Wikicitat
hrwikiquote
https://hr.wikiquote.org/wiki/Glavna_stranica
MediaWiki 1.46.0-wmf.23
first-letter
Mediji
Posebno
Razgovor
Suradnik
Razgovor sa suradnikom
Wikicitat
Razgovor Wikicitat
Datoteka
Razgovor o datoteci
MediaWiki
MediaWiki razgovor
Predložak
Razgovor o predlošku
Pomoć
Razgovor o pomoći
Kategorija
Razgovor o kategoriji
TimedText
TimedText talk
Modul
Razgovor o modulu
Event
Event talk
O za osvetu (2005.)
0
2759
33558
20525
2026-04-12T13:21:34Z
Antimuonium
5765
Tag correction
33558
wikitext
text/x-wiki
{{Film-info
|naslov = O za osvetu
|atributi = britansko-američki akcijski triler
|godina = 2005.
|kratki_opis = prema istoimenom stripu [[w:Alan Moore|Alana Moorea]] i [[w:David Lloyd|Davida Lloyda]]. Radnja je smještena u distopijskoj budućnosti UK-a gdje tajanstveni anarhist V radi na svrgavanju represivne fašističke vlade, temeljito šteteći ljudima s kojima se sukobljava
|redatelj1 = James McTeigue
|scenarist1 = Andy Wachowski
|scenarist2 = Larry Wachowski
|slogan = Ljudi se ne bi trebali bojati svojih vlada. Vlade bi se trebale bojati svojih ljudi.
}}
== Likovi ==
===V===
* "[[Ljudi]] se ne bi trebali bojati svojih vlada. Vlade bi se trebale bojati svojih ljudi."
** Ovdje se parafrazira [[John Basil Barnhill]] (taj se citat često ''pogrešno'' pripisuje Thomasu Jeffersonu): "Gdje se ljudi boje vlade, imate tiraniju. Gdje se vlada boji ljudi, imate slobodu."
* "Dobra večer, Londone. Dopustite mi da se ponajprije ispričam zbog ovog prekida. I ja, kao mnogi od vas, cijenim [[udobnost]] svakodnevne rutine – sigurnost poznatog, mirnoću ponavljanja. Uživam u njima koliko i svaki drugi momak. Ali u duhu komemoracije treba lijepim blagdanima obilježiti one važne događaje iz prošlosti, obično udružene s nečijom [[smrt]]i ili krajem neke odvratne krvave borbe. Mislio sam da bismo mogli obilježiti ovaj peti studenog, dan kojeg se nažalost više nitko ne sjeća, tako da odvojimo malo [[vrijeme|vremena]] od naših svakodnevnih života te sjednemo i porazgovaramo. Naravno, postoje oni koji ne žele da govorimo. Mislim da se upravo sada izvikuju zapovijedi na telefone pa će naoružani ljudi uskoro biti na putu ovamo. <br/>Zašto? Pendreci se mogu koristiti umjesto razgovora, ali riječi će uvijek zadržati svoju moć. Riječi nude sredstva značenju, a za one koji će slušati, objavu istine. A istina je da nešto nije u redu s ovom zemljom, nije li? <br /> Okrutnost i nepravda, netrpeljivost i ugnjetavanje. Tamo gdje ste nekada imali pravo davati primjedbe, razmišljati i govoriti kako ste smatrali da je dobro, sada imate [[cenzura|cenzore]] i sustave nadziranja koji iznuđuju vaš pristanak i zahtjevaju vašu pokornost. Kako je do ovoga došlo? Koga kriviti? Neki su sigurno odgovorniji od drugih, stoga će morati snositi tu odgovornost, ali ako ćemo govoriti [[istina|istinu]], tražite li krivca samo trebate pogledati u ogledalo. <br/>Znam zašto ste to učinili. Znam da ste se bojali. Tko ne bi? [[Rat]], užas, pošasti. Postojao je mali milijun problema koji su se urotili da bi iskvarili vaš um i ukrali vam zdrav razum. [[Strah]] je uzeo najbolje od vas pa ste, u svojoj panici, okrenuli se prema sadašnjem Visokom kancelaru, Adamu Sutleru. Obećao vam je red, obećao vam je mir, a sve što je tražio zauzvrat bio je vaš tihi, poslušni pristanak. Prošle noći priveo sam tu šutnju kraju. Prošle noći uništio sam Old Bailey, da bih vas podsjetio na ono što je u ovoj zemlji zaboravljeno. Prije više od 400 godina jedan veliki građanin želio je urezati u naše pamćenje peti studenog. Njegova nada bila je da podsjeti svijet da su poštenje, pravda i [[sloboda]] više od riječi, da su one perspektive. <br/> Pa ako ništa niste vidjeli, ako su vam zločini ove vlade ostali nepoznati, onda predlažem da dopustite petom studenome da prođe neobilježen. Ali ako vidite ono što ja vidim, ako osjećate ono što ja osjećam, ako ćete tražiti ono što ja tražim, onda vas molim da stojite uz mene za godinu dana, pred vratima Parlamenta, pa ćemo im zajedno dati peti studenoga koji nikada neće biti zaboravljen."
* "[[Strah]] je postao konačno oružje ove vlade."
* "Iza ove maske postoji nešto više od mesa. Iza ove maske postoji nešto više od krvi. Iza ove maske je ideja, gospodine Creedy, a ideje su otporne na metke."
== Dijalozi ==
:'''V''': I uvjeravam vas, ne želim vam nauditi.
:'''Evey''': Tko si ti?
:'''V''': Tko? Tko je forma koja slijedi funkciju od ''što'', i ono što sam ja je čovjek pod maskom.
:'''Evey''': Pa to mogu vidjeti.
:'''V''': Naravno da možete. Nisam sumnjao u vaše mogućnosti zapažanja, samo zamjećujem paradoks propitivanja maskiranog čovjeka tko je on.
:'''Evey''': Oh, točno.
:'''V''': No u ovoj najdobroznačnijoj od noćî, dopustite namjesto uobičajenijeg nadimka predložiti karakter ove Dramatis persona. Voilà! ''[''dramatis persona'', lat.: "lik u drami"]'' <!-- Što se tiče ovog dijaloga, namjerno su upotrijebljene zastarjelice i drugi stilski obilježeni oblici jer je i izvornik takav. Siiđa mi se kako je ispalo :D -->
{{crta}}
:'''Evey''': [čitajući natpis na ogledalu] Vi Veri Veniversum Vivus Vici ...
:'''V''': ′Snagom istine ja, živeći, pokorih svijet′.
:'''Evey''': Osobni moto?
:'''V''': Iz ''[[Faust]]a''.
:'''Evey''': To je o pokušaju varanja vraga, nije li?
:'''V''': Jeste.
== Slogani ==
* "Ljudi se ne bi trebali bojati svojih vlada. Vlade bi se trebale bojati svojih ljudi."
==Uloge==
* [[w:Natalie Portman|Natalie Portman]] - Evey Hammond
* [[w:Hugo Weaving|Hugo Weaving]] - V
* [[w:Stephen Rea|Stephen Rea]] - Eric Finch
* [[w:Stephen Fry|Stephen Fry]] - Gordon Deitrich
* [[w:John Hurt|John Hurt]] - Adam Sutler
== Vanjske poveznice ==
{{wikipedija|O za osvetu (2005)|O za osvetu}}
* [http://vforvendetta.warnerbros.com/ Službena stranica]
* {{imdb naslov|0434409|O za osvetu}}
[[Kategorija:Film]]
2zoigs4gjpaoeyiqewfoor6f270gyec
Oscar Wilde
0
2829
33559
33480
2026-04-12T21:41:45Z
Šaholjubac
4596
/* Nenaveden izvor */
33559
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|mini|desno|250px|'''Oscar Wilde''']]
[[Slika:Northumberland House by Canaletto (1752).JPG|mini|desno|250px|'''"Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda"''']]
[[Slika:El Tres de Mayo, by Francisco de Goya, from Prado thin black margin.jpg|mini|desno|250px|'''"Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog čovjeka ili naroda"''']]
[[Slika:Caspar David Friedrich - Wanderer above the sea of fog.jpg|mini|desno|250px|'''"Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše"''']]
'''[[w:Oscar Wilde|Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde]]''' (Dublin, 16. listopada 1854. - Pariz, 30. studenog 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.
== Citati iz književnih djela ==
'''''Slika Doriana Graya (1891.)'''''
'''Uvodna riječ'''
* "Umjetnik je stvaralac lijepoga.<br>Cilj je [[umjetnost]]i otkriti sebe, a pritajiti umjetnika."
* "Kritičar je [[čovjek]] kojemu uspijeva dojam lijepog izraziti u nekom drugom obliku ili oblikovati pomoću neke nove materije. Najviši i najniži oblik kritike jest neka vrsta autobiografije."
* "Tko u lijepome nalazi ružan smisao, poročan je i bez ljupkosti. To je mana.<br>Tko u lijepome nalazi lijep smisao, profinjen je. Za takva čovjeka još ima nade.<br>Među izabrane spadaju oni koji u lijepim stvarima vide samo Ljepotu."
* "Nema moralnih ili nemoralnih knjiga. [[Knjige]] su napisane dobro ili loše. To je sve."
* "Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema realizmu jest bijes kojim kipti Caliban kad gleda svoj nakazni lik u ogledalu.<br>Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema romantici jest bijes što ga osjeća Caliban kad u ogledalu ne vidi svog lika."
* "Moralni život [[čovjek]]ov pruža umjetniku glavnu građu, ali moral [[umjetnost]]i u biti je savršena uporaba nesavršenih sredstava."
* "Umjetnik nikad ne želi ništa dokazivati. A čak se i [[istina|istine]] mogu dokazati."
* "Umjetnik nema nikakvih etičkih naklonosti. Etička naklonost u umjetnika znači neoprostiv manirizam."
* "U umjetnika nema morbidnosti. Umjetnik može izraziti sve."
* "[[Misao]] i jezik umjetnikovo su oruđe. Poroci i vrline umjetnikova su građa."
* "Sa stajališta oblika, obrazac za sve umjetnosti glazbenikovo je umijeće. Sa stajališta osjećaja, obrazac je glumčeva vještina."
* "Sva je umjetnost površina i simbol u isti mah.<br>Umjetnik koji ruje ispod površine, čini to na vlastitu odgovornost.<br>Tko između redaka pronalazi simbole, čini to na vlastitu odgovornost.<br>U umjetnosti se zapravo ogleda promatrač, a ne [[život]].<br>Oprečni stavovi o nekom umjetničkom djelu dokazuju njegovu novost, raznolikost i životnost."
* "Nesuglasje kritičara dokazuje da je umjetnik u suglasnosti sa samim sobom."
* "Možemo oprostiti [[čovjek]]u kad stvara nešto korisno za sve dok se sam ne počne diviti svome djelu. Jedino opravdanje za čovjeka koji stvara nešto beskorisno jest u tome što se neizmjerno divi svome djelu.<br>Sva je [[umjetnost]] sasvim beskorisna."
'''Glava I.'''
* "Vi ste slikari doista pravi čudaci! Činite sve kako biste došli na glas. I čim steknete slavu, odmah je odbacujete. (...) Na svijetu postoji samo jedna stvar koja je vama gora od toga da svatko o vama govori, a to je kad o vama ne govori nitko."
* "[[Ljepota]] - istinska ljepota - prestaje gdje produhovljeni izraz počinje. Duh je sam po sebi neka vrsta prekomjernosti te uništava sklad svačijeg lica. U času kad čovjek sjedne i počne razmišljati, on vam se sav preobrazi u nos ili čelo ili u kakvu drugu grdobu. Ta pogledajte samo intelektualce koji su imali uspjeha u svojoj profesiji. Oni su izrazito ružni! Dakako, izuzevši one u crkvi. No u crkvi, dabome, ne misle. Biskup s osamdeset godina i dalje govori ono isto što mu rekoše neka govori dok je bio osamnaestogodišnji mladić, i razumije se, uslijed toga uvijek izgleda upravo dražesno."
* "I najobičnija stvar ima svoju draž ako je krijemo pred drugima."
* "Svaki portret što je slikan s osjećajem, slika je samog umjetnika, a ne njegova modela. Osoba koju slika prikazuje, samo je - slučajnost, povod. Slikar ne otkriva u šarenilu boja tu osobu nego - sebe."
* "Savjest i kukavičluk zapravo su jedno te isto."
* "Smijeh i nije baš tako loš početak prijateljstva, a svakako je njegov najbolji svršetak."
* "Za [[prijateljstvo|prijatelje]] biram lijepe [[ljudi|ljude]], za znance - dobronamjerne, a za neprijatelje - [[mudrst|mudre]]. [[Čovjek]] mora biti oprezan i preoprezan kada bira svoje neprijatelje."
* "Ako pravom Englezu priopćimo neku misao - a to je uvijek preuranjeno i opasno - njemu ni u snu ne pada na um razmišljati je li ta ideja dobra ili loša. Za nj je samo važno vjeruje li sam subesjednik ili ne vjeruje u to što je rekao. Međutim, vrijednost neke misli nema ama baš nikakve veze s [[poštenje]]m onoga koji ju je izrazio. I doista, sva je prilika da će ta ideja biti duhovitija što je neiskreniji čovjek koji ju je izrekao jer u tom slučaju ona neće poprimiti ništa od njegovih potreba, želja i predrasuda."
* "Meni su ljudi uvijek miliji od načela, a najmiliji na svijetu su mi ljudi bez ikakvih načela."
* "Pjesnici znaju da strast pogoduje uspješnosti njihovih [[knjige|knjiga]]. Slomljeno srce danas samo pomaže da neka knjiga doživi po nekoliko izdanja."
* "Umjetnik treba stvarati lijepa djela, ali u njih ne bi smio staviti ništa iz svojeg [[život]]a. Živimo u vremenu kada se ljudi odnose prema umjetnosti kao da je ona sredstvo za iznošenje životopisa."
* "Prepiru se samo intelektualne ništice."
* "Genij nadživljuje Ljepotu. To objašnjava i naš uporni trud za pretjeranom obrazovanošću. U svojoj divljoj borbi za opstanak mi žudimo za nečim trajnim, pretrpavajući mozak tricama i činjenicama, a sve u ludoj nadi da ćemo tako sačuvati svoje mjesto u životu. Potpuno informiran - to je ideal naših dana. Ali mozak toga savršeno informiranoga čovjeka nešto je užasno. Taj je mozak nalik na staretinarnicu, nagruvanu prašnjavim čudovišnim stvarima, kojima cijena daleko nadmašuje njihovu stvarnu vrijednost."
* "Pripadnici bilo koje društvene klase vole pričati i pripovijedati o važnosti baš onih vrlina čije izvršavanje nema nikakve veze s njihovim životom. Bogat čovjek rado će se raspričati o potrebi štednje, a dokoni padaju u vatru rječito brbljajući o dostojanstvu ljudskoga roda."
'''Glava II.'''
* "Utjecati na nekoga isto je što i udahnuti svoju dušu nekom drugom čovjeku. Taj onda više nema svojih misli, ne izgara više od svojih urođenih strasti. Njegove vrline prestaju biti njegove. Njegovi su grijesi - ako grijesi uopće postoje - samo neka vrsta pozajmice. On postaje odjekom neke tuđe svirke, glumi ulogu koja nije pisana za nj."
* "Svrha je [[život]]a samorazvoj. Izraziti savršeno svoju osobnost - to je životni zadatak svakoga od nas."
* "Samoodricanje, koje rastače naš život, tragičan je preostatak onog samosakaćenja u divljaka. Stiže nas kazna i mi ispaštamo za svoja odricanja. Svaki poriv što ga prigušujemo klija i dalje u nama, klija i truje nas."
* "Jedini način prevladavanja iskušenja jest da mu se prepustimo. Odupreš li se iskušenju, duša ti se razboli od čežnje za ispunjenjem koje je ona sama sebi uskratila, žudeći za onim što su čudovišni zakoni izopačili i učinili protuzakonitim. Netko reče da se velika svjetska zbivanja odvijaju u mozgu. U mozgu, i samo u mozgu, događaju se i sva velika sagrješenja svijeta."
* "Jedna od velikih tajni našega bivstvovanja: izliječiti dušu pomoću čula, a čula pomoću duše."
* "Ljepota je samo drugi oblik Genijalnosti - savršenija, svakako, od Genijalnosti jer joj ne trebaju nikakva objašnjenja."
* "Samo plitki ljudi ne sude po vanjštini. Istinska tajna svijeta jest ono vidljivo, a ne nevidljivo."
* "Zanosi koji snažno biju u žilama dvadesetogodišnjaka gube se i tihnu. Udovi nam klonu, čula otupe. Ljudi se izopače u nakazne lutke, muče ih [[sjećanje|sjećanja]] na strasti pred kojima su nekoć ustrašeno bježali, sjećanja na divna iskušenja davno prošlih dana, kojima se nisu imali odvažnosti prepustiti."
* "Uvijek! Odvratne li riječi. Trnem sav kad je čujem. A [[žene]] je tako vole. One ubijaju svaku romantičnost, nastojeći da ona vječno potraje. A osim toga, ta je riječ tako beznačajna. Jedina je razlika između ljubavnog hira i ljubavi do groba što ljubavni hir traje malo dulje."
* "[[Ljubomora]]n sam na svaku stvar kojoj ljepota ne umire. Ljubomoran sam na svoj portret što ste ga vi naslikali. Zašto da slika zadrži sve ono što ja neminovno moram izgubiti? Svaki časak koji mine, meni nešto oduzima, a slici nešto daje. O, kad bi bar bilo obratno! Da se slika mijenja, a ja da ostanem neizmjenjen, kakav sam sada!"
* "Tko li je ono rekao da je čovjek razumna [[životinje|životinja]]? To je najnesmotrenija definicija koja je ikad bila izrečena. Čovjek je sve, samo ne [[razum]]an."
* "Ljudi danas prave toliko vike nizašto, a sve u ime nekakve vjernosti! A zapravo je ta toliko razvikana vjernost i u samoj ljubavi tek pitanje fiziološke naravi. Ona nema nikakve veze s našom voljom. Mladi bi ljudi voljeli biti vjerni, a nisu, dok bi stariji rado varali svoje žene, a ne mogu: i to je sve što bi se moglo reći o vjernosti."
'''Glava III.'''
* "Samo oni koji plaćaju svoje račune traže novaca."
* "Ja mogu podnijeti sirovu snagu, ali mi je sirovi um nepodnošljiv. Uvijek mi se čini kao da je nekako nepošteno kad se čovjek njime služi. Njime zadaje niski udarac intelektu."
* "Put do istine vodi preko paradoksa. Da bismo upoznali Zbilju, moramo je vidjeti kako pleše po pelivanskom konopcu. Kad Istine postanu akrobati, onda tek možemo suditi o njima."
* "Prednost osjećaja u tome je što nas vode na stranputicu, dok [[znanost]] ima prednost jer nema nikakve veze s osjećajnošću."
* "Danas gotovo svi ljudi umiru od neke vrste latentnog zdravog razuma, pa tek kad je već prekasno, otkriju da se jedino zbog svojih grijeha nikad ne kaju."
* "Toliko volim čitati [[knjige]] da ih ne marim pisati. (...) No, u Engleskoj nema čitalačke publike ni za što osim za novine, molitvenike i leksikone."
'''Glava IV.'''
* "Wagnerova mi je glazba milija od svake druge. Tako je bučna, pa mirne duše možemo razgovarati a da nas drugi ne čuju."
* "Muškarci se žene jer su umorni; a djevojke se udaju jer su radoznale; ali oboje se razočaraju."
* "Genijalnih žena nema. Žene su tek dekorativni spol. One nikada nemaju što reći, ali to kažu dražesno. Žene predstavljaju pobjedu materije nad duhom, baš kao što muškarci predstavljaju pobjedu duha nad moralom."
* "Postoje samo dvije vrste žena: nenašminkane i našminkane. Nenašminkane su žene od velike koristi."
* "''La grande passion'' povlastica je dokonih ljudi. To je jedino za što je besposličarska klasa neke zemlje sposobna." (La grande passion = velika strast/ljubav)
* "Ljudi koji ljube svega jedanput u životu, zapravo su baš plitki i površni. To što oni nazivaju svojim poštenjem i svojom vjernošću, za me je učmalost uslijed navike ili pomanjkanja mašte. U osjećajnom životu vjernost je ono isto što i rigidnost u duhovnom životu - jednostavno priznanje neuspjeha."
* "Jedino su svetinje toliko vrijedne da čovjek za njima posegne."
* "Zaljubljen čovjek isprva obmanjuje sebe, a kad priči dođe kraj, onda obmanjuje i druge. I to onda ljudi zovu romansom."
* "Većina ljudi pada pod stečaj jer suviše investiraju u životnu prozu. No upropastiti se zbog poezije, to je doista velika čast."
* "Ljudi vole davati ono što je njima samima prijeko potrebno. Za mene je to - bezdan darežljivosti."
* "Od svih umjetnika što sam ih ikad poznavao samo su loši umjetnici bili osobno zanimljivi i privlačni. Dobri umjetnici žive samo u svojim djelima te su prema tome kao ljudi savršeno nezanimljivi. Velik pjesnik, istinski velik pjesnik, u običnom životu nema ni trunke poetičnosti. Ali loši pjesnici očaravaju čovjeka svojom osobom. Što slabiji stihovi, to šarmantniji pjesnici."
* "Sama činjenica da je netko izdao zbirku osrednjih soneta, čini ga neodoljivim. On svagdašnjicu pretvara u pjesme koje ne umije napisati. Drugi opet pišu pjesme što ih u životu ne mogu ostvariti."
* "Obični smrtnici moraju čekati da im život razotkrije svoje tajne i samo je malobrojnim izabranicima suđeno otkriti ih još prije nego se veo podigne. Ponekad to biva pod utjecajem umjetnosti, a osobito one vrste književnosti koja neposredno opisuje strasti i duševna zbivanja. Ali ponekad preuzima tu ulogu neka složena ličnost, pa obavlja funkciju umjetnosti, postaje pravo umjetničko djelo jer i Život ima svoja remek-djela, baš kao i pjesništvo ili kiparstvo ili slikarstvo."
* "Duša može biti prožeta animalizmom, ali ima i trenutaka kad se tijelo uzvine do produhovljenosti."
* "Sami sebe ne razumijemo nikad, a druge tek sasvim rijetko."
* "Iskustvo nema nikakve etičke vrijednosti. Ono je puko ime što ga ljudi nadijevaju svojim zabludama."
* "Iskustvo nema nikakve pokretne sile. Kao ni [[savjest]], tako ni iskustvo nije nikakav aktivni uzročnik. Ono nam samo uistinu dokazuje da će nam budućnost biti isto što i prošlost ta da ćemo grijeh što smo ga jednom počinili s odvratnošću, poslije opet počiniti, i to često s uživanjem."
* "Upravo one strasti o čijem se porijeklu obmanjujemo, imaju najveću vlast nad nama, kao što su u nama najslabiji baš oni porivi za koje nam se čini da ih posve razumijemo."
'''Glava V.'''
* "Ljubiti znači nadmašiti sama sebe."
* "Gledati ga znači obožavati ga, poznavati ga znači vjerovati mu."
* "[[Djeca]] isprva vole svoje roditelje; kad narastu, ona im sude; a ponekad i praštaju."
'''Glava VI.'''
* "Prestao sam bilo što odobravati ili kuditi. To bi značilo zauzeti pogrešan i smiješan stav prema [[život]]u. Nismo mi na svijetu zato da bismo se razmetali svojim moralnim predrasudama."
* "Kad me neka osoba privlači, ona me očarava izražavanjem svoje ličnosti, ma kakav taj izražaj bio."
* "Najbitniji je nedostatak braka u tome što postajemo nesebični. A nesebični su ljudi uvijek bezbojni. Nedostaje im individualnosti. Pa ipak, ima i takvih naravi koje u braku postaju kompliciranije. Sačuvavši svoju sebičnost, oni će joj dodati još mnogo drugih egoizama."
* "Razlog što svi mi rado mislimo o drugima samo najbolje jest taj, što se svatko [[strah|boji]] samoga sebe. Podloga svakom optimizmu jest puki strah."
* "Smatramo da smo plemeniti jer pripisujemo svojim bližnjima one vrline od kojih bismo mogli imati neke koristi."
* "Uništen je samo onaj život čiji je razvoj spriječen. "
* "Želite li razoriti nečiju ličnost, tog čovjeka trebate samo popravljati."
* "Kad smo sretni, uvijek smo dobri, ali kad smo dobri, nismo uvijek sretni."
* "Biti [[dobrota|dobar]] znači biti u skladu sa samim sobom. Nesklad vlada tamo gdje je čovjek prisiljen biti u skladu s drugima."
* "Najveća je tragedija sirotinje u tome što nema ničega osim odricanja. Lijepi su grijesi, poput svih lijepih stvari, povlastica bogatih."
* "Nijedan se kultiviran čovjek ne kaje za bilo koji užitak, dok nekultivirani ljudi ne znaju što znači uživati."
'''Glava VII.'''
* "I Ljubav i Umjetnost su reproduktivni oblici."
* "Postoje samo dvije vrste privlačnih ljudi: jedni koji znaju apsolutno sve i drugi koji ne znaju apsolutno ništa."
* "Tajna vječne mladosti jest u tome da se nikad ne podajemo čuvstvima koja nam ne prijaju."
'''Glava VIII.'''
* "S ljudima do kojih nam nije stalo, nije teško biti ljubazan."
* "Žene su dražesna umjetna stvorenja, ali za [[umjetnost]] nemaju nikakva smisla."
* "Mi živimo u doba kad ljudi previše čitaju da bi bili mudri i suviše razmišljaju da bi bili lijepi."
'''Glava XV.'''
* "Kad se žena po drugi put udaje, ona to čini samo zato što joj je prvi muž bio odvratan. A kad se muškarac po drugi puta oženi, to je stoga što je obožavao svoju prvu ženu. Žene kušaju svoju sreću, a muškarci je stavljaju na kocku."
* "Žene nas vole zbog naših mana. Ako ih imamo u dovoljnoj mjeri, sve nam praštaju, čak i našu duhovitost."
* "Muškarac može biti sretan sa svakom ženom, sve dok je ne zavoli."
* "Volim muškarce koji imaju budućnost i žene koje imaju prošlost."
* "Umjerenost je kobna stvar. ''Dovoljno'', to je kao običan objed. Samo je ''više nego dovoljno'' prava gozba."
'''Glava XVI.'''
* "Ljudski je [[život]] suviše kratak a da bi si naprtio i teret tuđih grijeha. Svatko živi svojim životom i za to plaća svoju cijenu. Nesreća je samo u tome što je za jednu jedinu pogrešku trebalo plaćati tako često. (...) Sudbina nikada ne privodi kraju račune što ih ima s čovjekom."
'''Glava XVII.'''
* "- A Umjetnost? - upita vojvotkinja.<br> - To je bolest. <br> - [[Ljubav]]? <br> - Iluzija. <br> - Religija? <br> - Moderan nadomjestak [[vjera|vjere]]. <br> - Vi ste skeptik. <br> - Nipošto! Skepticizam je početak Vjerovanja. <br> - Pa što ste? <br> - Definirati znači ograničavati."
* "Svaki naš uspjeh stvara nam nove neprijatelje jer samo prosječni ljudi mogu biti popularni."
* "Romantičnost živi od ponavljanja, a ponavljanje pretvara strastvenu želju u umjetnost."
* "Svaki put kad čovjek voli, njemu je kao da voli prvi put. Kad se zaljubimo u neko novo lice, jedinstvenost se strasti zato ne mijenja; ona nakon toga postaje samo jača. U najboljem slučaju u životu možemo imati samo jedno veliko iskustvo, a tajna je života u što češćem ponavljanju takvih doživljaja."
'''Glava XVIII.'''
* "Jedina strahota na svijetu jest ''ennui''. To je jedini grijeh kojemu nema oproštenja." (ennui = dosada)
* "Žena će očijukati s bilo kime, samo ako ima ljudi koji je pritom promatraju."
* "Nesreća je kad čovjek nešto sigurno zna. Samo neizvjesnost ima svoju draž. U magli su sve stvari ljepše."
'''Glava XIX.'''
* "Na selu je lako biti dobar. Tamo ne prijete nikakva iskušenja. To je razlog što su ljudi koji žive izvan grada, sasvim necivilizirani."
* "Samo su dva puta koja vode do civilizacije: kultura i pokvarenost."
* "Svaki je zločin vulgaran, kao što je i svaka vulgarnost zločin."
* "Zločin pripada isključivo nižim klasama. (...) Zločin je za njih isto što je nama umjetnost, jednostavno sredstvo za postizanje iznimnih uzbuđenja."
* "Stvari koje čovjek smatra pouzdanima, nikad nisu [[istina|istinite]]."
* "A što se tiče [[knjige]] koja truje - toga nema. [[Umjetnost]] nema utjecaja na naša djela. Ona ubija želju za djelovanjem. Ona je na neki divan način jalova. Knjige što ih svijet naziva nemoralnima, jesu one u kojima se ogleda njihova sramota."
'''''The Critic as Artist (1891.)'''''
* "Kad god se [[ljudi]] slažu sa mnom, uvijek osjećam da nisam u pravu."
'''''Lady Windermere's Fan (1892.)'''''
** "Cinik je čovjek koji svemu zna cijenu, a ničemu vrijednost."
** "Svi smo mi u [[Čovjek|provaliji]], samo neki gledaju u pravcu zvijezda."
'''''The Soul of Man Under Socialism (1895.)'''''
** "Nekada davno ljudi su imali sprave za mučenje, sada imaju novinarstvo."
** "Nepokornost, u očima svatkog tko je čitao povijest, je čovjekova stara vrlina. Progres je i napravljen kroz nepokornost, s nepokornošću i pobunom."
'''''De Profundis (1895.)'''''
* "Meni izgleda da gledamo u [[priroda|prirodu]] previše, a živimo s njom premalo."
== Nenaveden izvor ==
* "Bigamija znači imati jednu ženu previše; monogamija je ista stvar."
* "Blagoslovljeni bili oni koji nemaju što [[govor|reći]] pa šute."
* "Gdje nema pretjerivanja nema ni ljubavi; gdje nema ljubavi nema ni razumijevanja."
* "Kad jednoj ljubavi dođe kraj, slabići kukaju, energični smjesta pronađu novu ljubav, a pametni su ju već odavno imali u rezervi."
* "Kad sam bio mlad, vjerovao sam da je [[novac]] najvažnija stvar u životu. Sad kad sam ostario - to znam."
* "Malo [[iskrenost]]i opasna je stvar, a mnogo sasvim kobno."
* "Muškarci uvijek žele biti [[žene|ženina]] prva [[ljubav]]. Žene su u tome profinjenije: žele biti njihova posljednja ljubav."
* "Napokon, šta je moda? S umjetničkog gledišta to je obično izraz ružnoće, toliko nesnošljive da smo prisiljeni mijenjati je svakih šest mjeseci."
* "[[Neprijatelj]]ima treba neprekidno opraštati, jer je upravo to ono što ih najviše ljuti."
* "Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog [[čovjek]]a ili [[narod]]a."
* "Ništa ne može izliječiti [[duša|dušu]] osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti [[razum]] osim duše."
* "Onaj kojemu je sadašnjost samo sadašnjost, ne zna ništa o [[Vrijeme|vremenu]] u kojem živi."
* "Postoje mnoge stvari koje bismo odbacivali, kada se ne bismo bojali da bi ih drugi mogli pokupiti."
* "Razlog što svi volimo da [[misao|mislimo]] tako dobro o drugima je taj što se svi plašimo za sebe."
* "Samo je jedna stvar gora od [[ogovaranje|ogovaranja]] – ne biti ogovaran."
* "Točnost oduzima [[vrijeme]]."
* "Žaliti zbog svojih [[iskustvo|iskustava]] znači zaustaviti vlastiti razvoj."
* "[[Život]] bi se mogao sažeti u pola sata predivnih trenutaka."
* "[[Život]] nikad nije pošten, ali budući da nas je većina nepoštenih – to nam odgovara."
* "Iako treba uvijek proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne treba oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao kopirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti."<ref>[https://www.online-literature.com/wilde/a-critic/41/ A Critic in Pall Mall by Oscar Wilde: Sententiae] Online Literature Network. Pristupljeno 12. travnja 2026.</ref>
== Vanjske poveznice ==
{{wikipedija|Oscar Wilde}}
* [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/o/oscar_wilde.html Citati - brainyquote.com ]
* [http://www.quotationspage.com/quotes/Oscar_Wilde Citati - quotationspage.com ]
[[Kategorija:Irski književnici|Wilde, Oscar]]
pg6fznktlqapare2dog23r9zkhqgtea
33560
33559
2026-04-12T21:42:46Z
Šaholjubac
4596
/* Nenaveden izvor */
33560
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|mini|desno|250px|'''Oscar Wilde''']]
[[Slika:Northumberland House by Canaletto (1752).JPG|mini|desno|250px|'''"Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda"''']]
[[Slika:El Tres de Mayo, by Francisco de Goya, from Prado thin black margin.jpg|mini|desno|250px|'''"Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog čovjeka ili naroda"''']]
[[Slika:Caspar David Friedrich - Wanderer above the sea of fog.jpg|mini|desno|250px|'''"Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše"''']]
'''[[w:Oscar Wilde|Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde]]''' (Dublin, 16. listopada 1854. - Pariz, 30. studenog 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.
== Citati iz književnih djela ==
'''''Slika Doriana Graya (1891.)'''''
'''Uvodna riječ'''
* "Umjetnik je stvaralac lijepoga.<br>Cilj je [[umjetnost]]i otkriti sebe, a pritajiti umjetnika."
* "Kritičar je [[čovjek]] kojemu uspijeva dojam lijepog izraziti u nekom drugom obliku ili oblikovati pomoću neke nove materije. Najviši i najniži oblik kritike jest neka vrsta autobiografije."
* "Tko u lijepome nalazi ružan smisao, poročan je i bez ljupkosti. To je mana.<br>Tko u lijepome nalazi lijep smisao, profinjen je. Za takva čovjeka još ima nade.<br>Među izabrane spadaju oni koji u lijepim stvarima vide samo Ljepotu."
* "Nema moralnih ili nemoralnih knjiga. [[Knjige]] su napisane dobro ili loše. To je sve."
* "Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema realizmu jest bijes kojim kipti Caliban kad gleda svoj nakazni lik u ogledalu.<br>Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema romantici jest bijes što ga osjeća Caliban kad u ogledalu ne vidi svog lika."
* "Moralni život [[čovjek]]ov pruža umjetniku glavnu građu, ali moral [[umjetnost]]i u biti je savršena uporaba nesavršenih sredstava."
* "Umjetnik nikad ne želi ništa dokazivati. A čak se i [[istina|istine]] mogu dokazati."
* "Umjetnik nema nikakvih etičkih naklonosti. Etička naklonost u umjetnika znači neoprostiv manirizam."
* "U umjetnika nema morbidnosti. Umjetnik može izraziti sve."
* "[[Misao]] i jezik umjetnikovo su oruđe. Poroci i vrline umjetnikova su građa."
* "Sa stajališta oblika, obrazac za sve umjetnosti glazbenikovo je umijeće. Sa stajališta osjećaja, obrazac je glumčeva vještina."
* "Sva je umjetnost površina i simbol u isti mah.<br>Umjetnik koji ruje ispod površine, čini to na vlastitu odgovornost.<br>Tko između redaka pronalazi simbole, čini to na vlastitu odgovornost.<br>U umjetnosti se zapravo ogleda promatrač, a ne [[život]].<br>Oprečni stavovi o nekom umjetničkom djelu dokazuju njegovu novost, raznolikost i životnost."
* "Nesuglasje kritičara dokazuje da je umjetnik u suglasnosti sa samim sobom."
* "Možemo oprostiti [[čovjek]]u kad stvara nešto korisno za sve dok se sam ne počne diviti svome djelu. Jedino opravdanje za čovjeka koji stvara nešto beskorisno jest u tome što se neizmjerno divi svome djelu.<br>Sva je [[umjetnost]] sasvim beskorisna."
'''Glava I.'''
* "Vi ste slikari doista pravi čudaci! Činite sve kako biste došli na glas. I čim steknete slavu, odmah je odbacujete. (...) Na svijetu postoji samo jedna stvar koja je vama gora od toga da svatko o vama govori, a to je kad o vama ne govori nitko."
* "[[Ljepota]] - istinska ljepota - prestaje gdje produhovljeni izraz počinje. Duh je sam po sebi neka vrsta prekomjernosti te uništava sklad svačijeg lica. U času kad čovjek sjedne i počne razmišljati, on vam se sav preobrazi u nos ili čelo ili u kakvu drugu grdobu. Ta pogledajte samo intelektualce koji su imali uspjeha u svojoj profesiji. Oni su izrazito ružni! Dakako, izuzevši one u crkvi. No u crkvi, dabome, ne misle. Biskup s osamdeset godina i dalje govori ono isto što mu rekoše neka govori dok je bio osamnaestogodišnji mladić, i razumije se, uslijed toga uvijek izgleda upravo dražesno."
* "I najobičnija stvar ima svoju draž ako je krijemo pred drugima."
* "Svaki portret što je slikan s osjećajem, slika je samog umjetnika, a ne njegova modela. Osoba koju slika prikazuje, samo je - slučajnost, povod. Slikar ne otkriva u šarenilu boja tu osobu nego - sebe."
* "Savjest i kukavičluk zapravo su jedno te isto."
* "Smijeh i nije baš tako loš početak prijateljstva, a svakako je njegov najbolji svršetak."
* "Za [[prijateljstvo|prijatelje]] biram lijepe [[ljudi|ljude]], za znance - dobronamjerne, a za neprijatelje - [[mudrst|mudre]]. [[Čovjek]] mora biti oprezan i preoprezan kada bira svoje neprijatelje."
* "Ako pravom Englezu priopćimo neku misao - a to je uvijek preuranjeno i opasno - njemu ni u snu ne pada na um razmišljati je li ta ideja dobra ili loša. Za nj je samo važno vjeruje li sam subesjednik ili ne vjeruje u to što je rekao. Međutim, vrijednost neke misli nema ama baš nikakve veze s [[poštenje]]m onoga koji ju je izrazio. I doista, sva je prilika da će ta ideja biti duhovitija što je neiskreniji čovjek koji ju je izrekao jer u tom slučaju ona neće poprimiti ništa od njegovih potreba, želja i predrasuda."
* "Meni su ljudi uvijek miliji od načela, a najmiliji na svijetu su mi ljudi bez ikakvih načela."
* "Pjesnici znaju da strast pogoduje uspješnosti njihovih [[knjige|knjiga]]. Slomljeno srce danas samo pomaže da neka knjiga doživi po nekoliko izdanja."
* "Umjetnik treba stvarati lijepa djela, ali u njih ne bi smio staviti ništa iz svojeg [[život]]a. Živimo u vremenu kada se ljudi odnose prema umjetnosti kao da je ona sredstvo za iznošenje životopisa."
* "Prepiru se samo intelektualne ništice."
* "Genij nadživljuje Ljepotu. To objašnjava i naš uporni trud za pretjeranom obrazovanošću. U svojoj divljoj borbi za opstanak mi žudimo za nečim trajnim, pretrpavajući mozak tricama i činjenicama, a sve u ludoj nadi da ćemo tako sačuvati svoje mjesto u životu. Potpuno informiran - to je ideal naših dana. Ali mozak toga savršeno informiranoga čovjeka nešto je užasno. Taj je mozak nalik na staretinarnicu, nagruvanu prašnjavim čudovišnim stvarima, kojima cijena daleko nadmašuje njihovu stvarnu vrijednost."
* "Pripadnici bilo koje društvene klase vole pričati i pripovijedati o važnosti baš onih vrlina čije izvršavanje nema nikakve veze s njihovim životom. Bogat čovjek rado će se raspričati o potrebi štednje, a dokoni padaju u vatru rječito brbljajući o dostojanstvu ljudskoga roda."
'''Glava II.'''
* "Utjecati na nekoga isto je što i udahnuti svoju dušu nekom drugom čovjeku. Taj onda više nema svojih misli, ne izgara više od svojih urođenih strasti. Njegove vrline prestaju biti njegove. Njegovi su grijesi - ako grijesi uopće postoje - samo neka vrsta pozajmice. On postaje odjekom neke tuđe svirke, glumi ulogu koja nije pisana za nj."
* "Svrha je [[život]]a samorazvoj. Izraziti savršeno svoju osobnost - to je životni zadatak svakoga od nas."
* "Samoodricanje, koje rastače naš život, tragičan je preostatak onog samosakaćenja u divljaka. Stiže nas kazna i mi ispaštamo za svoja odricanja. Svaki poriv što ga prigušujemo klija i dalje u nama, klija i truje nas."
* "Jedini način prevladavanja iskušenja jest da mu se prepustimo. Odupreš li se iskušenju, duša ti se razboli od čežnje za ispunjenjem koje je ona sama sebi uskratila, žudeći za onim što su čudovišni zakoni izopačili i učinili protuzakonitim. Netko reče da se velika svjetska zbivanja odvijaju u mozgu. U mozgu, i samo u mozgu, događaju se i sva velika sagrješenja svijeta."
* "Jedna od velikih tajni našega bivstvovanja: izliječiti dušu pomoću čula, a čula pomoću duše."
* "Ljepota je samo drugi oblik Genijalnosti - savršenija, svakako, od Genijalnosti jer joj ne trebaju nikakva objašnjenja."
* "Samo plitki ljudi ne sude po vanjštini. Istinska tajna svijeta jest ono vidljivo, a ne nevidljivo."
* "Zanosi koji snažno biju u žilama dvadesetogodišnjaka gube se i tihnu. Udovi nam klonu, čula otupe. Ljudi se izopače u nakazne lutke, muče ih [[sjećanje|sjećanja]] na strasti pred kojima su nekoć ustrašeno bježali, sjećanja na divna iskušenja davno prošlih dana, kojima se nisu imali odvažnosti prepustiti."
* "Uvijek! Odvratne li riječi. Trnem sav kad je čujem. A [[žene]] je tako vole. One ubijaju svaku romantičnost, nastojeći da ona vječno potraje. A osim toga, ta je riječ tako beznačajna. Jedina je razlika između ljubavnog hira i ljubavi do groba što ljubavni hir traje malo dulje."
* "[[Ljubomora]]n sam na svaku stvar kojoj ljepota ne umire. Ljubomoran sam na svoj portret što ste ga vi naslikali. Zašto da slika zadrži sve ono što ja neminovno moram izgubiti? Svaki časak koji mine, meni nešto oduzima, a slici nešto daje. O, kad bi bar bilo obratno! Da se slika mijenja, a ja da ostanem neizmjenjen, kakav sam sada!"
* "Tko li je ono rekao da je čovjek razumna [[životinje|životinja]]? To je najnesmotrenija definicija koja je ikad bila izrečena. Čovjek je sve, samo ne [[razum]]an."
* "Ljudi danas prave toliko vike nizašto, a sve u ime nekakve vjernosti! A zapravo je ta toliko razvikana vjernost i u samoj ljubavi tek pitanje fiziološke naravi. Ona nema nikakve veze s našom voljom. Mladi bi ljudi voljeli biti vjerni, a nisu, dok bi stariji rado varali svoje žene, a ne mogu: i to je sve što bi se moglo reći o vjernosti."
'''Glava III.'''
* "Samo oni koji plaćaju svoje račune traže novaca."
* "Ja mogu podnijeti sirovu snagu, ali mi je sirovi um nepodnošljiv. Uvijek mi se čini kao da je nekako nepošteno kad se čovjek njime služi. Njime zadaje niski udarac intelektu."
* "Put do istine vodi preko paradoksa. Da bismo upoznali Zbilju, moramo je vidjeti kako pleše po pelivanskom konopcu. Kad Istine postanu akrobati, onda tek možemo suditi o njima."
* "Prednost osjećaja u tome je što nas vode na stranputicu, dok [[znanost]] ima prednost jer nema nikakve veze s osjećajnošću."
* "Danas gotovo svi ljudi umiru od neke vrste latentnog zdravog razuma, pa tek kad je već prekasno, otkriju da se jedino zbog svojih grijeha nikad ne kaju."
* "Toliko volim čitati [[knjige]] da ih ne marim pisati. (...) No, u Engleskoj nema čitalačke publike ni za što osim za novine, molitvenike i leksikone."
'''Glava IV.'''
* "Wagnerova mi je glazba milija od svake druge. Tako je bučna, pa mirne duše možemo razgovarati a da nas drugi ne čuju."
* "Muškarci se žene jer su umorni; a djevojke se udaju jer su radoznale; ali oboje se razočaraju."
* "Genijalnih žena nema. Žene su tek dekorativni spol. One nikada nemaju što reći, ali to kažu dražesno. Žene predstavljaju pobjedu materije nad duhom, baš kao što muškarci predstavljaju pobjedu duha nad moralom."
* "Postoje samo dvije vrste žena: nenašminkane i našminkane. Nenašminkane su žene od velike koristi."
* "''La grande passion'' povlastica je dokonih ljudi. To je jedino za što je besposličarska klasa neke zemlje sposobna." (La grande passion = velika strast/ljubav)
* "Ljudi koji ljube svega jedanput u životu, zapravo su baš plitki i površni. To što oni nazivaju svojim poštenjem i svojom vjernošću, za me je učmalost uslijed navike ili pomanjkanja mašte. U osjećajnom životu vjernost je ono isto što i rigidnost u duhovnom životu - jednostavno priznanje neuspjeha."
* "Jedino su svetinje toliko vrijedne da čovjek za njima posegne."
* "Zaljubljen čovjek isprva obmanjuje sebe, a kad priči dođe kraj, onda obmanjuje i druge. I to onda ljudi zovu romansom."
* "Većina ljudi pada pod stečaj jer suviše investiraju u životnu prozu. No upropastiti se zbog poezije, to je doista velika čast."
* "Ljudi vole davati ono što je njima samima prijeko potrebno. Za mene je to - bezdan darežljivosti."
* "Od svih umjetnika što sam ih ikad poznavao samo su loši umjetnici bili osobno zanimljivi i privlačni. Dobri umjetnici žive samo u svojim djelima te su prema tome kao ljudi savršeno nezanimljivi. Velik pjesnik, istinski velik pjesnik, u običnom životu nema ni trunke poetičnosti. Ali loši pjesnici očaravaju čovjeka svojom osobom. Što slabiji stihovi, to šarmantniji pjesnici."
* "Sama činjenica da je netko izdao zbirku osrednjih soneta, čini ga neodoljivim. On svagdašnjicu pretvara u pjesme koje ne umije napisati. Drugi opet pišu pjesme što ih u životu ne mogu ostvariti."
* "Obični smrtnici moraju čekati da im život razotkrije svoje tajne i samo je malobrojnim izabranicima suđeno otkriti ih još prije nego se veo podigne. Ponekad to biva pod utjecajem umjetnosti, a osobito one vrste književnosti koja neposredno opisuje strasti i duševna zbivanja. Ali ponekad preuzima tu ulogu neka složena ličnost, pa obavlja funkciju umjetnosti, postaje pravo umjetničko djelo jer i Život ima svoja remek-djela, baš kao i pjesništvo ili kiparstvo ili slikarstvo."
* "Duša može biti prožeta animalizmom, ali ima i trenutaka kad se tijelo uzvine do produhovljenosti."
* "Sami sebe ne razumijemo nikad, a druge tek sasvim rijetko."
* "Iskustvo nema nikakve etičke vrijednosti. Ono je puko ime što ga ljudi nadijevaju svojim zabludama."
* "Iskustvo nema nikakve pokretne sile. Kao ni [[savjest]], tako ni iskustvo nije nikakav aktivni uzročnik. Ono nam samo uistinu dokazuje da će nam budućnost biti isto što i prošlost ta da ćemo grijeh što smo ga jednom počinili s odvratnošću, poslije opet počiniti, i to često s uživanjem."
* "Upravo one strasti o čijem se porijeklu obmanjujemo, imaju najveću vlast nad nama, kao što su u nama najslabiji baš oni porivi za koje nam se čini da ih posve razumijemo."
'''Glava V.'''
* "Ljubiti znači nadmašiti sama sebe."
* "Gledati ga znači obožavati ga, poznavati ga znači vjerovati mu."
* "[[Djeca]] isprva vole svoje roditelje; kad narastu, ona im sude; a ponekad i praštaju."
'''Glava VI.'''
* "Prestao sam bilo što odobravati ili kuditi. To bi značilo zauzeti pogrešan i smiješan stav prema [[život]]u. Nismo mi na svijetu zato da bismo se razmetali svojim moralnim predrasudama."
* "Kad me neka osoba privlači, ona me očarava izražavanjem svoje ličnosti, ma kakav taj izražaj bio."
* "Najbitniji je nedostatak braka u tome što postajemo nesebični. A nesebični su ljudi uvijek bezbojni. Nedostaje im individualnosti. Pa ipak, ima i takvih naravi koje u braku postaju kompliciranije. Sačuvavši svoju sebičnost, oni će joj dodati još mnogo drugih egoizama."
* "Razlog što svi mi rado mislimo o drugima samo najbolje jest taj, što se svatko [[strah|boji]] samoga sebe. Podloga svakom optimizmu jest puki strah."
* "Smatramo da smo plemeniti jer pripisujemo svojim bližnjima one vrline od kojih bismo mogli imati neke koristi."
* "Uništen je samo onaj život čiji je razvoj spriječen. "
* "Želite li razoriti nečiju ličnost, tog čovjeka trebate samo popravljati."
* "Kad smo sretni, uvijek smo dobri, ali kad smo dobri, nismo uvijek sretni."
* "Biti [[dobrota|dobar]] znači biti u skladu sa samim sobom. Nesklad vlada tamo gdje je čovjek prisiljen biti u skladu s drugima."
* "Najveća je tragedija sirotinje u tome što nema ničega osim odricanja. Lijepi su grijesi, poput svih lijepih stvari, povlastica bogatih."
* "Nijedan se kultiviran čovjek ne kaje za bilo koji užitak, dok nekultivirani ljudi ne znaju što znači uživati."
'''Glava VII.'''
* "I Ljubav i Umjetnost su reproduktivni oblici."
* "Postoje samo dvije vrste privlačnih ljudi: jedni koji znaju apsolutno sve i drugi koji ne znaju apsolutno ništa."
* "Tajna vječne mladosti jest u tome da se nikad ne podajemo čuvstvima koja nam ne prijaju."
'''Glava VIII.'''
* "S ljudima do kojih nam nije stalo, nije teško biti ljubazan."
* "Žene su dražesna umjetna stvorenja, ali za [[umjetnost]] nemaju nikakva smisla."
* "Mi živimo u doba kad ljudi previše čitaju da bi bili mudri i suviše razmišljaju da bi bili lijepi."
'''Glava XV.'''
* "Kad se žena po drugi put udaje, ona to čini samo zato što joj je prvi muž bio odvratan. A kad se muškarac po drugi puta oženi, to je stoga što je obožavao svoju prvu ženu. Žene kušaju svoju sreću, a muškarci je stavljaju na kocku."
* "Žene nas vole zbog naših mana. Ako ih imamo u dovoljnoj mjeri, sve nam praštaju, čak i našu duhovitost."
* "Muškarac može biti sretan sa svakom ženom, sve dok je ne zavoli."
* "Volim muškarce koji imaju budućnost i žene koje imaju prošlost."
* "Umjerenost je kobna stvar. ''Dovoljno'', to je kao običan objed. Samo je ''više nego dovoljno'' prava gozba."
'''Glava XVI.'''
* "Ljudski je [[život]] suviše kratak a da bi si naprtio i teret tuđih grijeha. Svatko živi svojim životom i za to plaća svoju cijenu. Nesreća je samo u tome što je za jednu jedinu pogrešku trebalo plaćati tako često. (...) Sudbina nikada ne privodi kraju račune što ih ima s čovjekom."
'''Glava XVII.'''
* "- A Umjetnost? - upita vojvotkinja.<br> - To je bolest. <br> - [[Ljubav]]? <br> - Iluzija. <br> - Religija? <br> - Moderan nadomjestak [[vjera|vjere]]. <br> - Vi ste skeptik. <br> - Nipošto! Skepticizam je početak Vjerovanja. <br> - Pa što ste? <br> - Definirati znači ograničavati."
* "Svaki naš uspjeh stvara nam nove neprijatelje jer samo prosječni ljudi mogu biti popularni."
* "Romantičnost živi od ponavljanja, a ponavljanje pretvara strastvenu želju u umjetnost."
* "Svaki put kad čovjek voli, njemu je kao da voli prvi put. Kad se zaljubimo u neko novo lice, jedinstvenost se strasti zato ne mijenja; ona nakon toga postaje samo jača. U najboljem slučaju u životu možemo imati samo jedno veliko iskustvo, a tajna je života u što češćem ponavljanju takvih doživljaja."
'''Glava XVIII.'''
* "Jedina strahota na svijetu jest ''ennui''. To je jedini grijeh kojemu nema oproštenja." (ennui = dosada)
* "Žena će očijukati s bilo kime, samo ako ima ljudi koji je pritom promatraju."
* "Nesreća je kad čovjek nešto sigurno zna. Samo neizvjesnost ima svoju draž. U magli su sve stvari ljepše."
'''Glava XIX.'''
* "Na selu je lako biti dobar. Tamo ne prijete nikakva iskušenja. To je razlog što su ljudi koji žive izvan grada, sasvim necivilizirani."
* "Samo su dva puta koja vode do civilizacije: kultura i pokvarenost."
* "Svaki je zločin vulgaran, kao što je i svaka vulgarnost zločin."
* "Zločin pripada isključivo nižim klasama. (...) Zločin je za njih isto što je nama umjetnost, jednostavno sredstvo za postizanje iznimnih uzbuđenja."
* "Stvari koje čovjek smatra pouzdanima, nikad nisu [[istina|istinite]]."
* "A što se tiče [[knjige]] koja truje - toga nema. [[Umjetnost]] nema utjecaja na naša djela. Ona ubija želju za djelovanjem. Ona je na neki divan način jalova. Knjige što ih svijet naziva nemoralnima, jesu one u kojima se ogleda njihova sramota."
'''''The Critic as Artist (1891.)'''''
* "Kad god se [[ljudi]] slažu sa mnom, uvijek osjećam da nisam u pravu."
'''''Lady Windermere's Fan (1892.)'''''
** "Cinik je čovjek koji svemu zna cijenu, a ničemu vrijednost."
** "Svi smo mi u [[Čovjek|provaliji]], samo neki gledaju u pravcu zvijezda."
'''''The Soul of Man Under Socialism (1895.)'''''
** "Nekada davno ljudi su imali sprave za mučenje, sada imaju novinarstvo."
** "Nepokornost, u očima svatkog tko je čitao povijest, je čovjekova stara vrlina. Progres je i napravljen kroz nepokornost, s nepokornošću i pobunom."
'''''De Profundis (1895.)'''''
* "Meni izgleda da gledamo u [[priroda|prirodu]] previše, a živimo s njom premalo."
== Nenaveden izvor ==
* "Bigamija znači imati jednu ženu previše; monogamija je ista stvar."
* "Blagoslovljeni bili oni koji nemaju što [[govor|reći]] pa šute."
* "Gdje nema pretjerivanja nema ni ljubavi; gdje nema ljubavi nema ni razumijevanja."
* "Kad jednoj ljubavi dođe kraj, slabići kukaju, energični smjesta pronađu novu ljubav, a pametni su ju već odavno imali u rezervi."
* "Kad sam bio mlad, vjerovao sam da je [[novac]] najvažnija stvar u životu. Sad kad sam ostario - to znam."
* "Malo [[iskrenost]]i opasna je stvar, a mnogo sasvim kobno."
* "Muškarci uvijek žele biti [[žene|ženina]] prva [[ljubav]]. Žene su u tome profinjenije: žele biti njihova posljednja ljubav."
* "Napokon, šta je moda? S umjetničkog gledišta to je obično izraz ružnoće, toliko nesnošljive da smo prisiljeni mijenjati je svakih šest mjeseci."
* "[[Neprijatelj]]ima treba neprekidno opraštati, jer je upravo to ono što ih najviše ljuti."
* "Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog [[čovjek]]a ili [[narod]]a."
* "Ništa ne može izliječiti [[duša|dušu]] osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti [[razum]] osim duše."
* "Onaj kojemu je sadašnjost samo sadašnjost, ne zna ništa o [[Vrijeme|vremenu]] u kojem živi."
* "Postoje mnoge stvari koje bismo odbacivali, kada se ne bismo bojali da bi ih drugi mogli pokupiti."
* "Razlog što svi volimo da [[misao|mislimo]] tako dobro o drugima je taj što se svi plašimo za sebe."
* "Samo je jedna stvar gora od [[ogovaranje|ogovaranja]] – ne biti ogovaran."
* "Točnost oduzima [[vrijeme]]."
* "Žaliti zbog svojih [[iskustvo|iskustava]] znači zaustaviti vlastiti razvoj."
* "[[Život]] bi se mogao sažeti u pola sata predivnih trenutaka."
* "[[Život]] nikad nije pošten, ali budući da nas je većina nepoštenih – to nam odgovara."
* "Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne treba oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao kopirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti."<ref>[https://www.online-literature.com/wilde/a-critic/41/ A Critic in Pall Mall by Oscar Wilde: Sententiae] Online Literature Network. Pristupljeno 12. travnja 2026.</ref>
== Vanjske poveznice ==
{{wikipedija|Oscar Wilde}}
* [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/o/oscar_wilde.html Citati - brainyquote.com ]
* [http://www.quotationspage.com/quotes/Oscar_Wilde Citati - quotationspage.com ]
[[Kategorija:Irski književnici|Wilde, Oscar]]
qjnzjyr73v0pbptrv4dvjjl0ivju40s
33561
33560
2026-04-12T21:56:10Z
Šaholjubac
4596
/* Nenaveden izvor */
33561
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|mini|desno|250px|'''Oscar Wilde''']]
[[Slika:Northumberland House by Canaletto (1752).JPG|mini|desno|250px|'''"Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda"''']]
[[Slika:El Tres de Mayo, by Francisco de Goya, from Prado thin black margin.jpg|mini|desno|250px|'''"Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog čovjeka ili naroda"''']]
[[Slika:Caspar David Friedrich - Wanderer above the sea of fog.jpg|mini|desno|250px|'''"Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše"''']]
'''[[w:Oscar Wilde|Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde]]''' (Dublin, 16. listopada 1854. - Pariz, 30. studenog 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.
== Citati iz književnih djela ==
'''''Slika Doriana Graya (1891.)'''''
'''Uvodna riječ'''
* "Umjetnik je stvaralac lijepoga.<br>Cilj je [[umjetnost]]i otkriti sebe, a pritajiti umjetnika."
* "Kritičar je [[čovjek]] kojemu uspijeva dojam lijepog izraziti u nekom drugom obliku ili oblikovati pomoću neke nove materije. Najviši i najniži oblik kritike jest neka vrsta autobiografije."
* "Tko u lijepome nalazi ružan smisao, poročan je i bez ljupkosti. To je mana.<br>Tko u lijepome nalazi lijep smisao, profinjen je. Za takva čovjeka još ima nade.<br>Među izabrane spadaju oni koji u lijepim stvarima vide samo Ljepotu."
* "Nema moralnih ili nemoralnih knjiga. [[Knjige]] su napisane dobro ili loše. To je sve."
* "Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema realizmu jest bijes kojim kipti Caliban kad gleda svoj nakazni lik u ogledalu.<br>Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema romantici jest bijes što ga osjeća Caliban kad u ogledalu ne vidi svog lika."
* "Moralni život [[čovjek]]ov pruža umjetniku glavnu građu, ali moral [[umjetnost]]i u biti je savršena uporaba nesavršenih sredstava."
* "Umjetnik nikad ne želi ništa dokazivati. A čak se i [[istina|istine]] mogu dokazati."
* "Umjetnik nema nikakvih etičkih naklonosti. Etička naklonost u umjetnika znači neoprostiv manirizam."
* "U umjetnika nema morbidnosti. Umjetnik može izraziti sve."
* "[[Misao]] i jezik umjetnikovo su oruđe. Poroci i vrline umjetnikova su građa."
* "Sa stajališta oblika, obrazac za sve umjetnosti glazbenikovo je umijeće. Sa stajališta osjećaja, obrazac je glumčeva vještina."
* "Sva je umjetnost površina i simbol u isti mah.<br>Umjetnik koji ruje ispod površine, čini to na vlastitu odgovornost.<br>Tko između redaka pronalazi simbole, čini to na vlastitu odgovornost.<br>U umjetnosti se zapravo ogleda promatrač, a ne [[život]].<br>Oprečni stavovi o nekom umjetničkom djelu dokazuju njegovu novost, raznolikost i životnost."
* "Nesuglasje kritičara dokazuje da je umjetnik u suglasnosti sa samim sobom."
* "Možemo oprostiti [[čovjek]]u kad stvara nešto korisno za sve dok se sam ne počne diviti svome djelu. Jedino opravdanje za čovjeka koji stvara nešto beskorisno jest u tome što se neizmjerno divi svome djelu.<br>Sva je [[umjetnost]] sasvim beskorisna."
'''Glava I.'''
* "Vi ste slikari doista pravi čudaci! Činite sve kako biste došli na glas. I čim steknete slavu, odmah je odbacujete. (...) Na svijetu postoji samo jedna stvar koja je vama gora od toga da svatko o vama govori, a to je kad o vama ne govori nitko."
* "[[Ljepota]] - istinska ljepota - prestaje gdje produhovljeni izraz počinje. Duh je sam po sebi neka vrsta prekomjernosti te uništava sklad svačijeg lica. U času kad čovjek sjedne i počne razmišljati, on vam se sav preobrazi u nos ili čelo ili u kakvu drugu grdobu. Ta pogledajte samo intelektualce koji su imali uspjeha u svojoj profesiji. Oni su izrazito ružni! Dakako, izuzevši one u crkvi. No u crkvi, dabome, ne misle. Biskup s osamdeset godina i dalje govori ono isto što mu rekoše neka govori dok je bio osamnaestogodišnji mladić, i razumije se, uslijed toga uvijek izgleda upravo dražesno."
* "I najobičnija stvar ima svoju draž ako je krijemo pred drugima."
* "Svaki portret što je slikan s osjećajem, slika je samog umjetnika, a ne njegova modela. Osoba koju slika prikazuje, samo je - slučajnost, povod. Slikar ne otkriva u šarenilu boja tu osobu nego - sebe."
* "Savjest i kukavičluk zapravo su jedno te isto."
* "Smijeh i nije baš tako loš početak prijateljstva, a svakako je njegov najbolji svršetak."
* "Za [[prijateljstvo|prijatelje]] biram lijepe [[ljudi|ljude]], za znance - dobronamjerne, a za neprijatelje - [[mudrst|mudre]]. [[Čovjek]] mora biti oprezan i preoprezan kada bira svoje neprijatelje."
* "Ako pravom Englezu priopćimo neku misao - a to je uvijek preuranjeno i opasno - njemu ni u snu ne pada na um razmišljati je li ta ideja dobra ili loša. Za nj je samo važno vjeruje li sam subesjednik ili ne vjeruje u to što je rekao. Međutim, vrijednost neke misli nema ama baš nikakve veze s [[poštenje]]m onoga koji ju je izrazio. I doista, sva je prilika da će ta ideja biti duhovitija što je neiskreniji čovjek koji ju je izrekao jer u tom slučaju ona neće poprimiti ništa od njegovih potreba, želja i predrasuda."
* "Meni su ljudi uvijek miliji od načela, a najmiliji na svijetu su mi ljudi bez ikakvih načela."
* "Pjesnici znaju da strast pogoduje uspješnosti njihovih [[knjige|knjiga]]. Slomljeno srce danas samo pomaže da neka knjiga doživi po nekoliko izdanja."
* "Umjetnik treba stvarati lijepa djela, ali u njih ne bi smio staviti ništa iz svojeg [[život]]a. Živimo u vremenu kada se ljudi odnose prema umjetnosti kao da je ona sredstvo za iznošenje životopisa."
* "Prepiru se samo intelektualne ništice."
* "Genij nadživljuje Ljepotu. To objašnjava i naš uporni trud za pretjeranom obrazovanošću. U svojoj divljoj borbi za opstanak mi žudimo za nečim trajnim, pretrpavajući mozak tricama i činjenicama, a sve u ludoj nadi da ćemo tako sačuvati svoje mjesto u životu. Potpuno informiran - to je ideal naših dana. Ali mozak toga savršeno informiranoga čovjeka nešto je užasno. Taj je mozak nalik na staretinarnicu, nagruvanu prašnjavim čudovišnim stvarima, kojima cijena daleko nadmašuje njihovu stvarnu vrijednost."
* "Pripadnici bilo koje društvene klase vole pričati i pripovijedati o važnosti baš onih vrlina čije izvršavanje nema nikakve veze s njihovim životom. Bogat čovjek rado će se raspričati o potrebi štednje, a dokoni padaju u vatru rječito brbljajući o dostojanstvu ljudskoga roda."
'''Glava II.'''
* "Utjecati na nekoga isto je što i udahnuti svoju dušu nekom drugom čovjeku. Taj onda više nema svojih misli, ne izgara više od svojih urođenih strasti. Njegove vrline prestaju biti njegove. Njegovi su grijesi - ako grijesi uopće postoje - samo neka vrsta pozajmice. On postaje odjekom neke tuđe svirke, glumi ulogu koja nije pisana za nj."
* "Svrha je [[život]]a samorazvoj. Izraziti savršeno svoju osobnost - to je životni zadatak svakoga od nas."
* "Samoodricanje, koje rastače naš život, tragičan je preostatak onog samosakaćenja u divljaka. Stiže nas kazna i mi ispaštamo za svoja odricanja. Svaki poriv što ga prigušujemo klija i dalje u nama, klija i truje nas."
* "Jedini način prevladavanja iskušenja jest da mu se prepustimo. Odupreš li se iskušenju, duša ti se razboli od čežnje za ispunjenjem koje je ona sama sebi uskratila, žudeći za onim što su čudovišni zakoni izopačili i učinili protuzakonitim. Netko reče da se velika svjetska zbivanja odvijaju u mozgu. U mozgu, i samo u mozgu, događaju se i sva velika sagrješenja svijeta."
* "Jedna od velikih tajni našega bivstvovanja: izliječiti dušu pomoću čula, a čula pomoću duše."
* "Ljepota je samo drugi oblik Genijalnosti - savršenija, svakako, od Genijalnosti jer joj ne trebaju nikakva objašnjenja."
* "Samo plitki ljudi ne sude po vanjštini. Istinska tajna svijeta jest ono vidljivo, a ne nevidljivo."
* "Zanosi koji snažno biju u žilama dvadesetogodišnjaka gube se i tihnu. Udovi nam klonu, čula otupe. Ljudi se izopače u nakazne lutke, muče ih [[sjećanje|sjećanja]] na strasti pred kojima su nekoć ustrašeno bježali, sjećanja na divna iskušenja davno prošlih dana, kojima se nisu imali odvažnosti prepustiti."
* "Uvijek! Odvratne li riječi. Trnem sav kad je čujem. A [[žene]] je tako vole. One ubijaju svaku romantičnost, nastojeći da ona vječno potraje. A osim toga, ta je riječ tako beznačajna. Jedina je razlika između ljubavnog hira i ljubavi do groba što ljubavni hir traje malo dulje."
* "[[Ljubomora]]n sam na svaku stvar kojoj ljepota ne umire. Ljubomoran sam na svoj portret što ste ga vi naslikali. Zašto da slika zadrži sve ono što ja neminovno moram izgubiti? Svaki časak koji mine, meni nešto oduzima, a slici nešto daje. O, kad bi bar bilo obratno! Da se slika mijenja, a ja da ostanem neizmjenjen, kakav sam sada!"
* "Tko li je ono rekao da je čovjek razumna [[životinje|životinja]]? To je najnesmotrenija definicija koja je ikad bila izrečena. Čovjek je sve, samo ne [[razum]]an."
* "Ljudi danas prave toliko vike nizašto, a sve u ime nekakve vjernosti! A zapravo je ta toliko razvikana vjernost i u samoj ljubavi tek pitanje fiziološke naravi. Ona nema nikakve veze s našom voljom. Mladi bi ljudi voljeli biti vjerni, a nisu, dok bi stariji rado varali svoje žene, a ne mogu: i to je sve što bi se moglo reći o vjernosti."
'''Glava III.'''
* "Samo oni koji plaćaju svoje račune traže novaca."
* "Ja mogu podnijeti sirovu snagu, ali mi je sirovi um nepodnošljiv. Uvijek mi se čini kao da je nekako nepošteno kad se čovjek njime služi. Njime zadaje niski udarac intelektu."
* "Put do istine vodi preko paradoksa. Da bismo upoznali Zbilju, moramo je vidjeti kako pleše po pelivanskom konopcu. Kad Istine postanu akrobati, onda tek možemo suditi o njima."
* "Prednost osjećaja u tome je što nas vode na stranputicu, dok [[znanost]] ima prednost jer nema nikakve veze s osjećajnošću."
* "Danas gotovo svi ljudi umiru od neke vrste latentnog zdravog razuma, pa tek kad je već prekasno, otkriju da se jedino zbog svojih grijeha nikad ne kaju."
* "Toliko volim čitati [[knjige]] da ih ne marim pisati. (...) No, u Engleskoj nema čitalačke publike ni za što osim za novine, molitvenike i leksikone."
'''Glava IV.'''
* "Wagnerova mi je glazba milija od svake druge. Tako je bučna, pa mirne duše možemo razgovarati a da nas drugi ne čuju."
* "Muškarci se žene jer su umorni; a djevojke se udaju jer su radoznale; ali oboje se razočaraju."
* "Genijalnih žena nema. Žene su tek dekorativni spol. One nikada nemaju što reći, ali to kažu dražesno. Žene predstavljaju pobjedu materije nad duhom, baš kao što muškarci predstavljaju pobjedu duha nad moralom."
* "Postoje samo dvije vrste žena: nenašminkane i našminkane. Nenašminkane su žene od velike koristi."
* "''La grande passion'' povlastica je dokonih ljudi. To je jedino za što je besposličarska klasa neke zemlje sposobna." (La grande passion = velika strast/ljubav)
* "Ljudi koji ljube svega jedanput u životu, zapravo su baš plitki i površni. To što oni nazivaju svojim poštenjem i svojom vjernošću, za me je učmalost uslijed navike ili pomanjkanja mašte. U osjećajnom životu vjernost je ono isto što i rigidnost u duhovnom životu - jednostavno priznanje neuspjeha."
* "Jedino su svetinje toliko vrijedne da čovjek za njima posegne."
* "Zaljubljen čovjek isprva obmanjuje sebe, a kad priči dođe kraj, onda obmanjuje i druge. I to onda ljudi zovu romansom."
* "Većina ljudi pada pod stečaj jer suviše investiraju u životnu prozu. No upropastiti se zbog poezije, to je doista velika čast."
* "Ljudi vole davati ono što je njima samima prijeko potrebno. Za mene je to - bezdan darežljivosti."
* "Od svih umjetnika što sam ih ikad poznavao samo su loši umjetnici bili osobno zanimljivi i privlačni. Dobri umjetnici žive samo u svojim djelima te su prema tome kao ljudi savršeno nezanimljivi. Velik pjesnik, istinski velik pjesnik, u običnom životu nema ni trunke poetičnosti. Ali loši pjesnici očaravaju čovjeka svojom osobom. Što slabiji stihovi, to šarmantniji pjesnici."
* "Sama činjenica da je netko izdao zbirku osrednjih soneta, čini ga neodoljivim. On svagdašnjicu pretvara u pjesme koje ne umije napisati. Drugi opet pišu pjesme što ih u životu ne mogu ostvariti."
* "Obični smrtnici moraju čekati da im život razotkrije svoje tajne i samo je malobrojnim izabranicima suđeno otkriti ih još prije nego se veo podigne. Ponekad to biva pod utjecajem umjetnosti, a osobito one vrste književnosti koja neposredno opisuje strasti i duševna zbivanja. Ali ponekad preuzima tu ulogu neka složena ličnost, pa obavlja funkciju umjetnosti, postaje pravo umjetničko djelo jer i Život ima svoja remek-djela, baš kao i pjesništvo ili kiparstvo ili slikarstvo."
* "Duša može biti prožeta animalizmom, ali ima i trenutaka kad se tijelo uzvine do produhovljenosti."
* "Sami sebe ne razumijemo nikad, a druge tek sasvim rijetko."
* "Iskustvo nema nikakve etičke vrijednosti. Ono je puko ime što ga ljudi nadijevaju svojim zabludama."
* "Iskustvo nema nikakve pokretne sile. Kao ni [[savjest]], tako ni iskustvo nije nikakav aktivni uzročnik. Ono nam samo uistinu dokazuje da će nam budućnost biti isto što i prošlost ta da ćemo grijeh što smo ga jednom počinili s odvratnošću, poslije opet počiniti, i to često s uživanjem."
* "Upravo one strasti o čijem se porijeklu obmanjujemo, imaju najveću vlast nad nama, kao što su u nama najslabiji baš oni porivi za koje nam se čini da ih posve razumijemo."
'''Glava V.'''
* "Ljubiti znači nadmašiti sama sebe."
* "Gledati ga znači obožavati ga, poznavati ga znači vjerovati mu."
* "[[Djeca]] isprva vole svoje roditelje; kad narastu, ona im sude; a ponekad i praštaju."
'''Glava VI.'''
* "Prestao sam bilo što odobravati ili kuditi. To bi značilo zauzeti pogrešan i smiješan stav prema [[život]]u. Nismo mi na svijetu zato da bismo se razmetali svojim moralnim predrasudama."
* "Kad me neka osoba privlači, ona me očarava izražavanjem svoje ličnosti, ma kakav taj izražaj bio."
* "Najbitniji je nedostatak braka u tome što postajemo nesebični. A nesebični su ljudi uvijek bezbojni. Nedostaje im individualnosti. Pa ipak, ima i takvih naravi koje u braku postaju kompliciranije. Sačuvavši svoju sebičnost, oni će joj dodati još mnogo drugih egoizama."
* "Razlog što svi mi rado mislimo o drugima samo najbolje jest taj, što se svatko [[strah|boji]] samoga sebe. Podloga svakom optimizmu jest puki strah."
* "Smatramo da smo plemeniti jer pripisujemo svojim bližnjima one vrline od kojih bismo mogli imati neke koristi."
* "Uništen je samo onaj život čiji je razvoj spriječen. "
* "Želite li razoriti nečiju ličnost, tog čovjeka trebate samo popravljati."
* "Kad smo sretni, uvijek smo dobri, ali kad smo dobri, nismo uvijek sretni."
* "Biti [[dobrota|dobar]] znači biti u skladu sa samim sobom. Nesklad vlada tamo gdje je čovjek prisiljen biti u skladu s drugima."
* "Najveća je tragedija sirotinje u tome što nema ničega osim odricanja. Lijepi su grijesi, poput svih lijepih stvari, povlastica bogatih."
* "Nijedan se kultiviran čovjek ne kaje za bilo koji užitak, dok nekultivirani ljudi ne znaju što znači uživati."
'''Glava VII.'''
* "I Ljubav i Umjetnost su reproduktivni oblici."
* "Postoje samo dvije vrste privlačnih ljudi: jedni koji znaju apsolutno sve i drugi koji ne znaju apsolutno ništa."
* "Tajna vječne mladosti jest u tome da se nikad ne podajemo čuvstvima koja nam ne prijaju."
'''Glava VIII.'''
* "S ljudima do kojih nam nije stalo, nije teško biti ljubazan."
* "Žene su dražesna umjetna stvorenja, ali za [[umjetnost]] nemaju nikakva smisla."
* "Mi živimo u doba kad ljudi previše čitaju da bi bili mudri i suviše razmišljaju da bi bili lijepi."
'''Glava XV.'''
* "Kad se žena po drugi put udaje, ona to čini samo zato što joj je prvi muž bio odvratan. A kad se muškarac po drugi puta oženi, to je stoga što je obožavao svoju prvu ženu. Žene kušaju svoju sreću, a muškarci je stavljaju na kocku."
* "Žene nas vole zbog naših mana. Ako ih imamo u dovoljnoj mjeri, sve nam praštaju, čak i našu duhovitost."
* "Muškarac može biti sretan sa svakom ženom, sve dok je ne zavoli."
* "Volim muškarce koji imaju budućnost i žene koje imaju prošlost."
* "Umjerenost je kobna stvar. ''Dovoljno'', to je kao običan objed. Samo je ''više nego dovoljno'' prava gozba."
'''Glava XVI.'''
* "Ljudski je [[život]] suviše kratak a da bi si naprtio i teret tuđih grijeha. Svatko živi svojim životom i za to plaća svoju cijenu. Nesreća je samo u tome što je za jednu jedinu pogrešku trebalo plaćati tako često. (...) Sudbina nikada ne privodi kraju račune što ih ima s čovjekom."
'''Glava XVII.'''
* "- A Umjetnost? - upita vojvotkinja.<br> - To je bolest. <br> - [[Ljubav]]? <br> - Iluzija. <br> - Religija? <br> - Moderan nadomjestak [[vjera|vjere]]. <br> - Vi ste skeptik. <br> - Nipošto! Skepticizam je početak Vjerovanja. <br> - Pa što ste? <br> - Definirati znači ograničavati."
* "Svaki naš uspjeh stvara nam nove neprijatelje jer samo prosječni ljudi mogu biti popularni."
* "Romantičnost živi od ponavljanja, a ponavljanje pretvara strastvenu želju u umjetnost."
* "Svaki put kad čovjek voli, njemu je kao da voli prvi put. Kad se zaljubimo u neko novo lice, jedinstvenost se strasti zato ne mijenja; ona nakon toga postaje samo jača. U najboljem slučaju u životu možemo imati samo jedno veliko iskustvo, a tajna je života u što češćem ponavljanju takvih doživljaja."
'''Glava XVIII.'''
* "Jedina strahota na svijetu jest ''ennui''. To je jedini grijeh kojemu nema oproštenja." (ennui = dosada)
* "Žena će očijukati s bilo kime, samo ako ima ljudi koji je pritom promatraju."
* "Nesreća je kad čovjek nešto sigurno zna. Samo neizvjesnost ima svoju draž. U magli su sve stvari ljepše."
'''Glava XIX.'''
* "Na selu je lako biti dobar. Tamo ne prijete nikakva iskušenja. To je razlog što su ljudi koji žive izvan grada, sasvim necivilizirani."
* "Samo su dva puta koja vode do civilizacije: kultura i pokvarenost."
* "Svaki je zločin vulgaran, kao što je i svaka vulgarnost zločin."
* "Zločin pripada isključivo nižim klasama. (...) Zločin je za njih isto što je nama umjetnost, jednostavno sredstvo za postizanje iznimnih uzbuđenja."
* "Stvari koje čovjek smatra pouzdanima, nikad nisu [[istina|istinite]]."
* "A što se tiče [[knjige]] koja truje - toga nema. [[Umjetnost]] nema utjecaja na naša djela. Ona ubija želju za djelovanjem. Ona je na neki divan način jalova. Knjige što ih svijet naziva nemoralnima, jesu one u kojima se ogleda njihova sramota."
'''''The Critic as Artist (1891.)'''''
* "Kad god se [[ljudi]] slažu sa mnom, uvijek osjećam da nisam u pravu."
'''''Lady Windermere's Fan (1892.)'''''
** "Cinik je čovjek koji svemu zna cijenu, a ničemu vrijednost."
** "Svi smo mi u [[Čovjek|provaliji]], samo neki gledaju u pravcu zvijezda."
'''''The Soul of Man Under Socialism (1895.)'''''
** "Nekada davno ljudi su imali sprave za mučenje, sada imaju novinarstvo."
** "Nepokornost, u očima svatkog tko je čitao povijest, je čovjekova stara vrlina. Progres je i napravljen kroz nepokornost, s nepokornošću i pobunom."
'''''De Profundis (1895.)'''''
* "Meni izgleda da gledamo u [[priroda|prirodu]] previše, a živimo s njom premalo."
== Nenaveden izvor ==
* "Bigamija znači imati jednu ženu previše; monogamija je ista stvar."
* "Blagoslovljeni bili oni koji nemaju što [[govor|reći]] pa šute."
* "Gdje nema pretjerivanja nema ni ljubavi; gdje nema ljubavi nema ni razumijevanja."
* "Kad jednoj ljubavi dođe kraj, slabići kukaju, energični smjesta pronađu novu ljubav, a pametni su ju već odavno imali u rezervi."
* "Kad sam bio mlad, vjerovao sam da je [[novac]] najvažnija stvar u životu. Sad kad sam ostario - to znam."
* "Malo [[iskrenost]]i opasna je stvar, a mnogo sasvim kobno."
* "Muškarci uvijek žele biti [[žene|ženina]] prva [[ljubav]]. Žene su u tome profinjenije: žele biti njihova posljednja ljubav."
* "Napokon, šta je moda? S umjetničkog gledišta to je obično izraz ružnoće, toliko nesnošljive da smo prisiljeni mijenjati je svakih šest mjeseci."
* "[[Neprijatelj]]ima treba neprekidno opraštati, jer je upravo to ono što ih najviše ljuti."
* "Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog [[čovjek]]a ili [[narod]]a."
* "Ništa ne može izliječiti [[duša|dušu]] osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti [[razum]] osim duše."
* "Onaj kojemu je sadašnjost samo sadašnjost, ne zna ništa o [[Vrijeme|vremenu]] u kojem živi."
* "Postoje mnoge stvari koje bismo odbacivali, kada se ne bismo bojali da bi ih drugi mogli pokupiti."
* "Razlog što svi volimo da [[misao|mislimo]] tako dobro o drugima je taj što se svi plašimo za sebe."
* "Samo je jedna stvar gora od [[ogovaranje|ogovaranja]] – ne biti ogovaran."
* "Točnost oduzima [[vrijeme]]."
* "Žaliti zbog svojih [[iskustvo|iskustava]] znači zaustaviti vlastiti razvoj."
* "[[Život]] bi se mogao sažeti u pola sata predivnih trenutaka."
* "[[Život]] nikad nije pošten, ali budući da nas je većina nepoštenih – to nam odgovara."
== Vanjske poveznice ==
{{wikipedija|Oscar Wilde}}
* [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/o/oscar_wilde.html Citati - brainyquote.com ]
* [http://www.quotationspage.com/quotes/Oscar_Wilde Citati - quotationspage.com ]
[[Kategorija:Irski književnici|Wilde, Oscar]]
q0gdycc0s7gqr7dzktm7tffvgg24nve
33562
33561
2026-04-12T22:00:07Z
Šaholjubac
4596
/* Citati iz književnih djela */
33562
wikitext
text/x-wiki
[[Slika:Oscar Wilde portrait by Napoleon Sarony - albumen.jpg|mini|desno|250px|'''Oscar Wilde''']]
[[Slika:Northumberland House by Canaletto (1752).JPG|mini|desno|250px|'''"Svi smo mi u provaliji, samo neki gledaju u pravcu zvijezda"''']]
[[Slika:El Tres de Mayo, by Francisco de Goya, from Prado thin black margin.jpg|mini|desno|250px|'''"Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog čovjeka ili naroda"''']]
[[Slika:Caspar David Friedrich - Wanderer above the sea of fog.jpg|mini|desno|250px|'''"Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše"''']]
'''[[w:Oscar Wilde|Oscar Fingal O'Flahertie Wills Wilde]]''' (Dublin, 16. listopada 1854. - Pariz, 30. studenog 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.
== Citati iz književnih djela ==
'''''Slika Doriana Graya (1891.)'''''
'''Uvodna riječ'''
* "Umjetnik je stvaralac lijepoga.<br>Cilj je [[umjetnost]]i otkriti sebe, a pritajiti umjetnika."
* "Kritičar je [[čovjek]] kojemu uspijeva dojam lijepog izraziti u nekom drugom obliku ili oblikovati pomoću neke nove materije. Najviši i najniži oblik kritike jest neka vrsta autobiografije."
* "Tko u lijepome nalazi ružan smisao, poročan je i bez ljupkosti. To je mana.<br>Tko u lijepome nalazi lijep smisao, profinjen je. Za takva čovjeka još ima nade.<br>Među izabrane spadaju oni koji u lijepim stvarima vide samo Ljepotu."
* "Nema moralnih ili nemoralnih knjiga. [[Knjige]] su napisane dobro ili loše. To je sve."
* "Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema realizmu jest bijes kojim kipti Caliban kad gleda svoj nakazni lik u ogledalu.<br>Nevoljkost što je devetnaesto stoljeće osjeća prema romantici jest bijes što ga osjeća Caliban kad u ogledalu ne vidi svog lika."
* "Moralni život [[čovjek]]ov pruža umjetniku glavnu građu, ali moral [[umjetnost]]i u biti je savršena uporaba nesavršenih sredstava."
* "Umjetnik nikad ne želi ništa dokazivati. A čak se i [[istina|istine]] mogu dokazati."
* "Umjetnik nema nikakvih etičkih naklonosti. Etička naklonost u umjetnika znači neoprostiv manirizam."
* "U umjetnika nema morbidnosti. Umjetnik može izraziti sve."
* "[[Misao]] i jezik umjetnikovo su oruđe. Poroci i vrline umjetnikova su građa."
* "Sa stajališta oblika, obrazac za sve umjetnosti glazbenikovo je umijeće. Sa stajališta osjećaja, obrazac je glumčeva vještina."
* "Sva je umjetnost površina i simbol u isti mah.<br>Umjetnik koji ruje ispod površine, čini to na vlastitu odgovornost.<br>Tko između redaka pronalazi simbole, čini to na vlastitu odgovornost.<br>U umjetnosti se zapravo ogleda promatrač, a ne [[život]].<br>Oprečni stavovi o nekom umjetničkom djelu dokazuju njegovu novost, raznolikost i životnost."
* "Nesuglasje kritičara dokazuje da je umjetnik u suglasnosti sa samim sobom."
* "Možemo oprostiti [[čovjek]]u kad stvara nešto korisno za sve dok se sam ne počne diviti svome djelu. Jedino opravdanje za čovjeka koji stvara nešto beskorisno jest u tome što se neizmjerno divi svome djelu.<br>Sva je [[umjetnost]] sasvim beskorisna."
'''Glava I.'''
* "Vi ste slikari doista pravi čudaci! Činite sve kako biste došli na glas. I čim steknete slavu, odmah je odbacujete. (...) Na svijetu postoji samo jedna stvar koja je vama gora od toga da svatko o vama govori, a to je kad o vama ne govori nitko."
* "[[Ljepota]] - istinska ljepota - prestaje gdje produhovljeni izraz počinje. Duh je sam po sebi neka vrsta prekomjernosti te uništava sklad svačijeg lica. U času kad čovjek sjedne i počne razmišljati, on vam se sav preobrazi u nos ili čelo ili u kakvu drugu grdobu. Ta pogledajte samo intelektualce koji su imali uspjeha u svojoj profesiji. Oni su izrazito ružni! Dakako, izuzevši one u crkvi. No u crkvi, dabome, ne misle. Biskup s osamdeset godina i dalje govori ono isto što mu rekoše neka govori dok je bio osamnaestogodišnji mladić, i razumije se, uslijed toga uvijek izgleda upravo dražesno."
* "I najobičnija stvar ima svoju draž ako je krijemo pred drugima."
* "Svaki portret što je slikan s osjećajem, slika je samog umjetnika, a ne njegova modela. Osoba koju slika prikazuje, samo je - slučajnost, povod. Slikar ne otkriva u šarenilu boja tu osobu nego - sebe."
* "Savjest i kukavičluk zapravo su jedno te isto."
* "Smijeh i nije baš tako loš početak prijateljstva, a svakako je njegov najbolji svršetak."
* "Za [[prijateljstvo|prijatelje]] biram lijepe [[ljudi|ljude]], za znance - dobronamjerne, a za neprijatelje - [[mudrst|mudre]]. [[Čovjek]] mora biti oprezan i preoprezan kada bira svoje neprijatelje."
* "Ako pravom Englezu priopćimo neku misao - a to je uvijek preuranjeno i opasno - njemu ni u snu ne pada na um razmišljati je li ta ideja dobra ili loša. Za nj je samo važno vjeruje li sam subesjednik ili ne vjeruje u to što je rekao. Međutim, vrijednost neke misli nema ama baš nikakve veze s [[poštenje]]m onoga koji ju je izrazio. I doista, sva je prilika da će ta ideja biti duhovitija što je neiskreniji čovjek koji ju je izrekao jer u tom slučaju ona neće poprimiti ništa od njegovih potreba, želja i predrasuda."
* "Meni su ljudi uvijek miliji od načela, a najmiliji na svijetu su mi ljudi bez ikakvih načela."
* "Pjesnici znaju da strast pogoduje uspješnosti njihovih [[knjige|knjiga]]. Slomljeno srce danas samo pomaže da neka knjiga doživi po nekoliko izdanja."
* "Umjetnik treba stvarati lijepa djela, ali u njih ne bi smio staviti ništa iz svojeg [[život]]a. Živimo u vremenu kada se ljudi odnose prema umjetnosti kao da je ona sredstvo za iznošenje životopisa."
* "Prepiru se samo intelektualne ništice."
* "Genij nadživljuje Ljepotu. To objašnjava i naš uporni trud za pretjeranom obrazovanošću. U svojoj divljoj borbi za opstanak mi žudimo za nečim trajnim, pretrpavajući mozak tricama i činjenicama, a sve u ludoj nadi da ćemo tako sačuvati svoje mjesto u životu. Potpuno informiran - to je ideal naših dana. Ali mozak toga savršeno informiranoga čovjeka nešto je užasno. Taj je mozak nalik na staretinarnicu, nagruvanu prašnjavim čudovišnim stvarima, kojima cijena daleko nadmašuje njihovu stvarnu vrijednost."
* "Pripadnici bilo koje društvene klase vole pričati i pripovijedati o važnosti baš onih vrlina čije izvršavanje nema nikakve veze s njihovim životom. Bogat čovjek rado će se raspričati o potrebi štednje, a dokoni padaju u vatru rječito brbljajući o dostojanstvu ljudskoga roda."
'''Glava II.'''
* "Utjecati na nekoga isto je što i udahnuti svoju dušu nekom drugom čovjeku. Taj onda više nema svojih misli, ne izgara više od svojih urođenih strasti. Njegove vrline prestaju biti njegove. Njegovi su grijesi - ako grijesi uopće postoje - samo neka vrsta pozajmice. On postaje odjekom neke tuđe svirke, glumi ulogu koja nije pisana za nj."
* "Svrha je [[život]]a samorazvoj. Izraziti savršeno svoju osobnost - to je životni zadatak svakoga od nas."
* "Samoodricanje, koje rastače naš život, tragičan je preostatak onog samosakaćenja u divljaka. Stiže nas kazna i mi ispaštamo za svoja odricanja. Svaki poriv što ga prigušujemo klija i dalje u nama, klija i truje nas."
* "Jedini način prevladavanja iskušenja jest da mu se prepustimo. Odupreš li se iskušenju, duša ti se razboli od čežnje za ispunjenjem koje je ona sama sebi uskratila, žudeći za onim što su čudovišni zakoni izopačili i učinili protuzakonitim. Netko reče da se velika svjetska zbivanja odvijaju u mozgu. U mozgu, i samo u mozgu, događaju se i sva velika sagrješenja svijeta."
* "Jedna od velikih tajni našega bivstvovanja: izliječiti dušu pomoću čula, a čula pomoću duše."
* "Ljepota je samo drugi oblik Genijalnosti - savršenija, svakako, od Genijalnosti jer joj ne trebaju nikakva objašnjenja."
* "Samo plitki ljudi ne sude po vanjštini. Istinska tajna svijeta jest ono vidljivo, a ne nevidljivo."
* "Zanosi koji snažno biju u žilama dvadesetogodišnjaka gube se i tihnu. Udovi nam klonu, čula otupe. Ljudi se izopače u nakazne lutke, muče ih [[sjećanje|sjećanja]] na strasti pred kojima su nekoć ustrašeno bježali, sjećanja na divna iskušenja davno prošlih dana, kojima se nisu imali odvažnosti prepustiti."
* "Uvijek! Odvratne li riječi. Trnem sav kad je čujem. A [[žene]] je tako vole. One ubijaju svaku romantičnost, nastojeći da ona vječno potraje. A osim toga, ta je riječ tako beznačajna. Jedina je razlika između ljubavnog hira i ljubavi do groba što ljubavni hir traje malo dulje."
* "[[Ljubomora]]n sam na svaku stvar kojoj ljepota ne umire. Ljubomoran sam na svoj portret što ste ga vi naslikali. Zašto da slika zadrži sve ono što ja neminovno moram izgubiti? Svaki časak koji mine, meni nešto oduzima, a slici nešto daje. O, kad bi bar bilo obratno! Da se slika mijenja, a ja da ostanem neizmjenjen, kakav sam sada!"
* "Tko li je ono rekao da je čovjek razumna [[životinje|životinja]]? To je najnesmotrenija definicija koja je ikad bila izrečena. Čovjek je sve, samo ne [[razum]]an."
* "Ljudi danas prave toliko vike nizašto, a sve u ime nekakve vjernosti! A zapravo je ta toliko razvikana vjernost i u samoj ljubavi tek pitanje fiziološke naravi. Ona nema nikakve veze s našom voljom. Mladi bi ljudi voljeli biti vjerni, a nisu, dok bi stariji rado varali svoje žene, a ne mogu: i to je sve što bi se moglo reći o vjernosti."
'''Glava III.'''
* "Samo oni koji plaćaju svoje račune traže novaca."
* "Ja mogu podnijeti sirovu snagu, ali mi je sirovi um nepodnošljiv. Uvijek mi se čini kao da je nekako nepošteno kad se čovjek njime služi. Njime zadaje niski udarac intelektu."
* "Put do istine vodi preko paradoksa. Da bismo upoznali Zbilju, moramo je vidjeti kako pleše po pelivanskom konopcu. Kad Istine postanu akrobati, onda tek možemo suditi o njima."
* "Prednost osjećaja u tome je što nas vode na stranputicu, dok [[znanost]] ima prednost jer nema nikakve veze s osjećajnošću."
* "Danas gotovo svi ljudi umiru od neke vrste latentnog zdravog razuma, pa tek kad je već prekasno, otkriju da se jedino zbog svojih grijeha nikad ne kaju."
* "Toliko volim čitati [[knjige]] da ih ne marim pisati. (...) No, u Engleskoj nema čitalačke publike ni za što osim za novine, molitvenike i leksikone."
'''Glava IV.'''
* "Wagnerova mi je glazba milija od svake druge. Tako je bučna, pa mirne duše možemo razgovarati a da nas drugi ne čuju."
* "Muškarci se žene jer su umorni; a djevojke se udaju jer su radoznale; ali oboje se razočaraju."
* "Genijalnih žena nema. Žene su tek dekorativni spol. One nikada nemaju što reći, ali to kažu dražesno. Žene predstavljaju pobjedu materije nad duhom, baš kao što muškarci predstavljaju pobjedu duha nad moralom."
* "Postoje samo dvije vrste žena: nenašminkane i našminkane. Nenašminkane su žene od velike koristi."
* "''La grande passion'' povlastica je dokonih ljudi. To je jedino za što je besposličarska klasa neke zemlje sposobna." (La grande passion = velika strast/ljubav)
* "Ljudi koji ljube svega jedanput u životu, zapravo su baš plitki i površni. To što oni nazivaju svojim poštenjem i svojom vjernošću, za me je učmalost uslijed navike ili pomanjkanja mašte. U osjećajnom životu vjernost je ono isto što i rigidnost u duhovnom životu - jednostavno priznanje neuspjeha."
* "Jedino su svetinje toliko vrijedne da čovjek za njima posegne."
* "Zaljubljen čovjek isprva obmanjuje sebe, a kad priči dođe kraj, onda obmanjuje i druge. I to onda ljudi zovu romansom."
* "Većina ljudi pada pod stečaj jer suviše investiraju u životnu prozu. No upropastiti se zbog poezije, to je doista velika čast."
* "Ljudi vole davati ono što je njima samima prijeko potrebno. Za mene je to - bezdan darežljivosti."
* "Od svih umjetnika što sam ih ikad poznavao samo su loši umjetnici bili osobno zanimljivi i privlačni. Dobri umjetnici žive samo u svojim djelima te su prema tome kao ljudi savršeno nezanimljivi. Velik pjesnik, istinski velik pjesnik, u običnom životu nema ni trunke poetičnosti. Ali loši pjesnici očaravaju čovjeka svojom osobom. Što slabiji stihovi, to šarmantniji pjesnici."
* "Sama činjenica da je netko izdao zbirku osrednjih soneta, čini ga neodoljivim. On svagdašnjicu pretvara u pjesme koje ne umije napisati. Drugi opet pišu pjesme što ih u životu ne mogu ostvariti."
* "Obični smrtnici moraju čekati da im život razotkrije svoje tajne i samo je malobrojnim izabranicima suđeno otkriti ih još prije nego se veo podigne. Ponekad to biva pod utjecajem umjetnosti, a osobito one vrste književnosti koja neposredno opisuje strasti i duševna zbivanja. Ali ponekad preuzima tu ulogu neka složena ličnost, pa obavlja funkciju umjetnosti, postaje pravo umjetničko djelo jer i Život ima svoja remek-djela, baš kao i pjesništvo ili kiparstvo ili slikarstvo."
* "Duša može biti prožeta animalizmom, ali ima i trenutaka kad se tijelo uzvine do produhovljenosti."
* "Sami sebe ne razumijemo nikad, a druge tek sasvim rijetko."
* "Iskustvo nema nikakve etičke vrijednosti. Ono je puko ime što ga ljudi nadijevaju svojim zabludama."
* "Iskustvo nema nikakve pokretne sile. Kao ni [[savjest]], tako ni iskustvo nije nikakav aktivni uzročnik. Ono nam samo uistinu dokazuje da će nam budućnost biti isto što i prošlost ta da ćemo grijeh što smo ga jednom počinili s odvratnošću, poslije opet počiniti, i to često s uživanjem."
* "Upravo one strasti o čijem se porijeklu obmanjujemo, imaju najveću vlast nad nama, kao što su u nama najslabiji baš oni porivi za koje nam se čini da ih posve razumijemo."
'''Glava V.'''
* "Ljubiti znači nadmašiti sama sebe."
* "Gledati ga znači obožavati ga, poznavati ga znači vjerovati mu."
* "[[Djeca]] isprva vole svoje roditelje; kad narastu, ona im sude; a ponekad i praštaju."
'''Glava VI.'''
* "Prestao sam bilo što odobravati ili kuditi. To bi značilo zauzeti pogrešan i smiješan stav prema [[život]]u. Nismo mi na svijetu zato da bismo se razmetali svojim moralnim predrasudama."
* "Kad me neka osoba privlači, ona me očarava izražavanjem svoje ličnosti, ma kakav taj izražaj bio."
* "Najbitniji je nedostatak braka u tome što postajemo nesebični. A nesebični su ljudi uvijek bezbojni. Nedostaje im individualnosti. Pa ipak, ima i takvih naravi koje u braku postaju kompliciranije. Sačuvavši svoju sebičnost, oni će joj dodati još mnogo drugih egoizama."
* "Razlog što svi mi rado mislimo o drugima samo najbolje jest taj, što se svatko [[strah|boji]] samoga sebe. Podloga svakom optimizmu jest puki strah."
* "Smatramo da smo plemeniti jer pripisujemo svojim bližnjima one vrline od kojih bismo mogli imati neke koristi."
* "Uništen je samo onaj život čiji je razvoj spriječen. "
* "Želite li razoriti nečiju ličnost, tog čovjeka trebate samo popravljati."
* "Kad smo sretni, uvijek smo dobri, ali kad smo dobri, nismo uvijek sretni."
* "Biti [[dobrota|dobar]] znači biti u skladu sa samim sobom. Nesklad vlada tamo gdje je čovjek prisiljen biti u skladu s drugima."
* "Najveća je tragedija sirotinje u tome što nema ničega osim odricanja. Lijepi su grijesi, poput svih lijepih stvari, povlastica bogatih."
* "Nijedan se kultiviran čovjek ne kaje za bilo koji užitak, dok nekultivirani ljudi ne znaju što znači uživati."
'''Glava VII.'''
* "I Ljubav i Umjetnost su reproduktivni oblici."
* "Postoje samo dvije vrste privlačnih ljudi: jedni koji znaju apsolutno sve i drugi koji ne znaju apsolutno ništa."
* "Tajna vječne mladosti jest u tome da se nikad ne podajemo čuvstvima koja nam ne prijaju."
'''Glava VIII.'''
* "S ljudima do kojih nam nije stalo, nije teško biti ljubazan."
* "Žene su dražesna umjetna stvorenja, ali za [[umjetnost]] nemaju nikakva smisla."
* "Mi živimo u doba kad ljudi previše čitaju da bi bili mudri i suviše razmišljaju da bi bili lijepi."
'''Glava XV.'''
* "Kad se žena po drugi put udaje, ona to čini samo zato što joj je prvi muž bio odvratan. A kad se muškarac po drugi puta oženi, to je stoga što je obožavao svoju prvu ženu. Žene kušaju svoju sreću, a muškarci je stavljaju na kocku."
* "Žene nas vole zbog naših mana. Ako ih imamo u dovoljnoj mjeri, sve nam praštaju, čak i našu duhovitost."
* "Muškarac može biti sretan sa svakom ženom, sve dok je ne zavoli."
* "Volim muškarce koji imaju budućnost i žene koje imaju prošlost."
* "Umjerenost je kobna stvar. ''Dovoljno'', to je kao običan objed. Samo je ''više nego dovoljno'' prava gozba."
'''Glava XVI.'''
* "Ljudski je [[život]] suviše kratak a da bi si naprtio i teret tuđih grijeha. Svatko živi svojim životom i za to plaća svoju cijenu. Nesreća je samo u tome što je za jednu jedinu pogrešku trebalo plaćati tako često. (...) Sudbina nikada ne privodi kraju račune što ih ima s čovjekom."
'''Glava XVII.'''
* "- A Umjetnost? - upita vojvotkinja.<br> - To je bolest. <br> - [[Ljubav]]? <br> - Iluzija. <br> - Religija? <br> - Moderan nadomjestak [[vjera|vjere]]. <br> - Vi ste skeptik. <br> - Nipošto! Skepticizam je početak Vjerovanja. <br> - Pa što ste? <br> - Definirati znači ograničavati."
* "Svaki naš uspjeh stvara nam nove neprijatelje jer samo prosječni ljudi mogu biti popularni."
* "Romantičnost živi od ponavljanja, a ponavljanje pretvara strastvenu želju u umjetnost."
* "Svaki put kad čovjek voli, njemu je kao da voli prvi put. Kad se zaljubimo u neko novo lice, jedinstvenost se strasti zato ne mijenja; ona nakon toga postaje samo jača. U najboljem slučaju u životu možemo imati samo jedno veliko iskustvo, a tajna je života u što češćem ponavljanju takvih doživljaja."
'''Glava XVIII.'''
* "Jedina strahota na svijetu jest ''ennui''. To je jedini grijeh kojemu nema oproštenja." (ennui = dosada)
* "Žena će očijukati s bilo kime, samo ako ima ljudi koji je pritom promatraju."
* "Nesreća je kad čovjek nešto sigurno zna. Samo neizvjesnost ima svoju draž. U magli su sve stvari ljepše."
'''Glava XIX.'''
* "Na selu je lako biti dobar. Tamo ne prijete nikakva iskušenja. To je razlog što su ljudi koji žive izvan grada, sasvim necivilizirani."
* "Samo su dva puta koja vode do civilizacije: kultura i pokvarenost."
* "Svaki je zločin vulgaran, kao što je i svaka vulgarnost zločin."
* "Zločin pripada isključivo nižim klasama. (...) Zločin je za njih isto što je nama umjetnost, jednostavno sredstvo za postizanje iznimnih uzbuđenja."
* "Stvari koje čovjek smatra pouzdanima, nikad nisu [[istina|istinite]]."
* "A što se tiče [[knjige]] koja truje - toga nema. [[Umjetnost]] nema utjecaja na naša djela. Ona ubija želju za djelovanjem. Ona je na neki divan način jalova. Knjige što ih svijet naziva nemoralnima, jesu one u kojima se ogleda njihova sramota."
'''''The Critic as Artist (1891.)'''''
* "Kad god se [[ljudi]] slažu sa mnom, uvijek osjećam da nisam u pravu."
'''''Lady Windermere's Fan (1892.)'''''
** "Cinik je čovjek koji svemu zna cijenu, a ničemu vrijednost."
** "Svi smo mi u [[Čovjek|provaliji]], samo neki gledaju u pravcu zvijezda."
'''''The Soul of Man Under Socialism (1895.)'''''
** "Nekada davno ljudi su imali sprave za mučenje, sada imaju novinarstvo."
** "Nepokornost, u očima svatkog tko je čitao povijest, je čovjekova stara vrlina. Progres je i napravljen kroz nepokornost, s nepokornošću i pobunom."
'''''De Profundis (1895.)'''''
* "Meni izgleda da gledamo u [[priroda|prirodu]] previše, a živimo s njom premalo."
'''Kritika u Pall Mallu'''
* "Iako bi uvijek trebalo proučavati metodu velikog umjetnika, nikada ne treba oponašati njegov stil. Stil umjetnika u srži je individualan, dok je metoda umjetnika apsolutno univerzalna. Prvo je osobnost, koju nitko ne bi trebao kopirati; drugo je savršenstvo, kojemu bi svi trebali težiti."<ref>[https://www.online-literature.com/wilde/a-critic/41/ A Critic in Pall Mall by Oscar Wilde: Sententiae] Online Literature Network. Pristupljeno 12. travnja 2026.</ref>
== Nenaveden izvor ==
* "Bigamija znači imati jednu ženu previše; monogamija je ista stvar."
* "Blagoslovljeni bili oni koji nemaju što [[govor|reći]] pa šute."
* "Gdje nema pretjerivanja nema ni ljubavi; gdje nema ljubavi nema ni razumijevanja."
* "Kad jednoj ljubavi dođe kraj, slabići kukaju, energični smjesta pronađu novu ljubav, a pametni su ju već odavno imali u rezervi."
* "Kad sam bio mlad, vjerovao sam da je [[novac]] najvažnija stvar u životu. Sad kad sam ostario - to znam."
* "Malo [[iskrenost]]i opasna je stvar, a mnogo sasvim kobno."
* "Muškarci uvijek žele biti [[žene|ženina]] prva [[ljubav]]. Žene su u tome profinjenije: žele biti njihova posljednja ljubav."
* "Napokon, šta je moda? S umjetničkog gledišta to je obično izraz ružnoće, toliko nesnošljive da smo prisiljeni mijenjati je svakih šest mjeseci."
* "[[Neprijatelj]]ima treba neprekidno opraštati, jer je upravo to ono što ih najviše ljuti."
* "Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog [[čovjek]]a ili [[narod]]a."
* "Ništa ne može izliječiti [[duša|dušu]] osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti [[razum]] osim duše."
* "Onaj kojemu je sadašnjost samo sadašnjost, ne zna ništa o [[Vrijeme|vremenu]] u kojem živi."
* "Postoje mnoge stvari koje bismo odbacivali, kada se ne bismo bojali da bi ih drugi mogli pokupiti."
* "Razlog što svi volimo da [[misao|mislimo]] tako dobro o drugima je taj što se svi plašimo za sebe."
* "Samo je jedna stvar gora od [[ogovaranje|ogovaranja]] – ne biti ogovaran."
* "Točnost oduzima [[vrijeme]]."
* "Žaliti zbog svojih [[iskustvo|iskustava]] znači zaustaviti vlastiti razvoj."
* "[[Život]] bi se mogao sažeti u pola sata predivnih trenutaka."
* "[[Život]] nikad nije pošten, ali budući da nas je većina nepoštenih – to nam odgovara."
== Vanjske poveznice ==
{{wikipedija|Oscar Wilde}}
* [http://www.brainyquote.com/quotes/authors/o/oscar_wilde.html Citati - brainyquote.com ]
* [http://www.quotationspage.com/quotes/Oscar_Wilde Citati - quotationspage.com ]
[[Kategorija:Irski književnici|Wilde, Oscar]]
om3sjzhlz4j7imqd4ydd11mgp7qzepu
Josip Vaništa
0
3382
33556
11824
2026-04-12T13:21:06Z
Antimuonium
5765
Tag correction
33556
wikitext
text/x-wiki
'''[[w:Josip Vaništa|Josip Vaništa]]''' (r. 1924.), hrvatski slikar, grafičar, pisac, akademik i umirovljeni sveučilišni profesor.
== Naveden izvor ==
=== ''[[#Knjiga zapisa|Knjiga zapisa]]'' (2001.) ===
*"Nekoliko dana po Stančićevoj smrti, reče mi, na ulici, N.Š.: ′Uvijek sam vas gledao kako prolazite kao pritisnuti nekim nevidljivim golemim brdom. Sada se to brdo odvalilo.′ <br /> Prošlo je nekoliko mjeseci. U polju, u hladnoj sobi, pred nekom slikom, na putu, mislim što bih rekao, čujem ga ili ćutim kao prisutnost u tami."
** Str. 72.
*"Muzika se ne odvija, ona se sklada."
** Str. 226.
*"Slika se ne raspoređuje, ona se gradi."
** Str. 226.
*"Slikanje je posve privatna borba u kojoj ne pomažu principi, ni marljivost, ne pomaže dosljednost, nema pravila. A djelo (ako se pojavi) samo je slučaj, poklon."
** Str. 322.
*"Tražio sam pravo na pogrešku, na kontradikciju, na metamorfozu. Na prazninu, koju slikar treba preobraziti u živi prostor. Živi prostor prava je narav slikarstva."
** Str. 308.
** Također: ''[[#Josip Vaništa - samozatajni slikarski velikan|Nacional]]'' (2002.)
=== Intervjui ===
*"Naklonost je odlučujući faktor. Olovka je tek sredstvo. Ono je dovoljno da bi se čovjek izrazio ako, naravno, ima što reći. Crtom se sve može izraziti. Boja je nešto umjetno: ono što, možda, ne postoji."
**Na pitanje zašto radi portrete samo u olovci.
**''[[#Josip Vaništa - samozatajni slikarski velikan|Nacional]]'' (2002.)
*"Odgoj u bojažljivosti i rezerviranosti, mali grad s tek obrisima građanskog života, mijene godišnjih doba, sutonske rasvjete, napokon onaj divni besciljni mladenački nemir, kako to životno doba naziva slikar Ljubo Babić. U mojoj obitelji nitko nije bio sklon umjetnosti, ali se puno čitalo.
**Na pitanje zašto se opredijelio za slikarstvo.
**''[[#Josip Vaništa - samozatajni slikarski velikan|Nacional]]'' (2002.)
*"Piše se kao što se i crta, da bi se nešto odbacilo."
**''[[#Josip Vaništa: Tako mi je govorio Miroslav Krleža|Globus]]'' (2010.)
== Izvori ==
{{wikipedija}}
*{{Izvor
|autor1 = Vaništa, Josip
|naslov = Knjiga zapisa
|izdanje = Zagreb : Moderna galerija : Kratis
|godina = 2001.
|ISBN = 953-6484-15-3
}}
*{{Izvor
|autor1 = Ožegović, Nina
|naslov = Josip Vaništa - samozatajni slikarski velikan
|zbornik = [http://www.nacional.hr/clanak/13276/josip-vanista-samozatajni-slikarski-velikan Nacional]
|izdanje = Br. 365
|godina = 13. studenog 2002.
}}
*{{Izvor
|autor1 = Jindra, Jelena
|naslov = Josip Vaništa: Tako mi je govorio Miroslav Krleža
|zbornik = [http://globus.jutarnji.hr/kultura/josip-vanista-tako-mi-je-govorio-miroslav-krleza Globus]
|godina = 17. kolovoza 2010.
}}
[[Kategorija:Slikari]]
9ooo1qk15338yjohi9ayggiaqqjspsn
Vjetar
0
3888
33555
29919
2026-04-12T13:20:47Z
Antimuonium
5765
Tag correction
33555
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Nin (bura2).JPG|thumb|Vjetar]]
'''Citati o [[w:Vjetar|vjetru]]''':
== Navedeni izvor ==
<!--/Citati se navode abecednim redom, popisani prema sadržaju/-->
* "Ako čovjek ne zna prema kojoj [[more|luci]] plovi, nijedan vjetar neće biti povoljan." ~ [[Seneka mlađi|Seneka]], ''Epistulae Morales ad Lucilium'' ili ''Pisma o moralu'' (oko 60.)
* "Nad zagorskim selom Mrkodolom puhao je čas slabiji a čas jači vjetar sad s jedne sad s druge strane. Rijetki oblačići neodređenih okrajaka činilo se da se giblju sad tamo sad ovamo, a možda se nikud nijesu ni gibali. Sve je bilo neizvjesno, neodređeno, što je napunjalo dušu također neizvjesnom sjetom i pečali.<br /> Najizvjesnije bijaše da si od tih hladnih zračnih struja osjećao trnce kroz tijelo i dušu. Svaka se dlaka nakostriješila, koža kao da se guli, oči se pune suzama, a u nosu i grlu štiplje. Zavije vjetar ili vjetrić, ne znaš baš s koje strane, samo ti se oči još više zasuze te kroz njih jedva razbiraš neodređeni kraj. (...)" ~ [[Dinko Šimunović]],
** {{wikizvor2|Mrkodol}}
* "Ja napipam njezine hladne i vlažne noge, zgrabim ih čvrsto, potegoh se naprijed i tu mi udari u glavu hladan zrak, kao da je dunuo najstudeniji vjetar s leda i snijega..." ~ [[Ante Kovačić]]
** {{wikizvor2|U registraturi/Prvi dio}}
* "Ja vidjeh: jedan olujni vjetar dolažaše sa sjevera, jedan veliki oblak i jedna munjevita [[vatra]] i, uokolo, jedna [[svjetlost]]; u njenoj sredini, kao blistanje rumenila u sred vatre." ~ [[Biblija]]
** {{wikizvor2|Knjiga Ezekielova|Ezekiel i četiri živa bića, 1,4}}; prijevod Tomislava Dretara
* "Kako su vrata bila otvorena s jedne i druge strane, studen je vjetar duhao kroz mračnu kolibu i raznosio pepeo s ognjišta..." ~ [[Eugen Kumičić]]
** {{wikizvor2|Urota zrinsko-frankopanska/VIII.}}
* "Kao da je vjetar zaurlao negdje preko garišta pustog mu doma." ~ [[Ivan Goran Kovačić]]
**{{wikizvor2|Iza ugla}}
* "Katica je tiho jecala i željela da dođe što prije kući da naloži oganj bolesnoj sestrici i malenom bratu, jer su vrata njezine kućice ostala širom otvorena a studen vjetar puše..." ~ [[Eugen Kumičić]]
** {{wikizvor2|Urota zrinsko-frankopanska/VIII.}}
* "Kiša pljuštila, vjetar hujao da je strahota."
* "Tiho je bilo, mirno je bilo po gori; niti je vjetar tresao grane, niti je gorski potok grmio dubokim jarkom, počivao je vjetar hudi, a gorska voda drijemala pod krutim ledom. Bio je [[Božić]], sveti dan." ~ [[August Šenoa]]
**{{wikizvor2|Zlatarevo zlato/XXIII}}
* "To je zašto, ovako govori [[Bog|Gospodin BOG]]: U mojem gnjevu ja ću dati da izbije [[Oluja|olujni]] vjetar; moja srdžba poslat će jednu potopnu kišu a moja jarost tuču uništavateljicu." ~ [[Biblija]]
** {{wikizvor2|Knjiga Ezekielova|Protiv lažnih proroka, 13, 13}}; prijevod Tomislava Dretara
* "Sjene gola drveća duljile su se ravnicom; hladan i vlažan vjetar nanosio je vonj [[Zemlja|zemlje]], namočene višednevnom kišom." ~ [[Eugen Kumičić]]
** {{wikizvor2|Urota zrinsko-frankopanska/VIII.}}
* "Vjetar je sada jače duhao, šumio je golom [[Šuma|šumom]] iznad kolibe." ~ [[Eugen Kumičić]]
** {{wikizvor2|Urota zrinsko-frankopanska/VIII.}}
* "Vjetar je slapovima kiše i otkinuta lišća bučio i šumio kroz mrke bedeme stare tvrđave kao da bi krčio kamenu šumu. Pa i kad bi odahnuo trenom silni taj vjetar, šumila bi voda niz strme, žljebaste obronke, među kućicama i bedemima nad njima, a visoko u brzim oblacima sve jednako bi hučilo. Zatim bi se sve to opet uskovitlalo, pa bi jedan jedini val od oblaka, vode i lišća podušio veliku pustu tvrđavu i varošić Čardake pod njom. Često su tako vjekovi drmali vjetrom i plakali kišom te ozbiljne bedeme, ali bi uvijek junačka pokoljenja iznova pritvrdila što bi oni rastresli. ~ [[Dinko Šimunović]]
** {{wikizvor2|Duga/IV.}}
* "Vjetar je šumio ravnicom, drveće se prigibavalo, kaljužine bi na livadama pocrnjele kad bi ih preletio jači zapuh." ~ [[Eugen Kumičić]]
** {{wikizvor2|Urota zrinsko-frankopanska/VIII.}}
* "Vjetar puše na [[jug]] i obrće se na [[sjever]], u trajnoj promjeni puše vjetar. Onda se okreće vjetar natrag k novome obrtanju." ~ [[Biblija]]
** {{wikizvor2|Propovjednik (Šarić)/Glava 1.|Propovjednik, 1,6}}; prijevod Ivana Šarića
* "Vjetar, vruć i nesnosan, zamahivao je iza kamenja kud se bijahu zaklonili Viško i Pedro. Grbave i bujne [[Maslina|masline]] i rogači sa svojim blještavim glatkim lišćem rasli su uz čemprese u divljem neredu po razvalinama bedema. Vjetar je zviždao kroz njihove grane i hvatao se u taj zeleni guštik." ~ [[Ivana Brlić-Mažuranić]]
** {{wikizvor2|Jaša Dalmatin/III|Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata — III. Viško i Pedro}}
* "Zimi, kada je vjetar kao za sprdnju zavijao njegov otrcani šešir zvjezdastim srebrnjacima i peckao ga kao za uzvrat, dok bi odložio šešir sa golcate glave." ~ [[Ivan Goran Kovačić]]
** {{wikizvor2|Iza ugla}}
* "Žestok vjetar silno šumio kroz grmlje i stabla, i svakim trenom bivao sve jači pa váljao sve veće i sve crnje oblake, ali kiše nije bilo. Stabla su se u pustom polju uvijala, i strašan šum prolazio preko njih, te se činilo da baš taj šum a ne vjetar savija jablanje i vrbe. ~ [[Dinko Šimunović]]
** {{wikizvor2|Alkar/5}}
== Nenaveden izvor ==
* "Dobro [[drvo]] nikad ne raste lako, što je jači vjetar i drvo je [[snaga|jače]]." ~ [[J. Willard Marriott]]
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|wikipedija = Vjetar
|commons = Wind
|commonshr = Vjetar
|commonscat = Wind
|commonscathr = Vjetar
|wječnik = vjetar
}}
[[Kategorija:Teme]]
izcdb2ak3gv54k4t2jk2g9szxx28rv4
Ljudevit Gaj
0
3971
33557
31954
2026-04-12T13:21:32Z
Antimuonium
5765
Tag correction
33557
wikitext
text/x-wiki
[[Datoteka:Matica, ljudevit gaj.jpg|minijatura|Ljudevit Gaj]]
'''[[w:hr:Ljudevit Gaj|Ljudevit Gaj]]''' (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), [[Hrvati|hrvatski]] [[Politika|političar]], jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba Hrvatskoga narodnog preporoda ili Ilirskoga pokreta.
== Naveden izvor ==
»Mogli su pravi domorodci do sada vidĕti, da mi nečinimo nikakove razlike, što se tiče bratinske ljubavi izmedju ''Horvatah'', ''Srbah'', ''Vendah'', ''Slavonacah'', ''Dalmatinah'', ''Bošnjakah'' itd., već da sve uskup pozivamo u jedno kolo ''ilirsko''.« ~ u ''Proglasu'' za ''Danicu'', V. br. 47, 23. 11. 1839.<ref>navedeno prema: Ježić, Slavko, 1944., ''Hrvatski preporod u prvoj polovini XIX. stoljeća. Poviestni pregled i dokumenti'', Zagreb: Družtvo hrvatskih srednjoškolskih profesora, str. 193</ref>
»Kad mi stare ''Velike Ilirie'' stanovnici nebi imali nikakvoga drugoga razloga za nas, već samo svevrĕmeno učeno upotrĕbljavanje klasičkoga imena, tako bi jur jačji bili, nego li su naši protivnici koji neimaju opet ništa za utemeljiti svoga gorka nasrnutja proti slozi osim svoje lukavštine i zle volje. (...) ''Jugoslavjani'' se pako u svĕtu učenome zvati nipošto nemožemo, ovaj bo naziv vazda stoji u nĕkom razmĕrju, po kojem stoprv svoje znamenovanje dobiva, i ''Kozaci'' su prama sĕvernoj bratji svojoj ''Jugoslaveni''.« ~ u ''Proglasu'' za ''Danicu'', V. br. 47, 23. 11. 1839.<ref>navedeno prema: Ježić, Slavko, 1944., ''Hrvatski preporod u prvoj polovini XIX. stoljeća. Poviestni pregled i dokumenti'', Zagreb: Družtvo hrvatskih srednjoškolskih profesora, str. 195</ref>
== Nenaveden izvor ==
== Citati o osobi ==
"Onaj, kojega danas materi zemlji predajemo, nije od onih ljudi, koji se u nas vsaki dan radjaju; er je pokojnik ne samo tvorac one književne i kulturne dobe, pod koje okriljem i danas stojimo, nego i stvoritelj i uzdržitelj one pomisli, toliko mile jednim, toliko zazorne drugim, pomisli južnoga Slovinstva. Dok se Ljudevit ne pojavio, u svojem mraku zemlja je čamila, mrtvi san sanjala." ~ početak Posmrtnoga govora [[w:hr:Fran Kurelac|Frana Kurelca]] pod naslovom ''Slova nad grobom Ljudevita Gaja'' <ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=245996 nav. prema Volenec, Veno, ''Govor Frana Kurelca nad grobom Ljudevita Gaja'', u:''Hrvatski jezik'', Vol.1 No.3 Rujan 2014., str. 35-36]</ref>
"Ljudevite Gaju, u grobu ti hvala, čto si me svrnuo na narodnu stazu, srdce mi otvorio narodnoj misli, domorodnoj ćutnji, ter s otoga dara, prem da siromah i zapušten, bez službe i zasluge, bez plaće ni dohodka, na dnu sam duše sdrav i krĕpak, tvrd i stanovit. Ta me srĕća drži, ta me podpire. (…) Zato ti hvala, uzkrsitelju roda, istom sada u grobu, kad je živ nisi mogao imati od nezahvale na zemlji." ~ kraj Posmrtnoga govora [[w:hr:Fran Kurelac|Frana Kurelca]] pod naslovom ''Slova nad grobom Ljudevita Gaja''<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=245996 nav. prema Volenec, Veno, ''Govor Frana Kurelca nad grobom Ljudevita Gaja'', u:''Hrvatski jezik'', Vol.1 No.3 Rujan 2014., str. 37]</ref>
"Gaja se je mnogo slavilo, mnogo klevetalo, mnogo obožavalo, mnogo mrzilo. Danas, sto godina iza njegova poroda, gdje su već gotovo posve izumrli njegovi suvremenici, može se sine ira et studio o njemu pisati. Bio je [[čovjek]], bio je velik čovjek! Posve su pravo rekli oni, koji su rekli, da bi bez njegove velike agilnosti i energije ne samo [[Hrvatska]] već možda čitava Austro-ugarska monarhija drugačije izgledala.<br />
Smije se punim pravom reći, da je Gaj od [[Hrvati|Hrvata]] stvorio nov [[narod]], da ga je osvijestio i preporodio, dao mu [[Hrvatski jezik|književni jezik]] i pravopis i utro put modernim tekovinama i evoluciji narodne hrvatske kulture. On je misli svojih pređa i suvremenika znao koncentrirati u sebi genijalnom sposobnošću i u kratko vrijeme izvršiti ono, što se drugi nisu usudili ni pomisliti. On nije bio genij pera, već genij čina. Sve njegove mane i zablude, što ih je kao čovjek počinjao, ne mogu zato potamniti njegovo [[Slava|slavno]] ime. On jest, on ostaje i bit će za vjekova punim pravom nazivan – ocem hrvatskog preporoda”. ~ [[Velimir Deželić]]
** 1909. <ref>http://www.radio-krapina.hr/11-otac-hrvatskog-preporoda-na-koljenima</ref>
== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|wikipedija = Ljudevit Gaj
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Ljudevit Gaj
|commonscathr = Ljudevit Gaj
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor = Ljudevit Gaj
|wječnik =
|wikiknjige =
|oldwikisource =
}}
{{GLAVNIRASPORED:Gaj, Ljudevit}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
oxkrgdux81hkuxykwbi1n0hili0b1hj