u MotoGP/500cc}}

[[Kategorija:Sezone Svjetskog prvenstva u motociklizmu – 500cc|1979 1 500cc]]</text>
      <sha1>7ha2bmytf9zezvqw0b91e6owl5hz7gv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Lipanj 2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>813057</id>
    <revision>
      <id>7479512</id>
      <parentid>7479129</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:30:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Svjetski savez za interlingu */ novi odlomak</comment>
      <origin>7479512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5530" sha1="euw5d3ccyasc3t0zekim4spwb2driba" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Frekvencija (2000.)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Frekvencija (2000.)
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = Što bi trebali s člankom koji je čitav napisan an AI-ju? Svakako ga treba preraditi otpočetka
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 14:37, 3. lipnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} bez bris, nije za GIP. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 15:20, 3. lipnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Angelina Banović-Markovska]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Angelina Banović-Markovska
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = prethodno brisano zbog neispunjavanja kriterija. Molim administratore da onemoguće daljnje stvaranje članka
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 22:12, 4. lipnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Villa Mercedes (Jezero Como)]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Villa Mercedes (Jezero Como)
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = bez izvora, izbjegavanje blokade (čarapko)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 22:13, 4. lipnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Jugoslavizacija]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Jugoslavizacija
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = bez iuvora, neenciklopedijski stil
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 23:23, 6. lipnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
Pojam je legitiman (postojala je i ''sovjetizacija'' kao ''de facto'' porusivanje odn. rusijanizacija neruskih predjela SSSR–a). Možda uklopiti u [[jugoslavenstvo]], [[Jugoslaveni]] i [[jugounitarizam]]. Navedeni članak i pregled HIC–a mogu se uklopiti i izvorovati.

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Antonia Darder]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Antonia Darder
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni strojni prijevod
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 00:46, 7. lipnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{komentar}} vidim sada da je bilo i prethodno brisano.  – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:46, 7. lipnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Mikrografija]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Mikrografija
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = jako kratko, izlazi iz popisa neophođenih izmjena. Hrvatska enciklopedija navodi drugačije (ili dodatna) značenja riječi, ali mi se članak trenutno ne učitava (problemi sa serverima). Trebamo navesti sva značenja te srediti članak (izvori, kategroije, poveznice na druge oprojekte)
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 14:27, 8. lipnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
[https://www.enciklopedija.hr/clanak/mikrografija Link na HE]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:27, 8. lipnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Meho Alić-Partić]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Meho Alić-Partić
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni, neenciklopedijski članak
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:02, 12. lipnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Svjetski savez za interlingu]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Svjetski savez za interlingu
|predložio = {{Suradnikinfo|Etiktov|patroler}}
|razlog_brisanja = nepotrebno preusmjeravanje
|osporava = {{Suradnikinfo|Etiktov}}
|datum_i_vrijeme = 12:30, 13. lipnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>euw5d3ccyasc3t0zekim4spwb2driba</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Sastav Argentina 2026 SP</title>
    <ns>10</ns>
    <id>813165</id>
    <revision>
      <id>7479343</id>
      <parentid>7478307</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:15:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7479343</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2251" sha1="7mk73cq9xluwyitk4qdvfexu25kkngx" xml:space="preserve">{{Navigacija
|style = width:100%;
|naslov-style = background:#75aadb; border:1px solid silver; color:white
|naziv  = Sastav Argentina 2026 SP
|naslov= [[Argentinska nogometna reprezentacija|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;Sastav Argentine&lt;/span&gt;]] na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Kanada, Meksiko i SAD 2026.|&lt;span style=&quot;color:white;&quot;&gt;SP 2026.&lt;/span&gt;]]
|iznad-style = text-align:center; background-color:transparent;
|slika = [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|50px|desno]]
|popis1 = &lt;div&gt; 
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Juan Musso|Musso]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Marcos Senesi|Senesi]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;3&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nicolás Tagliafico|Tagliafico]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;4&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Gonzalo Montiel|Montiel]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;5&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Leandro Paredes|Paredes]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;6&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lisandro Martínez|Li. Martínez]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;7&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Rodrigo De Paul|De Paul]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;8&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Valentín Barco|Barco]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;9&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Julián Álvarez|Álvarez]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;10&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lionel Messi|Messi]]&amp;nbsp;{{kapetan}}&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;11&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Giovani Lo Celso|Lo Celso]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;12&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Gerónimo Rulli|Rulli]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;13&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Cristian Romero|Romero]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;14&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Exequiel Palacios|Palacios]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;15&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nicolás González|González]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;16&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Thiago Almada|Almada]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;17&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Giuliano Simeone|Simeone]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;18&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nico Paz|Paz]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;19&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nicolás Otamendi|Otamendi]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;20&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Alexis Mac Allister|Mac Allister]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;21&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[José Manuel López|López]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;22&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Lautaro Martínez|La. Martínez]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;23&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Emiliano Martínez|E. Martínez]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;24&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Enzo Fernández|Fernández]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;25&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Facundo Medina|Medina]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;26&lt;/small&gt;&amp;nbsp;[[Nahuel Molina|Molina]]&amp;nbsp;•
&lt;small&gt;izbornik:&lt;/small&gt; [[Lionel Scaloni|Scaloni]]
&lt;/div&gt;
}}&lt;noinclude&gt;

[[Kategorija:Predlošci sastava nogometnih reprezentacija na SP 2026.|Argentina]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7mk73cq9xluwyitk4qdvfexu25kkngx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kamerunska linija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813266</id>
    <revision>
      <id>7479208</id>
      <parentid>7477941</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:01:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dopuna</comment>
      <origin>7479208</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4595" sha1="2xxksua2dvlzix6lli1le9fzjpi0cq7" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Kamerunska linija
| slika_panorama =Cameroon line.svg
| veličina_slike =320px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Geologija|Geološka]] karta Kamerunske linije&lt;center/&gt;
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]	
| lokacija_info  ={{Z+X|Kamerun}}	  	
}}

'''Kamerunska linija''' je naziv za niz [[vulkan]]a koji se protežu od [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] do [[sjeveroistok|sjeveroistočnog]] [[Kamerun]]a i [[Čad (jezero)|jezera Čad]]. Duga je nekih 1600 [[km]], i široka do 100 km.&lt;ref name=brit/&gt;

To je lanac [[stratovulkan]]a i vulkanskih polja koji se niže od juga prema sjeveru od vulkana [[Kamerun (kamerun)|Kamerun]], i [[Manengouba (kamerun)|Manengouba]], preko [[masiv]]a [[Bambouto (masiv)|Bambouto]] i [[Oku (masiv)||Oku]].

== Osobine i povijest==
Niz počinje [[otok|otocima]] [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]]; [[Annobón]], [[Otok svetoga Tome|Sveti Tome]], [[Otok Princip|Princip]] i [[Bioko]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://geosoc.fr/sommaires-et-resumes-geochronique/952-geochronique-091-septembre-2004-la-ligne-du-cameroun-diamant-quels-geologues-pour-demain-les-marbres-belges-sur-les-traces-des-dinosaures-la-sequestration-du-co2/file.html
 | title =''La ligne du Cameroun''
 | accessdate =2026-06-06
 | language=francuski
 | publisher=Géochronique}}&lt;/ref&gt;

Najstarije [[stijena|stijene]] datirane su na 70 [[milijun]]a godina. Devet vulkana duž linije je aktivno. Posljednja zabilježena erupcija dogodila se [[1982.]] na vulkanu [[Kamerun (vulkan)|Kamerun]].&lt;ref name=vol/&gt;

Prije otprilike 110 milijuna godina divovski [[rift]] razdvojio je ono što je danas postalo [[Afrika]] i [[Južna Amerika]], a počeo se formirati južni [[Atlantski ocean]]. Manji rift formirao se i unutar [[Afrička ploča|Afričke litosferne ploče]]. On je nazvan Korito Benue ([[Engleski jezik|engleski]]: Benue Trough), nalazi se sjeverno od Kamerunske linije i teče paralelno s njom. Prije otprilike 80 milijuna godina, tijekom pomicanja ploča, Afrička ploča rotirala se u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Tad se stvorio novi rift koji nije uspio razdvojiti Afričku ploču, ali je stvorio kanale koji su omogućili [[magma|magmi]] da konačno dođe do površine i formira vulkane Kamerunske linije.&lt;ref name=vol/&gt;

Zbunjujući događaj desio se [[1986.]], kad je veliki oblak [[otrov]]nog [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]], izbio iz [[Kratersko jezero|kraterskog jezera]] [[Nyos (jezero)|Nyos]].
Prva pretpostavka da je to nastalo zbog [[klizište|klizišta]], odbačena je, jer je CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u vodi stabilan, i njegovi slojevi se ne miješaju niti mijenjaju položaj. Odbačena je i druga [[hipoteza]] da je to uzrokovala vulkanska erupcija i lava na njegovom dnu.&lt;ref name=vol/&gt; 

Jezero Nyos je [[voda|vodom]] ispunjeno grlo starog vulkana, duboko je i [[lijevak|lijevkastog]] oblika. Iako više ne eruptira, još uvijek ispušta [[plin]]. Ugljikov dioksid ispuštan je izravno u najdublje vode jezera, gdje je ostao u [[Otopine|otopini]], slično kao što ugljikov dioksid ostaje u otopini u neotvorenom [[Gazirano piće|gaziranom piću]] ili [[Pivo|pivu]]. Na taj način i jezero je moglo nakupiti veliku količinu ugljikovog dioksida otopljenog u dubljoj vodi. To je bila stabilna situacija. Voda bogata ugljikovim dioksidom bila je nešto gušća od normalne vode u gornjim slojevima jezera, a težina vode iznad jezera zadržavala je ugljikov dioksid u otopini u dubljim dijelovima jezera.&lt;ref name=vol/&gt;

Međutim, priroda je odlučila poremetiti ravnotežu, ali na koji način, još nije jasno, jer ima neslaganja među [[Vulkanologija|vulkanolozima]]. Slažu se da je nekako dio te vode bogate ugljikovim dioksidom potisnut prema gore do točke gdje je [[tlak]] vode iznad bio niži i mjehurići ugljikovog dioksida mogli su se početi stvarati slično kao kada smanjite tlak u gaziranom piću otvaranjem boce i odjednom se počnu stvarati mjehurići. Ono oko čega se ne slažu je što je bio okidač za to. Većina smatra da je došlo do neke vrste klizišta, a manjina da se desila erupcija.&lt;ref name=vol&gt;{{cite web
 | url =https://volcano.oregonstate.edu/faq/what-known-about-volcanoes-cameroon
 | title =''What is known about the volcanoes of Cameroon?''
 | accessdate =2026-06-06
 | language=engleski
 | publisher=Volcano World}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}} 
== Vanjske poveznice ==

* [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0012821X85901141 ''The Cameroon line, West Africa, and its bearing on the origin of oceanic and continental alkali basalt''] {{en icon}}

[[Kategorija:Vulkanska polja]]</text>
      <sha1>2xxksua2dvlzix6lli1le9fzjpi0cq7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479211</id>
      <parentid>7479208</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:03:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479211</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4592" sha1="d71iviortj8afahya6ijdvprgx2db7b" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Kamerunska linija
| slika_panorama =Cameroon line.svg
| veličina_slike =320px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Geologija|Geološka]] karta Kamerunske linije&lt;center/&gt;
| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]	
| lokacija_info  ={{Z+X|Kamerun}}	  	
}}

'''Kamerunska linija''' je naziv za niz [[vulkan]]a koji se protežu od [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] do [[sjeveroistok|sjeveroistočnog]] [[Kamerun]]a i [[Čad (jezero)|jezera Čad]]. Duga je nekih 1600 [[km]], i široka do 100 km.&lt;ref name=brit/&gt;

To je lanac [[stratovulkan]]a i vulkanskih polja koji se niže od juga prema sjeveru od vulkana [[Kamerun (vulkan)|Kamerun]] i [[Manengouba (vulkan)|Manengouba]], preko [[masiv]]a [[Bambouto (masiv)|Bambouto]] i [[Oku (masiv)||Oku]].

== Osobine i povijest==
Niz počinje [[otok|otocima]] [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]]; [[Annobón]], [[Otok svetoga Tome|Sveti Tome]], [[Otok Princip|Princip]] i [[Bioko]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://geosoc.fr/sommaires-et-resumes-geochronique/952-geochronique-091-septembre-2004-la-ligne-du-cameroun-diamant-quels-geologues-pour-demain-les-marbres-belges-sur-les-traces-des-dinosaures-la-sequestration-du-co2/file.html
 | title =''La ligne du Cameroun''
 | accessdate =2026-06-06
 | language=francuski
 | publisher=Géochronique}}&lt;/ref&gt;

Najstarije [[stijena|stijene]] datirane su na 70 [[milijun]]a godina. Devet vulkana duž linije je aktivno. Posljednja zabilježena erupcija dogodila se [[1982.]] na vulkanu [[Kamerun (vulkan)|Kamerun]].&lt;ref name=vol/&gt;

Prije otprilike 110 milijuna godina divovski [[rift]] razdvojio je ono što je danas postalo [[Afrika]] i [[Južna Amerika]], a počeo se formirati južni [[Atlantski ocean]]. Manji rift formirao se i unutar [[Afrička ploča|Afričke litosferne ploče]]. On je nazvan Korito Benue ([[Engleski jezik|engleski]]: Benue Trough), nalazi se sjeverno od Kamerunske linije i teče paralelno s njom. Prije otprilike 80 milijuna godina, tijekom pomicanja ploča, Afrička ploča rotirala se u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Tad se stvorio novi rift koji nije uspio razdvojiti Afričku ploču, ali je stvorio kanale koji su omogućili [[magma|magmi]] da konačno dođe do površine i formira vulkane Kamerunske linije.&lt;ref name=vol/&gt;

Zbunjujući događaj desio se [[1986.]], kad je veliki oblak [[otrov]]nog [[Ugljikov(IV) oksid|ugljikov dioksid]], izbio iz [[Kratersko jezero|kraterskog jezera]] [[Nyos (jezero)|Nyos]].
Prva pretpostavka da je to nastalo zbog [[klizište|klizišta]], odbačena je, jer je CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; u vodi stabilan, i njegovi slojevi se ne miješaju niti mijenjaju položaj. Odbačena je i druga [[hipoteza]] da je to uzrokovala vulkanska erupcija i lava na njegovom dnu.&lt;ref name=vol/&gt; 

Jezero Nyos je [[voda|vodom]] ispunjeno grlo starog vulkana, duboko je i [[lijevak|lijevkastog]] oblika. Iako više ne eruptira, još uvijek ispušta [[plin]]. Ugljikov dioksid ispuštan je izravno u najdublje vode jezera, gdje je ostao u [[Otopine|otopini]], slično kao što ugljikov dioksid ostaje u otopini u neotvorenom [[Gazirano piće|gaziranom piću]] ili [[Pivo|pivu]]. Na taj način i jezero je moglo nakupiti veliku količinu ugljikovog dioksida otopljenog u dubljoj vodi. To je bila stabilna situacija. Voda bogata ugljikovim dioksidom bila je nešto gušća od normalne vode u gornjim slojevima jezera, a težina vode iznad jezera zadržavala je ugljikov dioksid u otopini u dubljim dijelovima jezera.&lt;ref name=vol/&gt;

Međutim, priroda je odlučila poremetiti ravnotežu, ali na koji način, još nije jasno, jer ima neslaganja među [[Vulkanologija|vulkanolozima]]. Slažu se da je nekako dio te vode bogate ugljikovim dioksidom potisnut prema gore do točke gdje je [[tlak]] vode iznad bio niži i mjehurići ugljikovog dioksida mogli su se početi stvarati slično kao kada smanjite tlak u gaziranom piću otvaranjem boce i odjednom se počnu stvarati mjehurići. Ono oko čega se ne slažu je što je bio okidač za to. Većina smatra da je došlo do neke vrste klizišta, a manjina da se desila erupcija.&lt;ref name=vol&gt;{{cite web
 | url =https://volcano.oregonstate.edu/faq/what-known-about-volcanoes-cameroon
 | title =''What is known about the volcanoes of Cameroon?''
 | accessdate =2026-06-06
 | language=engleski
 | publisher=Volcano World}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}} 
== Vanjske poveznice ==

* [https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/0012821X85901141 ''The Cameroon line, West Africa, and its bearing on the origin of oceanic and continental alkali basalt''] {{en icon}}

[[Kategorija:Vulkanska polja]]</text>
      <sha1>d71iviortj8afahya6ijdvprgx2db7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Interlingua</title>
    <ns>10</ns>
    <id>813324</id>
    <revision>
      <id>7479182</id>
      <parentid>7477012</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:55:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>POp</comment>
      <origin>7479182</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2380" sha1="78ds7hsambyp4j5j2fgl1pn7q38egto" xml:space="preserve">{{Navbox
|name       = Interlingua
|state      = {{{state|collapsible}}}
|title      = [[Interlingua]] (IALA)
|listclass  = hlist
|aboveclass = hlist
|above      = 
* [[Povijest interlingue|Povijest]]
* [[Književnost na interlingui|Književnost]]
* [[Neknjiževne publikacije na interlingui|Neknjiževne publikacije]]
* [[Dodatak:Popis rječnika interlingue|Popis rječnika]]
* [[Bibliografija interlingue|Bibliografija]]

|group1     = Temeljna djela
|list1      =
* [[Manifest interlingue]]
* [[Interlingua: A Grammar of the International Language]]
* [[Interlingua-English Dictionary]]

|group2     = Pioniri
|list2      =
* [[Alice Vanderbilt Morris]]
* [[Alice Morris Sturges]]
* [[André Martinet]]
* [[Alexander Gode|Alexander Gode-von-Aesch]]
* [[André Schild]]
* [[Henry Fischbach]]
* [[Ezra Clark Stillman]]
* [[Engelbert Pigal]]
* [[Hugh Blair]]
* [[Hugo Fischer]]
* [[Ingvar Stenström]]
* [[Leland Yeager]]
* [[Ric Berger]]
* [[Stanley Mulaik]]
* [[Stefano Bakonyi]]

|group3  = Autori
|list3   = 
* [[Eric Ahlström]]
* [[Daniel Arseneault]]
* [[Chuan Chusé Bielsa]]
* [[Thomas Breinstrup]]
* [[Sven Collberg]]
* [[Vicente Costalago]]
* [[Alexander Gode]]
* [[Martin Lavallée]]
* [[Jonas Negalha]]
* [[Italo Notarstefano]]
* [[Onofrio Notarstefano]]
* [[Carolo Salicto]]
* [[Marcus Scriptor]]

|group4     = Karakteristike
|list4      =
* [[Gramatika interlingue|Gramatika]]
* [[Izgovor interlingue|Izgovor]]
* [[Tvorba riječi u interlingui|Tvorba riječi]]
* [[Pravilna tvorba izvedenih riječi u interlingui|Tvorba]]
* [[Metoda interlingue|Metoda]]

|group5     = Organizacije
|list5      =
* [[Svjetski savez za interlinguu|UMI]]
* [[International Auxiliary Language Association|IALA]]
* [[Academia pro Interlingua]]
* [[Interlingua Institute]]
* [[Interlingua Division of Science Service]] 

|group6     = Časopisi
|list6      =
* [[Currero, časopis na interlingui|Currero]]
* [[Panorama in interlingua]]
* [[Confluentes]]
* [[Internovas]]
* [[Pro Biblia]]
* [[Actualitates — Interlingua i Norden]]
* [[Voce de Interlingua]]
* [[Interlingua Institute Report]]
* [[Unir]]
* [[Heraldo de Interlingua]]
* [[Contacto - Super Interlingua]]
* [[Lingua e Vita]]
* [[Vias boreal]]

|group7     = Događanja
|list7      =
* [[Dan interlingue]]
* [[Međunarodna konferencija o interlingui]]
* [[Nordijski susreti za interlingu|Nordijski susret za interlingu]]

}}</text>
      <sha1>78ds7hsambyp4j5j2fgl1pn7q38egto</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gramatika interlingue</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813327</id>
    <revision>
      <id>7479195</id>
      <parentid>7477085</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:19:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Wikipedizirano</comment>
      <origin>7479195</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30129" sha1="0tvpxug7hemofghlkujm3burisvsfdn" xml:space="preserve">'''Gramatika [[interlingua|interlingue]]''' odnosi se na [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološka]] i [[Sintaksa|sintaktička]] pravila umjetnoga jezika interlingua. Temelji se na gramatikama europskih jezika, u prvome redu [[Romanski jezici|romanskih]] i [[Engleski jezik|engleskoga]]. 

Namjera [[IALA]]-e bila je da interlingua u osnovi bude pravilna, jednostavna za učenje i poučavanje te ''sredina'' [[romanski jezici|glavnih romanskih jezika europskog podrijetla]].

Ključne riječi (pojmovi) su: ''[[gramatičko vrijeme|vrijeme]]'', ''[[gramatički rod|rod]]'', ''[[gramatički broj|broj]]'', ''[[gramatičko lice|lice]]'', ''[[glagolski način|način]]'', ''[[morfem]]'', ''dijelovi rečenice'', ''[[sintaksa]]'', ''[[semantika]]'', ''[[fonem]]'', ''[[fonetika]]'', ''[[fonologija]]''. Oni ovdje nisu objašnjeni.

== Zamjenice ==

=== Uvod ===
'''[[Zamjenica]]''' (''pronomine'') je riječ koja se koristi umjesto imenice ''ili'' za ponavljanje osobe ili stvari ''ili'' za konkretiziranje osobe ili stvari (npr. pokazne i neodređene zamjenice koje se koriste kao pridjevi).
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan = &quot;6&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color: white&quot;|'''Osobne zamjenice – jednina'''
|-
!Lice
!Rod
!Subjekt
!Objekt
!Nakon prijedloga 
(con me, sin te itd.)
!Posvojne
|-
|1.
|
|io
|me
|me
|mi(e)
|-
|2.
|
|tu
|te
|te
|tu(e)
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |3.
|muški
|ille
|le
|ille
| rowspan=&quot;3&quot; |su(e)
|-
|ženski
|illa
|la
|illa
|-
|srednji
|illo
|lo
|illo
|-
| colspan=&quot;6&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color:white&quot; |'''Osobne zamjenice – množina'''
|-
|Lice
|Rod
|Subjekt
|Objekt
|Nakon prijedloga
|Posvojne
|-
|1.
|
|nos
|nos
|nos
|nostre
|-
|2.
|
|vos
|vos
|vos
|vostre
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |3.
|muški
|illes
|les
|illes
| rowspan=&quot;3&quot; |lor(e)
|-
|ženski
|illas
|las
|illas
|-
|srednji
|illos
|los
|illos
|-
| colspan=&quot;6&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color:white&quot;|'''Zamjenice il i on''' 
|-
|
|
|Subjekt
|Objekt
|Nakon prijedloga 
|Posvojne
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Bezlična zamjenica
|il
| -
| -
| -
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Neodređena zamjenica
|on
|uno
|uno
|su(e)
|}
Osim toga, postoje i druge, manje korištene zamjenice kao što su: 

* ''yo'' = io,
* ''ego'' = io, 
* ''il'' = ille, 
* ''illi'' = illes,
* ''uno'' = on. 

''Ego'' dolazi od riječi kao što su ''egoismo'', ''egoista'', a ''yo'', ''il'' i ''illi'' vjerojatno su posuđeni iz [[Interlingue|occidentala]].

=== Zamjenice ''il'' i ''on'' ===
Bezlična zamjenica ''il'' koristi se u bezličnim konstrukcijama. Primjeri su:

* ''Il ha un problema.''
* ''Il pluve.''
* ''Il ha quatro saisones in le anno.''
* ''Il es ver que si tu caleface aqua, illo ferve.''
Neodređena zamjenica ''on'' koristi se za upućivanje na neodređene osobe. Primjeri su:
* ''In Francia on parla francese.''
* ''Amar uno es respicer uno.''

=== Posvojne zamjenice ===
Skraćene posvojne zamjenice koriste se ispred imenica kada ispred njih ne stoji član. Osim toga, koriste se duži oblici. Primjeri:

* ''Mi amico.''
* ''Mi casa.''
* ''Le mie casa.''
* ''Mi auto es plus rapide que le tue.''
* ''Deo mie!''
* ''Isto es '''tu''' camisa. Iste es le '''tue'''. Le '''mie''' es ibi, detra le muro.'' 

Posvojne zamjenice su pridjevi i, kao i svi pridjevi, mogu se koristiti kao zamjenice i imenice:

* ''Isto es '''tu''' libros. Illos es le '''tues'''. Le '''mies''' es ibi.''

=== Povratne zamjenice ===
U izradi. 

=== Pokazne zamjenice ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
| colspan=5 style=&quot;background: grey; color: white&quot; align=&quot;center&quot;| '''Pokazne zamjenice'''
|-
| Uloga || Broj || Rod || Blisko || Udaljeno
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | Pridjev || – || – || '''iste''' || '''ille'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;6&quot; | Zamjenica || align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot; | Jedn. || align=&quot;left&quot; | muški || '''iste''' || '''(ille)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | ženski || '''ista''' || '''(illa)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | srednji || '''isto''' || '''(illo)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot; | Množ. || align=&quot;left&quot; | muški || '''istes''' || '''(illes)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | ženski || '''istas''' || '''(illas)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | srednji || '''istos''' || '''(illos)'''
|-
|}
:'''Napomena:''' Ova tablica nije u skladu s objašnjenjem u ''[[Interlingua – dictionario basic]]'' ([[Thomas Breinstrup]], [[Italo Notarstefano]], [[UMI]] 2011. str 100), koje objašnjava ''isto'' kao pravu zamjenicu, a ''iste'' samo kao pridjev. Gramatički rod subjekta prepoznaje se po značenju subjekta, ovisno o tome radi li se o osobi muškog ili ženskog spola, stvari ili životinji. Uz ''iste'' uvijek mora slijediti imenica.

=== Neodređene zamjenice ===
:Primjeri: ''alicuno/alcuno'', ''alique/qualcosa'', ''altere'', ''cata'', ''certe'', ''mesme'', ''multe'', ''multo'', ''necun'', ''necuno'', ''nemo'', ''nihil'', ''nulle'', ''omne'', ''on'', ''plure'', ''poc'', ''poco'', ''qualcosa'', ''quecunque'', ''quicunque'', ''tal'', ''tote'', ''ulle'', ''uno'', ''una''

==== Upitne i odnosne zamjenice ====
'''''qui'''''... za osobe i '''''que'''''...? za stvari: ''a qui, pro qui, con qui, de qui''

'''''cuje''''' (pridjev), genitiv; odnosna zamjenica: ''cuje''

'''''qual''''' (pridjev); kao odnosna zamjenica: ''le qual'', množina: ''le quales''

== Član ==
Neodređeni [[član]] u svim je slučajevima ''un'', a određeni član u svim je slučajevima ''le''. On ne pokazuje nikakvo slaganje u obliku sa sljedećom imenicom (ne mijenja se prema broju – bilo u jednini, bilo u množini – niti prema rodu).

{| class=&quot;wikitable&quot;
!neodređeni član
! određeni član 
|-
|''un'' patre
| ''le'' patre (jedn.), ''le'' patres (množ.) 
|-
|''un'' infante
| ''le'' infante (jedn.), ''le'' infantes (množ.) 
|-
|''un'' amica
| ''le'' amica (jedn.), ''le'' amicas (množ.) 
|}

== Imenica ==

=== Rod ===
Velika većina [[imenica|imenica]] završava na jedan od samoglasnika '''-a''' (''pagin'''a'''''), '''-e''' (''libertat'''e''''') i često '''-o''' (''fruct'''o'''''). Kada se nastavak '''-o''' pojavi u riječi koja označava '''muško''' biće, odgovarajući '''ženski''' rod može se prikazati istom riječju u kojoj je nastavak zamijenjen s '''-a'''. Primjeri: 

* ''amico &gt; amica,''
* ''maestro &gt;  maestra,''
* ''italiano &gt; italiana.''
Imenica ženskog roda ponekad se tvori sufiksom -''essa'':
* ''tigre'' &gt; ''tigressa,'' 
* ''duce'' &gt; ''duchessa''. 

=== Broj ===
'''Množina''' se tvori dodavanjem nastavka ''-s''. Ako imenica završava na suglasnik, nastavak je ''-es''; a ako je taj suglasnik ''-c'', nastavak je ''-hes'' (kako bi se očuvao izgovor [k]):

{| class=&quot;wikitable&quot;
!jednina !! množina 
|-
| fructo || fructo'''s'''
|-
| tempore || tempore'''s'''
|-
| planta || planta'''s'''
|-
| generation || generation'''es'''
|-
| roc || roc'''hes'''
|-
|albricoc
|albricoc'''hes'''
|}
Posuđenice iz drugih jezika tvore množinu na nepravilan način: 

* ''film'' &gt; ''films'', 
* ''club'' &gt; ''clubs'', 
* ''chef'' &gt; ''chefs''. 

== Pridjev ==
Velika većina [[pridjev|pridjeva]] završava na samoglasnik -e (''delicate, parve'') ili na jedan od suglasnika -l, -n, -r, -c (''natural, equal, american, par, cyclic''). Pridjevi smješteni neposredno uz imenicu '''slijede''' imenicu (to je uobičajeno i najčešće). Često korišteni pridjevi obično se nalaze '''ispred''' imenice: ''un bon homine, le bon infantes, le belle flor, belle flores''. Ako postoje dva pridjeva koja se odnose na imenicu, jedan se stavlja '''ispred''' imenice, a drugi '''iza''' nje: ''le recente publication extraordinari''.

Pridjev nema nikakvu '''sklonidbu''' niti '''slaganje''' (primjeri: ''Le parve femina es'' '''belle'''. ''Parve femina'''''s''' ''es'' '''belle'''). Stupnjevi komparacije pridjeva izražavaju se prilozima ''plus'' i ''minus''. Četiri pridjeva imaju paralelne sinonime za svoje pravilne stupnjeve komparacije.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!pridjev !! komparativ !! superlativ
|-
| grande || '''plus''' grande (= major) || '''le plus''' grande (= le major = maxime)
|-
| parve || '''plus''' parve (= minor) || '''le plus''' parve (= le minor = minime)
|-
| bon || '''plus''' bon (= melior) || '''le plus bon''' (= le melior = optime)
|-
| mal || '''plus''' mal (= pejor) || '''le plus''' mal (= le pejor = pessime)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!pridjev !! komparativ !! superlativ
|-
| grande || '''minus''' grande || '''le minus''' grande
|-
| parve || '''minus''' parve || '''le minus''' parve
|-
| bon || '''minus''' bon || '''le minus''' bon
|-
| mal || '''minus''' mal || '''le minus''' mal
|}

== Prilog ==
Un '''[[prilog]]''' je riječ koja daje više informacija o glagolu, pridjevu ili drugom prilogu. Za tvorbu priloga pridjevu se dodaje nastavak ''-mente'':
* ''normal - normal'''''mente''', ''recente - recente'''''mente'''''
Ako je posljednje [[slovo]] riječi ''-c'', dodaje se ''-amente'':
* ''public – public'''amente''', ric – ricc'''amente''''' &lt;ref&gt;[[Interlingua - dictionario basic]], [[Thomas Breinstrup]] i [[Italo Notarstefano]] (ur.), str. 6-7, [[UMI]], 2011., 256 str., {{ISBN|978-2-36607-000-2}}&lt;/ref&gt;
Primjeri priloga u interlingui: ''ubi?, hic, ibi, la, illac; quando?: ora, nunc, tosto, postea, antea, pois, heri, hodie, deman, jammais, olim, quandocunque, frequentemente, sovente, rarmente, intertanto, nunquam, non jammais; como?: assi, si, altere, tal(mente), ben, quanto?: tanto, multo, poco, pauco, aliquanto, plus, minus; tamen, dunque''

==== Upitni prilog ====
Primjeri: ''ubi, quando, quanto, como, proque, perque''

== Glagol ==

=== Konjugacija ===
U interlingui postoje 3 konjugacije. To su -ar, -er i -ir. Konjugacije su neovisne o gramatičkom licu, rodu i broju. Glagoli ovise samo o gramatičkom vremenu. Svi oblici glagola za sve osobne zamjenice (''io, tu, ille'' itd.) identični su unutar jedne konjugacije unutar jednog gramatičkog vremena. 

Glagoli u interlingui u infinitivu završavaju na -ar, -er ili -ir, a u prezentu na -'''a''', -'''e''' ili -'''i'''. Jednostavno prošlo vrijeme, futur i [[kondicional]] tvore se dodavanjem sufiksa na oblik prezenta − redom -'''va''', '''-r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' i '''-r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' ('''-ra''' i '''-rea''' uvijek su naglašeni, kao što je ovdje označeno podcrtavanjem).

Dva participa također se tvore pomoću sufiksa. Particip prezenta tvori se sufiksom -'''nte''' (ili -'''ente''' ako glagol završava na '''-ir'''). Particip prošli tvori se sufiksom -'''te''' (ali kod glagola na '''-er''' nastavak se mijenja iz ''-ete'' u '''-ite''').

Za tri vrste glagola – ''parlar'' (-ar), ''vider'' (-er), ''audir'' (-ir) – sedam osnovnih oblika za jednostavna vremena i načine + dva participa su:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
| colspan=&quot;6&quot;  style = &quot;background: grey; color: white&quot; align = &quot;center&quot;| '''Osnovni oblici glagola'''
|-
| Vrijeme || nastavci || glagoli na ''-ar''|| glagoli na ''-er'' || glagoli na ''-ir''
|-
| Infinitiv || '''-r''' || ''parla'''''r''' || ''vide'''''r''' || ''audi'''''r'''
|-
| Prezent || '''–''' || ''parla'' || ''vide'' || ''audi''
|-
| Prošlo vrijeme || '''-va''' || ''parla'''''va''' || ''vide'''''va''' || ''audi'''''va'''
|-
| Futur || '''-ra''' || ''parla'''''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' || ''vide'''''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;'''  || ''audi'''''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;'''
|-
| Kondicional || '''-rea''' || ''parla'''''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' || ''vide'''''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' || ''audi'''''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a'''
|-
| Particip prezenta || '''-(e)nte''' || ''parla'''''nte''' || ''vide'''''nte''' || ''audi'''''&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;nte'''
|-
| Particip prošli|| '''-te''' || ''parla'''''te''' || ''vid''&lt;u&gt;'''i'''&lt;/u&gt;'''te''' || ''audi'''''te'''
|-
|}

=== Složena vremena ===
Za svaki oblik glagolskih vremena, ovdje za model ''crear'' (glagol na -ar), pogledajte sljedeće oblike:

{| class=&quot;wikitable&quot;
!\       jednostavni aktiv&lt;br /&gt;lice  !! Infinitiv !! Prezent !! Prošlo vrijeme !! Futur !! Kondicional
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos || crea'''r'''|| crea || crea'''va''' || crea'''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' || crea'''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a'''
|-
!\    aktiv ...&lt;br /&gt; !! Infinitiv perfekta !! Perfekt !! Pluskvamperfekt !! Futur perfekt !! Kondicional perfekt
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos|| '''haber''' crea'''te'''  ||'''ha''' crea'''te''' || '''habeva''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' crea'''te'''
|-
|}
Perfekt (složeno prošlo vrijeme) ima isto značenje kao i jednostavno prošlo vrijeme.

=== Ostala vremena ===
Ostali oblici glagola uključuju:
*Gerundij: Infinitiv se može koristiti kao imenica. Kada je to prikladno, gerundij može dobiti oblik množine. Primjer: ''Le rimar es difficile, quando on non es un poeta. Iste lamentar eterne me enoia.''
*Imperativ: Postoje dva oblika imperativa. Oblik prezenta je izravniji, a infinitiv je impersonalniji. Primjeri: ''Non fuma in iste local! Non fumar!''
*Kohortativ: Oblik koji predlaže radnju i blaži je od imperativa. Glagol koristi oblik prezenta, a rečenica počinje s ''que''. Primjer: ''Que nos compra gelatos!''

Particip prezenta koristi se kao pridjev ili glagol u participnoj rečenici. Particip prošli koristi se kao pridjev, glagol u participnoj rečenici te za tvorbu složenih vremena.

=== Pasiv ===
[[Pasiv]] (ili trpno stanje) tvori se pomoću glagola '''esser''' u odgovarajućem vremenu, participa prošlog dotičnog glagola i prijedloga '''per''' za označavanje vršitelja radnje. Što se tiče ostalih oblika pasiva, pogledajte: ''[[Novial#Voce passive|Oblici pasiva, usporedba između interlingue i noviala]]''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!\       jednostavni pasiv&lt;br /&gt;  !! Infinitiv !! Prezent !! Prošlo vrijeme !! Futur !! Kondicional
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos || '''esser''' crea'''te'''|| '''es''' crea'''te''' || '''esseva''' crea'''te''' || '''esser&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' crea'''te''' || '''esser&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' crea'''te'''
|-
!\    pasiv ...&lt;br /&gt; !! Infinitiv perfekta !! Perfekt !! Pluskvamperfekt !! Futur perfekt !! Kondicional perfekt
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos|| '''haber essite''' crea'''te'''  ||'''ha''' '''essite''' crea'''te''' || '''habeva essite''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;a&lt;/u&gt; essite''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a essite''' crea'''te'''
|}

=== Akuzativ s infinitivom ===
Interlingua, poput [[Latinski jezik|latinskog]], engleskog i romanskih jezika, dopušta upotrebu konstrukcije ''accusativus cum infinitivo'' (akuzativ s infinitivom), tj. konstrukcije u kojoj infinitiv stoji zajedno s akuzativom. Primjeri su:  

: Le matre faceva le doctor venir&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|author=Gode; Blair|language=ia|title=Grammatica de Interlingua|page=32}}&lt;/ref&gt;.  
: Le matre faceva venir le doctor&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;.   
: Io senti le nausea montar&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;.  
: Io audi le venir&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;. 
: Io le audi venir&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;. 
: Owen la reguarda vader.  

Itd.

== Nepravilni glagoli == 
=== Nepravilni oblici triju glagola ===
{| class=&quot;wikitable&quot; align = right 
| colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background: grey; color: white&quot; | '''Nepravilni oblici glagola esser'''
|-
!
!Osoba
!Jednina
!Množina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Sadašnje vrijeme
|1. 
|so
|somos
|-
|2. – 3. 
|es
|son
|-
|Prošlo vrijeme
| colspan=&quot;3&quot; |era
|-
|Buduće vrijeme
| colspan=&quot;3&quot; |sera
|-
|Kondicional
| colspan=&quot;3&quot; |serea
|-
|Imperativ, 
konjunktiv
| colspan=&quot;3&quot; |sia
|}
Tri glagola u interlingui: esser, haber, vader imaju pretežito pojednostavljene oblike: 

* ''es'' = esse, 
* ''ha'' = habe, 
* ''va'' = vade. 

Većina govornika interlingue koristi ove oblike. Osim toga, ''esser'' i ''vader'' imaju i druge, manje popularne nepravilne oblike. Nepravilni oblici glagola esser su: 

* ''ser'' = esser, 
* ''so'' = (ja) es,
* ''son'' = (mi, vi, oni itd.) es,
* ''somos'' = (mi) es,
* ''era'' = (ja, ti itd.) esseva, 
* ''sera'' = (ja, ti itd.) essera. 

{| class=&quot;wikitable&quot; align = right
| colspan = &quot;4&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color: white&quot;| '''Nepravilni oblici glagola vader'''
|-
!
!Osoba
!Jednina
!Množina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Sadašnje vrijeme
|1.
| rowspan=&quot;2&quot; |va
|vamos
|-
|2. – 3.
|van
|}
Osim toga, ''sia'' je imperativ i konjunktiv glagola ''esser''. Konjunktiv se koristi u zavisnim rečenicama kako bi se naznačilo da je tvrdnja nesigurna ili hipotetska. Primjeri: 

* Sia felice! (Budi sretan!)
* ''Que on sia caute!'' (Neka se bude oprezan!)
* ''Ille interveniva a fin que iste falta sia impedite.'' (Intervenirao je kako bi se ova pogreška spriječila.)
* Io non crede que ille sia folle. (Ne vjerujem da je lud.)

Nepravilni oblici glagola vader su:  

* van = (mi, vi, oni itd.) va,
* vamos = (mi) va. 

=== Nepravilni participi prezenta ===
Neki rijetki glagoli koji završavaju na ''-er'' imaju nepravilne participe prezenta koji završavaju na -''iente'' umjesto pravilnog -''ente''. To su ''facer'', ''saper'', ''caper'', njihove složenice te svi glagoli koji završavaju na -''ciper'', -''ficer'', -''jicer'', -''spicer''&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Gode; Blair|title=Grammatica de interlingua|pages=33}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.interlingua.com/linguistic/attention-al-iente/|title=Le angulo linguistic: Attention al -(i)ente|quote=Un serie de verbos (caper, facer, saper) plus verbos que termina in -ciper, -ficer, -jicer, -spicer (per exemplo: reciper, calefacer, sufficer) anque termina in -iente: caper – capiente facer – faciente saper – sapiente calefacer – calefaciente reciper – recipiente sufficer – sufficiente.}}&lt;/ref&gt;. Primjeri&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;: 

* ''caper'' &gt; ''capiente'',
* ''facer'' &gt; ''faciente'',
* ''saper'' &gt; ''sapiente'',
* ''calefacer'' &gt; ''calefaciente'',
* ''reciper'' &gt; ''recipiente'',
* ''sufficer'' &gt; ''sufficiente''.

== Brojevi ==
'''[[Broj (vrsta riječi)|Broj]]''' je riječ koja označava [[količina|količinu]] ili poredak nečega. Postoje glavni brojevi i drugi, na primjer redni, ponavljajući (iterativni), umnožni (multiplikativni), distributivni...

=== Glavni brojevi ===
Osnovni glavni i redni brojevi prikazani su u sljedećoj tablici. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Naziv
!Broj
!Naziv
|-
|0
|zero
|20
|vinti
|-
|1
|un
|30
|trenta
|-
|2
|duo
|40
|quaranta
|-
|3
|tres
|50
|cinquanta
|-
|4
|quatro
|60
|sexanta
|-
|5
|cinque
|70
|septanta
|-
|6
|sex
|80
|octanta
|-
|7
|septe
|90
|novanta
|-
|8
|octo
|100
|cento
|-
|9
|novem, nove
|1.000
|mille
|-
|10
|dece
|1.000.000
|million
|-
|
|
|1.000.000.000
|milliardo
|-
|
|
|10&lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;
|billion
|-
|
|
|10&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;
|billiardo
|}
''Novem'' i ''nove'' su popularne varijante u interlingui.  

Brojevi veći od 10 i manji od 100 pišu se sa spojnicom. Primjeri:  

* 11 = dece-un, 
* 12 = dece-duo, 
* 13 = dece-tres, 
* 21 = vinti-un, 
* 22 = vinti-duo, 
* 76 = septanta-sex.  

=== Redni brojevi ===
Osnovni redni brojevi navedeni su u sljedećoj tablici:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Broj
!Redni broj
|-
|1
|prime
|-
|2
|secunde
|-
|3
|tertie
|-
|4
|quarte
|-
|5
|quinte
|-
|6
|sexte
|-
|7
|septime
|-
|8
|octave
|-
|9
|none
|-
|10
|decime
|-
|
|ultime
|}
=== Ostali brojevi ===
Na primjer: ''un toto'' (cjelina), ''un medie parte'' (polovica), '''1/3''' ''un tertio'' (trećina), '''1/4''' ''un quarto'' (četvrtina), '''1/5''' ''un quinto'' (petina), '''1/6''' ''un sexto'' (šestina), '''1/7''' ''un septimo'' (sedmina), '''1/8''' ''un octavo'' (osmina), '''3/8''' ''tres octavos'' (tri osmine), '''1/10''' ''un d&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;cimo'' (desetina), '''7/10''' ''septe d&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;cimos'' (sedam desetina), '''1/100''' ''un centesimo'' (stotinka);''

''simple'' (jednostruk), ''duple'' (dvostruk), ''triple'' (trostruk), ''qu&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;druple'' (četverostruk), ''qu&lt;u&gt;i&lt;/u&gt;ntuple'' (peterostruk), ''s&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;xtuple'' (šesterostruk), ''s&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;ptuple'' (sedmerostruk), ''&lt;u&gt;o&lt;/u&gt;ctuple'' (osmerostruk), ''n&lt;u&gt;o&lt;/u&gt;nuple'' (deveterostruk), ''d&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;cuple'' (deseterostruk), ''c&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;ntuple'' (stostruk);''

''decena'' (desetka), ''dozena'' (tucet), ''vintena'' (dvadesetka), ''centena'' (stotica).''

== Prijedlozi ==
'''[[Prijedlozi|Prijedlog]]''' je riječ koja se koristi ispred imenice ili zamjenice kako bi se uspostavio odnos s drugim riječima (osobama ili apstraktnim ili konkretnim stvarima).

Na primjer: ''a'' (k, za), ''ab'' (od), ''ante'' (prije, ispred), ''apud'' (kod, pokraj), ''a causa de'' (zbog), ''circum'' (oko), ''concernente'' (u vezi s, tičući se), ''con'' (s/sa), ''contra'' (protiv), ''de'' (od, o), ''desde'' (od, otkad), ''detra'' (iza), ''dum'' (dok), ''durante'' (tijekom), ''ex'' (iz), ''excepte'' (osim), ''extra'' (izvan), ''foras'' (van, izvan), ''in'' (u), ''infra'' (ispod), ''inter'' (između), ''intra'' (unutar), ''juxta'' (pokraj, tik do), ''malgrado'' (unatoč), ''per'' (kroz, po, od strane), ''post'' (nakon, poslije), ''presso'' (blizu), ''preter'' (pokraj, mimo), ''pro'' (za), ''re'' (u vezi s), ''salvo'' (osim), ''secundo'' (prema), ''sin'' (bez), ''sub'' (pod, ispod), ''super'' (nad, iznad), ''sur'' (na), ''trans'' (preko), ''a transverso (de)'' (poprijeko, kroz), ''ultra'' (s onu stranu, preko), ''usque'' (sve do), ''verso'' (prema), ''via'' (preko, putem), ...

== Veznici ==
Veznik je riječ koja povezuje dvije riječi ili dva dijela rečenice. Veznici se ponekad opisuju kao riječi za povezivanje.

Na primjer: ''ante que'' (prije nego što), ''assi que'' (tako da), ''ben que'' (iako), ''como'' (kao, kako), ''como si'' (kao da), ''depost que'' (nakon što), ''desde'' (otkad), ''durante que'' (dok, tijekom), ''dum'' (dok), ''e'' (i), ''e ... e'' (i ... i), ''esque'' (upitna čestica), ''intertanto'' (u međuvremenu), ''ma'' (ali), ''malgrado que'' (unatoč tome što), ''de maniera que'' (tako da), ''a mesura que'' (kako, u mjeri u kojoj), ''de modo que'' (tako da), ''nam'' (jer), ''ni ... ni'' (niti ... niti), ''nonobstante (que)'' (unatoč tome što), ''o'' (ili), ''o ... o'' (ili ... ili), ''post que'' (nakon što), ''proque'' (jer, zato što), ''quando'' (kada), ''quandocunque'' (kad god), ''que'' (da, što), ''sed'' (ali, nego), ''si'' (ako), ''de sorta que'' (tako da), ''tanto … quanto'' (toliko ... koliko), ''in tanto que'' (u mjeri u kojoj, dok), ''tanto plus que'' (tim više što), ''tanto que'' (toliko da), ''vice que'' (umjesto da), ''viste que'' (budući da), ...

| [[wiktionary:ia:ante que|ante que]]
| [[wiktionary:ia:ben que|ben que]]
| [[wiktionary:ia:como|como]]
| [[wiktionary:ia:depost que|depost que]]
| [[wiktionary:ia:desde|desde]]
| [[wiktionary:ia:dum que|dum (~ que?)]]
&lt;!-- | [[wiktionary:ia:dunque|dunque]] --&gt;
| [[wiktionary:ia:durante que|durante que]]
| [[wiktionary:ia:e|e]]
| [[wiktionary:ia:e ... e|e ... e ...]]
| [[wiktionary:ia:esque|esque]]
| [[wiktionary:ia:dum intertanto|dum intertanto]]
| [[wiktionary:ia:ma|ma]]
| [[wiktionary:ia:malgrado que|malgrado que]]
| de maniera que
| a mesura que
| de modo que
| [[wiktionary:ia:nam|nam]]
| [[wiktionary:ia:ni ... ni|ni ... ni ...]]
| [[wiktionary:ia:nondum|nondum (~ que?)]]
&lt;!-- | [[wiktionary:ia:nonobstante|nonobstante]]  --&gt;
| [[wiktionary:ia:o|o]]
| [[wiktionary:ia:o ... o|o ... o ...]]
| [[wiktionary:ia:perque|perque]]
| [[wiktionary:ia:postquam|postquam]]
| [[wiktionary:ia:proque|proque]]
| [[wiktionary:ia:quando|quando]]
| [[wiktionary:ia:quandocunque|quandocunque]]
| [[wiktionary:ia:que|que]]
| [[wiktionary:ia:sed|sed]]
| de sorta que
| [[wiktionary:ia:si|si]]
| viste que

== Usklici ==
Na primjer: ''adjuta!'' (upomoć!), ''oh!'', ''ah!'', ''gratias!'' (hvala!), ''si!'' (da!), ''no!'' (ne!), ''certo!'' (naravno!), ''ecce!'' (evo!), ''ab!'', ''pfui!'' (fuj!)

== Sintaksa ==
Red riječi obično je: [[subjekt]] – [[predikat]] – [[Objekt (gramatika)|objekt]]. Na primjer:
* ''Illes vide le libros.'' (Oni vide knjige.)

Ako je objekt osobna zamjenica, koristi se redoslijed: subjekt – objekt – glagolski predikat. Na primjer:
* ''Illes nos videva.'' (Oni su nas vidjeli.)

Uz modalni glagol i infinitiv, objekt dolazi nakon infinitiva:
* ''Illes poteva vider nos.'' (Mogli su nas vidjeti.)

== Tvorba riječi ==

=== Uvod ===
Rječnik i gramatika interlingue dopuštaju stvaranje novih riječi čak i ako se one ne pojavljuju u izvornim jezicima, pod dva uvjeta: 

* da se prefiksi i sufiksi primjenjuju na logičan način, 
* da su nove tvorevine razumljive i korisne. 

Tvorba novih riječi u interlingui u gramatici se dijeli na ''derivaciju'' (izvođenje) i ''kompoziciju'' (slaganje). Derivacija je spajanje sufiksa, a kompozicija spajanje prefiksa. Derivacija se pak može podijeliti na izvođenje od imenica, pridjeva i glagola. 

=== Izvođenje od glagola ===
Sufiksi se dodaju ili na ''prvu osnovu'' ili na ''drugu osnovu''. Prva osnova je jednostavno glagol bez nastavka -ar/-er/-ir, na primjer:  

* cantar –&gt; cant, 
* scriber –&gt; scrib. 

Druga osnova je ili pravilna ili nepravilna. Pravilna druga osnova je prva osnova plus nastavak -at (za glagole na -ar) ili -it (za glagole na -er i -ir). Primjeri:  

* cantar –&gt; cantat,
* scriber –&gt; scribit. 

Nepravilne druge osnove navedene su u IED-u uz glagole. 

U interlingui postoji 15 postverbalnih sufiksa. To su:   

: -ada, -age, -eria, -nte, -ntia, -mento, -bile,   

: -ion, -ive, -ura, -or, -rice, -ori, -orio, -e.   

Prvih 7 (-ada, -age, -eria, -nte, -ntia, -mento, -bile) dodaje se na prvu osnovu. Posljednjih 8 (-ion, -ive, -ura, -or, -rice, -ori, -orio, -e) dodaje se na drugu osnovu. Sufiks -bile, koji se obično dodaje na prvu osnovu, može se dodati na drugu osnovu kada ona završava na -pt, -st, -s, -ss ili -x.  

Dio sufiksa koji se vežu na prvu osnovu (-nte, -ntia, -mento, -bile) zahtijeva prijelazni element te stoga imaju dvije ili tri varijante, ovisno o sufiksu i konjugaciji. Na primjer, sufiks -''mento'' zahtijeva prijelazni element -a- za glagole koji završavaju na -ar, te -i- za glagole koji završavaju na -er ili -ir. Stoga on ima dvije varijante: -''amento'' i -''imento'' koje se dodaju na prvu osnovu.     

Ostala tri sufiksa (-ada, -age, -eria) ne zahtijevaju prijelazni element pa stoga imaju samo jednu varijantu.    

Svi glagoli u interlingui mogu se tretirati kao pravilni. To dovodi do parova za nepravilne glagole kao što su     

: facitor = factor,     

: agitor = actor,     

itd.

Mnogi postverbalni sufiksi imaju ili identično značenje (poput -''ion'' i -''mento'') ili vrlo slično (poput -''ada'', -''age''). Upotreba određenog sufiksa u velikoj je mjeri pitanje tradicije. 

=== Iznimke ===
U IED-u postoje glagoli bez navedene druge osnove koji se ponašaju kao da imaju nepravilnu drugu osnovu. Primjer je glagol ''depler'' koji se ponaša gotovo kao da ima alternaciju depl-/deplet- jer stvara izvedenice poput       

: ''depler'' –&gt; ''depletive'', ''depletion'' 

umjesto pravilnih      

: ''depler'' –&gt; *''deplitive'', *''deplition.''
Podkategorija takvih glagola u interlingui su glagoli bez nepravilne druge osnove koji se ponašaju gotovo kao da imaju drugu osnovu jednaku svojoj prvoj osnovi. Primjeri su   

* rebellar &gt; rebellion umjesto *rebellation,
* opinar &gt; opinion umjesto *opination.

=== Popis postverbalnih sufiksa ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Sufiks
!Dodan na osnovu...
!Varijante (dodane na prvu osnovu)
!Značenje
!Primjeri
!Nove tvorevine
|-
| -ada
|prvu
|—
|neprekidna ili produžena radnja...
|cavalcada, grilliada
|lavar –&gt; lavada, 
dormir –&gt; dormada
|-
| -age
|prvu
|—
|radnja ili proces...
|passage, dosage 
|administrar –&gt; administrage, 
piscar –&gt; piscage,  

guerrear –&gt; guerreage  
|-
| -eria
|prvu
|—
|
# Mjesto gdje se... radi/proizvodi. 
# Umjetnost, obrt, trgovina ili praksa...; također: proizvod takva rada.  
|raffineria,
imprimeria 
|leger –&gt; legeria, 
jocar –&gt; jocheria 
|-
| -nte
|prvu
| -ante, -ente, -iente
|Onaj tko ili ono što... 
|comenciante, presidente 
|convincer –&gt; convincente
inseniar –&gt; inseniante 
|-
| -ntia
|prvu
| -antia, -entia, -ientia
|Stanje ili kvaliteta... 
|apparentia, provenientia 
|mancar –&gt; mancantia, 
enoiar –&gt; enoiantia, 
abhorrer –&gt; abhorrentia 
|-
| -mento
|prvu
| -amento, -imento
|Radnja ili rezultat...
|innobilimento, consentimento
|traher –&gt; trahimento, 
apprender –&gt; apprendimento

mancar –&gt; mancamento
|-
| -bile
|prvu ili drugu nepravilnu kada završava na -pt, -st, -s, -ss ili -x.
| -abile, -ibile
|Onaj tko može biti ...an/en ili sposoban za ...ar/er/ir
|eligibile, credibile 
|convincer –&gt; convincibile
|-
| -ion
|drugu
| -ation, -ition 
|Radnja ili rezultat... 
|partition, elevation 
|apprender –&gt; apprension, 
cantar –&gt; cantion&lt;ref&gt;Ako pretpostavimo da je ''cant''- druga osnova glagola ''cantar''. &lt;/ref&gt;
|-
| -ive 
|drugu
| -ative, -itive
|
# koji teži... 
# koji ima funkciju... 
|iterative, significative
|reger –&gt; regitive,
observar –&gt; observative
|-
| -ura
|drugu
| -atura, -itura 
|Radnja ili rezultat... 
|creatura, politura
|partir –&gt; partitura, 
colliger –&gt; collectura
|-
| -or
|drugu
| -ator, -itor 
|Osoba ili stvar koja vrši radnju. 
|factor, actor
|recenser –&gt; recensitor, 
scander –&gt; scanditor
|-
| -rice
|drugu pravilnu ili nepravilnu kada završava na -t
| -atrice, -itrice
|Žena koja vrši radnju. 
|actrice, cantatrice 
|imperar –&gt; imperatrice
consumer –&gt; consumitrice 
|-
| -ori
|drugu
| -atori, -itori
|koji se odnosi na ili služi za radnju...
|circulatori, transitori 
|iterar –&gt; iteratori
administrar –&gt; administratori 
|-
| -orio
|drugu
| -atorio, -itorio
|Mjesto gdje se, postrojenje ili instrument kojim se... radi. 
|laboratorio, observatorio 
|facer –&gt; factorio, 
apprender –&gt; apprenditorio 
|-
| -e
|drugu
| -ate, -ite
|
# Koji je ...an/en. 
# Koji je ...ao.  
|cantate, scribite 
|scriber –&gt; scripte,
crucifiger –&gt; crucifixe
|}

== Bibliografija ==
* {{Cite book|title = Grammatica de interlingua | author = Gode; Blair|year = 2005}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.interlingua.com/grammatica Gramatika interlingue (na stranici UMI-ja, www.interlingua.com)]
* [https://ia.wikibooks.org/wiki/Breve_Grammatica_de_Interlingua Kratka gramatika interlingue]
* {{it}} [http://renascentia.wikispaces.com/grammatica Aspetti fondamentali della grammatica dell'Interlingua] (autor Paolo Castellina)

{{Interlingua}}

[[Kategorija:Interlingua]]</text>
      <sha1>0tvpxug7hemofghlkujm3burisvsfdn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479196</id>
      <parentid>7479195</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:20:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reference */ Popravak</comment>
      <origin>7479196</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30167" sha1="dt42z3zsf2kc6njd68a7s32h563q7px" xml:space="preserve">'''Gramatika [[interlingua|interlingue]]''' odnosi se na [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološka]] i [[Sintaksa|sintaktička]] pravila umjetnoga jezika interlingua. Temelji se na gramatikama europskih jezika, u prvome redu [[Romanski jezici|romanskih]] i [[Engleski jezik|engleskoga]]. 

Namjera [[IALA]]-e bila je da interlingua u osnovi bude pravilna, jednostavna za učenje i poučavanje te ''sredina'' [[romanski jezici|glavnih romanskih jezika europskog podrijetla]].

Ključne riječi (pojmovi) su: ''[[gramatičko vrijeme|vrijeme]]'', ''[[gramatički rod|rod]]'', ''[[gramatički broj|broj]]'', ''[[gramatičko lice|lice]]'', ''[[glagolski način|način]]'', ''[[morfem]]'', ''dijelovi rečenice'', ''[[sintaksa]]'', ''[[semantika]]'', ''[[fonem]]'', ''[[fonetika]]'', ''[[fonologija]]''. Oni ovdje nisu objašnjeni.

== Zamjenice ==

=== Uvod ===
'''[[Zamjenica]]''' (''pronomine'') je riječ koja se koristi umjesto imenice ''ili'' za ponavljanje osobe ili stvari ''ili'' za konkretiziranje osobe ili stvari (npr. pokazne i neodređene zamjenice koje se koriste kao pridjevi).
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan = &quot;6&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color: white&quot;|'''Osobne zamjenice – jednina'''
|-
!Lice
!Rod
!Subjekt
!Objekt
!Nakon prijedloga 
(con me, sin te itd.)
!Posvojne
|-
|1.
|
|io
|me
|me
|mi(e)
|-
|2.
|
|tu
|te
|te
|tu(e)
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |3.
|muški
|ille
|le
|ille
| rowspan=&quot;3&quot; |su(e)
|-
|ženski
|illa
|la
|illa
|-
|srednji
|illo
|lo
|illo
|-
| colspan=&quot;6&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color:white&quot; |'''Osobne zamjenice – množina'''
|-
|Lice
|Rod
|Subjekt
|Objekt
|Nakon prijedloga
|Posvojne
|-
|1.
|
|nos
|nos
|nos
|nostre
|-
|2.
|
|vos
|vos
|vos
|vostre
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |3.
|muški
|illes
|les
|illes
| rowspan=&quot;3&quot; |lor(e)
|-
|ženski
|illas
|las
|illas
|-
|srednji
|illos
|los
|illos
|-
| colspan=&quot;6&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color:white&quot;|'''Zamjenice il i on''' 
|-
|
|
|Subjekt
|Objekt
|Nakon prijedloga 
|Posvojne
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Bezlična zamjenica
|il
| -
| -
| -
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Neodređena zamjenica
|on
|uno
|uno
|su(e)
|}
Osim toga, postoje i druge, manje korištene zamjenice kao što su: 

* ''yo'' = io,
* ''ego'' = io, 
* ''il'' = ille, 
* ''illi'' = illes,
* ''uno'' = on. 

''Ego'' dolazi od riječi kao što su ''egoismo'', ''egoista'', a ''yo'', ''il'' i ''illi'' vjerojatno su posuđeni iz [[Interlingue|occidentala]].

=== Zamjenice ''il'' i ''on'' ===
Bezlična zamjenica ''il'' koristi se u bezličnim konstrukcijama. Primjeri su:

* ''Il ha un problema.''
* ''Il pluve.''
* ''Il ha quatro saisones in le anno.''
* ''Il es ver que si tu caleface aqua, illo ferve.''
Neodređena zamjenica ''on'' koristi se za upućivanje na neodređene osobe. Primjeri su:
* ''In Francia on parla francese.''
* ''Amar uno es respicer uno.''

=== Posvojne zamjenice ===
Skraćene posvojne zamjenice koriste se ispred imenica kada ispred njih ne stoji član. Osim toga, koriste se duži oblici. Primjeri:

* ''Mi amico.''
* ''Mi casa.''
* ''Le mie casa.''
* ''Mi auto es plus rapide que le tue.''
* ''Deo mie!''
* ''Isto es '''tu''' camisa. Iste es le '''tue'''. Le '''mie''' es ibi, detra le muro.'' 

Posvojne zamjenice su pridjevi i, kao i svi pridjevi, mogu se koristiti kao zamjenice i imenice:

* ''Isto es '''tu''' libros. Illos es le '''tues'''. Le '''mies''' es ibi.''

=== Povratne zamjenice ===
U izradi. 

=== Pokazne zamjenice ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
| colspan=5 style=&quot;background: grey; color: white&quot; align=&quot;center&quot;| '''Pokazne zamjenice'''
|-
| Uloga || Broj || Rod || Blisko || Udaljeno
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | Pridjev || – || – || '''iste''' || '''ille'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;6&quot; | Zamjenica || align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot; | Jedn. || align=&quot;left&quot; | muški || '''iste''' || '''(ille)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | ženski || '''ista''' || '''(illa)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | srednji || '''isto''' || '''(illo)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot; | Množ. || align=&quot;left&quot; | muški || '''istes''' || '''(illes)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | ženski || '''istas''' || '''(illas)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | srednji || '''istos''' || '''(illos)'''
|-
|}
:'''Napomena:''' Ova tablica nije u skladu s objašnjenjem u ''[[Interlingua – dictionario basic]]'' ([[Thomas Breinstrup]], [[Italo Notarstefano]], [[UMI]] 2011. str 100), koje objašnjava ''isto'' kao pravu zamjenicu, a ''iste'' samo kao pridjev. Gramatički rod subjekta prepoznaje se po značenju subjekta, ovisno o tome radi li se o osobi muškog ili ženskog spola, stvari ili životinji. Uz ''iste'' uvijek mora slijediti imenica.

=== Neodređene zamjenice ===
:Primjeri: ''alicuno/alcuno'', ''alique/qualcosa'', ''altere'', ''cata'', ''certe'', ''mesme'', ''multe'', ''multo'', ''necun'', ''necuno'', ''nemo'', ''nihil'', ''nulle'', ''omne'', ''on'', ''plure'', ''poc'', ''poco'', ''qualcosa'', ''quecunque'', ''quicunque'', ''tal'', ''tote'', ''ulle'', ''uno'', ''una''

==== Upitne i odnosne zamjenice ====
'''''qui'''''... za osobe i '''''que'''''...? za stvari: ''a qui, pro qui, con qui, de qui''

'''''cuje''''' (pridjev), genitiv; odnosna zamjenica: ''cuje''

'''''qual''''' (pridjev); kao odnosna zamjenica: ''le qual'', množina: ''le quales''

== Član ==
Neodređeni [[član]] u svim je slučajevima ''un'', a određeni član u svim je slučajevima ''le''. On ne pokazuje nikakvo slaganje u obliku sa sljedećom imenicom (ne mijenja se prema broju – bilo u jednini, bilo u množini – niti prema rodu).

{| class=&quot;wikitable&quot;
!neodređeni član
! određeni član 
|-
|''un'' patre
| ''le'' patre (jedn.), ''le'' patres (množ.) 
|-
|''un'' infante
| ''le'' infante (jedn.), ''le'' infantes (množ.) 
|-
|''un'' amica
| ''le'' amica (jedn.), ''le'' amicas (množ.) 
|}

== Imenica ==

=== Rod ===
Velika većina [[imenica|imenica]] završava na jedan od samoglasnika '''-a''' (''pagin'''a'''''), '''-e''' (''libertat'''e''''') i često '''-o''' (''fruct'''o'''''). Kada se nastavak '''-o''' pojavi u riječi koja označava '''muško''' biće, odgovarajući '''ženski''' rod može se prikazati istom riječju u kojoj je nastavak zamijenjen s '''-a'''. Primjeri: 

* ''amico &gt; amica,''
* ''maestro &gt;  maestra,''
* ''italiano &gt; italiana.''
Imenica ženskog roda ponekad se tvori sufiksom -''essa'':
* ''tigre'' &gt; ''tigressa,'' 
* ''duce'' &gt; ''duchessa''. 

=== Broj ===
'''Množina''' se tvori dodavanjem nastavka ''-s''. Ako imenica završava na suglasnik, nastavak je ''-es''; a ako je taj suglasnik ''-c'', nastavak je ''-hes'' (kako bi se očuvao izgovor [k]):

{| class=&quot;wikitable&quot;
!jednina !! množina 
|-
| fructo || fructo'''s'''
|-
| tempore || tempore'''s'''
|-
| planta || planta'''s'''
|-
| generation || generation'''es'''
|-
| roc || roc'''hes'''
|-
|albricoc
|albricoc'''hes'''
|}
Posuđenice iz drugih jezika tvore množinu na nepravilan način: 

* ''film'' &gt; ''films'', 
* ''club'' &gt; ''clubs'', 
* ''chef'' &gt; ''chefs''. 

== Pridjev ==
Velika većina [[pridjev|pridjeva]] završava na samoglasnik -e (''delicate, parve'') ili na jedan od suglasnika -l, -n, -r, -c (''natural, equal, american, par, cyclic''). Pridjevi smješteni neposredno uz imenicu '''slijede''' imenicu (to je uobičajeno i najčešće). Često korišteni pridjevi obično se nalaze '''ispred''' imenice: ''un bon homine, le bon infantes, le belle flor, belle flores''. Ako postoje dva pridjeva koja se odnose na imenicu, jedan se stavlja '''ispred''' imenice, a drugi '''iza''' nje: ''le recente publication extraordinari''.

Pridjev nema nikakvu '''sklonidbu''' niti '''slaganje''' (primjeri: ''Le parve femina es'' '''belle'''. ''Parve femina'''''s''' ''es'' '''belle'''). Stupnjevi komparacije pridjeva izražavaju se prilozima ''plus'' i ''minus''. Četiri pridjeva imaju paralelne sinonime za svoje pravilne stupnjeve komparacije.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!pridjev !! komparativ !! superlativ
|-
| grande || '''plus''' grande (= major) || '''le plus''' grande (= le major = maxime)
|-
| parve || '''plus''' parve (= minor) || '''le plus''' parve (= le minor = minime)
|-
| bon || '''plus''' bon (= melior) || '''le plus bon''' (= le melior = optime)
|-
| mal || '''plus''' mal (= pejor) || '''le plus''' mal (= le pejor = pessime)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!pridjev !! komparativ !! superlativ
|-
| grande || '''minus''' grande || '''le minus''' grande
|-
| parve || '''minus''' parve || '''le minus''' parve
|-
| bon || '''minus''' bon || '''le minus''' bon
|-
| mal || '''minus''' mal || '''le minus''' mal
|}

== Prilog ==
Un '''[[prilog]]''' je riječ koja daje više informacija o glagolu, pridjevu ili drugom prilogu. Za tvorbu priloga pridjevu se dodaje nastavak ''-mente'':
* ''normal - normal'''''mente''', ''recente - recente'''''mente'''''
Ako je posljednje [[slovo]] riječi ''-c'', dodaje se ''-amente'':
* ''public – public'''amente''', ric – ricc'''amente''''' &lt;ref&gt;[[Interlingua - dictionario basic|''Interlingua – dictionario basic'']], [[Thomas Breinstrup]] i [[Italo Notarstefano]] (ur.), str. 6-7, [[UMI]], 2011., 256 str., {{ISBN|978-2-36607-000-2}}&lt;/ref&gt;
Primjeri priloga u interlingui: ''ubi?, hic, ibi, la, illac; quando?: ora, nunc, tosto, postea, antea, pois, heri, hodie, deman, jammais, olim, quandocunque, frequentemente, sovente, rarmente, intertanto, nunquam, non jammais; como?: assi, si, altere, tal(mente), ben, quanto?: tanto, multo, poco, pauco, aliquanto, plus, minus; tamen, dunque''

==== Upitni prilog ====
Primjeri: ''ubi, quando, quanto, como, proque, perque''

== Glagol ==

=== Konjugacija ===
U interlingui postoje 3 konjugacije. To su -ar, -er i -ir. Konjugacije su neovisne o gramatičkom licu, rodu i broju. Glagoli ovise samo o gramatičkom vremenu. Svi oblici glagola za sve osobne zamjenice (''io, tu, ille'' itd.) identični su unutar jedne konjugacije unutar jednog gramatičkog vremena. 

Glagoli u interlingui u infinitivu završavaju na -ar, -er ili -ir, a u prezentu na -'''a''', -'''e''' ili -'''i'''. Jednostavno prošlo vrijeme, futur i [[kondicional]] tvore se dodavanjem sufiksa na oblik prezenta − redom -'''va''', '''-r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' i '''-r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' ('''-ra''' i '''-rea''' uvijek su naglašeni, kao što je ovdje označeno podcrtavanjem).

Dva participa također se tvore pomoću sufiksa. Particip prezenta tvori se sufiksom -'''nte''' (ili -'''ente''' ako glagol završava na '''-ir'''). Particip prošli tvori se sufiksom -'''te''' (ali kod glagola na '''-er''' nastavak se mijenja iz ''-ete'' u '''-ite''').

Za tri vrste glagola – ''parlar'' (-ar), ''vider'' (-er), ''audir'' (-ir) – sedam osnovnih oblika za jednostavna vremena i načine + dva participa su:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
| colspan=&quot;6&quot;  style = &quot;background: grey; color: white&quot; align = &quot;center&quot;| '''Osnovni oblici glagola'''
|-
| Vrijeme || nastavci || glagoli na ''-ar''|| glagoli na ''-er'' || glagoli na ''-ir''
|-
| Infinitiv || '''-r''' || ''parla'''''r''' || ''vide'''''r''' || ''audi'''''r'''
|-
| Prezent || '''–''' || ''parla'' || ''vide'' || ''audi''
|-
| Prošlo vrijeme || '''-va''' || ''parla'''''va''' || ''vide'''''va''' || ''audi'''''va'''
|-
| Futur || '''-ra''' || ''parla'''''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' || ''vide'''''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;'''  || ''audi'''''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;'''
|-
| Kondicional || '''-rea''' || ''parla'''''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' || ''vide'''''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' || ''audi'''''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a'''
|-
| Particip prezenta || '''-(e)nte''' || ''parla'''''nte''' || ''vide'''''nte''' || ''audi'''''&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;nte'''
|-
| Particip prošli|| '''-te''' || ''parla'''''te''' || ''vid''&lt;u&gt;'''i'''&lt;/u&gt;'''te''' || ''audi'''''te'''
|-
|}

=== Složena vremena ===
Za svaki oblik glagolskih vremena, ovdje za model ''crear'' (glagol na -ar), pogledajte sljedeće oblike:

{| class=&quot;wikitable&quot;
!\       jednostavni aktiv&lt;br /&gt;lice  !! Infinitiv !! Prezent !! Prošlo vrijeme !! Futur !! Kondicional
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos || crea'''r'''|| crea || crea'''va''' || crea'''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' || crea'''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a'''
|-
!\    aktiv ...&lt;br /&gt; !! Infinitiv perfekta !! Perfekt !! Pluskvamperfekt !! Futur perfekt !! Kondicional perfekt
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos|| '''haber''' crea'''te'''  ||'''ha''' crea'''te''' || '''habeva''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' crea'''te'''
|-
|}
Perfekt (složeno prošlo vrijeme) ima isto značenje kao i jednostavno prošlo vrijeme.

=== Ostala vremena ===
Ostali oblici glagola uključuju:
*Gerundij: Infinitiv se može koristiti kao imenica. Kada je to prikladno, gerundij može dobiti oblik množine. Primjer: ''Le rimar es difficile, quando on non es un poeta. Iste lamentar eterne me enoia.''
*Imperativ: Postoje dva oblika imperativa. Oblik prezenta je izravniji, a infinitiv je impersonalniji. Primjeri: ''Non fuma in iste local! Non fumar!''
*Kohortativ: Oblik koji predlaže radnju i blaži je od imperativa. Glagol koristi oblik prezenta, a rečenica počinje s ''que''. Primjer: ''Que nos compra gelatos!''

Particip prezenta koristi se kao pridjev ili glagol u participnoj rečenici. Particip prošli koristi se kao pridjev, glagol u participnoj rečenici te za tvorbu složenih vremena.

=== Pasiv ===
[[Pasiv]] (ili trpno stanje) tvori se pomoću glagola '''esser''' u odgovarajućem vremenu, participa prošlog dotičnog glagola i prijedloga '''per''' za označavanje vršitelja radnje. Što se tiče ostalih oblika pasiva, pogledajte: ''[[Novial#Voce passive|Oblici pasiva, usporedba između interlingue i noviala]]''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!\       jednostavni pasiv&lt;br /&gt;  !! Infinitiv !! Prezent !! Prošlo vrijeme !! Futur !! Kondicional
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos || '''esser''' crea'''te'''|| '''es''' crea'''te''' || '''esseva''' crea'''te''' || '''esser&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' crea'''te''' || '''esser&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' crea'''te'''
|-
!\    pasiv ...&lt;br /&gt; !! Infinitiv perfekta !! Perfekt !! Pluskvamperfekt !! Futur perfekt !! Kondicional perfekt
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos|| '''haber essite''' crea'''te'''  ||'''ha''' '''essite''' crea'''te''' || '''habeva essite''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;a&lt;/u&gt; essite''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a essite''' crea'''te'''
|}

=== Akuzativ s infinitivom ===
Interlingua, poput [[Latinski jezik|latinskog]], engleskog i romanskih jezika, dopušta upotrebu konstrukcije ''accusativus cum infinitivo'' (akuzativ s infinitivom), tj. konstrukcije u kojoj infinitiv stoji zajedno s akuzativom. Primjeri su:  

: Le matre faceva le doctor venir&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|author=Gode; Blair|language=ia|title=Grammatica de Interlingua|page=32}}&lt;/ref&gt;.  
: Le matre faceva venir le doctor&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;.   
: Io senti le nausea montar&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;.  
: Io audi le venir&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;. 
: Io le audi venir&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;. 
: Owen la reguarda vader.  

Itd.

== Nepravilni glagoli == 
=== Nepravilni oblici triju glagola ===
{| class=&quot;wikitable&quot; align = right 
| colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background: grey; color: white&quot; | '''Nepravilni oblici glagola esser'''
|-
!
!Osoba
!Jednina
!Množina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Sadašnje vrijeme
|1. 
|so
|somos
|-
|2. – 3. 
|es
|son
|-
|Prošlo vrijeme
| colspan=&quot;3&quot; |era
|-
|Buduće vrijeme
| colspan=&quot;3&quot; |sera
|-
|Kondicional
| colspan=&quot;3&quot; |serea
|-
|Imperativ, 
konjunktiv
| colspan=&quot;3&quot; |sia
|}
Tri glagola u interlingui: esser, haber, vader imaju pretežito pojednostavljene oblike: 

* ''es'' = esse, 
* ''ha'' = habe, 
* ''va'' = vade. 

Većina govornika interlingue koristi ove oblike. Osim toga, ''esser'' i ''vader'' imaju i druge, manje popularne nepravilne oblike. Nepravilni oblici glagola esser su: 

* ''ser'' = esser, 
* ''so'' = (ja) es,
* ''son'' = (mi, vi, oni itd.) es,
* ''somos'' = (mi) es,
* ''era'' = (ja, ti itd.) esseva, 
* ''sera'' = (ja, ti itd.) essera. 

{| class=&quot;wikitable&quot; align = right
| colspan = &quot;4&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color: white&quot;| '''Nepravilni oblici glagola vader'''
|-
!
!Osoba
!Jednina
!Množina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Sadašnje vrijeme
|1.
| rowspan=&quot;2&quot; |va
|vamos
|-
|2. – 3.
|van
|}
Osim toga, ''sia'' je imperativ i konjunktiv glagola ''esser''. Konjunktiv se koristi u zavisnim rečenicama kako bi se naznačilo da je tvrdnja nesigurna ili hipotetska. Primjeri: 

* Sia felice! (Budi sretan!)
* ''Que on sia caute!'' (Neka se bude oprezan!)
* ''Ille interveniva a fin que iste falta sia impedite.'' (Intervenirao je kako bi se ova pogreška spriječila.)
* Io non crede que ille sia folle. (Ne vjerujem da je lud.)

Nepravilni oblici glagola vader su:  

* van = (mi, vi, oni itd.) va,
* vamos = (mi) va. 

=== Nepravilni participi prezenta ===
Neki rijetki glagoli koji završavaju na ''-er'' imaju nepravilne participe prezenta koji završavaju na -''iente'' umjesto pravilnog -''ente''. To su ''facer'', ''saper'', ''caper'', njihove složenice te svi glagoli koji završavaju na -''ciper'', -''ficer'', -''jicer'', -''spicer''&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Gode; Blair|title=Grammatica de interlingua|pages=33}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.interlingua.com/linguistic/attention-al-iente/|title=Le angulo linguistic: Attention al -(i)ente|quote=Un serie de verbos (caper, facer, saper) plus verbos que termina in -ciper, -ficer, -jicer, -spicer (per exemplo: reciper, calefacer, sufficer) anque termina in -iente: caper – capiente facer – faciente saper – sapiente calefacer – calefaciente reciper – recipiente sufficer – sufficiente.}}&lt;/ref&gt;. Primjeri&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;: 

* ''caper'' &gt; ''capiente'',
* ''facer'' &gt; ''faciente'',
* ''saper'' &gt; ''sapiente'',
* ''calefacer'' &gt; ''calefaciente'',
* ''reciper'' &gt; ''recipiente'',
* ''sufficer'' &gt; ''sufficiente''.

== Brojevi ==
'''[[Broj (vrsta riječi)|Broj]]''' je riječ koja označava [[količina|količinu]] ili poredak nečega. Postoje glavni brojevi i drugi, na primjer redni, ponavljajući (iterativni), umnožni (multiplikativni), distributivni...

=== Glavni brojevi ===
Osnovni glavni i redni brojevi prikazani su u sljedećoj tablici. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Naziv
!Broj
!Naziv
|-
|0
|zero
|20
|vinti
|-
|1
|un
|30
|trenta
|-
|2
|duo
|40
|quaranta
|-
|3
|tres
|50
|cinquanta
|-
|4
|quatro
|60
|sexanta
|-
|5
|cinque
|70
|septanta
|-
|6
|sex
|80
|octanta
|-
|7
|septe
|90
|novanta
|-
|8
|octo
|100
|cento
|-
|9
|novem, nove
|1.000
|mille
|-
|10
|dece
|1.000.000
|million
|-
|
|
|1.000.000.000
|milliardo
|-
|
|
|10&lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;
|billion
|-
|
|
|10&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;
|billiardo
|}
''Novem'' i ''nove'' su popularne varijante u interlingui.  

Brojevi veći od 10 i manji od 100 pišu se sa spojnicom. Primjeri:  

* 11 = dece-un, 
* 12 = dece-duo, 
* 13 = dece-tres, 
* 21 = vinti-un, 
* 22 = vinti-duo, 
* 76 = septanta-sex.  

=== Redni brojevi ===
Osnovni redni brojevi navedeni su u sljedećoj tablici:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Broj
!Redni broj
|-
|1
|prime
|-
|2
|secunde
|-
|3
|tertie
|-
|4
|quarte
|-
|5
|quinte
|-
|6
|sexte
|-
|7
|septime
|-
|8
|octave
|-
|9
|none
|-
|10
|decime
|-
|
|ultime
|}
=== Ostali brojevi ===
Na primjer: ''un toto'' (cjelina), ''un medie parte'' (polovica), '''1/3''' ''un tertio'' (trećina), '''1/4''' ''un quarto'' (četvrtina), '''1/5''' ''un quinto'' (petina), '''1/6''' ''un sexto'' (šestina), '''1/7''' ''un septimo'' (sedmina), '''1/8''' ''un octavo'' (osmina), '''3/8''' ''tres octavos'' (tri osmine), '''1/10''' ''un d&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;cimo'' (desetina), '''7/10''' ''septe d&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;cimos'' (sedam desetina), '''1/100''' ''un centesimo'' (stotinka);''

''simple'' (jednostruk), ''duple'' (dvostruk), ''triple'' (trostruk), ''qu&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;druple'' (četverostruk), ''qu&lt;u&gt;i&lt;/u&gt;ntuple'' (peterostruk), ''s&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;xtuple'' (šesterostruk), ''s&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;ptuple'' (sedmerostruk), ''&lt;u&gt;o&lt;/u&gt;ctuple'' (osmerostruk), ''n&lt;u&gt;o&lt;/u&gt;nuple'' (deveterostruk), ''d&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;cuple'' (deseterostruk), ''c&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;ntuple'' (stostruk);''

''decena'' (desetka), ''dozena'' (tucet), ''vintena'' (dvadesetka), ''centena'' (stotica).''

== Prijedlozi ==
'''[[Prijedlozi|Prijedlog]]''' je riječ koja se koristi ispred imenice ili zamjenice kako bi se uspostavio odnos s drugim riječima (osobama ili apstraktnim ili konkretnim stvarima).

Na primjer: ''a'' (k, za), ''ab'' (od), ''ante'' (prije, ispred), ''apud'' (kod, pokraj), ''a causa de'' (zbog), ''circum'' (oko), ''concernente'' (u vezi s, tičući se), ''con'' (s/sa), ''contra'' (protiv), ''de'' (od, o), ''desde'' (od, otkad), ''detra'' (iza), ''dum'' (dok), ''durante'' (tijekom), ''ex'' (iz), ''excepte'' (osim), ''extra'' (izvan), ''foras'' (van, izvan), ''in'' (u), ''infra'' (ispod), ''inter'' (između), ''intra'' (unutar), ''juxta'' (pokraj, tik do), ''malgrado'' (unatoč), ''per'' (kroz, po, od strane), ''post'' (nakon, poslije), ''presso'' (blizu), ''preter'' (pokraj, mimo), ''pro'' (za), ''re'' (u vezi s), ''salvo'' (osim), ''secundo'' (prema), ''sin'' (bez), ''sub'' (pod, ispod), ''super'' (nad, iznad), ''sur'' (na), ''trans'' (preko), ''a transverso (de)'' (poprijeko, kroz), ''ultra'' (s onu stranu, preko), ''usque'' (sve do), ''verso'' (prema), ''via'' (preko, putem), ...

== Veznici ==
Veznik je riječ koja povezuje dvije riječi ili dva dijela rečenice. Veznici se ponekad opisuju kao riječi za povezivanje.

Na primjer: ''ante que'' (prije nego što), ''assi que'' (tako da), ''ben que'' (iako), ''como'' (kao, kako), ''como si'' (kao da), ''depost que'' (nakon što), ''desde'' (otkad), ''durante que'' (dok, tijekom), ''dum'' (dok), ''e'' (i), ''e ... e'' (i ... i), ''esque'' (upitna čestica), ''intertanto'' (u međuvremenu), ''ma'' (ali), ''malgrado que'' (unatoč tome što), ''de maniera que'' (tako da), ''a mesura que'' (kako, u mjeri u kojoj), ''de modo que'' (tako da), ''nam'' (jer), ''ni ... ni'' (niti ... niti), ''nonobstante (que)'' (unatoč tome što), ''o'' (ili), ''o ... o'' (ili ... ili), ''post que'' (nakon što), ''proque'' (jer, zato što), ''quando'' (kada), ''quandocunque'' (kad god), ''que'' (da, što), ''sed'' (ali, nego), ''si'' (ako), ''de sorta que'' (tako da), ''tanto … quanto'' (toliko ... koliko), ''in tanto que'' (u mjeri u kojoj, dok), ''tanto plus que'' (tim više što), ''tanto que'' (toliko da), ''vice que'' (umjesto da), ''viste que'' (budući da), ...

| [[wiktionary:ia:ante que|ante que]]
| [[wiktionary:ia:ben que|ben que]]
| [[wiktionary:ia:como|como]]
| [[wiktionary:ia:depost que|depost que]]
| [[wiktionary:ia:desde|desde]]
| [[wiktionary:ia:dum que|dum (~ que?)]]
&lt;!-- | [[wiktionary:ia:dunque|dunque]] --&gt;
| [[wiktionary:ia:durante que|durante que]]
| [[wiktionary:ia:e|e]]
| [[wiktionary:ia:e ... e|e ... e ...]]
| [[wiktionary:ia:esque|esque]]
| [[wiktionary:ia:dum intertanto|dum intertanto]]
| [[wiktionary:ia:ma|ma]]
| [[wiktionary:ia:malgrado que|malgrado que]]
| de maniera que
| a mesura que
| de modo que
| [[wiktionary:ia:nam|nam]]
| [[wiktionary:ia:ni ... ni|ni ... ni ...]]
| [[wiktionary:ia:nondum|nondum (~ que?)]]
&lt;!-- | [[wiktionary:ia:nonobstante|nonobstante]]  --&gt;
| [[wiktionary:ia:o|o]]
| [[wiktionary:ia:o ... o|o ... o ...]]
| [[wiktionary:ia:perque|perque]]
| [[wiktionary:ia:postquam|postquam]]
| [[wiktionary:ia:proque|proque]]
| [[wiktionary:ia:quando|quando]]
| [[wiktionary:ia:quandocunque|quandocunque]]
| [[wiktionary:ia:que|que]]
| [[wiktionary:ia:sed|sed]]
| de sorta que
| [[wiktionary:ia:si|si]]
| viste que

== Usklici ==
Na primjer: ''adjuta!'' (upomoć!), ''oh!'', ''ah!'', ''gratias!'' (hvala!), ''si!'' (da!), ''no!'' (ne!), ''certo!'' (naravno!), ''ecce!'' (evo!), ''ab!'', ''pfui!'' (fuj!)

== Sintaksa ==
Red riječi obično je: [[subjekt]] – [[predikat]] – [[Objekt (gramatika)|objekt]]. Na primjer:
* ''Illes vide le libros.'' (Oni vide knjige.)

Ako je objekt osobna zamjenica, koristi se redoslijed: subjekt – objekt – glagolski predikat. Na primjer:
* ''Illes nos videva.'' (Oni su nas vidjeli.)

Uz modalni glagol i infinitiv, objekt dolazi nakon infinitiva:
* ''Illes poteva vider nos.'' (Mogli su nas vidjeti.)

== Tvorba riječi ==

=== Uvod ===
Rječnik i gramatika interlingue dopuštaju stvaranje novih riječi čak i ako se one ne pojavljuju u izvornim jezicima, pod dva uvjeta: 

* da se prefiksi i sufiksi primjenjuju na logičan način, 
* da su nove tvorevine razumljive i korisne. 

Tvorba novih riječi u interlingui u gramatici se dijeli na ''derivaciju'' (izvođenje) i ''kompoziciju'' (slaganje). Derivacija je spajanje sufiksa, a kompozicija spajanje prefiksa. Derivacija se pak može podijeliti na izvođenje od imenica, pridjeva i glagola. 

=== Izvođenje od glagola ===
Sufiksi se dodaju ili na ''prvu osnovu'' ili na ''drugu osnovu''. Prva osnova je jednostavno glagol bez nastavka -ar/-er/-ir, na primjer:  

* cantar –&gt; cant, 
* scriber –&gt; scrib. 

Druga osnova je ili pravilna ili nepravilna. Pravilna druga osnova je prva osnova plus nastavak -at (za glagole na -ar) ili -it (za glagole na -er i -ir). Primjeri:  

* cantar –&gt; cantat,
* scriber –&gt; scribit. 

Nepravilne druge osnove navedene su u IED-u uz glagole. 

U interlingui postoji 15 postverbalnih sufiksa. To su:   

: -ada, -age, -eria, -nte, -ntia, -mento, -bile,   

: -ion, -ive, -ura, -or, -rice, -ori, -orio, -e.   

Prvih 7 (-ada, -age, -eria, -nte, -ntia, -mento, -bile) dodaje se na prvu osnovu. Posljednjih 8 (-ion, -ive, -ura, -or, -rice, -ori, -orio, -e) dodaje se na drugu osnovu. Sufiks -bile, koji se obično dodaje na prvu osnovu, može se dodati na drugu osnovu kada ona završava na -pt, -st, -s, -ss ili -x.  

Dio sufiksa koji se vežu na prvu osnovu (-nte, -ntia, -mento, -bile) zahtijeva prijelazni element te stoga imaju dvije ili tri varijante, ovisno o sufiksu i konjugaciji. Na primjer, sufiks -''mento'' zahtijeva prijelazni element -a- za glagole koji završavaju na -ar, te -i- za glagole koji završavaju na -er ili -ir. Stoga on ima dvije varijante: -''amento'' i -''imento'' koje se dodaju na prvu osnovu.     

Ostala tri sufiksa (-ada, -age, -eria) ne zahtijevaju prijelazni element pa stoga imaju samo jednu varijantu.    

Svi glagoli u interlingui mogu se tretirati kao pravilni. To dovodi do parova za nepravilne glagole kao što su     

: facitor = factor,     

: agitor = actor,     

itd.

Mnogi postverbalni sufiksi imaju ili identično značenje (poput -''ion'' i -''mento'') ili vrlo slično (poput -''ada'', -''age''). Upotreba određenog sufiksa u velikoj je mjeri pitanje tradicije. 

=== Iznimke ===
U IED-u postoje glagoli bez navedene druge osnove koji se ponašaju kao da imaju nepravilnu drugu osnovu. Primjer je glagol ''depler'' koji se ponaša gotovo kao da ima alternaciju depl-/deplet- jer stvara izvedenice poput       

: ''depler'' –&gt; ''depletive'', ''depletion'' 

umjesto pravilnih      

: ''depler'' –&gt; *''deplitive'', *''deplition.''
Podkategorija takvih glagola u interlingui su glagoli bez nepravilne druge osnove koji se ponašaju gotovo kao da imaju drugu osnovu jednaku svojoj prvoj osnovi. Primjeri su   

* rebellar &gt; rebellion umjesto *rebellation,
* opinar &gt; opinion umjesto *opination.

=== Popis postverbalnih sufiksa ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Sufiks
!Dodan na osnovu...
!Varijante (dodane na prvu osnovu)
!Značenje
!Primjeri
!Nove tvorevine
|-
| -ada
|prvu
|—
|neprekidna ili produžena radnja...
|cavalcada, grilliada
|lavar –&gt; lavada, 
dormir –&gt; dormada
|-
| -age
|prvu
|—
|radnja ili proces...
|passage, dosage 
|administrar –&gt; administrage, 
piscar –&gt; piscage,  

guerrear –&gt; guerreage  
|-
| -eria
|prvu
|—
|
# Mjesto gdje se... radi/proizvodi. 
# Umjetnost, obrt, trgovina ili praksa...; također: proizvod takva rada.  
|raffineria,
imprimeria 
|leger –&gt; legeria, 
jocar –&gt; jocheria 
|-
| -nte
|prvu
| -ante, -ente, -iente
|Onaj tko ili ono što... 
|comenciante, presidente 
|convincer –&gt; convincente
inseniar –&gt; inseniante 
|-
| -ntia
|prvu
| -antia, -entia, -ientia
|Stanje ili kvaliteta... 
|apparentia, provenientia 
|mancar –&gt; mancantia, 
enoiar –&gt; enoiantia, 
abhorrer –&gt; abhorrentia 
|-
| -mento
|prvu
| -amento, -imento
|Radnja ili rezultat...
|innobilimento, consentimento
|traher –&gt; trahimento, 
apprender –&gt; apprendimento

mancar –&gt; mancamento
|-
| -bile
|prvu ili drugu nepravilnu kada završava na -pt, -st, -s, -ss ili -x.
| -abile, -ibile
|Onaj tko može biti ...an/en ili sposoban za ...ar/er/ir
|eligibile, credibile 
|convincer –&gt; convincibile
|-
| -ion
|drugu
| -ation, -ition 
|Radnja ili rezultat... 
|partition, elevation 
|apprender –&gt; apprension, 
cantar –&gt; cantion&lt;ref&gt;Ako pretpostavimo da je ''cant''- druga osnova glagola ''cantar''. &lt;/ref&gt;
|-
| -ive 
|drugu
| -ative, -itive
|
# koji teži... 
# koji ima funkciju... 
|iterative, significative
|reger –&gt; regitive,
observar –&gt; observative
|-
| -ura
|drugu
| -atura, -itura 
|Radnja ili rezultat... 
|creatura, politura
|partir –&gt; partitura, 
colliger –&gt; collectura
|-
| -or
|drugu
| -ator, -itor 
|Osoba ili stvar koja vrši radnju. 
|factor, actor
|recenser –&gt; recensitor, 
scander –&gt; scanditor
|-
| -rice
|drugu pravilnu ili nepravilnu kada završava na -t
| -atrice, -itrice
|Žena koja vrši radnju. 
|actrice, cantatrice 
|imperar –&gt; imperatrice
consumer –&gt; consumitrice 
|-
| -ori
|drugu
| -atori, -itori
|koji se odnosi na ili služi za radnju...
|circulatori, transitori 
|iterar –&gt; iteratori
administrar –&gt; administratori 
|-
| -orio
|drugu
| -atorio, -itorio
|Mjesto gdje se, postrojenje ili instrument kojim se... radi. 
|laboratorio, observatorio 
|facer –&gt; factorio, 
apprender –&gt; apprenditorio 
|-
| -e
|drugu
| -ate, -ite
|
# Koji je ...an/en. 
# Koji je ...ao.  
|cantate, scribite 
|scriber –&gt; scripte,
crucifiger –&gt; crucifixe
|}

== Bibliografija ==
* {{Cite book|title = Grammatica de interlingua | author = Gode; Blair|year = 2005}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.interlingua.com/grammatica Gramatika interlingue (na stranici UMI-ja, www.interlingua.com)]
* [https://ia.wikibooks.org/wiki/Breve_Grammatica_de_Interlingua Kratka gramatika interlingue]
* {{it}} [http://renascentia.wikispaces.com/grammatica Aspetti fondamentali della grammatica dell'Interlingua] (autor Paolo Castellina)

{{Interlingua}}

[[Kategorija:Interlingua]]</text>
      <sha1>dt42z3zsf2kc6njd68a7s32h563q7px</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479198</id>
      <parentid>7479196</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:22:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Dodano</comment>
      <origin>7479198</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30226" sha1="l5fblu9l4qrkmp4hdp3h0pykgggt3c0" xml:space="preserve">'''Gramatika [[interlingua|interlingue]]''' odnosi se na [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološka]] i [[Sintaksa|sintaktička]] pravila umjetnoga jezika interlingua. Temelji se na gramatikama europskih jezika, u prvome redu [[Romanski jezici|romanskih]] i [[Engleski jezik|engleskoga]]. 

Namjera [[IALA]]-e bila je da interlingua u osnovi bude pravilna, jednostavna za učenje i poučavanje te ''sredina'' [[romanski jezici|glavnih romanskih jezika europskog podrijetla]].

Ključne riječi (pojmovi) su: ''[[gramatičko vrijeme|vrijeme]]'', ''[[gramatički rod|rod]]'', ''[[gramatički broj|broj]]'', ''[[gramatičko lice|lice]]'', ''[[glagolski način|način]]'', ''[[morfem]]'', ''dijelovi rečenice'', ''[[sintaksa]]'', ''[[semantika]]'', ''[[fonem]]'', ''[[fonetika]]'', ''[[fonologija]]''. Oni ovdje nisu objašnjeni.

== Zamjenice ==

=== Uvod ===
'''[[Zamjenica]]''' (''pronomine'') je riječ koja se koristi umjesto imenice ''ili'' za ponavljanje osobe ili stvari ''ili'' za konkretiziranje osobe ili stvari (npr. pokazne i neodređene zamjenice koje se koriste kao pridjevi).
{| class=&quot;wikitable&quot;
| colspan = &quot;6&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color: white&quot;|'''Osobne zamjenice – jednina'''
|-
!Lice
!Rod
!Subjekt
!Objekt
!Nakon prijedloga 
(con me, sin te itd.)
!Posvojne
|-
|1.
|
|io
|me
|me
|mi(e)
|-
|2.
|
|tu
|te
|te
|tu(e)
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |3.
|muški
|ille
|le
|ille
| rowspan=&quot;3&quot; |su(e)
|-
|ženski
|illa
|la
|illa
|-
|srednji
|illo
|lo
|illo
|-
| colspan=&quot;6&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color:white&quot; |'''Osobne zamjenice – množina'''
|-
|Lice
|Rod
|Subjekt
|Objekt
|Nakon prijedloga
|Posvojne
|-
|1.
|
|nos
|nos
|nos
|nostre
|-
|2.
|
|vos
|vos
|vos
|vostre
|-
| rowspan=&quot;3&quot; |3.
|muški
|illes
|les
|illes
| rowspan=&quot;3&quot; |lor(e)
|-
|ženski
|illas
|las
|illas
|-
|srednji
|illos
|los
|illos
|-
| colspan=&quot;6&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color:white&quot;|'''Zamjenice il i on''' 
|-
|
|
|Subjekt
|Objekt
|Nakon prijedloga 
|Posvojne
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Bezlična zamjenica
|il
| -
| -
| -
|-
| colspan=&quot;2&quot; |Neodređena zamjenica
|on
|uno
|uno
|su(e)
|}
Osim toga, postoje i druge, manje korištene zamjenice kao što su: 

* ''yo'' = io,
* ''ego'' = io, 
* ''il'' = ille, 
* ''illi'' = illes,
* ''uno'' = on. 

''Ego'' dolazi od riječi kao što su ''egoismo'', ''egoista'', a ''yo'', ''il'' i ''illi'' vjerojatno su posuđeni iz [[Interlingue|occidentala]].

=== Zamjenice ''il'' i ''on'' ===
Bezlična zamjenica ''il'' koristi se u bezličnim konstrukcijama. Primjeri su:

* ''Il ha un problema.''
* ''Il pluve.''
* ''Il ha quatro saisones in le anno.''
* ''Il es ver que si tu caleface aqua, illo ferve.''
Neodređena zamjenica ''on'' koristi se za upućivanje na neodređene osobe. Primjeri su:
* ''In Francia on parla francese.''
* ''Amar uno es respicer uno.''

=== Posvojne zamjenice ===
Skraćene posvojne zamjenice koriste se ispred imenica kada ispred njih ne stoji član. Osim toga, koriste se duži oblici. Primjeri:

* ''Mi amico.''
* ''Mi casa.''
* ''Le mie casa.''
* ''Mi auto es plus rapide que le tue.''
* ''Deo mie!''
* ''Isto es '''tu''' camisa. Iste es le '''tue'''. Le '''mie''' es ibi, detra le muro.'' 

Posvojne zamjenice su pridjevi i, kao i svi pridjevi, mogu se koristiti kao zamjenice i imenice:

* ''Isto es '''tu''' libros. Illos es le '''tues'''. Le '''mies''' es ibi.''

=== Povratne zamjenice ===
U izradi. 

=== Pokazne zamjenice ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
| colspan=5 style=&quot;background: grey; color: white&quot; align=&quot;center&quot;| '''Pokazne zamjenice'''
|-
| Uloga || Broj || Rod || Blisko || Udaljeno
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | Pridjev || – || – || '''iste''' || '''ille'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;6&quot; | Zamjenica || align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot; | Jedn. || align=&quot;left&quot; | muški || '''iste''' || '''(ille)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | ženski || '''ista''' || '''(illa)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | srednji || '''isto''' || '''(illo)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; rowspan=&quot;3&quot; | Množ. || align=&quot;left&quot; | muški || '''istes''' || '''(illes)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | ženski || '''istas''' || '''(illas)'''
|- align=&quot;center&quot;
| align=&quot;left&quot; | srednji || '''istos''' || '''(illos)'''
|-
|}
:'''Napomena:''' Ova tablica nije u skladu s objašnjenjem u ''[[Interlingua – dictionario basic]]'' ([[Thomas Breinstrup]], [[Italo Notarstefano]], [[UMI]] 2011. str 100), koje objašnjava ''isto'' kao pravu zamjenicu, a ''iste'' samo kao pridjev. Gramatički rod subjekta prepoznaje se po značenju subjekta, ovisno o tome radi li se o osobi muškog ili ženskog spola, stvari ili životinji. Uz ''iste'' uvijek mora slijediti imenica.

=== Neodređene zamjenice ===
:Primjeri: ''alicuno/alcuno'', ''alique/qualcosa'', ''altere'', ''cata'', ''certe'', ''mesme'', ''multe'', ''multo'', ''necun'', ''necuno'', ''nemo'', ''nihil'', ''nulle'', ''omne'', ''on'', ''plure'', ''poc'', ''poco'', ''qualcosa'', ''quecunque'', ''quicunque'', ''tal'', ''tote'', ''ulle'', ''uno'', ''una''

==== Upitne i odnosne zamjenice ====
'''''qui'''''... za osobe i '''''que'''''...? za stvari: ''a qui, pro qui, con qui, de qui''

'''''cuje''''' (pridjev), genitiv; odnosna zamjenica: ''cuje''

'''''qual''''' (pridjev); kao odnosna zamjenica: ''le qual'', množina: ''le quales''

== Član ==
Neodređeni [[član]] u svim je slučajevima ''un'', a određeni član u svim je slučajevima ''le''. On ne pokazuje nikakvo slaganje u obliku sa sljedećom imenicom (ne mijenja se prema broju – bilo u jednini, bilo u množini – niti prema rodu).

{| class=&quot;wikitable&quot;
!neodređeni član
! određeni član 
|-
|''un'' patre
| ''le'' patre (jedn.), ''le'' patres (množ.) 
|-
|''un'' infante
| ''le'' infante (jedn.), ''le'' infantes (množ.) 
|-
|''un'' amica
| ''le'' amica (jedn.), ''le'' amicas (množ.) 
|}

== Imenica ==

=== Rod ===
Velika većina [[imenica|imenica]] završava na jedan od samoglasnika '''-a''' (''pagin'''a'''''), '''-e''' (''libertat'''e''''') i često '''-o''' (''fruct'''o'''''). Kada se nastavak '''-o''' pojavi u riječi koja označava '''muško''' biće, odgovarajući '''ženski''' rod može se prikazati istom riječju u kojoj je nastavak zamijenjen s '''-a'''. Primjeri: 

* ''amico &gt; amica,''
* ''maestro &gt;  maestra,''
* ''italiano &gt; italiana.''
Imenica ženskog roda ponekad se tvori sufiksom -''essa'':
* ''tigre'' &gt; ''tigressa,'' 
* ''duce'' &gt; ''duchessa''. 

=== Broj ===
'''Množina''' se tvori dodavanjem nastavka ''-s''. Ako imenica završava na suglasnik, nastavak je ''-es''; a ako je taj suglasnik ''-c'', nastavak je ''-hes'' (kako bi se očuvao izgovor [k]):

{| class=&quot;wikitable&quot;
!jednina !! množina 
|-
| fructo || fructo'''s'''
|-
| tempore || tempore'''s'''
|-
| planta || planta'''s'''
|-
| generation || generation'''es'''
|-
| roc || roc'''hes'''
|-
|albricoc
|albricoc'''hes'''
|}
Posuđenice iz drugih jezika tvore množinu na nepravilan način: 

* ''film'' &gt; ''films'', 
* ''club'' &gt; ''clubs'', 
* ''chef'' &gt; ''chefs''. 

== Pridjev ==
Velika većina [[pridjev|pridjeva]] završava na samoglasnik -e (''delicate, parve'') ili na jedan od suglasnika -l, -n, -r, -c (''natural, equal, american, par, cyclic''). Pridjevi smješteni neposredno uz imenicu '''slijede''' imenicu (to je uobičajeno i najčešće). Često korišteni pridjevi obično se nalaze '''ispred''' imenice: ''un bon homine, le bon infantes, le belle flor, belle flores''. Ako postoje dva pridjeva koja se odnose na imenicu, jedan se stavlja '''ispred''' imenice, a drugi '''iza''' nje: ''le recente publication extraordinari''.

Pridjev nema nikakvu '''sklonidbu''' niti '''slaganje''' (primjeri: ''Le parve femina es'' '''belle'''. ''Parve femina'''''s''' ''es'' '''belle'''). Stupnjevi komparacije pridjeva izražavaju se prilozima ''plus'' i ''minus''. Četiri pridjeva imaju paralelne sinonime za svoje pravilne stupnjeve komparacije.

{| class=&quot;wikitable&quot;
!pridjev !! komparativ !! superlativ
|-
| grande || '''plus''' grande (= major) || '''le plus''' grande (= le major = maxime)
|-
| parve || '''plus''' parve (= minor) || '''le plus''' parve (= le minor = minime)
|-
| bon || '''plus''' bon (= melior) || '''le plus bon''' (= le melior = optime)
|-
| mal || '''plus''' mal (= pejor) || '''le plus''' mal (= le pejor = pessime)
|}

{| class=&quot;wikitable&quot;
!pridjev !! komparativ !! superlativ
|-
| grande || '''minus''' grande || '''le minus''' grande
|-
| parve || '''minus''' parve || '''le minus''' parve
|-
| bon || '''minus''' bon || '''le minus''' bon
|-
| mal || '''minus''' mal || '''le minus''' mal
|}

== Prilog ==
Un '''[[prilog]]''' je riječ koja daje više informacija o glagolu, pridjevu ili drugom prilogu. Za tvorbu priloga pridjevu se dodaje nastavak ''-mente'':
* ''normal - normal'''''mente''', ''recente - recente'''''mente'''''
Ako je posljednje [[slovo]] riječi ''-c'', dodaje se ''-amente'':
* ''public – public'''amente''', ric – ricc'''amente''''' &lt;ref&gt;[[Interlingua - dictionario basic|''Interlingua – dictionario basic'']], [[Thomas Breinstrup]] i [[Italo Notarstefano]] (ur.), str. 6-7, [[UMI]], 2011., 256 str., {{ISBN|978-2-36607-000-2}}&lt;/ref&gt;
Primjeri priloga u interlingui: ''ubi?, hic, ibi, la, illac; quando?: ora, nunc, tosto, postea, antea, pois, heri, hodie, deman, jammais, olim, quandocunque, frequentemente, sovente, rarmente, intertanto, nunquam, non jammais; como?: assi, si, altere, tal(mente), ben, quanto?: tanto, multo, poco, pauco, aliquanto, plus, minus; tamen, dunque''

==== Upitni prilog ====
Primjeri: ''ubi, quando, quanto, como, proque, perque''

== Glagol ==

=== Konjugacija ===
U interlingui postoje 3 konjugacije. To su -ar, -er i -ir. Konjugacije su neovisne o gramatičkom licu, rodu i broju. Glagoli ovise samo o gramatičkom vremenu. Svi oblici glagola za sve osobne zamjenice (''io, tu, ille'' itd.) identični su unutar jedne konjugacije unutar jednog gramatičkog vremena. 

Glagoli u interlingui u infinitivu završavaju na -ar, -er ili -ir, a u prezentu na -'''a''', -'''e''' ili -'''i'''. Jednostavno prošlo vrijeme, futur i [[kondicional]] tvore se dodavanjem sufiksa na oblik prezenta − redom -'''va''', '''-r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' i '''-r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' ('''-ra''' i '''-rea''' uvijek su naglašeni, kao što je ovdje označeno podcrtavanjem).

Dva participa također se tvore pomoću sufiksa. Particip prezenta tvori se sufiksom -'''nte''' (ili -'''ente''' ako glagol završava na '''-ir'''). Particip prošli tvori se sufiksom -'''te''' (ali kod glagola na '''-er''' nastavak se mijenja iz ''-ete'' u '''-ite''').

Za tri vrste glagola – ''parlar'' (-ar), ''vider'' (-er), ''audir'' (-ir) – sedam osnovnih oblika za jednostavna vremena i načine + dva participa su:

{| class=&quot;wikitable&quot;
|- 
| colspan=&quot;6&quot;  style = &quot;background: grey; color: white&quot; align = &quot;center&quot;| '''Osnovni oblici glagola'''
|-
| Vrijeme || nastavci || glagoli na ''-ar''|| glagoli na ''-er'' || glagoli na ''-ir''
|-
| Infinitiv || '''-r''' || ''parla'''''r''' || ''vide'''''r''' || ''audi'''''r'''
|-
| Prezent || '''–''' || ''parla'' || ''vide'' || ''audi''
|-
| Prošlo vrijeme || '''-va''' || ''parla'''''va''' || ''vide'''''va''' || ''audi'''''va'''
|-
| Futur || '''-ra''' || ''parla'''''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' || ''vide'''''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;'''  || ''audi'''''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;'''
|-
| Kondicional || '''-rea''' || ''parla'''''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' || ''vide'''''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' || ''audi'''''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a'''
|-
| Particip prezenta || '''-(e)nte''' || ''parla'''''nte''' || ''vide'''''nte''' || ''audi'''''&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;nte'''
|-
| Particip prošli|| '''-te''' || ''parla'''''te''' || ''vid''&lt;u&gt;'''i'''&lt;/u&gt;'''te''' || ''audi'''''te'''
|-
|}

=== Složena vremena ===
Za svaki oblik glagolskih vremena, ovdje za model ''crear'' (glagol na -ar), pogledajte sljedeće oblike:

{| class=&quot;wikitable&quot;
!\       jednostavni aktiv&lt;br /&gt;lice  !! Infinitiv !! Prezent !! Prošlo vrijeme !! Futur !! Kondicional
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos || crea'''r'''|| crea || crea'''va''' || crea'''r&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' || crea'''r&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a'''
|-
!\    aktiv ...&lt;br /&gt; !! Infinitiv perfekta !! Perfekt !! Pluskvamperfekt !! Futur perfekt !! Kondicional perfekt
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos|| '''haber''' crea'''te'''  ||'''ha''' crea'''te''' || '''habeva''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' crea'''te'''
|-
|}
Perfekt (složeno prošlo vrijeme) ima isto značenje kao i jednostavno prošlo vrijeme.

=== Ostala vremena ===
Ostali oblici glagola uključuju:
*Gerundij: Infinitiv se može koristiti kao imenica. Kada je to prikladno, gerundij može dobiti oblik množine. Primjer: ''Le rimar es difficile, quando on non es un poeta. Iste lamentar eterne me enoia.''
*Imperativ: Postoje dva oblika imperativa. Oblik prezenta je izravniji, a infinitiv je impersonalniji. Primjeri: ''Non fuma in iste local! Non fumar!''
*Kohortativ: Oblik koji predlaže radnju i blaži je od imperativa. Glagol koristi oblik prezenta, a rečenica počinje s ''que''. Primjer: ''Que nos compra gelatos!''

Particip prezenta koristi se kao pridjev ili glagol u participnoj rečenici. Particip prošli koristi se kao pridjev, glagol u participnoj rečenici te za tvorbu složenih vremena.

=== Pasiv ===
[[Pasiv]] (ili trpno stanje) tvori se pomoću glagola '''esser''' u odgovarajućem vremenu, participa prošlog dotičnog glagola i prijedloga '''per''' za označavanje vršitelja radnje. Što se tiče ostalih oblika pasiva, pogledajte: ''[[Novial#Voce passive|Oblici pasiva, usporedba između interlingue i noviala]]''

{| class=&quot;wikitable&quot;
!\       jednostavni pasiv&lt;br /&gt;  !! Infinitiv !! Prezent !! Prošlo vrijeme !! Futur !! Kondicional
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos || '''esser''' crea'''te'''|| '''es''' crea'''te''' || '''esseva''' crea'''te''' || '''esser&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;''' crea'''te''' || '''esser&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a''' crea'''te'''
|-
!\    pasiv ...&lt;br /&gt; !! Infinitiv perfekta !! Perfekt !! Pluskvamperfekt !! Futur perfekt !! Kondicional perfekt
|-
|io, tu, ille, illa, illo &lt;br /&gt;nos, vos, illes, illas, illos|| '''haber essite''' crea'''te'''  ||'''ha''' '''essite''' crea'''te''' || '''habeva essite''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;a&lt;/u&gt; essite''' crea'''te''' || '''haber&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;a essite''' crea'''te'''
|}

=== Akuzativ s infinitivom ===
Interlingua, poput [[Latinski jezik|latinskog]], engleskog i romanskih jezika, dopušta upotrebu konstrukcije ''accusativus cum infinitivo'' (akuzativ s infinitivom), tj. konstrukcije u kojoj infinitiv stoji zajedno s akuzativom. Primjeri su:  

: Le matre faceva le doctor venir&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite book|author=Gode; Blair|language=ia|title=Grammatica de Interlingua|page=32}}&lt;/ref&gt;.  
: Le matre faceva venir le doctor&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;.   
: Io senti le nausea montar&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;.  
: Io audi le venir&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;. 
: Io le audi venir&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;. 
: Owen la reguarda vader.  

Itd.

== Nepravilni glagoli == 
=== Nepravilni oblici triju glagola ===
{| class=&quot;wikitable&quot; align = right 
| colspan=&quot;4&quot; align=&quot;center&quot; style=&quot;background: grey; color: white&quot; | '''Nepravilni oblici glagola esser'''
|-
!
!Osoba
!Jednina
!Množina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Sadašnje vrijeme
|1. 
|so
|somos
|-
|2. – 3. 
|es
|son
|-
|Prošlo vrijeme
| colspan=&quot;3&quot; |era
|-
|Buduće vrijeme
| colspan=&quot;3&quot; |sera
|-
|Kondicional
| colspan=&quot;3&quot; |serea
|-
|Imperativ, 
konjunktiv
| colspan=&quot;3&quot; |sia
|}
Tri glagola u interlingui: esser, haber, vader imaju pretežito pojednostavljene oblike: 

* ''es'' = esse, 
* ''ha'' = habe, 
* ''va'' = vade. 

Većina govornika interlingue koristi ove oblike. Osim toga, ''esser'' i ''vader'' imaju i druge, manje popularne nepravilne oblike. Nepravilni oblici glagola esser su: 

* ''ser'' = esser, 
* ''so'' = (ja) es,
* ''son'' = (mi, vi, oni itd.) es,
* ''somos'' = (mi) es,
* ''era'' = (ja, ti itd.) esseva, 
* ''sera'' = (ja, ti itd.) essera. 

{| class=&quot;wikitable&quot; align = right
| colspan = &quot;4&quot; align = &quot;center&quot; style = &quot;background: grey; color: white&quot;| '''Nepravilni oblici glagola vader'''
|-
!
!Osoba
!Jednina
!Množina
|-
| rowspan=&quot;2&quot; |Sadašnje vrijeme
|1.
| rowspan=&quot;2&quot; |va
|vamos
|-
|2. – 3.
|van
|}
Osim toga, ''sia'' je imperativ i konjunktiv glagola ''esser''. Konjunktiv se koristi u zavisnim rečenicama kako bi se naznačilo da je tvrdnja nesigurna ili hipotetska. Primjeri: 

* Sia felice! (Budi sretan!)
* ''Que on sia caute!'' (Neka se bude oprezan!)
* ''Ille interveniva a fin que iste falta sia impedite.'' (Intervenirao je kako bi se ova pogreška spriječila.)
* Io non crede que ille sia folle. (Ne vjerujem da je lud.)

Nepravilni oblici glagola vader su:  

* van = (mi, vi, oni itd.) va,
* vamos = (mi) va. 

=== Nepravilni participi prezenta ===
Neki rijetki glagoli koji završavaju na ''-er'' imaju nepravilne participe prezenta koji završavaju na -''iente'' umjesto pravilnog -''ente''. To su ''facer'', ''saper'', ''caper'', njihove složenice te svi glagoli koji završavaju na -''ciper'', -''ficer'', -''jicer'', -''spicer''&lt;ref&gt;{{Cite book|author=Gode; Blair|title=Grammatica de interlingua|pages=33}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.interlingua.com/linguistic/attention-al-iente/|title=Le angulo linguistic: Attention al -(i)ente|quote=Un serie de verbos (caper, facer, saper) plus verbos que termina in -ciper, -ficer, -jicer, -spicer (per exemplo: reciper, calefacer, sufficer) anque termina in -iente: caper – capiente facer – faciente saper – sapiente calefacer – calefaciente reciper – recipiente sufficer – sufficiente.}}&lt;/ref&gt;. Primjeri&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;: 

* ''caper'' &gt; ''capiente'',
* ''facer'' &gt; ''faciente'',
* ''saper'' &gt; ''sapiente'',
* ''calefacer'' &gt; ''calefaciente'',
* ''reciper'' &gt; ''recipiente'',
* ''sufficer'' &gt; ''sufficiente''.

== Brojevi ==
'''[[Broj (vrsta riječi)|Broj]]''' je riječ koja označava [[količina|količinu]] ili poredak nečega. Postoje glavni brojevi i drugi, na primjer redni, ponavljajući (iterativni), umnožni (multiplikativni), distributivni...

=== Glavni brojevi ===
Osnovni glavni i redni brojevi prikazani su u sljedećoj tablici. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Broj
!Naziv
!Broj
!Naziv
|-
|0
|zero
|20
|vinti
|-
|1
|un
|30
|trenta
|-
|2
|duo
|40
|quaranta
|-
|3
|tres
|50
|cinquanta
|-
|4
|quatro
|60
|sexanta
|-
|5
|cinque
|70
|septanta
|-
|6
|sex
|80
|octanta
|-
|7
|septe
|90
|novanta
|-
|8
|octo
|100
|cento
|-
|9
|novem, nove
|1.000
|mille
|-
|10
|dece
|1.000.000
|million
|-
|
|
|1.000.000.000
|milliardo
|-
|
|
|10&lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;
|billion
|-
|
|
|10&lt;sup&gt;15&lt;/sup&gt;
|billiardo
|}
''Novem'' i ''nove'' su popularne varijante u interlingui.  

Brojevi veći od 10 i manji od 100 pišu se sa spojnicom. Primjeri:  

* 11 = dece-un, 
* 12 = dece-duo, 
* 13 = dece-tres, 
* 21 = vinti-un, 
* 22 = vinti-duo, 
* 76 = septanta-sex.  

=== Redni brojevi ===
Osnovni redni brojevi navedeni su u sljedećoj tablici:
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Broj
!Redni broj
|-
|1
|prime
|-
|2
|secunde
|-
|3
|tertie
|-
|4
|quarte
|-
|5
|quinte
|-
|6
|sexte
|-
|7
|septime
|-
|8
|octave
|-
|9
|none
|-
|10
|decime
|-
|
|ultime
|}
=== Ostali brojevi ===
Na primjer: ''un toto'' (cjelina), ''un medie parte'' (polovica), '''1/3''' ''un tertio'' (trećina), '''1/4''' ''un quarto'' (četvrtina), '''1/5''' ''un quinto'' (petina), '''1/6''' ''un sexto'' (šestina), '''1/7''' ''un septimo'' (sedmina), '''1/8''' ''un octavo'' (osmina), '''3/8''' ''tres octavos'' (tri osmine), '''1/10''' ''un d&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;cimo'' (desetina), '''7/10''' ''septe d&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;cimos'' (sedam desetina), '''1/100''' ''un centesimo'' (stotinka);''

''simple'' (jednostruk), ''duple'' (dvostruk), ''triple'' (trostruk), ''qu&lt;u&gt;a&lt;/u&gt;druple'' (četverostruk), ''qu&lt;u&gt;i&lt;/u&gt;ntuple'' (peterostruk), ''s&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;xtuple'' (šesterostruk), ''s&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;ptuple'' (sedmerostruk), ''&lt;u&gt;o&lt;/u&gt;ctuple'' (osmerostruk), ''n&lt;u&gt;o&lt;/u&gt;nuple'' (deveterostruk), ''d&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;cuple'' (deseterostruk), ''c&lt;u&gt;e&lt;/u&gt;ntuple'' (stostruk);''

''decena'' (desetka), ''dozena'' (tucet), ''vintena'' (dvadesetka), ''centena'' (stotica).''

== Prijedlozi ==
'''[[Prijedlozi|Prijedlog]]''' je riječ koja se koristi ispred imenice ili zamjenice kako bi se uspostavio odnos s drugim riječima (osobama ili apstraktnim ili konkretnim stvarima).

Na primjer: ''a'' (k, za), ''ab'' (od), ''ante'' (prije, ispred), ''apud'' (kod, pokraj), ''a causa de'' (zbog), ''circum'' (oko), ''concernente'' (u vezi s, tičući se), ''con'' (s/sa), ''contra'' (protiv), ''de'' (od, o), ''desde'' (od, otkad), ''detra'' (iza), ''dum'' (dok), ''durante'' (tijekom), ''ex'' (iz), ''excepte'' (osim), ''extra'' (izvan), ''foras'' (van, izvan), ''in'' (u), ''infra'' (ispod), ''inter'' (između), ''intra'' (unutar), ''juxta'' (pokraj, tik do), ''malgrado'' (unatoč), ''per'' (kroz, po, od strane), ''post'' (nakon, poslije), ''presso'' (blizu), ''preter'' (pokraj, mimo), ''pro'' (za), ''re'' (u vezi s), ''salvo'' (osim), ''secundo'' (prema), ''sin'' (bez), ''sub'' (pod, ispod), ''super'' (nad, iznad), ''sur'' (na), ''trans'' (preko), ''a transverso (de)'' (poprijeko, kroz), ''ultra'' (s onu stranu, preko), ''usque'' (sve do), ''verso'' (prema), ''via'' (preko, putem), ...

== Veznici ==
Veznik je riječ koja povezuje dvije riječi ili dva dijela rečenice. Veznici se ponekad opisuju kao riječi za povezivanje.

Na primjer: ''ante que'' (prije nego što), ''assi que'' (tako da), ''ben que'' (iako), ''como'' (kao, kako), ''como si'' (kao da), ''depost que'' (nakon što), ''desde'' (otkad), ''durante que'' (dok, tijekom), ''dum'' (dok), ''e'' (i), ''e ... e'' (i ... i), ''esque'' (upitna čestica), ''intertanto'' (u međuvremenu), ''ma'' (ali), ''malgrado que'' (unatoč tome što), ''de maniera que'' (tako da), ''a mesura que'' (kako, u mjeri u kojoj), ''de modo que'' (tako da), ''nam'' (jer), ''ni ... ni'' (niti ... niti), ''nonobstante (que)'' (unatoč tome što), ''o'' (ili), ''o ... o'' (ili ... ili), ''post que'' (nakon što), ''proque'' (jer, zato što), ''quando'' (kada), ''quandocunque'' (kad god), ''que'' (da, što), ''sed'' (ali, nego), ''si'' (ako), ''de sorta que'' (tako da), ''tanto … quanto'' (toliko ... koliko), ''in tanto que'' (u mjeri u kojoj, dok), ''tanto plus que'' (tim više što), ''tanto que'' (toliko da), ''vice que'' (umjesto da), ''viste que'' (budući da), ...

| [[wiktionary:ia:ante que|ante que]]
| [[wiktionary:ia:ben que|ben que]]
| [[wiktionary:ia:como|como]]
| [[wiktionary:ia:depost que|depost que]]
| [[wiktionary:ia:desde|desde]]
| [[wiktionary:ia:dum que|dum (~ que?)]]
&lt;!-- | [[wiktionary:ia:dunque|dunque]] --&gt;
| [[wiktionary:ia:durante que|durante que]]
| [[wiktionary:ia:e|e]]
| [[wiktionary:ia:e ... e|e ... e ...]]
| [[wiktionary:ia:esque|esque]]
| [[wiktionary:ia:dum intertanto|dum intertanto]]
| [[wiktionary:ia:ma|ma]]
| [[wiktionary:ia:malgrado que|malgrado que]]
| de maniera que
| a mesura que
| de modo que
| [[wiktionary:ia:nam|nam]]
| [[wiktionary:ia:ni ... ni|ni ... ni ...]]
| [[wiktionary:ia:nondum|nondum (~ que?)]]
&lt;!-- | [[wiktionary:ia:nonobstante|nonobstante]]  --&gt;
| [[wiktionary:ia:o|o]]
| [[wiktionary:ia:o ... o|o ... o ...]]
| [[wiktionary:ia:perque|perque]]
| [[wiktionary:ia:postquam|postquam]]
| [[wiktionary:ia:proque|proque]]
| [[wiktionary:ia:quando|quando]]
| [[wiktionary:ia:quandocunque|quandocunque]]
| [[wiktionary:ia:que|que]]
| [[wiktionary:ia:sed|sed]]
| de sorta que
| [[wiktionary:ia:si|si]]
| viste que

== Usklici ==
Na primjer: ''adjuta!'' (upomoć!), ''oh!'', ''ah!'', ''gratias!'' (hvala!), ''si!'' (da!), ''no!'' (ne!), ''certo!'' (naravno!), ''ecce!'' (evo!), ''ab!'', ''pfui!'' (fuj!)

== Sintaksa ==
Red riječi obično je: [[subjekt]] – [[predikat]] – [[Objekt (gramatika)|objekt]]. Na primjer:
* ''Illes vide le libros.'' (Oni vide knjige.)

Ako je objekt osobna zamjenica, koristi se redoslijed: subjekt – objekt – glagolski predikat. Na primjer:
* ''Illes nos videva.'' (Oni su nas vidjeli.)

Uz modalni glagol i infinitiv, objekt dolazi nakon infinitiva:
* ''Illes poteva vider nos.'' (Mogli su nas vidjeti.)

== Tvorba riječi ==

=== Uvod ===
Rječnik i gramatika interlingue dopuštaju stvaranje novih riječi čak i ako se one ne pojavljuju u izvornim jezicima, pod dva uvjeta: 

* da se prefiksi i sufiksi primjenjuju na logičan način, 
* da su nove tvorevine razumljive i korisne. 

Tvorba novih riječi u interlingui u gramatici se dijeli na ''derivaciju'' (izvođenje) i ''kompoziciju'' (slaganje). Derivacija je spajanje sufiksa, a kompozicija spajanje prefiksa. Derivacija se pak može podijeliti na izvođenje od imenica, pridjeva i glagola. 

=== Izvođenje od glagola ===
Sufiksi se dodaju ili na ''prvu osnovu'' ili na ''drugu osnovu''. Prva osnova je jednostavno glagol bez nastavka -ar/-er/-ir, na primjer:  

* cantar –&gt; cant, 
* scriber –&gt; scrib. 

Druga osnova je ili pravilna ili nepravilna. Pravilna druga osnova je prva osnova plus nastavak -at (za glagole na -ar) ili -it (za glagole na -er i -ir). Primjeri:  

* cantar –&gt; cantat,
* scriber –&gt; scribit. 

Nepravilne druge osnove navedene su u IED-u uz glagole. 

U interlingui postoji 15 postverbalnih sufiksa. To su:   

: -ada, -age, -eria, -nte, -ntia, -mento, -bile,   

: -ion, -ive, -ura, -or, -rice, -ori, -orio, -e.   

Prvih 7 (-ada, -age, -eria, -nte, -ntia, -mento, -bile) dodaje se na prvu osnovu. Posljednjih 8 (-ion, -ive, -ura, -or, -rice, -ori, -orio, -e) dodaje se na drugu osnovu. Sufiks -bile, koji se obično dodaje na prvu osnovu, može se dodati na drugu osnovu kada ona završava na -pt, -st, -s, -ss ili -x.  

Dio sufiksa koji se vežu na prvu osnovu (-nte, -ntia, -mento, -bile) zahtijeva prijelazni element te stoga imaju dvije ili tri varijante, ovisno o sufiksu i konjugaciji. Na primjer, sufiks -''mento'' zahtijeva prijelazni element -a- za glagole koji završavaju na -ar, te -i- za glagole koji završavaju na -er ili -ir. Stoga on ima dvije varijante: -''amento'' i -''imento'' koje se dodaju na prvu osnovu.     

Ostala tri sufiksa (-ada, -age, -eria) ne zahtijevaju prijelazni element pa stoga imaju samo jednu varijantu.    

Svi glagoli u interlingui mogu se tretirati kao pravilni. To dovodi do parova za nepravilne glagole kao što su     

: facitor = factor,     

: agitor = actor,     

itd.

Mnogi postverbalni sufiksi imaju ili identično značenje (poput -''ion'' i -''mento'') ili vrlo slično (poput -''ada'', -''age''). Upotreba određenog sufiksa u velikoj je mjeri pitanje tradicije. 

=== Iznimke ===
U IED-u postoje glagoli bez navedene druge osnove koji se ponašaju kao da imaju nepravilnu drugu osnovu. Primjer je glagol ''depler'' koji se ponaša gotovo kao da ima alternaciju depl-/deplet- jer stvara izvedenice poput       

: ''depler'' –&gt; ''depletive'', ''depletion'' 

umjesto pravilnih      

: ''depler'' –&gt; *''deplitive'', *''deplition.''
Podkategorija takvih glagola u interlingui su glagoli bez nepravilne druge osnove koji se ponašaju gotovo kao da imaju drugu osnovu jednaku svojoj prvoj osnovi. Primjeri su   

* rebellar &gt; rebellion umjesto *rebellation,
* opinar &gt; opinion umjesto *opination.

=== Popis postverbalnih sufiksa ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Sufiks
!Dodan na osnovu...
!Varijante (dodane na prvu osnovu)
!Značenje
!Primjeri
!Nove tvorevine
|-
| -ada
|prvu
|—
|neprekidna ili produžena radnja...
|cavalcada, grilliada
|lavar –&gt; lavada, 
dormir –&gt; dormada
|-
| -age
|prvu
|—
|radnja ili proces...
|passage, dosage 
|administrar –&gt; administrage, 
piscar –&gt; piscage,  

guerrear –&gt; guerreage  
|-
| -eria
|prvu
|—
|
# Mjesto gdje se... radi/proizvodi. 
# Umjetnost, obrt, trgovina ili praksa...; također: proizvod takva rada.  
|raffineria,
imprimeria 
|leger –&gt; legeria, 
jocar –&gt; jocheria 
|-
| -nte
|prvu
| -ante, -ente, -iente
|Onaj tko ili ono što... 
|comenciante, presidente 
|convincer –&gt; convincente
inseniar –&gt; inseniante 
|-
| -ntia
|prvu
| -antia, -entia, -ientia
|Stanje ili kvaliteta... 
|apparentia, provenientia 
|mancar –&gt; mancantia, 
enoiar –&gt; enoiantia, 
abhorrer –&gt; abhorrentia 
|-
| -mento
|prvu
| -amento, -imento
|Radnja ili rezultat...
|innobilimento, consentimento
|traher –&gt; trahimento, 
apprender –&gt; apprendimento

mancar –&gt; mancamento
|-
| -bile
|prvu ili drugu nepravilnu kada završava na -pt, -st, -s, -ss ili -x.
| -abile, -ibile
|Onaj tko može biti ...an/en ili sposoban za ...ar/er/ir
|eligibile, credibile 
|convincer –&gt; convincibile
|-
| -ion
|drugu
| -ation, -ition 
|Radnja ili rezultat... 
|partition, elevation 
|apprender –&gt; apprension, 
cantar –&gt; cantion&lt;ref&gt;Ako pretpostavimo da je ''cant''- druga osnova glagola ''cantar''. &lt;/ref&gt;
|-
| -ive 
|drugu
| -ative, -itive
|
# koji teži... 
# koji ima funkciju... 
|iterative, significative
|reger –&gt; regitive,
observar –&gt; observative
|-
| -ura
|drugu
| -atura, -itura 
|Radnja ili rezultat... 
|creatura, politura
|partir –&gt; partitura, 
colliger –&gt; collectura
|-
| -or
|drugu
| -ator, -itor 
|Osoba ili stvar koja vrši radnju. 
|factor, actor
|recenser –&gt; recensitor, 
scander –&gt; scanditor
|-
| -rice
|drugu pravilnu ili nepravilnu kada završava na -t
| -atrice, -itrice
|Žena koja vrši radnju. 
|actrice, cantatrice 
|imperar –&gt; imperatrice
consumer –&gt; consumitrice 
|-
| -ori
|drugu
| -atori, -itori
|koji se odnosi na ili služi za radnju...
|circulatori, transitori 
|iterar –&gt; iteratori
administrar –&gt; administratori 
|-
| -orio
|drugu
| -atorio, -itorio
|Mjesto gdje se, postrojenje ili instrument kojim se... radi. 
|laboratorio, observatorio 
|facer –&gt; factorio, 
apprender –&gt; apprenditorio 
|-
| -e
|drugu
| -ate, -ite
|
# Koji je ...an/en. 
# Koji je ...ao.  
|cantate, scribite 
|scriber –&gt; scripte,
crucifiger –&gt; crucifixe
|}

== Bibliografija ==
* {{Cite book|title = Grammatica de interlingua | author = Gode; Blair|year = 2005}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.interlingua.com/grammatica Gramatika interlingue (na stranici UMI-ja, www.interlingua.com)]
* [https://ia.wikibooks.org/wiki/Breve_Grammatica_de_Interlingua Kratka gramatika interlingue]
* {{it}} [http://renascentia.wikispaces.com/grammatica Aspetti fondamentali della grammatica dell'Interlingua] (autor Paolo Castellina)

{{Interlingua}}{{Gramatike jezika}}
[[Kategorija:Interlingua]]
[[Kategorija:Gramatike jezika svijeta]]</text>
      <sha1>l5fblu9l4qrkmp4hdp3h0pykgggt3c0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panorama in interlingua</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813331</id>
    <revision>
      <id>7479190</id>
      <parentid>7477092</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T15:03:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Wikipedizirano</comment>
      <origin>7479190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1534" sha1="dg8pn3mbbsvkv0jzi5rlncls7ftukbz" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}

{{Infookvir časopis|naziv=Panorama in interlingua|izlazi=dvomjesečno|izdavač=''Svjetski savez za interlignuu''|broj stranica=28|ISSN=0903-2932}}

'''''Panorama in interlingua''''' je međunarodni informativni [[časopis]] koji izdaje [[Svjetski savez za interlinguu]]. Sadržavajući aktualnosti i zanimljivosti o raznim temama, uz najnovije vijesti iz svijeta [[Interlingua|interlingue]], jedan je od glavnih medija širenja interlingue, a svrha mu je „pojasniti, aktivirati i zabaviti”

== Opis ==
''Panorama in Interlingua'' je službeno glasilo Svjetskog saveza za interlinguu (UMI) i stoga je neutralno u političkim i vjerskim pitanjima. To ipak ne znači da se te teme ne obrađuju. ''Panorama in interlingua'' je dvomjesečnik koji izlazi od siječnja 1988. Svako izdanje sadrži 28 stranica, u potpunosti na interlingui, s vijestima o interlingui, [[Novinarstvo|novinarstvom]], [[Reportaža|reportažama]], [[Recenzija|recenzijama]] knjiga, [[Putopis|putopisima]], [[Kronika|kronikama]] itd.

Djeluje kao poveznica među članovima Svjetskog saveza za interlinguu, ali je ujedno i prozor u vanjski svijet koji prikazuje upotrebu interlingue, a rabi se i u poučavanju. Nastala je spajanjem tromjesečnog časopisa ''[[Currero]]'', koji je Svjetski savez za interlinguu izdavao od 1964. godine, i privatnog dvomjesečnog časopisa ''[[Heraldo de Interlingua]]''.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.interlingua.com/panorama/ Panorama in interlingua]

{{Interlingua}}

[[Kategorija:Interlingua]]</text>
      <sha1>dg8pn3mbbsvkv0jzi5rlncls7ftukbz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski savez za interlinguu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813332</id>
    <revision>
      <id>7479179</id>
      <parentid>7477098</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:54:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Etiktov premješta stranicu [[Svjetski savez za interlingu]] na [[Svjetski savez za interlinguu]]: Pravopisno pogrešan naziv</comment>
      <origin>7477098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2904" sha1="bteuna8so8hful89sr48067ubq32nww" xml:space="preserve">'''Svjetska unija za interlinguu''' ('''Union Mundial pro Interlingua, UMI''') je neprofitna organizacija posvećena promicanju znanja i uporabe [[Interlingua|interlingue]] u svijetu.

UMI je institucija za međunarodnu suradnju koja se bavi promicanjem uporabe interlingue za međunarodnu komunikaciju u odgovarajućim situacijama, pružanjem informacija o tom jeziku te izdavanjem priručnika, rječnika i drugih publikacija na interlingui. 

UMI ima članove, predstavnike i predstavništva na pet kontinenata. Izvršni odbor, koji čine predsjednik, glavni tajnik, zamjenik tajnika i administrator, vodi svakodnevne aktivnosti UMI-ja. Opće vijeće, s najviše dva predstavnika iz svake zemlje u kojoj postoji nacionalno predstavništvo interlingue, raspravlja o dugoročnim smjernicama.

UMI izdaje dvomjesečni časopis ''[[Panorama in interlingua]]'' s međunarodnim informacijama na interlingui za globalnu publiku: novinarstvo, vijesti, reportaže, intervjui, recenzije knjiga, s posebnim naglaskom na širenje interlingue i vijesti o interlingui diljem svijeta. 

== Povijest ==
UMI je osnovan [[28. srpnja]] [[1955.]] u gradskoj vijećnici (Hôtel de Ville) u Toursu u Francuskoj, a osnovao ga je [[Ric Berger]]. Njegov povijesni prvi predsjednik od 1955. do svoje smrti 1970. bio je [[Alexander Gode]], a prvi glavni tajnik [[André Schild]].&lt;ref&gt;Interlingua e su promotion durante 50 annos, str. 253, 261, 265 [[Ingvar Stenström]], SSI, 2008., 270 str.&lt;/ref&gt;

Međunarodne konferencije održale su se u:

{{col-begin}}
{{col-2}}
* [[Tours]] ([[Francuska]]) 1955., 
* [[Basel]] ([[Švicarska]]) [[1957.]], 
* Tours (Francuska) [[1959.]], 
* Basel (Švicarska) [[1971.]], 
* [[Norwich]] ([[Velika Britanija]]) [[1974.]], 
* [[Sheffield]] (Velika Britanija) [[1983.]], 
* [[Taastrup]], [[Kopenhagen]] ([[Danska]]) [[1985.]],
* [[Pariz]] (Francuska) [[1987.]], 
* [[Zwolle]] ([[Nizozemska]]) [[1989.]], 
* [[Helsingborg]] ([[Švedska]]) [[1991.]], 
* [[Borne]] (Nizozemska) [[1993.]], 

{{col-2}}
* [[Prag]] ([[Češka]]) [[1995.]], 
* [[Strasbourg]] (Francuska) [[1997.]], 
* [[Focșani]] ([[Rumunjska]]) [[1999.]], 
* [[Gdańsk]] ([[Poljska]]) [[2001.]], 
* [[Loveč]] ([[Bugarska]]) [[2003.]], 
* [[Åsa]], južno od [[Göteborg|Göteborga]], ([[Švedska]]) [[2005.]], 
* [[Kirchheimbolanden]] ([[Njemačka]]) [[2009.]].
* [[Čepelare]] ([[Bugarska]]) [[2011.]],
* [[Åsa]] ([[Švedska]]) [[2014.]],
* [[Benidorm]] ([[Španjolska]]) [[2015.]],&lt;ref&gt;19. – 24. rujna, panorama in Interlingua, godina 28. (2015.), broj 5, str. 2 – 9, 11 – 13&lt;/ref&gt;
{{col-end}}
UMI su pravno registrirale francuske vlasti (podprefekt [[Essonne (departman)|departmana Essonne]] u Étampesu) [[3. kolovoza]] [[2006.]] kao udrugu pod brojem 0911004931.

== Reference ==
&lt;references/&gt;

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.interlingua.com/ Službena stranica UMI-ja]
{{Interlingua}}

[[Kategorija:Interlingua]]</text>
      <sha1>bteuna8so8hful89sr48067ubq32nww</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Union Mundial pro Interlingua</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813333</id>
    <redirect title="Svjetski savez za interlinguu" />
    <revision>
      <id>7479181</id>
      <parentid>7477122</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Popravak</comment>
      <origin>7479181</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="54vpisml29jju1b3u1vk1n9qcv7sbfr" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Svjetski savez za interlinguu]]</text>
      <sha1>54vpisml29jju1b3u1vk1n9qcv7sbfr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sclerocarya</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813384</id>
    <revision>
      <id>7479308</id>
      <parentid>7477674</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:57:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <origin>7479308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2649" sha1="hvs409dt6odwn4znjz5f0npad5bh8a4" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Sclerocarya''
| slika        =Kruger National Park, South Africa (8342070012).jpg
| slika_opis   =''S. birrea''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Sclerocarya'''''
| genus_autorstvo =   Hochst.
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Sclerocarya''''',  biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je tropska i [[Južna Afrika (regija)|južna Afrika]], [[Madagaskar]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1909-1 Plants of the World online], pristupljeno 9. lipnja 2026..&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime ''Sclerocarya'' znači približno „tvrdi orah” ili „tvrda koštica”, od [[Grčki jezik|grčkoga]] sklerós – tvrd i káryon – orah, jezgra, prema izrazito tvrdom endokarpu [[plod]]a.
== Botanički opis ==
Rod obuhvaća [[Stablo|stabla]], većinom gola; ako su dlačice prisutne, jednostavne su, nikada zvjezdaste. [[Listovi]] su naizmjenični, skupljeni pri vrhovima grana, s peteljkom i neparno perasto sastavljeni; liske su cjelovita ili nazubljena ruba.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Cvjetovi]] su jednospolni, smješteni u pazušnim ili vršnim, gotovo klasastim cvatovima. Imaju 3–4, rjeđe 5 [[lap]]ova i [[latica]]. Muški [[cvjetovi]] nose 15–25 [[prašnik]]a i nemaju ostatak tučka. Ženski su nešto veći, sa zakržljalim prašnicima; plodnica ima 2–3, rijetko 4 pretinca, te 2–3 vrata tučka s glavičastim njuškama.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

[[Plod]] je obrnuto jajolika do gotovo kuglasta koštunica s mesnatim mezokarpom i debelim, koštanim [[Endokarp|endokarp]]om. Na vrhu koštice nalaze se tri poklopca kroz koja sjeme klija. Sjemenke su najčešće 2–3 i spljoštene.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;/&gt;

Prema Flora of Zimbabwe rod obuhvaća četiri vrste (danas samo dvije priznate) tropske i južne Afrike. U [[Zimbabve]]u raste ''[[Sclerocarya birrea subsp. afra]]'', poznata marula.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://scispace.com/pdf/analysis-of-generic-relationships-in-anacardiaceae-2er62lz9lz.pdf?utm Flora of Zimbabwe], pristupljeno 9. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Vrste ==
# ''[[Sclerocarya birrea]]'' &lt;small&gt;(A.Rich.) Hochst.&lt;/small&gt;
# ''[[Sclerocarya gillettii]]'' &lt;small&gt;Kokwaro&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Sclerocarya]]</text>
      <sha1>hvs409dt6odwn4znjz5f0npad5bh8a4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sclerocarya birrea subsp. afra</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813385</id>
    <revision>
      <id>7479297</id>
      <parentid>7477683</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:37:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3530" sha1="2l3oage1hzw11cgq1d808365k4jt7n9" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Sclerocarya birrea subsp. afra''
| slika        =Poupartia caffra.jpg
| slika_opis   =''S. birrea subsp. afra''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''[[Sclerocarya]]'''''
| species      = [[Sclerocarya birrea]]
| subspecies   = ''S. birrea subsp. afra''
| troimeno     = ''Sclerocarya birrea subsp. afra''
| troimeno_autorstvo =  (Sond.) Kokwaro
}}
'''''Sclerocarya birrea subsp. afra''''',  podvrsta [[marula|marule]] iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove podvrste je od [[Kenija|Kenije]] do [[Južna Afrika (regija)|južne Afrike]], [[Mayotte]]a i [[Madagaskar]]a. To je [[drvo]] koje raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom [[biom]]u.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:874197-1 Plants of the World online], pristupljeno 9. lipnja 2026..&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime birrea potječe od narodnog naziva birr iz [[Senegal]]a.
== Botanički opis ==
Srednje veliko listopadno [[stablo]]. [[Listovi]] su naizmjenični, skupljeni pri vrhovima grana i neparno perasti, s 7–15 pari jajolikih do eliptičnih liski i jednom vršnom liskom. Odozgo su tamnozeleni, a odozdo svjetliji, plavkastozeleni.

[[Cvjetovi]] su jednospolni, većinom na odvojenim muškim i ženskim stablima. Skupljeni su u pazušne i vršne [[cvat]]ove; [[pup]]ovi su crveni, a otvoreni cvjetovi ružičastobijeli.

[[Plod]] je mesnata koštunica nalik šljivi. U početku je blijedozelena, a dozrijevanjem postaje žuta. Jestiva je i vrlo cijenjena među ljudima, ali i među divljim [[Životinje|životinja]]ma. Vrsta raste u različitim tipovima savanskih [[šuma]] i [[šikara]]. Cvate od [[Rujan|rujna]] do [[studeni|studenoga]].

Rasprostranjena je u velikom dijelu južne i istočne Afrike: od [[Angola|Angole]], južnog [[DR Kongo|DR Konga]] i [[Namibija|Namibije]] preko [[Kenija|Kenije]], [[Tanzanija|Tanzanije]] i [[Bocvana|Bocvane]] do [[Mozambik]]a, [[Zambija|Zambije]], [[Zimbabve]]a i [[Južna Afrika|Južne Afrike]]; navodi se i za [[Madagaskar]]. Sinonim joj je Sclerocarya caffra Sond.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://www.botswanaflora.com/speciesdata/species.php?species_id=136510 Flora of Botswana], pristupljeno 9. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Poupartia afra'' &lt;small&gt;(Sond.) H.Perrier&lt;/small&gt; in Mém. Mus. Natl. Hist. Nat. 18: 245 (1944)
* ''Sclerocarya afra'' &lt;small&gt;Sond.&lt;/small&gt; in Linnaea 23: 26 (1850)
Heterotipski:
* ''Poupartia excelsa'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt; in Rév. Anacardiac.: 157 (1869)
* ''Sclerocarya afra var. dentata'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; in A.L.P.P.de Candolle &amp; A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 4: 258 (1883)
* ''Sclerocarya afra var. oblongifoliolata'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; in Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 243 (1895)
* ''Sclerocarya schweinfurthiana'' &lt;small&gt;Schinz&lt;/small&gt; in Verh. Bot. Vereins Prov. Brandenburg 29(Abh.): 63 (1888)
* ''Sclerocarya shakua'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; in Fl. Mauritius: 63 (1877)
* ''Shakua excelsa'' &lt;small&gt;Bojer&lt;/small&gt; in Hortus Maurit.: 82 (1837), nom. nud.
* ''Commiphora acutidens'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 44: 153 (1910)
* ''Commiphora subglauca'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 48: 469 (1912)
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>2l3oage1hzw11cgq1d808365k4jt7n9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479307</id>
      <parentid>7479297</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T17:56:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <origin>7479307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3530" sha1="gn1fxyr1uvi63q2100ijrnrb67hqiu8" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Sclerocarya birrea subsp. afra''
| slika        =Poupartia caffra.jpg
| slika_opis   =''S. birrea subsp. afra''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''[[Sclerocarya]]'''''
| species      = [[Sclerocarya birrea]]
| subspecies   = ''S. birrea subsp. afra''
| troimeno     = ''Sclerocarya birrea subsp. afra''
| troimeno_autorstvo =  (Sond.) Kokwaro
}}
'''''Sclerocarya birrea subsp. afra''''',  podvrsta [[marula|marule]] iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove podvrste je od [[Kenija|Kenije]] do [[Južna Afrika (regija)|južne Afrike]], [[Mayotte]]a i [[Madagaskar]]a. To je [[drvo]] koje raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom [[biom]]u.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:874197-1 Plants of the World online], pristupljeno 9. lipnja 2026..&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime birrea potječe od narodnog naziva birr iz [[Senegal]]a.
== Botanički opis ==
Srednje veliko listopadno [[stablo]]. [[Listovi]] su naizmjenični, skupljeni pri vrhovima grana i neparno perasti, s 7–15 pari jajolikih do eliptičnih liski i jednom vršnom liskom. Odozgo su tamnozeleni, a odozdo svjetliji, plavkastozeleni.

[[Cvjetovi]] su jednospolni, većinom na odvojenim muškim i ženskim stablima. Skupljeni su u pazušne i vršne [[cvat]]ove; [[pup]]ovi su crveni, a otvoreni cvjetovi ružičastobijeli.

[[Plod]] je mesnata koštunica nalik šljivi. U početku je blijedozelena, a dozrijevanjem postaje žuta. Jestiva je i vrlo cijenjena među ljudima, ali i među divljim [[Životinje|životinja]]ma. Vrsta raste u različitim tipovima savanskih [[šuma]] i [[šikara]]. Cvate od [[Rujan|rujna]] do [[studeni|studenoga]].

Rasprostranjena je u velikom dijelu južne i istočne Afrike: od [[Angola|Angole]], južnog [[DR Kongo|DR Konga]] i [[Namibija|Namibije]] preko [[Kenija|Kenije]], [[Tanzanija|Tanzanije]] i [[Bocvana|Bocvane]] do [[Mozambik]]a, [[Zambija|Zambije]], [[Zimbabve]]a i [[Južna Afrika|Južne Afrike]]; navodi se i za [[Madagaskar]]. Sinonim joj je Sclerocarya caffra Sond.&lt;ref name=&quot;Flora &quot;&gt;[https://www.botswanaflora.com/speciesdata/species.php?species_id=136510 Flora of Botswana], pristupljeno 9. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;

== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Poupartia afra'' &lt;small&gt;(Sond.) H.Perrier&lt;/small&gt; in Mém. Mus. Natl. Hist. Nat. 18: 245 (1944)
* ''Sclerocarya afra'' &lt;small&gt;Sond.&lt;/small&gt; in Linnaea 23: 26 (1850)
Heterotipski:
* ''Poupartia excelsa'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt; in Rév. Anacardiac.: 157 (1869)
* ''Sclerocarya afra var. dentata'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; in A.L.P.P.de Candolle &amp; A.C.P.de Candolle, Monogr. Phan. 4: 258 (1883)
* ''Sclerocarya afra var. oblongifoliolata'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; in Pflanzenw. Ost-Afrikas, C: 243 (1895)
* ''Sclerocarya schweinfurthiana'' &lt;small&gt;Schinz&lt;/small&gt; in Verh. Bot. Vereins Prov. Brandenburg 29(Abh.): 63 (1888)
* ''Sclerocarya shakua'' &lt;small&gt;Baker&lt;/small&gt; in Fl. Mauritius: 63 (1877)
* ''Shakua excelsa'' &lt;small&gt;Bojer&lt;/small&gt; in Hortus Maurit.: 82 (1837), nom. nud.
* ''Commiphora acutidens'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 44: 153 (1910)
* ''Commiphora subglauca'' &lt;small&gt;Engl.&lt;/small&gt; in Bot. Jahrb. Syst. 48: 469 (1912)
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Sclerocarya]]</text>
      <sha1>gn1fxyr1uvi63q2100ijrnrb67hqiu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>El Gráfico</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813433</id>
    <revision>
      <id>7479520</id>
      <parentid>7478269</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:12:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijesni značaj */</comment>
      <origin>7479520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1717" sha1="p6dcvupzepxcamphtvgoao08j2rnkvz" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
'''''El Gráfico''''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] grafika) [[Argentina|argentinski]] je online [[sport]]ski časopis koji je od [[1919.]] do [[2018.]] godine općeprihvaćeno bio vodeća sportska tiskovina u Argentini i cijeloj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Od 2018. godine djeluje samo online. Prozvan je ''La Biblia del deporte'' (''Biblijom sporta'') zbog značajnih razgovora sa sportašima, mnogobrojnih suradnji s novinarima iz inozemstva, i fotografijama.&lt;ref&gt;[https://www.infobae.com/deportes-2/2019/03/10/solo-una-vez-en-la-vida-cincuenta-maestros-del-periodismo-de-tres-generaciones-se-reuniran-para-honrar-a-la-biblia-del-deporte/ Sólo una vez en la vida] Infobae. Pristupljeno 10. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Elgrafico_maradona_el_mas_grande.jpg|thumb|Specijalno izdanje koje prikazuje [[Diego Maradona|Diega Maradonu]] kako slavi naslov svjetskog prvaka s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]] godine. U gornjem lijevom kutu piše „Maradona, najveći”.]]

== Povijesni značaj ==
* Za [[šah]]ovsku povijest iznimno je važan osvrt na AVRO turnir koji je [[1939.]] godine za ''El Gráfico'' dao [[kuba]]nski šahist i treći svjetski prvak u šahu [[José Raúl Capablanca]]. U njemu Capablanca opisuje svoje stanje koje će dovesti do značajnog pada u njegovoj formi i, posljedično, lošeg konačnog plasmana na turniru. Turnir je vrlo neuspješan bio i za [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]], četvrtog svjetskog prvaka u šahu, te obilježava početak kraja klasične ([[SSSR|predsovjetske]]) ere šaha.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Šport u Argentini]]
[[Kategorija:Časopisi]]</text>
      <sha1>p6dcvupzepxcamphtvgoao08j2rnkvz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479521</id>
      <parentid>7479520</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T11:13:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijesni značaj */</comment>
      <origin>7479521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1727" sha1="c5tixtehognk9di8s14ahws7x4uqa97" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
'''''El Gráfico''''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] grafika) [[Argentina|argentinski]] je online [[sport]]ski časopis koji je od [[1919.]] do [[2018.]] godine općeprihvaćeno bio vodeća sportska tiskovina u Argentini i cijeloj [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Od 2018. godine djeluje samo online. Prozvan je ''La Biblia del deporte'' (''Biblijom sporta'') zbog značajnih razgovora sa sportašima, mnogobrojnih suradnji s novinarima iz inozemstva, i fotografijama.&lt;ref&gt;[https://www.infobae.com/deportes-2/2019/03/10/solo-una-vez-en-la-vida-cincuenta-maestros-del-periodismo-de-tres-generaciones-se-reuniran-para-honrar-a-la-biblia-del-deporte/ Sólo una vez en la vida] Infobae. Pristupljeno 10. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Elgrafico_maradona_el_mas_grande.jpg|thumb|Specijalno izdanje koje prikazuje [[Diego Maradona|Diega Maradonu]] kako slavi naslov svjetskog prvaka s [[Argentinska nogometna reprezentacija|Argentinom]] [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Meksiko 1986.|1986.]] godine. U gornjem lijevom kutu piše „Maradona, najveći”.]]

== Povijesni značaj ==
* Za [[šah]]ovsku povijest iznimno je važan osvrt na AVRO turnir koji je [[1939.]] godine za ''El Gráfico'' dao [[kuba]]nski šahist i treći svjetski prvak u šahu [[José Raúl Capablanca]]. U njemu Capablanca opisuje svoje stanje koje će dovesti do značajnog pada u njegovoj formi i, posljedično, lošeg konačnog plasmana na turniru. Turnir je vrlo neuspješan bio i za [[Aleksandar Aljehin|Aleksandra Aljehina]], četvrtog svjetskog prvaka u šahu, te simbolično označava početak kraja klasične ([[SSSR|predsovjetske]]) ere šaha.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Šport u Argentini]]
[[Kategorija:Časopisi]]</text>
      <sha1>c5tixtehognk9di8s14ahws7x4uqa97</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Druga slovenska nogometna liga 1991./92.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813439</id>
    <revision>
      <id>7479168</id>
      <parentid>7478263</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:19:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poveznice */ link</comment>
      <origin>7479168</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6223" sha1="d1u1r5qo3t0xxi8id2a7vt5oy5hpccr" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 1991./92.
| izdanje                   = 1.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = II.
| datum                     = 
| prvaci                    = 
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Slovenske regionalne nogometne lige 1990./91.|1990./91.]]
| sljedeća sezona           = [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|1992./93.]]
}}
'''Druga slovenska nogometna liga 1991./92.''' bilo je prvo izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]].

Ovo je bila jedina sezona u kojoj je liga bila podijeljena na dvije skupine. 

== Grupa Zapad ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Krka|Studio D Novo Mesto]] ||26||18||5||3||50||14||+36||41
|-
|2. || [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]] ||26||17||4||5||53||21||+32||38
|-
|3. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]] ||26||15||4||7||64||21||+43||34
|-
|4. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||26||13||8||5||36||18||+18||34
|-
|5. || [[NK Kočevje|Kočevje]] ||26||16||3||8||44||25||+19||39
|-style=&quot;background:#FFEFD5;&quot;
|6. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||26||15||3||8||50||18||+32||33
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|7. || [[NK Svoboda Kisovec|Svoboda Kisovec]] ||26||9||8||9||32||26||+6||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|8. || [[NK Piran|Piran]] ||26||11||4||11||35||36||−1||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|9. || [[NK Brda|Brda Dobrovo]] ||26||6||10||10||27||41||−14||22
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[ND Bilje|Bilje]] ||26||7||4||15||22||46||−24||18
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[NK Branik Šmarje|Branik Šmarje]] ||26||6||6||14||28||62||−34||18
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Vodice Šempas|Vodice Šempas]] ||26||3||9||14||11||40||−29||15
|- style=&quot;background:#FF9966;&quot;
|13. || [[NK Žiri|Žiri]] ||26||4||5||17||14||54||−40||13
|- style=&quot;background:#FF9966;&quot;
|14. || [[NK Jesenice|Jesenice]] ||26||3||7||16||17||61||−44||13
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slov92.html RSSSF]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Studio D promoviran je u [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]]
* '''Ispali:'''
** Svoboda Kisovec, Piran, Brda Dobrovo, Bilje, Branik Šmarje i Vodice Šempas u [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]]
** Žiri i Jesenice u međuopćinsku ligu (4. rang)
* '''Napomena:'''
** Liga je reformirana

== Grupa Istok ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]] ||26||14||8||4||38||19||+19||36
|-
|2. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||26||13||6||7||40||31||+9||32
|-
|3. || [[NK Turnišče|Turnišče]] ||26||12||7||7||50||37||+13||31
|-
|4. || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||26||12||5||9||32||25||+7||29
|-
|5. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||26||11||7||8||43||24||+19||29
|-style=&quot;background:#FFEFD5;&quot;
|6. || [[NK Veržej|Veržej]] ||26||10||9||7||36||29||+7||29
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|7. || [[NK Kovinar Maribor|Kovinar Maribor]] ||26||10||8||8||33||33||0||28
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|8. || [[NK Partizan Slovenj Gradec|Partizan Slovenj Gradec]] ||26||9||8||9||39||33||+6||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|9. || [[NK Pohorje|Pohorje Ruše]] ||26||10||6||10||30||37||−7||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|10. || [[NK Žalec|Žalec]] ||26||9||7||10||29||33||−4||25
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[NK Bistrica|Bistrica]] ||26||9||5||12||34||40||−6||23
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[NK Rače|Rače]] ||26||7||7||12||32||41||−9||21
|- style=&quot;background:#FF9966;&quot;
|13. || [[NK Limbuš-Pekre|Limbuš Pekre]] ||26||7||7||12||28||33||−5||21
|- style=&quot;background:#FF9966;&quot;
|14. || [[NK Središče ob Dravi|Središče]] ||26||3||2||21||21||70||−49||8
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;/&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Železničar Maribor promoviran je u [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]]
* '''Ispali:'''
** Kovinar Maribor, Partizan S. Gradec, Pohorje Ruše, Žalec i Bistrica i Rače (izravno) i Veržej (nakon doigravanja) u [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]]
** Limbuš Pekre i Središče u međuopćinsku ligu (4. rang)
* '''Napomena:'''
** Liga je reformirana

== Doigravanje ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
|colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center| || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''21. 6. 1992.'''&lt;/small&gt; || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''25. 6. 1992.'''&lt;/small&gt; 
|-
| [[NK Veržej|Veržej]] ||–|| '''[[NK Tabor Sežana|Tabor]]''' || 1:1 || 1:2
|-
|}
* Veržej je ispao u 3. SNL

== Izvori ==
&lt;small&gt;
{{izvori}}&lt;/small&gt;

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL 1991./92.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 1991./92.|Kup Slovenije 1991./92.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov92.html RSSSF, Slovenia 1991/92]

{{Druga slovenska nogometna liga}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 1991-92]]
[[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1991-92]]</text>
      <sha1>d1u1r5qo3t0xxi8id2a7vt5oy5hpccr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Druga slovenska nogometna liga 1992./93.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813476</id>
    <revision>
      <id>7479169</id>
      <parentid>7478633</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:20:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poveznice */ link</comment>
      <origin>7479169</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4953" sha1="au2yshxipj5ciro17s2ajm0nv30bpke" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 1992./93.
| izdanje                   = 2.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = II.
| datum                     = 
| prvaci                    = [[NK Dekani|Jadran Dekani]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = [[NK Dekani|Jadran Dekani]]&lt;br /&gt;[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]
| degradirani               = [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]]&lt;br /&gt;[[NK Dravograd|Dravograd]]&lt;br /&gt;[[ND Ilirija 1911|Ilirija Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Radomlje|Radomlje]]
| broj klubova              = 16
| utakmica                  = 240
| golova                    = 718
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        =  
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Druga slovenska nogometna liga 1991./92.|1991./92.]]
| sljedeća sezona           = [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|1993./94.]]
}}
'''Druga slovenska nogometna liga 1992./93.''' bilo je drugo izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Formiranje lige ==
* 5 momčadi (Primorje, Rudar Trbovlje, Domžale, Medvode i Jadran Dekani) iz [[Prva slovenska nogometna liga 1991./92.|1. SNL 1991./92.]]
* 5 momčadi (Triglav Kranj, Ilirija Ljubljana, Slavija Vevče, Kočevje i Tabor Sežana) iz [[Druga_slovenska_nogometna_liga_1991./92.#Grupa_Zapad|2. SNL – Zapad 1991./92.]]
* 4 momčadi (Dravograd, Turnišče, Korotan i Dravinja) iz [[Druga_slovenska_nogometna_liga_1991./92.#Grupa_Istok|2. SNL – Istok 1991./92.]]
* 2 momčadi (Napredek Radomlje i Šmartno) iz međuopćinskih liga

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Dekani|Istragas Jadran Dekani]] ||30||21||5||4||75||30||+45||47
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]] ||30||19||8||3||69||29||+40||46
|-
|3. || [[NK Kočevje|Avtobum Kočevje]] ||30||16||8||6||53||34||+19||40
|-
|4. || [[NK Rudar Trbovlje|Oria Rudar Trbovlje]] ||30||14||6||10||54||39||+15||34
|-
|5. || [[NK Triglav Kranj|Jelen Triglav Kranj]] ||30||12||10||8||43||34||+9||34
|-
|6. || [[NK Turnišče|Gidos Turnišče]] ||30||12||7||11||52||41||+11||31
|-
|7. || [[NK Slavija Vevče|SET Vevče Ljubljana]] ||30||11||8||11||28||37||−9||30
|-
|8. || [[NK Domžale|Lek Domžale]] ||30||10||9||11||50||54||−4||29
|-
|9. || [[NK Šmartno ob Paki|ERA Šmartno]] ||30||10||8||12||36||41||−5||28
|-
|10. || [[NK Jezero Medvode|Loka Medvode]] ||30||11||6||13||33||41||−8||28
|-
|11. || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||30||11||6||13||48||57||−9||28
|-
|12. || [[ND Dravinja|Dravinja]] ||30||10||6||14||43||57||−14||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[NK Tabor Sežana|Tabor Sežana]] ||30||10||6||14||40||51||−11||26
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Dravograd|Dravograd]] ||30||9||4||17||40||60||−20||22
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[ND Ilirija 1911|Ilirija Romico Ljubljana]] ||30||5||8||17||29||49||−20||18
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[NK Radomlje|Napredek Radomlje]] ||30||5||3||22||25||64||−39||13
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Jadran Dekani i Primorje Ajdovščina plasirali su se u [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]
* '''Ispali:'''
** Tabor Sežana, Dravograd, Ilirija Ljubljana i Radomlje ispali su u [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]]
* '''Novi članovi:'''
** Zagorje, Steklar, Železničar Maribor i Nafta Lendava (iz [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]]), Piran i Veržej (iz [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]])

== Izvori ==
&lt;small&gt;
{{izvori}}&lt;/small&gt;

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 1992./93.|Kup Slovenije 1992./93.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov93.html RSSSF, Slovenia 1992/93]

{{Druga slovenska nogometna liga}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 1992-93]]
[[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1992-93]]</text>
      <sha1>au2yshxipj5ciro17s2ajm0nv30bpke</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Druga slovenska nogometna liga 1993./94.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813518</id>
    <revision>
      <id>7479170</id>
      <parentid>7479106</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:20:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poveznice */ link</comment>
      <origin>7479170</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4802" sha1="ph57w6k4j2spt555xp8tacagx6s0ix4" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 1993./94.
| izdanje                   = 3.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = II.
| datum                     = 
| prvaci                    = [[NK Kočevje|Kočevje]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = [[NK Kočevje|Kočevje]]&lt;br /&gt;[[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]]
| degradirani               = [[NK Triglav Kranj|Triglav Kranj]]&lt;br /&gt;[[NK Jezero Medvode|Medvode]]
| broj klubova              = 16
| utakmica                  = 240
| golova                    = 701
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Milan Osterc]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[NK Veržej|Veržej]], 20 pogodaka&lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|1992./93.]]
| sljedeća sezona           = [[Druga slovenska nogometna liga 1994./95.|1994./95.]]
}}
'''Druga slovenska nogometna liga 1993./94.''' bilo je treće izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Formiranje lige ==
* 4 momčadi (Zagorje, Steklar, Železničar Maribor i Nafta Lendava) iz [[Prva slovenska nogometna liga 1992./93.|1. SNL 1992./93.]]
* 10 momčadi (Kočevje, Rudar Trbovlje, Triglav Kranj, Turnišče, Slavija Vevče, Domžale, Šmartno, Medvode, Korotan i Dravinja) iz [[Druga slovenska nogometna liga 1992./93.|2. SNL 1992./93.]]
* 2 momčadi (Piran i Veržej) iz [[Treća slovenska nogometna liga 1992./93.|3. SNL 1992./93.]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|1. || [[NK Kočevje|GAJ Kočevje]] ||30||21||5||4||63||15||+48||47
|- bgcolor=&quot;gold&quot; 
|2. || [[NK Korotan Prevalje (1933.)|Korotan Prevalje]] ||30||19||6||5||67||29||+38||44
|-
|3. || [[NK Turnišče|Gramatex Turnišče]] ||30||19||6||5||40||29||+11||44
|-
|4. || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||30||18||4||8||55||27||+28||40
|-
|5. || [[NK Veržej|Beltrans Veržej]] ||30||15||3||12||56||41||+14||33
|-
|6. || [[NK Šmartno ob Paki|ERA Šmartno]] ||30||11||9||10||52||38||+14||31
|-
|7. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar Rogaška Slatina]] ||30||11||9||10||43||35||+8||31
|-
|8. || [[NK Piran|Piran]] ||30||12||7||11||39||36||+3||31
|-
|9. || [[NK Zagorje|Elektroelement Zagorje]] ||30||12||7||11||50||55||−5||31
|-
|10. || [[ND Dravinja|Dravinja S. Konjice]] ||30||11||7||12||40||34||+6||29
|-
|11. || [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]] ||30||8||10||12||41||44||−3||26
|-
|12. || [[NK Domžale|Napredak Domžale]] ||30||6||13||11||28||45||−17||25
|-
|13. || [[NK Železničar Maribor|Štajerska Pivovarna Maribor]] ||30||10||5||15||36||50||−14||24 (−1)
|-
|14. || [[NK Rudar Trbovlje|Oria Rudar Trbovlje]] ||30||7||7||16||34||60||−25||20 (−1)
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[NK Triglav Kranj|Jelen Triglav Kranj]] ||30||3||10||17||24||72||−48||16
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[NK Jezero Medvode|Loka Medvode]] ||30||0||6||24||14||91||−77||6
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Kočevje i Korotan Prevalje plasirali su se u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]
* '''Ispali:'''
** Triglav Kranj i Loka Medvode ispali su u [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]]
* '''Novi članovi:'''
** Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto (iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]), Mengeš, Drava Ptuj i Radeče (iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]])

== Izvori ==
&lt;small&gt;
{{izvori}}&lt;/small&gt;

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 1993./94.|Kup Slovenije 1993./94.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov94.html RSSSF, Slovenia 1993/94]

{{Druga slovenska nogometna liga}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 1993-94]]
[[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1993-94]]</text>
      <sha1>ph57w6k4j2spt555xp8tacagx6s0ix4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goran Borelli Vranski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813524</id>
    <revision>
      <id>7479361</id>
      <parentid>7479097</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:50:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5439" sha1="mbg8gern6ofqtv5zfd7yh6x08jbi50q" xml:space="preserve">{{Infookvir plemić
| ime = Goran Borelli Vranski
| veličina =180px
| alt = 
| grb = 
| nasljedna_titula = 
| vladavina = 
| prethodnik = 
| nasljednik = 
| suprug = 
| supruga = Matija Borelli
| djeca = [[Filip Borelli]]&lt;br&gt;Vanda&lt;br&gt;Tina
| puno_ime = 
| titule = 
| obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|24px]] [[Borelli Vranski]]
| otac = Manfred III. Borelli 
| majka = 
| datum_rođenja = [[18. veljače]] [[1949.]]
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[SR Srbija]]
| datum_krštenja = 
| mjesto_krštenja = 
| datum_smrti = [[26. ožujka]] [[2025.]]
| mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| datum_pokopa = [[1. travnja]] [[2025.]]
| mjesto_pokopa = [[Mirogoj]], [[Zagreb]]
| vjera = 
| spomenici = 
| website = 
}}
'''Goran Borelli Vranski''' ([[Beograd]],&lt;ref&gt;[https://www.057info.hr/vijesti/2025-04-13/narodni-muzej-prireduje-komemoraciju-za-gorana-pl-borelli-od-kojeg-su-otkupili-zbirku-a-prije-toga-ce-biti-pohranjen-u-obiteljskoj-grobnici/ Narodni muzej priređuje komemoraciju za Gorana pl. Borellija od kojeg su otkupili zbirku, a prije toga će biti pohranjen u obiteljskoj grobnici – 057info.hr]&lt;/ref&gt; [[18. veljače]] [[1949.]] – [[Zagreb]], [[26. ožujka]] [[2025.]]) je potomak nekadašnjeg [[hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]], član i kancelar [[Hrvatski plemićki zbor|Hrvatskog plemićkog zbora]], [[rukomet]]aš, istraživač i čuvar obiteljske povijesne zbirke,&lt;ref&gt;[https://sjecanje.vecernji.hr/dipl-ing-goran-konte-borellivranski/ dipl.ing. Goran konte Borelli Vranski – sjecanje.vecernji.hr]&lt;/ref&gt; iz [[zadar]]ske plemićke obitelji [[Borelli Vranski]]. Godine [[2013.]] predao je umjetničku ostavštinu obitelji Borelli [[Narodni muzej Zadar|Narodnom muzeju u Zadru]].&lt;ref&gt;[https://min-kulture.gov.hr/print.aspx?id=8788&amp;url=print&amp;utm_source=chatgpt.com &quot;Borelli – otkup obiteljske ostavštine – ministarstvo kulture i medija RH]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://nmz.hr/hr/izlozbe/izlozba-borelli---otkup-obiteljske-ostavstine-gradska-loza-od-2-5-do,457.html Izložba Borelli – Otkup obiteljske ostavštine, Gradska loža, od 2. 5. do 21. 6. 2013. – Narodni muzej Zadar]&lt;/ref&gt;

Premda je obitelj [[Normani|normanskog]] podrijetla koja se doselila iz [[Italija|Italije]] u [[Dalmacija|Dalmaciju]], Goran Borelli je često isticao u medijima doprinos njegove obitelji [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskom narodnom preporodu]] u Dalmaciji i tvrdio da se obitelj u novom okruženju [[hrvatizacija|pohrvatila]], zbog čega ju je smatrao punopravnim dijelom [[hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]].&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357 'Povijest moje obitelji datira od 1091., mom je djedu Mussolini 'nudio svašta', no odbio je. Moja obitelj dala je veliki doprinos Hrvatskoj!' – slobodnadalmacija.hr]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zaludeni-smo-britanskim-plemstvom-a-o-svojem-ne-znamo-nista-percipiraju-nas-kao-franju-tahija-foto-20180527 Zaluđeni smo britanskim plemstvom, a o svojem ne znamo ništa: Percipiraju nas kao Franju Tahija – tportal.hr]&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Rodio se u zadarskoj plemićkoj obitelji Borelli, nekoć grofovi Vranski. Njegov djed bio je conte Manfred II. († 1970.) koji se [[1937.]] godine sa suprugom i trojicom sinova preselio u [[Beograd]].&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357 'Povijest moje obitelji datira od 1091., mom je djedu Mussolini 'nudio svašta', no odbio je. Moja obitelj dala je veliki doprinos Hrvatskoj!' – slobodnadalmacija.hr]&lt;/ref&gt; Goranov stric bio je znanstvenik [[Mladen Borelli]] (1922. – 1995.) koji je radio na Građevinskom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilišta u Beogradu]]. Goran je po struci bio inženjer prehrambene tehnologije te je nekoć bio direktor mljekarske industrije ''[[Zdenka (tvrtka)|Zdenka]]''. Također se bavio i [[sport]]om te je neko vrijeme bio profesionalni [[rukomet]]aš.

Javno je isticao dugotrajnu povijest svoje obitelji te njezin doprinos razvoju Dalmacije i Hrvatske, a [[2013.]] godine je predao umjetničku obiteljsku ostavštinu Narodnom muzeju u Zadru.

Godine [[2016.]] je javno prosvjedovao zbog činjenice da pripadnici hrvatskog plemstva okupljenog u udruzi ''Hrvatski plemićki zbor'' nisu bili primljeni u protokol hrvatske predsjednice [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] (2015. – 2020.) tijekom prilikom službenog posjeta, u to vrijeme, [[Britanci|britanskog]] [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|princa Charlesa]] i [[Camilla, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|vojvotkinje Camille]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zaludeni-smo-britanskim-plemstvom-a-o-svojem-ne-znamo-nista-percipiraju-nas-kao-franju-tahija-foto-20180527 Zaluđeni smo britanskim plemstvom, a o svojem ne znamo ništa: Percipiraju nas kao Franju Tahija – tportal.hr]&lt;/ref&gt;

Umro je 2025. godine u Zagrebu, a iza sebe je ostavio sina [[Filip Borelli|Filipa]] (r. 1984.), multimedijskog umjetnika i dvije kćeri, Vandu i Tinu.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-biog-plem}}

{{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Goran}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Borelli]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]</text>
      <sha1>mbg8gern6ofqtv5zfd7yh6x08jbi50q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479362</id>
      <parentid>7479361</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:51:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5443" sha1="84p42dxoe0m2u1j05gcj0nptjgif09k" xml:space="preserve">{{Infookvir plemić
| ime = Goran Borelli Vranski
| veličina =180px
| alt = 
| grb = 
| nasljedna_titula = 
| vladavina = 
| prethodnik = 
| nasljednik = 
| suprug = 
| supruga = Matija Borelli
| djeca = [[Filip Borelli]]&lt;br&gt;Vanda&lt;br&gt;Tina
| puno_ime = 
| titule = 
| obitelj = [[Slika:Borelli grb.png|24px]] [[Borelli Vranski]]
| otac = Manfred III. Borelli 
| majka = 
| datum_rođenja = [[18. veljače]] [[1949.]]
| mjesto_rođenja = [[Beograd]], [[SR Srbija]]
| datum_krštenja = 
| mjesto_krštenja = 
| datum_smrti = [[26. ožujka]] [[2025.]]
| mjesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| datum_pokopa = [[1. travnja]] [[2025.]]
| mjesto_pokopa = [[Mirogoj]], [[Zagreb]]
| vjera = 
| spomenici = 
| website = 
}}
'''Goran Borelli Vranski''' ([[Beograd]],&lt;ref&gt;[https://www.057info.hr/vijesti/2025-04-13/narodni-muzej-prireduje-komemoraciju-za-gorana-pl-borelli-od-kojeg-su-otkupili-zbirku-a-prije-toga-ce-biti-pohranjen-u-obiteljskoj-grobnici/ Narodni muzej priređuje komemoraciju za Gorana pl. Borellija od kojeg su otkupili zbirku, a prije toga će biti pohranjen u obiteljskoj grobnici – 057info.hr]&lt;/ref&gt; [[18. veljače]] [[1949.]] – [[Zagreb]], [[26. ožujka]] [[2025.]]) bio je potomak nekadašnjeg [[hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]], član i kancelar [[Hrvatski plemićki zbor|Hrvatskog plemićkog zbora]], [[rukomet]]aš, istraživač i čuvar obiteljske povijesne zbirke,&lt;ref&gt;[https://sjecanje.vecernji.hr/dipl-ing-goran-konte-borellivranski/ dipl.ing. Goran konte Borelli Vranski – sjecanje.vecernji.hr]&lt;/ref&gt; iz [[zadar]]ske plemićke obitelji [[Borelli Vranski]]. Godine [[2013.]] predao je umjetničku ostavštinu obitelji Borelli [[Narodni muzej Zadar|Narodnom muzeju u Zadru]].&lt;ref&gt;[https://min-kulture.gov.hr/print.aspx?id=8788&amp;url=print&amp;utm_source=chatgpt.com &quot;Borelli – otkup obiteljske ostavštine – ministarstvo kulture i medija RH]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://nmz.hr/hr/izlozbe/izlozba-borelli---otkup-obiteljske-ostavstine-gradska-loza-od-2-5-do,457.html Izložba Borelli – Otkup obiteljske ostavštine, Gradska loža, od 2. 5. do 21. 6. 2013. – Narodni muzej Zadar]&lt;/ref&gt;

Premda je obitelj [[Normani|normanskog]] podrijetla koja se doselila iz [[Italija|Italije]] u [[Dalmacija|Dalmaciju]], Goran Borelli je često isticao u medijima doprinos njegove obitelji [[Hrvatski narodni preporod|hrvatskom narodnom preporodu]] u Dalmaciji i tvrdio da se obitelj u novom okruženju [[hrvatizacija|pohrvatila]], zbog čega ju je smatrao punopravnim dijelom [[hrvatsko plemstvo|hrvatskog plemstva]].&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357 'Povijest moje obitelji datira od 1091., mom je djedu Mussolini 'nudio svašta', no odbio je. Moja obitelj dala je veliki doprinos Hrvatskoj!' – slobodnadalmacija.hr]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zaludeni-smo-britanskim-plemstvom-a-o-svojem-ne-znamo-nista-percipiraju-nas-kao-franju-tahija-foto-20180527 Zaluđeni smo britanskim plemstvom, a o svojem ne znamo ništa: Percipiraju nas kao Franju Tahija – tportal.hr]&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Rodio se u zadarskoj plemićkoj obitelji Borelli, nekoć grofovi Vranski. Njegov djed bio je conte Manfred II. († 1970.) koji se [[1937.]] godine sa suprugom i trojicom sinova preselio u [[Beograd]].&lt;ref&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/zadar/4-kantuna/povijest-moje-obitelji-datira-od-1091-mom-je-djedu-mussolini-nudio-svasta-no-odbio-je-moja-obitelj-dala-je-veliki-doprinos-hrvatskoj-587357 'Povijest moje obitelji datira od 1091., mom je djedu Mussolini 'nudio svašta', no odbio je. Moja obitelj dala je veliki doprinos Hrvatskoj!' – slobodnadalmacija.hr]&lt;/ref&gt; Goranov stric bio je znanstvenik [[Mladen Borelli]] (1922. – 1995.) koji je radio na Građevinskom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu|Sveučilišta u Beogradu]]. Goran je po struci bio inženjer prehrambene tehnologije te je nekoć bio direktor mljekarske industrije ''[[Zdenka (tvrtka)|Zdenka]]''. Također se bavio i [[sport]]om te je neko vrijeme bio profesionalni [[rukomet]]aš.

Javno je isticao dugotrajnu povijest svoje obitelji te njezin doprinos razvoju Dalmacije i Hrvatske, a [[2013.]] godine je predao umjetničku obiteljsku ostavštinu Narodnom muzeju u Zadru.

Godine [[2016.]] je javno prosvjedovao zbog činjenice da pripadnici hrvatskog plemstva okupljenog u udruzi ''Hrvatski plemićki zbor'' nisu bili primljeni u protokol hrvatske predsjednice [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] (2015. – 2020.) tijekom prilikom službenog posjeta, u to vrijeme, [[Britanci|britanskog]] [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|princa Charlesa]] i [[Camilla, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|vojvotkinje Camille]] [[Hrvatska|Hrvatskoj]].&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/zaludeni-smo-britanskim-plemstvom-a-o-svojem-ne-znamo-nista-percipiraju-nas-kao-franju-tahija-foto-20180527 Zaluđeni smo britanskim plemstvom, a o svojem ne znamo ništa: Percipiraju nas kao Franju Tahija – tportal.hr]&lt;/ref&gt;

Umro je 2025. godine u Zagrebu, a iza sebe je ostavio sina [[Filip Borelli|Filipa]] (r. 1984.), multimedijskog umjetnika i dvije kćeri, Vandu i Tinu.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-biog-plem}}

{{GLAVNIRASPORED:Borelli Vranski, Goran}}
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Borelli]]
[[Kategorija:Hrvatsko plemstvo]]</text>
      <sha1>84p42dxoe0m2u1j05gcj0nptjgif09k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rift</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813544</id>
    <revision>
      <id>7479151</id>
      <timestamp>2026-06-12T12:40:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <origin>7479151</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3398" sha1="oq1ora6cy7q2ewpz47ce0gb0ggvseon" xml:space="preserve">{{Vslika
| ime =Rift
| slika_panorama =Ride médio océanique.svg
| veličina_slike =320px
| opis_slike =&lt;center&gt;Shematski prikaz nastajanja rifta&lt;center/&gt;  	
}}

'''Rift''' što prevedeno s [[engleski jezik|engleskog]] znači ''napuklina, pukotina''&lt;ref name=lex/&gt; je [[geologija|geološki]] pojam kojim se označava veliko područje gdje se [[Zemljina kora]] razdvaja i puca uslijed djelovanja [[Tektonski pokreti|tektonskih sila]]. Taj proces rastezanja stvara dugačke, duboke doline (riftne doline) i često je popraćen snažnom [[vulkan]]skom i [[Seizmički val|seizmičkom]] aktivnošću

== Osobine ==
Rift je golemo izduženo uleknuće u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]], slično [[Riječno korito|koritu]], omeđeno normalnim [[rasjed]]ima.&lt;ref name=lex/&gt; 
[[datoteka:Sinaifromspace.jpg|thumb|220|left|&lt;center&gt;[[Sinajski poluotok]] i rift [[Mrtvo more|Mrtvog mora]] ([[fotografija]] iz satelita [[NASA|NASE]])&lt;/center&gt;]]

Riftne doline su obično uske i duge, poneke i stotine kilometara. Dno im je relativno ravno, ponajviše zbog [[vulkan]]ske i [[More|morske]] ([[jezero|jezerske]]) [[sedimentacija|sedimentacije]]. Stranice visoke i po stotinjak [[metar]]a strmo se spuštaju u obliku [[stepenica]] i terasa.&lt;ref name=brit/&gt; 

Riftovi se pojavljuju kod [[Divergentna granica|divergentnih granica]] gdje se dvije [[litosferne ploče]] odmiču jedna od druge.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/science/rift-valley
 | title =''Rift valley''  
 | accessdate =2026-06-06
 | language=engleski
 | publisher=Britannica}}&lt;/ref&gt;

U početku su se riftom nazivale relativno mlađe [[neogen]]sko-[[kvarta]]rne [[Geologija|geološke]] strukture, kao što su [[Danakilska depresija|danikilska]], [[Bajkalsko jezero|bajkalska]] i [[Rajna|rajnska]] [[Geološka depresija|depresija]]. Danas se riftom zovu sva vrlo istegnuta uleknuća, bez obzira na vrijeme njihova nastanka. Brojni naročito stari riftovi, [[Topografija|topografski]] se više ne naziru na Zemljinoj površini, pa su otkriveni različitim novim geološkim metodama, u podmorju [[Sjeverno more|Sjevernoga mora]] i duž [[Zapadna Afrika|zapadnoafričke]] obale.&lt;ref name=lex/&gt; 

Riftova ima i u [[kontinentalna kora|kontinentalnoj]] i u [[Oceanska kora|oceanskoj kori]]. Oceanski riftovi usko su povezani uz seizmičku i vulkansku aktivnost duž pojasa oceanskih hrptova, kako što je [[Srednjoatlantski hrbat]]. Za razliku od njih kontinentalni riftovi se razlikuje po tipu vulkanizma. Rift je u [[Geotektonika|geodinamičkom]] smislu inicijalna struktura kore iz koje su tijekom geološke evolucije nastali oceani, kao što su [[Atlantski ocean|Atlantski]] i [[Indijski ocean|Indijskog ocean]]. 

Riftovi su bili važna faza u [[evolucija|evoluciji]] [[Crveno more|Crvenoga mora]] i [[Adenski zaljev|Adenskoga zaljeva]], kad se od [[Afrička ploča|Afričke ploče]] počela tektonski odvajati današnja [[Arapska ploča]].&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =https://www.enciklopedija.hr/clanak/rift
 | title =''Rift''  
 | accessdate =2026-06-06
 | language=hrvatski
 | publisher=Hrvatska enciklopedija LZMK}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Rifts}}
* [https://ethiopianrift.cnr.it/what-is-a-rift-valley/ ''Rift valley: definition and geologic significance''] {{en icon}}

[[Kategorija:Riftovi i rovovi]]
[[Kategorija:Strukturna geologija]]
[[Kategorija:Tektonika ploča]]</text>
      <sha1>oq1ora6cy7q2ewpz47ce0gb0ggvseon</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tapirira</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813545</id>
    <revision>
      <id>7479154</id>
      <timestamp>2026-06-12T13:30:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Tapirira'' | slika        =  | slika_opis   = | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Tapiririeae]] | genus        = '''''Tapirira''''' | genus_autorstvo =  [[Aubl.]] | species      =  | subspecies   =  | dvoim...«.</comment>
      <origin>7479154</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3215" sha1="bxdb30sxe24k9yoyy1thj4zqsswo6db" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Tapirira''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Tapirira'''''
| genus_autorstvo =  [[Aubl.]]
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Tapirira''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je od [[Meksiko|Meksika]] do južne tropske [[Amerika|Amerike]] i [[Trinidad]]a.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1934-1 Plants of the World online], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime Tapirira potječe od domaćeg, južnoameričkog naziva koji je Aublet preuzeo pri opisu roda u flori Francuske Gvajane. To je jedan od onih rodova gdje znanstveno ime čuva lokalno ime biljke.
== Botanički opis ==
''Tapirira'' je rod [[grm]]ova do velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]''. Biljke su dvodomne ili poligamno-dvodomne, što znači da su muški i ženski cvjetovi najčešće na odvojenim biljkama, ali se mogu pojaviti i miješani spolni oblici.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Listovi]] su naizmjenični, vazdazeleni, najčešće neparno perasti, rjeđe parno perasti. Liske su cjelovita ruba.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su metličasti, obično pazušni ili vršni. [[Cvjetovi]] su sitni, najčešće peteročlani. [[Čaška]] ima 5 režnjeva, [[latica]] je 5, a [[prašnik]]a obično 10. Disk je razvijen. [[Plodnica]] je jednopretinasta, s jednim sjemenim zametkom.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]] je mala mesnata koštunica, obično jajolika ili elipsoidna, često tamna u zrelosti. [[Sjeme]] je jedno.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Rod je uglavnom neotropski, rasprostranjen od južnog [[Meksiko|Meksika]] preko [[Srednja Amerika|Srednje Amerike]] i [[Karibi|Kariba]] do tropske [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Najpoznatija i široko rasprostranjena vrsta je Tapirira guianensis.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000037568 WFO], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
# ''[[Tapirira bethanniana]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch.&lt;/small&gt;
# ''[[Tapirira chimalapana]]'' &lt;small&gt;T.Wendt &amp; J.D.Mitch.&lt;/small&gt;
# ''[[Tapirira guianensis]]'' &lt;small&gt;Aubl.&lt;/small&gt;
# ''[[Tapirira lepidota]]'' &lt;small&gt;Aguilar &amp; Hammel&lt;/small&gt;
# ''[[Tapirira mexicana]]'' &lt;small&gt;Marchand&lt;/small&gt;
# ''[[Tapirira obtusa]]'' &lt;small&gt;(Benth.) J.D.Mitch.&lt;/small&gt;
# ''[[Tapirira pilosa]]'' &lt;small&gt;Sprague&lt;/small&gt;
# ''[[Tapirira retusa]]'' &lt;small&gt;Ducke&lt;/small&gt;
# ''[[Tapirira rubrinervis]]'' &lt;small&gt;Barfod&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
Heterotipski:
* ''Joncquetia'' &lt;small&gt;Schreb.&lt;/small&gt; in Gen. Pl., ed. 8[a]. 1: 308 (1789)
* ''Marupa'' &lt;small&gt;Miers&lt;/small&gt; in J. Bot. 11: 258 (1873)
* ''Odina'' &lt;small&gt;Netto&lt;/small&gt; in Ann. Sci. Nat., Bot., sér. 5, 5: 85 (1866), nom. illeg. homonym. post.
* ''Salabertia'' &lt;small&gt;Neck.&lt;/small&gt; in Elem. Bot. 2: 238 (1790), opus utique oppr.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>bxdb30sxe24k9yoyy1thj4zqsswo6db</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cyrtocarpa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813546</id>
    <revision>
      <id>7479172</id>
      <timestamp>2026-06-12T14:29:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Cyrtocarpa'' | slika        =  | slika_opis   = | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Tapiririeae]] | genus        = '''''Cyrtocarpa''''' | genus_autorstvo =  [[Kunth]] | species      =  | subspecies   =  | d...«.</comment>
      <origin>7479172</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3822" sha1="0fcnh0vgas5pcpyrsufnbm7bwdvqhln" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Cyrtocarpa''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Cyrtocarpa'''''
| genus_autorstvo =  [[Kunth]]
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Cyrtocarpa''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Meksiko]] i Sjeverna [[Kolumbija]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30320471-2 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime ''Cyrtocarpa'' dolazi od grčkog kyrtós – savijen, izbočen, zakrivljen, i karpós – plod. Značilo bi otprilike „zakrivljena/kosa ploda”, što lijepo odgovara opisu koštunice.
== Botanički opis ==
''Cyrtocarpa'' je rod malih do srednje velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', vezan uglavnom uz suha do polusuha staništa. Biljke su poligamno-dvodomne. Grančice su pomalo sukulentne, a u suhom stanju naborane. [[Smola]], koliko je poznato, nije alergena.&lt;ref name=&quot;Annals &quot;/&gt;

Listovi su listopadni, skupljeni pri vrhovima grančica i neparno perasti. Bočne liske su sjedeće ili kratko peteljčaste, cjelovita ruba i gusto dlakave s obje strane. Nervatura je eukamptodromna, tj. bočne žile ne stvaraju jasne rubne lukove kao kod nekih drugih rodova.&lt;ref name=&quot;Annals &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su gotovo vršni, metličasti, a kod ''[[Cyrtocarpa velutinifolia]]'' gotovo pseudoklasasti  (ova vrsta danas je u rodu ''[[Uniostium]]''). Zanimljivo je da se cvatovi počinju razvijati dok je biljka još bez listova. [[Cvjetovi]] su peteročlani, s preklopljenim [[latica]]ma. [[Prašnik]]a je dvostruk broj u odnosu na latice, dakle cvijet je diplostemon. Disk je unutar kruga prašnika, prstenast, mesnat i sitno narovašen.&lt;ref name=&quot;Annals &quot;/&gt;

[[Tučak]], odnosno pistilodij u muškim cvjetovima, gol je i sastavljen od pet stilodija. [[Plodnica]] ima 1–5 pretinaca. [[Plod]] je koštunica, u zrelosti purpurna, žuta ili narančasta, koso tupo duguljasta. Na plodu često ostaju vratovi tučka. Egzokarp je tanak, mezokarp mesnat, a endokarp koštan, s 1–5 poklopaca ili operkula kroz koje sjeme klija. Sjeme je, koliko se zna, jedno.&lt;ref name=&quot;Annals &quot;/&gt;

Rod se prije smatrao meksičkim, s vrstama ''C. procera'' i ''C. edulis'', ali Mitchell i Daly su 1991. dodali i južnoameričke vrste: C. velutinifolia, prije opisanu kao Bursera pa premještenu u Tapirira, i novu brazilsku vrstu C. caatingae iz Bahije&lt;ref name=&quot;Annals &quot;&gt;[https://ia601901.us.archive.org/29/items/biostor-12841/biostor-12841.pdf Annals of the Missouri Botanical Garden, Cyrtocarpa Kunth], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; (danas u vlastitom monotipskioom rodu ''[[Tumultivenia]]'') .

Najkraće razlikovanje od ''[[Tapirira]]'': ''Tapirira'' je vazdazelena, ima liski peteljčice, dlakav tučak, uvijek jednopretinastu plodnicu, gotovo simetričan plod i košticu bez poklopca. ''Cyrtocarpa'' je listopadna, s gotovo sjedećim bočnim liskama, golim tučkom, plodnicom s 1–5 pretinaca, kosim plodom i košticom s operkulima. 

== Vrste ==
# ''[[Cyrtocarpa caribaea]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
# ''[[Cyrtocarpa edulis]]'' &lt;small&gt;(Brandegee) Standl.&lt;/small&gt;
# ''[[Cyrtocarpa kruseana]]'' &lt;small&gt;R.M.Fonseca&lt;/small&gt;
# ''[[Cyrtocarpa procera]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
Heterotipski:
* ''Dasycarya'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt; in Vidensk. Meddel. Naturhist. Foren. Kjøbenhavn 1853: 98 (1853)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>0fcnh0vgas5pcpyrsufnbm7bwdvqhln</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479173</id>
      <parentid>7479172</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479173</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3865" sha1="c02ectaodcp346r5ci8nabsps6q7el1" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Cyrtocarpa''
| slika        = Cyrtocarpa edulis 13829338.jpg
| slika_opis   =''C. edulis''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Cyrtocarpa'''''
| genus_autorstvo =  [[Kunth]]
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Cyrtocarpa''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Meksiko]] i Sjeverna [[Kolumbija]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:30320471-2 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime ''Cyrtocarpa'' dolazi od grčkog kyrtós – savijen, izbočen, zakrivljen, i karpós – plod. Značilo bi otprilike „zakrivljena/kosa ploda”, što lijepo odgovara opisu koštunice.
== Botanički opis ==
''Cyrtocarpa'' je rod malih do srednje velikih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', vezan uglavnom uz suha do polusuha staništa. Biljke su poligamno-dvodomne. Grančice su pomalo sukulentne, a u suhom stanju naborane. [[Smola]], koliko je poznato, nije alergena.&lt;ref name=&quot;Annals &quot;/&gt;

Listovi su listopadni, skupljeni pri vrhovima grančica i neparno perasti. Bočne liske su sjedeće ili kratko peteljčaste, cjelovita ruba i gusto dlakave s obje strane. Nervatura je eukamptodromna, tj. bočne žile ne stvaraju jasne rubne lukove kao kod nekih drugih rodova.&lt;ref name=&quot;Annals &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su gotovo vršni, metličasti, a kod ''[[Cyrtocarpa velutinifolia]]'' gotovo pseudoklasasti  (ova vrsta danas je u rodu ''[[Uniostium]]''). Zanimljivo je da se cvatovi počinju razvijati dok je biljka još bez listova. [[Cvjetovi]] su peteročlani, s preklopljenim [[latica]]ma. [[Prašnik]]a je dvostruk broj u odnosu na latice, dakle cvijet je diplostemon. Disk je unutar kruga prašnika, prstenast, mesnat i sitno narovašen.&lt;ref name=&quot;Annals &quot;/&gt;

[[Tučak]], odnosno pistilodij u muškim cvjetovima, gol je i sastavljen od pet stilodija. [[Plodnica]] ima 1–5 pretinaca. [[Plod]] je koštunica, u zrelosti purpurna, žuta ili narančasta, koso tupo duguljasta. Na plodu često ostaju vratovi tučka. Egzokarp je tanak, mezokarp mesnat, a endokarp koštan, s 1–5 poklopaca ili operkula kroz koje sjeme klija. Sjeme je, koliko se zna, jedno.&lt;ref name=&quot;Annals &quot;/&gt;

Rod se prije smatrao meksičkim, s vrstama ''C. procera'' i ''C. edulis'', ali Mitchell i Daly su 1991. dodali i južnoameričke vrste: C. velutinifolia, prije opisanu kao Bursera pa premještenu u Tapirira, i novu brazilsku vrstu C. caatingae iz Bahije&lt;ref name=&quot;Annals &quot;&gt;[https://ia601901.us.archive.org/29/items/biostor-12841/biostor-12841.pdf Annals of the Missouri Botanical Garden, Cyrtocarpa Kunth], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; (danas u vlastitom monotipskioom rodu ''[[Tumultivenia]]'') .

Najkraće razlikovanje od ''[[Tapirira]]'': ''Tapirira'' je vazdazelena, ima liski peteljčice, dlakav tučak, uvijek jednopretinastu plodnicu, gotovo simetričan plod i košticu bez poklopca. ''Cyrtocarpa'' je listopadna, s gotovo sjedećim bočnim liskama, golim tučkom, plodnicom s 1–5 pretinaca, kosim plodom i košticom s operkulima. 

== Vrste ==
# ''[[Cyrtocarpa caribaea]]'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt;
# ''[[Cyrtocarpa edulis]]'' &lt;small&gt;(Brandegee) Standl.&lt;/small&gt;
# ''[[Cyrtocarpa kruseana]]'' &lt;small&gt;R.M.Fonseca&lt;/small&gt;
# ''[[Cyrtocarpa procera]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
Heterotipski:
* ''Dasycarya'' &lt;small&gt;Liebm.&lt;/small&gt; in Vidensk. Meddel. Naturhist. Foren. Kjøbenhavn 1853: 98 (1853)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>c02ectaodcp346r5ci8nabsps6q7el1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski savez za interlingu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813547</id>
    <redirect title="Svjetski savez za interlinguu" />
    <revision>
      <id>7479180</id>
      <timestamp>2026-06-12T14:54:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Etiktov premješta stranicu [[Svjetski savez za interlingu]] na [[Svjetski savez za interlinguu]]: Pravopisno pogrešan naziv</comment>
      <origin>7479180</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="54vpisml29jju1b3u1vk1n9qcv7sbfr" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Svjetski savez za interlinguu]]</text>
      <sha1>54vpisml29jju1b3u1vk1n9qcv7sbfr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479511</id>
      <parentid>7479180</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:30:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Brisanje</comment>
      <origin>7479511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="124" sha1="sgcdccmt3bmvlnkbgr7x77srm05h15y" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Svjetski savez za interlinguu]]{{Brisanje|nepotrebno preusmjeravanje|datum=Lipanj 2026.|predlagatelj=Etiktov}}</text>
      <sha1>sgcdccmt3bmvlnkbgr7x77srm05h15y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poupartiopsis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813548</id>
    <revision>
      <id>7479183</id>
      <timestamp>2026-06-12T14:58:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Poupartiopsis'' | slika        =  | slika_opis   = | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Tapiririeae]] | genus        = '''''Poupartiopsis''''' | genus_autorstvo =   Capuron ex J.D.Mitch. &amp; Daly | species...«.</comment>
      <origin>7479183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4230" sha1="guzcvfj48v04118900lr1gca14gea8c" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Poupartiopsis''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Poupartiopsis'''''
| genus_autorstvo =   Capuron ex J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''P. spondiocarpus''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Poupartiopsis spondiocarpus''
| dvoimeno_autorstvo =  Capuron ex J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Poupartiopsis''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Madagaskar]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77073446-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime Poupartiopsis znači otprilike „nalik rodu ''[[Poupartia]]''”. Završetak -opsis u botaničkim imenima znači „izgled, nalikost”. Autori sami kažu da je ime dano zbog sličnosti vegetativnog izgleda i [[Cvjetovi|cvjetova]] s rodom Poupartia.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;
== Botanički opis ==
''Poupartiopsis'' je rod dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', opisan za istočni [[Madagaskar]]. Tipska i glavna vrsta je ''Poupartiopsis spondiocarpus''. Raste u obalnim i gotovo obalnim [[šuma]]ma istočnog Madagaskara.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

Biljka ima mliječno-smolast [[sok]]. [[Listovi]] su naizmjenični i neparno perasti. Lisna os je usko bridasta i usko okriljena, osobito na mjestima gdje se umeću liske. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, na kratkim peteljčicama, cjelovita ruba, ali je rub jako zavrnut prema dolje pa izgleda zadebljan. Bočne žile su eukamptodromne, tj. ne završavaju izravno u rubu lista, nego se prema rubu savijaju i postupno gube.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su gotovo vršni, u obliku pseudoklasastih metlica. Muški su cvatovi duži od ženskih. [[Cvjetovi]] su sjedeći ili gotovo sjedeći, najčešće peteročlani, rjeđe četveročlani. Pri osnovi cvijeta nalazi se prsten trepavičastih dlačica. Ocvijeće je preklopljeno u [[pup]]u. [[Latica|Latice]] su slobodne i pri cvatnji raširene; često imaju jasno istaknutu središnju žilu druge boje.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

U muškim cvjetovima [[Prašnik|prašnici]] su u dva nejednaka kruga. Prašnice su pričvršćene pri osnovi, otvaraju se prema unutra, a vezivno tkivo prašnice završava malim, žljezdastim vrškom. Disk je unutar kruga prašnika, prstenast i režnjevit. Zakržljali vratovi [[Tučak|tučka]] su tri i pri osnovi srasli.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

U ženskim cvjetovima [[Plodnica|plodnica]] je nadrasla, gola, tropretinasta, s trima vratovima tučka. U početku cvatnje plodnica je slabo razvijena, a vratovi tučka su međusobno približeni. Kako se plod počinje razvijati, vratovi se razdvajaju i uranjaju u plodnicu, tako da na kraju izgledaju kao tri široko razmaknute, gotovo sjedeće njuške. &lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

[[Plod]] je nepucajuća koštunica, koja pri osnovi dijelom obuhvaća cvjetnu stapku. Plod je plutajući, što je važno za obalno stanište. Egzokarp je višeslojan, vanjski mezokarp tanak, a tvrdi endokarp zatvoren je u vlaknastoj masi. Endokarp je koštan, mrežasto izbrazdan, s nekoliko dugih kukasto-bodljastih nastavaka na trima uzdužnim bridovima. Na distalnom kraju ima tri vlaknima ispunjene pore, od kojih je jedna veća od ostalih. Sjeme je vjerojatno jedno. &lt;ref name=&quot;BioOne &quot;&gt;[https://protectedareas.mg/document/show/270530 Poupartiopsis gen. nov. and its Context in Anacardiaceae Classification], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; 
== Razlika prema rodu Poupartia ==
Autori kažu da ''Poupartiopsis'' izgledom lista i pseudoklasastim cvatom podsjeća na Poupartia, ali se razlikuje po nekoliko važnih znakova:
* lisna os je usko okriljena;
* bočne žile liski su eukamptodromne, a ne kraspedodromne ili kladodromne;
* endokarp nema operkule;
* koštica je zatvorena u vlaknastoj masi;
* plod je građen tako da može plutati.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>guzcvfj48v04118900lr1gca14gea8c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479185</id>
      <parentid>7479183</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:59:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Poupartiopsis]] na [[Poupartiopsis spondiocarpus]]</comment>
      <origin>7479183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4230" sha1="guzcvfj48v04118900lr1gca14gea8c" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Poupartiopsis''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Poupartiopsis'''''
| genus_autorstvo =   Capuron ex J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''P. spondiocarpus''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Poupartiopsis spondiocarpus''
| dvoimeno_autorstvo =  Capuron ex J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Poupartiopsis''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Madagaskar]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77073446-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime Poupartiopsis znači otprilike „nalik rodu ''[[Poupartia]]''”. Završetak -opsis u botaničkim imenima znači „izgled, nalikost”. Autori sami kažu da je ime dano zbog sličnosti vegetativnog izgleda i [[Cvjetovi|cvjetova]] s rodom Poupartia.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;
== Botanički opis ==
''Poupartiopsis'' je rod dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', opisan za istočni [[Madagaskar]]. Tipska i glavna vrsta je ''Poupartiopsis spondiocarpus''. Raste u obalnim i gotovo obalnim [[šuma]]ma istočnog Madagaskara.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

Biljka ima mliječno-smolast [[sok]]. [[Listovi]] su naizmjenični i neparno perasti. Lisna os je usko bridasta i usko okriljena, osobito na mjestima gdje se umeću liske. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, na kratkim peteljčicama, cjelovita ruba, ali je rub jako zavrnut prema dolje pa izgleda zadebljan. Bočne žile su eukamptodromne, tj. ne završavaju izravno u rubu lista, nego se prema rubu savijaju i postupno gube.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su gotovo vršni, u obliku pseudoklasastih metlica. Muški su cvatovi duži od ženskih. [[Cvjetovi]] su sjedeći ili gotovo sjedeći, najčešće peteročlani, rjeđe četveročlani. Pri osnovi cvijeta nalazi se prsten trepavičastih dlačica. Ocvijeće je preklopljeno u [[pup]]u. [[Latica|Latice]] su slobodne i pri cvatnji raširene; često imaju jasno istaknutu središnju žilu druge boje.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

U muškim cvjetovima [[Prašnik|prašnici]] su u dva nejednaka kruga. Prašnice su pričvršćene pri osnovi, otvaraju se prema unutra, a vezivno tkivo prašnice završava malim, žljezdastim vrškom. Disk je unutar kruga prašnika, prstenast i režnjevit. Zakržljali vratovi [[Tučak|tučka]] su tri i pri osnovi srasli.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

U ženskim cvjetovima [[Plodnica|plodnica]] je nadrasla, gola, tropretinasta, s trima vratovima tučka. U početku cvatnje plodnica je slabo razvijena, a vratovi tučka su međusobno približeni. Kako se plod počinje razvijati, vratovi se razdvajaju i uranjaju u plodnicu, tako da na kraju izgledaju kao tri široko razmaknute, gotovo sjedeće njuške. &lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

[[Plod]] je nepucajuća koštunica, koja pri osnovi dijelom obuhvaća cvjetnu stapku. Plod je plutajući, što je važno za obalno stanište. Egzokarp je višeslojan, vanjski mezokarp tanak, a tvrdi endokarp zatvoren je u vlaknastoj masi. Endokarp je koštan, mrežasto izbrazdan, s nekoliko dugih kukasto-bodljastih nastavaka na trima uzdužnim bridovima. Na distalnom kraju ima tri vlaknima ispunjene pore, od kojih je jedna veća od ostalih. Sjeme je vjerojatno jedno. &lt;ref name=&quot;BioOne &quot;&gt;[https://protectedareas.mg/document/show/270530 Poupartiopsis gen. nov. and its Context in Anacardiaceae Classification], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; 
== Razlika prema rodu Poupartia ==
Autori kažu da ''Poupartiopsis'' izgledom lista i pseudoklasastim cvatom podsjeća na Poupartia, ali se razlikuje po nekoliko važnih znakova:
* lisna os je usko okriljena;
* bočne žile liski su eukamptodromne, a ne kraspedodromne ili kladodromne;
* endokarp nema operkule;
* koštica je zatvorena u vlaknastoj masi;
* plod je građen tako da može plutati.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>guzcvfj48v04118900lr1gca14gea8c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479187</id>
      <parentid>7479185</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T14:59:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Poupartiopsis spondiocarpus]] na [[Poupartiopsis]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7479183</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4230" sha1="guzcvfj48v04118900lr1gca14gea8c" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Poupartiopsis''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Poupartiopsis'''''
| genus_autorstvo =   Capuron ex J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''P. spondiocarpus''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Poupartiopsis spondiocarpus''
| dvoimeno_autorstvo =  Capuron ex J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Poupartiopsis''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Madagaskar]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77073446-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime Poupartiopsis znači otprilike „nalik rodu ''[[Poupartia]]''”. Završetak -opsis u botaničkim imenima znači „izgled, nalikost”. Autori sami kažu da je ime dano zbog sličnosti vegetativnog izgleda i [[Cvjetovi|cvjetova]] s rodom Poupartia.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;
== Botanički opis ==
''Poupartiopsis'' je rod dvodomnih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]'', opisan za istočni [[Madagaskar]]. Tipska i glavna vrsta je ''Poupartiopsis spondiocarpus''. Raste u obalnim i gotovo obalnim [[šuma]]ma istočnog Madagaskara.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

Biljka ima mliječno-smolast [[sok]]. [[Listovi]] su naizmjenični i neparno perasti. Lisna os je usko bridasta i usko okriljena, osobito na mjestima gdje se umeću liske. Liske su nasuprotne ili gotovo nasuprotne, na kratkim peteljčicama, cjelovita ruba, ali je rub jako zavrnut prema dolje pa izgleda zadebljan. Bočne žile su eukamptodromne, tj. ne završavaju izravno u rubu lista, nego se prema rubu savijaju i postupno gube.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su gotovo vršni, u obliku pseudoklasastih metlica. Muški su cvatovi duži od ženskih. [[Cvjetovi]] su sjedeći ili gotovo sjedeći, najčešće peteročlani, rjeđe četveročlani. Pri osnovi cvijeta nalazi se prsten trepavičastih dlačica. Ocvijeće je preklopljeno u [[pup]]u. [[Latica|Latice]] su slobodne i pri cvatnji raširene; često imaju jasno istaknutu središnju žilu druge boje.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

U muškim cvjetovima [[Prašnik|prašnici]] su u dva nejednaka kruga. Prašnice su pričvršćene pri osnovi, otvaraju se prema unutra, a vezivno tkivo prašnice završava malim, žljezdastim vrškom. Disk je unutar kruga prašnika, prstenast i režnjevit. Zakržljali vratovi [[Tučak|tučka]] su tri i pri osnovi srasli.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

U ženskim cvjetovima [[Plodnica|plodnica]] je nadrasla, gola, tropretinasta, s trima vratovima tučka. U početku cvatnje plodnica je slabo razvijena, a vratovi tučka su međusobno približeni. Kako se plod počinje razvijati, vratovi se razdvajaju i uranjaju u plodnicu, tako da na kraju izgledaju kao tri široko razmaknute, gotovo sjedeće njuške. &lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

[[Plod]] je nepucajuća koštunica, koja pri osnovi dijelom obuhvaća cvjetnu stapku. Plod je plutajući, što je važno za obalno stanište. Egzokarp je višeslojan, vanjski mezokarp tanak, a tvrdi endokarp zatvoren je u vlaknastoj masi. Endokarp je koštan, mrežasto izbrazdan, s nekoliko dugih kukasto-bodljastih nastavaka na trima uzdužnim bridovima. Na distalnom kraju ima tri vlaknima ispunjene pore, od kojih je jedna veća od ostalih. Sjeme je vjerojatno jedno. &lt;ref name=&quot;BioOne &quot;&gt;[https://protectedareas.mg/document/show/270530 Poupartiopsis gen. nov. and its Context in Anacardiaceae Classification], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; 
== Razlika prema rodu Poupartia ==
Autori kažu da ''Poupartiopsis'' izgledom lista i pseudoklasastim cvatom podsjeća na Poupartia, ali se razlikuje po nekoliko važnih znakova:
* lisna os je usko okriljena;
* bočne žile liski su eukamptodromne, a ne kraspedodromne ili kladodromne;
* endokarp nema operkule;
* koštica je zatvorena u vlaknastoj masi;
* plod je građen tako da može plutati.&lt;ref name=&quot;BioOne &quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>guzcvfj48v04118900lr1gca14gea8c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poupartiopsis spondiocarpus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813550</id>
    <redirect title="Poupartiopsis" />
    <revision>
      <id>7479188</id>
      <timestamp>2026-06-12T14:59:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Poupartiopsis spondiocarpus]] na [[Poupartiopsis]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7479188</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="3tbi4qzdsung6322d79pehvhbcddd63" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Poupartiopsis]]</text>
      <sha1>3tbi4qzdsung6322d79pehvhbcddd63</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bambouto (masiv)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813551</id>
    <revision>
      <id>7479203</id>
      <timestamp>2026-06-12T15:50:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <origin>7479203</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3463" sha1="oore9ijtvxd7drjiuth3s498rlw3x7l" xml:space="preserve">{{Infookvir gorje
| ime             = Bambouto
| izvorno ime     = &lt;small&gt;Monts Bamboutos&lt;/small&gt;
| vrsta           = Vulkansko gorje
| etimologija     = 

| slika           = The_White_House_Bangang.jpg
| opis slike      = 
| slika2          = 
| opis slike2     = 

| koordinate      = {{Coord|5|38|N|10|5|E|type:mountain|format=dms|display=inline,title}}
| lokacija        = [[Zapadna Afrika]] / [[Afrika]]
| dio gorja       = [[Kamerunska linija]]
| dz              = KAM
| najbliži gradovi= 
| najviši vrh     = Meleta
| visina vrha     = 2 740
| koordinate vrha = {{coord|6|20|0|N|10|40|0|E|type:mountain_scale:100000|format=dms|display=inline}}
| ostali vrhovi   = 
| starost         = 
| zadnja erupcija = 
| prvi uspon      = 
| najlakša staza  = 
| planinarski domovi = 
| zemljovid_lok = Cameroon_line.svg
| zemljovid_lok_opis =Položaj masiva u [[Kamerunska linija|Kamerunskoj vulkanskoj liniji]]
| pushpin_map = Kamerun
| pushpin_label    = 
| zaštita          =
}}

'''Bambouto''' je [[vulkan]]ski [[masiv]] (vulkansko polje) u [[Kamerun]]u, dio [[Kamerunska linija|Kamerunske vulkanske linije]]. 
Masiv se na [[sjever]]u spaja s [[Oku (masiv)|masivom Oku]]. 

== Osobine ==
Masiv se prostire po [[Regije Kameruna|kamerunskim regijama]] [[Regija Jugozapad|Jugozapad]] i [[Regija Jug|Jug]], na površini od 800 [[km²]]. 
Bambouto je nastao prije nekoliko [[milijun]]a godina, od tokova [[lava|lave]]. U njegovom središtu leži prostrana [[kaldera]] [[promjer]]a 10 [[kilometar]]a, okružena visokim vrhovima i bujnom vegetacijom.

Bambouto ima četiri zone s različitim [[Geomorfologija|geomorfološkim]], [[Klimatologija|klimatskim]], [[Fitogeografija|fitogeografskim]] i [[Pedologija|pedološkim]] uvjetima. To su: 
* Urušena kaldera na samom vrhu, koja se otvara u obliku potkove prema zapadu, 
* Visoka zona [[Nadmorska visina|nadmorske visine]] između 2 000 - 2 740 [[metar]]a
* Srednja zona, nadmorske visine između 1 600 - 2 000 [[metar|m]] i 
* Niska zona ispod 1 600 [[metar|m]].

Kalderu karakterizira vrlo neravan [[reljef]], vrlo hladna (prosječno 10 [[°C]]) i [[magla|maglovita]] klima, velika količina [[oborina]] (prosječno 4 000 [[milimetar|mm]] godišnje). Vegetacija se sastoji od travnjaka, grmlja i guste vlažne šume 
Visoka zona ima iste osobine, ali relativno nižu količinu oborina (prosječno 2 500 [[milimetar|mm]] godišnje). 
Srednja zona ima brdovit reljef, hladnu i vlažnu klimu (oko 18 °C) i prosječnu količinu oborina od 1 690 mm godišnje.&lt;br&gt; 
Niska zona ima brdovit reljef. Klima je vruća i vlažna (prosječno 23,5 °C), a količina oborina je 1 750 mm godišnje.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://journals.plos.org/sustainabilitytransformation/article?id=10.1371/journal.pstr.0000067
 | title =''Case study of the Bambouto volcanic massif''
 | accessdate =2026-06-03
 | language=engleski
 | publisher=PLOS California}}&lt;/ref&gt;

Najviši vrh masiva je [[stratovulkan]] Meleta, 2 740 [[metar|m]] nadmorske visine.&lt;ref name=mons&gt;{{cite web
 | url =https://www.persee.fr/doc/etrop_1147-3991_2001_sem_16_7_1058
 | title =''Les monts Bambouto''
 | accessdate =2026-06-03
 | language=francuski
 | publisher=Persee}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}} 
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Bamboutos Mountains}}

* [https://erudef.org/discover-mt-bamboutos/ ''Discover Mt Bamboutos''] {{en icon}}
[[Kategorija:Vulkanska polja]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Kamerunu]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]</text>
      <sha1>oore9ijtvxd7drjiuth3s498rlw3x7l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jim Davis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813552</id>
    <revision>
      <id>7479210</id>
      <timestamp>2026-06-12T16:03:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <comment>Novo (en.wiki)</comment>
      <origin>7479210</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16485" sha1="ol3z6sx7aslsswuxxd8b6nyvqjlywkg" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Jim Davis 
| slika          = James R. Davis.jpg
| veličina       = 
| opis_slike     = Davis 2010.
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[28. srpnja]] [[1945.]]
| mjesto_rođenja = {{SAD grad|Marion|Indiana}}
| smrt           = 
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| poznat_po      = ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' {{malo|(1978. – danas)}}&lt;br/&gt;''Orson i prijatelji'' {{malo|(1986. – 1989.)}}
| zanimanje      = karikaturist, scenarist, producent
| nagrade        =
| potpis         = Jim Davis signature.svg
}}
'''James Robert Davis''' ({{SAD grad|Marion|Indiana}}, 28. srpnja 1945.) američki je karikaturist, scenarist i producent. Autor je [[strip]]ova ''[[Garfield (strip)|Garfield]]'' i ''Orson i prijatelji''. Prvi put objavljen 1978., ''Garfield'' je najuspješniji strip po broju novina u kojima izlazi diljem svijeta.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=LaMartina |first=Jerry |date=January 28, 2002 |title=Garfield Comic Strip Makes Guinness Book of World Records |url=https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |access-date=January 29, 2018 |website=[[bizjournals]] |archive-date=September 20, 2002 |archive-url=https://web.archive.org/web/20020920074947/https://www.bizjournals.com/kansascity/stories/2002/01/28/daily4.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Među njegovim su ostalim radovima stripovi ''Gidža Jaguridža'', ''Gnorm Gnat'' i ''Gospodin Krumpiroslav''.

Napisao je scenarije za sve televizijske animirane filmove o ''Garfieldu'' koje je od 1982. do 1991. prikazivao [[CBS (televizijska postaja)|CBS]]. Također je producent ''[[Garfield i prijatelji|Garfielda i prijatelja]]'', serije koja se također prikazivala na CBS-u od 1988. do 1994. Jedan je od autora i izvršni je producent nekoliko računalno animiranih filmova o Garfieldu te je izvršni producent računalno animiranih televizijskih serija ''The Garfield Show'' i ''Garfield Originals''.

== Rani život ==
[[Slika:Jim davis ball state.jpg|Davisova fotografija u godišnjaku [[Sveučilište Ball State|Sveučilišta Ball State]] iz 1967.|thumb|left|200px]]
James Robert Davis rođen je 28. srpnja 1945. u gradu [[Marion, Indiana|Marionu]] u [[Indiana|Indiani]].&lt;ref&gt;{{Cite book |last=De Weyer |first=Geert |title=100 stripklassiekers die niet in je boekenkast mogen ontbreken |publisher=Atlas |year=2008 |isbn=978-90-450-0996-4 |location=[[Amsterdam]] / [[Antwerp]] |page=244 |language=nl}}&lt;/ref&gt; Odrastao je na malenoj farmi na kojoj se uzgajala pasmina goveda Angus&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jim Davis Bio |url=https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |access-date=October 5, 2020 |website=Premiere Speakers Bureau |archive-date=December 2, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201202222813/https://premierespeakers.com/jim-davis/bio |url-status=live }}&lt;/ref&gt; u Fairmountu u Indiani, gdje je živio sa svojim ocem Jamesom Williamom Davisom, majkom Annom Catherine „Betty” Davis (rođ. Carter) i bratom Daveom. Davisovo djetinjstvo na farmi usporedivo je sa životom [[Jon Arbuckle|Jona Arbucklea]], Garfieldova vlasnika, koji je također u djetinjstvu živio na farmi s roditeljima i bratom Docom Boyem te koji je, poput Davisa, karikaturist rođen 28. srpnja. Studirao je umjetnost i ekonomiju na Sveučilištu Ball State. Među njegovim je kolegama na studiju bio [[David Letterman]]. Za vrijeme studija učlanio se u studentsko udruženje [[Theta Xi]].

Godine 1959. u srednjoj školi u Fairmountu Davis je postao umjetnički direktor školskih novina ''The Breeze''. U tim je novinama objavljen njegov prvi strip, nadahnut njegovim školskim životom. Davis je također izradio većinu ilustracija za godišnjak iz 1963., u kojem je crtao iste likove.

Davis se ženio dva puta. Prvo je bio u braku s Carolyn Altekruse, koja je bila alergična na mačju dlaku.&lt;ref name=&quot;Time&quot;&gt;{{Cite magazine |date=December 7, 1981 |title=Those Catty Cartoonists |url=https://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |magazine=[[Time (časopis)|Time]] |access-date=June 6, 2020 |archive-date=April 30, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220430130011/http://content.time.com/time/subscriber/article/0,33009,953256-2,00.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; S njom je dobio sina,&lt;ref name=&quot;Time&quot; /&gt; a imali su i kujicu po imenu Molly.&lt;ref name=&quot;everything2&quot;&gt;{{Cite web |title=Jim Davis - Everything2.com |url=http://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |website=Everything2.com |access-date=November 16, 2017 |archive-date=November 17, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171117070030/https://everything2.com/index.pl?node=Jim+Davis |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Dana 16. srpnja 2000. Davis se oženio Jill, koja je imala dvoje djece iz prijašnjeg braka.&lt;ref name=&quot;everything2&quot; /&gt;

U jesen 2006. Davis se zaposlio na Sveučilištu Ball State kao honorarni profesor i predavao je o kreativnim i poslovnim stranama industrije stripova.

Davis živi u [[Albany, Indiana|Albanyju]] u Indiani, gdje sa zaposlenicima u svojoj tvrtki [[Paws, Inc.]], koju je osnovao 1981., crta ''Garfielda''.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=January 25, 2022 |title=Jim Davis |url=https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |access-date=January 25, 2022 |website=[[The Saturday Evening Post]] |archive-date=January 25, 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220125225220/https://www.saturdayeveningpost.com/artists/jim-davis/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt; U toj je tvrtki zaposleno gotovo 50 umjetnika i administratora za licenciranje zaduženih za upravljanje licenciranjem ''Garfielda'' diljem svijeta i prijevode.

Bivši je predsjednik podružnice Nacionalne organizacije FFA u Fairmountu u Indiani.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=National FFA Organization Prominent Members |url=https://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |publisher=National F.F.A. Organization |archive-url=https://web.archive.org/web/20100713074526/http://www.ffa.org/documents/about_prominentmembers.pdf |archive-date=July 13, 2010}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Prije nego što je osmislio ''Garfielda'', Davis je radio u reklamnoj agenciji. Godine 1969. počeo je pomagati Tomu Ryanu u crtanju stripa ''Gidža Jaguridža''. Potom je počeo crtati vlastiti strip ''Gnorm Gnat'', koji je svakog tjedna od 1973. do 1975. izlazio u novinama ''The Pendleton Times''. Kad je Davis taj strip pokušao prodati nacionalnom sindikatu za stripove, urednik mu je rekao: „Dobro crtaš, 'fore' su ti 'odlične', ali kukci – nitko se ne može povezati s kukcima!”&lt;ref&gt;Davis, Jim. ''20 Years &amp; Still Kicking!: Garfield's Twentieth Anniversary Collection''. New York: Ballantine Books, 1998., str. 14.&lt;/ref&gt; Tad je počeo proučavati stripove; i dalje vjerujući da su životinje smiješne, u stripu ''[[Peanuts]]'' primijetio je da [[Snoopy]] nije samo zvijezda stripa nego i da je na tržištu mnogo uspješniji od [[Charlie Brown|Charlieja Browna]]. Smatrajući da je tržište prezasićeno stripovima o psima, odlučio je da će zvijezda njegova idućeg stripa biti mačak.&lt;ref name=&quot;wapocat&quot;&gt;{{Cite magazine |last=Shapiro |first=Walter |date=December 12, 1982 |title=Lives: The Cat That Rots the Intellect |url=https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1982/12/12/lives-the-cat-that-rots-the-intellect/d6ed28c6-bee3-41ad-81f2-1839b34b87b1/ |magazine=[[The Washington Post]] |access-date=June 23, 2019 |archive-date=June 23, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190623024810/https://www.washingtonpost.com/archive/opinions/1982/12/12/lives-the-cat-that-rots-the-intellect/d6ed28c6-bee3-41ad-81f2-1839b34b87b1/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Jon - 1976-01-08.png|thumb|prva epizoda stripa ''Jon'', objavljena u ''Pendleton Timesu'' 8. siječnja 1976.]]
Od siječnja 1976. do veljače 1978. Davis je za ''Pendleton Times'' crtao strip ''Jon'', koji je u tim novinama izlazio jednom tjedno. Glavni likovi tog stripa bili su mladi neženja [[Jon Arbuckle]] i njegov letargični, cinični mačak Garfield. Kako je Garfield postajao sve popularniji među urednicima i čitateljima, Davis je 1. rujna 1977. preimenovao strip u ''Garfield''. Dana 19. lipnja 1978. ''Garfield'' je počeo izlaziti u više od 40 novina. Do 2008. pojavio se u 2580 novina i svaki ga je dan čitalo 300 milijuna ljudi diljem svijeta.&lt;ref name=&quot;BW1&quot;&gt;{{Cite press release |date=January 22, 2002 |title=Garfield Named World's Most Syndicated Comic Strip. |publisher=[[Business Wire]] |location=Kansas City, Missouri |url=http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Jan_22/ai_82001296 |url-status=dead |access-date=July 26, 2008 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090121005601/http://findarticles.com/p/articles/mi_m0EIN/is_2002_Jan_22/ai_82001296 |archive-date=January 21, 2009}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:Sovereign House - graffiti - geograph.org.uk - 5854795.jpg|thumb|Garfield u uličnome grafitu]]
U ožujku 1986. Davis je počeo crtati strip ''Orson i prijatelji'' o životinjama na farmi. Nije bio uspješan kao ''Garfield'' i prestao je izlaziti 1. svibnja 1989. Davisovu pomoćniku Brettu Kothu u posljednjoj su godini izlaženja pripisane zasluge za crtačku suradnju na stripu. Od 2000. do 2003. Davis i Koth crtali su strip utemeljen na igrački [[Gospodin Krumpiroslav|Gospodina Krumpiroslava]].

Davis je osnovao Zakladu Professor Garfield, koja pruža pomoć u opismenjavanju djece.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=TRC About Us: Professor Garfield |url=http://www.professorgarfield.org/parents_teachers/about/about.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20100714190628/http://www.professorgarfield.org/parents_teachers/about/about.html |archive-date=July 14, 2010 |access-date=December 15, 2013 |website=ProfessorGarfield.org}}&lt;/ref&gt;

Na njegov su rad utjecali stripovi ''[[Beetle Bailey]]'' i ''[[Hi and Lois]]'' [[Mort Walker|Morta Walkera]], ''[[Peanuts]]'' [[Charles M. Schulz|Charlesa M. Schulza]], ''[[Steve Canyon]]'' [[Milton Caniff|Miltona Caniffa]] i ''B.C.'' [[Johnny Hart|Johnnyja Harta]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ashton |date=November 9, 2012 |title=Interview with Jim Davis |url=http://blog.calendars.com/2012/11/interview-with-jim-davis/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140225005336/http://blog.calendars.com/2012/11/interview-with-jim-davis/ |archive-date=February 25, 2014 |access-date=February 20, 2014 |publisher=Calendars.com}}&lt;/ref&gt; Schulz je Davisu postao mentor; Davis je izjavio da mu je upravo Schulz pomogao promijeniti Garfieldov izgled u sadašnji za lakše izvođenje fizičkih gegova dok su radili na posebnim televizijskim emisijama o svojim stripovima početkom osamdesetih godina 20. stoljeća.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |last=Wood |first=Robert |date=2024-12-17 |title=Peanuts' Charles Schulz Redesigned Garfield For a Touching Reason |url=https://screenrant.com/garfield-peanuts-charles-schulz-snoopy-dancing-davis-factoid/ |access-date=2024-12-29 |website=ScreenRant |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Tardive |first=Ambrose |date=2024-06-19 |title=Peanuts vs. Garfield: Charles Schulz Secretly Considered Jim Davis His Arch-Rival |url=https://screenrant.com/peanuts-garfield-charles-schulz-jim-davis-rivalry/ |access-date=2024-06-21 |website=ScreenRant |language=en}}&lt;/ref&gt; Davis je opovrgnuo tvrdnju [[David Michaelis|Davida Michaelisa]] da je Schulz Davisu zamjerao uspjeh ''Garfielda''.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Od 1984. do 2001. Davis je bio vlasnik restorana Foxfires u Muncieju u Indiani. Zatvorio ga je kad se glavni kuhar zaposlio na drugom radnom mjestu.&lt;ref&gt;{{cite news | url=https://www.newspapers.com/image/253372237/ | title=Foxfires plans to close its doors for good next week | work=The Star Press | date=April 13, 2001 | access-date=November 28, 2023 | author=Brian Saparnis | pages=5C}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. Davis je prodao Paws, Inc. konglomeratu [[Viacom]],&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Whitten |first=Sarah |date=August 6, 2019 |title=Viacom Buys Lasagna-Loving Garfield for Nickelodeon |url=https://www.cnbc.com/2019/08/06/garfield-bought-by-viacom-for-nickelodeon.html |access-date=October 5, 2020 |publisher=[[CNBC]] |archive-date=September 30, 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200930031440/https://www.cnbc.com/2019/08/06/garfield-bought-by-viacom-for-nickelodeon.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt; koji se nekoliko mjeseci poslije spojio sa [[CBS Corporation]]om, čime je nastao konglomerat ViacomCBS (poslije poznat kao [[Paramount Global]]).

U prosincu 2019. Davis je izjavio da će svakog tjedna na aukcijama prodavati ručno obojene stripove o ''Garfieldu'' koje je izrađivao od 1978. do 2011. Izjavio je da od 2011. stripove crta na grafičkom tabletu.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Muncy |first=Julie |date=December 21, 2019 |title=Garfield Cartoonist Jim Davis Is Putting 30 Years of Strips Up for Auction |url=https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |access-date=December 23, 2019 |website=io9 |language=en-us |archive-date=December 22, 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191222204848/https://io9.gizmodo.com/garfield-cartoonist-jim-davis-is-putting-30-years-of-st-1840579280 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Stengle |first=Jamie |date=2019-12-21 |title=30-plus years of 'Garfield' comic strips to sell at auction |url=https://apnews.com/article/4405538b55a97d8cc52ed3315dfda4ca |access-date=2025-02-07 |website=AP News |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
{|class=&quot;wikitable&quot;  style=&quot;max-width:90%;&quot;
|-
! style=&quot;width:10%;&quot;| Godina
! style=&quot;width:50%;&quot;| Nagrada
! style=&quot;width:90%;&quot;| Tijelo koje je dodijelilo nagradu
|-
| 1983.
| Zlatna ploča&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Golden Plate Awardees of the American Academy of Achievement |url=https://achievement.org/our-history/golden-plate-awards/ |website=Achievement.org |publisher=[[American Academy of Achievement]] |access-date=November 12, 2020 |archive-date=December 15, 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161215023909/https://achievement.org/our-history/golden-plate-awards/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Wade |first=Larry |date=July 14, 1983 |title=American Academy of Achievement Fills Coronado with Famous Names |url=https://achievement.org/wp-content/uploads/2016/04/Coronado-Journal-July-14-1983.pdf |publisher=Coronado Journal |access-date=November 12, 2020 |archive-date=June 30, 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210630031718/https://achievement.org/wp-content/uploads/2016/04/Coronado-Journal-July-14-1983.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
|American Academy of Achievement
|-
| 1984. – 1985.
| [[nagrada Emmy]] za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield in the Rough'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1985.
| Nagrada [[Elzie Segar]] za doprinos karikaturi
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1986.
| nagrada Emmy za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield's Halloween Adventure'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)+
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1986.
| nagrada za najbolji strip
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1988. – 1989.
| nagrada Emmy za izvanredan animirani program u udarnome terminu (''Garfield's Babes and Bullets'', posebna animirana televizijska epizoda, CBS)
| Akademija znanosti i umjetnosti na televiziji
|-
| 1988.
| nagrada [[Sagamore of the Wabash]]
| [[Indiana]]
|-
| 1989.
| Reubenova nagrada za opću izvrsnost u crtanju karikatura
| Nacionalno društvo karikaturista
|-
| 1989.
| nagrada za glasnogovornika za Dan sadnje drveća u Indiani
| Odjel za prirodne resurse i šume u Indiani
|-
| 1990.
| nagrada za izniman doprinos zajednici
| Zaklada Nacionalnog dana sadnje drveća
|-
| 1991.
| nagrada Indiane za novinarstvo
| Odsjek za novinarstvo Sveučilišta Ball State
|-
| 1992.
| nagrada za istaknutog Hoosiera
| Indiana
|-
| 1995.
| nagrada Project
| Zaklada Nacionalnog dana sadnje drveća
|-
| 1997.
| LVA-ova nagrada za vodstvo (predana tvrtki [[Paws, Inc.|Paws]])
| Literacy Volunteers of America
|-
| 2016.
| nagrada Inkpot&lt;ref&gt;{{Cite web |date=December 6, 2012 |title=Inkpot Award |url=https://www.comic-con.org/awards/inkpot |website=San Diego Comic-Con |access-date=September 12, 2020 |archive-date=January 29, 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170129155249/http://www.comic-con.org/awards/inkpot |url-status=live }}&lt;/ref&gt;
| Comic-Con u San Diegu
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Davis, Jim}}

[[Kategorija:Crtači stripa]]</text>
      <sha1>ol3z6sx7aslsswuxxd8b6nyvqjlywkg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Jim Davis</title>
    <ns>1</ns>
    <id>813553</id>
    <revision>
      <id>7479213</id>
      <timestamp>2026-06-12T16:04:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{prevedeno|engleskome|en|1357587800}}«.</comment>
      <origin>7479213</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38" sha1="t5ot0vsraq33fmlrqelgit81pjgb41p" xml:space="preserve">{{prevedeno|engleskome|en|1357587800}}</text>
      <sha1>t5ot0vsraq33fmlrqelgit81pjgb41p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FilmBox+</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813554</id>
    <revision>
      <id>7479226</id>
      <timestamp>2026-06-12T16:23:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-34592-08</username>
        <id>363956</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{TV | Ime                = FILMBOX+ | logo = FILMBOX+ one.svg | Vlasnik            = [[Kino Polska TV S.A.]]&lt;br/&gt;[[SPI International]] | Početak emitiranja = 28. listopada 2005. |Zemlja= | Website = }} '''FilmBox+''' je europska [[plaćna televizija|premium televizija]] i [[video na zahtjev]] usluga u vlasništvu [[SPI International]], odjela [[Groupe Canal+|Canal+ Grupe]]. Posjeduje nekoliko televizijskih kanala i over-the-top medijskih usluga...«.</comment>
      <origin>7479226</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="619" sha1="jjvjvdrka5pxhmxrvtoel666tw1euy2" xml:space="preserve">{{TV
| Ime                = FILMBOX+
| logo = FILMBOX+ one.svg
| Vlasnik            = [[Kino Polska TV S.A.]]&lt;br/&gt;[[SPI International]]
| Početak emitiranja = 28. listopada 2005.
|Zemlja=
| Website = }}
'''FilmBox+''' je europska [[plaćna televizija|premium televizija]] i [[video na zahtjev]] usluga u vlasništvu [[SPI International]], odjela [[Groupe Canal+|Canal+ Grupe]]. Posjeduje nekoliko televizijskih kanala i [[over-the-top medijskih usluga]].

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{mrva-mediji}}
[[Kategorija:Televizijske postaje]]

[[Ro:FilmBox]]
[[Hu:FilmBox+ One]]
[[Cs:Filmbox]]
[[Pl:Filmbox+ One]]
[[En:FilmBox]]</text>
      <sha1>jjvjvdrka5pxhmxrvtoel666tw1euy2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Operculicarya</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813555</id>
    <revision>
      <id>7479231</id>
      <timestamp>2026-06-12T16:38:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Operculicarya'' | slika        =  | slika_opis   = | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Tapiririeae]] | genus        = '''''Operculicarya''''' | genus_autorstvo =  H.Perrier | species      =  | subspecies...«.</comment>
      <origin>7479231</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2563" sha1="83chiue79mfwhn3l7i168nw3qshiho1" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Operculicarya''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Operculicarya'''''
| genus_autorstvo =  H.Perrier
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Operculicarya''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda su [[Komori]] i [[Madagaskar]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1871-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime roda dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] operculum – „poklopac” i [[Grčki jezik|grčkog]]/latinskog carya/karyon – „orah, koštica”, prema koštici koja ima poseban poklopac ili operkul kroz koji [[sjeme]] klija.
== Botanički opis ==
Operculicarya je rod rujevki s Madagaskara i Komora. To su uglavnom [[grm]]ovi ili mala [[Stablo|stabla]], često vrlo nepravilna, zadebljalih stabala i grananja, pa neke vrste izgledaju gotovo kao sukulentna [[bonsai]]-stabla. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće neparno perasti, s malim liskama.&lt;ref name=&quot;Adansonia &quot;/&gt; [[Cvjetovi]] su sitni, jednospolni ili funkcionalno jednospolni, a [[plod]] je mala koštunica.  &lt;ref name=&quot;Adansonia &quot;&gt;[https://protectedareas.mg/document/show/282368 Operculicarya (Anacardiaceae) revisited: An updated taxonomic treatment for Madagascar and the Comoro Islands, with descriptions of two new species], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; 

Revizija iz 2006. donijela je ažuriran taksonomski pregled roda i opisala dvije nove vrste (''Operculicarya capuronii'' i ''O. multijuga'').&lt;ref name=&quot;Adansonia &quot;/&gt;
== Vrste ==
# ''[[Operculicarya borealis]]'' &lt;small&gt;Eggli&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya calcicola]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya capuronii]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya decaryi]]'' &lt;small&gt;H.Perrier&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya gummifera]]'' &lt;small&gt;(Sprague) Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya hirsutissima]]'' &lt;small&gt;Eggli&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya hyphaenoides]]'' &lt;small&gt;H.Perrier&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya multijuga]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya pachypus]]'' &lt;small&gt;Eggli&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>83chiue79mfwhn3l7i168nw3qshiho1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479232</id>
      <parentid>7479231</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:39:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479232</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2559" sha1="ot2lo7kusv24bwc6o7dgd23y095t1ib" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Operculicarya''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Operculicarya'''''
| genus_autorstvo =  H.Perrier
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Operculicarya''''', maleni biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda su [[Komori]] i [[Madagaskar]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1871-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime roda dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] operculum – „poklopac” i [[Grčki jezik|grčkog]]/latinskog carya/karyon – „orah, koštica”, prema koštici koja ima poseban poklopac ili operkul kroz koji [[sjeme]] klija.
== Botanički opis ==
Operculicarya je rod rujevki s Madagaskara i Komora. To su uglavnom [[grm]]ovi ili mala [[Stablo|stabla]], često vrlo nepravilna, zadebljalih stabala i grananja, pa neke vrste izgledaju gotovo kao sukulentna [[bonsai]]-stabla. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće neparno perasti, s malim liskama.&lt;ref name=&quot;Adansonia &quot;/&gt; [[Cvjetovi]] su sitni, jednospolni ili funkcionalno jednospolni, a [[plod]] je mala koštunica.  &lt;ref name=&quot;Adansonia &quot;&gt;[https://protectedareas.mg/document/show/282368 Operculicarya (Anacardiaceae) revisited: An updated taxonomic treatment for Madagascar and the Comoro Islands, with descriptions of two new species], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; 

Revizija iz 2006. donijela je ažuriran taksonomski pregled roda i opisala dvije nove vrste (''Operculicarya capuronii'' i ''O. multijuga'').&lt;ref name=&quot;Adansonia &quot;/&gt;
== Vrste ==
# ''[[Operculicarya borealis]]'' &lt;small&gt;Eggli&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya calcicola]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya capuronii]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya decaryi]]'' &lt;small&gt;H.Perrier&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya gummifera]]'' &lt;small&gt;(Sprague) Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya hirsutissima]]'' &lt;small&gt;Eggli&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya hyphaenoides]]'' &lt;small&gt;H.Perrier&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya multijuga]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya pachypus]]'' &lt;small&gt;Eggli&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>ot2lo7kusv24bwc6o7dgd23y095t1ib</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479236</id>
      <parentid>7479232</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:42:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479236</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2611" sha1="3w9kccy23k5uxn2pgi2gywnh255jnqb" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Operculicarya''
| slika        = Operculicarya decaryi2.JPG
| slika_opis   =''O. decaryi''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Operculicarya'''''
| genus_autorstvo =  H.Perrier
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Operculicarya''''', maleni biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda su [[Komori]] i [[Madagaskar]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1871-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime roda dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] operculum – „poklopac” i [[Grčki jezik|grčkog]]/latinskog carya/karyon – „orah, koštica”, prema koštici koja ima poseban poklopac ili operkul kroz koji [[sjeme]] klija.
== Botanički opis ==
Operculicarya je rod [[Rujevke|rujevki]] s Madagaskara i Komora. To su uglavnom [[grm]]ovi ili mala [[Stablo|stabla]], često vrlo nepravilna, zadebljalih stabala i grananja, pa neke vrste izgledaju gotovo kao sukulentna [[bonsai]]-stabla. [[Listovi]] su naizmjenični, najčešće neparno perasti, s malim liskama.&lt;ref name=&quot;Adansonia &quot;/&gt; [[Cvjetovi]] su sitni, jednospolni ili funkcionalno jednospolni, a [[plod]] je mala koštunica.  &lt;ref name=&quot;Adansonia &quot;&gt;[https://protectedareas.mg/document/show/282368 Operculicarya (Anacardiaceae) revisited: An updated taxonomic treatment for Madagascar and the Comoro Islands, with descriptions of two new species], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt; 

Revizija iz 2006. donijela je ažuriran taksonomski pregled roda i opisala dvije nove vrste (''Operculicarya capuronii'' i ''O. multijuga'').&lt;ref name=&quot;Adansonia &quot;/&gt;
== Vrste ==
# ''[[Operculicarya borealis]]'' &lt;small&gt;Eggli&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya calcicola]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya capuronii]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya decaryi]]'' &lt;small&gt;H.Perrier&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya gummifera]]'' &lt;small&gt;(Sprague) Capuron&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya hirsutissima]]'' &lt;small&gt;Eggli&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya hyphaenoides]]'' &lt;small&gt;H.Perrier&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya multijuga]]'' &lt;small&gt;Randrian. &amp; Lowry&lt;/small&gt;
# ''[[Operculicarya pachypus]]'' &lt;small&gt;Eggli&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>3w9kccy23k5uxn2pgi2gywnh255jnqb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poupartia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813556</id>
    <revision>
      <id>7479243</id>
      <timestamp>2026-06-12T16:54:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Poupartia'' | slika        =  | slika_opis   = | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Tapiririeae]] | genus        = '''''Poupartia''''' | genus_autorstvo = [[Comm.]] ex [[Juss.]] | species      =  | subspecie...«.</comment>
      <origin>7479243</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1500" sha1="bl0mqq5roivn49cbbl4oyl7nz8x9f5k" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Poupartia''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Poupartia'''''
| genus_autorstvo = [[Comm.]] ex [[Juss.]]
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Poupartia''''', maleni biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda su područje ovog roda je [[Madagaskar]], [[Maskarenski otoci]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1888-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Naziv roda ''Poupartia'' dana je u čast [[François Poupart|Françoisa Pouparta]] (umro 1708.), [[Francuska|francuskog]] liječnika, anatoma i entomologa.
== Opis ==
[[Drveće]].
== Vrste ==
# ''[[Poupartia borbonica]]'' &lt;small&gt;J.F.Gmel.&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia castanea]]'' &lt;small&gt;(Baker) Engl.&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia minor]]'' &lt;small&gt;(Bojer) Marchand&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia orientalis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex Randrian. &amp; J.S.Mill.&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia pubescens]]'' &lt;small&gt;(Hook. ex Bouton) Marchand ex Engl.&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia silvatica]]'' &lt;small&gt;H.Perrier&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>bl0mqq5roivn49cbbl4oyl7nz8x9f5k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479244</id>
      <parentid>7479243</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T16:54:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479244</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1478" sha1="lqc0qbzxqx7tg6ccns646h9qk0mg27a" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Poupartia''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Poupartia'''''
| genus_autorstvo = [[Comm.]] ex [[Juss.]]
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''''Poupartia''''', maleni biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda su [[Madagaskar]] i [[Maskarenski otoci]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1888-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Naziv roda ''Poupartia'' dana je u čast [[François Poupart|Françoisa Pouparta]] (umro 1708.), [[Francuska|francuskog]] liječnika, anatoma i entomologa.
== Opis ==
[[Drveće]].
== Vrste ==
# ''[[Poupartia borbonica]]'' &lt;small&gt;J.F.Gmel.&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia castanea]]'' &lt;small&gt;(Baker) Engl.&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia minor]]'' &lt;small&gt;(Bojer) Marchand&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia orientalis]]'' &lt;small&gt;Capuron ex Randrian. &amp; J.S.Mill.&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia pubescens]]'' &lt;small&gt;(Hook. ex Bouton) Marchand ex Engl.&lt;/small&gt;
# ''[[Poupartia silvatica]]'' &lt;small&gt;H.Perrier&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>lqc0qbzxqx7tg6ccns646h9qk0mg27a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rendić-Miočević</title>
    <ns>14</ns>
    <id>813557</id>
    <revision>
      <id>7479301</id>
      <timestamp>2026-06-12T17:40:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Splitsko plemstvo]] [[Kategorija:Bračko plemstvo]] [[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]«.</comment>
      <origin>7479301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="107" sha1="3ggw1zo8j3veiisdjoyw1jlgirzo7bf" xml:space="preserve">[[Kategorija:Splitsko plemstvo]]
[[Kategorija:Bračko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]</text>
      <sha1>3ggw1zo8j3veiisdjoyw1jlgirzo7bf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marula</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813558</id>
    <revision>
      <id>7479305</id>
      <timestamp>2026-06-12T17:55:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Sclerocarya birrea'' | slika        = | slika_opis   = | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Tapiririeae]] | genus        = '''''[[Sclerocarya]]''''' | species      = ''S. birrea'' | subspecies   =  | dvoimen...«.</comment>
      <origin>7479305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3745" sha1="lx098xcvh1811un2cpktc0vxqt610ka" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Sclerocarya birrea''
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''[[Sclerocarya]]'''''
| species      = ''S. birrea''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = Sclerocarya birrea
| dvoimeno_autorstvo = (A.Rich.) Hochst.
}}
'''''Sclerocarya birrea''''',  biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je zapadna tropska Afrika do Etiopije i Tanzanije. To je drvo i raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom [[biom]]u.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1909-1 Plants of the World online], pristupljeno 9. lipnja 2026..&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime roda Sclerocarya znači „tvrda jezgra / tvrdi orah”, od grčkoga skleros = tvrd i karyon = orah, jezgra, koštica. To se odnosi na vrlo tvrdu košticu unutar mesnatog ploda. Epitet birrea potječe od narodnog imena birr iz [[Senegal]]a.
== Botanički opis ==
''Sclerocarya birrea'' je listopadno ili polulistopadno stablo, obično srednje veličine, ali u dobrim uvjetima može narasti dosta visoko. [[Deblo]] je snažno, kora siva do sivkastosmeđa, ispucala ili ljuskava, a krošnja široka i razgranata.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Listovi]] su naizmjenični, najčešće skupljeni pri vrhovima grančica, neparno perasto sastavljeni. Sastoje se od više pari liski i jedne završne liske. Liske su jajolike do eliptične, cjelovita ili sitno nazubljena ruba, odozgo zelenije, odozdo svjetlije.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Biljka je najčešće dvodomna, što znači da su muški i ženski [[cvjetovi]] na odvojenim stablima. Cvjetovi su sitni, zelenkastobijeli, žućkasti ili crvenkasto nahukani. Muški cvjetovi razvijaju se u razgranatim cvatovima i imaju brojne prašnike. Ženski cvjetovi su pojedinačni ili u manjim skupinama, s nadraslom plodnicom i nekoliko vratova tučka.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]] je gotovo kuglasta do jajolika koštunica, u zrelosti žuta, debelokožasta i mesnata. Mezokarp je sočan, kiselkastosladak i jestiv. Unutra je vrlo tvrda koštica, najčešće s 2–3 sjemenke. Upravo po toj tvrdoj koštici rod nosi ime Sclerocarya — „tvrda koštica” ili „tvrdi orah”.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Vrsta raste u [[savana]]ma, otvorenim [[šuma]]ma i suhim tropskim područjima [[Afrika|Afrike]]. Plodovi su važni u prehrani ljudi i životinja, a sjemene jezgre su uljevite i jestive.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000434908 WFO], pristupljeno 9. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Upraba ==
[[Plod]] je najpoznatiji dio biljke: mesnat je, jestiv i vrlo cijenjen. Jezgra sjemena također je jestiva i uljevita, a od nje se dobiva poznato [[Marulino ulje|marulino ulje]]. Zbog ploda, sjemenki, drva, kore i tradicionalne uporabe marula je jedna od važnijih višenamjenskih afričkih biljaka.&lt;ref name=&quot;Useful &quot;&gt;[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=sclerocarya+birrea Useful Tropical Plants], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Podvrste ==
* ''[[Sclerocarya birrea subsp. afra]]'' &lt;small&gt;(Sond.) Kokwaro&lt;/small&gt;
* ''Sclerocarya birrea subsp. birrea''
* ''[[Sclerocarya birrea subsp. multifoliolata]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Kokwaro&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Poupartia birrea'' &lt;small&gt;(A.Rich.) Aubrév.&lt;/small&gt; in Fl. Forest. Soudano-Guin.: 405 (1950)
* ''Spondias birrea'' &lt;small&gt;A.Rich.&lt;/small&gt; in J.B.A.Guillemin &amp; G.S.Perrottet, Fl. Seneg. Tent. 1: 152 (1831)
== Izvori ==
{{izvori}}


[[Kategorija:Sclerocarya]]</text>
      <sha1>lx098xcvh1811un2cpktc0vxqt610ka</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479309</id>
      <parentid>7479305</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:10:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4043" sha1="7vrslcw2h3tp1dmy3ombrn0qnzdcsu5" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Marula
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''[[Sclerocarya]]'''''
| species      = ''S. birrea''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = Sclerocarya birrea
| dvoimeno_autorstvo = (A.Rich.) Hochst.
}}
'''Marula''' ([[lat.]] ''Sclerocarya birrea''),  biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je zapadna tropska Afrika do Etiopije i Tanzanije. To je drvo i raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom [[biom]]u.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1909-1 Plants of the World online], pristupljeno 9. lipnja 2026..&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime roda ''Sclerocarya'' znači „tvrda jezgra / tvrdi orah”, od grčkoga skleros = tvrd i karyon = orah, jezgra, koštica. To se odnosi na vrlo tvrdu košticu unutar mesnatog ploda. Epitet birrea potječe od narodnog imena birr iz [[Senegal]]a.
== Botanički opis ==
''Sclerocarya birrea'' je listopadno ili polulistopadno stablo, obično srednje veličine, ali u dobrim uvjetima može narasti dosta visoko. [[Deblo]] je snažno, kora siva do sivkastosmeđa, ispucala ili ljuskava, a krošnja široka i razgranata.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Listovi]] su naizmjenični, najčešće skupljeni pri vrhovima grančica, neparno perasto sastavljeni. Sastoje se od više pari liski i jedne završne liske. Liske su jajolike do eliptične, cjelovita ili sitno nazubljena ruba, odozgo zelenije, odozdo svjetlije.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Biljka je najčešće dvodomna, što znači da su muški i ženski [[cvjetovi]] na odvojenim stablima. Cvjetovi su sitni, zelenkastobijeli, žućkasti ili crvenkasto nahukani. Muški cvjetovi razvijaju se u razgranatim cvatovima i imaju brojne prašnike. Ženski cvjetovi su pojedinačni ili u manjim skupinama, s nadraslom plodnicom i nekoliko vratova tučka.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]] je gotovo kuglasta do jajolika koštunica, u zrelosti žuta, debelokožasta i mesnata. Mezokarp je sočan, kiselkastosladak i jestiv. Unutra je vrlo tvrda koštica, najčešće s 2–3 sjemenke. Upravo po toj tvrdoj koštici rod nosi ime Sclerocarya — „tvrda koštica” ili „tvrdi orah”.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Vrsta raste u [[savana]]ma, otvorenim [[šuma]]ma i suhim tropskim područjima [[Afrika|Afrike]]. Plodovi su važni u prehrani ljudi i životinja, a sjemene jezgre su uljevite i jestive.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000434908 WFO], pristupljeno 9. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Upraba ==
[[Plod]] je najpoznatiji dio biljke: mesnat je, jestiv i vrlo cijenjen. Jezgra sjemena također je jestiva i uljevita, a od nje se dobiva poznato [[Marulino ulje|marulino ulje]]. Zbog ploda, sjemenki, drva, kore i tradicionalne uporabe marula je jedna od važnijih višenamjenskih afričkih biljaka.&lt;ref name=&quot;Useful &quot;&gt;[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=sclerocarya+birrea Useful Tropical Plants], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Podvrste ==
* ''[[Sclerocarya birrea subsp. afra]]'' &lt;small&gt;(Sond.) Kokwaro&lt;/small&gt;
* ''Sclerocarya birrea subsp. birrea''
* ''[[Sclerocarya birrea subsp. multifoliolata]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Kokwaro&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Poupartia birrea'' &lt;small&gt;(A.Rich.) Aubrév.&lt;/small&gt; in Fl. Forest. Soudano-Guin.: 405 (1950)
* ''Spondias birrea'' &lt;small&gt;A.Rich.&lt;/small&gt; in J.B.A.Guillemin &amp; G.S.Perrottet, Fl. Seneg. Tent. 1: 152 (1831)
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://hr.jardineriaon.com/marula.html Marula: Karakteristike, uzgoj i tradicionalna, prehrambena i industrijska upotreba afričkog blaga]
* [https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/marula/ Marula]
* [https://www.krugerpark.co.za/africa_marula.html Marula Tree]
[[Kategorija:Sclerocarya]]</text>
      <sha1>7vrslcw2h3tp1dmy3ombrn0qnzdcsu5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479310</id>
      <parentid>7479309</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:10:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Sclerocarya birrea]] na [[Marula]]</comment>
      <origin>7479309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4043" sha1="7vrslcw2h3tp1dmy3ombrn0qnzdcsu5" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Marula
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''[[Sclerocarya]]'''''
| species      = ''S. birrea''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = Sclerocarya birrea
| dvoimeno_autorstvo = (A.Rich.) Hochst.
}}
'''Marula''' ([[lat.]] ''Sclerocarya birrea''),  biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je zapadna tropska Afrika do Etiopije i Tanzanije. To je drvo i raste prvenstveno u sezonski suhom tropskom [[biom]]u.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1909-1 Plants of the World online], pristupljeno 9. lipnja 2026..&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime roda ''Sclerocarya'' znači „tvrda jezgra / tvrdi orah”, od grčkoga skleros = tvrd i karyon = orah, jezgra, koštica. To se odnosi na vrlo tvrdu košticu unutar mesnatog ploda. Epitet birrea potječe od narodnog imena birr iz [[Senegal]]a.
== Botanički opis ==
''Sclerocarya birrea'' je listopadno ili polulistopadno stablo, obično srednje veličine, ali u dobrim uvjetima može narasti dosta visoko. [[Deblo]] je snažno, kora siva do sivkastosmeđa, ispucala ili ljuskava, a krošnja široka i razgranata.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Listovi]] su naizmjenični, najčešće skupljeni pri vrhovima grančica, neparno perasto sastavljeni. Sastoje se od više pari liski i jedne završne liske. Liske su jajolike do eliptične, cjelovita ili sitno nazubljena ruba, odozgo zelenije, odozdo svjetlije.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Biljka je najčešće dvodomna, što znači da su muški i ženski [[cvjetovi]] na odvojenim stablima. Cvjetovi su sitni, zelenkastobijeli, žućkasti ili crvenkasto nahukani. Muški cvjetovi razvijaju se u razgranatim cvatovima i imaju brojne prašnike. Ženski cvjetovi su pojedinačni ili u manjim skupinama, s nadraslom plodnicom i nekoliko vratova tučka.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]] je gotovo kuglasta do jajolika koštunica, u zrelosti žuta, debelokožasta i mesnata. Mezokarp je sočan, kiselkastosladak i jestiv. Unutra je vrlo tvrda koštica, najčešće s 2–3 sjemenke. Upravo po toj tvrdoj koštici rod nosi ime Sclerocarya — „tvrda koštica” ili „tvrdi orah”.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Vrsta raste u [[savana]]ma, otvorenim [[šuma]]ma i suhim tropskim područjima [[Afrika|Afrike]]. Plodovi su važni u prehrani ljudi i životinja, a sjemene jezgre su uljevite i jestive.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000434908 WFO], pristupljeno 9. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Upraba ==
[[Plod]] je najpoznatiji dio biljke: mesnat je, jestiv i vrlo cijenjen. Jezgra sjemena također je jestiva i uljevita, a od nje se dobiva poznato [[Marulino ulje|marulino ulje]]. Zbog ploda, sjemenki, drva, kore i tradicionalne uporabe marula je jedna od važnijih višenamjenskih afričkih biljaka.&lt;ref name=&quot;Useful &quot;&gt;[https://tropical.theferns.info/viewtropical.php?id=sclerocarya+birrea Useful Tropical Plants], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;
== Podvrste ==
* ''[[Sclerocarya birrea subsp. afra]]'' &lt;small&gt;(Sond.) Kokwaro&lt;/small&gt;
* ''Sclerocarya birrea subsp. birrea''
* ''[[Sclerocarya birrea subsp. multifoliolata]]'' &lt;small&gt;(Engl.) Kokwaro&lt;/small&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Poupartia birrea'' &lt;small&gt;(A.Rich.) Aubrév.&lt;/small&gt; in Fl. Forest. Soudano-Guin.: 405 (1950)
* ''Spondias birrea'' &lt;small&gt;A.Rich.&lt;/small&gt; in J.B.A.Guillemin &amp; G.S.Perrottet, Fl. Seneg. Tent. 1: 152 (1831)
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://hr.jardineriaon.com/marula.html Marula: Karakteristike, uzgoj i tradicionalna, prehrambena i industrijska upotreba afričkog blaga]
* [https://www.plantagea.hr/prirodna-kozmetika/marula/ Marula]
* [https://www.krugerpark.co.za/africa_marula.html Marula Tree]
[[Kategorija:Sclerocarya]]</text>
      <sha1>7vrslcw2h3tp1dmy3ombrn0qnzdcsu5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Sclerocarya</title>
    <ns>14</ns>
    <id>813559</id>
    <revision>
      <id>7479306</id>
      <timestamp>2026-06-12T17:56:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Tapiririeae]]«.</comment>
      <origin>7479306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26" sha1="p8v831pyargb4uvtyunbba5pc01djm6" xml:space="preserve">[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>p8v831pyargb4uvtyunbba5pc01djm6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sclerocarya birrea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813560</id>
    <redirect title="Marula" />
    <revision>
      <id>7479311</id>
      <timestamp>2026-06-12T18:10:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Sclerocarya birrea]] na [[Marula]]</comment>
      <origin>7479311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="b9ff2tnyvb374iryiwvwibh0h7st8ai" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Marula]]</text>
      <sha1>b9ff2tnyvb374iryiwvwibh0h7st8ai</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sclerocarya gillettii</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813561</id>
    <revision>
      <id>7479313</id>
      <timestamp>2026-06-12T18:25:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = Sclerocarya gillettii | slika        = | slika_opis   = | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Tapiririeae]] | genus        = '''''[[Sclerocarya]]''''' | species      = ''S. gillettii'' | subspecies   =  | dvoim...«.</comment>
      <origin>7479313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3367" sha1="04hu9ldl185xcujr4z35hagv4ogla9x" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Sclerocarya gillettii
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''[[Sclerocarya]]'''''
| species      = ''S. gillettii''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Sclerocarya gillettii''
| dvoimeno_autorstvo =Kokwaro
}}
'''Sclerocarya gillettii''',  biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je sjeverna i istočna Kenija. To je grm ili drvo i raste prvenstveno u pustinjskom ili suhom grmljastom [[biom]]u.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:71165-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026..&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime vrste gillettii posvećeno je botaničaru [[Jan Bevington Gillett|Janu Bevingtonu Gillettu]], koji je mnogo radio na istočnoafričkoj flori.
== Botanički opis ==
Raširen [[grm]] ili malo [[stablo]], visoko 2–5 m. Kora je siva i ljušti se. Grančice su sive, glatke ili im se kora ljušti u papirastim komadićima; imaju lenticele.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Listovi]] su naizmjenični, osobito na mladim izbojima, ili skupljeni pri vrhovima kratkih plutastih grančica. Uglavnom su jednolisni, a samo povremeno sastavljeni od 3–9 liski; listovi s 5–9 liski rijetki su i pojavljuju se uglavnom na novim izbojima. Kod jednolisnih listova peteljka je duga 1–3,1 cm. Kod sastavljenih listova peteljka i lisna os zajedno su dugi do 3,5 cm, s gornje strane spljošteni.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Liske su široko duguljaste do široko obrnuto jajolike, gole. Kod jednolisnih listova duge su 1,5–6 cm i široke 1,5–3,7 cm; kod sastavljenih listova promjenjivije su i manje, a bočne liske manje su od završne. Vrh im je široko tup, katkad s kratkim šiljkom, baza tupa. Rub je kod jednolisnih listova široko nazubljen, dok je kod liski sastavljenih listova cjelovit. Plojka je opnasta do polukožasta, odozgo smećkastozelena, odozdo blijedozelena; srednja žila istaknuta je s donje strane.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi se razvijaju na krajevima grančica ili u gornjim pazušcima listova, dugi su 5–15 mm, goli. Muški cvatovi su slabo razgranate, gotovo klasaste metlice, a ženski cvjetovi obično su pojedinačni.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Muški [[cvjetovi]] imaju [[lap]]ove duge i široke 1–1,5 mm, opnaste uz rub. Latice su duguljasto-jajolike, 1,8–2,5 mm duge i 1–1,5 mm široke, tupe, crvenkastokremaste. Niti prašnika duge su 0,2–0,8 mm, a prašnice 0,8–1 mm.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]]ovi su nepravilno jajolike koštunice, mnogo šire prema vrhu, duge 2,2–3 cm i široke 1,8–2,5 cm. Površina im je blago naborana ili glatka, blijedozelena. Endokarp je tvrd i drvenast.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Najvažnija razlika prema ''[[Sclerocarya birrea]]'': ova vrsta je manji grm ili stabalce, a listovi su joj najčešće jednolisni, dok marula obično ima jasno neparno peraste listove s mnogo liski.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0000434908 WFO], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Sclerocarya]]</text>
      <sha1>04hu9ldl185xcujr4z35hagv4ogla9x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479315</id>
      <parentid>7479313</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:25:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3367" sha1="5thshutmtlfne6yqybsq5e33k4g23h5" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = Sclerocarya gillettii
| slika        =
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''[[Sclerocarya]]'''''
| species      = ''S. gillettii''
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Sclerocarya gillettii''
| dvoimeno_autorstvo =Kokwaro
}}
'''Sclerocarya gillettii''',  biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ove vrste je sjeverna i istočna Kenija. To je grm ili drvo i raste prvenstveno u pustinjskom ili suhom grmljastom [[biom]]u.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:71165-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026..&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Ime vrste gillettii posvećeno je botaničaru [[Jan Bevington Gillett|Janu Bevingtonu Gillettu]], koji je mnogo radio na istočnoafričkoj flori.
== Botanički opis ==
Raširen [[grm]] ili malo [[stablo]], visoko 2–5 m. Kora je siva i ljušti se. Grančice su sive, glatke ili im se kora ljušti u papirastim komadićima; imaju lenticele.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Listovi]] su naizmjenični, osobito na mladim izbojima, ili skupljeni pri vrhovima kratkih plutastih grančica. Uglavnom su jednolisni, a samo povremeno sastavljeni od 3–9 liski; listovi s 5–9 liski rijetki su i pojavljuju se uglavnom na novim izbojima. Kod jednolisnih listova peteljka je duga 1–3,1 cm. Kod sastavljenih listova peteljka i lisna os zajedno su dugi do 3,5 cm, s gornje strane spljošteni.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Liske su široko duguljaste do široko obrnuto jajolike, gole. Kod jednolisnih listova duge su 1,5–6 cm i široke 1,5–3,7 cm; kod sastavljenih listova promjenjivije su i manje, a bočne liske manje su od završne. Vrh im je široko tup, katkad s kratkim šiljkom, baza tupa. Rub je kod jednolisnih listova široko nazubljen, dok je kod liski sastavljenih listova cjelovit. Plojka je opnasta do polukožasta, odozgo smećkastozelena, odozdo blijedozelena; srednja žila istaknuta je s donje strane.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi se razvijaju na krajevima grančica ili u gornjim pazušcima listova, dugi su 5–15 mm, goli. Muški cvatovi su slabo razgranate, gotovo klasaste metlice, a ženski cvjetovi obično su pojedinačni.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Muški [[cvjetovi]] imaju [[lap]]ove duge i široke 1–1,5 mm, opnaste uz rub. Latice su duguljasto-jajolike, 1,8–2,5 mm duge i 1–1,5 mm široke, tupe, crvenkastokremaste. Niti prašnika duge su 0,2–0,8 mm, a prašnice 0,8–1 mm.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]]ovi su nepravilno jajolike koštunice, mnogo šire prema vrhu, duge 2,2–3 cm i široke 1,8–2,5 cm. Površina im je blago naborana ili glatka, blijedozelena. Endokarp je tvrd i drvenast.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Najvažnija razlika prema ''[[Sclerocarya birrea]]'': ova vrsta je manji grm ili stabalce, a listovi su joj najčešće jednolisni, dok marula obično ima jasno neparno peraste listove s mnogo liski.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-0001051294 WFO], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Sclerocarya]]</text>
      <sha1>5thshutmtlfne6yqybsq5e33k4g23h5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ošljak (otok)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813562</id>
    <revision>
      <id>7479314</id>
      <timestamp>2026-06-12T18:25:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1331819472|Ošljak (island)]]«</comment>
      <origin>7479314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1398" sha1="37xjnexaxj3v0uq2kv4q04gnkq84ler" xml:space="preserve">{{Dodaj infookvir|Otok}}

'''Ošljak''' je hrvatski [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Njegova ukupna površina je {{Km2|0,3}}  i leži odmah uz [[Dalmacija|dalmatinsku]] obalu između [[Zadar|Zadra]] i otoka [[Ugljan|Ugljana]]. Prema popisu  iz 2011. godine, jedino naselje na otoku, mjesto [[Ošljak]], smješteno na zapadnoj obali i nasuprot mjestima [[Kali]] i [[Preko]] na [[Ugljan|Ugljanu]], ima 29 stalnih stanovnika,  a njegov najviši vrh je ''Lazaret'' (90 m/nm). &lt;ref name=&quot;cvs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Ošljak|url=http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=1487|access-date=2011-10-09|publisher=peljar.cvs.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ošljak se nekada zvao ''Calugerà'', po plemićkoj obitelji Calogerà koja je posjedovala otok i tamo izgradila svoju ljetnu rezidenciju i vrtove.&lt;ref name=&quot;Josip&quot;&gt;
{{Citiranje časopisa|last=Marčelić|first=Josip|date=1924|title=Ošljak|journal=Preko, povijesne, geografske, folklorističke, i kulturne crtice|pages=76-83}}&lt;/ref&gt; Na otoku se nalazi crkva sv. Marije iz 6. stoljeća. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=TZ Preko - Ošljak - Lazaret|url=http://www.preko.hr/hr/stranica/osljak-lazaret/6|access-date=2023-06-08|website=Tz Općine Preko|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{Izvori}}{{Islands of Croatia}}{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Otoci u Jadranskom moru]]
[[Kategorija:Geografske koordinate postoje na Wikipodatcima]]</text>
      <sha1>37xjnexaxj3v0uq2kv4q04gnkq84ler</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479317</id>
      <parentid>7479314</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:30:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2658" sha1="1hg6h9edi2acobyse7mr4h4ycp4buuq" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Ošljak
| izvorno ime        = {{tal.|Calugerà}}
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = 
| opis slike         = 
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 


| koordinate         = &lt;!--{{Coord||format=dms|display=inline,title}}--&gt;
| smještaj           = 
| dz                 = HRV
| tjesnac            = [[Zadarski kanal]]
| more               = [[Jadransko more]]
| otočje             = 

| površina           = 
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = 
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 
| stan_godina        = 

| trajekti           = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Zadarska županija#Hrvatska
| mark               = &lt;!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--&gt;
| marksize           = &lt;!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --&gt;
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position =  
| zaštita            = 
}}
'''Ošljak''' je hrvatski [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Njegova ukupna površina je {{Km2|0,3}}  i leži odmah uz [[Dalmacija|dalmatinsku]] obalu između [[Zadar|Zadra]] i otoka [[Ugljan]]a. Prema popisu  iz 2011. godine, jedino naselje na otoku, mjesto [[Ošljak (Preko)|Ošljak]], smješteno na zapadnoj obali i nasuprot mjestima [[Kali]] i [[Preko]] na [[Ugljan]]u, ima 29 stalnih stanovnika, a njegov najviši vrh je ''Lazaret'' (90 m/nm).&lt;ref name=&quot;cvs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Ošljak|url=http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=1487|access-date=2011-10-09|publisher=peljar.cvs.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ošljak se nekada zvao ''Calugerà'', po plemićkoj obitelji [[Calogerà]] koja je posjedovala otok i tamo izgradila svoju ljetnu rezidenciju i vrtove.&lt;ref name=&quot;Josip&quot;&gt;
{{Citiranje časopisa|last=Marčelić|first=Josip|date=1924|title=Ošljak|journal=Preko, povijesne, geografske, folklorističke, i kulturne crtice|pages=76-83}}&lt;/ref&gt; Na otoku se nalazi crkva sv. Marije iz 6. stoljeća. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=TZ Preko - Ošljak - Lazaret|url=http://www.preko.hr/hr/stranica/osljak-lazaret/6|access-date=2023-06-08|website=Tz Općine Preko|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Otoci u Jadranskom moru]]</text>
      <sha1>1hg6h9edi2acobyse7mr4h4ycp4buuq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479319</id>
      <parentid>7479317</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:32:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2714" sha1="9wr84hgehcjwvnmz6fsghu42h9cc3vj" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Ošljak
| izvorno ime        = {{tal.|Calugerà}}
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = 
| opis slike         = 
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 


| koordinate         = &lt;!--{{Coord||format=dms|display=inline,title}}--&gt;
| smještaj           = 
| dz                 = HRV
| tjesnac            = [[Zadarski kanal]]
| more               = [[Jadransko more]]
| otočje             = 

| površina           = 
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = [[Ošljak (Preko)|Ošljak]]
| naselje_stan       = 29
| naselje_godina     = [[2021.]]
| stanovništvo       = 29
| stan_godina        = [[2021.]]

| trajekti           = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Zadarska županija#Hrvatska
| mark               = &lt;!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--&gt;
| marksize           = &lt;!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --&gt;
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position =  
| zaštita            = 
}}
'''Ošljak''' je hrvatski [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Njegova ukupna površina je {{Km2|0,3}}  i leži odmah uz [[Dalmacija|dalmatinsku]] obalu između [[Zadar|Zadra]] i otoka [[Ugljan]]a. Prema popisu  iz 2011. godine, jedino naselje na otoku, mjesto [[Ošljak (Preko)|Ošljak]], smješteno na zapadnoj obali i nasuprot mjestima [[Kali]] i [[Preko]] na [[Ugljan]]u, ima 29 stalnih stanovnika, a njegov najviši vrh je ''Lazaret'' (90 m/nm).&lt;ref name=&quot;cvs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Ošljak|url=http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=1487|access-date=2011-10-09|publisher=peljar.cvs.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ošljak se nekada zvao ''Calugerà'', po plemićkoj obitelji [[Calogerà]] koja je posjedovala otok i tamo izgradila svoju ljetnu rezidenciju i vrtove.&lt;ref name=&quot;Josip&quot;&gt;
{{Citiranje časopisa|last=Marčelić|first=Josip|date=1924|title=Ošljak|journal=Preko, povijesne, geografske, folklorističke, i kulturne crtice|pages=76-83}}&lt;/ref&gt; Na otoku se nalazi crkva sv. Marije iz 6. stoljeća. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=TZ Preko - Ošljak - Lazaret|url=http://www.preko.hr/hr/stranica/osljak-lazaret/6|access-date=2023-06-08|website=Tz Općine Preko|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Ošljak}}

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Otoci u Jadranskom moru]]</text>
      <sha1>9wr84hgehcjwvnmz6fsghu42h9cc3vj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479322</id>
      <parentid>7479319</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T18:34:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Otoci u Jadranskom moru|Otoci u Jadranskom moru]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci|Sjevernodalmatinski otoci]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7479322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2772" sha1="qaatawht7pw1x76zwcahu64egw8n7is" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Ošljak
| izvorno ime        = {{tal.|Calugerà}}
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = Osljak.png
| opis slike         = Zračna snimka otoka
| slika2             = Ošljak.jpg
| opis slike2        = Naselje Ošljak
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 


| koordinate         = &lt;!--{{Coord||format=dms|display=inline,title}}--&gt;
| smještaj           = 
| dz                 = HRV
| tjesnac            = [[Zadarski kanal]]
| more               = [[Jadransko more]]
| otočje             = 

| površina           = 
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = [[Ošljak (Preko)|Ošljak]]
| naselje_stan       = 29
| naselje_godina     = [[2021.]]
| stanovništvo       = 29
| stan_godina        = [[2021.]]

| trajekti           = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Zadarska županija#Hrvatska
| mark               = &lt;!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--&gt;
| marksize           = &lt;!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --&gt;
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position =  
| zaštita            = 
}}
'''Ošljak''' je hrvatski [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Njegova ukupna površina je {{Km2|0,3}}  i leži odmah uz [[Dalmacija|dalmatinsku]] obalu između [[Zadar|Zadra]] i otoka [[Ugljan]]a. Prema popisu  iz 2011. godine, jedino naselje na otoku, mjesto [[Ošljak (Preko)|Ošljak]], smješteno na zapadnoj obali i nasuprot mjestima [[Kali]] i [[Preko]] na [[Ugljan]]u, ima 29 stalnih stanovnika, a njegov najviši vrh je ''Lazaret'' (90 m/nm).&lt;ref name=&quot;cvs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Ošljak|url=http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=1487|access-date=2011-10-09|publisher=peljar.cvs.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ošljak se nekada zvao ''Calugerà'', po plemićkoj obitelji [[Calogerà]] koja je posjedovala otok i tamo izgradila svoju ljetnu rezidenciju i vrtove.&lt;ref name=&quot;Josip&quot;&gt;
{{Citiranje časopisa|last=Marčelić|first=Josip|date=1924|title=Ošljak|journal=Preko, povijesne, geografske, folklorističke, i kulturne crtice|pages=76-83}}&lt;/ref&gt; Na otoku se nalazi crkva sv. Marije iz 6. stoljeća. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=TZ Preko - Ošljak - Lazaret|url=http://www.preko.hr/hr/stranica/osljak-lazaret/6|access-date=2023-06-08|website=Tz Općine Preko|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Ošljak}}

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]</text>
      <sha1>qaatawht7pw1x76zwcahu64egw8n7is</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479356</id>
      <parentid>7479322</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:47:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2821" sha1="a6qs1tnrorojj8yb7c7ltwos0vwdv4m" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Ošljak
| izvorno ime        = {{tal.|Calugerà}}
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = Osljak.png
| opis slike         = Zračna snimka otoka
| slika2             = Ošljak.jpg
| opis slike2        = Naselje Ošljak
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 


| koordinate         = &lt;!--{{Coord||format=dms|display=inline,title}}--&gt;
| smještaj           = 
| dz                 = HRV
| tjesnac            = [[Zadarski kanal]]
| more               = [[Jadransko more]]
| otočje             = 

| površina           = 
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = [[Ošljak (Preko)|Ošljak]]
| naselje_stan       = 29
| naselje_godina     = [[2021.]]
| stanovništvo       = 29
| stan_godina        = [[2021.]]

| trajekti           = [[Preko]] – Ošljak – [[Zadar]]/[[Gaženica]]

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Zadarska županija#Hrvatska
| mark               = &lt;!-- Red circle 50%.svg ili Red circle (thin).svg ako je otok bolje zaokružiti nego označiti točkom--&gt;
| marksize           = &lt;!-- npr 20, samo ako je zadan parametar mark --&gt;
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position =  
| zaštita            = 
}}
'''Ošljak''' je hrvatski [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]]. Njegova ukupna površina je {{Km2|0,3}}  i leži odmah uz [[Dalmacija|dalmatinsku]] obalu između [[Zadar|Zadra]] i otoka [[Ugljan]]a. Prema popisu  iz 2011. godine, jedino naselje na otoku, mjesto [[Ošljak (Preko)|Ošljak]], smješteno na zapadnoj obali i nasuprot mjestima [[Kali]] i [[Preko]] na [[Ugljan]]u, ima 29 stalnih stanovnika, a njegov najviši vrh je ''Lazaret'' (90 m/nm).&lt;ref name=&quot;cvs&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Ošljak|url=http://peljar.cvs.hr/show_place_info.php?id=1487|access-date=2011-10-09|publisher=peljar.cvs.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ošljak se nekada zvao ''Calugerà'', po plemićkoj obitelji [[Calogerà]] koja je posjedovala otok i tamo izgradila svoju ljetnu rezidenciju i vrtove.&lt;ref name=&quot;Josip&quot;&gt;
{{Citiranje časopisa|last=Marčelić|first=Josip|date=1924|title=Ošljak|journal=Preko, povijesne, geografske, folklorističke, i kulturne crtice|pages=76-83}}&lt;/ref&gt; Na otoku se nalazi crkva sv. Marije iz 6. stoljeća. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=TZ Preko - Ošljak - Lazaret|url=http://www.preko.hr/hr/stranica/osljak-lazaret/6|access-date=2023-06-08|website=Tz Općine Preko|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Ošljak}}

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}
[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]</text>
      <sha1>a6qs1tnrorojj8yb7c7ltwos0vwdv4m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rendić-Miočević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813563</id>
    <revision>
      <id>7479329</id>
      <timestamp>2026-06-12T18:57:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir plemićka obitelj |prezime         = Rendić-Miočević |slika           = Rendić Miočević 1.JPG |veličina_slike  = 160px |opis_slike      = grb obitelji Rendić-Miočević |država          = [[Kraljevina Dalmacija]], [[Austrijsko Carstvo]] |posjedi         = |podrijetlo      = [[Hrvati|hrvatsko]]  |kuća            =  |linije          =  |naslovi         =  |utemeljenje     = [[1797.]] |utemeljitelj    = Nikola Rendić |izumrli...«.</comment>
      <origin>7479329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1804" sha1="ayh4qineji2j2t8rledzyt0scd2vzxz" xml:space="preserve">{{Infookvir plemićka obitelj
|prezime         = Rendić-Miočević
|slika           = Rendić Miočević 1.JPG
|veličina_slike  = 160px
|opis_slike      = grb obitelji Rendić-Miočević
|država          = [[Kraljevina Dalmacija]], [[Austrijsko Carstvo]]
|posjedi         =
|podrijetlo      = [[Hrvati|hrvatsko]] 
|kuća            = 
|linije          = 
|naslovi         = 
|utemeljenje     = [[1797.]]
|utemeljitelj    = Nikola Rendić
|izumrli         = 
|rodonačelnik    = 
|napomena        = 
}}
'''Rendić-Miočević''', [[hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka obitelj]] nastala [[1797.]] godine kada je [[brač]]ki plemić dr. Nikola Rendić (1764. – 1826.) oženio [[Šibenik|šibensku]] plemkinju Vicu Miočević, a novonastala obitelj je dobila [[splitsko plemstvo]]. Obitelj je dala više zaslužnih i znamenitih članova, poput Ivana Rendića-Miočevića (1797. – 1872.) koji je [[1848.]] godine bio ''prisjednik'' splitskog općinskog vijeća i dr. [[Dujam Rendić-Miočević|Dujma Rendića-Miočevića]] (1834. – 1915.), prvog načelnika pohrvaćene splitske općine [[1882.]] godine.&lt;ref&gt;Kuzmanić, Mario Nepo, Splićani, obitelji i prezimena, str. 282. – 283.&lt;/ref&gt; U [[20. stoljeće|20.]] i u prva dva desetljeća [[21. stoljeće|21. stoljeća]] osobito su se istaknuli [[arheolog]] [[Duje Rendić-Miočević]] (1916. – 1993.), povjesničar i arheolog [[Ivo Rendić-Miočević]] (1935. – 2020.) i povjesničar umjetnosti i arheolog [[Ante Rendić-Miočević]] (r. 1943.).

== Literatura ==

* ''Kuzmanić, Mario Nepo, Splićani, obitelji i prezimena, Magistra, Split, 2008.'' {{ISBN|978-953-55178-0-1}}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Splitsko plemstvo]]
[[Kategorija:Bračko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]
[[Kategorija:Rendić-Miočević| ]]</text>
      <sha1>ayh4qineji2j2t8rledzyt0scd2vzxz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479359</id>
      <parentid>7479329</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:49:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1751" sha1="kc86ihasmvk3iwwpift6el82pw6ehs4" xml:space="preserve">{{Infookvir plemićka obitelj
|prezime         = Rendić-Miočević
|slika           = Rendić Miočević 1.JPG
|veličina_slike  = 160px
|opis_slike      = grb obitelji Rendić-Miočević
|država          = [[Kraljevina Dalmacija]], [[Austrijsko Carstvo]]
|posjedi         =
|podrijetlo      = [[Hrvati|hrvatsko]] 
|kuća            = 
|linije          = 
|naslovi         = 
|utemeljenje     = [[1797.]]
|utemeljitelj    = Nikola Rendić
|izumrli         = 
|rodonačelnik    = 
|napomena        = 
}}
'''Rendić-Miočević''' je [[hrvatsko plemstvo|hrvatska plemićka obitelj]] nastala 1797. godine kada je [[brač]]ki plemić Nikola Rendić (1764. – 1826.) oženio [[Šibenik|šibensku]] plemkinju Vicu Miočević, a novonastala obitelj je dobila [[splitsko plemstvo]]. Obitelj je dala više zaslužnih i znamenitih članova, poput Ivana Rendića-Miočevića (1797. – 1872.) koji je 1848. godine bio ''prisjednik'' splitskog općinskog vijeća i [[Dujam Rendić-Miočević|Dujma Rendića-Miočevića]] (1834. – 1915.), prvog načelnika pohrvaćene splitske općine [[1882.]] godine.&lt;ref&gt;Kuzmanić, Mario Nepo, Splićani, obitelji i prezimena, str. 282. – 283.&lt;/ref&gt; U 20. i u prva dva desetljeća 21. stoljeća osobito su se istaknuli arheolog [[Duje Rendić-Miočević]] (1916. – 1993.), povjesničar i arheolog [[Ivo Rendić-Miočević]] (1935. – 2020.) i povjesničar umjetnosti i arheolog [[Ante Rendić-Miočević]] (r. 1943.).

== Izvori ==
{{izvori}}

=== Literatura ===
* ''Kuzmanić, Mario Nepo, Splićani, obitelji i prezimena, Magistra, Split, 2008.'' {{ISBN|978-953-55178-0-1}}

[[Kategorija:Splitsko plemstvo]]
[[Kategorija:Bračko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]
[[Kategorija:Rendić-Miočević| ]]</text>
      <sha1>kc86ihasmvk3iwwpift6el82pw6ehs4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mauria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813564</id>
    <revision>
      <id>7479334</id>
      <timestamp>2026-06-12T19:07:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Mauria'' | slika        =  | slika_opis   =  | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Thyrsodieae]] | genus        = '''''Mauria''''' | genus_autorstvo =Kunth | species      =  | subspecies   =  | dvoimeno     =...«.</comment>
      <origin>7479334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3172" sha1="hxrkrdvif7jl6hylug0ssxixwccfp5e" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Mauria''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Thyrsodieae]]
| genus        = '''''Mauria'''''
| genus_autorstvo =Kunth
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo =  
}}
'''''Mauria''''', biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje ovog roda je od Kostarike do Venezuele i Bolivije.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1849-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==

== Botanički opis ==
''Mauria'' je rod [[grm]]ova do manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]''. [[Listovi]] mogu biti neparno perasti do jednostavni, a liske imaju kratke peteljčice.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su vršne ili pazušne metlice, često velike. [[Cvjetovi]] su dvospolni, rjeđe poligamno-dvodomni, gotovo sjedeći ili na kratkim stapkama. [[Čaška]] je kratko čašasta, pri vrhu s 4–5 plitkih, širokih zubaca. [[Latica]] je 4–5, u pupu valvatnih ili gotovo valvatnih, tj. dodiruju se rubovima, ali se ne preklapaju.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je 8–10; niti su šilaste, a prašnice pričvršćene leđno. Disk je smješten unutar kruga prašnika. [[Plodnica]] je jednopretinasta, s jednim sjemenim zametkom smještenim gotovo pri vrhu. Vrat [[Tučak|tučka]] je kratak i trajan, završava trorežnjevitom njuškom.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]] je spljoštena koštunica. Endokarp je papirast ili pergamentast, a sjeme gotovo potpuno ispunjava unutrašnjost ploda.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Rod ima možda 10–15 vrsta, ali WFO napominje da mu jako treba monografska revizija. Mnoge vrste opisane su prema razlikama u obliku lista i dlakavosti, a ti znakovi mogu jako varirati čak i na istoj biljci.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Rasprostranjen je od [[Honduras]]a do [[Peru]]a i južnog [[Brazil]]a. U [[Panama|Panami]] je poznata jedna vrsta.
&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000023364 WF], pristupljeno  12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;

== Vrste ==
# ''[[Mauria boliviana]]'' &lt;small&gt;Herzog&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria cuatrecasasii]]'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria denticulata]]'' &lt;small&gt;J.F.Macbr.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria ferruginea]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria heterophylla]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria killipii]]'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria kunthii]]'' &lt;small&gt;Renteria&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria membranifolia]]'' &lt;small&gt;Barfod &amp; Holm-Niels.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria obtusifolia]]'' &lt;small&gt;(Engl.) F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria peruviana]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria sericea]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria simplicifolia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria subserrata]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria thaumatophylla]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria trichothyrsa]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Thyrsodieae]]</text>
      <sha1>hxrkrdvif7jl6hylug0ssxixwccfp5e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479336</id>
      <parentid>7479334</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:07:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3173" sha1="tdk4hveirton3lrut81da1u5c1qk2va" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Mauria''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Thyrsodieae]]
| genus        = '''''Mauria'''''
| genus_autorstvo =Kunth
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo =  
}}
'''''Mauria''''', biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje ovog roda je od Kostarike do Venezuele i Bolivije.&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1849-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==

== Botanički opis ==
''Mauria'' je rod [[grm]]ova do manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]''. [[Listovi]] mogu biti neparno perasti do jednostavni, a liske imaju kratke peteljčice.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su vršne ili pazušne metlice, često velike. [[Cvjetovi]] su dvospolni, rjeđe poligamno-dvodomni, gotovo sjedeći ili na kratkim stapkama. [[Čaška]] je kratko čašasta, pri vrhu s 4–5 plitkih, širokih zubaca. [[Latica]] je 4–5, u pupu valvatnih ili gotovo valvatnih, tj. dodiruju se rubovima, ali se ne preklapaju.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je 8–10; niti su šilaste, a prašnice pričvršćene leđno. Disk je smješten unutar kruga prašnika. [[Plodnica]] je jednopretinasta, s jednim sjemenim zametkom smještenim gotovo pri vrhu. Vrat [[Tučak|tučka]] je kratak i trajan, završava trorežnjevitom njuškom.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]] je spljoštena koštunica. Endokarp je papirast ili pergamentast, a sjeme gotovo potpuno ispunjava unutrašnjost ploda.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Rod ima možda 10–15 vrsta, ali WFO napominje da mu jako treba monografska revizija. Mnoge vrste opisane su prema razlikama u obliku lista i dlakavosti, a ti znakovi mogu jako varirati čak i na istoj biljci.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Rasprostranjen je od [[Honduras]]a do [[Peru]]a i južnog [[Brazil]]a. U [[Panama|Panami]] je poznata jedna vrsta.
&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000023364 WFO], pristupljeno  12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;

== Vrste ==
# ''[[Mauria boliviana]]'' &lt;small&gt;Herzog&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria cuatrecasasii]]'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria denticulata]]'' &lt;small&gt;J.F.Macbr.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria ferruginea]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria heterophylla]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria killipii]]'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria kunthii]]'' &lt;small&gt;Renteria&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria membranifolia]]'' &lt;small&gt;Barfod &amp; Holm-Niels.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria obtusifolia]]'' &lt;small&gt;(Engl.) F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria peruviana]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria sericea]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria simplicifolia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria subserrata]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria thaumatophylla]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria trichothyrsa]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Thyrsodieae]]</text>
      <sha1>tdk4hveirton3lrut81da1u5c1qk2va</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479337</id>
      <parentid>7479336</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:08:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3214" sha1="7lxt5pdy4yi8x50tuqw1g4ayi1bpwj1" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Mauria''
| slika        = 
| slika_opis   = 
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Thyrsodieae]]
| genus        = '''''Mauria'''''
| genus_autorstvo =Kunth
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo =  
}}
'''''Mauria''''', biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje ovog roda je od [[Kostarika|Kostarike]] do [[Venezuela|Venezuele]] i [[Bolivija|Bolivije]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1849-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==

== Botanički opis ==
''Mauria'' je rod [[grm]]ova do manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]''. [[Listovi]] mogu biti neparno perasti do jednostavni, a liske imaju kratke peteljčice.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su vršne ili pazušne metlice, često velike. [[Cvjetovi]] su dvospolni, rjeđe poligamno-dvodomni, gotovo sjedeći ili na kratkim stapkama. [[Čaška]] je kratko čašasta, pri vrhu s 4–5 plitkih, širokih zubaca. [[Latica]] je 4–5, u pupu valvatnih ili gotovo valvatnih, tj. dodiruju se rubovima, ali se ne preklapaju.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je 8–10; niti su šilaste, a prašnice pričvršćene leđno. Disk je smješten unutar kruga prašnika. [[Plodnica]] je jednopretinasta, s jednim sjemenim zametkom smještenim gotovo pri vrhu. Vrat [[Tučak|tučka]] je kratak i trajan, završava trorežnjevitom njuškom.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]] je spljoštena koštunica. Endokarp je papirast ili pergamentast, a sjeme gotovo potpuno ispunjava unutrašnjost ploda.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Rod ima možda 10–15 vrsta, ali WFO napominje da mu jako treba monografska revizija. Mnoge vrste opisane su prema razlikama u obliku lista i dlakavosti, a ti znakovi mogu jako varirati čak i na istoj biljci.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Rasprostranjen je od [[Honduras]]a do [[Peru]]a i južnog [[Brazil]]a. U [[Panama|Panami]] je poznata jedna vrsta.
&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000023364 WFO], pristupljeno  12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;

== Vrste ==
# ''[[Mauria boliviana]]'' &lt;small&gt;Herzog&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria cuatrecasasii]]'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria denticulata]]'' &lt;small&gt;J.F.Macbr.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria ferruginea]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria heterophylla]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria killipii]]'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria kunthii]]'' &lt;small&gt;Renteria&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria membranifolia]]'' &lt;small&gt;Barfod &amp; Holm-Niels.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria obtusifolia]]'' &lt;small&gt;(Engl.) F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria peruviana]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria sericea]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria simplicifolia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria subserrata]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria thaumatophylla]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria trichothyrsa]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Thyrsodieae]]</text>
      <sha1>7lxt5pdy4yi8x50tuqw1g4ayi1bpwj1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479339</id>
      <parentid>7479337</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T19:10:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3258" sha1="38rnwoh51nf6t0xb6t55lb68vzk6iho" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Mauria''
| slika        = Mauria heterophylla 2.jpg
| slika_opis   = ''M. heterophylla''
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Thyrsodieae]]
| genus        = '''''Mauria'''''
| genus_autorstvo =Kunth
| species      = 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = 
| dvoimeno_autorstvo =  
}}
'''''Mauria''''', biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje ovog roda je od [[Kostarika|Kostarike]] do [[Venezuela|Venezuele]] i [[Bolivija|Bolivije]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:1849-1 Plants of the World online], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==

== Botanički opis ==
''Mauria'' je rod [[grm]]ova do manjih [[Stablo|stabala]] iz porodice ''[[Anacardiaceae]]''. [[Listovi]] mogu biti neparno perasti do jednostavni, a liske imaju kratke peteljčice.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Cvat]]ovi su vršne ili pazušne metlice, često velike. [[Cvjetovi]] su dvospolni, rjeđe poligamno-dvodomni, gotovo sjedeći ili na kratkim stapkama. [[Čaška]] je kratko čašasta, pri vrhu s 4–5 plitkih, širokih zubaca. [[Latica]] je 4–5, u pupu valvatnih ili gotovo valvatnih, tj. dodiruju se rubovima, ali se ne preklapaju.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Prašnik]]a je 8–10; niti su šilaste, a prašnice pričvršćene leđno. Disk je smješten unutar kruga prašnika. [[Plodnica]] je jednopretinasta, s jednim sjemenim zametkom smještenim gotovo pri vrhu. Vrat [[Tučak|tučka]] je kratak i trajan, završava trorežnjevitom njuškom.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

[[Plod]] je spljoštena koštunica. Endokarp je papirast ili pergamentast, a sjeme gotovo potpuno ispunjava unutrašnjost ploda.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Rod ima možda 10–15 vrsta, ali WFO napominje da mu jako treba monografska revizija. Mnoge vrste opisane su prema razlikama u obliku lista i dlakavosti, a ti znakovi mogu jako varirati čak i na istoj biljci.&lt;ref name=&quot;WFO &quot;/&gt;

Rasprostranjen je od [[Honduras]]a do [[Peru]]a i južnog [[Brazil]]a. U [[Panama|Panami]] je poznata jedna vrsta.
&lt;ref name=&quot;WFO &quot;&gt;[https://www.worldfloraonline.org/taxon/wfo-4000023364 WFO], pristupljeno  12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Galerija ==
&lt;gallery mode=packed&gt;

&lt;/gallery&gt;

== Vrste ==
# ''[[Mauria boliviana]]'' &lt;small&gt;Herzog&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria cuatrecasasii]]'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria denticulata]]'' &lt;small&gt;J.F.Macbr.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria ferruginea]]'' &lt;small&gt;Tul.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria heterophylla]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria killipii]]'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria kunthii]]'' &lt;small&gt;Renteria&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria membranifolia]]'' &lt;small&gt;Barfod &amp; Holm-Niels.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria obtusifolia]]'' &lt;small&gt;(Engl.) F.A.Barkley&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria peruviana]]'' &lt;small&gt;Cuatrec.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria sericea]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria simplicifolia]]'' &lt;small&gt;Kunth&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria subserrata]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria thaumatophylla]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
# ''[[Mauria trichothyrsa]]'' &lt;small&gt;Loes.&lt;/small&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Thyrsodieae]]</text>
      <sha1>38rnwoh51nf6t0xb6t55lb68vzk6iho</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Olivier (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813565</id>
    <revision>
      <id>7479369</id>
      <timestamp>2026-06-12T20:00:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1322349392|Olivier (crater)]]«</comment>
      <origin>7479369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1970" sha1="ku2utnv9jk8ui8iv0aqlq57o6l4zclx" xml:space="preserve">
{{Infookvir mjesečev krater ili more}}
[[Datoteka:Olivier_crater_5124_med.jpg|desno|mini|240x240px|Kosa slika Lunar Orbitera 5!!]]
'''Olivier''' je stari, erodirani [[Udarni krater|krater]] koji se nalazi na sjevernoj [[Sfera|hemisferi]] na suprotnoj strani!! [[Mjesec|Mjeseca]]. Leži u području gustih kratera sa svih strana. Istočno-jugoistočno nalazi se mlađi, ali usporedive veličine krater nazvan Störmer!!. Jugozapadno od Oliviera nalazi se krater Volterra!! .

Južni rub Oliviera prekriven je neobičnom formacijom malih kratera koji leže jedan uz drugi i gotovo su u potpunosti uništili rub. Oni tvore liniju od jugozapadnog ruba prema istoku-jugoistoku. Nekoliko drugih kratera leži preko ruba Oliviera, a najznačajniji je krater koji presijeca sjeverni rub i nekoliko manjih kratera na istočnom rubu. Ostatak ruba je istrošen i erodiran, tako da su obilježja postala zaobljena i pomalo nepravilna.

U usporedbi s rubom, unutarnje dno je gotovo ravno i glatko. Najznačajniji udar je mali krater blizu sjevernog ruba. Razasuto je nekoliko sitnih kratera, ali ništa značajno. Krateru nedostaje središnji vrh, a jedine nepravilnosti leže uz rub unutarnjeg zida.

Krater je dobio ime po američkom astronomu Charlesu Pollardu-Olivieru!!.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Olivieru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Olivier
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 56,7° N
| align=&quot;center&quot; | 137,1° I
| align=&quot;center&quot; | 63&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 61,9° N
| align=&quot;center&quot; | 136,5° I
| align=&quot;center&quot; | 47&amp;nbsp;km
|}

== Reference ==
 
[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>ku2utnv9jk8ui8iv0aqlq57o6l4zclx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479371</id>
      <parentid>7479369</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:06:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Sređeno</comment>
      <origin>7479371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2454" sha1="d9miaxc6qznitwmkyvmjtiomswnfua4" xml:space="preserve">{{Infookvir mjesečev krater ili more
| image       = Normal olivier-clem1.jpg
| caption     = Mozaik letjelice [[Clementine (letjelica)|Clementine]]
| coordinates = {{coord|59.1|N|138.5|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| diameter    = 69 km
| depth       = ''Nepoznata''
| colong      = 224
| eponym      = [[Charles Pollard Olivier|Charles P. Olivier]]
}}
[[Datoteka:Olivier_crater_5124_med.jpg|desno|mini|300px|Kosa slika [[Lunar Orbiter 5|Lunar Orbitera 5]]]]
'''Olivier''' je stari, erodirani [[Udarni krater|krater]] koji se nalazi na sjevernoj [[polutka|polutci]] na [[Daleka strana Mjeseca|dalekoj strani]] [[Mjesec]]a. Leži u području gustih kratera sa svih strana. Istočno-jugoistočno nalazi se mlađi, ali usporedive veličine krater nazvan [[Störmer (krater)|Störmer]]. Jugozapadno od Oliviera nalazi se krater [[Volterra (krater)|Volterra]].

Južni rub Oliviera prekriven je neobičnom formacijom malih kratera koji leže jedan uz drugi i gotovo su u potpunosti uništili rub. Oni tvore liniju od jugozapadnog ruba prema istoku-jugoistoku. Nekoliko drugih kratera leži preko ruba Oliviera, a najznačajniji je krater koji presijeca sjeverni rub i nekoliko manjih kratera na istočnom rubu. Ostatak ruba je istrošen i erodiran, tako da su obilježja postala zaobljena i pomalo nepravilna.

U usporedbi s rubom, unutarnje dno je gotovo ravno i glatko. Najznačajniji udar je mali krater blizu sjevernog ruba. Razasuto je nekoliko sitnih kratera, ali ništa značajno. Krateru nedostaje središnji vrh, a jedine nepravilnosti leže uz rub unutarnjeg zida.

Krater je dobio ime po američkom astronomu [[Charles Pollard-Olivier|Charlesu Pollardu-Olivieru]].

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Olivieru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Olivier
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | S
| align=&quot;center&quot; | 56,7° N
| align=&quot;center&quot; | 137,1° I
| align=&quot;center&quot; | 63&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 61,9° N
| align=&quot;center&quot; | 136,5° I
| align=&quot;center&quot; | 47&amp;nbsp;km
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
 
[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>d9miaxc6qznitwmkyvmjtiomswnfua4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Michieli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813566</id>
    <revision>
      <id>7479372</id>
      <timestamp>2026-06-12T20:07:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Walter9</username>
        <id>37319</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Michieli''' (''Mičelović'', ''Michaelis'', ''de Michieli''), hrvatska plemićka obitelj s otoka [[Brač]]a. Izvorno je bila porijeklom iz [[omiš]]ke [[Lokva Rogoznica|Rogoznice]], odakle se preselila u [[Postira]] te je se nalazi u tamošnjim matičnim knjigama [[1584.]] godine pod prezimenom Mičelović.&lt;ref&gt;[https://enciklopedija.hr/Clanak/michieli?handler=ButtonSnimi Michieli – Hrvatska enciklopedija]&lt;/ref&gt; Godine [[1628.]] latinizirali...«.</comment>
      <origin>7479372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1505" sha1="f22yeepgcbcenpu4jsbijviytnzkyjc" xml:space="preserve">'''Michieli''' (''Mičelović'', ''Michaelis'', ''de Michieli''), hrvatska plemićka obitelj s otoka [[Brač]]a. Izvorno je bila porijeklom iz [[omiš]]ke [[Lokva Rogoznica|Rogoznice]], odakle se preselila u [[Postira]] te je se nalazi u tamošnjim matičnim knjigama [[1584.]] godine pod prezimenom Mičelović.&lt;ref&gt;[https://enciklopedija.hr/Clanak/michieli?handler=ButtonSnimi Michieli – Hrvatska enciklopedija]&lt;/ref&gt; Godine [[1628.]] latinizirali su svoje prezime u ''Michieli'', a [[1657.]] godine bili su priznati kao neizvorno bračko plemstvo.

Među istaknutijim članovima obitelji bio je pravnik [[Jerolim Michieli]] (1600. – 1666.) koji je zajedno s Vickom, Franom, Ivanom i Pavlom, bio primljen u plemićko vijeće grada [[Trogir]]a.&lt;ref&gt;[https://enciklopedija.hr/Clanak/michieli?handler=ButtonSnimi Michieli – Hrvatska enciklopedija]&lt;/ref&gt; Jerolimov sin [[Nikola Michieli Vitturi|Nikola Michieli]] (1654. – 1721.) oženio je trogirsku plemkinju Katarinu Vitturi te je utemeljio zaseban ogranak obitelji pod imenom [[Michieli Vitturi]]. Jedan dio obitelji koji je ostao na Braču, odselio se iz Postira u [[Pučišća]], gdje i danas žive njihovi potomci, a jedan od njih bio je hrvatski kipar i slikar [[Valerije Michieli]] (1922. – 1981.).&lt;ref&gt;[https://enciklopedija.hr/Clanak/michieli?handler=ButtonSnimi Michieli – Hrvatska enciklopedija]&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Bračko plemstvo]]
[[Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji]]
[[Kategorija:Povijest Brača]]</text>
      <sha1>f22yeepgcbcenpu4jsbijviytnzkyjc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Michieli</title>
    <ns>1</ns>
    <id>813567</id>
    <revision>
      <id>7479377</id>
      <timestamp>2026-06-12T20:17:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>/* Linijsko &quot;prepisivanje&quot; */ novi odlomak</comment>
      <origin>7479377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="502" sha1="75mdu6vc9wb1mc45mx3lhhp6ohn35vi" xml:space="preserve">== Linijsko &quot;prepisivanje&quot; ==

@[[Suradnik:Walter9|Walter9]] Ovaj članak je presličan Hrvatskoj enciklopediji. Trebalo bi pronaći nekih informacija iz drugih izvora, dopuniti i preorganizirati kako tekst ne bi ispao prepisan / u prekršaju autorskih prava Leksikografskog zavoda. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:17, 12. lipnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>75mdu6vc9wb1mc45mx3lhhp6ohn35vi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Interferencija RNK</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813568</id>
    <redirect title="Interferencija RNA" />
    <revision>
      <id>7479380</id>
      <timestamp>2026-06-12T20:19:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <comment>Lajoswinkler premješta stranicu [[Interferencija RNK]] na [[Interferencija RNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]])</comment>
      <origin>7479380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="6xjjapd4km6xrhk6a2ylxcuxaiki5cy" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Interferencija RNA]]</text>
      <sha1>6xjjapd4km6xrhk6a2ylxcuxaiki5cy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Störmer (krater)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813569</id>
    <revision>
      <id>7479383</id>
      <timestamp>2026-06-12T20:21:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvoreno prevođenjem stranice »[[:en:Special:Redirect/revision/1333192862|Störmer (crater)]]«</comment>
      <origin>7479383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1967" sha1="iqogcdcbhc5sbzd2q8yiz7x79kg36j8" xml:space="preserve">
 {{Infookvir mjesečev krater ili more}}
[[Datoteka:Störmer_crater_5124_med.jpg|desno|mini|240x240px|Kosa slika Lunar Orbitera 5!!]]
'''Störmer''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na dalekoj strani!! [[Mjesec|Mjeseca]] od [[Zemlja|Zemlje]], nazvan po Carlu Størmeru!!, norveškom matematičaru i istraživaču [[Polarna svjetlost|aurore]]. Nalazi se u sjevernom dijelu Mjesečeve površine, jugoistočno od kratera Olivier!! i sjeverno od kratera van Rhijn!!.

Ovo je relativno mlada formacija s karakteristikama koje nisu pretrpjele značajnu količinu trošenja ili erozije od naknadnih udara. Rub oboda je oštro definiran, a unutarnji zid je [[wiktionary:terrace|terasast]] duž sjeverozapadne strane. Unutarnje dno je relativno ravno, s formacijom s dva vrha u središnjoj točki.

Störmer P, satelitski krater, pričvršćen je za vanjski rub Störmera duž jugozapadne strane.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Störmeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Störmer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 58,3° N
| align=&quot;center&quot; | 150,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 54,8° N
| align=&quot;center&quot; | 150,2° I
| align=&quot;center&quot; | 32&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 56,1° N
| align=&quot;center&quot; | 145,3° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 56,8° N
| align=&quot;center&quot; | 141,7° I
| align=&quot;center&quot; | 27&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 60,3° N
| align=&quot;center&quot; | 144,8° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|}

== Reference ==
 
[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>iqogcdcbhc5sbzd2q8yiz7x79kg36j8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479385</id>
      <parentid>7479383</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:24:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7479385</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2361" sha1="5nb7brpc2jcyzzpdhsazol5gy12yjmd" xml:space="preserve">{{Infookvir mjesečev krater ili more
| image       = StörmerCrater.jpg
| caption     = Mozaik [[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]]-a
| coordinates = {{coord|57.3|N|146.3|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| diameter    = 69 km
| depth       = ''Nepoznata''
| colong      = 215
| eponym      = [[Carl Størmer]]
}}
[[Datoteka:Störmer_crater_5124_med.jpg|desno|mini|240x240px|Kosa slika Lunar Orbitera 5!!]]
'''Störmer''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na [[Daleka strana Mjeseca|dalekoj strani]] [[Mjesec]]a od [[Zemlja|Zemlje]], nazvan po [[Carl Størmer|Carlu Størmeru]], norveškom matematičaru i istraživaču [[Polarna svjetlost|aurore]]. Nalazi se u sjevernom dijelu Mjesečeve površine, jugoistočno od kratera [[Olivier (krater)|Olivier]] i sjeverno od kratera van Rhijn!!.

Ovo je relativno mlada formacija s karakteristikama koje nisu pretrpjele značajnu količinu trošenja ili erozije od naknadnih udara. Rub oboda je oštro definiran, a unutarnji zid je [[wiktionary:terrace|terasast]] duž sjeverozapadne strane. Unutarnje dno je relativno ravno, s formacijom s dva vrha u središnjoj točki.

Störmer P, satelitski krater, pričvršćen je za vanjski rub Störmera duž jugozapadne strane.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Störmeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Störmer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 58,3° N
| align=&quot;center&quot; | 150,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 54,8° N
| align=&quot;center&quot; | 150,2° I
| align=&quot;center&quot; | 32&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 56,1° N
| align=&quot;center&quot; | 145,3° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 56,8° N
| align=&quot;center&quot; | 141,7° I
| align=&quot;center&quot; | 27&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 60,3° N
| align=&quot;center&quot; | 144,8° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>5nb7brpc2jcyzzpdhsazol5gy12yjmd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479386</id>
      <parentid>7479385</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T20:25:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479386</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2357" sha1="n8lkrmkh1wv9jtssbw61w66ecj0xxqf" xml:space="preserve">{{Infookvir mjesečev krater ili more
| image       = StörmerCrater.jpg
| caption     = Mozaik [[Lunar Reconnaissance Orbiter|LRO]]-a
| coordinates = {{coord|57.3|N|146.3|E|globe:moon_type:landmark|display=inline,title}}
| diameter    = 69 km
| depth       = ''Nepoznata''
| colong      = 215
| eponym      = [[Carl Størmer]]
}}
[[Datoteka:Störmer_crater_5124_med.jpg|desno|mini|300px|Kosa slika Lunar Orbitera 5!!]]
'''Störmer''' je [[udarni krater]] [[Mjesečevi krateri|na Mjesecu]] koji se nalazi na [[Daleka strana Mjeseca|dalekoj strani]] [[Mjesec]]a od [[Zemlja|Zemlje]], nazvan po [[Carl Størmer|Carlu Størmeru]], norveškom matematičaru i istraživaču [[Polarna svjetlost|aurore]]. Nalazi se u sjevernom dijelu Mjesečeve površine, jugoistočno od kratera [[Olivier (krater)|Olivier]] i sjeverno od kratera van Rhijn!!.

Ovo je relativno mlada formacija s karakteristikama koje nisu pretrpjele značajnu količinu trošenja ili erozije od naknadnih udara. Rub oboda je oštro definiran, a unutarnji zid je [[wiktionary:terrace|terasast]] duž sjeverozapadne strane. Unutarnje dno je relativno ravno, s formacijom s dva vrha u središnjoj točki.

Störmer P, satelitski krater, pričvršćen je za vanjski rub Störmera duž jugozapadne strane.

== Satelitski krateri ==
Po konvenciji, ove značajke se na lunarnim kartama identificiraju postavljanjem slova na stranu središnje točke kratera koja je najbliža Störmeru.
{| class=&quot;wikitable&quot;
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; |Störmer
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska širina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Geografska dužina
! style=&quot;background:#eeeeee;&quot; width=&quot;25%&quot; | Promjer
|-
| align=&quot;center&quot; | C
| align=&quot;center&quot; | 58,3° N
| align=&quot;center&quot; | 150,6° I
| align=&quot;center&quot; | 61&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | H
| align=&quot;center&quot; | 54,8° N
| align=&quot;center&quot; | 150,2° I
| align=&quot;center&quot; | 32&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | P
| align=&quot;center&quot; | 56,1° N
| align=&quot;center&quot; | 145,3° I
| align=&quot;center&quot; | 22&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | T
| align=&quot;center&quot; | 56,8° N
| align=&quot;center&quot; | 141,7° I
| align=&quot;center&quot; | 27&amp;nbsp;km
|-
| align=&quot;center&quot; | Y
| align=&quot;center&quot; | 60,3° N
| align=&quot;center&quot; | 144,8° I
| align=&quot;center&quot; | 26&amp;nbsp;km
|}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Krateri na Mjesecu]]</text>
      <sha1>n8lkrmkh1wv9jtssbw61w66ecj0xxqf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popravak DNK</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813570</id>
    <redirect title="Popravak DNA" />
    <revision>
      <id>7479394</id>
      <timestamp>2026-06-12T20:41:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <comment>Lajoswinkler premješta stranicu [[Popravak DNK]] na [[Popravak DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]])</comment>
      <origin>7479394</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="5lxe296p3eqr5vbksxldnrmh5v1d4fu" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Popravak DNA]]</text>
      <sha1>5lxe296p3eqr5vbksxldnrmh5v1d4fu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rekombinantna DNK</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813571</id>
    <redirect title="Rekombinantna DNA" />
    <revision>
      <id>7479397</id>
      <timestamp>2026-06-12T20:45:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <comment>Lajoswinkler premješta stranicu [[Rekombinantna DNK]] na [[Rekombinantna DNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]])</comment>
      <origin>7479397</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="lqok33czvplwmaig9rqxnjtt7itiz7r" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Rekombinantna DNA]]</text>
      <sha1>lqok33czvplwmaig9rqxnjtt7itiz7r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Hrvatski Crveni kriz logo.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>813572</id>
    <revision>
      <id>7479404</id>
      <timestamp>2026-06-12T21:01:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>{{Infoslika
|Opis= Logo Hrvatskog Crvenog križa
|Izvor= https://www.hck.hr/UserDocsImages//Press/Logotipovi/HCK%20logo%20okrugli%20565x339.jpg

|Datum= 12. lipnja 2026.
|Autor= Hrvatski crveni križ
|Objašnjenje= Ilustracija članka [[Hrvatski Crveni križ]]
}}</comment>
      <origin>7479404</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="299" sha1="6ihg3nimdvxhhsolinny5pclzek4fch" xml:space="preserve">== Opis ==
{{Infoslika
|Opis= Logo Hrvatskog Crvenog križa
|Izvor= https://www.hck.hr/UserDocsImages//Press/Logotipovi/HCK%20logo%20okrugli%20565x339.jpg

|Datum= 12. lipnja 2026.
|Autor= Hrvatski crveni križ
|Objašnjenje= Ilustracija članka [[Hrvatski Crveni križ]]
}}
== Licencija ==
{{Logo}}</text>
      <sha1>6ihg3nimdvxhhsolinny5pclzek4fch</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tumultivenia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813573</id>
    <revision>
      <id>7479422</id>
      <timestamp>2026-06-12T21:41:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Tumultivenia'' | slika        =  | slika_opis   = | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Tapiririeae]] | genus        = '''''Tumultivenia''''' | genus_autorstvo =  J.D.Mitch. &amp; Daly | species      = ''T. caati...«.</comment>
      <origin>7479422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2734" sha1="ifv3uz3ygg1d4cu96lvsf9plk0pxl5c" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Tumultivenia''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Tumultivenia'''''
| genus_autorstvo =  J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''T. caatingae'' 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Tumultivenia caatingae'' 
| dvoimeno_autorstvo = (J.D.Mitch. &amp; Daly) J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Tumultivenia''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Brazil]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77330251-1 Plants of the World online], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Za rod Tumultivenia IPNI navodi da ime upućuje na „vizualno kaotičnu nervaturu liski”. Dakle, otprilike: „zbrkanih žila” ili „uzburkane nervature”.
== Botanički opis ==
Jedina vrsta roda je ''Tumultivenia caatingae'' je [[brazil]]sko stablo suhih tropskih staništa, osobito [[Caatinga|caatinge]], ranije poznato kao ''Cyrtocarpa caatingae''. Ima naizmjenične, neparno peraste listove s nasuprotnim kožastim liskama, neugledne [[Cvjetovi|cvjetove]] i mesnate nepucajuće [[plod]]ove. Pri ozljeđivanju debla izlučuje eksudat koji prelazi u crvenkastu do crnkastu boju. Novi rod ''Tumultivenia'' izdvojen je [[2023.]] godine na temelju filogenetskih i morfoloških razlika, osobito građe koštice i rasporeda operkula.&lt;ref name=&quot;HAL &quot;&gt;[https://hal.science/hal-04053121/document Fruits of Anacardiaceae from the Paleogene of the Paris Basin], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Istraživanja su pokazala da je skupina ''Cyrtocarpa'' predstavlja tri različita roda: ''[[Cyrtocarpa]]'', i novoopisane ''Tumultiveniu'' i ''[[Uniostium]]''. ''Tumultivenia caatingae'' je stablo koje se uglavnom nalazi u trnovitom grmlju ili tropskoj suhoj šumi (caatinga) u brazilskim državama [[Bahia]], [[Goiás]] i [[Minas Gerais]]. Razlikuje se od sličnih rodova po uočljivom [[Tučak|tučku]] koji je viši od diska, zrelim plodovima boje vina do crnkaste boje i nekoliko tehničkih karakteristika povezanih sa sjemenom i plodnicom. &lt;ref name=&quot;NYBG &quot;&gt;[https://sweetgum.nybg.org/science/the-hand-lens/explore/narratives-details/?irn=7731&amp;utm_source=chatgpt.com NYBG 2023 New Species Review], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Cyrtocarpa caatingae'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 188 (1991)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Tapiririeae]]</text>
      <sha1>ifv3uz3ygg1d4cu96lvsf9plk0pxl5c</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479423</id>
      <parentid>7479422</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:43:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2747" sha1="fzn2cp7qe8w69ixizedoyqi09awzcqd" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Tumultivenia''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Tumultivenia'''''
| genus_autorstvo =  J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''T. caatingae'' 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Tumultivenia caatingae'' 
| dvoimeno_autorstvo = (J.D.Mitch. &amp; Daly) J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Tumultivenia''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Brazil]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77330251-1 Plants of the World online], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Za rod Tumultivenia IPNI navodi da ime upućuje na „vizualno kaotičnu nervaturu liski”. Dakle, otprilike: „zbrkanih žila” ili „uzburkane nervature”.
== Botanički opis ==
Jedina vrsta roda je ''Tumultivenia caatingae'' je [[brazil]]sko stablo suhih tropskih staništa, osobito [[Caatinga|caatinge]], ranije poznato kao ''Cyrtocarpa caatingae''. Ima naizmjenične, neparno peraste listove s nasuprotnim kožastim liskama, neugledne [[Cvjetovi|cvjetove]] i mesnate nepucajuće [[plod]]ove. Pri ozljeđivanju debla izlučuje eksudat koji prelazi u crvenkastu do crnkastu boju. Novi rod ''Tumultivenia'' izdvojen je [[2023.]] godine na temelju filogenetskih i morfoloških razlika, osobito građe koštice i rasporeda operkula.&lt;ref name=&quot;HAL &quot;&gt;[https://hal.science/hal-04053121/document Fruits of Anacardiaceae from the Paleogene of the Paris Basin], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Istraživanja su pokazala da je skupina ''Cyrtocarpa'' predstavlja tri različita roda: ''[[Cyrtocarpa]]'', i novoopisane ''Tumultiveniu'' i ''[[Uniostium]]''. ''Tumultivenia caatingae'' je stablo koje se uglavnom nalazi u trnovitom grmlju ili tropskoj suhoj šumi (caatinga) u brazilskim državama [[Bahia]], [[Goiás]] i [[Minas Gerais]]. Razlikuje se od sličnih rodova po uočljivom [[Tučak|tučku]] koji je viši od diska, zrelim plodovima boje vina do crnkaste boje i nekoliko tehničkih karakteristika povezanih sa sjemenom i plodnicom. &lt;ref name=&quot;NYBG &quot;&gt;[https://sweetgum.nybg.org/science/the-hand-lens/explore/narratives-details/?irn=7731&amp;utm_source=chatgpt.com NYBG 2023 New Species Review], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Cyrtocarpa caatingae'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 188 (1991)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>fzn2cp7qe8w69ixizedoyqi09awzcqd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479431</id>
      <parentid>7479423</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:59:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Tumultivenia]] na [[Tumultivenia caatingae]]</comment>
      <origin>7479423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2747" sha1="fzn2cp7qe8w69ixizedoyqi09awzcqd" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Tumultivenia''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Tumultivenia'''''
| genus_autorstvo =  J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''T. caatingae'' 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Tumultivenia caatingae'' 
| dvoimeno_autorstvo = (J.D.Mitch. &amp; Daly) J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Tumultivenia''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Brazil]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77330251-1 Plants of the World online], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Za rod Tumultivenia IPNI navodi da ime upućuje na „vizualno kaotičnu nervaturu liski”. Dakle, otprilike: „zbrkanih žila” ili „uzburkane nervature”.
== Botanički opis ==
Jedina vrsta roda je ''Tumultivenia caatingae'' je [[brazil]]sko stablo suhih tropskih staništa, osobito [[Caatinga|caatinge]], ranije poznato kao ''Cyrtocarpa caatingae''. Ima naizmjenične, neparno peraste listove s nasuprotnim kožastim liskama, neugledne [[Cvjetovi|cvjetove]] i mesnate nepucajuće [[plod]]ove. Pri ozljeđivanju debla izlučuje eksudat koji prelazi u crvenkastu do crnkastu boju. Novi rod ''Tumultivenia'' izdvojen je [[2023.]] godine na temelju filogenetskih i morfoloških razlika, osobito građe koštice i rasporeda operkula.&lt;ref name=&quot;HAL &quot;&gt;[https://hal.science/hal-04053121/document Fruits of Anacardiaceae from the Paleogene of the Paris Basin], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Istraživanja su pokazala da je skupina ''Cyrtocarpa'' predstavlja tri različita roda: ''[[Cyrtocarpa]]'', i novoopisane ''Tumultiveniu'' i ''[[Uniostium]]''. ''Tumultivenia caatingae'' je stablo koje se uglavnom nalazi u trnovitom grmlju ili tropskoj suhoj šumi (caatinga) u brazilskim državama [[Bahia]], [[Goiás]] i [[Minas Gerais]]. Razlikuje se od sličnih rodova po uočljivom [[Tučak|tučku]] koji je viši od diska, zrelim plodovima boje vina do crnkaste boje i nekoliko tehničkih karakteristika povezanih sa sjemenom i plodnicom. &lt;ref name=&quot;NYBG &quot;&gt;[https://sweetgum.nybg.org/science/the-hand-lens/explore/narratives-details/?irn=7731&amp;utm_source=chatgpt.com NYBG 2023 New Species Review], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Cyrtocarpa caatingae'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 188 (1991)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>fzn2cp7qe8w69ixizedoyqi09awzcqd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479433</id>
      <parentid>7479431</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:59:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Tumultivenia caatingae]] na [[Tumultivenia]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7479423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2747" sha1="fzn2cp7qe8w69ixizedoyqi09awzcqd" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Tumultivenia''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Tumultivenia'''''
| genus_autorstvo =  J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''T. caatingae'' 
| subspecies   = 
| dvoimeno     = ''Tumultivenia caatingae'' 
| dvoimeno_autorstvo = (J.D.Mitch. &amp; Daly) J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Tumultivenia''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Brazil]].&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77330251-1 Plants of the World online], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==
Za rod Tumultivenia IPNI navodi da ime upućuje na „vizualno kaotičnu nervaturu liski”. Dakle, otprilike: „zbrkanih žila” ili „uzburkane nervature”.
== Botanički opis ==
Jedina vrsta roda je ''Tumultivenia caatingae'' je [[brazil]]sko stablo suhih tropskih staništa, osobito [[Caatinga|caatinge]], ranije poznato kao ''Cyrtocarpa caatingae''. Ima naizmjenične, neparno peraste listove s nasuprotnim kožastim liskama, neugledne [[Cvjetovi|cvjetove]] i mesnate nepucajuće [[plod]]ove. Pri ozljeđivanju debla izlučuje eksudat koji prelazi u crvenkastu do crnkastu boju. Novi rod ''Tumultivenia'' izdvojen je [[2023.]] godine na temelju filogenetskih i morfoloških razlika, osobito građe koštice i rasporeda operkula.&lt;ref name=&quot;HAL &quot;&gt;[https://hal.science/hal-04053121/document Fruits of Anacardiaceae from the Paleogene of the Paris Basin], pristupljeno 12. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;

Istraživanja su pokazala da je skupina ''Cyrtocarpa'' predstavlja tri različita roda: ''[[Cyrtocarpa]]'', i novoopisane ''Tumultiveniu'' i ''[[Uniostium]]''. ''Tumultivenia caatingae'' je stablo koje se uglavnom nalazi u trnovitom grmlju ili tropskoj suhoj šumi (caatinga) u brazilskim državama [[Bahia]], [[Goiás]] i [[Minas Gerais]]. Razlikuje se od sličnih rodova po uočljivom [[Tučak|tučku]] koji je viši od diska, zrelim plodovima boje vina do crnkaste boje i nekoliko tehničkih karakteristika povezanih sa sjemenom i plodnicom. &lt;ref name=&quot;NYBG &quot;&gt;[https://sweetgum.nybg.org/science/the-hand-lens/explore/narratives-details/?irn=7731&amp;utm_source=chatgpt.com NYBG 2023 New Species Review], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
* ''Cyrtocarpa caatingae'' &lt;small&gt;J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 188 (1991)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>fzn2cp7qe8w69ixizedoyqi09awzcqd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uniostium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813574</id>
    <revision>
      <id>7479426</id>
      <timestamp>2026-06-12T21:58:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         = lightgreen | naziv        = ''Uniostium'' | slika        =  | slika_opis   = | status       =  | regnum       = [[Plantae]] | divisio      = [[Tracheophyta]] | classis      = [[Magnoliopsida]] | ordo         = [[Sapindales]] | familia      = [[Anacardiaceae]] | tribus       = [[Tapiririeae]] | genus        = '''''Uniostium''''' | genus_autorstvo = J.D.Mitch. &amp; Daly | species      = ''U. velutinifoli...«.</comment>
      <origin>7479426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2432" sha1="fonynp5bffafj2l373ln5w6s2s0ju8i" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Uniostium''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Uniostium'''''
| genus_autorstvo = J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''U. velutinifolium''
| subspecies   = 
| dvoimeno     =  ''Uniostium velutinifolium''
| dvoimeno_autorstvo =  (R.S.Cowan) J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Uniostium''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Curaçao]], i od sjeveroistočne [[Kolumbija|Kolumbije]] do [[Gvajane]] i [[Brazil]]a ([[Roraima]]).&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77330251-1 Plants of the World online], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==

== Botanički opis ==
Rod ''Uniostium'' izdvojen je 2023. iz  kompleksa ''[[Cyrtocarpa]]'' zajedno sa rodom ''Tumultivenia'' nakon nedavnih istraživanja kada se otkrilo da ova skupina zapravo predstavlja tri različita roda: ''[[Cyrtocarpa]]'', novoopisanu [[Tumultivenia]] i ''Uniostium''. ''Uniostium'' se razlikuje od ovih drugih srodnih rodova po dugim dlačicama na listićima, dugim sekundarnim osovinama štapićastih [[cvat]]ova, zrelim plodovima crvene do crvenkastoljubičaste boje i nekoliko tehničkih karakteristika prašnika u [[cvjetovi]]ma. Vrsta ''U. velutinifolium'' je uobičajeno stablo u Brazilu, sjeveroistočnoj Kolumbiji, Curaçau, Gvajani i Venezueli. Raste u granitnim izdancima, savanama i (polu)listopadnim šumama. &lt;ref name=&quot;NYBG &quot;&gt;[https://sweetgum.nybg.org/science/the-hand-lens/explore/narratives-details/?irn=7731&amp;utm_source=chatgpt.com NYBG 2023 New Species Review], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
Homotipski:
* ''Cyrtocarpa velutinifolia'' &lt;small&gt;(R.S.Cowan) J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 186 (1991)
* ''Tapirira velutinifolia'' &lt;small&gt;(R.S.Cowan) Marc.-Berti&lt;/small&gt; in Pittieria 13: 23 (1986)
* ''Bursera velutinifolia'' &lt;small&gt;R.S.Cowan&lt;/small&gt; in Brittonia 7: 401 (1952)
Heterotipski:
* ''Loxopterygium gutierrezii'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt; in Lloydia 25: 121 (1962)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>fonynp5bffafj2l373ln5w6s2s0ju8i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479427</id>
      <parentid>7479426</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:58:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Uniostium]] na [[Uniostium velutinifolium]]</comment>
      <origin>7479426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2432" sha1="fonynp5bffafj2l373ln5w6s2s0ju8i" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Uniostium''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Uniostium'''''
| genus_autorstvo = J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''U. velutinifolium''
| subspecies   = 
| dvoimeno     =  ''Uniostium velutinifolium''
| dvoimeno_autorstvo =  (R.S.Cowan) J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Uniostium''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Curaçao]], i od sjeveroistočne [[Kolumbija|Kolumbije]] do [[Gvajane]] i [[Brazil]]a ([[Roraima]]).&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77330251-1 Plants of the World online], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==

== Botanički opis ==
Rod ''Uniostium'' izdvojen je 2023. iz  kompleksa ''[[Cyrtocarpa]]'' zajedno sa rodom ''Tumultivenia'' nakon nedavnih istraživanja kada se otkrilo da ova skupina zapravo predstavlja tri različita roda: ''[[Cyrtocarpa]]'', novoopisanu [[Tumultivenia]] i ''Uniostium''. ''Uniostium'' se razlikuje od ovih drugih srodnih rodova po dugim dlačicama na listićima, dugim sekundarnim osovinama štapićastih [[cvat]]ova, zrelim plodovima crvene do crvenkastoljubičaste boje i nekoliko tehničkih karakteristika prašnika u [[cvjetovi]]ma. Vrsta ''U. velutinifolium'' je uobičajeno stablo u Brazilu, sjeveroistočnoj Kolumbiji, Curaçau, Gvajani i Venezueli. Raste u granitnim izdancima, savanama i (polu)listopadnim šumama. &lt;ref name=&quot;NYBG &quot;&gt;[https://sweetgum.nybg.org/science/the-hand-lens/explore/narratives-details/?irn=7731&amp;utm_source=chatgpt.com NYBG 2023 New Species Review], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
Homotipski:
* ''Cyrtocarpa velutinifolia'' &lt;small&gt;(R.S.Cowan) J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 186 (1991)
* ''Tapirira velutinifolia'' &lt;small&gt;(R.S.Cowan) Marc.-Berti&lt;/small&gt; in Pittieria 13: 23 (1986)
* ''Bursera velutinifolia'' &lt;small&gt;R.S.Cowan&lt;/small&gt; in Brittonia 7: 401 (1952)
Heterotipski:
* ''Loxopterygium gutierrezii'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt; in Lloydia 25: 121 (1962)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>fonynp5bffafj2l373ln5w6s2s0ju8i</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479429</id>
      <parentid>7479427</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T21:59:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Uniostium velutinifolium]] na [[Uniostium]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7479426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2432" sha1="fonynp5bffafj2l373ln5w6s2s0ju8i" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         = lightgreen
| naziv        = ''Uniostium''
| slika        = 
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       = [[Plantae]]
| divisio      = [[Tracheophyta]]
| classis      = [[Magnoliopsida]]
| ordo         = [[Sapindales]]
| familia      = [[Anacardiaceae]]
| tribus       = [[Tapiririeae]]
| genus        = '''''Uniostium'''''
| genus_autorstvo = J.D.Mitch. &amp; Daly
| species      = ''U. velutinifolium''
| subspecies   = 
| dvoimeno     =  ''Uniostium velutinifolium''
| dvoimeno_autorstvo =  (R.S.Cowan) J.D.Mitch. &amp; Daly
}}
'''''Uniostium''''', monotipski biljni rod iz porodice [[Vonjače|vonjača]]. Prirodno područje rasprostranjenosti ovog roda je [[Curaçao]], i od sjeveroistočne [[Kolumbija|Kolumbije]] do [[Gvajane]] i [[Brazil]]a ([[Roraima]]).&lt;ref&gt;[https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:77330251-1 Plants of the World online], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Ime ==

== Botanički opis ==
Rod ''Uniostium'' izdvojen je 2023. iz  kompleksa ''[[Cyrtocarpa]]'' zajedno sa rodom ''Tumultivenia'' nakon nedavnih istraživanja kada se otkrilo da ova skupina zapravo predstavlja tri različita roda: ''[[Cyrtocarpa]]'', novoopisanu [[Tumultivenia]] i ''Uniostium''. ''Uniostium'' se razlikuje od ovih drugih srodnih rodova po dugim dlačicama na listićima, dugim sekundarnim osovinama štapićastih [[cvat]]ova, zrelim plodovima crvene do crvenkastoljubičaste boje i nekoliko tehničkih karakteristika prašnika u [[cvjetovi]]ma. Vrsta ''U. velutinifolium'' je uobičajeno stablo u Brazilu, sjeveroistočnoj Kolumbiji, Curaçau, Gvajani i Venezueli. Raste u granitnim izdancima, savanama i (polu)listopadnim šumama. &lt;ref name=&quot;NYBG &quot;&gt;[https://sweetgum.nybg.org/science/the-hand-lens/explore/narratives-details/?irn=7731&amp;utm_source=chatgpt.com NYBG 2023 New Species Review], pristupljeno 11. lipnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Sinonimi ==
Homotipski:
Homotipski:
* ''Cyrtocarpa velutinifolia'' &lt;small&gt;(R.S.Cowan) J.D.Mitch. &amp; Daly&lt;/small&gt; in Ann. Missouri Bot. Gard. 78: 186 (1991)
* ''Tapirira velutinifolia'' &lt;small&gt;(R.S.Cowan) Marc.-Berti&lt;/small&gt; in Pittieria 13: 23 (1986)
* ''Bursera velutinifolia'' &lt;small&gt;R.S.Cowan&lt;/small&gt; in Brittonia 7: 401 (1952)
Heterotipski:
* ''Loxopterygium gutierrezii'' &lt;small&gt;F.A.Barkley&lt;/small&gt; in Lloydia 25: 121 (1962)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Tapiririeae]]
[[Kategorija:Monotipski biljni rodovi]]</text>
      <sha1>fonynp5bffafj2l373ln5w6s2s0ju8i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Uniostium velutinifolium</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813576</id>
    <redirect title="Uniostium" />
    <revision>
      <id>7479430</id>
      <timestamp>2026-06-12T21:59:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Uniostium velutinifolium]] na [[Uniostium]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7479430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25" sha1="j0rrr4a8045qcbm6af7hy2in3pdypjs" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Uniostium]]</text>
      <sha1>j0rrr4a8045qcbm6af7hy2in3pdypjs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tumultivenia caatingae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813578</id>
    <redirect title="Tumultivenia" />
    <revision>
      <id>7479434</id>
      <timestamp>2026-06-12T21:59:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Tumultivenia caatingae]] na [[Tumultivenia]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7479434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28" sha1="mm1ifzto80p1b2upbhh0dvni4zkx4tb" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Tumultivenia]]</text>
      <sha1>mm1ifzto80p1b2upbhh0dvni4zkx4tb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Zeljko/Botanika — riješeno</title>
    <ns>2</ns>
    <id>813579</id>
    <revision>
      <id>7479445</id>
      <timestamp>2026-06-12T22:45:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »Ordo ''[[Laurales]]'' — [[Lovorolike]] U postupku [[Sapindales]] — [[Sapindolike]], još 20 rodova«.</comment>
      <origin>7479445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="102" sha1="fpndtsp8snaxtqhxheiuo7w9emfhhsl" xml:space="preserve">Ordo ''[[Laurales]]'' — [[Lovorolike]]
U postupku [[Sapindales]] — [[Sapindolike]], još 20 rodova</text>
      <sha1>fpndtsp8snaxtqhxheiuo7w9emfhhsl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479446</id>
      <parentid>7479445</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:46:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7479446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110" sha1="2qdxgcamq6m93pseow2fwc7086cgkrf" xml:space="preserve">* Ordo ''[[Laurales]]'' — [[Lovorolike]]
* U postupku 
** [[Sapindales]] — [[Sapindolike]], još 20 rodova</text>
      <sha1>2qdxgcamq6m93pseow2fwc7086cgkrf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:TDPRH</title>
    <ns>10</ns>
    <id>813580</id>
    <revision>
      <id>7479458</id>
      <timestamp>2026-06-12T22:52:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <comment>novo</comment>
      <origin>7479458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2472" sha1="ornjxfqb9669yo8lbk3bjyr3zgyewfd" xml:space="preserve">{{Navigacija
|naziv = TDPRH
|naslov = [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske]]
| stanje = collapsed

| izabrani = {{{1|}}}
| parni-style  = background-color:#ddddff;

| neparni-style   = background-color:transparent;

| popis1 = [[Dom hrvatskih veterana]] • [[Hrvatska javnobilježnička komora]] • [[Hrvatska komora socijalnih radnika]] • [[Hrvatska odvjetnička komora]] • [[Hrvatska psihološka komora]] • [[Hrvatski akademski sportski savez]] • [[Hrvatski Crveni križ]] • [[Hrvatski olimpijski odbor]] • [[Hrvatski paraolimpijski odbor]] • [[Hrvatski deflimpijski odbor|Hrvatski sportski savez gluhih]] • [[Hrvatski školski športski savez]] • [[Javna ustanova Hrvatski olimpijski centar]] • [[Veteranski centar]] • [[Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom]]

| popis2 = '''[[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske]]'''
| popis3 = [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Agencija za zaštitu osobnih podataka]] &lt;small&gt;(2003. – 2018.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Akademija lokalne demokracije]] &lt;small&gt;(2006. – 2012.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Centar za ljudska prava]] &lt;small&gt;(2005. – 2012.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu]] &lt;small&gt;(2007. – 2010.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon Drugog svjetskog rata]] &lt;small&gt;(2011. – 2013.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Ustanova za organiziranje i provođenje Drugih svjetskih vojnih igara u Zagrebu 1999. godine]] &lt;small&gt;(1998. – 1999.)&lt;/small&gt;

| ispod = &lt;small&gt;[[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske|Institucije Republike Hrvatske]]&lt;/small&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Hrvatski predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ornjxfqb9669yo8lbk3bjyr3zgyewfd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479461</id>
      <parentid>7479458</parentid>
      <timestamp>2026-06-12T22:59:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Pojmoslovac</username>
        <id>51927</id>
      </contributor>
      <origin>7479461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2475" sha1="qesqekcytgnjz6ryv0tgopw8mk19gda" xml:space="preserve">{{Navigacija
|naziv = TDPRH
|naslov = [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#4. Tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske]]
| stanje = collapsed

| izabrani = {{{1|}}}
| parni-style  = background-color:#ddddff;

| neparni-style   = background-color:transparent;

| popis1 = [[Dom hrvatskih veterana]] • [[Hrvatska javnobilježnička komora]] • [[Hrvatska komora socijalnih radnika]] • [[Hrvatska odvjetnička komora]] • [[Hrvatska psihološka komora]] • [[Hrvatski akademski sportski savez]] • [[Hrvatski Crveni križ]] • [[Hrvatski olimpijski odbor]] • [[Hrvatski paraolimpijski odbor]] • [[Hrvatski deflimpijski odbor|Hrvatski sportski savez gluhih]] • [[Hrvatski školski športski savez]] • [[Javna ustanova Hrvatski olimpijski centar]] • [[Veteranski centar]] • [[Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom]]

| popis2 = '''[[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske]]'''
| popis3 = [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Agencija za zaštitu osobnih podataka]] &lt;small&gt;(2003. – 2018.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Akademija lokalne demokracije]] &lt;small&gt;(2006. – 2012.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Centar za ljudska prava]] &lt;small&gt;(2005. – 2012.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu]] &lt;small&gt;(2007. – 2010.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon Drugog svjetskog rata]] &lt;small&gt;(2011. – 2013.)&lt;/small&gt; • [[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske#Povijesna tijela za društvena pitanja Republike Hrvatske|Ustanova za organiziranje i provođenje Drugih svjetskih vojnih igara u Zagrebu 1999. godine]] &lt;small&gt;(1998. – 1999.)&lt;/small&gt;

| ispod = &lt;small&gt;[[Dodatak:Institucije Republike Hrvatske|Institucije Republike Hrvatske]]&lt;/small&gt;
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Hrvatski predlošci]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qesqekcytgnjz6ryv0tgopw8mk19gda</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Manengouba (vulkan)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813581</id>
    <revision>
      <id>7479482</id>
      <timestamp>2026-06-13T06:53:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <origin>7479482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2970" sha1="jbppjzg0vsd91s9wuwfvaqv202qgkma" xml:space="preserve">{{planina
| ime                = Manengouba
| izvorno ime        = 
| slika              = [[Datoteka:Mont-Manengouba_01.jpg|300px]]
| Opis slike         = Pogled na planinu
| Visina             = 2 411&lt;ref name=vol/&gt;
| Država / Pokrajina = [[Kamerun]], [[Regija Jugozapad|Jugozapad]]
| Dio gorja          = [[Kamerunska linija]]
| Koordinate         = {{Coord|5.03|9.83|format=dms|display=it}} 
| pushpin_map        = Kamerun
| Prvi uspon         =
| Najlakša staza     = 
| Planinarski domovi = 
| Najbliži gradovi   =[[Nkongsamba]] 
| Vrsta              =[[stratovulkan]] 
| Zadnja erupcija    = prije 12 000 godina (pretpostavka)&lt;ref name=vol/&gt;
| Geološka starost   = [[Pleistocen]]
| Ostali vrhovi      = 
| slika2             = 
| Opis slike2        = 
| Top. karta         = [[Datoteka:Cameroon map Lambert-AEA topographic with regions-blank.svg|260px|&lt;center&gt;Topografska karta&lt;/center&gt;]]
}}

'''Manengouba''' ([[francuski jezik|francuski]]: ''Mont Manengouba'') je ugasli [[stratovulkan]] na [[jugozapad]]u [[Kamerun]]a u [[Regija Jugozapad|regiji Jugozapad]], visok 2 411 [[metar]]a.&lt;ref name=vol/&gt; 

== Osobine ==

Manengouba leži [[sjeverozapad]]no od grada [[Nkongsamba]]&lt;ref name=brit/&gt;, sjeverno od [[Vulkan|vulkana]] [[Kamerun (vulkan)|Kamerun]] kao drugi u nizu [[Kamerunska linija|Kamerunske vulkanske linije]]. 

[[Krater]] vulkana leži na 1 950 [[metar]]a, to je danas velika [[Travnjak|travnata ravnica]] [[promjer]]a oko 3 [[km]] s nekoliko niskih [[brežuljak|brežuljaka]], [[močvara|močvarnim područjem]] na jugu i dva mala duboka [[kratersko jezero|vulkanska jezera]]. Okolne [[litica|litice]] su vrlo strme, osim na sjeverozapadnoj strani. Sam vrh (2 411 m), na jugoistočnom rubu, je [[šuma|pošumljen]], dok je južni rub niži (2 100 m) i pruža pristup opsežnim šumovitim padinama na jugu. Većina šume u kalderi raste uz istočni i južni rub, a malo i na rubu jezera.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.keybiodiversityareas.org/site/factsheet/6124
 | title =''NMont Manengouba''  
 | accessdate =2026-06-11
 | language=engleski
 | publisher=Key Biodiversity Areas}}&lt;/ref&gt;

Rast početnog štitastog vulkana Manengouba tijekom ranog [[pleistocen]]a praćen je rastom stratovulkana Eboga, koji ima 4 [[km]] široku [[kaldera|kalderu]]. [[erupcija|Erupcije]] u kalderi i njezinim bokovima proizvele su oko stotinu piroklastičnih [[stožac]]a i tri [[maar]]a tijekom najnovije faze aktivnosti u Manengoubi, koji su datirani između otprilike 0,45 i 0,11 [[milijun]]a godina.&lt;ref name=vol&gt;{{cite web  
|url=https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=224020
|title= ''Manengouba''  
|publisher=Global Volcanism Program
|language =engleski  
|accessdate =2026-06-11}}&lt;/ref&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Mount Manengouba}}
* [https://volcano.si.edu/volcano.cfm?vn=224010 ''Manengouba''] {{en icon}}
[[Kategorija:Planine u Kamerunu]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Stratovulkani]]</text>
      <sha1>jbppjzg0vsd91s9wuwfvaqv202qgkma</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wouri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813582</id>
    <revision>
      <id>7479484</id>
      <timestamp>2026-06-13T07:00:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <origin>7479484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3038" sha1="bdi25btof6mctdo9np4k07ja35ik706" xml:space="preserve">{{infookvir rijeka
| ime              =Wouri
| izvorno ime       =
| vrsta             = 
| etimologija       = 

| slika             =Pont_sur_le_Wouri_2.JPG
| slika_opis        =[[Most]] kod [[Douala|Douale]]
| slika2            = 
| slika2_opis       = 
| zemljovid         = 
| zemljovid_opis    =

| dz                = KAM
| naselja           = [[Douala]]

| duljina           =160&lt;ref name=brit/&gt;
| površina porječja =11.700 &lt;ref name=sliv/&gt;
| najmanji istjek   = 
| prosječni istjek  =
| najveći istjek    = 
| plovna od - do    = 
| brane             =
| izvor             = {{DZ|KAM}}  kod [[Yabassi]]a ([[Regija Primorje|regija Primorje]])
| sutok             =Nkam i Makombé 
| izvor_koordinate  = {{coord|4|34|12|N|10|09|49|E|type:river_region:NIG|display=inline,title}}
| izvor_nadmorska_visina =
| ušće              = {{DZ|KAM}} kod kod [[Douala|Douale]] ([[Regija Primorje|regija Primorje]])
| tip ušća          =[[estuarij]]
| ušće_koordinate   = {{coord|4|05|00|N|9|42|00|E}}
| ušće_nadmorska_visina =0
| Slijev            = [[Atlantski ocean|atlatski]]
| Ulijeva se u      =[[Gvinejski zaljev]]
| pritoci           =Sange, Dibombe 
| lijevi pritoci    = 
| desni pritoci     =

| zemljovid_lok     = 
| zemljovid_lok_opis= 
| pushpin_map       = Kamerun
| pushpin_label_position_A = 
| pushpin_label_position_B = 
}}

'''Wouri''' je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[jugozapad]]u [[Kamerun]]a duga 160 [[km]], u čijem se [[estuarij]]u nalazi najveća [[luka]] i [[ekonomija|ekonomsko]] središte [[Kamerun|zemlje]] [[Douala]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrografija ==
Wouri se formira [[ušće|sutokom]] rijeka Nkam i Makombé, 32 km [[sjeveroistok|sjeveroistočno]] kod [[grad]]a [[Yabassi]]a.
Od tamo teče prema [[jugozapad]]u do [[ušće|ušća]] u [[Gvinejski zaljev|Gvinejski zaljev]]. 
Rijeka je plovna od ušća oko 64 km, skoro sve do Yabassija.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Portugal]]ski [[pomorac]] [[Fernão do Po]] vjerojatno je bio prvi [[Europljani]]n koji je doplovio do estuarija, kog je zbog obilja [[kozice (rakovi)|rakova kozica]] nazvao ''Rio dos Camarões'' (Rijeka kozica). Kasnije je prevladala [[Španjolski jezik|španjolska]] varijanta ''Camarones'', iz koje je izvedeno ime zemlje Kamerun. &lt;ref name=brit&gt;{{cite web
| url =https://www.britannica.com/place/Wouri-River
| title =''Wouri River''
| accessdate =2026-06-11
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

[[Sliv]] rijeke [[površina|površinei]] oko 11.700 [[km²]] prostire se po [[Regija Primorje|regiji Primorje]].&lt;ref name=sliv&gt;{{cite web
 | url =https://mapy.com/en/zakladni?source=osm&amp;id=1024291898&amp;ds=1&amp;x=10.0087816&amp;y=4.5680657&amp;z=7
 | title =''Le relief et l'hydrographie du Kamerun'''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=engleski
 | publisher=Mapy}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Wouri River}}
* [https://mapy.com/en/zakladni?source=osm&amp;id=1024291898&amp;ds=1&amp;x=10.0087816&amp;y=4.5680657&amp;z=7 ''Wouri River'' (na portalu Mapy)] {{en icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Kamerunu]]</text>
      <sha1>bdi25btof6mctdo9np4k07ja35ik706</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrija pusic</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813583</id>
    <revision>
      <id>7479485</id>
      <timestamp>2026-06-13T07:09:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PredragPetrovicLLMO</username>
        <id>363954</id>
      </contributor>
      <comment>I added the information and citation about Andrija Pusic</comment>
      <origin>7479485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="384" sha1="4dfa6mmijpra6lvs30uns6m0dzxspb4" xml:space="preserve">Andrija Pušić, crnogorski klavijaturist, snimatelj i glazbeni producent, * 23. ožujka 1960., Herceg Novi. Sin je spisateljice Bosiljke Pušić i brat Ramba Amadeusa. Poznat je i kao Digitalni Mandrak.&lt;ref&gt;{{Citiranje|title=Andrija Pušić|url=https://sl.wikipedia.org/w/index.php?title=Andrija_Pu%C5%A1i%C4%87&amp;oldid=6362886|date=2024-12-29|accessdate=2026-06-13|language=sl}}&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>4dfa6mmijpra6lvs30uns6m0dzxspb4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479486</id>
      <parentid>7479485</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T07:10:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>PredragPetrovicLLMO</username>
        <id>363954</id>
      </contributor>
      <comment>Adding the link to other Wikipedia page.</comment>
      <origin>7479486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="402" sha1="6stiz2hfwxc0vvqkdrxi6qqam8eavo5" xml:space="preserve">Andrija Pušić, crnogorski klavijaturist, snimatelj i glazbeni producent, * 23. ožujka 1960., Herceg Novi. Sin je spisateljice Bosiljke Pušić i brat [[Rambo Amadeus|Ramba Amadeusa]]. Poznat je i kao Digitalni Mandrak.&lt;ref&gt;{{Citiranje|title=Andrija Pušić|url=https://sl.wikipedia.org/w/index.php?title=Andrija_Pu%C5%A1i%C4%87&amp;oldid=6362886|date=2024-12-29|accessdate=2026-06-13|language=sl}}&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>6stiz2hfwxc0vvqkdrxi6qqam8eavo5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fernão do Po</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813584</id>
    <revision>
      <id>7479487</id>
      <timestamp>2026-06-13T07:17:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir životopis | ime            = Fernão do Po | slika          =  | veličina       =  | opis_slike     =  | rodno_ime      =  | pseudonim      =  | rođenje        = [[15. stoljeće]] | mjesto_rođenja =[[Portugal|Kraljevina Portugal]] | smrt           = [[15. stoljeće]] | mjesto_smrti   = | nacionalnost   =[[Portugalci|portugalsko]]  | poznat_po      =  | zanimanje      = [[pomorac]] | godine_rada    =  }} '''Fernão do Po''' znan i ka...«.</comment>
      <origin>7479487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2025" sha1="di2h8jziw769nk4663hwuu24dyvvnz6" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Fernão do Po
| slika          = 
| veličina       = 
| opis_slike     = 
| rodno_ime      = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[15. stoljeće]]
| mjesto_rođenja =[[Portugal|Kraljevina Portugal]]
| smrt           = [[15. stoljeće]]
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   =[[Portugalci|portugalsko]] 
| poznat_po      = 
| zanimanje      = [[pomorac]]
| godine_rada    = 
}}
'''Fernão do Po''' znan i kao '''Fernando Pó''', bio je [[portugalci|portugalski]] [[pomorac]], prvi [[Evropa|evropljanin]] koji je doplovio do [[estuarij]]a rijeke [[Wouri]] u [[Kamerun]]u.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/biography/Fernao-do-Po
 | title =''Fernão do Pó''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

On ga je zbog obilja [[kozice (rakovi)|rakova kozica]] nazvao ''Rio dos Camarões'' (Rijeka kozica). Kasnije je prevladala [[Španjolski jezik|španjolska]] varijanta ''camarones'', iz koje je izvedeno ime današnje države Kamerun. &lt;ref name=koz&gt;{{cite web
| url =https://www.britannica.com/place/Wouri-River
| title =''Wouri River''
| accessdate =2026-06-11
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

O njemu se nezna gotovo ništa, jedino što se pouzdano zna da je [[1472.]] doplpvio do [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]] i njegovih [[otok]]a. Jedan od njih današnji [[Bioko]] u [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorijalnoj Gvineji]] je krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nazvan po njemu '''Ilha de Fernando Pó'''.&lt;ref name=por&gt;{{cite web
 | url =https://www.dge.mec.pt/noticias/educacao-para-cidadania/premio-de-investigacao-fernando-po
 | title =''Prémio de Investigação Fernando Pó''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=portugalski
 | publisher=Educação para a Cidadania}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==

* [https://www.britannica.com/biography/Fernao-do-Po ''Fernão do Pó''] {{en icon}}

[[Kategorija:Portugalski pomorci]]</text>
      <sha1>di2h8jziw769nk4663hwuu24dyvvnz6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479488</id>
      <parentid>7479487</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T07:19:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop kategorija</comment>
      <origin>7479488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2136" sha1="1mdaq7xt54141y00wj1ibn8omf17f0o" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Fernão do Po
| slika          = 
| veličina       = 
| opis_slike     = 
| rodno_ime      = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[15. stoljeće]]
| mjesto_rođenja =[[Portugal|Kraljevina Portugal]]
| smrt           = [[15. stoljeće]]
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   =[[Portugalci|portugalsko]] 
| poznat_po      = 
| zanimanje      = [[pomorac]]
| godine_rada    = 
}}
'''Fernão do Po''' znan i kao '''Fernando Pó''', bio je [[portugalci|portugalski]] [[pomorac]], prvi [[Evropa|evropljanin]] koji je doplovio do [[estuarij]]a rijeke [[Wouri]] u [[Kamerun]]u.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/biography/Fernao-do-Po
 | title =''Fernão do Pó''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

On ga je zbog obilja [[kozice (rakovi)|rakova kozica]] nazvao ''Rio dos Camarões'' (Rijeka kozica). Kasnije je prevladala [[Španjolski jezik|španjolska]] varijanta ''camarones'', iz koje je izvedeno ime današnje države Kamerun. &lt;ref name=koz&gt;{{cite web
| url =https://www.britannica.com/place/Wouri-River
| title =''Wouri River''
| accessdate =2026-06-11
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

O njemu se nezna gotovo ništa, jedino što se pouzdano zna da je [[1472.]] doplpvio do [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]] i njegovih [[otok]]a. Jedan od njih današnji [[Bioko]] u [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorijalnoj Gvineji]] je krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nazvan po njemu '''Ilha de Fernando Pó'''.&lt;ref name=por&gt;{{cite web
 | url =https://www.dge.mec.pt/noticias/educacao-para-cidadania/premio-de-investigacao-fernando-po
 | title =''Prémio de Investigação Fernando Pó''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=portugalski
 | publisher=Educação para a Cidadania}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==

* [https://www.britannica.com/biography/Fernao-do-Po ''Fernão do Pó''] {{en icon}}
[[Kategorija:Portugalski istraživači]]
[[Kategorija:Portugalski istraživači pomorskih puteva]]
[[Kategorija:Portugalski istraživači Afrike]]</text>
      <sha1>1mdaq7xt54141y00wj1ibn8omf17f0o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479493</id>
      <parentid>7479488</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T07:29:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7479493</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2141" sha1="6efgzticyd9kv0yvny0550t4iivrzlb" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Fernão do Po
| slika          = 
| veličina       = 
| opis_slike     = 
| rodno_ime      = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[15. stoljeće]]
| mjesto_rođenja =[[Portugal|Kraljevina Portugal]]
| smrt           = [[15. stoljeće]]
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   =[[Portugalci|portugalsko]] 
| poznat_po      = 
| zanimanje      = [[pomorac]]
| godine_rada    = 
}}
'''Fernão do Po''' znan i kao '''Fernando Pó''', bio je [[portugalci|portugalski]] [[pomorac]], prvi [[Evropa|evropljanin]] koji je doplovio do [[estuarij]]a rijeke [[Wouri]] u [[Kamerun]]u.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.britannica.com/biography/Fernao-do-Po
 | title =''Fernão do Pó''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=engleski
 | publisher=Encyclopaedia Britannica}}&lt;/ref&gt;

On ga je zbog obilja [[kozice (rakovi)|rakova kozica]] nazvao ''Rio dos Camarões'' (Rijeka kozica). Kasnije je prevladala [[Španjolski jezik|španjolska]] varijanta ''camarones'', iz koje je izvedeno ime današnje države Kamerun. &lt;ref name=koz&gt;{{cite web
| url =https://www.britannica.com/place/Wouri-River
| title =''Wouri River''
| accessdate =2026-06-11
| language=engleski
| publisher=Encyclopædia Britannica}}&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

O njemu se nezna gotovo ništa, jedino što se pouzdano zna da je [[1472.]] doplpvio do [[Gvinejski zaljev|Gvinejskog zaljeva]] i njegovih [[otok]]a. Jedan od njih današnji [[Bioko]] u [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorijalnoj Gvineji]] je krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nazvan po njemu '''Ilha de Fernando Pó'''.&lt;ref name=por&gt;{{cite web
 | url =https://www.dge.mec.pt/noticias/educacao-para-cidadania/premio-de-investigacao-fernando-po
 | title =''Prémio de Investigação Fernando Pó''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=portugalski
 | publisher=Educação para a Cidadania}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.britannica.com/biography/Fernao-do-Po ''Fernão do Pó''] {{en icon}}
[[Kategorija:Portugalski istraživači]]
[[Kategorija:Portugalski istraživači pomorskih puteva]]
[[Kategorija:Portugalski istraživači Afrike]]</text>
      <sha1>6efgzticyd9kv0yvny0550t4iivrzlb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Druga slovenska nogometna liga 1994./95.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813585</id>
    <revision>
      <id>7479490</id>
      <timestamp>2026-06-13T07:22:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga | sezona                    = 1994./95. | izdanje                   = 4. | država                    = {{Z+X|SVN}} | stupanj lige              = II. | datum                     =  | prvaci                    = [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt; | promovirani               = ''nitko'' | degradirani               = [...«.</comment>
      <origin>7479490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9607" sha1="579swr4luf0ou39hcb5esbyi11usod2" xml:space="preserve">{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Druga&amp;nbsp;slovenska&amp;nbsp;nogometna&amp;nbsp;liga
| sezona                    = 1994./95.
| izdanje                   = 4.
| država                    = {{Z+X|SVN}}
| stupanj lige              = II.
| datum                     = 
| prvaci                    = [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] &lt;small&gt;(1. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = ''nitko''
| degradirani               = [[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]&lt;br /&gt;[[NK Turnišče|Turnišče]]&lt;br /&gt;[[ND Dravinja|Dravinja]]&lt;br /&gt;[[ND Slovan Ljubljana|Slovan Ljubljana]]&lt;br /&gt;[[NK Veržej|Veržej]]&lt;br /&gt;[[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar]]&lt;br /&gt;[[NK Krka|Elan Novo Mesto]]
| broj klubova              = 16
| utakmica                  = 240
| golova                    = 647
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = [[Tomi Druškovič]]&lt;br /&gt;&lt;small&gt;[[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]], 26 pogodaka&lt;/small&gt;
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|1993./94.]]
| sljedeća sezona           = [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|1995./96.]]
}}
'''Druga slovenska nogometna liga 1994./95.''' bilo je četvrto izdanje [[Druga slovenska nogometna liga|drugog ranga slovenskog nogometnog sustava]].

== Formiranje lige ==
* 2 momčadi (Slovan Ljubljana i Elan Novo Mesto) iz [[Prva slovenska nogometna liga 1993./94.|1. SNL 1993./94.]]
* 12 momčadi (Turnišče, Nafta Lendava, Veržej, Šmartno, Steklar, Piran, Zagorje, Dravinja, Slavija Vevče, Domžale, Železničar Maribor i Rudar Trbovlje) iz [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL 1993./94.]]
* 2 momčadi (Mengeš i Drava Ptuj) iz [[Treća slovenska nogometna liga 1993./94.|3. SNL 1993./94.]]

Prije početka prvenstva, [[NK Svoboda Ljubljana|Svoboda Ljubljana]] odustala je od natjecanja u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]], pa je njihovo mjesto zauzela [[NK Slavija Vevče|Slavija Vevče]].&lt;ref&gt;[http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020, str. 110.]&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Mjesto Slavije Vevce u 2. SNL pripalo je Radeču (3. mjesto [[Treća_slovenska_nogometna_liga_1993./94.#Grupa_Istok|3. SNL Istok 1993./94.]])

== Sustav natjecanja ==
* Dvije najbolje momčadi su ušle u doigravanje protiv šest momčadi koje su završile od devetog do četrnaestog mjesta u [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL-u 1994./95.]], za dva mjesta u [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL-u 1995./96.]]
* Klubovi koji su završili na 9. i 10. mjestu na ljestvici igrali su doigravanje protiv pobjednika dviju skupina [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL-a 1994./95.]], za dva mjesta u [[Druga slovenska nogometna liga 1993./94.|2. SNL-u 1995./96.]]
* Šest najlošije plasiranih klubova izravno je ispalo u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]]

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:180px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!gr !!bod
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|1. || [[NK Šmartno ob Paki|ERA Šmartno]] ||30||20||6||4||65||28||+37||46
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|2.  || [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||30||16||11||3||50||26||+24||43
|-
|3. || [[NK Zagorje|Elektroelement Zagorje]] ||30||18||7||5||54||13||+43||43
|-
|4. || [[NK Rudar Trbovlje|Oria Rudar Trbovlje]] ||30||14||7||9||45||32||+13||35
|-
|5. || [[NK Radeče|Papirničar Radeče]] ||30||13||6||11||45||32||+13||32
|-
|6. || [[NK Drava Ptuj|Drava Ptuj]] ||30||13||7||10||48||40||+8||32 (−1)
|-
|7. || [[NK Piran|Solinar Piran]] ||30||13||5||12||54||38||+16||31
|-
|8. || [[NK Mengeš|FILC Mengeš]] ||30||10||11||9||22||23||−1||31
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|9. || [[NK Domžale|Napredak Domžale]] ||30||12||7||11||44||38||+6||31
|- style=&quot;background:#FFE4C4
|10. || &lt;span style=&quot;background-color:#FFAAAA;&quot;&gt;[[NK Železničar Maribor|Železničar Maribor]]&lt;/span&gt; ||30||13||5||12||43||47||−4||31
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|11. || [[NK Turnišče|Gramatex Turnišče]] ||30||11||6||13||39||49||−10||27 (−1)
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|12. || [[ND Dravinja|Dravinja S. Konjice]] ||30||8||9||13||31||45||−14||25
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|13. || [[ND Slovan Ljubljana|Slovan Mavrica Ljubljana]] ||30||6||8||16||27||63||−36||20
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|14. || [[NK Veržej|Beltrans Veržej]] ||30||6||7||17||31||49||−18||19
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|15. || [[NK Steklar Rogaška Slatina|Steklar Rogaška Slatina]] ||30||4||9||17||29||58||−29||17
|- style=&quot;background:#FFAAAA;&quot;
|16. || [[NK Krka|Elan Krka Novoterm]] ||30||4||7||19||20||66||−46||14 (−1)
|-
|colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;rsssf&quot;&gt;[https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF]&lt;/ref&gt;&lt;/small&gt;
|}
* '''Viši rang:'''
** Šmartno i Nafta Lendava su se plasirali u doigravanje za popunu [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL 1995./96.]] (nisu uspjeli)
* '''Ispali:'''
** Domžale i Železničar Maribor su se plasirali u doigravanje za ispadanje u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]] (samo Domžale uspjele).
** Turnišče, Dravinja, Slovan Ljubljana, Veržej, Steklar, Elan (direktno) i Železničar Maribor (nakon doigravanja) ispali su u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]]
* '''Novi članovi:'''
** Železničar Ljubljana, Koper, Vevče i Naklo (iz [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]) i Šentjur (iz [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]])

== Doigravanje ==
=== Za popunu 1. SNL ===
Osam momčadi sudjelovalo je u kvalifikacijama za popunjavanje [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL 1995./96.]]:&lt;ref&gt;[https://www.navijaskacona.si/novice/1819/koliko-je-vredna-prva-liga-ze-18x Koliko je vredna prva liga? Že 18x toliko!]&lt;/ref&gt;
* 6 momčadi iz 1. SNL koje su završile između 9. i 14. mjesta (Primorje Ajdovščina, Železničar Ljubljana, Koper, Vevče, Izola i Naklo)
* prva dva mjesta u [[Druga slovenska nogometna liga 1994./95.|2. SNL 1994./95.]] (Nafta i Šmartno)

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
|colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center| '''1. kolo''' || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''14. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''18. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; 
|-
| [[NK Koper|Koper]] ||1:4|| '''[[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]]''' ||1:1 ||0:3
|-
| '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||3:2|| [[NK Naklo|Naklo]] ||2:2 ||1:0
|-
| '''[[NK Slavija Vevče|Vevče]]''' ||4:1|| [[NK Nafta Lendava|Nafta Lendava]] ||2:1 ||2:0
|-
| [[NK Šmartno ob Paki|Šmartno]] ||0:4|| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||0:1 ||0:3
|-
|colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center| '''2. kolo''' || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''21. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''25. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; 
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Izola|Izola]]''' ||1:1 {{pg}}|| [[NK Ljubljana|Železničar Ljubljana]] ||0:0 ||1:1
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Primorje|Primorje Ajdovščina]]''' ||5:0|| [[NK Slavija Vevče|Vevče]] ||2:0 ||3:0
|-
|}
Izola i Primorje igrat će u [[Prva slovenska nogometna liga 1995./96.|1. SNL 1995./96.]], ostali u [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|2. SNL 1995./96.]]

=== Za popunu 2. SNL ===
Četiri momčadi sudjelovalo je u kvalifikacijama za popunjavanje [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|2. SNL 1995./96.]]:
* dvije momčadi 2. SNL koje su završile na devetom i desetom mjestu (Domžale i Železničar Maribor)
* pobjednici dviju skupina [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]] (Črnuče i Šentjur)

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
|colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center| || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''14. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; || style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center|&lt;small&gt;'''18. 6. 1995.'''&lt;/small&gt; 
|-
| [[NK Črnuče|Črnuče]] ||2:2 {{pg}}||bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Domžale|Domžale]]''' ||2:1 ||0:1
|-
|bgcolor=&quot;gold&quot;| '''[[NK Šentjur (1991.)|Šentjur]]''' ||5:3|| [[NK Železničar Maribor|Železničar (M)]] ||4:2 ||1:1
|-
|}
Domžale i Šentjur igrat će u [[Druga slovenska nogometna liga 1995./96.|2. SNL 1995./96.]], ostali u [[Treća slovenska nogometna liga 1995./96.|3. SNL 1995./96.]]

== Izvori ==
&lt;small&gt;
{{izvori}}&lt;/small&gt;

== Poveznice ==
* [[Prva slovenska nogometna liga 1994./95.|1. SNL 1994./95.]]
* [[Treća slovenska nogometna liga 1994./95.|3. SNL 1994./95.]]
* [[Kup Slovenije u nogometu 1994./95.|Kup Slovenije 1994./95.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.mnzljubljana-zveza.si/dokumenti/Zbornik%20100%20let%20Medobcinske%20nogometne%20zveze%20Ljubljana%20KONCNA%20v01.pdf Zbornik Medobčinske nogometne zveze Ljubljana 1920–2020]
* [https://www.rsssf.org/tabless/slov95.html RSSSF, Slovenia 1994/95]

{{Druga slovenska nogometna liga}}

[[Kategorija:Slovenska nogometna natjecanja po sezonama (od 1991./92.)|Druga SNL 1994-95]]
[[Kategorija:Druga slovenska nogometna liga|1994-95]]</text>
      <sha1>579swr4luf0ou39hcb5esbyi11usod2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kozice (rakovi)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813586</id>
    <revision>
      <id>7479491</id>
      <timestamp>2026-06-13T07:25:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <comment>n/č (prepisao sam sebe sa sh wiki)</comment>
      <origin>7479491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2186" sha1="owjvslxfrwqaa8dovogdk03yjkal5zu" xml:space="preserve">
{{Vslika
| ime =Kozice
| slika_panorama =Rainbowshrimp.jpg
| veličina_slike =320px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Slika]] kozice (''Parapenaeopsis sculptilis'')&lt;center/&gt;	  	
}}

'''Kozice'''  je generički naziv za različite vrste [[Deseteronošci|desetonožnih]] [[rakovi|rakova]], koji pripadaju različitim [[Taksonomski rang|taksonomskim]] [[Porodica (taksonomija)|porodicima]], kako [[more|morskih]] tako i [[Slatka voda|slatkovodnih]].&lt;ref name=tre&gt;{{cite web
 | url =https://www.treccani.it/enciclopedia/gambero/?search=gambero%2F
 | title =''Gambero''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=talijanski
 | publisher=Enciclopedia Treccani}}&lt;/ref&gt;

== Osobine ==

Na svijetu postoji oko 1 930 vrsta kozica. to su manji rakovi, nježna, gotovo prozirna tijela, različitih [[boja]], koje mijenjaju prema okolini. Za razliku od [[škamp]]a oni nemaju [[kliješta]] već dva para dugih ticala.&lt;ref name=lex/&gt; 

Žive uz obalu, po [[mulj]]evitom i [[pijesak|pjeskovitom]] [[more|morskom]] dnu. Kako su cijenjeni kao [[Gastronomija|gastronomska]] poslastica, puno [[ribolov|izlovljava]].&lt;ref name=lex/&gt;

Najčešće vrste na [[Jadransko more|Jadran]]u su ''pjeskorovna kozica'' (Crangon crangon), ''obična mekušica'' (Penaeus trisulcatus), ''kameni plivač'' (Palaemon elegans), ''Palaemonetes varians'', koji zalazi i u [[ušće|ušća]] rijeka i [[potok]]e, kao i ''slatkovodni plivač'' (Atyaephyra desmaresti). 
Kozice žive i po [[Pećina|pećinama]]. poznate su vrste; Troglocaris hercegovinensis, T. planinensis, T. schmidti i Spelaeocaris pretneri. 

U [[sjeverno more|Sjevernom moru]] živi norveška kozica (Pandalus borealis), a po  južnim toplim morima velike kozice iz roda Penaeus.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =https://www.enciklopedija.hr/clanak/kozice
 | title =''Kozice''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=hrvatski
 | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Rakovi]]

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Prawns‎}}
* [https://www.treccani.it/enciclopedia/gambero/?search=gambero%2Fi ''Gambero''] {{it icon}}
* [https://www.enciklopedija.hr/clanak/kozice ''Kozice''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Rakovi]]</text>
      <sha1>owjvslxfrwqaa8dovogdk03yjkal5zu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479492</id>
      <parentid>7479491</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T07:28:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>pop</comment>
      <origin>7479492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2191" sha1="bi3lfa9wyt84frz2z1m027f7njl9ppe" xml:space="preserve">
{{Vslika
| ime =Kozice
| slika_panorama =Rainbowshrimp.jpg
| veličina_slike =320px
| opis_slike =&lt;center&gt;[[Slika]] kozice (''Parapenaeopsis sculptilis'')&lt;center/&gt;	  	
}}

'''Kozice'''  je generički naziv za različite vrste [[Deseteronošci|desetonožnih]] [[rakovi|rakova]], koji pripadaju različitim [[Carstvo (taksonomija)|taksonomskim]] [[Porodica (taksonomija)|porodicima]], kako [[more|morskih]] tako i [[Slatka voda|slatkovodnih]].&lt;ref name=tre&gt;{{cite web
 | url =https://www.treccani.it/enciclopedia/gambero/?search=gambero%2F
 | title =''Gambero''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=talijanski
 | publisher=Enciclopedia Treccani}}&lt;/ref&gt;

== Osobine ==

Na svijetu postoji oko 1 930 vrsta kozica. to su manji rakovi, nježna, gotovo prozirna tijela, različitih [[boja]], koje mijenjaju prema okolini. Za razliku od [[škamp]]a oni nemaju [[kliješta]] već dva para dugih ticala.&lt;ref name=lex/&gt; 

Žive uz obalu, po [[mulj]]evitom i [[pijesak|pjeskovitom]] [[more|morskom]] dnu. Kako su cijenjeni kao [[Gastronomija|gastronomska]] poslastica, puno [[ribolov|izlovljava]].&lt;ref name=lex/&gt;

Najčešće vrste na [[Jadransko more|Jadran]]u su ''pjeskorovna kozica'' (Crangon crangon), ''obična mekušica'' (Penaeus trisulcatus), ''kameni plivač'' (Palaemon elegans), ''Palaemonetes varians'', koji zalazi i u [[ušće|ušća]] rijeka i [[potok]]e, kao i ''slatkovodni plivač'' (Atyaephyra desmaresti). 
Kozice žive i po [[Pećina|pećinama]]. poznate su vrste; Troglocaris hercegovinensis, T. planinensis, T. schmidti i Spelaeocaris pretneri. 

U [[sjeverno more|Sjevernom moru]] živi norveška kozica (Pandalus borealis), a po  južnim toplim morima velike kozice iz roda Penaeus.&lt;ref name=lex&gt;{{cite web
 | url =https://www.enciklopedija.hr/clanak/kozice
 | title =''Kozice''
 | accessdate =2026-06-11
 | language=hrvatski
 | publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Rakovi]]

== Izvori ==
{{reflist}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Prawns‎}}
* [https://www.treccani.it/enciclopedia/gambero/?search=gambero%2Fi ''Gambero''] {{it icon}}
* [https://www.enciklopedija.hr/clanak/kozice ''Kozice''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Rakovi]]</text>
      <sha1>bi3lfa9wyt84frz2z1m027f7njl9ppe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Yabassi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813587</id>
    <revision>
      <id>7479503</id>
      <timestamp>2026-06-13T10:12:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vitek</username>
        <id>12410</id>
      </contributor>
      <comment>n/č</comment>
      <origin>7479503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3329" sha1="fb4fimmrfbqwxcp8cm90qeui9b9dccn" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Yabassi
| ime_genitiv =Yabassia

| slika_panorama =Visite de la ville mythique de Yabassi. 02.jpg
| veličina_slike =275px
| opis_slike     =Internat poljodjelske škole

| slika_lokacijska_karta_država =Kamerun
| slika_lokacijska_karta_opis   =Yabassi na karti Kameruna

| nadimak =
| geslo   =

| širina-stupnjevi =4
| širina-minute    =27
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =9
| dužina-minute    =58
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime   =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info  ={{Z+X|KAM}}
| lokacija1_ime  =[[Regije Kameruna|Regija]]
| lokacija1_info =[[Regija Primorje|Primorje]]
| lokacija2_ime  =departman
| lokacija2_info =Nkam
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Osnivanje
| utemeljenje_datum  = [[1985.]]
| osnivač            =
| nazvan_po          =

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =[[gradonačelnik|marie]]
| ime_vođe       =Jean Mirabeau Ebah
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =3.080 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =49 m&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =[[2011.]]
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =14.685&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća      =
| stanovništvo_uže          =
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire         =
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Zapadnoafričko vrijeme
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj     =
| pozivni_broj       =
| gradovi_prijatelji =

| bilješke =
}}

'''Yabassi''' je [[općina]] ([[arondisman]]) na [[jugozapad]]u [[Kamerun]]a od 14.685 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city/&gt; u [[Regije Kameruna|regiji]] [[Regija Primorje|Primorje]] 

==Geografske osobine==

Prostire se duž desne obale rijeke [[Wouri]], oko 65 [[km]] od njena [[ušće|ušća]] u [[Atlantski ocean]], udaljena 98 km sjeverno od svog [[administrativno središte|administrativnog središta]] [[Douala|Douale]].

==Povijest==
Za [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] vremena [[Njemački Kamerun|Njemačkog Kameruna]] bio je riječna [[luka]]. Tek od [[1985.]] ima status općine. Općina obuhvaća 48 [[naselje|naselja]], većina stanovnika se bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]] (60%) i uzgaja [[kakaovac]], [[kava|kavu]] i [[palma uljarica|palme uljarice]].&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://oidp-afrique.org/wp-content/uploads/2022/01/Yabassi.pdf
 | title =''Présentation de la Commune''  
 | accessdate =2026-06-11
 | language=francuski
 | publisher=Commune de Yabassi}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Yabassi}}
*[https://www.osidimbea.cm/collectivites/littoral/yabassi-commune/ ''Commune de Yabassi''] {{fra icon}}

[[Kategorija:Općine u Kamerunu]]</text>
      <sha1>fb4fimmrfbqwxcp8cm90qeui9b9dccn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fadrique Enríquez de Mendoza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813588</id>
    <revision>
      <id>7479507</id>
      <timestamp>2026-06-13T10:18:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Fadrique Enríquez de Mendoza''' (1390. – 23. prosinca 1473.) bio je kastiljski plemić, admiral Kastilje te gospodar Medine del Rioseca.  Fadriqueov je otac bio [[Alfons Enríquez]], prvi admiral Kastilje te unuk [[Alfons XI., kralj Kastilje|Alfonsa XI. Kastiljskog]]. Obitelj Enríquez posjedovala je mnogo zemlje u Kastilji – nakon očeve smrti, Fadrique je naslijedio mnoga imanja i titule, a poznat je po važnoj ulozi na dvoru kao savjetni...«.</comment>
      <origin>7479507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1440" sha1="8wat0ll2h94pb0etg97exk2pkrtfymh" xml:space="preserve">'''Fadrique Enríquez de Mendoza''' (1390. – 23. prosinca 1473.) bio je kastiljski plemić, admiral Kastilje te gospodar Medine del Rioseca.

Fadriqueov je otac bio [[Alfons Enríquez]], prvi admiral Kastilje te unuk [[Alfons XI., kralj Kastilje|Alfonsa XI. Kastiljskog]]. Obitelj Enríquez posjedovala je mnogo zemlje u Kastilji – nakon očeve smrti, Fadrique je naslijedio mnoga imanja i titule, a poznat je po važnoj ulozi na dvoru kao savjetnik [[Ivan II., kralj Kastilje|Ivana II., kralja Kastilje]].

Sa svojom prvom suprugom, čije je ime bilo [[Marina Fernández de Córdoba|Marina]], Fadrique je imao kćer [[Ivana Enríquez|Ivanu]], preko koje je bio djed [[Kraljevina Aragonija|aragonskoga]] [[Ferdinand II. Aragonski|kralja Ferdinanda II.]]

[[Ivan II., kralj Kastilje|Ivan II. Kastiljski]] preminuo je 20. srpnja 1454. godine, a naslijedio ga je sin Henrik IV.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Martín |first1=José-Luis |title=Enrique IV de Castilla : Rey de Navarra, Príncipe de Cataluña |date=2002 |publisher=Nerea |location=Hondarribia |isbn=84-89569-82-7|oclc=52644522}}&lt;/ref&gt; Fadrique je nastavio imati ulogu na dvoru. Prije nego što je postao kralj, Henrik se oženio [[Blanka II. Navarska|Blankom Navarskom]], a Fadrique je bio kum.

Fadriqueova druga supruga bila je Terezija Fernández, s kojom je Fadrique imao djecu:
*Alfonsa
*Petra 
*Henrika 
*Franju
*Mariju
*Leonoru
*Ines
*Aldonzu
*Blanku  
== Izvori ==
{{izvori}}</text>
      <sha1>8wat0ll2h94pb0etg97exk2pkrtfymh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479508</id>
      <parentid>7479507</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:19:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Španjolsko plemstvo|Španjolsko plemstvo]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7479508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1477" sha1="ntc60w2r1u3o34iwluxv2tn1oop6w4s" xml:space="preserve">'''Fadrique Enríquez de Mendoza''' (1390. – 23. prosinca 1473.) bio je kastiljski plemić, admiral Kastilje te gospodar Medine del Rioseca.

Fadriqueov je otac bio [[Alfons Enríquez]], prvi admiral Kastilje te unuk [[Alfons XI., kralj Kastilje|Alfonsa XI. Kastiljskog]]. Obitelj Enríquez posjedovala je mnogo zemlje u Kastilji – nakon očeve smrti, Fadrique je naslijedio mnoga imanja i titule, a poznat je po važnoj ulozi na dvoru kao savjetnik [[Ivan II., kralj Kastilje|Ivana II., kralja Kastilje]].

Sa svojom prvom suprugom, čije je ime bilo [[Marina Fernández de Córdoba|Marina]], Fadrique je imao kćer [[Ivana Enríquez|Ivanu]], preko koje je bio djed [[Kraljevina Aragonija|aragonskoga]] [[Ferdinand II. Aragonski|kralja Ferdinanda II.]]

[[Ivan II., kralj Kastilje|Ivan II. Kastiljski]] preminuo je 20. srpnja 1454. godine, a naslijedio ga je sin Henrik IV.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Martín |first1=José-Luis |title=Enrique IV de Castilla : Rey de Navarra, Príncipe de Cataluña |date=2002 |publisher=Nerea |location=Hondarribia |isbn=84-89569-82-7|oclc=52644522}}&lt;/ref&gt; Fadrique je nastavio imati ulogu na dvoru. Prije nego što je postao kralj, Henrik se oženio [[Blanka II. Navarska|Blankom Navarskom]], a Fadrique je bio kum.

Fadriqueova druga supruga bila je Terezija Fernández, s kojom je Fadrique imao djecu:
*Alfonsa
*Petra 
*Henrika 
*Franju
*Mariju
*Leonoru
*Ines
*Aldonzu
*Blanku  
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Španjolsko plemstvo]]</text>
      <sha1>ntc60w2r1u3o34iwluxv2tn1oop6w4s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7479510</id>
      <parentid>7479508</parentid>
      <timestamp>2026-06-13T10:28:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Mychele Trempetich</username>
        <id>47215</id>
      </contributor>
      <origin>7479510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1573" sha1="e0m74m68eqfcv3z9qwj1lw0lhnxxmzx" xml:space="preserve">'''Fadrique Enríquez de Mendoza''' (1390. – 23. prosinca 1473.) bio je kastiljski plemić, admiral Kastilje te gospodar Medine del Rioseca.

Fadriqueov je otac bio [[Alfons Enríquez]], prvi admiral Kastilje te unuk [[Alfons XI., kralj Kastilje|Alfonsa XI. Kastiljskog]]. Obitelj Enríquez posjedovala je mnogo zemlje u Kastilji – nakon očeve smrti, Fadrique je naslijedio mnoga imanja i titule, a poznat je po važnoj ulozi na dvoru kao savjetnik [[Ivan II., kralj Kastilje|Ivana II., kralja Kastilje]].

Sa svojom prvom suprugom, čije je ime bilo [[Marina Fernández de Córdoba|Marina]], Fadrique je imao kćer [[Ivana Enríquez|Ivanu]], preko koje je bio djed [[Kraljevina Aragonija|aragonskoga]] [[Ferdinand II. Aragonski|kralja Ferdinanda II.]]

[[Ivan II., kralj Kastilje|Ivan II. Kastiljski]] preminuo je 20. srpnja 1454. godine, a naslijedio ga je sin Henrik IV.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Martín |first1=José-Luis |title=Enrique IV de Castilla : Rey de Navarra, Príncipe de Cataluña |date=2002 |publisher=Nerea |location=Hondarribia |isbn=84-89569-82-7|oclc=52644522}}&lt;/ref&gt; Fadrique je nastavio imati ulogu na dvoru. Prije nego što je postao kralj, Henrik se oženio [[Blanka II. Navarska|Blankom Navarskom]], a Fadrique je bio kum.
[[Datoteka:Juana Enríquez.jpg|98px|mini|Fadriqueova kći Ivana, kraljica Aragonije i Sicilije]]
Fadriqueova druga supruga bila je Terezija Fernández, s kojom je Fadrique imao djecu:
*Alfonsa
*Petra 
*Henrika 
*Franju
*Mariju
*Leonoru
*Ines
*Aldonzu
*Blanku  
== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Španjolsko plemstvo]]</text>
      <sha1>e0m74m68eqfcv3z9qwj1lw0lhnxxmzx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:0Lib0Ref</title>
    <ns>2</ns>
    <id>813589</id>
    <revision>
      <id>7479514</id>
      <timestamp>2026-06-13T10:43:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>نوفاك اتشمان</username>
        <id>32162</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{čarapko|Wikinger}}«.</comment>
      <origin>7479514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21" sha1="qjmczwonznsk6p6yh32kiknugtlz6km" xml:space="preserve">{{čarapko|Wikinger}}</text>
      <sha1>qjmczwonznsk6p6yh32kiknugtlz6km</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MikroRNK</title>
    <ns>0</ns>
    <id>813590</id>
    <redirect title="MikroRNA" />
    <revision>
      <id>7479533</id>
      <timestamp>2026-06-13T11:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Lajoswinkler</username>
        <id>219220</id>
      </contributor>
      <comment>Lajoswinkler premješta stranicu [[MikroRNK]] na [[MikroRNA]]: Uobičajen naziv ([[WP:UN]])</comment>
      <origin>7479533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="24" sha1="bumzvjz3tpsdqkgeq08igmwh1es0wc6" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[MikroRNA]]</text>
      <sha1>bumzvjz3tpsdqkgeq08igmwh1es0wc6</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>