Wikizvor hrwikisource https://hr.wikisource.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.45.0-wmf.6 first-letter Mediji Posebno Razgovor Suradnik Razgovor sa suradnikom Wikizvor Razgovor o Wikizvoru Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki MediaWiki razgovor Predložak Razgovor o predlošku Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Autor Razgovor o autoru Stranica Razgovor o stranici Sadržaj Razgovor o sadržaju TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu 100 10147 61952 51940 2025-06-22T20:21:14Z Ivo Lendić 7080 kategorija 61952 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Sveti Franjo Asiški | Godine = (1181./1182. – 1226.) | PrezimeIme = Franjo Asiški, Sveti | PočetnoSlovoPrezimena = F | Wikipedia = Sveti Franjo Asiški | Wikiquote = | Wikicommons = | Bio = Talijanski redovnik, filozof, utemeljitelj Reda male braće (franjevaca). U Katoličkoj Crkvi slavi se kao svetac zaštitnik životinja, okoliša i katoličanstva. | Slika = Saint Francis of Assisi by Jusepe de Ribera.jpg | Potpis = }} * [[Pravilo svetoga Franje]] * [[Oporuka svetoga Franje]] {{Licencija|100}} [[Kategorija:Sveci]] hlt7bwcg18bvn7kfarezhmulk0njx7u 0 14172 61955 59103 2025-06-22T22:07:06Z JCamatte 4026 Uklonjen apsurdno propagandni dio uvoda 61955 wikitext text/x-wiki {{zaglavlje | prethodni= [[Govor Franje Tuđmana prigodom primanja RH u članstvo Vijeća Europe]] | sljedeći= [[Uvodni govor Franje Tuđmana na 2. sjednici Glavnog odbora HDZ-a]] | naslov= Govor Franje Tuđmana novinarima u Zračnoj luci Zagreb 23. studenog 1996. | odjeljak= | autor= Franjo Tuđman | bilješke=Po povratku s jedanaestodnevnoga posjeta SAD-u gdje mu je dijagnosticiran rak, dr. Franjo Tuđman je u Zračnoj luci Pleso odgovarao na pitanja novinara. Povod njegovom govoru bio je prosvjed 100.000 Zagrepčana koji su 21. studenoga, dok je izbivao iz zemlje, na Trgu bana Josipa Jelačića prosvjedovali protiv toga što Vijeće za telekomunikacije nije Radiju 101 dalo koncesiju. }} <div style="text-align:justify;width:80%;"> <div style="text-align:center;">(...)</div> Mi nećemo dopustiti ostacima jugokomunističkog sustava, niti jugosrpskog stanja, kakvo smo bili zatekli u Hrvatskoj uspostavom hrvatske slobode i demokracije. Nećemo dopustiti da nam sve to skupa dovedu u pitanje. Nećemo dopustiti tim jugokomunističkim ostacima, ali ni onim političkim diletantima, bezglavim smušenjacima koji ne vide o čemu se zapravo radi danas, u Hrvatskoj, i u svijetu sa kojekakvim regionalnim planovima... Nećemo dopustiti onima koji se vežu i sa crnim vragom protiv hrvatske slobode i hrvatske nezavisnosti, ne samo sa crnim, nego i zelenim, žutim vragovima... Nećemo dopustiti onima koji se povezuju sa svima protivnicima hrvatske samostalnosti, ne samo povezuju, nego im se nude, ne samo da im se nude nego im se prodaju za Judine škude, kao što se i sami hvale da dobivaju dotacije iz svih centara svijeta, a povezuju se od fundamentalističkih ekstremista, do kojekakvih lažnih propovjednika, pseudodemokratskih obmanjivača koji nam danas propovijedaju velike ideje o ljudskim pravima i slobodama medija. Da! Mi smo stvarali svoju Hrvatsku za ljudska prava i za slobodu medija, ali za ljudska prava prije svega većine hrvatskoga naroda. Ali ćemo, razumije se, mi sa tom hrvatskom slobodom i demokracijom osigurati i manjini ta ljudska prava i slobodu medija. Ali nećemo dopustiti da nam ti sa strane rješavaju, odnosno nameću rješenja. Hrvatska neće biti ničija kolonija. Hrvatska je dosta bila i pod Mlečanima i pod Stambolom, i pod Bečom i pod Peštom, i pod Beogradom. Hrvatska je izvojevala svoju slobodu, svoju samostalnost, svoje pravo da sama odlučuje o svojoj sudbini. <div style="text-align:center;">(...)</div> == Izvori == * http://www.youtube.com/watch?v=U5xMo8OrOvw [[Kategorija:Hrvatsko 20. stoljeće]] [[Kategorija:Govori]] ldfyymnyxtp7kpc2edc2fgnxn6brupd 100 17163 61948 60494 2025-06-22T20:06:41Z Ivo Lendić 7080 kategorija i ispravak 61948 wikitext text/x-wiki {{Autor |ImePrezime = Ivan Pavao II. |Godine = (1920. – 2005.) |PrezimeIme = Pavao, Ivan II. |PočetnoSlovoPrezimena = I |Wikipedia = Ivan Pavao II. |Wikiquote = Ivan Pavao II. |Wikicommons = Ioannes_Paulus_II |Bio = Rođen kao '''Karol Józef Wojtyła''', 264. nasljednik apostola Petra, papa od 16. listopada 1978. do smrti 2005. Svetac Katoličke Crkve. |Slika = JohannesPaul2-portrait.jpg |Potpis = }} * [[Rosarium Virginis Mariae]] * [[Ecclesia de Eucharistia]] * [[Pismo pape Ivana Pavla II. o Srcu Isusovom]] [[Kategorija:Pape]] [[Kategorija:Sveci]] fvfa5ueynzc08t8vw36akf4md7i9vsb 100 19239 61950 60154 2025-06-22T20:10:36Z Ivo Lendić 7080 kategorija 61950 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Lovro Brindiški (Giulio Cesare Russo) | Godine = | PrezimeIme = Russo, Giulio Cesare | PočetnoSlovoPrezimena = R | Wikipedia = Lovro Brindisijski | Wikiquote = Lovro Brindiški | Wiktionary = | Wikibooks = | Wikicommons = | Bio = talijanski kapucin, Crkveni naučitelj, propovjednik, diplomat i svetac (1559. - 1619.) | Slika = San Lorenzo da Brindisi.jpg | Potpis = }} * ''Opera omnia'' (Sabrana djela) - sadrže jedanaest od ukupno petnaest svezaka njegova opusa: ** ''Mariale'', svezak marijanskih (marioloških) tekstova, ** ''Quaresimali'', četiri sveska tekstova korizmene tematike, ** ''Avvento'', svezak posvećen Došašću, ** ''Nedjeljne homilije'', ** ''Santorale'', svezak posvećen svetcima, ** ''Sermones de Tempore'', propovijedi Vremena kroz godinu. * izabrani tekstovi zastupljeni u: [[Svakidašnje meditacije iz spisā sv. Lovre Brindiškoga]] [[Kategorija:Autori-B]] [[Kategorija:Sveci]] p9lqnkqu3rvecbcvrrhgllvz343ijk0 100 19488 61947 60951 2025-06-22T20:05:38Z Ivo Lendić 7080 kategorija 61947 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Domingo de Guzmán | Godine = (1170. – 1121.) | PrezimeIme = de Guzmán, Domingo | PočetnoSlovoPrezimena = G | Wikipedia = Sveti Dominik | Wikiquote = Sveti Dominik | Wiktionary = | Wikibooks = | Wikicommons = | Bio = kastiljski katolički svećenik, propovjednik, osnivač Reda propovjednika, svetac | Slika = Fra Angelico 052.jpg | Potpis = }} * [[Pismo sv. Dominika koludricama u Madridu]] [[Kategorija:Sveci]] 8h76kvomqwkadb8n0yp6dvagzfhpwy0 14 19762 61951 61569 2025-06-22T20:19:27Z Ivo Lendić 7080 kategorija 61951 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija2|Svetac}} [[Kategorija:Kršćanske molitve]] [[Kategorija:Sveci]] j75fvv73kkml2jqe2yf1c75jqyxfm8s 100 19856 61939 61932 2025-06-22T19:28:17Z Ivo Lendić 7080 poveznica i kategorija 61939 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Ivo Lendić | Godine = (1908. – 1982.) | PrezimeIme = Lendić, Ivo | PočetnoSlovoPrezimena = L | Wikipedia = Ivo Lendić | Wikiquote = Ivo Lendić | Wiktionary = | Wikibooks = | Wikicommons = | Bio = hrvatski pjesnik, novinar i esejist | Slika = | Potpis = }} ;Pjesničke zbirke * [[Lirika (Lendić)|Lirika]] (1930.) * [[Angelusi]] (1936.) ** ''[[Korosanti]]'' ;Studije * „Las relaciones entre Yugoslavia y Santa Sede“ ('Odnosi Jugoslavije i Svete Stolice'), ''Studia Croatica'', 1964., suautor: Ivo Bogdan. [[Kategorija:Hrvatski književnici]] fnd3d9awsuuexwd25cm9l025tef4zcg 100 19858 61935 2025-06-22T19:13:18Z Ivo Lendić 7080 otvaranje stranice 61935 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Lav XIV. | Godine = (1955. – ) | PrezimeIme = XIV., Lav | PočetnoSlovoPrezimena = X | Wikipedia = Lav XIV. | Wikiquote = Lav XIV. | Wiktionary = | Wikibooks = | Wikicommons = Leo XIV | Bio = 269. poglavar Katoličke Crkve | Slika = Pope Leo XIV 3 (3x4 cropped) (2).jpg | Potpis = Official signature of Pope Leo XIV.svg }} [[Kategorija:Pape]] gm80q9mqvcrhtkcunafq2q3pm11iha5 61936 61935 2025-06-22T19:16:34Z Ivo Lendić 7080 ispravak u opisu 61936 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Lav XIV. | Godine = (1955. – ) | PrezimeIme = XIV., Lav | PočetnoSlovoPrezimena = X | Wikipedia = Lav XIV. | Wikiquote = Lav XIV. | Wiktionary = | Wikibooks = | Wikicommons = Leo XIV | Bio = 267. poglavar Katoličke Crkve | Slika = Pope Leo XIV 3 (3x4 cropped) (2).jpg | Potpis = Official signature of Pope Leo XIV.svg }} [[Kategorija:Pape]] ef094i2glhbjvhbjk8mac0g57pj01qn 61938 61936 2025-06-22T19:26:52Z Ivo Lendić 7080 dodana veza 61938 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Lav XIV. | Godine = (1955. – ) | PrezimeIme = XIV., Lav | PočetnoSlovoPrezimena = X | Wikipedia = Lav XIV. | Wikiquote = Lav XIV. | Wiktionary = | Wikibooks = | Wikicommons = Leo XIV | Bio = 267. poglavar Katoličke Crkve | Slika = Pope Leo XIV 3 (3x4 cropped) (2).jpg | Potpis = Official signature of Pope Leo XIV.svg }} ;Govori * [[Govor Lava XIV. kleru Rimske biskupije|Govor kleru Rimske biskupije]], 12. lipnja 2025. [[Kategorija:Pape]] luvr3qcze181du758gdu9r82zukcrqp 61941 61938 2025-06-22T19:42:20Z Ivo Lendić 7080 dodana veza 61941 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Lav XIV. | Godine = (1955. – ) | PrezimeIme = XIV., Lav | PočetnoSlovoPrezimena = X | Wikipedia = Lav XIV. | Wikiquote = Lav XIV. | Wiktionary = | Wikibooks = | Wikicommons = Leo XIV | Bio = 267. poglavar Katoličke Crkve | Slika = Pope Leo XIV 3 (3x4 cropped) (2).jpg | Potpis = Official signature of Pope Leo XIV.svg }} ;Govori * [[Govor Lava XIV. kleru Rimske biskupije|Govor kleru Rimske biskupije]], 12. lipnja 2025. * [[Videoporuka Lava XIV. mladima Chicaga i svijeta|Videoporuka mladima Chicaga i svijeta]], 14. lipnja 2025. [[Kategorija:Pape]] thhbi4nrdzcet8hgg1dcsezmt1zp5cj 61949 61941 2025-06-22T20:08:21Z Ivo Lendić 7080 opis 61949 wikitext text/x-wiki {{Autor | ImePrezime = Lav XIV. | Godine = (1955. – ) | PrezimeIme = XIV., Lav | PočetnoSlovoPrezimena = X | Wikipedia = Lav XIV. | Wikiquote = Lav XIV. | Wiktionary = | Wikibooks = | Wikicommons = Leo XIV | Bio = Rođen kao '''Robert Francis Prevost''', 267. poglavar Katoličke Crkve, papa od 8. svibnja 2025. | Slika = Pope Leo XIV 3 (3x4 cropped) (2).jpg | Potpis = Official signature of Pope Leo XIV.svg }} ;Govori * [[Govor Lava XIV. kleru Rimske biskupije|Govor kleru Rimske biskupije]], 12. lipnja 2025. * [[Videoporuka Lava XIV. mladima Chicaga i svijeta|Videoporuka mladima Chicaga i svijeta]], 14. lipnja 2025. [[Kategorija:Pape]] f22i7ruqozce5qt1khfltcxv3ir6ca1 0 19859 61937 2025-06-22T19:25:47Z Ivo Lendić 7080 unos izvora 61937 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = Lav XIV. | bilješke = Govor Pape Lava XIV. kleru Rimske biskupije u Dvorani Pavla VI. u četvrtak, 12. lipnja 2025. <br> [https://www.vjeraidjela.com/kler-jedinstva-uzornosti-i-prorocke-predanosti/ hrvatski prijevod] }} Želim zamoliti glasan pljesak za sve vas koji ste ovdje i za sve svećenike i đakone Rima! Predragi prezbiteri i đakoni koji obavljate svoje služenje u Rimskoj biskupiji, predragi bogoslovi, pozdravljam vas sve s privrženošću i prijateljstvom! Zahvaljujem Njegovoj Uzoritosti, kardinalu vikaru, na riječima pozdrava i na prikazu koje je dao, govoreći nešto o vašoj nazočnosti u ovome gradu. Želio sam se susresti s vama kako bih vas iz bližega upoznao i počeo hodati zajedno s vama. Hvala vam na vašem životu darovanu služenju Kraljevstvu, na vašem svakodnevnom trudu, na tolikoj velikodušnosti u obavljanju službe, na svemu što živite u tišini i što je katkada popraćeno patnjom ili nerazumijevanjem. Obavljate različite službe, ali svi ste dragocjeni u Božjim očima i u ostvarivanju Njegova nauma. Rimska biskupija predsjedava u ljubavi i zajedništvu i može ostvarivati to poslanje zahvaljujući svakomu od vas, u vezu milosti s biskupom i u plodnoj suodgovornosti s čitavim Božjim narodom. Naša je biskupija uistinu osobita, jer toliko svećenika dolazi iz različitih dijelova svijeta, posebno zbog studija; a to podrazumijeva da je i dušobrižni život – mislim ponajviše na župe – obilježen tom sveopćošću i međusobnim prihvaćanjem koje ona povlači za sobom. Polazeći od ove sveopćega načina gledanja koji Rim nudi, želio bih s vama srdačno podijeliti neka promišljanja. Prva oznaka, koja mi je posebno bliska srcu, jest ona jedinstva i zajedništva . U molitvi zvanoj „svećenička“, kao što znamo, Isus je molio Otca da njegovi budu jedno (Iv 17, 20–23). ​​Gospodin dobro zna da samo ujedinjeni s Njim i ujedinjeni među sobom možemo donijeti plodove i dati svijetu vjerodostojno svjedočanstvo. Svećeničkomu zajedništvu ovdje u Rimu pogoduje činjenica da po drevnoj predaji običavamo živjeti zajedno, u župnim dvorima kao i u zavodima ili drugim boravištima. Prezbiter je pozvan biti čovjek zajedništva, jer ga prvi živi i neprestano ga hrani. Znamo da to zajedništvo danas ometa kulturno ozračje koje pogoduje usamljivanju ili zaokupljanju samim sobom. Nitko od nas nije izuzet od tih zamki koje prijete valjanosti našega duhovnoga života i snazi ​​našega služenja. Ali moramo biti budni jer, osim kulturnoga konteksta, zajedništvo i bratstvo među nama nailaze i na neke preprjeke koje su tako reći „unutarnje“, a tiču ​​se crkvenoga života Biskupije, međuljudskih odnosa, a također i onoga što prebiva u srcu, posebno onoga osjećaja umora koji dolazi jer smo iskusili pojedine poteškoće, jer se nismo osjećali shvaćenima i saslušanima ili iz drugih razloga. Želio bih vam pomoći, hodati s vama, kako bi svatko ponovo pronašao vedrinu u svome služenju; ali upravo zbog toga molim vas za poticaj svećeničkom bratstvu, koje ima korijene u čvrstom duhovnom životu, u susretu s Gospodinom i u slušanju njegove Riječi. Hranjeni tim sokom, sposobni smo živjeti odnose prijateljstva, pretječući jedni druge poštovanjem (usp. Rimljanima 12, 10); osjećamo potrebu za drugima kako bismo rasli i njegovali isti crkveni napon, isti crkveni poriv. Zajedništvo se isto tako mora prevoditi u predanost ovoj biskupiji; s različitim darovima, s različitim tijekovima odgoja i obrazovanja i s različitim službama, ali trud da se to podrži mora biti jedinstven. Molim sve da obraćaju pozornost na pastirski hod ove Crkve koji je mjesni, ali, zbog onoga koji ga vodi, je i sveopći. Koračati zajedno uvijek je jamstvo vjernosti Evanđelju; zajedno i u skladu, nastojeći bogatiti Crkvu vlastitom darom, ali imajući u srcu biti jedino tijelo kojemu je Krist Glava. Druga oznaka koju bih vam želio povjeriti jest ona uzornosti. U prigodi svećeničkih ređenja 31. svibnja ove godine u propovijedi sam podsjetio na važnost transparentnosti u životu, na temelju riječi svetoga Pavla koji starješinama u Efezu kaže: „Znate kako sam se ponašao“ (Dj 20, 18). Molim vas srcem otca i pastira: svi se posvetimo tomu da budemo vjerodostojni i uzorni svećenici! Svjesni smo ograničenja svoje naravi i Gospodin nas duboko poznaje; ali primili smo izvanrednu milost, povjereno nam je dragocjeno blago čiji smo služitelji, sluge. A od sluge se traži vjernost. Nitko od nas nije izuzet od mamljenja svijeta, a grad, s tisuću svojih prijedloga, mogao bi nas udaljiti i od želje za svetim životom, uzrokujući izravnavanje prema dolje gdje se gube duboke vrjednote svećeništva. Dopustite da vas opet privuče Učiteljev poziv, da osjetite i živite ljubav prvoga sata, onu koja vas je potaknula na snažne odluke i hrabre žrtve. Ako budemo zajedno nastojali biti uzorni u poniznu životu, tada ćemo moći izražavati obnavljajuću snagu Evanđelja za svakoga muškarca i svaku ženu. Zadnja oznaka koju vam želim vam predati jest u pogledu ​​izazova našega vremena u proročkom ključu. Zabrinuti smo i uznemireni svime što se danomice zbiva u svijetu: pogađaju nas nasilja koje stvaraju smrt, dovode nas u pitanje nejednakosti, siromaštvo, mnogi oblicima guranja na rub društva, raširena patnja koja poprima obilježja nelagode što više nikoga ne štedi. A te se stvari ne događaju samo drugdje, daleko od nas, nego utječu i na naš grad Rim, izložen višestrukim oblicima siromaštva i ozbiljnim nevoljama poput stanovanja. Grad u kojem, kako je primijetio papa Franjo, „velikoj ljepoti“ i očaranosti umjetnošću moraju odgovarati i s „jednostavna pristojnost i normalno funkcionalnost na mjestima i u prilikama obična, svakodnevna života. Jer grad koji je ugodniji za život svojim građanima ujedno je i gostoljubiviji za sve“ (Propovijed na Večernjoj sa zahvalnicom 31. prosinca 2023.). Gospodin nas je htio upravo nas u ovom vremenu punom izazova koji se ponekad čine većima od naših sila. Pozvani smo prigrliti te izazove, tumačiti ih evanđeoski, živjeti ih kao prigode svjedočenja. Ne bježimo od njih! Neka dušobrižna predanost, poput one prema studiju, za sve postane škola u kojoj ćemo naučiti graditi Kraljevstvo Božje u današnjoj složenoj i poticajnoj povijesti. U nedavno vrijeme imali smo primjer svetih svećenika koji su znali združiti strast za poviješću s naviještanjem Evanđelja, poput don Prima Mazzolarija i don Lorenza Milanija, proroka mira i pravde. A ovdje u Rimu imali smo don Luigija Di Liegra koji je, suočen s tolikim siromaštvom, dao život tražeći putove pravednosti i ljudskoga promicanja. Crpimo iz snage tih primjera kako bismo nastavili sijati sjeme svetosti u našem gradu. Predragi, uvjeravam vas u svoju blizinu, naklonost i spremnost da koračam s vama. Povjerimo Gospodinu svoj svećenički život i molimo Ga da raste u jedinstvu, uzornosti i proročkoj predanosti da bi služio našemu vremenu. Neka nas prati srdačan poziv svetoga Augustina, koji je rekao: „Ljubite ovu Crkvu, ostanite u ovoj Crkvi, budite ova Crkva. Ljubite dobroga Pastira, najljepšega Zaručnika, koji nikoga ne vara i ne želi da itko propadne. Molite i za izgubljene ovce: da i one dođu, da i one prepoznaju, da i one ljube, da bude jedno stado i jedan pastir“ (Govor 138, 10). Hvala vam! [[Kategorija:Govori]] [[Kategorija:21. stoljeće]] hs07akonx6fpiif4486xoslxcngzcwi 0 19860 61940 2025-06-22T19:40:50Z Ivo Lendić 7080 unos izvora 61940 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = Lav XIV. | bilješke = Videoporuka Pape Lava XIV. mladima Chicaga i cijeloga svijeta, 14. lipnja 2025. ([https://www.vjeraidjela.com/svjetionici-nade/ hrvatski prijevod]) }} Dragi moji prijatelji, drago mi je da mogu pozdraviti sve vas okupljene u parku White Sox na ovom velikom slavlju kao zajednicu vjere u Chicaškoj nadbiskupiji. Osobito pozdravljam kardinala Cupicha, pomoćne biskupe i sve moje prijatelje koji su se danas sabrali na ovaj blagdan Presvetoga Trojstva. A počinjem s tim jer je Trojstvo uzorak Božje ljubavi prema nama. Bog: Otac, Sin i Duh. Tri osobe u jednom Bogu žive ujedinjene u dubini ljubavi, u zajednici, dijeleći to zajedništvo sa svima nama. Tako, dok se danas okupljate na ovoj velikoj proslavi, želim vam izraziti zahvalnost i ohrabrenje da nastavite graditi zajedništvo, prijateljstvo, kao braća i sestre u svakodnevnom životu, u obiteljima, župama, Nadbiskupiji i diljem našega svijeta. Želio bih uputiti osobit pozdrav svim mladima – onima koji su danas okupljeni i mnogima od vas koji možda gledate ovaj pozdrav uz pomoć tehničkih sredstava na internetu. Kako zajedno odrastate, možete shvatiti, posebno nakon što ste proživjeli vrijeme pandemije – vremena izolacije, velikih teškoća, ponekad čak i poteškoća u svojim obiteljima ili u našem današnjem svijetu. Ponekad vam cjelina života nije pružila priliku da živite vjeru, da živite kao sudionici zajednice vjere, pa bih želio iskoristiti ovu prigodu i pozvati svakoga od vas da se zagledate u svoja srca, da prepoznate kako je Bog tu i da možda na puno različitih načina Bog dopire do vas, zove vas, poziva vas da upoznate njegova Sina Isusa Krista, kroz Pisma, možda preko prijatelja ili rođaka… djeda ili bake, koji bi mogao biti osoba vjere. Da otkrijete koliko je za svakoga od nas važno obraćati pozornost na Božju nazočnost u vlastitu srcu, na onu čežnju za ljubavlju u našim životima, za traženjem, istinskim traženjem i pronalaženjem načina na koje bismo mogli učiniti nešto sa svojim životima kako bismo služili drugima. A u tom služenju drugima možemo otkriti kako, okupljajući se u prijateljstvu, gradeći zajednicu, i mi možemo pronaći pravi smisao u svojim životima. Trenutci tjeskobe, usamljenosti; toliko ljudi koji pate od različitih iskustava potištenosti ili tuge – mogu otkriti kako je Božja ljubav uistinu iscjeljujuća, da donosi nadu i da zapravo, sabirući se kao prijatelji, kao braća i sestre, u zajednici, u župi, u iskustvu zajedničkoga življenja svoje vjere, možemo otkriti da nas Gospodinova milost, da nas Božja ljubav uistinu može izliječiti, može nam dati snagu koju trebamo, može biti izvor one nade koja nam je svima potrebna u životima. Dijeliti tu poruku nade jedni s drugima – u dopiranju, u služenju, u traženju načina da naš svijet učinimo boljim mjestom – daje pravi život svima nama i znak je nade za cijeli svijet. Mladima koji su ovdje skupljeni još jednom želim reći da ste vi obećanje nade za mnoge od nas. Svijet vas gleda dok se osvrćete oko sebe i kažete: trebate nam, želimo da se ujedinite kako biste s nama podijelili ovo zajedničko poslanje, kao Crkva i u društvu, naviještanja poruke istinske nade i promicanja mira, promicanja sklada među svim narodima. Moramo gledati dalje od vlastitih – ako hoćete – sebičnih načina. Moramo tražiti načine okupljanja i širenja poruke nade. Sveti Augustin kaže da ako želimo da svijet bude bolje mjesto, moramo početi od sebe, moramo početi od vlastita života, od vlastita srca (usp. 311. govor; Komentar Ivanova evanđelja, 77. homilija). I tako, u tom smislu, dok se skupljate kao zajednica vjere, dok slavite u Chicaškoj nadbiskupiji, dok nudite vlastito iskustvo radosti i nade, možete saznati, možete otkriti da ste i vi doista svjetionici nade. To svjetlo, koje možda na obzoru nije baš lako ugledati, a ipak, kako rastemo u jedinstvu, kako nadolazimo skupa u zajedništvo, možemo otkriti kako će to svjetlo postajati sve sjajnije i sjajnije. To svjetlo u zbilji je naša vjera u Isusa Krista. I mi možemo postati ta poruka nade kako bismo promicali mir i jedinstvo diljem našega svijeta. Svi živimo s mnogim pitanjima u svojim srcima. Sveti Augustin tako često govori o našim „nemirnim“ srcima i kaže: „nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi, Bože“ (Ispovijesti 1, 1, 1). Taj nemir nije loša stvar i ne bismo trebali tražiti načine da ugasimo žar, da uklonimo ili čak otupimo napetosti koje osjećamo, poteškoće koje proživljavamo. Radije bismo se trebali povezati sa svojim srcem i prepoznati kako Bog može djelovati u našim životima, po našim životima i preko nas doprijeti do drugih ljudi. Stoga bih želio završiti ovu kratku poruku svima vama pozivom da budete, doista, to svjetlo nade. „Nada ne postiđuje“, kaže nam sveti Pavao u Poslanici Rimljanima (5, 5). Dok gledam svakoga od vas, kada vidim kako se ljudi okupljaju slaviti svoju vjeru, i sâm otkrivam koliko nade ima u svijetu. U ovoj jubilejskoj godini nade, Krist, koji je naša nada, doista sve nas poziva da se ujedinimo, kako bismo mogli biti taj pravi živući primjer: svjetlo nade u današnjem svijetu. Zato bih vas sve želio pozvati: odvojite trenutak, otvorite svoja srca Bogu, Božjoj ljubavi, onomu miru koji nam samo Gospodin može dati. Osjetite koliko je duboko lijepa, koliko snažna, koliko je smislena Božja ljubav u našim životima. Prepoznajte da iako ne činimo ništa da bismo zavrijedili Božju ljubav, Bog u svojoj velikodušnosti nastavlja izlijevati svoju ljubav na nas. I dok nam daje svoju ljubav, traži samo da budemo velikodušni i da dijelimo s drugima ono što nam je dao. Neka ste zaista blagoslovljeni dok se okupljate na ovom slavlju. Neka Gospodinova ljubav i mir sađu na svakoga od vas, na vaše obitelji, i neka vas Bog blagoslovi sve, kako biste uvijek bili svjetionici nade, znak nade i mira diljem našega svijeta. I neka se blagoslov Boga svemogućega, Otca, Sina i Duha Svetoga spusti na vas i ostane s vama vazda. Amen. [[Kategorija:Govori]] [[Kategorija:21. stoljeće]] 2yh2xpo103eeny8qtghvhlf2oeevc6l 0 19861 61942 2025-06-22T19:54:47Z Ivo Lendić 7080 unos izvora 61942 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = nepoznat | bilješke = Liturgijska posljednica na Misi sv. Dominika (5. kolovoza) i blagdan njegova prijenosa (24. svibnja).<ref name=ViD/> }} ==Latinski izvornik== ''Missale Ordinis praedicatorum'' (Misal Reda propovjednika), Rim, 1965., str. 496–497. {{Poezija| In caelélesti hierarchía nova sonet harmonía, novo ducta cántico. Cui concórdet in hac via nostri chori melodía congáudens Domínico. Ex Aepipto vastitátis virum suae voluntátis vocat Auctor saéculi. In fiscélla paupertátis flumen transit vanitátis, pro salute populi. In figura cátuli praedicator saéculi matri praemonstrátur. Portans ore fáculam, ad amóris régulam pópulos hortatur. His est novus legislátor, his Elías aemulátor, et detéstans crímina. Vulpes díssipat Samsónis, et in tuba Gedeónis hostis fugat ágmina. A defúnctis revocátum, matri vivum reddit natum vivens adhuc córpore. Signo crucis imber cedit, turba fratrum panem edit missum Dei múnere. Felix, per quem gáudia tota iam Ecclésia sumens exaltátur. Orbem replet sémine: in caelórum ágmine tandem collocátur. Iacet granum occultátum, sidus latet obumbrátum, sed Plasmátor ómnium. Ossa Ioseph pulluláre, sidus iubet radiáre, in salútem géntium. O quam probat carnis florem, omnem súperans odórem, túmuli fragrántia! Aegri currunt et curántur, caeci, claudi reparántur, virtútum frequéntia. Laudes ergo Domínico personémus mirífico, voce plena. Clama petens suffrágia, eius sequens vestígia, plebs egéna. Sed tu, Pater pie, bone pastor gregis et patróne, prece semper sédula, Apud curiam summi Regis, derelicti vices gregis commenda per saecula. }} ==Hrvatski prijevod== Prepjevali Dominik Budrović i Zlatan Plenković (1914.–1987.) u Dubrovniku oko 1965.<ref name=ViD>Radelj, Petar Marija. [https://www.vjeraidjela.com/posljednica-u-cast-sv-dominiku/ Posljednica u čast sv. Dominiku] vjeraidjela.com, objavljeno 22. lipnja 2025.</ref> {{Poezija| Zapjevajte, rajski kori, Nek se nova pjesma ori Novim pjevom, radosno. Sa pjesmama nebesnika Proslavimo Dominika I mi rado, ponosno. Iz „Egipta” pustih strana[1] Zove muža odabrana Tvorac sv’jeta ovoga. On u lađi siromaštva Pr’jeđe r’jeku sv’jeta tašta[2] Za spas ljudstva grješnoga. Kroz lik pseta maloga Govornika slavnoga Majka u snu gleda: Noseć zublju plamenu, Svetu ljubav vatrenu, C’jelom sv’jetu preda. Gle, zakone dava nove, Ko Ilija narod zove Da se zloći ukloni. Samsonove tjera lije,[3] Gedeonskom trubljom[4] bije,[5] Protivnika izgoni. Mrtvo d’jete od sna budi, Uskrsnuto majci nudi, Dok je ovdje živio. Na znak križa kiša stane, A na stolu kruh osvane Što ga on izmolio. Crkva slavom njegovom Sebe kr’jepi obnovom, Snagom vjere prave. Braću sv’jetom razasu: Njega Nebo obasu Darom vječne slave. Sniva zrno sakriveno,[6] Zv’jezde svjetlo zasjenjeno, Kad odjeknu Tvorca glas: Nek iz zrna stablo lista,[7] A iz zv’jezde sjaj zablista Narodima svim na spas. Djevičanstvo tvoje, Svetče, Miris ljepši neg sve cv’jeće S groba tvog pokazuje. Bolesnike snagom kr’jepi, Ozdravljaju hromi, sl’jepi: Svetost se dokazuje. Slavnom Svetcu hvalu dajmo,[8] Iz sveg srca zapjevajmo Dominiku. Braćo, Otca zazivajmo, Njegov uzor nasljedujmo, Svoju diku. A ti, Otče, dobri, blagi, Naš pastiru, vođo dragi, Brani sve nas rječito. I na vječnoga Kralja dvoru: Po svom moćnom zagovoru Djecu štiti vječito.}} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Himni]] f354vealvjr599tmds9c297szym3mxn 61945 61942 2025-06-22T19:59:56Z Ivo Lendić 7080 /* Hrvatski prijevod */ mala slova 61945 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = nepoznat | bilješke = Liturgijska posljednica na Misi sv. Dominika (5. kolovoza) i blagdan njegova prijenosa (24. svibnja).<ref name=ViD/> }} ==Latinski izvornik== ''Missale Ordinis praedicatorum'' (Misal Reda propovjednika), Rim, 1965., str. 496–497. {{Poezija| In caelélesti hierarchía nova sonet harmonía, novo ducta cántico. Cui concórdet in hac via nostri chori melodía congáudens Domínico. Ex Aepipto vastitátis virum suae voluntátis vocat Auctor saéculi. In fiscélla paupertátis flumen transit vanitátis, pro salute populi. In figura cátuli praedicator saéculi matri praemonstrátur. Portans ore fáculam, ad amóris régulam pópulos hortatur. His est novus legislátor, his Elías aemulátor, et detéstans crímina. Vulpes díssipat Samsónis, et in tuba Gedeónis hostis fugat ágmina. A defúnctis revocátum, matri vivum reddit natum vivens adhuc córpore. Signo crucis imber cedit, turba fratrum panem edit missum Dei múnere. Felix, per quem gáudia tota iam Ecclésia sumens exaltátur. Orbem replet sémine: in caelórum ágmine tandem collocátur. Iacet granum occultátum, sidus latet obumbrátum, sed Plasmátor ómnium. Ossa Ioseph pulluláre, sidus iubet radiáre, in salútem géntium. O quam probat carnis florem, omnem súperans odórem, túmuli fragrántia! Aegri currunt et curántur, caeci, claudi reparántur, virtútum frequéntia. Laudes ergo Domínico personémus mirífico, voce plena. Clama petens suffrágia, eius sequens vestígia, plebs egéna. Sed tu, Pater pie, bone pastor gregis et patróne, prece semper sédula, Apud curiam summi Regis, derelicti vices gregis commenda per saecula. }} ==Hrvatski prijevod== Prepjevali Dominik Budrović i Zlatan Plenković (1914.–1987.) u Dubrovniku oko 1965.<ref name=ViD>Radelj, Petar Marija. [https://www.vjeraidjela.com/posljednica-u-cast-sv-dominiku/ Posljednica u čast sv. Dominiku] vjeraidjela.com, objavljeno 22. lipnja 2025.</ref> {{Poezija| Zapjevajte, rajski kori, nek se nova pjesma ori novim pjevom, radosno. Sa pjesmama nebesnika proslavimo Dominika i mi rado, ponosno. Iz „Egipta” pustih strana zove muža odabrana tvorac sv’jeta ovoga. On u lađi siromaštva pr’jeđe r’jeku sv’jeta tašta za spas ljudstva grješnoga. Kroz lik pseta maloga govornika slavnoga majka u snu gleda: Noseć zublju plamenu, svetu ljubav vatrenu, c’jelom sv’jetu preda. Gle, zakone dava nove, ko Ilija narod zove da se zloći ukloni. Samsonove tjera lije, gedeonskom trubljom bije, protivnika izgoni. Mrtvo d’jete od sna budi, uskrsnuto majci nudi, dok je ovdje živio. Na znak križa kiša stane, a na stolu kruh osvane što ga on izmolio. Crkva slavom njegovom sebe kr’jepi obnovom, snagom vjere prave. Braću sv’jetom razasu: Njega Nebo obasu darom vječne slave. Sniva zrno sakriveno, zv’jezde svjetlo zasjenjeno, kad odjeknu Tvorca glas: Nek iz zrna stablo lista, a iz zv’jezde sjaj zablista narodima svim na spas. Djevičanstvo tvoje, Svetče, miris ljepši neg sve cv’jeće s groba tvog pokazuje. Bolesnike snagom kr’jepi, ozdravljaju hromi, sl’jepi: svetost se dokazuje. Slavnom Svetcu hvalu dajmo, iz sveg srca zapjevajmo Dominiku. Braćo, Otca zazivajmo, Njegov uzor nasljedujmo, svoju diku. A ti, Otče, dobri, blagi, naš pastiru, vođo dragi, brani sve nas rječito. I na vječnoga Kralja dvoru: po svom moćnom zagovoru djecu štiti vječito.}} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Himni]] 7ai1zjj5ogsq5r8w70kjvd0l2z9hcjo 61953 61945 2025-06-22T20:26:35Z Ivo Lendić 7080 kategorija 61953 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = nepoznat | bilješke = Liturgijska posljednica na Misi sv. Dominika (5. kolovoza) i blagdan njegova prijenosa (24. svibnja).<ref name=ViD/> }} ==Latinski izvornik== ''Missale Ordinis praedicatorum'' (Misal Reda propovjednika), Rim, 1965., str. 496–497. {{Poezija| In caelélesti hierarchía nova sonet harmonía, novo ducta cántico. Cui concórdet in hac via nostri chori melodía congáudens Domínico. Ex Aepipto vastitátis virum suae voluntátis vocat Auctor saéculi. In fiscélla paupertátis flumen transit vanitátis, pro salute populi. In figura cátuli praedicator saéculi matri praemonstrátur. Portans ore fáculam, ad amóris régulam pópulos hortatur. His est novus legislátor, his Elías aemulátor, et detéstans crímina. Vulpes díssipat Samsónis, et in tuba Gedeónis hostis fugat ágmina. A defúnctis revocátum, matri vivum reddit natum vivens adhuc córpore. Signo crucis imber cedit, turba fratrum panem edit missum Dei múnere. Felix, per quem gáudia tota iam Ecclésia sumens exaltátur. Orbem replet sémine: in caelórum ágmine tandem collocátur. Iacet granum occultátum, sidus latet obumbrátum, sed Plasmátor ómnium. Ossa Ioseph pulluláre, sidus iubet radiáre, in salútem géntium. O quam probat carnis florem, omnem súperans odórem, túmuli fragrántia! Aegri currunt et curántur, caeci, claudi reparántur, virtútum frequéntia. Laudes ergo Domínico personémus mirífico, voce plena. Clama petens suffrágia, eius sequens vestígia, plebs egéna. Sed tu, Pater pie, bone pastor gregis et patróne, prece semper sédula, Apud curiam summi Regis, derelicti vices gregis commenda per saecula. }} ==Hrvatski prijevod== Prepjevali Dominik Budrović i Zlatan Plenković (1914.–1987.) u Dubrovniku oko 1965.<ref name=ViD>Radelj, Petar Marija. [https://www.vjeraidjela.com/posljednica-u-cast-sv-dominiku/ Posljednica u čast sv. Dominiku] vjeraidjela.com, objavljeno 22. lipnja 2025.</ref> {{Poezija| Zapjevajte, rajski kori, nek se nova pjesma ori novim pjevom, radosno. Sa pjesmama nebesnika proslavimo Dominika i mi rado, ponosno. Iz „Egipta” pustih strana zove muža odabrana tvorac sv’jeta ovoga. On u lađi siromaštva pr’jeđe r’jeku sv’jeta tašta za spas ljudstva grješnoga. Kroz lik pseta maloga govornika slavnoga majka u snu gleda: Noseć zublju plamenu, svetu ljubav vatrenu, c’jelom sv’jetu preda. Gle, zakone dava nove, ko Ilija narod zove da se zloći ukloni. Samsonove tjera lije, gedeonskom trubljom bije, protivnika izgoni. Mrtvo d’jete od sna budi, uskrsnuto majci nudi, dok je ovdje živio. Na znak križa kiša stane, a na stolu kruh osvane što ga on izmolio. Crkva slavom njegovom sebe kr’jepi obnovom, snagom vjere prave. Braću sv’jetom razasu: Njega Nebo obasu darom vječne slave. Sniva zrno sakriveno, zv’jezde svjetlo zasjenjeno, kad odjeknu Tvorca glas: Nek iz zrna stablo lista, a iz zv’jezde sjaj zablista narodima svim na spas. Djevičanstvo tvoje, Svetče, miris ljepši neg sve cv’jeće s groba tvog pokazuje. Bolesnike snagom kr’jepi, ozdravljaju hromi, sl’jepi: svetost se dokazuje. Slavnom Svetcu hvalu dajmo, iz sveg srca zapjevajmo Dominiku. Braćo, Otca zazivajmo, Njegov uzor nasljedujmo, svoju diku. A ti, Otče, dobri, blagi, naš pastiru, vođo dragi, brani sve nas rječito. I na vječnoga Kralja dvoru: po svom moćnom zagovoru djecu štiti vječito.}} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Himni]] [[Kategorija:Molitve svecima]] rk3w2f7k85x4rpeman7han2xfxtxsmo 61954 61953 2025-06-22T20:27:23Z Ivo Lendić 7080 /* Hrvatski prijevod */ ispravak 61954 wikitext text/x-wiki {{Zaglavlje | autor = nepoznat | bilješke = Liturgijska posljednica na Misi sv. Dominika (5. kolovoza) i blagdan njegova prijenosa (24. svibnja).<ref name=ViD/> }} ==Latinski izvornik== ''Missale Ordinis praedicatorum'' (Misal Reda propovjednika), Rim, 1965., str. 496–497. {{Poezija| In caelélesti hierarchía nova sonet harmonía, novo ducta cántico. Cui concórdet in hac via nostri chori melodía congáudens Domínico. Ex Aepipto vastitátis virum suae voluntátis vocat Auctor saéculi. In fiscélla paupertátis flumen transit vanitátis, pro salute populi. In figura cátuli praedicator saéculi matri praemonstrátur. Portans ore fáculam, ad amóris régulam pópulos hortatur. His est novus legislátor, his Elías aemulátor, et detéstans crímina. Vulpes díssipat Samsónis, et in tuba Gedeónis hostis fugat ágmina. A defúnctis revocátum, matri vivum reddit natum vivens adhuc córpore. Signo crucis imber cedit, turba fratrum panem edit missum Dei múnere. Felix, per quem gáudia tota iam Ecclésia sumens exaltátur. Orbem replet sémine: in caelórum ágmine tandem collocátur. Iacet granum occultátum, sidus latet obumbrátum, sed Plasmátor ómnium. Ossa Ioseph pulluláre, sidus iubet radiáre, in salútem géntium. O quam probat carnis florem, omnem súperans odórem, túmuli fragrántia! Aegri currunt et curántur, caeci, claudi reparántur, virtútum frequéntia. Laudes ergo Domínico personémus mirífico, voce plena. Clama petens suffrágia, eius sequens vestígia, plebs egéna. Sed tu, Pater pie, bone pastor gregis et patróne, prece semper sédula, Apud curiam summi Regis, derelicti vices gregis commenda per saecula. }} ==Hrvatski prijevod== Prepjevali Dominik Budrović i Zlatan Plenković u Dubrovniku oko 1965.<ref name=ViD>Radelj, Petar Marija. [https://www.vjeraidjela.com/posljednica-u-cast-sv-dominiku/ Posljednica u čast sv. Dominiku] vjeraidjela.com, objavljeno 22. lipnja 2025.</ref> {{Poezija| Zapjevajte, rajski kori, nek se nova pjesma ori novim pjevom, radosno. Sa pjesmama nebesnika proslavimo Dominika i mi rado, ponosno. Iz „Egipta” pustih strana zove muža odabrana tvorac sv’jeta ovoga. On u lađi siromaštva pr’jeđe r’jeku sv’jeta tašta za spas ljudstva grješnoga. Kroz lik pseta maloga govornika slavnoga majka u snu gleda: Noseć zublju plamenu, svetu ljubav vatrenu, c’jelom sv’jetu preda. Gle, zakone dava nove, ko Ilija narod zove da se zloći ukloni. Samsonove tjera lije, gedeonskom trubljom bije, protivnika izgoni. Mrtvo d’jete od sna budi, uskrsnuto majci nudi, dok je ovdje živio. Na znak križa kiša stane, a na stolu kruh osvane što ga on izmolio. Crkva slavom njegovom sebe kr’jepi obnovom, snagom vjere prave. Braću sv’jetom razasu: Njega Nebo obasu darom vječne slave. Sniva zrno sakriveno, zv’jezde svjetlo zasjenjeno, kad odjeknu Tvorca glas: Nek iz zrna stablo lista, a iz zv’jezde sjaj zablista narodima svim na spas. Djevičanstvo tvoje, Svetče, miris ljepši neg sve cv’jeće s groba tvog pokazuje. Bolesnike snagom kr’jepi, ozdravljaju hromi, sl’jepi: svetost se dokazuje. Slavnom Svetcu hvalu dajmo, iz sveg srca zapjevajmo Dominiku. Braćo, Otca zazivajmo, Njegov uzor nasljedujmo, svoju diku. A ti, Otče, dobri, blagi, naš pastiru, vođo dragi, brani sve nas rječito. I na vječnoga Kralja dvoru: po svom moćnom zagovoru djecu štiti vječito.}} ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Himni]] [[Kategorija:Molitve svecima]] q8etmcgdkho103qhxayq76aivaez5g2 0 19862 61943 2025-06-22T19:55:42Z Ivo Lendić 7080 #Preusmjeri 61943 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Posljednica sv. Dominiku#Latinski izvornik]] nzyhov0usqdsf3ak9jm2orjwayrdzo8 0 19863 61944 2025-06-22T19:56:44Z Ivo Lendić 7080 #Preusmjeri 61944 wikitext text/x-wiki #Preusmjeri [[Posljednica sv. Dominiku#Hrvatski prijevod]] 4h8wauibsloltcls214qr0h7m2td52o 14 19864 61946 2025-06-22T20:03:16Z Ivo Lendić 7080 otvorena kategorija 61946 wikitext text/x-wiki {{Wikipedija|Svetac}} [[Kategorija:Kršćanstvo]] awsmxsillougufiftwko95zzqg4s4q1