Wikipedia
lgwiki
https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka
MediaWiki 1.46.0-wmf.24
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Maria Mutagamba
0
7875
47434
47014
2026-04-21T22:44:29Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47434
wikitext
text/x-wiki
[[File:Mutagamba Maria.jpg|thumb|Mutagamba Maria.jpg]]
'''Maria Emily Lubega Mutagamba,''' yazaalibwa nga 5 Ogwomwenda mu 1952, nafa nga 24 Ogwomukaaga mu 2017, nga yali [[:en:Uganda|Munnayuganda]] [[:en:Economist|kafulu mu by'enfuna]] era munnabyabufuzi. Yeeyali [[:en:Ministry_of_Tourism,_Wildlife_and_Antiquities_(Uganda)|Minisita w'eby'obulambuzi, ebisolo n'ebintu by'edda]] mu [[:en:Cabinet_of_Uganda|Kabineeti ya Uganda]] okuva nga 15 Ogwomunaana mu 2012<ref name="Cabinet2">{{cite web |title=President Yoweri Museveni Reshuffles Cabinet|accessdate=3 March 2015|last=Newvision Team|url=http://www.newvision.co.ug/news/634161-president-yoweri-museveni-reshuffles-cabinet.html|date=15 August 2012|newspaper=[[New Vision]]|location=Kampala|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20120816235713/https://www.newvision.co.ug/news/634161-president-yoweri-museveni-reshuffles-cabinet.html|archive-date=16 August 2012}}</ref> okutuuka nga 6 Ogwomukaaga mu 2016.<ref>{{cite web |title=Uganda's President Museveni names Prof. Ephraim Kamuntu as new Tourism Minister|accessdate=24 October 2016|publisher=Wolfgang Thome Wordpress|url=https://wolfganghthome.wordpress.com/2016/06/06/ugandas-president-museveni-names-prof-ephraim-kamuntu-as-new-tourism-minister/|first=Thome|date=6 June 2016|last=Wolfgang|location=Kampala}}</ref>
Okuva mu 2011 okutuuka mu 2012, yeeyali minisita avunaanyizibwa ku by'amazzi n'ebitundu eby'etolodde.<ref>{{cite web |last=Mukasa|accessdate=3 March 2015|url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941|first=Henry|location=Kampala|title=Museveni Names New Cabinet|date=28 May 2011|newspaper=[[New Vision]]|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141211124001/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/755941|archivedate=11 December 2014}}</ref> Yaweerezaako nga [[:en:Parliament_of_Uganda|omubaka Paalamenti]] omukyala omulonde eyali akiikirira [[:en:Rakai_District|Disitulikiti ye Rakai]] okuva mu 2001 okutuusa mu 2016.<ref>{{cite web |location=Kampala|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Over-20-MPs-bow-out-of-2016-race/688334-2728402-9p2w28z/index.html|title=Over 20 MPs bow out of 2016 race|first=Mercy|last=Nalugo|newspaper=[[Daily Monitor]]|date=25 May 2015|accessdate=25 October 2016}}</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Mutagamba yazaalibwa mu Disitulikiti y'e Rakai nga 5 Ogwomwenda mu 1952. Yasomera ku St. Aloysius Senior Secondary School e Bwanda, mu [[:en:Kalungu_District|Disitulikiti y'e Kalungu]] okuva mu 1967 okutuuka mu 1970 ng'eno gyeyamalira S4. Oluvannyuma y'agenda ku [[:en:Mount_Saint_Mary's_College_Namagunga|Mount Saint Mary's College e Namagunga]] nga lino lisinganibwa mu [[:en:Mukono_District|Disitulikiti y'e Mukono]] okuva mu 1971 okutuusa mu 1972 ng'eno gyeyatuulira S6. Yagenda ku [[:en:Makerere_University|Yunivasite y'e Makerere]] okuva mu 1973, okutuusa mu 197, n'atukirwa ne [[:en:Bachelor_of_Arts|Diguli mu by'enjigiriza]] mu by'enfuna. Alina ne Dipulooma mu [[:en:Computer_programming|bya kompuyuuta]] gyeyafuna okuva kutendekero lya ICL Computer School erisinganibwa e [[:en:Nairobi,_Kenya|Nairobi mu Kenya,]] ng'eno yagifuna mu 1980, nga kuno kw'oteeka ne satifikeeti mu bukulembezze obw'awagulu gyeyafuna okuva kutendekero lya [[:en:John_F._Kennedy_School_of_Government|John F. Kennedy School of Government]] mu [[:en:Cambridge,_Massachusetts|Cambridge, e Massachusetts,]] mu ggwanga lya [[:en:United_States|Amerika,]] nga yagifuna mu 1997.<ref name="Palm2">{{cite web |url=http://tourism.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=61&Itemid=120|title=Profile of Maria Emily Lubega Mutagamba|accessdate=25 October 2016|date=25 October 2016|publisher=[[Ministry of Tourism, Wildlife and Antiquities (Uganda)|Uganda Ministry of Tourism, Wildlife and Antiquities]] (MTWA)|author=MTWA|location=Kampala|archive-url=https://web.archive.org/web/20160613050227/http://www.tourism.go.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=61&Itemid=120|archive-date=13 June 2016|url-status=dead}}</ref> Mu 2013, yafuna weebwa ekitiibwa ky'okubeera nga yali akuguze mu by'amateeka okuva ku [[:en:McMaster_University|Yunivasite ya McMaster]] e [[:en:Canada|Canada]].<ref name="McMaster2">{{cite web|accessdate=26 June 2017|url=http://dailynews.mcmaster.ca/article/honorary-degrees-celebrate-local-heroes-international-leaders/|title=Honorary degrees celebrate local heroes, international leaders|date=4 June 2013|work=McMaster Daily News|archive-date=27 June 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180627144308/https://dailynews.mcmaster.ca/article/honorary-degrees-celebrate-local-heroes-international-leaders/|url-status=dead}}</ref>
== Emirimu ==
Mutagamba yawerezaako nga avunaanyzibwa ku by'emirimu mu [[:en:Bank_of_Uganda|Bank of Uganda]], okuva mu 1976 okutuusa mu 1980, ng'era yeeyali akulira baanka eno okuva mu 1991 okutuusa mu 1999. Yaliko kubaali ku kakiiko k'abakungu abaali bavunaanyizibwa ku by'okukola amateeka, wakati wa 1994 okutuusa mu 1995. Mu 1999 okutuusa mu 200, yeeyali omumyuka w'omuwandiisi ow'ekibiina kya [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|Uganda]] [[:en:Democratic_Party_(Uganda)|ekya Democratic Party]]. Mu 2000, yaweebwa eky'okubeera Minisita Omubeezi avunaanyizibwa ku by'amazzi n'ebitundu eby'etolodde, ekifo kyeyalimu okutuusa mu 2012. Yeeyali akulembera akakiiko kaba minisita ku semazinga wa Afrika akaali kavunaanyizibwa ku by'amazzi okuva mu 2004, okutuusa mu 2012, ng'era ye mukwanaganya w'ekibiina ky'abakyala abakulembezze munsi yonna ku lw'amazzi n'obuyonjo, okuva mu 2005, okutuuka mu 2015. Yaliko n'omumyuka wa ssentebe w'ekitongole ky'amawanga amagate ekya [[:en:United_Nations_Task_Force_on_Integrated_Water_Resource_Management|United Nations Task Force on Integrated Water Resource Management.]] Yali asinga kumannyikwa olw'emirimu gye egyaali gyekuusa ku by'amazzi n'egyaGlobal Water Harvesting Network.<ref name="Palm2" /><ref name="McMaster2" />
Mutagamba yawerezaako nga minisita avunaanyizibwa ku by'obulambuzi, ebisolo by'okutrale n'ebintu by'edda okuva nga 15 Ogwomunaana mu 2012, okutuuka nga 6 Ogwomukaaga mu 2016 nga [[:en:Ephraim_Kamuntu|Ephraim Kamuntu]] amudira mu bigere. Nga akyali minisit, yali asinga kumannyikwa olw'okutumbuula eggi lya Uganda eryali lisinga okumannyikwa, enva endiirwa nga babizingidde wamu ne chapati abasinga kyebamanyi nga [[:en:Rolex_(food)|Rolex]].<ref>{{cite web|url=http://capitalradio.co.ug/tourism-minister-launches-rolex-festival/|title=Tourism minister launches Rolex festival|author=Patricia Osman|work=Capital FM|date=17 August 2016|accessdate=25 June 2017|archive-date=4 August 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180804200814/http://capitalradio.co.ug/tourism-minister-launches-rolex-festival/|url-status=dead}}</ref> Yeeyaza engulu e[[:en:Miss_Tourism_Uganda|mpaka z'obwa nnalulungi eya;i yeesimbawo ku ky'obulambuzi]] ekyali kyatandikawo mu 2010.<ref>{{cite web |date=28 August 2013 |title=Miss Tourism 2013 kicks off Thursday 29 |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1330268/miss-tourism-2013-kicks-thursday |accessdate=25 June 2017 |work=New Vision}}</ref> Yanyuka eby'obufuzi mu 2016 olw'embeera y'obulamu bwe okubeera nga yali etandise okusajuka.<ref name="Death2">{{cite web |last1=Bwire |first1=Job |last2=Ainebyoona |first2=Emmanuel |date=24 June 2017 |title=Former tourism minister Maria Mutagamba is dead |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Former-tourism-minister-Maria-Mutagamba-dead/688334-3985994-1u8woy/index.html |accessdate=25 June 2017 |location=Kampala |newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ebimukwatako nga omuntu ==
Yali yafumbirwa Tarsis Matthew Mutagamba eyali akola mu Baanka ya Uganda okumala emyaka 17 okutuusa bweyawumula mu 1980. Yeeyasooka okubeera nga y'akulira ababalirizi b'e bitabo mu Afrika.<ref>{{cite web |date=4 January 2004 |title=TARSIS Mathew Mutagamba, husband to the State Minister for Water, Maria Mutagamba, is dead |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1109774/bishop-kakooza-mourns-mutagamba |accessdate=25 June 2017 |work=New Vision}}</ref> Tarsis yafa olw'omutima okulemererwa nga 2 Ogwokubiri mu 2004, ng'alina emyaka 70, ng'alina abaana 16.<ref>{{cite web |last=Vision Reporter |date=5 January 2004 |title=Uganda: Bishop Kakooza Mourns Mutagamba |url=http://allafrica.com/stories/200401050552.html |accessdate=3 March 2015 |newspaper=[[New Vision]] via [[AllAfrica.com]] |location=Kampala}}</ref>
== Okufa ==
Mutagamba yafa nga 24 Ogwomukaaga mu 2017 mu ddwaliro lya [[:en:Case_Medical_Centre|Case Medical Centre]] mu [[:en:Kampala|Kampala,]] okuva mu kubeera nga yali atawanyizibwa [[:en:Liver_cancer|kkookolo w'ekibuumba]],nga wadde yali atawanyizibwa [[:en:Gallstone|amayinza agaali mulubuto]]. Yalina emyaka 64. Yali yatwalibwa mu ddwaliro wiiki satu nga tanaba kufa. Saabaminisita [[:en:Ruhakana_Rugunda|Ruhakana Rugunda]] yayita <nowiki>''</nowiki>okufa kwe okufiirwa okwali okwa maanyi eri eggwanga lino".<ref name="Death2" /> Yazikibwa nga 28 Ogwomukaaga mu 2017 ku kyalo Gamba mu ggombolola lya Kakuuto mu Disitulikiti y'e Rakai. Okuziika kuno kwakubirizibwa Saabasuumba [[:en:John_Baptist_Kaggwa|John Baptist Kaggwa]] owa [[:en:Roman_Catholic_Diocese_of_Masaka|Klezia y'esaza ly'abakatuliki ery'e Masaka ey'abalooma]].<ref>{{cite web |last=Mutyaba |first=Gertrude |date=28 June 2017 |title=Masaka Diocese bishop hails Mutagamba |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Bishop-Kaggwa-Mutagamba-Museveni-character/688334-3991248-oqdre4/index.html |accessdate=28 June 2017 |newspaper=[[Daily Monitor]] |location=Kampala}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist|30em}}
9earmn6g7peinaj34yh63ncmdm26w5a
Moses Ndiema Kipsiro
0
8231
47435
33477
2026-04-21T23:30:08Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47435
wikitext
text/x-wiki
[[File:Osaka07 D9A Moses Kipsiro.jpg|thumb|Moses Kipsiro]]
'''Moses Ndiema Kipsiro''' (yazalibwa nga 2 Ogwomwenda 1986 mu [[:en:Singare|Singare]])<ref>https://web.archive.org/web/20200418121954/https://www.sports-reference.com/olympics/athletes/ki/moses-kipsiro-1.html</ref> muddusi wa Uganda [[ow'engendo empanvu]] eza.[[Mmito 5000|mmita 5000]]. Ye muwanguzi [[:en:Bronze_medal|w'omudaali gw'ekikomo]] mu mpaka z'emisinde eza [[:en:2007_World_Championships_in_Athletics|2007 World Championships in Athletics]]. Y'akiikirira Uganda mu mpaka za [[:en:2008_Beijing_Olympics|2008 Beijing Olympics]], nga yamalirira mu kyakuna mu mmita 5000 .
Kipsiro awangudde emidaali mu mpaka za mmita 5000 mu [[:en:African_Championships_in_Athletics|African Championships in Athletics]] ne [[:en:All-Africa_Games|All-Africa Games]]. Yamalako mmita 5000/[[:en:10,000_metres|10,000]] mu mizannyo gya [[:en:Athletics_at_the_2010_Commonwealth_Games|2010 Commonwealth Games]]. Ye munnayuganda omuwanguzi w'emiside egya mubunabyalo emirundi enna egy'omuddiringanwa okuva mu 2008 okutuuka mu 2011.<ref>http://www.iaaf.org/news/news/kipsiro-makes-it-three-in-a-row-at-ugandan-xc</ref><ref name="UXC11">http://www.iaaf.org/news/news/kipsiro-takes-fourth-straight-ugandan-xc-titl</ref> Y'alina [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|likodi y'aUgandan]] eya [[:en:3000_metres|mmita 3000]] ne [[:en:5000_metres|mmita 5000]] era n'emisinde gya10K road distance.<ref>https://web.archive.org/web/20110629124118/http://www.iaaf.org/news/athletes/newsid=52477.html</ref>
== Emisinde gye yeetabyemu ==
=== Emidaali gye yasooka okuwangula mu mpaka za Afrika ne ku mutendera gw'ensi yonna ===
Yalabikako mu butongole mu misinde gya [[:en:2005_World_Championships_in_Athletics|2005 World Championships in Athletics]], ng'adduka [[:en:5000_metres|mmita 5000]]. At the [[:en:Athletics_at_the_2006_Commonwealth_Games|2006 Commonwealth Games]] in [[:en:Melbourne|Melbourne]], yali wa musanvu mu mmita 5000 . Kipsiro yatekebwa mu ssa ly'abaddusi amakumi asatu a basooka mu misinde emimpi ne gya mubunabyalo ku [[:en:2006_IAAF_World_Cross_Country_Championships|2006 IAAF World Cross Country Championships]]. Wabula era yasobola okuwangula [[omudaali ffeeza]] mu misinde gya mmita 5000 era n'ogwa zaabu mu [[mmita 10,000]] mu mpaka za [[:en:2006_African_Championships_in_Athletics|2006 African Championships in Athletics]].<ref name="IAAFBio">http://www.iaaf.org/athletes/uganda/moses-ndiema-kipsiro-188288</ref>
Omwaka ogwaddako essira yaliteeka mu kuddukira [[mu kisaawe]] era n'akaza emisinde gya mmita 5000 n'akiikirira Uganda mu mizannyo gya [[:en:Uganda_at_the_2007_All-Africa_Games|Uganda at the 2007 All-Africa Games.]]<ref>{{Cite web |url=http://www.africathle.com/perso/events/ALGER_2007/ALG_results.html |title=Archive copy |access-date=2022-11-12 |archive-date=2016-08-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160822112627/http://www.africathle.com/perso/events/ALGER_2007/ALG_results.html |url-status=dead }}</ref> Mu mpaka z'emisinde eza [[:en:2007_World_Championships_in_Athletics|2007 World Championships in Athletics]] nga wayise omwezi gumu, y'asala akakoloboze oluvanyuma lwa [[:en:Bernard_Lagat|Bernard Lagat]] ne [[:en:Eliud_Kipchoge|Eliud Kipchoge]] okwewangulira [[omudaali gw'ekikomo]] ku mukolo ogwo. Yali wa kkuminabasatu mu [[:en:2008_IAAF_World_Cross_Country_Championships|2008 IAAF World Cross Country Championships]], naye naasemberera omudaali mu misinde gya [[:en:Athletics_at_the_2008_Summer_Olympics|2008 Beijing Olympics]] nga y'amalira mu kifo ky'akuna mu mpaka z'abasajja ez'akamalirizo eza [[:en:Athletics_at_the_2008_Summer_Olympics_–_Men's_5000_metres|men's 5000 m final]]. Y'asobola okulinnya ku katuuti ku nkomekerero ya sizoni ya [[:en:2008_IAAF_World_Athletics_Final|2008 IAAF World Athletics Final]], ng'atwala ffeeza mu mmita 5000.
Yadduka mu misinde gya [[:en:World_10K_Bangalore|World 10K Bangalore]] mu 2008 era n'amalira mu kifo eky'okubiri emabega wa [[:en:Zersenay_Tadese|Zersenay Tadese]] ne likodi ey'eddakiika 27:54.<ref>http://www.iaaf.org/news/news/tadese-the-mens-10km-victor-while-abeylegesse</ref> Yaddamu oludduka olw'okubiri mu 2010, era n'amalira mu kifo eky'okubiri nga yawangulwa [[:en:Titus_Mbishei|Titus Mbishei]].<ref>http://www.iaaf.org/news/news/mbishei-yimer-the-surprise-winners-in-sunfeas</ref>
Yawangulira mu kifo eky'okubiri mu mpaka z'amubunabyalo eza [[:en:2009_IAAF_World_Cross_Country_Championships|2009 IAAF World Cross Country Championships]], nga yamalira mu ddakiika 35:04.<ref>http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/athletics/7968791.stm</ref> Mu 2009 [[:en:Super_Grand_Prix|Super Grand Prix]] ng'asisinkana [[:en:Herculis|Herculis]], yakolera [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|Uganda likodi]] mu mmita 3000 yaziddukira mu ddakiika 7:30.95 .<ref>http://www.iaaf.org/news/news/kipsiro-the-standout-in-ugandas-berlin-line-u</ref>
=== Emidaali gya zaabu gyeyafuna mu mizannyo gya Commonwealth ===
Sizoni ya Kipsiro mu 2010 yatandiika n'abuwanguzi mu [[:en:2010_IAAF_World_Cross_Country_Championships|2010 IAAF World Cross Country Championships]]: Yawangula [[:en:Bronze_medal|omudaali gw'ekikomo]] mu mpaka z'abasajja era n'akulembera ttiimu ya Uganda mu kifo eky'okutaano.<ref name="SM">http://www.iaaf.org/news/report/joseph-ebuya-ends-kenyan-drought-mens-senio</ref> Okugezesebwa okulala kw'ajja mu mugwomusanvu mu mpaka za [[:en:2010_African_Championships_in_Athletics|2010 African Championships in Athletics]], zeyawanguliramu omudaali gwa ffeeza mu [[:en:10,000_metres|mmita 10,000]] emabega wa [[:en:Wilson_Kiprop|Wilson Kiprop]].<ref>http://www.iaaf.org/news/news/kiprop-takes-mens-10000m-as-african-champions</ref> Okusinzira ku buwanguzi obwo, yalondebwa okukiikirira Afrika mu mpaka za [[:en:2010_IAAF_Continental_Cup|2010 IAAF Continental Cup]] mu [[3000 metres|mmita 3000]] ne mmita 5000 . Yawangulwa [[:en:Bernard_Lagat|Bernard Lagat]] mu misinde gyonna, naye yasobola okuwangulira Afrika emidaali gya ffeeza ebiri.<ref>http://www.iaaf.org/news/report/event-report-mens-3000-metres</ref> Yalondebwa okudduka mu misinde gya mmita 5000 mu mizannyo gya [[:en:Athletics_at_the_2010_Commonwealth_Games|2010 Commonwealth Games]] mu kibuga kya New Delhi era omwezi ogwaddako yasanga okusoomozebwa munnaKenya trio. Wabula, Kipsiro yawamba ekifo nga akigya ku [[:en:Eliud_Kipchoge|Eliud Kipchoge]] ng'afuuka kyampiyoni wa Commonwealth.<ref>http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/commonwealth_games/delhi_2010/9067230.stm</ref> Kino y'akyolekeza n'obuwanguzi obw'okubiri mu mizannyo gya mmita 10,000 , nga yawangula [[:en:Daniel_Salel|Daniel Salel]] n'atwala omudaali gwa zaabu.<ref>https://web.archive.org/web/20130407033049/https://www.puma.com/running/news/kipsiro-earns-second-gold-at-cwg</ref>
[[File:Moses_Ndiema_Kipsiro_2012_Olympics.jpg|thumb|Kipsiro mu misinde gya mmita 5000 2012 Summer Olympics.]]
Yawangula omulundi ogw'okuna ogw'omuddiringanwa mu misinde egy'amubuna byalo egya [[:en:Ugandan_Cross_Country_Championships|Ugandan Cross Country Championships]] mu gw'okubiri 2011, nga talina kutya kwonn okuva eri baddusi banne [[:en:Stephen_Kiprotich|Stephen Kiprotich]] ne [[:en:Stephen_Kiprotich|Geofrey Kusuro]].<ref name="UXC11"/> Wabula, Kiprotich yamukulembera mu mpaka za [[:en:2011_IAAF_World_Cross_Country_Championships|2011 IAAF World Cross Country Championships]], nga yamalira mu kya kkuminomu era ttiimu ya uganda newangula omudaali gw'ekikomo.<ref>https://web.archive.org/web/20110323003033/http://www.iaaf.org/wxc11/results/eventCode=4527/sex=M/discCode=XSE/combCode=hash/roundCode=f/team.html#det</ref> Sizoni ye eya 2011 yataataganyizibwa bweyalwala [[:en:Malaria|omusujja gw'ensiri]] ne [[:en:Typhoid|Tayifoyidi]].<ref>http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1009104/moses-kipsiro-risked-death</ref> Olw'obulwadde, yasubwa okwetaba mu mpaka za [[:en:2011_World_Championships_in_Athletics|2011 World Championships in Athletics]], naye oluvanyuma yaddayo okukuuma engule ya mmita 5000 mu mizannyo gya [[:en:Athletics_at_the_2011_All-Africa_Games|2011 All-Africa Games]] era nawangula omulundi ogw'okubiri. Yaddamu okudduka mu 2012 era namalira mu kya kusatu mu mpaka za [[:en:Cross_de_Itálica|Cross de Itálica]].<ref>http://www.iaaf.org/news/news/kipsang-and-masai-reign-in-rainy-seville</ref>
=== Emizannyo gya 2012 ===
Kipsiro yakola likodi z'eggwanga bbiri mu mizannyo gya [[:en:Birmingham_Indoor_Grand_Prix|Birmingham Indoor Grand Prix]], ng'adduka mmita 3000 mu ddakiika 7:37.40 nga tannaweza mayilo bbiri mu likodi ya ddakiika 8:08.16.<ref>http://www.runblogrun.com/2012/02/2012-aviva-gp-mens-two-mile-eliud-kipchoge-wins-in-80739-mo-farah-takes-second-in-80807-new-british.html</ref> Kipsiro yamalira mu kya musanvu mu mpaka z'akamalirizo eza mmita 3000 mu [[:en:2012_IAAF_World_Indoor_Championships|2012 IAAF World Indoor Championships]]. Mu liigi ya [[:en:2012_IAAF_Diamond_League|2012 IAAF Diamond League]] yamalira mu kya kusatu mu mpaka za Doha ne London legs series, naye ate mu fayinolo y'empaka za mmita 5000 mu [[:en:Athletics_at_the_2012_Summer_Olympics|2012 London Olympics]] yakomekkerera mu kya kkuminabataano. Mu mpaka ez'akamalirizo eza mmita 10,000 yakola bulungi era yamalira mu kifo kya kkumi.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.london2012.com/athlete/kipsiro-moses-ndiema-1046470/ |access-date=2022-11-13 |archive-date=2013-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130407115304/http://www.london2012.com/athlete/kipsiro-moses-ndiema-1046470/ |url-status=dead }}</ref> Omwaka yaguwunzika n'obuwanguzi bw'eyafuna mu[[:en:Silvesterlauf_Trier|Silvesterlauf Trier]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.runnersworld.de/trierer-silvesterlauf-2012 |access-date=2022-11-13 |archive-date=2018-10-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181031181723/https://www.runnersworld.de/trierer-silvesterlauf-2012 |url-status=dead }}</ref>
Mu misinde gya [[:en:2013_IAAF_World_Cross_Country_Championships|2013 IAAF World Cross Country Championships]] yamalira mu kifo kya kuna. Yakwata ky'akubiri mu misinde gya [[:en:UAE_Healthy_Kidney_10K|UAE Healthy Kidney 10K]] mu kibuga kye New York, era yawangula abaddusi babiri abaali banyikiddwa omwali [[:en:Wilson_Kipsang|Wilson Kipsang]] ne [[:en:Haile_Gebrselassie|Haile Gebrselassie]] okusobola okuwangula mu mpaka za [[:en:Manchester_10K|Manchester 10K]].<ref>http://www.newvision.co.ug/news/643251-kipsiro-reigns-supreme-in-manchester.html</ref><ref>http://www.nyrr.org/races-and-events/2013/uae-healthy-kidney-10k/race-story/komon-chases-record-wins-second-uae-healthy-kidney-10k-title</ref>
== Ebikwata ku misinde gye yetabamu ==
== Emisinde gye yawangula ng'omuntu ==
{| class="wikitable"
!Distance
!Mark
!Date
!Location
|-
|1500 m
|3:37.6
|14 June 2008
|Watford, United Kingdom
|-
|3000 m
|7:30.95
|28 July 2009
|Monaco
|-
|5000 m
|12:50.72
|14 September 2007
|[[Brussels]], Belgium
|-
|10,000 m
|27:04.48
|22 June 2012
|Birmingham, United Kingdom
|}
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwamu ebiri wa bw'eru wa Wikipediya ==
* Moses Ndiema Kipsiro mu misinde gy'ensi yonna[http://www.iaaf.org/news/athletes/newsid=52477.html Focus on athletes] – munda mu kiwandiiko kya IAAF
{{Footer All-Africa Champions 5000 m Men}}
ayhs58uar5ay55615eyfj8bk5xw1qwf
Catherine Kyobutungi
0
9620
47456
44106
2026-04-22T10:34:05Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47456
wikitext
text/x-wiki
[[File:Catherine Kyobutungi by Billy Miaron 3-4 view (sq cropped).jpg|thumb|DR.Catherine Kyobutungi]]
[[Category:Articles with hCards]]
'''Catherine Kyobutungi''' (yazaalibwa nga 1972) [[:en:Uganda|Munnayuganda]] [[:en:Epidemiologist|musawo omukugu mu kulwanyisa n'okulwanyisa okusaasanya kw'enddwadde]] mu kaseera kano y'akulira African Population and Health Research Center<ref>https://aphrc.org/</ref><ref>{{Cite web |url=http://indepth-network.org/aphrcs-new-executive-director-%E2%80%93-dr-catherine-kyobutungi |title=Archive copy |access-date=2023-03-18 |archive-date=2023-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318112021/http://indepth-network.org/aphrcs-new-executive-director-%E2%80%93-dr-catherine-kyobutungi |url-status=dead }}</ref> era sentebe wa [[:en:Joep_Lange|Joep Lange]].<ref>''Institute, Joep Lange.''</ref> Yalondebwa mu [[:en:African_Academy_of_Sciences|African Academy of Sciences]] mu 2018.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.aasciences.africa/fellow/kyobutungi-catherine |access-date=2023-03-18 |archive-date=2020-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200407124633/https://www.aasciences.africa/fellow/kyobutungi-catherine |url-status=dead }}</ref>
== Obuto bwe n'emisomo gye ==
Kyobutungi yazaalibwa mu 1972 mu [[:en:Gulu|Gulu]] mu [[:en:Uganda|Uganda]].<ref name="heidel">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.joeplangeinstitute.org/news-item/catherine-kyobutungi-appointed-as-joep-lange-chair/ |access-date=2023-03-18 |archive-date=2020-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200331152952/https://www.joeplangeinstitute.org/news-item/catherine-kyobutungi-appointed-as-joep-lange-chair/ |url-status=dead }}</ref> Yatandiika emisomo gye egy'obusawo ku ssettendekro wa [[:en:Makerere_University|Makerere University]] mu 1990.<ref name=":0">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.joeplangeinstitute.org/news-item/catherine-kyobutungi-appointed-as-joep-lange-chair/ |access-date=2023-03-18 |archive-date=2020-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200331152952/https://www.joeplangeinstitute.org/news-item/catherine-kyobutungi-appointed-as-joep-lange-chair/ |url-status=dead }}</ref> Oluvanyuma lw'okuttikirwa mu 1996 yakola ng'omusawo ku ddwaliro lya [[:en:Rushere_Community_Hospital|Rushere Community Hospital]].<ref name=":1">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://aasciences.ac.ke/fellow/kyobutungi-catherine |access-date=2023-03-18 |archive-date=2019-06-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190606090140/https://aasciences.ac.ke/fellow/kyobutungi-catherine |url-status=dead }}</ref> Kyobutungi y'ava mu ddwaliro ettono n'adda mu [[:en:Public_health|ddwaliro lya Gavumenti]] oluvanyuma lw'okulekulira ng'alwanirira okutereeza embeera y'ebyobulamu bwa Africa.<ref>https://elifesciences.org/inside-elife/8304ca3b/webinar-report-building-connections-and-developing-research-in-sub-saharan-africa</ref> Yafuna Diguli y'esooka mu by'obulamu bw'abantu eya [[:en:Master's_degree|master's degree]] mu [[:en:Community_health|community health]] ne Diguli mu kulwanyisa ensaasanya y'obulwadde eya [[:en:Doctorate|doctoral degree]] mu [[:en:Epidemiology|epidemiology]] okuva mu Yunivasite ya [[:en:Ruprecht_Karl_University_of_Heidelberg|Ruprecht Karl University of Heidelberg]] mu 2002.<ref name=":0" /> Okunoonyerezaakwe kw'asinzira ku dipaatimenti ey'ensaaasanya y'obulwadde ne by'obulamu eby'abantu bonna era nga yagobererwa omukugu Prof. Dr. rer. nat. Heiko Becher.<ref name="heidel" /><ref>{{Cite web |url=http://indepth-network.org/dr-catherine-kyobutungi |title=Archive copy |access-date=2023-03-18 |archive-date=2023-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318112014/http://indepth-network.org/dr-catherine-kyobutungi |url-status=dead }}</ref> Mu 2006 Kyobutungi yegatta ku African Population and Health Research Center n'ekigenderwa eky'okwongera ku kunonyerezaakwe mu misomo gye, era yalondebwa okukulembera okunoonyereza ku bisoomoza.<ref name=":1" /><ref name="audioboom.com">{{Cite web |url=https://audioboom.com/posts/2479560-aphrc-s-dr-catherine-kyobutungi-speaks-to-national-public-radio |title=Archive copy |access-date=2023-03-18 |archive-date=2025-01-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250123194434/https://audioboom.com/posts/2479560-aphrc-s-dr-catherine-kyobutungi-speaks-to-national-public-radio |url-status=dead }}</ref> Oluvanyuma lw'okuttikirwa Kyobutungi yatandiika okusomesa ku Yuivasite ya [[:en:Mbarara_University_of_Science_and_Technology|Mbarara University of Science and Technology]].<ref name=":1" />
== Okunoonyereza kwe n'emirimu gye ==
Mu Gwekkumi 2017, Kyobutungi yafuulibwa Dayilekita wa Research at the African Population and Health Research Center (APHRC).<ref name=":2">{{Cite web |title=Archive copy |url=https://aphrc.org/trainingprograms/index.php/pages/aphrc-facilitators/180-catherine-kyobutungi-phd |access-date=2023-03-18 |archive-date=2020-03-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200331154947/https://aphrc.org/trainingprograms/index.php/pages/aphrc-facilitators/180-catherine-kyobutungi-phd |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://indepth-network.org/aphrcs-new-executive-director-%E2%80%93-dr-catherine-kyobutungi |title=Archive copy |access-date=2023-03-18 |archive-date=2023-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230318112021/http://indepth-network.org/aphrcs-new-executive-director-%E2%80%93-dr-catherine-kyobutungi |url-status=dead }}</ref> Mu busobozi buno, yasobola okwekennenya [[:en:Maternal_health|eby'obulamu bw'abakyala abazaala]] n'ebisoomooza eby'enjawulo mu bibuga bya [[:en:Africa|Africa]].<ref>https://urbanage.lsecities.net/talks/well-being-in-african-cities#slides</ref> Kyobutungi yatunuulira nnyo okwongera amaanyi mu [[:en:Governance|bukulembeze]] bwa [[:en:Health|malwaliro]] aga bulijjo, saako okutendeka n'okubawa ebikozesebwa.<ref>''Kyobutungi, Catherine.''</ref> Mu masekkati g'abanoonyereza mu Africa okuva mu malwaliro ag'abulijjo basobola okukungaanya ebikwata ku by'obulamu naye tebalin busobozi kuby'ekennenya n'okubimalaawo.<ref name=":3">https://www.who.int/tdr/news/2015/research-data-share/en/</ref> Kyobutungi ageregeranyiza ebifunibwa mu kunonyereza n'ebitakozesebwa ku nvubu, "mu kaseera kano tulaba era tufuna ebikwata ku by'obulamu bitono nnyo nga amatu g'envubu ng'eri mu mazzi - naye tukimanyi nti bingi eby'etobese mu kyo".<ref name=":3" />
Yafuulibwa Dayilekita omukulu mu APHRC mu 2017.<ref>''Berman, Philippa (2017-10-28).''</ref> Mu kifo kino, emirimu gye essira yalissa mu kulwanisa ensaasanya y'enddwadde z'omutima, n'enddwadde ya sukaali mu bantu b'omubyalo n'engeri y'okutangiramu enddwadde z'omutima mu migoteko gye [[:en:Nairobi|Nairobi]].<ref>https://www.youtube.com/watch?v=eP0W3SHkuMI</ref> Mu kaseera kano ye yali ssentebe w'ekibiina ekirwanyisa okusaasana kw'enddwadde mu Kenya ekya Kenya Epidemiological Association. Kyobutungi akoze n'amanyi okolongosa mu by'enjigiriza by'abaana ab'obuwala, omuli okukulakulanya ebitundu mwe bawangalira n'okutendeka abasomesa.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://www.heardproject.org/uncategorized/spotlight-dr-catherine-kyobutungi/ |access-date=2023-03-18 |archive-date=2019-10-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191002204323/https://www.heardproject.org/uncategorized/spotlight-dr-catherine-kyobutungi/ |url-status=dead }}</ref>
[[File:Catherine_Kyobutungi_by_Billy_Miaron_at_computer.jpg|left|thumb|Catherine Kyobutungi]]
Mu 2019 Kyobutungi yalangirirwa ku bwa ssentebe wa [[:en:Joep_Lange|Joep Lange]], ekifo kyeyakozesa okwekennenya [[:en:Non-communicable_disease|enddwadde ezitasiigibwa]] mu mawanga ga Africa. Enddwadde ezitasiigibwa z'eyongedde okulinnya mu mawanga ga Africa nga eby'obulamu mu kaseera kano tebirina bikozesebwa n'abyetagisa mu kujjanjaba abantu mu bitundu ebikoseddwa enddwadde zino.<ref name=":0" /> Essira ku nsimbi eziva ebulaaya n'okutendeka abantu okutuusa kakaano bibadde ku bulwadde bwa [[:en:HIV/AIDS|mukenenya]], [[:en:Malaria|omusujja gw'ensiri]] n'obulwadde bw'[[:en:Tuberculosis|akafuba]], kino kitegeeza nti okukeberebwa kw'enddwadde nga puleesa bibusibwa amaaso.<ref name=":0" /> Kyobutungi yawagira abasawo okutuukira ddala mu bantu mu byalo gyebawangalira naddala [[:en:Blood_pressure_cuff|abawambibwa puleesa]] n'okubekennenya [[:en:Hypertension|entunnunsi]].<ref name=":4">''Gregory Warner (September 14, 2014).''</ref> Ykizuula nti okwongera ku nkolagana wakati w'abalwadde n'abasawo yalina okugunjaawo enkola erimu ensimbi nga buli mulwadde eyagyanga ku ddwaliro okukeberebwa yaweebwanga ennusu kikumi (100 shillings).<ref name=":4" /> Wamu n'okutandikawo pulogulaamu ey'okunonyereza ku nddwadde ez'olukunguba n'engeri y'okunywezaamu obujjanjabi, Kyobutungi avumbudde omulimu gwa tkinologiya mu kukwasaganya abalwadde eri obujjanjabi bw'abwe.<ref name=":0" /> yasoma ku mulimu gy'ekitongole kya [[:en:WHO_Framework_Convention_on_Tobacco_Control|WHO Framework Convention on Tobacco Control]] ku tteeka lya taaba mu kitundu kya [[:en:Sub-Saharan_Africa|Sub-Saharan Africa]].<ref>''Wisdom, Jennifer P.; Juma, Pamela; Mwagomba, Beatrice; Ndinda, Catherine; Mapa-Tassou, Clarisse; Assah, Felix; Nkhata, Misheck; Mohamed, Shukri F.; Oladimeji, Oladepo; Oladunni, Opeyemi; Oluwasanu, Mojisola (2018-08-15).''</ref>
Kyobutungi aweereza ku kakiiko ka [[:en:United_States_International_University_Africa|United States International University Africa]].<ref>''Website, USIU-Africa.''</ref> era akola nga Dayilekita w'ekitongole ekinonyereza ekya Consortium for Advanced Research Training in Africa (CARTA), ekitongole ekitunulidde okuzimba n'okunweza obusobozi bwa Yunivasite za Africa.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://cartafrica.org/secretariat/ |access-date=2023-03-18 |archive-date=2021-10-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211016050518/https://cartafrica.org/secretariat/ |url-status=dead }}</ref><ref>https://web.archive.org/web/20191002205827/http://cartafrica.org/carta-hosts-dfid-deputy-director-research-evidence-division/</ref> Yalondebwa mu [[:en:African_Academy_of_Sciences|African Academy of Sciences]] mu 2018.<ref>https://news.yale.edu/2018/03/20/yale-african-academy-sciences-host-symposium-university-research</ref>
Okuva mu 2019, Kyobutungi abadde memba ''[[:en:The_Lancet|Lancet]]''–SIGHT Commission on Peaceful Societies Through Health and Gender Equality, kikulemberwa [[:en:Tarja_Halonen|Tarja Halonen]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://sight.nu/commissioners/ |access-date=2023-03-18 |archive-date=2021-05-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210511162546/https://sight.nu/commissioners/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebirala by'eyakola ==
* [[:en:Partnership_for_Maternal,_Newborn_&_Child_Health|Partnership for Maternal, Newborn & Child Health]] (PMNCH), Memba ku kakiiko akakulembera<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Partnership_for_Maternal,_Newborn_&_Child_Health</ref>
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}{{Authority control}}
jskp8cc6ofrmu0zxpqv6ntgh4hmnu4t
Yuganda
0
9785
47448
45935
2026-04-22T07:30:54Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47448
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox country
| conventional_long_name = Ripabulika ya Uganda<ref name="Ripabulika">{{cite web|title=Uganda|url=https://statehouse.go.ug/sites/default/files/attachments/Constitution_1995.pdf|website=The State House of Uganda|access-date=9 March 2022|archive-date=12 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220312040325/https://statehouse.go.ug/sites/default/files/attachments/Constitution_1995.pdf|url-status=live}}</ref>
| common_name = Uganda
| native_name = {{Erinnya erinansi|Luganda|Ripabulika ya Uganda}}<br>{{Collapsible list
| titlestyle = background:transparent;text-align:center;line-height:normal;font-size:84%;
| title = Erinnya etongole mu nnimi enansi{{efn| name=NativeName| Article 4(a) of the Constitution requires the state to promote public awareness through translating it into Ugandan languages and disseminating it as widely as possible<ref>{{Cite web|title=Ugandan Constitution translated in different Local Languages|url=https://www.ulrc.go.ug/content/ugandan-constitution-translated-different-local-languages|website=Uganda Law Reform Commision|access-date=2023-03-25|archive-date=2023-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20230320002048/https://www.ulrc.go.ug/content/ugandan-constitution-translated-different-local-languages|url-status=dead}}</ref>}}
| {{Infobox|subbox=yes|bodystyle=font-size:77%;font-weight:normal;
| rowclass1 = mergedrow | label1 = [[Luganda]]:
| data1 = {{lang|lg|Ripabulika ya Uganda}}<ref name="LugandaConstitution">{{Cite web|title=Constitution in Luganda|url=https://www.ulrc.go.ug/sites/default/files/Constitution%20in%20Luganda.pdf|website=Uganda Law Reform Commission|access-date=2023-03-25|archive-date=2023-06-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20230620192731/https://www.ulrc.go.ug/sites/default/files/Constitution%20in%20Luganda.pdf|url-status=dead}}</ref>
| rowclass2 = mergedrow | label2 = [[Lusoga]]:
| data2 = {{lang|xog|Uganda Eryetwala}}<ref name="LusogaConstitution">{{Cite web|title=Constitution in Lusoga|url=https://www.ulrc.go.ug/sites/default/files/Constitution%20in%20Lusoga.pdf|website=Uganda Law Reform Commission|access-date=2023-03-25|archive-date=2023-06-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20230618144730/https://www.ulrc.go.ug/sites/default/files/Constitution%20in%20Lusoga.pdf|url-status=dead}}</ref>
| rowclass3 = mergedrow | label3 = [[Lumasaba]]:
| data3 = {{lang|myx|Linambo lya Uganda}}<ref name="LumasabaConstitution">{{Cite web|title=Constitution in Lumasaba|url=https://www.ulrc.go.ug/sites/default/files/Constitution%20in%20Lumasaba.pdf|access-date=2023-03-25|archive-date=2023-06-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20230620232008/https://www.ulrc.go.ug/sites/default/files/Constitution%20in%20Lumasaba.pdf|url-status=dead}}</ref>
}}
}}
| image_flag = Bendera ya Uganda
| image_coat = Kkooti ya mikono
| national_motto = {{Omubala|"Kulwa Katonda n'Eggwanga lyange"}}<br />{omubala{{!}}{{lang|Luganda|"Kulwa Katonda n'Eggwanga Lyange"}}<nowiki>}}</nowiki>
| national_anthem = "[[Ayi Uganda, Ettaka ly'Obulungi]]" {{parabr}}{{center|[[File:Ugandan national anthem, performed by the U.S. Navy Band.ogg]]}}
| image_map = {{Switcher|[[File:Uganda (orthographic projection).svg|frameless]]|Show globe|[[File:Location Uganda AU Africa.svg|frameless]]|Laga maapu ya Afirika|default=1}}
| map_caption =
| image_map2 =
| capital = [[Kampala]]
| largest_city = ekibuga ekikulu
| official_languages = {{hlist |[[Lungereza|Lungereza]], [[Luswayili]]<ref name="Amendment_2005">{{cite web
|url=https://www.parliament.go.ug/cmis/views/87694c9d-0255-4d29-bf41-d89407bfc287%253B1.0
|title=Constitutional Amendment Act 2005
|author=Parliament of the Republic of Uganda
|date=26 September 2005
|website=Parliament.go.ug
|publisher=Republic of Uganda
|access-date=28 August 2020
|quote=§I.3:6.(2): Swahili shall be the second official language in Uganda to be used in such circumstances as Parliament may by law prescribe.
|archive-date=26 April 2021
|archive-url=https://web.archive.org/web/20210426210442/https://www.parliament.go.ug/cmis/views/87694c9d-0255-4d29-bf41-d89407bfc287%253B1.0
|url-status=live
}}</ref>}}
| languages_type = [[Olulimi lw'eggwanga]]
| languages = [[Luganda]]
| languages2_type = Ennimi ezogerwa
| languages2 = [[Ennimi za Uganda|Okusukka ennimi 70]]
| ethnic_groups =
| ethnic_groups_year =
| demonym = Munnayuganda<ref name=cia/>
| religion = {{ublist |item_style=white-space:nowrap;
|84.4% [[Christianity in Uganda|Obukurisitaayo]]
|—39.3% [[Ekkanisa y'ekikatoliki|Obukatoliki]]
|—32.0% [[Ekkanisa ya Uganda|Obwangilika]]
|—13.1% Endala [[Abakurisitaayo|Omukurisitaayo]]
|13.7% [[Obusiraamu mu Uganda|Obusiraamu]]
|1.9% [[Eddiini mu Uganda|Endala]] / [[Obukafiiri mu Uganda|Tewali]]
}}
| religion_year = 2014 okubala abantu
| religion_ref = <ref name="census-2014">{{Cite web|url=http://www.ubos.org/onlinefiles/uploads/ubos/NPHC/2014%20National%20Census%20Main%20Report.pdf|title=Census 2014 Final Results|access-date=17 April 2018|archive-date=12 October 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171012091133/http://www.ubos.org/onlinefiles/uploads/ubos/NPHC/2014%20National%20Census%20Main%20Report.pdf|url-status=live}}</ref>
| government_type = [[Unitary state|Unitary]] [[dominant-party]] [[presidential system|presidential]] [[republic]]
| leader_title1 = [[Pulezidenti wa Uganda|Pulezidenti]]
| leader_name1 = [[Yoweri Museveni]]
| leader_title2 = [[Omumyuka wa Pulezidenti wa Uganda|Omumyuka wa Pulezidenti]]
| leader_name2 = [[Jessica Alupo]]
| leader_title3 = [[Sabaminisita wa Uganda|Sabaminisita]]
| leader_name3 = [[Robinah Nabbanja]]
| legislature = [[Palamenti ya Uganda|Palamenti]]
| sovereignty_type = Obwetwaze
| sovereignty_note = okuva e [[Bungereza]]
| established_event1 = [[Uganda (1962–1963)|Dominion]]
| established_date1 = 9 Okitobba 1962
| established_event2 = [[Ripabulika]]
| established_date2 = 9 Okitobba 1963
| established_event3 = Semateeka aliwo
| established_date3 = 8 Okitobba 1995
| area_km2 = 241,038
| area_rank = 79th <!-- Area rank should match [[List of countries and dependencies by area]]-->
| area_sq_mi = 93,065
| percent_water = 15.39
| population_estimate = {{IncreaseNeutral}} {{UN_Population|Uganda}}{{UN_Population|ref}}
| population_estimate_year = {{UN_Population|Year}}
| population_census = {{IncreaseNeutral}} 34,634,650<ref>{{cite web |url=http://www.ubos.org/onlinefiles/uploads/ubos/NPHC/NPHC%202014%20FINAL%20RESULTS%20REPORT.pdf|title=Republic of Uganda – Census 2014 – Final Report |at=Table 2.1 page 8 |access-date=19 September 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160919151139/http://www.ubos.org/onlinefiles/uploads/ubos/NPHC/NPHC%202014%20FINAL%20RESULTS%20REPORT.pdf|archive-date=19 September 2016|url-status=dead}}</ref>
| population_estimate_rank = 35th
| population_census_year = 2014
| population_density_km2 = 157.1
| population_density_sq_mi = 406.9 <!--Do not remove per [[WP:MOSNUM]]-->
| population_density_rank = 75th
| GDP_PPP = $129.48 akawumbi<ref name=imf_data>{{cite web |url=https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/April/weo-report?c=746,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,LP,&sy=2022&ey=2022&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |title=World Economic Outlook database: April 2022 |website=imf.org |access-date=2 May 2022 |archive-date=2 May 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220502092209/https://www.imf.org/en/Publications/WEO/weo-database/2022/April/weo-report?c=746,&s=NGDPD,PPPGDP,NGDPDPC,PPPPC,LP,&sy=2022&ey=2022&ssm=0&scsm=1&scc=0&ssd=1&ssc=0&sic=0&sort=country&ds=.&br=1 |url-status=live }}</ref>
| GDP_PPP_year = 2022
| GDP_PPP_rank = 88th
| GDP_PPP_per_capita = $2,960<ref name=imf_data/>
| GDP_PPP_per_capita_rank = 172nd
| GDP_nominal = {{increase}} $46.38 akawumbi<ref name=imf_data/>
| GDP_nominal_year = 2022
| GDP_nominal_rank = 90th
| GDP_nominal_per_capita = {{increase}} $1,060<ref name=imf_data/>
| GDP_nominal_per_capita_rank = 196th
| Gini = 42.0 <!--namba yokka-->
| Gini_year = 2016
| Gini_change = increase<!--increase/decrease/steady-->
| Gini_ref = <ref name="wb-gini">{{cite web | url=http://data.worldbank.org/indicator/SI.POV.GINI?locations=UG | title=Gini index (World Bank estimate) | publisher=World Bank | access-date=14 July 2021 | archive-date=18 January 2017 | archive-url=https://web.archive.org/web/20170118033920/http://data.worldbank.org/indicator/SI.POV.GINI?locations=UG | url-status=live }}</ref>
| Gini_rank =
| HDI = 0.525 <!--number only-->
| HDI_year = 2021<!-- Please use the year to which the data refers, not the publication year-->
| HDI_change = increase <!--increase/decrease/steady-->
| HDI_ref = <ref name="HDI">{{cite web| url=https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/UGA| title=Specific country data| access-date=22 December 2022| archive-date=12 August 2022| archive-url=https://web.archive.org/web/20220812054834/https://hdr.undp.org/data-center/specific-country-data#/countries/UGA| url-status=live}}</ref>
| HDI_rank = 167th
| currency = [[Silinji ya Uganda]]
| currency_code = UGX
| time_zone = [[Obudde bwa Afirika Buvanjuba|EAT]]
| utc_offset = +3
| drives_on = [[Right- and left-hand traffic|left]]
| calling_code = [[+256]]<sup>a</sup>
| cctld = [[.ug]]
| footnote_a = +006 okuva [[Kenya]] ne [[Tanzania]].
| today =
}}
'''Uganda''', mu butongole Republic of'''''Uganda, nsi etalina mwalo ku ssemayanja.''''' Lyetooloddwa<ref>[https://thecommonwealth.org/our-member-countries/uganda#:~:text=Uganda%20is%20a%20landlocked%20country,the%20eastern%20and%20western%20borders. https://thecommonwealth.org/our-member-countries/uganda#:~:text=Uganda%20is%20a%20landlocked%20country,the%20eastern%20and%20western%20borders.]</ref> mu buvanjuba bwa [[Afirika]]. Egabana ensalo ne [[Kenya]] e buvanjuba, [[South Sudan|Sudan y'Omaserengeta]] mu mambuka, [[Democratic Republic of Congo|Ripabulika ya Demokurase eya Kongo]], [[Rwanda]] mu maserengeta buvanjuba, ne [[Tanzania]] mu maserengeta. Ekitundu kya maserengeta kirimu ekitundu kinene eky'Ennyanja Nalubaale, egabanibwa ne Kenya ne Tanzania. Uganda eri mu kitundu omusangibwa amayanja amanene aga Afirika, esangibwa mu kifo omusibuka omugga Kiyira, era elina embeera y'obudde ey'enjawulo eya yikweta. Nga bwekiri mu 2024, elina abantu obukadde 49, okwo obukadde 8.5 babeera mu kibuga ekikulu era ekibuga ekinene ennyo, Kampala.
Uganda erina erinnya okuva mu bwakabaka bwa Buganda, obuzingiramu ekitundu ekinene eky'ebukiikaddyo bw'eggwanga, nga mw'otwalidde n'ekibuga ekikulu Kampala<ref>https://www.ubos.org/uganda-profile/</ref> era nga olulimi lwabwe Luganda lwogerwa nnyo mu ggwanga lyonna. Okuva mu 1894, ekitundu kino kyafugibwa Bungereza, ekyatandikawo amateeka g'obufuzi mu bitundu byonna. Uganda yafuna obwetwaze okuva mu Bungereza nga 9 Okitobba 1962. Okuva olwo wabaddewo entalo nnyingi, nga mw'otwalidde n'obufuzi bwa bannamaje obwamala emyaka munaana nga bukulemberwa Idi Amin.<ref>{{Cite web|title=Buganda: Uganda's 1,000-year-old kingdom|url=https://www.aa.com.tr/en/world/buganda-ugandas-1-000-year-old-kingdom/99978|access-date=2023-03-11|website=www.aa.com.tr}}</ref>
Olulimi olutongole lwe Lungereza, wadde nga Ssemateeka agamba nti "olulimi olulala lwonna luyinza okukozesebwa ng'ensomesa mu masomero oba mu bitongole ebirala eby'enjigiriza oba mu mateeka, mu by'obufuzi, oba mu misango nga bwe kiragibwa mu mateeka". Luganda, olulimi olwogerwa mu bitundu bya Buganda, lwogerwa nnyo mu bitundu bya Buganda n'ebukiikaddyo bw'obuvanjuba bw'eggwanga, era n'ennimi endala nnyingi nazo zoogerwa omuli Luteso, Lulango, Lucholi, Lunyoro, Lunyankole, Lukiga, Luluo, Lutooro, Lusamia, Lujopadhola, ne Lusoga. Mu 2005, olulimi Oluswayili, olwali lutwalibwa ng'olutalina kakwate konna n'olulimi olulala olw'omu Uganda, lwatongozebwa okuba olulimi olw'okubiri olukozesebwa mu Uganda, naye olulimi olwo telunnakkirizibwa mu palamenti.<ref>{{cite web|url=https://theconversation.com/english-rules-in-uganda-but-local-languages-shouldnt-be-sidelined-49381|title=English rules in Uganda, but local languages shouldn't be sidelined|access-date=4 October 2022|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004181120/https://theconversation.com/english-rules-in-uganda-but-local-languages-shouldnt-be-sidelined-49381|url-status=live}}</ref> Mu 2022 Uganda yasalawo okufuula Oluswayili essomo ly'ekiragiro mu nsoma y'essomero.<ref>{{cite web|url=https://www.msn.com/en-us/news/world/uganda-is-embracing-swahili-in-its-curriculum-after-years-of-resistance/ar-AAXsAmz|title=Uganda is embracing Swahili in its curriculum after years of resistance|website=[[MSN]]|access-date=4 October 2022|archive-date=4 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221004181120/https://www.msn.com/en-us/news/world/uganda-is-embracing-swahili-in-its-curriculum-after-years-of-resistance/ar-AAXsAmz|url-status=live}}</ref>
Pulezidenti wa Uganda kati ye Yoweri Kaguta Museveni, eyajja ku buyinza mu Jjanwali 1986 oluvannyuma lw'olutalo lwa bannalukalala olwamala emyaka mukaaga. Oluvannyuma lw'okukyusa mu ssemateeka ekyajjawo ekkomo ku bwapulezidenti, yasobola okwesimbawo n'alondebwa ku bwapulezidenti mu kulonda kwa 2011, 2016 ne 2021.<ref>{{cite web|url=https://freedomhouse.org/report/freedom-world/2019/uganda|title=Uganda|date=30 January 2019|website=freedomhouse.org|access-date=22 May 2019|archive-date=29 September 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190929074232/https://freedomhouse.org/report/freedom-world/2019/uganda|url-status=dead}}</ref>
== Ebyafaayo ==
{{main|History of Uganda}}
=== Uganda ey'Edda ===
{{main|Early history of Uganda}}
Ekitundu ekinene ekya Uganda kyali kibeeramu abantu ab'omu Central Sudan ne Kuliak nga boogera ku balimi n'abasumba nga n'aboogera Olubantu tebannajja mu bukiikaddyo n'aboogera Olunyiriri lwa Nilo mu bukiikakkono bw'ebuvanjuba emyaka 3,000 emabega mu 1000 BC. Omwaka gwa 1500 AD we gwatuukira, baali bayingidde mu buwangwa bw'abantu aboogera Olubantu mu bukiikaddyo bw'Olusozi Elgon, omugga Nile, n'Ennyanja Kyoga.<ref>{{Cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/183030|jstor=183030|title=We Are What We Eat: Ancient Agriculture between the Great Lakes|last1=Schoenbrun|first1=David L.|journal=The Journal of African History|year=1993|volume=34|issue=1|pages=1–31|doi=10.1017/S0021853700032989|s2cid=162660041|access-date=28 February 2022|archive-date=28 March 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220328154318/https://www.jstor.org/stable/183030|url-status=live}}</ref>
Okusinziira ku bulombolombo bw'abantu n'ebyafaayo, obwakabaka bwa Kitara bwali buzingiramu ekitundu ekikulu eky'Ennyanja Ennene, okuva mu bukiikakkono bw'ennyanja Albert ne Kyoga okutuuka mu bukiikaddyo bw'ennyanja Victoria ne Tanganyika. Bunyoro-Kitara kigambibwa nti ye yali ensibuko y'obwakabaka bwa Toro, Ankole, Buganda ne Busoga.<ref name="Mwambutsya">{{cite journal|author=Mwambutsya, Ndebesa|url=http://www.ossrea.net/eassrr/jan91/mwambuts.htm|archive-url=https://web.archive.org/web/20080131112357/http://www.ossrea.net/eassrr/jan91/mwambuts.htm|archive-date=31 January 2008|title=Pre-capitalist Social Formation: The Case of the Banyankole of Southwestern Uganda|journal=Eastern Africa Social Science Research Review|volume=6|issue=2; 7 no. 1|date=June 1990 – January 1991|pages=78–95}}</ref>
Abamu ku bantu ba Luo baalumba ekitundu ky'e Bunyoro ne beegatta ku bantu b'omu kitundu ekyo, ne batandikawo obwakabaka bwa Babiito obwa Omukama (omufuzi) wa Bunyoro-Kitara.<ref name="babito">{{cite web|url=http://www.bunyoro-kitara.com/history2.htm|title=Origins of Bunyoro-Kitara Kings|access-date=10 December 2006|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20061210003812/http://www.bunyoro-kitara.com/history2.htm#The%20Babiito|archive-date=10 December 2006}}, bunyoro-kitara.com.</ref>
Abasuubuzi Abawalabu baayingira mu nsi eyo okuva ku lubalama lw'ennyanja y'Ekiyindi mu buvanjuba bwa Afirika mu myaka gya 1830 olw'obusuubuzi. Mu myaka gya 1860, Bunyoro mu Buganda ey'omu masekkati g'ebugwanjuba yalaba ng'atyoboolebwa okuva mu bukiikakkono aba Egypt. Okwawukana ku basuubuzi Abawalabu abaava ku lubalama lw'ennyanja y'omu buvanjuba bwa Afirika, abaakolanga omulimu ogwo baali bawagira okuwamba amawanga. Mu 1869, Khedive Ismail Pasha owa Misiri, ng'anoonya okuwamba ebitundu ebisangibwa ebukiikakkono bw'ensalo z'Ennyanja Victoria n'ebuvanjuba bw'Ennyanja Albert ne "ebukiikaddyo bwa Gondokoro",<ref name="Baker 1879">{{Cite book|last=Baker|first=Samuel White|url=http://archive.org/details/ismailianarrativ00bake|title=Ismailia; a narrative of the expedition to Central Africa for the suppression of the slave trade, organized by Ismail, Khedive of Egypt|date=1879|publisher=London, Macmillan|others=Robarts - University of Toronto}}</ref> yatuma omunoonyereza Omungereza, Samuel Baker, mu kaweefube w'amagye ku nsalo z'omu bukiikakkono bwa Uganda, n'ekigendererwa eky'okumalawo okusuubula abaddu eyo n'okuggulawo ekkubo eri eby'obusuubuzi ne "obuwangwa". Bannayoro baawakanya Baker, eyalina okulwana olutalo olw'amaanyi okusobola okuwonawo. Baker yatwala okuziyiza ng'ekikolwa eky'obukuusa, era n'avumirira Bannayoro mu kitabo (Ismailia A Narrative Of The Expedition To Central Africa For The Suppression Of Slave Trade, Organized By Ismail, Khadive Of Egypt (1874)) ekyasomebwa nnyo mu Bungereza. Oluvannyuma, Abongereza baatuuka mu Uganda nga baagala nnyo okulwanyisa obwakabaka bwa Bunyoro ne beegatta ku bwakabaka bwa Buganda. Kino kyandireetedde Bunyoro okufiirwa ekitundu ky'ettaka lye, eryaweebwa Buganda ng'empeera okuva mu Bungereza. Ebitundu bibiri ku "bitundu ebyayonoonebwa" byazzibwayo e Bunyoro oluvannyuma lw'obwetwaze.
Mu myaka gya 1860, nga Abawalabu banoonya obuyinza okuva mu bukiikakkono, abanoonyereza aba Bungereza nga banoonya ensulo y'omugga Nile baatuuka mu Uganda. Baagobererwa abaminsani b'Abongereza ab'omu Bungereza abaatuuka mu bwakabaka bwa Buganda mu 1877 era n'abaminsani Abakatuliki Abafalansa mu 1879. Embeera eno yaleeta okufa kwa Uganda Martyrs mu 1885 oluvannyuma lw'okukyusibwa kwa Muteesa I n'ekitundu ekinene eky'olukiiko lwe, n'okulonda mutabani we Mwanga.<ref name="Background">{{cite web|url=https://2001-2009.state.gov/r/pa/ei/bgn/2963.htm|title=Background Note: Uganda|publisher=Bureau of African Affairs, United States Department of State|date=November 2008|access-date=21 January 2017|archive-date=28 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128192054/https://2001-2009.state.gov/r/pa/ei/bgn/2963.htm|url-status=live}}</ref>
Gavumenti ya Bungereza yalagira Imperial British East Africa Company (IBEAC) okukola endagaano z'obusuubuzi mu kitundu kino okuva mu 1888.<ref name="Snakes">{{Cite book|title=Two Kingdoms of Uganda: Snakes and Ladders in the Scramble for Africa|last=Pulford|first=Cedric|publisher=Ituri Publications|year=2011|location=Daventry}}</ref>
Okuva mu 1886, waaliwo entalo ez'eddiini mu Buganda, okusooka wakati w'Abasiraamu n'Abakristaayo ate oluvannyuma, okuva mu 1890, wakati w'Abapolotesitante b'e Ba-Ingleza n'Abakatuliki b'e Ba-Fransa.<ref>{{Cite journal|title=The Arms Trade in East Africa in the Late Nineteenth Century|last=Beachey|first=R. W.|date=1962|journal=The Journal of African History|volume=3|issue=3|page=451|doi=10.1017/s0021853700003352|s2cid=162601116}}</ref> Olw'obutabanguko n'ebizibu by'eby'enfuna, IBEAC yagamba nti yali tasobola "kuyimirizaawo mulimu gwabwe" mu kitundu ekyo. Eby'obusuubuzi bya Bungereza byali byagala nnyo okukuuma ekkubo ly'obusuubuzi ery'omugga Nile, ekyaleetera gavumenti ya Bungereza okuwamba Buganda n'ebitundu ebiriraanyeewo okutonda Uganda Protectorate mu 1894.<ref name="Snakes" />{{rp|3–4}}<ref>Gordon Martel, "Cabinet politics and African partition: The Uganda debate reconsidered." ''Journal of Imperial and Commonwealth History'' 13.1 (1984): 5-24.</ref>
=== Uganda Protectorate (1894–1962) ===
{{main|Uganda Protectorate}}
[[File:Flag_of_the_Uganda_Protectorate.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Flag_of_the_Uganda_Protectorate.svg|thumb|Eggye lya Uganda Protectorate]]
Obukuumi bwa Uganda bwali bufuzi bwa Bungereza okuva mu 1894 okutuuka mu 1962. Mu 1893, Imperial British East Africa Company yakyusa eddembe lyayo ery'okufuga ettaka eryali lizingiramu Obwakabaka bwa Buganda eri gavumenti ya Bungereza. Ekibiina kya IBEAC kyalekera awo okufuga Uganda oluvannyuma lw'entalo z'eddiini ez'omunda ezaali mu Uganda okukireetera okufiirwa.<ref>{{Cite journal|last=Griffiths|first=Tudor|date=2001|title=Bishop Alfred Tucker and the Establishment of a British Protectorate in Uganda 1890-94|url=https://brill.com/view/journals/jra/31/1/article-p92_4.xml|journal=Journal of Religion in Africa|volume=31|issue=1|pages=92–114|doi=10.1163/157006601X00040|issn=0022-4200|access-date=2 January 2021|archive-date=28 January 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220128203602/https://brill.com/view/journals/jra/31/1/article-p92_4.xml|url-status=live}}</ref>
Mu 1894, Uganda Protectorate yatandikibwawo, era ettaka eryo ne libuna n'ebitundu ebirala eby'ensi ya Buganda nga bayita mu ndagaano n'obwakabaka obulala (Toro mu 1900, Ankole mu 1901, ne Bunyoro mu 1933) mu kitundu ekisangibwa mu Uganda leero.<ref>{{Cite web|last=joz|first=Jaynnielaw|date=22 March 2015|title=The Wars of Religion 1888-1892|url=https://v2040rc.wordpress.com/uganda-country-facts/education-cultural-transformation/the-wars-of-religion-1888-1892/|access-date=2 January 2021|website=DISCOVER UGANDA, TOUR UGANDA, VOLUNTEER UGANDA & SERVE UGANDA|language=en|archive-date=29 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210129063759/https://v2040rc.wordpress.com/uganda-country-facts/education-cultural-transformation/the-wars-of-religion-1888-1892/|url-status=live}}</ref>
Ekifo ky'obukuumi kyalimu emiganyulo egy'enjawulo eri Uganda okusinga ekifo kino bwe kyafuulibwa ekkoloni nga Kenya, Uganda bwe yasigala n'obuyinza obw'enjawulo obwandibadde butono wansi w'obufuzi bw'amakoloniya.
Mu myaka gya 1890, abakozi 32,000 okuva mu Bungereza mu Buyindi baaweerezebwa mu Buvanjuba bwa Afirika wansi w'endagaano z'abakozi okuzimba Uganda Railway. Bangi ku Bayindi abaawonawo baddayo ewaabwe, naye 6,724 baasalawo okusigala mu Buvanjuba bwa Afirika oluvannyuma lw'okuzimbibwa. Oluvannyuma, abamu baafuuka abasuubuzi era ne batandika okutunda enva endiirwa n'ebintu ebirala.
Okuva mu 1900 okutuuka mu 1920, obulwadde bw'endwadde y'ekizikiza obwali bucaase mu bukiikaddyo bwa Uganda, okumpi n'olubalama lw'Ennyanja Victoria, bwatta abantu abasukka mu 250,000.<ref>{{cite journal|title=Reanalyzing the 1900–1920 Sleeping Sickness Epidemic in Uganda|publisher=Centers for Disease Control and Prevention|location=US|journal=Emerging Infectious Diseases|last1=Fèvre|first1=E. M.|last2=Coleman|first2=P. G.|last3=Welburn|first3=S. C.|last4=Maudlin|first4=I.|date=April 2004|volume=10|issue=4|pages=567–573|doi=10.3201/eid1004.020626|pmid=15200843|doi-access=free}}</ref>
Ssematalo ow'okubiri yakubiriza gavumenti ya Uganda okuwandiisa abaserikale 77,143 okuweereza mu King's African Rifles. Baalabiddwa nga bakola mu lutalo lwa Western Desert, olutalo lwa Abyssinian, olutalo lwa Madagascar n'olutalo lwa Burma.
=== Independence (1962 to 1965) ===
Uganda yafuna obwetwaze okuva mu Bungereza nga 9 Okitobba 1962 ne Nnaabakyala Elizabeth II nga ye mukulembeze w'eggwanga ne Nnaabakyala wa Uganda. Mu Okitobba 1963, Uganda yafuuka repabuliki naye n'eyongera okuba ekitundu kya Commonwealth.
Okulonda okwasooka oluvannyuma lw'obwetwaze, okwaliwo mu 1962, kwawangulwa omukago wakati wa Uganda People's Congress (UPC) ne Kabaka Yekka (KY). UPC ne KY zaakola gavumenti esooka oluvannyuma lw'obwetwaze nga Milton Obote ye yali Ssaabaminisita omukulu, nga Kabaka wa Buganda (Kabaka) Edward Muteesa II ye yali akulira olukiiko.<ref>{{cite web|url=http://www.parliament.go.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=4&Itemid=3|title=History of Parliament|access-date=18 April 2010|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20100220164706/http://www.parliament.go.ug/index.php?option=com_content&task=view&id=4&Itemid=3|archive-date=20 February 2010}} (Website of the Parliament of Uganda)</ref><ref>{{cite web|url=http://www.buganda.com/crisis66.htm|title=Buganda Kingdom: The Uganda Crisis, 1966|publisher=Buganda.com|access-date=3 May 2010|archive-date=24 March 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100324164117/http://www.buganda.com/crisis66.htm|url-status=live}}</ref>
=== Buganda crisis (1962–1966) ===
{{main|Mengo Crisis}}
[[File:Owen_Falls_Dam_construction.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Owen_Falls_Dam_construction.jpg|right|thumb|Okuzimba ekidiba kya Owen Falls mu Jinja]]
Emyaka egyaddirira nga Uganda emaze okufuna obwetwaze gyateekebwawo enkolagana wakati wa gavumenti enkulu n'obwakabaka obusingako obunene mu Buganda.
Okuviira ddala mu kiseera Bungereza lwe yatandikawo obukuumi bwa Uganda, ekibuuzo ky'engeri y'okukulembera obwakabaka obusingirayo ddala obunene mu nteekateeka y'eggwanga erimu obumu bulijjo kyali kizibu. Abakulembeze b'amasaza baali balemereddwa okuteekawo enkola eyali ekozesebwa. Kino kyayongera okwonooneka olw'endowooza Buganda gye yalina ku nkolagana ye ne gavumenti enkulu. Buganda teyagezaako kufuna buwambe wabula yalabika ng'ewulira bulungi n'entegeka eyabakakasa enkizo okusinga abantu abalala abaali mu bufuzi bwa Buganda oba embeera ey'enjawulo ng'Abongereza bavuddeyo. Kino kyeyolekera mu bulabe obwaliwo wakati w'abakulembeze b'obwakabaka bwa Bungereza ne Buganda nga tebannafuna ddembe.
Mu Buganda, waaliwo enjawukana wakati w'abo abaali baagala Kabaka abeere kabaka ow'amaanyi n'abo abaali baagala okwegatta ku Uganda yonna okutonda eggwanga erya leero. Okwawukana kwavaamu okutondebwa kw'ebibiina bibiri eby'amaanyi ebyesigamiziddwa ku Buganda - Kabaka Yekka (Kabaka Yekka) KY, n'ekibiina kya Democratic Party (DP) ekyali kirina emirandira mu Kkanisa y'Abakatoliki. Obukyayi wakati w'ebibiina bino byombi bwali bwa maanyi nnyo naddala ng'okulonda okw'olubereberye okw'olukiiko oluvanyuma lw'Obukoloni kuli kumpi. Kabaka yali tayagala nnyo mukulembeze wa DP, Benedicto Kiwanuka.
Ebweru wa Buganda, munnabyabufuzi omuwombeefu okuva mu bukiikakkono bwa Uganda, Milton Obote, yali akoze omukago gwa bannabyabufuzi abataali Bannayuganda okuzimba Uganda People's Congress (UPC). UPC mu mutima gwayo yali efugibwa bannabyabufuzi abaali baagala okutereeza kye baalaba ng'obutaba na bwenkanya mu bitundu ebyaleetera Buganda okuba n'enkizo ey'enjawulo. Kino kyasikiriza abantu bangi okuva ebweru wa Buganda. Kyokka, ekibiina kyasigala nga kikwatagana bulungi, naye Obote yalaga obumanyirivu obw'ekitalo mu kukkaanya ku nsonga emu nga yeesigama ku nkola ya federo.<ref name="Kasozi">{{cite book|last1=Kasozi|first1=A. B. K.|title=The social origins of violence in Uganda, 1964–1985|date=1994|publisher=McGill-Queens's University Press|location=Montreal|isbn=9780773512184}}</ref>
[[File:Uganda_Printers_Kampala_1950s.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Uganda_Printers_Kampala_1950s.jpg|left|thumb|Ekizimbe eky'omu Uganda ekikuba ebitabo ku Kampala Road, Kampala, Uganda]]
Mu kiseera ky'obwetwaze, ekibuuzo kya Buganda kyali tekinnagonjoolwa. Uganda y'emu ku bitundu by'amakoloniya ebitono ebyafuna obwetwaze nga tebirina kibiina kyabufuzi ekirina obuyinza bungi mu palamenti. Mu kulonda okwaliwo ng'obwetwaze tebunnabaawo, UPC teyafulumya muntu yenna mu Buganda era yawangula ebifo 37 ku 61 ebyalondebwa butereevu (ebweru wa Buganda). DP yawangula ebifo 24 ebweru wa Buganda. "Ekifo eky'enjawulo" ekyaweebwa Buganda kyali kitegeeza nti ebifo bya Buganda 21 byalondebwa mu ngeri ya proportional representation ekikwatagana n'okulonda palamenti ya Buganda ′′ Lukikko. KY yawangula DP, n'efuna ebifo byonna 21.
UPC yatuuka ku ntikko ku nkomerero ya 1964 omukulembeze wa DP mu palamenti, Basil Kiiza Bataringaya, bwe yasomoka olukiiko lwa palamenti n'abakiise abalala bataano, DP n'eba n'ebifo mwenda byokka. Abakiise ba DP tebaali basanyufu nti obukyayi bwa mukulembeze waabwe, Benedicto Kiwanuka, eri Kabaka bwali bulemesa omukisa gwabwe ogw'okukolagana ne KY.<ref>{{cite book|last1=Bade|first1=Albert|title=Benedicto Kiwanuka : the man and his politics|date=1996|publisher=Fountain Publ.|location=Kampala|isbn=978-9970020089}}</ref> Okuvunda kw'abavudde mu kibiina kwafuuka amataba ng'ab'ekibiina kya KY 10 basazeewo okudda mu kibiina bwe baakiraba nti omukago n'ekibiina kya UPC tegukyasobola. Emboozi za Obote ez'ekitiibwa mu ggwanga lyonna zaali zimuluma nnyo, era UPC yali efuna obuwanguzi kumpi mu kulonda kwonna okw'ebitundu era n'eyongerako obuyinza ku bukiiko bwonna obw'ebitundu n'abateesa ebweru wa Buganda. Kabaka yayanukula mu kasirise - oboolyawo nga musanyufu olw'ekifo kye eky'omukolo n'akabonero ke yalina mu kitundu kye. Kyokka, waaliwo n'enjawukana ez'amaanyi mu lubiri lwe ezaamuzibuwalira okulwanyisa Obote. Mu kiseera Uganda we yafuukira eddembe, Buganda "yali nnyumba eyawuddemu amaanyi mu by'obufuzi n'eby'enfuna". Ab'ekibiina ekyo bwe beeyongera obungi, abantu ab'amawanga ag'enjawulo, ab'eddiini ez'enjawulo, n'ab'amawanga ag'enjawulo baatandika okukyusa endowooza yaabwe. Amaanyi g'ekibiina gaakendeera olw'obutakkaanya obwaliwo wakati w'ebibiina by'obufuzi mu bitundu byayo. Era mu 1966, UPC yali etandise okwekutula. Enkaayana zeeyongedde olw'abappya abaayita mu Palamenti okuva mu DP ne KY.
Abakiise ba UPC baatuuka e Gulu mu 1964 ku lukuŋŋaana lw'abakiise. Kuno kwe kwalaga engeri Obote gye yali afiiriddwa obuyinza ku kibiina kye. Olutalo olw'okufuna Ssaabawandiisi w'ekibiina lwali lutalo lwa maanyi wakati w'omulwanyi omuggya ow'ekika ekya'moderate' Grace Ibingira ne John Kakonge. Ibingira oluvannyuma yafuuka akabonero k'okuziyiza Obote mu UPC. Kino kintu kikulu nnyo nga twetegereza ebyaliwo oluvannyuma ebyatuusa ku buzibu wakati wa Buganda ne gavumenti ya Buganda. Eri abo abataali mu UPC (nga mw'otwalidde n'abawagizi ba KY), kino kyali kabonero akalaga nti Obote yali mu kabi. Abalabirizi abanyiikivu baakiraba nti UPC teyali kibinja kimu.
Okusaanawo kw'omukago gwa UPC-KY kwalaga obutasiima Obote n'abalala bwe baalina ku "kifo eky'enjawulo" ekya Buganda. Mu 1964, gavumenti yayanukula okusaba kw'ebitundu ebimu eby'Obwakabaka bwa Buganda nti tebyali bantu ba Kabaka. Ng'obwakabaka bwa Buganda tebunnaba kufuga Buganda, obwakabaka bwa Bunyoro obwali buliraanyeewo bwali buwangudde Buganda. Buganda yali efunye ebitundu bya Bunyoro era abakoloni ba Bungereza baali bagikakasizza mu ndagaano za Buganda. Abantu b'omu bitundu ebyo baali baagala okudda mu Bunyoro. Obote yasalawo okukkirizza olukiiko, ekyasunguwaza Kabaka n'abantu abasinga mu Buganda. Abatuuze b'amasaza baasemba okudda e Bunyoro wadde Kabaka yagezaako okukyusa akalulu. Oluvannyuma lw'okufiirwa palamenti, KY yaziyiza etteeka ly'okusindika amasaza mu Bunyoro, bwe kityo n'akomya omukago ne UPC.
Engeri y'ekika mu byabufuzi bya Uganda nayo yali yeeyoleka mu gavumenti. UPC eyali edda ekibiina ky'eggwanga yatandika okusaanawo ng'ebika bwe byavaako Ibingira okuvuganya Obote mu UPC. Enjawukana eyali wakati w'abantu b'omu bukiikakkono n'ab'omu bukiikaddyo, eyali yeeyolekera mu by'enfuna ne mu mbeera z'abantu, kati yali yeeyongedde nnyo mu bya bufuzi. Obote yeetoolodde bannabyabufuzi abasinga obungi ab'omu bukiikakkono. A. Neykon, Felix Onama, Alex Ojera nga n'abawagizi ba Ibingira oluvannyuma abaakwatibwa ne basibibwa naye, baali basinga kuva mu bukiikaddyo bwa South George Magezi, B. Kirya, Matthias Ngobi. Ekiseera bwe kyagenda kiyitawo, ebibiina by'abantu ebyo byombi byafuna amannya ag'ebika ′′ "Bantu" (ekitundu ekisinga okuba eky'ebukiikaddyo ekya Ibingira) ne "Nilotic" (ekitundu ekisinga okuba eky'ebukiikaddyo ekya Obote). Endowooza nti gavumenti yali mu lutalo n'Ababantu yeeyongedde bwe Obote yakwata era n'asiba mu kkomera baminisita ba Bantu abaali bawagira Ibingira.<ref name="Otunnu">{{cite book|last1=Otunnu|first1=Ogenga|title=Crisis of Legitimacy and Political Violence in Uganda, 1890 to 1979|date=2016|publisher=Palgrave Macmillan|location=London|isbn=978-3319331553}}</ref>
[[File:SA18157-Crowned_Crane_-_Żuraw_Królewski.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:SA18157-Crowned_Crane_-_%C5%BBuraw_Kr%C3%B3lewski.jpg|alt=|thumb|Ngaali : Kano kekabonero akakulu ak'eggwanga Uganda era nga erabikira ne mu bbendera ya Uganda]]
Ebiwandiiko bino byaleeta ebintu bibiri eby'amaanyi. Ekisooka Buganda abantu b'omu Buganda Bantu era nga bwe kiri, beegasse ku kibiina kya Ibingira. Ekibinja kya Ibingira kyayongera mu maaso omukago guno nga bavunaana Obote nti ayagala okugoba Kabaka.<ref name="Otunnu" /> TKati tuli ku ludda lw'abawakanya Obote. Eky'okubiri, ab'ebyokwerinda, ab'obwakabaka bwa Bungereza baali basoloozezza amagye ne poliisi okuva mu bukiikakkono bwa Uganda olw'okuba baali balowooza nti basobola okukola emirimu gino. Mu kiseera ky'obwetwaze, amagye n' poliisi byafugibwa ebika by'omu bukiikakkono nga ebisinga bya Nilotic. Kati bandibadde bawulira nga beeyongedde okunywerera ku Obote, era yakozesa omukisa guno okunyweza obuyinza bwe. Mu Apuli 1966, Obote yawaayo abasirikale abappya 800 e Moroto, nga 70 ku buli kikumi baava mu Northern Region.<ref>{{cite book|last1=Kasozi|title=The social origins of violence in Uganda, 1964–1985|date=1994|page=83}}</ref>
Mu kiseera ekyo waaliwo endowooza nti gavumenti n'abakuumi b'ebyokwerinda baakulemberwa "abantu b'omu bukiikakkono" naddala Abacholi abaalina obuyinza bungi mu gavumenti ku mutindo gwa UPC. Mu bukiikakkono bwa Uganda waaliwo n'enneewulira ez'enjawulo ez'okuziyiza Buganda, naddala ku bikwata ku "kifo eky'enjawulo" eky'obwakabaka ng'obwetwaze tebunnabaawo n'oluvannyuma lw'obwetwaze, n'emiganyulo gyonna egy'eby'enfuna n'embeera y'abantu eyajja n'ekifo kino. "Obote yaleeta abantu abangi ab'omu bukiikakkono mu ssaza ekkulu, nga bayita mu buweereza bwa gavumenti n'amagye, era n'atandikawo enkola y'okukuuma abantu mu bukiikakkono bwa Uganda". Kyokka, ebiwandiiko bya "Bantu" ne "Nilotic" byombi biraga obutali bumu. Ng'ekyokulabirako, ekika kya Bantu kizingiramu Buganda ne Bunyoro, ab'empaka ez'amaanyi. Ekika ky'abantu b'omu Nilo omuli abantu b'omu Lugbara, Acholi, ne Langi, bonna balina obukuubagano obw'amaanyi obwayamba mu by'obufuzi bya Uganda. Newankubadde nga waliwo obuzibu buno, ebintu bino byaleetawo enjawukana mu by'obufuzi wakati w'ebitundu by'omu bukiikakkono n'ebukiikaddyo nga tebamanyi era nga kino kikyalina kinene kye kikola ku by'obufuzi bya Uganda.
Okutemagana kwa UPC kweyongera nga abalabe balaba obunafu bwa Obote. Ku mutindo gw'ebitundu UPC gye yali efugidde amakanisa agasinga obutasanyuka kwatandika okulemesa abakulembeze b'akakiiko. Ne mu disitulikiti Obote gye yakulira, baagezaako okugoba omukulembeze w'akakiiko k'essaza mu 1966. Ekirala ekyeeraliikiriza UPC kwe kuba nti okulonda okw'eggwanga okuddako kwali kujjawo mu 1967 era awatali buyambi bwa KY (abalina okuwagira DP), era n'okweyongera kw'ebibiina mu UPC, waaliwo akawuka nti UPC yandibadde ewedde obuyinza mu myezi mitono.
Obote yalumba KY n'etteeka lya palamenti eriggya ku ntandikwa ya 1966 eryaziyiza KY okugezaako okubuna ebweru wa Buganda. KY yalabise ng'addamu mu palamenti ng'ayitira mu omu ku babaka be abaasigalawo, Daudi Ochieng omulwadde ennyo. Ochieng yali wa njawulo nnyo wadde nga yali ava mu bukiikakkono bwa Uganda, yali ayingidde waggulu mu KY era yafuuka mukwano gwa Kabaka eyamuwa ettaka mu Buganda. Mu kiseera Obote we yali tali mu Palamenti, Ochieng yayanika obubbi obw'amasavu n'ezaabu okuva e Congo obwali bukoleddwa omuduumizi w'amagye ga Obote, Colonel Idi Amin. Era yagambye nti Obote, Onama ne Neykon bonna baaganyulwa mu nteekateeka eno.<ref>{{cite book|last1=Somerville|first1=Keith|title=Ivory: Power and Poaching in Africa|date=2017|publisher=Hurst|location=London|isbn=9781849046763}}</ref> Palamenti yakkiriziganya n'okusalawo okukangavvula Amin n'okunoonyereza ku Obote. Kino kyayisa bubi gavumenti era ne kireetawo obuzibu mu ggwanga.
KY era yalaga obusobozi bwe obw'okulwanyisa Obote okuva munda mu kibiina kye mu lukuŋŋaana lwa UPC Buganda gye yafulumya Godfrey Binaisa (omuwaabi w'amateeka) ng'ali mu kibiina ekikkirizibwa okuba nga kiwagirwa KY, Ibingira n'abantu abalala abawakanya Obote mu Buganda. Okwanukula kwa Obote kwe kukwata Ibingira ne baminisita abalala mu lukiiko lwa kabineeti era n'afuna obuyinza obw'enjawulo mu February 1966. Mu Maaki 1966, Obote era yalangirira nti ofiisi za Pulezidenti ne Ssaabaminisita zaali ziweddewo - n'asindika Kabaka. Obote era yawa Amin obuyinza obusingawo n'amuwa ekifo ky'omuduumizi w'amagye okusinga oyo eyasooka (Opolot) eyalina enkolagana ne Buganda okuyita mu bufumbo (kyoka nga yeesiga nti Opolot yandibadde tayagala kukola bya bujaasi ku Kabaka singa kino kyabaawo). Obote yaggyawo ssemateeka era n'ayimiriza okulonda okwaliwo mu myezi mitono. Obote yagenze ku ttivi ne ku leediyo n'avunaana Kabaka emisango egy'enjawulo omuli okusaba amagye g'ebweru agalabika okuba nga Kabaka yaganoonyerezaako oluvannyuma lw'obulimba nti Amin yali ateekateeka okuwamba gavumenti. Obote yeeyongedde okuggyawo obuyinza bwa Kabaka ng'alangirira, wakati mu bikolwa ebirala:
* Okuggyawo obukiiko bw'obuweereza bw'eggwanga obw'obwereere mu bitongole bya federo. Kino kyaggyawo obuyinza bwa Kabaka okulonda abakozi ba gavumenti mu Buganda.
* Okuggyawo kkooti enkulu ey'e Buganda nga kiggyawo obuyinza bwonna Kabaka bwe yalina.
* Okuteeka Buganda mu bufuzi obw'ebyensimbi wansi w'okufuga okw'amaanyi.
* Okuggyawo ettaka ly'abakulembeze ba Buganda. Ettaka y'emu ku nsibuko y'obuyinza Kabaka bw'alina ku bantu be.
Empaka kati zaali zitegekeddwawo wakati wa Buganda ne gavumenti ya Buganda. Bannabyafaayo bayinza okwebuuza obanga kino kyali kisobola okwewalibwa okuyitira mu kukkaanya. Kino tekyali kyangu kubanga Obote kati yali awulira nga wa maanyi era ng'alaba Kabaka ng'omunafu. Mazima ddala, Kabaka bwe yakkiriza obukulembeze emyaka ena emabega n'awagira UPC, yagabanyizza abantu be era n'atandika okuwagira omu ku bo. Mu bitongole bya Buganda eby'obufuzi, obuzibu obuva mu ddiini n'okwegomba kw'omuntu byasobozesa ebitongole ebyo obutaba na mugaso era nga tebisobola kuddamu gavumenti. Kabaka yatwalibwanga ng'atafaayo era nga tawuliriza kubuulirira okuva mu bannabyabufuzi abato aba Buganda abaali bategeera bulungi ebyobufuzi ebipya ebyaddirira obwetwaze, obutafaananako bannakatemba abaali batayagala ebyo ebyali bigenda mu maaso kasita emiganyulo gyabwe egy'obuwangwa gyali gikyaliwo. Kabaka yali ayagala nnyo bannakyemalira.<ref>{{cite book|last1=Kasozi|title=The social origins of violence in Uganda, 1964–1985|date=1994|page=64}}</ref>
Mu Maayi 1966, Kabaka yakola enteekateeka. Yasaba obuyambi okuva ebweru, era palamenti ya Buganda n'eyagala gavumenti ya Uganda eva mu Buganda (nga mw'otwalidde n'ekibuga ekikulu, Kampala). Ng'addamu, Obote yalagira Idi Amin okulumba ekibuga kya Kabaka. Olutalo olw'okuwamba ekibuga kya Kabaka lwali lukambwe nnyo ∙ abakuumi ba Kabaka baayoleka obuvumu bungi okusinga bwe baali basuubira. Aba Bungereza baatendeka Captain Kabaka n'abasajja nga 120 ne bakuuma Idi Amin okumala essaawa 12.<ref>{{cite book|last1=Kasozi|title=The social origins of violence in Uganda, 1964–1985|date=1994|page=85}}</ref> Kigambibwa nti abantu nga 2,000 baafiira mu lutalo olwo olwakomekkerezebwa amagye bwe gaakozesa eby'okulwanyisa eby'amaanyi ne gawamba olubiri. Obutemu obwali bulindiriddwa mu byalo mu Buganda tebwaliwo era oluvannyuma lw'essaawa ntono Obote eyali omuyimbi yasisinkana bannamawulire okusanyukira obuwanguzi bwe. Kabaka yadduka ng'ayita mu bbugwe w'olubiri n'atwalibwa mu buwaŋŋanguse e London abawagizi be. Yafiira eyo nga wayise emyaka esatu.
=== 1966–1971 (before the coup) ===
Mu 1966, oluvannyuma lw'okulwanagana ku buyinza wakati wa gavumenti eya Obote ne Kabaka Muteesa, Obote yayimiriza ssemateeka n'aggyawo pulezidenti n'omumyuka we. Mu 1967, ssemateeka omuggya yalangirira Uganda ng'eggwanga era n'aggyawo obwakabaka obw'edda. Obote yalangirirwa nga pulezidenti.<ref name="Background" />
=== 1971 (after the coup) –1979 (end of Amin regime) ===
{{Main|History of Uganda (1971–79)}}
Oluvannyuma lw'okulwanagana n'amagye nga January 25, 1971, Obote yagobwa ku buyinza era General Idi Amin n'atwala obuyinza mu ggwanga. Amin yafuga Uganda ng'omufuzi wa bufuzi obw'obukambwe ng'ayambibwako amagye okumala emyaka munaana egyaddirira. Yatta abantu bangi mu ggwanga okusobola okukuuma obufuzi bwe. Kigambibwa nti Bannayuganda 500,000 bafiiridde mu bufuzi bwe. Ng'oggyeko ebikolwa bye eby'obukambwe, yaggyawo n'amaanyi bannayuganda okuva mu Uganda.<ref>[http://www.theage.com.au/news/business/uk-indians-taking-care-of-business/2006/03/07/1141701511987.html "UK Indians taking care of business"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180119151852/http://www.theage.com.au/news/business/uk-indians-taking-care-of-business/2006/03/07/1141701511987.html|date=19 January 2018}}, ''The Age'' (8 March 2006). Retrieved 24 March 2013.</ref>Mu June 1976, bannalukalala ba Palesitayini bawamba ennyonyi ya Air France ne bagikaka okugwa ku kisaawe ky'ennyonyi Entebbe. Abantu 100 ku abo 250 abaali ku mmeeri eyo baasibibwa okutuusa abasirikale ba Isiraeri lwe baabalokola oluvannyuma lw'ennaku kkumi. Obufuzi bwa Amin bwakomekkerezebwa oluvannyuma lw'olutalo lwa Uganda-Tanzania mu 1979, ng'amagye ga Tanzania nga gayambibwako Bannayuganda abaali mu buwaŋŋanguse gaayingira Uganda.
=== 1979–present ===
{{Main|History of Uganda (1979–present)}}
[[File:Second_Congo_War_Africa_map_en.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Second_Congo_War_Africa_map_en.svg|thumb|Abalwanyi mu lutalo lwa Congo olw'okubiri. Nga 19 December, 2005, kkooti y'ensi yonna yasalawo nti Uganda, mu musango ogwatwalibwa DRC, yali eyingidde mu nsi yaayo mu bukyamu era ng'eyonoonye eddembe ly'obuntu.<ref>"[https://www.theguardian.com/world/2005/dec/20/congo.uganda Court orders Uganda to pay Congo damages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210102143450/https://www.theguardian.com/world/2005/dec/20/congo.uganda|date=2 January 2021}}". ''[[The Guardian]]''. 20 December 2005</ref>]]
Yoweri Museveni abadde pulezidenti okuva amagye ge lwe gaamenya gavumenti eyaliko mu January 1986.
Ebibiina by'obufuzi mu Uganda byawerebwa mu mirimu gyabyo okuva mu mwaka ogwo, nga kino kyali kigendererwa okukendeeza ku bikolwa eby'ettemu. Mu nteekateeka ya "Movement" eyateekebwawo Museveni, ebibiina by'obufuzi byeyongera okubeerawo, naye byasobola okukola ofiisi y'ekitebe kyokka. Tebaasobola kuggulawo matabi, kukuŋŋaana, oba kulonda bantu butereevu (wadde abalonzi b'ebyokulonda baali basobola okuba ab'ebibiina by'obufuzi). Olukiiko lw'abantu olwakola ku ssemateeka lwaggyawo ekiragiro kino eky'emyaka 19 eky'obufuzi obw'ebibiina bingi mu Jjulaayi 2005.
Mu 1993, Ppaapa John Paul II yakyalira Uganda mu lugendo lwe olw'ennaku 6 okukubiriza Bannayuganda okunoonya okutabagana. Mu mikolo gy'abantu abangi, yawa ekitiibwa abakristu abaafiira okukkiriza kwabwe.
Mu makkati g'emyaka gya 1990, Museveni yatenderezebwa amawanga g'ebugwanjuba ng'omu ku bakulembeze b'omu Afirika ab'omulembe omuggya.
Kyokka, obukulembeze bwe bwonoonese olw'okulumba n'okuwamba Democratic Republic of Congo mu kiseera kya Ssematalo ow'okubiri owa Congo, ekyaleetawo abantu nga obukadde 5.4 okufa okuva mu 1998, era n'okwenyigira mu ntalo endala mu bitundu by'Ennyanja Ennene mu Afirika. Alwanye okumala emyaka mingi mu lutalo lwa bannayuganda n'eggye lya Lord's Resistance Army, eririna omusango gw'ebikolwa eby'obumenyi bw'amateeka bingi, nga mw'otwalidde n'obuddu bw'abaana, ettemu ly'Atiak, n'ettemu eddala. Entalo eziri mu bukiikakkono bwa Uganda ziviiriddeko enkumi n'enkumi z'abantu okufa era n'obukadde n'obukadde okusengulwa.
Palamenti yakomya ekkomo ku biseera bya Pulezidenti mu 2005, nga kigambibwa nti Museveni yakozesa ensimbi za gavumenti okusasula doola z'Amerika 2,000 buli mubaka eyawagira ekiteeso ekyo. Okulonda kwa Pulezidenti kwaliwo mu February 2006. Museveni yalwana n'abeesimbyewo abawerako, omukulu ku bo ye Kizza Besigye.
Nga February 20, 2011, akakiiko k'ebyokulonda mu Uganda kaalangirira Pulezidenti Yoweri Kaguta Museveni ng'omulwanyi awangudde akalulu ka 2011. Kyokka, abawakanya gavumenti tebaali bamativu n'ebivudde mu kulonda kuno, nga babavumirira nga bagamba nti bya bulimba. Okusinziira ku byavudde mu kulonda, Museveni awangudde n'ebitundu 68 ku buli 100 by'abalonzi. Kino kyasinga omuyigganya we Besigye, eyali omusawo wa Museveni era n'agamba bannamawulire nti ye n'abawagizi be "beemulugunya ddala" ku byavudde mu kulonda era n'obufuzi bwa Museveni oba omuntu yenna gw'ayinza okulonda. Besigye yayongeddeko nti okulonda okwabadde kutegekeddwa kujja kuleetawo obukulembeze obutali butuukirivu era nti kiri eri Bannayuganda okunoonyereza ku kino. Ekitongole kya European Union eky'okwetegereza okulonda kyaleeta alipoota ku kulongoosa n'obunafu mu nkola y'okulonda mu Uganda: "Kaweefube w'okulonda n'olunaku lw'okulonda byakolebwa mu mirembe. Kyokka, enkola y'ebyokulonda yakosebwa obutali bwenkanya mu by'obufuzi n'eby'obugagga obwali busobola okuziyizibwa ne kireetera abantu bangi mu Uganda okufiirwa eddembe lyabwe ery'okwesalirawo".
Okuva mu Agusito 2012, ekibiina kya Anonymous ekirwanirira eddembe ly'obuntu kibadde kyekalakaasa abakungu ba Uganda era nga kikweka ku mikutu gya Gavumenti olw'ebiteeso byayo ebikontana n'obwenzi. Ab'ensi ezimu abagaba ensimbi baatiisatiisa okukomya obuyambi bw'ensimbi eri eggwanga singa ebbago erirwanyisa abalyi b'ebisiyaga likyagenda mu maaso.<ref>Roberts, Scott (14 November 2012) [http://www.pinknews.co.uk/2012/11/14/pressure-on-uganda-builds-over-anti-gay-law/ Pressure on Uganda builds over anti-gay law] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121115234405/http://www.pinknews.co.uk/2012/11/14/pressure-on-uganda-builds-over-anti-gay-law/|date=15 November 2012}}. pinknews.co.uk</ref>
Ebintu ebiraga nti mutabani wa Pulezidenti, Muhoozi Kainerugaba, y'agenda okudda mu bigere bya Pulezidenti, byongedde okutabangula embeera.
Pulezidenti Yoweri Museveni akulembedde eggwanga okuva mu 1986 era yasembayo okulondebwa mu kalulu ka pulezidenti aka January 2021. Okusinziira ku byavudde mu kulonda, Museveni awangudde akalulu nga yafunye ebitundu 58 ku buli kikumi, ate Bobi Wine eyafuuka munnabyabufuzi yafuna ebitundu 35 ku buli kikumi. Ab'oludda oluvuganya beebuuza ku buwanguzi olw'okuvunaanibwa obukumpanya n'obutali butuukirivu.<ref>{{Cite web|url=https://www.dw.com/en/uganda-election-bobi-wine-challenges-result-in-court/a-56405583|title=Uganda election: Bobi Wine challenges result in court | DW | 01.02.2021|website=Deutsche Welle|access-date=12 March 2021|archive-date=1 March 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210301143714/https://www.dw.com/en/uganda-election-bobi-wine-challenges-result-in-court/a-56405583|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-55675887|title=Uganda elections 2021: Museveni takes lead as Bobi Wine cries foul|work=BBC News|date=16 January 2021|access-date=12 March 2021|archive-date=10 March 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310035143/https://www.bbc.com/news/world-africa-55675887|url-status=live}}</ref>Omuvuganya omulala yali John Katumba ow'emyaka 24.<ref>{{cite web|last1=Independent|first1=The|title=Presidential candidate John Katumba publishes his memoir|url=https://www.independent.co.ug/presidential-candidate-john-katumba-publishes-his-memoir/|website=The Independent Uganda|date=9 January 2021|access-date=12 April 2022|archive-date=1 July 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220701070601/https://www.independent.co.ug/presidential-candidate-john-katumba-publishes-his-memoir/|url-status=live}}</ref>
== Ekifo Uganda gy'eri ==
{{Main|Geography of Uganda}}
Uganda esangibwa mu bukiikaddyo bw'obuvanjuba bwa Afirika wakati wa 1o S ne 4o N obuwanvu, era wakati wa 30o E ne 35o E obuwanvu. Ensi yaayo ya njawulo nnyo, era erimu ensozi, ennyanja, n'ensozi. Ensi eno eri ku ffuuti 900 waggulu w'ennyanja. Ensozi ziri ku nsalo za Uganda ez'ebuvanjuba n'ez'ebugwanjuba. Olusozi Ruwenzori lwe lusingayo obuwanvu mu Uganda.
=== Ennyanja n'emigga ===
Ekitundu ekisinga obunene eky'ebukiikaddyo bw'eggwanga lino kirimu n'eriba erisinga obunene mu nsi yonna eriyitibwa Victoria, eririmu ebizinga bingi. Ebibuga ebisinga obukulu biri mu bukiikaddyo, okumpi n'eriba lino, omuli ekibuga ekikulu Kampala n'ekibuga Entebbe ekiri okumpi. Ennyanja Kyoga eri mu masekkati g'eggwanga era yeetooloddwa ebitundu eby'ebinyeebwa.<ref>{{Britannica|325970}}</ref>
Wadde nga Uganda teri na nnyanja, erimu ennyanja nnyingi. Ng'oggyeko amazzi ga Victoria ne Kyoga, waliwo n'amazzi ga Albert, Lake Edward, ne Lake George. Ekitundu kino kisangibwa kumpi mu mazzi ga mugga Kiyira. Omugga Victorian Nile guva mu nnyanja ya Victoria ne gusigala mu nnyanja ya Kyoga n'oluvannyuma mu nnyanja ya Albert ku nsalo ya Congo. Oluvannyuma lugenda ebukiikakkono mu South Sudan. Ekitundu ekimu ekiri mu buvanjuba bwa Uganda kiriko omugga Suam oguyita mu mazzi. Ekitundu eky'ebukiikakkono bw'obuvanjuba bwa Uganda kifuluma ne kiyingira mu kiwonvu ekiyitibwa Lotikipi, ekisangibwa mu Kenya.<ref name="DataBasin">{{cite web|url=http://databasin.org/maps/new#datasets=878c064ec5d8440493f9924f90b58af1|title=Maps|website=Data Basin|access-date=14 September 2015|archive-date=6 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906155539/http://databasin.org/maps/new#datasets=878c064ec5d8440493f9924f90b58af1|url-status=live}}</ref>
=== Ebintu eby'enjawulo ebiramu n'okukuuma ebiramu ===
{{Main|Conservation in Uganda}}
[[File:Koppen-Geiger_Map_UGA_present.svg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Koppen-Geiger_Map_UGA_present.svg|thumb|Uganda map of Köppen climate classification.]]
Uganda erina ebifo 60 ebikuumibwa, omuli ebifo bya ggwanga kkumi: Bwindi Impenetrable National Park ne Rwenzori Mountains National Park (byonna ebiri ku UNESCO World Heritage Sites), Kibale National Park, Kidepo Valley National Park, Lake Mburo National Park, Mgahinga Gorilla National Park, Mount Elgon National Park, Murchison Falls National Park, Queen Elizabeth National Park, ne Semuliki National Park.
Uganda erimu ebika by'ebisolo bingi, nga mw'otwalidde n'ebisolo ebiyitibwa mountain gorillas mu Bwindi Impenetrable National Park, ebiyitibwa gorillas ne golden monkeys mu Mgahinga Gorilla National Park, n'ebisolo ebiyitibwa hippos mu Murchison Falls National Park. Enva endiirwa nazo zisangibwa mu nsi yonna.
Eggwanga lino lyali lifunye omuwendo gwa Forest Landscape Integrity Index ogwa 2019 oguli wakati wa 4.36/10, ne libeera mu kifo 128 mu nsi 172.<ref name="FLII-Supplementary">{{cite journal|last1=Grantham|first1=H. S.|last2=Duncan|first2=A.|last3=Evans|first3=T. D.|last4=Jones|first4=K. R.|last5=Beyer|first5=H. L.|last6=Schuster|first6=R.|last7=Walston|first7=J.|last8=Ray|first8=J. C.|last9=Robinson|first9=J. G.|last10=Callow|first10=M.|last11=Clements|first11=T.|last12=Costa|first12=H. M.|last13=DeGemmis|first13=A.|last14=Elsen|first14=P. R.|last15=Ervin|first15=J.|last16=Franco|first16=P.|last17=Goldman|first17=E.|last18=Goetz|first18=S.|last19=Hansen|first19=A.|last20=Hofsvang|first20=E.|last21=Jantz|first21=P.|last22=Jupiter|first22=S.|last23=Kang|first23=A.|last24=Langhammer|first24=P.|last25=Laurance|first25=W. F.|last26=Lieberman|first26=S.|last27=Linkie|first27=M.|last28=Malhi|first28=Y.|last29=Maxwell|first29=S.|last30=Mendez|first30=M.|last31=Mittermeier|first31=R.|last32=Murray|first32=N. J.|last33=Possingham|first33=H.|last34=Radachowsky|first34=J.|last35=Saatchi|first35=S.|last36=Samper|first36=C.|last37=Silverman|first37=J.|last38=Shapiro|first38=A.|last39=Strassburg|first39=B.|last40=Stevens|first40=T.|last41=Stokes|first41=E.|last42=Taylor|first42=R.|last43=Tear|first43=T.|last44=Tizard|first44=R.|last45=Venter|first45=O.|last46=Visconti|first46=P.|last47=Wang|first47=S.|last48=Watson|first48=J. E. M.|display-authors=1|title=Anthropogenic modification of forests means only 40% of remaining forests have high ecosystem integrity - Supplementary Material|journal=Nature Communications|volume=11|issue=1|year=2020|page=5978|issn=2041-1723|doi=10.1038/s41467-020-19493-3|pmid=33293507|pmc=7723057|bibcode=2020NatCo..11.5978G|doi-access=free}}</ref>
== Gavumenti ne byabufuzi ==
{{unreferenced section|date=March 2017}} {{Main|Politics of Uganda}}
Pulezidenti wa Uganda ye mukulembeze w'eggwanga era nga mukulembeze wa gavumenti. Pulezidenti alonda omumyuka wa pulezidenti ne katikkiro okumuyamba mu bufuzi.
Palamenti efumbibwa olukiiko lw'eggwanga oluliko abakiise 449. Bano kuliko abakiikirira ebifo 290 ebyokulonda, abakiikirira abakyala 116 ab'ebitundu, abakiikirira 10 ab'Ekibinja kya Uganda People's Defense Forces, abakiikirira abavubuka 5, abakiikirira abakozi 5, abakiikirira abantu abaliko obulemu 5, n'abakiikirira abakiikirira abakazi 18 ab'omu ofiisi..<ref>{{Cite web|title=About Uganda {{!}} State House Uganda|url=https://www.statehouse.go.ug/about-uganda|access-date=19 June 2022|website=www.statehouse.go.ug|archive-date=18 June 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220618075533/https://statehouse.go.ug/about-uganda|url-status=live}}</ref>
=== Foreign relations ===
{{Further|Foreign relations of Uganda|}}
Uganda y'emu ku mawanga agali mu East African Community (EAC), wamu ne Kenya, Tanzania, Rwanda, Burundi, ne South Sudan. Okusinziira ku ndagaano ya East African Common Market eya 2010, eby'obusuubuzi n'okutambuza abantu mu ddembe birungi, nga mw'otwalidde n'eddembe okubeera mu ggwanga eddala ery'omubaka olw'emirimu. Kyokka, endagaano eno teyateekebwa mu nkola olw'okukkiriza omulimu n'ebizibu ebirala eby'obulabirizi, eby'amateeka, n'eby'ensimbi. Uganda y'omu ku batandikawo ekibiina kya Intergovernmental Authority on Development (IGAD), ekirimu amawanga munaana omuli gavumenti ez'omu Horn of Africa, Nile Valley, ne African Great Lakes. Ekitebe kyayo ekikulu kiri mu kibuga Djibouti. Uganda era y'omu ku b'ekibiina kya Islamic Cooperation.<ref name="oicmems">{{cite web|title=Member States|url=https://www.oic-oci.org/|website=OIC|access-date=1 November 2020|archive-date=1 November 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201101030126/https://www.oic-oci.org/|url-status=live}}</ref>
[[File:BushMuseveniEntebbe2003.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:BushMuseveniEntebbe2003.jpg|thumb|U.S. President [[:en:George_W._Bush|George W. Bush]] met with President Yoweri Museveni in Entebbe, Uganda, 11 July 2003.]]
=== Military ===
{{Further|Uganda People's Defence Force}}
Mu Uganda, Uganda People's Defence Force ekola ng'amagye. Omuwendo gw'abaserikale mu Uganda gukubisaamu 45,000. Eggye lya Uganda likwatibwako mu mirimu egiwerako egy'okukuuma emirembe n'okulwanyisa mu kitundu kino, ng'abanoonyereza bagamba nti amagye ga Amerika ge gokka agasangibwa mu nsi nnyingi. Uganda erina abaserikale mu bitundu by'obukiika kkono n'obuvanjuba bwa Democratic Republic of Congo ne mu Central African Republic, Somalia, ne South Sudan.<ref>{{cite web|url=http://www.monitor.co.ug/OpEd/OpEdColumnists/CharlesOnyangoObbo/With-Somalia--CAR--and-South-Sudan--Museveni/-/878504/2137720/-/eb4y1nz/-/index.html|title=With Somalia, CAR, and South Sudan, Museveni is remaking the state – Charles Onyango Obbo|publisher=Monitor.co.ug|access-date=30 May 2015|archive-date=29 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141129014713/http://www.monitor.co.ug/OpEd/OpEdColumnists/CharlesOnyangoObbo/With-Somalia--CAR--and-South-Sudan--Museveni/-/878504/2137720/-/eb4y1nz/-/index.html|url-status=dead}}</ref>
=== Corruption ===
{{main|Corruption in Uganda}}
Ekitongole kya Transparency International kigambye nti ekitongole kya gavumenti mu Uganda kye kimu ku bitongole ebirimu obulyi bw'enguzi obusingirayo ddala mu nsi yonna. Mu 2016, Uganda yali ku ddaala ery'omulundi ogwa 151 ku 176 era yafuna obubonero 25 ku mutendera okuva ku 0 (olw'okulya enguzi) okutuuka ku 100 (olw'okubeera omuyonjo).
Aba World Bank's 2015 Worldwide Governance Indicators batadde Uganda mu bitundu 12 eby'ensi ebisinga obubi. Okusinziira ku lipoota y'ekitongole kya Amerika ekikola ku nsonga z'eddembe ly'obuntu eya 2012 ekwata ku Uganda, "Bbanka y'Ensi Yonna gye buvuddeko awo yalaga nti obulyi bw'enguzi bucaase nnyo" era nti "buli mwaka eggwanga lifiirwa obuwumbi 768.9 (doola obukadde 286) olw'obulyi bw'enguzi".
Abakiise ba Uganda mu 2014 baafuna emirundi 60 okusinga abakozi ba gavumenti abasinga obungi, era baasaba okwongerwako ssente nnyingi. Kino kyavuddemu okwemulugunya n'obwegugungo, omuli n'okukumpanya enkoko bbiri mu palamenti mu June 2014 okulaga enguzi eri mu ba palamenti. Abayeekera, abaakwatibwa, bakozesezza ekigambo "MPigs" okulaga okwemulugunya kwabwe.
Ekikangabwa ekimu, ekyalina ebivaako eby'amaanyi mu mawanga gonna era ne kilaga nti waliwo obulyi bw'enguzi mu bitongole bya gavumenti eby'oku ntikko, kwe kubba ssente za ddoola obukadde 12.6 okuva mu ofiisi ya Katikkiro mu 2012. Ssente ezo "zaali za kukozesebwa mu kuzimba ekitundu ekisangibwa mu bukiikakkono bwa Uganda, ekyali kizikiriziddwa olutalo olwamala emyaka 20, ne mu Karamoja, ekitundu ekisinga okubaamu obwavu mu Uganda". Ensonga eno yaleetera EU, UK, Germany, Denmark, Ireland, ne Norway okuyimiriza obuyambi.
Okulya enguzi okw'amaanyi n'okutono okwabaddewo mu bakozi ba gavumenti n'enteekateeka z'obufuzi nabyo bikosezza nnyo embeera y'ebyensimbi mu Uganda. Ekimu ku bitundu omuli obutali bwenkanya obw'amaanyi y'ebigaba ebya gavumenti, omuteekebwawo ssente ezitasangikasangika okuva mu bakozi b'ebigaba.
Ekirala ekiyinza okwongera ku buzibu buno kwe kuba nti amafuta tegaliiwo. Etteeka lya Petroleum Bill, eryassibwawo palamenti mu 2012 era nga NRM eriyitibwa okuleeta obwenkanya mu kitongole ky'amafuta, lyalemeddwa okusanyusa bannabyabufuzi ab'omunda n'ab'eby'enfuna ab'omunda n'ab'ensi yonna. Ng'ekyokulabirako, Angelo Izama, omunoonyereza ku by'amasannyalaze mu Uganda ku Open Society Foundation ey'omu Amerika yagamba nti etteeka eriggya lifaanana "okuwa Museveni n'obufuzi bwe ekyuma ekikola ssente". Okusinziira ku kitongole ekiyitibwa Global Witness ekyafulumizibwa mu 2012, Uganda kati erina "amafuta mangi nnyo agasobola okuzzaawo amagoba ga gavumenti emirundi ebiri mu myaka mukaaga oba kkumi, era nga gagenda kuweza doola z'Amerika obuwumbi 2.4 buli mwaka".
Etteeka erikwata ku bitongole ebitakola gwa gavumenti (Amendment) Act, eryassibwawo mu 2006, liziyizza ebikozesebwa by'ebitongole ebitakola bya gavumenti olw'okuteekawo obuzibu mu kuyingira, emirimu, ensimbi n'okukuŋŋaana mu kitongole kino. Enkola z'okuwandiisa ezizitowa era ezitali nnongoofu (ekitegeeza, okwetaaga okubuulirira okuva mu bakozi ba gavumenti; okuwandiisa obuggya buli mwaka), okufuga emirimu mu ngeri etasaanira (ekitegeeza, okwetaagisa gavumenti okutegeeza nga tennabaako muntu yenna gw'ayogerako mu kitundu ekitwala ebitongole ebitakola bya gavumenti), n'ekigendererwa nti ssente zonna ez'ebweru zigenda okuyita mu Bbanka ya Uganda, n'ebirala, bikugira nnyo omulimu gw'ekitongole ekyo. Okugatta ku ekyo, eddembe ly'okwogera ly'ekitundu lino lyeyongedde okumenyebwa nga bakozesa okutya, era etteeka lya Public Order Management Bill (erikugira ennyo eddembe ly'okukuŋŋaana) lijja kwongera ku by'okulwanyisa bya gavumenti..<ref>The International Center for Not-For-Profit Law. (2012). [http://www.icnl.org/research/monitor/uganda.html NGO Law Monitor: Uganda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029191439/http://www.icnl.org/research/monitor/uganda.html|date=29 October 2013}}.</ref>
=== Human rights ===
{{Main|Human rights in Uganda}}
Waliwo ebitundu bingi ebyeyongera okuleeta okweraliikirira ku nsonga y'eddembe ly'obuntu mu Uganda.
Entalo eziri mu bitundu by'obukiika kkono bw'eggwanga zeeyongedde okuleeta alipoota z'ebikolwa eby'obukambwe ebyakolebwa abajeemu aba Lord's Resistance Army (LRA), abakulemberwa Joseph Kony, n'amagye ga Uganda. Omukungu wa UN yalumiriza LRA mu Febwali 2009 ku "bukambwe obw'entiisa" mu Democratic Republic of Congo.
Omuwendo gw'abantu ab'omu nsi yonna abanoonyi b'obubudamu gukubisaamu obukadde 1.4. Okubonyaabonyezebwa kukyagenda mu maaso nga nkola ebucaase mu bitongole by'ebyokwerinda. Okulumba eddembe ly'eby'obufuzi mu ggwanga lino, omuli okukwatibwa n'okukuba ababaka ba palamenti ab'oludda oluvuganya, kuleetedde amawanga gonna okunenyezebwa, ekyavuddeko gavumenti ya Bungereza okusalawo mu May 2005 okulekera awo okuwa eggwanga eryo obuyambi. Okukwatibwa kw'omukulembeze w'oludda oluvuganya Kizza Besigye n'okusibibwa kwa kkooti enkulu mu kiseera ky'okuwulira omusango gwa Besigye ng'akozesa amagye agaliko ebyokulwanyisa eby'amaanyi nga tebannalondebwa mu February 2006 kyaviirako okuvumirirwa.
Okukozesa abaana emirimu kya bulijjo mu Uganda. Abaana bangi abakola mu bulimi. Abaana abakola ku faamu z'omukka mu Uganda beetooloddwa endwadde. Abaana abaweereza awaka mu Uganda bali mu kabi k'okunyigirizibwa. Okutunda abaana kubaawo. Obuddu n'emirimu egy'obukakafu biragiddwa mu ssemateeka wa Uganda.
Olukiiko lwa Amerika olw'Abanoonyi b'obubudamu n'abanoonyi b'obubudamu lwategeezezza ku kusobya ku ddembe ly'abanoonyi b'obubudamu mu 2007, omuli okugoba abantu mu Uganda n'ebikolwa eby'obukambwe eri abanoonyi b'obubudamu.
Okubonyaabonyezebwa n'okuttibwa awatali musango kibadde kizibu kya maanyi mu Uganda mu myaka egiyise. Ng'ekyokulabirako, okusinziira ku lipoota ya U.S. State Department eya 2012, "Ekitongole kya Afirika eky'Okutereeza n'Okujjanjaba Abo Abaakosebwa Okubonyaabonyezebwa kyawandiisa emisango 170 egy'okubonyaabonyezebwa ku poliisi, 214 ku UPDF, 1 ku poliisi y'amagye, 23 ku kitongole kya Special Investigations Unit, 361 ku bantu abatali bategeerekeka ab'ebyokwerinda, ne 24 ku bakungu ba kkomera" wakati wa Jjanwali ne Ssebutemba 2012.
Mu Ssebutemba 2009, Museveni yagaana Kabaka Muwenda Mutebi, kabaka wa Baganda, olukusa okugenda mu bitundu ebimu eby'Obwakabaka bwa Buganda, naddala disitulikiti y'e Kayunga. Wabaddewo obwegugungo era abantu abasukka mu 40 battiddwa ate abalala bakyali mu makomera. Okugatta ku ekyo, abantu abalala 9 battiddwa mu April 2011 mu kwekalakaasa kwa "Walk to Work". Okusinziira ku lupapula lwa Human Rights Watch 2013 World Report ku Uganda, gavumenti eremeddwa okunoonyereza ku kuttibwa okwali kukwataganyizibwa n'ebintu bino byombi.<ref>Human Rights Watch. (2013). [https://www.hrw.org/world-report/2013/country-chapters/uganda World Report 2013 (Uganda)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160701082641/https://www.hrw.org/world-report/2013/country-chapters/uganda|date=1 July 2016}}.</ref>
==== LGBT rights ====
{{Main|LGBT rights in Uganda}} {{See also|The Anti-Homosexuality Act, 2014}}
[[File:Uganda_Anti-Homosexuality_Bill_protest.jpg|link=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Uganda_Anti-Homosexuality_Bill_protest.jpg|left|thumb|Protests in [[:en:New_York_City|New York City]] against Uganda's [[:en:Anti-Homosexuality_Bill|Anti-Homosexuality Bill]].]]
Mu 2007, olupapula lw'amawulire oluyitibwa Red Pepper, lwafulumya olukalala lw'abasajja abagambibwa okuba nti basongasonga, era bangi ku bo baatulugunyizibwa.
Nga 9 Okitobba 2010, olupapula lw'amawulire olw'omu Uganda oluyitibwa Rolling Stone lwafulumya ekitundu ku lupapula olusooka ekyalina omutwe ogugamba nti "Ebifaananyi 100 eby'Abalyi b'ebisiyaga ab'oku ntikko mu Uganda" ekyaliko amannya, amadirisa, n'ebifaananyi by'abalyi b'ebisiyaga 100 okumpi n'akabonero aka zaabu akaaliko ebigambo "Basibe". Olupapula olwo era lwagamba nti abalyi b'ebisiyaga baali baagala okuyingira abaana ba Uganda. Ekiwandiiko kino kyaleetawo okutunuulirwa okw'ensi yonna n'okunenya okuva mu bitongole by'eddembe ly'obuntu, nga Amnesty International, No Peace Without Justice ne International Lesbian, Gay, Bisexual, Trans and Intersex Association. Okusinziira ku bannanyini ddembe ly'abayaaye, bannayuganda bangi balumbiddwa okuva lwe kyafulumizibwa. Nga January 27, 2011, omukuumi w'eddembe ly'abasajja abeefaako bokka David Kato yattibwa.
Mu 2009, palamenti ya Uganda yatunuulira etteeka erirwanyisa obukaba eryandiyongedde obumenyi bw'amateeka bw'obukaba nga liteekawo ekibonerezo kya kufa eri abantu abalina emisango egy'emabega, oba abalina akawuka ka siriimu, era abenyigira mu bikolwa eby'okwetaba eby'ekika kye kimu. Etteeka lino era lyalimu ebiragiro ku Bannayuganda abeenyigira mu bikolwa eby'okwetaba okw'ekika kye kimu ebweru wa Uganda, nga bagamba nti bayinza okuzzibwayo e Uganda okubonerezebwa, era lyalimu ebibonerezo ku bantu kinnoomu, amakampuni, ebitongole by'amawulire, oba ebitongole ebitaba bya gavumenti ebiwagira obukuumi mu mateeka ku kwetaba oba sodomy. Etteeka lino lyateekebwawo omubaka David Bahati mu Uganda nga 14 Okitobba 2009, era lyagambibwa okuba nga lyali liwagiddwa nnyo mu palamenti ya Uganda. Ekibinja kya bannalukalala ekya Anonymous kyayingira ku mikutu gya gavumenti ya Uganda nga bawakanya etteeka lino. Okukubaganya ebirowoozo ku tteeka lino kwakendeera olw'okulumirirwa okw'ensi yonna naye oluvannyuma lyassibwa mu nkola nga 20 December 2013 era ne lyassibwa omukono Pulezidenti Yoweri Museveni nga 24 February 2014. Ekibonerezo kya kufa kyaggibwawo mu tteeka eryasembayo. Etteeka lino lyavumirirwa nnyo ekibiina ky'ensi yonna. Denmark, Netherlands, ne Sweden zaategeezezza nti zigenda kulekera awo okuwa obuyambi. Bbanka y'Ensi yonna nga 28 Febwali 2014 yagamba nti yali agenda kukyusaayo ssente za ddoola z'Amerika obukadde 90, ate Amerika n'egamba nti yali yeekenneenya enkolagana ne Uganda. Nga 1 August 2014, Kkooti ya Uganda ey'Etteeka yavumirira etteeka lino nga teririna mugaso kubanga teryayisibwa bulungi. Lipoota y'amawulire eya 13 August 2014 yagambye nti Ssaabawolereza wa Uganda avuddeyo ku nteekateeka zonna ez'okujulira, okusinziira ku kiragiro kya Pulezidenti Museveni eyali yeeraliikirivu olw'ebikolwa by'ebweru w'eggwanga ku tteeka lino era eyagamba nti etteeka lyonna eriggya teririna kussa mu nkola mpisa za bannaabwe ab'ekikula ekimu. Enkulaakulana ku lukalu lwa Afirika ebadde ya kaseera katono naye ng'egenda mu maaso nga South Africa ye nsi yokka eri mu ggwanga erikkiriza obufumbo obw'ekika kye kimu. Nga 21 March 2023, palamenti ya Uganda yakkiriza etteeka eryandifudde okweyanjula ng'omugenzi okubonerezebwa obulamu bwonna mu kkomera n'ekibonerezo kya kufa eri omuntu yenna avunaanibwa "obwenzi obw'amaanyi".<ref>{{Cite web|last=Nicholls|first=Larry Madowo,Catherine|date=2023-03-21|title=Uganda parliament passes bill criminalizing identifying as LGBTQ, imposes death penalty for some offenses|url=https://www.cnn.com/2023/03/21/africa/uganda-lgbtq-law-passes-intl/index.html|access-date=2023-03-22|website=CNN|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Atuhaire|first=Patience|date=2023-03-21|title=Uganda Anti-Homosexuality bill: Life in prison for saying you're gay|language=en-GB|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-65034343|access-date=2023-03-22}}</ref>
==== Homosexuality ====
{{Undue weight|date=March 2023}} {{See also|Anti-Homosexuality Bill, 2023}}{{align|right|{{Highlighted world map by country|scale = 60|US=darkblue|CA=darkblue|MX=yellow|GB=darkblue|IS=yellow|NO=yellow|SE=lightblue|FI=lightblue|EE=lightblue|LV=lightblue|LT=lightblue|PL=lightblue|DE=darkblue|DK=lightblue|NL=lightblue|BE=lightblue|FR=lightblue|ES=lightblue|PT=lightblue|IT=lightblue|CH=yellow|IE=lightblue|GL=yellow|CZ=lightblue|SK=lightblue|RU=yellow|BY=yellow|UA=yellow|RO=lightblue|AT=lightblue|GR=lightblue|TR=yellow|BG=lightblue|RS=yellow|MK=yellow|AL=yellow|HU=lightblue|SI=lightblue|BA=yellow|ME=yellow|HR=lightblue|KZ=yellow|MN=yellow|CN=yellow|KP=yellow|KR=yellow|JP=yellow|TW=yellow|PH=yellow|UZ=yellow|KG=yellow|TJ=yellow|AF=yellow|PK=yellow|IN=yellow|NP=yellow|BT=yellow|BD=yellow|MM=yellow|TH=yellow|VN=yellow|KH=yellow|LA=yellow|IR=yellow|LK=yellow|ID=yellow|MY=yellow|PG=yellow|AU=yellow|NZ=yellow|SA=yellow|YE=yellow|OM=yellow|AE=yellow|BH=yellow|QA=yellow|IQ=yellow|SY=yellow|JO=yellow|IL=yellow|EG=yellow|LY=yellow|TN=yellow|DZ=yellow|MA=yellow|EH=yellow|MG=yellow|MR=yellow|CU=yellow|SD=yellow|SS=yellow|ER=yellow|DJ=yellow|ET=yellow|SO=yellow|BR=yellow|UY=yellow|AR=yellow|CL=yellow|KW=yellow|PY=yellow|BO=yellow|PE=yellow|EC=yellow|CO=yellow|VE=yellow|PA=yellow|GY=yellow|SR=yellow|CR=yellow|NI=yellow|HN=yellow|SV=yellow|GT=yellow|HT=yellow|DO=yellow|NE=yellow|ML=yellow|BF=yellow|NG=yellow|CM=yellow|CF=yellow|TD=yellow|KE=yellow|ZA=yellow|NA=yellow|BW=yellow|CD=yellow|CG=yellow|GA=yellow|GQ=yellow|BZ=yellow|AZ=yellow|AM=yellow|GE=yellow|SN=yellow|GM=yellow|GW=yellow|SL=yellow|CI=yellow|GN=yellow|PR=yellow|JM=yellow|AO=yellow|ZM=yellow|MZ=yellow|ZW=yellow|MW=yellow|TZ=yellow|UG=black|BI=yellow|RW=yellow|BS=yellow|TK=yellow|BJ=yellow|TG=yellow|GH=yellow|TT=yellow|LR=yellow|FK=yellow|CY=lightblue|TM=yellow|LB=yellow|FJ=yellow|SB=yellow|NC=yellow|VU=yellow|MD=yellow|PS=yellow|LU=yellow|BN=yellow}}
{{legend|darkblue|Countries opposing the bill}}
{{legend|lightblue|European Union countries without statements}}
{{legend|darkred|Countries supporting the bill}}
{{legend|yellow|No statement}}
{{legend|black|Uganda}}}}Nga March 09, 2023 Asuman Basalirwa, omubaka wa palamenti okuva mu 2018 okuva mu ludda oluvuganya nga akiikirira Munisipaali y'e Bugiri ku kaadi y'ekibiina kya Justice Forum yateekawo etteeka [pdf bill] erigenda okuvumirira okwegatta kw'abalyi b'ebisiyaga n'okutumbula oba okukkiriza enkolagana ng'ezo. Naye era kituufu nti abantu bakola ensobi. Njagala okugamba nti obukaba kibi eri abantu ekikontana n'amateeka ga Uganda era nga bulabula obutukuvu bw'amaka, obukuumi bw'abaana baffe n'okweyongera kw'obuntu okuyitira mu kuzaala. Omukulembeze wa palamenti, Annet Anita Among, atadde etteeka lino mu kakiiko k'olukiiko olw'eby'obufuzi, nga guno gwe mutendera ogusoose mu nkola ey'okukyusa etteeka lino okufuuka etteeka. Omukulembeze w'olukiiko lwabadde agambye nti: "Twagala okusiima abawagizi baffe ab'obwenzi olw'enkulaakulana y'eby'enfuna gye baleese mu ggwanga, nga twogera ku mawanga g'ebugwanjuba n'abo abagaba. Naye tetusiima nti batta empisa. Tetwetaaga ssente zaabwe, twetaaga obuwangwa bwaffe. Mu kusaba okwali mu palamenti era nga n'abakulembeze b'eddiini bangi be baaliwo. Omwogezi yeeyamye okuteeka etteeka lino mu mateeka ku buli kigero okusobola okukuuma obuwangwa bwa Uganda n'obufuzi bwayo. <ref>{{Cite web|date=2023-03-08|title=Anti-gay law will be passed at whatever cost, says Speaker|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/anti-gay-law-will-be-passed-at-whatever-cost-says-speaker-4150612|access-date=2023-03-16|website=Monitor|language=en}}</ref>
Amerika yasalira etteeka lino omusango. Mu lukungaana lwa White House Press nga March 22, 2023, Karine Jean-Pierre yategeezezza. "Eddembe ly'obuntu lya muwendo nnyo. Tewali muntu n'omu asaanidde kulumbibwa, kusibibwa, oba okuttibwa olw'engeri gy'alimu oba olw'omuntu gw'ayagala". Mu nnaku ezaddirira, okwemulugunya okulala kwava mu Bungereza, Canada, Bugirimaani, n'Ekibiina kya Bulaaya.
=== Administrative divisions ===
{{main|Administrative divisions of Uganda}}
{{As of|2022}},Uganda eyawuddwamu ebitundu bina ne disitulikiti 136. Ebifo by'ebyalo eby'ebitundu bigabanyizibwamu ebibiina, ebibiina, n'ebyalo. Akakiiko k'ebibuga n'ebibuga kalondebwa mu bibuga by'amasaza.
Ebitundu by'obufuzi mu Uganda biweereddwa obuyambi n'obumu ekibiina kya Uganda Local Governments Association (ULGA), ekitongole ekikola ku bwereere era ekitalina kigendererwa kya kunoonya magoba era ekikola ng'olukiiko olw'okuwagira n'okuwa obulagirizi gavumenti za Uganda eziri wansi w'eggwanga.
Ng'oggyeko gavumenti, obwakabaka bwa Bantu butaano buzze bubeerawo, nga bufuna obwetwaze. Obwakabaka buno bwe Toro, Busoga, Bunyoro, Buganda, ne Rwenzururu. Okugatta ku ekyo, ebibiina ebimu bigezaako okuzzaawo Ankole ng'omu ku bwakabaka obw'obuwangwa obwategeerekeka mu butongole, kyokka nga tebinnavaamu kalungi. Obwakabaka obulala bungi n'ebika by'abaami bitegeerekese mu butongole gavumenti, omuli obumu bw'ebika by'abaami eby'e Alur, obwakabaka bwa Iteso, obwakabaka bwa Lango n'obwakabaka bwa Padhola.<ref>{{cite web|url=http://www.irinnews.org/report/86107/uganda-a-rough-guide-to-the-country-s-kingdoms|title=A rough guide to the country's kingdoms|date=11 September 2009|access-date=30 November 2014|archive-date=5 December 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141205023326/http://www.irinnews.org/report/86107/uganda-a-rough-guide-to-the-country-s-kingdoms|url-status=live}}</ref>
== Laba era ==
{{portal|Uganda|Africa}}
* [[:en:Index_of_Uganda-related_articles|Index of Uganda-related articles]]
* [[:en:Outline_of_Uganda|Outline of Uganda]]
== Ebyokulabirako ==
<references group="lower-alpha" responsive="1"></references>
== Ensibuko ==
<references responsive="1"></references>
== Further reading ==
; Encyclopedias
{{Refbegin}}
* Appiah, Anthony and Henry Louis Gates (ed.) (2010). ''Encyclopaedia of Africa''. Oxford University Press.
* Middleton, John (ed.) (2008). ''New encyclopaedia of Africa''. Detroit: Thompson-Gale.
* Shillington, Kevin (ed.) (2005). ''Encyclopedia of African history''. CRC Press.
{{Refend}}
; Selected books and scholarly articles
{{Refbegin}}
* BakamaNume, Bakama B. (2011). ''[https://books.google.com/books?id=E-u-oqGczPsC&source=gbs_ViewAPI A Contemporary Geography of Uganda]''. African Books Collective.
* {{cite book|title=Uganda (Cultures of the World)|author=Robert Barlas|publisher=Marshall Cavendish|year=2000|url=https://books.google.com/books?id=T3RYYPSq8JoC|isbn=9780761409816|oclc=41299243|ref=none}} overview written for younger readers.
* Carney, J. J. ''For God and My Country: Catholic Leadership in Modern Uganda'' (Wipf and Stock Publishers, 2020).
* Chrétien, Jean-Pierre (2003). ''The great lakes of Africa: two thousand years of history''. New York: Zone Books.
* Clarke, Ian, ed. ''Uganda - Culture Smart!: The Essential Guide to Customs & Culture'' (2014) [https://www.amazon.com/dp/1857336992/ excerpt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220714061651/https://www.amazon.com/dp/1857336992|date=14 July 2022}}
* Datzberger, Simone, and Marielle L.J. Le Mat. "Just add women and stir?: Education, gender and peacebuilding in Uganda." ''International Journal of Educational Development'' 59 (2018): 61-69 [https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10050396/1/Datzberger%20Education%20gender%20and%20peacebuilding%20in%20Uganda%20-%20Revisions%20tracked%20changes.pdf online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210417063530/https://discovery.ucl.ac.uk/id/eprint/10050396/1/Datzberger%20Education%20gender%20and%20peacebuilding%20in%20Uganda%20-%20Revisions%20tracked%20changes.pdf|date=17 April 2021}}.
* Griffin, Brett, Robert Barlas, and Jui Lin Yong. ''Uganda.'' (Cavendish Square Publishing, 2019).
* Hepner, Tricia Redeker. "At the Boundaries of Life and Death: Notes on Eritrea and Northern Uganda." ''African Conflict and Peacebuilding Review'' 10.1 (2020): 127-142 [https://www.jstor.org/stable/10.2979/africonfpeacrevi.10.1.06 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210425044047/https://www.jstor.org/stable/10.2979/africonfpeacrevi.10.1.06|date=25 April 2021}}.
* Hodd, Michael and Angela Roche ''Uganda handbook''. (Bath: Footprint, 2011).
* Izama, Angelo. "Uganda." ''Africa Yearbook'' Volume 16. Brill, 2020 pp. 413–422.
* Jagielski, Wojciech and Antonia Lloyd-Jones (2012). ''The night wanderers: Uganda's children and the Lord's Resistance Army''. New York: Seven Stories Press. {{ISBN|9781609803506}}
* Jørgensen, Jan Jelmert, ''Uganda: a modern history'' (1981) [https://archive.org/details/ugandamodernhist00jrge online]
* Langole, Stephen, and David Monk. "Background to peace and conflict in northern Uganda." in ''Youth, education and work in (post-) conflict areas'' (2019): 16+ [https://www.rug.nl/research/portal/files/135090531/YEW_Publication_2020_online.pdf#page=22 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210119194009/https://www.rug.nl/research/portal/files/135090531/YEW_Publication_2020_online.pdf#page=22|date=19 January 2021}}.
* Otiso, Kefa M. (2006). ''[https://books.google.com/books?id=rMnkcZsv_eEC&source=gbs_ViewAPI Culture and Customs of Uganda]''. Greenwood Publishing Group.
* Reid, Richard J. ''A history of modern Uganda'' (Cambridge University Press, 2017), the standard scholarly history. [http://www.h-net.org/reviews/showrev.php?id=55348 Buy from Amazon - online review] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210127162144/https://www.h-net.org/reviews/showrev.php?id=55348|date=27 January 2021}}
* Sobel, Meghan, and Karen McIntyre. "The State of Press Freedom in Uganda". ''International Journal of Communication'' 14 (2020): 20+. [https://ijoc.org/index.php/ijoc/article/viewFile/11456/2948 online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210415075411/https://ijoc.org/index.php/ijoc/article/viewFile/11456/2948|date=15 April 2021}}
{{Refend}}
== External links ==
{{Sister project links|voy=Uganda}}
=== Overview ===
* [https://web.archive.org/web/20210213104751/https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/uganda/ Uganda]. ''[[:en:The_World_Factbook|The World Factbook]]''. [[:en:Central_Intelligence_Agency|Central Intelligence Agency]].
* [https://web.archive.org/web/20080607090539/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/uganda.htm Uganda] from ''UCB Libraries GovPubs''.
* [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/africa/country_profiles/1069166.stm Country Profile] from [[:en:BBC_News|BBC News]].
* [https://web.archive.org/web/20140914133543/http://www.business-anti-corruption.com/country-profiles/sub-saharan-africa/uganda-version/snapshot.aspx Uganda Corruption Profile] from the [[:en:Business-Anti-Corruption_Portal|Business Anti-Corruption Portal]]
* {{curlie|Regional/Africa/Uganda}}
=== Maps ===
* [https://www.un.org/Depts/Cartographic/map/profile/uganda.pdf Printable map of Uganda from UN.org]
* {{wikiatlas|Uganda}}
* {{osmrelation-inline|192796}}
=== Government and economy ===
* [https://web.archive.org/web/20081210073716/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-u/uganda.html Chief of State and Cabinet Members]
* [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=UG Key Development Forecasts for Uganda] from [[:en:International_Futures|International Futures]]
=== Humanitarian issues ===
* [http://www.irinnews.org/Africa-Country.aspx?Country=UG Humanitarian news and analysis from IRIN – Uganda]
* [https://web.archive.org/web/20110402165315/http://www.reliefweb.int/rw/dbc.nsf/doc104?OpenForm&rc=1&cc=uga Humanitarian information coverage on ReliefWeb]
* [https://web.archive.org/web/20210208131440/http://www.rfi.fr/actuen/pages/001/page_40.asp Radio France International – dossier on Uganda and Lord's Resistance Army]
; Trade
* [http://wits.worldbank.org/CountryProfile/Country/UGA/Year/2012/Summary World Bank Summary Trade Statistics Uganda]
=== Tourism ===
* [https://web.archive.org/web/20091223191137/http://www.visituganda.com/ Uganda Tourism Board]
* [http://www.ugandawildlife.org/ Uganda Wildlife Authority]
* [https://web.archive.org/web/20171003170213/https://visitkampala.net/ Visit Kampala with Kampala Capital City Authority]
* [http://visas.immigration.go.ug/ Immigration Department]
{{Uganda topics}}{{Districts of Uganda}}{{Navboxes|list={{Countries of Africa}}
{{African Union}}
{{Organisation of Islamic Cooperation}}
{{Commonwealth of Nations}}}}{{Authority control}}<!--Please leave the empty space as per [[WP:CATMAIN]].--> <!--Ebola virus?: [[Category:Eboli virus]]-->
kc9f1lze0h1wh0dmewq52n95sh53eld
Nimisha Madhvani
0
10706
47436
47369
2026-04-22T00:24:42Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47436
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Nimisha Jayant Madhvani</big>''' [[:en:Diplomat|Munnayuganda, era mubaka,]] mu kiseera kino akola nga Omubaka akyikirira Uganda mu [[:en:United_Kingdom|Bungereza]] . Edda yaliko Omubaka akyikirira Uganda [[:en:Nordic_countries|mu mawanga ga Nordic]] yakkirizibwa mu [[:en:Denmark|Denmark]], [[:en:Finland|Finland]], [[:en:Iceland|Iceland]], [[:en:Norway|Norway]] awamu ne [[:en:Sweden|Sweden]] .
Ekyo nga tekinnatuukawo, yaliko omubaka akyikirira Uganda mu [[:en:United_Arab_Emirates|Mawanga ga Bawalabu]],[[:en:International_Renewable_Energy_Agency|International Renewable Energy Agency]] (IRENA).<ref>{{cite web |last=Kyatusiimire |first=Sharon |date=7 May 2018 |title=Nimisha Madhvani Appointed Uganda's Representative to IRENA |url=https://chimpreports.com/nimisha-madhvani-appointed-ugandas-representative-to-irena/ |access-date=28 November 2018 |publisher=Chimp Reports Uganda |location=Kampala}}</ref>
Ekyo nga tekinnatuukawo, yaliko omubaka akyikirira Uganda mu [[:en:France|Bufalansa]], [[:en:Spain|Spain]], [[:en:Portugal|Portugal]] ne [[:en:UNESCO|UNESCO]], ng’asinziira mu [[:en:Paris|kibuga kya Bufalansa ekikulu Paris]].<ref>{{cite web |author=Embassy of Uganda in Paris, France |date=21 April 2017 |title=Ambassador Nimisha Madhvani Meets Director General of UNESCO |url=https://paris.mofa.go.ug/data-dnews-43-AMBASSADOR-NIMISHA-MADHVANI-MEETS-DIRECTOR-GENERAL-OF-UNESCO.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181129100157/https://paris.mofa.go.ug/data-dnews-43-AMBASSADOR-NIMISHA-MADHVANI-MEETS-DIRECTOR-GENERAL-OF-UNESCO.html |archive-date=29 November 2018 |access-date=28 November 2018 |publisher=Embassy of Uganda in Paris, France}}</ref>
== Obuvo n’okusoma kwe ==
Yazaalibwa mumwaka gwa 1959 mu Uganda mu maka ga Meena Madhvani ne Jayant Madhvani, bombi banna Uganda ng'abazaalibwa mu kibuga kya [[:en:India|Buyindi]] .<ref name="Bio">{{cite web |last=Singh |first=Shubha |date=23 April 2008 |title=Uganda makes a point with Indian origin envoy |url=http://www.hindustantimes.com/india/uganda-makes-a-point-with-indian-origin-envoy/story-QNithxLsl8zyilFwrSeKQJ.html |accessdate=9 November 2017 |newspaper=[[Hindustan Times]] |location=New Dheli}}</ref> Jayant yali mubereberye wa batabani bataano aba [[:en:Muljibhai_Madhvani|Mulji Prabhudas Madhvani]] (1894–1958), [[:en:Industrialist|munnamakolero]], [[:en:Entrepreneur|Omutandisi wemirimu]] mu[[:en:Madhvani_Group|kkampuni za Madhvani]] mu mwaka gwa 1930. <ref name="Profile">{{Cite web |last=Odongo |first=Jacobs |date=29 July 2008 |title=From India, Penniless, Madhvani Made A Fortune In Uganda |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1184391/india-penniless-madhvani-fortune-uganda |access-date=9 November 2017}}</ref> Nimisha yakulira mu kibanja ky'amaka e [[:en:Kakira|Kakira]], nga essaawa emu n'ekitundu okuva mu buvanjuba bw'[[:en:Kampala|ekibuga kya Uganda ekikulu, Kampala]] . Nakyemalira [[:en:Idi_Amin|Idi Amin]] bwe yagoba [[:en:Ugandan_Asians|Banna Uganda mu Asia]] mu mwaka gwa1972, yasengukira mu Bungereza ne famire ye, bwe yali wa myaka 13 egy'obuto.<ref name="Bio" />
== Obuweereza ng'omukugu ==
[[:en:National_Resistance_Movement|Ekibiina ekiri mubuyinza ekya NRM]] kati bwe kyawamba obuyinza mu myaka gya 1980, famire ya Madhvani yaddayo mu Uganda ne yeddiza eby’obugagga byabwe.<ref name="Bio" /> Mu myaka gya 1990 Nimisha yeegatta kukibiina ky'ebyenkulakulana ne by'ensimbi mu Uganda, yasooka kusindikibwa [[:en:Washington,_D.C.|munsi yebungereza Washington, D.C]], yalondebwa ng'omuwandiisi asooka mu kitebe kya Uganda mubungereza. Mu mwaka gwa 2007, yakyusibwa n’atwalibwa mu [[:en:High Commission|kakiiko ka Uganda akawagulu High Commission,]] akasangibwa [[:en:New_Delhi|mukibuga kya Buyindi ekikulu eky'e New Delhi]], ng’omuduumizi owookubiri. <ref>{{cite web |author=TTOI |date=8 May 2007 |title=Minister sells Uganda to Gujaratis |url=https://timesofindia.indiatimes.com/world/Minister-sells-Uganda-to-Gujaratis/articleshow/2016162.cms |access-date=9 November 2017 |newspaper=[[The Times of India]] (TTOI) |location=Mumbai}}</ref> Nga wayise omwaka gumu, yalondebwa okuba Omuduumizi omukulu ow'amaanyi, ng'aweereza mu kifo ekyo okuva mu mwezi gw'okunna mu mwaka gwa 2008. <ref>{{cite web |author=Statehouse Uganda |date=12 April 2012 |title=President mourns Manubhai M. Madhvani |url=http://www.statehouse.go.ug/media/news/2012/04/12/president-mourns-manubhai-m-madhvani |accessdate=9 November 2017 |publisher=State House Uganda (SHU) |location=Entebbe}}</ref> Bweyali akyali eyo, mu kiseera kye kimu yakkirizibwa okudukanya ebitebbe byabangereza ebisuuka mukimu nga [[:en:Bangladesh|Bangladesh]], [[:en:Bhutan|Bhutan]], [[:en:Indonesia|Indonesia]], [[:en:Malaysia|Malaysia]], [[:en:Myanmar|Myanmar]], [[:en:Singapore|Singapore]], [[:en:Sri_Lanka|Sri Lanka]] awamu ne [[:en:Thailand|Thailand]].<ref name="Bio" />
Mu kyeya kya 2014 Nimisha yakyusibwa n’atwalibwa mu kitebe kya Uganda ekiri mubungereza, ekya Bufalansa,ng’omubaka w’eggwanga, n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu mwaka gwa 2017. Bwe yali eyo, era yaweereza ng’omubaka w’eggwanga lye munsi zabangereza omuli Portugal, Spain, [[:en:Bureau_of_International_Expositions|Ekitongole kya BIE]], [[:en:OECD|OECD]] awamu ne Kitongole ky'ensi yoona eky'Ebyensoma' Eby'obulamu n'Eby'obuwangwa UNESCO.<ref name="Move">{{cite web |author=Vision Reporter |date=28 April 2017 |title=I will retire in Uganda - UNESCO Boss |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1452186/retire-uganda-unesco-boss |access-date=9 November 2017 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref> Ogw'olubereberye mu mwaka gwa 2017 yasindikibwa munsi yabawalabu e Abu Dhabi ng’omubaka w'eggwanga lya Uganda kyokka oluvannyuma n’ayitibwa olw’okuleetawo obutabanguko bw’ebyobufuzi wakati wa gavumenti ya Uganda n'eyabawalabu.<ref>{{Cite web |last=Kaaya |first=Sadab Kitatta |date=16 May 2018 |title=UAE, Kampala row deepens as Arab country demands apology |url=https://observer.ug/news/headlines/57685-uae-kampala-row-deepens-as-arab-country-demands-apology |access-date=2021-03-15 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Yasikizibwa [[:en:Richard_Nduhura|Richard Nduhura mukibuga kyabulaya Paris]], eyali omukiise wa Uganda ow'enkalakkalira ku kitebe ky'ekibiina [[:en:United_Nations|ky'Amawanga Amagatte]] mu [[:en:New_York_City|kibuga kyabungereza]].<ref name="Move" /> Mugw'ekkumi n'ogumu mu mwaka gwa 2018, yasindikibwa mu kitebe kya Uganda ekyali mukibuga kya Denmark ekikulu, ekikkirizibwa [[:en:Nordic_countries|mu mawanga ga Nordic,]] ng’adda mu bigere by'omubaka Kibedi Zaake Wanume, eyasindikibwa mu [[:en:Abu_Dhabi|Abu Dhabi, m'unsi yabawalabu]]. Mu mwaka gwa 2020 yazzibwayo mukibuga kya Uganda ekikulu Kampala oluvannyuma [https://www.youtube.com/watch?v=EauPOJs1HCQ lw'amaloboozi agasasana] nga [https://www.ft.com/content/617187c2-ab0b-4cf9-bdca-0aa246548745 Nimisha Madhvani yeekobaana ne banne mu kitebe ne babba n'okugaba ensimbi ezaaweebwayo okuyamba Banna Uganda ababundabunda abakoseddwa ekirwadde kya Covid-19 mu nsi yonna] .
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://www.mofa.go.ug/ Omukutu gwa Minisitule yayuganda ey'ensonga z'ebweru]
* [http://www.atlantadunia.com/dunia/Features/F166.htm Tide of Fortune: Enfumo y’Amaka]
* [https://web.archive.org/web/20240228094254/https://mediacentre.go.ug/news/president-praises-madhvani-group Pulezidenti Atenderezza Ekibiina kya Madhvani] Byakituseko
* [http://www.monitor.co.ug/News/National/Envoy-asks-for-gun-as-intrigue--fights-intensify/688334-3028580-6ait34z/index.html Envoy asaba emmundu nga enkwe, entalo zeeyongera]
or32uazi84a0sozucffudg9nxikpwvw
Cabinet of Uganda
0
11023
47455
37393
2026-04-22T10:24:24Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47455
wikitext
text/x-wiki
Mu '''kabineti ya Uganda''' (2021 okutuuka 2026) mulimu baminisita abajjuvu oba bayite kabineti minisita 30 ne baminisita ababeezi oba abamyuka 50 (bano baali 51 kyokka omuwendo gwakka oluvanyuma lwokufa kwa Sarah Mateke eyali minisita omubeezi ow'ebyokwerinda mu gw'omwenda 2024).<ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/state-minister-for-defence-sarah-mateke-dies-at-50-4752808</ref><ref>https://www.parliament.go.ug/news/7390/parliament-prays-fallen-minister-sarah-mateke-nyirabashitsi</ref> <ref>https://www.monitor.co.ug/resource/blob/4564742/4260a9aa0f131d2bc15c4ceb6ad801ee/list-data.pdf</ref>
[[:en:Constitution_of_Uganda|Ssemateeka wa Uganda]] eyakolebwa mu mwaka 1995 azze akolebwamu ennongosereza mu nnyingo aya 111 etondawo olukiiko lwa ba minisita. Enyingo eno egamba nti wajja kubaawo Kabineti(olukiiko lwa baminisita olufuzi) era nga eno etuulwamu Pulezidenti wa Uganda , omumyuka wa Pulezidenti, Ssabaminisita kwossa omuwendo gwa baminisita pulezidenti mu kusalawo kwe gwalaba nga gugwanidde okumusobozesa okutambuza gavumenti<ref>https://web.archive.org/web/20181004112328/http://www.wipo.int/wipolex/en/text.jsp?file_id=170004</ref> Baminisita baalondebwa pulezidenti yadde nga palamenti esobola okubayisako ekiteeso ekibagoba mu ngeri eya kinnoomu<ref>{{Cite web |url=http://www.cabinetgovernment.net/docs/addis-ababa/4b-uganda-the-cabinet-handbook.pdf |title=Archive copy |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-06-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240609044624/http://www.cabinetgovernment.net/docs/addis-ababa/4b-uganda-the-cabinet-handbook.pdf |url-status=dead }}</ref>
[[File:Coat of arms of Uganda.svg|center|thumb|306x306px|''Coat of Arms'' Kano kekamu ku bubonero bw'ensi Uganda ]]
== Baminisita ba kabineti ==
Oluvannyuma lwokulonda kwa bonna okwaliwo mu mwaka 2021 Pulezidenti wa Uganda Yoweri Museveni yakozesa obuyinza obumuweebwa ssemateeka wa Uganda okulonda ba minisita abajjuvu n'abamyuka baabwe era nebasindikibwa eri Palamenti okubakakasa mu mwezi gwomukaaga 2021. <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://mediacentre.go.ug/media/cabinet-list-2021 |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241007142643/https://www.mediacentre.go.ug/media/cabinet-list-2021 |url-status=dead }}</ref><ref name="DataJun21R">https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/full-cabinet-list-jessica-alupo-new-vice-president-3430616</ref>Olukalala luno pulezidenti yalukolamu ennongoosereza nga 21 Ogwomusanvu 2022 bweyalonda Nobert Mao nga Minisita w'ebyamateeka n'essiga eddamuzi.<ref>https://www.newvision.co.ug/category/news/parliament-vets-newly-appointed-justice-minis-139151</ref><ref>https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380</ref> Nga 21 Ogwokusatu 2024 Pulezidenti nate yakola enkyukakyuuka mu Kabineti ye mweyasuliira abamu ku baali ba minisita beyalonda mu 2021 naleeta abapya awamu n'okyuusa abamu okuva mu minisitule emu okudda mu ndala.<ref>https://www.parliament.go.ug/page/cabinet-members-and-ministers-state-27-march-2024</ref><ref>https://www.newvision.co.ug/category/politics/cabinet-reshuffle-kitutu-ssempijja-dropped-as-NV_184091</ref> <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=https://ubc.go.ug/2024/03/21/president-museveni-reshuffles-ministers/ |access-date=2024-09-20 |archive-date=2024-09-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240920084956/https://ubc.go.ug/2024/03/21/president-museveni-reshuffles-ministers/ |url-status=dead }}</ref> Oluvannyuma lwenkyukakyuuka ezo luno lwelukalala lwa ba minisita mu Uganda
{| class="wikitable"
!Ministry
!Incumbent
|-
|[[:en:Prime_Minister_of_Uganda|Ssaabaminisita era akulira oludda lwa gavumenti mu palamenti]]
|[[Robinah Nabbanja]]
|-
|[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssaabaminisita asooka]] era minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'omukago gwamawanga g'obuvanjuba bwa [[Afirika]]
|[[Rebecca Kadaga]]
|-
|[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssabaminisita owokubiri]] era amyuka akulira oludda lwa gavumenti mu palamenti
|[[Moses Ali]]
|-
|[[:en:Deputy_Prime_Minister_of_Uganda|Omumyuka wa Ssaabaminisita owokusatu]] era minisita atayina kifo kyankalakkalira
|[[Lukia Isanga Nakadama]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita w'ebyenjigiriza n'emizannyo]]
|[[Janet Museveni]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|Minisita avuunanyizibwa ku bakozi ba gavumenti]]
|[[Wilson Muruli Mukasa]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita w'ebyobusuubuzi, amakolero n'ebibiina by'obweggasi]]
|[[:en:Francis_Mwebesa|Francis Mwebesa]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'omunda mu ggwanga]]
|[[Kahinda Otafiire]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku byobulimi, amagana wamu n'ebyobuvubi]]
|[[Frank Tumwebaze]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa kubyensimbi n'okutekateekera ebyenfuna byegwanga]]
|[[:en:Matia_Kasaija|Matia Kasaija]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga zamawanga amalala]]
|[[Jeje Odongo]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita w'ebyobulamu]]
|[[Jane Aceng]]
|-
|[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Minisita w'ebyentambula n'emirimu]]
|[[Katumba Wamala]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita w'ebyettaka, amayumba, n'enkulakulana y'ebibuga]]
|[[Judith Nabakooba]]
|-
|[[Minisitule y'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)|Minisita w'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi]]
|[[Sam Mangusho Cheptoris|Sam Cheptoris]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Justice_and_Constitutional_Affairs_(Uganda)|Minisita w'ebyamateeka n'essiga eddamuzi]]
|[[Norbert Mao]]<ref name="CabfillR">[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380 https://www.monitor.co.ug/uganda/newhttps://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380s/national/museveni-appoints-mao-justice-minister-3887380]</ref>
|-
|[[:en:Attorney_General_of_Uganda|Ssaabawolereza wa gavumenti]]
|[[Kiryowa Kiwanuka]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Defence_(Uganda)|Minisita w'ebyokwerinda n'ensonga z'abazirwanako]]
| Oboth Markson Jacob
|-
|[[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)| Minisita wa gavumenti ez'ebitundu]]
|[[Raphael Magyezi]]
|-
|[[:en:Ministry_for_Karamoja_Affairs_(Uganda)|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja]]
|Peter Lokeris
|-
|[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita wamasanyalaze n'obugagga obwensibo]]
|[[Ruth Nankabirwa]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minisita w'amawulire n'okulungamya eggwanga]]
|[[Chris Baryomunsi]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Science,_Technology_and_Innovation_(Uganda)|Minisita wa ssaayansi, tekinologiya n'obuyiiya]]
|[[Monica Musenero]]
|-
|Minisita avunaanyizibwa ku guno na guli mu ofiisi ya ssabaminisita
|[[Justine Lumumba Kasule]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Disaster_Preparedness_and_Refugees_(Uganda)|Minisita avunanyizibwa ku bibamba n'ebigwa tebiraze kwossa ensonga z'abanoonyi b'obubudamu]]
|[[Hilary Onek|Hillary Onek]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Tourism,_Wildlife_and_Antiquities_(Uganda)|Minisita avuunaanyizibwa kubyobulambuzi]]
|[[:en:Tom_Butime|Tom Butime]]
|-
|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga z'obwa pulezidenti
|[[:en:Milly_Babirye_Babalanda|Milly Babirye Babalanda]]
|-
|Minisita avunaanyizibwa ku butebenkevu
|[[Jim Muhwezi]]
|-
|Nampala wa gavumenti
|[[Denis Obua (politician)|Denis Hamson Obua]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita w'ekikula kyabantu]]
|[[Betty Amongi]]
|-
|[[Kampala Capital City Authority|Minisita avunaanyizibwa ku nsonga za Kampala]]
|[[:en:Misi_Kabanda|Minsa Kabanda]]
|}
== Baminisita ababeezi ==
Luno lwelukalala lwa ba minisita ababeezi oba abamyuuka ba ba minisita [[Yuganda|Uganda]] :
{| class="wikitable"
!Ministry
!Minister of State
|-
|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kulondoola ebyenfuna
|[[Beatrice Akello Akori]]
|-
|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku mpisa n'obuntubulamu
|[[Rose Lilly Akello|Rose Akello]]
|-
|Minisita omubeezi mu ofiisi y'omumyuka wa Pulezidenti
|[[:en:Diana_Nankunda_Mutasingwa|Diana Nankunda Mutasingwa]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Disaster_Preparedness_and_Refugees_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubigwa bitalaze nabanoonyi b'obubudamu]]
|[[Lilian Aber|Lillian Aber]]
|-
|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku mambuka ga Uganda
|Omona Keneth
|-
|[[:en:Ministry_for_Karamoja_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Karamoja]]
|Wamala Nambozo Florence
|-
|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kanyigo ka Luweero n'ebitundu bya Rwenzori
|''[[Alice Kaboyo]]''
|-
|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Teso
|[[Clement Kenneth Ongalo Obote]]
|-
|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Bunyoro
|[[Jenipher Namuyangu|Kacha Jenipher Namuyangu]]
|-
|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'omukago gwamawanga agobuvanjuba bwa Afirika
|[[:en:Maggie_Magode_Ikuya|Maggie Magode Ikuya]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobulimi]]
|[[Fred Bwiino Kyakulaga]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobuvubi]]
|[[Hellen Adoa]]
|-
|[https://en.wikipedia.org/wiki/Ministry_of_Agriculture,_Animal_Industry_and_Fisheries_(Uganda)]Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku magana
|[[:en:Bright_Rwamirama|Bright Rwamirama]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Defence_and_Veterans_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyokwerinda]]
|__
|-
|[[:en:Ministry_of_Defence_and_Veterans_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abazirwanako]]
|[[Huda Oleru]]
|-
| [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byenjigiriza mu matendekero agawaggulu]]
|[[John Chrysestom Muyingo|John Chrysostom Muyingo]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byenjigiriza ebisookerwako]]
|[[Joyce Moriku]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byemizannyo]]
|[[:en:Peter_Ogwang|Peter Ogwang]]<ref name="CabfillR" />
|-
|[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byamasanyalaze]]
|[[Sidronius Opolot Okasai]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Energy_and_Mineral_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobugagga obw'omuttaka]]
|[[:en:Phiona_Nyamutoro|Nyamutooro Phiona]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku guno na guli mu minisitule y'ebyensimbi]]
|[[Henry Musaasizi]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kutekateekera eggwanga mu minisitule y'ebyensimbi]]
|[[:en:Amos_Lugoloobi|Amos Lugoloobi]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku ba musiga nsimbi]]
|[[Evelyn Anite]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Finance,_Planning_and_Economic_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku bibiina ebiwozi by'ensimbi]]
|[[:en:Haruna_Kasolo_Kyeyune|Haruna Kasolo Kyeyune]]
|-
|[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byentambula]]
|[[Fred Byamukama]]
|-
|[[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)| Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyemirimu]]
|[[Musa Ecweru|Musa Echweru]]
|-
|[[Minisitule y'ebyamazzi n'obutonde bw'ensi (Uganda)| Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyamazzi]]
|[[Aisha Sekindi|Aisha Sekkindi]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Water_and_Environment_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku butonde bwensi]]
|[[Beatrice Atim Anywar]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byamayumba]]
|[[Persis Namuganza]]
|-
| [[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nkulakulana y'ebibuga]]
|[[:en:Kania_Obiga|Kania Obiga]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Lands,_Housing_and_Urban_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebyettaka]]
|[[Sam Mayanja]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku guno na guli mu minisitule y'ebyobulamu]]
|[[Kawoya Bangirana]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku byobulamu ebisookerwako]]
|[[Mugisha Muhanga Margaret|Margaret Muhaanga]]
|-
|[[:en:Attorney_General_of_Uganda|Omumyuka wa Ssabawoloereza]]
|[[:en:Jackson_Kafuuzi|Jackson Kafuuzi]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita Omubeezi ow'ebyamakolero]]
|[[David Bahati]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Trade,_Industry_and_Cooperatives_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ebibiina by'obweggassi]]
|[[:en:Frederick_Ngobi_Gume|Frederick Ngobi Gume]]
|-
|[[:en:Kampala_Capital_City_Authority|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga za Kampala]]
|[[Kabuye Kyofatogabye]]
|-
| [[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nkolagana ya Uganda namawanga amalala]]
|[[Henry Oryem Okello]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Foreign_Affairs_(Uganda)|Minisita Omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga zamawanga agatwetoloodde]]
|[[:en:John_Mulimba|John Mulimba]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Local_Government_(Uganda)|Minisita omubeezi owa gavumenti ez'ebitundu]]
|[[Victoria Rusoke Businge|Victoria Rusoke]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Tourism,_Wildlife_and_Antiquities_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa kubyobulambuzi]]
|[[Martin Mugarra]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Information_and_Communications_Technology_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku tekinologiya w'ebyempuliziganya]]
|[[Joyce Nabbosa Ssebugwawo|Joyce Ssebugwawo]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi ow'ekikula kyabantu n'obuwangwa]]
|[[Peace Mutuuzo]]
|-
| [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abaana n'abavubuka]]
|[[Dr.Balaamu Barugahare Attenyi|Balam Barugahara Ateenyi]]
|-
| [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga zabakozi]]
|[[:en:Davinia_Esther_Anyakun|Anyakun Esther Davinia]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abakadde]]
|[[Gidudu Mafaabi]]
|-
| [[:en:Ministry_of_Gender,_Labour_and_Social_Development_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abantu abaliko obulemu]]
|[[Hellen Asamo]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Internal_Affairs_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'omunda mu ggwanga]]
|[[:en:David_Muhoozi|David Muhoozi]]
|-
|[[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'abakozi ba gavumenti]]
|[[:en:Grace_Mary_Mugasa|Grace Mary Mugasa]]
|-
|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku nsonga z'obusuubuzi
|[[Wilson Mbadi|Wilson Mbasu Mbadi]]
|-
|Minisita omubeezi avunaanyizibwa ku kulungamya eggwanga
|Kabyanga Godfrey Baluku
|}
== Laba ne ==
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Ebyobufuzi mu Uganda]]
* [[:en:List_of_presidents_of_Uganda|Olukalala lwa bapulezidenti ba Uganda]]
287kqzg6i3z26rlazrjwde1v4tf34tj
Apollo Kaggwa
0
11607
47453
47200
2026-04-22T09:19:38Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47453
wikitext
text/x-wiki
[[File:HamMukasaAndApoloKagwa.jpg|thumb|Apollo Kagwa (ku ddyo) n’omuwandiisi we [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], 1902]]
'''Sir Apollo Kagwa''' (ennyiriri z’Oluganda ez’omutindo mu mpandiika '''Kaggwa''' ) KCMG MBE (1864–1927) <ref name="britannica">Apollo Kaggwa</ref> yali mukulembeze wa magezi n’ebyobufuzi omukulu mu Uganda bwe yali wansi w’obufuzi bwa Bungereza. Yali mukulembeze w’ekiwayi ky’Abapolotesitante era Ssekabaka [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] yamulonda okuba ssaabaminisita ( [[:en:Katikkiro|Katikkiro]] ) ow’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] mu 1890. Yaweereza okutuusa mu 1926. Kagwa yaweereza nga prince regent okuva mu 1897 okutuuka mu 1914 Ssekabaka [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa]] omuwere bwe yatuuka mu myaka egy’obukulu. <ref name=":1">Apollo Kaggwa</ref> Ye yali [[:en:Ethnography|omukugu mu by'amawanga]] mu [[Buganda]] eyasooka era asinga . <ref name=":1" /> <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Ankole</ref>
== Emirimu gye ==
Kagwa yali muyizi mu by’okuddukanya emirimu mu lubiri lw’obwakabaka bwa Buganda ng’abaminsani abakulisitaayo abaasooka okutuuka mu myaka gya 1870. Abayizi bano mu lubiri, bannabyafaayo Abazungu ab’omulembe ogwo be baayogerako [[:en:Page_(occupation)|ng’empapula]], baali bavubuka bagezi okuva mu bwakabaka bwonna abaasindikibwa mu lubiri okutendekebwa ng’omulembe gw’abakulembeze oguddako. Yali omu ku bantu abaasooka okukyukira enzikiriza [[:en:Protestant|y’Abapolotesitante]]. Kata afuuke omu ku [[:en:Protestant|Bajulizi ba Uganda]] Ssekabaka Mwanga II bwe yagwa mu butakkaanya n’Abakristaayo oluvannyuma lw’emyaka mitono. Kigambibwa nti yali yawona okuttibwa kubanga yali yalaga dda nti alina obusobozi obw’enjawulo ng’omuyambi mu ggwanika. <ref>{{cite book |last=Wrigley |first=C. C. |date=1974 |title=Leadership in 19th Century Africa: Essays from Tarikh |publisher=Historical Society of Nigeria |isbn=978-0-391-00357-6 |editor-last=Ikime |editor-first=Obaro |location=London |pages=[https://archive.org/details/leadershipin19th0000unse/page/116 116–127] |chapter=Apollo Kagwa: Katikkiro of Buganda |chapter-url=https://archive.org/details/leadershipin19th0000unse/page/116 |chapter-url-access=registration}}</ref> Okuva mu 1885 okutuuka mu 1887, obwakabaka bwagwa mu lutalo lw’omunda olw’eddiini ng’ebiwayi by’Abapolotesitante, Abakatoliki n’Abasiraamu nga bivuganya ku buyinza. Kagwa, era mu myaka gye amakumi abiri egyo, okuva mu buto yali amanyiddwa ng’omukulembeze w’ekiwayi ky’Abapolotesitante. Omuvuzi w’emmundu omunyiikivu, <ref>{{cite book |last=Wright |first=Michael A. |date=1972 |title=Buganda in the Heroic Age |publisher=Oxford University Press}}</ref> Kagwa yaweereza nnyo mu kulwana mu ntalo zino. [[:en:Protestant|Abasiraamu]] be baali bafuga mu kitundu ky’olutalo ekyasooka, era Kagwa n’Abapolotesitante abalala baamala ekiseera mu buwanganguse mu bwakabaka bwa [[:en:Ankole|Ankole]] obwali ku muliraano .
== Ssaabaminisita ==
[[File:Kattikiro_Apollo_Kaggwa.png|thumb|350x350px|Kattikiro Apollo Kaggwa mu mwaka gwa 1893]]
[[File:Basiima_Bakyagaya_House_of_sir_apollo_kagwa.jpg|thumb|350x350px|Ennyumba ya Apollo Kaggwa, eyazimbibwa mu 1903]]
Ssekabaka Mwanga, eyagobwa mu ntebe okumala akaseera, yazzibwawo mu 1890 ng’ayambibwako Abapolotesitante, era Kagwa n’atuumibwa ''Katikkiro'' (Ssaabaminisita). Ssekabaka Mwanga yaddamu okugobwa mu ntebe mu 1897 bwe yasalawo okugaana obuyinza bw’abagwira n’alwana olutalo n’Abangereza ne lutawangulwa. Omulangira omuwere, Daudi Chwa, yalangirirwa nga Kabaka ( ''Kabaka'' ) nga Kaggwa y’omu ku bafuzi abasatu. Kagwa y’omu ku baateesa ku ndagaano ya Uganda, Buganda mwe yafuukira okuleetebwa wansi w'obukuumi bwa Bungereza nga erina obuyinza butono ku nsonga zaayo ez'omunda. <ref name=":0">{{Cite web |last=Ward |first=Kevin |title=A History of Christianity in Uganda |url=https://dacb.org/histories/uganda-history-christianity/ |access-date=2023-01-26 |website=Dictionary of African Christian Biography |language=en}}</ref>
[[:en:Buganda_Agreement_(1900)|Endagaano ya Uganda eya 1900]] yanyweza obuyinza bw'abaami aba ‘Bakungu’ abaali basinga okuba Abapolotesitante, nga bakulemberwa Kagwa. <ref name=":0"/> London yasindika abakungu batono bokka okuddukanya eggwanga, nga okusinga yeesigamye ku baami ba ‘Bakungu’. Okumala emyaka mingi baali basinga kwettanirwa olw’obukugu bwabwe mu by’obufuzi, Obukristaayo bwabwe, enkolagana yaabwe ey’omukwano n’Abangereza, Waliwo obusobozi bwabwe obw’okusolooza emisolo, n’okubeera okumpi n’ekibuga Entebbe (ekibuga ekikulu) kyali kumpi n’ekibuga ekikulu ekya Buganda. Emyaka gya 1920 we gyatuukira abaddukanya Bungereza baali beesiga nnyo, era nga tebalina bwetaavu bwa buyambi bwa magye oba mu by’obufuzi. Abakungu b’amatwale baasolooza omusolo ku birime eby’ensimbi ebyakolebwanga abalimi. Waaliwo obutali bumativu mu bantu mu Baganda rank-and-file, ekyakendeeza ku buyinza bw'abakulembeze baabwe. Mu 1912 Kagwa yasenguka okunyweza obuyinza bwa ‘Bakungu’ bwe yateesa ‘Lukiko’ ku lwa Buganda nga ye ye Pulezidenti na ‘Bakungu’ ng’ekibiina ky'obukulu ebw'ensikirano. Abakungu ba Bungereza baakuba akalulu k’ekirowoozo kino bwe baazuula nti abantu baali bawakanya abantu bangi. Mu kifo ky’ekyo abakungu ba Bungereza baatandika ennongoosereza ezimu ne bagezaako okufuula ‘Lukiko’ olukiiko olukiikirira abantu abatuufu. <ref>{{cite journal |last=Twaddle |first=Michael |date=April 1969 |title=The ''Bakungu'' Chiefs of Buganda Under British Colonial Rule, 1900–1930 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-african-history/article/bakungu-chiefs-of-buganda-under-british-colonial-rule-19001930/87FCBA2F66FB27F1813DDF2B261B9879 |journal=Journal of African History |publisher=Cambridge University Press |volume=10 |pages=309–322 |doi=10.1017/S0021853700009543 |s2cid=154425473 |url-access=subscription |number=2}}</ref>
== Engendo ze ==
Yakyalira Bungereza mu 1902 mu buyinza bwe nga ''Katikkiro'' (Ssaabaminisita), <ref name=":0"/> olw’okutuuza [[:en:Edward_VII|Ssekabaka Edward VII]] ku ntebe, ng’awerekerwako omuwandiisi we, [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]] . <ref>{{cite book |last=Mukasa |first=Ham |date=1904 |title=Uganda's Katikiro in England: Being the Official Account of His Visit to the Coronation of His Majesty Edward VII |url=http://www.wdl.org/en/item/9950 |publisher=Hutchinson & Company |location=London |authorlink=Ham Mukasa |access-date=2025-08-21 |archive-date=2021-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210328103356/http://www.wdl.org/en/item/9950 |url-status=dead }}</ref>
== Ebitabo ==
Kagwa yawandiika ebitabo bingi ebikwata ku Buganda, omuli ebyafaayo eby’awamu ''Bassekabaka ba Buganda'', ekiwandiiko ekikwata ku mateeka n’empisa ''Empisa z’Abaganda'' n’okukung’aanya enfumo ''Engero z’Abaganda'' . Ebyafaayo bye ebya Buganda mwalimu ebyafaayo ebimpimpi eby’obwakabaka obululiranye Bunyoro ne Ankole. Ebimu ku bitabo bye bivvuunuddwa mu Lungereza. <ref name=":0"/>
== Emirimu gye ==
Yali muwagizi nnyo mu kuteekawo ebyenjigiriza eby’omulembe mu Uganda. Okusingira ddala, yakwatibwa ensonyi olw’ekyo kye yalaba ng’omuze gwa batabani b’abakulembeze b’eggwanga okukula nga boonoonese, okwawukana ku nkuza ey’ekika kya spartan omulembe gwe gye gwafuna okuva mu nkola y’okutendekebwa mu lubiri. Yakolagana n’abaminsani b’e Bungereza okutandikawo amasomero g’ekisulo naddala [[King's College, Budo|King’s College Budo]], mu bulambulukufu okukuuma abavubuka ab’ebitiibwa obutakula nga boonoonese. <ref>Hattersley, C.W. ''The Baganda at Home''. Frank Cass Ltd, 1968</ref>
Mu 1918, yafuulibwa mmemba ow’ekitiibwa mu kibiina kya [[:en:Order_of_the_British_Empire|Order of the British Empire]] olw’obuweereza mu kwongeza n’okutegeka emisolo mu basirikale abakuuma ekitundu n’ekitongole ky’ebyokwerinda mu kitundu mu Uganda Protectorate. <ref>{{London Gazette|issue=30576|supp=y|page=3289|date=12 March 1918}}</ref>
== Obulamu bwe obw'omunda ==
Yalina abaana 23 omuli ne [[Michael Kawalya Kagwa]] (eyakola nga ''Katikkiro wa Buganda'' okuva mu 1945 okutuuka mu 1950) <ref>[http://www.worldstatesmen.org/Uganda.html World Statesmen: Uganda]</ref>
== Ebijuliziddwa ku Kaggwa ==
{{Reflist}}
''"... yali Kaggwa okusinga omuntu omulala yenna Mwanga gwe yasinga okukyawa. Omulimu gwe ogw'obuntu mu kugwa kwa Mwanga n'olwekyo munene nnyo, nga Mwanga yennyini bwe yalambika mu bbaluwa ezisukka mu emu."''
* M. M. Semakula Kiwanuka <ref>Kiwanuka, M. S. (1972). ''A History of Buganda from the Foundation of the Kingdom to 1900''. Holmes & Meier Pub.</ref>
''"... era nga Nnaabagereka Elizabeth I bwe yali awadde omubbi w'oku nnyanja eyali amanyiddwa ennyo, Francis Drake ekitiibwa ky'obuzira, ne Ssekabaka Edward VII bwe yali awadde Apolo Kaggwa ekitiibwa ky'obuzira. Sir Francis Drake ne Sir Apolo Kaggwa bombi baali bayizzi era nga baaweebwa ekitiibwa olw'ebikolwa byabwe eby'obugwenyufu. Francis Drake yatuusa zaabu ne ffeeza eza Spain eyabbibwa ate Apolo Kaggwa n'awaayo obwetwaze bwa Buganda."''
* Samwiri Lwanga-Lunyiigo, ''Mwanga II'' (2011), olupapula 2 <ref>Lwanga-Lunyiigo, S. (2011). ''Mwanga II: Resistance to Imposition of British Colonial Rule in Buganda, 1884-1899''. Kampala: Wavah Books</ref>
''"Omukulembeze w'eggwanga omutuufu, nga oggyeeko abakungu b'eBungereza, Apolo Kagwa Ssaabaminisita oba Katikiro. Omulenzi w'olupapula eyasitula enkovu z'obusungu bwa Mwanga akulakulanye n'afuuka omukulembeze mu lutalo era omufuzi mu mirembe ng'amaanyi ge ag'emirembe n'empisa n'Obukristaayo obwa nnamaddala bimufudde amaanyi ag'obulungi."''
* J. D. Mullins, ''Emboozi ey’ekitalo eya Uganda'' (1908), olupapula 115. <ref>Mullins, J. D. (1908). ''The Wonderful story of Uganda''. Church Missionary Society.</ref>
== Ebitabo by’ebiwandiiko bye ==
* Kagwa, Apolo. ''Empisa z’Abaganda'' (Columbia University Press, 1934).
* Kagwa, Apolo. ''Bakabaka ba Buganda'' (East African Publishing House, 1971).
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
dxmij6g3z3wwqqqe3gra3h5v0a12mo6
Lydia Mungherera
0
11764
47415
44436
2026-04-21T16:37:27Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47415
wikitext
text/x-wiki
{| class="infobox biography vcard"
|- class="infobox-label" scope="row"
! colspan="2" class="infobox-above" |<div class="honorific-prefix" style="font-size: 77%; font-weight: normal;">Dr.</div><div class="fn"> Lydia Mungherera, omusajja omulala</div>
|- class="infobox-label" scope="row"
! class="infobox-label" scope="row" | Obutuuze
| class="infobox-data category" | [[Uganda]]
|- class="infobox-data role"
! class="infobox-label" scope="row" | Okusoma
| class="infobox-data" | [[Bachelor of Medicine, Bachelor of Surgery|Diguli mu by’obusawo, Diguli mu by’okulongoosa]]
|- class="infobox-label" scope="row"
! class="infobox-label" scope="row" | Alma mater
| class="infobox-data" | [[Makerere University|Yunivasite y'e Makerere]], .
[[Gayaza High School|Essomero lya Gayaza High School]], .
Essomero lya Pulayimale e Nakasero
|-
! class="infobox-label" scope="row" | Omulimu (emirimu) .
| class="infobox-data role" | Omusawo, Omulwanirizi w’eddembe, Omusomesa
|-
! class="infobox-label" scope="row" | Omukulu
| class="infobox-data org" | [[Government of Uganda|Gavumenti ya Uganda]]
|-
! class="infobox-label" scope="row" | Maama
| class="infobox-data" | Omugenzi Joyce Mungherera
|-
! class="infobox-label" scope="row" | Ab'ekika
| class="infobox-data" | Omugenzi [[Margaret Mungherera]] (Mwannyinaffe)
|-
! class="infobox-label" scope="row" | Engule
| class="infobox-data" | Engule ya Red Ribbon Award eya 2008.
Engule y'okwenkanankana olw'okwegatta ku by'obulamu 2015.
HIHA ewadde engule ya Life Time Award mu mutendera gwa 2023.
|}
'''Lydia Mungherera''' [[munnayuganda]] [[omusawo omukugu]], munnabyanjigiriza, mulwanirizi w'abalina akawuka ka mukenenya ''',''' omukozi w'amateeka era ateeka munkola empenda eziba zitemeddwa n'okunyweza emikago okuleetawo enkyukakyuka ennungi (Global Policy and Advocacy Officer) . <ref name=":0" /> <ref>{{Cite web |date=2023-02-02 |title=The Team |url=https://kuboreshaafrica.news.blog/the-team/ |access-date=2025-04-07 |website=KUBORESHA-AFRICA LIMITED |language=en}}</ref> Ye mutandisi era [[omukulembeze owokuntikko]] owa kiraabu ya Mamas Club [[Yuganda|Uganda]], [[Omu ku batandisi]] ba The Global Athena Network,[[mmemba]] ku [[Lukiiko olufuzi olw'akakiiko akalwanyisa mukenenya|lukiiko olufuzi olw'akakiiko akalwanyisa mukenenya / siriimu]] (Uganda AIDSComission -UAC), n'ekibiina ky'ensi yonna eky'abakyala abawangaala n'akawuka ka mukenenya ( The International Community of Women Living With HIV) . <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |title=MenEngage Uganda has new secretariat! |url=https://menengageafrica.org/news-item/menengage-uganda-new-secretariat/ |access-date=2025-04-06 |website=MenEngage Africa Alliance |language=en-GB}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Dr Lydia Mungherera Archives |url=https://www.independent.co.ug/tag/dr-lydia-mungherera/ |access-date=2025-04-06 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> N'era Akolagana ne [[The AIDS Support Organization|TASO,]] ekiwagira eddimu ly'okulwanyisa akawuka ka mukenenya . <ref name=":1">{{Cite web |date=2019-11-20 |title=Uganda Aids Commission yet to hear from gov't on HIV/AIDS trust fund |url=https://www.independent.co.ug/uganda-aids-commission-yet-to-hear-from-govt-on-hiv-aids-trust-fund/ |access-date=2025-04-06 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
Yali mmemba ku lukiiko olufuzi olwa [[Global Fund]] mu 2020. <ref>{{Cite web |title=Mugherera on Global Fund board |url=https://www.newvision.co.ug/news/1151846/mugherera-global-fund-board |access-date=2025-04-06 |website=New Vision}}</ref> Ali mu lutalo lw’okulwanyisa akawuka ka [[Mukenenya|mukenenya / siriimu]] , Akafuba n'olutalo lw'akafuba ne mukenenya ng’aggumiza buli kiseera eri ensi nti abakyala n’abawala bali mu bulabe balina okufiibwako . <ref>{{Cite journal |last=Welbourn |first=Alice |date=2011 |title=Review of HIV/AIDS in Sub-Saharan Africa: Politics, Aid and Globalisation |url=https://www.jstor.org/stable/41306003 |journal=Gender and Development |volume=19 |issue=2 |pages=337–339 |doi=10.1080/13552074.2011.592642 |issn=1355-2074 |jstor=41306003 |url-access=subscription}}</ref> <ref name=":0"/> Yalondebwa ku bwa Pulezidenti bw'ekibbiina kya Uganda omwegattira abasawo ki (Uganda Medical Association) mu 2000 (Nga ye mukyala eyasooka okubeera mu kifo ekyo) oluvannyuma n’afuuka Pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu nsi yonna mu 2013 (Nga ye muddugavu eyasooka okubeera mu kifo kino). <ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Celebrating women who broke the gender barrier |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/celebrating-women-who-broke-the-gender-barrier-1811404 |access-date=2025-04-07 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Galaxy |date=2019-03-07 |title=Women's Day: Here is a list of seven most powerful Ugandan women leaders who broke the gender 'fence' and became the first in their fields |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2019/03/07/womens-day-here-is-a-list-of-seven-most-powerful-ugandan-women-leaders-who-broke-the-gender-fence-and-became-the-first-in-their-fields/ |access-date=2025-04-07 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}</ref> Yagenda mu maaso okuwagira etteeka erirwanyisa effujjo n'obutabanguko ebikolebwa ku bakyala ([[IVAWA]]), enkola yAmerika abangi gye baagoba nga " okukakaatibwako obuwangwa bwayo" . <ref name=":0" /> <ref name=":6">{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Reaching out to the vulnerable |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/reaching-out-to-the-vulnerable-1512996 |access-date=2025-04-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yatandikawo ekibiina kya Pan African Treatment Access Movement era ne yeegatta ku [[kibiina ky'ensi yonna eky'abakyala abawangaala n'akawuka ka mukenenya]] (ICW), ng’akiikirira omukutu guno mu mu kitongole ky'amawanga amagatte ekirwanyisa obulwadde bwa mukenenya / siriimu -[[UNAIDS]] n'ekitongole ekitwala eby'obulamu mu nsi yonna- [[WHO]] mu [[Geneva]] okuva mu 2003.
== Obuvo bwe n'ebyenjigiriza ==
Mungherera alina [[baganda be beyazaalibwa nabo]] abataano (Omuli n’omugenzi Dr [[Margaret Mungherera]] ) yazaalibwa eri omugenzi Joyce Mungherera. <ref name=":3">{{Cite web |date=2021-01-15 |title=Dr Margaret Mungherera's body returned home |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/dr-margaret-mungherera-s-body-returned-home-1687056 |access-date=2025-04-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":4">{{Cite web |title=Hundreds mourn Joyce Mungherera |url=https://www.newvision.co.ug/news/1409989/hundreds-mourn-joyce-mungherera |access-date=2025-04-06 |website=New Vision}}</ref> Yasomera ku ssomero lya pulayimale erya Nakasero ne [[Gayaza High School]] ku misomo gye egya siniya era yaweebwa ekifo ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]] gye yasomera [[obusawo]]. <ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-07 |title=Lydia Mungherera: Yet another noteworthy face in the HIV fight |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/lydia-mungherera-yet-another-noteworthy-face-in-the-hiv-fight-1530370 |access-date=2025-04-06 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |date=2017-02-09 |title=Dr. Mungherera: The Life of a Passionate, People Loving Psychiatric |url=https://chimpreports.com/dr-mungherera-the-life-of-a-passionate-people-loving-psychiatric/ |access-date=2025-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
Yazuulibwamu n’akawuka ka mukenenya / siriimu mu 1997 e [[South Africa]] gyeyali akolera okumala emyaka nga munaana .Yakomezebwawo e Uganda gye yatandikira ku bujjanjabi bwa ARVs n’awona era mu 1998. <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=2017-12-01 |title=30 years with HIV and counting: These people are living proof that HIV is not a death sentence – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20171201/30-years-with-hiv-and-counting-these-people-are-living-proof-that-hiv-is-not-a-death-sentence/ |access-date=2025-04-06 |language=en-US |archive-date=2025-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250411014855/https://www.matookerepublic.com/20171201/30-years-with-hiv-and-counting-these-people-are-living-proof-that-hiv-is-not-a-death-sentence/ |url-status=dead }}</ref>
== Emirimu gye ==
Mungherera yafuna ebisaanyizo ng'[[Omusawo|omusawo omukugu]] mu 1984, yatandika okukola n'abantu mu bitundu mu 1998. <ref name=":0"/> Yakoera mu [[South Africa]] okumala emyaka nga 8 ng’omusawo. <ref name=":0" /> Yeegatta ku kitongole ekijanjaba n'okubudaabuda abalwadde ba mukenenya / siriimu ki - [[The AIDS Support Organization|TASO]] mu 1999, yalondebwa kubwa pulezidenti bw'ekibiina kya Uganda ekigatta abasawo ki ( Uganda Medical Association) mu 2000, oluvannyuma n’afuuka pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu nsi yonna mu 2013. Mu 2004, yatandikawo kiraabu ya Mamas era ye mukulembeze waayo owokuntikko ,era yali omu ku baatandika Uganda Cares mu [[Masaka]] okuwa [[empeeke eziweweeza ku kawuka ka mukenenya / siriimu]] ([[Anti-retroviral drugs]] ) ez'obwerere eri abantu abawangaala n'akawuka ka mukenenya / siriimu . <ref>{{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=2017-12-01 |title=30 years with HIV and counting: These people are living proof that HIV is not a death sentence – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20171201/30-years-with-hiv-and-counting-these-people-are-living-proof-that-hiv-is-not-a-death-sentence/ |access-date=2025-04-07 |language=en-US |archive-date=2025-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250411014855/https://www.matookerepublic.com/20171201/30-years-with-hiv-and-counting-these-people-are-living-proof-that-hiv-is-not-a-death-sentence/ |url-status=dead }}</ref> <ref name=":0" /> <ref name=":6"/> <ref name=":1"/> Era ye Mutandisi wa The Global Athena Network. <ref>{{Cite web |title=Partners for Advancing Clinical Education Homepage {{!}} Partners for Advancing Clinical Education |url=https://paceducation.com/ |access-date=2025-04-07 |website=paceducation.com |language=en |archive-date=2025-04-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250409020631/https://paceducation.com/ |url-status=dead }}</ref>
Aweereza ng’omubaka ku lukiiko olukwasaganya pulogulaamu (PCB) gy’akiikirira ebiibiina by'Afirika [[eby'obwanakyewa]] ku [[lukiiko olufuzi]] olwa [[UNAIDS]] okuva 2003, mmemba ku [[kakiiko ka Uganda akalwanyisa obulwadde bwa mukenenya / siriimu]] ( [[Uganda AIDS Commision-UAC]]) era ali ku kakiiko akawi k'amagezi / akawabula ku nkola z’ebyobulamu (HPAC). <ref>{{Cite web |title=The national policy guidelines and service standards for sexual and reproductive health and rights |url=https://platform.who.int/docs/default-source/mca-documents/policy-documents/guideline/UGA-CC-31-01-GUIDELINE-2017-eng-SRHR-Policy-Guidelines-and-Service-Standards.pdf |website=platform.who.int}}</ref> <ref name=":1"/> <ref>{{Cite web |last=Murphy |first=Fionnuala |date=2024-07-08 |title=Highlights from the UNAIDS Programme Coordinating Board meeting |url=https://frontlineaids.org/highlights-unaids-pcb-meeting/ |access-date=2025-04-07 |website=Frontline AIDS |language=en-GB}}</ref> <ref>{{Cite web |title=What happened at the 26th meeting of the UNAIDS Programme Coordinating Board (PCB) in Geneva, Switzerland, June 22-24, 2010? |url=https://unaidspcbngo.org/wp-content/uploads/2023/09/Summary-Bulletin-26-PCB-English.pdf |website=unaidspcbngo.org}}</ref>
Member w'ekibiina ky’ensi yonna eky’abakyala abawangaala n'akawuka ka mukenenya / siriimu. <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |last=Patel |first=Zoya |date=2014-07-23 |title=Why the face of AIDS pandemic is now female |url=https://womensagenda.com.au/latest/why-the-face-of-aids-pandemic-is-now-female/ |access-date=2025-04-07 |website=Women's Agenda |language=en-AU}}</ref>
Memba w[[Ekibiina ekigatta abasawo ba Uganda|'ekibiina ekigatta abasawo ba Uganda abakugu]] (Uganda Medical Association-[[UMA]]) . <ref name="admin">{{Cite web |last=admin |date=2024-04-13 |title=Dr. Mungherera Envisions Better Policy Execution At Ministry Of Health – HIHA |url=https://hihaawards.com/mungherera-envisions-better-policy-execution-at-the-ministry-of-health/ |access-date=2025-04-07 |language=en-US}}</ref>
Memba w’ekibiina ki Men Engage Gender Equality Network of Uganda, kyakozesa nga omukutu okussa essira ku mirimu gy’abasajja mu nsonga z’omukwano n'eddembe mu by'oblamu by'okuzaala. <ref name=":8">{{Cite web |date=21 November 2021 |title=New Vision – Latest News |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/in-pictures-how-ugandans-celebrated-internati-120386 |access-date=2025-04-06 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref name=":7">{{Cite web |title=- Bukedde Online – Amawulire |url=https://www.bukedde.co.ug/world/120386/in-pictures-how-ugandans-celebrated-internati |access-date=2025-04-07 |website=Bukedde |language=en |archive-date=2025-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250411014641/https://www.bukedde.co.ug/world/120386/in-pictures-how-ugandans-celebrated-internati |url-status=dead }}</ref> <ref name=":9">{{Cite web |date=13 November 2023 |title=New Vision – Latest News |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/uganda-police-takes-lead-in-international-men-NV_174719 |access-date=2025-04-06 |website=www.newvision.co.ug}}</ref>
== Awaadi n’ebituukiddwaako ==
* Yawangula engule ya Red Ribbon mu lukungaana lw'ensi yonna olwa siriimu olw'omulundi ogwa 17 mu kibuga Mexico mu 2008. <ref>{{Cite web |title=Ugandan Women Win Award At Aids Conference |url=https://allafrica.com/stories/200808110190.html |website=allafrica.com}}</ref>
* Yawangula engule y’okwenkanankana olw’okwegatta ku by’obulamu wansi wa SMUG GALA AND EQUALITY AWARDS 2015. <ref>{{Cite web |date=21 December 2015 |title=SMUG GALA AND EQUALITY AWARDS 2015 – Sexual Minorities Uganda |url=https://sexualminoritiesuganda.com/smug-gala-and-equality-awards-2015/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240910145232/http://sexualminoritiesuganda.com/smug-gala-and-equality-awards-2015/ |archive-date=2024-09-10 |access-date=2025-04-07 |website=sexualminoritiesuganda.com |language=en-US |url-status=live }}</ref>
* Omuwanguzi w'engule za HIHA, omutendera gw'engule z'obulamu bw'obulamu, 2023. <ref>{{Cite web |date=15 November 2023 |title=New Vision – Latest News |url=https://www.newvision.co.ug/category/health/minister-calls-for-multisectoral-support-towa-NV_174841 |access-date=2025-04-07 |website=www.newvision.co.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2024-06-26 |title=Awardees for 2023 – HIHA |url=https://hihaawards.com/awardees-for-2023/ |access-date=2025-04-07 |language=en-US}}</ref> <ref name="admin"/>
* Omuwanguzi w'empaka z'ebyobulamu mu Afrika eza 2024.
== Obulamu bwe ng'omuntu ==
Mungherera awangadde n'obulwadde bwa mukenenya / siriimu, obwamuttira bba mu 1992, teyaddamu kufumbirwa naye alina abaana babiri omutabani n’omuwala. <ref name=":6"/>
== Ebijuliziddwa ==
# {{Cite web |date=2021-01-07 |title=Lydia Mungherera: Yet another noteworthy face in the HIV fight |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/full-woman/lydia-mungherera-yet-another-noteworthy-face-in-the-hiv-fight-1530370 |access-date=2025-04-06 |website=Monitor |language=en}}
# {{Cite web |date=2023-02-02 |title=The Team |url=https://kuboreshaafrica.news.blog/the-team/ |access-date=2025-04-07 |website=KUBORESHA-AFRICA LIMITED |language=en}}
# {{Cite web |title=MenEngage Uganda has new secretariat! |url=https://menengageafrica.org/news-item/menengage-uganda-new-secretariat/ |access-date=2025-04-06 |website=MenEngage Africa Alliance |language=en-GB}}
# {{Cite web |title=Dr Lydia Mungherera Archives |url=https://www.independent.co.ug/tag/dr-lydia-mungherera/ |access-date=2025-04-06 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}
# {{Cite web |date=2019-11-20 |title=Uganda Aids Commission yet to hear from gov't on HIV/AIDS trust fund |url=https://www.independent.co.ug/uganda-aids-commission-yet-to-hear-from-govt-on-hiv-aids-trust-fund/ |access-date=2025-04-06 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}
# {{Cite web |title=Mugherera on Global Fund board |url=https://www.newvision.co.ug/news/1151846/mugherera-global-fund-board |access-date=2025-04-06 |website=New Vision}}
# {{Cite journal |last=Welbourn |first=Alice |date=2011 |title=Review of HIV/AIDS in Sub-Saharan Africa: Politics, Aid and Globalisation |url=https://www.jstor.org/stable/41306003 |journal=Gender and Development |volume=19 |issue=2 |pages=337–339 |doi=10.1080/13552074.2011.592642 |issn=1355-2074 |jstor=41306003 |url-access=subscription}}
# {{Cite web |date=2021-01-04 |title=Celebrating women who broke the gender barrier |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/celebrating-women-who-broke-the-gender-barrier-1811404 |access-date=2025-04-07 |website=Monitor |language=en}}
# {{Cite web |last=Galaxy |date=2019-03-07 |title=Women's Day: Here is a list of seven most powerful Ugandan women leaders who broke the gender 'fence' and became the first in their fields |url=https://www.galaxyfm.co.ug/2019/03/07/womens-day-here-is-a-list-of-seven-most-powerful-ugandan-women-leaders-who-broke-the-gender-fence-and-became-the-first-in-their-fields/ |access-date=2025-04-07 |website=Galaxy FM 100.2 |language=en-US}}{{Reflist}}
# {{Cite web |date=2021-01-09 |title=Reaching out to the vulnerable |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/reaching-out-to-the-vulnerable-1512996 |access-date=2025-04-06 |website=Monitor |language=en}}
# {{Cite web |date=2021-01-15 |title=Dr Margaret Mungherera's body returned home |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/dr-margaret-mungherera-s-body-returned-home-1687056 |access-date=2025-04-06 |website=Monitor |language=en}}
# {{Cite web |title=Hundreds mourn Joyce Mungherera |url=https://www.newvision.co.ug/news/1409989/hundreds-mourn-joyce-mungherera |access-date=2025-04-06 |website=New Vision}}
# {{Cite web |last=Kazibwe |first=Kenneth |date=2017-02-09 |title=Dr. Mungherera: The Life of a Passionate, People Loving Psychiatric |url=https://chimpreports.com/dr-mungherera-the-life-of-a-passionate-people-loving-psychiatric/ |access-date=2025-04-07 |website=ChimpReports |language=en-US}}
# {{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=2017-12-01 |title=30 years with HIV and counting: These people are living proof that HIV is not a death sentence – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20171201/30-years-with-hiv-and-counting-these-people-are-living-proof-that-hiv-is-not-a-death-sentence/ |access-date=2025-04-06 |language=en-US |archive-date=2025-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250411014855/https://www.matookerepublic.com/20171201/30-years-with-hiv-and-counting-these-people-are-living-proof-that-hiv-is-not-a-death-sentence/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |last=Republic |first=Matooke |date=2017-12-01 |title=30 years with HIV and counting: These people are living proof that HIV is not a death sentence – Matooke Republic |url=https://www.matookerepublic.com/20171201/30-years-with-hiv-and-counting-these-people-are-living-proof-that-hiv-is-not-a-death-sentence/ |access-date=2025-04-07 |language=en-US |archive-date=2025-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250411014855/https://www.matookerepublic.com/20171201/30-years-with-hiv-and-counting-these-people-are-living-proof-that-hiv-is-not-a-death-sentence/ |url-status=dead }}
# {{Cite web |title=Partners for Advancing Clinical Education Homepage {{!}} Partners for Advancing Clinical Education |url=https://paceducation.com |access-date=2025-04-07 |website=paceducation.com |language=en}}
# {{Cite web |title=The national policy guidelines and service standards for sexual and reproductive health and rights |url=https://platform.who.int/docs/default-source/mca-documents/policy-documents/guideline/UGA-CC-31-01-GUIDELINE-2017-eng-SRHR-Policy-Guidelines-and-Service-Standards.pdf |website=platform.who.int}}
# {{Cite web |last=Murphy |first=Fionnuala |date=2024-07-08 |title=Highlights from the UNAIDS Programme Coordinating Board meeting |url=https://frontlineaids.org/highlights-unaids-pcb-meeting/ |access-date=2025-04-07 |website=Frontline AIDS |language=en-GB}}
# {{Cite web |title=What happened at the 26th meeting of the UNAIDS Programme Coordinating Board (PCB) in Geneva, Switzerland, June 22-24, 2010? |url=https://unaidspcbngo.org/wp-content/uploads/2023/09/Summary-Bulletin-26-PCB-English.pdf |website=unaidspcbngo.org}}
# {{Cite web |last=Patel |first=Zoya |date=2014-07-23 |title=Why the face of AIDS pandemic is now female |url=https://womensagenda.com.au/latest/why-the-face-of-aids-pandemic-is-now-female/ |access-date=2025-04-07 |website=Women's Agenda |language=en-AU}}
# {{Cite web |last=admin |date=2024-04-13 |title=Dr. Mungherera Envisions Better Policy Execution At Ministry Of Health – HIHA |url=https://hihaawards.com/mungherera-envisions-better-policy-execution-at-the-ministry-of-health/ |access-date=2025-04-07 |language=en-US}}
# {{Cite web |date=21 November 2021 |title=New Vision – Latest News |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/in-pictures-how-ugandans-celebrated-internati-120386 |access-date=2025-04-06 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=- Bukedde Online – Amawulire |url=https://www.bukedde.co.ug/world/120386/in-pictures-how-ugandans-celebrated-internati |access-date=2025-04-07 |website=Bukedde |language=en |archive-date=2025-04-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250411014641/https://www.bukedde.co.ug/world/120386/in-pictures-how-ugandans-celebrated-internati |url-status=dead }}
# {{Cite web |date=13 November 2023 |title=New Vision – Latest News |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/uganda-police-takes-lead-in-international-men-NV_174719 |access-date=2025-04-06 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |title=Ugandan Women Win Award At Aids Conference |url=https://allafrica.com/stories/200808110190.html |website=allafrica.com}}
# {{Cite web |date=21 December 2015 |title=SMUG GALA AND EQUALITY AWARDS 2015 – Sexual Minorities Uganda |url=https://sexualminoritiesuganda.com/smug-gala-and-equality-awards-2015/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240910145232/http://sexualminoritiesuganda.com/smug-gala-and-equality-awards-2015/ |archive-date=2024-09-10 |access-date=2025-04-07 |website=sexualminoritiesuganda.com |language=en-US |url-status=live }}
# {{Cite web |date=15 November 2023 |title=New Vision – Latest News |url=https://www.newvision.co.ug/category/health/minister-calls-for-multisectoral-support-towa-NV_174841 |access-date=2025-04-07 |website=www.newvision.co.ug}}
# {{Cite web |date=2024-06-26 |title=Awardees for 2023 – HIHA |url=https://hihaawards.com/awardees-for-2023/ |access-date=2025-04-07 |language=en-US}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [https://zenithglobalhealth.com/about-ahas-africa/ Ebikwata ku AHAS 2024]
* [[The AIDS Support Organization|Ekitongole ekiwagira mukenenya]]
dvkb78pzwzmsu3b1xfse7wts9jxcpwo
Coopy Bly
0
11783
47457
42881
2026-04-22T11:10:23Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47457
wikitext
text/x-wiki
'''Coopy Bly''' (yazaalibwa mu 5 Ogwekkumineebiri, 1988) era amanyiddwa nga Emmanuel Edwin Kusaasira, Munnayuganda omuyimbi w'ennyimba z'eddiini.<ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Taking dancehall into church |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/taking-dancehall-into-church-1542688 |access-date=2024-01-01 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-09 |title=I never dreamt of being a gospel artiste |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/i-never-dreamt-of-being-a-gospel-artiste-1572966 |access-date=2024-01-01 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Obuto bwe n'okusoma kwe ==
Coopy Bly yakuzibwa bazadde be, omwami Sserwanga Kusasira ne Justine Buyinza, e [[:en:Katwe|Katwe]], [[:en:Makindye_Division|mu divizoni y'e Makindye,]] ku njegooyego za [[Kampala]], [[Yuganda|Uganda]] . <ref name=":2">{{Cite web |last=Iragaba |first=Apollo |date=2022-03-03 |title=7 Things You Didn't know about Coopy Bly |url=https://hardrockmedia.org/2022/03/7-things-you-didnt-know-about-coopy-bly/ |access-date=2024-01-01 |website=Hard Rock Media |language=en-US |archive-date=2024-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240101091815/https://hardrockmedia.org/2022/03/7-things-you-didnt-know-about-coopy-bly/ |url-status=dead }}</ref> <ref name=":3">{{Cite web |date=2015-05-08 |title=Coopy Bly |url=https://www.musicinafrica.net/fr/node/7561 |access-date=2024-01-01 |website=Music In Africa |language=fr}}</ref> Okuva nga akyali mu pulayimale, Coopy Bly yayolesa obwagazi bwe obw'okuyimba bwe yakulemberanga ennyimba ku byoto kwebakungaaniranga mu biseera by'ekisikawutu.
Obummanyi buno bwamuviirako okwegatta ku kkwaaya y'essomero mu myaka gye ebbiri egyasembayo mu pulayimale.
== Eby'emirimu ==
Mu mwaka gwa 2003, bwe yali asoma ssiniya nga bazadde be bakolera [[Great Britain|Bungereza]], Bly yakola oluyimba lwe olwasooka, ‘Shiny money’, mu Dream Studios. <ref name=":3"/> Mu mwaka gwa 2005, yakwata oluyimba lwe olwokusatu, ‘Glorify’, olwamusobozesa okuyimba mu bivvulu by’enjiri n’abayimbi nga Sseku Martin. Mu mwaka gwa 2010, yali y'akakwata ennyimba ezisoba mu mwenda ng’asoma ddiguli mu kukolagana n'abantu.
Okumaliriza ddiguli ye, kyandimuwadde obudde obusingako okussa essira ku mulimu gwe ogw’okuyimba. Mu mwaka gwe gumu, Coopy Bly yafulumya oluyimba oluyitibwa ‘Bwaka’, olukwata ku nsonga abantu zebakiririzaamu ezitali zimu gamba nga ebisiyaga, n’okujjukiza abantu ku [[:en:Judgment_day|lunaku lw’enkomerero]] olujja okubaawo ekiseera kyona. Oluyimba lwa ‘Bwaka’ lwakubibwa nnyo ku leediyo ekyayamba Bly okulabikira ku ttivvi ne leediyo emirundi mingi. Yagenda mu maaso n’okufulumya ennyimba nga ‘Kulunga’ ne ‘Kumbaya’.
Mu mwaka gwa 2011, oluyimba lwe olwa ‘Nyweza’ lwamuleetera okusunsulwamu okuwangula engule ez’enjawulo, omuli Olive Gospel Awards, Buzz Teenies Awards, ne Groove Awards mu [[Kenya]] . Vidiyo y’oluyimba ‘Nyweza’ yafuna obuganzi okusukka ku nnyimba z’enjiri n’etandika okumanyibwa mu [[:en:East_Africa|buvanjuba bwa Afrika yonna]] . <ref name=":0"/> Nga 6 mu mwezi Ogw'okutaano, yatongoza alubaamu ye ku Watoto ey'omu masekati mu [[Kampala]], n'ayimba ennyimba eziwerako butereevu eri abalabi, omuli ne 'Sidda Mukyalo'. Mu mwaka gwa 2012, yatandika okulambula Bulaaya, ng’ayimba mu massomero, masinzizo, ne mu bivvulu eby’olukale mu mawanga nga Bugirimaani yonna ne Budaaki. Oluvannyuma lw’okutalaaga eggwanga, Coopy Bly yafuna okusunsulwa okuwera mu mpaka za Olive Gospel Awards era n’aweebwa engule y'omuyimbi omusajja asinga okuva mu mwaka gwa 2012 okutuusa 2013 <ref name=":1">{{Cite web |last= |title=Coopy Bly • Gospel Music, Lyrics, Biography, News, Videos, Events {{!}} thegmp.biz |url=https://www.thegmp.biz/coopy-bly |access-date=2024-01-01 |website=THEGMP |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Nakimera scoops first gospel award |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_107269 |access-date=2024-01-01 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Coopy Bly mufumbo eri mune Anne Marie gwe yali aludde naye era yamusaba obufumbo bweyali akwata vidiyo. <ref name=":2"/>
== Engule n’okusunsulwa ==
* Awaadi ya VIGA mu mwaka gwa 2017 mu lubu lw'ennyimba ekika kya Dancehall/Ragga (Batusinzaki). <ref name=":4">{{Cite web |last=Muhindo |first=Clare |date=2017-01-18 |title=Coopy Bly is the star at 2017 VIGA Awards – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/201701/news/events/coopy-bly-is-the-star-at-2017-viga-awards.html |access-date=2024-01-01 |language=en-US}}</ref>
* Awaadi ya Viga mu mwaka gwa 2017 eri omuyimbi omusajja eyasinga mu mwaka . <ref name=":4" />
* Awaadi ya Viga mu mwaka gwa 2017 eri oluyimba olwasinga mu mwaka (Akikwasaganya). <ref name=":4" />
* Omuyimbi w'omwaka mu mpaka z'engule za Vine ez'omulundi ogw'okubiri mu 2021. <ref>{{Cite web |last=vinepulse |date=2021-06-28 |title=Coopy Bly crowned Artist of the year at the 2nd Vine Awards |url=https://vinepulse.com/coopy-bly-crowned-artist-of-the-year-at-the-2nd-vine-awards/ |access-date=2024-01-01 |website=Vine Pulse |language=en-US}}</ref>
* Engule z'ennyimba za Royal Gospel mu mwaka gwa 2023. <ref>{{Cite web |last=Sseruyigo |first=Aaron |date=2023-01-30 |title=Royal Gospel Music Awards: the full list of winners |url=https://www.ugchristiannews.com/royal-gospel-music-awards-the-full-list-of-winners/ |access-date=2024-01-01 |website=Breaking news on Christianity in Uganda and World |language=en-US |archive-date=2023-11-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231116074129/https://www.ugchristiannews.com/royal-gospel-music-awards-the-full-list-of-winners/ |url-status=dead }}</ref>
* Awaadi za Olive Gospel eri omuyimbi omusajja eyasinga wakati w'omwaka 2012 ne 2013. <ref name=":1"/>
== Laba na bino ==
* [[:en:Levixone|Levixone]]
* [[Ruyonga]]
* [[Wilson Bugembe]]
* [[Betty Nakibuuka]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
5vlo6wtbmwxowpgwx6pwo1ototyichq
Afriart Gallery
0
12240
47450
45913
2026-04-22T08:02:20Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47450
wikitext
text/x-wiki
'''Afriart Gallery nga mu bumpi mpi bakiwandiika AAG''' kifo ekiterekebwaamu ebifannyi nga kisinganibwa ku luguudo lwa 7th Street, mu Industrial Area mu [[Kampala]] mu [[Yuganda|Uganda]] nga ekyatandikibwaawo mu 2002. <ref name=":0">{{Cite web |title=Young artists stage exhibition at Afriart Gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/NV_131378 |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2023-01-18 |title=Eight Kenyan artists exhibiting in Kampala |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/fashion-beauty/eight-kenyan-artists-exhibiting-in-kampala-4089488 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref> Kikiikirira era kiddukanya emirimu gy'abasiizi b'efinaananyi abakolera ku semazinga wa Afrika. AAG eraga abasiizi b'ebifaananyi mu myolese egiri ku mutendera gy'ensi yonna n'egy'okusiiga ebifaananyi. Waliwo ekifo kya webatereka n'okulagira ebifaanannyi ebisiige nga mumu mu ne webooleseza naye nga akiseera. <ref name="New Picture Home In Town">{{Cite web |title=New Picture Home In Town |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=A city artist who paints with his heart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=At Constructs, artist searches for commonalities in his works |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Wano webaatongoleza akatabo akayitibwa Artfest. <ref>{{Cite web |title=Artfest magazine |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref>
== Ebikiwatako ==
Afriart Gallery (AAG) yatandikibwawo Daudi Karungi mu Gwekumineebiri mu 2002<ref>{{Cite web |title=Daudi Karungi - About - Independent Curators International |url=https://curatorsintl.org/about/collaborators/20896-daudi-karungi |access-date=2023-07-14 |website=curatorsintl.org |language=en}}</ref> <ref name="New Picture Home In Town"/> <ref>{{Cite web |title=Afriart Gallery exhibition paves way for new talent |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Visualising Karungi |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref name="Moment of truth for Ugandan art">{{Cite web |date=2022-12-31 |title=Moment of truth for Ugandan art |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/moment-of-truth-for-ugandan-art-4071210 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Afriart Gallery yaggulwaawo ku kifo ky'omwolesa ekigatta abantu abeenyigira mu kukola ebintu eby'enjawulo ekimannyikiddwa nga Uganda Manufacturers Association (UMA) e [[:en:Lugogo,_Kampala|Lugogo]]. Omwoleso gwayo ogwasooka ogw'omuntu omu gwali gwa Paul Ndema nga 4 Ogwokuna mu 2003. <ref>{{Cite web |title=Ndema exhibits in brand new gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref> Mu 2009, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kifo kyayo ekyokubiri ku luguudo lwa Kenneth dale drive e [[:en:Kamwookya|Kamwokya]].<ref name=":2" /> <ref>{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Art show about artists |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/theatre-cinema/art-show-about-artists-1581372 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu 2017, AAG yasengulwa n'etwalibwa mu kifo kyayo eky'okusatu mu Industrial Area eya Kampala mu kifo eky'efaananyiriza okubeera gyebatereka eby'amaguzi nga kino kiri ku bunene bwa sikweeya mita 300 ne mita 6 ng'oyambula wagulu<ref>{{Cite web |title=Home {{!}} |url=https://afriartgallery.org/ |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
Afriart Gallery yeetaba era n’eyolesa mu myoleso gy’ebifaanannyi egy’ensi yonna n’okwolesa nga Art X Lagos eyaliwo okuva nga 1 okutuuka 2 Ogwekumineebiri mu 2019, <ref>{{Cite web |date=2019-11-07 |title=Art X Lagos, 2019 |url=https://www.independent.co.ug/art-x-lagos-2019/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Art Paris 2023 okuva nga 30 Ogwokusatu mu 2023 okutuuka nga 2 Ogwokuna mu 2023, <ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-03-28 |title=Afriart Gallery presents Mona Taha, Richard Atugonza, and Sanaa Gateja at Art Paris 2023 |url=https://waau-art.com/2023/03/28/afriart-gallery-presents-mona-taha-richard-atugonza-and-sanaa-gateja-at-art-paris-2023/ |access-date=2023-07-14 |website=waau art |language=en-US}}</ref> eza 1-54 [[:en:Contemporary_African_art|Contemporary African Art]] Fair London ne New York, ARCOlisboa, [[:en:Art_Basel|Art Basel]] e Miami Beach, <ref>{{Cite web |last=Miami |first=Por Leydi Torres3 de Diciembre de 2022Desde |title=Nova, Positions y Survey: los sectores de Art Basel con menos fama pero notable obra |url=https://www.infobae.com/america/eeuu/2022/12/03/nova-positions-y-survey-los-sectores-de-art-basel-con-menos-fama-pero-notable-obra/ |access-date=2023-02-07 |website=infobae |language=es-ES}}</ref> ne Joburg Art Fair mu 2016. <ref>{{Cite web |title=FNB Joburg Art Fair 2016 {{!}} Exhibitor List & Focus Announced |url=https://artthrob.co.za/2016/07/20/6997/ |access-date=2023-02-01 |website=ArtThrob |language=en-US}}</ref>
== Ebikung’aanyiziddwa ==
Ebifaanannyi AAG byekungaanya bikwata ku bintu eby'enjawulo nga muno mulimu;
* '''Ebifaananyi ebisiige wabula nga tebirina kyebiraga''': Ebikolwa bya Karungi byayolesebwa <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-30 |title=Art: Karungi showcases from 730 days |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16082:art-karungi-showcases-from-730-days |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi:''' AAG yayolesa emirimu gy<nowiki>'omugenzi Deo Kyakulagira eyafa mu 2000 wansi w'omwoleso ogwatuumibwa erinnya "Ebifaananyi''</nowiki>. <ref>{{Cite web |last=Kaggwa |first=Andrew |date=2014-05-04 |title=Exhibition celebrates little-known maestro's brilliance |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=31547:exhibition-celebrates-little-known-maestros-brilliance&catid=42:sizzling-entertainment&Itemid=74 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''Ebifaananyi ebisiigiddwa abantu abaliwo kati era nga bikwataka ku mbeera eriwo:''' gamba ng’ebikolebwa Sungi Mlengeya <ref name=":3">{{Cite web |date=2021-08-05 |title=Contemporary Art from Africa roars on |url=https://www.independent.co.ug/contemporary-art-from-africa-roars-on/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Abasiizi b'ebifaananyi abakiikirirwa AAG ==
AAG ekiikirira emirimu gy’abasiizi b'ebifaananyi bano: Sanaa Gateja, [[:en:Sungi_Mlengeya|Sungi Mlengeya]], [[Henry Mzili Mujunga|Henry Mzil’ Mujunga]], Richard Atugonza, <ref>{{Cite web |title=SOUTH SOUTH / Afriart Gallery |url=https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |access-date=2023-07-14 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714154238/https://south-south.art/portfolio-item/afriart-gallery/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |last=Olele |first=Malobi |date=23 November 2020 |title=Richard Atugonza's New Sculpture Celebrates Body Flaws |url=https://www.harpersbazaararabia.com/culture/art/richard-atugonza-unveils-new-imperfection-perfections-sculpture}}</ref> Charlene Komuntale, <ref>{{Cite web |last=Britt |date=2022-02-23 |title=David Krut Podcast {{!}} Charlene Komuntale: Thinking outside the box and beyond… Listening Time: 14 Minutes |url=https://davidkrutprojects.com/62987/david-krut-podcast-charlene-komuntale-thinking-outside-the-box-and-beyond-listening-time-14-minutes |access-date=2023-02-07 |website=DAVID KRUT PROJECTS |language=en-US}}</ref> Mona Taha, Emmie Nume, April Kamunde, Kaleab Abate.
== Abasiizi b'ebifaananyi abalina akakwate ku AAG ==
AAG ekoze n’abasiizi b'ebifaananyi abawerako okuli Stacey Gillian Abe, Pamela Acaye, Collin Sekajugo, Abushariaa Ahmed, Ethel Aanyu, Wasswa Donald gwebaakazaako erya WASWAD, Edison Mugalu, <ref name=":4">{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-01-14 |title=Big art at Afriart gallery |url=https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230713173154/https://observer.ug/lifestyle/books-a-art/2107-big-art-at-afriart-gallery |archive-date=13 July 2023 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Eria Nsubuga ‘Sane’, Xenson, Ronex Ahimbisibwe, <ref>{{Cite web |date=2017-01-23 |title=ARTS: Ronex unveils legacy works |url=https://www.independent.co.ug/arts-ronex-unveils-legacy-works/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Hood Jjuuko, <ref name=":4" /> <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2013-03-03 |title=Jjuuko brings the wild to life |url=https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122712/https://observer.ug/component/content/article?id=23979:jjuuko-brings-the-wild-to-life |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Enoch Mukiibi, <ref name=":4" /> Ismael Kateregga, <ref>{{Cite web |date=2013-02-19 |title=The Fine Art of Success: The story of Ismael Kateregga |url=https://chimpreports.com/8321-the-fine-art-of-success-the-story-of-ismael-kateregga/ |access-date=2023-07-13 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref> Joshua Ipoot, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-01-18 |title=Art: Ipoot puts fantasy on canvas |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=16691&catid=63&Itemid=102 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Kigozi, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2014-02-16 |title=Kigozi lives life through his art |url=https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://observer.ug/component/content/article?id=30193:kigozi-lives-life-through-his-art |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Dr George Kyeyune, <ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2011-11-09 |title=Art: Feel your environs |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=15807:art-feel-your-environs |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Fred Mutebi, <ref name=":5">{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-11-01 |title=Mutebi's art bargains for women |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=21868:mutebis-art-bargains-for-women |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> Amna Elhassan, Khalid Abdel Rahman, Amani Azhari, <ref>{{Cite web |date=2023-07-18 |title=Amani Azhari |url=https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230718084320/https://tewasartafrica.com/amani-azhari/ |archive-date=18 July 2023 |access-date=2023-07-18 |language=en-US}}</ref> Nelsa Guambe, Boniface Maina, Lemek Sompoika, Elisa Mung’ora, Paul Onditi, Peterson Kamwathi, Florence Wangui, Onyis Martin.
== Pulojekiti ezikolebwa ==
=== Pulojekiti za Silhouette - Enteekateeka y'Abasiizi b'Ebifaananyi mu Bitundu (SP-AIR) ===
Eno pulogulaamu ya Artist-in-residence etwaala ey’emyezi esatu ng'edukanyizibwa aba AAG gy’eddukanya. Ekwata lu basiizi b'ebifaananyi twala ababeera basunsuddwamu nga balina ebitone mu Afrika n’ebawagira nga bayita mu pulogulaamu z’okubbangula, okubayamba okukula mu by’ekikugu, emikisa gy’abasiiga ebifaananyi okufuna enkukolagana nebanaabwe webakola omulimu gwegumu era n’okubayamba okulaga emirimu gyabwe mu mwoleso gw’ebifaananyi egiri ku mutendera gw’ensi yonna, ebikujuko n'emikolo ekikungaanirako abantu ababeera bazze okugula ebifaananyi n'ebisiige.Emirimu gy'ebifaanannyi egibeera gikolebbwa mungeri ey'enjawulo ng'okusiiga ne laangi okubikuba n'engalo Abayiiya bakola mu bintu eby’enjawulo nga okusiiga ebifaananyi, okukuba ebifaananyi, [[:en:Installation_art|byebabajiza,]] ebibumbiddwa, okwolesa katemba, n’ebirala. <ref name=":6">{{Cite web |title=Projects {{!}} Silhouette Projects {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717154345/https://afriartgallery.org/projects/silhouette-projects |url-status=dead }}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
Abasiizi b'ebifaananyi ab'omubiseera ebyayita mu SP-AIR kuliko;
* '''2023:''' Daniel Atenyi, Amani Azhari, Fiker Sulemaani.
* '''2022''' : Kaleab Abate, Apuli Kamunde. <ref name=":6" />
* '''2021:''' Emmie Nume, Vitus Wasswa, Charlene Komuntale. <ref name=":6" />
* '''2020:''' Erinah Fridah, Victoria Nabulime, Odur Ronald, Richard Atugonza. <ref name=":6" />
=== Vivid Synergies! ===
Eno pulojekiti ya Afriart gallery ewagirwa ensimbi okuva mu nsako ya Ignite Culture Fund: ACP-EU Culture Program Eastern Africa okutandika okuva mu Gwokutaano mu 2023 okutuuka mu Gwokutaano 2024. Eno pulojekiti y'abasiizi ba bifaananyi abatasigala oba abatabeera mu kifo kino egatta abasiika ebifaananyi mu mawanga g'Omubuvanjuba bwa Afrika wabula nga bakikola basinziira ku kulabikirwa nga basiinziira mu Uganda abakola ebifaananyi nga basinziira ku mbeera eriwo kati nadala okubuulira engero n'abawandiisi n’abakuumi b'ekifo ekiterekerwaamu ebifaananyi okumala ebbanga lya myezi ena. Abasiizi b'ebifaananyi basobola okwekolera enteekateeka yaabwe ne basisinkana ne bayiiya okuva wonna we bali. Enteekateeka eno eyamba omusiizi w'ebifaananyi Omufirika okuwandiika, okubuulira, okugabana, okufulumya n’okutereka emirimu gyabwe egy'ebifaananyi mungeri y'okwekiririzaamu nga ye. <ref>{{Cite web |title=Projects {{!}} Vivid Synergies! {{!}} |url=https://afriartgallery.org/projects/vivid-synergies |access-date=2023-07-17 |website=afriartgallery.org}}</ref>
=== Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri ===
Omwolese gw'ebifaananyi ogubeerawo mu Kampala (KAB) buli luvannyuma lw'emyaka ebiri gwazuulibwa gwatandikibwaawo Daudi Karungi owa Afriart Gallery era negutongozebwa aba [https://kart.kampalabiennale.org/ Kampala Arts Trust] mu 2014. Kibeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri nga gulaga ebifaananyi ebibeera bisigiddwa ku mbeera eriwo kati okuva mu mawanga ga Afrika. <ref name=":7">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2014 |url=https://kampalabiennale.org/biennale2014/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":8">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Using art to depict reality |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/using-art-to-depict-reality-1564620 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> KAB 2014 yafuula Uganda ensi eyasooka okutegeka omwolese gw'ebifaananyi guno ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka ebiri. <ref name=":9">{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=2014-07-08 |title=Kampala art biennale to boost tourism |url=https://observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=32647:-kampala-art-biennale-to-boost-tourism&catid=63:book-review-a-art&Itemid=102 |access-date=2023-07-17 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* '''KAB 2014''' | Omulamwa gwali gwa "Progressive Africa". Kyabaawo okuva nga 31 Ogwomunaana 2014, KAB 14 yayita abasiizi b’ebifaananyi, abakubi b’ebifaananyi, aboolsea, abakola katuni, abawandiisi n’abayiiya bonna ab’emikutu gya 2D abaayanjula endowooza yaabwe ku mbeera ya Afrika nga bayita mu bifaananyi ebikubiddwa nga babigya mundowooza zaabwe. Omwoleso gwa KAB 2014 gwali mu bifo okwali [[Uganda National Cultural Centre|Nommo gallery]], [[:en:Uganda_Museum|Uganda Museum]], Makerere Art Gallery, Afriart Gallery, Alliance Francaise, National Theatre ne Kampala Railway Station. <ref name=":10">{{Cite web |date=2021-01-05 |title=Kampala Celebrates Seven Hills in Art Biennale |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/kampala-celebrates-seven-hills-in-art-biennale-1665722 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":9"/> <ref name=":7"/> <ref name=":8"/> <ref name=":23">{{Cite web |title=Kampala Art Biennale (Uganda) |url=https://biennialfoundation.org/biennials/kampala-art-biennale-uganda/ |access-date=2023-02-07 |website=Biennial Foundation |language=en-US}}</ref>
* '''KAB 2016''' | Kyaliwo okuva nga 3 Ogwomwenda 2016 okutuuka nga 2 Ogwekumi 2016 wansi w'omulamwa "Seven Hills". Enkola ya KAB 2016 yali ya kugatta baddukanya byabuwangwa bonna mu kitundu mu pulojekiti y’ebifaananyi eyazimbibwa okwetoloola okuwanyisiganya okuggule, okwa buli omu. KAB 2016 yaleeta Enteekateeka y’okusomesa Okukuba Ebifaananyi <ref>{{Cite web |date=2016-07-25 |title=KAB16 |url=https://kampalabiennale.org/kab16/ |access-date=2023-07-17 |website=Kampala Art Biennale |language=en-US}}</ref> <ref name=":10" /> <ref>{{Cite web |title=Euro games and beverages: Fair cocktail for Kampala arts |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-17 |website=New Vision |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":23" /> <ref>{{Cite web |last=start |date=2016-12-14 |title=On the Role of Curatorial Assistant, Kampala Art Biennale 2016 |url=https://startjournal.org/2016/12/on-the-role-of-curatorial-assistant-kampala-art-biennale-2016/ |access-date=2023-02-07 |website=Start Journal |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Kampala Art Biennale 2016 : Seven Hills |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |access-date=2023-02-07 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207122830/http://contemporaryand.com/fr/exhibition/kampala-art-biennale-2016-seven-hills/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=2016 memorable moments in arts |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/2016-memorable-moments-in-arts--1681570 |access-date=2023-07-17 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* '''KAB 2018''' | Omulamwa gwali "The Studio". KAB18 yakwata enkola y'omuyigiriza / n'omugoberezi okutambuza okumanya n’obukugu mu by’emikono okuva mu bakukugu abasiiga ebifanannyi ebikwata ku biriwo kati nga babigya mu ndowooza zaabwe okutuuka ku basiizi bebifaananyi abato Abannauganda, mu mawanga g'omu Buvanjuba bwa Afrika ne Afrika. Omwoleso gwa 2018 gwategekebwa [[:en:Simon_Njami|Simon Njami.]] <ref>{{Cite web |title=Kampala Biennale 2018 – I.U.B… |url=https://iubeezy.wordpress.com/tag/kampala-biennale-2018/ |access-date=2023-02-07 |website=I.U.B... |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Official opening: Kampala Art Biennale 2018 {{!}} EEAS Website |url=https://www.eeas.europa.eu/node/49770_en |access-date=2023-02-07 |website=www.eeas.europa.eu}}</ref>
* '''KAB 2020''' | Omulamwa gwali "Situka Yimirira". Yaggulwaawo nga 28 Ogwekumi mu 2020. Olw’ekirwadde kya COVID-19, KAB20 yali yakumikutu gimukwanira wala era nekigoberera enkola ya KAB18 Ey'omutendesi n'omuyigiriza we, abasiizi b'ebifaananyi okwetoloola ensi yonna baabangulwa nenkola y'ekikugu ng'osiiga ebifaanannyi wabula nga kino kyakolebwa nga bayita ku mikutu gya kompyuuta gimukwanira wala oba gimugata bantu. <ref name=":13">{{Cite web |date=2020-11-19 |title=Kampala Art Biennale 2020 on |url=https://www.independent.co.ug/kampala-art-biennale-2020-on/ |access-date=2023-02-07 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Dee |first=Christa |date=2021-04-28 |title=Kampala Art Biennale 2020 |url=https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |access-date=2023-02-07 |website=South South |language=en-US |archive-date=2023-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207134245/https://south-south.art/biennale/kampala-art-biennale-2020/ |url-status=dead }}</ref>
== Emyoleso egy’ekiseera ==
AAG etegese emyoleso mungi mu kifo kyayo era nga kuno kuliko;
* ''Shapes of Water'' Group Exhibition, mu Gwokutaano 27, 2023, okutuusa mu Gwomunaana nga 12, 2023<ref>{{Cite web |last=Musyoki |first=Rose |date=2023-05-04 |title=Shapes of Water Exhibition at Afriart Gallery. |url=https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230815113951/https://artnewsafrica.com/shapes-of-water-exhibition-discover-the-beauty-of-water-through-the-works-of-african-artists-at-afriart-gallery/ |archive-date=15 August 2023 |access-date=2023-08-15 |website=Art News Africa |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Soares |first=Alisson Frota |date=2023-06-06 |title=Afriart Gallery presents 'Shapes of Water', a group exhibition portraying works by women artists from Eastern and Southern Africa, curated by Lara Buchmann |url=https://waau-art.com/2023/06/06/afriart-gallery-presents-shapes-of-water-a-group-exhibition-portraying-works-by-women-artists-from-eastern-and-southern-africa-curated-by-lara-buchmann/ |access-date=2023-08-15 |website=waau art |language=en-US}}</ref>
* ''When Thoughts Attack Me'' Emmie Numemu Gwokubiri February nga 11, 2023 okutuusa mu Gwokuna nga 15, 2023<ref>{{Cite web |date=2023-02-09 |title=When Thoughts Attack Me: Emmie Nume at Afriart Gallery, Uganda - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |access-date=2023-02-14 |language=en-GB |archive-date=2023-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230214100836/https://www.artafricamagazine.org/when-thoughts-attack-me-emmie-nume-at-afriart-gallery-uganda/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Walking the Edge'' Group Exhibition okuva mu Gwekuminoogumu nga 26, 2022, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 28, 2023<ref name=":1"/>
* ''Don't Try, Don't Not Try'' Sungi Mlengeya (B.LA Art Foundation, Vienna, Austria) okuva mu Gwomwenda September nga 20, 2022, okutuusa mu Gwomwenda nga 28, 2022
* ''Kaddugalamukatale'' | Samson Ssenkaaba (eyakazibwaako erya Xenson) okuva nga 20 Ogwomunaana 2022, okutuusa nga 28 Ogwekumi 2022<ref name="Moment of truth for Ugandan art"/>
* ''(UN)CHOREOGRAPHED nga bikolebwa'' Sungi Mlengeya (The Africa Centre, London), okuva mu Gwomukaaga 20, 2022, okutuusa mu Gwomusanvu nga 24, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-07-15 |title=Sungi Choreographs at (Un)Choreographed show |url=https://www.independent.co.ug/sungi-choreographs-at-unchoreographed-show/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-06-09 |title='(Un)Chreographed' by Sungi Mlengeya at The Africa Centre, London - ART AFRICA Magazine |url=https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |access-date=2023-02-10 |language=en-GB |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://www.artafricamagazine.org/unchreographed-by-sungi-mlengeya-at-the-africa-centre-london/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Where the wild things are'' Group exhibition | okuva mu Gwokuna nga 9, 2022, okutuusa mu Gwomukaaga nga 11, 2022.<ref name=":0"/>
* ''Radical Care'' Sanaa Gateja okuva mu Gwoluberyeberye nga 26, 2022, okutuusa mu Gwokusatu nga 26, 2022<ref>{{Cite web |date=2022-02-17 |title='Bead king' Sanaa Gateja on upcycling, art as a social enterprise |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/-bead-king-sanaa-gateja-upcycling-art-social-enterprise-3719970 |access-date=2023-07-13 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Iwang Sawa'' Acaye E. Pamela | okuva mu Gwomwenda nga 18, 2021 okutuusa mu Gwekumi nga 28, 2021<ref>{{Cite web |date=2021-09-09 |title=Iwang sawa – In the eye of Time: An exhibition of WovenRemaking Curated by Acaye E. Pamela Kerunen |url=https://muwado.com/iwang-sawa-in-the-eye-of-time-an-exhibition-of-wovenremaking-curated-by-acaye-e-pamela-kerunen/ |access-date=2023-02-10 |website=Muwado |language=en-US}}</ref>
* ''I draw, therefore I think'' SOUTH SOUTH Platform okuva mu Gwomwenda nga 11, 2021, okutuusa mu Gwekumi nga 11, 2021
* ''Just Disruptions'' Sungi Mlengeya, okuva mu Gwomukaaga nga 19, 2021, okutuusa mu Gwomunaana nga 19, 2021<ref name=":3"/>
* ''Rendezvous'' Group exhibition Abushariaa Ahmed, Salah Elmur, Eltayeb Dawelbait, and Hussein Halfawi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2021, okutuusa mu Gwokutaano nga 20, 2021
* ''Down In Napak'' Waswad okuva mu Gwekuminoogumu nga 14, 2020, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 30, 2021<ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-12-07 |title=Waswad: Down in Napak |url=https://africanah.org/waswad-down-in-napak/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''(Im)perfections'' nga byakolebwa Richard Atugonza ne Odur Ronald okuva mu Gwomwenda nga 26, 2020, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 5, 2020
* ''Playing to the Gallery'' Group Exhibition okuva mu Gwomusanvu nga 25, 2020, okutuusa mu Gwomwenda nga 19, 2020
* ''Collage broadly defined'' curated by Sarah Bushra nga mulimu emirimu gy'ebifaananyi okuva mu basiizi b'omu Kampala, Kinshasa, ne Nairobi okuva mu Gwokusatu nga 20, 2020, okutuusa mu Gwokutaano nga 16, 2020<ref>{{Cite web |title=Collage Broadly Defined {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=https://www.afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=www.afriartgallery.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kayem |first=Matt |date=2020-07-08 |title=Collage Broadly Defined, groupshow in Afriart, Kampala |url=https://africanah.org/collage-broadly-defined/ |access-date=2023-02-10 |website=AFRICANAH.ORG |language=en-US}}</ref>
* ''Options'' Ronex Ahimbisibwe okuva mu Gwokubiri nga 7, 2020 okutuusa mu Gwokusatu nga 6, 2020
* ''Seniority First'' (Omwolese nga guli mu bibinja) nga gulimu Taga Nuwagaba, Sanaa Gateja, Fred Mutebi, Stephen Gwoktcho, Kizito Maria Kasule, Lilian Nabulime okuva mu Gwomunaana nga 10, 2019, okutuusa mu Gwomwenda nga 30, 2019<ref>{{Cite web |date=2019-08-29 |title=ARTS: Seniority First |url=https://www.independent.co.ug/arts-seniority-first/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''SURFACE 2 (G.I.R) Gender Identity Rebellion'' artist discovery workshop nga bikolebwa Henry Mzili Mujunga , okuva mu Gwokutaano nga 25, 2019 okutuusa mu Gwomukaaga nga 25, 2019<ref>{{Cite web |title=Surface 2 (G.I.R) Gender... {{!}} Exhibitions {{!}} MutualArt |url=http://afriartgallery.org/exhibitions/ |access-date=2023-02-10 |website=afriartgallery.org |language=en}}</ref>
* ''Brain Damage'' JB Sekubulwa, okuva mu Gwokusatu nga 9, 2019, okutuusa mu Gwokuna nga 30, 2019
* ''Contemplation'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberye nga 11, 2019, okutuusa mu Gwokubiri nga 14, 2019<ref>{{Cite web |date=2022-12-03 |title=Ronex@20: Visual artist finds beauty everywhere |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/ronex-20-visual-artist-finds-beauty-everywhere-4042256 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2020-07-06 |title=Contemplating dreams and the ideal vs reality |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/contemplating-dreams-and-the-ideal-vs-reality-1411082 |access-date=2023-02-10 |website=The East African |language=en}}</ref>
* ''Shadows, okuva mu Gwekumineebiri nga'' 7, 2018, okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 10, 2019
* ''Brain Damage'' John Baptist Ssekubulwa | 2019 <ref>{{Cite web |date=2019-03-28 |title=ARTS: A brainy affair |url=https://www.independent.co.ug/arts-a-brainy-affair/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''What is beautiful'' Collin Sekajugo, okuva mu Gwekumi nga 27, 2018, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 31, 2018<ref>{{Cite web |date=2018-11-07 |title=ARTS: What is beautiful exhibit |url=https://www.independent.co.ug/arts-what-is-beautiful-exhibit/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''A portrait of Power, Authority and Control'' Arim Andrew, okuva mu Gwomunaana nga 25, 2018, okutuusa mu Gwekumi nga 21, 2018
* ''Who Is Your Saint?'' Ocom Adonias okuva mu Gwokutaano nga 25, 2018, okutuusa mu Gwomusanvu nga 25, 2018
* ''Sculptures (1993 – 2018)'' [[:en:Henry_Mzili_Mujunga|Dr. Lilian Nabulime,]] okuva mu Gwokubiri nga 10, 2018, okutuusa mu Gwokusatu nga 31, 2018<ref>{{Cite web |title=Lilian Nabulime's emotive sculptures at Afriart |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/1472118 |access-date=2023-02-10 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Dr Lilian Mary Nabulime - Biography |url=https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |access-date=2023-02-10 |website=Almas Art Foundation |language=en |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131045/https://www.almasartfoundation.org/artists/29-dr-lilian-mary-nabulime/biography/ |url-status=dead }}</ref>''Memories and…'' Ronex Ahimbisibwe, okuva mu Gwoluberyeberyenga 12, 2018, okutuusa mu Gwokubiri nga 5, 2018<ref>{{Cite web |title=Ronex - Memories and... |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210131046/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/ronex-memories-and/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Possibilities'' a design exhibition, okuva mu Gwekumineebiri nga 15, 2017, okutuusa mu Gwokubiri nga 2, 2018
* ''Creases and Tears'' Eria 'Sane' Nsubuga okuva mu Gwomwenda 29, 2017, okutuusa mu Gwomwenda nga 31, 2017<ref>{{Cite web |date=2017-10-18 |title=ARTS: Creases and Tears |url=https://www.independent.co.ug/arts-creases-tears/ |access-date=2023-02-10 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Gunflowermask'' Xenson, okuva mu Gwomwenda nga 1, 2017, okutuusa mu Gwekuminoogumu nga 30, 2017<ref>{{Cite web |title=XENSON: GUNFLOWERMASK |url=https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |access-date=2023-02-10 |website=Contemporary And |language=de |archive-date=2023-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230210134711/https://contemporaryand.com/fr/exhibition/xenson-gunflowermask/ |url-status=dead }}</ref>
* ''Surfaces'' abaabangulwa [[Henry Mzili Mujunga]], okuva mu Gwomukaaga nga 24, 2017, okutuusa mu Gwomunaana nga 14, 2017
* ''To Live Is To Become'' Waswa Donald, okuva mu Gwokusatu nga 31, 2017, okutuusa mu Gwokuna nga 18, 2017
* ''A love that dares'' ogwategekebwa Margaret Nagawa, okuva mu Gwokusatu nga 5, 2017, okutuusa mu Gwokutaano nga 6, 2017<ref>{{Cite web |title=A love that dares, new space at Afriart gallery |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/undefined |access-date=2023-07-13 |website=New Vision |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-04 |title=Art that dares the two sides of love |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/reviews-profiles/art-that-dares-the-two-sides-of-love-1692898 |access-date=2023-02-10 |website=Monitor |language=en}}</ref>
* ''Kampala…A City in Transition'' Taga Nuwagaba, okuva mu Gwekumineebiri nga 9, 2016. okutuusa mu Gwoluberyeberye nga 7, 2017
* ''The art of cancer'' photography exhibition by History in Progress Uganda (HIP Uganda) ne Dr. Marissa Mika mu 2017, ebifaananyi ebikadde ebiviira ddala mu myaka gya 1960 n'egya 1970 nga kwekuli n'ebibpya ebikwata ku kifo gyebajanjabira ekirwadde kya kookolo, ebiraga abaana n'abantu abakulu abalina ebizimba ku mibiri gyabwe byayolesebwa ku mukolo Ekifo ekijanjabirwaamu Ekirwadde kya Kookolo bwekyali kijaguza okuweza emyaka 50.<ref>{{Cite web |date=2017-09-04 |title=The art of cancer |url=https://www.independent.co.ug/the-art-of-cancer/ |access-date=2023-07-14 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''Crowd control - six degrees of separation'' Henry Mzili Mujunga, okuva mu Gwekuminoogumu nga 11, 2016, okutuusa mu Gwekumineebiri nga 11, 2016
* ''A Bargain for Woman'' Fred Mutebi mu 2012, ng'esira balitadde ku biki abakyala okuva mu Uganda byebatuseeko oluvannyuma lw'emyaka 50 egya Uganda nga yeefuga.<ref name=":5"/>
* ''Women Artists in Uganda exhibition'' i.a. Sheila Nakitende mu 2012.<ref>{{Cite web |date=2023-05-09 |title=Ugandan artist finds purpose in blending folk material |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/lifestyle/entertainment/ugandan-artist-finds-purpose-in-blending-folk-material-4225218 |access-date=2023-07-13 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-03-22 |title=Art celebrates Women's Day for a month |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=17813:art-celebrates-womens-day-for-a-month |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* ''Dances of Uganda'' Edison Mugalu okuva mu Gwokuna nga 13 okutuusa nga 30, 2012.<ref>{{Cite web |last=Nsimbe |first=John Vianney |date=2012-05-10 |title=When canvass became the stage at Dances of Uganda |url=https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230714122713/https://www.observer.ug/component/content/article?id=18644:when-canvass-became-the-stage-at-dances-of-uganda |archive-date=14 July 2023 |access-date=2023-07-14 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
* First edition of the ''Controversial Art Exhibition'' Kampala Arts Trust mu 2010.<ref>{{Cite web |date=2021-08-18 |title=Controversy in Ugandan art |url=https://www.independent.co.ug/controversy-in-ugandan-art/ |access-date=2023-07-13 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
* ''(Dis)placed'' ''KucKidz'' mu 2009, omwolese guno bbwa okuyamba abaana okuva mu bitundu bya Acholi abaali tebalina webabeera nga kiva ku lutalo olwali luteteddwa abayeekera b'ekibiina kya [[:en:Lord's_Resistance_Army|Lord's Resistance Army]] (LRA), nga guno gwali gwakufunamu ssente oluvannyuma lw'okutunda ebisiige.<ref>{{Cite web |last=Muwanguzi |first=Dominic |date=2009-02-04 |title=Displaced children find hope in art |url=https://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=2288 |access-date=2023-07-13 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref>
== Engule n’okusiimibwa ==
Mu 2022, AAG yasiimibwa ng'ekimu ki bifo 10 ebiterekebwaamu Ebifaananyi n'okuby'olesa ebyali bisumuse nebituuka kuntiko mu 2022" omukutu gw'akatale k'ebifaananyi ogumannyikiddwa nga [[:en:Artsy_(website)|Artsy.]] <ref>{{Cite web |last=Thaddeus-Johns |first=Josie |date=2022-11-09 |title=10 Galleries That Had a Breakout Year in 2022 |url=https://www.artsy.net/article/artsy-editorial-10-galleries-breakout-year-2022 |access-date=2023-01-27 |website=Artsy |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_art_museums|Olukalala lw’ebifo ewaterekerwa ebintu eby’edda]]
* [[:en:List_of_national_galleries|Olukalala lw’ebifo webooleseza n'okukuumira ebifaananyi mu ggwanga]]
* [[:en:Uganda_Museum|Ekifo mu Uganda ewaterekerwa Ebintu By'edda]]
== Ewalala w'oyinza okubigya ==
* [https://afriartgallery.org/ Omukutu Omutongole]
* [https://afriartgallery.org/exhibitions Emyoleso egitegekeddwa ku AAG]
* [https://afriartgallery.org/fairs Emyoleso gy'okutunda ebisiige n'ebifaananyi egitegekeddwa ku AGG]
* [https://kampalabiennale.org/ Ebikujuko by'okwelesa ebifaananyi n'ebisiige mu Kampala ogubeerawo buli luvannyuma lwa myaka Ebiri]
== Ebijuliziddwaamu ==
{{Reflist}}
k809dtqehxvc2n2qmn15btgmu9hw1na
Theopista Sekitto Ntale
0
12756
47444
46405
2026-04-22T05:42:57Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47444
wikitext
text/x-wiki
'''Theopista Sekitto Ntale''', (née '''Theopista Sekitto''' ), Munnayuganda, [[:en:Banker|mukozi wa bbanka]], [[:en:Social_entrepreneur|omusuubuzi w’embyenfuna]] era [[:en:Philanthropist|omukozi w'emirimu gy'obwannakyewa]], aweereza omubaka wa [[:en:Global_Banking_Alliance_for_Women|Global Banking Alliance for Women]], ku lukalu lwa [[:en:Africa|Africa]] . Era mu kiseera kye kimu akola nga Dayilekita w'ekitongole kya ''New Faces New Voices'' mu Uganda, ekitongole ky’ensi yonna [[:en:Non-profit|ekitali kya magoba]], ekigenderera okutumbula abakyala mu Africa n’okutumbula embeera yaabwe mu by’enfuna n’embeera ez’abulijjo. <ref name="1R">http://www.gbaforwomen.org/news-events/new-faces-new-voices-conference-features-theopista-sekitto-as-speaker/</ref> <ref name="2R">{{Cite web |url=http://www.viveinvest.nl/theopista-sekitto-ntale/ |title=Archive copy |access-date=2026-03-28 |archive-date=2019-04-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190421115916/http://www.viveinvest.nl/theopista-sekitto-ntale/ |url-status=dead }}</ref>
== Obuto bwe n’emisomo gye ==
Theopista yazaalibwa mu [[:en:Central_Region,_Uganda|Buganda]] ekya Uganda. Mu 1992, yafuna diguli mu by'obufuzi eya [[:en:Bachelor_of_Arts|Bachelor of Arts]] in [[:en:Political_Science|Political science]] n’okuddukanya [[:en:Public_Administration|emirimu gya gavumenti]], okuva mu [[:en:National_University_of_Lesotho|National University of Lesotho]] . Oluvannyuma, yaweebwa diguli ey'okubiri mu kikula ky'abantu eya [[:en:Master_of_Arts|Master of Arts]] in [[:en:Gender_studies|Gender Studies]], okuva mu [[:en:Makerere_University|Ssettendekero wa Makerere]], [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] esinga obukadde mu Uganda era esinga obunene . <ref name="3R">https://www.linkedin.com/in/theopista-ntale-sekitto-9387248b/</ref>
== Emirimu gye ==
Mu Gwokubiri 2003, Ssekitto Ntale yaweebwa omulimu mu [[:en:Standard_Chartered_Uganda|Standard Chartered Uganda]],nga yaweerezaayo okumala emyaka etaano okutuuka mu Gwomwenda 2007. Mu Gwekkumi 2007, yakyusa ne yegatta ku [[:en:DFCU_Bank|DFCU Bank]], gye yaweerereza kumpi okumala emyaka musanvu era n'asuumusibwa okufuuka omukulu wabakitunzi ba bbanka n'oluvannyuma nalinyisibwa ku ddaala lya omumyuka wa pulezidenti ow'okuntikko.<ref name="3R"/><ref name="4R">https://www.voanews.com/a/global-banking-alliance-empowers-women-to-lead-in-business-106083888/159992.html</ref>
Okutandika mu Gwokuna 2010, Theopista yaweerezaako nga dayilekita w'ekitongole kya ''New Faces New Voices'',mu Uganda ekibiina ekitali kya magoba ekiwagira abakyala, ekyatandikibwawo [[:en:Graca_Machel|Graca Machel]] . <ref name="3R"/> <ref name="5R">{{Cite web |url=http://www.gbaforwomen.org/members/new-faces-new-voices/ |title=Archive copy |access-date=2026-03-28 |archive-date=2018-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181111043940/http://www.gbaforwomen.org/members/new-faces-new-voices/ |url-status=dead }}</ref>
== Ebikwata ku famire ye ==
Theopista, (nga ayitibwa Theo eri mikwano gye egy’oku lusegere), mulwadde wa [[:en:HIV|akawuka]] ka [[:en:AIDS|siriimu]], akatta abantu musanvu ab’oku lusegere, nga mwe muli ne kitaawe omugenzi mu 1990. Atambula ensi yonna okugabana ku by’ayitamu n’okuwa amagezi ku ngeri y’okukwasaganyamu endwadde eno. <ref name="6R">https://www.thestar.com.my/opinion/letters/2004/06/27/banking-on-aids-awareness/</ref>
== Ebirala ebikulu ==
Mu 2013, Theopista Sekitto Ntale yalondebwa ng'omu ku "2013 World of Difference 100". Era aweereza ku bukiiko obuwerako mu ggwanga n’ensi yonna omuli ekibiina ekigatta abakyala abasomesa mu Africa ekya ''Federation of African Women Educationists (Uganda)'' (FAWE Uganda). <ref name="7R">{{Cite web |url=https://www.tiaw.org/page/2013_woda_stories_9 |title=Archive copy |access-date=2026-03-28 |archive-date=2018-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181111045918/https://www.tiaw.org/page/2013_woda_stories_9 |url-status=dead }}</ref>
== Laba ne bino ==
* [[:en:Annet_Nakawunde_Mulindwa|Annet Nakawunde Mulindwa]]
* [[:en:Geraldine_Ssali_Busuulwa|Geraldine Ssali Busuulwa]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
ojopq4kxf8u3rx6w7qec8zeet7cludg
Sandra Nabaggala
0
12774
47439
46443
2026-04-22T03:49:02Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47439
wikitext
text/x-wiki
'''Sandra Nabaggala''' era amanyiddwa nga '''Rose Sandra Nabaggala''' (yazaalibwa nga 12 ntenvu 1994) muzannyi wa beach Wood-ball mu Uganda era [[:en:News_anchor|omusasi w'amawulire]] . <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |last=Allen |first=Natasha |date=2025-06-30 |title=Kampala University Crowned Champions at Taifa International Woodball Open |url=https://nbssport.co.ug/2025/06/30/kampala-university-crowned-champions-at-taifa-international-woodball-open/ |access-date=2025-11-16 |website=NBS Sport |language=en-US}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2015-03-30 |title=Mukoova out powers Zawedde at Ndejje Open |url=https://kawowo.com/2015/03/30/mukoova-out-powers-zawedde-at-ndejje-open/ |access-date=2025-11-16 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |last=Mugabi |first=Sully |date=2016-12-19 |title=EAUG 2017: Ndejje Win Gold as Ugandan Varsities Dominate Woodball |url=https://chimpreports.com/eaug-2017-ndejje-win-gold-as-ugandan-varsities-dominate-woodball/ |access-date=2025-11-16 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Obulamu obuto ==
Sandra Nabaggala yazaalibwa nga 12 ogw'ekkumi n'ebiri mu 1994 mu maka gaabwe Deziranta Bagwanabaira . <ref name=":0"/>
== Emirimu ==
Nabaggala ye yasooka mu nsi yonna mu wood-ball mu mpaka z’ensi yonna eza Beach Wood-ball World Cup ezaasooka mu 2017 (Indonesia) era mu mpaka ezo ezasooka, yamalira mu kifo kya 15. Mu 2019, Uganda bwe yategeka empaka z’ensi yonna eza Beach Wood-ball, yawangula ekikomo mu mpaka z’omuntu kinnoomu ne zaabu wa ttiimu. <ref name=":0">{{Cite web |date=2024-08-14 |title=Beauty queen by bay, woodball champion at heart |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/beauty-queen-by-bay-woodball-champion-at-heart-4725558 |access-date=2025-11-16 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-02-05 |title=Uganda women earn first gold at Beach Woodball World Cup |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/uganda-women-earn-first-gold-at-beach-woodball-world-cup-1829248 |access-date=2025-11-16 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":1"/> <ref name=":2"/> <ref name=":3">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2019-05-29 |title=Uganda, Chinese Taipei scoop team gold medals at 2019 World Beach Woodball Championship |url=https://kawowo.com/2019/05/29/uganda-chinese-taipei-scoop-team-gold-medals-at-2019-world-beach-woodball-championship/ |access-date=2025-11-16 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref>
Mu gw'omunsanvu 2024, yalangirirwa okukiikirira Uganda mu mpaka za Woodball World Cup e [[Cayina|China]] . <ref>{{Cite web |last=UWbF |date=2024-07-20 |title=Sandra Nabaggala to Represent Uganda in Woodball World Cup |url=https://uwbf-woodball.org/sandra-nabaggala-to-represent-uganda-in-woodball-world-cup-in-china/ |access-date=2025-11-16 |website=Uganda Woodball |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2024-06-24 |title=Woodball: National team trials heat up for World Cup |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/sports/other-sport/woodball-national-team-trials-heat-up-for-world-cup-4668248 |access-date=2025-11-16 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Nabaggala omusasi w’amawulire ku BBS TV, ng’ategeka pulogulaamu ya “Gambuuze”. Emabegako yaddukanya [[:en:Culture|ekibiina ky’amazina g’ebyobuwangwa,]] era yavuganya ne mu mpaka z’okwewunda era n’atikkirwa engule ya “Miss Tourism Talent 2019/20.” <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |url=https://bbstv.ug/anchors |title=Archive copy |access-date=2026-03-29 |archive-date=2025-06-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250620123918/https://bbstv.ug/anchors |url-status=dead }}</ref>
== Engule n'Ebitiibwa ==
Nabaggala ye yawangula ekikopo ky’abakazi abatanafumbirwa mu mutendera gw’abaana abato mu Ndejje wood-ball open. <ref>{{Cite web |title=Sandra Nabaggala eyes gold in Woodball World Cup |url=http://newvision-web-nuxt3.us-east-1.elasticbeanstalk.com/news/1475271/sandra-nabaggala-eyes-gold-woodball-world-cup |access-date=2025-11-16 |website=New Vision}}</ref>
Team Gold – 2019 Beach Woodball World Cup: Yali mu ttiimu ya Uganda ey’abakazi eyawangula zaabu wa ttiimu mu mpaka za stroke mu [[:en:2019_World_Cup_(snooker)|World Cup ya 2019 .]] <ref name=":3"/>
Nnalulungi w’ekitone kulw'ebyobulambuzi 2019/20, Nabaggala yatikkirwa engule ya Nnalulungi w’ekitone kulw'ebyobulambuzi mu 2019/2020.
== Ebijuliziddwa ==
efnv5j4fnbiaxrjsi6rs6j7dqe49kos
Rehema Nanfuka, omusajja omulala
0
12783
47438
46817
2026-04-22T02:27:10Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47438
wikitext
text/x-wiki
'''Rehema''' [[Nanfuka]] [[Yuganda|.]][[Queen of Katwe|]] <ref>{{Cite web |title=SYNOPSIS |url=http://blueimp.site/the-movie/synopsis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509220429/http://blueimp.site/the-movie/synopsis/ |archive-date=9 May 2018 |access-date=9 May 2018 |website=Blueimp}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Nanfuka: The world is her stage |url=http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/Nanfuka--The-world-is-her-stage/691232-1702334-uuqiyuz/index.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013454/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/Nanfuka--The-world-is-her-stage/691232-1702334-uuqiyuz/index.html |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Daily Monitor}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Rehema Nanfuka |url=http://blueimp.site/rehema-nanfuka/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509152416/http://blueimp.site/rehema-nanfuka/ |archive-date=9 May 2018 |access-date=9 May 2018 |website=Bluimp}}</ref> Yazaalibwa nga 25 mu mwezi ogwokutaano mu mwaka gwa 1986.munnakatemba [[:en:Uganda|munnayuganda]] era azannyira mubifo ebizaanyibwamu katemba ne [[:en:Actor|kuttivi]] akulira ekibinja kye era [[:en:Filmmaking|akola ne cineema]] yamanya emirimu gye [[:en:Veronica's_Wish|mu Imani,Veronica kyayagala,imbabazi,omuwala ali mu jampa eya kyenvu ,nabagereka we katwe n'e mperial blue]] wamu ne sineema endala
Yawangula engule ya [[:en:Uganda_Film_Festival_Award_for_Best_Director|okuba omukulembeze omulungi]] mu 2018 [[:en:Uganda_Film_Festival_Awards|Uganda Film Festival Awards,]] n’afuuka dayirekita omukyala asoose okuwangula engule mu mutendera guno mu bitongole byonna ebigaba engule mu Uganda.
== Omulimu ==
=== Firimu ne ttivvi ===
Rehema yatandika okuzannya katemba mu firimu ya [[:en:Mira_Nair|Mira Nair]] eya [[:en:Maisha_Film_Lab|Maisha Film Lab]] eyafulumizibwa mu 2008, ''Downcast'' gye yazannya ng’omukyala w’awaka.
Omulimu gwe ogwamututumula weyazannya nga Mary omukozi w'awaka mu [[:en:Imani_(film)|''Imani'']] gwamuwangulira engule bbiri; engule ya [[:en:Africa_Movie_Academy_Award_for_Most_Promising_Actor|Africa Movie Academy Award for Most Promising Actress]] mu 2010 <ref>{{Cite web |title=AMAA 2010 Winners |url=https://www.ama-awards.com/amaa-2010-winners.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920225606/http://www.ama-awards.com/amaa-2010-winners.html |archive-date=20 September 2017 |access-date=8 May 2018 |website=Africa Movie Academy Awards (AMAA)}}</ref> ng'agabana obuwanguzi ne Chelsea Eze ne Best Actress Award mu [[:en:African_Film_Festival_of_Cordoba|African Film Festival e Cordoba]], Spain mu mwaka gwa 2010. <ref>{{Cite web |title=Teza takes top prize at Spain's Tarifa African Film Festival |url=https://www.screendaily.com/teza-takes-top-prize-at-spains-tarifa-african-film-festival/5014532.article |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509012956/https://www.screendaily.com/teza-takes-top-prize-at-spains-tarifa-african-film-festival/5014532.article |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Screen Daily}}</ref> <ref>{{Cite web |date=31 May 2010 |title=7th Tarifa African Film Festival Awards |url=http://www.supplemagazine.org/2010/05 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170924211344/http://www.supplemagazine.org/2010/05 |archive-date=24 September 2017 |access-date=8 May 2018 |website=Supple Magazine}}</ref> Firimu eno era yawangula engule ya [[:en:Africa_Movie_Academy_Award_for_Best_Film_in_an_African_Language|Africa Movie Academy Award for Best Film in an African Language .]] Rehema era yafuna okusiimibwa okuva eri omukugu mu kuvumirira [[:en:Variety_(magazine)|Variety]] Boyd Van Hoeij eyawandiika nti, "Rehema Nanfuka, ng'omukozi w'awaka alina ennaku mu kitundu ekyokubiri ekisinga obulungi, awuniikiriza olw'okuwulira kwe okw'ekitiibwa okusirise." <ref>{{Cite web |date=11 February 2010 |title=Imani – Variety |url=https://variety.com/2010/film/markets-festivals/imani-1117942154/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013206/http://variety.com/2010/film/markets-festivals/imani-1117942154/ |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Variety}}</ref> Omukugu mu kuvumirira [[:en:The_Hollywood_Reporter|ekitabo kya Hollywood Reporter]] Neil Young yawandiika nti, "Nanfuka ne Buyi bayimbi abasikiriza era bagumira bulungi abantu abawandiikiddwa." <ref>{{Cite web |date=14 October 2010 |title=Imani – Film Review |url=https://www.hollywoodreporter.com/review/imani-film-review-29265 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509075502/https://www.hollywoodreporter.com/review/imani-film-review-29265 |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Hollywood Reporter}}</ref>
Mu mwaka gwa 2013, yazannya mu firimu ya [[:en:Joel_Karekezi|Joel Karekezi]] eya ''[[:en:Imbabazi,_The_Pardon|Imbabazi, The Pardon]]'', ekwata ku kittabantu e Rwanda, mwe yasunsulwa okuwangula engule y’omuzannyi asinga mu [[:en:Festival_du_Cinéma_Africain_de_Khouribga|Festival du Cinéma Africain de Khouribga,]] Morocco 2015.
Rehema yazannya nga Suzanna mu firimu ya [[:en:Yat_Madit|Yat Madit]] mu 2016 ng’ali wamu ne [[Oyenbot|Gladys Oyenbot]] ne [[Micheal Wawuyo Jr.|Michael Wawuyo Jr.]] Olw’omulimu guno, yawangula engule y’okuzannya firimu ya TV mu kivvulu kya Uganda Film Festival mu 2017. <ref>{{Cite web |title=Uganda Film Festival Awards |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1460998/uganda-film-festival-awards |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013201/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1460998/uganda-film-festival-awards |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Full cast: Uganda Film festival 2017 winners. |url=http://kampalasun.co.ug/2017/09/02/full-cast-uganda-film-festival-2017-winners/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013012/http://kampalasun.co.ug/2017/09/02/full-cast-uganda-film-festival-2017-winners/ |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=The Kampala Sun}}</ref> <ref>{{Cite web |title=FULL LIST: 2017 Uganda Film Festival Award Winners |url=http://chimplyf.com/2017/09/02/full-list-2017-uganda-film-festival-award-winners/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171105075206/http://chimplyf.com/2017/09/02/full-list-2017-uganda-film-festival-award-winners/ |archive-date=5 November 2017 |access-date=8 May 2018 |website=Chimplyf}}</ref>
Nanfuka ye yalagira abazanyi ekyokola mu firimu [[:en:Veronica's_Wish|ya Veronica’s Wish]] eyawangula engule mu 2018 gye yawangula engule nga Director asinga mu Uganda Film Festival 2018 mu Kampala, n’afuuka omukyala asoose okuwangula engule eno mu Uganda. Firimu eno era yafuna engule endala munaana ku kkumi n’ebiri ezaalondebwa. <ref>{{Cite web |url=http://ugandafilmfestival.ug/veronicas-wish-dominates-uganda-film-festival/ |title=Archive copy |access-date=2026-03-29 |archive-date=2020-09-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200928163055/https://ugandafilmfestival.ug/veronicas-wish-dominates-uganda-film-festival/ |url-status=dead }}</ref>
=== Katemba ===
Ku siteegi ya katemba, emirimu Rehema gye yasooka okukola gyali mu mizannyo egyategekebwa ku National Theatre. Yazannya nga [[:en:Lady_Macbeth|Lady Macbeth m]]<nowiki/>u muzannyo [[:en:Macbeth|Macbeth]] era n'afuna okusiimibwa okuva mu muzannyo gweyakola okuva eri omukugu mu kuvumirira Daily Monitor Brian Magoba <ref>{{Cite web |title=MacBeth: Tragedy for your delight |url=http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/MacBeth--Tragedy-for-your-delight/691232-1722606-s2ce0k/index.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013624/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/MacBeth--Tragedy-for-your-delight/691232-1722606-s2ce0k/index.html |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Daily Monitor}}</ref> wamu n'omukugu mu kuvumirira The Observer Polly Komukama, eyawandiika nti, "Rehema Nanfuka yateeka omuzannyo ogusinga obulungi nga Lady Macbeth omubi." <ref>{{Cite web |url=http://www.observer.ug/lifestyle/entertainment/24246-shakespeares-grittiest-comes-to-kampala |title=Archive copy |access-date=2026-03-29 |archive-date=2018-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013015/http://www.observer.ug/lifestyle/entertainment/24246-shakespeares-grittiest-comes-to-kampala |url-status=dead }}</ref>
Mu 2015, yazannya Dorra ne Kate mu ''The Body of a Woman as a Battlefield in the Bosnia War'' omuzannyo gw’omuwandiisi w’emizannyo Omuromania-Fransa ogwa [[:en:Matei_Visniec|Matei Visniec]] ne [[Judith Adong]] ’s ''Ga-Ad!'' Ebirala bye yakola mu katemba ow’amaanyi mulimu [[:en:Tropical_Fish_(book)|''The Laramie Project'', ''Tropical Fish (ekitabo)'',]] Jean Paul Sartre’s [[:en:No_Exit|''No Exit'']], Just me you n’okusirika n’omugga n’olusozi.
Rehema yali omu ku bazannyi b'amaloboozi mu ''[http://www.bbc.co.uk/worldservice/mobile/programmes/2010/08/100826_african_performance_2010_the_cow_needs_a_wife.shtml The Cow Needs a Wife]'', omuzannyo ogwalagibwa ku pulogulaamu ya BBC eya African Performance mu 2010. <ref>{{Cite web |title=African Performance 2010: The winners |url=http://www.bbc.co.uk/worldservice/programmes/2010/07/100708_african_performance_2010_the_winners.shtml |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110120100535/http://www.bbc.co.uk/worldservice/programmes/2010/07/100708_african_performance_2010_the_winners.shtml |archive-date=20 January 2011 |access-date=8 May 2018 |website=BBC}}</ref>
Emboozi ya Rehema ebadde efulumira ku pulogulaamu [[:en:The_Moth|ya The Moth]] . <ref>{{Cite web |title=Rehema Nanfuka |url=https://themoth.org/storytellers/rehema-nanfuka |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://themoth.org/storytellers/rehema-nanfuka |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=The Moth}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Stories from Nairobi: Sandra Kimokoti, Rehema Nanfuka & Bina Maseno |url=https://themoth.org/podcast/stories-from-nairobi-sandra-kimokoti-rehema-nanfuka-bina-maseno |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://themoth.org/podcast/stories-from-nairobi-sandra-kimokoti-rehema-nanfuka-bina-maseno |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=The Moth}}</ref> Era nga omuyiiya w'ebigambo ebyogerwa Rehema yafulumira mu pulojekiti ya [[:en:Goethe_Institut|Goethe Institut]] 's Africa spoken word project. <ref>{{Cite web |title=Open Mic launches fun missiles at corruption |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=28775&catid=73 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509220845/http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=28775&catid=73 |archive-date=9 May 2018 |access-date=9 May 2018 |website=The Observer}}</ref> Yavaayo ng'omuwanguzi w'empaka za Kampala Slam 2013. <ref>{{Cite web |title=The spoken word project at the gzkugcs |url=http://goethezentrumkampala.org/the-spoken-word-project-at-the-gzkugcs/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013118/http://goethezentrumkampala.org/the-spoken-word-project-at-the-gzkugcs/ |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Goethe Gentrum Kampala}}</ref> <ref>{{Cite web |url=https://www.theeastafrican.co.ke/magazine/434746-2017424-xv6j5xz/index.html |title=Archive copy |access-date=2026-03-29 |archive-date=2018-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509012810/https://www.theeastafrican.co.ke/magazine/434746-2017424-xv6j5xz/index.html |url-status=dead }}</ref>
Rehema era afunye obuwagizi bw’ebirango bya Airtel Uganda, <ref>{{Cite web |date=25 March 2018 |title=Airtel Internet is your friend. |url=https://www.youtube.com/watch?v=af3l9QT74Wo |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://www.youtube.com/watch?v=af3l9QT74Wo |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Youtube}}</ref> Airtel Malawi, <ref>{{Cite web |date=9 January 2016 |title=AIRTEL MONEY Kuchova Loan TVC |url=https://www.youtube.com/watch?v=r5GWjTNekBc |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://www.youtube.com/watch?v=r5GWjTNekBc |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Youtube}}</ref> Milkman Uganda, <ref>{{Cite web |date=25 November 2016 |title=MilkMan TVC - Working Lady |url=https://www.youtube.com/watch?v=652qdTUAt18 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://www.youtube.com/watch?v=652qdTUAt18 |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Youtube}}</ref> ne ECO Bank Uganda.
Rehema azannya nga Lisa Borera mu firimu egenda okufuluma eya ''Kafa Coh'' ne Nkinzi mu muzannyo gwa [[Nana Kagga]] ogugenda okufuluma ku ttivvi, ''Reflections'' .
== Okusoma ==
Rehema yagenda mu [[Essomero lya Kibuli Sekendule|Kibuli Secondary School]], oluvannyuma [[Makerere University, Uganda|Makerere University]], yunivasite esinga obukadde mu Uganda gye yafunira diguli mu by’obusuubuzi by’ensi yonna. Era yali muyizi wa [[:en:Maisha_Film_Lab|Maisha Film Lab . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<span title="This claim needs references to reliable sources. (October 2025)">okujuliza kwetaagisa</span>'' ]</sup>]]
== Okusunsulwa n’okuweebwa engule ==
{| class="wikitable"
! colspan="4" style="background: #FBFC8A;" |Engule
|- style="background:#ccc; text-align:center;"
! Omwaka
! Ekirabo
! Olubu
! Alizaati
|-
| 2018
| rowspan="2" | [[Uganda Film Festival Awards|Engule za Uganda Film Festival]]
| [[:en:Veronica's_Wish|Dayirekita asinga]]<br /><br /><br /><br /> ( [[:en:Uganda_Film_Festival_Award_for_Best_Actress_in_a_Television_Drama|Okwagala kwa Veronica )]]| {{won}}
|-
| 2017
| ''[[:en:Best_Actress|Omuzannyi asinga mu katemba wa TV<br /><br /><br /><br /> mu kibuga Yat Madit]]''| {{won}}
|-
| 2015
| Ekivvulu kya Sinema ekya Africain de Khouribga, Morocco
| [[:en:Best_Actress|Omuzannyi asinga]] (The Pardon –role)| {{nom}}
|-
| 2013. Omuwandiisi w’ebitabo
| Pulojekiti y’ekigambo kyogerwa ekya Goethe Institute, Afrika
| Ekigambo ekisinga okwogerwa Omuyimbi mu Kampala| {{won}}
|-
| rowspan="2" | 2010
| [[:en:African_Film_Festival_of_Cordoba|Ekivvulu kya firimu ekya Africa ekya Cordoba,]] Spain
| Engule ya firimu [[:en:Best_Actress|y'omuzannyi asinga]] (Imani- role)| {{won}}
|-
| [[:en:Africa_Movie_Academy_Awards|Engule za Africa Movie Academy Awards,]] Nigeria
| [[:en:Africa_Movie_Academy_Award_for_Most_Promising_Actor|Omuzannyi asinga okusuubiza]] (Imani- role)| {{won}}
|-
|}
== Okukwata firimu ==
=== Akazannyo ===
{| class="wikitable"
! rowspan="2" |Omwaka
! rowspan="2" |sineema
! colspan="4" |Omulimu
! rowspan="2" |obujjukizo
|-
!Omuzannyi
![[:en:Film_director|omukulembeze]]
![[:en:Film_writer|Omuwandiisi]]
![[:en:Film_producer|Pulodusa]]
|-
|2022
|''Kafa Coh''
|Lisa Borera
|
|
|
|Directed by Gilbert K. Lukalia <br /><br /> Produced by Doreen Mirembe
|-
|2020
|''[[:en:The_Girl_in_the_Yellow_Jumper|Omuwala ali mu kyambalo ekya kyenvu]]''
|Dorothy
|
|
|
|Thriller
|-
| rowspan="4" |2018
|''[[:en:Veronica's_Wish|Veronica kyayagala]]''
|
| {{yes}}
|
|
|
|-
|''[[:en:Imperial_Blue_(film)|Imperial Blue]]''
|Angela Mbira
|
|
|
|Drama / Fantasy / Thriller
|-
|''Okusisinkana amambuka''
|Stella
|
|
|
|Short
|-
|''5 Yogera ebifunze''
|
| {{yes}}
| {{yes}}
|
|
|-
| rowspan="3" |2017
|''[[:en:Kyenvu|Kyenvu]]''
|Taxi gossip
|
|
|
|Short film
|-
|''Ekirooto kyaTebandeke''
|
|
| {{yes}}
| {{yes}}
|Documentary
|-
|'' [[:en:Papi_(2018_film)|Papi (film)]]<ref>{{Cite web |date=13 February 2018 |title=Belgian-Ugandan thriller 'Papi' to premiere Thursday |url=http://www.sqoop.co.ug/201802/news/events/belgian-ugandan-thriller-papi-premiere-thursday.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180511013026/http://www.sqoop.co.ug/201802/news/events/belgian-ugandan-thriller-papi-premiere-thursday.html |archive-date=11 May 2018 |access-date=10 May 2018 |website=Sqoop}}</ref> ''
|Mother
|
|
|
|
|-
| rowspan="2" |2015
|''[[Queen of Katwe|Nabagerekab we Katwe]]''
|Nurse
|
|
|
|Walt Disney Studios Motion Pictures
|-
|'' Kabaka we kizikiza ''
|Doctor
|
|
|
|
|-
| rowspan="5" |2013
|'' Okuddirimu omuntu ekintu (Imbabazi) ''
|Alice
|
|
|
|
|-
|''oluguudo lwe tutambula ''
|Housewife
|
|
|
|
|-
|'' Haunted Souls ''
|Apoto Grace
|
|
| {{yes}}
|
|-
|'' Nico the Donkey ''
|
|
| {{yes}}
| {{yes}}
|
|-
|'' 4G Spirit''
|
| {{yes}}
|
|
|Documentary
|-
| rowspan="2" |2010
|'' [[:en:Imani_(film)|Imani (film)]]''
|Mary
|
|
|
|Won two awards; Best Actress Tarifa Africa film festival and Most promising actress at the AMAAs
|-
|'' Estranged''
|Maama eyemalirira
|
|
|
|
|-
|2009
|'' Okuddiramu omuntu ekintu''
|Alice
|
|
|
|Maisha Film Lab
|-
|2008
|'' Down Cast ''
|Omukyala w'omu maka
|
|
|
|Maisha Film Lab
|-
|2008
|''ebyonoono byabazadde''
|Mama Junior
|
|
|
|Short
|-
|2007
|''Kkirira ku luguudo I Tambula''
|Receptionist
|
|
|
|Production company: Trendz Studios
|-
|}
=== Ttivvi ===
{| class="wikitable" style="margin-right: 0;"
! rowspan="2" style="width:33px;" |Year
! rowspan="2" style="width:250px;" |Television Series
! colspan="4" |Role
! rowspan="2" |Notes
|-
! style="width:65px;" |Actor
! style="width:65px;" |[[:en:Film_director|Director]]
! style="width:65px;" |[[:en:Film_writer|Writer]]
! style="width:65px;" |[[:en:Film_producer|Producer]]
|-
| rowspan="2" |2018
|''okufulumya omwana eggwanga (Akatundu 2)''
|Maama yakakibwa okutunda omwana omuto
|
|
|
|[[:en:NPO_1|NPO 1 Dutch Public Broadcasting]]
|-
|''Reflections''
|Nkinzi
|
|
|
|[[Savannah Moon Pictures]]
|-
|2016
|''[[:en:Yat_Madit|Yat Madit]]''
|Suzanna
|
|
|
|Media Focus on Africa
|-
|2014
|''Love Makanika''
|okukulembera
|
|
|
|Dilstories
|-
|2011
|'' Fruits of love ''
|Omuwala omukulu
|
|
|
|IVAD Productions
|-
|2010
|'' Kakibe ki! ''
|okukulembera
|
|
|
|NTV Uganda
|-
|}
=== Katemba ===
{| class="wikitable" style="margin-right: 0;"
! rowspan="2" style="width:33px;" |Omwaka
! rowspan="2" style="width:250px;" |okutekawo ekintu ekipya
! colspan="4" |Role
! rowspan="2" |Notes
|-
! style="width:65px;" |Omuzannyi
! style="width:65px;" |[[:en:Film_director|omukulembeze]]
! style="width:65px;" |[[:en:Film_writer|omuwandiisi]]
! style="width:65px;" |[[:en:Film_producer|Producer]]
|-
|2019
|''Niqabi Ninja''
|Hana
|
|
|<ref>{{Cite web |last=Bamuturaki |first=Musinguzi |date=6 July 2020 |title=Sara Shaarawi's play 'Niqabi Ninja' comes to Uganda |url=https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/sara-shaarawi-s-play-niqabi-ninja-comes-to-uganda-1423468 |access-date=26 December 2021 |website=The East African}}</ref>
|-
| rowspan="3" |2018
|'' Bannalulungi mukingole kyabayimbi mu afirika<ref>{{Cite web |date=9 April 2018 |title=Afroman Spice to celebrate African slay queens |url=http://www.sqoop.co.ug/201804/four-one-one/afroman-spice-to-celebrate-african-slay-queens.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180511013211/http://www.sqoop.co.ug/201804/four-one-one/afroman-spice-to-celebrate-african-slay-queens.html |archive-date=11 May 2018 |access-date=10 May 2018 |website=Sqoop}}</ref> ''
|
| {{yes}}
|
|
|Afroman Spice
|-
|'' Obumanyiire''
|Omukyala
|
|
|
|
|-
|''tukomyewo! ku nsibuko yaffe afirika 2018 okulambula ''
|
| {{yes}}
|
|
|
|-
| rowspan="4" |2017
|'' Tropical Fish<ref>{{Cite web |title=Tropical Fish: Re-defining Woman's Sexuality |url=https://kampalainternationaltheatrefestival.com/tropical-fish-re-defining-womans-sexuality/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://kampalainternationaltheatrefestival.com/tropical-fish-re-defining-womans-sexuality/ |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Kampala International Theatre Festival}}</ref>''
|Solo Performer
| {{yes}}
|
|
|
|-
|'' wabula ggwe,nze,wamu n'akasirikiriro''
|Omukyala/Munnamawulire
|
|
|
|
|-
|'' obulamu bwange mu kasaanduuko ka laangi ''
|Solo performer
|
|
|
|
|-
|'' TVET ''
|
| {{yes}}
|
|
|For Belgium embassy
|-
| rowspan="3" |2016
|'' [[:en:The_Laramie_Project|pulojekiti ya Laramie]] ''
|Omuyizi /munnamawulire /Omusomesa
|
|
|
|
|-
|'' Ga-AD! ''
|Faith – Secretary
|
|
|
|
|-
|'' Omusajja omu,omukazi omu ''
|
| {{yes}}
|
|
|(Laba Fest)
|-
| rowspan="3" |2015
|''omubiri gwomukazigukola nga ekisaawe kyolutalo lwe Bosnian ''
|Dorra ne Kate
|
|
|
|
|-
|'' Obuli bwenkwe mu kibuga ''
|
| {{yes}}
|
|
|
|-
|'' Visions of Destiny ''
|
| {{yes}}
| {{yes}}
|
|
|-
|2013
|'' [[:en:Macbeth|Macbeth]]''
|Omukyala Macbeth
|
|
|
|
|-
|2012
|''omugga n'olusozi ''
|Pastor
|
|
|
|
|-
|2011
|'' [[:en:No_Exit|No Exit]] ''
|Estelle
|
|
|
|
|-
|2010
|'' Ente yetaaga omukazi ''
|Blind Janat
|
|
|
|BBC African Performance Program
|-
|}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [./Rehema_Nanfuka_at_IMDb_Rehema_Nanfuka_on_Twitter_https://web.archive.org/web/20170920225606/http://www.ama-awards.com/amaa-2010-winners.html Rehema Nanfuka at IMDb]
* [./Rehema_Nanfuka_at_IMDb_Rehema_Nanfuka_on_Twitter_https://www.ama-awards.com/amaa-2010-winners.html_Archived_20_September_2017_at_the_Wayback_Machine Rehema Nanfuka on Twitte]r
* https://web.archive.org/web/20170920225606/http://www.ama-awards.com/amaa-2010-winners.html Archived 20 September 2017 at the [[:en:Wayback_Machine|Wayback Machine]]
== Emirimu ==
=== Firimu ne Telefayina ===
Rehema okuzannya katemba mu firimu yakutandikira mu [[:en:Mira_Nair|Mira Nair]] eya [[:en:Maisha_Film_Lab|Maisha Film Lab]] eyafulumizibwa mu mwaka gwa 2008, ''Downcast'' gye yazannya ng’omukyala w'awaka.
Omulimu gwe ogwa mututmuda weyazannya nga Mary omukozi w'awaka mu ''[[:en:Imani_(film)|Imani]]'' gwamuwangulira engule bbira nnamba; [[:en:Africa_Movie_Academy_Award_for_Most_Promising_Actor|engule ya Africa Movie Academy Award for Most Promising Actress]] mu mwaka gwa 2010 <ref>{{Cite web |title=AMAA 2010 Winners |url=https://www.ama-awards.com/amaa-2010-winners.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20170920225606/http://www.ama-awards.com/amaa-2010-winners.html |archive-date=20 September 2017 |access-date=8 May 2018 |website=Africa Movie Academy Awards (AMAA)}}</ref> nga obuwanguzi buno yabugabana ne Chelsea Eze n'engule y'omuzannyi asinga mu [[:en:African_Film_Festival_of_Cordoba|African Film Festival e Cordoba]], Spain mu mwaka gwa 2010. <ref>{{Cite web |title=Teza takes top prize at Spain's Tarifa African Film Festival |url=https://www.screendaily.com/teza-takes-top-prize-at-spains-tarifa-african-film-festival/5014532.article |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509012956/https://www.screendaily.com/teza-takes-top-prize-at-spains-tarifa-african-film-festival/5014532.article |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Screen Daily}}</ref> <ref><nowiki>https://en.wikipedia.org/wiki/</nowiki></ref> Firimu eno era ye yawangula engule ya [[:en:Africa_Movie_Academy_Award_for_Best_Film_in_an_African_Language|Africa Movie Academy Award mu firimu esinga obulungi mu lulimi lwa Africa]] . Rehema era yafuna okusiimibwa okuva eri omukugu mu [[:en:Variety_(magazine)|Variety]] Boyd Van Hoeij eyawandiika , "Rehema Nanfuka, ng'omukozi w'awaka alina ennaku n'ebimusumbuwa ebingi mu kitundu ekyokubiri ekisinga obulungi, awuniikiriza olw'empisa ze ennungi ez'ekitiibwa n'obwetowazs ." <ref>"Imani – Variety". Variety. 11 February 2010. Archived from the original on 9 May 2018. Retrieved 8 May 2018.</ref> Neil Young omukugu mu omuwaabi mu Hollywood yawandiika nti, "Nanfuka ne Buyi bazanyi abasikiriza era bakwata mangu newe baba bawereddwa okuzannya nga ebigambo bye babawadde tebimala ." <ref>{{Cite web |date=14 October 2010 |title=Imani – Film Review |url=https://www.hollywoodreporter.com/review/imani-film-review-29265 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509075502/https://www.hollywoodreporter.com/review/imani-film-review-29265 |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Hollywood Reporter}}</ref>
Mu mwaka gwa 2013, yazannya mu firimu ya [[:en:Joel_Karekezi|Joel Karekezi]] eya ''[[:en:Imbabazi,_The_Pardon|Imbabazi, The Pardon]]'', eyali ekwata ku kittabantu e Rwanda, mwe yasunsulibwa okuwangula engule y’omuzannyi asinga mu [[:en:Festival_du_Cinéma_Africain_de_Khouribga|Festival du Cinéma Africain de Khouribga]], e Morocco mu 2015.
Rehema yazannya nga Suzanna mu firimu ya Yat Madit mu mwaka gwa 2016 ng’ali wamu ne [[Oyenbot|Gladys Oyenbot]] ne [[Micheal Wawuyo Jr.|Michael Wawuyo Jr.]] Era olw’omulimu guno, yawangula engule y’okuzannya firimu ku TV mu kivvulu kya Uganda Film Festival mu mwaka gwa 2017. <ref>{{Cite web |title=Uganda Film Festival Awards |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1460998/uganda-film-festival-awards |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013201/https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1460998/uganda-film-festival-awards |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Full cast: Uganda Film festival 2017 winners. |url=http://kampalasun.co.ug/2017/09/02/full-cast-uganda-film-festival-2017-winners/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013012/http://kampalasun.co.ug/2017/09/02/full-cast-uganda-film-festival-2017-winners/ |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=The Kampala Sun}}</ref> <ref>{{Cite web |title=FULL LIST: 2017 Uganda Film Festival Award Winners |url=http://chimplyf.com/2017/09/02/full-list-2017-uganda-film-festival-award-winners/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20171105075206/http://chimplyf.com/2017/09/02/full-list-2017-uganda-film-festival-award-winners/ |archive-date=5 November 2017 |access-date=8 May 2018 |website=Chimplyf}}</ref>
Nanfuka ye yalagira abazanyi ekyokola mu firimu [[:en:Veronica's_Wish|ya Veronica’s Wish]] eyawangula engule mu mwaka gwa 2018 gye yawangula engule ya Director asinga mu Uganda Film Festival mu mwaka gwa 2018 mu Kampala, n’afuuka omukyala asoose okuwangula engule eno mu Uganda. Firimu eno era yafuna engule endala munaana ku kkumi n’ebiri ezaalondebwa.
=== Ekifo awzannyorwa emizannyo(theatre) ===
Ku siteegi okuzangirwa katemba, emirimu Rehema gye yasooka okukola gyali mu mizannyo egyategekebwa ku National Theatre. Yazannya nga [./Lady_Macbethhttps://en.wikipedia.org/wiki/Lady_Macbeth Lady Macbeth] mu muzannyo [[:en:Macbeth|Macbeth]] mweyafuna okusiimibwa okuva mu muzannyo gwe yakola okuva eri omukugu mu Daily Monitor Brian Magoba <ref>{{Cite web |title=MacBeth: Tragedy for your delight |url=http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/MacBeth--Tragedy-for-your-delight/691232-1722606-s2ce0k/index.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013624/http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/MacBeth--Tragedy-for-your-delight/691232-1722606-s2ce0k/index.html |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Daily Monitor}}.</ref> wamu n'omukugu mu kuvumirira Observer Polly Komukama, eyawandiika nagamba nti, "Rehema Nanfuka yayolesa obukugu bungi weyazannya nga Macbeth omukazi omubi ennyo."
Mu mwaka gwa 2015, yazannya Dorra ne Kate mu ''The Body of a Woman as a Battlefield in the Bosnia War'' omuzannyo ogwawandiikibwa omuwandiisi Omuromania-Fransa ogwa [[:en:Matei_Visniec|Matei Visniec]] ne [./Https://en.wikipedia.org/wiki/Judith_Adong Judith Adong] 's ''Ga-Ad!'' Ebirala bye yakola mu kuzannya ku siteegi ow’amaanyi mulimu ''[[:en:The_Laramie_Project|The Laramie Project]]'', ''[[:en:Tropical_Fish_(book)|Tropical Fish (ekitabo)]]'', Jean Paul Sartre’s ''[[:en:No_Exit|No Exit]]'', ndi nze naawe, n’okusirika n’omugga n’olusozi.
Rehema yali omu ku bazannyi b'amaloboozi mu ''[[:en:|The Cow Needs a Wife]]'', omuzannyo ogwalagibwa ku BBC mu pulogulamu ya African Performance mu mwaka gwa 2010. <ref>{{Cite web |title=African Performance 2010: The winners |url=http://www.bbc.co.uk/worldservice/programmes/2010/07/100708_african_performance_2010_the_winners.shtml |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110120100535/http://www.bbc.co.uk/worldservice/programmes/2010/07/100708_african_performance_2010_the_winners.shtml |archive-date=20 January 2011 |access-date=8 May 2018 |website=BBC}}</ref>
Emboozi ya Rehema ebadde efulumira ne ku pulogulaamu [[:en:The_Moth|ya The Moth]] . <ref>{{Cite web |title=Rehema Nanfuka |url=https://themoth.org/storytellers/rehema-nanfuka |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://themoth.org/storytellers/rehema-nanfuka |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=The Moth}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Stories from Nairobi: Sandra Kimokoti, Rehema Nanfuka & Bina Maseno |url=https://themoth.org/podcast/stories-from-nairobi-sandra-kimokoti-rehema-nanfuka-bina-maseno |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://themoth.org/podcast/stories-from-nairobi-sandra-kimokoti-rehema-nanfuka-bina-maseno |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=The Moth}}</ref> Era nga omuyiiya w'ebigambo ebyogerwa Rehema yafulumira mu pulojekiti ya [[:en:Goethe_Institut|Goethe Institut]] 's Africa spoken word project. <ref>{{Cite web |title=Open Mic launches fun missiles at corruption |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=28775&catid=73 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509220845/http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=28775&catid=73 |archive-date=9 May 2018 |access-date=9 May 2018 |website=The Observer}}</ref> Yavaayo ng'omuwanguzi mu mpaka za Kampala Slam 2013. <ref>{{Cite web |title=The spoken word project at the gzkugcs |url=http://goethezentrumkampala.org/the-spoken-word-project-at-the-gzkugcs/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180509013118/http://goethezentrumkampala.org/the-spoken-word-project-at-the-gzkugcs/ |archive-date=9 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Goethe Gentrum Kampala}}</ref>
Rehema era afunye obuwagizi bw’okola ebirango bya Airtel Uganda, <ref>{{Cite web |date=25 March 2018 |title=Airtel Internet is your friend. |url=https://www.youtube.com/watch?v=af3l9QT74Wo |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://www.youtube.com/watch?v=af3l9QT74Wo |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Youtube}}.</ref> Airtel Malawi, <ref>{{Cite web |date=9 January 2016 |title=AIRTEL MONEY Kuchova Loan TVC |url=https://www.youtube.com/watch?v=r5GWjTNekBc |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://www.youtube.com/watch?v=r5GWjTNekBc |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Youtube}}.</ref> Milkman Uganda, <ref>{{Cite web |date=25 November 2016 |title=MilkMan TVC - Working Lady |url=https://www.youtube.com/watch?v=652qdTUAt18 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180512144033/https://www.youtube.com/watch?v=652qdTUAt18 |archive-date=12 May 2018 |access-date=8 May 2018 |website=Youtube}}</ref> ne ECO Bank Uganda.
Rehema azannya nga Lisa Borera mu firimu egenda okufuluma eya ''Kafa Coh'' ne Nkinzi mu muzannyo gwa [[:en:Nana_Kagga|Nana Kagga]] ogugenda okufuluma ku ttivvi, ''Reflections'' .
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
nlryvvq4zta31hg0xf76k5fai3c8ae4
Sharifah Tumusiime
0
12793
47440
46506
2026-04-22T04:33:46Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47440
wikitext
text/x-wiki
'''Sherifah Tumusiime''' (Yazaalibwa mu mwezi gwa musanvu ennaku z'omwezi nga 13, mu mwaka 1988) ''',''' amanyiddwa nga '''"Chief Hustler"''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda Munnayuganda Computer scientist, omusuubuzi ''',''']] omusuubuzi, era omulwanirizi wa tekinologiya. <ref>{{Cite web |last=Network |first=Zuba |date=2021-07-22 |title=Sherifah Tumusiime, Neema Iyer, Honored At Digital Equality Awards 2021 – Zuba Network |url=https://zubanetwork.com/sherifah-tumusiime-neema-iyer-honored-at-digital-equality-awards-2021/ |access-date=2025-04-25 |language=en-US}}</ref><ref name=":3" /><ref>{{Cite web |last=ethelcofie |title=SHERIFAH TUMUSIIME {{!}} Women in Tech Africa [africa's largest women in tech group] |url=http://www.womenintechafrica.com/tag/sherifah-tumusiime/ |access-date=2025-04-25 |language=en-GB}}</ref>[[Yuganda|]]
yemuvumbuzi era ye [[:en:Chief_executive_officer|Chief Executive Officer]] we kibinja zimba ,ekibiina kya bakyala,abakakalukanyi ,abayambaganamu kukola emirirmu mu [[:en:East_Africa|East Africa]] eyazuula ekitongole kya baana abato mu Yuganda wamu n'esenior systems officer ku[[:en:Uganda_Financial_Intelligence_Authority|Uganda Financial Intelligence Authority(FIA)]]<nowiki/>mu [[:en:Uganda|Uganda]] <ref name=":3">{{Cite web |date=2021-02-03 |title=Sherifah Tumusiime |url=https://www.zimbawomen.org/sherifah-tumusiime |access-date=2025-04-24 |website=www.zimbawomen.org |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |date=2023-11-27 |title=Digital players advocate for more sensitization about cyber security |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/business/finance/digital-players-advocate-for-more-sensitization-about-cyber-security-4446718 |access-date=2025-04-25 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name=":4">{{Cite web |last=Olupot |first=Nathan Ernest |date=2024-11-05 |title=FIA Uganda receives institutional appreciation award from BAU |url=https://pctechmag.com/2024/11/fia-uganda-receives-institutional-appreciation-award-from-bau/ |access-date=2025-04-25 |website=PC Tech Magazine |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Uganda |first=U. S. Mission |date=2016-09-29 |title=Remarks for Zimba Women Technology for Business Summit |url=https://ug.usembassy.gov/remarks-zimba-women-technology-business-summit/ |access-date=2025-04-25 |website=U.S. Embassy in Uganda |language=en-US}}</ref>
Ye [[:en:Mandela_Washington_Fellows|Mandela Washington Fellow]] mu 2015 era omuwanguzi w’ekitundu ( [[Afirika|Africa]] ne [[Bulaaya]] ) mu mpaka za [[:en:Youth_Award|Commonwealth Youth Award]] 2018, omwogezi mu nkuŋŋaana z’ensi yonna, nga RightsCon e [[:en:Silicon_Valley|Silicon Valley]] ne Shoko Digital Festival e [[:en:Harare|Harare,]] [[Zimbabwe]] . <ref>{{Cite web |title=Team {{!}} Zimba Women |url=https://www.zimbawomen.org/team |access-date=2025-04-25 |website=www.zimbawomen.org}}</ref><ref name=":5">{{Cite web |date=2024-07-12 |title=Sherifah Tumusiime – Uganda Internet Governance Forum |url=https://uigf.ug/speaker/sherifah-tumusiime-2/#:~:text=Sherifah%20Tumusiime%20is%20a%20pioneering,marketplaces%20through%20innovative%20tech%20solutions. |access-date=2025-04-25 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Ugandan female youth recognised by Commonwealth |url=https://www.newvision.co.ug/news/1475923/ugandan-female-youth-recognised-commonwealth |access-date=2025-04-25 |website=New Vision}}</ref>
== Obuyigirize ==
Tumusiime yasomera mu [[:en:Mount_Saint_Mary's_College_Namagunga|Mount Saint Mary's College Namagunga,]] oluvannyuma n'akola [[:en:Bachelor_of_Computer_Science|diguli mu Sayansi wa kompyuta]] mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]] okuva mu 2008–2011 ne Business and Entrepreneurship [[:en:Clark_Atlanta_University|mu yunivasite ya Clark Atlanta]] mu 2015. <ref name=":5"/><ref>{{Cite web |title=Women in tech africa | Women in Tech Africa [africa's largest women in tech group] | Page 3 |url=https://www.womenintechafrica.com/tag/women-in-tech-africa/page/3/ |access-date=2026-03-30 |archive-date=2025-04-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250426213737/https://www.womenintechafrica.com/tag/women-in-tech-africa/page/3/ |url-status=dead }}</ref>
== Omulimu ==
Tumusiime ye Mutandisi, [[:en:Chief_executive_officer|akulira]] kkampuni ya Zimba Zimba Group Ltd okuva mu ntenvu wa 2014 n’okutuusa kati, nga mu kiseera kino ekolagana n’abakyala abakola emirimu egy’enjawulo abasoba mu 15,000 era nga ye Senior Systems Officer mu [[:en:Uganda_Financial_Intelligence_Authority|kitongole ekikessi ekya Uganda Financial Intelligence Authority]] (FIA). <ref name=":1">{{Cite web |title=Exceptional young people recognised for their contribution to development work |url=https://thecommonwealth.org/news/exceptional-young-people-recognised-their-contribution-development-work |access-date=2025-04-25 |website=Commonwealth |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |date=5 October 2016 |title=Sherifah Tumusiime: I love betting on women - She Leads Africa |url=https://sheleadsafrica.org/sherifah-tumusiime/}}</ref><ref>{{Cite web |last=Network |first=Zuba |date=2021-07-22 |title=Sherifah Tumusiime, Neema Iyer, Honored At Digital Equality Awards 2021 – Zuba Network |url=https://zubanetwork.com/sherifah-tumusiime-neema-iyer-honored-at-digital-equality-awards-2021/ |access-date=2025-04-25 |language=en-US}}</ref><ref name=":0"/><ref>{{Cite web |last=Kaaru |first=Steve |date=2024-11-19 |title=Uganda embraces blockchain for financial inclusion, tokenization |url=https://coingeek.com/uganda-embraces-blockchain-for-financial-inclusion-tokenization/ |access-date=2025-04-25 |website=CoinGeek |language=en-US}}</ref><ref name=":4"/> Yatandikawo Baby Store yatandika 2012 nga [[:en:E-commerce|e-commerce]] store etunda ebintu by’abaana, yakolera mu [[:en:Wipro|Wipro Info Tech nga Data Center]] monitoring team lead mu 2011 okutuusa lwe yafuuka Tools team lead mu 2014, era Service Desk Administrator mu [[MTN Uganda]], April 2009 – Nov 2011. <ref name=":2" /><ref>{{Cite web |title=10 questions with the #LadyBoss – "The only way I've been able to get through highs and lows is by being resilient" Sherifah Tumusiime – Leading Ladies Africa |url=https://leadingladiesafrica.org/2017/05/01/10-questions-ladyboss-way-ive-able-get-highs-lows-resilient-sherifah-tumusiime/ |access-date=2025-04-25 |language=en-US}}</ref>
== Engule ezenjawulo ==
* [[:en:Mandela_Washington_Fellowship|Mandela Washington Fellowship]] eri abavubuka abakulembeze mu Afrika 2015. <ref name=":5"/><ref>{{Cite web |last=Lopez |first=Meredith |date=2023-08-02 |title=Meet the 2023 Leadership Impact Award Winner: Jamila Mayanja |url=https://www.mandelawashingtonfellowship.org/2023/08/02/2023-lia-winner-jamila-mayanja/ |access-date=2025-04-25 |website=Mandela Washington Fellowship |language=en-US}}</ref>
* MTN Abakyala mu Bizinensi: Engule y'okukola obulungi mu ICT 2017 '''.''' <ref>{{Cite web |last=Olupot |first=Nathan Ernest |date=2017-03-20 |title=MTN Uganda Names Winners of the 5th Edition of MTN Women in Business |url=https://pctechmag.com/2017/03/mtn-uganda-names-winners-of-the-5th-edition-of-mtn-women-in-business/ |access-date=2025-04-25 |website=PC Tech Magazine |language=en-US}}</ref>
* Engule y'abavubuka [[:en:Commonwealth|eya Commonwealth]], Omuwanguzi w'ekitundu (Africa & Europe) mu 2018. <ref name=":1"/><ref>{{Cite web |last=Asiimwe |first=George |date=2018-04-17 |title=Uganda's Sherifah Tumusiime Wins Prestigious Commonwealth Award |url=https://chimpreports.com/ugandas-sherifah-tumusiime-wins-prestigious-commonwealth-award/ |access-date=2025-04-25 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
* Engule ya nnantameggwa w'abakyala mu by'obusuubuzi n'okusiga ensimbi Abakyala okuva mu mukago gw'okwenkanankana kwa digito (CODE) mu 2021. <ref>{{Cite web |date=2021-07-22 |title=Winners announced for the 2021 Digital Equality Award |url=https://citinewsroom.com/2021/07/winners-announced-for-the-2021-digital-equality-award/ |access-date=2025-04-25 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Network |first=Zuba |date=2021-07-22 |title=Sherifah Tumusiime, Neema Iyer, Honored At Digital Equality Awards 2021 – Zuba Network |url=https://zubanetwork.com/sherifah-tumusiime-neema-iyer-honored-at-digital-equality-awards-2021/ |access-date=2025-04-25 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-07-26 |title=Winners Announced For The 2021 Digital Equality Award - Africa.com |url=https://africa.com/winners-announced-for-the-2021-digital-equality-award/ |access-date=2025-04-25 |website=africa.com |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Zari Hassan]]
== Ebijuliziddwa ==
kz2yzt08ghmdhhdqv6cfvj1q9ibjjqk
Adha Munguleya
0
12820
47430
46707
2026-04-21T22:13:13Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1317360676|Adha Munguleya]]"
47430
wikitext
text/x-wiki
'''Adha Munguleya''' (yazaalibwa 25 Ogwokutaano 1999) Munnayuganda [[:en:Long-distance_running|muddusi wa mpaka mpanvu]] .
Mu 2017, yavuganya mu [[:en:2017_IAAF_World_Cross_Country_Championships_–_Junior_women's_race|mpaka z’abakazi abato]] mu mpaka [[:en:2017_IAAF_World_Cross_Country_Championships|za IAAF World Cross Country Championships eza 2017]] ezaali mu Kampala mu Uganda.<ref name="junior_women_race_world_cross_country_2017">{{Cite web |title=Junior women's race |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5837/AT-XJ-W-f----.RS6.pdf?v=1929962430 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213201659/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5837/AT-XJ-W-f----.RS6.pdf?v=1929962430 |archive-date=13 December 2019 |access-date=29 June 2020 |website=2017 IAAF World Cross Country Championships}}</ref> Yamalira mu kifo kya 18. <ref name="junior_women_race_world_cross_country_2017" /> Mu 2018, yavuganya mu misinde gy'abakazi egya kitundu kya kafubutuko mu [[:en:2018_IAAF_World_Half_Marathon_Championships|mpaka za IAAF World Half Marathon Championships eza 2018]] ezaali mu kibuga Valencia ekya Spain.<ref name="women_half_marathon_iaaf_championships_2018">{{Cite web |title=Women's Half Marathon |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6023/AT-HMAR-W-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191227000442/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6023/AT-HMAR-W-f----.RS6.pdf |archive-date=27 December 2019 |access-date=25 June 2020 |website=2018 IAAF World Half Marathon Championships}}</ref> Yamalira mu kifo kya 95.<ref name="women_half_marathon_iaaf_championships_2018" />
== Ebijjuliziddwa ==
81ssc3qh4908ipcjc1fz6bidkwqoh26
47431
47430
2026-04-21T22:13:51Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nkozeemu enkyukakyuka #WUCUG26MUK
47431
wikitext
text/x-wiki
'''Adha Munguleya''' (yazaalibwa 25 Ogwokutaano 1999) Munnayuganda [[:en:Long-distance_running|muddusi wa mpaka mpanvu]] .
Mu 2017, yavuganya mu [[:en:2017_IAAF_World_Cross_Country_Championships_–_Junior_women's_race|mpaka z’abakazi abato]] mu mpaka [[:en:2017_IAAF_World_Cross_Country_Championships|za IAAF World Cross Country Championships eza 2017]] ezaali mu Kampala mu Uganda.<ref name="junior_women_race_world_cross_country_2017">{{Cite web |title=Junior women's race |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5837/AT-XJ-W-f----.RS6.pdf?v=1929962430 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191213201659/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/5837/AT-XJ-W-f----.RS6.pdf?v=1929962430 |archive-date=13 December 2019 |access-date=29 June 2020 |website=2017 IAAF World Cross Country Championships}}</ref> Yamalira mu kifo kya 18.<ref name="junior_women_race_world_cross_country_2017" /> Mu 2018, yavuganya mu misinde gy'abakazi egya kitundu kya kafubutuko mu [[:en:2018_IAAF_World_Half_Marathon_Championships|mpaka za IAAF World Half Marathon Championships eza 2018]] ezaali mu kibuga Valencia ekya Spain.<ref name="women_half_marathon_iaaf_championships_2018">{{Cite web |title=Women's Half Marathon |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6023/AT-HMAR-W-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20191227000442/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6023/AT-HMAR-W-f----.RS6.pdf |archive-date=27 December 2019 |access-date=25 June 2020 |website=2018 IAAF World Half Marathon Championships}}</ref> Yamalira mu kifo kya 95.<ref name="women_half_marathon_iaaf_championships_2018" />
== Ebijjuliziddwa ==
7qik708hbejpp7tpk2y3wnp0l9osmz5
Allan Enyou
0
12867
47451
46915
2026-04-22T08:36:58Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47451
wikitext
text/x-wiki
'''Allan Enyou''' (yazaalibwa 24 Ogwekkumineebiri 2003) Munnayuganda [[Omupiira ogw'ebigere|omuzannyi w'omupiira]] era azannyira mu ttiimu y'e Spain eya [[:en:Tercera_Federación|Tercera Federación]] eya [[:en:CD_Leganés_B|Leganés B]].
== Obuto bwe ==
Enyou yazannya omupiira gw'abato ne [[Maroons FC]].<ref>{{cite web |last=King |first=Moses |date=July 12, 2022 |title=KCCA FC sign S4 student |url=https://www.pulse.ug/sports/football/kcca-fc-sign-s4-student/00egrzd |work=Pulse}}</ref> Oluvannyuma yazannya ne ttiimu ya [[Kampala Capital City Authority FC]] U20, n'abayamba okuwangula empaka za Cambiasso ne Rainbow U-20 ezategekebwa e Tanzania. <ref>{{cite web |date=March 1, 2023 |title=Uganda Defender Allan Enyou joins Spanish side |url=https://sports.mag.ug/2023/03/01/uganda-defender-allan-enyou-joins-spanish-side/ |work=Sports Mag |access-date=April 4, 2026 |archive-date=May 8, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240508013801/https://sports.mag.ug/2023/03/01/uganda-defender-allan-enyou-joins-spanish-side/ |url-status=dead }}</ref> <ref>{{Cite web |date=February 2, 2023 |title=Allan Enyou: KCCA FC Budding Youngster Permanently Joins Elite Falcons In UAE |url=https://dribblersportz.com/2023/02/allan-enyou-kcca-fc-budding-youngster-permanently-joins-elite-falcons-in-uae/ |website=Dribbler Sports |access-date=April 4, 2026 |archive-date=October 10, 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231010153113/https://dribblersportz.com/2023/02/allan-enyou-kcca-fc-budding-youngster-permanently-joins-elite-falcons-in-uae/ |url-status=dead }}</ref>
== Omulimu gwa kiraabu ==
Mu July wa 2022, yakola endagaano ne ttiimu ya [[:en:Uganda_Premier_League|Uganda Premier League]] eya [[Kampala Capital City Authority FC]] (KCCA) ku ndagaano ya myaka etaano. <ref>{{Cite web |last=Magero |first=Moses |date=July 12, 2022 |title=New Signing: Teenager Allan Enyou puts pen to paper until 2027 |url=https://www.kccafc.co.ug/new-signing-teenager-allan-enyou-puts-pen-to-paper-until-2027/ |website=[[Kampala Capital City Authority FC]]}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Nassali |first=Sandrah |date=July 13, 2022 |title=KCCA unveil teenager Allan Enyou |url=https://thetowerpost.com/2022/07/13/kcca-unveil-teenager-allan-enyou/ |website=The Tower Post}}</ref> Mu September wa 2022, yawolwa mu kiraabu y'ekibinja ekyokusatu ekya [[:en:UAE_Third_Division_League|UAE Third Division League]] eya [[:en:Elite_Falcons_FC|Elite Falcons FC]], ng'alina eky'okugula. <ref>{{Cite web |last=Kiyonga |first=Ismael |date=22 September 2022 |title=KCCA confirms loaning three teenagers abroad |url=https://kawowo.com/2022/09/22/kcca-confirms-loaning-three-teenagers-abroad/ |website=[[Kawowo Sports]]}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Magero |first=Moses |date=September 21, 2022 |title=Loan transfers: Teenagers Mwanje and Enyou to UAE, Juma to Spain |url=https://www.kccafc.co.ug/loan-transfers-teenagers-mwanje-and-enyou-to-uae-juma-to-spain/ |website=[[Kampala Capital City Authority FC]]}}</ref>
Mu February wa 2023, yeegatta ku Elite Falcons ku ndagaano ey’enkalakkalira, n’akola endagaano ya myaka etaano. <ref>{{Cite web |last=Magero |first=Moses |date=February 2, 2023 |title=Transfer: Teenager Allan Enyou Joins Elite Falcons in UAE |url=https://www.kccafc.co.ug/transfer-teenager-allan-enyou-joins-elite-falcons-in-uae/ |website=[[Kampala Capital City Authority FC]]}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Odeke |first=Raphael |date=February 2, 2023 |title=Transfers: Allan Enyou joins UAE club from KCCA in permanent move |url=https://thetouchlinesports.com/transfers-allan-enyou-joins-uae-club-from-kcca-in-permanent-move/ |website=The Touchline Sports}}</ref> Wabula ku nkomerero y'omwezi ogwo, yakyuka n'agenda mu ttiimu ya Spain [[:en:CD_Leganés_B|eya CD Leganés B]] mu mutendera ogw'okuna [[:en:Segunda_Federación|ogwa Segunda Federación]] . <ref>{{Cite web |date=27 February 2023 |title=El Leganés 'B' incorpora a Allan Enyou para su defensa |trans-title=Leganés 'B' incorporates Allan Enyou for its defense |url=https://www.cdleganes.com/noticias/el-leganes-b-incorpora-a-allan-enyou-para-su-defensa |website=[[CD Leganés]] |language=es}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Kiyaga |first=Shafic |date=27 February 2023 |title=Former KCCA defender Enyou nets move to Leganes |url=https://www.pulsesports.ug/football/story/former-kcca-defender-enyou-nets-move-to-leganes-2023022713544240682 |website=Pulse Sports}}</ref> Mu July 2023, yawolwa mu [[:en:SK_Super_Nova|SK Super Nova]] mu mpaka za Latvia ez'omutendera ogusooka [[:en:Latvian_Higher_League|ogwa Virslīga]] . <ref>{{Cite web |date=July 20, 2023 |title=Pastiprinām sastāvu: uzreiz pieci jauni leģionāri |trans-title=We are strengthening the squad: five new legionnaires at once! |url=https://supernova.lv/pastiprinam-sastavu-uzreiz-pieci-jauni-legionari/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230928073251/https://supernova.lv/pastiprinam-sastavu-uzreiz-pieci-jauni-legionari/ |archive-date=September 28, 2023 |website=[[SK Super Nova]] |language=lv}}</ref> <ref>{{Cite web |date=May 7, 2024 |title=Vancouver FC sign Ugandan defender Allan Enyou |url=https://canpl.ca/article/vancouver-fc-sign-ugandan-defender-allan-enyou |website=[[Canadian Premier League]]}}</ref> Mu May 2024, yeegatta ku kiraabu ya [[:en:Canadian_Premier_League|Vancouver FC]] [[:en:Canadian_Premier_League|eya Premier eya Canada]] ku bbanja omwaka mulamba. <ref>{{Cite web |date=May 6, 2024 |title=The Eagles bring international defender Allan Enyou to Vancouver |url=https://vancouverfc.canpl.ca/article/the-eagles-bring-international-defender-allan-enyou-to-vancouver |website=[[Vancouver FC]]}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Vallejo |first=Felipe |date=7 May 2024 |title=Vancouver FC Loans In Ugandan International Allan Enyou |url=https://northerntribune.ca/vancouver-fc-allan-enyou-loan/ |website=Northern Tribune}}</ref> Mu 2025, looni ye yayongezebwayo sizoni eyookubiri. <ref>{{Cite web |date=February 20, 2025 |title=Vancouver FC bring back Allan Enyou on loan through 2025 |url=https://vancouverfc.canpl.ca/article/6476 |website=[[Vancouver FC]]}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Vallejo |first=Felipe |date=February 20, 2025 |title=Vancouver FC Announces Return Of Allan Enyou for 2025 |url=https://northerntribune.ca/vancouver-fc-allan-enyou-loan-2025/ |website=Northern Tribune}}</ref>
== Omulimu gw’ensi yonna ==
Mu January wa 2023, Enyou yalondebwa mu nkambi esooka ne [[:en:Uganda_national_under-20_football_team|ttiimu ya Uganda U20]].<ref>{{Cite web |last=King |first=Moses |date=January 13, 2023 |title=The 7 professionals in U20 team including Tottenham and Rangers FC stars |url=https://www.pulse.ug/sports/other-sports/the-7-professionals-in-u20-team-including-tottenham-and-rangers-fc-stars/yksbqh9 |website=Pulse}}</ref> Yatuumibwa erinnya mu nkambi endala omwezi ogwaddako. <ref>{{Cite web |last=Mabuka |first=Dennis |date=February 15, 2023 |title=BYyekwaso summons Uganda U20 squad for All Africa Games |url=https://en.africatopsports.com/2024/02/15/byekwaso-summons-uganda-u20-squad-for-all-africa-games/ |website=Africa Top Sports}}</ref>
Mu May 2023, yayitibwa mu [[Uganda Cranes ettiimu y'eggwanga|ttiimu ya Uganda ey’abakulu]] omulundi gwe ogwasooka, mu nkambi esooka.<ref>{{Cite web |last=Ssenoga |first=Shafik |date=May 26, 2023 |title=Cranes squad summoned ahead of AFCON qualifier against Algeria |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/cranes-squad-summoned-ahead-of-afcon-qualifie-NV_161194 |website=[[New Vision]]}}</ref>
== Ebibalo by’emirimu ==
{{updated|22 October 2025}}<ref>{{soccerway|allan-enyou/907627}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align: center"
! rowspan="2" |Kiraabu
! rowspan="2" | Ebiro
! colspan="3" | Liigi
! colspan="2" | Ekikopo ky'Awaka
! colspan="2" | Lala
! colspan="2" | Okugatta
|-
! Okugabanya
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
! Apps
! Goolo
|-
| Leganés B. 1999
| 2022–23
| Ekibiina kya Segunda Federación
| 1. 1.
| 0.
| colspan="2" | –
| colspan="2" | –
| 1. 1.
| 0.
|-
| Super Nova (ebbanja) .
| 2023. 2023
| Virslīga nga bwe kiri
| 10.
| 0.
| 0.
| 0.
| colspan="2" | –
| 10.
| 0.
|-
| rowspan="3" | Vancouver FC (ebbanja)
| 2024
| rowspan="2" | Liigi ya Canada eya Premier
| 23.
| 0.
| 0.
| 0.
| colspan="2" | –
| 23.
| 0.
|-
| 2025
| 23.
| 0.
| 4. 4.
| 0.
| colspan="2" | –
| 27.
| 0.
|-
! colspan="2" | '''Okugatta'''
! 46. Ebikwata ku nsonga eno
! 0.
! 4. 4.
! 0.
! 0.
! 0.
! 50
! 0.
|-
! colspan="3" | '''Omugatte gw’emirimu'''
! 57
! 0.
! 4. 4.
! 0.
! 0.
! 0.
! 61
! 0.
|}
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
7hah7ih6umu8x13lqs0quaqj6m86b7d
Yunivasite y’ensi yonna eya Metropolitan
0
12890
47449
46986
2026-04-22T07:32:16Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 4 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47449
wikitext
text/x-wiki
'''Metropolitan International University''' (MIU) yunivasite y'obwannannyini etali ya ddiini eriko layisinsi era ekkirizibwa <ref>{{Cite web |last=Joeme |date=2019-01-01 |title=List of Courses Offered at Metropolitan International University, MIU: 2020/2021 |url=https://www.eafinder.com/ug/list-of-courses-offered-at-metropolitan-international-university-miu-2020-2021/ |access-date=2020-07-14 |website=Explore the Best of East Africa |language=en-US}}</ref> olukiiko lw'[[:en:Uganda_National_Council_for_Higher_Education|ensi yonna ku lw'emisomo egyawagulu]] (UNCHE) mu [[Yuganda|Uganda]]. MIU esangibwa [[Kisoro]] mu South Western Uganda era erina kampasi eyookubiri mu [[Kampala]], Namungoona ku poloti 281 ku luguudo lw’e Nakibinge.
== Okulambika okutwaliza awamu ==
MIU yatandikibwawo ku nkomerero ya 2017 Bannayuganda ab’obwannannyini nga balina layisinsi okukola nga yunivasite, ng’esomesa Diploma, diguli esooka n'eyookubiri. <ref>{{Cite web |title=Course List |url=https://miu.ac.ug/course-list/ |access-date=2020-07-14 |website=MIU |language=en-US |archive-date=2020-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200714210758/https://miu.ac.ug/course-list/ |url-status=dead }}</ref> Mu kiseera kino eri mu kifo kya 33 <ref>{{Cite web |date=21 November 2019 |title=Metropolitan International University: Ranking 2020, Acceptance Rate, Tuition |url=https://edurank.org/uni/metropolitan-international-university/ |access-date=2020-07-15 |website=EduRank.org - Discover university rankings by location |language=en-US}}</ref> mu Uganda era nga Yunivasite esinga obulungi mu Kisoro.
Nga 25 ogw'okubiri mu mwaka gwa 2022, yatuuza omukolo gwayo ogw’okuna ogw’amatikkira ku ttendekero ekkulu nga omugatte gw’abayizi 1323 batikkirwa engule n’ebisaanyizo eby’enjawulo ku mitendera gya diguli, dipuloma, satifikeeti.
Omukolo guno gwakubirizibwa Cansala wa yunivasite Philemon Mateke ng’ali wamu n’omumyuka we Arineitwe Julius. Omugenyi ow’ekitiibwa eyali omumyuka wa ssaabaminisita asoose era minisita avunaanyizibwa ku nsonga z’obuvanjuba bwa Afirika Rebecca Alitwala Kadaga ng’ali wamu ne minisita w’eggwanga ow’ensonga z’abavubuka n’abaana Sarah Mateke Nyirabashitsi.
Yunivasite eno erina olukiiko olufuzi, olw'abakulu ba yunivasite n’olwa yunivasite olulabirira emirimu gyonna egya yunivasite. Mu kiseera kino Cansala ye Dr Philemon [https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=447 Mateke] [https://www.independent.co.ug/tag/philemon-mateke/ ate] omumyuka wa Cansala ye Dr Julius Arinaitwe. <ref>{{Cite web |last=Musa |first=Elisha |date=2020-05-15 |title=Metropolitan International University (MIU) Courses, Fees |url=https://mopawa.com/metropolitan-international-university-miu-courses-fees/ |access-date=2021-09-03 |website=2021 MoPawa |language=en-US |archive-date=2021-09-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210903081009/https://mopawa.com/metropolitan-international-university-miu-courses-fees/ |url-status=dead }}</ref>
== Abasomesa ==
Okuva mu mwaka gwa 2019 Yunivasite ya Metropolitan ekola pulogulaamu zino wammanga:
=== Ekitongole ky’ebyenjigiriza n’eby’obuntubulamu ===
{| class="wikitable"
|Bachelors of Arts nga balina Ebyenjigiriza
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu Sayansi [[:en:Education|n’Ebyenjigiriza]]
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu sayansi mu by’okutunda
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu by’obusuubuzi
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu nkolagana y’ensi yonna & Diplomatic Studies
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu by’emirimu gy’obulamu n’okuddukanya embeera z’abantu
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu [[:en:Journalism|by’amawulire]] n’okusoma emikutu gy’amawulire
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu by'enjigiriza(Primary/Secondary) .
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu by’okuddukanya emirimu gya gavumenti n’okuddukanya emirimu
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu [[:en:Tourism|by'obulambuzi]] n'okuddukanya wooteeri
| Emyaka 3
|-
| Dipuloma mu by’enjigiriza-Siniya
| Emyaka 2
|-
| Dipuloma mu by'enjigiriza(DES/DEP) Mu buweereza bwokka
| Emyaka 2
|}
=== Ekitongole kya Sayansi ne Tekinologiya ===
Ensibuko: <ref>{{Cite web |title=Science and Technology |url=https://miu.ac.ug/basic-science-and-ict/ |access-date=2020-07-15 |website=MIU |language=en-US |archive-date=2020-02-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200201123751/https://miu.ac.ug/basic-science-and-ict/ |url-status=dead }}</ref>
{| class="wikitable"
|diguli esooka mu tekinologiya w’amawulire (BIT) .
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu Sayansi wa Kompyuta (BCS) .
| Emyaka 3
|-
| diguli esooka mu by'obusuubuzi (BBC)
| Emyaka 3
|-
| Diguli mu by’okuddukanya bizinensi z’ebyobulimi
| Emyaka 3
|-
| Diguli mu by’obulimi n’obuyiiya mu byalo
| Emyaka 3
|-
| Dipulooma mu tekinologiya w’amawulire (DIT) .
| Emyaka 2
|-
| Dipulooma mu Sayansi wa Kompyuta (DCS) .
| Emyaka 2
|-
| Dipulooma mu by’obusuubuzi (DBC) .
| Emyaka 2
|-
| Dipuloma mu biwandiiko n’okutereka ebyafaayo
Akaiiko k'abakulu
| Emyaka 2
|-
| Dipuloma mu by'obulimi & .
Obuyiiya mu byalo
| Emyaka 2
|-
| Satifikeeti y’ebyenjigiriza ebya waggulu
| Omwaka 1
|}
=== Ekitongole kya Sayansi w’okuddukanya bizinensi n’okuddukanya emirimu ===
{| class="wikitable"
|Bachelor of Bachelor mu by’obusuubuzi
| Emyaka 3
|-
| Diguli ya Sayansi mu by’okutunda
| Emyaka 3
|-
| Diguli mu by’obusuubuzi
| Emyaka 3
|-
| Diguli mu by’ensimbi mu bbanka n’ebyensimbi
| Emyaka 3
|-
| Diguli mu by’okubala ebitabo n’ebyensimbi
| Emyaka 3
|-
| Diguli mu by’okugula ebintu n’okuddukanya emirimu
| Emyaka 3
|-
| Diguli mu by’okuddukanya abakozi
| Emyaka 3
|-
| Dipuloma mu nzirukanya y’emirimu gy’abantu
| Emyaka 2
|-
| Diguli mu by’okugula ebintu n’okuddukanya emirimu
|
|-
| Diguli mu by’obulambuzi n’okuddukanya wooteeri
|
|-
| Bachelor of Science mu kubala ebitabo n’ebyensimbi
|
|}
=== Enteekateeka z’okusoma oluvannyuma lw’okutikkirwa ===
{| class="wikitable"
|Master mu by’okuddukanya emirimu
| Emyaka 2
|-
| Master of Science mu tekinologiya w’amawulire
| Emyaka 2
|-
| Master mu by’enjigiriza
| Emyaka 2
|-
| Master mu by’okuddukanya emirimu gya gavumenti
| Emyaka 2
|}
=== Ebibaddewo gye buvuddeko ===
MIU yatuuza amatikkira gaayo agasooka <ref>{{Cite web |last=Joeme |date=2019-02-08 |title=Metropolitan International University, MIU 1st Graduation List - 2019 |url=https://www.eafinder.com/ug/metropolitan-international-university-miu-1st-graduation-list-2019/ |access-date=2020-07-14 |website=Explore the Best of East Africa |language=en-US |archive-date=2020-07-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200714160108/https://www.eafinder.com/ug/metropolitan-international-university-miu-1st-graduation-list-2019/ |url-status=dead }}</ref> mu nga 21 February 2019 mu Munisipaali y’e [[Kisoro]] era okuva olwo ebadde n’omukolo omulala gumu ogw’okutikkira.
== Laba ne ==
* [[:en:List_of_universities_in_Uganda|Olukalala lwa Yunivasite mu Uganda]]
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
{{Reflist}}
5gbhic60zmyfya0l6jt62jm5uh733qo
Yudaya Nakayenze
0
12909
47447
47141
2026-04-22T07:30:23Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47447
wikitext
text/x-wiki
'''Yudaya Nakayenze''' (yazaalibwa 4 ogw'omukaga mu 1997) Munnayuganda [[Omupiira ogw'ebigere|omuzannyi w'omupiira]] ow'ekikugu era azannya nga [[:en:Midfielder|muzannyi wa makkati]] mu kiraabu ya Buyonaani [[:en:Ergotelis_W.F.C.|Ergotelis]] ne [[:en:Uganda_women's_national_football_team|ttiimu y'eggwanga ey'abakazi eya Uganda]] . <ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Joel |date=2022-01-25 |title=Nakayenze, Nambi named in Crested Cranes squad to face Kenya |url=http://kawowo.com/2022/01/25/nakayenze-nambi-named-in-crested-cranes-squad-to-face-kenya/ |access-date=2022-02-20 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2022-01-25 |title=AWCON Qualifiers: Nambi, Shiraz, Nakayenze return to Crested Cranes fold |url=https://football256.com/awcon-qualifiers-nambi-shiraz-nakayenze-return-to-crested-cranes-fold/ |access-date=2022-02-20 |website=Football 256 |language=en-US |archive-date=2022-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220220234946/https://football256.com/awcon-qualifiers-nambi-shiraz-nakayenze-return-to-crested-cranes-fold/ |url-status=dead }}</ref>
== Omulimu gw’ensi yonna ==
Nga 21 ogw'omusanvu mu 2018, Nakayenze yateeba ggoolo ey’obuwanguzi mu ddakiika ya 75 ng’ayita mu kukuba Uganda omutwe bwe yawangula [[:en:Ethiopia_women's_national_football_team|Ethiopia]] ggoolo 2-1 mu mpaka [[2018 CECAFA Women's Championship|za CECAFA Women’s Championship eza 2018]] e Rwanda. <ref>{{Cite web |last=Luyombya |first=Swaibu |date=22 July 2018 |title="We badly needed a win and we fought for it." Yudaya Nakayenze |url=https://www.swiftsportsug.com/blog/we-badly-needed-a-win-and-we-fought-for-it-yudaya-nakayenze/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20220221014316/https://www.swiftsportsug.com/blog/we-badly-needed-a-win-and-we-fought-for-it-yudaya-nakayenze/ |archive-date=21 February 2022 |access-date=20 February 2022 |website=Swift Sports Uganda |language=en-us}}</ref>
Nakayenze yazannyira ttiimu y'eggwanga lya Uganda mu mpaka [[:en:CECAFA_Women's_Championship|za CECAFA Women's championship]] eza [[:en:2016_CECAFA_Women's_Championship|2016]] ne [[:en:2018_CECAFA_Women's_Championship|2018]] . <ref>{{Cite web |date=20 September 2016 |title=CECAFA 2016: Ethiopia hammer Uganda to finish third |url=https://www.goal.com/en-ke/news/21652/kenyan-womens-football/2016/09/20/27705952/cecafa-2016-ethiopia-hammer-uganda-to-finish-third |access-date=20 February 2020 |website=Goal}}</ref> Era yazannya mu [[:en:2020_CAF_Women's_Olympic_Qualifying_Tournament|mpaka za Tokyo Olympics Qualifiers eza 2020]] nga battunka ne Ethiopia. <ref>{{Cite web |last= |first= |title=Women Olympics Q – Uganda Crested Cranes 0–1 Ethiopia |url=https://www.cafonline.com/news-center/news/women-olympics-q-uganda-crested-cranes-0-1-ethiopia |access-date=2022-02-20 |website=CAFOnline |publisher=CAF-Confedération Africaine du Football |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last= |date=3 April 2019 |title=Women Football: Uganda Scores Two vital away goals despite falling to Ethiopia |url=https://fufa.co.ug/women-football-uganda-scores-two-vital-away-goals-despite-falling-ethiopia/ |access-date=20 February 2022 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref> Era yazannyirako ttiimu y'eggwanga lya Uganda mu mpaka [[:en:Morocco|za Africa Women Cup of Nations]] ezaali mu [[Morocco]] mu mwaka gwa 2022 . <ref>{{Cite web |last= |date=21 June 2022 |title=Crested Cranes Final Squad For TotalEnergies Women Africa Cup Of Nations 2022 |url=https://fufa.co.ug/crested-cranes-final-squad-for-totalenergies-women-africa-cup-of-nations-2022/ |access-date=4 July 2022 |website=FUFA: Federation of Uganda Football Associations |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last= |date=21 June 2022 |title=Uganda Crested Cranes squad named for TotalEnergies Women's Africa Cup of Nations |url=https://www.cafonline.com/totalenergies-womens-africa-cup-of-nations/news/uganda-crested-cranes-squad-named-for-totalenergies-women-s-africa-cup-of-nation |access-date=4 July 2022 |website=cafonline.com |language=en-US}}</ref>
=== Ebiruubirirwa by’ensi yonna ===
''Obubinja n'ebyava mu kulonda Uganda ggoolo ezisoose''
{| class="wikitable"
!Nedda.
! Olunaku olw'omweezi
! Ekifo
! Omuvuganya
! Okuteeba
! Ebyavamu
! Empaka
|-
| style="text-align:center;" | 1. 1.
| 21 Jjulaayi 2018
| [[:en:Kigali_Stadium|Ekisaawe ky'e Kigali]], Rwanda
| Ethiopia
| style="text-align:center;" | '''2''' –1
| style="text-align:center;" | 2–1
| [[:en:2018_CECAFA_Women's_Championship|Empaka z'abakyala eza CECAFA eza 2018]]
|}
== Ebitiibwa ==
'''Kawempe Muslim Ladies FC'''
* Liigi ya FUFA ey’abakazi (4): 2014/15, 2015/16, 2016/17, 2023/24
'''[[Uganda Christian University|UCU Lady Bakalidinaali]]'''
* Ekikopo kya Uganda (1): 2018
'''Ettendekero ly’eggwanga erya Seminole'''
* MVP w'emizannyo gy'ebitundu : 2018.
* Emizannyo gya Ttabamiruka, Ttiimu esooka: 2018
* Emizannyo gya NAIA, Ttiimu esooka mu Amerika yonna: 2019
'''Ettendekero lya Linday Wilson'''
* Emizannyo gya NAIA Conference, All Conference Ttiimu esooka: 2020
* Emizannyo gya NAIA Conference, All Conference Ttiimu eyookubiri: 2021
== Ebijuliziddwa ==
<references />
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://x.com/ynakayenze Yudaya Nakayenze on X]
* [https://www.sscathletics.com/sports/wsoc/2018-19/bios/yudaya_nakayenze_gw61 Seminole State player profile]
* [https://web.archive.org/web/20230225214049/https://www.lindseyathletics.com/roster/36/3/14576.php Lindsey Wilson 2020–21 player profile]
* [https://web.archive.org/web/20230225214100/https://www.lindseyathletics.com/roster/37/3/15786.php Lindsey Wilson 2021 player profile]
jchc4zkag8fbgcvdo81j7jzmm924oqi
Vincent Woboya
0
12922
47446
47194
2026-04-22T07:00:31Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47446
wikitext
text/x-wiki
'''Vincent Woboya''' (yazaalibwa mu Ggwamusanvu nga 1 1974) Munnayuganda nga [[:en:Public_administration|mukozi wa gavumenti]], [[:en:Emergency_management|y'akwasaganya bigwa tebiraze]] era munnabyabufuzi. Ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka]] omulonde owa [[:en:Budadiri|Budadiri]] County East, [[:en:Sironko_District|Disitulikiti y'e Sironko]] era nga mubaka wa [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]], ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Yuganda. <ref name="VW1">{{cite web |title=Parliament Of Uganda Members Of The 10th Parliament |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=320 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
Woboya ye [[:en:Whip_(politics)|nampala wa NRM]] mu [[:en:Bugisu_sub-region|kitundu kya Bugisu]] era mmemba ku bukiiko omuli'',akakwata ku gavumenti (State Authorities )n'ebitongole bya gavumenti (State Enterprises)'' n’akakiiko ''akavunaanyizibwa ku nsonga za Pulezidenti'' mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Yuganda ey’ekkumi]] . <ref name="VW2">{{cite web |title=Uganda: Wolokoso – Empty House Confuses Adjumani MP |url=http://allafrica.com/stories/201607250742.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> <ref name="VW3">{{cite web |title=Presidential handshake refund draws mixed reactions |url=https://dispatch.ug/2017/04/28/presidential-handshake-refund-draws-mixed-reactions/ |publisher=DISPATCH |access-date=2026-04-18 |archive-date=2019-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191216072741/http://dispatch.ug/2017/04/28/presidential-handshake-refund-draws-mixed-reactions/ |url-status=dead }}</ref>
Mu mwaka gwa 2006, bwe yali akola mu [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|ofiisi ya Ssaabaminisita]] (OPM), Woboya ng’ayambibwako [[:en:United_Nations_Development_Programme|UNDP]] <ref name="VW4">{{cite book |year=2007 |title=Landmine Monitor: Executive Summary 2007 |url=https://books.google.com/books?id=a0z-vydE7dsC&q=Humanitarian+Demining+Program+uganda&pg=PA31 |publisher=[[Cluster Munition Coalition|Landmine and Cluster Munition Monitor]] |isbn=9780973895520}}</ref> n’ekibiina [[:en:Danish_demining_group|kya Danish demining group]] (DDG) yakulembera okussa mu nkola enteekateeka y’okuggya bbomu mu bantu, ''National Mine Action Program (NMAP)'', mu bitundu [[:en:Northern_Uganda|by’obukiikakkono bwa Uganda]] ebyakosebwa ennyo [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|obuyeeke9ra bwa LRA]] okumala emyaka 20 . <ref name="VW5">{{cite web |title=Gone with the blast: The landmine problem |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1148008/gone-blast-landmine |publisher=[[New Vision]]}}</ref> Kaweefube ono ow'omuggundu yaviirako okulangirira mu butongole Uganda ng'ensi etaliimu bbomu nga 10 December 2012. <ref name="VW7">{{cite web |title=Uganda declared free of landmines |url=https://www.interhealthworldwide.org/home/health-resources/health-alerts/2012/december/20/uganda-declared-free-of-landmines/ |publisher=[[InterHealth]]}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Woboya yazaalibwa Bumasifwa, ekyalo mu [[:en:Sironko_District|Disitulikiti y’e Sironko]], nga 1 mu Ggwomusanvu mu1974 mu maka [[:en:Anglicanism|g’abakristayo]] agalimu abalenzi bataano n’omuwala omu. Wa kika kya ''Dunga'' eky’a [[:en:Masaba_people|Bamasaba]], Taata we Francis Namugowa yali [[:en:Teacher|musomesa wa pulayimale]] ate nnyina Zita Wolayo Namugowa yali [[:en:Subsistence_agriculture|mulimi wa mmere yawaka .]]
[[:en:Primary_education|Pulayimale]] ye yagisomera ku Bumasifwa Primary School <ref name="VW9">{{cite web |title=Bumasifwa Primary School |url=http://www.myspotfinder.com/listings/bumasifwa-primary-school/ |publisher=My Spot Finder}}</ref> ne Bumasaga Primary School e Mbale nga kwotadde ne ''Mbale Senior Secondary School'' gye yasomera eddala lya [[:en:O-level|O(level]]) ne [[:en:GCE_Advanced_Level|A(Level)]] . Ng’omuyivu avva awaka, yatambula nga kiromita 6 okutuuka mu ssomero lye erya siniya. Yasooka okuberako mu bukulembeze ng'ali mu Siniya 3 bwe yalondebwa ku [[:en:Prefect|by'obulamu (Health Prefect)]] n’oluvannyuma nga Ssentebe wa [[:en:High_school_clubs_and_organizations|History Club]] mu Seniya eyokutaano.
Woboya yeyongerayo nagenda ku [[:en:Makerere_University|Ssetendekero w'e Makerere]] kumisomo gya Yunivasite gye yatikkirwa mu 1997 n'afuna [[:en:Bachelor_of_Social_Science|diguli ya Social Science]] mu [[:en:Political_Science|Political Science]] n'okuddukanya [[:en:Public_Administration|emirimu gya gavumenti]] . Nga ali ku Ivory Tower, <ref name="VW10">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1158602/makerere-ivory-tower</ref> Woboya yaweereza nga mmemba [[:en:Students'_representative_council|ku lukiiko olukiikirira Guild (GRC)]] . Era yaliko ssentebe w’ekibiina ''ekigatta abayizi b'e Budadiri'' era nga yaliko omukungu mu ''kibiina ekigatta abayizi b'e Mbale (MUMBASA)'' . Nga akyali mu ttendekero lye limu ery’amatendekero aga waggulu, Woboya yafuna [[:en:Master_of_Public_Administration|diguli eyookubiri mu public administrationyy]] mu 2010.
Woboya alina satifikeeti mu [[:en:Administrative_law|Adminstrative law]] (2003) okuva mu [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Center]] ne [[:en:Postgraduate_diploma|dipulooma ey’oluvannyuma]] (2005) mu by’okuddukanya emirimu gya gavumenti n’okuddukanya emirimu okuva mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|yunivasite y’obusiraamu mu Uganda]] (IUIU). <ref name="VW1"/>
== Omulimu ==
Woboya yatandika omulimu gwe ogwo oluvannyuma lw’okusoma ng’omuyambi [[:en:Research_assistant|w’abanoonyereza]] ku ntandikwa ya 1997 mu ''kitongole ky’enteekateeka n’enkulaakulana mu [[:en:Makerere_University|Ssetendekero w’e Makerere]]'' gye yeetaba mu [[:en:Undergraduate_Research_Opportunities_Program|mukisa gw’okunoonyereza]] okw’emyezi ebiri . Oluvannyuma mu mwaka ogwo, yeegatta ku ''Gavumenti ez’ebitundu mu Disitulikiti y’e Mbale'' nga atwala e Gombolola mu kiseera ekyo Yuganda we yali ekyuka okuva ku [[:en:Centralized_government|nkola ya gavumenti eya wakati]] okudda mu nkola ya [[:en:Decentralization|decentralized]] era n’aweereza mu kifo ekyo okumala emyaka ebiri.
Oluvannyuma yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:County_administrator|omumyuka wa CAO]] mu 1999 awo n’anyweza omulimu gwe ogw’okuba omukozi wa gavumenti ow’enkalakkalira. Mu 2000, [[:en:Sironko_District|Sironko]] bwe yafuuka disitulikiti, Woboya yakyusibwa n’atwalibwa mu disitulikiti eyali yakatekebwawo gye yaweereza mu kifo kye kimu okutuusa mu 2004 we yeegatta ku [[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|minisitule y’obuwereza eri abantu]] ng'omuyambi wa w'omuwandiisi omukulu eri ''[[:en:Minister_of_State|Minisita w’eggwanga]] owa [[:en:Public_service|obuwereza bwa gavumenti eri abantu]]'' .
Mu 2005, Woboya yeegatta ku [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|ofiisi ya Ssaabaminisita]] (OPM) era n’aweereza ng’omumyuka omukuluwa ow'omumyuka wa Sabaminisita. okugenda otuuka mu 2010, yali aweerezza mu kifo ekyo nga P.A. wa [[:en:Moses_Ali|General Moses Ali]] ne [[:en:Tarsis_Kabwegyere|Professor Kabwegyere]] . Mu 2011, Woboya yalondebwa okubeera [[:en:Emergency_management|Principal Disaster Management Officer]] mu [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|ofiisi ya Ssaabaminisita]], ekifo kye yalimu okutuusa mu 2015 lwe yalekulira okwegatta ku byobufuzi . <ref name="VW13">{{Cite web |title=Budadiri East seat up for grabs as Nandala steps back |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/Budadiri-East-seat-up-for-grabs-as-Nandala-steps-back/2466686-2710690-format-xhtml-a2kbpy/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}http://mobile.monitor.co.ug/News/Budadiri-East-seat-up-for-grabs-as-Nandala-steps-back/2466686-2710690-format-xhtml-a2kbpy/index.html</ref>
Mu 2016, oluvannyuma lw’okuwangula obwa ssentebe bwa NRM mu Budadiri County East, Woboya yawangula akalulu ke akasooka ku tikiti y’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] era n’afuuka mmemba wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ey’ekkumi]] ey'e [[:en:Uganda|kkula ly'Africa]] . <ref name="VW23">{{cite web |title=Wadada no longer candidate in Mbale |url=http://www.elections.co.ug/new-vision/election/1417465/wadada-candidate-mbale |publisher=[[Vision Group]]}}</ref> <ref name="VW33">{{cite web |title=MP Sasaga Contests Budadiri East Poll Results |url=https://article.wn.com/view/2016/02/29/MP_Sasaga_Contests_Budadiri_East_Poll_Results/ |publisher=wn.com}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Sironko (disitulikit)|Disitulikiti y’e Sironko]]
* [[Budadiri]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
1omaxyuemvrtdlzetdteo26h31jbd7q
Phillip Wafula Ogutu
0
12925
47437
47333
2026-04-22T01:59:46Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47437
wikitext
text/x-wiki
'''Phillip Wafula Oguttu''' (yazaalibwa nga enakku zomwezi 21 omwezi ogwe kuuminebiri 1952) munnamawulire era munnabyabufuzi era munauganda. Ono yaliko [[:en:Leader_of_Opposition_(Uganda)|omukulembeze w'oludda oluvuganya gavumenti]] mu [[Parliament of Uganda|mulukiiko olukulu oluteseza egwanga lya Uganda]].<ref name=":32">{{cite web|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Wafula-Oguttu-sets-off-storm-in-Parliament/-/688334/2422936/-/ny17elz/-/index.html|title=Wafula Oguttu Sets Off Storm In Parliament|date=18 August 2014|accessdate=21 April 2015|first=|last=|newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Yalondebwa ku kifo ekyo nga 31 omwezi ogwo luberyeberye 2014, n'adda mu bigere bya [[Nandala Mafabi]],<ref>{{cite web|url=http://www.newvision.co.ug/mobile/Detail.aspx?NewsID=652021&CatID=1|title=Wafula Oguttu New Leader of Opposition|accessdate=21 April 2015|date=3 February 2014|first=Charles|last=Etukuri|newspaper=[[New Vision|New Vision Mobile]] (Kampala)}}</ref> era n'akikwata okutuusa mu mwezi gwomukaga 2016 lwe yakwasa [[Winnie Kiiza]] ekifo kino.<ref>{{Cite web|url=http://www.parliament.go.ug/index.php/about-parliament/parliamentary-news/859-kiiza-takes-over-lop-office|title=Kiiza takes over LOP office|last=Bukuwa|first=Charles|website=Parliament of the Republic of Uganda|access-date=28 May 2017}}</ref>
Oguttu yaliko [[Parliament of Uganda|omubaka wolukiiko olukulu olwegwanga]](MP) mu saaza lya Bukhooli , ekitundu mu [[:en:Bugiri_District|Disitulikiti y’e Bugiri,mukitundu kye Busoga, mubugwanjubwa bwa Uganda,]]<ref name="Profile2">{{cite web|accessdate=22 April 2015|url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=732.000000&const=Bukooli+County+Central&dist_id=16.000000&distname=Bugiri|date=May 2011|website=[[Parliament of Uganda]]|title=Profile of Phillip Wafula Oguttu, Member of Parliament for "Bukhooli County Central", Bugiri District}}</ref> omulimu gwe yakola okuva mu 2011 okutuuka mu 2016.<ref name=":0">{{Cite news|url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1417597/parliament-leader-opposition-wafula-ogutu-loses-bukooli-seat|title=Wafula Oguttu exits Parliament|last=Bikala|first=Moses|date=19 February 2016|work=New Vision|access-date=28 May 2017}}</ref> Ye mmemba w’ekibiina kya Uganda ekivuganya gavumenti [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|ekya Forum for Democratic Change]] (FDC)era nga y’omwogezi waakyo.<ref name="Home2">{{cite web|first=Asuman|last=Musobya|date=4 May 2012|accessdate=21 April 2015|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Bukhooli-MP-in-latrines-for-coffee-seedlings-drive/-/688334/1399048/-/1016165z/-/index.html|title=Bukhooli MP In Latrines-for-Coffee Seedlings Drive|newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)|archive-date=19 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119225618/https://www.monitor.co.ug/News/National/Bukhooli-MP-in-latrines-for-coffee-seedlings-drive/-/688334/1399048/-/1016165z/-/index.html|url-status=dead}}</ref>
Oguttu era y’omu ku baatandikawo olupapula lwa ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]'', olw’obwannannyini olufulumira [[Lungereza|mu Lungereza olufuluma]] buli lunaku mu Uganda.<ref>{{Cite web |date=2022-08-05|title=Founders, managers celebrate The Monitor|url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/founders-managers-celebrate-the-monitor-3904036|access-date=2024-02-01|website=Monitor|language=en}}</ref>
== Ebimukwatako ==
Oguttu yazaalibwa mu Gombolola lye Buhehe , [[Disitulikiti ya Busia|mu Disitulikiti y’e Busia]], mu makka ga Wafula Olago, omuzira mu [[:en:World_War_II|Ssematalo owo II,]] ne Lucia Aguttu. we yazaalibwa, kitaawe yali akolera mu kkampuni emu essima ebinnya bya [[:en:Borehole|nayikondo]] e Butaleja. [[:en:Samia_tribe_(Luhya)|Musamya.]] Wafula yakuzibwa ku kyalo Mbajja, mu Gombolola lyaLumino , mu [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y’e Busia]]. Ekitundu eky'obufuzi mu kiseera ekyo kyali kimanyiddwa nga [[:en:Bukedi_District|Disitulikiti y'e Bukedi]] era nga kirimu Disitulikiti y'e Busia neleero, [[Tororo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Tororo]], [[Pallisa (disitulikit)|Disitulikiti y'e Pallisa]], [[Butaleja (disitulikit)|Disitulikiti y'e Butaleja]], ne [[Kibuku (disitulikit)|Disitulikiti ye Kibuku]].<ref>{{cite web|accessdate=22 April 2015|url=http://www.newvision.co.ug/D/8/26/449320|date=7 August 2005|title=Can Uganda's Economy Support More Districts?|last=Ocwich|first=Denis|newspaper=[[New Vision]] (Kampala)}}</ref> Erinnya lye "Oguttu" mu buwangwa bw'Abasamya liweebwa omuntu eyazaalibwa ku bbalaza oba mu lusuku emabega w'ennyumba.<ref name="Who2">{{cite web|url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/Wafula-Oguttu-s-first-100-days-as-Leader-of-Opposition/-/689844/2364970/-/item/0/-/uyke4kz/-/index.html|title=Wafula Oguttu's First 100 Days As Leader of Opposition|accessdate=5 June 2015|date=29 June 2014|first=Solomon|last=Arinaitwe|newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref>
Wafula yakula ne bannyina bataano ne baganda be basatu.<ref name="Who3">{{cite web|url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/Wafula-Oguttu-s-first-100-days-as-Leader-of-Opposition/-/689844/2364970/-/item/0/-/uyke4kz/-/index.html|title=Wafula Oguttu's First 100 Days As Leader of Opposition|accessdate=5 June 2015|date=29 June 2014|first=Solomon|last=Arinaitwe|newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> Kitaawe yaffa mu 1960 ng’akyali muyizi mu kibiina kya pulayimale ekyokubbiri.<ref name="Who4">{{cite web|url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/Wafula-Oguttu-s-first-100-days-as-Leader-of-Opposition/-/689844/2364970/-/item/0/-/uyke4kz/-/index.html|title=Wafula Oguttu's First 100 Days As Leader of Opposition|accessdate=5 June 2015|date=29 June 2014|first=Solomon|last=Arinaitwe|newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> Olw’okuba yali muyizi mugezi, yasoma ku bwereere okuvamu pulayimale okutuuka ku tendekero ekkulu wadde nga yali ava mu maka agalimu obwavu.<ref name="Who">{{cite web|url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/Wafula-Oguttu-s-first-100-days-as-Leader-of-Opposition/-/689844/2364970/-/item/0/-/uyke4kz/-/index.html|title=Wafula Oguttu's First 100 Days As Leader of Opposition|accessdate=5 June 2015|date=29 June 2014|first=Solomon|last=Arinaitwe|newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> Yagenda mu Bugiri eya leero mu Busoga mu 1980 yakyuka ddala mu bujjuvu n'afuuka [[:en:Musoga|Omusoga]] ajjude .<ref name=":33">{{cite web|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Wafula-Oguttu-sets-off-storm-in-Parliament/-/688334/2422936/-/ny17elz/-/index.html|title=Wafula Oguttu Sets Off Storm In Parliament|date=18 August 2014|accessdate=21 April 2015|first=|last=|newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Oguttu yasomera Lumino Mill Hill Primale , Bukedi College Kachonga, ne [[:en:Teso_College_Aloet|Teso College Aloet]] kusomo lya pulayimale ne siniya.<ref name="Willhe2">{{cite web |accessdate=6 June 2015|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=http://www.observer.ug/component/content/article?id=29939:will-oguttu-deliver-as-leader-of-opposition|title=Will Oguttu Deliver As Leader of Opposition?|last=Edris Kiggundu|first=and Sulaiman Kakaire|date=3 February 2014}}</ref> Mu 1974, yafuna Dipuloma mu Lulimi Oluchina okuva mu [[:en:Beijing_Language_Institute|Beijing Language Institute.]]<ref name="Willhe3">{{cite web |accessdate=6 June 2015|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=http://www.observer.ug/component/content/article?id=29939:will-oguttu-deliver-as-leader-of-opposition|title=Will Oguttu Deliver As Leader of Opposition?|last=Edris Kiggundu|first=and Sulaiman Kakaire|date=3 February 2014}}</ref>Era alina diguli ya [[:en:Bachelor_of_Arts|Bachelor of Arts mu biwandiiko n'ebyenfuna by'ebyobufuzi]] okuva mu [[:en:Beijing_University|yunivasite y'e Beijing]].<ref name="Willhe4">{{cite web |accessdate=6 June 2015|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=http://www.observer.ug/component/content/article?id=29939:will-oguttu-deliver-as-leader-of-opposition|title=Will Oguttu Deliver As Leader of Opposition?|last=Edris Kiggundu|first=and Sulaiman Kakaire|date=3 February 2014}}</ref>Alina Satifikeeti mu mu byempuliziganya mu Luswayiri, eyafunibwa mu 1978 okuva mu [[:en:University_of_Dar_es_Salaam|Yunivasite y’e Dar es Salaam]].<ref name=":3">{{cite web|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Wafula-Oguttu-sets-off-storm-in-Parliament/-/688334/2422936/-/ny17elz/-/index.html|title=Wafula Oguttu Sets Off Storm In Parliament|date=18 August 2014|accessdate=21 April 2015|first=|last=|newspaper=[[Daily Monitor]]}}</ref> Era alina dipuloma eyoluvanyuma lwa Diguli mu by'amawulire okuva mu [[:en:University_of_Cardiff|yunivasite y'e Cardiff]].<ref name="Willhe5">{{cite web |accessdate=6 June 2015|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=http://www.observer.ug/component/content/article?id=29939:will-oguttu-deliver-as-leader-of-opposition|title=Will Oguttu Deliver As Leader of Opposition?|last=Edris Kiggundu|first=and Sulaiman Kakaire|date=3 February 2014}}</ref>
== Omulimu ==
Oguttu yatandika emirimu gye mu 1973 ng'omuyambi wa bbanka mu [[Bank of Uganda]]. Yaliko omusunsuzi w’ekitongole ekifulumya ebitabo e Tanzania.<ref name=":13">{{Cite news|url=http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/An-interview-with-Mandela-changed-my-life---Wafula-Oguttu/691232-2109370-abt0vrz/index.html|title=An interview with Mandela changed my life - Wafula Oguttu|work=Daily Monitor|access-date=28 May 2017}}</ref> okuva mu 1977 okutuuka mu 1979. Yagenda mu maaso n’okukola nga [[:en:Editor|omumyuka]]<ref name=":12">{{Cite news|url=http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/An-interview-with-Mandela-changed-my-life---Wafula-Oguttu/691232-2109370-abt0vrz/index.html|title=An interview with Mandela changed my life - Wafula Oguttu|work=Daily Monitor|access-date=28 May 2017}}</ref> [[:en:Editor|womusunsuzi]] n’oluvannyuma omuwandiisi omukulu mu lupapula lwa ''Weekly Topic'', olulimi Olungereza, okuva mu 1979 okutuuka mu 1992. Era yaweereza [[:en:Lecturer|ng’omusomesa omuyambi]] mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e tendekero lye Makerere]] wakati wa 1981 ne 1985. Ye n’abalala yatandikawo olupapula lw’amawulire ''olwa Daily Monitor'' mu 1992, okukkakkana ng’afuuse [[:en:Editor-in-chief|omusunsuzi omukulu]] nga tannavaayo mu 2004.<ref name=":1">{{Cite news|url=http://www.monitor.co.ug/artsculture/Reviews/An-interview-with-Mandela-changed-my-life---Wafula-Oguttu/691232-2109370-abt0vrz/index.html|title=An interview with Mandela changed my life - Wafula Oguttu|work=Daily Monitor|access-date=28 May 2017}}</ref> Ye ssentebe omukulu ow’essomero lya Santa Lucia Basic School.<ref name="Willhe">{{cite web |accessdate=6 June 2015|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]|url=http://www.observer.ug/component/content/article?id=29939:will-oguttu-deliver-as-leader-of-opposition|title=Will Oguttu Deliver As Leader of Opposition?|last=Edris Kiggundu|first=and Sulaiman Kakaire|date=3 February 2014}}</ref>
Oguttu emirimu gy'ebyobufuzi yagitandika nga munnabyabufuzi mu by'amawulire mu myaka gya 1970 bwe yali omuyambi w'omusunsuzi mu lupapula lwa ''Weekly Topic'' . Yagenda mu maaso n’okukola ennyo mu byobufuzi by’amawulire mu myaka gya 1980 mu kiseera ekyo bwe yali omusunsuzi omukulu ow’olupapula olwogeddwako waggulu. Ku nkomerero y’emyaka gya 1980, yasooka okubeera mu ofiisi ye ey’ebyobufuzi nga Kansala wa LCI mu [[:en:Nakawa_Division|Nakawa Divizoni]] . Gavumenti yagezaako okuba n’obuyinza ku miko gye egy’ebyobufuzi ku ntandikwa y’emyaka gya 1990, kyokka kino kyamuleetera okulekulira mu ''Weekly Topic'' mu 1992. Oluvannyuma yatandikawo Daily Monitor mumwaka gwe gumu, ng’olupapula lw’amawulire olwali luwakanya gavumenti mu kiseera ekyo. Yaddukanya ekitongole kya ''[[Daily Monitor]]'' ng’omuwandiisi omukulu okutuusa lwe yawummula mu 2004. Mu kiseera ekyo mwe yatandikawo [[Olukiiko olw'Enkyukakyuka mu Bufuzi bwa demokulasiya|ekibiina kya Forum for Democratic Change]] (FDC) ne [[Kizza Besigye|Kiiza Besigye]] n’abalala.
Yeesimbawo mu kulonda kwo lukiiko lwegwanga olukulu okwasooka mu 2006 ku tikiti ya FDC, ngayimiridde mu kitundu kyesazza lya Bukhooli.kyokka okukkakkana ng’awanguddwa [[Fred Mukisa]].<ref name=":2">{{Cite news|url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1279872/oguttu-fight-bukholi-jiggers|title=Will Oguttu fight Bukholi jiggers?|date=29 October 2010|work=New Vision|access-date=28 May 2017}}</ref>Mu 2011 Mukulonda kwa bonna,yesimbawo mukifo kyekimu,nawangula eyali akwatidde ekibiina kya NRM Hajji Siraji Lyavala[[Hajji Siraji Lyavala|]] Wabula teyasobola kukwata kifo (Eyai awangudde Mukisa mukalulu akomunda.<ref name=":22">{{Cite news|url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1279872/oguttu-fight-bukholi-jiggers|title=Will Oguttu fight Bukholi jiggers?|date=29 October 2010|work=New Vision|access-date=28 May 2017}}</ref>Teyasobola kukwata ntebbe eyo mu 2016 mu [[:en:2016_Ugandan_general_election|kulonda kwa bonna wabula]] n’akubwa [[Solomon Silwany]] owa NRM.<ref>{{cite web|url=http://www.observer.ug/news-headlines/37177-one-year-later-how-has-oguttu-led-the-opposition|title=One Year Later, How Has Oguttu Led The Opposition?|first=Deo|last=Walusimbi|accessdate=21 April 2015|date=5 April 2015|newspaper=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Nga 31 omwezi omuberyeberye 2014, yalondebwa okubeera omukulembeze w’oludda oluvuganya gavumenti mu lukiiko lwe gwanga olukulu. <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Daily_Monitor</ref> Era yatuula ku [[:en:Parliamentary_committees|bukiiko bwa palamenti]] buno wammanga :
* Akakiiko akalonda abantu
* Akakiiko kebyenfuna
* Akakiiko akavunaanyizibwa ku by’amawulire n’empuliziganya
== Ebinnyonnyola Omuntu ==
Mu kiseera kino Oguttu mufumbo ne Alice Oguttu. Balina abaana bataano ab’obulenzi n’abaana babiri ab’obuwala. Wabula yalina omukyala owookubiri Freda eyafa mu July wa 2012 gwe yazaala naye abaana babiri ab’obulenzi. <ref name="Family">{{cite web |last=Mulondo |first=Emmanuel |date=10 July 2012 |title=Government To Revamp Busoga Hospitals As MP Wafula's Wife Is Laid To Rest |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Govt-to-revamp-Busoga-hospitals-MP-Wafula-s-wife-laid-to-rest/-/688334/1449466/-/o15cft/-/index.html |accessdate=22 April 2015 |newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)}}</ref> Ye wa nzikiriza [[:en:Catholic_Church|ya Rooma Katolika.]]<ref name="Profile">{{cite web|accessdate=22 April 2015|url=http://www.parliament.go.ug/mpdata/mps.hei?p=f&n=t&details=t&j=732.000000&const=Bukooli+County+Central&dist_id=16.000000&distname=Bugiri|date=May 2011|website=[[Parliament of Uganda]]|title=Profile of Phillip Wafula Oguttu, Member of Parliament for "Bukhooli County Central", Bugiri District}}</ref>
Oguttu abadde awagira abalimi mu [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y’e Bugiri]] emirundi egiwera. Waliwo ekiseera, yawaayo endokwa zemwanyi za kaawa 30,000 eri abalimi mu kitundu kye okutumbula ebyenfuna by'amaka, kyokka n'ateekawo akakwakkulizo nti "abantu abalina kaabuyonjo" bokka be bagenda okuganyulwamu.<ref name="Home">{{cite web|first=Asuman|last=Musobya|date=4 May 2012|accessdate=21 April 2015|url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Bukhooli-MP-in-latrines-for-coffee-seedlings-drive/-/688334/1399048/-/1016165z/-/index.html|title=Bukhooli MP In Latrines-for-Coffee Seedlings Drive|newspaper=[[Daily Monitor]] (Kampala)|archive-date=19 November 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181119225618/https://www.monitor.co.ug/News/National/Bukhooli-MP-in-latrines-for-coffee-seedlings-drive/-/688334/1399048/-/1016165z/-/index.html|url-status=dead}}</ref>
* [[Parliament of Uganda|olukiiko olukulu olutesezza egwanga lya Uganda]]
* [[Olukalala lw'ebibiina by'obufuzi mu Uganda]]
* [[Disitulikiti ya Busia|Disitulikiti y'e Busia]]
* [[Butaleja (disitulikit)|Disitulikiti y’e Butaleja]]
* [[Bugiri (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bugiri]]
Abakujulira{{Reflist}}
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
ni1ftqgfh9b7co30t1lssn3eg9wb6gb
Trinity College Nabbingo
0
12937
47445
47239
2026-04-22T05:53:17Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47445
wikitext
text/x-wiki
'''Trinity College Nabbingo''' ( '''TRICONA''' ) ssomero ly'akisulo nga ly'abawala bokka nga liva ku Siniya essooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga nga lisangibwa mu makati ga Uganda.
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa ku kasozi ku kyalo [[:en:Nabbingo|Nabbingo]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]], kilomita 20 (mailo 12), ku luguudo, mu bukiikaddyo bw’obugwanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda era ekibuga ekisinga obunene, okuva ku [[:en:Kampala-Masaka_Road|luguudo lwa Kampala-Masaka]] . <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=17 June 2016 |title=Distance between Kampala Road, Kampala, Central Region, Uganda and Trinity College Nabbingo, Busiro, Central Region, Uganda |url=http://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&toplace=Trinity%20College%20Nabbingo%2C%20Busiro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda%2C&dt1=ChIJCacTwgW5fRcRPuJJw9VOeWU&dt2=ChIJi23igbCjfRcRYSsVLpvqm1w |access-date=17 June 2016 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
== Ebyafaayo ==
TRICONA yatandikibwawo mu 1942 aba [[:en:White_Fathers|White Fathers]] nga balina akakwate ku [[:en:Roman_Catholic_Church|Roman Catholic Church]] . Emyaka 36 emabega [[Kampala|,]] ekibiina ky’eddiini kye kimu kyali kyatandikawo [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St.Mary's College Kisubi]] nga lino lyali lya balenzi bokka abali mu Siniya nga lisangibwa ku luguudo lwa [[Kampala]]-[[Entebbe]]. TRICONA yatandikibwawo, oluvannyuma lw'okukizuula nti okusoma kw’abawala Abakatoliki mu siniya kwali kwetaagibwa. Ebigendererwa byali bya kufulumya bakyala basomye "abalina empisa", "aboogi mu bwongo", "abasobola okukwatagana n'abantu n'emibiri emiramu olwo basobole okuweereza Katonda n'ensi yaabwe. Mu ntandikwa, enzirukanya y’essomero lino yali wansi w'ekibiina kya [[:en:Missionary_Sisters_of_Our_Lady_of_Africa|Missionary Sisters of Our Lady of Africa]] (White Sisters), oluvannyuma, mu 1960 ne bakikwasa Canoness Sisters of St. Augustine. <ref>{{Cite web |last=Ssenkaaba |first=Stephen |date=14 July 2007 |title=Nabbingo Savours 65-Year-Old Fruit |url=http://www.newvision.co.ug/D/9/35/576022 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150211175100/http://www.newvision.co.ug/D/9/35/576022 |archive-date=11 February 2015 |access-date=21 July 2014 |publisher=[[New Vision]]}}</ref>
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ==
Abakyala ab’enjawulo abaasomera ku Trinity College Nabbingo kuliko bano: <ref>{{Cite web |last=Ssenkaaba |first=Stephen |date=14 July 2007 |title=Partial List of Notable TRICONA Alumni |url=http://www.newvision.co.ug/D/9/35/576022 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150211175100/http://www.newvision.co.ug/D/9/35/576022 |archive-date=11 February 2015 |access-date=21 July 2014 |publisher=[[New Vision]]}}</ref>
* [[Namirembe Bitamazire]] – eyali [[:en:Minister_of_Education|Minisita w’ebyenjigiriza]] mu Uganda, 2005–2011
* [[Syda Bbumba]] – eyali Minisita w’ensonga z’ekikula ky’abantu n’embeera z’abantu mu Uganda, 2011–2012
* Dominica Dipio – Omusisita, omuzannyi wa firimu, omuwandiisi; pulofeesa wa Litulica ne Firimu mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]]
* [[Joanita Kawalya]] – omuyiiya era omuyimbi mu kibiina kya [[Afrigo Band]]
* [[Laeticia Kikonyogo]] – omumyuka w’omulamuzi wa Uganda, 2003–2010
* [[Jacqueline Mbabazi]] – omusomesa era munnabyabufuzi; mukyala w'eyali [[:en:Prime_minister|ssaabaminisita]] [[Amama Mbabazi]] ; ssentebe w’ekibiina ky’abakyala [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]]
* [[Maria Musoke]] – omukugu mu by’amawulire era omukugu mu by’ensoma; omukyala Munnayuganda eyasooka okufuna diguli eyookusatu mu by'amawulire ; omumyuka w’omumyuka wa Ccansala avunaanyizibwa ku nsonga z'ebyensomamu [[Yunivasite y'e Kyambogo|yunivasite y’e Kyambogo]], 2018–2023
* [[Hope Mwesigye]] – eyali Minisita w’ebyobulimi, obulunzi n’obuvubi mu Uganda, 2009–2011
* Margaret Nakatudde Nsereko – omusomesa era omuddukanya emirimu; omulayiki munnayuganda eyasooka okufuuka omukulu w’essomero lino; yaweereza 1971–1987 <ref>{{Cite web |last=Mazinga |first=Mathias |date=16 March 2013 |title=Nakatudde, Nabbingo's First Ugandan Headmistress |url=http://www.newvision.co.ug/news/640691-nakatudde-nabbingo-s-first-ugandan-h-m.html |access-date=21 July 2014}}</ref>
* [[Mary Karooro Okurut|Mary Karoro Okurut]] – Minisita wa kabineti avunaanyizibwa ku mirimu egy’enjawulo mu ofiisi ya Ssaabaminisita, okutandika ne 2016; yalondebwa ng'omukyala omubaka wa Palamenti mu [[Bushenyi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Bushenyi]], 2005–2021
* [[Bernadette Olowo]] – omukyala eyasooka okukkirizibwa ng’omubaka mu [[:en:Holy_See|Holy See]] mu myaka egisukka mu 900 bwe yalondebwa mu 1975
* [[Judith Tukahirwa]] – omukugu mu by’obutonde bw’ensi, omukugu mu kubuulirira ku mazzi n’obuyonjo, era akulira enzirukanya y’emirimu; amyuka akulira ekitongole kya [[Kampala Capital City Authority]] <ref>{{Cite web |last=Brian Mayanja |first=and Juliet Waiswa |date=15 December 2012 |title=Musisi's Deputy Speaks Out on Graft, Disputes |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1311428/musisi-deputy-speaks-graft-disputes |access-date=17 June 2016}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
* [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Essaza ekkulu mu Kampala mu Roman Catholic]]
* [[:en:Roman_Catholicism_in_Uganda|Obukatoliki bwa Roma mu Uganda]]
* [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|Ettendekero lya St. Mary's College Kisubi]]
== Ebijuliziddwamu ==
<references />
{{Reflist}}
== Ebibijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [https://web.archive.org/web/20130818040456/http://trinitycollegenabbingo.ac.ug/ Omuko gw'awaka]
eapflk9v4al37pe3w3kc0dm5dxh2gme
Kasibante Robert, omuwandiisi w’ebitabo
0
12939
47418
47242
2026-04-21T17:52:21Z
Nakisozi
10800
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342162154|Kasibante Robert]]"
47418
wikitext
text/x-wiki
'''Kasibante Robert''' (yazaalibwa 1988) munnayuganda omusuubuzi era munnabyabufuzi. Era ye mutandisi era maneja dayirekita w’essomero lya Victory School of Hospitality Management and Beauty era nga ye mukwasi wa pulezidenti bendera y’ekibiina kya National Peasants Party (NPP) mu [[Akalulu ka Uganda aka 2026|kulonda kwa bonna okwa 2026 okwa Uganda]] . <ref name="NilePost">{{Cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}</ref> <ref name="MonitorWho">{{Cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}</ref> <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Kasibante yazaalibwa mu 1988 e Busujju mu Disitulikiti y’e Mityana mu Uganda. <ref name="MonitorWho">{{Cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 "Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi?"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Robert Kasibante - National Peasants Party {{!}} 2026 Elections |url=https://www.newvision.co.ug/election-portal/candidates/5 |access-date=2025-10-24 |website=New Vision}}</ref> Alina ddiguli esooka mu by'obusuubuzi ne ddiguli eyookubiri mu [[:en:Human_Resource_Management|kukulembera abakozi nokubalabirira okusobala okutuukiriza obulungi ebigendererwa by'ebitongole mwe bakolera]] (Human resource management okuva mu bbanguliro li [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] (MUBS). <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 "Identify something you love and do it well"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
== Emirimu gye ==
Kasibante yatandikawo essomero lya Victory School of Beauty and Hospitality Management mu 2015, erisomesa eby’okwewunda, okweyoteza n'okutigiinya omubiri ogumalako obukoowu (Spa therapy), okwaniriza n'okubeesabeesa abagenyi,(Hospitality) ne kkoosi z'okuddukanya bizinensi. <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 "Identify something you love and do it well"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
2019 weegwatuukira, yalaga nti essomero linolyali litikkidde abavubuka ba Uganda abasoba mu 40,000 ( Mitwalo ena) mu nteekateeka zaalyo ez’okutumbula obukugu. <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 "Identify something you love and do it well"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
=== Omulimu gw’ebyobufuzi ===
<ref>{{cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}</ref>Kasibante munnakibiina kya National Peasants Party era nga 23 Omwezi ogw'omwenda 2025 yasunsulwa [[Akakiiko Akavunaanyizibwa ku By'okulonda mu Uganda|akakiiko k’ebyokulonda mu Uganda]] ng’avuganya ku bwa pulezidenti [[Akalulu ka Uganda aka 2026|mu kulonda kwa bonna okwa 2026]] . <ref name="NilePost">{{Cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards "Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards"]. ''Nile Post''. Nile Post Uganda. 23 September 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref name="Sanyu">{{Cite web |date=September 2025 |title=Kasibante, Mabirizi nominated as presidential candidates |url=https://sanyufm.com/kasibante-mabirizi-nominated-as-presidential-candidates/ |access-date=24 October 2025 |website=Sanyu FM |publisher=Sanyu FM Uganda}}</ref>
Enteekateeka ze ez’okunoonya akalulu mulimu okukulaakulanya ebyalo, okufunira abavubuka emirimu, okukyusa eby’obulimi, n’okukendeeza ku butali bwenkanya mu by’enfuna. <ref name="NilePost">{{Cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards "Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards"]. ''Nile Post''. Nile Post Uganda. 23 September 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
Emikono gye egimuseemb gyasomoozebwa [[Akakiiko Akavunaanyizibwa ku By'okulonda mu Uganda|akakiiko k’ebyokulonda]] mu kiseera we yasunsulwa, kyokka oluvannyuma ne kamukkiriza okwesimbawo. <ref name="MonitorWho">{{Cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 "Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi?"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref> Alipoota z'empapula z'amawulire zaalaga ebizibu by’enteekateeka mu kampeyini ze, gamba ng’okulemererwa okwetaba mu nkung’aana ezaali zitegekeddwa. <ref name="MonitorAbsence">{{Cite web |date=October 2025 |title=Kasibante fails to show up for presidential campaign rallies again |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kasibante-fails-to-show-up-for-presidential-campaign-rallies-again-5214876 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Elections_in_Uganda|Okulonda mu Uganda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}
# {{cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}
# {{cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}
# {{Cite web |title=Robert Kasibante - National Peasants Party {{!}} 2026 Elections |url=https://www.newvision.co.ug/election-portal/candidates/5 |access-date=2025-10-24 |website=New Vision}}
# {{cite web |date=September 2025 |title=Kasibante, Mabirizi nominated as presidential candidates |url=https://sanyufm.com/kasibante-mabirizi-nominated-as-presidential-candidates/ |access-date=24 October 2025 |website=Sanyu FM |publisher=Sanyu FM Uganda}}
# {{cite web |date=October 2025 |title=Kasibante fails to show up for presidential campaign rallies again |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kasibante-fails-to-show-up-for-presidential-campaign-rallies-again-5214876 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}{{Reflist}}
ajk1toxgbz9x72rxwst8l9mqfggt1yx
Tarsis Kabwegyere
0
12940
47443
47261
2026-04-22T05:21:45Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47443
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}
'''Tarsis Bazana Kabwegyere''' munnayuganda [[:en:Sociologist|omukugu mu mbeera z'abantu]], [[:en:Politician|abasomesa]] era [[:en:Politician|munnabyabufuzi]] . Ono yaliko [[Ssaabaminisita wa Uganda|minisita w'emirimu egy'awamu]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]] . Yalondebwa ku kifo ekyo nga 23 ogwokuutaano mu 2013. <ref>{{Cite web |last=UHCUK |date=23 May 2013 |title=Cabinet of the Government of the Republic of Uganda As At 23 May 2013 |url=http://www.ugandahighcommission.co.uk/Government/Cabinet.aspx |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402091711/http://www.ugandahighcommission.co.uk/Government/Cabinet.aspx |archive-date=2 April 2015 |access-date=4 March 2015 |publisher=Uganda High Commission to the United Kingdom}}</ref> Okuva nga 15 ogwomunaana mu 2012 okutuuka nga 23 ogwokutaano mu 2013, yali minisita w’ekikula ky’abantu, abakozi n’ensonga z’embeera z’abantu.<ref>{{Cite web |last=Butagira |first=Tabu |date=15 August 2012 |title=Museveni Reshuffles Cabinet, Makes Marginal Changes |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni+reshuffles+Cabinet++makes+marginal+changes/-/688334/1480036/-/jh8op4/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20120816010806/http://www.monitor.co.ug/News/National/Museveni+reshuffles+Cabinet++makes+marginal+changes/-/688334/1480036/-/jh8op4/-/index.html |archive-date=16 August 2012 |access-date=4 March 2015}}</ref> Mu kusooka, akakiiko ka palamenti akakebera okulonda kwa kabineti kaagaana okusunsulwa kwe,<ref>{{Cite web |last=Mercy Nalugo |last2=Isaac Imaka |date=28 August 2012 |title=Kabwegyere Dropped As Parliament Vets Ministers |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/Kabwegyere+dropped+as+Parliament+vets+Ministers/-/691252/1488660/-/format/xhtml/-/wd9ss2/-/index.html |access-date=4 March 2015 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304034502/http://mobile.monitor.co.ug/News/Kabwegyere+dropped+as+Parliament+vets+Ministers/-/691252/1488660/-/format/xhtml/-/wd9ss2/-/index.html |url-status=dead }}</ref> kyokka oluvannyuma lw’okuteesa wakati wa [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] ne Sipiika [[Rebecca Kadaga]],<ref>{{Cite web |last=David Tash Lumu |first=and Sulaiman Kakaire |date=29 August 2012 |title=Uganda: Museveni Calls Kadaga Over Professor Kabwegyere |url=http://allafrica.com/stories/201208310143.html |access-date=4 March 2015 |via=[[AllAfrica.com]]}}</ref> yasembayo okukkirizibwa nga 7 ogwomwenda mu 2012.<ref>{{Cite web |date=7 September 2012 |title=Professor Kabwegyere Finally Approved As Minister |url=http://kfm.co.ug/news/prof-kabwegyere-finally-approved-as-minister.html |access-date=4 March 2015 |website=KFM |archive-date=29 June 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220629095844/https://www.kfm.co.ug/news/prof-kabwegyere-finally-approved-as-minister.html |url-status=dead }}</ref> Emabegako, yali minisita w’okudduukirira n’okuteekateeka obutyabaga mu kabineti ya Uganda, okuva nga 1 ogwomukaaga mu 2006 okutuusa 27 ogwokutaano mu 2011.<ref>{{Cite web |last=Mukasa |first=Henry |date=2 June 2006 |title=Cabinet Ministries Allocated |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141211112501/http://www.newvision.co.ug/D/8/12/501695 |archive-date=11 December 2014 |access-date=4 March 2015}}</ref> Mu nkyukakyuka mu kabineti eyakolebwa nga 27 ogwokutaano mu 2011, yagobwa mu kabineti n'asikirwa [[Stephen Malinga]] .<ref>{{Cite web |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments & Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/note.php?note_id=10150208384704078&comments |access-date=4 March 2015 |publisher=Uganda State House |via=Facebook}}</ref> Era yali [[Parliament of Uganda|mubaka omulonde mu palamenti]] ng'akiikirira county ya Igara West, [[Bushenyi (disitulikit)|mu disitulikiti ye Bushenyi]], okuva mu 1996 okutuuka mu 2011.<ref name="Out">{{Cite web |last=Mugasha |first=Chris |date=5 September 2010 |title=Nduhura, Kabwegyere Out, Karooro In |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/731053 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402145706/http://www.newvision.co.ug/D/8/13/731053 |archive-date=2 April 2015 |access-date=4 March 2015}}</ref>
== Ensibuko ye n’obuyigirize bwe ==
Yazaalibwa mu [[Bushenyi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Bushenyi]] nga 26 April 1941. Alina diguli ya [[:en:Sociology|Bachelor of Arts]] mu by’obulamu. Diguli ye eya [[:en:Sociology|Master of Arts]] eri mu [[:en:Sociology|byobufuzi sociology]] . Alina ne diguli ya [[:en:Sociology|Doctor of Philosophy]] mu mulimu gwe gumu. Diguli ze zonna ez’eby’ensoma zaaweebwa [[Makerere University, Uganda|yunivasite ya Makerere]], yunivasite ya gavumenti esinga obukadde mu Uganda era esinga obunene, eyatandikibwawo mu 1922.
Oluvannyuma lwa [[Idi Amin]] [[1971 Ugandan coup d'etat|okuwamba obuyinza]] mu Uganda mu 1971, Kabwegyere yeegatta ku kibiina kya [[:en:Save_Uganda_Movement|Save Uganda Movement]], ekibinja ky'abatujju ekyagezaako okugoba Amin.<ref>{{Cite web |last=Michael Mubangizi |date=13 December 2007 |title=We wanted to hit OAU delegates |url=http://www.archive.observer.ug/specials/mylife/mylife200712131.php |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20241206190041/http://www.archive.observer.ug/specials/mylife/mylife200712131.php |archive-date=6 December 2024 |access-date=4 January 2021}}</ref>
== Omulimu gwe ==
Oluvanyuma lw’obufuzi [[:en:Second_Republic_of_Uganda|bwa Amin]] [[Olutalo lwa Uganda ne Tanzania|okugwa]] mu 1979, Kabwegyere yalondebwa okuba minisita w’ettaka n’ebyobugagga eby’omu ttaka, n’abeera n’ekifo ekyo okutuusa mu 1980. Okuva mu 1982 okutuuka mu 1987, yali akulira ekitongole ky’eby’obulamu mu kitongole kya [[:en:Ugandan_North_American_Association_(UNAA)|Sayansi w’embeera z’abantu]] mu yunivasite y’e Makerere. Oluvanyuma lw’okuggyibwako [[Milton Obote]] mu buyinza n’okugoba ekibiina ky’amagye ekya [[Tito Okello]], Kabwegyere yafuuka mmemba mu kibiina kya [[:en:Ugandan_North_American_Association_(UNAA)|National Resistance Council]], ekibiina kya palamenti mu Uganda okuva mu 1986 okutuuka mu 1996.
Era yaweereza nga [[:en:Ugandan_North_American_Association_(UNAA)|minisita w’eggwanga ow’ensonga z’ebweru]] okuva mu 1987 okutuuka mu 1991. Wakati wa 1991 ne 1996, yali dayirekita w’enkolagana y’ebweru mu [[National Resistance Movement|National Resistance Movement Secretariat]] . Yalondebwa mu minisitule y’okudduukirira abantu mu biseera by’obutyabaga mu gwomukaaga mu 2006, okutuusa lwe yagobwa mu kabineti mu gwokutaano mu 2011.
Mu gwomwenda mu 2006, Kabwegyere yeetaba mu lukiiko lw’ebyobufuzi olwatuula mu ttabamiruka w’ekibiina [[:en:Ugandan_North_American_Association_(UNAA)|kya Uganda North American Association (UNAA)]] mu kibuga New York. <ref>{{Cite web |date=2006-09-05 |title=UNAA Convention was disorganised! |url=https://www.newvision.co.ug/news/1141390/unaa-convention-disorganised |access-date=2026-02-18 |publisher=New Vision (Kampala)}}</ref>
Yasigala akiikirira County ya Igara eye bugwanjuba, [[Bushenyi (disitulikit)|mu disitulikiti ye Bushenyi]] mu Palamenti ya Uganda okuva mu 1996 okutuuka mu 2011. Mu 2010, yawangulwa mu kulonda kwa pulayimale ne Raphael Magezi naye ow’ekibiina ky’ebyobufuzi ekya [[National Resistance Movement]], omubaka wa palamenti [[:en:Incumbent|ali mu ntebe]] . <ref name="Out"/>
== Ebikwata ku muntu ebyomunda ==
Kabwegyere mufumbo. Ono wa kibiina ky'ebyobufuzi [[National Resistance Movement|ekya National Resistance Movement]] . Ategeezeddwa an? okunyumirwa okuzannya [[:en:Lawn_tennis|ttena y'omuddo]] n'okwetaba mu [[:en:Debate|kukubaganya ebirowoozo]] .
== Laba ne ==
* [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[Cabinet of Uganda|Kabineti ya Uganda]]
* [[Bushenyi (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bushenyi]]
== Ebijjuliziddwa ==
{{Reflist}}
ngm6o3sn9gb1lkvu0beoby8xlojfm0q
St. Joseph's College Layibi
0
12944
47441
47298
2026-04-22T04:53:58Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47441
wikitext
text/x-wiki
'''St. Joseph's College Layibi''' ssomero lya siniya ku ddaala lya O ne A'level nga ly'abalenzi bokka erisangibwa mu kibuga [[Gulu]], [[Gulu (disitulikit)|Disitulikiti y'e Gulu]] mu bukiika kkono bwa[[Yuganda|Uganda]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Otim Lucima |date=1 October 2012 |title=Layibi College Soldiered On During LRA War |url=https://www.monitor.co.ug/News/Education/Layibi-college-soldiered-on-during-LRA-war/688336-1521608-k4o21g/index.html |access-date=20 August 2019}}</ref>
== Ekifo ==
Ekibangirizi ky’essomero lino kisangibwa ku mu muluka gwa Layibi, mu kibuga Gulu, ekibuga ekisinga obunene mu bukkika kkono bwa Uganda. Essomero lino litudde ku luguudo lwa [[:en:Kampala–Gulu_Highway|Gulu–Kampala Highway]], nga ziri kiromita 329 (mailo 204), ku luguudo, mu bukiikakkono bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda era ekibuga ekisinga obunene. <ref name="2R">{{Cite web |last=Globefeed.com |date=20 August 2019 |title=Distance between Kampala, Uganda and Layibi, Gulu, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?vr=apes&fromplace=Kampala,%20UGA&toplace=Layibi,%20Gulu,%20UGA |access-date=20 August 2019 |publisher=Globefeed.com}}</ref> Ensengeka z'ebitundu by'ettendekero lya St. Joseph's College Layibi ziri:2°44'25.0"N, 32°17'53.0"E (Latitude:2.740278; Longitude:32.298056).
== Mu bufunze ==
Essomero lino lyatandikibwawo mu 1953 ekibiina kya [[:en:Verona_Fathers|Verona Fathers]], ekibiina ky'abaminsani b'Abakatuliki ekisangibwa mu [[Yitale]], "okufulumya abagezi abali ku mutindo, abalina empisa ennungi ez'Ekikristaayo, abakugu mu by'ekikugu n'emizannyo". Ettendekero ly’ebyemikono eririmu abalenzi bokka, Layibi essira erissa ku misomo gy’ebyobusuubuzi omuli okukanika emmotoka, okubajja n’okuzimba. <ref name="1R"/>
Okuva lwe yatandikibwawo, Layibi College yatandikibwa ng’essomero ly’ebyemikono aba Verona Fathers era abamanyiddwa nga [[:en:Comboni_Fathers|Comboni Fathers]], nga lirimu emisomo omuli okuzimba, okubajja n’okukanika emmotoka. Abayizi abaasooka okuyingira buli mwaka baali 60. Wakati wa 1959 ne 1988 emisomo gy’ebyemikono gyokka gyasomesebwa ku O-Level ne A-Level, kyokka ne giyimirizibwa mu 1988. <ref name="1R"/>
== Ekitiibwa ==
Mu myaka gya 2000 essomero lino lyateekebwawo nga "Centre for Excellence" [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|Minisitule y'ebyenjigiriza n'emizannyo mu Uganda]] . Mu 2012 lyafuulibwa essomero lya Siniya erijjudde("Comprehensive Secondary School"). <ref name="1R"/>
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ennyo ==
Abaali abayizi ba St. Joseph's College Layibi, kuliko omumyuka wa Sipiika wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]], omubaka wa palamenti, bayinginiya abawerako, abasawo n'abazannyi b'emizannyo. Abamu ku bayizi abamanyiddwa ennyo abaaliwo mu ssomero lino kuliko: <ref name="1R"/>
* [[Anup Singh Choudry]] : Omuwandiisi era omulamuzi. <ref>{{Cite web |last=Anthony Wesaka |date=17 August 2014 |title=Justice Choudry's six years of controversy as judge |url=https://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/Justice-Choudry-s-six-years-of-controversy-as-judge/689844-2421174-g5pbb7/index.html |access-date=24 January 2020 |place=Kampala |archive-date=1 June 2019 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190601115012/https://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/Justice-Choudry-s-six-years-of-controversy-as-judge/689844-2421174-g5pbb7/index.html |url-status=dead }}</ref>
* omugenzi Jacob Oulanyah : Munnamateeka era munnabyabufuzi. Omumyuka wa Sipiika wa Palamenti ya Uganda, 2011 - 2023. <ref name="4R">{{Cite web |last=Vision Reporter |date=19 May 2016 |title=Kadaga Speaker, Oulanyah Deputy |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1424869/kadaga-elected-speaker-unopposed |access-date=20 August 2019}}</ref>
* [[:en:Odonga_Otto|Odonga Otto]] : Munnamateeka era munnabyabufuzi. Omubaka wa Palamenti, akiikirira Aruu County, [[Pader (disitulikit)|Pader District]], mu bukiika kkono bwa Uganda. <ref name="5R">{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=24 September 2013 |title=Meet Odonga Otto, A Pool Playing Legislator: About Odonga Otto |url=https://www.kawowo.com/2013/09/24/odonga-otto-a-poo-playing-mp/ |access-date=21 August 2019 |publisher=Kawowo.com}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipediya ==
* [http://layibicollege.com Omukutu gwa St. Joseph's College Layibi]
s0cmb1irawzj0pyt88nji4drfz46arg
Andrew Mwenda
0
12959
47452
47371
2026-04-22T09:02:12Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47452
wikitext
text/x-wiki
'''Andrew Mwenda''' (yazaalibwa mu 1972) Munnamawulire wa Uganda mu mpapula, leediyo ne ttivvi, era nga ye mutandisi era nnannyini lupapula lwa [[:en:Newsmagazine|''The Independent'', olufulumya amawulire agakwata]] ku nsonga ezikwata ku mulembe . Emabegako yaliko omuwandiisi w’ebyobufuzi mu lupapula lwa ''[[:en:The_Daily_Monitor|The Daily Monitor]]'', olumu mu Uganda, era nga yaliko omuweereza wa Andrew Mwenda Live ku leediyo ya KFM mu [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda.<ref name="1R"/>
== Ensibuko ye n’obuyigirize bwe ==
Mwenda yazaalibwa mu 1972 mu [[Fort Portal]], mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], mu [[:en:Western_Region,_Uganda|Bugwanjuba]] bwa Uganda. Kitaawe ye ''Mzee Phillip Muhanga'' ow’e Fort Portal. Mwenda muto wa [[:en:Lieutenant_General|Lieutenant Gyenerali]] [[:en:Kayanja_Muhanga|Kayanja Muhanga]], omuduumizi w’amagye g’oku ttaka (CLF) mu ggye lya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|UPDF]] ne Margaret Muhanga minisita w’ebyobulamu ebisookerwako.<ref name="2R">{{Cite web |last=Kato |first=Josha |date=15 August 2005 |title=Who Is Andrew Mwenda? |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1119084/andrew-mwenda |access-date=27 February 2019}}</ref><ref>{{Cite web |date=2022-10-07 |title=Lt Gen Kayanja Muhanga speaks out on new appointment |url=https://www.kfm.co.ug/news/national-news-news/lt-gen-kayanja-muhanga-speaks-out-on-new-appointment.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230121123745/https://www.kfm.co.ug/news/national-news-news/lt-gen-kayanja-muhanga-speaks-out-on-new-appointment.html |archive-date=21 January 2023 |access-date=2023-01-21 |website=93.3 KFM |language=en-US}}</ref>
Oluvannyuma lw’okusoma pulayimale mu kitundu, Mwenda yayingira [[Nyakasura School|essomero lya Nyakasura]] gye yamalira emisomo gye egya O-Level. Yasomera mu siniya e Mbarara okusoma A-level gye yeetaba mu keediimo k’abayizi ku Headmaster omwami Bagatagira. Oluvannyuma yaddamu emisomo gye egya A-level oluvannyuma n’akkirizibwa mu [[:en:Busoga_College_Mwiri|Busoga College Mwiri]] mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|mu kitundu kyebuvanjuba]] mu Uganda. Yatikkirwa [[:en:Busoga_College_Mwiri|Dipuloma ya Siniya]] e Mwiri. Yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]], [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] esinga obukadde mu Uganda era esinga obunene, gye yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Arts_in_Journalism|diguli eyookubiri mu by'amawulire]] .<ref name="2R"/>
Oluvannyuma yawangula [[:en:Chevening_Scholarship|sikaala ya Chevening]] era n’akkirizibwa mu [[:en:School_of_Oriental_and_African_Studies|School of Oriental and African Studies]] mu [[:en:University_of_London|University of London]], gye yatikkirwa [[:en:Development_studies|diguli ye eyookubiri mu by’enkulaakulana]] . Yali mugenyi mu [[:en:Yale_University|Yale University]], mu 2010. Era yasoma nga fellow mu [[:en:Saïd_Business_School|Saïd Business School]] mu [[:en:University_of_Oxford|University of Oxford]] mu 2009. Mwenda yali John Knight Fellow mu [[:en:Stanford_University|Stanford University]] wakati wa 2006 ne 2007 nga non academic journalism fellowship. Yali musomesa omugenyi mu [[:en:University_of_Florida,_Gainesville|Yunivasite y’e Florida, Gainesville]], mu 2005, era nga mukyala munne mu Africa Study Center eya [[:en:University_of_Leiden|Yunivasite y’e Leiden]], mu Budaaki mu 2003.<ref name="3R">{{Cite web |last=Anne Perkins |date=7 August 2008 |title=Profile: Andrew Mwenda |url=https://www.theguardian.com/katine/2008/aug/07/news.africaaid |access-date=27 February 2019}}</ref>
Mu 2008, olukiiko lw’ebyenfuna mu nsi yonna lwalonda Mwenda ng’omukulembeze w’ensi yonna omuto ( https://blog.ted.com/mwenda_shikwati/ ) ate mu 2010, Foreign Policy Magazine yamulonda mu bantu 100 abasinga okulowooza.<ref>{{Cite web |last=ahughey |date=2023-11-27 |title=The FP Top 100 Global Thinkers |url=https://foreignpolicy.com/2010/11/23/the-fp-top-100-global-thinkers-5/ |access-date=2023-12-01 |website=Foreign Policy |language=en-US}}</ref> Mu 2011, Pulezidenti [[Paul Kagame]] owa Rwanda yalonda Mwenda okuweereza ku lukiiko lwe oluwabula Pulezidenti.<ref>{{Cite web |title=Kagame drops Mwenda as advisor - Nile Post |url=https://nilepost.co.ug/2019/09/23/kagame-drops-mwenda-as-advisor/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20191020114140/https://nilepost.co.ug/2019/09/23/kagame-drops-mwenda-as-advisor/ |archive-date=2019-10-20 |access-date=2026-02-27}}</ref> Mu 2012 ne 2013, Mwenda yalondebwa ekitongole kya Foreign Policy mu bantu 100 abasinga amaanyi mu nsi yonna ku mukutu gwa Twitter.<ref>{{Cite web |title=The FP Twitterati 100 {{!}} |url=https://foreignpolicy.com/2013/08/13/the-fp-twitterati-100/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20141209104136/http://foreignpolicy.com/2013/08/13/the-fp-twitterati-100/ |archive-date=2014-12-09 |access-date=2026-02-27}}</ref> Mu 2013, yatandikawo ekitongole ky'embeera z'abantu ekya tugende ne Micheal Wilkerson ne Matt Brown ,Kkampunieyeewaddeyo okuyamba abavubuka okuba n'ebyobgagga mwe bagya eby'okweyimirizaawo .okuva olwoTugende yemu ku kkampuni ezisinga okukula amangu era kati yeewaanira ku bakasitoma abasoba mu 25,000 nga bannannyini bintu ng’ebyo n’abalala 30,000 abali mu nteekateeka z’okufuna obwannannyini nga bayita mu looni za micro finance.<ref>{{Cite web |title=Andrew Mwenda backed Tugende secures $5 Million in financing |url=https://digestafrica.com/andrew-mwenada-tugende-opic |access-date=2023-12-01 |website=Digest Africa |language=en |archive-date=2023-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231201093002/https://digestafrica.com/andrew-mwenada-tugende-opic |url-status=dead }}</ref>
Mu 2011, Mwenda yayambako okuteesa okukkakkana wakati wa Pulezidenti [[Yoweri Museveni]] owa Uganda ne Kagame owa Rwanda, okugatta abakulembeze bombi wamu n’okuyambako okumalawo obutakkaanya bwabwe obutagonjoolwa wakati waabwe n’amawanga gaabwe gombi. Wakati wa 2011 ne 2018, yakola ng’omubaka wa buli pulezidenti mu butuufu eri munne era n’ayambako okukuuma enkolagana ey’omukwano wakati waabwe ng’abantu ssekinnoomu era ne wakati w’amawanga gombi. Enteekateeka eno yasembye okugwa mu 2018, n’evaamu olutalo olupya olwavaako ensalo ya Uganda ne Rwanda okuggalwa okumala emyaka esatu.<ref>{{Cite web |title=Reconciliation for Kagame and Museveni {{!}} HuffPost UK Politics |url=https://www.huffingtonpost.co.uk/richard-dowden/reconciliation-for-kagame_b_943271.html |access-date=2026-02-27 |website=www.huffingtonpost.co.uk}}</ref>
Mu 2005, yali omu ku bannamawulire abakulu kkumi na mukaaga abaayitibwa gavumenti ya Bungereza okuteesa ne Ssaabaminisita [[:en:Tony_Blair|Tony Blair]] ku lipoota egenda okufuluma [[:en:Commission_for_Africa|ey’akakiiko ka Afrika]].<ref name="4R">{{Cite web |last=Andrew M. Mwenda |date=8 March 2005 |title=Africa: Foreign aid sabotages reform |url=https://www.nytimes.com/2005/03/08/opinion/africa-foreign-aid-sabotages-reform.html |access-date=27 February 2019}}</ref>
== Ebyafaayo bye n’emirimu gye ==
Mwenda ye maneja wa kkampuni ya ''Independent Publications Limited'', abafulumya ekitabo ekiyitibwa ''[[:en:The_Independent_(Uganda)|The Independent]]'', ekifulumya amawulire agakwata ku nsonga z’omulembe. Omuwagizi wa [[:en:Socrates|Socrates, Karl Popper,]] ne [[:en:Frederick_Von_Hayek|Frederick Von Hayek]], mulwanirizi w’eddembe, munnamawulire, omuwandiisi w’emitwe, omuwandiisi w’ebitontome ow’ekiseera ekigere, musuubuzi, era mutandisi w’embeera z’abantu.<ref name="2R"/><ref name="3R"/>
Mwenda ddoboozi lya Afrika erimanyiddwa mu kukubaganya ebirowoozo mu nsi yonna ku buyambi bw’amawanga amalala eri Afrika okulemererwa n’obwetaavu bw’okusiga ensimbi n’obusuubuzi ng’ebivuga enkulaakulana. A [[:en:TED_speaker|TED speaker]], ye mwogezi wa bulijjo mu nkuŋŋaana okwetoloola ensi yonna. <ref name="1R"/>
Mwenda yakolako ng’omuwandiisi w’ebyobufuzi mu lupapula lwa ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]'' era nga maneja omukulu w’ekitongole kyayo ekigatta ku leediyo ya FM, KFM, nga tannatandikawo ''The Independent'' mu 2007. Abaddeko ng’omuwi w’amagezi mu [[:en:World_Bank|Banka y’ensi yonna]], [[:en:World_Resources_Institute|World Resources Institute]], ne [[:en:Transparency_International|Transparency International]] . Era awandiikidde emikutu gy'amawulire egy'ensi yonna nga [[:en:International_Herald_Tribune|''Der Spiegel'', ''International Herald Tribune'', ''The New York Times'',]] ne ''[[:en:Newsmagazine|Foreign Policy]]'' . Era akoze ebiwandiiko ku ttivvi ne leediyo [[:en:BBC_World|ya BBC World]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=TED Conferences LLC |year=2019 |title=Andrew Mwenda: Journalist & TED Speaker |url=https://www.ted.com/speakers/andrew_mwenda |access-date=27 February 2019 |publisher=[[TED (conference)|TED Conferences]]}}</ref>
Mwenda era awandiise n’okuwandiika emiko mu mpapula z’ebyenjigiriza ez’ensi yonna nga ''Africa Affairs'', ''Journal of Modern African Studies'', ''Review of African Political Economy'', ''Journal of Commonwealth Studies'', ''Journal for Contemporary African Studies'', ne ''Journal of Democracy'' waggulu w’okufulumya essuula mu bitabo ebiwerako.
Mu gwomunaana gwa 2005, yavunaanibwa omusango gw’okujeemera [[:en:Sedition|gavumenti]] olw’okuweereza ku mpewo okukubaganya ebirowoozo ku nsonga eyassa omumyuka wa pulezidenti wa Sudan, [[:en:John_Garang|John Garang]] . Garang yattibwa ennyonyi ya pulezidenti wa Uganda bwe yamenyekera mu kibuyaga mu kitundu ky’abayeekera, bwe yali akomawo okuva mu nteeseganya mu Uganda. Mu pulogulaamu ye eya leediyo, munnamawulire ono yalumiriza gavumenti ya Uganda "obutaba na busobozi" n'agamba nti baateeka Garang ku "nnyonnyi etalina makulu ekiro, mu mbeera y'obudde embi waggulu w'ekitundu ekitali kya bukuumi". <ref name="7R">{{Cite web |date=15 August 2005 |title=Journalist charged with sedition over programme on Garang death |url=http://www.irinnews.org/report/55855/uganda-journalist-charged-sedition-over-programme-garang-death |access-date=27 February 2019 |publisher=[[Integrated Regional Information Networks]] (IRIN) |agency=IRIN}}</ref>
Mu gwokuna gwa 2008, gavumenti ya Uganda yakwatibwa n'ayimbulwa ku kakalu ka kkooti lwa "kubeera n'ebintu ebijeemera gavumenti n'okufulumya ebiwandiiko ebikuma omuliro mu bantu".<ref name="5R">{{Cite web |last=Press Release |date=30 April 2008 |title=Uganda: Two Other Journalists Arrested for 'Possessing Seditious Materials' And 'Publishing Inflammatory Materials' |url=http://allafrica.com/stories/200804301016.html |access-date=27 February 2019 |publisher=[[Committee to Protect Journalists]] via [[AllAfrica.com]]}}</ref><ref name="6R">{{Cite web |last=Observer Media Limited |date=23 September 2009 |title=Mwenda charged with sedition |url=https://observer.ug/news/headlines/5180-mwenda-charged-with-sedition-sp-1034617658 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190228130322/https://observer.ug/news/headlines/5180-mwenda-charged-with-sedition-sp-1034617658 |archive-date=28 February 2019 |access-date=27 February 2019}}</ref>
== Okulwanirira abantu mu kitundu ==
Mu gwomusanvu gwa 2006, Mwenda yalabikako mu kakiiko ka Bungereza akavunaanyizibwa ku bwavu mu nsi yonna okuwa obujulizi ku buyambi obuweebwa Afrika. Yawandiika nnyo ku ngeri obuyambi gye bukwata ku nkola y’enkulaakulana mu Afrika era yali afulumizibwa mu mpapula z’amawulire ez’ekitiibwa nga ''International Herald Tribune'' ne ''[[:en:Der_Spiegel|Der Spiegel]]'' era n’akola ebiwandiiko bya leediyo ne ttivvi eri BBC ku nsonga eno. Mwami Mwenda era abadde ayogerwako nnyo mu mikutu gy’amawulire egy’ensi yonna, omuli [[:en:The_Washington_Post|BBC, CNN, ''The New York Times'', ''The Washington Post'', ''The Times'', ''The Economist'',]] n’empapula z’amawulire endala nnyingi, emikutu gya leediyo ne ttivvi mu Bulaaya ne North America.<ref name="4R"/><ref name="8R">{{Cite web |last=Andrew M. Mwenda |date=17 April 2013 |title=Madonna and Africa's 'celebrity saviors' |url=https://www.cnn.com/2013/04/16/opinion/madonna-charity-africa-mwenda/index.html |access-date=27 February 2019 |publisher=[[Cable News Network]] (CNN)}}</ref>
Anenyezza ebitongole ebigaba obuyambi n’abazirakisa olw’ebyo by’agamba nti tebikola bulungi n’okwekobaana n’obuli bw’enguzi. Alowooza nti obuyambi bw’amawanga g’obugwanjuba okusinga bubadde tebuyamba nkulaakulana ya Afrika, okuva bwe bukubiriza okwesigama, okuyimirizaawo entalo n’okufukirira amawanga agali mu nguzi.<ref name="9R">{{Cite web |last=Alison Stewart |date=29 June 2012 |title=Is Foreign Aid Harming Africa? (Interview With Andrew Mwenda) |url=https://www.npr.org/templates/transcript/transcript.php?storyId=155919467 |access-date=27 February 2019 |publisher=[[National Public Radio]] (NPR)}}</ref> Agamba nti obuyambi bugenda mu mawanga agatali gasinga kugwanira, ago agalemye abantu baabwe, okusinga ago agateredde. Mu gwomukaaga gwa 2007, yawa okwogera ku nsonga zino mu [[:en:TED_conference|lukungaana lwa TED]] olwali mu [[:en:Arusha,_Tanzania|kibuga Arusha ekya Tanzania]] .<ref name="1R"/>
Mu 2014, Mwenda y’omu ku baasaba okusazaamu [[:en:Uganda_Anti-Homosexuality_Act,_2014|etteeka lya The Uganda Anti-Homosexuality Act, 2014]] .<ref name="10R">{{Cite web |date=1 August 2014 |title=Uganda court annuls anti-homosexuality law |url=https://www.bbc.com/news/world-africa-28605400.html%20%7C |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190228074456/https://www.bbc.com/news/world-africa-28605400.html |archive-date=28 February 2019 |access-date=27 February 2019 |publisher=[[British Broadcasting Corporation]] (BBC)}}</ref>
Nga 3 gwokubiri gwa 2019, Mwenda yatongoza ekibiina kya Uganda National Peoples’ Democratic Revolutionary Front (UNPDRF) mu nsiko z’e Kanyandahi mu maserengeta ga Uganda n’abasajja mukaaga n’emiggo etaano. Yeerangirira supreme shogun wa UNPDRF ate Charles Onyango Obbo omukulembeze w’endowooza zaayo. Ku mikutu gya yintaneeti, yalangiridde nti ekivuddeko UNPDRF "kulwanyisa nfuga ya Museveni ey'obuli bw'enguzi, enkola ya Besigye ey'obunkenke obw'amaanyi n'okukubwa abantu mu ngeri ey'obwereere eya Bobi Wine." <ref>{{Cite web |title=Uganda National People's Democratic Revolutionary Front {{!}} Newz Post |url=https://newz.ug/tag/uganda-national-peoples-democratic-revolutionary-front/ |access-date=2020-05-01 |language=en-US}}</ref>
UNPDRF erina erinnya lye limu n’omukago gw’ebyobufuzi ogwa kkono mu Ethiopia, The Ethiopian People’s Revolutionary Democratic Front (EPRDF) ogukulemberwa ssaabaminisita wa Ethiopia Abiy Ahmed, kyokka tekisuubirwa nti UNPDRF ewagirwa oba ekwatagana ne EPRDF.
== Engule ==
Mwenda yawangula engule ya [[:en:CPJ_International_Press_Freedom_Awards|CPJ International Press Freedom Awards]] mu 2008 eyawagirwa [[:en:Committee_to_Protect_Journalists|akakiiko akakuuma bannamawulire]], "nga assa ekitiibwa mu kwewaayo kwe eri bannamawulire ab'eddembe mu Uganda n'ensi yonna".<ref name="11R">{{Cite web |last=CPJ |date=25 November 2008 |title=CPJ to honor brave international journalists: Andrew Mwenda, Founder and Managing Editor, The Independent |url=https://cpj.org/awards/2008/mwenda.php |access-date=27 February 2019 |publisher=[[Committee to Protect Journalists]] (CPJ)}}</ref><ref name="12R">{{Cite web |last=CPJ |date=25 November 2008 |title=International Press Freedom Awards: Andrew Mwenda, IPFA 2008 Video |url=https://cpj.org/awards/2008/andrew-mwenda-ipfa-2008-video.php |access-date=27 February 2019 |publisher=[[Committee to Protect Journalists]] (CPJ) |format=Video}}</ref>
== Ebiweereddwayo mu jano ==
* 2007: Investieren Geht uber Schmieren, Entwicklungspolitik, ogwekkumi nebiri mu 2007, Nr. 12 62 Jahr.
* 2007: Okufuula obuyinza obw’obuntu mu Uganda, Journal for Democracy,mu gwomusanvu mu 2007, Omuzingo 18, Ennamba 3
* 2006: "Okuyimirizaawo enkulaakulana n'okutuuka ku kukendeeza obwavu obw'amaanyi: Engeri Uganda gye yadda engulu okuva mu butakkaanya"; mu Kulumba obwavu bwa Afrika: Obumanyirivu okuva ku ttaka Ekisengekeddwa Louise Fox ne Bob Liebenthal, Banka y’ensi yonna, Washington DC.
* 2006: Obuyambi bw’amawanga amalala okunafuwa kw’obuvunaanyizibwa bwa olupapula olukwata ku nkola y’ekitongole kya [[:en:Cato_Institute|Cato Institute]], ekibiina ekifumiitiriza mu Washington DC.
* 2006: Ne [[:en:Roger_Tangri|Roger Tangri]] : 'Ebyobufuzi, Abagaba obuyambi, n'obutakola bulungi bw'ebitongole ebilwanyisa obuli bw'enguzi mu Uganda', Journal of Modern African Studies, 44, 1 (2006)
* 2005: Ne [[:en:Roger_Tangri|Roger Tangri]] : 'Ebyobufuzi by'okuwagira, Ennongoosereza mu bagaba obuyambi, n'okunyweza enfuga mu Uganda', African Affairs, 104, 416 (2005), 449–67.
* 2003: Ne [[:en:Roger_Tangri|Roger Tangri]] : "Enguzi mu magye n'ebyobufuzi bya Uganda okuva ku nkomerero y'emyaka gya 1990." mu kwekenneenya ebyenfuna by’ebyobufuzi bya Afrika No. 98, 2003.
* 2001: Ne Prof. [[:en:Roger_Tangri|Roger Tangri]], Obuli bw’enguzi n’obwannakyewa mu kussa Uganda mu bwannannyini mu myaka gya 1990, Africa Affairs 100–398 (2001) 87–103
== Ebijjuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
rqnmq5t7xanwqbmtgmsoroc9913ykbv
Bukalasa Agricultural Training Institute
0
12961
47454
47385
2026-04-22T10:13:42Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47454
wikitext
text/x-wiki
'''Bukalasa Agricultural Training Centre''' (BATI), oba '''Bukalasa Agricultural College''', ttendekero lya gavumenti eritendeka ebyemikono eriddukanyizibwa era nga liri wansi wa Minisitule ey’ebyobulimi, obulunzi n’obuvubi (MAAIF).laba www.bac.ac.ug <ref name="One">{{Cite web |last=Schoolnetuganda.com |date=2 February 2018 |title=Bukalasa Agricultural College |url=http://www.schoolnetuganda.com/vocational/bukalasa-agricultural-college/ |access-date=2 February 2018 |publisher=Schoolnetuganda.com |archive-date=3 February 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180203070314/http://www.schoolnetuganda.com/vocational/bukalasa-agricultural-college/ |url-status=dead }}</ref>
== Ekifo ==
Ettendekero lino lisangibwa mu kitundu ky’e Bukalasa, mu kiromita nga 3.5 (mailo 2), <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=2 February 2018 |title=Distance between Wobulenzi, Central Region, Uganda and Bukalasa Agricultural College, Katikamu, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Wobulenzi%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&toplace=Bukalasa%20Agricultural%20College%2C%20Katikamu%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJGdFYprZcfBcRptRIxJVtlwI&dt2=ChIJn3f7npZcfBcRpvxW9SRzq8g |access-date=2 February 2018 |publisher=Globefeed.com}}</ref> Bukalasa eri mu Kiromita 50 (mailo 31 ), ku luguudo, mu bukiikakkono bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu era ekisinga obunene mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=2 February 2018 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Bukalasa Agricultural College, Katikamu, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Bukalasa%20Agricultural%20College%2C%20Katikamu%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJn3f7npZcfBcRpvxW9SRzq8g |access-date=2 February 2018 |publisher=Globefeed.com}}</ref> Ensengeka z'ebitundu by'ettendekero lino ze zino:0°19'49.0"N, 32°36'06.0"E (Latitude:0.330278; Longitude:32.601667).
== Mu bufunze ==
Ettendekero lino lyatandikibwawo gavumenti ya Uganda mu 1920, ng’ekifo eky’okunoonyereza [[:en:Cotton|ku ppamba]] . Emyaka bwe gyayitawo, okuyita mu kwegatta n’amatendekero amalala, ekifo kino kyakyusibwa ne kifuulibwa ekifo ekinoonyereza n’okutendeka abantu ku by’obulimi ekijjuvu. Mu 1952, BATI yatandika okusomesa essomo ku ddaala erya satifikeeti ery’emyaka ebiri era essomo ku ddaala lya dipuloma lyatandikibwawo mu 1960. Okusoomoozebwa okukulu eri ettendekero lino kwa mirundi ebiri omuli ebibiina ebitamala ssaako n’ebyuma ebikozesebwa mu kusomesa enkola z’ebyobulimi ez’omulembe. <ref name="One"/> <ref name="Two">{{Cite web |last=Afedraru |first=Lominda |date=12 January 2011 |title=Bukalasa agricultural school struggles to meet students' needs |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Farming/689860-1087624-9oxup6z/index.html |access-date=2 February 2018}}</ref>
== Amasomo ==
Ettendekero lirina amasomo gano wammanga:
; Amasomo ku ddaala lya dipulooma <ref name="One"/>
(a) Dipulooma mu kulima n’okuddukanya ebirime (b) Dipulooma mu kulima n’okuddukanya ebisolo (c) Dipulooma mu kuddukanya [[:en:Agribusiness|bizinensi z’ebyobulimi]] (d) Dipulooma mu by’obulimi bw’ebimuli.
; Amasomo ku ddaala lya satifikeeti <ref name="One"/>
(a) Satifikeeti mu kulima n’okuddukanya ebirime (b) Satifikeeti mu kulima n’okuddukanya ebisolo (c) Satifikeeti mu kulima ebimuli ne (d) Satifikeeti mu by’okulunda enjuki.
== Laba ne ==
* [[Olukalala lwa massomero mu Uganda|Olukalala lw'amasomero mu Uganda]]
* [[:en:List_of_universities_in_Uganda|Olukalala lwa yunivasite mu Uganda]]
* [[:en:List_of_vocational_colleges_in_Uganda|Olukalala lw'amatendekero g'ebyemikono mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipediya ==
* [http://www.education.go.ug/ Omukutu gwa Minisitule y'ebyenjigiriza n'emizannyo mu Uganda]
bs35bezz81nmw7p7m5utnnfj7xlwjwu
St. Kaggwa Bushenyi High School
0
12962
47442
47392
2026-04-22T04:54:33Z
InternetArchiveBot
6271
Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
47442
wikitext
text/x-wiki
'''Kagwa Bushenyi High School''' ssomero lya balenzi eriyambibwako gavumenti nga lisangibwa mu [[Bushenyi (disitulikit)|Disitulikiti y’e Bushenyi]], mu bugwanjuba bwa Uganda. Essomero lino lyatandikibwawo mu 1968 Obulabirizi bw’Abakatuliki [[:en:Mbarara|e Mbarara]] oluvannyuma ne lifuna obuyambi bwa gavumenti mu 1976. Lyatuumibwa erinnya [[:en:Charles_Lwanga|ly’Omutukuvu Kalooli Lwanga]] (Omutukuvu Kagwa), omu ku [[:en:Uganda_Martyrs|Bajulizi ba Uganda]] . <ref name=":3">{{Cite web |last=SchoolsUganda |title=St.Kagwa Bushenyi High school |url=https://schoolsuganda.com/schools/stkagwa-bushenyi-high-school |access-date=2025-12-19 |website=SchoolsUganda |language=en}}</ref> <ref name=":4">{{Cite web |title=St Kagwa Bushenyi High School Logo PNG Vector (PDF) Free Download |url=https://seeklogo.com/vector-logo/556192/st-kagwa-bushenyi-high-school |access-date=2025-12-19 |website=Seeklogo |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=2025-03-16 |title=Sports: Mujinya balances sports and studies to achieve 20 points in UACE |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/mujinya-balances-sports-and-studies-to-achiev-NV_207004 |access-date=2025-12-19 |website=New Vision}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web |title=30 Students Expelled As St Kaggwa Bushenyi School Reopens After Strike : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/30-students-expelled-as-st-kaggwa-bushenyi-school-reopens-after-strike |access-date=2025-12-19 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |title=Wayback Machine |url=https://budget.finance.go.ug/sites/default/files/Indivisual%20LG%20Budgets/2020-2021_ApprovedWorkplanReport_777_Bushenyi-%20Ishaka%20Municipal%20Council_04062020154008.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20220818084155/https://budget.finance.go.ug/sites/default/files/Indivisual%20LG%20Budgets/2020-2021_ApprovedWorkplanReport_777_Bushenyi-%20Ishaka%20Municipal%20Council_04062020154008.pdf |archive-date=2022-08-18 |access-date=2025-12-19 |website=budget.finance.go.ug |url-status=live }}</ref> <ref name=":2">{{Cite web |title=allAfrica.com: Uganda: Parents Ask Govt to Renovate St Kagwa High School |url=http://allafrica.com/stories/201111221572.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20111123155854/http://allafrica.com/stories/201111221572.html |archive-date=2011-11-23 |access-date=2025-12-19 |website=allafrica.com |url-status=live }}</ref>
== Ebyafaayo ==
Essomero lya St. Kagwa Bushenyi High School lyatandikibwawo mu 1968 nga likulemberwa omugenzi Rev. Fr. Bruno Loiselle, mu kaweefube w’Obulabirizi bw’abaminsani abakatoliki okugaziya okufuna obuyigirize bwa siniya mu bukiikaddyo bw’obugwanjuba bwa [[Yuganda|Uganda]] . <ref name=":3"/> <ref name=":4"/>
MU 1976, [[:en:Politics_of_Uganda|Gavumenti ya Uganda]] yatandika okuwa essomero obuyambi, ekyagisobozesa okwenyigira mu kusasula abakozi, okulungamya enkola n’okuddukanya amasomero ng’eyita mu bukiiko obulondebwa. Emyaka bwe gizze giyitawo, essomero lino lizze likulaakulana nga liyambibwako ssente n’enzirukanya y’emirimu okuva mu gavumenti n’abazadde naddala nga liyita mu kibiina ekigatta abazadde n’abasomesa ki Parents-Teachers Association (PTA). <ref name=":0"/> <ref>{{Cite web |title=St Kagwa Bushenyi High School |url=https://mknewslink.com/st-kagwa-bushenyi-high-school/ |access-date=2025-12-19 |website=MK Newslink |language=en-US}}</ref> <ref name=":3"/> <ref name=":4"/>
== Enzirukanya y’emirimu n’enfuga ==
Ng’essomero eriyambibwako gavumenti, St. Kagwa Bushenyi High School likolera wansi wa minisitule ya Uganda ey’ebyenjigiriza n’emizannyo. Gavumenti esasula abasomesa abamu emisaala n’okulonda obukiiko obuvunaanyizibwa ku kulondoola n’okuddukanya emirimu. Abazadde bawaayo nga bayita mu bisale by’essomero, okuwagira ensaasaanya eyabuliojjo ne pulojekiti ez’okwekulaakulanya . <ref name=":1"/> <ref name=":2"/> <ref name=":3"/> <ref name=":4"/>
== Ebyokwewumuzaamu ==
Beetaba mu bintu ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo, abayizi mwe beetaba mu mpaka z’emizannyo ez’enjawulo wakati w’amasomero ne disitulikiti. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-03-11 |title=Sports: Bushenyi district secondary schools sports activities suspended |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/bushenyi-district-secondary-schools-sports-ac-NV_155676 |access-date=2025-12-19 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=2025-04-14 |title=Sports: St. Kagwa ends 14-year jinx to claim USSSA Ankole Zone football title |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/st-kagwa-ends-14-year-jinx-to-claim-usssa-ank-NV_208837 |access-date=2025-12-19 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=2025-03-27 |title=Sports: St. Kagwa and Kyeizooba retain USSSA Bushenyi district titles |url=https://www.newvision.co.ug/category/sports/st-kagwa-and-kyeizooba-retain-usssa-bushenyi-NV_207745 |access-date=2025-12-19 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Isabirye |first=David |date=2025-05-06 |title=Alinethu the hero as St Kagwa Bushenyi smile past Lira Town College in group F {{!}} 2025 USSSA Boys football |url=https://kawowo.com/2025/05/06/alinethu-the-hero-as-st-kagwa-bushenyi-smile-past-lira-town-college-in-group-f-2025-usssa-boys-football/ |access-date=2025-12-19 |website=Kawowo Sports |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
* [[:en:State_school|Essomero lya gavumenti]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
ayssq5e09ea54c6snill72yvmxm3237
Frank Bulira Kabinga
0
12964
47403
2026-04-21T13:43:41Z
Berniter
10779
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347134448|Frank Bulira Kabinga]]"
47403
wikitext
text/x-wiki
'''Frank Bulira Kabinga''' (yazaalibwa mu 1982) Munauganda musomesa era munnabyabufuzi . Yavuganya ku bwapulezidenti bw'ekibiina kya Revolutionary People's Party (RPP) mu [[Akalulu ka Uganda aka 2026|kulonda kwa bonna okwaliwo mu Uganda 2026]] .Yalondebwa mu butongole akakiiko k'ebyokulonda mu Uganda mu Gwomwenda 2025 era n'akuba kampeyini ku musingi ogwali gusobozesa okubeerawo kwa federo. . <ref name=":0">{{Cite web |date=2025-09-25 |title=Who is Presidential Candidate Frank Bulira? |url=https://thetorchuganda.com/2025/09/25/who-is-presidential-candidate-frank-bulira/ |access-date=2025-12-03 |website=The Torch Uganda |language=en-US}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2025-09-25 |title=Who are candidates Bobi, Muntu, Munyagwa, Bulira? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-candidates-bobi-muntu-munyagwa-bulira--5205390 |access-date=2025-12-03 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Obutobwe nokusoma kwe ==
Kabinga yazaalibwa mu 1982 mu Kasubi mu Divizoni y'e Rubaga, n'akulira mu [[Luweero (disitulikit)|Disitulikiti y'e Luweero]] . Pulayimale yagimalira mu Kasubi Church of Uganda Primary mu 1999, oluvannyuma n’agenda mu Mengo Senior School ne Old Kampala Secondary School okusoma siniya eyokuna. Yatikkirwa mu [[Yunivasite y'e Kyambogo|Yunivasite y’e Kyambogo]] mu 2005 ela n’akola ng’omusomesa wa siniya. <ref name=":1">{{Cite web |date=2025-09-25 |title=Who are candidates Bobi, Muntu, Munyagwa, Bulira? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-candidates-bobi-muntu-munyagwa-bulira--5205390 |access-date=2025-12-03 |website=Monitor |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-candidates-bobi-muntu-munyagwa-bulira--5205390 "Who are candidates Bobi, Muntu, Munyagwa, Bulira?"]. ''Monitor''. 2025-09-25<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2025-12-03</span></span>.</cite></ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Bulira okusooka okwenyigira mu byobufuzi mwalimu okukola n’ekibiina kya Uganda Federal Democratic Organization (UFDO) <ref name=":4">{{Cite web |last=Naimanye |first=Andrew Victor Mawanda |title=Kabinga Promises Gigantic Surprise in Uganda’s 2026 Presidential Race |url=https://nilepost.co.ug/news/289942/kabinga-promises-gigantic-surprise-in-ugandas-2026-presidential-race |access-date=2025-12-03 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>, gye yeetaba mu kukungaanya abavubuka n’okubunyisa amawulire ebikwata ku nnongoosereza mu nfuga. <ref>{{Cite web |last=Kato |first=Chris |date=2025-09-25 |title=Frank Bulira Kabinga: A New Hope in Uganda’s Presidential Race |url=https://ugandatoday.co.ug/frank-bulira-kabinga-a-new-hope-in-ugandas-presidential-race/ |access-date=2025-12-03 |website=ugandatoday.co.ug |language=en-GB}}</ref> Yakwata obukulembeze bwa UFDO oluvannyuma lw'okufa kwa Aggrey Kiyingi . <ref name=":4" /> Oluvannyuma Bulira yeegatta ku RPP era n'asituka mu ggwanga lyonna ng'omukwasi wa bendera ya RPP mu kuvuganya ku bwapulezidenti mu 2026. Ono y’omu ku beesimbyewo ku bwapulezidenti munaana abakkirizibwa mu butongole [[Akakiiko Akavunaanyizibwa ku By'okulonda mu Uganda|akakiiko k’ebyokulonda]] mu kiseera ky’okusunsulwamu ku nkomerero yo mwezogwomwenda, 2025. <ref>{{Cite web |last=Kizza |first=Joseph |date=2025-09-24 |title=News: Eight candidates to vie for Uganda's presidency in 2026 |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/eight-candidates-to-vie-for-ugandas-presidenc-NV_219174 |access-date=2025-12-03 |website=New Vision}}</ref>
== Laba ne ==
* Ebyobufuzi bya Uganda
* [[Akalulu ka Uganda aka 2026]]
76mi92sypg84a1appucr5az13b0cjpd
Samuel Ediau
0
12965
47404
2026-04-21T14:03:10Z
Kinenkey
10423
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348316576|Samuel Ediau]]"
47404
wikitext
text/x-wiki
'''Samuel Ediau''' munnabyabufuzi mu [[:en:Demographics_of_Uganda|Yuganda]] era [[:en:Member_of_parliament|mubaka wa Palamenti]] akiikirira essaza lya Amuria mu Palamenti ya [[:en:Uganda|Yuganda]] ey'ekkumi n'ebbiri . Yalondebwa mu kulonda kwa bonna okwa 2026 ku tikiti y’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-20 |title=TESO REGION: 11 MPs lose Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/teso-region-11-mps-lose-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-01 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2026-01-16 |title=Ugandaelections2026: List of parliamentary winners for Teso election |url=https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/list-of-parliamentary-winners-for-teso-electi-NV_226364_022026 |access-date=2026-03-01 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Mandela |first=Nelson |date=2026-01-18 |title=Ministers who lost parliamentary seats in 2026 elections |url=https://pmldaily.com/news/2026/01/ministers-who-los-parliamentary-seats-in-2026-elections.html |access-date=2026-03-01 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Ediau yasituka mu byobufuzi by’eggwanga mu kalulu ka pulayimale z’ekibiina kya NRM mu 2025 bwe yavuganya ku kifo kya palamenti y’essaza ly’e [[:en:Amuria|Amuria]]. Awo weyawangula minisita we gwanga eyali aludeko mu kifo kya Minisita ow'emirimu neebiduka nga awamu yali mubaka wa palamenti [[:en:Musa_Ecweru|Musa Francis Ecweru]]. yawangula noobubonero 29,352.Ecweru naafuna obubonero19,977 . <ref>{{Cite web |date=2024-12-11 |title=Road to 2026: Two express interest to end Ecweru's quest for 5th term |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/road-to-2026-two-express-interest-to-end-ecweru-s-quest-for-5th-term-4853796 |access-date=2026-03-01 |website=Monitor |language=en}}</ref> [[Musa Ecweru|.]] <ref>{{Cite web |last=Atim |first=Catherine |date=2025-07-19 |title=Minister Musa Ecweru Defeated in Amuria County NRM Primaries |url=https://plusnews.ug/minister-musa-ecweru-defeated-in-amuria-county-nrm-primaries/ |access-date=2026-03-01 |website=Plus News |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last1=Muvunyi |first=Talent Atwine |last2=Jjumba |first2=Muhammad |date=2025-07-23 |title=Chaos, guns, and change: What went wrong in the 2025 NRM primaries |url=https://observer.ug/news/chaos-guns-and-change-what-went-wrong-in-the-2025-nrm-primaries/ |access-date=2026-03-01 |website=The Observer |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Minister Musa Ecweru Defeated in Amuria County NRM Primaries |url=https://ugandaradionetwork.net/story/minister-musa-ecweru-defeated-in-amuria-county-nrm-primaries |access-date=2026-03-01 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Minister Ecweru's Political Future Uncertain After NRM Loss to Challenger Ediau |url=http://tesovibez.com/1792/Minister-Ecwerus-Political-Future-Uncertain-After-NRM-Loss-to-Challenger-Ediau |access-date=2026-03-01 |website=tesovibez.com}}</ref>
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwe obw’olubereberye, oluvannyuma Ecweru yava mu kuvuganya mu kulonda kwa bonna okwa 2026, ekyasobozesa Ediau okunyweza obuwagizi mu kibiina nga beetegekera akalulu k’eggwanga. <ref>{{Cite web |last=Ojore |first=Godfrey |date=2025-11-12 |title=Politics: 🔊 NRM's Ediau welcomes minister Ecweru's withdrawal from Amuria race |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/nrms-ediau-welcomes-minister-ecwerus-withdraw-NV_222511_032026 |access-date=2026-03-01 |website=New Vision}}</ref> [[Amuria|.]] Mukulonda kwa 2026, Ediau yawangula akalulu k'essaza lya [[:en:Amuria|Amuria]] ku tikiti ya NRM. yasinga ne Joseph Epilu eyali ku bwa namunigina (Independent) naabalala abaali bavuganya mu kulonda okwo <ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-20 |title=TESO REGION: 11 MPs lose Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/teso-region-11-mps-lose-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-01 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'abakiise mu Palamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebiri
* [[Musa Ecweru]]
* Fred Jalameso
* [[Benson Lugwar|Benson Lugwar y’abadde akola]]
* [[Denis Obua (politician)|Denis Obua (munnabyabufuzi)]]
* [[Jesca Ababiku]]
<references />
{{Reflist}}
37uoz0q9veen3xemp8jl0taj248sjbq
47405
47404
2026-04-21T14:09:50Z
Kinenkey
10423
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348316576|Samuel Ediau]]"
47405
wikitext
text/x-wiki
'''Samuel Ediau''' munnabyabufuzi mu [[:en:Demographics_of_Uganda|Yuganda]] era [[:en:Member_of_parliament|mubaka wa Palamenti]] akiikirira essaza lya Amuria mu Palamenti ya [[:en:Uganda|Yuganda]] ey'ekkumi n'ebbiri . Yalondebwa mu kulonda kwa bonna okwa 2026 ku tikiti y’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-20 |title=TESO REGION: 11 MPs lose Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/teso-region-11-mps-lose-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-01 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2026-01-16 |title=Ugandaelections2026: List of parliamentary winners for Teso election |url=https://www.newvision.co.ug/category/ugandaelections2026/list-of-parliamentary-winners-for-teso-electi-NV_226364_022026 |access-date=2026-03-01 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Mandela |first=Nelson |date=2026-01-18 |title=Ministers who lost parliamentary seats in 2026 elections |url=https://pmldaily.com/news/2026/01/ministers-who-los-parliamentary-seats-in-2026-elections.html |access-date=2026-03-01 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Ediau yasituka mu byobufuzi by’eggwanga mu kalulu ka pulayimale z’ekibiina kya NRM mu 2025 bwe yavuganya ku kifo kya palamenti y’essaza ly’e [[:en:Amuria|Amuria]]. Awo weyawangula minisita we gwanga eyali aludeko mu kifo kya Minisita ow'emirimu neebiduka nga awamu yali mubaka wa palamenti [[:en:Musa_Ecweru|Musa Francis Ecweru]]. yawangula noobubonero 29,352.Ecweru naafuna obubonero19,977 . <ref>{{Cite web |date=2024-12-11 |title=Road to 2026: Two express interest to end Ecweru's quest for 5th term |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/road-to-2026-two-express-interest-to-end-ecweru-s-quest-for-5th-term-4853796 |access-date=2026-03-01 |website=Monitor |language=en}}</ref> [[Musa Ecweru|.]] <ref>{{Cite web |last=Atim |first=Catherine |date=2025-07-19 |title=Minister Musa Ecweru Defeated in Amuria County NRM Primaries |url=https://plusnews.ug/minister-musa-ecweru-defeated-in-amuria-county-nrm-primaries/ |access-date=2026-03-01 |website=Plus News |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last1=Muvunyi |first=Talent Atwine |last2=Jjumba |first2=Muhammad |date=2025-07-23 |title=Chaos, guns, and change: What went wrong in the 2025 NRM primaries |url=https://observer.ug/news/chaos-guns-and-change-what-went-wrong-in-the-2025-nrm-primaries/ |access-date=2026-03-01 |website=The Observer |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Minister Musa Ecweru Defeated in Amuria County NRM Primaries |url=https://ugandaradionetwork.net/story/minister-musa-ecweru-defeated-in-amuria-county-nrm-primaries |access-date=2026-03-01 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Minister Ecweru's Political Future Uncertain After NRM Loss to Challenger Ediau |url=http://tesovibez.com/1792/Minister-Ecwerus-Political-Future-Uncertain-After-NRM-Loss-to-Challenger-Ediau |access-date=2026-03-01 |website=tesovibez.com}}</ref>
Oluvannyuma lw’obuwanguzi bwe obw’olubereberye, oluvannyuma Ecweru yava mu kuvuganya mu kulonda kwa bonna okwa 2026, ekyasobozesa Ediau okunyweza obuwagizi mu kibiina nga beetegekera akalulu k’eggwanga. <ref>{{Cite web |last=Ojore |first=Godfrey |date=2025-11-12 |title=Politics: 🔊 NRM's Ediau welcomes minister Ecweru's withdrawal from Amuria race |url=https://www.newvision.co.ug/category/politics/nrms-ediau-welcomes-minister-ecwerus-withdraw-NV_222511_032026 |access-date=2026-03-01 |website=New Vision}}</ref> [[Amuria|.]] Mukulonda kwa 2026, Ediau yawangula akalulu k'essaza lya [[:en:Amuria|Amuria]] ku tikiti ya NRM. yasinga ne Joseph Epilu eyali ku bwa namunigina (Independent) naabalala abaali bavuganya mu kulonda okwo <ref name=":0">{{Cite web |date=2026-01-20 |title=TESO REGION: 11 MPs lose Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/teso-region-11-mps-lose-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-01 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* Olukalala lw'abakiise mu Palamenti ya Uganda ey'ekkumi n'ebiri
* [[Musa Ecweru]]
* Fred Jalameso
* [[Benson Lugwar|Benson Lugwar y’abadde akola]]
* [[Denis Obua (politician)|Denis Obua (munnabyabufuzi)]]
* [[Jesca Ababiku]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{Reflist}}
7lz4wcpk128tf5xhgf3px8ui47qzpg8
Kayogera Yona
0
12966
47406
2026-04-21T14:24:07Z
Berniter
10779
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348011840|Kayogera Yona]]"
47406
wikitext
text/x-wiki
'''Kayogera Yona''' (yazaalibwa 14 Omwezigwokuna, 1984) Munauganda musomesa era munnabyabufuzi . Ye mubaka wa Palaamenti mu ssaza ly'a Busiki North County, [[Namutumba (disitulikit)|Disitulikiti y'e Namutumba]] mu [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] ey'ekkumi n'emu (2021–2026). <ref name=":0">{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6IkhTRkpmTFUwZmgyTGZGVUNUOWJxRWc9PSIsInZhbHVlIjoiQ081MjVwRVRVOWJ3MG9Gd3MvMml3Zz09IiwibWFjIjoiZjg1MjhlNjEwZTMwZmQzOWUzNDE4MGQ4ZTU0OTAyYmUzMzEyMTI1M2RhNDgyNDExZTQ3MGE4MmFhN2ViOGEwNSIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=2025-11-22 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> Ali mu kibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky'ebyobufuzi mu Uganda ekiri mu buyinza . <ref name=":0" /> <ref>{{Cite web |date=2020-08-14 |title=Creation of more counties draws mixed responses |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/creation-of-more-counties-draws-mixed-responses-1915756 |access-date=2025-11-22 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Mu Palaamenti, mmemba ku kakiiko k’ensonga z’ebweru, akakiiko akavunaanyizibwa ku ddembe ly’obuntu n’akakiiko akakola ku mikisa egy’enkanankana . <ref name=":1">{{Cite web |title=Committee on Foreign Affairs – Parliament Watch |url=https://parliamentwatch.ug/committees/committee-on-foreign-affairs/ |access-date=2025-11-22 |website=parliamentwatch.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Committee on Equal Opportunities – Parliament Watch |url=https://parliamentwatch.ug/committees/committee-on-equal-opportunities/ |access-date=2025-11-22 |website=parliamentwatch.ug}}</ref>
Yona alina satifikeeti yo kusomesa ey’omutendera ogwokusatu. <ref>{{Cite web |last=Kakembo |first=Muhammad |date=2024-07-03 |title=How educated are Uganda's MPs? Find out now |url=https://observer.ug/news/how-educated-are-uganda-s-mps-find-out-now/ |access-date=2025-11-22 |website=The Observer |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Our |date=2024-07-07 |title=The Highs and Lows of Education Among Uganda's MPs - See Shocking List! |url=https://thestandard.co.ug/2024/07/07/the-highs-and-lows-of-education-among-ugandas-mps-see-shocking-list/ |access-date=2025-11-22 |website=The Standard News (Uganda) |language=en}}</ref>
== Omulimugwe ogwebyobufuzi ==
Kayogera Yona yalondebwa mu [[Parliament of Uganda|Palaamenti ya Uganda]] ng’akiikirira e Ssaza lya Busiki mubukiika kono ,mu 2021 gye yawangula n’obululu 5,069 <ref>[https://www.ec.or.ug/ecresults/2021/MPS_RESULTS_2021.pdf PARLIAMENTARY {{Cite web |last=Reporter |first=Our |date=2024-07-07 |title=The Highs and Lows of Education Among Uganda's MPs - See Shocking List! |url=https://thestandard.co.ug/2024/07/07/the-highs-and-lows-of-education-among-ugandas-mps-see-shocking-list/ |access-date=2025-11-22 |website=The Standard News (Uganda) |language=en}}ELECTIONS RESULTS, 2021]</ref> n’adda mu bigere bya Asupasa Isiko Wilson Mpongo eyali omubaka wa Palaamenti ku ssaza lye limu mu Palaamenti ya Uganda ey’ekkumi (2011–2016). <ref>[https://www.ec.or.ug/sites/default/files/Elec_results/MP_Results_2016.pdf PARLIAMENTARY ELECTIONS R{{Cite web |last=Reporter |first=Our |date=2024-07-07 |title=The Highs and Lows of Education Among Uganda's MPs - See Shocking List! |url=https://thestandard.co.ug/2024/07/07/the-highs-and-lows-of-education-among-ugandas-mps-see-shocking-list/ |access-date=2025-11-22 |website=The Standard News (Uganda) |language=en}}ESULTS, 2016]</ref> <ref>{{Cite web |date=2020-07-19 |title=Namutumba demands another constituency |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/namutumba-demands-another-constituency-1868834 |access-date=2025-11-22 |website=Monitor |language=en}}</ref> Aweereza ku bukiiko bwa palaamenti obuwerako, omuli akakiiko k’ensonga z’ebweru, [[:en:Committee_on_Equal_Opportunities_(Uganda)|akakiiko akavunaanyizibwa ku mikisa egy’enkanankana]], n’akakiiko k’eddembe ly’obuntu. <ref name=":1">{{Cite web |title=Committee on Foreign Affairs – Parliament Watch |url=https://parliamentwatch.ug/committees/committee-on-foreign-affairs/ |access-date=2025-11-22 |website=parliamentwatch.ug}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://parliamentwatch.ug/committees/committee-on-foreign-affairs/ "Committee on Foreign Affairs – Parliament Watch"]. ''parliamentwatch.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2025-11-22</span></span>.</cite></ref>
Mu kamyufu ka [[National Resistance Movement]] (NRM) aka 2025, Yona yawangulwa Isiko Mpongo kamyufu ka Bukiika kono e' Busiki. <ref>{{Cite web |date=2025-07-18 |title=NRM decides 2025: News wrap from party primaries across Uganda |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/nrm-decides-2025-news-wrap-from-party-primaries-across-uganda-5121224 |access-date=2025-11-22 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Namutumba (disitulikit)|Disitulikiti y’e Namutumba]]
* [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina ky’eggwanga eky’okuziyiza]]
* [[Olukalala lw'abakiise b'olukiiko lw'eggwanga olw'ekkumi n'olumu olw'e Uganda|Olukalala lw’abakiise mu Palamenti ya Uganda ey’ekkumi n’emu]]
99hydj2njrr9negwjqqfohcrcybvxmh
James Rwanyarare nga bwe kiri
0
12967
47407
2026-04-21T14:41:09Z
Kinenkey
10423
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343661112|James Rwanyarare]]"
47407
wikitext
text/x-wiki
'''James William Rwanyarare''' [[:en:Doctor_of_Medicine|musawo]] , [[:en:Politician|munnabyabufuzi]], Munnayuganda era nga ye yatandikawo ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] . Yafulumya ekitabo kye yatuuma "Oh Uganda:The life and times of Dr.James Rwanyarare," nga kyogera ku byafaayo bya [[:en:Uganda|Yuganda]] . <ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Oh Uganda: The life and times of Dr James Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/oh-uganda-the-life-and-times-of-dr-james-rwanyarare-1707602 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2025-09-06 |title=Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Omulimu ==
Rwanyarare yali mmemba eyatandikawo ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC) era nga yali musawo owolusegere eri pulezidenti [[:en:Idi_Amin|Idi Amin.]] <ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Oh Uganda: The life and times of Dr James Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/oh-uganda-the-life-and-times-of-dr-james-rwanyarare-1707602 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/oh-uganda-the-life-and-times-of-dr-james-rwanyarare-1707602 "Oh Uganda: The life and times of Dr James Rwanyarare"]. ''Monitor''. 9 January 2021<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">23 February</span> 2026</span>.</cite></ref> Yali minisita w’ebyobuwangwa awamu ne ssentebe w’akakiiko akakola ku nkola za Pulezidenti ku mulembe gwa Milton Obote. <ref>{{Cite web |date=2021-01-10 |title=Otunnu’s record good for Uganda, says Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/otunnu-s-record-good-for-uganda-says-rwanyarare-1499012 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yeetaba mu kuziika [[:en:Gabriel_Garang_Aher_Arol|Garanga]] e [[:en:Juba|Juba]] gye yayogerwako ng’agamba nti yakiikirira UPC Peter Walubiri, omuwandiisi w’akakiiko akafuzi aka Ssemateeka kye yagoba ng’amuyita mufere. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Rwanyarare is an impostor â€" Walubiri |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-02-23 |website=New Vision}}</ref>
Mu 2005, Rwanyarare yasooka kuva mu lukiiko olukiikirira eggwanga olwo nga bagonjoola enkaayana z’ekibiina kya UPC ng’ali wamu ne [[:en:Cecilia_Ogwal|Cecilia Ogwal]] . Oluvannyuma yasikambula ekibiina kye mu kkooti enkulu ng’awakanya obutuufu bw’olukuŋŋaana lw’ababaka, olwalonda obukulembeze obupya. <ref>{{Cite web |title=Rwanyarare walks out of UPC meeting again : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/rwanyarare-walks-out-of-upc-meeting-again |access-date=2026-02-23 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Dr. Rwanyarare drags UPC back to court : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/dr-rwanyarare-drags-upc-back-to-court |access-date=2026-02-23 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Mu 2025, mutabani wa Rwanyarare, Kevin Kiiza Rwanyarare yavunaanibwa emisango 10, nga muno mwe mwali n’okugula mu lukujjukujju satifikeeti ey’enjawulo ey’ekyapa ku ttaka lya kitaawe eriweza yiika 635 mu Kasanje Town Council, [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] ku kkooti ya Buganda Road Chief Magistrates Court . <ref name=":1">{{Cite web |date=2025-09-06 |title=Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 "Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles"]. ''Monitor''. 6 September 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">23 February</span> 2026</span>.</cite></ref>
== Laba ne ==
* [[Cecilia Ogwal]]
* [[Olara Otunnu]]
* [[Milton Obote]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
i2qngl0b0k5o0t4463ezzxtrl1dlenl
James Rwanyarare
0
12968
47408
2026-04-21T14:43:41Z
Kinenkey
10423
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343661112|James Rwanyarare]]"
47408
wikitext
text/x-wiki
'''James William Rwanyarare''' [[:en:Doctor_of_Medicine|musawo]] , [[:en:Politician|munnabyabufuzi]], Munnayuganda era nga ye yatandikawo ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] . Yafulumya ekitabo kye yatuuma "Oh Uganda:The life and times of Dr.James Rwanyarare," nga kyogera ku byafaayo bya [[:en:Uganda|Yuganda]] . <ref name=":1" /> <ref name=":1">{{Cite web |date=2025-09-06 |title=Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Omulimu ==
Rwanyarare yali mmemba eyatandikawo ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC) era nga yali musawo owolusegere eri pulezidenti [[:en:Idi_Amin|Idi Amin.]] <ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Oh Uganda: The life and times of Dr James Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/oh-uganda-the-life-and-times-of-dr-james-rwanyarare-1707602 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yali minisita w’ebyobuwangwa awamu ne ssentebe w’akakiiko akakola ku nkola za Pulezidenti ku mulembe gwa Milton Obote. <ref>{{Cite web |date=2021-01-10 |title=Otunnu’s record good for Uganda, says Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/otunnu-s-record-good-for-uganda-says-rwanyarare-1499012 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yeetaba mu kuziika [[:en:Gabriel_Garang_Aher_Arol|Garanga]] e [[:en:Juba|Juba]] gye yayogerwako ng’agamba nti yakiikirira UPC Peter Walubiri, omuwandiisi w’akakiiko akafuzi aka Ssemateeka kye yagoba ng’amuyita mufere. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Rwanyarare is an impostor â€" Walubiri |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-02-23 |website=New Vision}}</ref>
Mu 2005, Rwanyarare yasooka kuva mu lukiiko olukiikirira eggwanga olwo nga bagonjoola enkaayana z’ekibiina kya UPC ng’ali wamu ne [[:en:Cecilia_Ogwal|Cecilia Ogwal]] . Oluvannyuma yasikambula ekibiina kye mu kkooti enkulu ng’awakanya obutuufu bw’olukuŋŋaana lw’ababaka, olwalonda obukulembeze obupya. <ref>{{Cite web |title=Rwanyarare walks out of UPC meeting again : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/rwanyarare-walks-out-of-upc-meeting-again |access-date=2026-02-23 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Dr. Rwanyarare drags UPC back to court : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/dr-rwanyarare-drags-upc-back-to-court |access-date=2026-02-23 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Mu 2025, mutabani wa Rwanyarare, Kevin Kiiza Rwanyarare yavunaanibwa emisango 10, nga muno mwe mwali n’okugula mu lukujjukujju satifikeeti ey’enjawulo ey’ekyapa ku ttaka lya kitaawe eriweza yiika 635 mu Kasanje Town Council, [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] ku kkooti ya Buganda Road Chief Magistrates Court . <ref name=":1">{{Cite web |date=2025-09-06 |title=Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 "Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles"]. ''Monitor''. 6 September 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">23 February</span> 2026</span>.</cite></ref>
== Laba ne ==
* [[Cecilia Ogwal]]
* [[Olara Otunnu]]
* [[Milton Obote]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
g5bjalwj06f4x56i8s9if5gvp6jsur9
47409
47408
2026-04-21T14:45:50Z
Kinenkey
10423
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343661112|James Rwanyarare]]"
47409
wikitext
text/x-wiki
'''James William Rwanyarare''' [[:en:Doctor_of_Medicine|musawo]] , [[:en:Politician|munnabyabufuzi]], Munnayuganda era nga ye yatandikawo ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] . Yafulumya ekitabo kye yatuuma "Oh Uganda:The life and times of Dr.James Rwanyarare," nga kyogera ku byafaayo bya [[:en:Uganda|Yuganda]] . <ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Oh Uganda: The life and times of Dr James Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/oh-uganda-the-life-and-times-of-dr-james-rwanyarare-1707602 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |date=2025-09-06 |title=Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Omulimu ==
Rwanyarare yali mmemba eyatandikawo ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC) era nga yali musawo owolusegere eri pulezidenti [[:en:Idi_Amin|Idi Amin.]] <ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Oh Uganda: The life and times of Dr James Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/oh-uganda-the-life-and-times-of-dr-james-rwanyarare-1707602 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/oh-uganda-the-life-and-times-of-dr-james-rwanyarare-1707602 "Oh Uganda: The life and times of Dr James Rwanyarare"]. ''Monitor''. 9 January 2021<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">23 February</span> 2026</span>.</cite></ref> Yali minisita w’ebyobuwangwa awamu ne ssentebe w’akakiiko akakola ku nkola za Pulezidenti ku mulembe gwa Milton Obote. <ref>{{Cite web |date=2021-01-10 |title=Otunnu’s record good for Uganda, says Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/otunnu-s-record-good-for-uganda-says-rwanyarare-1499012 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yeetaba mu kuziika [[:en:Gabriel_Garang_Aher_Arol|Garanga]] e [[:en:Juba|Juba]] gye yayogerwako ng’agamba nti yakiikirira UPC Peter Walubiri, omuwandiisi w’akakiiko akafuzi aka Ssemateeka kye yagoba ng’amuyita mufere. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Rwanyarare is an impostor â€" Walubiri |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-02-23 |website=New Vision}}</ref>
Mu 2005, Rwanyarare yasooka kuva mu lukiiko olukiikirira eggwanga olwo nga bagonjoola enkaayana z’ekibiina kya UPC ng’ali wamu ne [[:en:Cecilia_Ogwal|Cecilia Ogwal]] . Oluvannyuma yasikambula ekibiina kye mu kkooti enkulu ng’awakanya obutuufu bw’olukuŋŋaana lw’ababaka, olwalonda obukulembeze obupya. <ref>{{Cite web |title=Rwanyarare walks out of UPC meeting again : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/rwanyarare-walks-out-of-upc-meeting-again |access-date=2026-02-23 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Dr. Rwanyarare drags UPC back to court : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/dr-rwanyarare-drags-upc-back-to-court |access-date=2026-02-23 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Mu 2025, mutabani wa Rwanyarare, Kevin Kiiza Rwanyarare yavunaanibwa emisango 10, nga muno mwe mwali n’okugula mu lukujjukujju satifikeeti ey’enjawulo ey’ekyapa ku ttaka lya kitaawe eriweza yiika 635 mu Kasanje Town Council, [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] ku kkooti ya Buganda Road Chief Magistrates Court . <ref name=":1">{{Cite web |date=2025-09-06 |title=Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 "Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles"]. ''Monitor''. 6 September 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">23 February</span> 2026</span>.</cite></ref>
== Laba ne ==
* [[Cecilia Ogwal]]
* [[Olara Otunnu]]
* [[Milton Obote]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
i2qngl0b0k5o0t4463ezzxtrl1dlenl
47410
47409
2026-04-21T14:50:48Z
Kinenkey
10423
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343661112|James Rwanyarare]]"
47410
wikitext
text/x-wiki
'''James William Rwanyarare''' [[:en:Doctor_of_Medicine|musawo]] , [[:en:Politician|munnabyabufuzi]], Munnayuganda era nga ye yatandikawo ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] . Yafulumya ekitabo kye yatuuma "Oh Uganda:The life and times of Dr.James Rwanyarare," nga kyogera ku byafaayo bya [[:en:Uganda|Yuganda]] .<ref name=":02">{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Oh Uganda: The life and times of Dr James Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/oh-uganda-the-life-and-times-of-dr-james-rwanyarare-1707602 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name=":12">{{Cite web |date=2025-09-06 |title=Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Omulimu ==
Rwanyarare yali mmemba eyatandikawo ekibiina kya [[:en:Uganda_People's_Congress|Uganda People's Congress]] (UPC) era nga yali musawo owolusegere eri pulezidenti [[:en:Idi_Amin|Idi Amin.]] <ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-09 |title=Oh Uganda: The life and times of Dr James Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/oh-uganda-the-life-and-times-of-dr-james-rwanyarare-1707602 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yali minisita w’ebyobuwangwa awamu ne ssentebe w’akakiiko akakola ku nkola za Pulezidenti ku mulembe gwa Milton Obote. <ref>{{Cite web |date=2021-01-10 |title=Otunnu’s record good for Uganda, says Rwanyarare |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/otunnu-s-record-good-for-uganda-says-rwanyarare-1499012 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yeetaba mu kuziika [[:en:Gabriel_Garang_Aher_Arol|Garanga]] e [[:en:Juba|Juba]] gye yayogerwako ng’agamba nti yakiikirira UPC Peter Walubiri, omuwandiisi w’akakiiko akafuzi aka Ssemateeka kye yagoba ng’amuyita mufere. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Rwanyarare is an impostor â€" Walubiri |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2026-02-23 |website=New Vision}}</ref>
Mu 2005, Rwanyarare yasooka kuva mu lukiiko olukiikirira eggwanga olwo nga bagonjoola enkaayana z’ekibiina kya UPC ng’ali wamu ne [[:en:Cecilia_Ogwal|Cecilia Ogwal]] . Oluvannyuma yasikambula ekibiina kye mu kkooti enkulu ng’awakanya obutuufu bw’olukuŋŋaana lw’ababaka, olwalonda obukulembeze obupya. <ref>{{Cite web |title=Rwanyarare walks out of UPC meeting again : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/rwanyarare-walks-out-of-upc-meeting-again |access-date=2026-02-23 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Dr. Rwanyarare drags UPC back to court : |url=https://ugandaradionetwork.net/story/dr-rwanyarare-drags-upc-back-to-court |access-date=2026-02-23 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Mu 2025, mutabani wa Rwanyarare, Kevin Kiiza Rwanyarare yavunaanibwa emisango 10, nga muno mwe mwali n’okugula mu lukujjukujju satifikeeti ey’enjawulo ey’ekyapa ku ttaka lya kitaawe eriweza yiika 635 mu Kasanje Town Council, [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]] ku kkooti ya Buganda Road Chief Magistrates Court . <ref name=":1">{{Cite web |date=2025-09-06 |title=Rwanyarare family land saga: Son charged with forgery of titles |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/rwanyarare-family-land-saga-son-charged-with-forgery-of-titles-5183552 |access-date=2026-02-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Cecilia Ogwal]]
* [[Olara Otunnu]]
* [[Milton Obote]]
== Ebijuliziddwa ==
<references />
ev8gortiaoh4eiwy2lj8xs62a625wpk
Besueri Kiwanuka Lusse Mulondo
0
12969
47411
2026-04-21T15:02:39Z
Kinenkey
10423
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350118410|Besueri Kiwanuka Lusse Mulondo]]"
47411
wikitext
text/x-wiki
'''Besueri Kiwanuka Lusse Mulondo''' (12 Omwezi gwokusatu 1926). – 4 Omwezi gwokuna 2016 <ref>{{Cite web |last=MATOVU |first=PATRICK |title=Besweri Mulondo to be buried tomorrow |url=http://observer.ug/news-headlines/43547-besweri-mulondo-to-be-buried-tomorrow |access-date=2017-11-07 |website=The Observer - Uganda |language=en-gb}}</ref> ) yali munnabyabufuzi era nga [[:en:Uganda|Munayuganda]]. yali muwabuzi wa Pulezidenti ow’oku ntikko ku nsonga z’ettaka. <ref>{{Cite web |date=9 January 2021 |title=I was hunted for rejecting a job offer |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/people-power/i-was-hunted-for-rejecting-a-job-offer-1556244}}</ref>
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
== Omulimu ==
== Obulamu bwe ==
== Ebijuliziddwa ==
<references />
{{Reflist}}
351a4qv9xrllhhyyvm8ia3giiq4ewwi
Lawrence Mangusho
0
12970
47412
2026-04-21T16:02:59Z
Berniter
10779
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350032917|Lawrence Mangusho]]"
47412
wikitext
text/x-wiki
'''Lawrence Cherop Mangusho Munauganda''' (yazaalibwa 12 Omwezigwomunana 1961) muddukanya emirimu gya gavumenti, mulimi era munnabyabufuzi . Yaliko [[Parliament of Uganda|omubaka omulonde mu palaamenti]] mu Ssaza lye Kween, [[Kween (disitulikit)|Kween Diisitulikiti]], era nga ye mubaka wa [[National Resistance Movement]] (NRM), ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda. <ref name="LCM2">{{cite web |title=MANGUSHO CHEROP LAWRENCE |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=89 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Ye mmemba mu ''kakiiko ka Palamenti ka NRM'' era aweereza ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku by'obutonde'' n'akakiiko ''akakakasa gavumenti'' <ref name="LCM6">{{cite web |title=Committee on Government Assurances |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/MPs--banned--from-travelling-abroad/2466686-3812862-format-xhtml-q84o6hz/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20170816192530/http://mobile.monitor.co.ug/News/MPs--banned--from-travelling-abroad/2466686-3812862-format-xhtml-q84o6hz/index.html |archive-date=16 August 2017 |access-date=16 August 2017 |publisher=Parliament Watch}}</ref> mu [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda ey'ekkumi]] . <ref name="LCM3">{{cite web |title=The ministry of lands housing and urban development is next week set to begin reopening and demarcation of Mt. Elgon National Park boundary |url=https://oduutnews.wordpress.com/2017/01/24/sebei-bugisu-leaders-set-conditions-as-demarcation-of-elgon-national-park-begins-january-16/ |publisher=Oduut News}}</ref> <ref name="LCMX">{{cite web |title=The 2015 Uganda Top50 Sustainable Development Agencies |url=http://www.pubopinions.org/directory/the-2015-uganda-top50-sustainable-development-agencies-2/162-parliament-of-uganda-2.html |publisher=Public Opinions International}}</ref>
Mangusho yaliko ssentebe era kansala wa Gavumenti ez’ebitundu [[Kween (disitulikit)|mu Disitulikiti y’e Kween]] era nga Sentebe, omuwandiisi w’ebyensimbi era ssentebe w’olukiiko lwa ttenda za disitulikiti mu Gavumenti ez’ebitundu mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kapchorwa]] . Era emabegako yaliko ssentebe wa disitulikiti ya NRM mu Disitulikiti [[Kween (disitulikit)|y'e Kween]] ne [[Kapchorwa (disitulikit)|Kapchorwa]] . <ref name="LCM1">{{cite web |title=NRM enjoys victory in Kween by-election |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1310705/nrm-enjoys-victory-kween-election |publisher=[[New Vision]]}}</ref>
== Obulamu obuto n’okusoma kwe ==
Mangusho yazaalibwa mu Gombolola ya Kaproron , [[Kween (disitulikit)|Kween Dis]]<nowiki/>itulikiti, nga 12 Omwezi gwomunana, 1961 mu maka ga’Abangilikaani Abasebei . Kitaawe Reuben Thwamun yali musomesa wa pulayimale ate nnyina Susan Cheptoyek yali mulimi . Pulayimale yagisomera mu Chemwania Primary School era n’afuna satifikeeti ye eya (PLE) mu 1977.
Oluvannyuma yagenda mu maaso n’agenda mu Sebei Secondary School okusoma siyina eyokuna ne Green Light High School n’agenda mu A-Level, n’afuna satifikeeti ya siniya eyomukaga (UCE )mu 1981 nesatifikeeti ya siniya eyomukaga (UACE) mu 2013. Yali munnabyamizannyo mu Sebei Secondary School.
Mangusho era yasomera ku [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Minisitule y’emirimu n’entambula]] mu Mt Elgon Labour-based Training Center (MELTC), gye yafunira satifikeeti mu kuddukanya endagaano mu 1998 ne [[Makerere institute]] ’s Institute of Adult and Continuing Education okufuna satifikeeti mu by’okuddukanya emirimu gya gavumenti mu 2006. Mu 2016, yafuna Dipuloma mukukola ku by'abantu n'okubakulembera (Dip. SWASA) okuva mu kitongole ekiddukanya ekibuga Makerere ekya MMMI. Okugatta ku ekyo, Mangusho alina satifikeeti ya 2003 mu by’obusuubuzi okuva mu Enterprise Uganda. <ref name="LCM2">{{Cite web |title=MANGUSHO CHEROP LAWRENCE |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=89 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=89 "MANGUSHO CHEROP LAWRENCE"]. [[Parliament of Uganda]].</cite></ref>Newankubadde bino byonna, Mwami Mangusho tagendangako kusoma ku Yunivasite. Okusinga essira yaliteka ku kutuuka ku bukugu obw’okwebangula ng’agenda mu matendekero mangi agagaba satifikeeti ne Dipulooma mu Disitulikiti ye Kampala ne Mbale oluvannyuma lw’okusazaamu obuwanguzibwe obwa Sentebe wa Disitulikiti mu 2011.
== Omulimugwe ogwebyobufuzi ==
[[File:Mangusho_Cheptegei.jpg|left|thumb|Mangusho ng'ayaniriza Cheptegei eyawangudde omudaali gwa ffeeza ku kisaawe ky'ennyonyi Entebbe]]
Ku ntandikwa y’omulimu gwe, Mangusho yaweereza nga mmemba n’oluvannyuma n’afuuka ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa ttenda mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kapchorwa]] okuva mu 1993 okutuuka mu 1997. Okuva mu 0kiseera kye kimu n’okutuuka mu 1998, yaweereza ng’omuwandiisi w’ebyensimbi mu Kween County ku lukiiko lwa Lsente wa disitulikiti e Kapchorwa Disitulikiti. Mu 1998, yafuuka Sentebe wa Disitulikiti mu Gavumenti ez’ebitundu mu [[Kapchorwa (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kapchorwa]] era n’aweereza mu kifo ekyo okutuusa mu 2010 e Ssaza lye Kween bwe yasitulibwa n’efuulibwa Disitulikiti.
Okuva mu 2010 okutuuka mu 2011, yaweereza nga sentebe wa Disiyulikiti mu Gavumenti ez’ebitundu eza [[Kween (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kween]] mu kiseera ekyo zaali zaakatandikibwawo era okukkakkana ng’alondeddwa okuba ssentebe wa ku Disitulikiti eno mu 2011. <ref name="LCMY">{{cite web |title=Peace is not something to joke around with |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1310339/peace-joke |publisher=[[New Vision]]}}</ref> Yafiirwa ekifo eky’okulonda mu kulonda okw’omuddiring’anwa okwa 2012 n’afuuka omulimi omujjuvu okuva olwo.
Ku kufiirwa obwa ssentebe mu ngeri etaali ya kyeyagalire, <ref name="LCMZ">{{cite web |title=LC5 boss asked to leave office |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/TodaysPaper/691252-1322214-format-xhtml-hejv6d/index.html |work=[[Daily Monitor]]}}</ref> Mangusho yakola enteekateeka z’okulonda kwa palaamenti okwa 2016, ekintu ekyamuyamba okuwangula akamyufu mu 2015 ekibiina kya NRM n’okulonda kwa bonna okwa 2016 bw’atyo n’afuuka mmemba wa [[Parliament of Uganda|Palaamenti ey’ekkumi]] eya [[Yuganda|Pearl of Africa]] ng’akiikirira e Ssaza lya Kween mu Disitulikiti y’e Kween. Mu Palaamenti ey’ekkumi, Mangusho aweereza ku ''kakiiko akavunaanyizibwa ku [[:en:Hard_infrastructure|by’obutonde]]'' n’akakiiko ''akavunaanyizibwa ku kukakasa gavumenti'' . Ono era mmemba wa kabondo k’Ababaka ba Palaamenti mu NRM , mu Olukiiko ku nkyukakyuka y’obudde (PFCC), Uganda Parliamentary Forum on Water Sanitation and Hygiene, wamu n’akakiiko akavunyanyizibwa kubavubuka (UPFYA). Ku nkomerero ya 2017, abatuuze b’e Ssaza lya Kween mu Disitulikiti y’e Kween balumiriza omubaka wa palaamenti mu kitundu kyabwe, Mwami Lawrence Mangusho nti yatwala ettaka n’okugoba ebikumi n’ebikumi by’abantu mu byalo ebiwerako mu Gombolola bbiri okuli Ngenge ne Kiriki.
== Laba ne ==
* [[Kween (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kween]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina ky’eggwanga eky’okuziyiza]]
* [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]]
* Abantu ba Sebei
== Ebijuliziddwamu ==
s0dxilzdvdmonvv87u8q4xyw9uwmibk
Munnamawulire, munnauganda, muwandiisi
0
12971
47413
2026-04-21T16:18:56Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347095848|Daniel Kalinaki]]"
47413
wikitext
text/x-wiki
'''Daniel Kalinaki''' (yazaalibwa mu 1980) [[:en:Uganda|Munnamawulire]] [[Yuganda|Munnayuganda]] eyali akolagana ne ''[[Nation Media Group]]'' nga gyeneraali akulira amagye mu Uganda avunaanyizibwa ku Biwandiikibwa. Emabegako yali aweereza nga [[:en:Managing_Editor|Omuwandiisi omukulu]], Omukunganya w'obubaka bweddiini mu kibiina ky’amawulire kye kimu.<ref>{{Cite web |last=Monitor Reporter |date=8 May 2013 |title=Monitor Gets New Managing Editor |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Monitor-gets-new-managing-editor/-/688334/1845452/-/smx62dz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402105700/http://www.monitor.co.ug/News/National/Monitor-gets-new-managing-editor/-/688334/1845452/-/smx62dz/-/index.html |archive-date=2 April 2015 |access-date=28 February 2015}}</ref><ref>{{Cite web |last=Daily Nation Staff |date=2015 |title=Daily Nation: Daniel K. Kalinaki - Managing Editor for Africa at Nation Media Group |url=http://www.nation.co.ke/-/1148/2167106/-/format/xhtml/-/2mruyuz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104083657/http://www.nation.co.ke/-/1148/2167106/-/format/xhtml/-/2mruyuz/-/index.html |archive-date=4 November 2016 |access-date=3 November 2016}}</ref><ref>{{Cite web |last=Tumwesigye |first=Joseph |date=2026-03-31 |title=Veteran media icon Daniel Kalinaki retires - NTV Uganda |url=https://ntv.co.ug/news/national-news/veteran-media-icon-daniel-kalinaki-retires |access-date=2026-04-04 |language=en-US}}</ref> Mufumbo alina abaana basatu.
== Ensibuko ye n’obuyigirize bwe ==
Kalinaki yazaalibwa mu 1980. Okusoma pulayimale, yasomera mu ssomero lya Bat Valley Primary School, ne Kamuli Boys Boarding Primary era oluvannyuma ne yeegatta ku [[:en:Busoga_College_Mwiri|Busoga College Mwiri]] okufuna satifikeeti ye ey'omutendera gwa O'Level. Yakola omutendera A'level okuva mu Makerere High School oluvannyuma n'awandiisibwa mu [[Makerere University, Uganda|University ye Makerere]], yunivasite ya gavumenti esinga obukadde mu Uganda era esinga obunene. Yatikkirwa diguli esookai [[:en:Mass_communication|mu by'empuliziganya]] . Oluvannyuma, yafuna diguli eyookubiri mu [[:en:Journalism|by’amawulire]] mu nsi yonna okuva mu [[:en:City_University_of_London|City University of London]] . <ref name="Group">{{Cite web |last=ICIJ |date=2010 |title=International Consortium of Investigative Journalists: Journalist Profile - Daniel Kalinaki |url=https://www.icij.org/journalists/daniel-kalinaki |access-date=3 November 2016 |publisher=[[International Consortium of Investigative Journalists]]}}</ref>
== Omulimu gwe ==
Ku myaka 18, yeegatta ku kibiina kya ''Crusader'', ekifulumizibwa buli wiiki ssatu mu Uganda. Bwe kyaggalwawo oluvannyuma lw’omwaka gumu, yatandika okukola mu ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]'' ng’omusasi, omuyambi wa maneja w’amawulire ku leediyo, omumyuka w’omuwandiisi w’ebyemizannyo, omuwandiisi omubeezi, omuwandiisi w’amawulire ag’ebweru, omuwandiisi w’amawulire, omuwandiisi w’okunoonyereza, n’omuwandiisi omukulu. Ye muwanguzi wa sikaala ya Chevening, Sports Rookie of the Year, n’engule ya Tebere-Mudin eyasoose olw’okukola obulungi mu by’amawulire. Omulimu gwa Kalinaki gufulumye mu lupapula lwa ''Daily Monitor'', <ref>{{Cite web |last=Kalinaki |first=Daniel |date=26 February 2015 |title=Norbert Mao And A Flashback To The Class of 1992 That Got Away |url=http://www.monitor.co.ug/OpEd/OpEdColumnists/DanielKalinaki/-/878782/878788/-/vanwy6z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402123054/http://www.monitor.co.ug/OpEd/OpEdColumnists/DanielKalinaki/-/878782/878788/-/vanwy6z/-/index.html |archive-date=2 April 2015 |access-date=28 February 2015}}</ref> ''[[:en:The_EastAfrican|The EastAfrican]]'', the ''[[:en:New_Internationalist|New Internationalist]]'', ''[[:en:International_Consortium_of_Investigative_Journalists|Africa Confidential]]'', the ''[[:en:International_Consortium_of_Investigative_Journalists|Weekly Observer]]'', ''MS Magazine'', ne ku leediyo [[:en:International_Consortium_of_Investigative_Journalists|ya BBC World Service]] . Asomesa n'ebyamawulire mu kiseera ekigere ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]] . Ono mmemba w’ekibiina [[:en:International_Consortium_of_Investigative_Journalists|ekigatta bannamawulire abanoonyereza mu nsi yonna]] ekya ICIJ. <ref name="Group">{{Cite web |last=ICIJ |date=2010 |title=International Consortium of Investigative Journalists: Journalist Profile - Daniel Kalinaki |url=https://www.icij.org/journalists/daniel-kalinaki |access-date=3 November 2016 |publisher=[[International Consortium of Investigative Journalists]]}}</ref>
== Okulwanirira eddembe ly’obuntu ==
Mu 2000, yawandiika wamu ne Glen Williams, Joyce Kadowe, ne [[Noerine Kaleeba]] ''Open Secret: Abantu Abawangaala Na'kawuka akaleeta mukenenya Ne siriimu Mu Uganda'' . Ekitabo kino ekyafulumizibwa ekitongole kya UK Charity [[:en:ActionAid|ActionAid]], kye kimu ku biwandiiko ebyasooka okulondoola obukulu bw’enkola ey’obwesimbu era enzigule okuyamba okulwanyisa [[:en:Social_stigma|okuvumwavumwa mu bantu]] n’okusosola mu [[:en:HIV|siriimu]] na [[Siriimu|kawuka akaleeta mukenenya]] . <ref>{{Cite book |last=Noerine Kaleeba |date=2000 |title=Open Secret: People Facing Up to HIV and AIDS in Uganda |last2=Joyce N. Kadowe |last3=Daniel Kalinaki |last4=Alan Hughes |publisher=ActionAid |isbn=1872502555}}</ref>
Wakati wa 2003 ne 2004, Kalinaki ne ''[[:en:Daily_Monitor|The Monitor]]'' baatwalibwa mu kkooti [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti ya Uganda]] okuyimiriza okufulumya emboozi eyalimu enkaayana nga balumiriza nti abakungu ba gavumenti baafudde ekisusse ku nkola y’okukebera ssemateeka. <ref name="Group">{{Cite web |last=ICIJ |date=2010 |title=International Consortium of Investigative Journalists: Journalist Profile - Daniel Kalinaki |url=https://www.icij.org/journalists/daniel-kalinaki |access-date=3 November 2016 |publisher=[[International Consortium of Investigative Journalists]]}}</ref>
Nga 12 ogwomunaana mu 2009, Kalinaki yaddamu okubuuzibwa poliisi ya Uganda okumala essaawa nga mukaaga ku biri mu bbaluwa ya Pulezidenti [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]] eya 15 mu7 gwomusanvu eyalimu enkaayana ku byobufuzi mu [[:en:Bunyoro_sub-region|kitundu ky’e Bunyoro]] . Kalinaki eyalayira okuwandiika omusango n’okwegendereza ku misango gy’okujingirira n’okwogera ekiwandiiko eky’obulimba oluvannyuma yayimbuddwa ku kakalu ka kkooti etali ya ssente obukadde bwa UGX:10. Omusango ogwo gwagobwa olw’obutaba na bujulizi nga 7 ogwokubiri mu 2012. <ref>{{Cite web |last=Wesaka |first=Andrew |date=7 February 2012 |title=Court dismisses case against Monitor editors |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1321784/-/view/printVersion/-/j8m4o1z/-/%2523 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104075800/http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1321784/-/view/printVersion/-/j8m4o1z/-/%2523 |archive-date=4 November 2016 |access-date=3 November 2016}}</ref> Ogwo gwali mulundi gwakubiri mu 2009 nga Kalinaki ayitiddwa mu kitongole kya CID okuddamu ebibuuzo ku mboozi ezaafulumizibwa ekitongole kya Daily Monitor Publication Limited. Tewali musango gwavunaanibwa mu musango ogwasooka, ogwaddirira emboozi eyavumirira engeri ekikwekweto kyakolebwa ku ggye lya [[:en:Lord’s_Resistance_Army|Lord’s Resistance Army]] . <ref>{{Cite web |last=Kalinaki |first=Daniel |date=19 January 2009 |title=It's the war of attrition |url=http://kalinaki.blogspot.com/2009/01/its-war-of-attrition.html |access-date=3 November 2016 |publisher=Kalinaki.com}}</ref>
Kalinaki awandiise ekitabo "Kizza Besigye ne Uganda's Unfinished Revolution". Ekitabo kino kyekenneenya [[Kizza Besigye]] "ebigendererwa, ebirowoozo n'okwefuula". Era eraga engeri Museveni gy'azzeemu ensobi ezaakolebwa abasooka [[Idi Amin]] ne [[Milton Obote]] . Mu kitabo, omuwandiisi alaga Bannayuganda kye bayinza n’okukikola. <ref>{{Cite web |last=Mwenda |first=Andrew M. |date=11 January 2015 |title=Uganda: Inside Kalinaki's Book On Besigye |url=http://allafrica.com/stories/201501120760.html |access-date=28 February 2015}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kanuma |first=Shyaka |date=14 January 2015 |title=Kalinaki's Unfinished Book: A Review of Daniel K. Kalinaki's Kizza Besigye And Uganda's Unfinished Revolution |url=http://www.focus.rw/wp/2015/01/14/kalinakis-unfinished-book |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402140720/http://www.focus.rw/wp/2015/01/14/kalinakis-unfinished-book/ |archive-date=2 April 2015 |access-date=28 February 2015 |publisher=The Rwanda Focus}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Aga_Khan_Fund_for_Economic_Development|Ensawo ya Aga Khan ey'okutumbula ebyenfuna]]
* [[:en:Aga_Khan_Fund_for_Economic_Development|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Uganda]]
* [[:en:Aga_Khan_Fund_for_Economic_Development|Olukalala lwa yunivasite mu Uganda]]
* [[Eggye lya Uganda People's Defense Force]]
== Ebijjuliziddwa ==
awhd6t81qxb5556g24r2g42486cu4br
47414
47413
2026-04-21T16:22:43Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nkozeemu enkyukakyuka #WUCUG26MUK
47414
wikitext
text/x-wiki
'''Daniel Kalinaki''' (yazaalibwa mu 1980) [[:en:Uganda|Munnamawulire]] [[Yuganda|Munnayuganda]] eyali akolagana ne ''[[Nation Media Group]]'' nga gyeneraali akulira amagye mu Uganda avunaanyizibwa ku Biwandiikibwa. Emabegako yali aweereza nga [[:en:Managing_Editor|Omuwandiisi omukulu]], Omukunganya w'obubaka bweddiini mu kibiina ky’amawulire kye kimu.<ref>{{Cite web |last=Monitor Reporter |date=8 May 2013 |title=Monitor Gets New Managing Editor |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Monitor-gets-new-managing-editor/-/688334/1845452/-/smx62dz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402105700/http://www.monitor.co.ug/News/National/Monitor-gets-new-managing-editor/-/688334/1845452/-/smx62dz/-/index.html |archive-date=2 April 2015 |access-date=28 February 2015}}</ref><ref>{{Cite web |last=Daily Nation Staff |date=2015 |title=Daily Nation: Daniel K. Kalinaki - Managing Editor for Africa at Nation Media Group |url=http://www.nation.co.ke/-/1148/2167106/-/format/xhtml/-/2mruyuz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104083657/http://www.nation.co.ke/-/1148/2167106/-/format/xhtml/-/2mruyuz/-/index.html |archive-date=4 November 2016 |access-date=3 November 2016}}</ref><ref>{{Cite web |last=Tumwesigye |first=Joseph |date=2026-03-31 |title=Veteran media icon Daniel Kalinaki retires - NTV Uganda |url=https://ntv.co.ug/news/national-news/veteran-media-icon-daniel-kalinaki-retires |access-date=2026-04-04 |language=en-US}}</ref> Mufumbo alina abaana basatu.
== Ensibuko ye n’obuyigirize bwe ==
Kalinaki yazaalibwa mu 1980. Okusoma pulayimale, yasomera mu ssomero lya Bat Valley Primary School, ne Kamuli Boys Boarding Primary era oluvannyuma ne yeegatta ku [[:en:Busoga_College_Mwiri|Busoga College Mwiri]] okufuna satifikeeti ye ey'omutendera gwa O'Level. Yakola omutendera A'level okuva mu Makerere High School oluvannyuma n'awandiisibwa mu [[Makerere University, Uganda|University ye Makerere]], yunivasite ya gavumenti esinga obukadde mu Uganda era esinga obunene. Yatikkirwa diguli esookai [[:en:Mass_communication|mu by'empuliziganya]] . Oluvannyuma, yafuna diguli eyookubiri mu [[:en:Journalism|by’amawulire]] mu nsi yonna okuva mu [[:en:City_University_of_London|City University of London]] . <ref name="Group">{{Cite web |last=ICIJ |date=2010 |title=International Consortium of Investigative Journalists: Journalist Profile - Daniel Kalinaki |url=https://www.icij.org/journalists/daniel-kalinaki |access-date=3 November 2016 |publisher=[[International Consortium of Investigative Journalists]]}}</ref>
== Omulimu gwe ==
Ku myaka 18, yeegatta ku kibiina kya ''Crusader'', ekifulumizibwa buli wiiki ssatu mu Uganda. Bwe kyaggalwawo oluvannyuma lw’omwaka gumu, yatandika okukola mu ''[[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]]'' ng’omusasi, omuyambi wa maneja w’amawulire ku leediyo, omumyuka w’omuwandiisi w’ebyemizannyo, omuwandiisi omubeezi, omuwandiisi w’amawulire ag’ebweru, omuwandiisi w’amawulire, omuwandiisi w’okunoonyereza, n’omuwandiisi omukulu. Ye muwanguzi wa sikaala ya Chevening, Sports Rookie of the Year, n’engule ya Tebere-Mudin eyasoose olw’okukola obulungi mu by’amawulire. Omulimu gwa Kalinaki gufulumye mu lupapula lwa ''Daily Monitor'', <ref>{{Cite web |last=Kalinaki |first=Daniel |date=26 February 2015 |title=Norbert Mao And A Flashback To The Class of 1992 That Got Away |url=http://www.monitor.co.ug/OpEd/OpEdColumnists/DanielKalinaki/-/878782/878788/-/vanwy6z/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402123054/http://www.monitor.co.ug/OpEd/OpEdColumnists/DanielKalinaki/-/878782/878788/-/vanwy6z/-/index.html |archive-date=2 April 2015 |access-date=28 February 2015}}</ref> ''[[:en:The_EastAfrican|The EastAfrican]]'', the ''[[:en:New_Internationalist|New Internationalist]]'', ''[[:en:International_Consortium_of_Investigative_Journalists|Africa Confidential]]'', the ''[[:en:International_Consortium_of_Investigative_Journalists|Weekly Observer]]'', ''MS Magazine'', ne ku leediyo [[:en:International_Consortium_of_Investigative_Journalists|ya BBC World Service]] . Asomesa n'ebyamawulire mu kiseera ekigere ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]] . Ono mmemba w’ekibiina [[:en:International_Consortium_of_Investigative_Journalists|ekigatta bannamawulire abanoonyereza mu nsi yonna]] ekya ICIJ. <ref name="Group">{{Cite web |last=ICIJ |date=2010 |title=International Consortium of Investigative Journalists: Journalist Profile - Daniel Kalinaki |url=https://www.icij.org/journalists/daniel-kalinaki |access-date=3 November 2016 |publisher=[[International Consortium of Investigative Journalists]]}}</ref>
== Okulwanirira eddembe ly’obuntu ==
Mu 2000, yawandiika wamu ne Glen Williams, Joyce Kadowe, ne [[Noerine Kaleeba]] ''Open Secret: Abantu Abawangaala Na'kawuka akaleeta mukenenya Ne siriimu Mu Uganda'' . Ekitabo kino ekyafulumizibwa ekitongole kya UK Charity [[:en:ActionAid|ActionAid]], kye kimu ku biwandiiko ebyasooka okulondoola obukulu bw’enkola ey’obwesimbu era enzigule okuyamba okulwanyisa [[:en:Social_stigma|okuvumwavumwa mu bantu]] n’okusosola mu [[:en:HIV|siriimu]] na [[Siriimu|kawuka akaleeta mukenenya]] .<ref>{{Cite book |last=Noerine Kaleeba |date=2000 |title=Open Secret: People Facing Up to HIV and AIDS in Uganda |last2=Joyce N. Kadowe |last3=Daniel Kalinaki |last4=Alan Hughes |publisher=ActionAid |isbn=1872502555}}</ref>
Wakati wa 2003 ne 2004, Kalinaki ne ''[[:en:Daily_Monitor|The Monitor]]'' baatwalibwa mu kkooti [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti ya Uganda]] okuyimiriza okufulumya emboozi eyalimu enkaayana nga balumiriza nti abakungu ba gavumenti baafudde ekisusse ku nkola y’okukebera ssemateeka.<ref name="Group">{{Cite web |last=ICIJ |date=2010 |title=International Consortium of Investigative Journalists: Journalist Profile - Daniel Kalinaki |url=https://www.icij.org/journalists/daniel-kalinaki |access-date=3 November 2016 |publisher=[[International Consortium of Investigative Journalists]]}}</ref>
Nga 12 ogwomunaana mu 2009, Kalinaki yaddamu okubuuzibwa poliisi ya Uganda okumala essaawa nga mukaaga ku biri mu bbaluwa ya Pulezidenti [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]] eya 15 mu7 gwomusanvu eyalimu enkaayana ku byobufuzi mu [[:en:Bunyoro_sub-region|kitundu ky’e Bunyoro]] . Kalinaki eyalayira okuwandiika omusango n’okwegendereza ku misango gy’okujingirira n’okwogera ekiwandiiko eky’obulimba oluvannyuma yayimbuddwa ku kakalu ka kkooti etali ya ssente obukadde bwa UGX:10. Omusango ogwo gwagobwa olw’obutaba na bujulizi nga 7 ogwokubiri mu 2012.<ref>{{Cite web |last=Wesaka |first=Andrew |date=7 February 2012 |title=Court dismisses case against Monitor editors |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1321784/-/view/printVersion/-/j8m4o1z/-/%2523 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161104075800/http://www.monitor.co.ug/News/National/-/688334/1321784/-/view/printVersion/-/j8m4o1z/-/%2523 |archive-date=4 November 2016 |access-date=3 November 2016}}</ref> Ogwo gwali mulundi gwakubiri mu 2009 nga Kalinaki ayitiddwa mu kitongole kya CID okuddamu ebibuuzo ku mboozi ezaafulumizibwa ekitongole kya Daily Monitor Publication Limited. Tewali musango gwavunaanibwa mu musango ogwasooka, ogwaddirira emboozi eyavumirira engeri ekikwekweto kyakolebwa ku ggye lya [[:en:Lord’s_Resistance_Army|Lord’s Resistance Army]] . <ref>{{Cite web |last=Kalinaki |first=Daniel |date=19 January 2009 |title=It's the war of attrition |url=http://kalinaki.blogspot.com/2009/01/its-war-of-attrition.html |access-date=3 November 2016 |publisher=Kalinaki.com}}</ref>
Kalinaki awandiise ekitabo "Kizza Besigye ne Uganda's Unfinished Revolution". Ekitabo kino kyekenneenya [[Kizza Besigye]] "ebigendererwa, ebirowoozo n'okwefuula". Era eraga engeri Museveni gy'azzeemu ensobi ezaakolebwa abasooka [[Idi Amin]] ne [[Milton Obote]] . Mu kitabo, omuwandiisi alaga Bannayuganda kye bayinza n’okukikola. <ref>{{Cite web |last=Mwenda |first=Andrew M. |date=11 January 2015 |title=Uganda: Inside Kalinaki's Book On Besigye |url=http://allafrica.com/stories/201501120760.html |access-date=28 February 2015}}</ref><ref>{{Cite web |last=Kanuma |first=Shyaka |date=14 January 2015 |title=Kalinaki's Unfinished Book: A Review of Daniel K. Kalinaki's Kizza Besigye And Uganda's Unfinished Revolution |url=http://www.focus.rw/wp/2015/01/14/kalinakis-unfinished-book |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150402140720/http://www.focus.rw/wp/2015/01/14/kalinakis-unfinished-book/ |archive-date=2 April 2015 |access-date=28 February 2015 |publisher=The Rwanda Focus}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Aga_Khan_Fund_for_Economic_Development|Ensawo ya Aga Khan ey'okutumbula ebyenfuna]]
* [[:en:Aga_Khan_Fund_for_Economic_Development|Olukalala lw'empapula z'amawulire mu Uganda]]
* [[:en:Aga_Khan_Fund_for_Economic_Development|Olukalala lwa yunivasite mu Uganda]]
* [[Eggye lya Uganda People's Defense Force]]
== Ebijjuliziddwa ==
lpq67kas9xqm4muot5g0zztfcho3l6q
Nobel Mayombo
0
12972
47416
2026-04-21T17:31:41Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345809942|Nobel Mayombo]]"
47416
wikitext
text/x-wiki
[[:en:Brigadier|Brigadier]] '''Noble Mayombo''', (1965–2007), yali [[:en:Military_officer|muserikale wa magye ga]] Uganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]] era [[:en:Legislator|omubaka wa palamenti]] .
== Ebikwata ku muntu ebyomunda ==
Yazaalibwa mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], [[:en:Toro_sub-region|mu kitundu kyeToro]], [[V|Bugwanjuba bwa Uganda]], mu 1965. Yali mu Kika ky’Obwakabaka ekya Babiito mu [[V|Bwakabaka bwa Toro]], ekimu ku bwakabaka obuna obwa ssemateeka mu Uganda ey’omulembe guno. <ref>{{Cite web |last=Kisakye |first=Bizimungu |date=2 May 2007 |title=Toro Mourns Fallen Brigadier Mayombo |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/563097 |access-date=19 February 2015}}</ref> Kitaawe, Canon James Rwabwoni, eyazaalibwa mu 1926, yali akyali mulamu mu 2007. Yafiira mu ddwaaliro e South Afrika nga 25 m gwekkuminebiri 2009. <ref>{{Cite web |last=Mafaranga |first=Hope |date=27 December 2009 |title=Uganda: Mayombo's Father Dies In South Africa |url=http://allafrica.com/stories/200912281064.html |access-date=19 February 2015}}</ref> Mayombo yali wa musanvu mu baana kkumi na babiri. Nnyaabwe omugenzi Beatrice Rwaboni Abwooli yafa mu 1997. <ref name="Parliament">{{Cite web |last=Maseruka |first=Josephine |last2=Candia |first2=Steven |date=3 May 2007 |title=Parliament Honours Brigadier Noble Mayombo |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563335 |access-date=19 February 2015}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Nyakasura School|ssomero lya Nyakasura]] e [[Fort Portal]] ne [[Ntare School|Ntare]] e [[Mbarara]] . Yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okusoma Amateeka. Kyokka mu 1985, ku myaka 20, yava e Makerere n’agenda ne yeegatta ku [[National Resistance Army|ggye lya National Resistance Army]] (NRA), mu lutalo lwabwe olw’abayeekera ku gavumenti ya [[Milton Obote|Obote II]] (1980–1985) n’ekibiina [[:en:Military_junta|ky’amagye]] (1985–1986) ekyamugoba.
Oluvannyuma lwa NRA okuwamba obuyinza mu 1986, Mayombo yaddayo mu yunivasite n’amaliriza diguli ye ey’amateeka,era n’atikkirwa ne [[:en:Bachelor_of_Laws|diguli eyookubiri mu mateeka]] ( [[:en:LLB|LLB]] ). Oluvannyuma yafuna [[:en:Legal_practice|Diploma in Legal Practice]], eyeetaagibwa okukola amateeka mu Uganda, okuva mu [[Law Development Centre]] mu [[Kampala]] . Yalina ne diguli ey'o [[:en:Master_of_Laws|kubiri mu byamateeka]] ( [[:en:Master_of_Laws|LLM]] ), ng’akuguse mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu, okuva mu yunivasite y’e Makerere. <ref>{{Cite web |last=Kalinaki |first=Daniel |date=7 May 2007 |title=Brigadier Mayombo; The Death of An Enigmatic Officer And Gentleman |url=http://www.kalinaki.blogspot.com/2007/05/brig-mayombo-death-of-enigmatic-officer.html |access-date=19 February 2015 |publisher=Kalinaki.blogspot.com}}</ref>
== Obumanyirivu mu mirimu gye ==
Mu 1994, yalondebwa [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|amagye ga Uganda]] okubeera omu ku babaka mu [[:en:Constituent_Assembly|lukiiko lwa Ssemateeka]] olwawandiika Ssemateeka wa Uganda eya 1995. Ku myaka 29, Lieutenant Mayombo ye yali asinga obuto mu lukiiko lwa Ssemateeka. <ref>{{Cite web |last=Ndawula |first=Andrew |last2=Allio |first2=Emmy |date=2 May 2007 |title=Mayombo Inspired Young Professionals Into The Army |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/459/562901 |access-date=19 February 2015}}</ref> Yeeyawula ng’omukubaganya ebirowoozo omunyiikivu ng’alina okumanya okunywevu ku mateeka era ng’alina okusesa. Oluvanyuma lw’okukakasa ssemateeka omupya, Mayombo yalondebwa okukiikirira amagye ga Uganda mu [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] . <ref>{{Cite web |last=Olupot |first=Milton |last2=Mukasa |first2=Henry |date=28 April 2005 |title=Parliament Gallery Jammed |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/431798 |access-date=19 February 2015}}</ref> Yalekulira ekifo ekyo nga 30 ogwoluberyeberye mu 2006, n'agenda okulondebwa ng'Omuwandiisi ow'enkalakkalira mu Minisitule y'ebyokwerinda. <ref>{{Cite web |last=Olupot |first=Milton |date=6 February 2006 |title=Brigadier Noble Mayombo Resigns From Parliament |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/480505 |access-date=19 February 2015}}</ref>
Yalondebwa okubeera [[:en:Aide-de-camp|ADC]] ya [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] gye yalaze okwewaayo n'obwesigwa obutamatira eri enkola ya gavumenti eya movementi .Ekimu ku bifaananyi ebisinga okuwangaala ye ADCng'efukamidde oluvannyuma lw'okulaba nga engatto za pulezidenti gisumuluddwa na'gisiba mangu .Yfuna okukuzibwa mu bwangu ng'ayita mu madaala ga'magye, n'asituka mangu ngayita mu Lieutenant, [[:en:Captain_(land)|Captain]], Major, [[:en:Lieutenant_Colonel|Lieutenant Colonel]] okutuuka ku full [[:en:Colonel|Colonel]] mu 2004. <ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Solomon |last2=Wasike |first2=Alfred |date=14 January 2004 |title=Ssempebwa Firm Takes Over Ghost Prosecution |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/333270}}</ref> Mu kiseera ekyo yali Dayirekita w’ekitongole ekikessi mu magye. Nga Dayirekita w’ekitongole ekikessi mu magye, yafuna ettutumu, gye yavunaanibwa [[:en:Torture|okutulugunya]] abantu abateeberezebwa okuba abayeekera. <ref>{{Cite web |date=4 May 2004 |title=Torture Not Government Policy |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/358129 |access-date=19 February 2015}}</ref> Mu kiseera kye kimu, ebitongole by'ebyokwerinda mu Uganda byavunaanibwa okutondawo n'okulabirira "amayumba agataliiko bulabe", ng'abakwatiddwa basibiddwa nga tebawuliziganya okusukka essaawa 48 ezaalagirwa mu mateeka, nga tewali musango gwonna guvunaanibwa mu kkooti. <ref>{{Cite web |last=Etyang |first=Jude |date=23 January 2004 |title=Dutch Ambassador Unhappy Over Safe Houses |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/335289 |access-date=19 February 2015}}</ref> Mu bufuzi bwa Brigadier Mayombo nga Dayirekita w’obukessi bw’amagye, eggye lya People’s Redemption Army eryali wansi wa Colonel [[Kizza Besigye|Kiiza Besigye]] lye lyasooka okutegeezebwa Bannayuganda. Kino oluvannyuma Besigye yabadde akyegaana n'ebimulumiriza ebirala ebimukwataganya n'eggye lya [[Joseph Kony]] erya [[:en:Lord's_Resistance_Army|Lord's Resistance Army]] mu [[:en:Northern_Region,_Uganda|bukiikaddyo bwa Uganda]] . Brigadier Mayombo yennyini yayomba ne Besigye ku pulogulaamu ya leediyo neya KFM eya ''Hot Seat'' akawungeezi akamu. Kino kyali kya kukendeeza ku buganzi bwa Besigye mpozzi n’okukosa omutindo gwe mu kulonda kwa Pulezidenti okuddako.
Mu gwekkumi ogwa 2005, Colonel Mayombo yakuzibwa nafuulibwa Brigadier nalondebwa okuba omuwandiisiwa mimisitule ye byo'kw'erinda.<ref>{{Cite web |last=Osike |first=Felix |date=24 October 2005 |title=Museveni Shuffles The Army |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/462512 |access-date=19 February 2015}}</ref> Mu gwekkuminogumu mu 2005, yalondebwa nga ssentebe w'olukiiko olufuzi mu [[:en:New_Vision_Group|New Vision Group]], abafulumya b'olupapula lwamawulire olw gavumenti ya Uganda [[New Vision (olupapula lw'amawulire)|New Vision]] .<ref>{{Cite web |last=Odyek |first=John |date=25 November 2005 |title=Mayombo To Head New Vision Board |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/468005 |access-date=19 February 2015}}</ref>
== Ennaku ze ezisembayo ==
Ku Lwokuna nga 27 ogwokuna gwa 2007, Brigadier Mayombo yawulira bubi era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Kololo, eddwaaliro ettono ery’obwannannyini ku [[Kololo|lusozi Kololo]] . Yazuulibwa n’obulwadde bwa [[:en:Acute_pancreatitis|acute pancreatitis]], okuzimba okw’amangu mu lubuto, ekivaako ekitundu kino okukulukuta enziyiza zakyo mu bitundu ebikyetoolodde, ekivaako olubuto n’ebitundu ebikyetoolodde okutandika okwegaaya (autodigestion).
Enkeera ng’embeera ye yeeyongedde okwonooneka, n’atwalibwa mu [[:en:Intensive_Care_Unit|ddwaaliro]] lya [[International Hospital Kampala]] . Embeera ye yeeyongera okwonooneka era ku Ssande nga 29 ogwokuna 2007, ng’ali mu kkoma, ku nkola eziyamba obulamu, yatwalibwa mu [[:en:Aga_Khan_University_Hospital,_Nairobi|ddwaaliro lya Agha Khan Hospital]] e [[:en:Nairobi|Nairobi]], Kenya. Pulezidenti wa Uganda, [[Yoweri Museveni]], yawadde olukusa emmeeri ya pulezidenti [[:en:Gulfstream_IV-SP|eya Gulfstream IV-SP]] ekozesebwe okubuusa ennyonyi Mayombo okuva [[Entebbe]] okutuuka e Nairobi. <ref>{{Cite web |date=30 April 2007 |title=Mayombo Flown To Kenyan Hospital |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/562731 |access-date=19 February 2015}}</ref> Ku Lwokubiri nga 1 May 2007 ku ssaawa 15.00 mu budde bw’ekitundu, Mayombo yafiira mu ddwaaliro lya Agha Khan e Nairobi olw’ebizibu ebyava ku bulwadde bw’olubuto obw’amaanyi. Yalina emyaka 42 egy’obukulu. <ref>{{Cite web |date=2 May 2007 |title=Brigadier Noble Mayombo Dies In Nairobi |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/562944 |access-date=19 February 2015}}</ref>
== Oluvannyuma lw’okufa kwe ==
Okufa kwa Mayombo okw'amangu kwafunye ensisi mu Uganda. <ref>{{Cite web |last=Namutebi |first=Joyce |date=2 May 2007 |title=Mayombo's Body Arrives From Nairobi |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563105 |access-date=19 February 2015}}</ref> Waaliwo okuteebereza kungi nti yandiba nga yaweebwa obutwa ekyaleetera gavumenti ya Uganda okutandika okunoonyereza ku kyamuviiriddeko okufa. <ref>{{Cite web |last=Candia |first=Steven |last2=Ahimbisibwe |first2=Fortunate |date=2 May 2007 |title=Government Probes Brigadier Noble Mayombo's Death |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563104 |access-date=19 May 2015}}</ref> Ttiimu y’abantu basatu yatuumiddwa okukola okunoonyereza kuno; bammemba baayo kuliko [[Peter Mugyenyi|Dr Peter Mugenyi]], mu kiseera ekyo eyali dayirekita w’ekitongole [[:en:James_Mugira|ekinoonyereza ku bujjanjabi ekya Joint Clinical Research Center]], Colonel [[James Mugira]], omuduumizi w’ekitongole kya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Uganda People’s Defence Force]] Tank Unit, ne Lieutenant Tagaswire Rusoke, [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|omukugu mu by’obutonde]] mu UPDF. Ttiimu eno yakomekkereza okunoonyereza kwayo era lipoota yaayo n’ekwasa Pulezidenti Museveni mu November 2007.<ref>{{Cite web |last=Ahimbisibwe |first=Fortunate |date=28 November 2007 |title=M7 Gets Mayombo Death Probe |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/599506 |access-date=19 February 2015}}</ref> We bwazibidde mu gwokubiri 2015, ebizuuliddwa mu bujjuvu mu kunoonyereza okwo tebinnaba kufulumizibwa mu lujjudde.
Oluvanyuma lwokumala ebbanga nga batunula mu lujjudde ku kizimbe kya Palamenti mu kibuga ekikulu ekya Uganda, [[Kampala]],<ref name="Parliament">{{Cite web |last=Maseruka |first=Josephine |last2=Candia |first2=Steven |date=3 May 2007 |title=Parliament Honours Brigadier Noble Mayombo |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563335 |access-date=19 February 2015}}</ref> omulambo gwa Mayombo gwatwaliddwa e Kololo Airstrip mu kuziika kw’eggwanga nga kwetabiddwamu [[Cabinet of Uganda|bammemba ba kabineti ya Uganda]], abakulu mu magye ga Uganda, bannamawulire abakkirizibwa mu Uganda n’ebikonge okuva mu mawanga agawerako omuli [[Rwanda]], [[Kenya]], [[:en:Government_of_Southern_Sudan_(2005–2011)|Southern Sudan]], [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], [[:en:East_African_Community|East Omukago gwa Afrika]] ne South Afrika.<ref>{{Cite web |last=Wasike |first=Alfred |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=5 May 2007 |title=Thousands Mourn Brigadier Mayombo |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563449 |access-date=19 February 2015}}</ref> Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe e [[Kijura]], mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], ku Lwomukaaga nga 5 ogwokutaano 2007.<ref>{{Cite web |date=6 May 2007 |title=Mayombo Was Not Corrupt At All - Museveni |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1165631/mayombo-corrupt-museveni |access-date=18 January 2020}}</ref> Yalese kitaawe, Canon James Rwaboni, nnamwandu, Mukyala Juliet Mayombo, mukulu we, Phillip Winyi, muto we Okwir Rwaboni n’abaana be omukaaga:<ref name="Parliament" />
# Charlene Komuntale, yazaalibwa mu 1991
# Samora Olimi, yazaalibwa mu 1992
# Isabelle Byanjeru, yazaalibwa mu 1995
# Natalie Kabasweka, yazaalibwa mu 2003
# Nicole Komukyeya, yazaalibwa mu 2005
# Kamurasi Noble Mayombo II, yazaalibwa mu 2006.
== Laba ne ==
* [[Eggye lya Uganda People's Defense Force]]
* [[:en:James_Mugira|Obwakabaka bwa Toro]]
* [[:en:James_Mugira|Obulwadde bw’olubuto obw’amaanyi]]
* [[:en:James_Mugira|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:James_Mugira|Gavumenti ya Uganda]]
== Ebijjuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
1ggqh6robueck5v4z0oqyutaddmopd2
47417
47416
2026-04-21T17:33:11Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nkozeemu enkyuka kyuka #WUCUG26MUK
47417
wikitext
text/x-wiki
[[:en:Brigadier|Brigadier]] '''Noble Mayombo''', (1965–2007), yali [[:en:Military_officer|muserikale wa magye ga]] Uganda, [[:en:Lawyer|munnamateeka]] era [[:en:Legislator|omubaka wa palamenti]] .
== Ebikwata ku muntu ebyomunda ==
Yazaalibwa mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], [[:en:Toro_sub-region|mu kitundu kyeToro]], Bugwanjuba bwa Uganda, mu 1965. Yali mu Kika ky’Obwakabaka ekya Babiito mu Bwakabaka bwa Toro, ekimu ku bwakabaka obuna obwa ssemateeka mu Uganda ey’omulembe guno. <ref>{{Cite web |last=Kisakye |first=Bizimungu |date=2 May 2007 |title=Toro Mourns Fallen Brigadier Mayombo |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/563097 |access-date=19 February 2015}}</ref> Kitaawe, Canon James Rwabwoni, eyazaalibwa mu 1926, yali akyali mulamu mu 2007. Yafiira mu ddwaaliro e South Afrika nga 25 m gwekkuminebiri 2009. <ref>{{Cite web |last=Mafaranga |first=Hope |date=27 December 2009 |title=Uganda: Mayombo's Father Dies In South Africa |url=http://allafrica.com/stories/200912281064.html |access-date=19 February 2015}}</ref> Mayombo yali wa musanvu mu baana kkumi na babiri. Nnyaabwe omugenzi Beatrice Rwaboni Abwooli yafa mu 1997. <ref name="Parliament">{{Cite web |last=Maseruka |first=Josephine |last2=Candia |first2=Steven |date=3 May 2007 |title=Parliament Honours Brigadier Noble Mayombo |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563335 |access-date=19 February 2015}}</ref>
== Okusoma kwe ==
Yasomera ku [[Nyakasura School|ssomero lya Nyakasura]] e [[Fort Portal]] ne [[Ntare School|Ntare]] e Mbarara . Yayingizibwa mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] okusoma Amateeka. Kyokka mu 1985, ku myaka 20, yava e Makerere n’agenda ne yeegatta ku ggye lya National Resistance Army (NRA), mu lutalo lwabwe olw’abayeekera ku gavumenti ya [[Milton Obote|Obote II]] (1980–1985) n’ekibiina [[:en:Military_junta|ky’amagye]] (1985–1986) ekyamugoba.
Oluvannyuma lwa NRA okuwamba obuyinza mu 1986, Mayombo yaddayo mu yunivasite n’amaliriza diguli ye ey’amateeka,era n’atikkirwa ne [[:en:Bachelor_of_Laws|diguli eyookubiri mu mateeka]] ( [[:en:LLB|LLB]] ). Oluvannyuma yafuna [[:en:Legal_practice|Diploma in Legal Practice]], eyeetaagibwa okukola amateeka mu Uganda, okuva mu [[Law Development Centre]] mu [[Kampala]] . Yalina ne diguli ey'o [[:en:Master_of_Laws|kubiri mu byamateeka]] ( [[:en:Master_of_Laws|LLM]] ), ng’akuguse mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu, okuva mu yunivasite y’e Makerere. <ref>{{Cite web |last=Kalinaki |first=Daniel |date=7 May 2007 |title=Brigadier Mayombo; The Death of An Enigmatic Officer And Gentleman |url=http://www.kalinaki.blogspot.com/2007/05/brig-mayombo-death-of-enigmatic-officer.html |access-date=19 February 2015 |publisher=Kalinaki.blogspot.com}}</ref>
== Obumanyirivu mu mirimu gye ==
Mu 1994, yalondebwa [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|amagye ga Uganda]] okubeera omu ku babaka mu [[:en:Constituent_Assembly|lukiiko lwa Ssemateeka]] olwawandiika Ssemateeka wa Uganda eya 1995. Ku myaka 29, Lieutenant Mayombo ye yali asinga obuto mu lukiiko lwa Ssemateeka. <ref>{{Cite web |last=Ndawula |first=Andrew |last2=Allio |first2=Emmy |date=2 May 2007 |title=Mayombo Inspired Young Professionals Into The Army |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/459/562901 |access-date=19 February 2015}}</ref> Yeeyawula ng’omukubaganya ebirowoozo omunyiikivu ng’alina okumanya okunywevu ku mateeka era ng’alina okusesa. Oluvanyuma lw’okukakasa ssemateeka omupya, Mayombo yalondebwa okukiikirira amagye ga Uganda mu [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]] . <ref>{{Cite web |last=Olupot |first=Milton |last2=Mukasa |first2=Henry |date=28 April 2005 |title=Parliament Gallery Jammed |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/431798 |access-date=19 February 2015}}</ref> Yalekulira ekifo ekyo nga 30 ogwoluberyeberye mu 2006, n'agenda okulondebwa ng'Omuwandiisi ow'enkalakkalira mu Minisitule y'ebyokwerinda. <ref>{{Cite web |last=Olupot |first=Milton |date=6 February 2006 |title=Brigadier Noble Mayombo Resigns From Parliament |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/13/480505 |access-date=19 February 2015}}</ref>
Yalondebwa okubeera [[:en:Aide-de-camp|ADC]] ya [[Yoweri Museveni|Pulezidenti Museveni]] gye yalaze okwewaayo n'obwesigwa obutamatira eri enkola ya gavumenti eya movementi .Ekimu ku bifaananyi ebisinga okuwangaala ye ADCng'efukamidde oluvannyuma lw'okulaba nga engatto za pulezidenti gisumuluddwa na'gisiba mangu .Yfuna okukuzibwa mu bwangu ng'ayita mu madaala ga'magye, n'asituka mangu ngayita mu Lieutenant, [[:en:Captain_(land)|Captain]], Major, [[:en:Lieutenant_Colonel|Lieutenant Colonel]] okutuuka ku full [[:en:Colonel|Colonel]] mu 2004. <ref>{{Cite web |last=Muyita |first=Solomon |last2=Wasike |first2=Alfred |date=14 January 2004 |title=Ssempebwa Firm Takes Over Ghost Prosecution |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/333270}}</ref> Mu kiseera ekyo yali Dayirekita w’ekitongole ekikessi mu magye. Nga Dayirekita w’ekitongole ekikessi mu magye, yafuna ettutumu, gye yavunaanibwa [[:en:Torture|okutulugunya]] abantu abateeberezebwa okuba abayeekera. <ref>{{Cite web |date=4 May 2004 |title=Torture Not Government Policy |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/358129 |access-date=19 February 2015}}</ref> Mu kiseera kye kimu, ebitongole by'ebyokwerinda mu Uganda byavunaanibwa okutondawo n'okulabirira "amayumba agataliiko bulabe", ng'abakwatiddwa basibiddwa nga tebawuliziganya okusukka essaawa 48 ezaalagirwa mu mateeka, nga tewali musango gwonna guvunaanibwa mu kkooti. <ref>{{Cite web |last=Etyang |first=Jude |date=23 January 2004 |title=Dutch Ambassador Unhappy Over Safe Houses |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/335289 |access-date=19 February 2015}}</ref> Mu bufuzi bwa Brigadier Mayombo nga Dayirekita w’obukessi bw’amagye, eggye lya People’s Redemption Army eryali wansi wa Colonel [[Kizza Besigye|Kiiza Besigye]] lye lyasooka okutegeezebwa Bannayuganda. Kino oluvannyuma Besigye yabadde akyegaana n'ebimulumiriza ebirala ebimukwataganya n'eggye lya [[Joseph Kony]] erya [[:en:Lord's_Resistance_Army|Lord's Resistance Army]] mu [[:en:Northern_Region,_Uganda|bukiikaddyo bwa Uganda]] . Brigadier Mayombo yennyini yayomba ne Besigye ku pulogulaamu ya leediyo neya KFM eya ''Hot Seat'' akawungeezi akamu. Kino kyali kya kukendeeza ku buganzi bwa Besigye mpozzi n’okukosa omutindo gwe mu kulonda kwa Pulezidenti okuddako.
Mu gwekkumi ogwa 2005, Colonel Mayombo yakuzibwa nafuulibwa Brigadier nalondebwa okuba omuwandiisiwa mimisitule ye byo'kw'erinda.<ref>{{Cite web |last=Osike |first=Felix |date=24 October 2005 |title=Museveni Shuffles The Army |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/462512 |access-date=19 February 2015}}</ref> Mu gwekkuminogumu mu 2005, yalondebwa nga ssentebe w'olukiiko olufuzi mu [[:en:New_Vision_Group|New Vision Group]], abafulumya b'olupapula lwamawulire olw gavumenti ya Uganda [[New Vision (olupapula lw'amawulire)|New Vision]] .<ref>{{Cite web |last=Odyek |first=John |date=25 November 2005 |title=Mayombo To Head New Vision Board |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/468005 |access-date=19 February 2015}}</ref>
== Ennaku ze ezisembayo ==
Ku Lwokuna nga 27 ogwokuna gwa 2007, Brigadier Mayombo yawulira bubi era n’aweebwa ekitanda mu ddwaaliro e Kololo, eddwaaliro ettono ery’obwannannyini ku [[Kololo|lusozi Kololo]] . Yazuulibwa n’obulwadde bwa [[:en:Acute_pancreatitis|acute pancreatitis]], okuzimba okw’amangu mu lubuto, ekivaako ekitundu kino okukulukuta enziyiza zakyo mu bitundu ebikyetoolodde, ekivaako olubuto n’ebitundu ebikyetoolodde okutandika okwegaaya (autodigestion).
Enkeera ng’embeera ye yeeyongedde okwonooneka, n’atwalibwa mu [[:en:Intensive_Care_Unit|ddwaaliro]] lya [[International Hospital Kampala]] . Embeera ye yeeyongera okwonooneka era ku Ssande nga 29 ogwokuna 2007, ng’ali mu kkoma, ku nkola eziyamba obulamu, yatwalibwa mu [[:en:Aga_Khan_University_Hospital,_Nairobi|ddwaaliro lya Agha Khan Hospital]] e [[:en:Nairobi|Nairobi]], Kenya. Pulezidenti wa Uganda, [[Yoweri Museveni]], yawadde olukusa emmeeri ya pulezidenti [[:en:Gulfstream_IV-SP|eya Gulfstream IV-SP]] ekozesebwe okubuusa ennyonyi Mayombo okuva [[Entebbe]] okutuuka e Nairobi. <ref>{{Cite web |date=30 April 2007 |title=Mayombo Flown To Kenyan Hospital |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/562731 |access-date=19 February 2015}}</ref> Ku Lwokubiri nga 1 May 2007 ku ssaawa 15.00 mu budde bw’ekitundu, Mayombo yafiira mu ddwaaliro lya Agha Khan e Nairobi olw’ebizibu ebyava ku bulwadde bw’olubuto obw’amaanyi. Yalina emyaka 42 egy’obukulu. <ref>{{Cite web |date=2 May 2007 |title=Brigadier Noble Mayombo Dies In Nairobi |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/562944 |access-date=19 February 2015}}</ref>
== Oluvannyuma lw’okufa kwe ==
Okufa kwa Mayombo okw'amangu kwafunye ensisi mu Uganda. <ref>{{Cite web |last=Namutebi |first=Joyce |date=2 May 2007 |title=Mayombo's Body Arrives From Nairobi |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563105 |access-date=19 February 2015}}</ref> Waaliwo okuteebereza kungi nti yandiba nga yaweebwa obutwa ekyaleetera gavumenti ya Uganda okutandika okunoonyereza ku kyamuviiriddeko okufa. <ref>{{Cite web |last=Candia |first=Steven |last2=Ahimbisibwe |first2=Fortunate |date=2 May 2007 |title=Government Probes Brigadier Noble Mayombo's Death |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563104 |access-date=19 May 2015}}</ref> Ttiimu y’abantu basatu yatuumiddwa okukola okunoonyereza kuno; bammemba baayo kuliko [[Peter Mugyenyi|Dr Peter Mugenyi]], mu kiseera ekyo eyali dayirekita w’ekitongole [[:en:James_Mugira|ekinoonyereza ku bujjanjabi ekya Joint Clinical Research Center]], Colonel [[James Mugira]], omuduumizi w’ekitongole kya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Uganda People’s Defence Force]] Tank Unit, ne Lieutenant Tagaswire Rusoke, [[:en:Uganda_People's_Defence_Force|omukugu mu by’obutonde]] mu UPDF. Ttiimu eno yakomekkereza okunoonyereza kwayo era lipoota yaayo n’ekwasa Pulezidenti Museveni mu November 2007.<ref>{{Cite web |last=Ahimbisibwe |first=Fortunate |date=28 November 2007 |title=M7 Gets Mayombo Death Probe |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/599506 |access-date=19 February 2015}}</ref> We bwazibidde mu gwokubiri 2015, ebizuuliddwa mu bujjuvu mu kunoonyereza okwo tebinnaba kufulumizibwa mu lujjudde.
Oluvanyuma lwokumala ebbanga nga batunula mu lujjudde ku kizimbe kya Palamenti mu kibuga ekikulu ekya Uganda, [[Kampala]],<ref name="Parliament">{{Cite web |last=Maseruka |first=Josephine |last2=Candia |first2=Steven |date=3 May 2007 |title=Parliament Honours Brigadier Noble Mayombo |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563335 |access-date=19 February 2015}}</ref> omulambo gwa Mayombo gwatwaliddwa e Kololo Airstrip mu kuziika kw’eggwanga nga kwetabiddwamu [[Cabinet of Uganda|bammemba ba kabineti ya Uganda]], abakulu mu magye ga Uganda, bannamawulire abakkirizibwa mu Uganda n’ebikonge okuva mu mawanga agawerako omuli [[Rwanda]], [[Kenya]], [[:en:Government_of_Southern_Sudan_(2005–2011)|Southern Sudan]], [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], [[:en:East_African_Community|East Omukago gwa Afrika]] ne South Afrika.<ref>{{Cite web |last=Wasike |first=Alfred |last2=Namutebi |first2=Joyce |date=5 May 2007 |title=Thousands Mourn Brigadier Mayombo |url=http://www.newvision.co.ug/D/8/12/563449 |access-date=19 February 2015}}</ref> Yaziikibwa mu maka ga bajjajjaabe e [[Kijura]], mu [[Kabarole (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kabarole]], ku Lwomukaaga nga 5 ogwokutaano 2007.<ref>{{Cite web |date=6 May 2007 |title=Mayombo Was Not Corrupt At All - Museveni |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1165631/mayombo-corrupt-museveni |access-date=18 January 2020}}</ref> Yalese kitaawe, Canon James Rwaboni, nnamwandu, Mukyala Juliet Mayombo, mukulu we, Phillip Winyi, muto we Okwir Rwaboni n’abaana be omukaaga:<ref name="Parliament" />
# Charlene Komuntale, yazaalibwa mu 1991
# Samora Olimi, yazaalibwa mu 1992
# Isabelle Byanjeru, yazaalibwa mu 1995
# Natalie Kabasweka, yazaalibwa mu 2003
# Nicole Komukyeya, yazaalibwa mu 2005
# Kamurasi Noble Mayombo II, yazaalibwa mu 2006.
== Laba ne ==
* [[Eggye lya Uganda People's Defense Force]]
* [[:en:James_Mugira|Obwakabaka bwa Toro]]
* [[:en:James_Mugira|Obulwadde bw’olubuto obw’amaanyi]]
* [[:en:James_Mugira|Palamenti ya Uganda]]
* [[:en:James_Mugira|Gavumenti ya Uganda]]
== Ebijjuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
29c6fvk9pp52u3y2uyhgx9r38e4kxhz
Kasibante Robert,
0
12973
47419
2026-04-21T17:53:13Z
Nakisozi
10800
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342162154|Kasibante Robert]]"
47419
wikitext
text/x-wiki
'''Kasibante Robert''' (yazaalibwa 1988) munnayuganda omusuubuzi era munnabyabufuzi. Era ye mutandisi era maneja dayirekita w’essomero lya Victory School of Hospitality Management and Beauty era nga ye mukwasi wa pulezidenti bendera y’ekibiina kya National Peasants Party (NPP) mu [[Akalulu ka Uganda aka 2026|kulonda kwa bonna okwa 2026 okwa Uganda]] . <ref name="NilePost">{{Cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}</ref> <ref name="MonitorWho">{{Cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}</ref> <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Kasibante yazaalibwa mu 1988 e Busujju mu Disitulikiti y’e Mityana mu Uganda. <ref name="MonitorWho">{{Cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 "Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi?"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Robert Kasibante - National Peasants Party {{!}} 2026 Elections |url=https://www.newvision.co.ug/election-portal/candidates/5 |access-date=2025-10-24 |website=New Vision}}</ref> Alina ddiguli esooka mu by'obusuubuzi ne ddiguli eyookubiri mu [[:en:Human_Resource_Management|kukulembera abakozi nokubalabirira okusobala okutuukiriza obulungi ebigendererwa by'ebitongole mwe bakolera]] (Human resource management okuva mu bbanguliro li [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] (MUBS). <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 "Identify something you love and do it well"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
== Emirimu gye ==
Kasibante yatandikawo essomero lya Victory School of Beauty and Hospitality Management mu 2015, erisomesa eby’okwewunda, okweyoteza n'okutigiinya omubiri ogumalako obukoowu (Spa therapy), okwaniriza n'okubeesabeesa abagenyi,(Hospitality) ne kkoosi z'okuddukanya bizinensi. <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 "Identify something you love and do it well"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
2019 weegwatuukira, yalaga nti essomero linolyali litikkidde abavubuka ba Uganda abasoba mu 40,000 ( Mitwalo ena) mu nteekateeka zaalyo ez’okutumbula obukugu. <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 "Identify something you love and do it well"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
=== Omulimu gw’ebyobufuzi ===
<ref>{{cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}</ref>Kasibante munnakibiina kya National Peasants Party era nga 23 Omwezi ogw'omwenda 2025 yasunsulwa [[Akakiiko Akavunaanyizibwa ku By'okulonda mu Uganda|akakiiko k’ebyokulonda mu Uganda]] ng’avuganya ku bwa pulezidenti [[Akalulu ka Uganda aka 2026|mu kulonda kwa bonna okwa 2026]] . <ref name="NilePost">{{Cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards "Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards"]. ''Nile Post''. Nile Post Uganda. 23 September 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref name="Sanyu">{{Cite web |date=September 2025 |title=Kasibante, Mabirizi nominated as presidential candidates |url=https://sanyufm.com/kasibante-mabirizi-nominated-as-presidential-candidates/ |access-date=24 October 2025 |website=Sanyu FM |publisher=Sanyu FM Uganda}}</ref>
Enteekateeka ze ez’okunoonya akalulu mulimu okukulaakulanya ebyalo, okufunira abavubuka emirimu, okukyusa eby’obulimi, n’okukendeeza ku butali bwenkanya mu by’enfuna. <ref name="NilePost">{{Cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards "Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards"]. ''Nile Post''. Nile Post Uganda. 23 September 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
Emikono gye egimuseemb gyasomoozebwa [[Akakiiko Akavunaanyizibwa ku By'okulonda mu Uganda|akakiiko k’ebyokulonda]] mu kiseera we yasunsulwa, kyokka oluvannyuma ne kamukkiriza okwesimbawo. <ref name="MonitorWho">{{Cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 "Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi?"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref> Alipoota z'empapula z'amawulire zaalaga ebizibu by’enteekateeka mu kampeyini ze, gamba ng’okulemererwa okwetaba mu nkung’aana ezaali zitegekeddwa. <ref name="MonitorAbsence">{{Cite web |date=October 2025 |title=Kasibante fails to show up for presidential campaign rallies again |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kasibante-fails-to-show-up-for-presidential-campaign-rallies-again-5214876 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Elections_in_Uganda|Okulonda mu Uganda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}
# {{cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}
# {{cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}
# {{Cite web |title=Robert Kasibante - National Peasants Party {{!}} 2026 Elections |url=https://www.newvision.co.ug/election-portal/candidates/5 |access-date=2025-10-24 |website=New Vision}}
# {{cite web |date=September 2025 |title=Kasibante, Mabirizi nominated as presidential candidates |url=https://sanyufm.com/kasibante-mabirizi-nominated-as-presidential-candidates/ |access-date=24 October 2025 |website=Sanyu FM |publisher=Sanyu FM Uganda}}
# {{Reflist}}
drr3ua72kba0y1rrw17cx6nwlutrdth
47420
47419
2026-04-21T17:54:07Z
Nakisozi
10800
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342162154|Kasibante Robert]]"
47420
wikitext
text/x-wiki
'''Kasibante Robert''' (yazaalibwa 1988) munnayuganda omusuubuzi era munnabyabufuzi. Era ye mutandisi era maneja dayirekita w’essomero lya Victory School of Hospitality Management and Beauty era nga ye mukwasi wa pulezidenti bendera y’ekibiina kya National Peasants Party (NPP) mu [[Akalulu ka Uganda aka 2026|kulonda kwa bonna okwa 2026 okwa Uganda]] . <ref name="NilePost">{{Cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}</ref> <ref name="MonitorWho">{{Cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}</ref> <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Kasibante yazaalibwa mu 1988 e Busujju mu Disitulikiti y’e Mityana mu Uganda. <ref name="MonitorWho">{{Cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 "Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi?"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |title=Robert Kasibante - National Peasants Party {{!}} 2026 Elections |url=https://www.newvision.co.ug/election-portal/candidates/5 |access-date=2025-10-24 |website=New Vision}}</ref> Alina ddiguli esooka mu by'obusuubuzi ne ddiguli eyookubiri mu [[:en:Human_Resource_Management|kukulembera abakozi nokubalabirira okusobala okutuukiriza obulungi ebigendererwa by'ebitongole mwe bakolera]] (Human resource management okuva mu bbanguliro li [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]] (MUBS). <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 "Identify something you love and do it well"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
== Emirimu gye ==
Kasibante yatandikawo essomero lya Victory School of Beauty and Hospitality Management mu 2015, erisomesa eby’okwewunda, okweyoteza n'okutigiinya omubiri ogumalako obukoowu (Spa therapy), okwaniriza n'okubeesabeesa abagenyi,(Hospitality) ne kkoosi z'okuddukanya bizinensi. <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 "Identify something you love and do it well"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
2019 weegwatuukira, yalaga nti essomero linolyali litikkidde abavubuka ba Uganda abasoba mu 40,000 ( Mitwalo ena) mu nteekateeka zaalyo ez’okutumbula obukugu. <ref name="MonitorCareer">{{Cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 "Identify something you love and do it well"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2019<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
=== Omulimu gw’ebyobufuzi ===
<ref>{{cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}</ref>Kasibante munnakibiina kya National Peasants Party era nga 23 Omwezi ogw'omwenda 2025 yasunsulwa [[Akakiiko Akavunaanyizibwa ku By'okulonda mu Uganda|akakiiko k’ebyokulonda mu Uganda]] ng’avuganya ku bwa pulezidenti [[Akalulu ka Uganda aka 2026|mu kulonda kwa bonna okwa 2026]] . <ref name="NilePost">{{Cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards "Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards"]. ''Nile Post''. Nile Post Uganda. 23 September 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref> <ref name="Sanyu">{{Cite web |date=September 2025 |title=Kasibante, Mabirizi nominated as presidential candidates |url=https://sanyufm.com/kasibante-mabirizi-nominated-as-presidential-candidates/ |access-date=24 October 2025 |website=Sanyu FM |publisher=Sanyu FM Uganda}}</ref>
Enteekateeka ze ez’okunoonya akalulu mulimu okukulaakulanya ebyalo, okufunira abavubuka emirimu, okukyusa eby’obulimi, n’okukendeeza ku butali bwenkanya mu by’enfuna. <ref name="NilePost">{{Cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards "Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards"]. ''Nile Post''. Nile Post Uganda. 23 September 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref>
Emikono gye egimuseemb gyasomoozebwa [[Akakiiko Akavunaanyizibwa ku By'okulonda mu Uganda|akakiiko k’ebyokulonda]] mu kiseera we yasunsulwa, kyokka oluvannyuma ne kamukkiriza okwesimbawo. <ref name="MonitorWho">{{Cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 "Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi?"]. ''Daily Monitor''. Nation Media Group. 2025<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">24 October</span> 2025</span>.</cite></ref> Alipoota z'empapula z'amawulire zaalaga ebizibu by’enteekateeka mu kampeyini ze, gamba ng’okulemererwa okwetaba mu nkung’aana ezaali zitegekeddwa. <ref name="MonitorAbsence">{{Cite web |date=October 2025 |title=Kasibante fails to show up for presidential campaign rallies again |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kasibante-fails-to-show-up-for-presidential-campaign-rallies-again-5214876 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Elections_in_Uganda|Okulonda mu Uganda]]
* [[:en:Politics_of_Uganda|Eby'obufuzi bya Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
# {{cite web |date=23 September 2025 |title=Kasibante nominated, gets car and 16 bodyguards |url=https://nilepost.co.ug/2026-election-watch/289406/kasibante-nominated-gets-car-and-16-bodyguards |access-date=24 October 2025 |website=Nile Post |publisher=Nile Post Uganda}}
# {{cite web |date=2025 |title=Who are presidential candidates Kasibante, Mabirizi? |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/elections/who-are-presidential-candidates-kasibante-mabirizi--5203992 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}
# {{cite web |date=2019 |title=Identify something you love and do it well |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/jobs-and-career/-identify-something-you-love-and-do-it-well--4497518 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}
# {{Cite web |title=Robert Kasibante - National Peasants Party {{!}} 2026 Elections |url=https://www.newvision.co.ug/election-portal/candidates/5 |access-date=2025-10-24 |website=New Vision}}
# {{cite web |date=September 2025 |title=Kasibante, Mabirizi nominated as presidential candidates |url=https://sanyufm.com/kasibante-mabirizi-nominated-as-presidential-candidates/ |access-date=24 October 2025 |website=Sanyu FM |publisher=Sanyu FM Uganda}}
# {{cite web |date=October 2025 |title=Kasibante fails to show up for presidential campaign rallies again |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/kasibante-fails-to-show-up-for-presidential-campaign-rallies-again-5214876 |access-date=24 October 2025 |website=Daily Monitor |publisher=Nation Media Group}}{{Reflist}}
ajk1toxgbz9x72rxwst8l9mqfggt1yx
Levixone
0
12974
47421
2026-04-21T19:55:21Z
Kisakye Jane
9195
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1319231538|Levixone]]"
47421
wikitext
text/x-wiki
'''Levixone''' (yazaalibwa mu gwekuminebiri nga 7 1992), ng'amannya ge amatuufu ye '''Sam Lucas Lubyogo''', muyimbi wa nnyimba za ddiini era nga [[Yuganda|Munnayuganda]] . <ref name="powerfm">{{Cite web |title=Levixone |url=http://powerfm.co.ug/phatfest/artists/levixone/ |access-date=27 December 2014}}</ref> <ref name=":2">This reference is used twice on this page.</ref> Awangudde engule eziwerako mu nsi yonna ne mu ggwanga omuli sauti awards eza 2018(USA) ez’omuyimbi omusajja ow’omwaka mu East Africa ne The 2021 Vine awards for Male artiste of the year. <ref>{{Cite web |last=Ssejjombwe |first=Isaac |date=2021-06-28 |title=Levixone eats big at Vine awards - Sqoop - Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/202106/news/levixone-eats-big-at-vine-awards.html/amp |access-date=2025-04-14 |website=Sqoop - Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos - Life of Uganda's celebrities, lifestyle, music and humour |language=en-US}}</ref> Awangudde ebirabo ebisoba mu 51 era Ategese ebivvulu 9 Ebinene ebiwangudde mu byafaayo by'omuziki gwe ddiini mu Uganda Okuva mu 2012. <ref name="observer">{{Cite web |title=Levixone Lala in reggae worship concert |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=31416:levixone-lala-in-reggae-worship-concert-&catid=42:sizzling-entertainment&Itemid=74 |access-date=27 December 2014}}</ref> <ref name="uggospellife">{{Cite web |date=26 December 2014 |title=THE "FEEDING KOSOVO CHALLENGE: SEE WHAT LEVIXONE ACCOMPLISHED DURING CHRISTMAS |url=http://uggospellife.wordpress.com/2014/12/26/the-feeding-kosovo-challenge-see-what-levixone-accomplished-during-christmas/ |access-date=27 December 2014}}</ref> <ref name="mo-nitor">{{Cite web |date=9 January 2021 |title=God is my everything - Levixone |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Life/God-is-my-everything---Levixone/-/689856/2142712/-/s353qu/-/index.html |website=God is my everything – Levixone}}</ref>
== Obuto n’okusoma kwe ==
Levixone yazaalibwa mu Uganda era obuto bwe obusinga yabumala mu Kosovo,ekitundu ky’enzigotta mu [[Kampala]] . <ref name=":0">{{Cite web |last=News |first=Flash UG |last2=Uganda |first2=Flash |date=2020-10-03 |title=Levixone: Biography, Songs, Age and Family of Lucas Lubyogo |url=https://flashugnews.com/levixone-biography-songs-age-family-lucas-lubyogo/ |access-date=2023-12-28 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref> Yakulira mu maka g’abaana mukaaga era yamukuzibwa nnyina oluvannyuma lwa kitaawe okufa ng’akyali muto. Levixone okwagala nnyo okuyimba kwatandika ku myaka emito era yatandik okuyimba mu kkanisa ku myaka 10. <ref name=":0" />
== LevixoneOmulimu gw’okuyimba ==
Levixone yatandika okuyimba mu 2013 bwe yafulumya oluyimba lwe olwasooka “Nonya Omu” olwamanyika amangu. Okuva olwo afulumizza ennyimba endala eziwerako omuli “Ponya”, “Esaala”, “Ani”, ne “Turn the Replay” n’endala. Levixone akoze n’abayimbi abalala abawerako omuli Timeless Noel, Exodus, ne Coopy Bly n’abalala.
Mu 2018, Levixone yawangula engule ya [[Groove Awards|Groove Award]] ey’omuyimbi w’omusajja ow’omu buvanjuba bwa Afrika. Era abadde asunsulwamu okuwangula engule endala eziwerako omuli n’empaka za Maranatha Global Worship Music Awards eza 2019. <ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2019-05-13 |title=Levixone wins big at 2019 Maranatha Global Worship Music Awards |url=http://mbu.ug/2019/05/13/levixone-wins-big-at-2019-maranatha-global-worship-music-awards/ |access-date=2025-07-18 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Ennyimba ze ==
Laba olukalala lw’ezimu ku nnyimba ze. <ref>{{Cite web |title=Levixone New and Old Songs Mp3 Download, Levixone Music Videos - DJ Erycom |url=https://www.djerycom.ug/allsongs?id=325&a=levixone |access-date=2023-12-28 |website=www.djerycom.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Levixone Songs - Play & Download Hits & All MP3 Songs! |url=https://wynk.in/music/artist/levixone/wa_89548363 |access-date=2023-12-28 |website=Wynk Music |language=en}}</ref>
Turn the Replay
Ponya
Mbeera
Esaala
Ani
More Blessings
Ronaldo
Hossanah
Jungle
Chikibombe
zikomo
Noonya omu
Samanya
Lanji
Wedding story
Hope
Niwewe
Ekyisa
Mukutu
Yeggwe
Unshakable
Spin Doctor
Tompitako
== Engule n’okusunsulwa ==
* Engule ya Groove Award eya 2018 ey'omuyimbi omusajja ow'omwaka mu East Africa (Omuwanguzi). <ref name=":1">{{Cite web |last=sqoopadmin |date=2018-07-30 |title=Levixone named East Africa’s best male artist in USA gospel awards – Sqoop – Get Uganda entertainment news, celebrity gossip, videos and photos |url=https://www.sqoop.co.ug/201807/four-one-one/levixone-named-east-africas-best-male-artist-in-usa-gospel-awards.html |access-date=2023-12-28 |language=en-US}}</ref>
* 2019 Maranatha Global Worship Music Awards (Eyalondebwa). <ref name=":1" />
* Omuyimbi asinga okuyimba enjiri (East Africa) mu mpaka za Rhema Awards mu 2021. <ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2021-07-06 |title=Levixone wins Best Male Gospel artist in Kenya's RHEMA Awards East Africa |url=http://mbu.ug/2021/07/06/levixone-wins-best-male-gospel-artist-in-kenyas-rhema-awards-east-africa/ |access-date=2023-12-28 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Mu August wa 2025, Levixone yayanjulwa mu famire y’omuyimbi Munnayuganda [[Desire Luzinda]] ku mukolo ogw’ekinnansi ogwategekebwa e Matugga mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y’e Wakiso]] . Famire zino zaalaga enteekateeka z'embaga nga 15 August 2025. <ref name=":2">{{Cite news}}<cite class="citation news cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNabakooza">Nabakooza, Sarah. [https://www.newvision.co.ug/category/love/desire-luzinda-introduces-levixone-NV_216330 "Desire Luzinda introduces Levixone"]. ''New Vision''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">16 August</span> 2025</span>.</cite></ref>
Nga 15 August 2025, Levixone ne Desire Luzinda baagattibwa ku mukolo ogw’ekyama ku Serena Hotel, Kigo. Embaga eno yakubiriziddwa Omutume Grace Lubega owa [[Phaneroo Ministries International]] era nga yeetabiddwaako ab’enganda n’emikwano egy’oku lusegere. <ref>{{Cite web |last=Benjie |date=2025-08-15 |title=PHOTOS: Levixone and Desire Luzinda wed in colourful ceremony |url=https://mbu.ug/2025/08/15/levixone-desire-luzinda-wedding-photos/ |access-date=2025-08-20 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Olukalala lw'abayimbi abannayuganda|Olukalala lw'abayimbi ba Uganda]]
* [[Judith Babirye|Judith Babirye, omusajja omulala]]
* [[Baby Gloria|Omwana Gloria]]
* [[Betty Nakibuuka]]
* [[Mac Elvis|Mac Elvis, omuwandiisi w’ebitabo]]
* [[Coopy Bly|Koopi Bly]]
* [[Gabie Ntaate]]
== Ebijjuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
5doixd5oxvmwqddoff1jotzyp83s1y2
Ayoo Tonny
0
12975
47422
2026-04-21T21:05:37Z
24RAY
11014
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340914186|Ayoo Tonny]]"
47422
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ayoo Tonny</big>''' (yazaalibwa nga 8 Omwezi gw'omukaga mu mwaka gwa 1974) munnayuganda, [[:en:Social_work|omukozi mukitongole ky'ensonga z'abantu]] era munnabyabufuzi. Akola ng'omubaka wa Paalamenti akiikirira ekitundu kya [[:en:Kwania_District|Kwania]] mu Paalamenti ya Uganda ey'ekkumi n'emu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6Ik0zWDZodlBXNHVJNHFiOVYySjI4TUE9PSIsInZhbHVlIjoiN21rM0xBN2R1YmFZWkg5MEYydHlxQT09IiwibWFjIjoiMTE2OTJlYzQzZThjYTcyNTdkNDY2OWVkNzA4OTgxNjIxYmY5MDNkNjg3YjdlNjgwMTRjOWU0YzMwYjg4NTgyMyIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=2025-11-09 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Our |date=2025-07-22 |title=Kwania MP Ayoo to seek re-election on an independent ticket |url=https://tndnewsuganda.com/2025/07/kwania-mp-ayoo-to-seek-re-election-on-an-independent-ticket/ |access-date=2025-11-09 |website=tndNews, Uganda |language=en-GB}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |last=Editor |first=Flash Uganda |last2=Uganda |first2=Flash |date=2023-07-13 |title=Ayoo Tonny: Biography, Age, Family and wife |url=https://flashugnews.com/ayoo-tonny-biography-family-education-career-and-achievements/ |access-date=2025-11-09 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Okello |first=Dickens H. |date=2020-09-04 |title=MP Tony Ayo Wins Kwania NRM Primaries |url=https://chimpreports.com/mp-tony-ayo-wins-kwania-nrm-primaries/ |access-date=2025-11-09 |website=ChimpReports |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Ayoo yazaalibwa nga 8 Omwezi gw'omukaga mu mwaka gwa1974 mu [[:en:Apac_District|Disitulikiti y'e Apac]], mu Uganda.Siniya yagisomera ku Aduku Secondary School ne Apac Secondary School . Alina ebaluwa y'obuyigirize okuva mu Lira-Ngenta NTC n'ebaluwa y'obuyigirize mumisomo jeby'enkulakulana Bachelor of Development Studies okuva mu [[:en:Makerere_University|Makerere Yunivasite]].<ref name=":0" /> <ref name=":1" />
== Emirimo gye n'okwenyigirakwe muby'obufuzi ==
Ayoo yava ku mulimu gwe ogw’obusomesa oluvannyuma lw’emyezi mukaaga gyokka ku Apac Secondary School n’ayingira ebyobufuzi mu mwaka gwa1998, n’atandika n’obuweereza nga kansala w’ekitundu mu [[:en:Apac_District|Disitulikiti y’e Apac]] . Mu kulonda kwa bonna okwa 2011, yeesimbawo ku kaada [[:en:National_Resistance_Movement|y’ekibiina ekiri mu buyinza ekya National Resistance Movement (NRM)]] era n’alondebwa ng'omubaka wa paalamenti mu ssaza lya Kwania mu Apac Disitulikiti. Yawangula ekifo kye kimu mu kulonda kwa 2016 ne 2021.<ref>{{Cite web |title=Wayback Machine |url=https://www.ec.or.ug/sites/Elec_results/Elected%20MPs%202011%20General%20Elections.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20240915234027/https://www.ec.or.ug/sites/Elec_results/Elected%20MPs%202011%20General%20Elections.pdf |archive-date=2024-09-15 |access-date=2025-11-09 |website=www.ec.or.ug}}</ref> <ref name=":1" /> <ref>{{Cite web |title=Wayback Machine |url=https://ec.or.ug/sites/default/files/docs/Gazette%20List%20Elected%20MPs%202016.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20220131152317/https://ec.or.ug/sites/default/files/docs/Gazette%20List%20Elected%20MPs%202016.pdf |archive-date=2022-01-31 |access-date=2025-11-09 |website=www.ec.or.ug}}</ref>
Ayoo yaliko omumyuka wa ssentebe w’akakiiko akakola ku nnongoosereza mu tteeka erifuga eddembe ly’obuntu n’eddembe ly’oku muliraano (2006) era akola nga ssentebe w’akakiiko ka Paalamenti ak’omulundi ogw'ekkumi n'ogumu (11) aka tekinologiya oweby'empuliziganya (ICT) ne N'okulungamya eggwanga (National Guidance).<ref>{{Cite web |title=MPs intensify pressure on delayed Copyright amendments {{!}} Parliament of Uganda |url=https://www.parliament.go.ug/news/2795/mps-intensify-pressure-delayed-copyright-amendments? |access-date=2025-11-09 |website=www.parliament.go.ug}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Committee on Information, Communication Technology and National Guidance – Parliament Watch |url=https://parliamentwatch.ug/committees/committee-on-information-communication-technology-and-national-guidance/ |access-date=2025-11-09 |website=parliamentwatch.ug}}</ref>
Okugatta kw'ekyo, Ayoo aweereza nga Ssentebe w’akakiiko ka Paalamenti akavunaanyizibwa ku nsonga za East Africa er'aly'omu ku kakiiko ka Paalamenti akavunaanyizibwa ku by’enfuna by’eggwanga okumala ekisanja kya 2024 okutuka 2026. Mu mwezi gw'omukaaga mu mwaka gwa 2024, yalondebwa okuba omuyambi w’omukwanaganya w’ekibiina ky'eddembe ly'abantu mu ggwana Uganda (PLU) mu [[:en:Lango_sub-region|kitundu kya Lango Sub‐region]] .<ref>{{Cite web |last=Lubambula |first=Solomon |date=2018-08-10 |title=Parliamentary Committee champions E.A.C integration |url=https://sunrise.ug/news/201808/parliamentary-committee-champions-e-a-c-integration |access-date=2025-11-09 |website=The Sunrise Newspaper |language=en}}</ref> <ref>{{Citation|title=Committee on National Economy (Uganda)|date=2025-11-03|work=Wikipedia|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Committee_on_National_Economy_(Uganda)&oldid=1320242455|access-date=2025-11-09|language=en}}{{Citation|title=Committee on National Economy (Uganda)|date=2025-11-03|work=Wikipedia|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Committee_on_National_Economy_(Uganda)&oldid=1320242455|access-date=2025-11-09|language=en}}</ref> <ref name="auto">{{Cite web |last=Reporter |first=Our |date=2024-06-09 |title=At last, PLU uses 'top roots' to reach Lango |url=https://tndnewsuganda.com/2024/06/at-last-plu-uses-top-roots-to-reach-lango/ |access-date=2025-11-09 |website=tndNews, Uganda |language=en-GB}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
nvo20wg1jfhaw4gk9obfv2827z8epe8
Matayo Lukwiya
0
12976
47423
2026-04-21T21:06:38Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345809691|Matthew Lukwiya]]"
47423
wikitext
text/x-wiki
'''Matthew Lukwiya''' (24, Ogwekkuminogumu, 1957 – 5 ogwekkuminebiri 2000) yali musawo Munnayuganda era nga ye mulabirizi w'eddwaliro lya [[St. Mary's Hospital Lacor]], ebweru wa [[Gulu]] . Yali ku mwanjo mu [[Ebola|kirwadde kya Ebola virus]] ekyabalukawo mu Uganda mu 2000 okutuusa lwe yafa obulwadde buno.
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Lukwiya, ow’eggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]], yakulira mu kibuga [[:en:Kitgum|Kitgum]] . Kitaawe omusuubuzi w’ebyennyanja yabbira mu mazzi Lukwiya bwe yali wa myaka 12. Maama we yali musuubuzi mutonotono ng’akukusa caayi okusala ensalo ne [[Sudaani|Sudan]] okusuubula ssabbuuni. Lukwiya yali omu ku batabani bana. Nga nnyina atandika okumuyigiriza engeri y’okukukusa ebintu ng’akozesa obugaali, Lukwiya n’atandika okweraga nti muyizi wa njawulo. Yayingira ku ntikko y’ekibiina kye mu kibiina ekisooka, n’afuna obubonero obusinga mu kuleka essomero mu ggwanga, n’agenda mu yunivasite n’obusawo ng’ayita mu sikaala eziwerako. Yakwata ekifo ky’okutendekebwa mu by’obusawo mu ddwaaliro ly’abaminsani erya St. Mary’s, mu 1983. <ref name="nyt">This reference is used 13 times on this page.</ref>
Oluvannyuma lw’emyezi esatu, abaatandikawo eddwaaliro lino, Dr. Piero Corti ne mukyala we [[:en:Lucille_Teasdale-Corti|Lucille Teasdale-Corti]], baali basazeewo nti y’agenda okubaddira mu bigere. Mu bbanga ttono yatuuka n'okumanyibwa banne n'abalwadde nga "Dr. Matthew". Abalwadde bangi baalumbibwa eggye ly’abayeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army|erya Lord’s Resistance Army]] . Ku [[:en:Good_Friday|Lwokutaano olutukuvu]] mu 1989, abayeekera bajja mu st,Mary's okuwamba ababiikira abawerako .Lukwiya yasobolaokumatiza abayeekera bamutwale mu kifo ekyo n'amala iiki nnamba ng'ataayaaya mu bbulawuzi mu ggomesi y'omusawo okutuusa abayeeekera lwe baamuyimbula . Oluvannyuma yaggulawo emiryango gyekibangirizi ky'eddwaliro eri abantu abanoonya ekifo mwokusula nga tekirina bulabe ku bulumbaganyi bwabayekera n'okuwambibwa . Okutuusa ekirwadde kya Ebola lwe kyabalukawo, abantu 9000 baanoonya ekifo ekikuumirwamu abantu ku kibangirizi ky’eddwaliro buli kiro okwebaka. Mu mbeera eyagwawo oluvannyuma, Lukwiya, mukyala we Margaret n’abaana bataano, akawungeezi akamu baali bagalamidde ku kitanda nga bawuliriza okulwanagana okwali okumpi wakati w’abayeekera n’amagye ga gavumenti, [[:en:Mortar_(weapon)|ekikompola]] ne kigwa mu kisenge ky’ennyumba yaabwe, kyokka ne kiremererwa okubwatuka. Era yakola omulimu ogutamanyiddwa mu kulwanirira okugonjoola olutalo mu mirembe. <ref name="ama">This reference is used twice on this page.</ref>
Mu 1990, Lukwiya yafuna sikaala okufuna diguli eyookubiri mu [[:en:Paediatrics|by’abaana]] mu [[:en:Paediatrics|bitundu]] eby’obutiti mu [[:en:Liverpool_School_of_Tropical_Medicine|Liverpool School of Tropical Medicine]] . Wadde nga yaweebwa ekifo ky’obusomesa ku ssomero lino, gye yafunira obubonero obusinga mu byafaayo by’essomero lino, kirabika talowoozangako ku ngeri ndala yonna okuggyako okudda mu St. Mu bufuzi bwa Lukwiya eddwaaliro lino lyakubisaamu emirundi esatu abalwadde 18,000 buli mwaka, nga kuliko n’abalumizibwa okuva ku njuyi zombi ez’olutalo, n’abalwadde abalala 500 abajjanjabirwa ebweru buli lunaku. St. Mary’s kyafuuka kyangu eddwaaliro erisinga obulungi mu bukiikakkono bwa Uganda, nga kiyinza okukaayanirwa nti lye lisinga obulungi mu ggwanga era nga lye limu ku ddwaaliro ery’oku ntikko mu buvanjuba bwa Afrika. <ref name="observer">This reference is used twice on this page.</ref> Mu gwekkuminebiri mu 1998, Lukwiya yasengula famire ye n’agenda mu kibuga ekikulu [[Kampala]], ewala n’obutabanguko obwaliwo mu lutalo lw’obukiikakkono. Eyo n’anoonya diguli eyookubiri mu by’obulamu bw’abantu mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]], Eby'okuddukanya eddwaaliro n’abirekera munne Cyprian Opira. Mu 1999, Lukwiya, bulijjo [[:en:Protestant|omupolotesitante]] agenda mu kkanisa, yatwala mukyala we [[:en:Protestant|eyazaalibwa omulundi ogw’okubiri]] mu kkanisa [[:en:Pentecostalism|y’Abapentekooti]] n’alangirira nti naye yazaalibwa omulundi ogw’okubiri. <ref name="nyt">[https://www.nytimes.com/library/magazine/home/20010218mag%2debola.html "Dr. Matthew's Passion"], ''[[New York Times]]'', 18 February 2001</ref>
== Ekirwadde kya Ebola ==
Ku makya nga 7 Ogwekkumi 2000, Lukwiya yafuna essimu okuva ewa Opira ng’amutegeeza nti obulwadde obw’ekyama bwatta ba nurse abayizi babiri mu ddwaaliro lino, nga bonna batandise okuvaamu omusaayi oba okusesema omusaayi. Opira yasaba Lukwiya obuyambi era n’atuuka akawungeezi ako, mu budde okulaba ng’omuyizi owookusatu mu by’obusawo, Daniel Ayella afudde. Yalina omusawo omukulu Sister Maria Di Santo okumuleetera chati z’abantu bonna abafudde mu ngeri etaali ya bulijjo mu wiiki bbiri eziyise era n’azuula abalwadde 17 abalina obubonero obufaanagana. [[:en:Infectious_disease|Lukwiya ne S.]] We baaggweeredde okwekenneenya kwabwe, baateebereza nti [[Ebola]] . Ebiwandiiko ebikwata ku Ebola, okusinga nga byesigamiziddwa ku bulwadde obwaliwo mu 1995 mu [[:en:Kikwit|Kikwit]], [[Democratic Republic of Congo|Congo]] obwali butta abalwadde bana (4) ku bataano (5), byagamba nti omulwadde gy’akoma okulwala, gye yakoma okusiigibwa. Emirambo gyennyini gyasiigibwa nnyo. Lukwiya kino yakitegeera mangu ng’ekizibu eky’enjawulo mu Acholiland, ng’enkola ey’ekinnansi yali ya famire eyafiiriddwa okunaaba omulambo gw’omugenzi nga tebannaziikibwa.
Ku makya ga nga 8 Ogwekkumi, Lukwiya yategeeza abakozi ku kwekengera kwe nti obulwadde buno bwali [[:en:Viral_haemorrhagic_fever|bwa kawuka ka musujja]] . Akawungeezi ako, ekibinja ky’abakulembeze b’ekitundu kyajja mu ddwaaliro nga bategeeza nti amaka gonna gaali gafiira mu byalo byabwe. Yasimbira ekkuuli ebiragiro bya bureaucracy ebya bulijjo n’akuba essimu butereevu eri Dr. Sam Okware, ''Commissioner we kitundu awakolebwa kubyobulamu mu'' Uganda, eyasindika ttiimu okuva mu [[:en:Uganda_Virus_Research_Institute|kitongole ekinoonyereza ku kawuka ekya Uganda Virus Research Institute]] okutwala omusaayi. Ttiimu we yatuukidde, Lukwiya yali yataddewo dda [[:en:Isolation_ward_(medicine)|waadi y’okusosolwa ku]] bantu abateeberezebwa okuba n’obulwadde [[Ebola|bwa Ebola]], ng’egoberera ebiragiro by’ekitongole ky’ebyobulamu eky’ensi yonna. Waadi eno ey’enjawulo yalimu abasawo basatu, ba nurse bataano n’abayambi ba nnansi bataano nga bonna bannakyewa. Laabu y’e South Afrika bwe yakakasa nti obulwadde bwa Ebola bwabalukawo nga 15 ogwekkumi, era ekibinja ky’ekitongole ky’ebyobulamu ekya WHO ne kituuka e Gulu, beewuunya engeri ekikwekweto kino gye kyakolebwamu obulungi. Dr. Simon Mardel, mmemba wa ttiimu y’ekitongole ky’ebyobulamu, yategeezezza nti,
{{Reflist}}Nalowooza abantu tebajja kwagala kukola mirimu.Nalowooza tugenda kusanga embeera nga abalwadde tebafiiriddwako era nga basosolwa.kuba abantu nga tebagala kujjawo kuba waba nga eggwanika .Naye bawandiika manual,yali nnambe era bataddemu okufaayo okwamaanyi .Waali nawo akuuma akatini nga koogera ku bintu byennyini manual byeyali ennyonnyola .
[[File:Ebola_outbreak_in_Gulu_Municipal_Hospital.jpg|right|thumb|300x300px|Waadi y’okwekutula ku balala mu [[Gulu Hospital|ddwaaliro lya Gulu Regional Referral Hospital]] eririraanyewo mu gwekkumi 2000.]]
Olw’okukizuula nti obuyambi bwabwe tebwetaagisa ku St. Mary’s, ttiimu z’ekitongole ky’ebyobulamu n’aba [[:en:Médecins_Sans_Frontières|Médecins Sans Frontières]] abakola ku nsonga z’amangu baawaayo obuyambi bwabwe mu [[Gulu Hospital|ddwaaliro lya Gulu Regional Referral Hospital]], gye baasanga emirambo nga gisuuliddwa mu bitanda byabwe eby’eddwaliro. <ref name="observer">James Astill, [https://www.theguardian.com/g2/story/0,3604,416866,00.html "The death of Dr Matthew"], ''[[The Observer]]'', 2 January 2001</ref>
Obuzibu bwagenda bweyongera okusajjuka. Wiiki eyookusatu mu gwekkumi we yatuukira, omuwendo gw’abalwadde ba Ebola gwali gweyongedde okutuuka kumpi ku 60, ekyasukkiridde bannakyewa abaali mu waadi y’okwekutula ku balala. Lukwiya yalagidde ba nurse abalala okuyamba ku balwadde era n’agezaako okukulembera ng’alaga ekyokulabirako, ng’akolagana n’abalwadde ba Ebola okuva ku ssaawa emu ez’oku makya okutuuka ku ssaawa bbiri ez’ekiro. Wabula wadde nga baateekawo enkola z’okukendeeza ku bulabe, omuli okwambala engoye, gilaavuzi eziwera, masiki z’okulongoosa n’endabirwamu, abakozi b’eddwaaliro baagenda mu maaso n’okulwala. Abalala 12 bafudde. Mu kuziika omubiikira Omuyitale nga 7 ogwekkuminogumu, yagezaako okukung'aanya empisa z'abakozi be: "Guno mulimu gwaffe okutaasa obulamu. Kizingiramu akabi, naye bwe tuweereza n'okwagala, awo akabi we katabeera na makulu nnyo. Bwe tukkiriza nti omulimu gwaffe kwe kutaasa obulamu, tulina okukola omulimu gwaffe."
Ensonga zaatuuka ku ssa ly’okumenyawo ku nkomerero y'omwezi gwe'kkuminogumu. Nga ssennyiga w’eggwanga yali yatuuka dda ku ntikko, St. Mary’s yagumira olunaku olw’entiisa. Mu kiseera kino eky’essaawa 24 ekyaggwaako ku makya ga 24 ogwekkuminogumu , abalwadde musanvu be baafa nga basatu ku bano baali bakozi ba by’obulamu. Babiri ku bano baali ba nurse abatakolera mu waadi ya isolation. Ekirowoozo ky’okuyisibwa yinfekisoni mu bakozi b’ebyobulamu abatalabirira butereevu balwadde ba Ebola kyatiisa bangi era ba nurse ne bajeema. Day-shift teyagenda kukola; mu kifo ky’ekyo abakozi b’ebyobulamu 400, kumpi abakozi bonna aba St. Lukwiya bwe yafubutuse wansi okubuuza kye baagala, waakiri nnansi omu yaleekaana nti eddwaaliro liggalwe. Lukwiya yasirisizza ba nurse abasinga be yali yeetendese ng’ategeeza nti eddwaaliro bwe liggalwa agenda kuva e Gulu era taddayo. Wano we yasinzidde n’ayogera ku ngeri gye yalese okuwambibwa abayeekera okusinga okussa mu kabi St. Oluvannyuma lw’okuteesa okw’okukaayana okumala essaawa eziwera okutuuka emisana, Lukwiya yakyusiza n’adda mu nkola ey’okutabaganya, n’ategeeza nti agenda kusigala ne bwe kinaaba nga buli omu agenda. Olukiiko lwagw nga ye ne ba nurse bayimba wamu oluyimba; yali awangudde.
== Okufa ==
Oluvannyuma lw’okumaliriza ennaku ze mu waadi y’okusosolwa, Lukwiya yatuulanga ne bammemba ba WHO, CDC ne ttiimu z’abasawo endala ezaali zitaddewo mu kibangirizi ky’eddwaliro lino okuwaayo obuyambi n’okutwala omusaayi ogwabasobozesa okukola maapu y’engeri obulwadde gye butambulamu. Ekibuuzo kye yasinga okubabuuza kyali kya ngeri ki gy’ayinza okulemesa abakozi be okukwatibwa obulwadde buno. Ennyinyonnyola eyinza okubaawo mu mbeera ezisinga obungi ziba za kugwa mu kaseera katono. Abakozi b’ebyobulamu mu St. Mary’s baakola essaawa 14 mu mpalo okumala wiiki eziwera nga bali mu leeya z’engoye ez’okwekuuma ezaali ziwunya mu nsi ya equatorial. Kye kyandibadde kyetaagisa okusobola okufuna yinfekisoni, omukozi w’ebyobulamu okubulwa essira okumala akaseera era oluvannyuma lw’okukwata ku mulwadde, n’aseerera engalo eriko ggalavu wansi wa masiki yaabwe okusika ennyindo emusiiwa oba okusiiga eriiso. Omu ku omukozi w’ebyobulamu mu St. Mary eyakwatibwa akawuka ayinza okuba nga yakwatibwa mu ngeri eno ye nnansi Simon Ajok. Ku makya ennyo nga 20 ogwekkuminogumu, Ajok yali mu waadi ya Ebola era ng’ali mu mbeera mbi, ng’avaamu omusaayi mu nnyindo n’ennyindo. Ng’alwana okussa, Ajok yaggyamu masiki ye eya oxygen n’asesema nnyo, n’asindika okufuuyira okulungi okw’omusaayi n’omusulo ku bbugwe eyali okumpi. Olwo n’awuniikiriza era n’atiisa nnyo shift y’ekiro bwe yasituka n’atambulatambula n’ayingira mu kkubo. Omusawo w’ekiro eyali ku mulimu yakubidde Dr. Lukwiya abayambe. Lukwiya bwe yazuukuse ku kitanda, yayambadde engoye ez’okwekuuma, masiki, enkoofiira, gomesi, eppeesa ne ggalavu bbiri, kyokka n’atayambala galubindi wadde engabo ya ffeesi okukuuma amaaso. Ennyinyonnyola ku kino zitandikira ku kweraliikirira olw’okuzuukuka oba okwanguwa okutuuka ku munne gwe yali ayambye okutendeka. Wadde tekijja kutegeerekeka bulungi, okulabirira Simon Ajok eyafudde nga wayise essaawa emu ng’omusawo atuuse, y’esinga okulabika ng’alina obulwadde bwa Lukwiya.
Akawungeezi ka Ssande nga 26 ogwokkuminogumu, nga wayise ennaku bbiri ng’amaze okumatiza ba nurse okusigala ku mulimu, Margaret yakwatibwa ensonyi bwe yawulira eddoboozi lya bba nga liwulikika nga lirimu omugotteko ogw’amaanyi. Yamugambye nti alina "ssennyiga ow'entiisa". Enkeera ku makya, ye ne Mwannyinaffe Maria bakkiriziganya nti yalina [[:en:Malaria|omusujja]] . "Twagambye nti omusujja, naye twalowooza nti Ebola," oluvannyuma bwe yategeezezza. Omusujja gwe gweyongera okusajjuka okuyita mu lunaku, Mmande, era we bwazibidde ku Lwokusatu ng’asesema era Dr. Pierre Rollin owa CDC n’akwata omusaayi okukeberebwa. Omusawo eyali amuwa amazzi agatonnya mu misuwa akawungeezi ako mu maka ge yeewuunya bwe yatandika okwogera mu ngeri ey'enjawulo, wadde nga si ye: "Oh, Katonda, ndowooza nja kufiira mu buweereza bwange. Bwe ndifa, ka mbeere asembayo." Olwo, mu ddoboozi eritegeerekeka obulungi, n'ayimba " [[:en:Onward,_Christian_Soldiers|Onward, Christian Soldiers]] ". Rollin yakomawo n’ebyavaamu enkeera ku makya; yali Ebola. Lukwiya amangu ago yasaba bamuteeke mu waadi y'okwekutula ku balala ng'agamba nti "Okuva bwe kiri nti ndi bboosi, nsaana okulaga ekyokulabirako."
Margaret Oluvannyuma yayitibwa ku Lwokuna akawungeezi era n’atuuka enkeera ku makya. Kyokka banne ba Lukwiya baali bakakanyavu mu nkola z’ebiragiro. Nga bwe yawalirizibwa okutuula ku ntebe eyali ewala ffuuti ssatu okuva ku kitanda kye, okukkakkana ng’akkiriziddwa okumukwata ekigere ng’ayita mu leeyazi ssatu eza ggalavu. Ku Ssande, okussa kwali kufuuse kukalubu nnyo ne bamuteeka ku kyuma ekissa. We bwazibira ku Mmande akawungeezi ng'omukka gwa oxygen mu musaayi gwe gwali gulinnya era ng’omukka gwe guli kumpi ku gwa bulijjo. Kyalabika ng’ayinza okuyitamu kyokka akawungeezi ako akawungeezi ako Lukwiya amawuggwe gaatandika okuvaamu omusaayi, ekintu ekyasinga okubeera ekibi. Lukwiya yafa ku ssaawa 1:20 ez’oku makya ku Lwokubiri nga 5 ogwekkuminebiri 2000. Margaret bwe yategeezebwa n’ajja mu waadi, omulambo gwali gwateekeddwa dda mu nsawo ya polyethylene. Bwe yabuuza oba basobola okugisumululako katono zipu asobole okumukubako eriiso evvannyuma , n’agaanibwa; omubiri gwali gwaliko obulwadde nga gusobola okumusiiga obulwadde.
== Okuziika kwe n’omusika we ==
Olw’akabi akaliwo, okuziika kwakolebwa ku ssaawa kkumi ezolweggulo , amangu ddala ngebintu bisobodde okutegekebwa. Ttiimu eyali mu ggiya y’obukuumi enzijuvu yakka ssanduuko ennyangu, ate mmemba omu n’afuuyira buli kiseera ssanduuko n’ekifo ne Jik bleach ng’eddagala eritta obuwuka. Ekifo entaana we zinaabeera Lukwiya yali alonze ng’ali mu waadi y’okwekutula ku balala.Okumpi n’entaana ya Dr. [[Lucille Teasdale]], omu ku baatandikawo eddwaaliro era omubuulirizi era mukwano gwe. Teasdale yali yafa mu 1996 era nga yafa mukenenya, eyakwatibwa akalwadde ka mukenenya oluvannyuma lw’okulongoosa omulwadde eyalina akawuka ka siriimu. Mu bikumi n’ebikumi by’abakungubazi abaalabulwa okusigala emabega okutuusa ng’okuziika kuwedde mwalimu abaana ba Lukwiya n’abakungu ba gavumenti abawera okuli ne Minisita w’ebyobulamu, eyali adduse okuva e Kampala oluvannyuma lw’okufuna amawulire ku makya ago.
Mu bbanga eryasomebwako ssennyiga ono, Lukwiya yali ayogerwako kumpi buli lunaku mu mikutu gy’amawulire egy’eggwanga. The ''[[:en:New_York_Times|New York Times]]'' yannyonnyola ekifaananyi kye: "omuduumizi w'ennimiro atatya wakati mu lutalo lw'ebiramu olwali lutiisa buli muntu mu ggwanga". Okufa kwe kwawuniikiriza eggwanga. Newankubadde ekirwadde kino kyali kikendedde nnyo mu kiseera Lukwiya we yafiira, kyasindika amayengo mu by’obulamu. St. Mary’s yalekera awo okukkiriza abalwadde ba Ebola, abakozi b’ebyobulamu abawerako abaali baggwaamu essuubi okwetoloola Disitulikiti y’e Gulu ne bava mu ddwaaliro, ate abamu abateeberezebwa okuba abalwadde ba Ebola ne bagaana okugenda mu ddwaaliro, nga bagamba nti singa omusawo ow’oku ntikko tasobola kutaasibwa tewali mugaso gwonna mu bo okunoonya obujjanjabi.
Nga 6 ogwookubiri, ekitongole ky’ebyobulamu ekya WHO kyalangirira nti Uganda teriimu Ebola, nga mu nnaku 21 eziyise tewali muntu yenna yakwatibwa bulwadde buno. Abantu 173 be baali bafudde. <ref>https://www.ugandamission.net/health/news/ebola.html</ref> Wadde ng’omuwendo gw’okuwangaala mu bulwadde bwa Ebola obwaliwo emabega gwali wansi nga 10%, ekirwadde kya Uganda kyalina okuwangaala kumpi ebitundu 50%, okweyongera ekitundu kuva ku bulamu obulungi. Lukwiya ye yali omukozi w’ebyobulamu ku St. Mary’s eyasembayo okufa ekirwadde kya Ebola. Abakugu mu by’endwadde abagwiira beebaza Lukwiya olw’okwanguyiza gavumenti okusomesa abantu okukomya okusasaana kw’obulwadde buno n’essimu gye yakubira Kampala nga 8 Ogwekkumi. Omuwendo gw’obulamu oguyinza okuwonyezebwa ekikolwa kino eky’amangu gubalibwa mu ngeri ez’enjawulo mu bikumi okutuuka ku nkumi. <ref name="nyt">[https://www.nytimes.com/library/magazine/home/20010218mag%2debola.html "Dr. Matthew's Passion"], ''[[New York Times]]'', 18 February 2001</ref>
Mu gwokubiri 2001, [[:en:American_Medical_Association|ekibiina ekigatta abasawo mu Amerika]] kyatuuma Lukwiya ekyokulabirako. <ref name="ama">[http://www.ama-assn.org/ama/pub/category/3967.html February 2001 Profile of a Role Model], [[American Medical Association]], (last updated: 28 May 2002; accessed 4 December 2006)</ref> Omusomo gw’okujjukira Dr. Matthew Lukwiya ogutegekebwa buli mwaka gwatandika mu mwaka oluvannyuma lw’okufa kwe. Emisomo gino giwagirwa ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna era nga gitegekebwa ekitongole kya Uganda National Association of Community and Occupational Health. <ref>http://www.lhospital.org/banner/061024_mathew/index.htm</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Body_substance_isolation|Omusujja oguva mu musaayi ogw’akawuka]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Ebola]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Okwegendereza kwa bonna]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Ekyuma ekiggya empiso]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Sharps kasasiro]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Okwawula ebintu by’omubiri]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Biosafety level § Gabon (BSL4l) mu mpaka zino.]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Obulabe bw’ebiramu]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Ebikwata ku ndwadde ezisaasaana]]
== Ebijjuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
htho4paw6k8msgo6d87dl0gu1ftwfti
47424
47423
2026-04-21T21:07:39Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nkozeemu enkyuka kyuka #WUCUG26MUK
47424
wikitext
text/x-wiki
'''Matthew Lukwiya''' (24, Ogwekkuminogumu, 1957 – 5 ogwekkuminebiri 2000) yali musawo Munnayuganda era nga ye mulabirizi w'eddwaliro lya [[St. Mary's Hospital Lacor]], ebweru wa [[Gulu]] . Yali ku mwanjo mu [[Ebola|kirwadde kya Ebola virus]] ekyabalukawo mu Uganda mu 2000 okutuusa lwe yafa obulwadde buno.
== Ebikwata ku bulamu bwe ==
Lukwiya, ow’eggwanga lya [[:en:Acholi_people|Acholi]], yakulira mu kibuga [[:en:Kitgum|Kitgum]] . Kitaawe omusuubuzi w’ebyennyanja yabbira mu mazzi Lukwiya bwe yali wa myaka 12. Maama we yali musuubuzi mutonotono ng’akukusa caayi okusala ensalo ne [[Sudaani|Sudan]] okusuubula ssabbuuni. Lukwiya yali omu ku batabani bana. Nga nnyina atandika okumuyigiriza engeri y’okukukusa ebintu ng’akozesa obugaali, Lukwiya n’atandika okweraga nti muyizi wa njawulo. Yayingira ku ntikko y’ekibiina kye mu kibiina ekisooka, n’afuna obubonero obusinga mu kuleka essomero mu ggwanga, n’agenda mu yunivasite n’obusawo ng’ayita mu sikaala eziwerako. Yakwata ekifo ky’okutendekebwa mu by’obusawo mu ddwaaliro ly’abaminsani erya St. Mary’s, mu 1983. <ref name="nyt">This reference is used 13 times on this page.</ref>
Oluvannyuma lw’emyezi esatu, abaatandikawo eddwaaliro lino, Dr. Piero Corti ne mukyala we [[:en:Lucille_Teasdale-Corti|Lucille Teasdale-Corti]], baali basazeewo nti y’agenda okubaddira mu bigere. Mu bbanga ttono yatuuka n'okumanyibwa banne n'abalwadde nga "Dr. Matthew". Abalwadde bangi baalumbibwa eggye ly’abayeekera [[:en:Lord's_Resistance_Army|erya Lord’s Resistance Army]] . Ku [[:en:Good_Friday|Lwokutaano olutukuvu]] mu 1989, abayeekera bajja mu st,Mary's okuwamba ababiikira abawerako .Lukwiya yasobolaokumatiza abayeekera bamutwale mu kifo ekyo n'amala iiki nnamba ng'ataayaaya mu bbulawuzi mu ggomesi y'omusawo okutuusa abayeeekera lwe baamuyimbula . Oluvannyuma yaggulawo emiryango gyekibangirizi ky'eddwaliro eri abantu abanoonya ekifo mwokusula nga tekirina bulabe ku bulumbaganyi bwabayekera n'okuwambibwa . Okutuusa ekirwadde kya Ebola lwe kyabalukawo, abantu 9000 baanoonya ekifo ekikuumirwamu abantu ku kibangirizi ky’eddwaliro buli kiro okwebaka. Mu mbeera eyagwawo oluvannyuma, Lukwiya, mukyala we Margaret n’abaana bataano, akawungeezi akamu baali bagalamidde ku kitanda nga bawuliriza okulwanagana okwali okumpi wakati w’abayeekera n’amagye ga gavumenti, [[:en:Mortar_(weapon)|ekikompola]] ne kigwa mu kisenge ky’ennyumba yaabwe, kyokka ne kiremererwa okubwatuka. Era yakola omulimu ogutamanyiddwa mu kulwanirira okugonjoola olutalo mu mirembe. <ref name="ama">This reference is used twice on this page.</ref>
Mu 1990, Lukwiya yafuna sikaala okufuna diguli eyookubiri mu [[:en:Paediatrics|by’abaana]] mu [[:en:Paediatrics|bitundu]] eby’obutiti mu [[:en:Liverpool_School_of_Tropical_Medicine|Liverpool School of Tropical Medicine]] . Wadde nga yaweebwa ekifo ky’obusomesa ku ssomero lino, gye yafunira obubonero obusinga mu byafaayo by’essomero lino, kirabika talowoozangako ku ngeri ndala yonna okuggyako okudda mu St. Mu bufuzi bwa Lukwiya eddwaaliro lino lyakubisaamu emirundi esatu abalwadde 18,000 buli mwaka, nga kuliko n’abalumizibwa okuva ku njuyi zombi ez’olutalo, n’abalwadde abalala 500 abajjanjabirwa ebweru buli lunaku. St. Mary’s kyafuuka kyangu eddwaaliro erisinga obulungi mu bukiikakkono bwa Uganda, nga kiyinza okukaayanirwa nti lye lisinga obulungi mu ggwanga era nga lye limu ku ddwaaliro ery’oku ntikko mu buvanjuba bwa Afrika. <ref name="observer">This reference is used twice on this page.</ref> Mu gwekkuminebiri mu 1998, Lukwiya yasengula famire ye n’agenda mu kibuga ekikulu [[Kampala]], ewala n’obutabanguko obwaliwo mu lutalo lw’obukiikakkono. Eyo n’anoonya diguli eyookubiri mu by’obulamu bw’abantu mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]], Eby'okuddukanya eddwaaliro n’abirekera munne Cyprian Opira. Mu 1999, Lukwiya, bulijjo [[:en:Protestant|omupolotesitante]] agenda mu kkanisa, yatwala mukyala we [[:en:Protestant|eyazaalibwa omulundi ogw’okubiri]] mu kkanisa [[:en:Pentecostalism|y’Abapentekooti]] n’alangirira nti naye yazaalibwa omulundi ogw’okubiri. <ref name="nyt">[https://www.nytimes.com/library/magazine/home/20010218mag%2debola.html "Dr. Matthew's Passion"], ''[[New York Times]]'', 18 February 2001</ref>
== Ekirwadde kya Ebola ==
Ku makya nga 7 Ogwekkumi 2000, Lukwiya yafuna essimu okuva ewa Opira ng’amutegeeza nti obulwadde obw’ekyama bwatta ba nurse abayizi babiri mu ddwaaliro lino, nga bonna batandise okuvaamu omusaayi oba okusesema omusaayi. Opira yasaba Lukwiya obuyambi era n’atuuka akawungeezi ako, mu budde okulaba ng’omuyizi owookusatu mu by’obusawo, Daniel Ayella afudde. Yalina omusawo omukulu Sister Maria Di Santo okumuleetera chati z’abantu bonna abafudde mu ngeri etaali ya bulijjo mu wiiki bbiri eziyise era n’azuula abalwadde 17 abalina obubonero obufaanagana. [[:en:Infectious_disease|Lukwiya ne S.]] We baaggweeredde okwekenneenya kwabwe, baateebereza nti [[Ebola]] . Ebiwandiiko ebikwata ku Ebola, okusinga nga byesigamiziddwa ku bulwadde obwaliwo mu 1995 mu [[:en:Kikwit|Kikwit]], [[Democratic Republic of Congo|Congo]] obwali butta abalwadde bana (4) ku bataano (5), byagamba nti omulwadde gy’akoma okulwala, gye yakoma okusiigibwa. Emirambo gyennyini gyasiigibwa nnyo. Lukwiya kino yakitegeera mangu ng’ekizibu eky’enjawulo mu Acholiland, ng’enkola ey’ekinnansi yali ya famire eyafiiriddwa okunaaba omulambo gw’omugenzi nga tebannaziikibwa.
Ku makya ga nga 8 Ogwekkumi, Lukwiya yategeeza abakozi ku kwekengera kwe nti obulwadde buno bwali [[:en:Viral_haemorrhagic_fever|bwa kawuka ka musujja]] . Akawungeezi ako, ekibinja ky’abakulembeze b’ekitundu kyajja mu ddwaaliro nga bategeeza nti amaka gonna gaali gafiira mu byalo byabwe. Yasimbira ekkuuli ebiragiro bya bureaucracy ebya bulijjo n’akuba essimu butereevu eri Dr. Sam Okware, ''Commissioner we kitundu awakolebwa kubyobulamu mu'' Uganda, eyasindika ttiimu okuva mu [[:en:Uganda_Virus_Research_Institute|kitongole ekinoonyereza ku kawuka ekya Uganda Virus Research Institute]] okutwala omusaayi. Ttiimu we yatuukidde, Lukwiya yali yataddewo dda [[:en:Isolation_ward_(medicine)|waadi y’okusosolwa ku]] bantu abateeberezebwa okuba n’obulwadde [[Ebola|bwa Ebola]], ng’egoberera ebiragiro by’ekitongole ky’ebyobulamu eky’ensi yonna. Waadi eno ey’enjawulo yalimu abasawo basatu, ba nurse bataano n’abayambi ba nnansi bataano nga bonna bannakyewa. Laabu y’e South Afrika bwe yakakasa nti obulwadde bwa Ebola bwabalukawo nga 15 ogwekkumi, era ekibinja ky’ekitongole ky’ebyobulamu ekya WHO ne kituuka e Gulu, beewuunya engeri ekikwekweto kino gye kyakolebwamu obulungi. Dr. Simon Mardel, mmemba wa ttiimu y’ekitongole ky’ebyobulamu, yategeezezza nti,
{{Reflist}}Nalowooza abantu tebajja kwagala kukola mirimu.Nalowooza tugenda kusanga embeera nga abalwadde tebafiiriddwako era nga basosolwa.kuba abantu nga tebagala kujjawo kuba waba nga eggwanika .Naye bawandiika manual,yali nnambe era bataddemu okufaayo okwamaanyi .Waali nawo akuuma akatini nga koogera ku bintu byennyini manual byeyali ennyonnyola .
[[File:Ebola_outbreak_in_Gulu_Municipal_Hospital.jpg|right|thumb|300x300px|Waadi y’okwekutula ku balala mu [[Gulu Hospital|ddwaaliro lya Gulu Regional Referral Hospital]] eririraanyewo mu gwekkumi 2000.]]
Olw’okukizuula nti obuyambi bwabwe tebwetaagisa ku St. Mary’s, ttiimu z’ekitongole ky’ebyobulamu n’aba [[:en:Médecins_Sans_Frontières|Médecins Sans Frontières]] abakola ku nsonga z’amangu baawaayo obuyambi bwabwe mu [[Gulu Hospital|ddwaaliro lya Gulu Regional Referral Hospital]], gye baasanga emirambo nga gisuuliddwa mu bitanda byabwe eby’eddwaliro. <ref name="observer">James Astill, [https://www.theguardian.com/g2/story/0,3604,416866,00.html "The death of Dr Matthew"], ''[[The Observer]]'', 2 January 2001</ref>
Obuzibu bwagenda bweyongera okusajjuka. Wiiki eyookusatu mu gwekkumi we yatuukira, omuwendo gw’abalwadde ba Ebola gwali gweyongedde okutuuka kumpi ku 60, ekyasukkiridde bannakyewa abaali mu waadi y’okwekutula ku balala. Lukwiya yalagidde ba nurse abalala okuyamba ku balwadde era n’agezaako okukulembera ng’alaga ekyokulabirako, ng’akolagana n’abalwadde ba Ebola okuva ku ssaawa emu ez’oku makya okutuuka ku ssaawa bbiri ez’ekiro. Wabula wadde nga baateekawo enkola z’okukendeeza ku bulabe, omuli okwambala engoye, gilaavuzi eziwera, masiki z’okulongoosa n’endabirwamu, abakozi b’eddwaaliro baagenda mu maaso n’okulwala. Abalala 12 bafudde. Mu kuziika omubiikira Omuyitale nga 7 ogwekkuminogumu, yagezaako okukung'aanya empisa z'abakozi be: "Guno mulimu gwaffe okutaasa obulamu. Kizingiramu akabi, naye bwe tuweereza n'okwagala, awo akabi we katabeera na makulu nnyo. Bwe tukkiriza nti omulimu gwaffe kwe kutaasa obulamu, tulina okukola omulimu gwaffe."
Ensonga zaatuuka ku ssa ly’okumenyawo ku nkomerero y'omwezi gwe'kkuminogumu. Nga ssennyiga w’eggwanga yali yatuuka dda ku ntikko, St. Mary’s yagumira olunaku olw’entiisa. Mu kiseera kino eky’essaawa 24 ekyaggwaako ku makya ga 24 ogwekkuminogumu , abalwadde musanvu be baafa nga basatu ku bano baali bakozi ba by’obulamu. Babiri ku bano baali ba nurse abatakolera mu waadi ya isolation. Ekirowoozo ky’okuyisibwa yinfekisoni mu bakozi b’ebyobulamu abatalabirira butereevu balwadde ba Ebola kyatiisa bangi era ba nurse ne bajeema. Day-shift teyagenda kukola; mu kifo ky’ekyo abakozi b’ebyobulamu 400, kumpi abakozi bonna aba St. Lukwiya bwe yafubutuse wansi okubuuza kye baagala, waakiri nnansi omu yaleekaana nti eddwaaliro liggalwe. Lukwiya yasirisizza ba nurse abasinga be yali yeetendese ng’ategeeza nti eddwaaliro bwe liggalwa agenda kuva e Gulu era taddayo. Wano we yasinzidde n’ayogera ku ngeri gye yalese okuwambibwa abayeekera okusinga okussa mu kabi St. Oluvannyuma lw’okuteesa okw’okukaayana okumala essaawa eziwera okutuuka emisana, Lukwiya yakyusiza n’adda mu nkola ey’okutabaganya, n’ategeeza nti agenda kusigala ne bwe kinaaba nga buli omu agenda. Olukiiko lwagw nga ye ne ba nurse bayimba wamu oluyimba; yali awangudde.
== Okufa ==
Oluvannyuma lw’okumaliriza ennaku ze mu waadi y’okusosolwa, Lukwiya yatuulanga ne bammemba ba WHO, CDC ne ttiimu z’abasawo endala ezaali zitaddewo mu kibangirizi ky’eddwaliro lino okuwaayo obuyambi n’okutwala omusaayi ogwabasobozesa okukola maapu y’engeri obulwadde gye butambulamu. Ekibuuzo kye yasinga okubabuuza kyali kya ngeri ki gy’ayinza okulemesa abakozi be okukwatibwa obulwadde buno. Ennyinyonnyola eyinza okubaawo mu mbeera ezisinga obungi ziba za kugwa mu kaseera katono. Abakozi b’ebyobulamu mu St. Mary’s baakola essaawa 14 mu mpalo okumala wiiki eziwera nga bali mu leeya z’engoye ez’okwekuuma ezaali ziwunya mu nsi ya equatorial. Kye kyandibadde kyetaagisa okusobola okufuna yinfekisoni, omukozi w’ebyobulamu okubulwa essira okumala akaseera era oluvannyuma lw’okukwata ku mulwadde, n’aseerera engalo eriko ggalavu wansi wa masiki yaabwe okusika ennyindo emusiiwa oba okusiiga eriiso. Omu ku omukozi w’ebyobulamu mu St. Mary eyakwatibwa akawuka ayinza okuba nga yakwatibwa mu ngeri eno ye nnansi Simon Ajok. Ku makya ennyo nga 20 ogwekkuminogumu, Ajok yali mu waadi ya Ebola era ng’ali mu mbeera mbi, ng’avaamu omusaayi mu nnyindo n’ennyindo. Ng’alwana okussa, Ajok yaggyamu masiki ye eya oxygen n’asesema nnyo, n’asindika okufuuyira okulungi okw’omusaayi n’omusulo ku bbugwe eyali okumpi. Olwo n’awuniikiriza era n’atiisa nnyo shift y’ekiro bwe yasituka n’atambulatambula n’ayingira mu kkubo. Omusawo w’ekiro eyali ku mulimu yakubidde Dr. Lukwiya abayambe. Lukwiya bwe yazuukuse ku kitanda, yayambadde engoye ez’okwekuuma, masiki, enkoofiira, gomesi, eppeesa ne ggalavu bbiri, kyokka n’atayambala galubindi wadde engabo ya ffeesi okukuuma amaaso. Ennyinyonnyola ku kino zitandikira ku kweraliikirira olw’okuzuukuka oba okwanguwa okutuuka ku munne gwe yali ayambye okutendeka. Wadde tekijja kutegeerekeka bulungi, okulabirira Simon Ajok eyafudde nga wayise essaawa emu ng’omusawo atuuse, y’esinga okulabika ng’alina obulwadde bwa Lukwiya.
Akawungeezi ka Ssande nga 26 ogwokkuminogumu, nga wayise ennaku bbiri ng’amaze okumatiza ba nurse okusigala ku mulimu, Margaret yakwatibwa ensonyi bwe yawulira eddoboozi lya bba nga liwulikika nga lirimu omugotteko ogw’amaanyi. Yamugambye nti alina "ssennyiga ow'entiisa". Enkeera ku makya, ye ne Mwannyinaffe Maria bakkiriziganya nti yalina [[:en:Malaria|omusujja]] . "Twagambye nti omusujja, naye twalowooza nti Ebola," oluvannyuma bwe yategeezezza. Omusujja gwe gweyongera okusajjuka okuyita mu lunaku, Mmande, era we bwazibidde ku Lwokusatu ng’asesema era Dr. Pierre Rollin owa CDC n’akwata omusaayi okukeberebwa. Omusawo eyali amuwa amazzi agatonnya mu misuwa akawungeezi ako mu maka ge yeewuunya bwe yatandika okwogera mu ngeri ey'enjawulo, wadde nga si ye: "Oh, Katonda, ndowooza nja kufiira mu buweereza bwange. Bwe ndifa, ka mbeere asembayo." Olwo, mu ddoboozi eritegeerekeka obulungi, n'ayimba " [[:en:Onward,_Christian_Soldiers|Onward, Christian Soldiers]] ". Rollin yakomawo n’ebyavaamu enkeera ku makya; yali Ebola. Lukwiya amangu ago yasaba bamuteeke mu waadi y'okwekutula ku balala ng'agamba nti "Okuva bwe kiri nti ndi bboosi, nsaana okulaga ekyokulabirako."
Margaret Oluvannyuma yayitibwa ku Lwokuna akawungeezi era n’atuuka enkeera ku makya. Kyokka banne ba Lukwiya baali bakakanyavu mu nkola z’ebiragiro. Nga bwe yawalirizibwa okutuula ku ntebe eyali ewala ffuuti ssatu okuva ku kitanda kye, okukkakkana ng’akkiriziddwa okumukwata ekigere ng’ayita mu leeyazi ssatu eza ggalavu. Ku Ssande, okussa kwali kufuuse kukalubu nnyo ne bamuteeka ku kyuma ekissa. We bwazibira ku Mmande akawungeezi ng'omukka gwa oxygen mu musaayi gwe gwali gulinnya era ng’omukka gwe guli kumpi ku gwa bulijjo. Kyalabika ng’ayinza okuyitamu kyokka akawungeezi ako akawungeezi ako Lukwiya amawuggwe gaatandika okuvaamu omusaayi, ekintu ekyasinga okubeera ekibi. Lukwiya yafa ku ssaawa 1:20 ez’oku makya ku Lwokubiri nga 5 ogwekkuminebiri 2000. Margaret bwe yategeezebwa n’ajja mu waadi, omulambo gwali gwateekeddwa dda mu nsawo ya polyethylene. Bwe yabuuza oba basobola okugisumululako katono zipu asobole okumukubako eriiso evvannyuma , n’agaanibwa; omubiri gwali gwaliko obulwadde nga gusobola okumusiiga obulwadde.
== Okuziika kwe n’omusika we ==
Olw’akabi akaliwo, okuziika kwakolebwa ku ssaawa kkumi ezolweggulo , amangu ddala ngebintu bisobodde okutegekebwa. Ttiimu eyali mu ggiya y’obukuumi enzijuvu yakka ssanduuko ennyangu, ate mmemba omu n’afuuyira buli kiseera ssanduuko n’ekifo ne Jik bleach ng’eddagala eritta obuwuka. Ekifo entaana we zinaabeera Lukwiya yali alonze ng’ali mu waadi y’okwekutula ku balala.Okumpi n’entaana ya Dr. Lucille Teasdale, omu ku baatandikawo eddwaaliro era omubuulirizi era mukwano gwe. Teasdale yali yafa mu 1996 era nga yafa mukenenya, eyakwatibwa akalwadde ka mukenenya oluvannyuma lw’okulongoosa omulwadde eyalina akawuka ka siriimu. Mu bikumi n’ebikumi by’abakungubazi abaalabulwa okusigala emabega okutuusa ng’okuziika kuwedde mwalimu abaana ba Lukwiya n’abakungu ba gavumenti abawera okuli ne Minisita w’ebyobulamu, eyali adduse okuva e Kampala oluvannyuma lw’okufuna amawulire ku makya ago.
Mu bbanga eryasomebwako ssennyiga ono, Lukwiya yali ayogerwako kumpi buli lunaku mu mikutu gy’amawulire egy’eggwanga. The ''[[:en:New_York_Times|New York Times]]'' yannyonnyola ekifaananyi kye: "omuduumizi w'ennimiro atatya wakati mu lutalo lw'ebiramu olwali lutiisa buli muntu mu ggwanga". Okufa kwe kwawuniikiriza eggwanga. Newankubadde ekirwadde kino kyali kikendedde nnyo mu kiseera Lukwiya we yafiira, kyasindika amayengo mu by’obulamu. St. Mary’s yalekera awo okukkiriza abalwadde ba Ebola, abakozi b’ebyobulamu abawerako abaali baggwaamu essuubi okwetoloola Disitulikiti y’e Gulu ne bava mu ddwaaliro, ate abamu abateeberezebwa okuba abalwadde ba Ebola ne bagaana okugenda mu ddwaaliro, nga bagamba nti singa omusawo ow’oku ntikko tasobola kutaasibwa tewali mugaso gwonna mu bo okunoonya obujjanjabi.
Nga 6 ogwookubiri, ekitongole ky’ebyobulamu ekya WHO kyalangirira nti Uganda teriimu Ebola, nga mu nnaku 21 eziyise tewali muntu yenna yakwatibwa bulwadde buno. Abantu 173 be baali bafudde. <ref>https://www.ugandamission.net/health/news/ebola.html</ref> Wadde ng’omuwendo gw’okuwangaala mu bulwadde bwa Ebola obwaliwo emabega gwali wansi nga 10%, ekirwadde kya Uganda kyalina okuwangaala kumpi ebitundu 50%, okweyongera ekitundu kuva ku bulamu obulungi. Lukwiya ye yali omukozi w’ebyobulamu ku St. Mary’s eyasembayo okufa ekirwadde kya Ebola. Abakugu mu by’endwadde abagwiira beebaza Lukwiya olw’okwanguyiza gavumenti okusomesa abantu okukomya okusasaana kw’obulwadde buno n’essimu gye yakubira Kampala nga 8 Ogwekkumi. Omuwendo gw’obulamu oguyinza okuwonyezebwa ekikolwa kino eky’amangu gubalibwa mu ngeri ez’enjawulo mu bikumi okutuuka ku nkumi. <ref name="nyt">[https://www.nytimes.com/library/magazine/home/20010218mag%2debola.html "Dr. Matthew's Passion"], ''[[New York Times]]'', 18 February 2001</ref>
Mu gwokubiri 2001, [[:en:American_Medical_Association|ekibiina ekigatta abasawo mu Amerika]] kyatuuma Lukwiya ekyokulabirako. <ref name="ama">[http://www.ama-assn.org/ama/pub/category/3967.html February 2001 Profile of a Role Model], [[American Medical Association]], (last updated: 28 May 2002; accessed 4 December 2006)</ref> Omusomo gw’okujjukira Dr. Matthew Lukwiya ogutegekebwa buli mwaka gwatandika mu mwaka oluvannyuma lw’okufa kwe. Emisomo gino giwagirwa ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna era nga gitegekebwa ekitongole kya Uganda National Association of Community and Occupational Health. <ref>http://www.lhospital.org/banner/061024_mathew/index.htm</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Body_substance_isolation|Omusujja oguva mu musaayi ogw’akawuka]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Ebola]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Okwegendereza kwa bonna]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Ekyuma ekiggya empiso]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Sharps kasasiro]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Okwawula ebintu by’omubiri]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Biosafety level § Gabon (BSL4l) mu mpaka zino.]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Obulabe bw’ebiramu]]
* [[:en:Body_substance_isolation|Ebikwata ku ndwadde ezisaasaana]]
== Ebijjuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
gph0x3ekevnmazxb6dp9cdxtxqdtgnf
Charles Onyango-Obbo nga ye muyimbi
0
12977
47425
2026-04-21T21:40:55Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345809534|Charles Onyango-Obbo]]"
47425
wikitext
text/x-wiki
'''Charles "Mase" Onyango-Obbo''', era '''Charles Onyango Obbo''', (yazaalibwa 1958) muwandiisi Munnayuganda, munnamawulire, era eyali Omuwandiisi wa ''[[:en:Mail_&_Guardian|Mail & Guardian Africa]]'' . <ref name="Chim">{{Cite web |last=Aine |first=Kim |date=4 July 2016 |title=Onyango-Obbo Quits Mail & Guardian News Organisation |url=https://www.chimpreports.com/onyango-obbo-quits-mail-guardian-news-organisation/ |access-date=26 October 2016 |publisher=Chimpreports.com}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFAine2016">Aine, Kim (4 July 2016). [https://www.chimpreports.com/onyango-obbo-quits-mail-guardian-news-organisation/ "Onyango-Obbo Quits Mail & Guardian News Organisation"]. Kampala: Chimpreports.com<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">26 October</span> 2016</span>.</cite></ref> Yaliko Omuwandiisi omukulu owa ''[[:en:The_Monitor_(Uganda)|The Monitor]]'', olupapula lw'amawulire olwa buli lunaku mu Uganda, yaliko Executive Editor mu kitongole kya Africa ne Digital Media Division ne [[Nation Media Group]] . Onyango-Obbo atwalibwa ng’omu ku bannamawulire abasinga obulungi mu Afrika, muwandiisi wa byabufuzi ku nsonga eziri mu buvanjuba bwa Afrika n’ekitundu [[:en:African_Great_Lakes|ky’ennyanja ennene mu Afrika]] . Awandiika omuko, "Ear to the Ground", mu ''The Monitor'', omuko ogw'okubiri mu lupapula lwa wiiki mu kitundu ''[[:en:The_EastAfrican|The EastAfrican]]'', n'ogwokusatu mu ''[[:en:Daily_Nation|Daily Nation]]'' . <ref>{{Cite web |last=ICIJ |date=2014 |title=Profile of Charles Onyango-Obbo |url=http://www.icij.org/journalists/charles-onyango-obbo |access-date=26 April 2014 |publisher=[[International Consortium of Investigative Journalists]] (ICIJ)}}</ref>
== Obuto bwe ==
Onyango-Obbo yazaalibwa mu kibuga [[Mbale]] mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|buvanjuba bwa Uganda]] . Onyango-Obbo yasomera mu [[:en:St._Leo’s_College,_Kyegobe|St. Leo's College, Kyegobe]] e [[Fort Portal]] n'oluvannyuma [[Makerere University, Uganda|Makerere University]] mu [[Kampala]], [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] esinga obunene era esinga obukadde mu Uganda, n'atikkirwa diguli ye [[:en:Journalism|esooka mu Arts mu by'amawulire]] . Oluvannyuma yagenda mu [[:en:American_University_in_Cairo|American University e Cairo]], n’afuna diguli ey'o[[:en:Master_of_Arts|kubiri mu Arts]] mu by’amawulire. Mu 1991, yali [[:en:Nieman_Foundation_for_Journalism|Nieman Fellow]] mu [[:en:Harvard_University|Yunivasite ya Harvard]] . <ref name="Chim">{{Cite web |last=Aine |first=Kim |date=4 July 2016 |title=Onyango-Obbo Quits Mail & Guardian News Organisation |url=https://www.chimpreports.com/onyango-obbo-quits-mail-guardian-news-organisation/ |access-date=26 October 2016 |publisher=Chimpreports.com}}</ref>
== Omulimu gwe ==
Ku nkomerero ya 1997, ye ne [[:en:Andrew_Mwenda|Andrew Mwenda]], kati maneja dayirekita era [[:en:Editor-in-chief|omuwandiisi omukulu]] owa [[:en:Editor-in-chief|The Ugandan Independent]] news magazine, mu kiseera ekyo eyali omusasi mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]], baakwatibwa ne bavunaanibwa omusango gw'okufulumya amawulire ag'obulimba. Okukwatibwa kwabwe kwaddirirwa emboozi olupapula lwe lwajuliza amawulire mu lupapula lwa ''The Indian Ocean'', nti Uganda yali etuuse okuliyirira zaabu gavumenti ya Kinshasa eya [[:en:Laurent_Kabila|Laurent Kabila]], olw’okuwagira, wamu ne [[Rwanda]], mu kuyamba okugoba enfuga ya nnakyemalira wa Zaire (kati [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]] ) aludde ng’alina obuyinza, [[:en:Mobutu_Sese_Seko|Mobutu Sese Seko]] . <ref>{{Cite web |last=Onyango-Obbo |first=Charles |date=June 1999 |title=A Ugandan Journalist Is Taken To Court By His Government: Mounting A Defense to A Charge of 'Publication of False News' |url=https://niemanreports.org/articles/a-ugandan-journalist-is-taken-to-court-by-his-government/ |access-date=28 February 2015 |publisher=Niemanreports.org}}</ref> Omusango baagulwanyisa nga bayita mu Kkooti Enkulu, okujulira kwabwe ne kugaanibwa; yagenda mu kkooti ya Ssemateeka, gye naye okujulira kwabwe ne kugaanibwa; era okukkakkana nga mu 2003 yawangula obuwanguzi mu kkooti esinga obukulu eri Uganda [[:en:Uganda_Supreme_Court|kkooti ensukkulumu ya Uganda]], ng'ewakanya gavumenti, bwe yasalawo omusango gw'okufulumya "okufulumya amawulire ag'obulimba" nga tegukwatagana na ssemateeka. <ref>{{Cite web |last=ULII |date=26 October 2016 |title=Uganda Supreme Court Ruling: Charles Onyango Obbo and Another vs The Attorney General |url=http://www.ulii.org/ug/judgment/supreme-court/2004/1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151028152953/http://www.ulii.org/ug/judgment/supreme-court/2004/1 |archive-date=28 October 2015 |access-date=26 October 2016 |publisher=Uganda Legal Information Institute (ULII)}}</ref>
Mu gwokutaano 1999, mu [[:en:Second_Congo_War|lutalo lw'e Congo olw'okubiri]], Onyango-Obbo n'abawandiisi abalala aba ''The Monitor'' – Wafula Ogutu ne David Ouma Balikowa – baakwatibwa ne bavunaanibwa omusango gwa " [[:en:Sedition|okujeemera gavumenti]] " ne "okufulumya amawulire ag'obulimba", oluvannyuma lw'okufulumya ekifaananyi ky'omukazi [[:en:Sexual_abuse|ali bukunya ng'atulugunyizibwa]] abasajja abaali mu [[:en:Military_uniform|yunifoomu y'amagye]] . Abakungu ba Uganda bakkaatiriza nti abazigu bayinza okuba nga bajaasi okuva e [[Democratic Republic of Congo|Congo]] oba [[Zimbabwe]] (nga nabo baali mu [[:en:Second_Congo_War|lutalo lw’e Congo]] ), era nga tekisoboka kuba [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|bajaasi ba Uganda]] ng’ekifaananyi bwe kyagamba. Onyango-Obbo n'abawandiisi abalala baggyibwako omusango nga 6 ogwokusatu 2001. <ref>{{Cite web |last=CPJ |date=22 March 2000 |title=Attacks On The Press 1999: Uganda |url=https://cpj.org/2000/03/attacks-on-the-press-1999-uganda.php |access-date=26 October 2016 |publisher=Committee to Protect Journalists (CPJ)}}</ref>
Mu gwekkumi 2002, neera Onyango-Obbo ne banne abalala basatu bakwatibwa ne bavunaanibwa omusango gw'okufulumya emboozi "eyayamba abalabe ba Uganda", oluvannyuma lw'alipoota eyalaga nti nnamunkanga y'amagye yandiba nga yakubwa mu bukiikakkono bwa Uganda abayeekera ab'omuzizo ab'eggye lya Lord's Resistance Army. Gavumenti era yaggaddewo ''The Monitor'' okumala ennaku 10. Baggyibwako emisango gino oluvannyuma lw’omwaka gumu. Mu byonna, Onyango-Obbo yalabikako mu kkooti emirundi egisukka mu 120 wakati wa 1997 n’amakati ga 2003; okusinga ku mirundi bannamawulire ba Uganda gye babadde mu kkooti okuva eggwanga lwe lyafuna obwetwaze mu gwekkumi 1962. <ref>{{Cite journal |year=2004 |title=Uganda Supreme Court: Constitutional Appeal of Onyango-Obbo and Mwenda |journal=International Legal Materials |volume=43 |issue=3 |pages=686–703 |doi=10.1017/S0020782900027005 |jstor=20694469 |s2cid=232253935}}</ref>
== Okuva kwe mu Uganda ==
N'ekyo, Onyango-Obbo yakwata omulimu okuva mu kibiina kya Nation Media Group, ekyali kitutte emigabo egisinga obungi mu [[:en:Second_Congo_War|The Monitor]] mu gwokusatu 2000, okugenda e [[:en:Second_Congo_War|Nairobi]], [[Kenya]],n'okutandika emirimu gy'ekibiina kino egy'okugatta emikutu gyamawulire.Mundowooza ye,okubeerawo kwe okugenda mu maaso kwali kufuuse omuntu alina enkaayana.era nga kisiikiriza essuubi ly'olupapula lw'amawulire ery'ekiseera ekiwanvun'okutyoboola obusobozi bwa Bannamawulire abalala ku lupapula luno okuvaayo. <ref>{{Cite web |last=SID |date=2010 |title=East Africa Today: An Interview With Charles Onyango-Obbo |url=http://www.sidint.net/content/east-africa-today-interview-charles-onyango-obbo |access-date=26 October 2016 |publisher=[[Society for International Development]] (SID)}}</ref>
Mu 2014, Onyango-Obbo yava mu Nation Media Group n'addukanya Mail ne Guardian Africa, <ref>{{Cite web |title=MG Africa |url=https://mgafrica.com/ |access-date=2018-01-15 |website=mgafrica.com |language=en}}</ref> omukutu gw'amawulire ogwa digito ogwa South Africa ogwa Mail & Guardian, ng'omuwanddisi wa Afirika. <ref>https://techmoran.com/south-africas-mail-guardian-expands-to-cover-africa-with-new-digital-platform/</ref> Yava mu kitongole e Nairobi oluvannyuma lw’emyaka ebiri, n’atongoza ekitongole kye eky’emikutu gya digito mu kiseera kino ekiddukanya Africa Explainer, AfricaPedia, <ref>{{Cite web |title=Africapedia – Africa's news and data visualiser |url=https://www.africapedia.com/ |access-date=2018-01-15 |website=Africapedia |language=en-US}}</ref> ne Rogue Chiefs. <ref>{{Cite web |title=Rogue Chiefs – Africa's news explainer |url=http://www.roguechiefs.com/ |access-date=2018-01-15 |website=Rogue Chiefs |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Second_Congo_War|Joachim Buwembo]]
== Ebitabo ebifulumizibwa ==
* ''Okutu okutuuka ku ttaka'' (1996):
* ''Ebyama bya Uganda ebikuumibwa obubi'' : (1998) – Okukung’aanya emboozi ennyimpi
* ''Mixed and Brewed in Uganda'' : (2008) – Okulambula okumpimpi okw’omwoyo gw’eggwanga n’abantu baayo
* ''Tekyabangawo'' : (2009) – Emboozi ku lunaku nga nnakyemalira w’amagye ga Uganda Idi Amin tannagobwa mu 1979, olunaku lwe yagwa, n’olunaku olwaddirira.
== Ebijjuliziddwa ==
sxodq5pef9krjn40bptd8ljw8vqhq9k
47426
47425
2026-04-21T21:42:12Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nkozeemu enkyuka kyuka #WUCUG26MUK
47426
wikitext
text/x-wiki
'''Charles "Mase" Onyango-Obbo''', era '''Charles Onyango Obbo''', (yazaalibwa 1958) muwandiisi Munnayuganda, munnamawulire, era eyali Omuwandiisi wa ''[[:en:Mail_&_Guardian|Mail & Guardian Africa]]'' . <ref name="Chim">{{Cite web |last=Aine |first=Kim |date=4 July 2016 |title=Onyango-Obbo Quits Mail & Guardian News Organisation |url=https://www.chimpreports.com/onyango-obbo-quits-mail-guardian-news-organisation/ |access-date=26 October 2016 |publisher=Chimpreports.com}}</ref> Yaliko Omuwandiisi omukulu owa ''[[:en:The_Monitor_(Uganda)|The Monitor]]'', olupapula lw'amawulire olwa buli lunaku mu Uganda, yaliko Executive Editor mu kitongole kya Africa ne Digital Media Division ne [[Nation Media Group]] . Onyango-Obbo atwalibwa ng’omu ku bannamawulire abasinga obulungi mu Afrika, muwandiisi wa byabufuzi ku nsonga eziri mu buvanjuba bwa Afrika n’ekitundu [[:en:African_Great_Lakes|ky’ennyanja ennene mu Afrika]] . Awandiika omuko, "Ear to the Ground", mu ''The Monitor'', omuko ogw'okubiri mu lupapula lwa wiiki mu kitundu ''[[:en:The_EastAfrican|The EastAfrican]]'', n'ogwokusatu mu ''[[:en:Daily_Nation|Daily Nation]]'' .<ref>{{Cite web |last=ICIJ |date=2014 |title=Profile of Charles Onyango-Obbo |url=http://www.icij.org/journalists/charles-onyango-obbo |access-date=26 April 2014 |publisher=[[International Consortium of Investigative Journalists]] (ICIJ)}}</ref>
== Obuto bwe ==
Onyango-Obbo yazaalibwa mu kibuga [[Mbale]] mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|buvanjuba bwa Uganda]] . Onyango-Obbo yasomera mu [[:en:St._Leo’s_College,_Kyegobe|St. Leo's College, Kyegobe]] e [[Fort Portal]] n'oluvannyuma [[Makerere University, Uganda|Makerere University]] mu [[Kampala]], [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] esinga obunene era esinga obukadde mu Uganda, n'atikkirwa diguli ye [[:en:Journalism|esooka mu Arts mu by'amawulire]] . Oluvannyuma yagenda mu [[:en:American_University_in_Cairo|American University e Cairo]], n’afuna diguli ey'o[[:en:Master_of_Arts|kubiri mu Arts]] mu by’amawulire. Mu 1991, yali [[:en:Nieman_Foundation_for_Journalism|Nieman Fellow]] mu [[:en:Harvard_University|Yunivasite ya Harvard]] .<ref name="Chim">{{Cite web |last=Aine |first=Kim |date=4 July 2016 |title=Onyango-Obbo Quits Mail & Guardian News Organisation |url=https://www.chimpreports.com/onyango-obbo-quits-mail-guardian-news-organisation/ |access-date=26 October 2016 |publisher=Chimpreports.com}}</ref>
== Omulimu gwe ==
Ku nkomerero ya 1997, ye ne [[:en:Andrew_Mwenda|Andrew Mwenda]], kati maneja dayirekita era [[:en:Editor-in-chief|omuwandiisi omukulu]] owa [[:en:Editor-in-chief|The Ugandan Independent]] news magazine, mu kiseera ekyo eyali omusasi mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]], baakwatibwa ne bavunaanibwa omusango gw'okufulumya amawulire ag'obulimba. Okukwatibwa kwabwe kwaddirirwa emboozi olupapula lwe lwajuliza amawulire mu lupapula lwa ''The Indian Ocean'', nti Uganda yali etuuse okuliyirira zaabu gavumenti ya Kinshasa eya [[:en:Laurent_Kabila|Laurent Kabila]], olw’okuwagira, wamu ne [[Rwanda]], mu kuyamba okugoba enfuga ya nnakyemalira wa Zaire (kati [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]] ) aludde ng’alina obuyinza, [[:en:Mobutu_Sese_Seko|Mobutu Sese Seko]] . <ref>{{Cite web |last=Onyango-Obbo |first=Charles |date=June 1999 |title=A Ugandan Journalist Is Taken To Court By His Government: Mounting A Defense to A Charge of 'Publication of False News' |url=https://niemanreports.org/articles/a-ugandan-journalist-is-taken-to-court-by-his-government/ |access-date=28 February 2015 |publisher=Niemanreports.org}}</ref> Omusango baagulwanyisa nga bayita mu Kkooti Enkulu, okujulira kwabwe ne kugaanibwa; yagenda mu kkooti ya Ssemateeka, gye naye okujulira kwabwe ne kugaanibwa; era okukkakkana nga mu 2003 yawangula obuwanguzi mu kkooti esinga obukulu eri Uganda [[:en:Uganda_Supreme_Court|kkooti ensukkulumu ya Uganda]], ng'ewakanya gavumenti, bwe yasalawo omusango gw'okufulumya "okufulumya amawulire ag'obulimba" nga tegukwatagana na ssemateeka. <ref>{{Cite web |last=ULII |date=26 October 2016 |title=Uganda Supreme Court Ruling: Charles Onyango Obbo and Another vs The Attorney General |url=http://www.ulii.org/ug/judgment/supreme-court/2004/1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151028152953/http://www.ulii.org/ug/judgment/supreme-court/2004/1 |archive-date=28 October 2015 |access-date=26 October 2016 |publisher=Uganda Legal Information Institute (ULII)}}</ref>
Mu gwokutaano 1999, mu [[:en:Second_Congo_War|lutalo lw'e Congo olw'okubiri]], Onyango-Obbo n'abawandiisi abalala aba ''The Monitor'' – Wafula Ogutu ne David Ouma Balikowa – baakwatibwa ne bavunaanibwa omusango gwa " [[:en:Sedition|okujeemera gavumenti]] " ne "okufulumya amawulire ag'obulimba", oluvannyuma lw'okufulumya ekifaananyi ky'omukazi [[:en:Sexual_abuse|ali bukunya ng'atulugunyizibwa]] abasajja abaali mu [[:en:Military_uniform|yunifoomu y'amagye]] . Abakungu ba Uganda bakkaatiriza nti abazigu bayinza okuba nga bajaasi okuva e [[Democratic Republic of Congo|Congo]] oba [[Zimbabwe]] (nga nabo baali mu [[:en:Second_Congo_War|lutalo lw’e Congo]] ), era nga tekisoboka kuba [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|bajaasi ba Uganda]] ng’ekifaananyi bwe kyagamba. Onyango-Obbo n'abawandiisi abalala baggyibwako omusango nga 6 ogwokusatu 2001. <ref>{{Cite web |last=CPJ |date=22 March 2000 |title=Attacks On The Press 1999: Uganda |url=https://cpj.org/2000/03/attacks-on-the-press-1999-uganda.php |access-date=26 October 2016 |publisher=Committee to Protect Journalists (CPJ)}}</ref>
Mu gwekkumi 2002, neera Onyango-Obbo ne banne abalala basatu bakwatibwa ne bavunaanibwa omusango gw'okufulumya emboozi "eyayamba abalabe ba Uganda", oluvannyuma lw'alipoota eyalaga nti nnamunkanga y'amagye yandiba nga yakubwa mu bukiikakkono bwa Uganda abayeekera ab'omuzizo ab'eggye lya Lord's Resistance Army. Gavumenti era yaggaddewo ''The Monitor'' okumala ennaku 10. Baggyibwako emisango gino oluvannyuma lw’omwaka gumu. Mu byonna, Onyango-Obbo yalabikako mu kkooti emirundi egisukka mu 120 wakati wa 1997 n’amakati ga 2003; okusinga ku mirundi bannamawulire ba Uganda gye babadde mu kkooti okuva eggwanga lwe lyafuna obwetwaze mu gwekkumi 1962. <ref>{{Cite journal |year=2004 |title=Uganda Supreme Court: Constitutional Appeal of Onyango-Obbo and Mwenda |journal=International Legal Materials |volume=43 |issue=3 |pages=686–703 |doi=10.1017/S0020782900027005 |jstor=20694469 |s2cid=232253935}}</ref>
== Okuva kwe mu Uganda ==
N'ekyo, Onyango-Obbo yakwata omulimu okuva mu kibiina kya Nation Media Group, ekyali kitutte emigabo egisinga obungi mu [[:en:Second_Congo_War|The Monitor]] mu gwokusatu 2000, okugenda e [[:en:Second_Congo_War|Nairobi]], [[Kenya]],n'okutandika emirimu gy'ekibiina kino egy'okugatta emikutu gyamawulire.Mundowooza ye,okubeerawo kwe okugenda mu maaso kwali kufuuse omuntu alina enkaayana.era nga kisiikiriza essuubi ly'olupapula lw'amawulire ery'ekiseera ekiwanvun'okutyoboola obusobozi bwa Bannamawulire abalala ku lupapula luno okuvaayo. <ref>{{Cite web |last=SID |date=2010 |title=East Africa Today: An Interview With Charles Onyango-Obbo |url=http://www.sidint.net/content/east-africa-today-interview-charles-onyango-obbo |access-date=26 October 2016 |publisher=[[Society for International Development]] (SID)}}</ref>
Mu 2014, Onyango-Obbo yava mu Nation Media Group n'addukanya Mail ne Guardian Africa, <ref>{{Cite web |title=MG Africa |url=https://mgafrica.com/ |access-date=2018-01-15 |website=mgafrica.com |language=en}}</ref> omukutu gw'amawulire ogwa digito ogwa South Africa ogwa Mail & Guardian, ng'omuwanddisi wa Afirika. <ref>https://techmoran.com/south-africas-mail-guardian-expands-to-cover-africa-with-new-digital-platform/</ref> Yava mu kitongole e Nairobi oluvannyuma lw’emyaka ebiri, n’atongoza ekitongole kye eky’emikutu gya digito mu kiseera kino ekiddukanya Africa Explainer, AfricaPedia, <ref>{{Cite web |title=Africapedia – Africa's news and data visualiser |url=https://www.africapedia.com/ |access-date=2018-01-15 |website=Africapedia |language=en-US}}</ref> ne Rogue Chiefs. <ref>{{Cite web |title=Rogue Chiefs – Africa's news explainer |url=http://www.roguechiefs.com/ |access-date=2018-01-15 |website=Rogue Chiefs |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Second_Congo_War|Joachim Buwembo]]
== Ebitabo ebifulumizibwa ==
* ''Okutu okutuuka ku ttaka'' (1996):
* ''Ebyama bya Uganda ebikuumibwa obubi'' : (1998) – Okukung’aanya emboozi ennyimpi
* ''Mixed and Brewed in Uganda'' : (2008) – Okulambula okumpimpi okw’omwoyo gw’eggwanga n’abantu baayo
* ''Tekyabangawo'' : (2009) – Emboozi ku lunaku nga nnakyemalira w’amagye ga Uganda Idi Amin tannagobwa mu 1979, olunaku lwe yagwa, n’olunaku olwaddirira.
== Ebijjuliziddwa ==
pf9jrt2k5bjzjvdj4tz3pfzkkbiacom
47427
47426
2026-04-21T21:42:43Z
Quinlan83
6593
Fix
47427
wikitext
text/x-wiki
'''Charles "Mase" Onyango-Obbo''', era '''Charles Onyango Obbo''', (yazaalibwa 1958) muwandiisi Munnayuganda, munnamawulire, era eyali Omuwandiisi wa ''[[:en:Mail_&_Guardian|Mail & Guardian Africa]]'' . <ref name="Chim">{{Cite web |last=Aine |first=Kim |date=4 July 2016 |title=Onyango-Obbo Quits Mail & Guardian News Organisation |url=https://www.chimpreports.com/onyango-obbo-quits-mail-guardian-news-organisation/ |access-date=26 October 2016 |publisher=Chimpreports.com}}</ref> Yaliko Omuwandiisi omukulu owa ''[[:en:The_Monitor_(Uganda)|The Monitor]]'', olupapula lw'amawulire olwa buli lunaku mu Uganda, yaliko Executive Editor mu kitongole kya Africa ne Digital Media Division ne [[Nation Media Group]] . Onyango-Obbo atwalibwa ng’omu ku bannamawulire abasinga obulungi mu Afrika, muwandiisi wa byabufuzi ku nsonga eziri mu buvanjuba bwa Afrika n’ekitundu [[:en:African_Great_Lakes|ky’ennyanja ennene mu Afrika]] . Awandiika omuko, "Ear to the Ground", mu ''The Monitor'', omuko ogw'okubiri mu lupapula lwa wiiki mu kitundu ''[[:en:The_EastAfrican|The EastAfrican]]'', n'ogwokusatu mu ''[[:en:Daily_Nation|Daily Nation]]'' .<ref>{{Cite web |last=ICIJ |date=2014 |title=Profile of Charles Onyango-Obbo |url=http://www.icij.org/journalists/charles-onyango-obbo |access-date=26 April 2014 |publisher=[[International Consortium of Investigative Journalists]] (ICIJ)}}</ref>
== Obuto bwe ==
Onyango-Obbo yazaalibwa mu kibuga [[Mbale]] mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|buvanjuba bwa Uganda]] . Onyango-Obbo yasomera mu [[:en:St._Leo’s_College,_Kyegobe|St. Leo's College, Kyegobe]] e [[Fort Portal]] n'oluvannyuma [[Makerere University, Uganda|Makerere University]] mu [[Kampala]], [[:en:Public_university|yunivasite ya gavumenti]] esinga obunene era esinga obukadde mu Uganda, n'atikkirwa diguli ye [[:en:Journalism|esooka mu Arts mu by'amawulire]] . Oluvannyuma yagenda mu [[:en:American_University_in_Cairo|American University e Cairo]], n’afuna diguli ey'o[[:en:Master_of_Arts|kubiri mu Arts]] mu by’amawulire. Mu 1991, yali [[:en:Nieman_Foundation_for_Journalism|Nieman Fellow]] mu [[:en:Harvard_University|Yunivasite ya Harvard]] .<ref name="Chim">{{Cite web |last=Aine |first=Kim |date=4 July 2016 |title=Onyango-Obbo Quits Mail & Guardian News Organisation |url=https://www.chimpreports.com/onyango-obbo-quits-mail-guardian-news-organisation/ |access-date=26 October 2016 |publisher=Chimpreports.com}}</ref>
== Omulimu gwe ==
Ku nkomerero ya 1997, ye ne [[:en:Andrew_Mwenda|Andrew Mwenda]], kati maneja dayirekita era [[:en:Editor-in-chief|omuwandiisi omukulu]] owa [[:en:Editor-in-chief|The Ugandan Independent]] news magazine, mu kiseera ekyo eyali omusasi mu [[:en:Daily_Monitor|Daily Monitor]], baakwatibwa ne bavunaanibwa omusango gw'okufulumya amawulire ag'obulimba. Okukwatibwa kwabwe kwaddirirwa emboozi olupapula lwe lwajuliza amawulire mu lupapula lwa ''The Indian Ocean'', nti Uganda yali etuuse okuliyirira zaabu gavumenti ya Kinshasa eya [[:en:Laurent_Kabila|Laurent Kabila]], olw’okuwagira, wamu ne [[Rwanda]], mu kuyamba okugoba enfuga ya nnakyemalira wa Zaire (kati [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]] ) aludde ng’alina obuyinza, [[:en:Mobutu_Sese_Seko|Mobutu Sese Seko]] . <ref>{{Cite web |last=Onyango-Obbo |first=Charles |date=June 1999 |title=A Ugandan Journalist Is Taken To Court By His Government: Mounting A Defense to A Charge of 'Publication of False News' |url=https://niemanreports.org/articles/a-ugandan-journalist-is-taken-to-court-by-his-government/ |access-date=28 February 2015 |publisher=Niemanreports.org}}</ref> Omusango baagulwanyisa nga bayita mu Kkooti Enkulu, okujulira kwabwe ne kugaanibwa; yagenda mu kkooti ya Ssemateeka, gye naye okujulira kwabwe ne kugaanibwa; era okukkakkana nga mu 2003 yawangula obuwanguzi mu kkooti esinga obukulu eri Uganda [[:en:Uganda_Supreme_Court|kkooti ensukkulumu ya Uganda]], ng'ewakanya gavumenti, bwe yasalawo omusango gw'okufulumya "okufulumya amawulire ag'obulimba" nga tegukwatagana na ssemateeka. <ref>{{Cite web |last=ULII |date=26 October 2016 |title=Uganda Supreme Court Ruling: Charles Onyango Obbo and Another vs The Attorney General |url=http://www.ulii.org/ug/judgment/supreme-court/2004/1 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20151028152953/http://www.ulii.org/ug/judgment/supreme-court/2004/1 |archive-date=28 October 2015 |access-date=26 October 2016 |publisher=Uganda Legal Information Institute (ULII)}}</ref>
Mu gwokutaano 1999, mu [[:en:Second_Congo_War|lutalo lw'e Congo olw'okubiri]], Onyango-Obbo n'abawandiisi abalala aba ''The Monitor'' – Wafula Ogutu ne David Ouma Balikowa – baakwatibwa ne bavunaanibwa omusango gwa " [[:en:Sedition|okujeemera gavumenti]] " ne "okufulumya amawulire ag'obulimba", oluvannyuma lw'okufulumya ekifaananyi ky'omukazi [[:en:Sexual_abuse|ali bukunya ng'atulugunyizibwa]] abasajja abaali mu [[:en:Military_uniform|yunifoomu y'amagye]] . Abakungu ba Uganda bakkaatiriza nti abazigu bayinza okuba nga bajaasi okuva e [[Democratic Republic of Congo|Congo]] oba [[Zimbabwe]] (nga nabo baali mu [[:en:Second_Congo_War|lutalo lw’e Congo]] ), era nga tekisoboka kuba [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|bajaasi ba Uganda]] ng’ekifaananyi bwe kyagamba. Onyango-Obbo n'abawandiisi abalala baggyibwako omusango nga 6 ogwokusatu 2001. <ref>{{Cite web |last=CPJ |date=22 March 2000 |title=Attacks On The Press 1999: Uganda |url=https://cpj.org/2000/03/attacks-on-the-press-1999-uganda.php |access-date=26 October 2016 |publisher=Committee to Protect Journalists (CPJ)}}</ref>
Mu gwekkumi 2002, neera Onyango-Obbo ne banne abalala basatu bakwatibwa ne bavunaanibwa omusango gw'okufulumya emboozi "eyayamba abalabe ba Uganda", oluvannyuma lw'alipoota eyalaga nti nnamunkanga y'amagye yandiba nga yakubwa mu bukiikakkono bwa Uganda abayeekera ab'omuzizo ab'eggye lya Lord's Resistance Army. Gavumenti era yaggaddewo ''The Monitor'' okumala ennaku 10. Baggyibwako emisango gino oluvannyuma lw’omwaka gumu. Mu byonna, Onyango-Obbo yalabikako mu kkooti emirundi egisukka mu 120 wakati wa 1997 n’amakati ga 2003; okusinga ku mirundi bannamawulire ba Uganda gye babadde mu kkooti okuva eggwanga lwe lyafuna obwetwaze mu gwekkumi 1962. <ref>{{Cite journal |year=2004 |title=Uganda Supreme Court: Constitutional Appeal of Onyango-Obbo and Mwenda |journal=International Legal Materials |volume=43 |issue=3 |pages=686–703 |doi=10.1017/S0020782900027005 |jstor=20694469 |s2cid=232253935}}</ref>
== Okuva kwe mu Uganda ==
N'ekyo, Onyango-Obbo yakwata omulimu okuva mu kibiina kya Nation Media Group, ekyali kitutte emigabo egisinga obungi mu [[:en:Second_Congo_War|The Monitor]] mu gwokusatu 2000, okugenda e [[:en:Second_Congo_War|Nairobi]], [[Kenya]],n'okutandika emirimu gy'ekibiina kino egy'okugatta emikutu gyamawulire.Mundowooza ye,okubeerawo kwe okugenda mu maaso kwali kufuuse omuntu alina enkaayana.era nga kisiikiriza essuubi ly'olupapula lw'amawulire ery'ekiseera ekiwanvun'okutyoboola obusobozi bwa Bannamawulire abalala ku lupapula luno okuvaayo. <ref>{{Cite web |last=SID |date=2010 |title=East Africa Today: An Interview With Charles Onyango-Obbo |url=http://www.sidint.net/content/east-africa-today-interview-charles-onyango-obbo |access-date=26 October 2016 |publisher=[[Society for International Development]] (SID)}}</ref>
Mu 2014, Onyango-Obbo yava mu Nation Media Group n'addukanya Mail ne Guardian Africa, <ref>{{Cite web |title=MG Africa |url=https://mgafrica.com/ |access-date=2018-01-15 |website=mgafrica.com |language=en}}</ref> omukutu gw'amawulire ogwa digito ogwa South Africa ogwa Mail & Guardian, ng'omuwanddisi wa Afirika. <ref>https://techmoran.com/south-africas-mail-guardian-expands-to-cover-africa-with-new-digital-platform/</ref> Yava mu kitongole e Nairobi oluvannyuma lw’emyaka ebiri, n’atongoza ekitongole kye eky’emikutu gya digito mu kiseera kino ekiddukanya Africa Explainer, AfricaPedia, <ref>{{Cite web |title=Africapedia – Africa's news and data visualiser |url=https://www.africapedia.com/ |access-date=2018-01-15 |website=Africapedia |language=en-US}}</ref> ne Rogue Chiefs. <ref>{{Cite web |title=Rogue Chiefs – Africa's news explainer |url=http://www.roguechiefs.com/ |access-date=2018-01-15 |website=Rogue Chiefs |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Second_Congo_War|Joachim Buwembo]]
== Ebitabo ebifulumizibwa ==
* ''Okutu okutuuka ku ttaka'' (1996):
* ''Ebyama bya Uganda ebikuumibwa obubi'' : (1998) – Okukung’aanya emboozi ennyimpi
* ''Mixed and Brewed in Uganda'' : (2008) – Okulambula okumpimpi okw’omwoyo gw’eggwanga n’abantu baayo
* ''Tekyabangawo'' : (2009) – Emboozi ku lunaku nga nnakyemalira w’amagye ga Uganda Idi Amin tannagobwa mu 1979, olunaku lwe yagwa, n’olunaku olwaddirira.
== Ebijjuliziddwa ==
1jaldw8y3m7e2hw9ekws94v54ubx1tx
Moses Isegawa
0
12978
47428
2026-04-21T22:03:08Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345809283|Moses Isegawa]]"
47428
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}
'''Moses Isegawa''', era amanyiddwa nga '''Sey Wava''' (yazaalibwa 10 ogwomunaana 1963), muwandiisi [[Yuganda|munnayuganda]] . Awandiise ebitabo ebivumirira ku kavuyo k’ebyobufuzi mu Uganda, bye yaleka mu myaka gya 1990 n’agenda e Budaaki. [[:en:Debut_novel|Omuzannyo gwe ogwasooka]], ''Abyssinian Chronicles'', gwasooka kufulumizibwa mu Amsterdam mu 1998, ne gutundibwa kkopi ezisoba mu 100,000 era ne gumufunira okufaayo okunene mu ggwanga lyonna. Era kyamanyibwa nnyo bwekyafulumizibwa mu lungereza mu Bungereza ne Amerika mu 2001. Isegawa yafuuka munnansi wa Budaaki ow’obutonde, kyokka n’akomawo n’abeera mu Uganda mu 2006.
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Sey Wava yazaalibwa mu maka g’Abakatuliki ab’omutindo ogwa wakati mu [[Kampala|Kampala mu Uganda]] . Bazadde be baamusindika mu masomero amalungi, era yasomera mu seminaliyo y’Abakatuliki ne [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] . <ref name="Jones">https://www.jstor.org/pss/40238903</ref>
== Omulimu gwe ==
Wava yakolako ng’omusomesa w’ebyafaayo nga tannasitula kugenda Budaki mu 1990 ku myaka 27.
Bwe yatandika okufulumya ebiwandiiko bye mu butongole , yakozesa [[:en:Pseudonym|erinnya ery’obulimba]] Moses Isegawa. Omuzannyo gwe ogwasooka, ''Abyssinian Chronicles'', ogwa ''[[:en:Bildungsroman|Bildungsroman]]'' ogwateekebwawo mu myaka gya 1970 ne 1980, gwawandiikibwa mu Lungereza kyokka ne gusooka kufulumizibwa mu [[:en:Dutch_language|Ludaaki]] mu Budaaki mu 1998. Lwatundibwa kkopi ezisoba mu 100,000 mu ggwanga eryalimu abantu obukadde 16, ekyaleetawo akajagalalo akaamuleetera okuyitibwa mu Palamenti n’okumanyibwa ku ttivvi. <ref>http://muse.jhu.edu/login?uri=/journals/transition/v010/10.2mamdani.html</ref>
Olugero lwe bwe lwafulumizibwa mu lungereza mu 2001 mu Bungereza,Austraria ne mu bukiikaddyo bwa America, okutwalira awamu nalwo lwasiimibwa wadde ng'ensobi zaalwo zaalabibwa abavumirira. Okugeza, [./Michiko_Kakutanihttps://en.wikipedia.org/wiki/Michiko_Kakutani Michiko Kakutani] owa ''The New York Times'' yawandiika nti: "Emboozi ye erina amaanyi ag'empisa ag'ekitalo, obw'amangu n'amaanyi amabisi agakwata entambula ey'akavuyo ey'omulembe gwe."
Ekitabo kye ekyokubiri, ''Snakepit'' (1999), kyateekebwa butereevu mu myaka gya nnakyemalira wa [[Idi Amin]] . Kwe kwekenneenya obubi n’obuli bw’enguzi. <ref>http://www.nybooks.com/articles/archives/2004/oct/07/the-last-word-on-evil/</ref>
Isegawa yamala emyaka egisukka mu 15 mu [[:en:Beverwijk|Beverwijk]], akabuga akatono akali okumpi ne [[:en:Amsterdam|Amsterdam]], era n’afuuka munnansi wa Budaaki ow’obutonde. Bulijjo yagendanga e [[:en:Kuala_Lumpur|Kuala Lumpur]], era yasenguka n’adda mu Uganda mu 2006.
== Akola ==
* ''Ebitabo by’ebyafaayo by’e Abyssinia'' (nga ''Abessijnse kronieken'', Amsterdam: 1998; mu Lungereza, Amerika: Vintage, 2001; Bungereza: Picador, 2001)
* ''Snakepit'' (1999, Budaaki, nga ''Slangenkuil'' ; New York: Alfred A. Knopf, 2004, mu Lungereza)
== Ebijjuliziddwa ==
q1dm373rfqgj5w5xc8bwc508jfbmnoi
47429
47428
2026-04-21T22:04:20Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nkozeemu enkyukakyuka #WUCUG26MUK
47429
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}
'''Moses Isegawa''', era amanyiddwa nga '''Sey Wava''' (yazaalibwa 10 ogwomunaana 1963), muwandiisi [[Yuganda|munnayuganda]] . Awandiise ebitabo ebivumirira ku kavuyo k’ebyobufuzi mu Uganda, bye yaleka mu myaka gya 1990 n’agenda e Budaaki. [[:en:Debut_novel|Omuzannyo gwe ogwasooka]], ''Abyssinian Chronicles'', gwasooka kufulumizibwa mu Amsterdam mu 1998, ne gutundibwa kkopi ezisoba mu 100,000 era ne gumufunira okufaayo okunene mu ggwanga lyonna. Era kyamanyibwa nnyo bwekyafulumizibwa mu lungereza mu Bungereza ne Amerika mu 2001. Isegawa yafuuka munnansi wa Budaaki ow’obutonde, kyokka n’akomawo n’abeera mu Uganda mu 2006.
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Sey Wava yazaalibwa mu maka g’Abakatuliki ab’omutindo ogwa wakati mu [[Kampala|Kampala mu Uganda]] . Bazadde be baamusindika mu masomero amalungi, era yasomera mu seminaliyo y’Abakatuliki ne [[Makerere University, Uganda|Yunivasite y’e Makerere]] .<ref name="Jones">https://www.jstor.org/pss/40238903</ref>
== Omulimu gwe ==
Wava yakolako ng’omusomesa w’ebyafaayo nga tannasitula kugenda Budaki mu 1990 ku myaka 27.
Bwe yatandika okufulumya ebiwandiiko bye mu butongole , yakozesa [[:en:Pseudonym|erinnya ery’obulimba]] Moses Isegawa. Omuzannyo gwe ogwasooka, ''Abyssinian Chronicles'', ogwa ''[[:en:Bildungsroman|Bildungsroman]]'' ogwateekebwawo mu myaka gya 1970 ne 1980, gwawandiikibwa mu Lungereza kyokka ne gusooka kufulumizibwa mu [[:en:Dutch_language|Ludaaki]] mu Budaaki mu 1998. Lwatundibwa kkopi ezisoba mu 100,000 mu ggwanga eryalimu abantu obukadde 16, ekyaleetawo akajagalalo akaamuleetera okuyitibwa mu Palamenti n’okumanyibwa ku ttivvi. <ref>http://muse.jhu.edu/login?uri=/journals/transition/v010/10.2mamdani.html</ref>
Olugero lwe bwe lwafulumizibwa mu lungereza mu 2001 mu Bungereza,Austraria ne mu bukiikaddyo bwa America, okutwalira awamu nalwo lwasiimibwa wadde ng'ensobi zaalwo zaalabibwa abavumirira. Okugeza, [./Michiko_Kakutanihttps://en.wikipedia.org/wiki/Michiko_Kakutani Michiko Kakutani] owa ''The New York Times'' yawandiika nti: "Emboozi ye erina amaanyi ag'empisa ag'ekitalo, obw'amangu n'amaanyi amabisi agakwata entambula ey'akavuyo ey'omulembe gwe."
Ekitabo kye ekyokubiri, ''Snakepit'' (1999), kyateekebwa butereevu mu myaka gya nnakyemalira wa [[Idi Amin]] . Kwe kwekenneenya obubi n’obuli bw’enguzi.<ref>http://www.nybooks.com/articles/archives/2004/oct/07/the-last-word-on-evil/</ref>
Isegawa yamala emyaka egisukka mu 15 mu [[:en:Beverwijk|Beverwijk]], akabuga akatono akali okumpi ne [[:en:Amsterdam|Amsterdam]], era n’afuuka munnansi wa Budaaki ow’obutonde. Bulijjo yagendanga e [[:en:Kuala_Lumpur|Kuala Lumpur]], era yasenguka n’adda mu Uganda mu 2006.
== Akola ==
* ''Ebitabo by’ebyafaayo by’e Abyssinia'' (nga ''Abessijnse kronieken'', Amsterdam: 1998; mu Lungereza, Amerika: Vintage, 2001; Bungereza: Picador, 2001)
* ''Snakepit'' (1999, Budaaki, nga ''Slangenkuil'' ; New York: Alfred A. Knopf, 2004, mu Lungereza)
== Ebijjuliziddwa ==
jxd7q6898kdqslx9owm7k6hiblsgmsn
Sally Lloydd-Jones
0
12979
47432
2026-04-21T22:29:16Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1325252279|Sally Lloyd-Jones]]"
47432
wikitext
text/x-wiki
== Ebyafaayo bye ==
Lloyd -Jones yazaalibwa mu [[Kampala]], Uganda era yasoma Art History mu Lufalansa mu [[:en:Paris-Sorbonne_University|University ya Sussex]] ne [[:en:Paris-Sorbonne_University|Paris-Sorbonne University]] . <ref>Pulliam Bailey, Sarah (13 January 2011). "Meet Sally Lloyd-Jones, the most successful Christian author you've never heard of – The Washington Post". ''The Washington Post''. Washington DC: WPC. ISSN 0190-8286. Retrieved 3 December 2013.</ref> Talina luganda na minisita omututumufu [[:en:Martyn_Lloyd-Jones|Martyn Lloyd-Jones]] . <ref>{{Cite web |title=Sally Lloyd-Jones' Blog |url=http://sallylloyd-jones.blogspot.co.uk/2013_02_03_archive.html#6341102340943575466}}</ref>
Yakola mu kufulumya ebitabo by'abaana okumala emyaka egiwerako mu [[:en:Oxford_University_Press|Oxford University Press]] nga tannagenda mu Amerika mu 1989 gy’abeera mu Manhattan. <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones | LIBERATE 2013 |url=http://2013.liberatenet.org/sally-lloyd-jones/ |access-date=30 September 2013 |website=2013.liberatenet.org}}</ref> Mu 2000 yatandika okuwandiika emirimu emijjuvu. <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones Author Page |url=http://www.shelfari.com/authors/a305181/Sally-Lloyd-Jones/ |access-date=30 September 2013 |website=shelfari.com}}</ref> Ye mmemba w'ekkanisa ya [[:en:Redeemer_Presbyterian_Church|Redeemer Presbyterian Church]] . <ref>{{Cite web |title=The Jesus Storybook Bible |url=http://www.wtsbooks.com/the-jesus-storybook-bible-sally-lloyd-jones-9780310708254 |access-date=20 August 2014 |website=Westminster Seminary Bookstore}}</ref>
Omukono gw’abaana ogwa [[:en:Zondervan|Zondervan]] (Zonderkidz) ogwafulumya ''[[:en:The_Jesus_Storybook_Bible|The Jesus Storybook Bible]]'' mu 2007, gwawandiikibwa Sally Lloyd-Jones era nga gukubiddwa ebifaananyi [[:en:Jago_(Illustrator)|Jago]], gutunze kkopi obukadde 6 mu nnimi 85. Mu 2015 yateekebwa ku lukalala lw’abafulumya ebitabo aba Evangelical Christian Publishers Association (ECPA) Top 100 Best-sellers. <ref name="Berglund">{{Cite web |last=Berglund |first=Taylor |year=2016 |title='Jesus Storybook Bible' reaches sales milestone |url=http://christianretailing.com/index.php/newsletter/latest/28520-jesus-storybook-bible-reaches-sales-milestone |access-date=2 February 2016 |website=christianretailing.com}}</ref>
Jago era yakola ebifanaanyi by'ekitabo kye ekyafulumizibwa mu 2012 eky'ebirowoozo ebiretera omutima okuyimba ekyaluŋŋamizibwa muwala wa muganda we eyali atulugunyizibwa ku ssomero. <ref>{{Cite web |last=Martin |first=Sami K |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones' 'Thoughts to Make Your Heart Sing' Released to Encourage Youth |url=http://www.christianpost.com/news/sally-lloyd-jones-thoughts-to-make-your-heart-sing-released-to-encourage-youth-83187/ |access-date=30 September 2013 |website=christianpost.com |quote=her niece who was being bullied at school}}</ref>
Abayimbi ababeera e [[:en:Nashville,_Tennessee|Nashville]] Rain For Roots (nga mulimu [[:en:Ellie_Holcomb|Sandra McCracken, Ellie Holcomb]], Flo Paris, ne Katy Bowser) baasinziira ku lutambi lwabwe olwasooka mu 2012 ''Big Stories For Little Ones'' nga bateeka ebitontome bya Sally Lloyd-Jones mu muziki. <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Rain For Roots | Download Free Music, Tour Dates, Videos from NoiseTrade |url=http://noisetrade.com/rainforroots |access-date=30 September 2013 |website=noisetrade.com}}</ref>
== Engule ==
* [[:en:Evangelical_Christian_Publishers_Association|New York Times]] Notable 2007 for ''Engeri y'okubeera omwana...'' ''by Nze, Mwannyinaffe Omunene'' <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones: About the Author: HarperCollins Publishers |url=http://www.harpercollins.com/author/microsite/About.aspx?authorid=25817 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014165016/http://www.harpercollins.com/author/microsite/about.aspx?authorid=25817 |archive-date=14 October 2013 |access-date=30 September 2013 |website=harpercollins.com |quote=How to Be a Baby...by Me, the Big Sister—New York Times Notable, 2007}}</ref>
* [[:en:Evangelical_Christian_Publishers_Association|Evangelical Christian Publishers Association]] Ekika ky'engule eky'amaanyi: Ebikwata ku baana 2010. <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=The Jesus Storybook Bible |url=http://www.jesusstorybookbible.com/index.php?option=com_review |access-date=29 September 2013 |website=jesusstorybookbible.com}}</ref>
* Omuwanguzi w'engule ya NAPPA mu 2009 <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=NAPPA WINNERS 2009: Storytelling & Audio Books - Parenthood.com |url=http://www.parenthood.com/NAPPA/storytelling09.php |access-date=29 September 2013 |website=parenthood.com}}</ref>
* Engule y'ekitabo ky'abaana ekya Gold Moonbeam 2007 <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Independent Publisher: THE Voice of the Independent Publishing Industry |url=http://www.independentpublisher.com/article.php?page=1192# |access-date=29 September 2013 |website=independentpublisher.com}}</ref>
* Ekitabo ekisinga okusikiriza mu kibiina ky’abafulumya ebitabo by’Abakristaayo ababuulizi b’enjiri mu 2013 <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones | The Resurgence |url=http://theresurgence.com/authors/sally-lloyd-jones |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20130930200114/http://theresurgence.com/authors/sally-lloyd-jones |archive-date=30 September 2013 |access-date=30 September 2013 |website=theresurgence.com |df=dmy-all |quote=Best Inspirational Book at the 2013 Evangelical Christian Publishers Association (ECPA)}}</ref>
== Ebitabo ebirondeddwa ==
* ''Omuto Omuto Twamanya Ojja Kujja'' [[:en:Frances_Lincoln_Publishers|Frances Lincoln]] Ebitabo by'abaana (1 Oct 2006)
* ''Ensawo z'omu ngalo Mikwano'' [[:en:David_Fickling_Books|David Fickling Ebitabo]] (6 Oct 2005)
* ''Engeri y'okubeera omwana: Bya nze, mwannyinaffe omukulu'' [[:en:Random_House|Schwartz & Wade Books]] (13 Feb 2007)
* ''Ekitabo ky’Emboozi ya Yesu Baibuli'' Zondervan, 2007
* ''Macnoah Omukadde Yalina Essanduuko'' [[:en:HarperCollins|HarperCollins]] (Ogwoluberyeberye 2008)
* ''The Ultimate Guide eri Bajjajja & Bajjajja!'' HarperCollins (Omwezi gw’okutaano 2008)
* ''Ekiseera ky'okugamba ekiro ekirungi'' Harper Trophy (1 Ogwokutaano 2009)
* ''Okubeera Embizzi Kirungi: Endowooza y'Omwana ku mpisa'' Schwartz & Wade Books (12 May 2009)
* ''Engeri Y'okuba Omwana, by Me, Omutambuze Omukulu'' (7 Ogwomwenda 2009)
* ''Embaga y'okunywegera omwana mu Baibuli'' HarperFestival (1 Ogwokubiri 2010)
* ''Engeri y'okufunamu omulimu by nze, the Boss'' Schwartz & Wade Books (10 Ogwokutaano 2011)
* ''Oluyimba lw'emmunyeenye: Emboozi ya Ssekukkulu'' Zondervan (18 Ogwekkumi 2011)
* ''Ebirowoozo Ebiyinza Okuyimba Omutima Gwo'' ne [[:en:Jago_(illustrator)|Jago]] Zondervan (7 ogwomwenda 2012)
== Ebijjuliziddwa ==
lw12m6a0uyojie0ooc5fy4hy2jtpt80
47433
47432
2026-04-21T22:30:15Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nkuzeemu enkyukakyuka #WUCUG26MUK
47433
wikitext
text/x-wiki
== Ebyafaayo bye ==
Lloyd -Jones yazaalibwa mu [[Kampala]], Uganda era yasoma Art History mu Lufalansa mu [[:en:Paris-Sorbonne_University|University ya Sussex]] ne [[:en:Paris-Sorbonne_University|Paris-Sorbonne University]] .<ref>Pulliam Bailey, Sarah (13 January 2011). "Meet Sally Lloyd-Jones, the most successful Christian author you've never heard of – The Washington Post". ''The Washington Post''. Washington DC: WPC. ISSN 0190-8286. Retrieved 3 December 2013.</ref> Talina luganda na minisita omututumufu [[:en:Martyn_Lloyd-Jones|Martyn Lloyd-Jones]] . <ref>{{Cite web |title=Sally Lloyd-Jones' Blog |url=http://sallylloyd-jones.blogspot.co.uk/2013_02_03_archive.html#6341102340943575466}}</ref>
Yakola mu kufulumya ebitabo by'abaana okumala emyaka egiwerako mu [[:en:Oxford_University_Press|Oxford University Press]] nga tannagenda mu Amerika mu 1989 gy’abeera mu Manhattan.<ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones | LIBERATE 2013 |url=http://2013.liberatenet.org/sally-lloyd-jones/ |access-date=30 September 2013 |website=2013.liberatenet.org}}</ref> Mu 2000 yatandika okuwandiika emirimu emijjuvu. <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones Author Page |url=http://www.shelfari.com/authors/a305181/Sally-Lloyd-Jones/ |access-date=30 September 2013 |website=shelfari.com}}</ref> Ye mmemba w'ekkanisa ya [[:en:Redeemer_Presbyterian_Church|Redeemer Presbyterian Church]] .<ref>{{Cite web |title=The Jesus Storybook Bible |url=http://www.wtsbooks.com/the-jesus-storybook-bible-sally-lloyd-jones-9780310708254 |access-date=20 August 2014 |website=Westminster Seminary Bookstore}}</ref>
Omukono gw’abaana ogwa [[:en:Zondervan|Zondervan]] (Zonderkidz) ogwafulumya ''[[:en:The_Jesus_Storybook_Bible|The Jesus Storybook Bible]]'' mu 2007, gwawandiikibwa Sally Lloyd-Jones era nga gukubiddwa ebifaananyi [[:en:Jago_(Illustrator)|Jago]], gutunze kkopi obukadde 6 mu nnimi 85. Mu 2015 yateekebwa ku lukalala lw’abafulumya ebitabo aba Evangelical Christian Publishers Association (ECPA) Top 100 Best-sellers.<ref name="Berglund">{{Cite web |last=Berglund |first=Taylor |year=2016 |title='Jesus Storybook Bible' reaches sales milestone |url=http://christianretailing.com/index.php/newsletter/latest/28520-jesus-storybook-bible-reaches-sales-milestone |access-date=2 February 2016 |website=christianretailing.com}}</ref>
Jago era yakola ebifanaanyi by'ekitabo kye ekyafulumizibwa mu 2012 eky'ebirowoozo ebiretera omutima okuyimba ekyaluŋŋamizibwa muwala wa muganda we eyali atulugunyizibwa ku ssomero.<ref>{{Cite web |last=Martin |first=Sami K |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones' 'Thoughts to Make Your Heart Sing' Released to Encourage Youth |url=http://www.christianpost.com/news/sally-lloyd-jones-thoughts-to-make-your-heart-sing-released-to-encourage-youth-83187/ |access-date=30 September 2013 |website=christianpost.com |quote=her niece who was being bullied at school}}</ref>
Abayimbi ababeera e [[:en:Nashville,_Tennessee|Nashville]] Rain For Roots (nga mulimu [[:en:Ellie_Holcomb|Sandra McCracken, Ellie Holcomb]], Flo Paris, ne Katy Bowser) baasinziira ku lutambi lwabwe olwasooka mu 2012 ''Big Stories For Little Ones'' nga bateeka ebitontome bya Sally Lloyd-Jones mu muziki.<ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Rain For Roots | Download Free Music, Tour Dates, Videos from NoiseTrade |url=http://noisetrade.com/rainforroots |access-date=30 September 2013 |website=noisetrade.com}}</ref>
== Engule ==
* [[:en:Evangelical_Christian_Publishers_Association|New York Times]] Notable 2007 for ''Engeri y'okubeera omwana...'' ''by Nze, Mwannyinaffe Omunene'' <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones: About the Author: HarperCollins Publishers |url=http://www.harpercollins.com/author/microsite/About.aspx?authorid=25817 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20131014165016/http://www.harpercollins.com/author/microsite/about.aspx?authorid=25817 |archive-date=14 October 2013 |access-date=30 September 2013 |website=harpercollins.com |quote=How to Be a Baby...by Me, the Big Sister—New York Times Notable, 2007}}</ref>
* [[:en:Evangelical_Christian_Publishers_Association|Evangelical Christian Publishers Association]] Ekika ky'engule eky'amaanyi: Ebikwata ku baana 2010. <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=The Jesus Storybook Bible |url=http://www.jesusstorybookbible.com/index.php?option=com_review |access-date=29 September 2013 |website=jesusstorybookbible.com}}</ref>
* Omuwanguzi w'engule ya NAPPA mu 2009 <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=NAPPA WINNERS 2009: Storytelling & Audio Books - Parenthood.com |url=http://www.parenthood.com/NAPPA/storytelling09.php |access-date=29 September 2013 |website=parenthood.com}}</ref>
* Engule y'ekitabo ky'abaana ekya Gold Moonbeam 2007 <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Independent Publisher: THE Voice of the Independent Publishing Industry |url=http://www.independentpublisher.com/article.php?page=1192# |access-date=29 September 2013 |website=independentpublisher.com}}</ref>
* Ekitabo ekisinga okusikiriza mu kibiina ky’abafulumya ebitabo by’Abakristaayo ababuulizi b’enjiri mu 2013 <ref>{{Cite web |last= |first= |year=2013 |title=Sally Lloyd-Jones | The Resurgence |url=http://theresurgence.com/authors/sally-lloyd-jones |url-status=dead |archive-url=https://archive.today/20130930200114/http://theresurgence.com/authors/sally-lloyd-jones |archive-date=30 September 2013 |access-date=30 September 2013 |website=theresurgence.com |df=dmy-all |quote=Best Inspirational Book at the 2013 Evangelical Christian Publishers Association (ECPA)}}</ref>
== Ebitabo ebirondeddwa ==
* ''Omuto Omuto Twamanya Ojja Kujja'' [[:en:Frances_Lincoln_Publishers|Frances Lincoln]] Ebitabo by'abaana (1 Oct 2006)
* ''Ensawo z'omu ngalo Mikwano'' [[:en:David_Fickling_Books|David Fickling Ebitabo]] (6 Oct 2005)
* ''Engeri y'okubeera omwana: Bya nze, mwannyinaffe omukulu'' [[:en:Random_House|Schwartz & Wade Books]] (13 Feb 2007)
* ''Ekitabo ky’Emboozi ya Yesu Baibuli'' Zondervan, 2007
* ''Macnoah Omukadde Yalina Essanduuko'' [[:en:HarperCollins|HarperCollins]] (Ogwoluberyeberye 2008)
* ''The Ultimate Guide eri Bajjajja & Bajjajja!'' HarperCollins (Omwezi gw’okutaano 2008)
* ''Ekiseera ky'okugamba ekiro ekirungi'' Harper Trophy (1 Ogwokutaano 2009)
* ''Okubeera Embizzi Kirungi: Endowooza y'Omwana ku mpisa'' Schwartz & Wade Books (12 May 2009)
* ''Engeri Y'okuba Omwana, by Me, Omutambuze Omukulu'' (7 Ogwomwenda 2009)
* ''Embaga y'okunywegera omwana mu Baibuli'' HarperFestival (1 Ogwokubiri 2010)
* ''Engeri y'okufunamu omulimu by nze, the Boss'' Schwartz & Wade Books (10 Ogwokutaano 2011)
* ''Oluyimba lw'emmunyeenye: Emboozi ya Ssekukkulu'' Zondervan (18 Ogwekkumi 2011)
* ''Ebirowoozo Ebiyinza Okuyimba Omutima Gwo'' ne [[:en:Jago_(illustrator)|Jago]] Zondervan (7 ogwomwenda 2012)
== Ebijjuliziddwa ==
ih2o3sd4obp7ws7xbszd3r24ue2ta0p