Wikipedia
lgwiki
https://lg.wikipedia.org/wiki/Olupapula_Olusooka
MediaWiki 1.46.0-wmf.24
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Peninah Kabenge
0
10174
47816
42960
2026-04-25T10:48:23Z
Julie.Acom
10834
Created by translating the section "Early life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347084786|Peninah Kabenge]]"
47816
wikitext
text/x-wiki
'''Peninah Aligawesa Kabenge''' (yazaalibwa 30 Ogwekkuminogumu, 1964) munayuganda omulwanirizi w'eby'emizannyo. Y'akulira ebyemizannyo n'okwewumuzaamu mu [[:en:Makerere_University|Makerere University]], omukyala eyasooka okumyuuka Pulezidenti w'ekibiina ekya [[:en:International_University_Sports_Federation|International University Sports Federation]], era okuva mu 2021 aweereza ekisanja eky'okutaano nga Pulezidenti wa Association of Uganda University Sports.
== Obulamu bwe obwasooka ==
Yazaalibwa 30 Ogwekumunogumu, 1964 mu [[Luweero (disitulikit)|disitulikiti y'e Luwero]], [[:en:Uganda|Uganda]], Kabenge y'omu kubaana ekkuminoomu. Bazadde be bombi baali basomesa, era abatendereza olw'obusobozi bwabwe obw'okusomesa.<ref name="auto" /> Yagenda mu Bugema Adventist College ku mutendera gwe ogwa O Level, era oluvannyuma yagenda mu [[:en:Namasagali_College|Namasagali]] College ku daala erya waggulu. Yafuna diguli esooka n'ey'okubiri okuva mu [[:en:Makerere_University|Makerere University]].
== Emirimu ==
=== Emizannyo ===
Mu 1988, Kabenge yafuna omulimu gwe ogwasooka mu Makerere University era mu 1990 nyakolako ng'omuyambi w'omusomesa ow'eby'emizannyo. Mu 1992-2002, bwe yali akola ng'omusomesa mu kitongole ky'eby'enjigiriza bya ssaayansi n'eby'obuyiiya, oyoluvannyuma yakuzibwa n'aweebwa ekifo ky'omusomesa w'eby'emizannyo mu Makerere University. Wakati wa 2001 ne 2007, Kabenge yafuuka omusomesa w'eby'emizannyo mu yunivasite era mu kiseera kino y'akullira eby'emizannyo n'eby'okwesanyusaamu.
Mu Ogwekkuminogumu 2019, Kabenge yalondebwa ng'omumyuka w'omukulembeze w'ekibiina kya [[:en:International_University_Sports_Federation|International University Sports Federation]] (FISU), nga yalondebwa ku kisanja kya myaaka ena okuva mu 2019-2023. Mu mwaka ogwa 2021 yali aweereza ekisanja kye eky'okutaano ng'omukulembeze w'ekibiina ekya Uganda University Sports Association (AUUS), ekifo ky'abadde nakyo okuva mu mwaka gwa 2004.<ref name="newslibre" />
Alina n'eduuka eritunda ebintu eby'emizannyo n'engoye.
=== Obulimi ===
Kabenge alina ettaka mu disitulikiti y'e Luwero omuli emicungwa n'emiyembe by'alima. Alinako n'embuzi.
== Awaadi ==
Mu 2012 yaweebwa ekirabo kya IOC Women and Sport Award for Africa mu 5th World Conference of Women and Sport. Mu 2020 yaweebwa ekirabo eky'oluberera okuva ekitongole ekya Federation of Uganda Basketball Associaations in Uganda ng'asiimibwa olw'omulimu omunene gw'akola mu Basketball.
== Obulamu bwe ==
Kabenga yayawukana ne bba, alina abaana babiri.
== Ebyawandiikibwa ==
<references group="" responsive="0"></references>
== Career ==
Mu mwaka gwa 1988, Kabenge yafuna omulimu gwe ogwasooka mu yunivasite y’e Makerere era mu mwaka gwa 1990 n’akola ng’omuyambi w’omusomesa w’ebyemizannyo. Mu mwaka gwa 1992okutuuka mu mwaka gwa 2002, bwe yali ng’akola ng’omusomesa mu kitongole ky’ebyenjigiriza ebya Sayansi n’Ebyemikono oluvannyuma yakuzibwa n’atuuka ku ddaala ly’omusomesa w’ebyemizannyo mu yunivasite y’e Makerere. Wakati w'omwaka gwa 2001 n'omwaka gwa 2007, Kabenge yafuuka omusomesa wa Sports Psychology ku yunivasite era mu kiseera kino y’akulira ebyemizannyo n’okwesanyusaamu. <ref name="auto">{{Cite web |last=Joshua |first=Walakira |date=7 October 2019 |title=WHAT MAKES MAKERERE'S PENINAH KABENGE TICK – mulengeranews.com |url=https://mulengeranews.com/what-makes-makereres-peninah-kabenge-tick/ |access-date=1 October 2025 |archive-date=29 September 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929235321/https://mulengeranews.com/what-makes-makereres-peninah-kabenge-tick/ |url-status=dead }}</ref>
Mu mwezi gw'ekkumin'ogumu mumwaka gw'a 2019, Kabenge yalondebwa ng’omumyuka wa pulezidenti omukyala asoose mu [[:en:International_University_Sports_Federation|kibiina ekigatta emizannyo mu yunivasite mu nsi yonna ekya International Yunivaasite Sports Federation]] (FISU), eyalondebwa okumala emyaka ena okuva mu mwaka gwa 2019 mpaka mu mwaka gwa 2023. <ref name="fisu">{{Cite web |date=6 January 2021 |title=FISU Vice President Penninah Kabenge believes more women in leadership is the way forward |url=https://www.fisu.net/news/fisu-vice-president-penninah-kabenge-believes-more-women-in-leadership-is-the-way-forward |website=www.fisu.net}}</ref> <ref name="newslibre" /> <ref name="africapress">{{Cite web |date=13 May 2021 |title=AUUS home to define Kabenge new term |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/auus-home-to-define-kabenge-new-term |access-date=18 March 2022 |website=Africa Press - Uganda}}</ref>
Alina n’edduuka eritunda ebintu ebikozesebwa mu mizannyo n’engoye. <ref name="auto"/>
=== Okulima ===
Kabenge alina ettaka mu ggombolola y’e Luwero omuli emicungwa n’emiyembe gyombi. Faamu eno era erunda n'embuzi. <ref name="auto"/>
== Obuto bwe ==
Kabenge yazaalibwa nga 30 omwezi ogw'e kumi nogumu 1964 mu [[Luweero (disitulikit)|disitulikiti y’e Luwero]], mu Uganda, y’omu ku baana kkumi n’omu. <ref>{{Cite web |date=2012-02-04 |title=Sport runs in her veins |url=https://www.newsghana.com.gh/sport-runs-in-her-veins/ |access-date=2026-03-06 |website=NewsGhana |language=en-US}}</ref> Bazadde be bombi baali basomesa, era abasiima olw’obusobozi bwabwe okumusomesa. <ref name="auto" /> <ref name="monitor">{{Cite web |date=9 January 2021 |title=Sport runs in her veins |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/life/sport-runs-in-her-veins-1508666 |website=Monitor |language=en}}</ref> Yasomera Bugema Adventist College gyeyamalira siniya eyokuna , n’oluvannyuma n’agenda e [[:en:Namasagali_College|Namasagali College]] gyeyatulira ekyomukaaga. <ref>{{Cite web |date=2018-01-23 |title=Peninah Kabenge’s life of sports |url=https://www.independent.co.ug/peninah-kabenges-life-sports/ |access-date=2026-03-06 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Yafuna diguli esooka n'eyookubiri nga kwogasse master okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y'e Makerere]] wano mu Kampala. <ref name="auto">{{Cite web |last=Joshua |first=Walakira |date=7 October 2019 |title=WHAT MAKES MAKERERE'S PENINAH KABENGE TICK |url=https://mulengeranews.com/what-makes-makereres-peninah-kabenge-tick/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20230929235321/https://mulengeranews.com/what-makes-makereres-peninah-kabenge-tick/ |archive-date=29 September 2023 |access-date=8 March 2022 |website=mulengeranews.com}}</ref>
3c0m3c3rppzm2lga9wmp6lxrv3xjwr2
Asaba Jumah
0
11103
47783
47656
2026-04-24T22:30:32Z
Todduka
10803
47783
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Asaba Jumah''' (born 23 September 2005) is a Ugandan actor, musician, and filmmaker known for his roles in independent films within Uganda’s growing film industry and his work in music. He has appeared in several independent films and continues to develop his career in both film and digital media. His debut music single, “Am Feelinng Lonely”, was released in 2026 and is available on major streaming platforms.
== Early life ==
Asaba Jumah was born on 23 September 2005 in Hoima, Uganda. Growing up in Uganda’s vibrant cultural environment, he became interested in storytelling, film, and music at a young age. His early exposure to Uganda’s rapidly growing independent film scene fostered his desire to pursue a career in acting and music.
== Career ==
=== Film ===
Jumah began acting professionally in 2016. He is known for performances in independent films and emerging productions in Uganda. His work spans action‑driven films and dramatic narratives.
His career gained media recognition as a rising figure in Uganda’s entertainment industry, with outlets noting his impact on the Ugandan film scene.<ref name="howwe.ug">{{Cite web |title=Meet Asaba Jumah: The Rising Ugandan Actor Making Moves in Wakaliwood Films |url=https://www.howwe.ug/news/movies/42702/meet-asaba-jumah-the-rising-ugandan-actor-making-moves-in-wakaliwood-films |access-date=2026-04-25 |website=Howwe Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Music ===
In 2026, Jumah expanded into music with the release of his debut single “Am Feelinng Lonely”. The song gained attention on platforms such as Spotify, Apple Music, and Amazon Music, showcasing his range as an artist beyond film.
== Filmography ==
* '''Attack on Nyege Nyege Island''' (Short, 2016) — role details not listed publicly
* '''Kyenvu''' (Short, 2018) — role details not listed publicly
* '''Kiss and Kill''' (2020) — cast member
== Recognition and awards ==
Asaba Jumah has gained attention in the Ugandan press, with coverage from media outlets highlighting his work in film and music.<ref name="hoima.club1">{{Cite web |title=Ugandan Creative Asaba Jumah Gains Ground |url=https://www.hoima.club/2026/03/ugandan-creative-asaba-jumah-gains_30.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
He was also connected with the Uganda Theatre Excellence Awards 2026, further establishing his presence in the Ugandan entertainment industry.<ref name="hoima.club2">{{Cite web |title=Uganda Theatre Excellence Awards 2026 |url=https://www.hoima.club/2026/03/uganda-theatre-excellence-awards-2026.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
== External links ==
* [Official website](http://www.asabajumah.top)
* [IMDb – Asaba Jumah](https://www.imdb.com/name/nm18243050/)
* [Apple Music – Asaba Jumah](https://music.apple.com/us/artist/asaba-jumah/1894769290)
* [Spotify – Asaba Jumah](https://open.spotify.com/artist/4rneWabSFmcWDEKKsDN2mY)
* [Amazon Music – Asaba Jumah](https://music.amazon.com/artists/B0GW8CSKRR/asaba-jumah)
* [TVGuide – Asaba Jumah](https://www.tvguide.com/celebrities/asaba-jumah/3061165443/)
* [Instagram – @djfelixpro](https://instagram.com/[djfelixpro])
* [YouTube – @asabajumah](https://youtube.com/@asabajumah)
== References ==
<references/>
jult7ss8dj6l6t00bhy9cvo24e4zi3j
47785
47783
2026-04-24T22:45:55Z
~2026-25178-76
11037
Fixed typo
47785
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Asaba Jumah''' (born 23 September 2005) is a Ugandan actor, musician, and filmmaker. He is known for his roles in independent films within Uganda’s growing film industry and his work in music. He has appeared in several independent films and continues to develop his career in both film and digital media. His debut music single, “Am Feelinng Lonely”, was released in 2026 and is available on major streaming platforms.
== Early life ==
Asaba Jumah was born on 23 September 2005 in Hoima, Uganda. Growing up in Uganda’s vibrant cultural environment, he became interested in storytelling, film, and music at a young age. His early exposure to Uganda’s rapidly growing independent film scene fostered his desire to pursue a career in acting and music.
== Career ==
=== Film ===
Jumah began acting professionally in 2016. He is known for performances in independent films and emerging productions in Uganda. His work spans action‑driven films and dramatic narratives.
His career gained media recognition as a rising figure in Uganda’s entertainment industry, with outlets noting his impact on the Ugandan film scene.<ref name="howwe.ug">{{Cite web |title=Meet Asaba Jumah: The Rising Ugandan Actor Making Moves in Wakaliwood Films |url=https://www.howwe.ug/news/movies/42702/meet-asaba-jumah-the-rising-ugandan-actor-making-moves-in-wakaliwood-films |access-date=2026-04-25 |website=Howwe Uganda |language=en-US}}</ref>
=== Music ===
In 2026, Jumah expanded into music with the release of his debut single “Am Feelinng Lonely”. The song gained attention on platforms such as Spotify, Apple Music, and Amazon Music, showcasing his range as an artist beyond film.
== Filmography ==
* '''Attack on Nyege Nyege Island''' (Short, 2016) — role details not listed publicly
* '''Kyenvu''' (Short, 2018) — role details not listed publicly
* '''Kiss and Kill''' (2020) — cast member
== Recognition and awards ==
Asaba Jumah has gained attention in the Ugandan press, with coverage from media outlets highlighting his work in film and music.<ref name="hoima.club1">{{Cite web |title=Ugandan Creative Asaba Jumah Gains Ground |url=https://www.hoima.club/2026/03/ugandan-creative-asaba-jumah-gains_30.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
He was also connected with the Uganda Theatre Excellence Awards 2026, further establishing his presence in the Ugandan entertainment industry.<ref name="hoima.club2">{{Cite web |title=Uganda Theatre Excellence Awards 2026 |url=https://www.hoima.club/2026/03/uganda-theatre-excellence-awards-2026.html |access-date=2026-04-25 |website=Hoima Club |language=en-US}}</ref>
== External links ==
* [Official website](http://www.asabajumah.top)
* [IMDb – Asaba Jumah](https://www.imdb.com/name/nm18243050/)
* [Apple Music – Asaba Jumah](https://music.apple.com/us/artist/asaba-jumah/1894769290)
* [Spotify – Asaba Jumah](https://open.spotify.com/artist/4rneWabSFmcWDEKKsDN2mY)
* [Amazon Music – Asaba Jumah](https://music.amazon.com/artists/B0GW8CSKRR/asaba-jumah)
* [TVGuide – Asaba Jumah](https://www.tvguide.com/celebrities/asaba-jumah/3061165443/)
* [Instagram – @djfelixpro](https://instagram.com/[djfelixpro])
* [YouTube – @asabajumah](https://youtube.com/@asabajumah)
== References ==
<references/>
bbil3vcv4cobk4l95xlrwq8oj8l0hmp
Draft:Felix pro (uganda)
0
11139
47788
37647
2026-04-24T23:08:18Z
Todduka
10803
Fixed typo
47788
wikitext
text/x-wiki
== References ==
{{Reflist}}
5dgb7l3kl0lpzctiob320wef3miktvs
Felix pro (uganda)
0
11140
47786
37648
2026-04-24T23:07:22Z
Todduka
10803
Fixed typo
47786
wikitext
text/x-wiki
== References ==
{{Reflist}}{{Cite web|url=http://felixpro.wapkiz.com/page-24/91/Asaba+Jumah+Felix+DJ+and+producer|title=Felix Pro biography, Life Story.|website=Felix Pro|language=en|access-date=2024-11-20|archive-date=2024-12-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20241229130427/https://felixpro.wapkiz.com/page-24/91/Asaba%2BJumah%2BFelix%2BDJ%2Band%2Bproducer|url-status=dead}}
[[Category:Ugandan Big League]]
t0ptdm13m3cng2sphd3z18q2plsrxks
47787
47786
2026-04-24T23:07:50Z
Todduka
10803
/* References */ Fixed typo
47787
wikitext
text/x-wiki
phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1
Apollo Kaggwa
0
11607
47746
47453
2026-04-24T15:03:00Z
NKINZIK MARIE
7432
corrected a sentence
47746
wikitext
text/x-wiki
[[File:HamMukasaAndApoloKagwa.jpg|thumb|Apollo Kagwa (ku ddyo) n’omuwandiisi we [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], 1902]]
'''Sir Apollo Kagwa''' (mu mpadiika entongole ey'olulimi oluganda liwandiikibwa nga '''Kaggwa''' ) KCMG MBE (1864–1927) <ref name="britannica">Apollo Kaggwa</ref> yali mukulembeze wa magezi n’ebyobufuzi omukulu mu Uganda bwe yali wansi w’obufuzi bwa Bungereza. Yali mukulembeze w’ekiwayi ky’Abapolotesitante era Ssekabaka [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] yamulonda okuba ssaabaminisita ( [[:en:Katikkiro|Katikkiro]] ) ow’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] mu 1890. Yaweereza okutuusa mu 1926. Kagwa yaweereza nga prince regent okuva mu 1897 okutuuka mu 1914 Ssekabaka [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa]] omuwere bwe yatuuka mu myaka egy’obukulu. <ref name=":1">Apollo Kaggwa</ref> Ye yali [[:en:Ethnography|omukugu mu by'amawanga]] mu [[Buganda]] eyasooka era asinga . <ref name=":1" /> <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Ankole</ref>
== Emirimu gye ==
Kagwa yali muyizi mu by’okuddukanya emirimu mu lubiri lw’obwakabaka bwa Buganda ng’abaminsani abakulisitaayo abaasooka okutuuka mu myaka gya 1870. Abayizi bano mu lubiri, bannabyafaayo Abazungu ab’omulembe ogwo be baayogerako [[:en:Page_(occupation)|ng’empapula]], baali bavubuka bagezi okuva mu bwakabaka bwonna abaasindikibwa mu lubiri okutendekebwa ng’omulembe gw’abakulembeze oguddako. Yali omu ku bantu abaasooka okukyukira enzikiriza [[:en:Protestant|y’Abapolotesitante]]. Kata afuuke omu ku [[:en:Protestant|Bajulizi ba Uganda]] Ssekabaka Mwanga II bwe yagwa mu butakkaanya n’Abakristaayo oluvannyuma lw’emyaka mitono. Kigambibwa nti yali yawona okuttibwa kubanga yali yalaga dda nti alina obusobozi obw’enjawulo ng’omuyambi mu ggwanika. <ref>{{cite book |last=Wrigley |first=C. C. |date=1974 |title=Leadership in 19th Century Africa: Essays from Tarikh |publisher=Historical Society of Nigeria |isbn=978-0-391-00357-6 |editor-last=Ikime |editor-first=Obaro |location=London |pages=[https://archive.org/details/leadershipin19th0000unse/page/116 116–127] |chapter=Apollo Kagwa: Katikkiro of Buganda |chapter-url=https://archive.org/details/leadershipin19th0000unse/page/116 |chapter-url-access=registration}}</ref> Okuva mu 1885 okutuuka mu 1887, obwakabaka bwagwa mu lutalo lw’omunda olw’eddiini ng’ebiwayi by’Abapolotesitante, Abakatoliki n’Abasiraamu nga bivuganya ku buyinza. Kagwa, era mu myaka gye amakumi abiri egyo, okuva mu buto yali amanyiddwa ng’omukulembeze w’ekiwayi ky’Abapolotesitante. Omuvuzi w’emmundu omunyiikivu, <ref>{{cite book |last=Wright |first=Michael A. |date=1972 |title=Buganda in the Heroic Age |publisher=Oxford University Press}}</ref> Kagwa yaweereza nnyo mu kulwana mu ntalo zino. [[:en:Protestant|Abasiraamu]] be baali bafuga mu kitundu ky’olutalo ekyasooka, era Kagwa n’Abapolotesitante abalala baamala ekiseera mu buwanganguse mu bwakabaka bwa [[:en:Ankole|Ankole]] obwali ku muliraano .
== Ssaabaminisita ==
[[File:Kattikiro_Apollo_Kaggwa.png|thumb|350x350px|Kattikiro Apollo Kaggwa mu mwaka gwa 1893]]
[[File:Basiima_Bakyagaya_House_of_sir_apollo_kagwa.jpg|thumb|350x350px|Ennyumba ya Apollo Kaggwa, eyazimbibwa mu 1903]]
Ssekabaka Mwanga, eyagobwa mu ntebe okumala akaseera, yazzibwawo mu 1890 ng’ayambibwako Abapolotesitante, era Kagwa n’atuumibwa ''Katikkiro'' (Ssaabaminisita). Ssekabaka Mwanga yaddamu okugobwa mu ntebe mu 1897 bwe yasalawo okugaana obuyinza bw’abagwira n’alwana olutalo n’Abangereza ne lutawangulwa. Omulangira omuwere, Daudi Chwa, yalangirirwa nga Kabaka ( ''Kabaka'' ) nga Kaggwa y’omu ku bafuzi abasatu. Kagwa y’omu ku baateesa ku ndagaano ya Uganda, Buganda mwe yafuukira okuleetebwa wansi w'obukuumi bwa Bungereza nga erina obuyinza butono ku nsonga zaayo ez'omunda. <ref name=":0">{{Cite web |last=Ward |first=Kevin |title=A History of Christianity in Uganda |url=https://dacb.org/histories/uganda-history-christianity/ |access-date=2023-01-26 |website=Dictionary of African Christian Biography |language=en}}</ref>
[[:en:Buganda_Agreement_(1900)|Endagaano ya Uganda eya 1900]] yanyweza obuyinza bw'abaami aba ‘Bakungu’ abaali basinga okuba Abapolotesitante, nga bakulemberwa Kagwa. <ref name=":0"/> London yasindika abakungu batono bokka okuddukanya eggwanga, nga okusinga yeesigamye ku baami ba ‘Bakungu’. Okumala emyaka mingi baali basinga kwettanirwa olw’obukugu bwabwe mu by’obufuzi, Obukristaayo bwabwe, enkolagana yaabwe ey’omukwano n’Abangereza, Waliwo obusobozi bwabwe obw’okusolooza emisolo, n’okubeera okumpi n’ekibuga Entebbe (ekibuga ekikulu) kyali kumpi n’ekibuga ekikulu ekya Buganda. Emyaka gya 1920 we gyatuukira abaddukanya Bungereza baali beesiga nnyo, era nga tebalina bwetaavu bwa buyambi bwa magye oba mu by’obufuzi. Abakungu b’amatwale baasolooza omusolo ku birime eby’ensimbi ebyakolebwanga abalimi. Waaliwo obutali bumativu mu bantu mu Baganda rank-and-file, ekyakendeeza ku buyinza bw'abakulembeze baabwe. Mu 1912 Kagwa yasenguka okunyweza obuyinza bwa ‘Bakungu’ bwe yateesa ‘Lukiko’ ku lwa Buganda nga ye ye Pulezidenti na ‘Bakungu’ ng’ekibiina ky'obukulu ebw'ensikirano. Abakungu ba Bungereza baakuba akalulu k’ekirowoozo kino bwe baazuula nti abantu baali bawakanya abantu bangi. Mu kifo ky’ekyo abakungu ba Bungereza baatandika ennongoosereza ezimu ne bagezaako okufuula ‘Lukiko’ olukiiko olukiikirira abantu abatuufu. <ref>{{cite journal |last=Twaddle |first=Michael |date=April 1969 |title=The ''Bakungu'' Chiefs of Buganda Under British Colonial Rule, 1900–1930 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-african-history/article/bakungu-chiefs-of-buganda-under-british-colonial-rule-19001930/87FCBA2F66FB27F1813DDF2B261B9879 |journal=Journal of African History |publisher=Cambridge University Press |volume=10 |pages=309–322 |doi=10.1017/S0021853700009543 |s2cid=154425473 |url-access=subscription |number=2}}</ref>
== Engendo ze ==
Yakyalira Bungereza mu 1902 mu buyinza bwe nga ''Katikkiro'' (Ssaabaminisita), <ref name=":0"/> olw’okutuuza [[:en:Edward_VII|Ssekabaka Edward VII]] ku ntebe, ng’awerekerwako omuwandiisi we, [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]] . <ref>{{cite book |last=Mukasa |first=Ham |date=1904 |title=Uganda's Katikiro in England: Being the Official Account of His Visit to the Coronation of His Majesty Edward VII |url=http://www.wdl.org/en/item/9950 |publisher=Hutchinson & Company |location=London |authorlink=Ham Mukasa |access-date=2025-08-21 |archive-date=2021-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210328103356/http://www.wdl.org/en/item/9950 |url-status=dead }}</ref>
== Ebitabo ==
Kagwa yawandiika ebitabo bingi ebikwata ku Buganda, omuli ebyafaayo eby’awamu ''Bassekabaka ba Buganda'', ekiwandiiko ekikwata ku mateeka n’empisa ''Empisa z’Abaganda'' n’okukung’aanya enfumo ''Engero z’Abaganda'' . Ebyafaayo bye ebya Buganda mwalimu ebyafaayo ebimpimpi eby’obwakabaka obululiranye Bunyoro ne Ankole. Ebimu ku bitabo bye bivvuunuddwa mu Lungereza. <ref name=":0"/>
== Emirimu gye ==
Yali muwagizi nnyo mu kuteekawo ebyenjigiriza eby’omulembe mu Uganda. Okusingira ddala, yakwatibwa ensonyi olw’ekyo kye yalaba ng’omuze gwa batabani b’abakulembeze b’eggwanga okukula nga boonoonese, okwawukana ku nkuza ey’ekika kya spartan omulembe gwe gye gwafuna okuva mu nkola y’okutendekebwa mu lubiri. Yakolagana n’abaminsani b’e Bungereza okutandikawo amasomero g’ekisulo naddala [[King's College, Budo|King’s College Budo]], mu bulambulukufu okukuuma abavubuka ab’ebitiibwa obutakula nga boonoonese. <ref>Hattersley, C.W. ''The Baganda at Home''. Frank Cass Ltd, 1968</ref>
Mu 1918, yafuulibwa mmemba ow’ekitiibwa mu kibiina kya [[:en:Order_of_the_British_Empire|Order of the British Empire]] olw’obuweereza mu kwongeza n’okutegeka emisolo mu basirikale abakuuma ekitundu n’ekitongole ky’ebyokwerinda mu kitundu mu Uganda Protectorate. <ref>{{London Gazette|issue=30576|supp=y|page=3289|date=12 March 1918}}</ref>
== Obulamu bwe obw'omunda ==
Yalina abaana 23 omuli ne [[Michael Kawalya Kagwa]] (eyakola nga ''Katikkiro wa Buganda'' okuva mu 1945 okutuuka mu 1950) <ref>[http://www.worldstatesmen.org/Uganda.html World Statesmen: Uganda]</ref>
== Ebijuliziddwa ku Kaggwa ==
{{Reflist}}
''"... yali Kaggwa okusinga omuntu omulala yenna Mwanga gwe yasinga okukyawa. Omulimu gwe ogw'obuntu mu kugwa kwa Mwanga n'olwekyo munene nnyo, nga Mwanga yennyini bwe yalambika mu bbaluwa ezisukka mu emu."''
* M. M. Semakula Kiwanuka <ref>Kiwanuka, M. S. (1972). ''A History of Buganda from the Foundation of the Kingdom to 1900''. Holmes & Meier Pub.</ref>
''"... era nga Nnaabagereka Elizabeth I bwe yali awadde omubbi w'oku nnyanja eyali amanyiddwa ennyo, Francis Drake ekitiibwa ky'obuzira, ne Ssekabaka Edward VII bwe yali awadde Apolo Kaggwa ekitiibwa ky'obuzira. Sir Francis Drake ne Sir Apolo Kaggwa bombi baali bayizzi era nga baaweebwa ekitiibwa olw'ebikolwa byabwe eby'obugwenyufu. Francis Drake yatuusa zaabu ne ffeeza eza Spain eyabbibwa ate Apolo Kaggwa n'awaayo obwetwaze bwa Buganda."''
* Samwiri Lwanga-Lunyiigo, ''Mwanga II'' (2011), olupapula 2 <ref>Lwanga-Lunyiigo, S. (2011). ''Mwanga II: Resistance to Imposition of British Colonial Rule in Buganda, 1884-1899''. Kampala: Wavah Books</ref>
''"Omukulembeze w'eggwanga omutuufu, nga oggyeeko abakungu b'eBungereza, Apolo Kagwa Ssaabaminisita oba Katikiro. Omulenzi w'olupapula eyasitula enkovu z'obusungu bwa Mwanga akulakulanye n'afuuka omukulembeze mu lutalo era omufuzi mu mirembe ng'amaanyi ge ag'emirembe n'empisa n'Obukristaayo obwa nnamaddala bimufudde amaanyi ag'obulungi."''
* J. D. Mullins, ''Emboozi ey’ekitalo eya Uganda'' (1908), olupapula 115. <ref>Mullins, J. D. (1908). ''The Wonderful story of Uganda''. Church Missionary Society.</ref>
== Ebitabo by’ebiwandiiko bye ==
* Kagwa, Apolo. ''Empisa z’Abaganda'' (Columbia University Press, 1934).
* Kagwa, Apolo. ''Bakabaka ba Buganda'' (East African Publishing House, 1971).
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
h3eooamghgyg1i35eidxs0q7rje3obu
47749
47746
2026-04-24T15:15:32Z
NKINZIK MARIE
7432
corrected a sentence
47749
wikitext
text/x-wiki
[[File:HamMukasaAndApoloKagwa.jpg|thumb|Apollo Kagwa (ku ddyo) n’omuwandiisi we [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], 1902]]
'''Sir Apollo Kagwa''' (mu mpadiika entongole ey'olulimi oluganda liwandiikibwa nga '''Kaggwa''' ) KCMG MBE (1864–1927) <ref name="britannica">Apollo Kaggwa</ref> yali muyivu era munnabyabufuzi ow'enkizo mu Uganda bwe yali wansi w’obufuzi bwa Bungereza. Yali mukulembeze wansi w’ekiwayi ky’Abakulisitaayo era Ssekabaka [[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Mwanga II]] yamulonda okuba ssaabaminisita ( [[:en:Katikkiro|Katikkiro]] ) ow’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]] mu 1890. Yaweereza okutuusa mu 1926. Kagwa yaweereza nga prince regent okuva mu 1897 okutuuka mu 1914 Ssekabaka [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Daudi Chwa]] omuwere bwe yatuuka mu myaka egy’obukulu. <ref name=":1">Apollo Kaggwa</ref> Ye yali [[:en:Ethnography|omukugu mu by'amawanga]] mu [[Buganda]] eyasooka era asinga . <ref name=":1" /> <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Ankole</ref>
== Emirimu gye ==
Kagwa yali muyizi mu by’okuddukanya emirimu mu lubiri lw’obwakabaka bwa Buganda ng’abaminsani abakulisitaayo abaasooka okutuuka mu myaka gya 1870. Abayizi bano mu lubiri, bannabyafaayo Abazungu ab’omulembe ogwo be baayogerako [[:en:Page_(occupation)|ng’empapula]], baali bavubuka bagezi okuva mu bwakabaka bwonna abaasindikibwa mu lubiri okutendekebwa ng’omulembe gw’abakulembeze oguddako. Yali omu ku bantu abaasooka okukyukira enzikiriza [[:en:Protestant|y’Abapolotesitante]]. Kata afuuke omu ku [[:en:Protestant|Bajulizi ba Uganda]] Ssekabaka Mwanga II bwe yagwa mu butakkaanya n’Abakristaayo oluvannyuma lw’emyaka mitono. Kigambibwa nti yali yawona okuttibwa kubanga yali yalaga dda nti alina obusobozi obw’enjawulo ng’omuyambi mu ggwanika. <ref>{{cite book |last=Wrigley |first=C. C. |date=1974 |title=Leadership in 19th Century Africa: Essays from Tarikh |publisher=Historical Society of Nigeria |isbn=978-0-391-00357-6 |editor-last=Ikime |editor-first=Obaro |location=London |pages=[https://archive.org/details/leadershipin19th0000unse/page/116 116–127] |chapter=Apollo Kagwa: Katikkiro of Buganda |chapter-url=https://archive.org/details/leadershipin19th0000unse/page/116 |chapter-url-access=registration}}</ref> Okuva mu 1885 okutuuka mu 1887, obwakabaka bwagwa mu lutalo lw’omunda olw’eddiini ng’ebiwayi by’Abapolotesitante, Abakatoliki n’Abasiraamu nga bivuganya ku buyinza. Kagwa, era mu myaka gye amakumi abiri egyo, okuva mu buto yali amanyiddwa ng’omukulembeze w’ekiwayi ky’Abapolotesitante. Omuvuzi w’emmundu omunyiikivu, <ref>{{cite book |last=Wright |first=Michael A. |date=1972 |title=Buganda in the Heroic Age |publisher=Oxford University Press}}</ref> Kagwa yaweereza nnyo mu kulwana mu ntalo zino. [[:en:Protestant|Abasiraamu]] be baali bafuga mu kitundu ky’olutalo ekyasooka, era Kagwa n’Abapolotesitante abalala baamala ekiseera mu buwanganguse mu bwakabaka bwa [[:en:Ankole|Ankole]] obwali ku muliraano .
== Ssaabaminisita ==
[[File:Kattikiro_Apollo_Kaggwa.png|thumb|350x350px|Kattikiro Apollo Kaggwa mu mwaka gwa 1893]]
[[File:Basiima_Bakyagaya_House_of_sir_apollo_kagwa.jpg|thumb|350x350px|Ennyumba ya Apollo Kaggwa, eyazimbibwa mu 1903]]
Ssekabaka Mwanga, eyagobwa mu ntebe okumala akaseera, yazzibwawo mu 1890 ng’ayambibwako Abapolotesitante, era Kagwa n’atuumibwa ''Katikkiro'' (Ssaabaminisita). Ssekabaka Mwanga yaddamu okugobwa mu ntebe mu 1897 bwe yasalawo okugaana obuyinza bw’abagwira n’alwana olutalo n’Abangereza ne lutawangulwa. Omulangira omuwere, Daudi Chwa, yalangirirwa nga Kabaka ( ''Kabaka'' ) nga Kaggwa y’omu ku bafuzi abasatu. Kagwa y’omu ku baateesa ku ndagaano ya Uganda, Buganda mwe yafuukira okuleetebwa wansi w'obukuumi bwa Bungereza nga erina obuyinza butono ku nsonga zaayo ez'omunda. <ref name=":0">{{Cite web |last=Ward |first=Kevin |title=A History of Christianity in Uganda |url=https://dacb.org/histories/uganda-history-christianity/ |access-date=2023-01-26 |website=Dictionary of African Christian Biography |language=en}}</ref>
[[:en:Buganda_Agreement_(1900)|Endagaano ya Uganda eya 1900]] yanyweza obuyinza bw'abaami aba ‘Bakungu’ abaali basinga okuba Abapolotesitante, nga bakulemberwa Kagwa. <ref name=":0"/> London yasindika abakungu batono bokka okuddukanya eggwanga, nga okusinga yeesigamye ku baami ba ‘Bakungu’. Okumala emyaka mingi baali basinga kwettanirwa olw’obukugu bwabwe mu by’obufuzi, Obukristaayo bwabwe, enkolagana yaabwe ey’omukwano n’Abangereza, Waliwo obusobozi bwabwe obw’okusolooza emisolo, n’okubeera okumpi n’ekibuga Entebbe (ekibuga ekikulu) kyali kumpi n’ekibuga ekikulu ekya Buganda. Emyaka gya 1920 we gyatuukira abaddukanya Bungereza baali beesiga nnyo, era nga tebalina bwetaavu bwa buyambi bwa magye oba mu by’obufuzi. Abakungu b’amatwale baasolooza omusolo ku birime eby’ensimbi ebyakolebwanga abalimi. Waaliwo obutali bumativu mu bantu mu Baganda rank-and-file, ekyakendeeza ku buyinza bw'abakulembeze baabwe. Mu 1912 Kagwa yasenguka okunyweza obuyinza bwa ‘Bakungu’ bwe yateesa ‘Lukiko’ ku lwa Buganda nga ye ye Pulezidenti na ‘Bakungu’ ng’ekibiina ky'obukulu ebw'ensikirano. Abakungu ba Bungereza baakuba akalulu k’ekirowoozo kino bwe baazuula nti abantu baali bawakanya abantu bangi. Mu kifo ky’ekyo abakungu ba Bungereza baatandika ennongoosereza ezimu ne bagezaako okufuula ‘Lukiko’ olukiiko olukiikirira abantu abatuufu. <ref>{{cite journal |last=Twaddle |first=Michael |date=April 1969 |title=The ''Bakungu'' Chiefs of Buganda Under British Colonial Rule, 1900–1930 |url=https://www.cambridge.org/core/journals/journal-of-african-history/article/bakungu-chiefs-of-buganda-under-british-colonial-rule-19001930/87FCBA2F66FB27F1813DDF2B261B9879 |journal=Journal of African History |publisher=Cambridge University Press |volume=10 |pages=309–322 |doi=10.1017/S0021853700009543 |s2cid=154425473 |url-access=subscription |number=2}}</ref>
== Engendo ze ==
Yakyalira Bungereza mu 1902 mu buyinza bwe nga ''Katikkiro'' (Ssaabaminisita), <ref name=":0"/> olw’okutuuza [[:en:Edward_VII|Ssekabaka Edward VII]] ku ntebe, ng’awerekerwako omuwandiisi we, [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]] . <ref>{{cite book |last=Mukasa |first=Ham |date=1904 |title=Uganda's Katikiro in England: Being the Official Account of His Visit to the Coronation of His Majesty Edward VII |url=http://www.wdl.org/en/item/9950 |publisher=Hutchinson & Company |location=London |authorlink=Ham Mukasa |access-date=2025-08-21 |archive-date=2021-03-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210328103356/http://www.wdl.org/en/item/9950 |url-status=dead }}</ref>
== Ebitabo ==
Kagwa yawandiika ebitabo bingi ebikwata ku Buganda, omuli ebyafaayo eby’awamu ''Bassekabaka ba Buganda'', ekiwandiiko ekikwata ku mateeka n’empisa ''Empisa z’Abaganda'' n’okukung’aanya enfumo ''Engero z’Abaganda'' . Ebyafaayo bye ebya Buganda mwalimu ebyafaayo ebimpimpi eby’obwakabaka obululiranye Bunyoro ne Ankole. Ebimu ku bitabo bye bivvuunuddwa mu Lungereza. <ref name=":0"/>
== Emirimu gye ==
Yali muwagizi nnyo mu kuteekawo ebyenjigiriza eby’omulembe mu Uganda. Okusingira ddala, yakwatibwa ensonyi olw’ekyo kye yalaba ng’omuze gwa batabani b’abakulembeze b’eggwanga okukula nga boonoonese, okwawukana ku nkuza ey’ekika kya spartan omulembe gwe gye gwafuna okuva mu nkola y’okutendekebwa mu lubiri. Yakolagana n’abaminsani b’e Bungereza okutandikawo amasomero g’ekisulo naddala [[King's College, Budo|King’s College Budo]], mu bulambulukufu okukuuma abavubuka ab’ebitiibwa obutakula nga boonoonese. <ref>Hattersley, C.W. ''The Baganda at Home''. Frank Cass Ltd, 1968</ref>
Mu 1918, yafuulibwa mmemba ow’ekitiibwa mu kibiina kya [[:en:Order_of_the_British_Empire|Order of the British Empire]] olw’obuweereza mu kwongeza n’okutegeka emisolo mu basirikale abakuuma ekitundu n’ekitongole ky’ebyokwerinda mu kitundu mu Uganda Protectorate. <ref>{{London Gazette|issue=30576|supp=y|page=3289|date=12 March 1918}}</ref>
== Obulamu bwe obw'omunda ==
Yalina abaana 23 omuli ne [[Michael Kawalya Kagwa]] (eyakola nga ''Katikkiro wa Buganda'' okuva mu 1945 okutuuka mu 1950) <ref>[http://www.worldstatesmen.org/Uganda.html World Statesmen: Uganda]</ref>
== Ebijuliziddwa ku Kaggwa ==
{{Reflist}}
''"... yali Kaggwa okusinga omuntu omulala yenna Mwanga gwe yasinga okukyawa. Omulimu gwe ogw'obuntu mu kugwa kwa Mwanga n'olwekyo munene nnyo, nga Mwanga yennyini bwe yalambika mu bbaluwa ezisukka mu emu."''
* M. M. Semakula Kiwanuka <ref>Kiwanuka, M. S. (1972). ''A History of Buganda from the Foundation of the Kingdom to 1900''. Holmes & Meier Pub.</ref>
''"... era nga Nnaabagereka Elizabeth I bwe yali awadde omubbi w'oku nnyanja eyali amanyiddwa ennyo, Francis Drake ekitiibwa ky'obuzira, ne Ssekabaka Edward VII bwe yali awadde Apolo Kaggwa ekitiibwa ky'obuzira. Sir Francis Drake ne Sir Apolo Kaggwa bombi baali bayizzi era nga baaweebwa ekitiibwa olw'ebikolwa byabwe eby'obugwenyufu. Francis Drake yatuusa zaabu ne ffeeza eza Spain eyabbibwa ate Apolo Kaggwa n'awaayo obwetwaze bwa Buganda."''
* Samwiri Lwanga-Lunyiigo, ''Mwanga II'' (2011), olupapula 2 <ref>Lwanga-Lunyiigo, S. (2011). ''Mwanga II: Resistance to Imposition of British Colonial Rule in Buganda, 1884-1899''. Kampala: Wavah Books</ref>
''"Omukulembeze w'eggwanga omutuufu, nga oggyeeko abakungu b'eBungereza, Apolo Kagwa Ssaabaminisita oba Katikiro. Omulenzi w'olupapula eyasitula enkovu z'obusungu bwa Mwanga akulakulanye n'afuuka omukulembeze mu lutalo era omufuzi mu mirembe ng'amaanyi ge ag'emirembe n'empisa n'Obukristaayo obwa nnamaddala bimufudde amaanyi ag'obulungi."''
* J. D. Mullins, ''Emboozi ey’ekitalo eya Uganda'' (1908), olupapula 115. <ref>Mullins, J. D. (1908). ''The Wonderful story of Uganda''. Church Missionary Society.</ref>
== Ebitabo by’ebiwandiiko bye ==
* Kagwa, Apolo. ''Empisa z’Abaganda'' (Columbia University Press, 1934).
* Kagwa, Apolo. ''Bakabaka ba Buganda'' (East African Publishing House, 1971).
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
ccnyo63a4fmavrzn58785cyhhwo60mn
Joshua Baraka
0
11664
47784
40577
2026-04-24T22:39:11Z
Todduka
10803
47784
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Joshua Baraka''' (yazaalibwa nga 13 omwezi ogw'ekkumi n'ebbiri mu mwaka gwa 2000 e [[:en:Kawempe|Kawempe]] ) <ref name=":0">{{Cite web |title=Joshua Baraka Biography, Profile, Facts, Life Story, About Joshua Baraka |url=https://pearltunes.com/JoshuaBaraka/biography |access-date=2025-05-11 |website=PearlTunes |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |last=Editor |first=Flash Uganda |last2=Uganda |first2=Flash |date=2023-06-28 |title=Joshua Baraka: Biography, Age, Family and wife |url=https://flashugnews.com/joshua-baraka-biography-family-education-career-and-achievements/ |access-date=2025-05-11 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref> muyimbi wa Uganda <ref>{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2023-12-22 |title=The story of Joshua Baraka: How he overcame adversity to find his voice |url=http://mbu.ug/2023/12/22/joshua-baraka-musical-career/ |access-date=2024-06-12 |website=MBU |language=en-US}}</ref> era [[:en:Record_producer|pulodyusa]] wa nnyimba . Yafuna ettutumu oluvannyuma lw'okufulumya "Nana" mu mwaka gwa 2023. <ref>{{Cite web |date=14 December 2023 |title=PAM Meets Joshua Baraka |url=https://pan-african-music.com/en/pam-meets-joshua-baraka/ |access-date=27 July 2024 |website=PAM}}</ref> Mu mulimu gwe ogw'okuyimba, afulumiza alubaamu ezisoba mu kkumi, omuli ''Baby Step, Belinda,'' ne ''Sana'' . <ref>{{Cite web |last=Waswa |first=Samson |date=2024-05-17 |title=How A'Level setback drove Joshua Baraka into music |url=https://www.pulse.ug/entertainment/how-alevel-setback-drove-joshua-baraka-into-music/106zyb1 |access-date=2024-06-12 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last= |first= |date=2024-05-09 |title=Ugandan artist Joshua Baraka Joins Spotify's RADAR Africa as it Redefines Music Scene |url=https://softpower.ug/ugandan-artist-joshua-baraka-joins-spotifys-radar-africa-as-it-redefines-music-scene/ |access-date=2024-06-12 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Joshua Baraka yazaalibwa nga 13 omwezi gw'ekkumi n'ebbiri mu mwaka gwa 2000, e[[:en:Kawempe|Kawempe]], mu [[Kampala|disitulikiti y’e Kampala]] <ref name=":0">{{Cite web |title=Joshua Baraka Biography, Profile, Facts, Life Story, About Joshua Baraka |url=https://pearltunes.com/JoshuaBaraka/biography |access-date=2025-05-11 |website=PearlTunes |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://pearltunes.com/JoshuaBaraka/biography "Joshua Baraka Biography, Profile, Facts, Life Story, About Joshua Baraka"]. </cite></ref> <ref name=":1">{{Cite web |last=Editor |first=Flash Uganda |last2=Uganda |first2=Flash |date=2023-06-28 |title=Joshua Baraka: Biography, Age, Family and wife |url=https://flashugnews.com/joshua-baraka-biography-family-education-career-and-achievements/ |access-date=2025-05-11 |website=Flash Uganda Media |language=English}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFEditorUganda2023">Editor, Flash Uganda; Uganda, Flash (28 June 2023). </cite></ref> eri taata we omunna Kenya ne maama omunnayuganda. <ref>{{Cite web |date=2023-12-11 |title=Uganda: Joshua Baraka shares Growing Pains EP |url=https://www.musicinafrica.net/magazine/uganda-joshua-baraka-shares-growing-pains-ep |access-date=2024-06-12 |website=Music In Africa |language=en}}</ref> Pulayimale yagitandikira mu masomero ag'enjawulo nga tannagimaliriza ku Kitante Primary School. Oluvannyuma yasomera mu [[Makerere College School|ssomero lya Makerere College School]] okusoma eddaala lya wansi erya O oluvannyuma nagenda ku ddaala lya waggulu erya A ku [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School.]] <ref>{{Cite web |date=2021-12-22 |title=Rising Star Joshua Baraka Opens Up; Music, Studies, Family and More |url=https://pulse.mtn.co.ug/pulse-feature-rising-star-joshua-baraka-opens-up-music-studies-family-and-more/ |access-date=2025-05-11 |website=MTN Pulse |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Fred |date=2025-04-17 |title=Doctor Joshua Baraka? Breakout Star had Dreams of Studying... |url=https://sanyufm.com/doctor-joshua-baraka-breakout-star-had-dreams-of-studying-medicine-before-dropping-out/ |access-date=2025-05-11 |website=Sanyu FM 88.2 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Jjingo |first=Ernest |date=2022-09-01 |title=Joshua Baraka is music’s next big thing |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/joshua-baraka-is-music-s-next-big-thing/ |access-date=2025-05-11 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>
== Omulimu ==
Joshua Baraka munnayuganda omuyimbi, omuwandiisi w'ennyimba era omukubi w'ebivuga eby'enjawulo. <ref>{{Cite web |title=BBC Partners |url=https://wspartners.bbc.com/episode/w3ct5y4y?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-06 |website=wspartners.bbc.com}}</ref> Omuziki gwe gulimu ebikka nga Afrobeat, R&B, dancehall, ne Amapiano. <ref>{{Cite web |date=2021-12-22 |title=Rising Star Joshua Baraka Opens Up; Music, Studies, Family and More |url=https://pulse.mtn.co.ug/pulse-feature-rising-star-joshua-baraka-opens-up-music-studies-family-and-more/?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-06 |website=MTN Pulse |language=en-US}}</ref>
=== Omulimu gwe ogwasooka ne alubaamu y'ennyimba entonotono (2021) . ===
Baraka okwagala ennyimba kwatandika mu myaka emito, nga asikirizibwa maama we, eyali omukulembeze w’okusinza. Yayiga okukuba ebivuga nga enanga ne gitta. Mu mwezi ogw'omunaana mu mwaka gwa 2021, yafulumya alubaamu okwali ennyimba entonotono eyasooka okwali, ''Baby Steps'', pulojekiti eno kwaliko ennyimba nnya nga kuno kwekwali oluyimba '''"Be Me."''' <ref>{{Cite web |date=2021-12-22 |title=Rising Star Joshua Baraka Opens Up; Music, Studies, Family and More |url=https://pulse.mtn.co.ug/pulse-feature-rising-star-joshua-baraka-opens-up-music-studies-family-and-more/?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-06 |website=MTN Pulse |language=en-US}}</ref>
=== Okumuggulirawo akaggi ne "Nana" (2023) ===
Mu mwaka gwa 2023, Baraka yafulumya oluyimba '''"Nana,"''' olwakwata abantu omubabiro era ne lulabikira ku nkalala z'ennyimba mu [[Yuganda|Uganda]] n'amawanga amalala mu buvanjuba bwa Afrika. Oluvannyuma lw’obuwanguzi bw’oluyimba luno, yafulumya alubaamu endala okwali ennyimba entonotono eyitibwa ''Growing Pains'', nga muno mwe mwali okukolagana n’omuyimbi [[:en:Magixx_(singer)|Magixx]] ow’e Nigeria n’omuyimbi Omuna Ghana [[:en:Yaw_Tog|Yaw Tog]] . <ref>{{Cite web |title=Joshua Baraka |url=https://nataal.com/joshua-baraka?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-06 |website=nataal.com |language=en-US}}</ref>
=== Omulimu ogwaddirira (2024–kati) ===
Mu mwaka gwa 2024, Baraka yagaziya alubaamu ya ''Growing Pains'' n’agifuula ey’omulembe bweyayongerako ennyimba empya. Ezimu ku zeyayongerako kuliko '''"Alone,"''' oluyimba olw'ekika kya [[:en:Amapiano|Amapiano]] wamu n'omuyimbi wa South Afrika [[:en:Nkosazana_Daughter|Nkosazana Daughter]] .
Baraka era yalondebwa ng’omuyimbi '''wa [[:en:Spotify|Spotify]] RADAR Africa''', pulogulaamu egenderera okutumbula abayimbi ba Africa abavaayo. Yalangirira enteekateeka z'okufulumya alubaamu y'ennyimba empanvu ejudde mu mwaka gwa 2025. <ref>{{Cite web |title=Joshua Baraka Talks ‘Lonely,’ His Rise as Uganda's Biggest Musical Export, and Future Plans |url=https://www.sickavision.co.uk/music/sicka-vision-interviews-joshua-baraka?utm_source=chatgpt.com |access-date=2025-02-06 |website=SICKA VISION |language=en-GB}}</ref>
== Ennyimba ez'enjawulo ne alubaamu zalina ==
=== Alubaamu z'ennyimba ===
* ''Baby Steps'' (2021)
* ''Growing Pains'' (2023)
* ''Growing Pains (Deluxe)'' (2024)
* ''Recess'' (2024)
=== Alubaamu y'ennyimba entonotono ===
* ''Growing Pains (Yali butereevu)'' (2024)
=== Ennyimba ezetengeredde ===
* "Nana" (2023)
* "Dalilah" featuring Axon(2023)
* "Dalilah II" featuring Axon (2024)
* "Lonely" (2024)
* "Touch Me" (2024)
* "Digii IV" (2024)
* "Falling in Love" (2024)
* "Wrong Places" (2025)
=== Ennyimba zakoze n'abayimbi ablala ===
* "Nayomi" – Mun*G (2024)
* "Touch Me" – Krizbeatz ne FAVE (2024)
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{DEFAULTSORT:Baraka, Joshua}}
hnb24yg6tvm06659v949lmrj15cbdj2
Mityana Hospital
0
12182
47780
42738
2026-04-24T19:18:36Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47780
wikitext
text/x-wiki
'''Mityana Hospital''', era liyitibwa '''Mityana General Hospital''' oba '''Mityana District Hospital''' eddwaliro lisangibwa mu kibuga [[Mityana]] mu [[Mityana (disitulikit)|Disitulikiti y'eMityana]] mu masekkati ga [[Yuganda|Uganda]] .<ref name="Old">{{Cite web |last=Kagiri |first=Luke |date=2 August 2013 |title=Mityana Hospital in dilapidated state |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1328119/mityana-hospital-dilapidated |access-date=4 May 2016}}</ref>
== Ekifo ==
Eddwaaliro lino lisangibwa mu masekkati disitulikiti ye byenfuna wakati mu kibuga Mityana,kilomita 85 (53 mi) ebuvanjuba bwa Mubende Regional Referral Hospital, eddwaliro ly’omu kitundu.<ref>{{google maps|url=https://www.google.com/maps/dir/Mubende+Hospital,+Mubende/Mityana+Hospital,+Mityana+Town+Council%2FP.O.+Box+52,+Mityana/@0.4848537,31.4409097,10z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x1763268451000001:0x3084dd8d1097af4b!2m2!1d31.3918612!2d0.5724768!1m5!1m1!1s0x177d19ca6c8907d3:0xa2185dcc5153ab0a!2m2!1d32.0423706!2d0.3970211!3e0|title=Road Distance Between Mubende Regional Referral Hospital And Mityana General Hospital, Uganda|access-date=17 October 2020}}</ref>
Zino ziringa kilomita 69 (43 mi) mu bugwanjuba bwa [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eddwaliro erisinga obunene mu ggwanga.<ref>{{google maps|url=https://www.google.com/maps/dir/Mulago+Hospital,+Kampala/Mityana+Hospital,+Mityana+Town+Council%2FP.O.+Box+52,+Mityana/@0.2765966,32.1580518,10z/data=!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbb0f51509de1:0xea12334542674d8c!2m2!1d32.5761312!2d0.3380637!1m5!1m1!1s0x177d19ca6c8907d3:0xa2185dcc5153ab0a!2m2!1d32.0423706!2d0.3970211!3e0|title=Road Distance Between Mulago National Referral Hospital, Kampala, Uganda And Mityana General Hospital, Mityana, Central Region, Uganda|access-date=17 October 2020}}</ref> Ebikwatagana n'eddwaliro ly'e Mityana bye bino: 0°23'48.0"N, 32°02'34.0"E Latitude:0.396667; Obuwanvu:32.042778).<ref>{{google maps|url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B023'48.0%22N+32%C2%B002'34.0%22E/@0.3966667,32.0427778,196m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0|title=Location of Mityana Hospital|access-date=17 October 2020}}</ref>
== Okulambika okutwaliza awamu ==
Eddwaliro ly’e Mityana ddwaliro lya gavumenti, nga liweebwa ssente okuva mu minisitule y’ebyobulamu mu Uganda era obujjanjabi obw’awamu mu ddwaaliro lino bwa bwereere. Eddwaaliro lino lyaggulwawo mu 1940 era okutuusa mu 2013 libadde mu mbeera ya maanyi, nga lirimu ebizimbe ebimenyese n’ebyuma eby’edda oba ebitaliiwo.<ref name="Old"/> Mu Ogwekuminebiri gwa 2013, Gavumenti ya Uganda, nga ekozesa ensimbi zeeyewolwa okuva mu Banka y’ensi yonna, yatandika okutereeza n’okuddaabiriza eddwaliro lino.<ref>{{cite web |last=Kyobe |first=Sarah |date=27 October 2014 |title=Government begins massive hospitals' renovations |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1313285/government-begins-massive-hospitals-renovations |accessdate=4 May 2016 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}</ref> Okuddaabiriza kuno kwafundikira mu 2015.<ref>{{Cite web |last=Ninsiima |first=Racheal |date=6 November 2015 |title=Renovation of seven hospitals complete |url=http://observer.ug/news-headlines/40848-renovation-of-seven-hospitals-complete |access-date=4 May 2016 |archive-date=1 June 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160601225435/http://observer.ug/news-headlines/40848-renovation-of-seven-hospitals-complete |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |date=2 November 2015 |title=Renovation/Construction of seven hospitals finalized, 27 Health Centre IVs still under rehabilitation |url=http://health.go.ug/download/file/fid/539 |url-status=bot: unknown |archive-url=https://web.archive.org/web/20160912144906/http://health.go.ug/download/file/fid/539 |archive-date=12 September 2016 |access-date=4 May 2016 |publisher=[[Uganda Ministry of Health]] (UMOH) |format=Press Release}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Mityana]]
* [[Olukangaga lw'amalwaliro mu Uganda|Olukalala lw'amalwaliro mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
1. {{cite web |last=Kagiri |first=Luke |date=2 August 2013 |title=Mityana Hospital in dilapidated state |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1328119/mityana-hospital-dilapidated |accessdate=4 May 2016 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}
2
3.{{google maps|url=https://www.google.com/maps/dir/Mulago+Hospital,+Kampala/Mityana+Hospital,+Mityana+Town+Council%2FP.O.+Box+52,+Mityana/@0.2765966,32.1580518,10z/data=!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x177dbb0f51509de1:0xea12334542674d8c!2m2!1d32.5761312!2d0.3380637!1m5!1m1!1s0x177d19ca6c8907d3:0xa2185dcc5153ab0a!2m2!1d32.0423706!2d0.3970211!3e0|title=Road Distance Between Mulago National Referral Hospital, Kampala, Uganda And Mityana General Hospital, Mityana, Central Region, Uganda|access-date=17 October 2020}}
4.{{google maps|url=https://www.google.com/maps/place/0%C2%B023'48.0%22N+32%C2%B002'34.0%22E/@0.3966667,32.0427778,196m/data=!3m2!1e3!4b1!4m2!3m1!1s0x0:0x0|title=Location of Mityana Hospital|access-date=17 October 2020}}
5.{{cite web |last=Kyobe |first=Sarah |date=27 October 2014 |title=Government begins massive hospitals' renovations |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1313285/government-begins-massive-hospitals-renovations |accessdate=4 May 2016 |newspaper=[[New Vision]] |location=Kampala}}
6.{{cite web |last=Ninsiima |first=Racheal |date=6 November 2015 |title=Renovation of seven hospitals complete |url=http://observer.ug/news-headlines/40848-renovation-of-seven-hospitals-complete |accessdate=4 May 2016 |location=Kampala |newspaper=[[The Observer (Uganda)]] |archive-date=1 June 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160601225435/http://observer.ug/news-headlines/40848-renovation-of-seven-hospitals-complete |url-status=dead }}
7.{{cite web |date=2 November 2015 |title=Renovation/Construction of seven hospitals finalized, 27 Health Centre IVs still under rehabilitation |url=http://health.go.ug/download/file/fid/539 |url-status=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160912144906/http://health.go.ug/download/file/fid/539 |archivedate=12 September 2016 |accessdate=4 May 2016 |publisher=[[Uganda Ministry of Health]] (UMOH) |format=Press Release |location=Kampala}}{{Reflist}}
8a8c0cf7tpyhpg37b5iyw8wkzgmjneo
University of Kisubi
0
12190
47776
42739
2026-04-24T18:45:35Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47776
wikitext
text/x-wiki
[[File:University_of_Kisubi_02.jpg|thumb|'''Yunivasite y’e Kisubi''']]
Ekibangirizi kya yunivasite eno kiri [[Kisubi]] ku [[:en:Kampala–Entebbe_Road|luguudo lwa Kampala–Entebbe]], 18 kilometres (11 mi) obukiikakkono bw'obuvanjuba bw'ekisaawe ky'ennyonyi Entebbe .<ref>"Distance between Entebbe International Airport, Entebbe, Central Region, Uganda and University of Kisubi, Kisubi, Central Region, Uganda" (Map). ''Google Maps''. Retrieved 26 December 2020.</ref> Kino kiri 35 kilometres (22 mi) mu bukiikaddyo bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu eky'eggwanga era ekisinga obunene.<ref>"Distance between Kampala Road, Kampala, Central Region, Uganda and University Of Kisubi, Kisubi, Central Region, Uganda" (Map). ''Google Maps''. Retrieved 26 December 2020.</ref> Enkwatagana z'ekibangirizi kya UniK ziri 0°07'14.0"N, 32°31'54.0"E (Latitude:0.120567; Longitude:32.531677).<ref>"Location of the campus of the University of Kisubi" (Map). ''Google Maps''. Retrieved 29 April 2016.</ref>
== Ebyafaayo ==
Yunivasite y'e Kisubi yatandikibwawo mu 2004 aba Brothers of Christian Instruction, nga ekifo ekikulu ekya [[Uganda Martyrs University]] . Mu 2009 UniK yafuulibwa ettendekero erifuga yunivasite eno. Mu 2015, yafuna olukusa olw’ekiseera okufuuka Yunivasite ey’enjawulo, eyeetongodde.<ref name="On">{{Cite web |last=Mazinga |first=Mathias |date=5 November 2015 |title=Brothers of Christian Instruction launch University |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1411293/brothers-christian-instruction-launch-university |access-date=29 April 2016}}</ref><ref name="New">{{Cite web |last=SSenkabirwa |first=Al-Mahdi |date=30 October 2014 |title=Kisubi Brothers University set to obtain autonomy |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Kisubi-Brothers-University-set-to-obtain--autonomy/-/688334/2504368/-/127f3bhz/-/index.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160601062645/http://www.monitor.co.ug/News/National/Kisubi-Brothers-University-set-to-obtain--autonomy/-/688334/2504368/-/127f3bhz/-/index.html |archive-date=1 June 2016 |access-date=29 April 2016}}</ref> Yunivasite eno yategese omukolo gwayo ogw'okusatu ogw'okutikkirwa mu Gwekkumi gwa 2018.<ref>{{Cite web |last=Paul Adude |first=and Jessica Sabano |date=29 October 2018 |title=Don’t leave Uganda, Kisubi graduates told |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Don-t-leave-Uganda--Kisubi-graduates-told/688334-4826720-1rsl6c/index.html |access-date=29 October 2018}}</ref>
== Ebitongole by’amatendekero ==
Yunivasite eno yalina amatendekero asatu okutuuka mu Gwokuna 2016:<ref>UniK (29 April 2016). "Academic Programmes At the University of Kisubi". Kisubi: University of Kisubi (UniK). Retrieved 29 April 2016.</ref>
# Ekitongole kya tekinologiya wa bizinensi n’empuliziganya y’amawulire
# Ekitongole ky’ebyenjigiriza
# Ekitongole kya Sayansi w’Abantu n’Eby’Obulamu
# Ekitongole kya Sayansi w’Ebyobulamu
== Emisomo gy’eby’ensoma ==
Okuva mu Gwokutaano gwa 2016, UniK ekola emisomo gino egy’eby’ensoma:<ref>UniK (29 April 2016). "Academic Programmes At the University of Kisubi". Kisubi: University of Kisubi (UniK). Retrieved 29 April 2016.</ref>
=== Diguli eyookubiri ===
* Master of Arts mu bukulembeze bw’ebyenjigiriza
* Diguli eyookubiri mu by’okuddukanya emirimu
* Diguli eyookubiri mu sayansi w’okubuulirira abantu mu by’obujjanjabi n’eby’empisa
* Diguli eyookubir mu tekinologiya w’amawulire
=== Diguli esooka ===
* Diguli esooka mu byenjigiriza
* Diguli mu Sayansi n’Ebyenjigiriza
* Diguli mu by’obusuubuzi n’ebyenjigiriza
* Diguli esooka mu by’obusuubuzi n’okuddukanya emirimu
* Diguli ya Sayansi mu tekinologiya w’amawulire
* Diguli mu by’empisa mu kubudaabuda
* Diguli mu Sayansi mu by’empisa mu kubuulirira abantu mu kuddaabiriza
* Diguli mu Sayansi mu by’empisa mu kubudaabuda abantu mu maka n’abaana
* Bachelor of Arts mu by’obuntu n’eddiini
* Daguli mu by’obulamu n’okuddukanya emirimu
* Diguli mu tekinologiya wa Bio-Medical Laboratory
* Bachelor mu by’enkulaakulana n’okuddukanya emirimu
* Diguli mu by’enfuna
* Diguli mu by’enfuna n’ebibalo
* Bachelor of Arts mu by’Obuntu n’Eddiini
* Diguli mu by’emikono, emisono n’okukola dizayini
* Diguli mu by’enkolagana n’abantu n’empuliziganya mu bantu
* Diguli ya Sayansi mu by’obulamu bw’abantu
=== Dipulooma ===
* Dipulooma mu by’obusuubuzi
* Dipuloma mu by’amawulire
* Dipuloma mu by’empisa mu kubuulirira
* Dipuloma mu tekinologiya wa Bio Medical Laboratory
* Dipuloma mu by’okuddukanya bizinensi
* Dipuloma mu by’obulamu bw’abantu
* Dipuloma mu by’emirimu gy’obulamu n’okuddukanya embeera z’abantu
== Satifikeeti ==
* Satifikeeti mu by’okuddukanya bizinensi
* Satifikeeti mu tekinologiya w’amawulire
* Satifikeeti mu by’okubuulirira
* Satifikeeti mu by’emirimu gy’obulamu n’okuddukanya embeera z’abantu
* Satifikeeti mu Muziki
* Satifikeeti mu Luswayiri
* Satifikeeti mu Kukuguka mu Lungereza
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
* Olukalala lwa yunivasite mu Uganda
* Central Region, Uganda
* [[Olukalala lw'abakulira Yunivaasite mu Uganda|Olukalala lw'abakulembeze ba yunivasite mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
a9yazfdmiao0q400xvhys0dmfvrt7nj
Kagadi General Hospital
0
12191
47772
42741
2026-04-24T18:23:20Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47772
wikitext
text/x-wiki
'''Eddwaliro ekkulu erya Kagadi''' eddwaliro erisangibwa mu bitundu by'ebugwanjuba bwa [[Yuganda|Uganda]] .
== Ekifo ==
Eddwaliro lino liri ku luguudo lwa Kyenjojo–Kabwoya, mu kibuga [[Kagadi]] mu Disitulikiti y’e Kagadi,kilomita 93 (58 mi) mu bukiikaddyo bw’amaserengeta Hoima Regional Referral Hospital .<ref>"Road Distance Between Kagadi General Hospital And Hoima Regional Referral Hospital" (Map). ''Google Maps''. Retrieved 1 November 2020.</ref>
Lino liri ku kilomita 104 (65 mi) mu bukiika kkono bw'amaserengeta g'eddwaliro ly'e Mubende Regional Referral Hospital .<ref>"Road Distance Between Kagadi General Hospital and Mubende Regional Referral Hospital" (Map). ''Google Maps''. Retrieved 1 November 2020.</ref> Enkwatagana y'eddwaliro lino eri 0°56'30.0"N, 30°48'32.0"E (Latitude:0.941661; Longitude:30.808889).<ref>"Location of Kagadi General Hospital" (Map). ''Google Maps''. Retrieved 1 November 2020.</ref>
== Okulambika okutwaliza awamu ==
Eddwaliro ekkulu erya Kagadi lyazimbibwa era lya gavumenti ya Uganda . Mu Gwomusanvu gwa 2012, eddwaaliro lino lyafuna okusoomoozebwa kwe kirwadde kya [[Ekirwadde ky’ebola|Ebola Hemorrhagic Fever]] .<ref>{{Cite web |last=Clar Ni Chonghaile |date=29 July 2012 |title=Uganda Ebola outbreak: patients flee hospital amid contagion fears |url=https://www.theguardian.com/world/2012/jul/29/ebola-uganda-outbreak-patients-flee |access-date=14 May 2016 |publisher=[[The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Ismael Kasooha |first=and Luke Kagiri |date=31 July 2012 |title=19 New Ebola cases reported at Kagadi Hospital |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1304642/19-ebola-reported-kagadi-hospital |access-date=14 May 2016}}</ref><ref>{{Cite web |last=Tumusiime |first=Ronald |date=20 February 2007 |title=Kagadi Hospital Mortuary Attendant Post Unfilled for Three Years |url=http://ugandaradionetwork.com.dedi3883.your-server.de/story/kagadi-hospital-mortuary-attendant-post-unfilled-for-three-years |access-date=14 May 2016 |publisher=[[Uganda Radio Network]]}}</ref><ref>{{Cite web |last=Musinguzi |date=27 March 2016 |title=Causal workers at Kagadi hospital, Kibale on sit down strike |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1420566/causal-workers-kagadi-hospital-kibale-sit-strike |access-date=14 May 2016}}</ref> era nga amalwaliro amalala mu Uganda,Eddwaliro lilina abakozi batono,basasulwa bubi ate ne omusaala gujja kikeerezi.
== Laba ne ==
* [[Olukangaga lw'amalwaliro mu Uganda|Olukalala lw'amalwaliro mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
rzoxlead3p71hiq65bmvh6yn763iu79
Uganda women's national volleyball team
0
12200
47771
42815
2026-04-24T18:21:02Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47771
wikitext
text/x-wiki
'''Ttiimu ya bakazi abazannya Ensero mu ggwanga Uganda era nga eno''' y'ekiikirira [[Yuganda|Uganda]] mu mpaka ez'Ensero mu nsi yonna ez'abakazi n'emipiira egy'omukwano.
== Ebijuliziddwa ==
* [http://www.fivb.org/EN/FIVB/Federation.asp?NF=UGA Ekibiina kya Uganda Volleyball Federation]
mwsnrdwp0z40c14ccv3nu58corxqp5u
Movit
0
12201
47770
43372
2026-04-24T18:19:49Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47770
wikitext
text/x-wiki
'''Movit Products Ltd''' ye kampuni ekola ku nsusu z’abantu mu Uganda era ng’esangibwa [[Kampala]], ng’ekola ebintu ebirabirira abantu. Ebintu byayo mulimu ''Movit'', ''Radiant'', Baby Junior, Skin Guard oba sabuuni anaaba, ''Pine'' ne ''NAN'' . Kkampuni eno yatandikibwawo mu 1997, ne Simpson Birungi ng’omusomo ogw’ekiseera e Namasuba mu Disitulikiti [[Wakiso Town|y’e Wakiso]] . Mu 1999 ekintu kya Movit ekyasooka, ''Herbal Baby Jelly'', kyateekebwa ku katale. Emyaka bwe gizze giyitawo, Movit, erinnya lya kkampuni eno ligenze likula n’efuuka emu ku kkampuni z’ebizigo ez’oku ntikko mu Uganda ng’erina enkolagana y’okusaasaanya ebintu byayo mu bitundu eby’obuvanjuba bwa Afrika n’ebya COMESA .<ref name="Movit3">{{Cite web |title=Cosmetics firm eyes agro-processing |url=http://www.monitor.co.ug/Business/Commodities/Cosmetics-firm-eyes-agro-processing/-/688610/2634336/-/bydhmez/-/index.html |publisher=[[Daily Monitor]] |access-date=2025-10-12 |archive-date=2018-01-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180128122547/http://www.monitor.co.ug/Business/Commodities/Cosmetics-firm-eyes-agro-processing/-/688610/2634336/-/bydhmez/-/index.html |url-status=dead }}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references />
04enewiyqm4g02napzu7g4x1v2ex8b2
Ttiimu ya Uganda ey'abasajja abali wansi w'emyaka 18 abazannya Ensero
0
12203
47769
42819
2026-04-24T18:17:22Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47769
wikitext
text/x-wiki
'''Ttiimu mu y'abasajja abali wansi w'emyaka 18 mu ggwanga abazannya ensero''' era ye ttiimu y'eggwanga eya [[Yuganda|Uganda]], eddukanyizibwa ekibiina ekigatta ensero ekya Federation of Uganda Basketball Association .<ref>https://about.fiba.basketball/en/national-federations/337-uganda</ref><ref>https://www.afrobasket.com/Uganda/Basketball-National-Team/U18</ref> Yekiikirira eggwanga mu mpaka z'ensi yonna ez'abasajja abali wansi w'emyaka 18 mu kuzannya ensero.
== Okwetaba mu mpaka za FIBA U18 AfroBasket ==
{| class="wikitable" style="text-align:center"
!Omwaka
! Alizaati
|-
| [[2016 FIBA Africa U18 Championship|2016]] <ref>{{Cite web |title=2016 FIBA Africa Under-18 Championship |url=https://www.fiba.basketball/en/history/254-fiba-u18-afrobasket/6325 |website=www.fiba.basketball}}</ref>
| 9th
|-
| [[2018 FIBA U18 African Championship|2018]] <ref>{{Cite web |title=2018 FIBA U18 African Championship |url=https://www.fiba.basketball/en/history/254-fiba-u18-afrobasket/6364 |website=www.fiba.basketball}}</ref> .
| Eky’ekkumi
|-
| [[2024 FIBA U18 AfroBasket|2024]] <ref>{{Cite web |title=2024 FIBA U18 AfroBasket |url=https://www.fiba.basketball/en/events/fiba-u18-afrobasket-2024 |website=www.fiba.basketball}}</ref> .
| 12th
|}
== Laba ne ==
* [[Uganda men's national basketball team|Ttiimu ya Uganda ey'abasajja eya basketball]]
* [[Ttiimu ya Uganda ey'ensero ey'abavubuka abali wansi w'emyaka 16|Ttiimu y'eggwanga eya Uganda ey'abasajja abali wansi w'emyaka 16]]
* Ttiimu y'eggwanga ey'abakazi eya Uganda abali wansi w'emyaka 18
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
chhj8ludvwpbyrar7unnchd10p8flgo
Ekittabantu Ekyamaanyi mu Acholi
0
12205
47768
42828
2026-04-24T18:13:48Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47768
wikitext
text/x-wiki
'''''A Brilliant Genocide''''' firimu ya biwandiiko eyafulumizibwa mu 2016 eyakolebwa kkampuni ya Atlantic Star Productions. Ekigendererwa kya firimu eno kwe kulaga ebikolwa eby’obukambwe ebyakolebwa Gavumenti ya Uganda ne Pulezidenti waayo [[Yoweri Museveni]]<nowiki/>ku bantu mu Acholi, nga beefudde abalwanyisa obujeemu obwakolebwa eggye lya [[Joseph Kony]] erya Lord’s Resistance Army (LRA). Firimu eno ekwatagana ne firimu ennyimpi ey'ebiwandiiko ''eya Kony 2012'' eyafulumizibwa mu 2012 . Yalagibwa Ebony Butler.
Firimu eno eraga olutalo olwerabirwa olwannyonyolebwa Jan Egland ng’ekimu ku kitta bantu esinga okulagajjalirwa mu mulembe guno, era ereeta endowooza etalabika bulijjo mu firimu ezeesigamwako mu mboozi entongole.
== Okusunsula mu kivvulu kya firimu ==
* Ekivvulu kya firimu eky’ensi yonna ekya Palm Beach (7 April 2016, kyasunsulwa—Ekiwandiiko ekisinga obulungi)<ref>2016 Festival. [http://www.pbifilmfest.org/index.php Palm Beach International Film Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160528211922/http://pbifilmfest.org/index.php|date=28 May 2016}}. Retrieved 2 June 2016</ref>
* Ekivvulu kya firimu eky’ensi yonna eky’abakyala ekya LA (27 March 2016, Yawangudde—Ekiwandiiko ekisinga obulungi)<ref>2016 Best of Fest. [http://lawomensfest.com/ LA Women's International Film Festival]. Retrieved 2 June 2016</ref>
* Engule za Hollywood ez’ensi yonna ez’ebiwandiiko ebyetongodde (12 March 2016, Yawangudde—Ekiwandiiko ekisinga obulungi) <ref>2016 Best of Fest. [http://lawomensfest.com/ LA Women's International Film Festival]. Retrieved 2 June 2016</ref>
* Ekivvulu kya firimu ekya DC Independent Film Festival (11 March 2016, ekyasooka mu nsi yonna)<ref>''[https://dciff-indie.org/2016-documentaries/a-brilliant-genocide/ A Brilliant Genocide]. [[:en:DC_Independent_Film_Festival|DC Independent Film Festival]]. Retrieved 2 June 2016''</ref>
== Laba ne ==
* Kony 2012. Omuwandiisi w’ebitabo
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
bsk7lilspd166wco9s3uaeiwv0xgmu1
Yumbe General Hospital
0
12216
47767
44403
2026-04-24T18:05:57Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47767
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}
'''Yumbe Hospital''', ddwaliro eriri mu kitundu kya west Nile mu kitundu ky'omumambuka ga [[Yuganda|Uganda]] .<ref name="1R">{{Cite web |last=Health News |date=16 January 2018 |title=Yumbe hospital complex kicks off |url=https://www.radiopacis.org/?p=10181 |access-date=29 August 2018 |publisher=Radio Pacis |archive-date=30 August 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180830073837/https://www.radiopacis.org/?p=10181 |url-status=dead }}</ref>
Eddwaaliro lino lisangibwa mu kibuga [[Yumbe]], ekibuga ekikulu eky’ebyobufuzi n’obusuubuzi mu [[Yumbe (disitulikit)|Disitulikiti y’e Yumbe]], nga kilomita 91 (57 mi), obukiikakono bw’ekibuga [[Arua]], ekibuga ekisinga obunene mu kitundu kya West Nile.<ref name="2R">{{google maps|url=https://www.google.com/maps/dir/Arua/Yumbe/@3.2501782,30.7916274,10z/data=!3m1!4b1!4m14!4m13!1m5!1m1!1s0x176e6265a178c769:0xaa1e18867d91929c!2m2!1d30.907304!2d3.0303299!1m5!1m1!1s0x176dc0140b862931:0xc9e40a945f6e086c!2m2!1d31.2483291!2d3.4698023!3e0|title=Distance between Arua, Uganda and Yumbe, Uganda|access-date=20 October 2020}}</ref> Ensengeka z'ebitundu by'eddwaliro ekkulu erya Yumbe bye bino: 03°27'56.0"N, 31°14'35.0"E (Latitude:3.465556; Longitude:31.243056).<ref name="3R">{{google maps|url=https://www.google.com/maps/place/3%C2%B027'56.0%22N+31%C2%B014'35.0%22E/@3.4662796,31.240393,999m/data=!3m1!1e3!4m5!3m4!1s0x0:0x0!8m2!3d3.4655556!4d31.2430556|title=Location of Yumbe General Hospital|access-date=29 August 2018}}</ref>
== Okulambika okutwaliza awamu ==
Yumbe Hospital ddwaliro lya gavumenti eririmu eriweza 100 . Eweereza Disitulikiti y'e Yumbe n'ebitundu ebimu ku disitulikiti eziriraanyewo okuli [[Moyo (disitulikit)|Moyo]], [[Koboko (disitulikit)|Koboko]], Maracha, ne [[Arua (disitulikit)|Arua]] . Eddwaaliro lino lyazimbibwa mu myaka gye 1960 era okumala emyaka 50 egyaddako teryafuna kulongoosebwa wadde okuddaabirizibwa.<ref name="4R">{{Cite web |last=West Nile Web |date=23 January 2018 |title=Shs74 billion Yumbe hospital rehabilitation project starts |url=https://www.westnileweb.com/news-a-analysis/yumbe/shs74bn-yumbe-hospital-rehabilitation-project-starts |access-date=29 August 2018 |publisher=Westnileweb.com}}</ref>
Okutandika ne January 2018, gavumenti ya Uganda, ng’ekozesa ensimbi ze yeewola okuva mu (a) Saudi Fund for Development, (b) Arab Bank for Economic Development in Africa (BADEA) ne (c) OPEC Fund for International Development (OFID), yakola endagaano ne ''kkampuni ya Sadeem Al-Kuwait General Trading & Contracting Company'', okuddaabiriza n’okugaziya eddwaaliro lino.<ref name="5R">{{Cite web |last=Ampurire |first=Paul |date=5 January 2018 |title=Government To Begin Works On Expansion Of Yumbe, Kayunga Hospitals |url=https://www.softpower.ug/govt-to-begin-works-on-expansion-of-yumbe-kayunga-hospitals/ |access-date=29 August 2018 |publisher=Softpower Uganda}}</ref> Okuddaabiriza kuno, okusuubirwa okumalawo ddoola za Amerika nga 18,500,000 (nga obuwumbi bwa Amerika 69)era kusuubirwa okumala emyezi 24.<ref name="6R">{{Cite web |last=Uganda Ministry of Health |date=5 January 2018 |title=Kayunga And Yumbe Hospitals To Be Rehabilitated |url=http://www.health.go.ug/content/kayunga-and-yumbe-hospitals-be-rehabilitated |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20180823154054/http://health.go.ug/content/kayunga-and-yumbe-hospitals-be-rehabilitated |archive-date=23 August 2018 |access-date=29 August 2018 |publisher=[[Ministry of Health (Uganda)|Uganda Ministry of Health]]}}</ref>
Mu kulongoosereza kuno mulimu okugaziya ekisenge ky’abalwadde ab’amangu, ekitongole ky’abalwadde abava ebweru, waadi y’abakyala abazaala ne waadi n’ewebabeera oluvannyuma lw’okuzaala. Omulimu guno gulimu ebikozesebwa ebirabika, ebyuma n’ebintu by’omu nnyumba. Ng’omu ku kuddaabiriza, ambyulensi, pikipiki erimu kabina bbiri ne mini bbaasi zigenda kugulibwa, okusobola okwanguyiza okutambuza abalwadde n’okutumbula enzirukanya y’amalwaliro mu bulambalamba n’okutuusa obujjanjabi ku bantu.<ref name="6R"/>
Endagaano eno era esaba okuddaabiriza ebifo by’abakozi eby’edda n’okuzimba ennyumba z’abakozi empya.<ref name="7R">{{Cite web |last=Nabatanzi |first=Violet |date=7 January 2018 |title=Sh133b earmarked to renovate Yumbe, Kayunga hospitals |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1468598/sh133b-earmarked-renovate-yumbe-kayunga-hospitals |access-date=29 August 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Olukangaga lw'amalwaliro mu Uganda|Olukalala lw'amalwaliro mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://web.archive.org/web/20241125172918/http://www.health.go.ug/ Omukutu gwa Minisitule y'ebyobulamu mu Uganda]
* [https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1482144/expect-standard-yumbe-hospital-construction-aita 'Subira omulimu ogw'omutindo mu kuzimba eddwaliro e Yumbe' - Aita] As of 26 July 2018.
jqrkrz5nhoypujvha8dgm2cs92ekwkm
Veronica Babirye Kadogo
0
12223
47766
42876
2026-04-24T18:03:59Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47766
wikitext
text/x-wiki
'''Veronica Babirye Kadogo''', (era ye '''Veronica Babirye''' ), (yazaalibwa 13 Ogwokusatu 1977) ono munnabyabufuzi mu Uganda era nga [[Parliament of Uganda|mubaka wa Palamenti]] akiikirira [[Buyende (disitulikit)|abakyala mu Disitulikiti y'e Buyende]] mu Palamenti ey'ekkumi (2016 okutuuka 2021).<ref name="1R">{{Cite web |last=Parliament of Uganda |date=2 November 2018 |title=Parliament of Uganda: Members of The 10th Parliament: Babirye Veronica Kadogo |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=311 |access-date=2 November 2018 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
== Ensibuko n’obuyigirize ==
Yazaalibwa mu [[Buyende (disitulikit)|Disitulikiti y’e Buyende]], mu Buvanjuba bwa Uganda, nga 13 Ogwokusatu 1977.<ref name="1R">{{Cite web |last=Parliament of Uganda |date=2 November 2018 |title=Parliament of Uganda: Members of The 10th Parliament: Babirye Veronica Kadogo |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=311 |access-date=2 November 2018 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> Yasomera mu masomero ga pulayimale ne siniya mu kitundu kya Busoga mu Uganda. Yayingizibwa mu [[Yunivasite y'e Kyambogo|yunivasite y’e Kyambogo]], gye yatikkirwa dipulooma mu Business administration, mu 2001. Mu 2005, yunivasite y’emu yamuwa diguli ya Bachelor of Management Science . Diguli ye eya Master of Business Administration yagifuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 2010.<ref name="1R" />
== Obumanyirivu bwe mu mirimu ==
Okumala emyaka musanvu, okuva mu 2003 okutuuka mu 2010, yakolera mu yunivasite ya Makerere, yunivasite ya gavumenti era esinga obukadde n’obunene mu Uganda . Yatandika ng’akola ng’omukungu avunaanyizibwa ku kugula ebintu, oluvannyuma n’akola ng’akola ku by’ebiwandiiko oluvanyuma ng’omukuumi w’asitoowa.<ref name="1R">{{Cite web |last=Parliament of Uganda |date=2 November 2018 |title=Parliament of Uganda: Members of The 10th Parliament: Babirye Veronica Kadogo |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=311 |access-date=2 November 2018 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Mu kulonda kwa palamenti okwa 2016 Babirye yalondebwa nga omubaka omukyala akikirira abakyala mu Disitulikiti y’e Buyende. Omu ku baawanguddwa mu mpaka ezo, ''Annet Mary Nakato'', yavuganyizza ebyava mu mpaka zino mu kkooti. Ensonga zagonjoolwa ku kujulira, mu kkooti ejulirwamu ya Uganda, omusango gwagobwa mu kkooti obutaba na bujulizi.<ref name="2R">{{Cite web |last=Kampala Post |date=8 August 2017 |title=Babirye Confirmed Buyende District Woman MP |url=https://kampalapost.com/content/news/babirye-confirmed-buyende-district-woman-mp |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190415202237/https://kampalapost.com/content/news/babirye-confirmed-buyende-district-woman-mp |archive-date=15 April 2019 |access-date=2 November 2018 |publisher=Kampalapost.com}}</ref><ref name="3R">{{Cite web |last=The Independent |date=7 August 2017 |title=Veronica Kadogo confirmed as Buyende District woman MP |url=https://www.independent.co.ug/veronica-kadogo-confirmed-buyende-district-woman-mp/ |access-date=2 November 2018}}</ref>
Mu palamenti ey’ekkumi, Muky Veronica Babirye Kadogo ye mumyuka wa Ssentebe w’akakiiko akavunaanyizibwa ku nsonga z’omukago gwa East Africa . Era mmemba ku akakiiko ka palamenti akavunaanyizibwa ku by’obulimi, amakolero g’ebisolo n’obuvubi n’akakiiko ka palamenti akakola ku akawunti za Gavumenti ez’ebitundu.<ref name="4R">{{Cite web |last=Global Peace Foundation |date=2 November 2018 |title=About Mrs. Babirye Veronica Kadogo |url=https://www.globalpeace.org/people/mrs-babirye-veronica-kadogo |access-date=2 November 2018 |publisher=[[Global Peace Foundation]]}}</ref> Yalondebwa mu Palamenti ya Pan Africa mu 2016 gye yatuula ekifo kye n'ababaka ba Uganda abalala bana: [[Bangirana Kawooya Anifa]], Professor [[Morris Ogenga Latigo]], [[Felix Ogong]] ne [[Jacqueline Amongin]] .<ref>{{Cite web |title=Five Pan African Parliament MPs Sworn In – Parliament Watch |url=http://parliamentwatch.ug/five-pan-african-parliament-mps-sworn-in/ |access-date=28 February 2020 |website=parliamentwatch.ug}}</ref>
[[Bangirana Kawooya Anifa]], [[Morris Ogenga Latigo|Omuyimbi Omuwala Omuyimbi Mukama]], [[Felix Ogong|Omuyimbi Omuyimbi Omukulu]]
== Famire ==
Veronica Babirye Kadogo mufumbo.<ref name="1R">{{Cite web |last=Parliament of Uganda |date=2 November 2018 |title=Parliament of Uganda: Members of The 10th Parliament: Babirye Veronica Kadogo |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=311 |access-date=2 November 2018 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
== Ebirala by’olina okulowoozaako ==
Mu November 2018, Veronica Babrirye Kadogo yakiikirira Uganda mu lukungaana lwa Pan African Parliament olw’omulundi ogwa 11 ku ddembe ly’abakyala e [[Kigali]], Rwanda.<ref name="5R">{{Cite web |last=Vision Reporter |date=2 November 2018 |title=Empower women to rid Africa of corruption |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1488836/empower-women-rid-africa-corruption |access-date=2 November 2018}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Monica Azuba Ntege|Omuyimbi Monica Azuba Ntege]]
* [[Winnie Kiiza]]
* [[Ruth Nankabirwa]]
* [[Jacqueline Amongin|Jacqueline Amongin, omuwandiisi w’ebitabo]]
* [[Parliament of Uganda|Omubaka wa Palamenti]]
* [[Buyende (disitulikit)|Ekitundu ky'abakyala mu Disitulikiti y'e Buyende]]
* [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [http://www.parliament.go.ug/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
tdytegibiqragqx8ty2ivz0t6m54390
Lydia Wanyoto Mutende
0
12304
47765
43344
2026-04-24T18:01:06Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47765
wikitext
text/x-wiki
'''Lydia Wanyoto Mutende''' ('''Lydia Wanyoto''' ), munnamateeka, munnabyabufuzi era munnamawulire mu Uganda, era nga yaliko omumyuka w’omukiise ow’enjawulo owa Ssentebe w’akakiiko k’omukago gwa Africa (DSRCC), akasangibwa mu kibuga Addis Ababa, Ethiopia. Okuva mu Gwomusanvu 2014 okutuuka mu Gwomunaana 2014, yaweerezaako okumala akaseera ng’akulira emisomo gy’omukago gwa Afrika e Somalia .<ref name="1R">{{Cite web |last=Vision Reporter |date=19 June 2014 |title=Wanyoto to head AU Mission in Somalia |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1341881/wanyoto-head-au-mission-somalia |access-date=4 November 2018}}</ref>
Wanyoto yazaalibwa [[Mbale]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|Buvanjuba]] bwa Uganda circa 1971.<ref name="2R">{{Cite web |last=Kasyate |first=Simon |date=27 April 2015 |title=Wanyoto: public life has its stress and excitement |url=https://observer.ug/viewpoint/interview/37528-wanyoto-public-life-has-its-stress-and-excitement |access-date=2 November 2018 |archive-date=9 July 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210709181714/https://observer.ug/viewpoint/interview/37528-wanyoto-public-life-has-its-stress-and-excitement |url-status=dead }}</ref>
Yasomera ''Fairway Primary School'', e Mbale, gye yafunira satifikeeti y’okuva mu pulayimale. Yakyuka n'agenda mu [[Gayaza High School]], mu [[Wakiso (disitulikit)|Disitulikiti y'e Wakiso]], gye yafunira satifikeeti ye eya Ordinary Level ( UCE ). Siniya yagimalira mu Makerere High School, gye yafunira Dipuloma ye eya Siniya .<ref name="2R"/>
Yayingizibwa mu [[Uganda Christian University]] (UCU), gye yatikkirwa diguli eyookubiri mu by’enjigiriza mu nnimi, ng’akuguse mu biwandiiko by’Olungereza, [[Lungereza|olulimi Olungereza]], olulimi Olufaransa n’Olukiswahili . Yagenda mu maaso n’afuna diguli mu mateeka, nayo okuva mu (UCU).<ref name="2R"/><ref name="3R">{{Cite web |last=ACODE |date=4 November 2018 |title=Advanced Coalition for Development and Environment: Honorable Lydia Wanyoto, Board Member |url=https://www.acode-u.org/Lydia_Wanyoto.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20181105012352/https://www.acode-u.org/Lydia_Wanyoto.html |archive-date=5 November 2018 |access-date=4 November 2018 |publisher=Advocates Coalition for Development and Environment (ACODE)}}</ref>
Okwo yayongerezaako Dipuloma mu by’amateeka, eyamuweebwa ekitongole kya [[Law Development Centre|Law Development Center]], mu Kampala. Diguli ye eya master eyasooka, Master of Arts mu mateeka agakwata ku ddembe ly’obuntu, yafuna okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite ya Makerere]], yunivasite ya gavumenti esinga obunene era esinga obukadde mu Uganda. Diguli ye eyookubiri eya Master's, , nayo yaweereddwa Yunivasite y'e Makerere.<ref name="2R"/><ref name="3R"/>
== Omulimu ==
Mu 1995, ng’akyali muyizi mu yunivasite y’e Makerere, Wanyoto yafuuka mujjumbize mu by’obufuzi ku kampusi era n’alondebwa ku bwa Ssentebe wa Mary Stuart Hall, ekimu ku bisulo by’abakyala abasula ku ttendekero. Mu lukiiko lwa Ssemateeka mu 1995, yakola nga nnakyewa mu palamenti, ng’ayamba Ssentebe w’Olukiiko mu kukola ebiwandiiko.<ref name="2R"/>
[[File:Lydia_Wanyoto,_Deputy_Special_Representative_of_the_Chairperson_African_Union_Commission_In_Somalia_(16221764952).jpg|alt=Lydia Wanyoto, Deputy Special Representative of the Chairperson African Union Commission In Somalia|thumb|'''Lydia Wanyoto, omumyuka w’omukiise ow’enjawulo ku Ssentebe w’akakiiko ka African Union Commission Mu Somalia''']]
Mu 2001, Wanyoto yalondebwa mu [[East African Legislative Assembly|lukiiko lw’ababaka ba Palamenti olwa East Africa]] olwasooka, kubanga bajjukira obuweereza bwe obw’obwereere mu nnaku z’olukiiko lwa Ssemateeka, wadde nga teyaweerezangako nga mmemba wa [[Parliament of Uganda|palamenti ya Uganda]] .<ref name="2R"/> Yaweereza mu kifo ekyo okuva nga 4 Ogwokubiri 2001 okutuuka nga 10 Ogwokubiri 2006.<ref name="4R">{{Cite web |last=EALA |date=4 November 2018 |title=East African Legislative Assembly: 1st Assembly 2001–2006, Uganda Member Hon. Lydia Wanyoto Mutende |url=http://www.eala.org/eala-members/view/mutende-lydia-wanyoto |access-date=4 November 2018 |publisher=[[East African Legislative Assembly]] (EALA)}}</ref>
== Obulamu bwe ng’omuntu ==
Lydia Wanyoto yafumbirwa omugenzi [[James Mutende|James Shinyabulo Mutende]] (26 Ogwokubiri 1962 okutuuka mu 2 Ogwekumi 2015), eyali Minisita w’amakolero mu ggwanga okuva nga 27 Ogwokutaano 2011 okutuuka nga 2 Ogwekumi 2015.<ref name="2R"/><ref name="5R">{{Cite web |last=Karugaba |first=Mary |date=3 October 2015 |title=State minister for industry Mutende dies |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1410083/minister-industry-mutende-dies |access-date=4 November 2018}}</ref>
== Ebirala by’olina okulowoozaako ==
Lydia Wanyoto mmemba ku lukiiko olufuzi olwa ''Advocates Coalition for Development and Environment'' (ACODE), ekitongole ekikola ku nsonga z’ebyenkulaakulana mu [[Kampala]] .<ref name="3R"/> Era mmemba ku kakiiko akaatondebwawo okutandikawo ettendekero ly'ebyokwerinda mu ggwanga erya Uganda .<ref name="6R">{{Cite web |last=Kenneth Kazibwe |date=11 September 2018 |title=Ugandan army to start own National Defence College |url=https://nilepost.co.ug/2018/09/11/ugandan-army-to-start-own-national-defence-college/ |access-date=26 April 2019 |publisher=Nile Post Uganda}}</ref>
Mu Gwokuna gwa 2019, Wanyoto yalondebwa ku lukiiko olufuzi olwa National Planning Authority of Uganda, okukola ekisanja kya myaka etaano, nga kizzibwa obuggya omulundi gumu.<ref name="7R">{{Cite web |last=Otage |first=Stephen |date=30 April 2019 |title=Justice Dollo calls for tough laws to help national planning |url=https://www.monitor.co.ug/News/National/Justice-Dollo-calls-tough-laws-help-national-planning--/688334-5093294-rmhy39z/index.html |access-date=30 April 2019}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
== Ebiyungo eby’ebweru ==
* [https://www.acode-u.org/ Omukutu gwa Advocates Coalition for Development n’obutonde bw’ensi (ACODE)]
8i1yg9fuv7kq6h1ea651ratxnlgja72
Robert Kasule Sebunya
0
12340
47764
43452
2026-04-24T17:51:23Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47764
wikitext
text/x-wiki
'''Robert Kasule Sebunya''' munnabyabufuzi mu Uganda, yazaalibwa nga 25 Ogwoluberyeberye1970 mu maka ga Israel Kibirige Ssebunya . Ye mmemba w’ekibiina kya [[National Resistance Movement|National Reisistance Movement]],<ref>{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416114940/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=519|date=16 April 2021}} </ref> ekibiina ekiwakanya ekiri mu buyinza omubaka wa Palamenti ya Munisipaali y’e Nansana mu Disitulikiti [[Wakiso (disitulikit)|y’e Wakiso]] .<ref>{{Cite web |title=Parliament of Uganda |url=https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=519 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416114940/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=519 |archive-date=2021-04-16 |website=www.parliament.go.ug}}</ref>
== Ebyenjigiriza ensibuko ==
Sebunya yasomera mu Busoga College Mwiri mu biseera 1989 okutuuka mu 1991 gye yafunira satifikeeti ye eya Uganda Advanced Certificate of Education . Alina dipulooma mu by’obusuubuzi okuva mu [[Nkokonjeru]] Institute of Management and Technology gye yafuna mu 1994. Era yatikkirwa diguli mu by’obusuubuzi (accounting) okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] mu 1998. Mu kiseera kino Sebunya akola diguli eyookubiri mu by'obusuubuzi okuva mu Eastern and Southern African Management Institute .
== Omulimu ==
Sebunya mmemba omukenkufu mu kibiina ky’ensi yonna ekivunaanyizibwa ku nzirukanya y’ensimbi za Gavumenti era mmemba mu kibiina kya Palamenti Network ku bbanka y’ensi yonna n’ekitongole ky’ensi yonna ekivunaanyizibwa ku bye nsimbi. mu 2015 yasiimibwa ekitongole kya PROFIRA olw’ebintu eby’enjawulo bye yakola mu kukulaakulanya ekitongole ky’ensimbi entonotono mu Uganda.
* 2000–2008: Omukungu omukulu mu kulonda akawunti mu kitongole ky’amazzi n’amazzi amakyafu mu ggwanga (NWSC).
* 2008–2011: Omubaka wa Palamenti, Kyadondo County North
* 2011–2016: Omubaka wa Palamenti, Kyadondo County North
* 2016–Olunaku: Omubaka wa Palamenti, Munisipaali y’e Nansana, Disitulikiti y’e Wakiso<ref>{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416114940/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=519|date=16 April 2021}}{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416114940/https://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=519|date=16 April 2021}}</ref>
Obuvunaanyizibwa bw’akakiiko ka Palamenti
* 2011–2016: ssentebe, Akakiiko k’ebyensimbi, okuteekateeka n’enkulaakulana y’ebyenfuna
* 2017–: ssentebe, akakiiko k’ebyobulambuzi, eby’obusuubuzi n’amakolero.<ref>{{Cite web |date=2020-11-10 |title=Petition against Nansana MP still unheard as term winds up |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/petition-against-nansana-mp-still-unheard-as-term-winds-up-3017680 |access-date=2023-01-21 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Obwammemba bw’akakiiko
* Omukiise, akakiiko ka Palamenti akavunaanyizibwa ku by’enfuna by’eggwanga
* Memba, akakiiko ka Palamenti akavunaanyizibwa ku bukiiko, ebitongole ebikola ku bibumbe n’ebitongole by’eggwanga
* Omukiise, akakiiko ka Palamenti akavunaanyizibwa ku mateeka ne Palamenti.
* Memba ku kakiiko akavunaanyizibwa ku kubala ebitabo bya gavumenti (Gavumenti eya wakati).
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
my5gx69czetpnggpo75u6612vra948k
Karamoja Regional Museum
0
12341
47763
43453
2026-04-24T17:48:56Z
Kisakye Jane
9195
Nkozeemu enkyukakyuka#WUCUG26MUK
47763
wikitext
text/x-wiki
'''Karamoja Regional Museum kumiiro''' lya lukale mu Moroto Town liddukanyizibwa wansi w'ekitongole ky'ebyobulambuzi n'ebijjukizo mu [[Minisitule y’ebyobulambuzi, ebisolo by’omu nsiko n’eby’edda (Uganda)|minisitule y'ebyobulambuzi, ebisolo by'omu nsiko n'eby'edda mu Uganda]] . Era kikola ng’ekifo eky’ebyobuwangwa mu ngeri nti mwolesebwa ebintu abantu basobole okufuna n’okusiima eby’obuwangwa by’ekitundu ky’e Karamoja.<ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-27 |title=A Hidden Treasure |url=https://www.independent.co.ug/a-hidden-treasure-2/ |access-date=2021-05-21 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Ebyafaayo n’ensibuko y’ebigambo ==
Okugizimba kwassibwamu ssente okuva mu kitebe kya Bufalansa mu Uganda wansi w’ekitongole kyakyo eky’enkolagana n’ebyobuwangwa.<ref name=":3">{{Cite web |date=6 January 2021 |title=A museum for karamoja |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/farming/a-museum-for-karamoja-1511650 |access-date=2021-05-22 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref> Ekifo kinokyaggulwawo mu butongole mu Gwokusatu, 2012. Ng’oggyeeko okukuuma n’okusomesa eby’edda mu kitundu kino, ekitebe kino kiraga obulamu obw’emabega n’obw’omulembe obw’abantu b’e Karamajong . Mulimu obuwangwa bw’ebintu (ethnographic collections) n’ebintu eby’ebintu eby’edda eby’omu kitundu kya Karamoja Sub-region .<ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-27 |title=A Hidden Treasure |url=https://www.independent.co.ug/a-hidden-treasure-2/ |access-date=2021-05-21 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.independent.co.ug/a-hidden-treasure-2/ "A Hidden Treasure"]. ''The Independent Uganda''. 2021-01-27<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2021-05-21</span></span>.</cite></ref> Y'emu ku myuziyamu z'omu kitundu wansi w'ekitongole ky'ebintu eby'edda n'ebijjukizo, Minisitule y'ebyobulambuzi ebisolo by'omu nsiko n'eby'edda mu Uganda
== Ebikung’aanyiziddwa ==
Ekitebe kino kirimu ebikuŋŋaanyiziddwa ebiraga eby’obuwangwa n’obutonde eby’edda eby’ekitundu kya Karomoja mu ngeri y’ebintu eby’amawanga, ebintu eby’edda n’ebintu eby’edda nga Afropithecus /Morotopithecus bishop, Morotopithecus Clarki<ref>{{Cite journal |last=Deane |first=Andrew S. |date=2017-11-01 |title=Re-evaluating the diets of Morotopithecus bishopi and Afropithecus turkanensis: An anterior dentognathic perspective |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0047248417303561 |journal=Journal of Human Evolution |language=en |volume=112 |pages=1–14 |doi=10.1016/j.jhevol.2017.08.012 |issn=0047-2484 |pmid=29037412 |url-access=subscription}}</ref> n’enkima endala ennene ez’omu makkati ga Miocene mu [[Napak (disitulikit)|Napak]] .<ref>{{Cite journal |last=Pickford, Senut, Gommery, Musalizi & Ssebuyungo |date=2020 |title=Descriptive Catalogue of large ape dento-gnathic remains from the early and middle Miocene of Napak, Uganda |url=https://6a2bb244-8766-49d3-8f37-5e6368be6b77.filesusr.com/ugd/1e6d1c_4228ea68ae7544c790591a98eb5a6d43.pdf |journal=Geopal Uganda |volume=17 |pages=1–61 |via=Database}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Pickford, Senut, Musalizi, Gommery & Ssebuyungo |date=2019 |title=Early Miocene Victoriapithecid Monkey from Napak, Uganda |url=https://6a2bb244-8766-49d3-8f37-5e6368be6b77.filesusr.com/ugd/1e6d1c_bda69d1718c54865913ea5d87fce025b.pdf |journal=Geopal Uganda |volume=12 |pages=1–17 |via=Database}}</ref> Ekkunganyizo lino lirimu eby’okwolesebwa bino wammanga;
=== Ebyafaayo nga tebinnabaawo ===
Ebintu ebisunsuddwamu eby’ebintu eby’edda okuva e Karamoja byolesebwa. Eby’okulabirako by’ebintu eby’edda eby’okwolesebwa mulimu; ebintu ebimera nga ebikoola, ebikoola n’ebifaananyi by’amakoola, obukuta n’ebintu by’ebisolo ng’amannyo, ebiwanga, coprolites (omusulo ogufuuse ebikadde) n’ebirala<ref name=":3">{{Cite web |date=6 January 2021 |title=A museum for karamoja |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/farming/a-museum-for-karamoja-1511650 |access-date=2021-05-22 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite journal |last=J. P. |first=Barber |date=22 January 2009 |title=The Karamoja District of Uganda |url=http://journals.cambridge.org/AFH |journal=The Journal of African History |volume=3 |pages=111–124 |doi=10.1017/S0021853700002760 |s2cid=162035278 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebyafaayo bya Karamoja ===
Okukunganya kuno kulaga ebintu ebikwata ku byafaayo by’amatwale nga Karamoja tebinnabaawo ku by’okwolesebwa ng’okusenguka, enjala, obulamu bw’abalwanyi n’okukukusa ente, entalo, n’okusoma kwa leero. Ebintu n’amawulire agakungaanyiziddwa ku bifo eby’omulembe gw’amayinja n’ekyuma nga Magosi Archaeological site n’ebikozesebwa mu mirembe gyedda nabyo byolesebwa<ref name=":1">{{Cite journal |last=J. P. |first=Barber |date=22 January 2009 |title=The Karamoja District of Uganda |url=http://journals.cambridge.org/AFH |journal=The Journal of African History |volume=3 |pages=111–124 |doi=10.1017/S0021853700002760 |s2cid=162035278 |url-access=subscription}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |date=2009-02-17 |title=Katine: Who are the Karamojong? |url=http://www.theguardian.com/katine/2009/feb/17/karamojong-background |access-date=2021-05-22 |website=the Guardian |language=en}}</ref><ref>{{Cite journal |last=Knighton |first=Ben |date=2003 |title=The State as Raider among the Karamojong: 'Where There Are No Guns, They Use the Threat of Guns' |url=https://www.jstor.org/stable/3556911 |journal=Africa: Journal of the International African Institute |volume=73 |issue=3 |pages=427–455 |doi=10.2307/3556911 |issn=0001-9720 |jstor=3556911 |url-access=subscription}}</ref>
=== Abantu n’engeri gyebabeera ===
Ebikuŋŋaanyiziddwa biraga ebikozesebwa mu bulamu obwa bulijjo n’ebijjukizo by’enkola y’obuwangwa obw’emabega biraga obulamu obw’ennono obw’ebitundu by’e Karamojong .<ref name=":3">{{Cite web |date=6 January 2021 |title=A museum for karamoja |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/magazines/farming/a-museum-for-karamoja-1511650 |access-date=2021-05-22 |website=Daily Monitor |language=en}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |date=2009-02-17 |title=Katine: Who are the Karamojong? |url=http://www.theguardian.com/katine/2009/feb/17/karamojong-background |access-date=2021-05-22 |website=the Guardian |language=en}}</ref>
=== Obutonde bw’ensi ===
Munda mu Museum, mwolesebwamu ebikwata ku butonde bw’ensi e Karamoja eri abantu ebikwata ku bisolo by’omu nsiko eby’e Karamoja n’obutonde bwabyo ebiwuka, ebisolo ebiyonka, ebinyonyi n’ebyennyanja.
== Ebikolebwa ==
Museum eno ekola ku kunoonyereza n’okusomesa abayizi, abayizi n’abamanyi.
== Ebijuliziddwa ==
<references responsive="1"></references>
{{Reflist}}
py5svkuswk8t0uoul48s0tx2vlru4zv
Xylophone
0
12601
47736
45815
2026-04-24T14:25:11Z
NKINZIK MARIE
7432
Added a new heading
47736
wikitext
text/x-wiki
[[File:Xylophone.jpg|right|thumb|Amadinda oba xylophone wamu n'obugakuba obw'enjawulo]]
<big>'''Amadinda oba Xylophone mu Lungereza''' ( mu lulimi Olu Greek olw’edda ξύλον <ref>https://web.archive.org/web/20201207215715/https://www.lexico.com/definition/xylophonist</ref> <ref>https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=cu/lon1</ref> lit. ' <span class="gloss-text">eddoboozi ly'obubaawo</span><span class="gloss-quot">'</span> ) kino [[:en:Musical_instrument|kivuga]] ekigwa mu ttuluba ly'ebivuga ebikolebwa mu emiti nga bikubibwa [[:en:Percussion_mallet|obuti]] okuvaamu amaloboozi. Buli kabaawo kaba [[:en:Idiophone|ddinda ly'anjawulo]] erikolebwa okusobola okuvaamu [[:en:Musical_scale|eddoboozi ery'enjawulo]] omuli erya [[:en:Pentatonic_scale|pentatonic]] oba [[:en:Heptatonic_scale|heptatonic]] mu mbeera y’ebivuga bingi eby’Afirica ne Asia, [[:en:Diatonic_scale|diatonic]] mu bivuga bingi eby’abaana ab’amawanga g’omubugwanjuba, oba [[:en:Chromatic_scale|chromatic]] okukozesebwa mu kibiina ky’abayimbi.</big>
<big>Erinnya amadinda liyinza okukozesebwa okutwalira awamu, okuzingiramu ebivuga byonna ng’ebyo okugeza nga [[:en:Marimba|marimba]], [[:en:Balafon|balafon]] kwossa ne [[:en:Semantron|semantron]] . Naye mu [[:en:Orchestra|kibiina ky’abayimbi]], ekigambo madinda kitegeeza nnyo ekivuga ekivaamu eddoboozi ery'awaggulu erisingako katono ku buwanvu era nga gaba gakoleddwa [[:en:Timbre|embaawo]] enkalu okusinga [[:en:Marimba|marimba]], era ebivuga bino ebibiri tebisaanidde kutabulwa. Omuntu akuba amadinda amanyiddwa nga ''xylophonist'' oba mu njogera ennyamgu ayitibwa ''mukubi w'amadinda''. <ref>https://web.archive.org/web/20201207215715/https://www.lexico.com/definition/xylophonist</ref></big>
<big>Erinnya lino era likozesebwa nnyo okutegeeza ebivuga ebifaanagana eby’ekika kya [[:en:Lithophone|lithophone]] ne [[:en:Metallophone|metallophone]] . Okugeza, [[:en:Pixiphone|Pixiphone]] n’eby’okuzannyisa bingi ebifaananako bwe bityo ababikola bye baayogerako nga amadinda agalina ebyuma mu kifo ky'embaawo, era bwe kityo mu [[:en:Organology|lulimi lw'ebivuga]] bitwalibwa nga [[:en:Glockenspiel|glockenspiels]] mu kifo ky'amadinda.</big>
== <big>Enzimba yaago</big> ==
<big>Amadinda ag'omulembe mu mawanga g'omu bugwanjuba galina embaawo eziva mu miti gya [[:en:Rosewood|rosewood]], [[:en:Padauk|padauk]], [[:en:Cocobolo|cocobolo]], oba ebintu eby’enjawulo ebikoleddwa nga [[:en:Fiberglass|fiberglass]] oba [[:en:Fibre-reinforced_plastic|fiberglass-reinforced plastic]] ebisobozesa eddoboozi okuba ery’amaanyi. <ref name="made">http://www.madehow.com/Volume-6/Xylophone.html</ref> Agamu gasobola okusaasanya amalobozi ku bugazi bwa 21/2 ag'omu bivvuliu go gagenda okutuuka bugazi bwa 31/2 oba 4. Okufaananako ne glockenspiel, amadinda [[:en:Transposing_instrument|kivuga ekiyimusa amaloboozi]]: ebitundu byakyo biwandiikibwa octave emu wansi w’ennukuta eziwulikika. <ref>https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&targettitle=Amadinda&page=Xylophone#:~:text=View-,Cook%2C%20Gary%20D.%20(1997).%20Teaching%20Percussion%20(Second%C2%A0ed.).%20Belmont%2C%20California%3A%20Schirmer%20Books%2C%20Wadsworth/Thomson%20Learning.,-Issues</ref></big>
<big>Amadinga g'oku bivvulu galina [[:en:Resonators|obuuma obwongera ku maloboozi]] agavaamu wansi w’embaawo okutumbula obuwanvu bw'eddoboozi n’okulikuuma. Fuleemu zikolebwa mu mbaawo oba obuuma obutali bwa bbeeyi nnene: amadinga ag'ebbeeyi gaba m'ongeremu mu buwanvu era gaba g'ongeddwamu obunywevu ku ttaka. Mu nkola z'abayimbi endala bakozesa [[:en:Gourd|nsaasi]] <ref name="made2">http://www.madehow.com/Volume-6/Xylophone.html</ref> nga zeezikola mu kuyamba [[:en:Helmholtz_resonator|okwongera eddoboozi]]. Amadinga amalala gaba ga kika kya "trough" nga gaba ne'kituli kimu ekikola ku kwongeza amaloboozi eri obuuma bwonna. <ref name=":0">https://web.archive.org/web/20120808061925/http://www.vsl.co.at/en/70/3196/3204/3205/5729.vsl</ref> Enkola enkadde zaalimu okusengeka embaawo wamu ku , era, n’okutuusa kati kikolebwa n’okutuusa kati, okuteeka embaawo nga ziriraanaganye mu nsengeka eringa ey'amadaala. Obuti obugakuba edda bw'akolebwanga Ensigo ez’edda zaakolebwanga mu mbaawo z’omuti gwa willow nga ku nkomerero zazo kuliko ebibya ebiringa ekijiiko. <ref name="made2" /></big>
'''<big>Obuti obukuba amadinda</big>'''
<big>Amadinda galina okukubwa n'obuti bwa labba, polyball oba acrylic. Oluusi obuti bwa labba ali wakatikkati n'omugumu ennyo oba obw’obuwuzi bwe bikozesebwa okukola amaloboozi amagonvu. Amaloboozi amagonvu gasobola okukolebwa ku madinda nga bakozesa obuti obuliko emitwe egy’embaawo ezikoleddwa mu muti gwa rosewood, ebony, birch oba emiti emirala emigumu.</big>
'''<big>Ebyafaayo by'ago</big>'''
<big>Ekivuga kino kirina ensibuko y’edda etamanyiddwa. Nettl yagamba nti yasibuka mu bukiikaddyo bw’obuvanjuba bwa Asia n’ejja mu Afrika c. AD 500 ekibinja ky’abantu aboogera Oluaustronesia bwe baasenguka ne bagenda mu Afirica, ne bageraageranya ebibiina by’abakubi b'amadinda ab’omu Buvanjuba bwa Africa n’ebibiina by’abazannyi baago mu aba gamelan ab'e Javanese ne Balinese. <ref name="Nettl MPC">https://theoryofmusic.wordpress.com/page/176/</ref> : 1 . 18–19, 19 . 100 Endowooza eno yasoomoozebwa omukugu mu nnyimba z’amawanga era omukugu mu nnimi Roger Blench, nga agamba nti ensibuko eyetongodde ey'amadinda eri mu Africa, ng’awa, mu bujulizi obw’okuyiiya mu kitundu, ebifaananyi eby’enjawulo eby'amadinda ga Afirica n’ebika by'amadinda eby’enjawulo ennyo n’ebivuga ebiringa amadinda mu Afirica. <ref>http://orgs.usd.edu/nmm/Africa/SubSaharanAfrica.html</ref></big>
'''<big>Amadinda g'omu Asia</big>'''
<big>Obujulizi obwasooka ku madinda nti amatuufu gava mu kyasa eky’omwenda mu [[:en:Southeast_Asia|bukiikaddyo bw’obuvanjuba bwa Asia]], ate ekivuga eky’embaawo ekiwaniriddwa ekifaananako bwe kityo, ekika kya [[:en:Panharmonicon|harmonicon]], kigambibwa nti Vienna Symphonic Library yaliwo mu 2000 BC mu kitundu kati ekitundu ku nsi ya China. [[:en:Ranat_(musical_instrument)|Ekivuga]] ekiringa amadinda kyakozesebwa mu bitundu [[:en:Hindu|by’Abahindu]] (kashta tharang). Mu [[:en:Indonesia|Indonesia]], ebitundu bitono ebirina ekika kyabyo eky'amadinda. Mu [[:en:North_Sumatra|North Sumatra]], [[:en:Toba_Batak_people|Abantu b'e Toba Batak]] bakozesa amadinda ag'embaawo agamanyiddwa nga [[:en:Garantung|Garantung]] (ekiwandiikibwa nga: "garattung"). [[:en:Java|Java]] ne [[:en:Bali|Bali]] bakozesa amadinda (agayitibwa [[:en:Gambang_(instrument)|gambang]], [[:en:Rindik|Rindik]] ne [[:en:Tingklik|Tingklik]] ) mu nsengeka [[:en:Gamelan|za gamelan]] . gakyalina amakulu ag’ennono mu [[:en:Malaysia|Malaysia]], [[:en:Melanesia|Melanesia]], Indonesia, [[:en:Thailand|Thailand]], [[:en:Myanmar|Myanmar]], n’ebitundu by’America. Mu Myanmar, amadinda gamanyiddwa nga [[:en:Pattala|Pattala]] era mu bujjuvu ekolebwa mu mmuli.</big>
'''<big>Amadinda ga Africa</big>'''
Erinnya ''marimba'' era likozesebwa ku bivuga by'ennono eby'enjawulo nga ''[[:en:Balafon|balafon]]'' y'omu Bugwanjuba bwa Africa. Fbika ebyasooka by'akolebwanga nga birina obubaawo wamu n'[[:en:Gourd|ensaasi]]. <ref name=":0" /> Olubaawo lw'asookanga kw'okyebwako ku muliro eky'ayambanga okuluwa eddoboozi lye baabanga baagala. Akoongeza ekisumuluzo kaakolebwangako okuwa ekisumuluzo nga bayita mu kulonda n’obwegendereza sayizi yaako, okukyusakyusa obugazi bw'akamwa kaako nga bakozesa wasp wax n’okutereeza obuwanvu bw’ekisumuluzo okusukkako ku kongeza ekisumuluzo. Omukozi omukugu asobola okukola nga amaloboozi mawanvu mu ngeri eyeewuunyisa. Obuti obukozesebwa okukuba ebika bya ''dibinda'' ne ''mbila'' bulina emitwe egyakolebwa mu labba aggyiddwa mu kimera ekiranda eky'omu nsiko. <ref name="answers1">http://www.answers.com/topic/music-of-mozambique</ref> endongo "ekwatagana " oba ekyukakyuka eri mu nvuga y'amadinda g'Obuvanjuba bwa Africa okugeza nga eya Makonde ''dimbila'', Yao ''mangolongondo'' oba Shirima ''mangwilo'' nga mu kino ''opachera'', eyasookanga [[:en:Call_and_response_(music)|okuyita]], yaddibwangamu omukubi omulala ayitibwa ''wakulela'' . <ref>https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=cu/lon1</ref> Kino kitera okukubisaamu emirundi ebiri omuli okuba [[:en:Pulse_(music)|rhythmic pulse]] ogw’amangu edda oguyinza n’okubeera awamu [[:en:Cross-beat|ne counter rhythm]] .
'''Mbila'''
Mbila (mu bungi "timbila") kika ekikwatagana n'abantu [[:en:Chopi_people|b'e Chopi]] ab'omu [[:en:Inhambane_Province|ssaza ly'e Inhambane]], mu bukiikaddyo bwa Mozambique. <ref name="answers12">http://www.answers.com/topic/music-of-mozambique</ref> Tekirina kutabulwa na [[:en:Mbira|mbira]] . [[:en:Musical_genre|Omusono]] gw’onvuga yaago n'ennyimba eziyimbirwako kigireetera okuba nga y'enkola esinga okuba enzibu oba eyeekikugu kyokka nga esanngibwa mu bantu abatali baayivu bulungi. <ref>https://web.archive.org/web/20201207215715/https://www.lexico.com/definition/xylophonist</ref> Amadinda gano ag'e [[:en:Mozambique|Mozambique]]<nowiki/>gakubibwa mu bibinja ebinene ku mazina amayiiye obulungi, oba oly'awo nga galaga emizannyo egikwata ku byafaayo. Ebibinja by'abazinnyi bibaamu amadinda agawera nga kkumi ag'obunene obwa sayizi ssatu oba nnya. Ekibiina ky’abayimbi ekijjuvu kiyinza okuba n'ebivuga bibiri ebya bass ebiyitibwa gulu nga biriko ebisumuluzo by’embaawo bisatu oba bina ebikubibwa nga bayimiridde nga bakozesa obuti obukuba obuzito obuliko emitwe gya labba emigumu, tenor dibinda ssatu, nga biriko ebisumuluzo kkumi era nga bikubibwa nga batudde, ne mbila yennyini, erimu ebisumuluzo ebituuka ku kkumi na mwenda nga ku bino okutuuka ku munaana biyinza okukubibwa omulundi gumu. Gulu ekozesa ensaasi, ate mbila ne dibinda Masala bakozesa bisusunku by’amakovu amatono nga ebyongeza ku maloboozi. Ziwerekera amazina n’ennyimba z'ennono empanvu ebiyitibwa ngomi oba mgodo era nga zirimu ebitundu by’ennyimba nga kkumi nga ziteereddwa mu bibinja 4 ez’enjawulo, nga biriko ‘oluyimba oba omuzannyo oba amazina agaggulawo’, mu [[:en:Tempo|kudduka kw'ebivuga bino]] n’emisono egy’enjawulo. Omukulembeze w’ekibiina aweereza ng’omutontomi, omuyimbi, ayimbisa banne [[:en:Performer|n’omuzannyi]], ng’akola ekiwandiiko, ayiiya [[:en:Melody|oluyimba]] nga mu ngeri emu lwekuusa ku [[:en:Tone_language|mpulikika y'olulimi]] lw'aba Chopi n’okuyiiya layini eyookubiri [[:en:Counterpoint|ey’okugatta emidigido]]. Abayimbi b’ekibiina kino [[:en:Improvisation|bayiiya]] ekitundu ku bitundu byabwe. Olwo omuyimbi yeebuuza ku muyiiya w'amazina ow'omukolo ogwo era enkyukakyuka ne zikolebwa. <ref name="Nettl MPC2">https://theoryofmusic.wordpress.com/page/176/</ref> Ekisinga obuwanvu era ekisinga obukulu ku bino ye "Mzeno" eba egenda okubeeramu oluyimba olunyumya ku nsonga ey'omugaso mu kitundu oba n'okusaagira ku muntu omututumufu mu kitundu! <ref name="answers12" /> Abayimbi kuliko Eduardo Durão ne Venancio Mbande. <ref name="answers12" /> <ref>https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=cu/lon1</ref> <ref name=":02">https://lg.wikipedia.org/wiki/Special:ContentTranslation?from=en&to=lg&targettitle=Amadinda&page=Xylophone#:~:text=View-,Romney%2C%20Jonathan%20(5%20March%201991).%20%22Timbila%20album%20review%22.%20Q%20Magazine.%2055%3A%2068.,-Issues</ref>
'''<big>Gyil</big>'''
Gyil (mu Lungereza: /ˈdʒɪlə, dʒiːl/) kye kika [[:en:Pentatonic|ekirina sayidi ettaano]] ky'ekivuga ekikozesebwa abantu aboogera olulimi lwa [[:en:Gur_languages|Gur]] mu [[:en:Ghana|Ghana]], [[:en:Burkina_Faso|Burkina Faso]], [[:en:Mali|Mali]] ne [[:en:Ivory_Coast|Ivory Coast]] mu [[:en:West_Africa|West Africa]]. Gyil kye kivuga ekikulu eky'obuwangwa eky'abantu ba [[:en:Dagara_people|Dagara]]" ab'omu bukiikakkono bwa Ghana ne Burkina Faso, n'abantu [[:en:Lobi_people|Abalobi]] mu Ghana, abasangibwa mu bukiikaddyo bwa Burkina Faso, ne mu [[:en:Ivory_Coast|Ivory Coast]]. Ekivuga kino kikubibwa abatu babiribabiri, nga zigenda wamu n'ensaasi ezikolebwa mu ndeku nga ziyitibwa ''kuor''. Kisobola n'okukubibwa omuntu omu nga kugenderako engoma ekubibwa n'obuti, oba omuyimbi akulemberamu. Okukuba ekivuga kino nga kiri wamu n'ebyo kikubibwa nnyo mu nsonga z'ekinnansi mu nsonga z'okuziika mu bantu ba [[:en:Dagara_people|Dagara]]. Ekivuga kino kisinga kukubibwa basajja, nga bano bakiyiga bakyali bato, naye nga tekirina kukugira kwekuusa ku kikula.
Enkola y'ekivuga kino efaananako n’eya ''Balaba'' oba [[:en:Balafon|Balafon]] ekikozesebwa abantu aboogera [[:en:Mande_languages|Olumande]] nga ba [[:en:Bambara_people|-Bambara]], [[:en:Dyula_people|Dyula]] n'aba [[:en:Sosso|Sosso]] mu bitundu eby'ewala mu Bugwanjuba mu bitundu by'Oukiikaddyo bwa [[:en:Mali|Mali]] n’obugwanjuba bwa [[:en:Burkina_Faso|Burkina Faso]], ekitundu ekirimu ennono nnyingi ez’ennyimba n’ez’omu bukiikakkono bwa Ivory Coast ne Ghana. Kikolebwa n’ebisumuluzo by’embaawo 14 eby’omuti omugumu ogw’omu Afirica oguyitibwa liga nga biteekebwa ku lubaawo nga wansi wabaayo [[:en:Calabash|ensaasi]] nga zirengejja. <ref name="Colter2008">http://contexts.org/articles/winter-2008/harper/</ref> Ensaasi ziba n'obusaanikira obwa sirika nga bulinga ennyumba za nnabbubi obuyamba okuvaamu eddoboozo erisaala ne bakozesa eddiba ly'engabi okusiba okunyweza. <ref name="Colter2008" /> Ekivuga kino kikubiddwa n’obuti bw’embaawo obuliko emitwe gya labba.
'''<big>Silimba</big>'''
'''Silimba''' g'emadinda agakozesebwa ennyo mu bantu abayitibwa ab'aNkoya n'Abalozi ab'e [[:en:Barotseland|Barotseland]] mu bugwanjuba bwa [[:en:Zambia|Zambia]] . <ref name="ATracey History">https://web.archive.org/web/20170630191209/http://www.kalimba.co.za/old/marimbahistory.html</ref> Ebisumuluzo ebiteekeddwateekeddwa bisibibwa waggulu w'ensaasi ezivuga. <ref>http://www.zambiatourism.com/travel/hisgeopeop/people.htm</ref> Gano nga gamanyiddwa nga shinjimba mu ba Nkoya, nga gakubibwa ku Kazanga, omukolo gw’obwakabaka ogw’ennono ogw’Abankoya. Silimba kitundu kikulu nnyo mu nnono z’ennyimba z’obuwangwa ez’abantu [[:en:Lozi_people|b’e Lozi]] era osobola okugiwulira ku mukolo gw'abwe ogw’e [[:en:Kuomboka|Kuomboka]] ogutegekebwa buli mwaka. Silimba kati ekozesebwa mu bitundu bya Zambia ebisinga obungi.
'''<big>Akadinda, amadinda ne mbaire</big>'''
'''Akadinda,''' '''amadinda''' nga bwe gayitibwa mu luganda bivuga ebisibuka mu [[Buganda]], nga eyitibwa [[Yuganda|Uganda]] omulembe guno . <ref>https://web.archive.org/web/20201207215715/https://www.lexico.com/definition/xylophonist</ref> Amadinda gakolebwa galina emiti kkumineebiri nga gino gipangibwa ku kintu kya njuyi ttaano. Okusinga gakubibwa abantu basatu. Abakubi babiri batuula nga buli omu atunudde mu munne ne bakugakuba mu ngeri ekwatagana mu bwangu obwa waggulu. Tegaba na nsaasi oba ddoboozi lyonna lisaala, nga zino z'embeera ebbiri ez'amadinda mangi aga Afirica. <ref>https://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0057:entry=cu/lon1</ref>
Amadinda kyali kivuga kikulu mu kkooti y’obwakabaka bwa Buganda, obwakabaka obusangibwa mu Uganda. Ekika [[:en:Musical_notation|ky’empulikika]] eky’enjawulo kati kikozesebwa ku madinda gano, nga kirimu ennamba n'ebiseera. <ref name="britannica1">http://www.britannica.com/EBchecked/topic/719112/African-music/57086/Interlocking#ref=ref519777</ref> nga bwe kiri ne ku madinda agayitibwa '''embaire''', nga kino kika ekisibuka mu bukiikaddyo bwa [[:en:Uganda|Uganda]] . <ref name="britannica1" />
'''<big>Balo</big>'''
'''''Balo''''' ( '''''balenjeh''''', '''''behlanjeh''''' ) kino kika ekikozesebwa mu [[:en:Mandinka_people|bantu b’e Mandinka]] mu bugwanjuba bwa Africa. Ebisumuluzo byakyo biteekebwa ku nsaasi, era kikubwa n'obuti nga bulina emitwe emikole mu labba. Abakubi bakyo batera okwambala mu ngalo obude obwekyuma ku mikono gyabwe busobole okuvaamu amaloboozi nga nwe bakuba. <ref>https://web.archive.org/web/20070627205236/http://www.dspace.cam.ac.uk/handle/1810/1240</ref>
'''<big>Amadinda G'abazungu</big>'''
Amadinda okusooka okwogerwako mu Bulaaya kwali mu kitabo kya [[:en:Arnolt_Schlick|Arnolt Schlick]] ekya ''Spiegel der Orgelmacher und Organisten'' (1511), gye gyitibwa ''hültze glechter'' ("okuwuuma kw'embaawo"). <ref name="VSL">https://web.archive.org/web/20180430183151/https://www.vsl.co.at/en/Xylophone/History</ref> <ref name="Grove">https://en.wikipedia.org/wiki/The_New_Grove_Dictionary_of_Music_and_Musicians</ref> Waliwo ennyinnyonnyola endala ezikwata ku kivuga kino, wadde ng'ekigambo "amadinda" tekyakozesebwa okutuuka mu myaka gya 1860. <ref>https://books.google.com/books?id=7EYFAAAAQAAJ&pg=RA2-PA152</ref> Ekivuga kino kyali kikwatagana nnyo n'ennyimba z'ekinnansi ez'amasekkati ga Bulaaya, naddala mu Poland n'obuvanjuba bwa Bugirimaani. Ekika ekyasooka kyali mu [[:en:Slovakia|Slovakia]] <ref name="Nettl MPC3">https://theoryofmusic.wordpress.com/page/176/</ref> : 98. Ekivuga ekyali kisimbuddwa mu kkyo kyajjira mu kyasa eky’ekkumi n’ena. <ref>https://web.archive.org/web/20070813000208/http://www.concertgoersguide.org/onstage/instruments/thexylophone.php</ref>
Okusooka okukozesa amadinda mu kibiina ky'abayimbi n'abakubi b'ebivuga Abazungu kwali mu [[:en:Camille_Saint-Saëns|Camille Saint-Saëns]]’ ''[[:en:Danse_Macabre_(Saint-Saëns)|Danse Macabre]]'', mu 1874. <ref name="made3">http://www.madehow.com/Volume-6/Xylophone.html</ref> Mu kiseera ekyo, ekivuga kino kyali ky'amanyizibwa dda [[:en:Josef_Gusikov|Michael Josef Gusikov]] okutuuka ku ddaala erimu, <ref>{{Cite web |url=http://www.rainlore.demon.co.uk/Guzikow/GuzikowArchs.html |title=Archive copy |access-date=2026-02-20 |archive-date=2006-12-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20061230034331/http://www.rainlore.demon.co.uk/Guzikow/GuzikowArchs.html |url-status=dead }}</ref> nga ekivuga ekikye kyali ky'amadinda agaalina enkuubo ettaano agaakolebwa mu mbaawo 28 nga zisengekeddwa mu semitones mu ngeri ya trapezoid era nga zitudde ziwaniriddwa obuntu obulinda obuseke. Tewaaliwo byongera ku maloboozi era nga gakubibwa mangu n’obuti obwali bufaanana ng’ejiiko. Okusinziira ku mukugu mu by’ennyimba [[:en:Curt_Sachs|Curt Sachs]], Gusikov yayimbira mu bivvulu by’omu bifo awawummulirwa, mu ndaga ez’enjawulo, era ng’ekikolwa eky'enjawulo mu bivvulu eby'amaloboozi.
Amadinda g'omu bazungu gaakozesebwanga bbandi za jjaazi ezaasooka, ne mu [[:en:Vaudeville|vaudeville]] . Eddoboozi ly'ago eriwulikika obulungi ly'akolanga bulungi mu nnyimba z’emyaka gya 1920 ne 1930. [[:en:Red_Norvo|Red Norvo]], George Cary, [[:en:George_Hamilton_Green|George Hamilton Green]], [[:en:Teddy_Brown|Teddy Brown]], Harry Breuer ne Harry Robbins be bamu ku bakubi baago abaali bamanyiddwa ennyo. Ekiseera bwe kyagenda kiyitawo, wajjawo ekika ky'ekivuga ekyali ekiyitibwa metal-key [[:en:Vibraphone|vibraphone]], eky'agayitako mu kwatiikirira nga kino kyakolebwa mu myaka gya 1920. Ekika ky'amadinda oba xylophone gye gaagenda gakendeera gaafuuka marimba era ne gayitibwa [[:en:Xylorimba|xylorimba]] .
Mu kugaba obubonero mu bivuga, xylophone esobola okwogerwako Abafalansa aba ''claquebois'', Abagirimaani aba ''Holzharmonika'' (mu bufunze "ekivuga eky'embaawo"), oba ''Silofono'' mu Yitale. <ref name="Grove2">https://en.wikipedia.org/wiki/Stanley_Sadie</ref> [[:en:Dmitri_Shostakovich|Shostakovich]] yali ayagala nnyo ekivuga kino; kirina emirimu egy’amaanyi mu mirimu gye mingi, omuli n’ennyimba ze ezisinga obungi eza [[:en:Symphony|symphony]] ne [[:en:Cello_Concerto_No._2_(Shostakovich)|Cello Concerto No. 2]] ye. Xylophone era ekola kinene mu mazina ga [[:en:Aram_Khachaturian|Khachaturian]] aga [[:en:Sabre_Dance|Sabre Dance]] . Abazannyi ba xylophone ab’omulembe guno kuliko [[:en:Bob_Becker_(composer)|Bob Becker]], [[:en:Evelyn_Glennie|Evelyn Glennie]] ne Ian Finkel.
Mu Amerika, waliyo bbandi za marimba ez’e Zimbabwe ezisinga obungi mu Pacific Northwest, Colorado, ne New Mexico, naye bbandi ziriyo okuva ku lubalama lw’ebugwanjuba okuyita mu California n’okutuuka e Hawaii ne Alaska. Omukolo omukulu mu ekitundu gwe gwa ZimFest, ekivvulu ky’ennyimba eky'abantu abava mu Zimbabwe ekitegekebwa buli mwaka. Bbandi zino zirina ebivuga okuva ku soprano eya waggulu, okutuuka ku soprano eya wansi, tenor, baritone ne bass. Eby'ongera ku maloboozi bitera okukolebwa nga birina obutuli obubikkiddwa ne cellophane omutono (efaananako ne [[:en:Balafon|balafon]] ) okusobola okutuuka ku ddoboozi erisaala. Amazina n'ennyimba n'ebiragibwa ebirala ebya bbandi za Amerika bitera okuba n’okukwatagana okunene, olw’okuba nga biva wa muntu omu omuyimbi Omuzimbabwe ayitibwa [[:en:Dumisani_Maraire|Dumisani Maraire]], eyali omuntu omukulu eyasooka okuleeta ennyimba ezo eza Zimbabwe mu mawanga g’Obugwanjuba, ng’ajja mu Yunivasite y’e Washington mu 1968.
'''<big>Okukozesa kwago mu by’enjigiriza eby'awansi</big>'''
lvlgs7eg844ztqv61377646dhh07yim
Vincent Woboya
0
12922
47702
47585
2026-04-24T12:19:30Z
Nambogo Catharine
6408
47702
wikitext
text/x-wiki
'''Vincent Woboya''' (yazaalibwa nga 1 Ogwomusanvu 1974) Munnayuganda, [[:en:Public_administration|mukozi wa gavumenti]], [[:en:Emergency_management|akwasaganya bigwa tebiraze]] era munnabyabufuzi. Ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] omulonde ow'eSsaza lye [[:en:Budadiri|Budadiri]] ey'eBuggwanjuba mu [[:en:Sironko_District|Disitulikiti y'e Sironko]] era nga memba w'ekibiina ky'ebyobufuzi ekya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]], ekibiina ekiri mu buyinza mu Uganda. <ref name="VW1">{{cite web |title=Parliament Of Uganda Members Of The 10th Parliament |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=320 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref>
Woboya ye [[:en:Whip_(politics)|nampala wa NRM]] mu [[:en:Bugisu_sub-region|kitundu kye Bugisu]] era mmemba ku bukiiko omuli'',akakwata ku gavumenti (State Authorities )n'ebitongole bya gavumenti (State Enterprises)'' n’akakiiko ''akavunaanyizibwa ku nsonga za Pulezidenti'' mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda ey’ekkumi]] . <ref name="VW2">{{cite web |title=Uganda: Wolokoso – Empty House Confuses Adjumani MP |url=http://allafrica.com/stories/201607250742.html |publisher=[[The Observer (Uganda)|The Observer]]}}</ref> <ref name="VW3">{{cite web |title=Presidential handshake refund draws mixed reactions |url=https://dispatch.ug/2017/04/28/presidential-handshake-refund-draws-mixed-reactions/ |publisher=DISPATCH |access-date=2026-04-18 |archive-date=2019-12-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20191216072741/http://dispatch.ug/2017/04/28/presidential-handshake-refund-draws-mixed-reactions/ |url-status=dead }}</ref>
Mu mwaka gwa 2006, bwe yali akola mu [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|ofiisi ya Ssaabaminisita]] (OPM), Woboya ng’ayambibwako [[:en:United_Nations_Development_Programme|UNDP]] <ref name="VW4">{{cite book |year=2007 |title=Landmine Monitor: Executive Summary 2007 |url=https://books.google.com/books?id=a0z-vydE7dsC&q=Humanitarian+Demining+Program+uganda&pg=PA31 |publisher=[[Cluster Munition Coalition|Landmine and Cluster Munition Monitor]] |isbn=9780973895520}}</ref> n’ekibiina kya [[:en:Danish_demining_group|Danish demining group]] (DDG) yakulembera okussa mu nkola enteekateeka y’okuggya bbomu mu bantu, ''National Mine Action Program (NMAP)'', mu bitundu by'[[:en:Northern_Uganda|Obukiikakkono bwa Uganda]] ebyakosebwa ennyo [[:en:Lord's_Resistance_Army_insurgency|obuyeeke9ra bwa LRA]] okumala emyaka 20.<ref name="VW5">{{cite web |title=Gone with the blast: The landmine problem |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1148008/gone-blast-landmine |publisher=[[New Vision]]}}</ref> Kaweefube ono ow'omuggundu yaviirako okulangirira mu butongole Uganda ng'ensi etaliimu bbomu nga 10 Ogwekkuminebiri 2012. <ref name="VW7">{{cite web |title=Uganda declared free of landmines |url=https://www.interhealthworldwide.org/home/health-resources/health-alerts/2012/december/20/uganda-declared-free-of-landmines/ |publisher=[[InterHealth]]}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma ==
Woboya yazaalibwa Bumasifwa, ekyalo mu [[:en:Sironko_District|Disitulikiti y’e Sironko]], nga 1 Ogwomusanvu 1974 mu maka [[:en:Anglicanism|g’abakristayo]] agalimu abalenzi bataano n’omuwala omu. Wa kika kya ''Dunga'' ekya [[:en:Masaba_people|Bamasaba]], Taata we Francis Namugowa yali [[:en:Teacher|musomesa wa pulayimale]] ate nnyina Zita Wolayo Namugowa yali [[:en:Subsistence_agriculture|mulimi wa mmere y'awaka .]]
[[:en:Primary_education|Pulayimale]] ye yagisomera ku Bumasifwa Primary School <ref name="VW9">{{cite web |title=Bumasifwa Primary School |url=http://www.myspotfinder.com/listings/bumasifwa-primary-school/ |publisher=My Spot Finder}}</ref> ne Bumasaga Primary School e Mbale nga kwotadde ne ''Mbale Senior Secondary School'' gye yasomera eddala lya [[:en:O-level|siniya ey'okuna]]) ne [[:en:GCE_Advanced_Level|siniya ey'omukaaga]] . Ng'omuyizi eyali asoma ng'ava waka, yatambulanga kiromita 6 okutuuka ku ssomero lye erya siniya. Yasooka okuberako mu bukulembeze ng'ali mu Siniya 3 bwe yalondebwa ku [[:en:Prefect|by'obulamu (Health Prefect)]] n’oluvannyuma nga Ssentebe wa [[:en:High_school_clubs_and_organizations|History Club]] mu Siniya ey'okutaano.
Woboya yeyongerayo nagenda ku [[:en:Makerere_University|Ssetendekero w'e Makerere]] kumisomo gya Yunivasite gye yatikkirwa mu 1997 n'afuna [[:en:Bachelor_of_Social_Science|diguli ya Social Science]] mu [[:en:Political_Science|Political Science]] n'okuddukanya [[:en:Public_Administration|emirimu gya gavumenti]] . Nga ali ku Ivory Tower, <ref name="VW10">http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1158602/makerere-ivory-tower</ref> Woboya yaweereza nga mmemba [[:en:Students'_representative_council|ku lukiiko olukiikirira Guild (GRC)]] . Era yaliko ssentebe w’ekibiina ''ekigatta abayizi b'e Budadiri'' era nga yaliko omukungu mu ''kibiina ekigatta abayizi b'e Mbale (MUMBASA)'' . Nga akyali mu ttendekero lye limu ery’amatendekero aga waggulu, Woboya yafuna [[:en:Master_of_Public_Administration|diguli eyookubiri mu public administration]] mu 2010.
Woboya alina satifikeeti mu [[:en:Administrative_law|Adminstrative law]] (2003) okuva mu [[:en:Law_Development_Centre|Law Development Center]] ne [[:en:Postgraduate_diploma|dipulooma ey’oluvannyuma]] (2005) mu by’okuddukanya emirimu gya gavumenti n’okuddukanya emirimu okuva mu [[:en:Islamic_University_in_Uganda|yunivasite y’obusiraamu mu Uganda]] (IUIU). <ref name="VW1"/>
== Omulimu ==
Woboya yatandika omulimu gwe ogwo oluvannyuma lw’okusoma ng’omuyambi [[:en:Research_assistant|w’abanoonyereza]] ku ntandikwa ya 1997 mu ''kitongole ky’enteekateeka n’enkulaakulana mu [[:en:Makerere_University|Ssetendekero w’e Makerere]]'' gye yeetaba mu [[:en:Undergraduate_Research_Opportunities_Program|mukisa gw’okunoonyereza]] okw’emyezi ebiri . Oluvannyuma mu mwaka ogwo, yeegatta ku ''Gavumenti ez’ebitundu mu Disitulikiti y’e Mbale'' nga atwala e Gombolola mu kiseera ekyo Yuganda we yali ekyuka okuva ku [[:en:Centralized_government|nkola ya gavumenti eya wakati]] okudda mu nkola ya [[:en:Decentralization|decentralized]] era n’aweereza mu kifo ekyo okumala emyaka ebiri.
Oluvannyuma yakuzibwa n’afuulibwa [[:en:County_administrator|omumyuka wa CAO]] mu 1999 awo n’anyweza omulimu gwe ogw’okuba omukozi wa gavumenti ow’enkalakkalira. Mu 2000, [[:en:Sironko_District|Sironko]] bwe yafuuka disitulikiti, Woboya yakyusibwa n’atwalibwa mu disitulikiti eyali yakatekebwawo gye yaweereza mu kifo kye kimu okutuusa mu 2004 we yeegatta ku [[:en:Ministry_of_Public_Service_(Uganda)|minisitule y’obuwereza eri abantu]] ng'omuyambi wa w'omuwandiisi omukulu eri ''[[:en:Minister_of_State|Minisita w’eggwanga]] owa [[:en:Public_service|obuwereza bwa gavumenti eri abantu]]'' .
Mu 2005, Woboya yeegatta ku [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|ofiisi ya Ssaabaminisita]] (OPM) era n’aweereza ng’omumyuka omukuluwa ow'omumyuka wa Sabaminisita. okugenda otuuka mu 2010, yali aweerezza mu kifo ekyo nga P.A. wa [[:en:Moses_Ali|General Moses Ali]] ne [[:en:Tarsis_Kabwegyere|Professor Kabwegyere]] . Mu 2011, Woboya yalondebwa okubeera [[:en:Emergency_management|Principal Disaster Management Officer]] mu [[:en:Prime_Minister_of_Uganda|ofiisi ya Ssaabaminisita]], ekifo kye yalimu okutuusa mu 2015 lwe yalekulira okwegatta ku byobufuzi . <ref name="VW13">{{Cite web |title=Budadiri East seat up for grabs as Nandala steps back |url=http://mobile.monitor.co.ug/News/Budadiri-East-seat-up-for-grabs-as-Nandala-steps-back/2466686-2710690-format-xhtml-a2kbpy/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}http://mobile.monitor.co.ug/News/Budadiri-East-seat-up-for-grabs-as-Nandala-steps-back/2466686-2710690-format-xhtml-a2kbpy/index.html</ref>
Mu 2016, oluvannyuma lw’okuwangula obwa ssentebe bwa NRM mu Budadiri County East, Woboya yawangula akalulu ke akasooka ku tikiti y’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|NRM]] era n’afuuka mmemba wa [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ey’ekkumi]] ey'e [[:en:Uganda|kkula ly'Africa]] . <ref name="VW23">{{cite web |title=Wadada no longer candidate in Mbale |url=http://www.elections.co.ug/new-vision/election/1417465/wadada-candidate-mbale |publisher=[[Vision Group]]}}</ref> <ref name="VW33">{{cite web |title=MP Sasaga Contests Budadiri East Poll Results |url=https://article.wn.com/view/2016/02/29/MP_Sasaga_Contests_Budadiri_East_Poll_Results/ |publisher=wn.com}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Sironko (disitulikit)|Disitulikiti y’e Sironko]]
* [[Budadiri]]
== Ebiwandiiko ebikozesebwa ==
{{Reflist}}
== Ebiyungo eby’ebweru ==
os5nv749cajcwmkhprgwcudis5bt837
Geoffrey Lutaaya
0
12927
47805
47209
2026-04-25T06:46:46Z
Nambogo Catharine
6408
Ntereezezza mu mpandiika
47805
wikitext
text/x-wiki
'''Geoffrey Lutaaya''' Munnayuganda omuyimbi, musuubuzi era munnabyabufuzi, eyaweerezako nga [[:en:Member_of_parliament|Mmemba wa Paalamenti]] ow'eSsaza lye Kakuuto, Disitulikiti y'e Kyotera, wansi w’ekibiina kya [[National Unity Platform]] (NUP) mu [[Parliament of Uganda|Paalaamenti ya Uganda]] ey’ekkumin’emu okuva mu 2021 okutuuka mu 2026.<ref>[https://www.gcic.go.ug/wp-content/uploads/2023/10/MEMBERS-OF-THE-11TH-PARLIAMENT-2021-2026-1-2.pdf MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT (2021-2026)In an interview in 2025]</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-18 |title=NUP loses 23 Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/nup-loses-23-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-04 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Ye yatandikawo ekibiina ky’abayimbi ekya De Nu Eagles. <ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>
== Obutobwe nokusoma ==
Lutaaya yazaalibwa omugenzi Nelson Kaboggoza (Taata). <ref name=":2">{{Cite web |date=2022-05-08 |title=Geoffrey Lutaya Biography, His Music Profile, Age, Education, Wife, Real Name, Net Worth |url=https://www.ugmuziki.com/artists/geoffrey-lutaya |access-date=2025-11-19 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref> Lutaaya yasomera mu ssomero lya Mitti Ebiri Primary School e Kyotera oluvannyuma n’amaliriza pulayimale okuva ku Mbuye Primary School e Rakai. <ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNangonzi2019">Nangonzi, Yudaya (4 September 2019). [https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ "Artistes have their eyes on political offices come 2021"]. ''The Observer''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Oluvannyuma yagenda mu Kololo High School, kyokka n’avaawo nga tannatuula bigezo bya siniya eyokuna (Uganda Certificate of Education ,O-level) ng’omulimu gwe ogw’okuyimba gutandika okukula. <ref name=":0" /> Oluvannyuma yaddamu okutuula ebigezo bya siniya eyokuna (O-levels ) ku Makerere Day and Evening School for Adults (MAECA). <ref name=":0" /> <ref name=":2" />
== Omulimu ==
=== Ennyimba ===
Lutaaya amanyiddwa ng'omu ku bantu abakola ennyimba z'ebibiina mu [[Yuganda|Uganda]] era nga yeyatandikawo era mmemba wa Da Nu Eagles Band. <ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Omulimu gwe mu kisaawe ky'okuyimba gubaddewo okumala ebbanga ddene ng'ayimba mu bifo eby'enjawulo, okukwata ennyimba, n'ebivvulu.
Oluvannyuma lw’okufuuka munnabyabufuzi,yakitegeeza nti tagenda kulekera awo muziki. <ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFRuby2021">Ruby, Josh (30 March 2021). [https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ "Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically"]. ''MBU''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Mugwokubi 2025, ye yali munnakatemba omukulu mu kivvulu kya "Love Memories" .Ekivvulu ekyategekebwa ku [[Sheraton Kampala Hotel]] Gardens g’yakubira ennyimba wamu ne bandi ye okumala ekiseera ekiwanvu”. <ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
==== Ezimu ku Nnyimba ze ====
Lutaaya amanyiddwa okwegatta ku byobufuzi eby’okulonda ku cada ya [[National Unity Platform]] ela yalondebwa ng’omubaka wa Palaamenti mu Ssaza lye Kakuuto mu kulonda kwa bonna okwa 2021. Mu Palaamenti, abadde mmemba ku kakiiko akavunaanyizibwa ku kawuka ka siriimu n’ensonga ezikwatagana nabyo. <ref>[https://www.parliament.go.ug/sites/default/files/2024-11/MEMBERSHIP%20OF%20THE%20COMMITTEE%20ON%20HIVAIDS%20AND%20RELATED%20MATTERS.pdf MEMBERSHIP OF THE COMMITTEE ON HIV/AIDS AND RELATED MA{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}TTERS]</ref>
Mu mwaka gwa 2021, yawa ESsaza lye Kakuuto ambyulensi empya eyali n'ebikozesebwa mu kujjanjaba okuyambako mu kutambuza abalwadde mu kiseera kyekirwadde kyoObulwadde bwa Kolona(”COVID-19 ). <ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> Oluvannyuma yayongerako ambyulensi eyookubiri mu kitundu kino okusobola okufuula ebyobulamu okutuukirika. <ref>[https://blizz.co.ug/6634/singer-big-eyes-ex-fiance-debbie-nantongo-sets-introduction-dates-with-new-lover Geoffrey Lutaaya Emulates Ssegirinya, Donates Second Ambulance To Kakuuto Constitue{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}ncy]</ref>
Mu mboozi gye yawa mu 2025, yagamba nti okulondebwa kwe ng’omubaka wa Palaamenti kye kimu ku birooto bye eby’obuto ebyatuukirira, era n’akiteeka ku kuba nti yali amanyi ebyobufuzi ku myaka emito ennyo bwe yali agenda ne kitaawe omuserikale ku nsonga z’okukolagana n’abantu b’omu kitundu. <ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2025-01-25 |title=Geoffrey Lutaaya reveals his childhood dream of becoming MP came true in 2021 election |url=https://mbu.ug/2025/01/25/geoffrey-lutaaya-reveals-his-childhood-dream-of-becoming-mp-came-true-in-2021-election/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Obulabwe Obwomunda ==
Lutaaya bba wa mukyala we omuyimbi, Irene Namatovu, era nga ye muyimbi era mmemba omukulu mu kibiina kya Da Nu Eagles Band. <ref>{{Cite web |date=2024-09-02 |title=Geoffrey Lutaaya breaks silence on dating rumours with Faridah Nakazibwe |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaaya-faridah-nakazibwe-dating-rumours-2024090308253814167 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[National Unity Platform|Omukutu gw'Obumu bw'Eggwanga]]
* [[Okuyimba mu Uganda|Omuziki gwa Uganda]]
* [[Olukalala lw'abayimbi abannayuganda|Olukalala lw'abayimbi ba Uganda]]
opqguvvlf1yqmyc28k7ezljcyynn22q
47806
47805
2026-04-25T06:47:30Z
Nambogo Catharine
6408
47806
wikitext
text/x-wiki
'''Geoffrey Lutaaya''' Munnayuganda omuyimbi, musuubuzi era munnabyabufuzi, eyaweerezako nga [[:en:Member_of_parliament|Mmemba wa Paalamenti]] ow'eSsaza lye Kakuuto, Disitulikiti y'e Kyotera, wansi w’ekibiina kya [[National Unity Platform]] (NUP) mu [[Parliament of Uganda|Paalaamenti ya Uganda]] ey’ekkumin’emu okuva mu 2021 okutuuka mu 2026.<ref>[https://www.gcic.go.ug/wp-content/uploads/2023/10/MEMBERS-OF-THE-11TH-PARLIAMENT-2021-2026-1-2.pdf MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT (2021-2026)In an interview in 2025]</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-18 |title=NUP loses 23 Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/nup-loses-23-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-04 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Ye yatandikawo ekibiina ky’abayimbi ekya De Nu Eagles. <ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Lutaaya yazaalibwa omugenzi Nelson Kaboggoza (Taata). <ref name=":2">{{Cite web |date=2022-05-08 |title=Geoffrey Lutaya Biography, His Music Profile, Age, Education, Wife, Real Name, Net Worth |url=https://www.ugmuziki.com/artists/geoffrey-lutaya |access-date=2025-11-19 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref> Lutaaya yasomera mu ssomero lya Mitti Ebiri Primary School e Kyotera oluvannyuma n’amaliriza pulayimale okuva ku Mbuye Primary School e Rakai. <ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNangonzi2019">Nangonzi, Yudaya (4 September 2019). [https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ "Artistes have their eyes on political offices come 2021"]. ''The Observer''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Oluvannyuma yagenda mu Kololo High School, kyokka n’avaawo nga tannatuula bigezo bya siniya eyokuna (Uganda Certificate of Education ,O-level) ng’omulimu gwe ogw’okuyimba gutandika okukula. <ref name=":0" /> Oluvannyuma yaddamu okutuula ebigezo bya siniya eyokuna (O-levels ) ku Makerere Day and Evening School for Adults (MAECA). <ref name=":0" /> <ref name=":2" />
== Omulimu ==
=== Ennyimba ===
Lutaaya amanyiddwa ng'omu ku bantu abakola ennyimba z'ebibiina mu [[Yuganda|Uganda]] era nga yeyatandikawo era mmemba wa Da Nu Eagles Band. <ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Omulimu gwe mu kisaawe ky'okuyimba gubaddewo okumala ebbanga ddene ng'ayimba mu bifo eby'enjawulo, okukwata ennyimba, n'ebivvulu.
Oluvannyuma lw’okufuuka munnabyabufuzi,yakitegeeza nti tagenda kulekera awo muziki. <ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFRuby2021">Ruby, Josh (30 March 2021). [https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ "Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically"]. ''MBU''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Mugwokubi 2025, ye yali munnakatemba omukulu mu kivvulu kya "Love Memories" .Ekivvulu ekyategekebwa ku [[Sheraton Kampala Hotel]] Gardens g’yakubira ennyimba wamu ne bandi ye okumala ekiseera ekiwanvu”. <ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
==== Ezimu ku Nnyimba ze ====
Lutaaya amanyiddwa okwegatta ku byobufuzi eby’okulonda ku cada ya [[National Unity Platform]] ela yalondebwa ng’omubaka wa Palaamenti mu Ssaza lye Kakuuto mu kulonda kwa bonna okwa 2021. Mu Palaamenti, abadde mmemba ku kakiiko akavunaanyizibwa ku kawuka ka siriimu n’ensonga ezikwatagana nabyo. <ref>[https://www.parliament.go.ug/sites/default/files/2024-11/MEMBERSHIP%20OF%20THE%20COMMITTEE%20ON%20HIVAIDS%20AND%20RELATED%20MATTERS.pdf MEMBERSHIP OF THE COMMITTEE ON HIV/AIDS AND RELATED MA{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}TTERS]</ref>
Mu mwaka gwa 2021, yawa ESsaza lye Kakuuto ambyulensi empya eyali n'ebikozesebwa mu kujjanjaba okuyambako mu kutambuza abalwadde mu kiseera kyekirwadde kyoObulwadde bwa Kolona(”COVID-19 ). <ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> Oluvannyuma yayongerako ambyulensi eyookubiri mu kitundu kino okusobola okufuula ebyobulamu okutuukirika. <ref>[https://blizz.co.ug/6634/singer-big-eyes-ex-fiance-debbie-nantongo-sets-introduction-dates-with-new-lover Geoffrey Lutaaya Emulates Ssegirinya, Donates Second Ambulance To Kakuuto Constitue{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}ncy]</ref>
Mu mboozi gye yawa mu 2025, yagamba nti okulondebwa kwe ng’omubaka wa Palaamenti kye kimu ku birooto bye eby’obuto ebyatuukirira, era n’akiteeka ku kuba nti yali amanyi ebyobufuzi ku myaka emito ennyo bwe yali agenda ne kitaawe omuserikale ku nsonga z’okukolagana n’abantu b’omu kitundu. <ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2025-01-25 |title=Geoffrey Lutaaya reveals his childhood dream of becoming MP came true in 2021 election |url=https://mbu.ug/2025/01/25/geoffrey-lutaaya-reveals-his-childhood-dream-of-becoming-mp-came-true-in-2021-election/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Obulabwe Obwomunda ==
Lutaaya bba wa mukyala we omuyimbi, Irene Namatovu, era nga ye muyimbi era mmemba omukulu mu kibiina kya Da Nu Eagles Band. <ref>{{Cite web |date=2024-09-02 |title=Geoffrey Lutaaya breaks silence on dating rumours with Faridah Nakazibwe |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaaya-faridah-nakazibwe-dating-rumours-2024090308253814167 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[National Unity Platform|Omukutu gw'Obumu bw'Eggwanga]]
* [[Okuyimba mu Uganda|Omuziki gwa Uganda]]
* [[Olukalala lw'abayimbi abannayuganda|Olukalala lw'abayimbi ba Uganda]]
qt28rfa9f3agr0jym5484ialfn3hhwu
47808
47806
2026-04-25T06:50:19Z
Nambogo Catharine
6408
Ntereezezza mu mpandiika
47808
wikitext
text/x-wiki
'''Geoffrey Lutaaya''' Munnayuganda omuyimbi, musuubuzi era munnabyabufuzi, eyaweerezako nga [[:en:Member_of_parliament|Mmemba wa Paalamenti]] ow'eSsaza lye Kakuuto, Disitulikiti y'e Kyotera, wansi w’ekibiina kya [[National Unity Platform]] (NUP) mu [[Parliament of Uganda|Paalaamenti ya Uganda]] ey’ekkumin’emu okuva mu 2021 okutuuka mu 2026.<ref>[https://www.gcic.go.ug/wp-content/uploads/2023/10/MEMBERS-OF-THE-11TH-PARLIAMENT-2021-2026-1-2.pdf MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT (2021-2026)In an interview in 2025]</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-18 |title=NUP loses 23 Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/nup-loses-23-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-04 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Ye yatandikawo ekibiina ky’abayimbi ekya De Nu Eagles. <ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Lutaaya yazaalibwa omugenzi Nelson Kaboggoza (Taata).<ref name=":2">{{Cite web |date=2022-05-08 |title=Geoffrey Lutaya Biography, His Music Profile, Age, Education, Wife, Real Name, Net Worth |url=https://www.ugmuziki.com/artists/geoffrey-lutaya |access-date=2025-11-19 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref> Lutaaya yasomera mu ssomero lya Mitti Ebiri Primary School e Kyotera n’amaliriza pulayimale ye ku Mbuye Primary School e Rakai.<ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNangonzi2019">Nangonzi, Yudaya (4 September 2019). [https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ "Artistes have their eyes on political offices come 2021"]. ''The Observer''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Oluvannyuma yagenda mu Kololo High School, kyokka n’avaawo nga tannatuula bigezo bya siniya ey'okuna (Uganda Certificate of Education ,O-level) ng’omulimu gwe ogw’okuyimba gutandika okukula.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yaddamu okutuula ebigezo bya siniya ey'okuna (O-levels ) ku Makerere Day and Evening School for Adults (MAECA).<ref name=":0" /><ref name=":2" />
== Omulimu ==
=== Ennyimba ===
Lutaaya amanyiddwa ng'omu ku bantu abakola ennyimba z'ebibiina mu [[Yuganda|Uganda]] era nga yeyatandikawo era mmemba wa Da Nu Eagles Band. <ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Omulimu gwe mu kisaawe ky'okuyimba gubaddewo okumala ebbanga ddene ng'ayimba mu bifo eby'enjawulo, okukwata ennyimba, n'ebivvulu.
Oluvannyuma lw’okufuuka munnabyabufuzi,yakitegeeza nti tagenda kulekera awo muziki. <ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFRuby2021">Ruby, Josh (30 March 2021). [https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ "Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically"]. ''MBU''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Mugwokubi 2025, ye yali munnakatemba omukulu mu kivvulu kya "Love Memories" .Ekivvulu ekyategekebwa ku [[Sheraton Kampala Hotel]] Gardens g’yakubira ennyimba wamu ne bandi ye okumala ekiseera ekiwanvu”. <ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
==== Ezimu ku Nnyimba ze ====
Lutaaya amanyiddwa okwegatta ku byobufuzi eby’okulonda ku cada ya [[National Unity Platform]] ela yalondebwa ng’omubaka wa Palaamenti mu Ssaza lye Kakuuto mu kulonda kwa bonna okwa 2021. Mu Palaamenti, abadde mmemba ku kakiiko akavunaanyizibwa ku kawuka ka siriimu n’ensonga ezikwatagana nabyo. <ref>[https://www.parliament.go.ug/sites/default/files/2024-11/MEMBERSHIP%20OF%20THE%20COMMITTEE%20ON%20HIVAIDS%20AND%20RELATED%20MATTERS.pdf MEMBERSHIP OF THE COMMITTEE ON HIV/AIDS AND RELATED MA{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}TTERS]</ref>
Mu mwaka gwa 2021, yawa ESsaza lye Kakuuto ambyulensi empya eyali n'ebikozesebwa mu kujjanjaba okuyambako mu kutambuza abalwadde mu kiseera kyekirwadde kyoObulwadde bwa Kolona(”COVID-19 ). <ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> Oluvannyuma yayongerako ambyulensi eyookubiri mu kitundu kino okusobola okufuula ebyobulamu okutuukirika. <ref>[https://blizz.co.ug/6634/singer-big-eyes-ex-fiance-debbie-nantongo-sets-introduction-dates-with-new-lover Geoffrey Lutaaya Emulates Ssegirinya, Donates Second Ambulance To Kakuuto Constitue{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}ncy]</ref>
Mu mboozi gye yawa mu 2025, yagamba nti okulondebwa kwe ng’omubaka wa Palaamenti kye kimu ku birooto bye eby’obuto ebyatuukirira, era n’akiteeka ku kuba nti yali amanyi ebyobufuzi ku myaka emito ennyo bwe yali agenda ne kitaawe omuserikale ku nsonga z’okukolagana n’abantu b’omu kitundu. <ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2025-01-25 |title=Geoffrey Lutaaya reveals his childhood dream of becoming MP came true in 2021 election |url=https://mbu.ug/2025/01/25/geoffrey-lutaaya-reveals-his-childhood-dream-of-becoming-mp-came-true-in-2021-election/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Obulabwe Obwomunda ==
Lutaaya bba wa mukyala we omuyimbi, Irene Namatovu, era nga ye muyimbi era mmemba omukulu mu kibiina kya Da Nu Eagles Band. <ref>{{Cite web |date=2024-09-02 |title=Geoffrey Lutaaya breaks silence on dating rumours with Faridah Nakazibwe |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaaya-faridah-nakazibwe-dating-rumours-2024090308253814167 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[National Unity Platform|Omukutu gw'Obumu bw'Eggwanga]]
* [[Okuyimba mu Uganda|Omuziki gwa Uganda]]
* [[Olukalala lw'abayimbi abannayuganda|Olukalala lw'abayimbi ba Uganda]]
7dwrwula3ksj11ynwpiup3imx7fi53a
47809
47808
2026-04-25T07:15:39Z
Nambogo Catharine
6408
Ntereezezza mu mpandiika
47809
wikitext
text/x-wiki
'''Geoffrey Lutaaya''' Munnayuganda omuyimbi, musuubuzi era munnabyabufuzi, eyaweerezako nga [[:en:Member_of_parliament|Mmemba wa Paalamenti]] ow'eSsaza lye Kakuuto, Disitulikiti y'e Kyotera, wansi w’ekibiina kya [[National Unity Platform]] (NUP) mu [[Parliament of Uganda|Paalaamenti ya Uganda]] ey’ekkumin’emu okuva mu 2021 okutuuka mu 2026.<ref>[https://www.gcic.go.ug/wp-content/uploads/2023/10/MEMBERS-OF-THE-11TH-PARLIAMENT-2021-2026-1-2.pdf MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT (2021-2026)In an interview in 2025]</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-18 |title=NUP loses 23 Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/nup-loses-23-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-04 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Ye yatandikawo ekibiina ky’abayimbi ekya De Nu Eagles. <ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Lutaaya yazaalibwa omugenzi Nelson Kaboggoza (Taata).<ref name=":2">{{Cite web |date=2022-05-08 |title=Geoffrey Lutaya Biography, His Music Profile, Age, Education, Wife, Real Name, Net Worth |url=https://www.ugmuziki.com/artists/geoffrey-lutaya |access-date=2025-11-19 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref> Lutaaya yasomera mu ssomero lya Mitti Ebiri Primary School e Kyotera n’amaliriza pulayimale ye ku Mbuye Primary School e Rakai.<ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNangonzi2019">Nangonzi, Yudaya (4 September 2019). [https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ "Artistes have their eyes on political offices come 2021"]. ''The Observer''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Oluvannyuma yagenda mu Kololo High School, kyokka n’avaawo nga tannatuula bigezo bya siniya ey'okuna (Uganda Certificate of Education ,O-level) ng’omulimu gwe ogw’okuyimba gutandika okukula.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yaddamu okutuula ebigezo bya siniya ey'okuna (O-levels ) ku Makerere Day and Evening School for Adults (MAECA).<ref name=":0" /><ref name=":2" />
== Emirimu gye ==
=== Ennyimba ===
Lutaaya amanyiddwa ng'omu ku bantu abakola ennyimba z'ebibiina mu [[Yuganda|Uganda]]. Ye yatandikawo Da Nu Eagles Band.<ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Omulimu gwe mu kisaawe ky'okuyimba gubaddewo okumala ebbanga ddene ng'ayimba mu bifo eby'enjawulo, okukwata ennyimba, n'ebivvulu.
Oluvannyuma lw’okufuuka munnabyabufuzi,yategeeza nti tagenda kulekera awo muziki.<ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFRuby2021">Ruby, Josh (30 March 2021). [https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ "Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically"]. ''MBU''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Mu Gwokubiri 2025, ye yali munnakatemba omukulu mu kivvulu kya "Love Memories" .Ekivvulu ekyategekebwa ku [[Sheraton Kampala Hotel]] Gardens gye yakubira ennyimba wamu ne bandi ye okumala ekiseera ekiwanvu”.<ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
==== Ezimu ku Nnyimba ze ====
Lutaaya amanyiddwa okwegatta ku byobufuzi eby’okulonda ku cada ya [[National Unity Platform]] ela yalondebwa ng’omubaka wa Palaamenti mu Ssaza lye Kakuuto mu kulonda kwa bonna okwa 2021. Mu Palaamenti, abadde mmemba ku kakiiko akavunaanyizibwa ku kawuka ka siriimu n’ensonga ezikwatagana nabyo. <ref>[https://www.parliament.go.ug/sites/default/files/2024-11/MEMBERSHIP%20OF%20THE%20COMMITTEE%20ON%20HIVAIDS%20AND%20RELATED%20MATTERS.pdf MEMBERSHIP OF THE COMMITTEE ON HIV/AIDS AND RELATED MA{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}TTERS]</ref>
Mu mwaka gwa 2021, yawa ESsaza lye Kakuuto ambyulensi empya eyali n'ebikozesebwa mu kujjanjaba okuyambako mu kutambuza abalwadde mu kiseera kyekirwadde kyoObulwadde bwa Kolona(”COVID-19 ). <ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> Oluvannyuma yayongerako ambyulensi eyookubiri mu kitundu kino okusobola okufuula ebyobulamu okutuukirika. <ref>[https://blizz.co.ug/6634/singer-big-eyes-ex-fiance-debbie-nantongo-sets-introduction-dates-with-new-lover Geoffrey Lutaaya Emulates Ssegirinya, Donates Second Ambulance To Kakuuto Constitue{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}ncy]</ref>
Mu mboozi gye yawa mu 2025, yagamba nti okulondebwa kwe ng’omubaka wa Palaamenti kye kimu ku birooto bye eby’obuto ebyatuukirira, era n’akiteeka ku kuba nti yali amanyi ebyobufuzi ku myaka emito ennyo bwe yali agenda ne kitaawe omuserikale ku nsonga z’okukolagana n’abantu b’omu kitundu. <ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2025-01-25 |title=Geoffrey Lutaaya reveals his childhood dream of becoming MP came true in 2021 election |url=https://mbu.ug/2025/01/25/geoffrey-lutaaya-reveals-his-childhood-dream-of-becoming-mp-came-true-in-2021-election/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Obulabwe Obwomunda ==
Lutaaya bba wa mukyala we omuyimbi, Irene Namatovu, era nga ye muyimbi era mmemba omukulu mu kibiina kya Da Nu Eagles Band. <ref>{{Cite web |date=2024-09-02 |title=Geoffrey Lutaaya breaks silence on dating rumours with Faridah Nakazibwe |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaaya-faridah-nakazibwe-dating-rumours-2024090308253814167 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[National Unity Platform|Omukutu gw'Obumu bw'Eggwanga]]
* [[Okuyimba mu Uganda|Omuziki gwa Uganda]]
* [[Olukalala lw'abayimbi abannayuganda|Olukalala lw'abayimbi ba Uganda]]
mu2xzcbev9ug1fxge3joiadlxbui399
47810
47809
2026-04-25T07:25:56Z
Nambogo Catharine
6408
Ntereezezza mu mpandiika
47810
wikitext
text/x-wiki
'''Geoffrey Lutaaya''' Munnayuganda omuyimbi, musuubuzi era munnabyabufuzi, eyaweerezako nga [[:en:Member_of_parliament|Mmemba wa Paalamenti]] ow'eSsaza lye Kakuuto, Disitulikiti y'e Kyotera, wansi w’ekibiina kya [[National Unity Platform]] (NUP) mu [[Parliament of Uganda|Paalaamenti ya Uganda]] ey’ekkumin’emu okuva mu 2021 okutuuka mu 2026.<ref>[https://www.gcic.go.ug/wp-content/uploads/2023/10/MEMBERS-OF-THE-11TH-PARLIAMENT-2021-2026-1-2.pdf MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT (2021-2026)In an interview in 2025]</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-18 |title=NUP loses 23 Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/nup-loses-23-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-04 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Ye yatandikawo ekibiina ky’abayimbi ekya De Nu Eagles. <ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Lutaaya yazaalibwa omugenzi Nelson Kaboggoza (Taata).<ref name=":2">{{Cite web |date=2022-05-08 |title=Geoffrey Lutaya Biography, His Music Profile, Age, Education, Wife, Real Name, Net Worth |url=https://www.ugmuziki.com/artists/geoffrey-lutaya |access-date=2025-11-19 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref> Lutaaya yasomera mu ssomero lya Mitti Ebiri Primary School e Kyotera n’amaliriza pulayimale ye ku Mbuye Primary School e Rakai.<ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNangonzi2019">Nangonzi, Yudaya (4 September 2019). [https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ "Artistes have their eyes on political offices come 2021"]. ''The Observer''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Oluvannyuma yagenda mu Kololo High School, kyokka n’avaawo nga tannatuula bigezo bya siniya ey'okuna (Uganda Certificate of Education ,O-level) ng’omulimu gwe ogw’okuyimba gutandika okukula.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yaddamu okutuula ebigezo bya siniya ey'okuna (O-levels ) ku Makerere Day and Evening School for Adults (MAECA).<ref name=":0" /><ref name=":2" />
== Emirimu gye ==
=== Ennyimba ===
Lutaaya amanyiddwa ng'omu ku bantu abakola ennyimba z'ebibiina mu [[Yuganda|Uganda]]. Ye yatandikawo Da Nu Eagles Band.<ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Omulimu gwe mu kisaawe ky'okuyimba gubaddewo okumala ebbanga ddene ng'ayimba mu bifo eby'enjawulo, okukwata ennyimba, n'ebivvulu.
Oluvannyuma lw’okufuuka munnabyabufuzi,yategeeza nti tagenda kulekera awo muziki.<ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFRuby2021">Ruby, Josh (30 March 2021). [https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ "Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically"]. ''MBU''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Mu Gwokubiri 2025, ye yali munnakatemba omukulu mu kivvulu kya "Love Memories" .Ekivvulu ekyategekebwa ku [[Sheraton Kampala Hotel]] Gardens gye yakubira ennyimba wamu ne bandi ye okumala ekiseera ekiwanvu”.<ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
==== Ezimu ku Nnyimba ze ====
Lutaaya amanyiddwa okuyingira eby'obufuzi eby’okulonda ku kaadi y'ekibiina kya [[National Unity Platform]] era n'alondebwa ng’omubaka wa Paalaamenti ow'Essza lye Kakuuto mu kulonda kwa bonna okwa 2021. Mu Paalamenti abadde mmemba ku kakiiko akavunaanyizibwa ku kawuka ka siriimu n’ensonga ezikwatagana nabyo <ref>[https://www.parliament.go.ug/sites/default/files/2024-11/MEMBERSHIP%20OF%20THE%20COMMITTEE%20ON%20HIVAIDS%20AND%20RELATED%20MATTERS.pdf MEMBERSHIP OF THE COMMITTEE ON HIV/AIDS AND RELATED MA{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}TTERS]</ref>
Mu mwaka gwa 2021, yatonera ESsaza lye Kakuuto ambyulensi empya eyali n'ebikozesebwa mu kujjanjaba okuyambako mu kutambuza abalwadde mu kiseera ky'ekirwadde kya (”COVID-19 ).<ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> Oluvannyuma yayongerako ambyulensi ey'okubiri mu kitundu kino okusobola okulongoosa embeera y'eby'obulamu mu kitundu kye.<ref>[https://blizz.co.ug/6634/singer-big-eyes-ex-fiance-debbie-nantongo-sets-introduction-dates-with-new-lover Geoffrey Lutaaya Emulates Ssegirinya, Donates Second Ambulance To Kakuuto Constitue{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}ncy]</ref>
Mu mboozi ey'akafubo gye yalimu mu 2025, yagamba nti okulondebwa kwe ng’omubaka wa Paalamenti kye kimu ku birooto bye eby’obuto ebyatuukirira, era n’akiteeka ku kuba nti yali amanyi eby'obufuzi ku myaka emito ennyo bwe yali agenda ne kitaawe omuserikale ku nsonga z’okukolagana n’abantu b’omu kitundu.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2025-01-25 |title=Geoffrey Lutaaya reveals his childhood dream of becoming MP came true in 2021 election |url=https://mbu.ug/2025/01/25/geoffrey-lutaaya-reveals-his-childhood-dream-of-becoming-mp-came-true-in-2021-election/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Obulabwe Obwomunda ==
Lutaaya bba wa mukyala we omuyimbi, Irene Namatovu, era nga ye muyimbi era mmemba omukulu mu kibiina kya Da Nu Eagles Band. <ref>{{Cite web |date=2024-09-02 |title=Geoffrey Lutaaya breaks silence on dating rumours with Faridah Nakazibwe |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaaya-faridah-nakazibwe-dating-rumours-2024090308253814167 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[National Unity Platform|Omukutu gw'Obumu bw'Eggwanga]]
* [[Okuyimba mu Uganda|Omuziki gwa Uganda]]
* [[Olukalala lw'abayimbi abannayuganda|Olukalala lw'abayimbi ba Uganda]]
gdhkwc9wafcn77badfm8c7qcwuxmdvl
47811
47810
2026-04-25T07:27:51Z
Nambogo Catharine
6408
Ntereezezza mu mpandiika
47811
wikitext
text/x-wiki
'''Geoffrey Lutaaya''' Munnayuganda omuyimbi, musuubuzi era munnabyabufuzi, eyaweerezako nga [[:en:Member_of_parliament|Mmemba wa Paalamenti]] ow'eSsaza lye Kakuuto, Disitulikiti y'e Kyotera, wansi w’ekibiina kya [[National Unity Platform]] (NUP) mu [[Parliament of Uganda|Paalaamenti ya Uganda]] ey’ekkumin’emu okuva mu 2021 okutuuka mu 2026.<ref>[https://www.gcic.go.ug/wp-content/uploads/2023/10/MEMBERS-OF-THE-11TH-PARLIAMENT-2021-2026-1-2.pdf MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT (2021-2026)In an interview in 2025]</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-18 |title=NUP loses 23 Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/nup-loses-23-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-04 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Ye yatandikawo ekibiina ky’abayimbi ekya De Nu Eagles. <ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Lutaaya yazaalibwa omugenzi Nelson Kaboggoza (Taata).<ref name=":2">{{Cite web |date=2022-05-08 |title=Geoffrey Lutaya Biography, His Music Profile, Age, Education, Wife, Real Name, Net Worth |url=https://www.ugmuziki.com/artists/geoffrey-lutaya |access-date=2025-11-19 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref> Lutaaya yasomera mu ssomero lya Mitti Ebiri Primary School e Kyotera n’amaliriza pulayimale ye ku Mbuye Primary School e Rakai.<ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFNangonzi2019">Nangonzi, Yudaya (4 September 2019). [https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ "Artistes have their eyes on political offices come 2021"]. ''The Observer''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Oluvannyuma yagenda mu Kololo High School, kyokka n’avaawo nga tannatuula bigezo bya siniya ey'okuna (Uganda Certificate of Education ,O-level) ng’omulimu gwe ogw’okuyimba gutandika okukula.<ref name=":0" /> Oluvannyuma yaddamu okutuula ebigezo bya siniya ey'okuna (O-levels ) ku Makerere Day and Evening School for Adults (MAECA).<ref name=":0" /><ref name=":2" />
== Emirimu gye ==
=== Ennyimba ===
Lutaaya amanyiddwa ng'omu ku bantu abakola ennyimba z'ebibiina mu [[Yuganda|Uganda]]. Ye yatandikawo Da Nu Eagles Band.<ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Omulimu gwe mu kisaawe ky'okuyimba gubaddewo okumala ebbanga ddene ng'ayimba mu bifo eby'enjawulo, okukwata ennyimba, n'ebivvulu.
Oluvannyuma lw’okufuuka munnabyabufuzi,yategeeza nti tagenda kulekera awo muziki.<ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFRuby2021">Ruby, Josh (30 March 2021). [https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ "Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically"]. ''MBU''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">19 November</span> 2025</span>.</cite></ref> Mu Gwokubiri 2025, ye yali munnakatemba omukulu mu kivvulu kya "Love Memories" .Ekivvulu ekyategekebwa ku [[Sheraton Kampala Hotel]] Gardens gye yakubira ennyimba wamu ne bandi ye okumala ekiseera ekiwanvu”.<ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
==== Ezimu ku Nnyimba ze ====
Lutaaya amanyiddwa okuyingira eby'obufuzi eby’okulonda ku kaadi y'ekibiina kya [[National Unity Platform]] era n'alondebwa ng’omubaka wa Paalaamenti ow'Essza lye Kakuuto mu kulonda kwa bonna okwa 2021. Mu Paalamenti abadde mmemba ku kakiiko akavunaanyizibwa ku kawuka ka siriimu n’ensonga ezikwatagana nabyo <ref>[https://www.parliament.go.ug/sites/default/files/2024-11/MEMBERSHIP%20OF%20THE%20COMMITTEE%20ON%20HIVAIDS%20AND%20RELATED%20MATTERS.pdf MEMBERSHIP OF THE COMMITTEE ON HIV/AIDS AND RELATED MA{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}TTERS]</ref>
Mu mwaka gwa 2021, yatonera ESsaza lye Kakuuto ambyulensi empya eyali n'ebikozesebwa mu kujjanjaba okuyambako mu kutambuza abalwadde mu kiseera ky'ekirwadde kya (”COVID-19 ).<ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> Oluvannyuma yayongerako ambyulensi ey'okubiri mu kitundu kino okusobola okulongoosa embeera y'eby'obulamu mu kitundu kye.<ref>[https://blizz.co.ug/6634/singer-big-eyes-ex-fiance-debbie-nantongo-sets-introduction-dates-with-new-lover Geoffrey Lutaaya Emulates Ssegirinya, Donates Second Ambulance To Kakuuto Constitue{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}ncy]</ref>
Mu mboozi ey'akafubo gye yalimu mu 2025, yagamba nti okulondebwa kwe ng’omubaka wa Paalamenti kye kimu ku birooto bye eby’obuto ebyatuukirira, era n’akiteeka ku kuba nti yali amanyi eby'obufuzi ku myaka emito ennyo bwe yali agenda ne kitaawe omuserikale ku nsonga z’okukolagana n’abantu b’omu kitundu.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2025-01-25 |title=Geoffrey Lutaaya reveals his childhood dream of becoming MP came true in 2021 election |url=https://mbu.ug/2025/01/25/geoffrey-lutaaya-reveals-his-childhood-dream-of-becoming-mp-came-true-in-2021-election/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lutaaya ye mwami w'omuyimbi, Irene Namatovu nga naye mmemba omukulu mu kibiina kya Da Nu Eagles Band.<ref>{{Cite web |date=2024-09-02 |title=Geoffrey Lutaaya breaks silence on dating rumours with Faridah Nakazibwe |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaaya-faridah-nakazibwe-dating-rumours-2024090308253814167 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[National Unity Platform|Omukutu gw'Obumu bw'Eggwanga]]
* [[Okuyimba mu Uganda|Omuziki gwa Uganda]]
* [[Olukalala lw'abayimbi abannayuganda|Olukalala lw'abayimbi ba Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
pz9jiq23id5tbsx06avatrf9y2shmkq
47812
47811
2026-04-25T07:30:46Z
Nambogo Catharine
6408
47812
wikitext
text/x-wiki
'''Geoffrey Lutaaya''' Munnayuganda omuyimbi, musuubuzi era munnabyabufuzi, eyaweerezako nga [[:en:Member_of_parliament|Mmemba wa Paalamenti]] ow'eSsaza lye Kakuuto, Disitulikiti y'e Kyotera, wansi w’ekibiina kya [[National Unity Platform]] (NUP) mu [[Parliament of Uganda|Paalaamenti ya Uganda]] ey’ekkumin’emu okuva mu 2021 okutuuka mu 2026.<ref>[https://www.gcic.go.ug/wp-content/uploads/2023/10/MEMBERS-OF-THE-11TH-PARLIAMENT-2021-2026-1-2.pdf MEMBERS OF THE 11TH PARLIAMENT (2021-2026)In an interview in 2025]</ref><ref>{{Cite web |date=2026-01-18 |title=NUP loses 23 Parliamentary Seats |url=https://www.independent.co.ug/nup-loses-23-parliamentary-seats/ |access-date=2026-03-04 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref> Ye yatandikawo ekibiina ky’abayimbi ekya De Nu Eagles. <ref name=":0">{{Cite web |last=Nangonzi |first=Yudaya |date=2019-09-04 |title=Artistes have their eyes on political offices come 2021 |url=https://observer.ug/lifestyle-entertainment/artistes-have-their-eyes-on-political-offices-come-2021/ |access-date=2025-11-19 |website=The Observer |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Lutaaya yazaalibwa omugenzi Nelson Kaboggoza (Taata).<ref name=":2">{{Cite web |date=2022-05-08 |title=Geoffrey Lutaya Biography, His Music Profile, Age, Education, Wife, Real Name, Net Worth |url=https://www.ugmuziki.com/artists/geoffrey-lutaya |access-date=2025-11-19 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref> Lutaaya yasomera mu ssomero lya Mitti Ebiri Primary School e Kyotera n’amaliriza pulayimale ye ku Mbuye Primary School e Rakai. Oluvannyuma yagenda mu Kololo High School, kyokka n’avaawo nga tannatuula bigezo bya siniya ey'okuna (Uganda Certificate of Education ,O-level) ng’omulimu gwe ogw’okuyimba gutandika okukula. Oluvannyuma yaddamu okutuula ebigezo bya siniya ey'okuna (O-levels ) ku Makerere Day and Evening School for Adults (MAECA).<ref name=":2" />
== Emirimu gye ==
=== Ennyimba ===
Lutaaya amanyiddwa ng'omu ku bantu abakola ennyimba z'ebibiina mu [[Yuganda|Uganda]]. Ye yatandikawo Da Nu Eagles Band.<ref name=":1">{{Cite web |last=Ruby |first=Josh |date=2021-03-30 |title=Geoffrey Lutaaya not ready to 'expire' musically |url=https://mbu.ug/2021/03/31/geoffrey-lutaaya-not-ready-to-expire-musically/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref> Omulimu gwe mu kisaawe ky'okuyimba gubaddewo okumala ebbanga ddene ng'ayimba mu bifo eby'enjawulo, okukwata ennyimba, n'ebivvulu.
Oluvannyuma lw’okufuuka munnabyabufuzi,yategeeza nti tagenda kulekera awo muziki. Mu Gwokubiri 2025, ye yali munnakatemba omukulu mu kivvulu kya "Love Memories" .Ekivvulu ekyategekebwa ku [[Sheraton Kampala Hotel]] Gardens gye yakubira ennyimba wamu ne bandi ye okumala ekiseera ekiwanvu”.<ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
==== Ezimu ku Nnyimba ze ====
Lutaaya amanyiddwa okuyingira eby'obufuzi eby’okulonda ku kaadi y'ekibiina kya [[National Unity Platform]] era n'alondebwa ng’omubaka wa Paalaamenti ow'Essza lye Kakuuto mu kulonda kwa bonna okwa 2021. Mu Paalamenti abadde mmemba ku kakiiko akavunaanyizibwa ku kawuka ka siriimu n’ensonga ezikwatagana nabyo <ref>[https://www.parliament.go.ug/sites/default/files/2024-11/MEMBERSHIP%20OF%20THE%20COMMITTEE%20ON%20HIVAIDS%20AND%20RELATED%20MATTERS.pdf MEMBERSHIP OF THE COMMITTEE ON HIV/AIDS AND RELATED MA{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}TTERS]</ref>
Mu mwaka gwa 2021, yatonera ESsaza lye Kakuuto ambyulensi empya eyali n'ebikozesebwa mu kujjanjaba okuyambako mu kutambuza abalwadde mu kiseera ky'ekirwadde kya (”COVID-19 ).<ref>{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref> Oluvannyuma yayongerako ambyulensi ey'okubiri mu kitundu kino okusobola okulongoosa embeera y'eby'obulamu mu kitundu kye.<ref>[https://blizz.co.ug/6634/singer-big-eyes-ex-fiance-debbie-nantongo-sets-introduction-dates-with-new-lover Geoffrey Lutaaya Emulates Ssegirinya, Donates Second Ambulance To Kakuuto Constitue{{Cite web |date=2025-02-16 |title=Geoffrey Lutaaya's 'Love Memories' concert leaves fans thrilled |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaayas-love-memories-concert-leaves-fans-thrilled-2025021615061734364 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}ncy]</ref>
Mu mboozi ey'akafubo gye yalimu mu 2025, yagamba nti okulondebwa kwe ng’omubaka wa Paalamenti kye kimu ku birooto bye eby’obuto ebyatuukirira, era n’akiteeka ku kuba nti yali amanyi eby'obufuzi ku myaka emito ennyo bwe yali agenda ne kitaawe omuserikale ku nsonga z’okukolagana n’abantu b’omu kitundu.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2025-01-25 |title=Geoffrey Lutaaya reveals his childhood dream of becoming MP came true in 2021 election |url=https://mbu.ug/2025/01/25/geoffrey-lutaaya-reveals-his-childhood-dream-of-becoming-mp-came-true-in-2021-election/ |access-date=2025-11-19 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Lutaaya ye mwami w'omuyimbi, Irene Namatovu nga naye mmemba omukulu mu kibiina kya Da Nu Eagles Band.<ref>{{Cite web |date=2024-09-02 |title=Geoffrey Lutaaya breaks silence on dating rumours with Faridah Nakazibwe |url=https://www.pulse.ug/story/geoffrey-lutaaya-faridah-nakazibwe-dating-rumours-2024090308253814167 |access-date=2025-11-19 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* [[National Unity Platform|Omukutu gw'Obumu bw'Eggwanga]]
* [[Okuyimba mu Uganda|Omuziki gwa Uganda]]
* [[Olukalala lw'abayimbi abannayuganda|Olukalala lw'abayimbi ba Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
tgy2d81msbjgpt1z1h9z0dfhl8ms6ko
Richard Gafabusa
0
12984
47750
47472
2026-04-24T15:39:32Z
NKINZIK MARIE
7432
I have corrected the writing of the language and corrected punctuations plus spellings
47750
wikitext
text/x-wiki
'''Richard Muhumuza Gafabusa''' (yazaalibwa 3 Ogwomunaana, 1977) Munnayuganda omukugu mu by'obutonde, [[:en:Administrative_law|munnamateeka mu by'obufuzi]] era munnabyabufuzi. Ye [[:en:Parliament_of_Uganda|mubaka wa Paalamenti]] eyalondebwa mu [[:en:Bundibugyo|Bwamba County]] <ref name="RG2">{{cite web |title=GAFABUSA RICHARD |url=http://www.parliament.go.ug/mp_database/profile.php?mid=67 |publisher=[[Parliament of Uganda]]}}</ref> era nga mukiise mu kibiina kya [[National Resistance Movement|NRM]], ekibiina ky’ebyobufuzi ekiri mu buyinza mu Uganda. <ref name="RG1">{{cite web |title=Why many incumbents lost NRM primaries in western Uganda |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/PeoplePower/Why-many-incumbents-lost-NRM-primaries-in-western-Uganda/689844-2936944-pjc585/index.html |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
Ono mmemba ku [[:en:Parliamentary_Committees_of_the_United_Kingdom|kakiiko]] ka Sayansi ne Tekinologiya, akakiiko akavunaanyizibwa ku mateeka ne Paalamenti wamu ne NRM Parliamentary Caucus mu [[:en:Parliament_of_Uganda|Palamenti ya Uganda ey’ekkumi]] . Mu 2021 yaddamu okulondebwa mu paalamenti. <ref>{{Cite web |title=Gafabusa Richard Muhumuza - 2021 General Election - Visible Polls |url=https://visiblepolls.org/ug/2021-general-election/candidates/gafabusa-richard-muhumuza-7045/ |access-date=2023-02-08 |website=visiblepolls.org |language=en}}</ref> Mu paalamenti ey’ekkumi n’emu, Gafabusa aweereza ku kakiiko akavunaanyizibwa ku by’obusuubuzi, eby’obulambuzi n’amakolero. <ref>{{Cite web |title=Committee on Trade, Tourism and Industry – Parliament Watch |url=https://parliamentwatch.ug/committees/committee-on-trade-tourism-and-industry/ |access-date=2023-02-08 |language=en-US}}</ref>
Gafabusa yaliko omukungu wa pulojekiti mu [[:en:International_Union_for_Conservation_of_Nature|kibiina ky’ensi yonna ekikuuma obutonde]] (IUCN), SAGE (Social Assistance Grants for Empowerment) [[:en:Chief_technology_officer|omukungu w’ebyekikugu]] mu [[Minisitule evunaanyizibwa ku by'Ekikula Ky'abantu, Emirimu N'enkulakulanya y'Embeera z'Abantu mu Uganda|minisitule y’ekikula ky’abantu, abakozi n’enkulaakulana y’embeera z’abantu]] (MGLSD), yali mukwanaganya wa pulogulaamu mu [[:en:ActionAid|ActionAid]] International Uganda (AAIU), omukungu w’enkolagana mu [[:en:John_O'Shea_(humanitarian)|GOAL Uganda]] era nga yaliko omukungu wa pulojekiti mu kibiina ekigatta abawagira ''ebyenjigiriza mu byalo ekya Self-care Rural Education Support Association (Self-Care)'' . <ref name="RG1Z">{{cite web |title=Germany earmarks sh6b to mitigate climate change in Elgon region |url=http://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1432837/german-earmarks-sh6b-fight-climate-change-elgon-region |publisher=[[New Vision]]}}</ref>
== Obulamu bwe n’okusoma kwe ==
Gafabusa yazaalibwa Bwamba mu [[Bundibugyo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Bundibugyo]] nga 3 Ogwoomunaana 1977 mu maka [[:en:Anglicanism|g’Abangereza]] [[:en:Bamba_people|ag’Ababaamba]] . Kitaawe Fabiano Gafabusa yali [[:en:Peasant_farmer|mulimi owawansi]] ate nnyina Alice Butamanya yali [[:en:Midwife|mukugu mu kuzaalisa mu malwaliro]] .
Pulayimale yagisomera mu disitulikiti y’ewaabwe e Bundibugyo ng’asomera mu ssomero lya Mirambi Primary School, Bundibuga Primary School, Bubandi Primary School n’oluvannyuma Kisonko Primary School gye yali [[:en:Prefect#Academic|Omukulembeze w'okukubaganya ebirowoozo]] era gye yava n’afuna [[:en:Primary_School_Leaving_Examination|satifikeeti ye eya PLE]] mu 1992.
Oluvannyuma yasomera mu Semuliki High School, St. Mary’s Simbya Senior Secondary School ne Kihembo Hill Memorial College okusoma mu [[:en:GCE_Ordinary_Level|O-Level]] ne [[Nyakasura School]] n’agenda mu [[:en:GCE_Advanced_Level|A-Level]], n’afuna [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|satifikeeti ya UCE]] mu 1996 ne [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|satifikeeti ya UACE]] mu 1999. Yakola nga omukulembeze w'abakulembeze b'abayizi mu ssomero erya St. Mary’s Simbya Senior Secondary School ne Nyakasura School era nga naye yali [[:en:House_captain|kapiteeni w'ennyumba]] ya Commander House mu ssomero lya Nyakasura.
Gafabusa yayongera okugenda mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] gye yaweereza nga kaminsona w’ebyokulonda mu kibiina kya Makerere University Geographical Society {MUGS} era n’atikkirwa mu 2004 n’afuna diguli eyookubiri mu [[:en:Environmental_Management|by’okuddukanya obutonde bw’ensi]] . Oluvannyuma yagenda mu [[Law Development Centre|Law Development Center]], gye yafunira [[:en:Postgraduate_certificate|satifikeeti ya diguli eyookubiri]] mu [[:en:Administrative_Law|mateeka agafuga emirimu]] mu mwaka gwa 2009. <ref name="RG2" /> Ekirala, yafuna [[:en:Postgraduate_certificate|satifikeeti ya diguli eyookubiri]] mu [[:en:Project_management|nteekateeka n’okuddukanya pulojekiti]] okuva mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]] ne satifikeeti mu [[:en:Sustainable_land_management|kuddukanya ettaka mu ngeri ey’omulembe]] okuva mu Rural Community in Development (RUCID) n’ebirala ku satifikeeti z’okutendeka emirimu.
== Emirimu gye ==
=== Entandikwa ===
Gafabusa yatandika Emirimu gye ng’omusomesa [[:en:English_studies|w’Olungereza]] n’ebiwandiiko mu St. Mary’s Simbya Senior Secondary School mu 2000, oluvannyuma n’agenda mu Bubandi Seed Secondary School ne Kakuka Hill Senior Secondary School mu 2003. Bwe yafuna diguli ye ey’okubiri, Gafabusa yakozesebwa [[:en:Project_manager|ng’omukungu wa pulojekiti]] mu kibiina kya Self-care Rural Education Support Association (Self-Care) mu mwaka gwa 2004 n’oluvannyuma n’akola nga ofiisa w’omukago mu kibiina kya [[:en:John_O'Shea_(humanitarian)|GOAL Uganda]] mu 2005.
Mu 2006, yafuna omulimu [[:en:Program_director|ng’ofiisa wa pulogulaamu]] mu kitongole kya [[:en:ActionAid|ActionAid]] International Uganda (AAIU) gye yakuzibwa n’aweebwa omulimu [[:en:Policy_analyst|gw’omukenkufu w’enkola]] z’ebitundu mu 2008 n’okukkakkana [[:en:Administrative_Assistant|ng’omukwanaganya wa pulogulaamu]] mu 2009. Mu 2012, yakola nga SAGE technical officer mu [[Minisitule evunaanyizibwa ku by'Ekikula Ky'abantu, Emirimu N'enkulakulanya y'Embeera z'Abantu mu Uganda|minisitule y’ekikula ky’abantu, abakozi n’enkulaakulana y’embeera z’abantu]] era nga ye ofiisi wa pulojekiti mu [[:en:International_Union_for_Conservation_of_Nature|kibiina ky’ensi yonna ekivunaanyizibwa ku kukuuma obutonde]] (IUCN) okutuuka mu 2015 lwe yalekulira okwegatta ku byobufuzi eby’okulonda.
==== Emirimu gye mu by'obufuzi ====
Mu 2015, Gafabusa yeegatta ku [[:en:Democracy|by'obufuzi eby’okulonda]] ku tikiti ya [[National Resistance Movement|NRM]], n’awangula akalulu k’ekibiina kombi [[:en:Partisan_primary|aka primary]] [[:en:2016_Ugandan_general_election|n’okulonda kwa bonna okwa 2016]] bw’atyo n’afuuka mmemba wa [[Parliament of Uganda|Palamenti ey’ekkumi]] ey'[[Yuganda|Ekkula lya Africa]] ng’akiikirira Bwamba County mu [[Bundibugyo (disitulikit)|Disitulikiti y’e Bundibugyo]] .
Mu Palamenti ey’ekkumi, Gafabusa aweereza ku kakiiko ka Sayansi ne Tekinologiya n’akakiiko akavunaanyizibwa ku mateeka ne Palamenti. Ono era mmemba w’ekibiina ekigatta abaana ekya Uganda Parliamentary Forum for Children (UPFC), ekibiina ekigatta abakyala mu palamenti ekya [[:en:Uganda_Women's_Parliamentary_Association|Uganda Women’s Parliamentary Association]] (UWOPA), olukiiko lwa paalamenti [[:en:Climate_Change|olw'enkyukakyuka y,obudde]] (PFCC), ekibiina ekigatta abavubuka mu Palamenti ekya Uganda Parliamentary Forum on Youth Affairs (UPFYA), mu Palamenti forum on Nutrition, Uganda Parliamentary Prayer Breakfast Fellowship ne NRM Parliamentary [[:en:Caucus|Caucus]] . <ref name="RG2" />
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Richard Gafabusa mufumbo ne Lillian Kyomugisa Gafabusa era balina abaana bana: Lydia Katusabe Gafabusa, yazaalibwa nga 20 Ogwoomwenda 1996; Lloyd Businge Gafabusa, yazaalibwa nga 14 Ogwookuna 2002; Loice Akugizibwe Alice Gafabusa, yazaalibwa nga 1 Ogwoomunaana 2008 era; Lewis Asiimwe Gafabusa, yazaalibwa 31 Ogwekkumineebiri 2011. Gafabusa yali sipiika wa Obudhingiya Bwa Bwamba okuva mu 2012 okutuuka mu 2016.
== Laba ne ==
* [[Bundibugyo (disitulikit)|Disitulikiti y'e Bundibugyo]]
* [[National Resistance Movement|Ekibiina ky’eggwanga eky’okuziyiza]]
* [[Parliament of Uganda|Palamenti ya Uganda]]
{{Reflist}}
== Ebijuliziddwa wabweru wa Wikipedia ==
* [http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Palamenti ya Uganda]
* [http://www.rucid.org/rucid-college/ Omukutu gwa yintaneeti ogw’abantu b’omu byalo mu nkulaakulana (RUCID)]
* [http://geography.mak.ac.ug/about/student-associations/makerere-university-geographical-society-mugs/ Link to Ekibiina ky'Eby'ettaka mu Yunivasite y'e Makerere (MUGS)]
* [http://www.parliament.go.ug/new/ Omukutu gwa Obudhingiya Bwa Bwamba]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
i4nubxlj07x0bkjgiyscxzyi84a9h3q
Laika Umuhoza
0
13005
47801
47615
2026-04-25T06:39:56Z
Nambogo Catharine
6408
Ntereezezza mu mpandiika
47801
wikitext
text/x-wiki
'''Laika Umuhoza''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyimbi era amanyiddwa nga Laika. Muyimbi, [[:en:Songwriter|muwandiisi wa nnyimba]] era akwata alubaamu ze ku nnyimba nga afro-zouk [[:en:Afro-pop|afro-pop]], ne afro-RnB. Laika yakulira [[:en:Munyonyo|Munyonyo]], ekitundu ekisangibwa mu bitundu by’e [[Kampala]] kyokka nga yazaalibwa mu [[Kanungu (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kanungu]] mu Bugwanjuba bwa Uganda. Abayimbi nga [[:en:Alicia_Keys|Alicia Keys]], [[:en:Lauryn_Hill|Lauryn Hill]] ne [[:en:Beyoncé|Beyonce]] omuli n'abayimbi ba Uganda nga [[Lillian Mbabazi|Lilian Mbabazi]] be bamu ku baamusikiriza okuyimba.<ref>{{Cite web |title=Laika Biography, Wiki, Profile, Life Story |url=https://www.howwe.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=www.howwe.ug |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika |url=https://pearltunes.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=PearlTunes |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-08-26 |title=Singer Laika irked by fans claiming that she sleeps with manager |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/singer-laika-irked-by-fans-claiming-that-she-NV_168533 |access-date=2025-11-24 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-04-21 |title=Singer Laika signs with Ray Pan Promotions |url=https://www.pulse.ug/story/singer-laika-signs-with-ray-pan-promotions-2024073109070591288 |access-date=2025-11-24 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Obuto bwe n’okusoma kwe ==
Laika Umuhoza yatandika okuyimba oluvannyuma lw’okutikkirwa mu ttendekero lya America li [[:en:University_of_Virginia's_College_at_Wise|University of Virginia’s College]] e Wise mu 2019 n’afuna diguli mu by’okubala ebitabo. Mu 2020, yafulumya oluyimba lwe olwasooka olwa "My type" era alubaamu ezaddirira ne zigoberera nga overdose, Netwalira, your body, love story, You single ne Nzuuno. Ennyimba ze zinyumirwa nnyo abawagizi ne bapulodyusa be. <ref>{{Cite web |title=Laika Umuhoza - The University of Virginia's College at Wise {{!}} WayUp |url=https://www.wayup.com/profile/Laika-Umuhoza-7a6e03e3b7/ |access-date=2025-11-24 |website=www.wayup.com |language=en-US}}</ref> <ref name=":0">{{Cite web |title=Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika |url=https://pearltunes.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=PearlTunes |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://pearltunes.ug/Laika/biography "Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika"]. ''PearlTunes''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2025-11-24</span></span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |last=Matovu |first=Ibrahim Ibrahim Abbas |date=2025-01-08 |title=Bajjo Confesses Love for Laika Music |url=https://sanyufm.com/bajjo-confesses-love-for-laika-music/ |access-date=2025-11-24 |website=Sanyu FM 88.2 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |last=Platform |first=Ugmuziki Online Audio Streaming |date=2023-08-25 |title=Laika Music Biography, Her Music Profile, Age,Education,Husband,Real Name,Net Worth - ugmuziki.com |url=https://www.ugmuziki.com/artists/laika-music |access-date=2025-11-24 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Laika Umuhoza yategeeza nti ajja kufumbirwa n’okufuna amaka mu myaka gye egy’obukulu 30. <ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2023-05-07 |title=I plan to give birth in my early 30s - Laika Music |url=https://mbu.ug/2023/05/07/i-plan-to-give-birth-in-my-early-30s-laika/ |access-date=2025-11-24 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Sheebah Karungi|Sheeba Karungi]]
* [[Irene Ntale]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
58j4jnbkxso562e7pb1hhdlv6h1qjb0
47802
47801
2026-04-25T06:42:38Z
Nambogo Catharine
6408
Ntereezezza mu mpandiika
47802
wikitext
text/x-wiki
'''Laika Umuhoza''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyimbi era amanyiddwa nga Laika. Muyimbi, [[:en:Songwriter|muwandiisi wa nnyimba]] era akwata alubaamu ze ku nnyimba nga afro-zouk [[:en:Afro-pop|afro-pop]], ne afro-RnB. Laika yakulira [[:en:Munyonyo|Munyonyo]], ekitundu ekisangibwa mu bitundu by’e [[Kampala]] kyokka nga yazaalibwa mu [[Kanungu (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kanungu]] mu Bugwanjuba bwa Uganda. Abayimbi nga [[:en:Alicia_Keys|Alicia Keys]], [[:en:Lauryn_Hill|Lauryn Hill]] ne [[:en:Beyoncé|Beyonce]] omuli n'abayimbi ba Uganda nga [[Lillian Mbabazi|Lilian Mbabazi]] be bamu ku baamusikiriza okuyimba.<ref>{{Cite web |title=Laika Biography, Wiki, Profile, Life Story |url=https://www.howwe.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=www.howwe.ug |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika |url=https://pearltunes.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=PearlTunes |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-08-26 |title=Singer Laika irked by fans claiming that she sleeps with manager |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/singer-laika-irked-by-fans-claiming-that-she-NV_168533 |access-date=2025-11-24 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-04-21 |title=Singer Laika signs with Ray Pan Promotions |url=https://www.pulse.ug/story/singer-laika-signs-with-ray-pan-promotions-2024073109070591288 |access-date=2025-11-24 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Obuto bwe n’obuyigirize ==
Laika Umuhoza yatandika okuyimba oluvannyuma lw’okutikkirwa mu ttendekero lya America li [[:en:University_of_Virginia's_College_at_Wise|University of Virginia’s College]] e Wise mu 2019 n’afuna diguli mu kubala ebitabo eya Bachelor's degree in accounting. Mu 2020, yafulumya oluyimba lwe olwasooka olwa "My type" era alubaamu ezaddirira ne zigoberera nga overdose, Netwalira, your body, love story, You single ne Nzuuno. Ennyimba ze zinyumira nnyo abawagizi ne bapulodyusa be.<ref>{{Cite web |title=Laika Umuhoza - The University of Virginia's College at Wise {{!}} WayUp |url=https://www.wayup.com/profile/Laika-Umuhoza-7a6e03e3b7/ |access-date=2025-11-24 |website=www.wayup.com |language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika |url=https://pearltunes.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=PearlTunes |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://pearltunes.ug/Laika/biography "Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika"]. ''PearlTunes''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2025-11-24</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |last=Matovu |first=Ibrahim Ibrahim Abbas |date=2025-01-08 |title=Bajjo Confesses Love for Laika Music |url=https://sanyufm.com/bajjo-confesses-love-for-laika-music/ |access-date=2025-11-24 |website=Sanyu FM 88.2 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Platform |first=Ugmuziki Online Audio Streaming |date=2023-08-25 |title=Laika Music Biography, Her Music Profile, Age,Education,Husband,Real Name,Net Worth - ugmuziki.com |url=https://www.ugmuziki.com/artists/laika-music |access-date=2025-11-24 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref>
== Obulamu bwe ==
Laika Umuhoza yategeeza nti ajja kufumbirwa n’okufuna amaka mu myaka gye egy’obukulu 30. <ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2023-05-07 |title=I plan to give birth in my early 30s - Laika Music |url=https://mbu.ug/2023/05/07/i-plan-to-give-birth-in-my-early-30s-laika/ |access-date=2025-11-24 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Sheebah Karungi|Sheeba Karungi]]
* [[Irene Ntale]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
ll5d677jgpkytvfu8ehjw141760m4t5
47803
47802
2026-04-25T06:43:25Z
Nambogo Catharine
6408
Ntereezezza mu mpandiika
47803
wikitext
text/x-wiki
'''Laika Umuhoza''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyimbi era amanyiddwa nga Laika. Muyimbi, [[:en:Songwriter|muwandiisi wa nnyimba]] era akwata alubaamu ze ku nnyimba nga afro-zouk [[:en:Afro-pop|afro-pop]], ne afro-RnB. Laika yakulira [[:en:Munyonyo|Munyonyo]], ekitundu ekisangibwa mu bitundu by’e [[Kampala]] kyokka nga yazaalibwa mu [[Kanungu (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kanungu]] mu Bugwanjuba bwa Uganda. Abayimbi nga [[:en:Alicia_Keys|Alicia Keys]], [[:en:Lauryn_Hill|Lauryn Hill]] ne [[:en:Beyoncé|Beyonce]] omuli n'abayimbi ba Uganda nga [[Lillian Mbabazi|Lilian Mbabazi]] be bamu ku baamusikiriza okuyimba.<ref>{{Cite web |title=Laika Biography, Wiki, Profile, Life Story |url=https://www.howwe.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=www.howwe.ug |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika |url=https://pearltunes.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=PearlTunes |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-08-26 |title=Singer Laika irked by fans claiming that she sleeps with manager |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/singer-laika-irked-by-fans-claiming-that-she-NV_168533 |access-date=2025-11-24 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-04-21 |title=Singer Laika signs with Ray Pan Promotions |url=https://www.pulse.ug/story/singer-laika-signs-with-ray-pan-promotions-2024073109070591288 |access-date=2025-11-24 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Obuto bwe n’obuyigirize ==
Laika Umuhoza yatandika okuyimba oluvannyuma lw’okutikkirwa mu ttendekero lya America li [[:en:University_of_Virginia's_College_at_Wise|University of Virginia’s College]] e Wise mu 2019 n’afuna diguli mu kubala ebitabo eya Bachelor's degree in accounting. Mu 2020, yafulumya oluyimba lwe olwasooka olwa "My type" era alubaamu ezaddirira ne zigoberera nga overdose, Netwalira, your body, love story, You single ne Nzuuno. Ennyimba ze zinyumira nnyo abawagizi ne bapulodyusa be.<ref>{{Cite web |title=Laika Umuhoza - The University of Virginia's College at Wise {{!}} WayUp |url=https://www.wayup.com/profile/Laika-Umuhoza-7a6e03e3b7/ |access-date=2025-11-24 |website=www.wayup.com |language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika |url=https://pearltunes.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=PearlTunes |language=en}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://pearltunes.ug/Laika/biography "Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika"]. ''PearlTunes''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2025-11-24</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |last=Matovu |first=Ibrahim Ibrahim Abbas |date=2025-01-08 |title=Bajjo Confesses Love for Laika Music |url=https://sanyufm.com/bajjo-confesses-love-for-laika-music/ |access-date=2025-11-24 |website=Sanyu FM 88.2 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Platform |first=Ugmuziki Online Audio Streaming |date=2023-08-25 |title=Laika Music Biography, Her Music Profile, Age,Education,Husband,Real Name,Net Worth - ugmuziki.com |url=https://www.ugmuziki.com/artists/laika-music |access-date=2025-11-24 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Laika Umuhoza yategeeza nti ajja kufumbirwa n’okufuna amaka mu myaka gye egy’obukulu 30.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2023-05-07 |title=I plan to give birth in my early 30s - Laika Music |url=https://mbu.ug/2023/05/07/i-plan-to-give-birth-in-my-early-30s-laika/ |access-date=2025-11-24 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Sheebah Karungi|Sheeba Karungi]]
* [[Irene Ntale]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
d86tqo3l7r4goydsp1cjrydtnupmxnh
47804
47803
2026-04-25T06:44:19Z
Nambogo Catharine
6408
47804
wikitext
text/x-wiki
'''Laika Umuhoza''' [[:en:Ugandan|Munnayuganda]] omuyimbi era amanyiddwa nga Laika. Muyimbi, [[:en:Songwriter|muwandiisi wa nnyimba]] era akwata alubaamu ze ku nnyimba nga afro-zouk [[:en:Afro-pop|afro-pop]], ne afro-RnB. Laika yakulira [[:en:Munyonyo|Munyonyo]], ekitundu ekisangibwa mu bitundu by’e [[Kampala]] kyokka nga yazaalibwa mu [[Kanungu (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kanungu]] mu Bugwanjuba bwa Uganda. Abayimbi nga [[:en:Alicia_Keys|Alicia Keys]], [[:en:Lauryn_Hill|Lauryn Hill]] ne [[:en:Beyoncé|Beyonce]] omuli n'abayimbi ba Uganda nga [[Lillian Mbabazi|Lilian Mbabazi]] be bamu ku baamusikiriza okuyimba.<ref>{{Cite web |title=Laika Biography, Wiki, Profile, Life Story |url=https://www.howwe.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=www.howwe.ug |language=en}}</ref><ref name=":0">{{Cite web |title=Laika Biography, Profile, Facts, Life Story, About Laika |url=https://pearltunes.ug/Laika/biography |access-date=2025-11-24 |website=PearlTunes |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2023-08-26 |title=Singer Laika irked by fans claiming that she sleeps with manager |url=https://www.newvision.co.ug/category/entertainment/singer-laika-irked-by-fans-claiming-that-she-NV_168533 |access-date=2025-11-24 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |date=2023-04-21 |title=Singer Laika signs with Ray Pan Promotions |url=https://www.pulse.ug/story/singer-laika-signs-with-ray-pan-promotions-2024073109070591288 |access-date=2025-11-24 |website=Pulse Uganda |language=en}}</ref>
== Obuto bwe n’obuyigirize ==
Laika Umuhoza yatandika okuyimba oluvannyuma lw’okutikkirwa mu ttendekero lya America li [[:en:University_of_Virginia's_College_at_Wise|University of Virginia’s College]] e Wise mu 2019 n’afuna diguli mu kubala ebitabo eya Bachelor's degree in accounting. Mu 2020, yafulumya oluyimba lwe olwasooka olwa "My type" era alubaamu ezaddirira ne zigoberera nga overdose, Netwalira, your body, love story, You single ne Nzuuno. Ennyimba ze zinyumira nnyo abawagizi ne bapulodyusa be.<ref>{{Cite web |title=Laika Umuhoza - The University of Virginia's College at Wise {{!}} WayUp |url=https://www.wayup.com/profile/Laika-Umuhoza-7a6e03e3b7/ |access-date=2025-11-24 |website=www.wayup.com |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Matovu |first=Ibrahim Ibrahim Abbas |date=2025-01-08 |title=Bajjo Confesses Love for Laika Music |url=https://sanyufm.com/bajjo-confesses-love-for-laika-music/ |access-date=2025-11-24 |website=Sanyu FM 88.2 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |last=Platform |first=Ugmuziki Online Audio Streaming |date=2023-08-25 |title=Laika Music Biography, Her Music Profile, Age,Education,Husband,Real Name,Net Worth - ugmuziki.com |url=https://www.ugmuziki.com/artists/laika-music |access-date=2025-11-24 |website=Ugmuziki Online Audio Streaming Platform |language=en}}</ref>
== Ebimukwatako eby'omunda ==
Laika Umuhoza yategeeza nti ajja kufumbirwa n’okufuna amaka mu myaka gye egy’obukulu 30.<ref>{{Cite web |last=Mwesigwa |first=Solomon |date=2023-05-07 |title=I plan to give birth in my early 30s - Laika Music |url=https://mbu.ug/2023/05/07/i-plan-to-give-birth-in-my-early-30s-laika/ |access-date=2025-11-24 |website=MBU |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Sheebah Karungi|Sheeba Karungi]]
* [[Irene Ntale]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
73g4ozdyapmreoo2gqgqfnvfgomwhk1
Gayaza High School
0
13011
47699
47698
2026-04-24T12:00:47Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47699
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
o97dwmh7bgq7n9fwh7060lsa8p0ba1n
47700
47699
2026-04-24T12:09:38Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47700
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
k4ryrn4ny194ogy8z7wopsrmk15j1ws
47701
47700
2026-04-24T12:15:51Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47701
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
j76q8zn2psq8pelsphbw4jc6ywalzms
47703
47701
2026-04-24T12:19:55Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47703
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
tklzjs5yot2u49jf8zi9c18pjtbzhik
47704
47703
2026-04-24T12:25:37Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47704
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
ab84jtce2rol6pa590a2qn8ku3r52dh
47706
47704
2026-04-24T12:26:58Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47706
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
jqzk5opwab0kdsudwbvk0esyituuelx
47707
47706
2026-04-24T12:28:43Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47707
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
== Ekitiibwa ==
Mu 2009, Gayaza High School yakwata ekifo kya 68 mu masomero ga Siniya mu Afrika yonna.
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
mfpw46411qyfj4mvtu31e1hg1kzx0lx
47711
47707
2026-04-24T12:35:55Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47711
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
== Ekitiibwa ==
Mu 2009, Gayaza High School yakwata ekifo kya 68 mu masomero ga Siniya mu Afrika yonna.
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ==
* [[Barbara Allimadi]] – munnabyabufuzi, omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu
* [[Princess Elizabeth of Tooro|Omumbejja Elizabeth Bagaaya]] – omumbejja, munnamateeka, munnamawulire, munnabyabufuzi, model
* [[Nana Kagga]] – munnakatemba, pulodyusa, dayirekita, yinginiya w’amafuta
* [[Allen Kagina]] – omuddukanya w'emirimu era omusuubuzi; kaminsona w’ekitongole [[Uganda Revenue Authority|ekivunaanyizibwa ku musolo mu Uganda]] 2004–2014
* [[Maggie Kigozi]] – omusawo, omusuubuzi, munnabyamizannyo era omulimi; mu kiseera kino ye muwi w'amagezi ku nzirukanya y'emirimu mu [[:en:UNIDO|UNIDO]] ; eyali akulira ekitongole kya [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]]
* [[:en:Bertha_Kingori|Bertha Kingori]] – omu ku bakyala abaasooka okulondebwa ku lukiiko lw’ababaka ba Palamenti olwa Tanganyika
* [[Maria Kiwanuka]] – omukugu mu by’enfuna, omusuubuzi era munnabyabufuzi; eyali Minisita w’ebyensimbi mu Uganda (2011–2015) <ref>{{Cite web |last=Newvision Staff |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments And Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078 |access-date=25 September 2017 |publisher=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] via [[Facebook.com]]}}</ref>
* [[Philippa Ngaju Makabore|Philippa Ngaju Makobore]] – Munnayuganda yinginiya w’amasannyalaze, akulira ekitongole ekikola ku byuma mu Uganda Industrial Research Institute <ref>{{Cite web |last=Kafeero |first=Stephen |date=22 July 2017 |title=Uganda's Philippa Ngaju wins innovation prize |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Uganda-Philippa-Ngaju-wins-innovation-prize/688334-4026386-qugcnmz/index.html |access-date=19 December 2017}}</ref>
* [[Margaret Mungherera]] (25 Ogwekkumi 1957 – 4 Ogwokubiri 2017) – eyali omusawo w’eby’omutwe omukulu omukugu mu kubuulirira, [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eyali pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu Uganda, eyali pulezidenti w’ekibiina [[:en:World_Medical_Association|ekigatta abasawo mu nsi yonna]] (2013–2014) <ref>{{Cite web |last=Kenganzi |first=Grace |date=27 October 2012 |title=Dr. Margaret Mungherera: Influence Beyond Borders |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Dr-Margaret-Mungherera--Influence-beyond-borders/-/689842/1603828/-/1so3o4/-/index.html |access-date=26 April 2015}}</ref>
* [[Proscovia Margaret Njuki]] – [[:en:Electrical_engineer|Yinginiya w’amasannyalaze]] [[Yuganda|mu Uganda]], ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa [[:en:Uganda_Electricity_Generation_Company_Limited|Uganda Electricity Generation Company Limited]] <ref>{{Cite web |last=Muhame |first=Giles |date=24 November 2016 |title=Eng Njuki Appointed UEGCL Board Chairperson |url=http://www.chimpreports.com/exclusive-eng-njuki-appointed-uegcl-board-chairperson/ |access-date=19 December 2017 |publisher=Chimpreports Uganda}}</ref>
* [[Monica Azuba Ntege]] – yinginiya w’eby’okuzimba era munnabyabufuzi; [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Kabineti Minisita w'emirimu n'entambula]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], okuva mu 2016 <ref>{{Cite web |last=State House Uganda |date=6 June 2016 |title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |access-date=25 September 2017 |format=PDF}}</ref>
* [[Grania Rubomboras]] – yinginiya w’amasannyalaze era omukungu w’ekitongole; maneja wa pulojekiti mu kitundu mu nteekateeka ya [[:en:Nile_Basin_Initiative|Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program]] (NELSAP), Pulojekiti y’okuyunga emikutu gy’amasannyalaze, esangibwa mu [[Kigali]], [[Rwanda]] <ref>{{Cite web |date=26 October 2015 |title=The Nile Basin Initiative (NBI), The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP) & The NELSAP Interconnection of Electric Grids Project |url=http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190514020637/http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |archive-date=14 May 2019 |access-date=25 September 2017 |publisher=The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP)}}</ref>
* [[Julia Sebutinde]] – omulamuzi omukulu, [[:en:International_Criminal_Court|kkooti y’ensi yonna ey’emisango]], [[:en:The_Haguehttps://en.wikipedia.org/wiki/The_Hague|The Hague]], [[Netherlands]]
* [[Jean Sseninde|Jean Namayega Sseninde]] – omuzannyi [[Omupiira ogw'ebigere|w’omupiira]] ow’ekikugu mu ttiimu y’abakyala eya London Phoenix, mu liigi ya Bungereza ey’okubiri <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=11 December 2014 |title=Seninde eyes Cranes team |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1317219/seninde-eyes-cranes-team |access-date=29 December 2017}}</ref>
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
ax86j820ax8m78sq0kskuysgw67vg84
47712
47711
2026-04-24T12:36:20Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47712
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
== Ekitiibwa ==
Mu 2009, Gayaza High School yakwata ekifo kya 68 mu masomero ga Siniya mu Afrika yonna.
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ==
* [[Barbara Allimadi]] – munnabyabufuzi, omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu
* [[Princess Elizabeth of Tooro|Omumbejja Elizabeth Bagaaya]] – omumbejja, munnamateeka, munnamawulire, munnabyabufuzi, model
* [[Nana Kagga]] – munnakatemba, pulodyusa, dayirekita, yinginiya w’amafuta
* [[Allen Kagina]] – omuddukanya w'emirimu era omusuubuzi; kaminsona w’ekitongole [[Uganda Revenue Authority|ekivunaanyizibwa ku musolo mu Uganda]] 2004–2014
* [[Maggie Kigozi]] – omusawo, omusuubuzi, munnabyamizannyo era omulimi; mu kiseera kino ye muwi w'amagezi ku nzirukanya y'emirimu mu [[:en:UNIDO|UNIDO]] ; eyali akulira ekitongole kya [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]]
* [[:en:Bertha_Kingori|Bertha Kingori]] – omu ku bakyala abaasooka okulondebwa ku lukiiko lw’ababaka ba Palamenti olwa Tanganyika
* [[Maria Kiwanuka]] – omukugu mu by’enfuna, omusuubuzi era munnabyabufuzi; eyali Minisita w’ebyensimbi mu Uganda (2011–2015) <ref>{{Cite web |last=Newvision Staff |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments And Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078 |access-date=25 September 2017 |publisher=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] via [[Facebook.com]]}}</ref>
* [[Philippa Ngaju Makabore|Philippa Ngaju Makobore]] – Munnayuganda yinginiya w’amasannyalaze, akulira ekitongole ekikola ku byuma mu Uganda Industrial Research Institute <ref>{{Cite web |last=Kafeero |first=Stephen |date=22 July 2017 |title=Uganda's Philippa Ngaju wins innovation prize |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Uganda-Philippa-Ngaju-wins-innovation-prize/688334-4026386-qugcnmz/index.html |access-date=19 December 2017}}</ref>
* [[Margaret Mungherera]] (25 Ogwekkumi 1957 – 4 Ogwokubiri 2017) – eyali omusawo w’eby’omutwe omukulu omukugu mu kubuulirira, [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eyali pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu Uganda, eyali pulezidenti w’ekibiina [[:en:World_Medical_Association|ekigatta abasawo mu nsi yonna]] (2013–2014) <ref>{{Cite web |last=Kenganzi |first=Grace |date=27 October 2012 |title=Dr. Margaret Mungherera: Influence Beyond Borders |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Dr-Margaret-Mungherera--Influence-beyond-borders/-/689842/1603828/-/1so3o4/-/index.html |access-date=26 April 2015}}</ref>
* [[Proscovia Margaret Njuki]] – [[:en:Electrical_engineer|Yinginiya w’amasannyalaze]] [[Yuganda|mu Uganda]], ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa [[:en:Uganda_Electricity_Generation_Company_Limited|Uganda Electricity Generation Company Limited]] <ref>{{Cite web |last=Muhame |first=Giles |date=24 November 2016 |title=Eng Njuki Appointed UEGCL Board Chairperson |url=http://www.chimpreports.com/exclusive-eng-njuki-appointed-uegcl-board-chairperson/ |access-date=19 December 2017 |publisher=Chimpreports Uganda}}</ref>
* [[Monica Azuba Ntege]] – yinginiya w’eby’okuzimba era munnabyabufuzi; [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Kabineti Minisita w'emirimu n'entambula]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], okuva mu 2016 <ref>{{Cite web |last=State House Uganda |date=6 June 2016 |title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |access-date=25 September 2017 |format=PDF}}</ref>
* [[Grania Rubomboras]] – yinginiya w’amasannyalaze era omukungu w’ekitongole; maneja wa pulojekiti mu kitundu mu nteekateeka ya [[:en:Nile_Basin_Initiative|Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program]] (NELSAP), Pulojekiti y’okuyunga emikutu gy’amasannyalaze, esangibwa mu [[Kigali]], [[Rwanda]] <ref>{{Cite web |date=26 October 2015 |title=The Nile Basin Initiative (NBI), The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP) & The NELSAP Interconnection of Electric Grids Project |url=http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190514020637/http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |archive-date=14 May 2019 |access-date=25 September 2017 |publisher=The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP)}}</ref>
* [[Julia Sebutinde]] – omulamuzi omukulu, [[:en:International_Criminal_Court|kkooti y’ensi yonna ey’emisango]], [[:en:The_Haguehttps://en.wikipedia.org/wiki/The_Hague|The Hague]], [[Netherlands]]
* [[Jean Sseninde|Jean Namayega Sseninde]] – omuzannyi [[Omupiira ogw'ebigere|w’omupiira]] ow’ekikugu mu ttiimu y’abakyala eya London Phoenix, mu liigi ya Bungereza ey’okubiri <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=11 December 2014 |title=Seninde eyes Cranes team |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1317219/seninde-eyes-cranes-team |access-date=29 December 2017}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
te7ibjwvfo24ostkp8s4rg271c2ws88
47713
47712
2026-04-24T12:37:32Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47713
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
== Ekitiibwa ==
Mu 2009, Gayaza High School yakwata ekifo kya 68 mu masomero ga Siniya mu Afrika yonna.
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ==
* [[Barbara Allimadi]] – munnabyabufuzi, omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu
* [[Princess Elizabeth of Tooro|Omumbejja Elizabeth Bagaaya]] – omumbejja, munnamateeka, munnamawulire, munnabyabufuzi, model
* [[Nana Kagga]] – munnakatemba, pulodyusa, dayirekita, yinginiya w’amafuta
* [[Allen Kagina]] – omuddukanya w'emirimu era omusuubuzi; kaminsona w’ekitongole [[Uganda Revenue Authority|ekivunaanyizibwa ku musolo mu Uganda]] 2004–2014
* [[Maggie Kigozi]] – omusawo, omusuubuzi, munnabyamizannyo era omulimi; mu kiseera kino ye muwi w'amagezi ku nzirukanya y'emirimu mu [[:en:UNIDO|UNIDO]] ; eyali akulira ekitongole kya [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]]
* [[:en:Bertha_Kingori|Bertha Kingori]] – omu ku bakyala abaasooka okulondebwa ku lukiiko lw’ababaka ba Palamenti olwa Tanganyika
* [[Maria Kiwanuka]] – omukugu mu by’enfuna, omusuubuzi era munnabyabufuzi; eyali Minisita w’ebyensimbi mu Uganda (2011–2015) <ref>{{Cite web |last=Newvision Staff |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments And Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078 |access-date=25 September 2017 |publisher=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] via [[Facebook.com]]}}</ref>
* [[Philippa Ngaju Makabore|Philippa Ngaju Makobore]] – Munnayuganda yinginiya w’amasannyalaze, akulira ekitongole ekikola ku byuma mu Uganda Industrial Research Institute <ref>{{Cite web |last=Kafeero |first=Stephen |date=22 July 2017 |title=Uganda's Philippa Ngaju wins innovation prize |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Uganda-Philippa-Ngaju-wins-innovation-prize/688334-4026386-qugcnmz/index.html |access-date=19 December 2017}}</ref>
* [[Margaret Mungherera]] (25 Ogwekkumi 1957 – 4 Ogwokubiri 2017) – eyali omusawo w’eby’omutwe omukulu omukugu mu kubuulirira, [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eyali pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu Uganda, eyali pulezidenti w’ekibiina [[:en:World_Medical_Association|ekigatta abasawo mu nsi yonna]] (2013–2014) <ref>{{Cite web |last=Kenganzi |first=Grace |date=27 October 2012 |title=Dr. Margaret Mungherera: Influence Beyond Borders |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Dr-Margaret-Mungherera--Influence-beyond-borders/-/689842/1603828/-/1so3o4/-/index.html |access-date=26 April 2015}}</ref>
* [[Proscovia Margaret Njuki]] – [[:en:Electrical_engineer|Yinginiya w’amasannyalaze]] [[Yuganda|mu Uganda]], ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa [[:en:Uganda_Electricity_Generation_Company_Limited|Uganda Electricity Generation Company Limited]] <ref>{{Cite web |last=Muhame |first=Giles |date=24 November 2016 |title=Eng Njuki Appointed UEGCL Board Chairperson |url=http://www.chimpreports.com/exclusive-eng-njuki-appointed-uegcl-board-chairperson/ |access-date=19 December 2017 |publisher=Chimpreports Uganda}}</ref>
* [[Monica Azuba Ntege]] – yinginiya w’eby’okuzimba era munnabyabufuzi; [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Kabineti Minisita w'emirimu n'entambula]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], okuva mu 2016 <ref>{{Cite web |last=State House Uganda |date=6 June 2016 |title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |access-date=25 September 2017 |format=PDF}}</ref>
* [[Grania Rubomboras]] – yinginiya w’amasannyalaze era omukungu w’ekitongole; maneja wa pulojekiti mu kitundu mu nteekateeka ya [[:en:Nile_Basin_Initiative|Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program]] (NELSAP), Pulojekiti y’okuyunga emikutu gy’amasannyalaze, esangibwa mu [[Kigali]], [[Rwanda]] <ref>{{Cite web |date=26 October 2015 |title=The Nile Basin Initiative (NBI), The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP) & The NELSAP Interconnection of Electric Grids Project |url=http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190514020637/http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |archive-date=14 May 2019 |access-date=25 September 2017 |publisher=The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP)}}</ref>
* [[Julia Sebutinde]] – omulamuzi omukulu, [[:en:International_Criminal_Court|kkooti y’ensi yonna ey’emisango]], [[:en:The_Haguehttps://en.wikipedia.org/wiki/The_Hague|The Hague]], [[Netherlands]]
* [[Jean Sseninde|Jean Namayega Sseninde]] – omuzannyi [[Omupiira ogw'ebigere|w’omupiira]] ow’ekikugu mu ttiimu y’abakyala eya London Phoenix, mu liigi ya Bungereza ey’okubiri <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=11 December 2014 |title=Seninde eyes Cranes team |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1317219/seninde-eyes-cranes-team |access-date=29 December 2017}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
<references />
== Ebiyungo eby’ebweru ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
3httzbz2dpjvajog9s4zi888vq8a8ap
47716
47713
2026-04-24T12:40:00Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47716
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
== Ekitiibwa ==
Mu 2009, Gayaza High School yakwata ekifo kya 68 mu masomero ga Siniya mu Afrika yonna.
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ==
* [[Barbara Allimadi]] – munnabyabufuzi, omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu
* [[Princess Elizabeth of Tooro|Omumbejja Elizabeth Bagaaya]] – omumbejja, munnamateeka, munnamawulire, munnabyabufuzi, model
* [[Nana Kagga]] – munnakatemba, pulodyusa, dayirekita, yinginiya w’amafuta
* [[Allen Kagina]] – omuddukanya w'emirimu era omusuubuzi; kaminsona w’ekitongole [[Uganda Revenue Authority|ekivunaanyizibwa ku musolo mu Uganda]] 2004–2014
* [[Maggie Kigozi]] – omusawo, omusuubuzi, munnabyamizannyo era omulimi; mu kiseera kino ye muwi w'amagezi ku nzirukanya y'emirimu mu [[:en:UNIDO|UNIDO]] ; eyali akulira ekitongole kya [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]]
* [[:en:Bertha_Kingori|Bertha Kingori]] – omu ku bakyala abaasooka okulondebwa ku lukiiko lw’ababaka ba Palamenti olwa Tanganyika
* [[Maria Kiwanuka]] – omukugu mu by’enfuna, omusuubuzi era munnabyabufuzi; eyali Minisita w’ebyensimbi mu Uganda (2011–2015) <ref>{{Cite web |last=Newvision Staff |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments And Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078 |access-date=25 September 2017 |publisher=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] via [[Facebook.com]]}}</ref>
* [[Philippa Ngaju Makabore|Philippa Ngaju Makobore]] – Munnayuganda yinginiya w’amasannyalaze, akulira ekitongole ekikola ku byuma mu Uganda Industrial Research Institute <ref>{{Cite web |last=Kafeero |first=Stephen |date=22 July 2017 |title=Uganda's Philippa Ngaju wins innovation prize |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Uganda-Philippa-Ngaju-wins-innovation-prize/688334-4026386-qugcnmz/index.html |access-date=19 December 2017}}</ref>
* [[Margaret Mungherera]] (25 Ogwekkumi 1957 – 4 Ogwokubiri 2017) – eyali omusawo w’eby’omutwe omukulu omukugu mu kubuulirira, [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eyali pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu Uganda, eyali pulezidenti w’ekibiina [[:en:World_Medical_Association|ekigatta abasawo mu nsi yonna]] (2013–2014) <ref>{{Cite web |last=Kenganzi |first=Grace |date=27 October 2012 |title=Dr. Margaret Mungherera: Influence Beyond Borders |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Dr-Margaret-Mungherera--Influence-beyond-borders/-/689842/1603828/-/1so3o4/-/index.html |access-date=26 April 2015}}</ref>
* [[Proscovia Margaret Njuki]] – [[:en:Electrical_engineer|Yinginiya w’amasannyalaze]] [[Yuganda|mu Uganda]], ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa [[:en:Uganda_Electricity_Generation_Company_Limited|Uganda Electricity Generation Company Limited]] <ref>{{Cite web |last=Muhame |first=Giles |date=24 November 2016 |title=Eng Njuki Appointed UEGCL Board Chairperson |url=http://www.chimpreports.com/exclusive-eng-njuki-appointed-uegcl-board-chairperson/ |access-date=19 December 2017 |publisher=Chimpreports Uganda}}</ref>
* [[Monica Azuba Ntege]] – yinginiya w’eby’okuzimba era munnabyabufuzi; [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Kabineti Minisita w'emirimu n'entambula]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], okuva mu 2016 <ref>{{Cite web |last=State House Uganda |date=6 June 2016 |title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |access-date=25 September 2017 |format=PDF}}</ref>
* [[Grania Rubomboras]] – yinginiya w’amasannyalaze era omukungu w’ekitongole; maneja wa pulojekiti mu kitundu mu nteekateeka ya [[:en:Nile_Basin_Initiative|Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program]] (NELSAP), Pulojekiti y’okuyunga emikutu gy’amasannyalaze, esangibwa mu [[Kigali]], [[Rwanda]] <ref>{{Cite web |date=26 October 2015 |title=The Nile Basin Initiative (NBI), The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP) & The NELSAP Interconnection of Electric Grids Project |url=http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190514020637/http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |archive-date=14 May 2019 |access-date=25 September 2017 |publisher=The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP)}}</ref>
* [[Julia Sebutinde]] – omulamuzi omukulu, [[:en:International_Criminal_Court|kkooti y’ensi yonna ey’emisango]], [[:en:The_Haguehttps://en.wikipedia.org/wiki/The_Hague|The Hague]], [[Netherlands]]
* [[Jean Sseninde|Jean Namayega Sseninde]] – omuzannyi [[Omupiira ogw'ebigere|w’omupiira]] ow’ekikugu mu ttiimu y’abakyala eya London Phoenix, mu liigi ya Bungereza ey’okubiri <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=11 December 2014 |title=Seninde eyes Cranes team |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1317219/seninde-eyes-cranes-team |access-date=29 December 2017}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Okusoma ebisingawo ==
* Kalemera, Alex M., ''Essomero lya Gayaza High School Mu byafaayo, 1905–1962'' (Kampala, Ekitongole ky’amawulire ekya Yunivasite y’e Makerere, 1975)
* ''Gayaza High School Emyaka Kyenda egyasooka (1905–1995)'' eyasengekebwa Joan Cox, Brenda Richards ne Sheelagh Warren (eyasangibwa mu tterekero ly’ebitabo ery’essomero lya Gayaza High School)
<references />
== Ebiyungo eby’ebweru ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
8yma8oommgss3ofs9m5lb6f02kmrncv
47717
47716
2026-04-24T12:40:33Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47717
wikitext
text/x-wiki
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
== Ekitiibwa ==
Mu 2009, Gayaza High School yakwata ekifo kya 68 mu masomero ga Siniya mu Afrika yonna.
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ==
* [[Barbara Allimadi]] – munnabyabufuzi, omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu
* [[Princess Elizabeth of Tooro|Omumbejja Elizabeth Bagaaya]] – omumbejja, munnamateeka, munnamawulire, munnabyabufuzi, model
* [[Nana Kagga]] – munnakatemba, pulodyusa, dayirekita, yinginiya w’amafuta
* [[Allen Kagina]] – omuddukanya w'emirimu era omusuubuzi; kaminsona w’ekitongole [[Uganda Revenue Authority|ekivunaanyizibwa ku musolo mu Uganda]] 2004–2014
* [[Maggie Kigozi]] – omusawo, omusuubuzi, munnabyamizannyo era omulimi; mu kiseera kino ye muwi w'amagezi ku nzirukanya y'emirimu mu [[:en:UNIDO|UNIDO]] ; eyali akulira ekitongole kya [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]]
* [[:en:Bertha_Kingori|Bertha Kingori]] – omu ku bakyala abaasooka okulondebwa ku lukiiko lw’ababaka ba Palamenti olwa Tanganyika
* [[Maria Kiwanuka]] – omukugu mu by’enfuna, omusuubuzi era munnabyabufuzi; eyali Minisita w’ebyensimbi mu Uganda (2011–2015) <ref>{{Cite web |last=Newvision Staff |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments And Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078 |access-date=25 September 2017 |publisher=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] via [[Facebook.com]]}}</ref>
* [[Philippa Ngaju Makabore|Philippa Ngaju Makobore]] – Munnayuganda yinginiya w’amasannyalaze, akulira ekitongole ekikola ku byuma mu Uganda Industrial Research Institute <ref>{{Cite web |last=Kafeero |first=Stephen |date=22 July 2017 |title=Uganda's Philippa Ngaju wins innovation prize |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Uganda-Philippa-Ngaju-wins-innovation-prize/688334-4026386-qugcnmz/index.html |access-date=19 December 2017}}</ref>
* [[Margaret Mungherera]] (25 Ogwekkumi 1957 – 4 Ogwokubiri 2017) – eyali omusawo w’eby’omutwe omukulu omukugu mu kubuulirira, [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eyali pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu Uganda, eyali pulezidenti w’ekibiina [[:en:World_Medical_Association|ekigatta abasawo mu nsi yonna]] (2013–2014) <ref>{{Cite web |last=Kenganzi |first=Grace |date=27 October 2012 |title=Dr. Margaret Mungherera: Influence Beyond Borders |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Dr-Margaret-Mungherera--Influence-beyond-borders/-/689842/1603828/-/1so3o4/-/index.html |access-date=26 April 2015}}</ref>
* [[Proscovia Margaret Njuki]] – [[:en:Electrical_engineer|Yinginiya w’amasannyalaze]] [[Yuganda|mu Uganda]], ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa [[:en:Uganda_Electricity_Generation_Company_Limited|Uganda Electricity Generation Company Limited]] <ref>{{Cite web |last=Muhame |first=Giles |date=24 November 2016 |title=Eng Njuki Appointed UEGCL Board Chairperson |url=http://www.chimpreports.com/exclusive-eng-njuki-appointed-uegcl-board-chairperson/ |access-date=19 December 2017 |publisher=Chimpreports Uganda}}</ref>
* [[Monica Azuba Ntege]] – yinginiya w’eby’okuzimba era munnabyabufuzi; [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Kabineti Minisita w'emirimu n'entambula]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], okuva mu 2016 <ref>{{Cite web |last=State House Uganda |date=6 June 2016 |title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |access-date=25 September 2017 |format=PDF}}</ref>
* [[Grania Rubomboras]] – yinginiya w’amasannyalaze era omukungu w’ekitongole; maneja wa pulojekiti mu kitundu mu nteekateeka ya [[:en:Nile_Basin_Initiative|Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program]] (NELSAP), Pulojekiti y’okuyunga emikutu gy’amasannyalaze, esangibwa mu [[Kigali]], [[Rwanda]] <ref>{{Cite web |date=26 October 2015 |title=The Nile Basin Initiative (NBI), The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP) & The NELSAP Interconnection of Electric Grids Project |url=http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190514020637/http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |archive-date=14 May 2019 |access-date=25 September 2017 |publisher=The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP)}}</ref>
* [[Julia Sebutinde]] – omulamuzi omukulu, [[:en:International_Criminal_Court|kkooti y’ensi yonna ey’emisango]], [[:en:The_Haguehttps://en.wikipedia.org/wiki/The_Hague|The Hague]], [[Netherlands]]
* [[Jean Sseninde|Jean Namayega Sseninde]] – omuzannyi [[Omupiira ogw'ebigere|w’omupiira]] ow’ekikugu mu ttiimu y’abakyala eya London Phoenix, mu liigi ya Bungereza ey’okubiri <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=11 December 2014 |title=Seninde eyes Cranes team |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1317219/seninde-eyes-cranes-team |access-date=29 December 2017}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Okusoma ebisingawo ==
* Kalemera, Alex M., ''Essomero lya Gayaza High School Mu byafaayo, 1905–1962'' (Kampala, Ekitongole ky’amawulire ekya Yunivasite y’e Makerere, 1975)
* ''Gayaza High School Emyaka Kyenda egyasooka (1905–1995)'' eyasengekebwa Joan Cox, Brenda Richards ne Sheelagh Warren (eyasangibwa mu tterekero ly’ebitabo ery’essomero lya Gayaza High School)
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/ugandaat50/Gayaza++107+years+of+training+Ladies/-/1370466/1419598/-/l6yikj/-/index.html Okulaba ku ssomero lya Gayaza High School mu June 2012]
* [http://www.gayazahs.sc.ug/ Omukutu gwa Gayaza High School]
*
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
kja73pu66whjzb7ac8dy4heteioxwna
47718
47717
2026-04-24T12:40:57Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47718
wikitext
text/x-wiki
[[File:Gayaza_High_School_New_Admin_Block.jpg|thumb|300x300px|Gayaza High School bbulooko empya ey'okuddukanya emirimu]]
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
== Ekitiibwa ==
Mu 2009, Gayaza High School yakwata ekifo kya 68 mu masomero ga Siniya mu Afrika yonna.
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ==
* [[Barbara Allimadi]] – munnabyabufuzi, omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu
* [[Princess Elizabeth of Tooro|Omumbejja Elizabeth Bagaaya]] – omumbejja, munnamateeka, munnamawulire, munnabyabufuzi, model
* [[Nana Kagga]] – munnakatemba, pulodyusa, dayirekita, yinginiya w’amafuta
* [[Allen Kagina]] – omuddukanya w'emirimu era omusuubuzi; kaminsona w’ekitongole [[Uganda Revenue Authority|ekivunaanyizibwa ku musolo mu Uganda]] 2004–2014
* [[Maggie Kigozi]] – omusawo, omusuubuzi, munnabyamizannyo era omulimi; mu kiseera kino ye muwi w'amagezi ku nzirukanya y'emirimu mu [[:en:UNIDO|UNIDO]] ; eyali akulira ekitongole kya [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]]
* [[:en:Bertha_Kingori|Bertha Kingori]] – omu ku bakyala abaasooka okulondebwa ku lukiiko lw’ababaka ba Palamenti olwa Tanganyika
* [[Maria Kiwanuka]] – omukugu mu by’enfuna, omusuubuzi era munnabyabufuzi; eyali Minisita w’ebyensimbi mu Uganda (2011–2015) <ref>{{Cite web |last=Newvision Staff |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments And Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078 |access-date=25 September 2017 |publisher=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] via [[Facebook.com]]}}</ref>
* [[Philippa Ngaju Makabore|Philippa Ngaju Makobore]] – Munnayuganda yinginiya w’amasannyalaze, akulira ekitongole ekikola ku byuma mu Uganda Industrial Research Institute <ref>{{Cite web |last=Kafeero |first=Stephen |date=22 July 2017 |title=Uganda's Philippa Ngaju wins innovation prize |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Uganda-Philippa-Ngaju-wins-innovation-prize/688334-4026386-qugcnmz/index.html |access-date=19 December 2017}}</ref>
* [[Margaret Mungherera]] (25 Ogwekkumi 1957 – 4 Ogwokubiri 2017) – eyali omusawo w’eby’omutwe omukulu omukugu mu kubuulirira, [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eyali pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu Uganda, eyali pulezidenti w’ekibiina [[:en:World_Medical_Association|ekigatta abasawo mu nsi yonna]] (2013–2014) <ref>{{Cite web |last=Kenganzi |first=Grace |date=27 October 2012 |title=Dr. Margaret Mungherera: Influence Beyond Borders |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Dr-Margaret-Mungherera--Influence-beyond-borders/-/689842/1603828/-/1so3o4/-/index.html |access-date=26 April 2015}}</ref>
* [[Proscovia Margaret Njuki]] – [[:en:Electrical_engineer|Yinginiya w’amasannyalaze]] [[Yuganda|mu Uganda]], ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa [[:en:Uganda_Electricity_Generation_Company_Limited|Uganda Electricity Generation Company Limited]] <ref>{{Cite web |last=Muhame |first=Giles |date=24 November 2016 |title=Eng Njuki Appointed UEGCL Board Chairperson |url=http://www.chimpreports.com/exclusive-eng-njuki-appointed-uegcl-board-chairperson/ |access-date=19 December 2017 |publisher=Chimpreports Uganda}}</ref>
* [[Monica Azuba Ntege]] – yinginiya w’eby’okuzimba era munnabyabufuzi; [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Kabineti Minisita w'emirimu n'entambula]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], okuva mu 2016 <ref>{{Cite web |last=State House Uganda |date=6 June 2016 |title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |access-date=25 September 2017 |format=PDF}}</ref>
* [[Grania Rubomboras]] – yinginiya w’amasannyalaze era omukungu w’ekitongole; maneja wa pulojekiti mu kitundu mu nteekateeka ya [[:en:Nile_Basin_Initiative|Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program]] (NELSAP), Pulojekiti y’okuyunga emikutu gy’amasannyalaze, esangibwa mu [[Kigali]], [[Rwanda]] <ref>{{Cite web |date=26 October 2015 |title=The Nile Basin Initiative (NBI), The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP) & The NELSAP Interconnection of Electric Grids Project |url=http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190514020637/http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |archive-date=14 May 2019 |access-date=25 September 2017 |publisher=The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP)}}</ref>
* [[Julia Sebutinde]] – omulamuzi omukulu, [[:en:International_Criminal_Court|kkooti y’ensi yonna ey’emisango]], [[:en:The_Haguehttps://en.wikipedia.org/wiki/The_Hague|The Hague]], [[Netherlands]]
* [[Jean Sseninde|Jean Namayega Sseninde]] – omuzannyi [[Omupiira ogw'ebigere|w’omupiira]] ow’ekikugu mu ttiimu y’abakyala eya London Phoenix, mu liigi ya Bungereza ey’okubiri <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=11 December 2014 |title=Seninde eyes Cranes team |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1317219/seninde-eyes-cranes-team |access-date=29 December 2017}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Okusoma ebisingawo ==
* Kalemera, Alex M., ''Essomero lya Gayaza High School Mu byafaayo, 1905–1962'' (Kampala, Ekitongole ky’amawulire ekya Yunivasite y’e Makerere, 1975)
* ''Gayaza High School Emyaka Kyenda egyasooka (1905–1995)'' eyasengekebwa Joan Cox, Brenda Richards ne Sheelagh Warren (eyasangibwa mu tterekero ly’ebitabo ery’essomero lya Gayaza High School)
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/ugandaat50/Gayaza++107+years+of+training+Ladies/-/1370466/1419598/-/l6yikj/-/index.html Okulaba ku ssomero lya Gayaza High School mu June 2012]
* [http://www.gayazahs.sc.ug/ Omukutu gwa Gayaza High School]
*
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
hynniopmen4k3mo1bs89rky6ea5w1kc
47719
47718
2026-04-24T12:41:28Z
Charles Kalanzi
9748
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342265269|Gayaza High School]]"
47719
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Gayaza_High_School_New_Admin_Block.jpg|thumb|300x300px|Gayaza High School bbulooko empya ey'okuddukanya emirimu]]
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
== Ekitiibwa ==
Mu 2009, Gayaza High School yakwata ekifo kya 68 mu masomero ga Siniya mu Afrika yonna.
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ==
* [[Barbara Allimadi]] – munnabyabufuzi, omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu
* [[Princess Elizabeth of Tooro|Omumbejja Elizabeth Bagaaya]] – omumbejja, munnamateeka, munnamawulire, munnabyabufuzi, model
* [[Nana Kagga]] – munnakatemba, pulodyusa, dayirekita, yinginiya w’amafuta
* [[Allen Kagina]] – omuddukanya w'emirimu era omusuubuzi; kaminsona w’ekitongole [[Uganda Revenue Authority|ekivunaanyizibwa ku musolo mu Uganda]] 2004–2014
* [[Maggie Kigozi]] – omusawo, omusuubuzi, munnabyamizannyo era omulimi; mu kiseera kino ye muwi w'amagezi ku nzirukanya y'emirimu mu [[:en:UNIDO|UNIDO]] ; eyali akulira ekitongole kya [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]]
* [[:en:Bertha_Kingori|Bertha Kingori]] – omu ku bakyala abaasooka okulondebwa ku lukiiko lw’ababaka ba Palamenti olwa Tanganyika
* [[Maria Kiwanuka]] – omukugu mu by’enfuna, omusuubuzi era munnabyabufuzi; eyali Minisita w’ebyensimbi mu Uganda (2011–2015) <ref>{{Cite web |last=Newvision Staff |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments And Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078 |access-date=25 September 2017 |publisher=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] via [[Facebook.com]]}}</ref>
* [[Philippa Ngaju Makabore|Philippa Ngaju Makobore]] – Munnayuganda yinginiya w’amasannyalaze, akulira ekitongole ekikola ku byuma mu Uganda Industrial Research Institute <ref>{{Cite web |last=Kafeero |first=Stephen |date=22 July 2017 |title=Uganda's Philippa Ngaju wins innovation prize |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Uganda-Philippa-Ngaju-wins-innovation-prize/688334-4026386-qugcnmz/index.html |access-date=19 December 2017}}</ref>
* [[Margaret Mungherera]] (25 Ogwekkumi 1957 – 4 Ogwokubiri 2017) – eyali omusawo w’eby’omutwe omukulu omukugu mu kubuulirira, [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eyali pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu Uganda, eyali pulezidenti w’ekibiina [[:en:World_Medical_Association|ekigatta abasawo mu nsi yonna]] (2013–2014) <ref>{{Cite web |last=Kenganzi |first=Grace |date=27 October 2012 |title=Dr. Margaret Mungherera: Influence Beyond Borders |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Dr-Margaret-Mungherera--Influence-beyond-borders/-/689842/1603828/-/1so3o4/-/index.html |access-date=26 April 2015}}</ref>
* [[Proscovia Margaret Njuki]] – [[:en:Electrical_engineer|Yinginiya w’amasannyalaze]] [[Yuganda|mu Uganda]], ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa [[:en:Uganda_Electricity_Generation_Company_Limited|Uganda Electricity Generation Company Limited]] <ref>{{Cite web |last=Muhame |first=Giles |date=24 November 2016 |title=Eng Njuki Appointed UEGCL Board Chairperson |url=http://www.chimpreports.com/exclusive-eng-njuki-appointed-uegcl-board-chairperson/ |access-date=19 December 2017 |publisher=Chimpreports Uganda}}</ref>
* [[Monica Azuba Ntege]] – yinginiya w’eby’okuzimba era munnabyabufuzi; [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Kabineti Minisita w'emirimu n'entambula]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], okuva mu 2016 <ref>{{Cite web |last=State House Uganda |date=6 June 2016 |title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |access-date=25 September 2017 |format=PDF}}</ref>
* [[Grania Rubomboras]] – yinginiya w’amasannyalaze era omukungu w’ekitongole; maneja wa pulojekiti mu kitundu mu nteekateeka ya [[:en:Nile_Basin_Initiative|Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program]] (NELSAP), Pulojekiti y’okuyunga emikutu gy’amasannyalaze, esangibwa mu [[Kigali]], [[Rwanda]] <ref>{{Cite web |date=26 October 2015 |title=The Nile Basin Initiative (NBI), The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP) & The NELSAP Interconnection of Electric Grids Project |url=http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190514020637/http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |archive-date=14 May 2019 |access-date=25 September 2017 |publisher=The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP)}}</ref>
* [[Julia Sebutinde]] – omulamuzi omukulu, [[:en:International_Criminal_Court|kkooti y’ensi yonna ey’emisango]], [[:en:The_Haguehttps://en.wikipedia.org/wiki/The_Hague|The Hague]], [[Netherlands]]
* [[Jean Sseninde|Jean Namayega Sseninde]] – omuzannyi [[Omupiira ogw'ebigere|w’omupiira]] ow’ekikugu mu ttiimu y’abakyala eya London Phoenix, mu liigi ya Bungereza ey’okubiri <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=11 December 2014 |title=Seninde eyes Cranes team |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1317219/seninde-eyes-cranes-team |access-date=29 December 2017}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
== Okusoma ebisingawo ==
* Kalemera, Alex M., ''Essomero lya Gayaza High School Mu byafaayo, 1905–1962'' (Kampala, Ekitongole ky’amawulire ekya Yunivasite y’e Makerere, 1975)
* ''Gayaza High School Emyaka Kyenda egyasooka (1905–1995)'' eyasengekebwa Joan Cox, Brenda Richards ne Sheelagh Warren (eyasangibwa mu tterekero ly’ebitabo ery’essomero lya Gayaza High School)
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/ugandaat50/Gayaza++107+years+of+training+Ladies/-/1370466/1419598/-/l6yikj/-/index.html Okulaba ku ssomero lya Gayaza High School mu June 2012]
* [http://www.gayazahs.sc.ug/ Omukutu gwa Gayaza High School]
*
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
5e3zlaxetml8hdrwbl70iqmpn8e8nwo
47815
47719
2026-04-25T09:00:51Z
Solomon Suubi
6901
Ntereezezza mu kiwandiiko
47815
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Gayaza_High_School_New_Admin_Block.jpg|thumb|300x300px|Gayaza High School bbulooko empya ey'okuddukanya emirimu]]
'''Gayaza High School''' ly'essomero erisinga obukadde mu [[Yuganda|Uganda]] nga ly'abaana bawala bokka nga b'akisulo okuva ku Siniya esooka okutuuka ku Siniya eyoomukaaga. Essomero lino liri ju musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]], liyambibwako [[:en:Government_of_Uganda|gavumenti]] era nga lyakkirizibwa okukola [[:en:Ministry_of_Education_and_Sports_(Uganda)|minisitule y’ebyenjigiriza, ssaayansi, tekinologiya n’emizannyo]] . <ref>{{Cite web |last=Musasizi |first=Simon |date=1 June 2011 |title=Cover Story: Gayaza Old Girls Colourfully Honour Their Mentor |url=http://www.observer.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=13654:cover-story-gayaza-old-girls-colourfully-honour-their-mentor |access-date=21 July 2014 |publisher=[[Daily Monitor]]}}</ref>
== Ekifo ==
Essomero lino lisangibwa mu kabuga [[Gayaza]], Gayaza Zooni B Local Council One (LC1), [[Kasangati]] town council,essaza Kyadondo, mu disityulikiti y'e [[Wakiso (disitulikit)|Wakiso]], kkiromita 19 (mailo 12) obukiikakkono bw'obuvanjuba bwa [[Kampala]], ekibuga ekikulu ekya Uganda. <ref>{{Cite web |last=Globefeed.com |date=31 December 2017 |title=Distance between Post Office Building, Kampala Road, Kampala, Uganda and Gayaza High School, Gayaza - Zirobwe Road, Kabanyoro, Central Region, Uganda |url=https://distancecalculator.globefeed.com/Uganda_Distance_Result.asp?fromplace=Post%20Office%20Building%2C%20Kampala%20Road%2C%20Kampala%2C%20Uganda&toplace=Gayaza%20High%20School%2C%20Gayaza%20-%20Zirobwe%20Road%2C%20Kabanyoro%2C%20Central%20Region%2C%20Uganda&dt1=ChIJXyfX9IC8fRcRorrkbY-nufI&dt2=ChIJZZwnT-uzfRcRoJO3NJ184EY |access-date=31 December 2017 |publisher=Globefeed.com}}</ref>
Essomero lya Gayaza High School liweza yiika 104.76 ku lusozi oluwanvu nga luliko ekikko era nga liri ku buwanvu bwa ffuuti 3,800 waggulu w’obugulumivu bw’ennyanja. Mu bukiikakkono, lirina ensalo n’ekitongole ekinoonyereza ku by’obulimi [[Makerere University, Uganda|ekya Makerere University]] Agricultural Research Institute ne Kabanyolo (University Farm), ate mu bugwanjuba lirina ensalo n’ekyalo Makenke, ekyawuddwamu oluguudo lwa [[Gayaza]] – [[Ziroobwe|Zirobwe]] .
Ekitundu ekiri ebuvanjuba wakati wa ffaamu y’essomero n’oluguudo oluva e Kampala okutuuka e [[Kalagi, Mukono]] kye kyalo Kyetume. Mu bukiikaddyo essomero lino liri ku nsalo n’essomero lya Gayaza Junior School, ekkanisa y’ekigo n’ekitundu kya Gayaza Trading Centre. Mu kifo kino, oluguudo olukulu oluva e Kampala luyitamu, oluguudo olumu olugenda e Kalagi mu [[Mukono (disitulikit)|Disitulikiti y’e Mukono]] ate olulala ne lugenda ku National Crops Resources Research Institute (NaCRRI) e [[:en:Namulonge|Namulonge]], ne lweyongerayo e [[Ziroobwe]] .
Akakuubo akali wakati w’enguudo ebbiri ezigenda ku ssomero lino, nga kayita ku masomero ga pulayimale n’ekkanisa y’ekigo, gu cul de sac, nga kino kye kivaako obukuumi bw’essomero mu biseera by’obuzibu.
== Ebyafaayo ==
[[:en:Missionaries|Abaminsani]] [[:en:Christianity|abakulisitaayo]] ab’ekibiina kya Church Missionary Society of England baatandikawo essomero lya Gayaza High School ku ttaka eryaweebwayo eri ekkanisa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]] (Kabaka wa Buganda) mu Gwoluberyeberye 1905 n’abayizi bana abaali abasooka, era n'erifuuka essomero ly’abawala ery'ekisulo eryasooka mu Uganda.
Ekigendererwa ky’okutandikawo essomero lino kyali kya kutendeka bawala naddala abawala b’abaami b’Obwakabaka [[Buganda|bwa Buganda]], mu bukugu obwo obwandibafudde abakyala abalungi naye ng’olukusa lulina kuva mu bakulembeze b’ennono ab’omu kiseera ekyo. <sup class="noprint Inline-Template" style="margin-left:0.1em; white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="The text near this tag may need clarification or removal of jargon. (March 2026)">clarification needed</span></nowiki>'' ]</sup> Kyokka abatandisi baalina ekigendererwa eky’enjawulo: okusomesa abawala nga basinziira ku musingi ogw’Ekikristaayo ogw’amaanyi. Baakitegeera nti engeri esinga obulungi ey’okusimba amakanda mu Bukristaayo kwe kuba ne bamaama Abakristaayo abaana be baamalangako emyaka gyabwe egy’okukula.
Mu ntandikwa, ensoma y'essomero lino yalimu [[Ebyamalimiro|ebyobulimi]], [[:en:Handiwork|okukola emirimu gy'emikono]], [[:en:Child-care|okulabirira abaana]] [[:en:Needlework|n'okutunga]], wamu [[:en:Scripture|ebyawandiikibwa]], [[:en:Reading_(process)|okusoma]], [[:en:Writing|okuwandiika]], [[:en:Arithmetic|okubala]] [[Essomansi|n'ensomansi]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (September 2019)">okujuliza kwetaagisa</span></nowiki>'' ]</sup>
Essomero lya Gayaza High School lyazimbibwa ku ttaka eriweza yiika 140, nga lirimu amayumba asatu: Kikko, Kyawakati ne Manga. Omubala gwayo gwali "Banno" (emikwano). Abawala baasooka kwambala ''ssuuka'' (bed-sheet) nga yunifoomu y’essomero, wadde nga eno yakyusibwa ne bagifuula yunifoomu nga kuliko n’olugoye olw’omulembe gwa Victoria, olufaananako n’olugoye lw’ekinnansi olw’Abaganda oluliwo kati ''bodingi'' ( ''[[gomesi]]'' ). Oluvannyuma, Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyatandikawo) yakola dizayini ya yunifoomu empya ng’erina ensingo eneetooloovu, ng’erina emikono emimpi egya Magyar, akabonero akatungiddwako ne langi ez’enjawulo ezikozesebwa okwawula ebibiina.
Mu 1939, ekitundu kya siniya ey’oku ntikko ekitali kitongole kyatandika. Mu 1962, essomero lya siniya lyayawulwa ku lya Pulayimale. Essomero lya Gayaza Junior School lyasigaza ekifo ekikadde ku ludda olw’ebuvanjuba, ate essomero lya siniya, ly'asigaza erinnya eryasooka erya Gayaza High School, n'erifuna amaka ku ludda olw’ebugwanjuba. Bwe baayawukana, essomero lya Gayaza Junior School lyakyusa omubala okuva ku "Banno" ne litandika okugabana omubala gwa Gayaza High School: "Never Give Up". N’ekyavaamu, okuva mu 1963, Hill yafuuka omukulu w’essomero lya Junior School ate Joan Cox ye yali omukulu w’essomero lya siniya.
Okuva ku bawala bana, amasomero gano ag’abalongo gagenze mu maaso ne gafuuka ga nnantamegwa mu by'ensoma mu masomero ga Uganda, nga bw'egongera okuwandiisa abayizi abasoba mu 1,000.
[[File:Gayaza_High_School_administration_block.jpg|alt=Administration Block|thumb|Eyali bbulooka y’okuddukanya emirimu (2017) .]]
== Embeera eriwo kati ==
GHS eri ku musingi [[:en:Church_of_Uganda|gw'ekkanisa]] nga ssomero lya siniya ery’abawala ab'ekisulo era nga liyambibwako gavumenti nga lisomesa Arts ne Sayansi n’ebyokwewumuzaamu omuli emizannyo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
Essomero lino lirina emitendera gy’ebyenjigiriza egya [[:en:Uganda_Certificate_of_Education|O]] n’egya [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]] nga essira liri ku nkulaakulana ey’enjawulo ey’omuntu yenna. Egoberera ensoma y’eggwanga eyeekenneenyezebwa ekitongole ekivunaanyizibwa ku bigezo mu ggwanga ekya Uganda National Examinations Board (UNEB). <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
== Enfuga n’enzirukanya y’emirimu ==
=== Enfuga ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ennyumba ya Rhoda Nsibambi]]
[[:en:Board_of_governors|Olukiiko olufuzi]] lwe lukiiko olufuga essomero era lutondebwawo nga bwe kirambikiddwa mu biragiro by’olukiiko lw’abafuzi b’ebyenjigiriza, akatundu 59 ekitundu (ii) ak’etteeka ly’ebyenjigiriza, 2008. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref> Lulimu abantu nga 15 abakiikirira bonna abantu abakwatibwako: olukiiko olufuzi, abazadde, abasomesa, abakozi abatali basomesa, gavumenti z’ebitundu n’abayizi abaaliwo.
=== Enzirukanya y'emirimu ===
Enzirukanya y’essomero eya buli lunaku ekulemberwa akulembera abasomesa (omukulu w’essomero) ng’ayambibwako abamyuka babiri ne dayirekita w’eby’enjigiriza. Waliwo abakulu basatu: akwatibwako ku Lower School (Siniya 1 ne 2), akwatibwako ku Middle School (Siniya 3 ne 4), akwatibwako ku Upper school (Siniya 5 ne 6). Omukyala avunaanyizibwa ku mbeera z'abawala, omusajja avunaanyizibwa ku mbeera z'abalenzi ne house mistress abayambako abakulu ab'okuntikko ku nzirukanya y’essomero. <ref name=":2">{{Cite web |title=Education (Pre-Primary, Primary and Post-Primary) Act, 2008, 2008 {{!}} Uganda Legal Information Institute |url=https://ulii.org/node/24748 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20171231155516/https://ulii.org/node/24748 |archive-date=31 December 2017 |access-date=2017-12-31 |website=ulii.org |language=en}}</ref>
== Abakulu b’essomero ==
=== Alfreda Allen (omukulu w’essomero eyasooka 1905–1930) ===
Alfreda Allen ye yali omukulu w’essomero lya Gayaza eyasooka mu 1905. Yasindikibwa ekibiina [[:en:Church_Mission_Society|kya Church Mission Society]] (CMS) okwanguya okusoma kw’abawala mu ggwanga, yatuuka mu [[Buganda]] ne Janet Smith, oluvannyuma n’addirirwa Dorothy Allan, Nancy Corby ne Irene Steintz okutandika essomero lino. Mu 1904, ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], Sir [[Apollo Kaggwa]], omkungu mu [[Buganda]], yasaba ekibiina kya Church Mission Society ekisangibwa e Bungereza okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Kino kyasooka kuwakanyizibwa, kubanga abaami b’omu kiseera ekyo tebaali beetegefu kusasulira kusoma kwa bawala. Okutya kuno, wabula ,kwaggyibwawo olukiiko lw’abakyala olwa CMS, olwatuula mu Bungereza, bwe lwasalawo nti essomero ly’abawala litandikibwe okumpi n’ettaka ly’obuminsani e Gayaza, eryaweebwayo kabaka. Kino nga tekinnabaawo, waaliwo amasomero g’abalenzi matono, olwo ng’abawala baali bakoma kusomesebwa ku by’ekkanisa mu byawandiikibwa ne katekisimu nga beetegekera okubatizibwa. Mu kusiima emirimu gye egy'ekitiibwa, yabbulwamu ekkanisa y’essomero (Alfreda Allen Chapel).
=== Joan Cox (1950-1972) Omuwandiisi w’ebitabo. ===
[[File:Chapel_inside_Gayaza_High_School.jpg|alt=GHS Chapel|thumb|Ekkaniza ya Alfreda Allen]]
Joan Cox yajja mu Gayaza High School mu 1938 ng’akulemberwa Church Mission Society era n’aweereza ng’omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Yakola kinene okulaba Gayaza High School ekulaakulana n’okukola obulungi. Mu kiseera kye mwe mwazimbibwa chapel, etterekero ly'ebitabo ne kizimbe ky'okuddukanya emirimu. Obukulembeze bwe obw’amagezi era bwavaako okutandikawo ffaamu y’essomero n’obuwanguzi bw’enteekateeka y’emmere y’oku faamu. Ekimu ku bisulo (Cox) mu ssomero lino lyatuumibwa erinnya lye. Obukulembeze bwe bwatuuka ku buli nsonda za Uganda zonna era bwakyusa eby’enjigiriza by’omwana omuwala mu Uganda. Yawangaala okutuuka ku myaka 100 era yafa nga 14 Ogwokuna 2012.
=== Sheelagh Warren (1972-1990) ===
Sheelagh Warren yali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 18. Yatandikira Cox we yakoma ng'agenze, yalabirira enkulaakulana y’essomero lya siniya okutuuka ku ddaala lya O’ ne A’, okuzimba ebizimbe ebisinga eby’enkalakkalira n’okussaawo erinnya ly’essomero ery'ekitiibwa nga basoma obulungi. Warren yalung’amya essomero lino okuyita mu biseera bya Uganda ebyasinga okubeera eby’akatabanguko - okuyita mu lutalo olwaliwo mu 1979 olwasuula [[Idi Amin]], [[:en:Ugandan_Bush_War|olutalo lw’abayeekera olwa National Resistance Army]] olwamala emyaka etaano olwaleeta [[National Resistance Movement|NRM]] mu buyinza mu 1986. Wadde ng’ebiseera ebyo byali tebirina bukuumi n’ebbula, essomero lyagenda mu maaso n’okutambula obulungi. Warren yaweza emyaka 90 mu Gwekuminogumu 2017, era ekifo kya Warren Computer Center/Laboratory e Gayaza kyabbulwa mu linnya lye.
=== Ruth Nvumetta Kavuma (1990–2002) ===
"Okubeera omukulu w'essomero lya Gayaza High School Omufirika eyasooka n'okumalayo emyaka 11 oboolyawo kye kyasinga okuntuukako", [[Nvumetta Ruth Kavuma|Ruth Kavuma]] bw'awandiika mu kimu ku bitabo bye eby'ebijjukizo. "Enkyukakyuka mu bukulembeze yakolebwa bulungi nnyo. mukyala Warren yali awandiise buli kikolenwa mu kitabo kye yankwasa, ng'ampa okulungamya ku byonna ebikwata ku bikolebwa mu myezi ki egy'omwaka. Kyannyamba nnyo mu nsonga z'okubeera n'obukulembeze obulungi kw'otadde n'okukuuma omutindo gw'essomero." Kavuma bwe yava e Gayaza, yeegatta ku byobufuzi era [[:en:List_of_members_of_the_eighth_Parliament_of_Uganda|n’aweereza ng’omubaka wa Palamenti okumala emyaka egiwerako]] . <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Joy Male (2002–2006) ===
Joy Male yafuuka omukulu w’essomero lya Gayaza High School mu Gwomunaana 2002 oluvannyuma lwa Kavuma okugenda n’asigalayo okutuusa mu Gwokuna 2006, bwe yawummula[[:en:Civil_service|emirimu gya gavumenti]] ng’awezezza emyaka 60 egy’obukulu. Yalina omukululo ww'okukulira essomero lya Nakasero Secondary School, [[:en:Mengo_Senior_School|Mengo Senior School]] ne [[Makerere College School]] nga tannaba kwegatta ku Gayaza. Ekimu ku kyamusoomooza kwe kubeera omukozi omupya, ate ng’oli mukulu w'essomero. Mu bukulembeze bwe, okuzimba ekisulo kya Rhoda Nsibambi kwaggwa, okuzimba bbulooka y’ekibiina kya Ruth Nvumetta Kavuma ne kutandika era ye yalabirira pulojekiti eziwerako ez’okuddaabiriza ebizimbe by’essomero. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}</ref>
=== Victoria Kisarale (2009–2019) ===
Victoria Sserunkuuma Kisarale amanyiddwa ennyo nga Kisa, yajja ku ssomero lya Gayaza High School mu 1998 ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kavuma n’oluvannyuma Joy Male. Mu 2009 yafuulibwa omukulu w'essomero omujjuvu, era n’aweereza okumala emyaka 10 okutuusa lwe yawummula mu Gwomunaana 2019. Yakola kinene okusiga empisa mu bayizi ng’essira aliteeka ku bukugu Obw'ekyasa kya 21.
Mu kiseera kye, ekikomera ky’essomero kyaddabirizibwa, eddiiro ne ligaziwa, ekibangirizi ky’ekidiba ekiwugirwamu ne kizimbibwa era bbulooka empya ey’okuddukanya emirimu yatandikibwawo abawala abaasomerayo ko. Era yalaba ffaamu y’essomero ng’ekulaakulana mu kiseera kye. Yakwata nnyo ku kusomesa omwana omuwala era n’asikkiriza bangi.
=== Kizito Robinah Katongole (2019–na kati) ===
Robinah, omukulu w'essomero mu kiseera kino, yayingira ofiisi nga 10 Ogwekkumi 2019. Olw’okuba yali yasomerawo ko, teyali mupya ku Gayaza High School. Yaliko omusomesa wa Litulica okumala emyaka nga 17 nga tannakola ng’omumyuka w’omukulu w'essomero wansi wa Kisarale.
== Ebisulo by'abayizi ==
Gayaza High School erina ebisulo by’abayizi 8 nga bino byatuumibwa amannya ga Bannayuganda abatutumufu, bannabyabufuzi oba abaddukanya essomero lino. Mulimu:
* Corby House
* Cox House
* Ham & Apollo House
* Hutchinson House
* Kennedy House
* Kivebulaya House
* Rhoda Nsibambi House
* Sherborne (Mary Stuart) House
=== Ekisulo kya Corby ===
[[File:Corby_House_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Ekisulo kya Corby]]
Corby House, ky'ekimu ku bisulo ebisinga obukadde mu Gayaza High School, yatuumibwa erinnya ly’omukulu w’essomero Nancy Corby, eyasooka Joan Cox mu 1963. Ye yasembayo okubeera akulira essomero lya Junior School. Emabegako, Gayaza Junior ne Gayaza High School zaali ssomero limu, okutuusa mu 1962, ekitundu kya siniya lwe kyatandikibwawo nga Cox ye yasooka okukikulira.
Ennyumba eno erina bbulooko zombi eza junior ne senior. Junior block erina ebisenge munaana nga bibiri ku byo bisenge by'abakulembeze b'abayizi, ate senior block erina ebisenge 12 nga ekimu kya lukiiko lw'abakulembeze b'abayizi. Abayizi mu nnyumba eno bamanyiddwa nga "Corbians", nga bbululu ye langi yaabwe. Omubala gwa Corby guli "Forward Ever, Backward Never".
=== Ekisulo kya Cox ===
Ekisulo kino kyatuumibwa erinnya lya Joan Cox, eyali omukulu w’essomero lya Gayaza High School okumala emyaka 22. Emyaka gya 1970 we gyatandikira, ebizimbe ebisinga eby’omulembe byali byongeddwa ku ssomero lino mu kiseera ky’obukulembeze bwe. Cox house (eyali Tulip Tree) ne Kivebulaya (eyali Canna Lily) zazimbibwa n'ensimbi okuva mu [[:en:World_Bank|Banka y'ensi yonna]] nga mu mwaka gwa 1970. Olw'ebbula ly'ebifo, abayizi okuva mu bisulo bya Cox ne Kivebulaya mu buwangwa bwabwe babadde bagabibwa mu bisulo ebirala nga bakomyewo ku [[:en:Uganda_Advanced_Certificate_of_Education|A-level]]. Leero abayizi mu kisulo kino bamanyiddwa nga "Coxites" era langi y'ekisulo kyabwe ya maroon.
=== Ekisulo kya Ham & Apollo ===
[[File:Ham_&_Apollo_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Ham & Apollo House|thumb|Ekisulo kya Ham & Apollo]]
Ham & Apollo House (era emanyiddwa nga "Ham") yatuumibwa erinnya ly'abaami ba Buganda babiri okuli Sir [[Apollo Kaggwa]] ne [[:en:Ham_Mukasa|Ham Mukasa]], abaali abatandisi b'ebyobufuzi era nga batumbula ebyenjigiriza mu Uganda. Kaggwa yali [[Katikkiro wa Buganda]] (1865–1927). Ku mulembe gwa [[Ssekabaka Daudi Cwa II|Kabaka Daudi Cwa II]], mu 1904, yasaba ekibiina kya Church Mission Society okuggulawo essomero ly’abawala e Gayaza. Mukasa (1870–1956) yaweereza nga omuwandiisi wa [[Katikkiro wa Buganda]] . Yayambako mu kuzza Uganda ku mulembe ng’ayita mu kuleeta ebyenjigiriza eby’omulembe, ebyobulamu, eby’obulimi n’Obukristaayo. Abayizi mu kisulo kino bayitibwa "Abahamite" era langi yaabwe ya kiragala.
=== Ekisulo kya Hutchinson ===
[[File:Hutchinson_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Hutchinson House|thumb|Ekisulo kya Hutchinson]]
"Hutch", nga bwe kitera okuyitibwa abayizi, esangibwa wakati mu ssomero. Lyatuumibwa erinnya lya Sir [[Joseph Hutchinson]] ne Lena Hutchinson, abaali abakozi mu Namulonge Cotton Research Station, esangibwa mu kiromita ntono okuva ku ssomero lino. Ba Hutchinson baakola butaweera ne Pamela Goode, mu kiseera ekyo eyali omusomesa ku ssomero lino, okutandikawo ffaamu y’essomero mu 1954. Olw’okutandikawo kino, essomero lyatandika enteekateeka y’emmere y’oku faamu mu 1955. Hutchinson ye nnyumba ey’okubiri mu bunene oluvannyuma lwa Rhoda Nsibambi. Leero, bammemba b'ennyumba eno bayitibwa "Hutchites" era langi yaabwe ya kakobe.
=== Ekisulo kya Kennedy ===
[[File:Kennedy_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=KennedyHouse|thumb|Ekisulo kya Kennedy]]
Kennedy House yaggulwawo mu 1964 era n’etuumibwa erinnya lya pulezidenti wa Amerika, [[:en:John_F._Kennedy|John F. Kennedy]], eyatemulwa mu 1963 era nga yali alwanirira nnyo eddembe [[:en:African_Americans|ly’Abafirika-Amerika]] . Mu kuzimba ekisulo kino, abawala ba Gayaza baali baagala okumussaamu ekitiibwa. Wadde nga teyalina kakwate konna na Uganda, America yali yakola dda omulimu ogutegeerekeka mu Uganda, ng’abasomesa bannakyewa n’ensimbi eziweebwayo mu by’enjigiriza ng’eyita mu [[:en:USAID|USAID]] .
Omubala gwa Kennedy House guwandiikiddwa mu Luswayiri, "Kua Mfano", ekitegeeza "Beera ekyokulabirako". Akabonero k'ekisulo kino y'empungu eraga abayizi abalina ebirowoozo ebyogi ("Kennedians"). Langi emmyufu y'eraga ekisulo kino ng'etegeeza engeri gy'eyimiridde ku buvumu n’amaanyi.
=== Ekisulo kya Kivebulaya ===
"Kivites" ekisulo kyabwe baakituuma erinnya lya [[Apolo Kivebulaya]] (1864–1933) eyali omuminsani era omubuulizi w'enjiri ow'enjawulo mu kyasa eky'ekkumi n'omwenda. Yabatizibwa mu 1895 era n’afuuka katekisimu eri abaminsani b’Abangereza. Mu 1896 yasindikibwa e Boga, mu kiseera kino Obuvanjuba bwa [[Democratic Republic of Congo|Democratic Republic of the Congo]], ng’omuminsani, omwami w'eyo bwe yasaba omusomesa Omukristaayo. Olw'obugumiikiriza mu kusoomozebwa , n'obujulizi bwe, bwawangula abantu b’e Boga, era okukkakkana ng’omwami akyuse. Kivebulaya yagaziya obuweereza bwe n’assaamu okusomesa n’okuwandiika. Yatuuzibwa ku bwadyankoni mu 1900 ate nga Faaza mu 1903. Mu 1922, yatuumibwa erinnya lya canon, mu kusiima omulimu gwe ogwafuuka omusingi gw’ekyo mu 1972 ekyafuuka obulabirizi obw’enjawulo, kati ekitundu ku Church of Christ – Province of the Anglican Church mu Congo. Kivebulaya yafa nga 30,Ogwokutaano 1933. Ekisulo kya Kivebulaya (era ekimanyiddwa nga "Kiv" leero) yali emanyiddwa nga "Canna Lily", era langi yaayo njeru.
=== Ekisulo kya Rhoda Nsibambi ===
[[File:Rhoda_Nsibambi_House_at_Gayaza_High_School.jpg|alt=Rhoda Nsibambi House|thumb|Ekisulo kya Rhoda Nsibambi]]
"Rhoda", amaka ga "Rhodesians", kye kisulo ekipya ku ttendekero lya Gayaza High School. Kyaggulwawo ng’essomero lino liwezezza emyaka 100 mu 2005. Lyatuumibwa erinnya lya Rhoda Nsibambi eyali mukyala wa [[Ssaabaminisita wa Uganda|Katikkiro wa Uganda]] eyaliwo, [[Apolo Nsibambi]] . Yali muwala akulira abayizi mu 1958, mu kiseera ekyo yali muwala mukulu ow’amaanyi eyaweereza n’obunyiikivu mu by’enjigiriza ne ku lwa Gayaza High School nga ssentebe w’ekibiina [[:en:Parent-Teacher_Association|ekigatta abasomesa abazadde]], era nga mmemba ku lukiiko olufuzi olw’essomero lino. Yafa mu Gwekkuminebiri 2001. Langi y'ekisulo kino nzirugavu.
=== Ekisulo kya Sherborne (Mary Stuart). ===
Sherborne House yatuumibwa erinnya [[:en:Sherborne_School_for_Girls|ly’essomero lya Sherborne School for Girls]] e [[:en:Dorset|Dorset, Bungereza]], eryawa Gayaza High School ensimbi n’obuweereza okumala emyaka mingi emabega. Omukulu w’essomero lya Sherborne mu kiseera ekyo yatuuka n’okumanya nti abawala b’e Gayaza ab’omu kiseera ekyo baali tebalya kyankya. Yakung’aanya ssente olw’omulimu guno. Sherborne yayongera okuwaayo ssente okugula ebyuma, ebikozesebwa mu nnyumba ne bbasale z’abawala e Gayaza. Kirabikirawo nti ekifo omuzannyirwa ttena w’oku mmeeza (eby’okwesanyusaamu) nakyo kyazimbibwa ne ssente ezaakung’aanyizibwa okujjukira omuwala eyali akulira abayizi, eyafiira mu kabenje. Abawala ababeera mu kisulo kya Sherborne bamanyiddwa nga "Sherbonites" era langi yaabwe ya kyenvu.
Mary Stuart, nga kino kye kitundu ky’abali mu Siniya mu kisulo kya Sherborne, kye kyasooka okuteekebwamu tile, era kyatuumibwa erinnya lya mukyala wa [[:en:Cyril_Stuart|Cyril Stuart]], eyali omulabirizi wa Uganda okuva mu 1932 okutuuka mu 1952. Yali mulwanirizi nnyo w’okusomesa abawala n’abakyala. Mary Stuart House yasooka kuba kisulo ky'abali mu Siniya, n’oluvannyuma akulira abakulembeze b'abayizi saako n’abakulembeze b'abayizi(okuggyako abakulembeze b'ebisulo), nga tennafuuka [[:en:Higher_School_Certificate_(England_and_Wales)|HSC]] block ya Sherborne House. Mary Stuart yawangaala okutuuka ku myaka 99 n’ennaku 364. Yafa mu mwaka gwa 2000. <ref name=":0">{{Cite web |title=Gayaza High School |url=http://www.gayazahs.sc.ug |access-date=2017-12-31 |website=www.gayazahs.sc.ug |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[http://www.gayazahs.sc.ug "Gayaza High School"]. ''www.gayazahs.sc.ug''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">31 December</span> 2017</span>.</cite></ref>
== Etterekero ly’ebitabo erya Mehta ==
[[File:Mehta_Library_at_Gayaza_High_School.jpg|thumb|Etterekero ly’ebitabo erya Mehta]]
Mu 1962, Mehta Library yaggulwawo Mehta JB Lirimu magazini, empapula z’amawulire, ebitabo ebisomesebwamu, n’ebitabo ebisomebwa. Abayizi bakozesa etterekero lino okusoma ku bwabwe, enkiiko z’okunoonyereza, n’emisomo.
== Ekitiibwa ==
Mu 2009, Gayaza High School yakwata ekifo kya 68 mu masomero ga Siniya mu Afrika yonna.
== Abayizi abaaliwo abamanyiddwa ==
* [[Barbara Allimadi]] – munnabyabufuzi, omulwanirizi w’eddembe ly’obuntu
* [[Princess Elizabeth of Tooro|Omumbejja Elizabeth Bagaaya]] – omumbejja, munnamateeka, munnamawulire, munnabyabufuzi, model
* [[Nana Kagga]] – munnakatemba, pulodyusa, dayirekita, yinginiya w’amafuta
* [[Allen Kagina]] – omuddukanya w'emirimu era omusuubuzi; kaminsona w’ekitongole [[Uganda Revenue Authority|ekivunaanyizibwa ku musolo mu Uganda]] 2004–2014
* [[Maggie Kigozi]] – omusawo, omusuubuzi, munnabyamizannyo era omulimi; mu kiseera kino ye muwi w'amagezi ku nzirukanya y'emirimu mu [[:en:UNIDO|UNIDO]] ; eyali akulira ekitongole kya [[:en:Uganda_Investment_Authority|Uganda Investment Authority]]
* [[:en:Bertha_Kingori|Bertha Kingori]] – omu ku bakyala abaasooka okulondebwa ku lukiiko lw’ababaka ba Palamenti olwa Tanganyika
* [[Maria Kiwanuka]] – omukugu mu by’enfuna, omusuubuzi era munnabyabufuzi; eyali Minisita w’ebyensimbi mu Uganda (2011–2015) <ref>{{Cite web |last=Newvision Staff |date=27 May 2011 |title=Comprehensive List of New Cabinet Appointments And Dropped Ministers |url=https://www.facebook.com/notes/the-new-vision/comprehensive-list-of-new-cabinet-appointments-dropped-ministers/10150208384704078 |access-date=25 September 2017 |publisher=[[New Vision (newspaper)|New Vision]] via [[Facebook.com]]}}</ref>
* [[Philippa Ngaju Makabore|Philippa Ngaju Makobore]] – Munnayuganda yinginiya w’amasannyalaze, akulira ekitongole ekikola ku byuma mu Uganda Industrial Research Institute <ref>{{Cite web |last=Kafeero |first=Stephen |date=22 July 2017 |title=Uganda's Philippa Ngaju wins innovation prize |url=http://www.monitor.co.ug/News/National/Uganda-Philippa-Ngaju-wins-innovation-prize/688334-4026386-qugcnmz/index.html |access-date=19 December 2017}}</ref>
* [[Margaret Mungherera]] (25 Ogwekkumi 1957 – 4 Ogwokubiri 2017) – eyali omusawo w’eby’omutwe omukulu omukugu mu kubuulirira, [[Mulago National Specialised Hospital|Mulago National Referral Hospital]], eyali pulezidenti w’ekibiina ekigatta abasawo mu Uganda, eyali pulezidenti w’ekibiina [[:en:World_Medical_Association|ekigatta abasawo mu nsi yonna]] (2013–2014) <ref>{{Cite web |last=Kenganzi |first=Grace |date=27 October 2012 |title=Dr. Margaret Mungherera: Influence Beyond Borders |url=http://www.monitor.co.ug/Magazines/Full-Woman/Dr-Margaret-Mungherera--Influence-beyond-borders/-/689842/1603828/-/1so3o4/-/index.html |access-date=26 April 2015}}</ref>
* [[Proscovia Margaret Njuki]] – [[:en:Electrical_engineer|Yinginiya w’amasannyalaze]] [[Yuganda|mu Uganda]], ssentebe w’olukiiko olufuzi olwa [[:en:Uganda_Electricity_Generation_Company_Limited|Uganda Electricity Generation Company Limited]] <ref>{{Cite web |last=Muhame |first=Giles |date=24 November 2016 |title=Eng Njuki Appointed UEGCL Board Chairperson |url=http://www.chimpreports.com/exclusive-eng-njuki-appointed-uegcl-board-chairperson/ |access-date=19 December 2017 |publisher=Chimpreports Uganda}}</ref>
* [[Monica Azuba Ntege]] – yinginiya w’eby’okuzimba era munnabyabufuzi; [[Minisitule y'emirimu n'entambula (Uganda)|Kabineti Minisita w'emirimu n'entambula]] mu [[Cabinet of Uganda|kabineti ya Uganda]], okuva mu 2016 <ref>{{Cite web |last=State House Uganda |date=6 June 2016 |title=Museveni's new cabinet list At 6 June 2016 |url=http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%2527s+cabinet.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007121926/http://www.monitor.co.ug/blob/view/-/3235304/data/1345443/-/3o16hn/-/Museveni%27s+cabinet.pdf |archive-date=7 October 2016 |access-date=25 September 2017 |format=PDF}}</ref>
* [[Grania Rubomboras]] – yinginiya w’amasannyalaze era omukungu w’ekitongole; maneja wa pulojekiti mu kitundu mu nteekateeka ya [[:en:Nile_Basin_Initiative|Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program]] (NELSAP), Pulojekiti y’okuyunga emikutu gy’amasannyalaze, esangibwa mu [[Kigali]], [[Rwanda]] <ref>{{Cite web |date=26 October 2015 |title=The Nile Basin Initiative (NBI), The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP) & The NELSAP Interconnection of Electric Grids Project |url=http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20190514020637/http://www.nilebasin.org/nelsap/index.php/en/news/157-the-nile-basin-initiative-and-the-african-development-bank-sign-a-financing-agreement-of-euro-2-0-million-over-eu-africa-infrastructure-trust-fund-to-move-the-nelsap-interconnection-of-electric-grids-project-to-operational-phase |archive-date=14 May 2019 |access-date=25 September 2017 |publisher=The Nile Equatorial Lakes Subsidiary Action Program (NELSAP)}}</ref>
* [[Julia Sebutinde]] – omulamuzi omukulu, [[:en:International_Criminal_Court|kkooti y’ensi yonna ey’emisango]], [[:en:The_Haguehttps://en.wikipedia.org/wiki/The_Hague|The Hague]], [[Netherlands]]
* [[Jean Sseninde|Jean Namayega Sseninde]] – omuzannyi [[Omupiira ogw'ebigere|w’omupiira]] ow’ekikugu mu ttiimu y’abakyala eya London Phoenix, mu liigi ya Bungereza ey’okubiri <ref>{{Cite web |last=Byamukama |first=Aloysius |date=11 December 2014 |title=Seninde eyes Cranes team |url=https://www.newvision.co.ug/new_vision/news/1317219/seninde-eyes-cranes-team |access-date=29 December 2017}}</ref>
== Laba ne ==
* [[Ebyenjigiriza mu Uganda]]
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
== Okusoma ebisingawo ==
* Kalemera, Alex M., ''Essomero lya Gayaza High School Mu byafaayo, 1905–1962'' (Kampala, Ekitongole ky’amawulire ekya Yunivasite y’e Makerere, 1975)
* ''Gayaza High School Emyaka Kyenda egyasooka (1905–1995)'' eyasengekebwa Joan Cox, Brenda Richards ne Sheelagh Warren (eyasangibwa mu tterekero ly’ebitabo ery’essomero lya Gayaza High School)
<references />
== Ebijuliziddwa wabweru wa wikipedia ==
* [http://www.monitor.co.ug/SpecialReports/ugandaat50/Gayaza++107+years+of+training+Ladies/-/1370466/1419598/-/l6yikj/-/index.html Okulaba ku ssomero lya Gayaza High School mu June 2012]
* [http://www.gayazahs.sc.ug/ Omukutu gwa Gayaza High School]
*
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
pltjf3gs9uutx4f6ngm2vbhpu1pyf60
Patrick Ogwang
0
13012
47789
47694
2026-04-25T04:28:59Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created by translating the section "Background and education" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340156189|Patrick Ogwang]]"
47789
wikitext
text/x-wiki
'''Patrick Engeu Ogwang''' (yazaalibwa nga 1 gwaluberyeberye 1973) munnayuganda [[:en:Pharmacist|musawo w'eddagala]], [[:en:Pharmacologist|mukugu mu by'eddagala]], [[:en:Ethnobotanist|mukugu mu bimera]], mukugu mu by'obujjanjabi era musuubuzi, akola nga pulofeesa omuyambi era akulira ekitongole ky'eddagala ku [[:en:Mbarara_University|yunivasite y'e Mbarara]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Mu kiseera kye kimu akola nga [[:en:Executive_chairman|ssentebe]] wa Jena Herbals Uganda Limited, <ref>{{Cite web |title=Jena Herbals Uganda Limited |url=https://www.jenaherbals.com/ |access-date=2021-12-24 |website=jenaherbals |language=en}}</ref> kkampuni ey’obwannannyini gye yatandikawo ekola Covidex, ekirungo ky’omuddo ekiva mu bimera bisatu mu Uganda, eraga nti kikola ku buwuka obuwerako omuli [[:en:COVID-19|COVID-19]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Gyenvuddewe n’obuyigirize bwe ==
Ogwang ateberezebwa okuzaalibwa nga mu 1973, ku kyalo Otuboi, mu [[:en:Kaberamaido_District|Disitulikiti y'e Kaberamaido]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|buvanjuba bwa Yuganda]] . Kitaawe yali [[:en:Itesot|Muteeso]] ate nnyina mu [[:en:Langi_people|Lango]] . Taata we ye yasooka okufa, n’oluvannyuma nnyina naye n’afa. Era Ogwang yakuzibwa kojja we. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ogwang bwe yali akula, yalaba nga engeri nnyina gy’agenda okunogga eddagala ery’enjawulo n’alitegeka okuliwa abaana be nga balwadde obulwadde obutali bwa manyi nnyo ng’omusujja, okulumwa olubuto n’obulwadde bw’okussa. Oluvannyuma yasikirizibwa nnyo ebimera bino, omuli n’okubyekenneenya mu laboratory. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ng'amaze okusoma pulayimale mu kyaalo, yagenda n'asomera ku [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St. Mary’s College Kisubi]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]], gye yafunira [[:en:High_school_diploma|dipulooma ye eya siniya]] mu makkati g’emyaka gya 1990. Yafuna ekifo okusomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Pharmacy|ddiguli mu kutunda eddagala (Pharmacy)]] . Oluvanyuma yeyongerayo nafuna [[:en:Master_of_Pharmacology|diguli eyookubiri mu by’eddagala]], era okuva ku yunivasite y’e Makerere . Diguli ye eyokusatu ye ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] mu [[:en:Pharmacology|Pharmacology]] okuva mu yunivasite y’emu. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
5sibkzijso9rvm5c6sbv2vvsttg21q0
47790
47789
2026-04-25T04:48:02Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created by translating the section "Research" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340156189|Patrick Ogwang]]"
47790
wikitext
text/x-wiki
'''Patrick Engeu Ogwang''' (yazaalibwa nga 1 gwaluberyeberye 1973) munnayuganda [[:en:Pharmacist|musawo w'eddagala]], [[:en:Pharmacologist|mukugu mu by'eddagala]], [[:en:Ethnobotanist|mukugu mu bimera]], mukugu mu by'obujjanjabi era musuubuzi, akola nga pulofeesa omuyambi era akulira ekitongole ky'eddagala ku [[:en:Mbarara_University|yunivasite y'e Mbarara]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Mu kiseera kye kimu akola nga [[:en:Executive_chairman|ssentebe]] wa Jena Herbals Uganda Limited, <ref>{{Cite web |title=Jena Herbals Uganda Limited |url=https://www.jenaherbals.com/ |access-date=2021-12-24 |website=jenaherbals |language=en}}</ref> kkampuni ey’obwannannyini gye yatandikawo ekola Covidex, ekirungo ky’omuddo ekiva mu bimera bisatu mu Uganda, eraga nti kikola ku buwuka obuwerako omuli [[:en:COVID-19|COVID-19]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Gyenvuddewe n’obuyigirize bwe ==
Ogwang ateberezebwa okuzaalibwa nga mu 1973, ku kyalo Otuboi, mu [[:en:Kaberamaido_District|Disitulikiti y'e Kaberamaido]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|buvanjuba bwa Yuganda]] . Kitaawe yali [[:en:Itesot|Muteeso]] ate nnyina mu [[:en:Langi_people|Lango]] . Taata we ye yasooka okufa, n’oluvannyuma nnyina naye n’afa. Era Ogwang yakuzibwa kojja we. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ogwang bwe yali akula, yalaba nga engeri nnyina gy’agenda okunogga eddagala ery’enjawulo n’alitegeka okuliwa abaana be nga balwadde obulwadde obutali bwa manyi nnyo ng’omusujja, okulumwa olubuto n’obulwadde bw’okussa. Oluvannyuma yasikirizibwa nnyo ebimera bino, omuli n’okubyekenneenya mu laboratory. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ng'amaze okusoma pulayimale mu kyaalo, yagenda n'asomera ku [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St. Mary’s College Kisubi]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]], gye yafunira [[:en:High_school_diploma|dipulooma ye eya siniya]] mu makkati g’emyaka gya 1990. Yafuna ekifo okusomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Pharmacy|ddiguli mu kutunda eddagala (Pharmacy)]] . Oluvanyuma yeyongerayo nafuna [[:en:Master_of_Pharmacology|diguli eyookubiri mu by’eddagala]], era okuva ku yunivasite y’e Makerere . Diguli ye eyokusatu ye ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] mu [[:en:Pharmacology|Pharmacology]] okuva mu yunivasite y’emu. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Okunoonyereza ==
Awo nga kutandikwa ya 2004, Ogwang yatandika okunoonyereza ennyo ku birungo by’eddagala bye yasanga mu kasawo ka Maama we keyali aterekamu eddagala ry'obujanjabi obusokerwako obwamangu(first aid kit). Yatandika okwetiginya, okutabula okw’enjawulo awamu n’ebirungo n’okufuukuula eby’enjawulo. Yavaayo nazuula ekirungo ekiyambye omu ku ba famire ye [[:en:Sickle_cell_crisis|obutatawanyizibwa kirwadde Kya nnalubiri (sickle cells)]] okumala emyaka kumpi amakumi abiri. Ekirungo ekirala bwe kimiribwa omwaka gwonna, kiyamba omuntu obutakwatibwa [[:en:Malaria|musujja]] .
Ogwang era yawaayo obudde n’akola nga nnakyewa mu kitongole kya National Chemotherapeutic Research Institute (NCRI), e [[:en:Wandegeya|Wandegeya]], wansi wa Dr. [[:en:Grace_Nambatya_Kyeyune|Grace Nambatya Kyeyune]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
ncm3q6rsr3mo7f0huwkqsxf2n6uvsg7
47791
47790
2026-04-25T05:05:48Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created by translating the section "Covidex" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340156189|Patrick Ogwang]]"
47791
wikitext
text/x-wiki
'''Patrick Engeu Ogwang''' (yazaalibwa nga 1 gwaluberyeberye 1973) munnayuganda [[:en:Pharmacist|musawo w'eddagala]], [[:en:Pharmacologist|mukugu mu by'eddagala]], [[:en:Ethnobotanist|mukugu mu bimera]], mukugu mu by'obujjanjabi era musuubuzi, akola nga pulofeesa omuyambi era akulira ekitongole ky'eddagala ku [[:en:Mbarara_University|yunivasite y'e Mbarara]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Mu kiseera kye kimu akola nga [[:en:Executive_chairman|ssentebe]] wa Jena Herbals Uganda Limited, <ref>{{Cite web |title=Jena Herbals Uganda Limited |url=https://www.jenaherbals.com/ |access-date=2021-12-24 |website=jenaherbals |language=en}}</ref> kkampuni ey’obwannannyini gye yatandikawo ekola Covidex, ekirungo ky’omuddo ekiva mu bimera bisatu mu Uganda, eraga nti kikola ku buwuka obuwerako omuli [[:en:COVID-19|COVID-19]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Gyenvuddewe n’obuyigirize bwe ==
Ogwang ateberezebwa okuzaalibwa nga mu 1973, ku kyalo Otuboi, mu [[:en:Kaberamaido_District|Disitulikiti y'e Kaberamaido]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|buvanjuba bwa Yuganda]] . Kitaawe yali [[:en:Itesot|Muteeso]] ate nnyina mu [[:en:Langi_people|Lango]] . Taata we ye yasooka okufa, n’oluvannyuma nnyina naye n’afa. Era Ogwang yakuzibwa kojja we. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ogwang bwe yali akula, yalaba nga engeri nnyina gy’agenda okunogga eddagala ery’enjawulo n’alitegeka okuliwa abaana be nga balwadde obulwadde obutali bwa manyi nnyo ng’omusujja, okulumwa olubuto n’obulwadde bw’okussa. Oluvannyuma yasikirizibwa nnyo ebimera bino, omuli n’okubyekenneenya mu laboratory. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ng'amaze okusoma pulayimale mu kyaalo, yagenda n'asomera ku [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St. Mary’s College Kisubi]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]], gye yafunira [[:en:High_school_diploma|dipulooma ye eya siniya]] mu makkati g’emyaka gya 1990. Yafuna ekifo okusomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Pharmacy|ddiguli mu kutunda eddagala (Pharmacy)]] . Oluvanyuma yeyongerayo nafuna [[:en:Master_of_Pharmacology|diguli eyookubiri mu by’eddagala]], era okuva ku yunivasite y’e Makerere . Diguli ye eyokusatu ye ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] mu [[:en:Pharmacology|Pharmacology]] okuva mu yunivasite y’emu. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Okunoonyereza ==
Awo nga kutandikwa ya 2004, Ogwang yatandika okunoonyereza ennyo ku birungo by’eddagala bye yasanga mu kasawo ka Maama we keyali aterekamu eddagala ry'obujanjabi obusokerwako obwamangu(first aid kit). Yatandika okwetiginya, okutabula okw’enjawulo awamu n’ebirungo n’okufuukuula eby’enjawulo. Yavaayo nazuula ekirungo ekiyambye omu ku ba famire ye [[:en:Sickle_cell_crisis|obutatawanyizibwa kirwadde Kya nnalubiri (sickle cells)]] okumala emyaka kumpi amakumi abiri. Ekirungo ekirala bwe kimiribwa omwaka gwonna, kiyamba omuntu obutakwatibwa [[:en:Malaria|musujja]] .
Ogwang era yawaayo obudde n’akola nga nnakyewa mu kitongole kya National Chemotherapeutic Research Institute (NCRI), e [[:en:Wandegeya|Wandegeya]], wansi wa Dr. [[:en:Grace_Nambatya_Kyeyune|Grace Nambatya Kyeyune]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Covidex ==
Mu 2020, pulofeesa Omumerika eyali akyadde mu Yuganda bwe yafuna ekirwadde kya COVID-19, Ogwang yakyusa mu ddagala lye yali akola okujjanjaba amabwa g’omu kamwa agava ku kawuka. Yaliwa Omumerika ono okutonyeza mu nnyindo emirundi egiwerako olunaku. Okunoonyereza okwasooka kwali kwalaga nti eddagala lino lina litta akawuka. Omugenyi yawonera mu mu bbanga ttono. Munne wa pulofees eyali atambudde naye mu Uganda naye yalwala ekirwadde kya COVID-19 era naye n’ayambibwa, nga teyetaaga nakutwalubwa mu ddwaliro. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Mu gwokutaano n'ogwomukaaga mu 2021, ekika kya COVID-19 ekya delta variant bwe kyayingira mu Uganda, Ogwang yagabana amatondo ge agalwanyisa COVID-19 mu nnyindo n’abamu ku ba famire n’emikwano egy’oku lusegere era bonna ne batereera. Olwo Ogwang yennyini n'akwatibwa COVID-19. Yakozesa eddagala lye ryayita Covidex okwewonya. Oluvannyuma lw’okufuna ebyokolako nga 10 ebyawandiikibwa, yatuukirira [[:en:National_Drug_Authority|ekitongole ekivunaanyizibwa ku ddagala mu ggwanga]] n’aweebwa layisinsi ey’amangu ey’ekiseera nga bw’ategeka okugezesebwa mu bujjuvu. Abasawo bayinza okukozesa Covidex wamu n’enkola endala ez’obujjanjabi, okuva Covidex bwe kimanyiddwa nti alina eddagala eriziyiza akawuka. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref> <ref name="3R">{{Cite web |last=Halima Athumani |date=30 June 2021 |title=Uganda Approves Herbal Treatment for COVID-19 |url=https://www.voanews.com/a/covid-19-pandemic_uganda-approves-herbal-treatment-covid-19/6207668.html |access-date=8 July 2021 |website=[[Voice of America]]}}</ref>
m6g5coo4pe5pa82mpf2bxc0tsmzbh7d
47792
47791
2026-04-25T05:11:03Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created by translating the section "Awards and honors" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340156189|Patrick Ogwang]]"
47792
wikitext
text/x-wiki
'''Patrick Engeu Ogwang''' (yazaalibwa nga 1 gwaluberyeberye 1973) munnayuganda [[:en:Pharmacist|musawo w'eddagala]], [[:en:Pharmacologist|mukugu mu by'eddagala]], [[:en:Ethnobotanist|mukugu mu bimera]], mukugu mu by'obujjanjabi era musuubuzi, akola nga pulofeesa omuyambi era akulira ekitongole ky'eddagala ku [[:en:Mbarara_University|yunivasite y'e Mbarara]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Mu kiseera kye kimu akola nga [[:en:Executive_chairman|ssentebe]] wa Jena Herbals Uganda Limited, <ref>{{Cite web |title=Jena Herbals Uganda Limited |url=https://www.jenaherbals.com/ |access-date=2021-12-24 |website=jenaherbals |language=en}}</ref> kkampuni ey’obwannannyini gye yatandikawo ekola Covidex, ekirungo ky’omuddo ekiva mu bimera bisatu mu Uganda, eraga nti kikola ku buwuka obuwerako omuli [[:en:COVID-19|COVID-19]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Gyenvuddewe n’obuyigirize bwe ==
Ogwang ateberezebwa okuzaalibwa nga mu 1973, ku kyalo Otuboi, mu [[:en:Kaberamaido_District|Disitulikiti y'e Kaberamaido]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|buvanjuba bwa Yuganda]] . Kitaawe yali [[:en:Itesot|Muteeso]] ate nnyina mu [[:en:Langi_people|Lango]] . Taata we ye yasooka okufa, n’oluvannyuma nnyina naye n’afa. Era Ogwang yakuzibwa kojja we. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ogwang bwe yali akula, yalaba nga engeri nnyina gy’agenda okunogga eddagala ery’enjawulo n’alitegeka okuliwa abaana be nga balwadde obulwadde obutali bwa manyi nnyo ng’omusujja, okulumwa olubuto n’obulwadde bw’okussa. Oluvannyuma yasikirizibwa nnyo ebimera bino, omuli n’okubyekenneenya mu laboratory. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ng'amaze okusoma pulayimale mu kyaalo, yagenda n'asomera ku [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St. Mary’s College Kisubi]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]], gye yafunira [[:en:High_school_diploma|dipulooma ye eya siniya]] mu makkati g’emyaka gya 1990. Yafuna ekifo okusomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Pharmacy|ddiguli mu kutunda eddagala (Pharmacy)]] . Oluvanyuma yeyongerayo nafuna [[:en:Master_of_Pharmacology|diguli eyookubiri mu by’eddagala]], era okuva ku yunivasite y’e Makerere . Diguli ye eyokusatu ye ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] mu [[:en:Pharmacology|Pharmacology]] okuva mu yunivasite y’emu. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Okunoonyereza ==
Awo nga kutandikwa ya 2004, Ogwang yatandika okunoonyereza ennyo ku birungo by’eddagala bye yasanga mu kasawo ka Maama we keyali aterekamu eddagala ry'obujanjabi obusokerwako obwamangu(first aid kit). Yatandika okwetiginya, okutabula okw’enjawulo awamu n’ebirungo n’okufuukuula eby’enjawulo. Yavaayo nazuula ekirungo ekiyambye omu ku ba famire ye [[:en:Sickle_cell_crisis|obutatawanyizibwa kirwadde Kya nnalubiri (sickle cells)]] okumala emyaka kumpi amakumi abiri. Ekirungo ekirala bwe kimiribwa omwaka gwonna, kiyamba omuntu obutakwatibwa [[:en:Malaria|musujja]] .
Ogwang era yawaayo obudde n’akola nga nnakyewa mu kitongole kya National Chemotherapeutic Research Institute (NCRI), e [[:en:Wandegeya|Wandegeya]], wansi wa Dr. [[:en:Grace_Nambatya_Kyeyune|Grace Nambatya Kyeyune]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Covidex ==
Mu 2020, pulofeesa Omumerika eyali akyadde mu Yuganda bwe yafuna ekirwadde kya COVID-19, Ogwang yakyusa mu ddagala lye yali akola okujjanjaba amabwa g’omu kamwa agava ku kawuka. Yaliwa Omumerika ono okutonyeza mu nnyindo emirundi egiwerako olunaku. Okunoonyereza okwasooka kwali kwalaga nti eddagala lino lina litta akawuka. Omugenyi yawonera mu mu bbanga ttono. Munne wa pulofees eyali atambudde naye mu Uganda naye yalwala ekirwadde kya COVID-19 era naye n’ayambibwa, nga teyetaaga nakutwalubwa mu ddwaliro. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Mu gwokutaano n'ogwomukaaga mu 2021, ekika kya COVID-19 ekya delta variant bwe kyayingira mu Uganda, Ogwang yagabana amatondo ge agalwanyisa COVID-19 mu nnyindo n’abamu ku ba famire n’emikwano egy’oku lusegere era bonna ne batereera. Olwo Ogwang yennyini n'akwatibwa COVID-19. Yakozesa eddagala lye ryayita Covidex okwewonya. Oluvannyuma lw’okufuna ebyokolako nga 10 ebyawandiikibwa, yatuukirira [[:en:National_Drug_Authority|ekitongole ekivunaanyizibwa ku ddagala mu ggwanga]] n’aweebwa layisinsi ey’amangu ey’ekiseera nga bw’ategeka okugezesebwa mu bujjuvu. Abasawo bayinza okukozesa Covidex wamu n’enkola endala ez’obujjanjabi, okuva Covidex bwe kimanyiddwa nti alina eddagala eriziyiza akawuka. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref> <ref name="3R">{{Cite web |last=Halima Athumani |date=30 June 2021 |title=Uganda Approves Herbal Treatment for COVID-19 |url=https://www.voanews.com/a/covid-19-pandemic_uganda-approves-herbal-treatment-covid-19/6207668.html |access-date=8 July 2021 |website=[[Voice of America]]}}</ref>
== Engule n'ebitiibwa ==
Mu Ggwokuna 2024, Ogwang yasiimibwa nga "omuntu asinze mu Complementary Medicine" mu mpaka za Africa ez'abakugu abakyasinze (Outstanding Professional Awards) ez'omulundi ogw'okusatu ezitegekebwabuli mwaka ku mukolo ogwategekebwa kuluno ku [[:en:Serena_Hotels|wooteeri ya Dar es Salaam Serena]] nga 23 oggwokuna mu 2024.
ti08s0k1zklmrzd64ri37m8r4pq91jg
47793
47792
2026-04-25T05:13:01Z
ESTHER NAKITENDE
9175
47793
wikitext
text/x-wiki
'''Patrick Engeu Ogwang''' (yazaalibwa nga 1 gwaluberyeberye 1973) munnayuganda [[:en:Pharmacist|musawo w'eddagala]], [[:en:Pharmacologist|mukugu mu by'eddagala]], [[:en:Ethnobotanist|mukugu mu bimera]], mukugu mu by'obujjanjabi era musuubuzi, akola nga pulofeesa omuyambi era akulira ekitongole ky'eddagala ku [[:en:Mbarara_University|yunivasite y'e Mbarara]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Mu kiseera kye kimu akola nga [[:en:Executive_chairman|ssentebe]] wa Jena Herbals Uganda Limited, <ref>{{Cite web |title=Jena Herbals Uganda Limited |url=https://www.jenaherbals.com/ |access-date=2021-12-24 |website=jenaherbals |language=en}}</ref> kkampuni ey’obwannannyini gye yatandikawo ekola Covidex, ekirungo ky’omuddo ekiva mu bimera bisatu mu Uganda, eraga nti kikola ku buwuka obuwerako omuli [[:en:COVID-19|COVID-19]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Gyenvuddewe n’obuyigirize bwe ==
Ogwang ateberezebwa okuzaalibwa nga mu 1973, ku kyalo Otuboi, mu [[:en:Kaberamaido_District|Disitulikiti y'e Kaberamaido]], mu [[:en:Eastern_Region,_Uganda|buvanjuba bwa Yuganda]] . Kitaawe yali [[:en:Itesot|Muteeso]] ate nnyina mu [[:en:Langi_people|Lango]] . Taata we ye yasooka okufa, n’oluvannyuma nnyina naye n’afa. Era Ogwang yakuzibwa kojja we. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ogwang bwe yali akula, yalaba nga engeri nnyina gy’agenda okunogga eddagala ery’enjawulo n’alitegeka okuliwa abaana be nga balwadde obulwadde obutali bwa manyi nnyo ng’omusujja, okulumwa olubuto n’obulwadde bw’okussa. Oluvannyuma yasikirizibwa nnyo ebimera bino, omuli n’okubyekenneenya mu laboratory. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Ng'amaze okusoma pulayimale mu kyaalo, yagenda n'asomera ku [[:en:St._Mary's_College_Kisubi|St. Mary’s College Kisubi]], mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y’e Wakiso]], gye yafunira [[:en:High_school_diploma|dipulooma ye eya siniya]] mu makkati g’emyaka gya 1990. Yafuna ekifo okusomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Pharmacy|ddiguli mu kutunda eddagala (Pharmacy)]] . Oluvanyuma yeyongerayo nafuna [[:en:Master_of_Pharmacology|diguli eyookubiri mu by’eddagala]], era okuva ku yunivasite y’e Makerere . Diguli ye eyokusatu ye ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] mu [[:en:Pharmacology|Pharmacology]] okuva mu yunivasite y’emu. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Okunoonyereza ==
Awo nga kutandikwa ya 2004, Ogwang yatandika okunoonyereza ennyo ku birungo by’eddagala bye yasanga mu kasawo ka Maama we keyali aterekamu eddagala ry'obujanjabi obusokerwako obwamangu(first aid kit). Yatandika okwetiginya, okutabula okw’enjawulo awamu n’ebirungo n’okufuukuula eby’enjawulo. Yavaayo nazuula ekirungo ekiyambye omu ku ba famire ye [[:en:Sickle_cell_crisis|obutatawanyizibwa kirwadde Kya nnalubiri (sickle cells)]] okumala emyaka kumpi amakumi abiri. Ekirungo ekirala bwe kimiribwa omwaka gwonna, kiyamba omuntu obutakwatibwa [[:en:Malaria|musujja]] .
Ogwang era yawaayo obudde n’akola nga nnakyewa mu kitongole kya National Chemotherapeutic Research Institute (NCRI), e [[:en:Wandegeya|Wandegeya]], wansi wa Dr. [[:en:Grace_Nambatya_Kyeyune|Grace Nambatya Kyeyune]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
== Covidex ==
Mu 2020, pulofeesa Omumerika eyali akyadde mu Yuganda bwe yafuna ekirwadde kya COVID-19, Ogwang yakyusa mu ddagala lye yali akola okujjanjaba amabwa g’omu kamwa agava ku kawuka. Yaliwa Omumerika ono okutonyeza mu nnyindo emirundi egiwerako olunaku. Okunoonyereza okwasooka kwali kwalaga nti eddagala lino lina litta akawuka. Omugenyi yawonera mu mu bbanga ttono. Munne wa pulofees eyali atambudde naye mu Uganda naye yalwala ekirwadde kya COVID-19 era naye n’ayambibwa, nga teyetaaga nakutwalubwa mu ddwaliro. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref>
Mu gwokutaano n'ogwomukaaga mu 2021, ekika kya COVID-19 ekya delta variant bwe kyayingira mu Uganda, Ogwang yagabana amatondo ge agalwanyisa COVID-19 mu nnyindo n’abamu ku ba famire n’emikwano egy’oku lusegere era bonna ne batereera. Olwo Ogwang yennyini n'akwatibwa COVID-19. Yakozesa eddagala lye ryayita Covidex okwewonya. Oluvannyuma lw’okufuna ebyokolako nga 10 ebyawandiikibwa, yatuukirira [[:en:National_Drug_Authority|ekitongole ekivunaanyizibwa ku ddagala mu ggwanga]] n’aweebwa layisinsi ey’amangu ey’ekiseera nga bw’ategeka okugezesebwa mu bujjuvu. Abasawo bayinza okukozesa Covidex wamu n’enkola endala ez’obujjanjabi, okuva Covidex bwe kimanyiddwa nti alina eddagala eriziyiza akawuka. <ref name="1R">{{Cite web |last=Gerald Tenywa |date=2 July 2021 |title=Who is Ogwang, the brains behind Covidex? |url=https://www.newvision.co.ug/articledetails/107666 |access-date=8 July 2021 |website=[[New Vision]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Simon Kasyate |date=7 July 2021 |title=Prof Ogwang tells journey of Covidex |url=https://observer.ug/news/headlines/70438-prof-ogwang-tells-journey-of-covidex |access-date=8 July 2021 |website=[[The Observer (Uganda)]]}}</ref> <ref name="3R">{{Cite web |last=Halima Athumani |date=30 June 2021 |title=Uganda Approves Herbal Treatment for COVID-19 |url=https://www.voanews.com/a/covid-19-pandemic_uganda-approves-herbal-treatment-covid-19/6207668.html |access-date=8 July 2021 |website=[[Voice of America]]}}</ref>
== Engule n'ebitiibwa ==
Mu Ggwokuna 2024, Ogwang yasiimibwa nga "omuntu asinze mu Complementary Medicine" mu mpaka za Africa ez'abakugu abakyasinze (Outstanding Professional Awards) ez'omulundi ogw'okusatu ezitegekebwabuli mwaka ku mukolo ogwategekebwa kuluno ku [[:en:Serena_Hotels|wooteeri ya Dar es Salaam Serena]] nga 23 oggwokuna mu 2024.
Ebiwandiiko ebikozeseddwa
b28zmshg24ugsy45k4w8ec47qfzq2j3
Isabella Epiu
0
13013
47813
47697
2026-04-25T08:55:20Z
ESTHER NAKITENDE
9175
Created by translating the section "Background and education" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1344992086|Isabella Epiu]]"
47813
wikitext
text/x-wiki
'''Isabella Epiu''' musawo [[:en:Anesthesiologist|w’okubudamya]] era nga mukugu [[:en:Critical_care_medicine|mu ddagala erijjanjaba abalwadde abayi]] mu [[:en:Uganda|Yuganda]], nga kigambibwa nti ye musawo omukazi asoose mu mawanga g’omukago gwa [[:en:East_African_Community|East African Community]], okutikkirwa diguli ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] . Mu 2023, yatikkirwa mu yunivasite y’e New South Wales e Sydney mu Australia n’afuna diguli ye eyookubiri mu by’obusawo, ng’akuguse mu by’obusimo n’okussa n’ebyenfuna by’ebyobulamu. <ref name="1R">{{Cite web |last=Christian |date=7 December 2023 |title=Uganda's Dr. Isabella Epiu Makes History as First Female Anesthesiologist with a PhD in East Africa |url=https://campusbee.ug/news/ugandas-dr-isabella-epiu-makes-history-as-first-female-anesthesiologist-with-a-phd-in-east-africa/ |access-date=8 December 2023 |website=Campus Bee Uganda}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Michael Odeng |date=7 December 2023 |title=Ugandan becomes first female anaesthesiologist with PhD |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/ugandan-becomes-first-female-anaesthesiologis-NV_176408 |access-date=8 December 2023 |website=[[New Vision]]}}</ref>
== Ebyafaayo n'obuyigirize bwe ==
Yazaalibwa mu Uganda, mu [[:en:Jinja_District|Disitulikiti y’e Jinja]] mu 1985 eyo. Kitaawe ye Musumba Richard Honorat Epiu. <ref name="1R">{{Cite web |last=Christian |date=7 December 2023 |title=Uganda's Dr. Isabella Epiu Makes History as First Female Anesthesiologist with a PhD in East Africa |url=https://campusbee.ug/news/ugandas-dr-isabella-epiu-makes-history-as-first-female-anesthesiologist-with-a-phd-in-east-africa/ |access-date=8 December 2023 |website=Campus Bee Uganda}}</ref> <ref name="2R">{{cite web |author=Michael Odeng |date=7 December 2023 |title=Ugandan becomes first female anaesthesiologist with PhD |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/ugandan-becomes-first-female-anaesthesiologis-NV_176408 |access-date=8 December 2023 |work=[[New Vision]] |location=Kampala, Uganda}}</ref> Yayita bulungi mu masomero ga pulayimale ne middle mu disitulikiti y'ewaabwe nga tannakyusa kugenda ku [[:en:Gayaza_High_School|Gayaza High School]] mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]] . <ref name="3R">{{Cite web |last=PAWH |date=23 January 2019 |title=Meet Isabella Epiu: Medical Doctor, Specialist in Anaesthesiology and a USA NIH Global Health Fellow |url=https://www.pawh.org/meet-isabella-epiu-medical-doctor-specialist-in-anaesthesiology-and-a-usa-nih-global-health-fellow/ |access-date=8 December 2023 |website=Pan African Women in Health (PAWH)}}</ref> Oluvannyuma yakkirizibwa ku sikaala ya gavumenti nayingira [[:en:Makerere_University_School_of_Medicine|Makerere University School of Medicine]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|diguli mu Medicine ne diguli mu kulongoosa(surgery)]] . Yeyongerayo n’afuna diguli [[:en:Master_of_Medicine|eyokubiri mu ddagala(medicine)]] (MMed) mu [[:en:Anesthesiology|Anesthesiology]] okuva ku ssomero lye limu ery’obusawo. <ref name="3R" />
Oluvannyuma yawangula sikaala okuva ku [[:en:National_Institutes_of_Health|National Institutes of Health]] okukola [[:en:Post-doctoral_research|Fellowship]] ey'omwaka gumu mu [[:en:UCSF_School_of_Medicine|University y'e California Global Health Institute]], esangibwa mu kibuga [[:en:San_Francisco|San Francisco]] . Pulogulaamu eya Dokitoleti mu by’obusawo n’ebyenfuna by’ebyobulamu ( [[:en:PhD|PhD]] ), yagikolera ku [[:en:Prince_of_Wales_Hospital_(Sydney)|ddwaaliro lya Prince of Wales Hospital (Sydney)]], mu [[:en:University_of_New_South_Wales|yunivasite ya New South Wales]] e Sydney, Australia.
npiovt8r1tp62lcuxks2s0gjhkvlazx
47814
47813
2026-04-25T08:57:36Z
ESTHER NAKITENDE
9175
47814
wikitext
text/x-wiki
'''Isabella Epiu''' musawo [[:en:Anesthesiologist|w’okubudamya]] era nga mukugu [[:en:Critical_care_medicine|mu ddagala erijjanjaba abalwadde abayi]] mu [[:en:Uganda|Yuganda]], nga kigambibwa nti ye musawo omukazi asoose mu mawanga g’omukago gwa [[:en:East_African_Community|East African Community]], okutikkirwa diguli ya [[:en:Doctor_of_Philosophy|Doctor of Philosophy]] . Mu 2023, yatikkirwa mu yunivasite y’e New South Wales e Sydney mu Australia n’afuna diguli ye eyookubiri mu by’obusawo, ng’akuguse mu by’obusimo n’okussa n’ebyenfuna by’ebyobulamu. <ref name="1R">{{Cite web |last=Christian |date=7 December 2023 |title=Uganda's Dr. Isabella Epiu Makes History as First Female Anesthesiologist with a PhD in East Africa |url=https://campusbee.ug/news/ugandas-dr-isabella-epiu-makes-history-as-first-female-anesthesiologist-with-a-phd-in-east-africa/ |access-date=8 December 2023 |website=Campus Bee Uganda}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=Michael Odeng |date=7 December 2023 |title=Ugandan becomes first female anaesthesiologist with PhD |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/ugandan-becomes-first-female-anaesthesiologis-NV_176408 |access-date=8 December 2023 |website=[[New Vision]]}}</ref>
== Ebyafaayo n'obuyigirize bwe ==
Yazaalibwa mu Uganda, mu [[:en:Jinja_District|Disitulikiti y’e Jinja]] mu 1985 eyo. Kitaawe ye Musumba Richard Honorat Epiu. <ref name="1R">{{Cite web |last=Christian |date=7 December 2023 |title=Uganda's Dr. Isabella Epiu Makes History as First Female Anesthesiologist with a PhD in East Africa |url=https://campusbee.ug/news/ugandas-dr-isabella-epiu-makes-history-as-first-female-anesthesiologist-with-a-phd-in-east-africa/ |access-date=8 December 2023 |website=Campus Bee Uganda}}</ref> <ref name="2R" /> Yayita bulungi mu masomero ga pulayimale ne middle mu disitulikiti y'ewaabwe nga tannakyusa kugenda ku [[:en:Gayaza_High_School|Gayaza High School]] mu [[:en:Wakiso_District|Disitulikiti y'e Wakiso]] . <ref name="3R">{{Cite web |last=PAWH |date=23 January 2019 |title=Meet Isabella Epiu: Medical Doctor, Specialist in Anaesthesiology and a USA NIH Global Health Fellow |url=https://www.pawh.org/meet-isabella-epiu-medical-doctor-specialist-in-anaesthesiology-and-a-usa-nih-global-health-fellow/ |access-date=8 December 2023 |website=Pan African Women in Health (PAWH)}}</ref> Oluvannyuma yakkirizibwa ku sikaala ya gavumenti nayingira [[:en:Makerere_University_School_of_Medicine|Makerere University School of Medicine]], gye yatikkirwa [[:en:Bachelor_of_Medicine_and_Bachelor_of_Surgery|diguli mu Medicine ne diguli mu kulongoosa(surgery)]] . Yeyongerayo n’afuna diguli [[:en:Master_of_Medicine|eyokubiri mu ddagala(medicine)]] (MMed) mu [[:en:Anesthesiology|Anesthesiology]] okuva ku ssomero lye limu ery’obusawo. <ref name="3R" />
Oluvannyuma yawangula sikaala okuva ku [[:en:National_Institutes_of_Health|National Institutes of Health]] okukola [[:en:Post-doctoral_research|Fellowship]] ey'omwaka gumu mu [[:en:UCSF_School_of_Medicine|University y'e California Global Health Institute]], esangibwa mu kibuga [[:en:San_Francisco|San Francisco]] . Pulogulaamu eya Dokitoleti mu by’obusawo n’ebyenfuna by’ebyobulamu ( [[:en:PhD|PhD]] ), yagikolera ku [[:en:Prince_of_Wales_Hospital_(Sydney)|ddwaaliro lya Prince of Wales Hospital (Sydney)]], mu [[:en:University_of_New_South_Wales|yunivasite ya New South Wales]] e Sydney, Australia.
rjv4rbhlw4irgf1yut0j8v5bpkco5b3
Ssebugga Kimeze
0
13014
47705
2026-04-24T12:26:01Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47705
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
Ssebugga yazaalibwa nga 27 August 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo [[Nakasongola (disitulikit)|mu Disitulikiti y’e Nakasongola]] [[Yuganda|mu Uganda]] . Yasomera mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli ya Bachelor of Science (BSc) mu by’obuyinginiya. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obuyinginiya okuva mu yunivasite y’e Leeds (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi (MBA) okuva mu kitongole ekiddukanya emirimu mu buvanjuba n’obugwanjuba bwa Afrika (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eyawandiisibwa (R.Eng), era mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina ekigatta abalamuzi ekya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
84rrpxf9w8nkoa5ux7omksnhtf4qcd2
47708
47705
2026-04-24T12:30:41Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47708
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[Nakasongola (disitulikit)|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[Yuganda|Uganda]] . Yasomera ku [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu yunivasite y’e Leeds (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya Eastern and Southern African Management Institute (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eyawandiisibwa (R.Eng), era mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina ekigatta abalamuzi ekya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
rquq2z7ahou0y3dxxrxb0b1arn4y9bz
47709
47708
2026-04-24T12:32:46Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47709
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eyawandiisibwa (R.Eng), era mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina ekigatta abalamuzi ekya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
rk36o264ghee2mx0co6nwkrugkd3dq3
47710
47709
2026-04-24T12:35:03Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47710
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014. <ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref> <ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eyawandiisibwa (R.Eng), era mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina ekigatta abalamuzi ekya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
fzgaht233n7gmpp2xc7dgoiyclsl729
47714
47710
2026-04-24T12:38:46Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47714
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[:en:Uganda_National_Roads_Authority|Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eyawandiisibwa (R.Eng), era mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina ekigatta abalamuzi ekya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
cqwgx13crswktc2tazhp9wz8c2e6n1w
47715
47714
2026-04-24T12:39:30Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47715
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[:en:Uganda_National_Roads_Authority|Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eyawandiisibwa (R.Eng), era mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina ekigatta abalamuzi ekya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
prnq3j5xsmyui7lo4ow536wg2ug9s8z
47721
47715
2026-04-24T13:45:08Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47721
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[:en:Uganda_National_Roads_Authority|Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Mu 2025, Ssebugga yalondebwa ekibiina kya [[National Resistance Movement]] (NRM) okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti ow'Essaza ly’e Budyebo, mu [[Nakasongola (disitulikit)|Disitulikiti y’e Nakasongola]], era yaddamu n’awangula ekifo kino mu kulonda kwa 2026 okw’ekisanja kya Paalamenti ekya 2026–2031. <ref>{{Cite web |last=Muhairwe |first=Ramson |title=MP Sekyanzi Wants NRM Tribunal to Conduct Field Investigations Before Ruling on Petitions |url=https://nilepost.co.ug/news/276499/mp-sekyanzi-wants-nrm-tribunal-to-conduct-field-investigations-before-ruling-on-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref> <ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFAdmin2026">Admin (2026-01-18). [https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ "Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections"]. ''Trusted News Uganda''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite></ref> <ref>{{Cite web |last=Taaka |first=Conslata |title=Three Incumbent NRM MPs Lose Flag in Greater Luweero Primaries |url=https://nilepost.co.ug/politics/273613/three-incumbent-nrm-mps-lose-flag-in-greater-luweero-primaries |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eyawandiisibwa (R.Eng), era mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina ekigatta abalamuzi ekya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
91zrsnlj18p4b0wb4blbe77ge0gw61x
47722
47721
2026-04-24T13:46:21Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47722
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[:en:Uganda_National_Roads_Authority|Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Mu 2025, Ssebugga yalondebwa ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti ow'Essaza ly’e Budyebo, mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]], era yaddamu n’awangula ekifo kino mu kulonda kwa 2026 okw’ekisanja kya Paalamenti ekya 2026–2031.<ref>{{Cite web |last=Muhairwe |first=Ramson |title=MP Sekyanzi Wants NRM Tribunal to Conduct Field Investigations Before Ruling on Petitions |url=https://nilepost.co.ug/news/276499/mp-sekyanzi-wants-nrm-tribunal-to-conduct-field-investigations-before-ruling-on-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFAdmin2026">Admin (2026-01-18). [https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ "Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections"]. ''Trusted News Uganda''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |last=Taaka |first=Conslata |title=Three Incumbent NRM MPs Lose Flag in Greater Luweero Primaries |url=https://nilepost.co.ug/politics/273613/three-incumbent-nrm-mps-lose-flag-in-greater-luweero-primaries |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eyawandiisibwa (R.Eng), era mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina ekigatta abalamuzi ekya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
efhep5nzbq0t9ojabcwyqqjztymajy2
47723
47722
2026-04-24T13:47:33Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47723
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[:en:Uganda_National_Roads_Authority|Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Mu 2025, Ssebugga yalondebwa ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti ow'Essaza ly’e Budyebo, mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]], era yaddamu n’awangula ekifo kino mu kulonda kwa 2026 okw’ekisanja kya Paalamenti ekya 2026–2031.<ref>{{Cite web |last=Muhairwe |first=Ramson |title=MP Sekyanzi Wants NRM Tribunal to Conduct Field Investigations Before Ruling on Petitions |url=https://nilepost.co.ug/news/276499/mp-sekyanzi-wants-nrm-tribunal-to-conduct-field-investigations-before-ruling-on-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFAdmin2026">Admin (2026-01-18). [https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ "Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections"]. ''Trusted News Uganda''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |last=Taaka |first=Conslata |title=Three Incumbent NRM MPs Lose Flag in Greater Luweero Primaries |url=https://nilepost.co.ug/politics/273613/three-incumbent-nrm-mps-lose-flag-in-greater-luweero-primaries |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Obwa mmemba n’ebibiina byalimu ==
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eyawandiisibwa (R.Eng), era mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina ekigatta abalamuzi ekya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
exgrtbmo829yj3ssqxsztvelee8iwbr
47724
47723
2026-04-24T13:52:57Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47724
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[:en:Uganda_National_Roads_Authority|Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Mu 2025, Ssebugga yalondebwa ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti ow'Essaza ly’e Budyebo, mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]], era yaddamu n’awangula ekifo kino mu kulonda kwa 2026 okw’ekisanja kya Paalamenti ekya 2026–2031.<ref>{{Cite web |last=Muhairwe |first=Ramson |title=MP Sekyanzi Wants NRM Tribunal to Conduct Field Investigations Before Ruling on Petitions |url=https://nilepost.co.ug/news/276499/mp-sekyanzi-wants-nrm-tribunal-to-conduct-field-investigations-before-ruling-on-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFAdmin2026">Admin (2026-01-18). [https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ "Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections"]. ''Trusted News Uganda''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |last=Taaka |first=Conslata |title=Three Incumbent NRM MPs Lose Flag in Greater Luweero Primaries |url=https://nilepost.co.ug/politics/273613/three-incumbent-nrm-mps-lose-flag-in-greater-luweero-primaries |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Obwa mmemba n’ebibiina byalimu ==
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eya wandiisibwa (R.Eng), mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina kya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb).<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref><ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref> <ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
scajvg1sva4vueca6n3doj6vwvji532
47726
47724
2026-04-24T13:55:06Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47726
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[:en:Uganda_National_Roads_Authority|Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Mu 2025, Ssebugga yalondebwa ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti ow'Essaza ly’e Budyebo, mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]], era yaddamu n’awangula ekifo kino mu kulonda kwa 2026 okw’ekisanja kya Paalamenti ekya 2026–2031.<ref>{{Cite web |last=Muhairwe |first=Ramson |title=MP Sekyanzi Wants NRM Tribunal to Conduct Field Investigations Before Ruling on Petitions |url=https://nilepost.co.ug/news/276499/mp-sekyanzi-wants-nrm-tribunal-to-conduct-field-investigations-before-ruling-on-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFAdmin2026">Admin (2026-01-18). [https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ "Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections"]. ''Trusted News Uganda''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |last=Taaka |first=Conslata |title=Three Incumbent NRM MPs Lose Flag in Greater Luweero Primaries |url=https://nilepost.co.ug/politics/273613/three-incumbent-nrm-mps-lose-flag-in-greater-luweero-primaries |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Obwa mmemba n’ebibiina byalimu ==
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eya wandiisibwa (R.Eng), mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina kya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb).<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref><ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda olwa Engineers Registration Board of Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE).<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref><ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
<references />
5jvgyhylrpmqyxggt5ftt2vj05f6paw
47727
47726
2026-04-24T13:57:12Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47727
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[:en:Uganda_National_Roads_Authority|Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Mu 2025, Ssebugga yalondebwa ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti ow'Essaza ly’e Budyebo, mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]], era yaddamu n’awangula ekifo kino mu kulonda kwa 2026 okw’ekisanja kya Paalamenti ekya 2026–2031.<ref>{{Cite web |last=Muhairwe |first=Ramson |title=MP Sekyanzi Wants NRM Tribunal to Conduct Field Investigations Before Ruling on Petitions |url=https://nilepost.co.ug/news/276499/mp-sekyanzi-wants-nrm-tribunal-to-conduct-field-investigations-before-ruling-on-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFAdmin2026">Admin (2026-01-18). [https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ "Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections"]. ''Trusted News Uganda''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |last=Taaka |first=Conslata |title=Three Incumbent NRM MPs Lose Flag in Greater Luweero Primaries |url=https://nilepost.co.ug/politics/273613/three-incumbent-nrm-mps-lose-flag-in-greater-luweero-primaries |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Obwa mmemba n’ebibiina byalimu ==
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eya wandiisibwa (R.Eng), mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina kya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb).<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref><ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda olwa Engineers Registration Board of Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE).<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref><ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Victorious_Zawedde|Omuwanguzi Zawedde]]
* [[:en:Margaret_Komuhangi|Margaret Komuhangi]]
* [[:en:Grace_Tubwita|Grace Tubwita]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* Abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey'ekkumin'ebiri
* Ababaka ba Paalamenti ya Uganda.
<references />
qjsa0neu2v42dfswnoyj9kjxdooqke7
47728
47727
2026-04-24T13:57:41Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340761527|Ssebugga Kimeze]]"
47728
wikitext
text/x-wiki
'''<big>Ssebugga Kimeze</big>''' era amanyiddwa nga Ssebugga Bernardo Kimeze (yazaalibwa 27 Ogwomunaana 1960) Munnayuganda, yinginiya mu by'okuzimba era ye mubaka omulonde mu Paalamenti ow'eSsaza ly'e Budyebo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y'e Nakasongola]], ng'aweereza mu Paalamenti mu kisanja kya 2026–2031.<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=cfeditoren |date=2025-07-31 |title=Sekyanzi Urges NRM Tribunal to Investigate Petitions |url=https://www.africa-press.net/uganda/all-news/sekyanzi-urges-nrm-tribunal-to-investigate-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Uganda |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}</ref>
== Obuto bwe n'obuyigirize ==
Ssebugga yazaalibwa nga 27 Ogwomunaana 1960 e Ntagaara mu kyalo Nakatoogo mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]] mu [[:en:Uganda|Uganda]] . Yasomera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]], gye yafunira diguli mu bya yinginiya eya Bachelor of Science (BSc) in Engineering. Oluvannyuma yafuna diguli eyookubiri mu by’obwa yinginiya eya Master of Science (MSc) in Engineering okuva mu [[:en:University_of_Leeds|yunivasite y’e Leeds]] (UK) n’oluvannyuma n’afuna diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi eya Master of Business Administration (MBA) okuva mu ttendekero lya [[:en:Eastern_and_Southern_African_Management_Institute|Eastern and Southern African Management Institute]] (ESAMI). <ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref>
== Emirimu gye ==
Ssebugga yatandika emirimu gye mu 1984 nga yinginiya w’okuzimba mu Minisitule y’emirimu, gye yasuumusibwa okutuuka ku kifo kya Kaminsona. Yaweerezaako nga Dayirekita w’emirimu mu kitongole ky'enguudo ekya [[:en:Uganda_National_Roads_Authority|Uganda National Roads Authority]] (UNRA) okuva mu 2008 okutuuka mu 2013, era nga akola nga Executive Director okuva mu 2013 okutuuka mu 2014.<ref>{{Cite web |title=Ssebugga Kimeze - 93.3 KFM |url=https://www.kfm.co.ug/tag/ssebugga-kimeze/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |title=Inspectorate of Government (IG) |url=https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-url=http://web.archive.org/web/20260215184826/https://igg.go.ug/updates/media/minister-byandala-granted-bail/ |archive-date=2026-02-15 |access-date=2026-02-26 |website=www.igg.go.ug |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-14 |title=Byandala, co-accused ordered to defend selves over Kastosi road scam |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/byandala-co-accused-ordered-to-defend-selves-over-kastosi-road-scam-1722312 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Police question top UNRA officials |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/police-question-top-unra-officials-1582590 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=SoftPower |date=2017-10-16 |title=Court Asks Byandala to Defend Self in Mukono - Katosi Corruption Case |url=https://softpower.ug/court-asks-byandala-to-defend-self-in-mukono-katosi-corruption-case/ |access-date=2026-02-26 |website=SoftPower News |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-01-21 |title=Board suspends UNRA managers |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/board-suspends-unra-managers-1583040 |access-date=2026-02-26 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Emirimu gye egy’ebyobufuzi ==
Mu 2025, Ssebugga yalondebwa ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM) okuvuganya ku kifo ky’omubaka wa Paalamenti ow'Essaza ly’e Budyebo, mu [[:en:Nakasongola_District|Disitulikiti y’e Nakasongola]], era yaddamu n’awangula ekifo kino mu kulonda kwa 2026 okw’ekisanja kya Paalamenti ekya 2026–2031.<ref>{{Cite web |last=Muhairwe |first=Ramson |title=MP Sekyanzi Wants NRM Tribunal to Conduct Field Investigations Before Ruling on Petitions |url=https://nilepost.co.ug/news/276499/mp-sekyanzi-wants-nrm-tribunal-to-conduct-field-investigations-before-ruling-on-petitions |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Admin |date=2026-01-18 |title=Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections |url=https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ |access-date=2026-02-26 |website=Trusted News Uganda |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFAdmin2026">Admin (2026-01-18). [https://trustednewsug.com/index.php/2026/01/18/full-list-of-mp-winners-in-greater-kampala-and-surrounding-districts-in-the-2026-general-elections/ "Full List of MP Winners in Greater Kampala and Surrounding Districts in the 2026 General Elections"]. ''Trusted News Uganda''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |last=Taaka |first=Conslata |title=Three Incumbent NRM MPs Lose Flag in Greater Luweero Primaries |url=https://nilepost.co.ug/politics/273613/three-incumbent-nrm-mps-lose-flag-in-greater-luweero-primaries |access-date=2026-02-26 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
== Obwa mmemba n’ebibiina byalimu ==
Ssebugga mmemba mu kitongole kya Uganda Institution of Professional Engineers (FUIPE) era nga ye yinginiya eya wandiisibwa (R.Eng), mmemba w’ekitongole ekivunaanyizibwa ku nguudo n’entambula ekya Chartered Institution of Highways and Transportation (MIHT) era mmemba mu kibiina kya Chartered Institute of Arbitrators (MCIArb).<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref><ref>{{Cite web |title=Ciarb {{!}} Profile |url=https://www.ciarb.org/member-directory/profile/ |access-date=2026-02-26 |website=www.ciarb.org |language=en-GB}}</ref>
Ssebugga yaliko pulezidenti wa Uganda Institution of Professional Engineers (UIPE), yaweerezaako nga mmemba ku lukiiko oluwandiisa bayinginiya mu Uganda olwa Engineers Registration Board of Uganda okuva mu 2000 okutuuka mu 2006, era nga ye mmemba ku lukiiko olufuzi olwa Uganda Association of Consulting Engineers (UACE).<ref name=":0">{{Cite web |last=Kimeze |first=Engineer Berunado Ssebbugga |title=MP Budyebo County |url=https://bskimeze.com/ |access-date=2026-02-26 |website=Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze |language=en}}<cite id="CITEREFKimeze" class="citation web cs1 cs1-prop-foreign-lang-source" data-ve-ignore="">Kimeze, Engineer Berunado Ssebbugga. [https://bskimeze.com/ "MP Budyebo County"]. ''Engineer Berunado Ssebbugga Kimeze'' (in Lungereza)<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-26</span></span>.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Engineer+Berunado+Ssebbugga+Kimeze&rft.atitle=MP+Budyebo+County&rft.aulast=Kimeze&rft.aufirst=Engineer+Berunado+Ssebbugga&rft_id=https%3A%2F%2Fbskimeze.com%2F&rfr_id=info%3Asid%2Flg.wikipedia.org%3ASsebugga+Kimeze" class="Z3988" data-ve-ignore=""></span>
[[Category:CS1 Lungereza-language sources (en)]]</ref><ref>{{Cite web |title=UACE Council – Uganda Association of Consulting Engineers |url=https://www.uace.or.ug/uace-council/ |access-date=2026-02-26 |language=en-US}}</ref>
== Laba ne ==
* [[:en:Victorious_Zawedde|Omuwanguzi Zawedde]]
* [[:en:Margaret_Komuhangi|Margaret Komuhangi]]
* [[:en:Grace_Tubwita|Grace Tubwita]]
* [[:en:Parliament_of_Uganda|Paalamenti ya Uganda]]
* Abakiise mu Paalamenti ya Uganda ey'ekkumin'ebiri
* Ababaka ba Paalamenti ya Uganda.
== Ebijjuliziddwa ==
<references />
qqj2717pjl6wzm7c5nsx8enqdbei16j
Kirya Balaki Kebba
0
13015
47720
2026-04-24T13:25:01Z
Halimah Nampiima
11015
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1340913412|Kirya Balaki Kebba]]"
47720
wikitext
text/x-wiki
'''Kirya Balaki Kebba''' (1924–1994) ye yali omukulembeze w’abayeekera kati eyasanyizibwawo abayeekera ba Uganda Freedom Movement. Yawambibwa ab’ebyokwerinda okuva mu kibanja kya Jamuhuri e [[:en:Nairobi|Nairobi]] ng’ali mu buwanganguse mu ggwanga lya Republic of [[Kenya]] n’akomezebwawo mu Uganda. <ref>{{citation|title=Social Origins of Violence in Uganda 1964–1985|publisher=McGill-Queen's Press-MQUP|year=1994|url=https://books.google.com/books?isbn=0773512187|pages=168}}</ref> '''Kirya Balaki Kebba''' yaggyibwako emisango [[:en:Treason|gy’okulya mu nsi olukwe]] mu 1983 kyokka n’aggalirwa. <ref>{{citation|title=Sub-Saharan Africa Report-Issues 50–55|publisher=Foreign Broadcast Information Service|year=1984|url=https://books.google.com/books?id=jGsEAQAAIAAJ|pages=94}}</ref> <ref>{{citation|title=Obote: A Political Biography|publisher=Amazon .com|year=2013|url=https://books.google.com/books?isbn=1135082723|pages=203}}</ref> <ref>{{citation|title=Constitutional and political history of Uganda: from 1894 to the present|publisher=Centenary Pub. House|year=2002|url=https://books.google.com/books?id=OEQWAQAAIAAJ|pages=89, 217, 218}}</ref> <ref>{{citation|title=The Amnesty International Report|publisher=Amnesty International Publications|year=1982|url=https://books.google.com/books?id=I2HkAAAAMAAJ|pages=49|isbn=9780862100483}}</ref> <ref>{{citation|title=Amnesty International Report|publisher=Amnesty International Publications|year=1983|url=https://books.google.com/books?id=xtAjAQAAIAAJ|pages=49}}</ref> <ref>{{citation|title=Civil Wars in Africa:Roots and Resolution|publisher=MaGill University Press|year=1999|url=https://books.google.com/books?isbn=0773517774|pages=30}}</ref> <ref>{{citation|title=A Political Chronology of Africa|publisher=Routledge|year=2003|url=https://books.google.com/books?isbn=1135356661|pages=455}}</ref>
== Okuzaalibwa ==
Omu ku bakubi b’ebifaananyi by’eggwanga lya Yuganda, kitaawe wa Kirya Balaki Kebba yali wa kiika kya Baganza ate nnyina wa Kiika kya Balumba, yazaalibwa mu 1924 e Petete, Iki-Iki, mu [[:en:Bukedi|Bukedi]] (kati [[Budaka (disitulikit)|Disitulikiti y’e Budaka]] )oluvannyuma n’afa mu 1994 n’aziikibwa ku kyalo Nyanza Kamonkoli mu Disitulikiti y’e Budaka.
== Okusoma ==
KIRYA Balaki Kebba yasomera mu Budaka Junior Secondary School, Nairobi [[Kabete]] Jeanes School, Ekitongole ekitendeka abaserikale b’enkulaakulana y’amatwale ga Afrika mu 1942,Kennedy College Ceylon mu1944, [[:en:Sri_Lanka|Sri Lanka]] eriwo kati eyali [[:en:British_Crown_Colony|Crown Colony ya Bungereza]],omusomo n’omusomo mu by’obukessi ne maapu n’omusomo mu Mubulungi bwabantu ntabagana1946. <ref>{{citation|title=Who's who in East Africa|publisher=Marco Surveys|year=1965|url=https://books.google.com/books?id=L1oMAQAAIAAJ|pages=48}}</ref>
== Omujaasi ==
Kirya Balaki Kebba yeegatta ku magye ku myaka 17 <ref>{{citation|title=The agony of Uganda: from Idi Amin to Obote : repressive rule and bloodshed : causes, effects and the cure|publisher=Regency Press|year=1985|url=https://books.google.com/books?id=YEtAQAAIAAJ|pages=19}}</ref> era n'asituka okuyita mu nnyiriri ng'omujaasi mu ggye lya [[:en:Kings_African_Rifles|Kings African Rifles]].Nga [[:en:Non-Commissioned_Officer|Non-Commissioned Officer]] yalaba [[:en:World_War_II|Ssematalo II]] wansi wa 121st Bulaigade mu Burma.
Oluvannyuma lw’olutalo yaweereza nga omukozi w'ebyenkulakulana nenkulakulana mu nfuga y’amatwale y’e Toro wakati wa 1947 ne 1953. Kiri mu buweereza bwe ng’omuddukanya mu nkola y’amatwale era yajja maaso ku maaso n’okunyigirizibwa kw’Abafirika.Olwo n’asalawo okukyusa ekyo ng’atandikira ku ludda lw’ebyenfuna bwe yali wamu n’omutaka Wakida Philipo ne batandikawo ekibiina kya North Bukedi Co-operative Union (ekibiina ky’obwegassi ekyasooka mu Bukedi) n’ekigendererwa eky’okutumbula enfuna ey'edda eyoby’okweyimirizaawo.Mu kifo kino yanenya enkola y’e kitongole ky'abafuzi b'amatwale, ekyamutonderawo omusingi gw’embeera z’abantu era n’emufuula munnabyabufuzi.
== Embeera y’ebyobufuzi ==
Kirya Balaki Kebba ye muserikale w’amagye era minisita wa gavumenti eyasooka okutendekebwa ennyo mu [[:en:Gwere_people|bantu b’e Gwere]],oluvannyuma n’afuuka omu ku bakulembeze abaasooka mu kibiina ky’ebyobufuzi ekya [[:en:Uganda_National_Congress|Uganda National Congress]] (UNC) ekyavunaanyizibwa ku ttabi ly’e [[Mbale]] .Kyokka mu makkati g’emyaka gya 1950 UNC,ku mulembe gwa Ignatius Musaazi okwawukana, Kirya ng’ali wamu n’aba UNC abalala okuva ebweru wa Buganda ne beekutula ne bakola ekibiina kya UPC, ekyali kigugumbula Uganda ey’obumu. <ref>{{citation|title=Parliamentary Democracy in Uganda: The Experiment that Failed|publisher=Amazon.com|year=2011|url=https://books.google.com/books?isbn=145673590X|pages=144}}</ref> <ref>{{citation|title=UPC and National-Democratic Liberation in Uganda|publisher=Xlibris Corporation|year=2015|url=https://books.google.com/books?isbn=1503599361|pages=Introduction}}</ref> <ref>{{citation|title=You have been allocated Uganda": letters from a district officer|publisher=Poyntington|year=1999|url=https://books.google.com/books?id=WBsWAQAAIAAJ|pages=1, 2, 99|isbn=9780953669707}}</ref> <ref>{{citation|title=Uganda National Congress and the Struggle for Democracy: 1952–1962|publisher=Centre for Basic Research|year=1995|url=https://books.google.com/books?id=1WwwAAAAYAAJ|pages=183}}</ref> <ref>{{citation|title=The Bitter Bread of Exile. The Financial Problems of Sir Edward|publisher=Progressive Publishers|year=2013|url=https://books.google.com/books?isbn=9970464000|pages=57}}</ref> <ref>{{citation|title=Uganda: A Nation in Transition: Post-Colonial Analysis|publisher=Amazon.com|year=2013|url=https://books.google.com/books?isbn=9987160352|pages=69}}</ref> <ref>{{citation|title=Guardian Angel: Volume One: The Beginning|publisher=Amazon .com|year=2012|url=https://books.google.com/books?isbn=1477235329|pages=120}}</ref>
[[Ssekabaka Mutesa II|Muteesa II owa Buganda]], [[Kabaka wa Buganda]], yasindika Kirya Balaki Kebba okunoonya omuvubuka omukugu agenda okuvuganya ne Benedicto Kiwanuka owa Democratic Party (DP),Kirya n’abalala yazuula Milton Obote era oluvannyuma lw’okumulagira engeri y’okweyisaamu mu maaso ga Kabaka ne bamwanjula eri Kabaka wa Buganda.
Kirya Balaki Kebba yali [[:en:Minister_of_State|Minisita w’Eggwanga]] (eby’okwerinda) ofiisi ya pulezidenti, memba wa National Resistance Council,eyalondebwa ku bwammemba bwa palamenti mu 1962; Yalondebwa nga Minisita talina waguno naguli;Minisita w’emirimu mu 1963;Minisita w’eby’obugagga eby’omu ttaka n’amazzi n’ebirala. <ref>{{citation|title=Who's who in Uganda 1993 94|publisher=Marco Surveys|year=1965|url=https://books.google.com/books?isbn=9970020277|pages=42}}</ref> <ref>{{citation|title=Who's who in Uganda 1988–89|publisher=Fountain Publishers|year=1993|url=https://books.google.com/books?id=zw5BAQAAIAAJ|pages=19}}</ref> <ref>{{citation|title=The United States and Africa: From Independence to the End of the ....|publisher=East African Publishers|year=1999|url=https://books.google.com/books?isbn=9966466088|pages=119}}a{{citation|title=The United States and Africa: From Independence to the End of the ....|publisher=East African Publishers|year=1999|url=https://books.google.com/books?isbn=9966466088|pages=119}}</ref>
Mu makkati genkomerero y’emyaka gya 1960,Apollo Milton Obote bwe yali mu lutalo lw’obuyinza ne Pulezidenti wa Uganda,Kabaka Edward Muteesa II oluvannyuma lw’omukago gwa [[Uganda People's Congress|Uganda People’s Congress]] – Kabaka Yekka (UPC-KY) omukago, bammemba bataano mu Kabineti ye n’ekibiina ekiri mu buyinza ekya UPC ne bamugwamu obutakkaanya. Ebyafaayo biraga nti Milton Obote yakizuula nti Kirya yali ku ludda lwa Kabaka Muteesa II era okukkakkana nga Kirya asibidde ekiseera ekitali kigere nga tawozesebwa.Mu [[:en:Cabinet_Minister|Minisita wa Kabineti]] abo abataano mwalimu Kirya,mu kiseera ekyo Minisita w’eby’obugagga eby’omu ttaka n’amazzi. <ref>{{citation|title=The Church in the World: A Historical-Ecclesiological Study of the ...|publisher=Langham Creative|year=2016|url=https://books.google.com/books?isbn=1783681195|pages=134}}</ref> <ref>{{citation|title=The Raging Storm: A Reporter's Inside Account of the Northern Uganda ....|publisher=African Books Collective|year=2016|url=https://books.google.com/books?isbn=9970252216|pages=24}}</ref> <ref>{{citation|title=Blood, Power, and Bedlam: Violations of International Criminal Law ....|publisher=African Books Collective|year=2008|url=https://books.google.com/books?isbn=0820488410|pages=24}}</ref> <ref>{{citation|title=Obote to Museveni: Political Transformation in Uganda Since Independence|publisher=Amazon.com|year=2012|url=https://books.google.com/books?isbn=9987160379|pages=29}}</ref> <ref>{{citation|title=Crisis of Legitimacy and Political Violence in Uganda, 1890 to 1979|publisher=Springer Shop|year=2016|url=https://books.google.com/books?isbn=3319331566|pages=160, 250}}</ref> <ref>{{citation|title=Statecraft and Nation Building in Africa: A Post-Colonial Study|publisher=Amazon.com|year=2014|url=https://books.google.com/books?isbn=9987160395|pages=272}}</ref> <ref>{{citation|title=Keeping The Faith|publisher=Lulu.com|year=2017|url=https://books.google.com/books?isbn=1365828646|pages=199}}</ref>
Abalala abaayawukana kulukiko mwaliimu Milton Obote,William Nadiope, Adoko Nekyon ne [[Grace Ibingira]] . Oluvannyuma Kirya yafuuka omukiise wa Bukedi North mu kibiina kya LEGICO ekibinja kya Bannayuganda ekyasooka bwe kyalondebwa mu 1961.
Ono y’omu ku bakulembeze ba Yuganda,abaagenda e London mu lukungaana lwa ssemateeka, Yuganda lwe yasikira nga yeefuga. Mu kitabo kya Kirunda Kivejinja ekiyitibwa Uganda:The Crisis of Confidence, Kirya Balaki Kebba alabika ng’omu ku bannabyabufuzi, eyaddukanya pulogulaamu eno ku lunaku lw’Ameefuga ne mu myaka egyasooka egy’Oluvannyuma lw’Ameefuga.
Mu [[:en:History_of_Uganda_(1962-71)|Byafaayo bya Uganda (1962-71)]],Kirya Balaki Kebba yalondebwa ku bwaminisita nga talina kifo kyokka oluvannyuma lw’emyaka ebiri, Milton Obote n’amusengula okukulira minisitule y’eby’obugagga eby’omu ttaka n’amazzi.Wabula nga tebunnafuna bwetwaze Kirya Balaki Kebba ne Grace Ibingira baali bamu ku bakubi b’ebifaananyi ab’omukago gwa UPC/KY Alliance ogw’ettutumu ogwakwasizza obukulembeze bwa UPC.
Abantu abaaliwo mu kiseera kya Kirya baatera okugamba nti ne bwe yali minisita,teyafuuka mugoberezi omuzibe w’omukulembeze ono,eyali yeeyongera okukyukakyuka n’ensobi kubanga yali mukadde mu byobufuzi by’ekitundu.
Engeri Kirya ne Milton Obote gye baali ba myaka gyabwe,kigambibwa nti ye yayingiza [[Milton Obote]] mu byobufuzi era baali ba ku lusegere nnyo ne Bidandi Ssali ssentebe w’ekibiina kya People’s Progressive Party;Yali munnabyabufuzi akulira ebyonnono nobukuumi, olwobutakyukka,n’okutabagana. Oluvannyuma lw’okugwa mu mbeera,ye ne Grace Ibingira baakola kinene mu kutondawo enkolagana y’emirimu wakati wa UPC ne Kabaka Yeka [[Yoweri Museveni|Yoweri Kaguta Museveni]],Pulezidenti wa Uganda mu kutendereza Kirya (1994);Yali musajja wa bumanyirivu bungi era nga yeewaddeyo mu ngeri ey’omuwendo ennyo eri eggwanga lino.
Kirya Balaki Kebba obulamu bwe yabuwaayo mu kulwanirira eddembe,ensonga gye yayigganyizibwa kyokka n’agumiikiriza [[Matia Kasaija]], okuteekateeka State Minister yali ne Kirya mu buwanganguse e [[:en:Nairobi|Nairobi]] mu Republic of Kenya.Kirya Balaki Kebba yali munnabyabufuzi omugezi era omuvumu, nga takkiriziganya na Gavumenti ya Milton Obote II okutuuka ku ddaala lye yalina okudduka olw’obukuumi bwe, n’agenda mu buwanganguse mu Republic of Kenya. Kirya teyaweebwa ndowooza za byabufuzi n’enjigiriza,n’avumirira gavumenti ya UPC bwe yakulaakulanya enkola ya kkono.
Mu mwezi gwokubili 1966 Milton Obote mu kiseera ekyo nga ssaabaminisita,yali amusibirako ppini mu Paalamenti ya Yuganda olw’okwenyigira mu mivuyo egy’amasanga ne zaabu, mu abo abaali basaba Milton Obote okugogola ekifo kye,yali Kirya . Milton Obote yavaayo n’asiiba Kirya Balaki Kebba,Grace Ibingira, Dr.Lumu, M.Ngobi, [[:en:Cuthbert_Joseph_Obwangor|Cuthbert Joseph Obwangor]] ne G.Magezi bonna ba Minisita ba Gavumenti abaali baagala Milton Obote ajje mu kkooti. Bangi balowooza nti singa Minisita omukaaga aboogeddwako tebaasibibwa,ennongoosereza ezaalaba obwakabaka obw’ennono nga buggyibwawo ne ssemateeka owokubiri atali demokulasiya n’awalirizibwa okuyingizibwa mu Yuganda teyandifunye buwanguzi.
[[Idi Amin]] yayimbula Kirya mu basibe b’ebyobufuzi be yasumulula mu kuwamba gavumenti mu 1971.Wabula mu bbanga ttono, yalina okwesimbawo okutaasa obulamu bwe,nga Idi Amin bweyalukka eky'okutta eyali Minisita Milton Obote.
Balaki Kebba yagenda mu buwanganguse mu Republic Kenya,gye yafuuka ekitundu ku lutalo lw’okwenunula okugoba Iddi Amin ku kakwakkulizo nti Milton Obote teyeenyigilamu.Oluvannyuma lw'olutalo olw'okwenunula mu 1979,yalondebwa okuba dayirekita w'ekitundu ky'obuvanjuba wansi wa Gavumenti ya [[:en:Yusuf_Lule|Yusuf Lule]] . Wabula embeera y’ebyobufuzi yasigala nga sinywevu, era oluvannyuma lw’emyaka ebiri Balaki kebba yali akomyewo mu makka ge e Kenya mu kibanja kya Jamuhuri ng’omuwanganguse mu byobufuzi omulundi ogw’okubiri.
== Okuwang’anguse ==
Mu 1981,Kirya Balaki Kebba ne kizibwe we Katunku Nicholas<ref>{{citation|title=Report of the Electoral Commission, 1980|year=1981|publisher=Government Printer, 1981|url=https://books.google.com/books?id=YZtEAQAAIAAJ|pages=156}}{{citation|title=Report of the Electoral Commission, 1980|year=1981|publisher=Government Printer, 1981|url=https://books.google.com/books?id=YZtEAQAAIAAJ|pages=156}}</ref> bawagira nnyo ekibiina kya Democratic Party baagenda mu buwanganguse mu Republic of Kenya oluvannyuma lw’okulonda kwa Yuganda okwa 1981.
Mu 1982, mu makka ge e Jamuhuri Estate Nairobi, Opio ng’ali n’abakozi ba Milton Obote abalala yawamba Kirya Balaki Kebba ne bamutwala ku Wilson Airstrip e Nairobi gye baamutwala mu nnyonyi n’atwalibwa e [[:en:Kisumu|Kisumu]] mu Kenya n’oluvannyuma ne bamusiba mu mmotoka ne bamuvuga okudda e Uganda ng’ayita e Busia okutuuka mu kkomera ly’e Luzira ng’abagamba nti yeenyigira mu bikolwa by’abayeekera. Kirya Balaki kebba yavunaanibwa wamu ne Prof.Yoweri Kyesimira, n'omusaango gw’okulya mu nsi olukwe olw’okwenyigira mu kibiina kya Dr.Andrew Kayiira Oluvannyuma yayimbulwa era y’omu ku bantu abeetaba mu ndagaano y’emirembe e Nairobi ku City Hall.
Kirya yalondebwa ku bwa minisita w’eggwanga ow’ebyokwerinda nga kino kyali kifo wansi wa ofiisi ya Pulezidenti. Pulezidenti Yoweri Museveni yategeeza, mu kutendereza kwe mu kuziika Kirya nti minisita y’ali omuzannyi omukulu mu kuwangula Gavumenti empya olukusa okuva mu mawanga g’amawanga g’obugwanjuba,nga mu kusooka gaali ga bulabe.
Kirya era yali nnantameggwa w’ebitongole by’ennono n’okusingira ddala yali mukwano gwa Kabaka Mutesa II. Ono asigadde omu ku basiinga okwagalibwa Mengo mu kirime ky’abakulembeze mu ggwanga ekyasooka, era emyaka ebiri egiyise Kabaka wa [[Buganda]] yategeeza nti ekijjukizo kyali kya kuzimbibwa e Bulange okujjukira omukwano gwe yeewaddeyo n’okuweereza obwakabaka.
olutiindo olwamanyi Kirya lweyali attadewo ne Obote lwamutekka ku kkubo ery'okuwakanya buli ky'alaba nga "obukulembeze obubi" mu Uganda obulamu bwe bwonna,nga liriko okwefiiriza okuwerako. Omuntu yandigambye nti bwe yafa mu 1994,yalekawo omukuluro gw’omuntu eyeewaddeye munnaggwanga. Era yali azze okulaba ng’Eggwanga lye lidda mu kkubo erigenda mu mbeera ey’okutebenkera wansi wa Gavumenti ya National Resistance Movement.
== Ebijuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
shikpd2p12ggdgnz3y1lp8svuevle67
Lubiri
0
13016
47725
2026-04-24T13:53:23Z
Berniter
10779
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1330172863|Lubiri]]"
47725
wikitext
text/x-wiki
[[File:Kabaka's_Palace.jpg|alt=Aerial view of the Kabaka's Palace ie Twekobe.|thumb|186x186px|Ekifaananyi ky'Olubiri lwa Kabaka okuva waggulu oluyitibwa Twekobe. Ge maka ga Kabaka (Kabaka wa Buganda) mu butongole munda mu kibangirizi ky’olubiri.]]
'''Lubiri''', emanyiddwa ennyo nga '''Olubiri lwa Kabaka,''' '''Olubiri lw'e Mengo''', oba '''Twekobe''' (ekitegeeza "okukolera awamu" mu Luganda), kye kifo ekitongole eky'obwakabaka ekya '''[[Kabaka wa Buganda|Kabaka]]''' (king) w'Obwakabaka bwa '''[[Buganda]]''' mu [[Yuganda|Uganda]] . <ref>{{cite web |title=Mengo Palace |url=http://www.buganda.or.ug/index.php?option=com_content&view=article&id=80&Itemid=111&showall=1 |access-date=2009-06-02 |publisher=Buganda Kingdom website}}</ref> Esangibwa ku lusozi Mengo mu bitundu by'e [[Kampala]], ekitundu kino kiliko obuwanvu nobugazi bwa mitta nkumi nnya kitunudde mu kibuga era era kyesuddeko katono n'ekitebe ky'obwakabaka ekya , Bulange .
Olubiri lugattibwa ku Bulange okuyita ku luguudo lwa Kabaka njagala, <ref>{{Cite news|date=2024-07-12|title=Buganda Royal Mile, Kabaka Anjagala Road (Nantawetwa) - UBC Online|url=https://www.ubconline.co.ug/travel/buganda-royal-mile/|archive-url=http://web.archive.org/web/20240914140939/https://www.ubconline.co.ug/travel/buganda-royal-mile/|archive-date=2024-09-14|access-date=2025-12-17|work=UBC Online - Travel, Health, Auto, Food, Home & DIY|language=en-US}}</ref> olumanyiddwa nga [https://www.ubconline.co.ug/travel/buganda-royal-mile/ Royal Mile] <ref>{{Cite web |last=mutaaweandy@gmail.com |date=2025-09-08 |title=Kabaka’s Palace & The Royal Mile: A Journey Into Buganda’s Royal Legacy - Keefa Motor Tours |url=https://keefamotortours.com/kabakas-palace-the-royal-mile-a-journey-into-bugandas-royal-legacy/ |access-date=2025-12-17 |language=en-US}}</ref>,ekkubo ery’ennono mu byafaayo nga lizimbiddwako emiti ja kabaka anjagala akabonero akalaga ’ebika by’obwakabaka.
OLubiri olwasooka lwasaanyizibwawo amagye ga Uganda mu mwezi Ogwokutano 1966 mu lutalo kuka ssozi e' Mengo, ku nkomelelo y’olutalo wakati wa [[Ssekabaka Mutesa II|MutesaOwokubili]] ne [[Milton Obote]] olw’okulwanirira obuyinza. <ref>{{cite web |date=June 3, 1966 |title=The Battle of Mengo Hill |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,835718,00.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20080105063631/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,835718,00.html |archive-date=January 5, 2008 |access-date=2009-06-02 |publisher=[[Time (magazine)|Time]]}}</ref> Yaddaabirizibwa mu 1999, okusobozesa okutegeka embaga ya Kabaka. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Today in History: Kabaka Mutebi weds |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}</ref>
{| class="wikitable"
|+Olukalala lw'embuga za Buganda
! # # 1999 .
! Erinnya
! Ekifo
|-
| 1. 1. .
| Olubiri lwa Bulange
| Mengo
|-
| 2. 2. .
| Olubiri lwa Twekobe
| [[Lubaga divizoni|Lubaga]]
|-
| 3. 3. .
| Olubiri lwa Banda
|Essaza l'ye Kyaddondo
|-
| 4. 4. .
| Olubiri lwa Kireka
|Essaza l'ye Kyaddondo
|-
| 5. 5. .
| Olubiri lwa Nkoni
|Essaza l'ye Buddu
|-
| 6. 6.
| Olubiri lwa Lukunyu
|Essaza l'ye Buddu
|-
| 7. 7.
| Olubiri lwa Bamunanika
| Essaza ly'e Bulemeezi
|}
== Ebyafaayo ==
Oluvannyuma lw'okusikira kitaawe [[Muteesa I of Buganda|Kabaka Muteesa eyasoka]] mu 1884, '''[[Ssekabaka Mwanga II owa Buganda|Kabaka Mwanga owokubili]]''' yazimba OLubiri mu 1885 ku lusozi luno edda olumanyidwa nga, olw'asa mayinja (emmengo) [[Nvubu Clan|Ekika ky'e Nvubu]] kyasanga eddagala nobulo ela e' kintudu kino nekiyitibwa " [[:en:Mengo,_Uganda|Mengo]] ". <ref>{{Cite web |title=Kabaka’s Palace : Buganda Kingdom Palace, Lubiri Palace, Kabaka’s Palace tours |url=https://56africatours.com/kabakas-palace/ |access-date=2025-12-17 |language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite news|date=2023-04-06|title=Kabaka’s palace (Lubiri) - Adventure Consults Ltd|url=https://adventureconsults.com/safaris/day-excursions/uganda-day-excursions/kampala-city-day-tours/kabakas-palace-lubiri/|archive-url=http://web.archive.org/web/20250523005830/https://adventureconsults.com/safaris/day-excursions/uganda-day-excursions/kampala-city-day-tours/kabakas-palace-lubiri/|archive-date=2025-05-23|access-date=2025-12-17|work=Adventure Consults Ltd|language=en-US}}</ref> [https://56africatours.com/kabakas-palace/]Olubiri kali kabonero akalaga ’obumu mu bantu ba Buganda mu kiseera ky’okuluzimba. Okuva olwo, Olubiri luno lubadde entebe enkulu ey’obwakabaka eri ba [[Kabaka wa Buganda|Bakabaka abaliddirira.]]
“Mu 1966, mu kiseera [[:en:Mengo_Crisis|ky’akatyabaga akaali mu]] [[:en:Mengo_Crisis|bwakabaka bwa Buganda]],, amagye ga gavumenti ya Uganda wansi wa [[Milton Obote]] gaalumba olubiri, ne gawaliriza [[Ssekabaka Mutesa II|Kabaka Edward Mutesa]] [[:en:Mutesa_II_of_Buganda|owokubili]][[:en:Exile|okuwangangusibwa]] . [https://www.youtube.com/watch?v=yXY5ExpKMDs] Ekifo kino kyayonoonebwa nnyo era oluvannyuma, mu [[Idi Amin|Gaavumenti ya Idi Amin (1971–1979)]], Ebitundu ebimu byafuulibwa ebifo by’amagye, nga mwalimu n’ebisenge eby’ekyama ebya wansi ebimanyiddwa olw’okutulugunya abantu.
Obwakabaka bwazibwawo mu 1993, era olubiri ne ludda mu bwakabaka. Wadde yaddabirizibwa, Kabaka aliwo kati, [[Muwenda Mutebi II, Kabaka wa Buganda|Ronald Muwenda Mutebi]] [[:en:Muwenda_Mutebi_II_of_Buganda|owokubili , t]]<nowiki/>atera kubeera mukifo eko ebyafaayo eby’obutabanguko, ayagala nnyo amaka ag’obwannannyini. <ref>{{Cite web |date=2021-02-02 |title=Inside the Kabaka’s palaces where history comes to life |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/special-reports/inside-the-kabaka-s-palaces-where-history-comes-to-life-1549118 |access-date=2025-12-17 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Ennyinnyonyola n’ebirimu ==
Ekibangirizi kino kirimu ebintu eby’ennono n’eby’omulembe, nga kiriko ebibangirizi ebirabika obulungi, [[:en:Banana_plantation|ennimiro z’amatooke]] , n’emiryango egiwerako: <ref>{{Cite web |title=Do see africa |url=https://doseeafrica.com/attraction/2/ |access-date=2025-12-17 |website=doseeafrica.com}}</ref>
* '''[https://doseeafrica.com/attraction/2/ Wankaki]''' : Omulyango omukulu, ogwaweebwa Kabaka, Nnaabakyala, ne Katikkiro (ssaabaminisita).
* Emiryango emirala mulimu Kalaala, Nnalongo, ne Ssabagabo (oba Wansaso).
* Ekyoto ggombolola ekikumibwa emirundi ebili buli lunaku, ab'ekika kya Nakisinge, kikiikirira obufuzi bwa Kabaka obw'olubeerera—kizikira nga Kabaka afude.
* Mu kifo kino mulimu ekisenge omuli ebifaananyi by’obwakabaka, engoye z’abagole n’ebintu eby’edda, gamba ng’emmotoka ekika kya Rolls-Royce ey’edda eyali eya Kabaka [[Ssekabaka Mutesa II|Mutesa owokubili]] n’eebisigalira by'obulumbaganyi bwa 1966. Ekifo eky'ekkomera eky'omulembe gwa Amin, kyazimbibwa n'ebisenge bitaano, kikozesebwa ng'ekifo eky'okulambula ebyafaayo.
* Ennyumba enkulu, Twekobe, mwemuli entebe y’obwakabaka ( ''[[Kabaka wa Buganda|namulondo]]'' ) era ne kisigala nga kikugirwa.
== Amakulu ==
Lubiri akiikirira ekifo ekikulu eky’okuddukanya emirimu, eby’obuwangwa, n’eby’omwoyo mu [[Buganda]], emu ku bwakabaka obusinga obukadde mu Afrika. Etegeka emikolo n’okulambula okulagirwa okulaga obugumu bw’obwakabaka, enfuga, n’ebikolwa eby’obukambwe eby’emabega. <ref>{{Cite web |last=Reporter |first=Vision |title=Today in History: Kabaka Mutebi weds |url=https://www.newvision.co.ugnull/ |access-date=2025-12-17 |website=New Vision}}</ref> <ref>{{Cite web |title=Home |url=https://buganda.or.ug/ |access-date=2025-12-17 |website=Buganda Kingdom |language=en-US}}</ref>
== Embuga z’obwakabaka n’amayumba amalala ==
[[Kabaka wa Buganda|Ba Kabaka ba Buganda]] mu byafaayo baazimba embuga empya, nga nnyingi ku zo oluvannyuma zaafuuka ebifo ebiziikibwamu obwakabaka ( [[Kasubi Tombs|Amasiro]] ). Ebifo bino bikuumirwamu ebyobuwangwa n'enono.
* '''Amasiro g'e Kasubi''' - Mu kusooka lwali lubiri lwa [[Muteesa I of Buganda|Kabaka Mutesa]][[:en:Muteesa_I_of_Buganda|eyasoka]] , naye oluvannyuma lwokufa kwe, lwafuulibwa amasiro . Kati kifo kya buwangwa eky’ensi yonna ekimanyiddwa [[:en:World_Heritage_Site|UNESCO, era kirimu amasiro ga ba Kabaka bana]]: [[:en:Mutesa_II_of_Buganda|Muteesaeyasoka, Mwanga owokubili, Daudi Chwaowokubili ne Edward Muteesaowokub]]<nowiki/>ili. Ekizimbe ekikulu ekya , Muzibu Azaala Mpanga, kirimu ebintu eby'enjawulo eby'obuwangwa.. <ref>{{Cite web |last=Centre |first=UNESCO World Heritage |title=Tombs of Buganda Kings at Kasubi |url=https://whc.unesco.org/en/list/1022/ |access-date=2025-12-19 |website=UNESCO World Heritage Centre |language=en}}</ref>
== Laba ne ==
* Olusozi Mengo
* Namirembe
* Divizoni y'e Lubaga
* [[Kampala Capital City Authority|Ekitongole kya Kampala Capital City Authority]]
[[Category:Buganda]]
sfpnhcfe9l0zld0l1iv8rn6co62pbs1
Christopher Komakech
0
13017
47729
2026-04-24T14:13:17Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350233697|Christopher Komakech]]"
47729
wikitext
text/x-wiki
'''Christopher Komakech''' (yazaalibwa 8 Ogwokuna 1985) Munnayuganda, munnabyabufuzi era nga [[:en:Member_of_Parliament|mubaka wa Paalamenti]] ow'Essaza lye Aruu mu [[:en:Pader_District|Disitulikiti y'e Pader]] . Yasooka kulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021 nga y'esimbawo nga talina kibiina oluvannyuma n’akwatagana n’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name="ParliamentMP">{{cite web |title=Komakech Christopher |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImtpSGJpVDhTSWdwWHd0bzY3aUd1MXc9PSIsInZhbHVlIjoicFVpS0VRbDBnbHNGZVpLbVVTMVhsdz09IiwibWFjIjoiNWY5MzBjYmY0ZDczYmRmYzM4NGIzNjI3NDQ4YTQyNDcyMDgyMTM0MDU5M2UxMjk3NmQ4ZGJlZTU2NTlmNjA5NCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=24 February 2026 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Komakech yayingira eby'obufuzi mu kulonda kwa Paalamenti okwa 2021 ng’avuganya ku kifo ky'omubaka w'Essaza lye Aruu nga talina kibiina. Ekifo kino yakiwangula n’obululu 9,796 n’awangula eyali omubaka Samuel Odonga Otto, eyafuna obululu 6,199. Oluvannyuma lw’okulondebwa, obuwanguzi bwa Komakech bwasoomoozebwa oluvannyua lw'okuloopebwa mu kkooti nga bagamba nti yali teyalekulira bulungi mulimu gwe yali akola nga Neurotechnologist <ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6Ims4R0t6bGNnOUt6Q0RkTXZoUExUMFE9PSIsInZhbHVlIjoiaWg5bHpiMmxWL0NpbDZKL3Z5Umludz09IiwibWFjIjoiNzFkOTIyNzkxZThiYTMwNGU0M2RjYzE2YWQyZWNmODRkYTUyZmY4MWQxNTIxOGIzNTIyYjRmMjc4NTZkYTkyMSIsInRhZyI6IiJ9#:~:text=Komakech%20Christopher,komakechc@parliament.go.ug |access-date=2026-04-20 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> nga tannavuganya mu bya bufuzi. Kkooti ejulirwamu yasazaamu ensala ya kkooti enkulu eyasooka okusazaamu okulondebwa kwe era n'emulangirira ng'omuwanguzi. <ref name="CourtAppeal" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
n5fer9rakc4zfqwx3l606vsn0q7d8qe
47730
47729
2026-04-24T14:14:26Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350233697|Christopher Komakech]]"
47730
wikitext
text/x-wiki
'''Christopher Komakech''' (yazaalibwa 8 Ogwokuna 1985) Munnayuganda, munnabyabufuzi era nga [[:en:Member_of_Parliament|mubaka wa Paalamenti]] ow'Essaza lye Aruu mu [[:en:Pader_District|Disitulikiti y'e Pader]] . Yasooka kulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021 nga y'esimbawo nga talina kibiina oluvannyuma n’akwatagana n’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name="ParliamentMP">{{cite web |title=Komakech Christopher |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImtpSGJpVDhTSWdwWHd0bzY3aUd1MXc9PSIsInZhbHVlIjoicFVpS0VRbDBnbHNGZVpLbVVTMVhsdz09IiwibWFjIjoiNWY5MzBjYmY0ZDczYmRmYzM4NGIzNjI3NDQ4YTQyNDcyMDgyMTM0MDU5M2UxMjk3NmQ4ZGJlZTU2NTlmNjA5NCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=24 February 2026 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Komakech yayingira eby'obufuzi mu kulonda kwa Paalamenti okwa 2021 ng’avuganya ku kifo ky'omubaka w'Essaza lye Aruu nga talina kibiina. Ekifo kino yakiwangula n’obululu 9,796 n’awangula eyali omubaka Samuel [[:en:Odonga_Otto|Odonga Otto]], eyafuna obululu 6,199.<ref name="CourtAppeal">{{cite news|last=|first=|date=28 April 2022|title=Court upholds victory of Aruu South MP Christopher Komakech|url=https://www.independent.co.ug/court-upholds-victory-of-aruu-south-mp-christopher-komakech/|access-date=24 February 2026|work=The Independent (Uganda)}}</ref> Oluvannyuma lw’okulondebwa, obuwanguzi bwa Komakech bwasoomoozebwa oluvannyua lw'okuloopebwa mu kkooti nga bagamba nti yali teyalekulira bulungi mulimu gwe yali akola nga Neurotechnologist <ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6Ims4R0t6bGNnOUt6Q0RkTXZoUExUMFE9PSIsInZhbHVlIjoiaWg5bHpiMmxWL0NpbDZKL3Z5Umludz09IiwibWFjIjoiNzFkOTIyNzkxZThiYTMwNGU0M2RjYzE2YWQyZWNmODRkYTUyZmY4MWQxNTIxOGIzNTIyYjRmMjc4NTZkYTkyMSIsInRhZyI6IiJ9#:~:text=Komakech%20Christopher,komakechc@parliament.go.ug |access-date=2026-04-20 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> nga tannavuganya mu bya bufuzi. Kkooti ejulirwamu yasazaamu ensala ya kkooti enkulu eyasooka okusazaamu okulondebwa kwe era n'emulangirira ng'omuwanguzi. <ref name="CourtAppeal" />
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
o6ub3tq3muvgz2latesnsgrhkqmj8ja
47731
47730
2026-04-24T14:18:10Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350233697|Christopher Komakech]]"
47731
wikitext
text/x-wiki
'''Christopher Komakech''' (yazaalibwa 8 Ogwokuna 1985) Munnayuganda, munnabyabufuzi era nga [[:en:Member_of_Parliament|mubaka wa Paalamenti]] ow'Essaza lye Aruu mu [[:en:Pader_District|Disitulikiti y'e Pader]] . Yasooka kulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021 nga y'esimbawo nga talina kibiina oluvannyuma n’akwatagana n’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name="ParliamentMP">{{cite web |title=Komakech Christopher |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImtpSGJpVDhTSWdwWHd0bzY3aUd1MXc9PSIsInZhbHVlIjoicFVpS0VRbDBnbHNGZVpLbVVTMVhsdz09IiwibWFjIjoiNWY5MzBjYmY0ZDczYmRmYzM4NGIzNjI3NDQ4YTQyNDcyMDgyMTM0MDU5M2UxMjk3NmQ4ZGJlZTU2NTlmNjA5NCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=24 February 2026 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Komakech yayingira eby'obufuzi mu kulonda kwa Paalamenti okwa 2021 ng’avuganya ku kifo ky'omubaka w'Essaza lye Aruu nga talina kibiina. Ekifo kino yakiwangula n’obululu 9,796 n’awangula eyali omubaka Samuel [[:en:Odonga_Otto|Odonga Otto]], eyafuna obululu 6,199.<ref name="CourtAppeal">{{cite news|last=|first=|date=28 April 2022|title=Court upholds victory of Aruu South MP Christopher Komakech|url=https://www.independent.co.ug/court-upholds-victory-of-aruu-south-mp-christopher-komakech/|access-date=24 February 2026|work=The Independent (Uganda)}}</ref> Oluvannyuma lw’okulondebwa, obuwanguzi bwa Komakech bwasoomoozebwa oluvannyua lw'okuloopebwa mu kkooti nga bagamba nti yali teyalekulira bulungi mulimu gwe yali akola nga Neurotechnologist <ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6Ims4R0t6bGNnOUt6Q0RkTXZoUExUMFE9PSIsInZhbHVlIjoiaWg5bHpiMmxWL0NpbDZKL3Z5Umludz09IiwibWFjIjoiNzFkOTIyNzkxZThiYTMwNGU0M2RjYzE2YWQyZWNmODRkYTUyZmY4MWQxNTIxOGIzNTIyYjRmMjc4NTZkYTkyMSIsInRhZyI6IiJ9#:~:text=Komakech%20Christopher,komakechc@parliament.go.ug |access-date=2026-04-20 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> nga tannavuganya mu bya bufuzi. Kkooti ejulirwamu yasazaamu ensala ya kkooti enkulu eyasooka okusazaamu okulondebwa kwe era n'emulangirira ng'omuwanguzi. <ref name="CourtAppeal" />
Mu Gwekkuminogumu 2025, eyali omubaka w'Essaza lye Aruu Samuel Odonga Otto yafulumya ekiwandiiko mu mateeka ng’alumiriza Komakech okutyoboola erinnya lye, ng’alumiriza nti Komakech yayogera ebigambo eby’obulimba ku nkozesa embi ey’ensimbi ezaali zigendereddwamu okuyamba ekibiina kya East Acholi Cooperative Union Ltd. Odonga Otto y'egaana ebyali bimwogerwako era n’abiyita by'abufuzi.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
r1llm7m5zhyrwoppz7ftv5vc503bfso
47732
47731
2026-04-24T14:19:08Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350233697|Christopher Komakech]]"
47732
wikitext
text/x-wiki
'''Christopher Komakech''' (yazaalibwa 8 Ogwokuna 1985) Munnayuganda, munnabyabufuzi era nga [[:en:Member_of_Parliament|mubaka wa Paalamenti]] ow'Essaza lye Aruu mu [[:en:Pader_District|Disitulikiti y'e Pader]] . Yasooka kulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021 nga y'esimbawo nga talina kibiina oluvannyuma n’akwatagana n’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name="ParliamentMP">{{cite web |title=Komakech Christopher |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImtpSGJpVDhTSWdwWHd0bzY3aUd1MXc9PSIsInZhbHVlIjoicFVpS0VRbDBnbHNGZVpLbVVTMVhsdz09IiwibWFjIjoiNWY5MzBjYmY0ZDczYmRmYzM4NGIzNjI3NDQ4YTQyNDcyMDgyMTM0MDU5M2UxMjk3NmQ4ZGJlZTU2NTlmNjA5NCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=24 February 2026 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Komakech yayingira eby'obufuzi mu kulonda kwa Paalamenti okwa 2021 ng’avuganya ku kifo ky'omubaka w'Essaza lye Aruu nga talina kibiina. Ekifo kino yakiwangula n’obululu 9,796 n’awangula eyali omubaka Samuel [[:en:Odonga_Otto|Odonga Otto]], eyafuna obululu 6,199.<ref name="CourtAppeal">{{cite news|last=|first=|date=28 April 2022|title=Court upholds victory of Aruu South MP Christopher Komakech|url=https://www.independent.co.ug/court-upholds-victory-of-aruu-south-mp-christopher-komakech/|access-date=24 February 2026|work=The Independent (Uganda)}}</ref> Oluvannyuma lw’okulondebwa, obuwanguzi bwa Komakech bwasoomoozebwa oluvannyua lw'okuloopebwa mu kkooti nga bagamba nti yali teyalekulira bulungi mulimu gwe yali akola nga Neurotechnologist <ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6Ims4R0t6bGNnOUt6Q0RkTXZoUExUMFE9PSIsInZhbHVlIjoiaWg5bHpiMmxWL0NpbDZKL3Z5Umludz09IiwibWFjIjoiNzFkOTIyNzkxZThiYTMwNGU0M2RjYzE2YWQyZWNmODRkYTUyZmY4MWQxNTIxOGIzNTIyYjRmMjc4NTZkYTkyMSIsInRhZyI6IiJ9#:~:text=Komakech%20Christopher,komakechc@parliament.go.ug |access-date=2026-04-20 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> nga tannavuganya mu bya bufuzi. Kkooti ejulirwamu yasazaamu ensala ya kkooti enkulu eyasooka okusazaamu okulondebwa kwe era n'emulangirira ng'omuwanguzi. <ref name="CourtAppeal" />
Mu Gwekkuminogumu 2025, eyali omubaka w'Essaza lye Aruu Samuel Odonga Otto yafulumya ekiwandiiko mu mateeka ng’alumiriza Komakech okutyoboola erinnya lye, ng’alumiriza nti Komakech yayogera ebigambo eby’obulimba ku nkozesa embi ey’ensimbi ezaali zigendereddwamu okuyamba ekibiina kya East Acholi Cooperative Union Ltd. Odonga Otto y'egaana ebyali bimwogerwako era n’abiyita by'abufuzi. <ref name="PlusNews">{{cite news|last=|first=|date=15 November 2025|title=Odonga-Otto sues Komakech over Sh6bn mismanagement claims|url=https://plusnews.ug/odonga-otto-sues-komakech-over-sh6bn-mismanagement-claims/|access-date=24 February 2026|work=Plus News Uganda}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
78kg9k1pav1cypqdvtwzri3kxkt07uq
47733
47732
2026-04-24T14:21:50Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350233697|Christopher Komakech]]"
47733
wikitext
text/x-wiki
'''Christopher Komakech''' (yazaalibwa 8 Ogwokuna 1985) Munnayuganda, munnabyabufuzi era nga [[:en:Member_of_Parliament|mubaka wa Paalamenti]] ow'Essaza lye Aruu mu [[:en:Pader_District|Disitulikiti y'e Pader]] . Yasooka kulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021 nga y'esimbawo nga talina kibiina oluvannyuma n’akwatagana n’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name="ParliamentMP">{{cite web |title=Komakech Christopher |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImtpSGJpVDhTSWdwWHd0bzY3aUd1MXc9PSIsInZhbHVlIjoicFVpS0VRbDBnbHNGZVpLbVVTMVhsdz09IiwibWFjIjoiNWY5MzBjYmY0ZDczYmRmYzM4NGIzNjI3NDQ4YTQyNDcyMDgyMTM0MDU5M2UxMjk3NmQ4ZGJlZTU2NTlmNjA5NCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=24 February 2026 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Komakech yayingira eby'obufuzi mu kulonda kwa Paalamenti okwa 2021 ng’avuganya ku kifo ky'omubaka w'Essaza lye Aruu nga talina kibiina. Ekifo kino yakiwangula n’obululu 9,796 n’awangula eyali omubaka Samuel [[:en:Odonga_Otto|Odonga Otto]], eyafuna obululu 6,199.<ref name="CourtAppeal">{{cite news|last=|first=|date=28 April 2022|title=Court upholds victory of Aruu South MP Christopher Komakech|url=https://www.independent.co.ug/court-upholds-victory-of-aruu-south-mp-christopher-komakech/|access-date=24 February 2026|work=The Independent (Uganda)}}</ref> Oluvannyuma lw’okulondebwa, obuwanguzi bwa Komakech bwasoomoozebwa oluvannyua lw'okuloopebwa mu kkooti nga bagamba nti yali teyalekulira bulungi mulimu gwe yali akola nga Neurotechnologist <ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6Ims4R0t6bGNnOUt6Q0RkTXZoUExUMFE9PSIsInZhbHVlIjoiaWg5bHpiMmxWL0NpbDZKL3Z5Umludz09IiwibWFjIjoiNzFkOTIyNzkxZThiYTMwNGU0M2RjYzE2YWQyZWNmODRkYTUyZmY4MWQxNTIxOGIzNTIyYjRmMjc4NTZkYTkyMSIsInRhZyI6IiJ9#:~:text=Komakech%20Christopher,komakechc@parliament.go.ug |access-date=2026-04-20 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> nga tannavuganya mu bya bufuzi. Kkooti ejulirwamu yasazaamu ensala ya kkooti enkulu eyasooka okusazaamu okulondebwa kwe era n'emulangirira ng'omuwanguzi. <ref name="CourtAppeal" />
Mu Gwekkuminogumu 2025, eyali omubaka w'Essaza lye Aruu Samuel Odonga Otto yafulumya ekiwandiiko mu mateeka ng’alumiriza Komakech okutyoboola erinnya lye, ng’alumiriza nti Komakech yayogera ebigambo eby’obulimba ku nkozesa embi ey’ensimbi ezaali zigendereddwamu okuyamba ekibiina kya East Acholi Cooperative Union Ltd. Odonga Otto y'egaana ebyali bimwogerwako era n’abiyita by'abufuzi. <ref name="PlusNews">{{cite news|last=|first=|date=15 November 2025|title=Odonga-Otto sues Komakech over Sh6bn mismanagement claims|url=https://plusnews.ug/odonga-otto-sues-komakech-over-sh6bn-mismanagement-claims/|access-date=24 February 2026|work=Plus News Uganda}}</ref>
Mu kulonda kwa bonna okwa 2026, Komakech yasigaza ekifo kye nga yawangula Odonga Otto n'enjawulo y'obululu 26 mu byali bivuddemu mu kulonda era nga kisuubirwa okwongera okwekenneenyenebwa mu mateeka.
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
oc2ys72dns6lb9k5a8nm0in724d9wlv
47734
47733
2026-04-24T14:22:38Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350233697|Christopher Komakech]]"
47734
wikitext
text/x-wiki
'''Christopher Komakech''' (yazaalibwa 8 Ogwokuna 1985) Munnayuganda, munnabyabufuzi era nga [[:en:Member_of_Parliament|mubaka wa Paalamenti]] ow'Essaza lye Aruu mu [[:en:Pader_District|Disitulikiti y'e Pader]] . Yasooka kulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021 nga y'esimbawo nga talina kibiina oluvannyuma n’akwatagana n’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name="ParliamentMP">{{cite web |title=Komakech Christopher |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImtpSGJpVDhTSWdwWHd0bzY3aUd1MXc9PSIsInZhbHVlIjoicFVpS0VRbDBnbHNGZVpLbVVTMVhsdz09IiwibWFjIjoiNWY5MzBjYmY0ZDczYmRmYzM4NGIzNjI3NDQ4YTQyNDcyMDgyMTM0MDU5M2UxMjk3NmQ4ZGJlZTU2NTlmNjA5NCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=24 February 2026 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Komakech yayingira eby'obufuzi mu kulonda kwa Paalamenti okwa 2021 ng’avuganya ku kifo ky'omubaka w'Essaza lye Aruu nga talina kibiina. Ekifo kino yakiwangula n’obululu 9,796 n’awangula eyali omubaka Samuel [[:en:Odonga_Otto|Odonga Otto]], eyafuna obululu 6,199.<ref name="CourtAppeal">{{cite news|last=|first=|date=28 April 2022|title=Court upholds victory of Aruu South MP Christopher Komakech|url=https://www.independent.co.ug/court-upholds-victory-of-aruu-south-mp-christopher-komakech/|access-date=24 February 2026|work=The Independent (Uganda)}}</ref> Oluvannyuma lw’okulondebwa, obuwanguzi bwa Komakech bwasoomoozebwa oluvannyua lw'okuloopebwa mu kkooti nga bagamba nti yali teyalekulira bulungi mulimu gwe yali akola nga Neurotechnologist <ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6Ims4R0t6bGNnOUt6Q0RkTXZoUExUMFE9PSIsInZhbHVlIjoiaWg5bHpiMmxWL0NpbDZKL3Z5Umludz09IiwibWFjIjoiNzFkOTIyNzkxZThiYTMwNGU0M2RjYzE2YWQyZWNmODRkYTUyZmY4MWQxNTIxOGIzNTIyYjRmMjc4NTZkYTkyMSIsInRhZyI6IiJ9#:~:text=Komakech%20Christopher,komakechc@parliament.go.ug |access-date=2026-04-20 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> nga tannavuganya mu bya bufuzi. Kkooti ejulirwamu yasazaamu ensala ya kkooti enkulu eyasooka okusazaamu okulondebwa kwe era n'emulangirira ng'omuwanguzi. <ref name="CourtAppeal" />
Mu Gwekkuminogumu 2025, eyali omubaka w'Essaza lye Aruu Samuel Odonga Otto yafulumya ekiwandiiko mu mateeka ng’alumiriza Komakech okutyoboola erinnya lye, ng’alumiriza nti Komakech yayogera ebigambo eby’obulimba ku nkozesa embi ey’ensimbi ezaali zigendereddwamu okuyamba ekibiina kya East Acholi Cooperative Union Ltd. Odonga Otto y'egaana ebyali bimwogerwako era n’abiyita by'abufuzi. <ref name="PlusNews">{{cite news|last=|first=|date=15 November 2025|title=Odonga-Otto sues Komakech over Sh6bn mismanagement claims|url=https://plusnews.ug/odonga-otto-sues-komakech-over-sh6bn-mismanagement-claims/|access-date=24 February 2026|work=Plus News Uganda}}</ref>
Mu kulonda kwa bonna okwa 2026, Komakech yasigaza ekifo kye nga yawangula Odonga Otto n'enjawulo y'obululu 26 mu byali bivuddemu mu kulonda era nga kisuubirwa okwongera okwekenneenyenebwa mu mateeka.<ref name="Independent2026">{{cite news|last=|first=|date=18 January 2026|title=Odonga-Otto set to challenge results after 26-vote loss|url=https://www.independent.co.ug/odonga-otto-set-to-challenge-results-after-26-vote-loss/|access-date=24 February 2026|work=Uganda Independent}}</ref><ref name="DailyExpress">{{cite news|last=|first=|date=15 May 2023|title=How MP Komakech is making Aruu County and Pader great again|url=https://dailyexpress.co.ug/2023/05/15/how-mp-komakech-is-making-aruu-county-and-pader-great-again/|access-date=24 February 2026|work=Daily Express}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
s1r371msgv8kcw4m4pp52bwtiq8euio
47735
47734
2026-04-24T14:22:57Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1350233697|Christopher Komakech]]"
47735
wikitext
text/x-wiki
'''Christopher Komakech''' (yazaalibwa 8 Ogwokuna 1985) Munnayuganda, munnabyabufuzi era nga [[:en:Member_of_Parliament|mubaka wa Paalamenti]] ow'Essaza lye Aruu mu [[:en:Pader_District|Disitulikiti y'e Pader]] . Yasooka kulondebwa mu Paalamenti mu kulonda kwa bonna okwa 2021 nga y'esimbawo nga talina kibiina oluvannyuma n’akwatagana n’ekibiina kya [[:en:National_Resistance_Movement|National Resistance Movement]] (NRM). <ref name="ParliamentMP">{{cite web |title=Komakech Christopher |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6ImtpSGJpVDhTSWdwWHd0bzY3aUd1MXc9PSIsInZhbHVlIjoicFVpS0VRbDBnbHNGZVpLbVVTMVhsdz09IiwibWFjIjoiNWY5MzBjYmY0ZDczYmRmYzM4NGIzNjI3NDQ4YTQyNDcyMDgyMTM0MDU5M2UxMjk3NmQ4ZGJlZTU2NTlmNjA5NCIsInRhZyI6IiJ9 |access-date=24 February 2026 |publisher=Parliament of Uganda}}</ref>
== Omulimu gw’ebyobufuzi ==
Komakech yayingira eby'obufuzi mu kulonda kwa Paalamenti okwa 2021 ng’avuganya ku kifo ky'omubaka w'Essaza lye Aruu nga talina kibiina. Ekifo kino yakiwangula n’obululu 9,796 n’awangula eyali omubaka Samuel [[:en:Odonga_Otto|Odonga Otto]], eyafuna obululu 6,199.<ref name="CourtAppeal">{{cite news|last=|first=|date=28 April 2022|title=Court upholds victory of Aruu South MP Christopher Komakech|url=https://www.independent.co.ug/court-upholds-victory-of-aruu-south-mp-christopher-komakech/|access-date=24 February 2026|work=The Independent (Uganda)}}</ref> Oluvannyuma lw’okulondebwa, obuwanguzi bwa Komakech bwasoomoozebwa oluvannyua lw'okuloopebwa mu kkooti nga bagamba nti yali teyalekulira bulungi mulimu gwe yali akola nga Neurotechnologist <ref>{{Cite web |title=Members of Parliament {{!}} Parliament |url=https://mpsdb.parliament.go.ug/home/mp/eyJpdiI6Ims4R0t6bGNnOUt6Q0RkTXZoUExUMFE9PSIsInZhbHVlIjoiaWg5bHpiMmxWL0NpbDZKL3Z5Umludz09IiwibWFjIjoiNzFkOTIyNzkxZThiYTMwNGU0M2RjYzE2YWQyZWNmODRkYTUyZmY4MWQxNTIxOGIzNTIyYjRmMjc4NTZkYTkyMSIsInRhZyI6IiJ9#:~:text=Komakech%20Christopher,komakechc@parliament.go.ug |access-date=2026-04-20 |website=mpsdb.parliament.go.ug}}</ref> nga tannavuganya mu bya bufuzi. Kkooti ejulirwamu yasazaamu ensala ya kkooti enkulu eyasooka okusazaamu okulondebwa kwe era n'emulangirira ng'omuwanguzi. <ref name="CourtAppeal" />
Mu Gwekkuminogumu 2025, eyali omubaka w'Essaza lye Aruu Samuel Odonga Otto yafulumya ekiwandiiko mu mateeka ng’alumiriza Komakech okutyoboola erinnya lye, ng’alumiriza nti Komakech yayogera ebigambo eby’obulimba ku nkozesa embi ey’ensimbi ezaali zigendereddwamu okuyamba ekibiina kya East Acholi Cooperative Union Ltd. Odonga Otto y'egaana ebyali bimwogerwako era n’abiyita by'abufuzi. <ref name="PlusNews">{{cite news|last=|first=|date=15 November 2025|title=Odonga-Otto sues Komakech over Sh6bn mismanagement claims|url=https://plusnews.ug/odonga-otto-sues-komakech-over-sh6bn-mismanagement-claims/|access-date=24 February 2026|work=Plus News Uganda}}</ref>
Mu kulonda kwa bonna okwa 2026, Komakech yasigaza ekifo kye nga yawangula Odonga Otto n'enjawulo y'obululu 26 mu byali bivuddemu mu kulonda era nga kisuubirwa okwongera okwekenneenyenebwa mu mateeka.<ref name="Independent2026">{{cite news|last=|first=|date=18 January 2026|title=Odonga-Otto set to challenge results after 26-vote loss|url=https://www.independent.co.ug/odonga-otto-set-to-challenge-results-after-26-vote-loss/|access-date=24 February 2026|work=Uganda Independent}}</ref><ref name="DailyExpress">{{cite news|last=|first=|date=15 May 2023|title=How MP Komakech is making Aruu County and Pader great again|url=https://dailyexpress.co.ug/2023/05/15/how-mp-komakech-is-making-aruu-county-and-pader-great-again/|access-date=24 February 2026|work=Daily Express}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{DEFAULTSORT:Komakech, Christopher}}
d119aqcfp344uxq5va4s3qoovtdjl79
Ebivuga eby'ennono ebya Uganda
0
13018
47737
2026-04-24T14:42:27Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47737
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
qp6pn9kci3guq5ekvzi2o7gas4tavbc
47738
47737
2026-04-24T14:43:41Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47738
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
9ge02u7rjwv64147npbgind49n2xbtu
47739
47738
2026-04-24T14:44:51Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47739
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu mbaawo era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
ay3wzsvy214c5qyub0z3xabuaec0126
47740
47739
2026-04-24T14:48:00Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47740
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu mbaawo era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu mbaawo n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
g80pdn5unaahwqru99gwg57mslw2cdi
47741
47740
2026-04-24T14:50:23Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47741
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu mbaawo era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu mbaawo n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu mbaawo n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
8uukuddaqt76hovi0zymyuzdlktfda0
47742
47741
2026-04-24T14:57:13Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47742
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu mbaawo era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu mbaawo n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu mbaawo n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
48xxhu5slbmj9ibf6d9qc414czbo76d
47743
47742
2026-04-24T14:59:42Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47743
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
r4xofmhc8fxt4rcfpw85rgrrpdygtxs
47744
47743
2026-04-24T15:01:18Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47744
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
1oozh1c8kii6yxrq7nnk5hnk1j23ojv
47745
47744
2026-04-24T15:02:29Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47745
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
rhxl5ask0i51wefu0eh40jz7zf11p1d
47747
47745
2026-04-24T15:03:20Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47747
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
0r8ew0dovs28xixt2l6lcv270xl79o9
47748
47747
2026-04-24T15:08:53Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47748
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
iwpcjeshapa4pz9nbzxfof1fvp9uzkg
47751
47748
2026-04-24T15:49:28Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47751
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
1l4qaypn8lq2z176gxuw39yplcm7czh
47752
47751
2026-04-24T15:58:08Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47752
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Akadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
kxgtjbdowi0sz1ye7d41w7zfroa27k9
47753
47752
2026-04-24T16:00:28Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47753
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
qt24c94osreuehsg90x3sfy0c46xdo5
47754
47753
2026-04-24T16:05:55Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47754
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
d0csyc0wbaxbvjqk9iiyh5zvhwwkpr6
47755
47754
2026-04-24T16:09:38Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47755
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
h2ers03m3ia6orr27n6dji7lne72e60
47756
47755
2026-04-24T16:12:22Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47756
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
0rbavycx48q3g7gbxt6jgi7eix806st
47757
47756
2026-04-24T16:16:20Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47757
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
1f79br5uqvetopjsea8rah3wcc549u1
47758
47757
2026-04-24T16:17:35Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47758
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
4rnmb6i4h798vvhbnj26q6n2ahoos2e
47759
47758
2026-04-24T16:22:03Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47759
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
; [[:en:Endingidi|Endingidi]]
: [[:en:Fiddle|Ekivuga]] eky’omuguwa gumu nga kikolebwa n’akaguwa akassiddwa ku muggo omugonvu era nga kikubiddwa n'akati akayitibwa [[:en:Bow_(music)|bow]] . Oluusi zibeera n'akalere akatono akayitibwa [[:en:Resonator|resonator]] . Ebiseera ebisinga kikubiddwa kyokka okuwerekera n’okuyamba mu mpuliziganya ey’omumwa.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
81yj5o0eexbzpgizp6g3p77b3rnb8uo
47760
47759
2026-04-24T16:25:52Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47760
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
; [[:en:Endingidi|Endingidi]]
: [[:en:Fiddle|Ekivuga]] eky’omuguwa gumu nga kikolebwa n’akaguwa akassiddwa ku muggo omugonvu era nga kikubiddwa n'akati akayitibwa [[:en:Bow_(music)|bow]] . Oluusi zibeera n'akalere akatono akayitibwa [[:en:Resonator|resonator]] . Ebiseera ebisinga kikubiddwa kyokka okuwerekera n’okuyamba mu mpuliziganya ey’omumwa.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Inanga_(instrument)|Inanga]] (Enanga) .
: [[:en:Zither|Zither]] y’eki Firika ekoleddwa mu nkoba munaana eziyita mu lubaawo oluweteddwaamu akatono okwagala okwefaananyirizaako n'ekivuga ekiyitibwa platter. Zikozesebwa okunyumya ebika by’emboozi ez'enjawulo n’ennyimba okuva ku [[:en:Epic_(genre)|epics]] ne [[:en:Dirge|dirges]] okutuuka ku nnyimba z’omukwano. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
5c9ppveu457u1238fuzfvlhrlkis3wi
47794
47760
2026-04-25T06:24:38Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47794
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
; [[:en:Endingidi|Endingidi]]
: [[:en:Fiddle|Ekivuga]] eky’omuguwa gumu nga kikolebwa n’akaguwa akassiddwa ku muggo omugonvu era nga kikubiddwa n'akati akayitibwa [[:en:Bow_(music)|bow]] . Oluusi zibeera n'akalere akatono akayitibwa [[:en:Resonator|resonator]] . Ebiseera ebisinga kikubiddwa kyokka okuwerekera n’okuyamba mu mpuliziganya ey’omumwa.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Inanga_(instrument)|Inanga]] (Enanga) .
: [[:en:Zither|Zither]] y’eki Firika ekoleddwa mu nkoba munaana eziyita mu lubaawo oluweteddwaamu akatono okwagala okwefaananyirizaako n'ekivuga ekiyitibwa platter. Zikozesebwa okunyumya ebika by’emboozi ez'enjawulo n’ennyimba okuva ku [[:en:Epic_(genre)|epics]] ne [[:en:Dirge|dirges]] okutuuka ku nnyimba z’omukwano. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Sekitulege
: Emanyiddwa ennyo nga [[:en:Berimbau|Berimbau]], omuggo gumu ogugonvu nga enkomerero zombi ziyungiddwa n’omuguwa gumu. Kikubibwa nga bakozesa akaggo akampi oba ekinusu okusuna emiguwa era kifaanana nga ekita ekiyitibwa [[:en:Resonator|resonator]] ekiteekebwa wansi. Olw’engeri gye kyakolebwamu ennyangu (eyaluŋŋamizibwa n'obusaale bw’okuyigga), kirowoozebwa nti ye yasooka mu kika ky'[[:en:String_instrument|ebivuga byonna eby’enkoba.]] <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Emanyiddwa nnyo olw'omulimu gwayo mu [[:en:Capoeira|Capoeira]], ekozesebwa mu bika by'ennyimba bingi ebimanyiddwa ennaku zino. <ref>{{Cite news|title=Berimbau {{!}} Brazilian Musical Instrument & History {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-url=http://web.archive.org/web/20260122171553/https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-02-22|work=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref>
9z34h5q4o03zcg12ojhphwhrdj3xncn
47795
47794
2026-04-25T06:25:37Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47795
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
; [[:en:Endingidi|Endingidi]]
: [[:en:Fiddle|Ekivuga]] eky’omuguwa gumu nga kikolebwa n’akaguwa akassiddwa ku muggo omugonvu era nga kikubiddwa n'akati akayitibwa [[:en:Bow_(music)|bow]] . Oluusi zibeera n'akalere akatono akayitibwa [[:en:Resonator|resonator]] . Ebiseera ebisinga kikubiddwa kyokka okuwerekera n’okuyamba mu mpuliziganya ey’omumwa.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Inanga_(instrument)|Inanga]] (Enanga) .
: [[:en:Zither|Zither]] y’eki Firika ekoleddwa mu nkoba munaana eziyita mu lubaawo oluweteddwaamu akatono okwagala okwefaananyirizaako n'ekivuga ekiyitibwa platter. Zikozesebwa okunyumya ebika by’emboozi ez'enjawulo n’ennyimba okuva ku [[:en:Epic_(genre)|epics]] ne [[:en:Dirge|dirges]] okutuuka ku nnyimba z’omukwano. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Sekitulege
: Emanyiddwa ennyo nga [[:en:Berimbau|Berimbau]], omuggo gumu ogugonvu nga enkomerero zombi ziyungiddwa n’omuguwa gumu. Kikubibwa nga bakozesa akaggo akampi oba ekinusu okusuna emiguwa era kifaanana nga ekita ekiyitibwa [[:en:Resonator|resonator]] ekiteekebwa wansi. Olw’engeri gye kyakolebwamu ennyangu (eyaluŋŋamizibwa n'obusaale bw’okuyigga), kirowoozebwa nti ye yasooka mu kika ky'[[:en:String_instrument|ebivuga byonna eby’enkoba.]] <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Emanyiddwa nnyo olw'omulimu gwayo mu [[:en:Capoeira|Capoeira]], ekozesebwa mu bika by'ennyimba bingi ebimanyiddwa ennaku zino. <ref>{{Cite news|title=Berimbau {{!}} Brazilian Musical Instrument & History {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-url=http://web.archive.org/web/20260122171553/https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-02-22|work=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref>
== Ebivuga by’empewo ==
; Agwara
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali erikolebwa mu jjembe ly’ente. <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Kumpi ekozesebwa nnyo mu mpuliziganya n’okuwa obubonero.
68xmzq3489h0z2gf3stnu2ixzlews4z
47796
47795
2026-04-25T06:27:40Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47796
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
; [[:en:Endingidi|Endingidi]]
: [[:en:Fiddle|Ekivuga]] eky’omuguwa gumu nga kikolebwa n’akaguwa akassiddwa ku muggo omugonvu era nga kikubiddwa n'akati akayitibwa [[:en:Bow_(music)|bow]] . Oluusi zibeera n'akalere akatono akayitibwa [[:en:Resonator|resonator]] . Ebiseera ebisinga kikubiddwa kyokka okuwerekera n’okuyamba mu mpuliziganya ey’omumwa.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Inanga_(instrument)|Inanga]] (Enanga) .
: [[:en:Zither|Zither]] y’eki Firika ekoleddwa mu nkoba munaana eziyita mu lubaawo oluweteddwaamu akatono okwagala okwefaananyirizaako n'ekivuga ekiyitibwa platter. Zikozesebwa okunyumya ebika by’emboozi ez'enjawulo n’ennyimba okuva ku [[:en:Epic_(genre)|epics]] ne [[:en:Dirge|dirges]] okutuuka ku nnyimba z’omukwano. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Sekitulege
: Emanyiddwa ennyo nga [[:en:Berimbau|Berimbau]], omuggo gumu ogugonvu nga enkomerero zombi ziyungiddwa n’omuguwa gumu. Kikubibwa nga bakozesa akaggo akampi oba ekinusu okusuna emiguwa era kifaanana nga ekita ekiyitibwa [[:en:Resonator|resonator]] ekiteekebwa wansi. Olw’engeri gye kyakolebwamu ennyangu (eyaluŋŋamizibwa n'obusaale bw’okuyigga), kirowoozebwa nti ye yasooka mu kika ky'[[:en:String_instrument|ebivuga byonna eby’enkoba.]] <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Emanyiddwa nnyo olw'omulimu gwayo mu [[:en:Capoeira|Capoeira]], ekozesebwa mu bika by'ennyimba bingi ebimanyiddwa ennaku zino. <ref>{{Cite news|title=Berimbau {{!}} Brazilian Musical Instrument & History {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-url=http://web.archive.org/web/20260122171553/https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-02-22|work=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref>
== Ebivuga by’empewo ==
; Agwara
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali erikolebwa mu jjembe ly’ente. <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Kumpi ekozesebwa nnyo mu mpuliziganya n’okuwa obubonero.
; [[:en:Amakondere|Amakondere]] (Amakondeere) .
: Ejjembe oba ekkondeere erikolebwa mu muti omukalu oba amayembe g’ente/ente; Ebiseera ebisinga likozesebwa ku mikolo gy’okutikkira engule/ [[:en:Coronation|okutikkira ba Kabaka]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFTindyebwa2019">Tindyebwa, Dona (2019-08-17). [https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ "Uganda's Traditional Musical Instruments"]. ''Jewel Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-22</span></span>.</cite></ref>
tnoolg5wrpa71vzzbxk4yyh8iwc3q03
47797
47796
2026-04-25T06:29:36Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47797
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
; [[:en:Endingidi|Endingidi]]
: [[:en:Fiddle|Ekivuga]] eky’omuguwa gumu nga kikolebwa n’akaguwa akassiddwa ku muggo omugonvu era nga kikubiddwa n'akati akayitibwa [[:en:Bow_(music)|bow]] . Oluusi zibeera n'akalere akatono akayitibwa [[:en:Resonator|resonator]] . Ebiseera ebisinga kikubiddwa kyokka okuwerekera n’okuyamba mu mpuliziganya ey’omumwa.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Inanga_(instrument)|Inanga]] (Enanga) .
: [[:en:Zither|Zither]] y’eki Firika ekoleddwa mu nkoba munaana eziyita mu lubaawo oluweteddwaamu akatono okwagala okwefaananyirizaako n'ekivuga ekiyitibwa platter. Zikozesebwa okunyumya ebika by’emboozi ez'enjawulo n’ennyimba okuva ku [[:en:Epic_(genre)|epics]] ne [[:en:Dirge|dirges]] okutuuka ku nnyimba z’omukwano. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Sekitulege
: Emanyiddwa ennyo nga [[:en:Berimbau|Berimbau]], omuggo gumu ogugonvu nga enkomerero zombi ziyungiddwa n’omuguwa gumu. Kikubibwa nga bakozesa akaggo akampi oba ekinusu okusuna emiguwa era kifaanana nga ekita ekiyitibwa [[:en:Resonator|resonator]] ekiteekebwa wansi. Olw’engeri gye kyakolebwamu ennyangu (eyaluŋŋamizibwa n'obusaale bw’okuyigga), kirowoozebwa nti ye yasooka mu kika ky'[[:en:String_instrument|ebivuga byonna eby’enkoba.]] <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Emanyiddwa nnyo olw'omulimu gwayo mu [[:en:Capoeira|Capoeira]], ekozesebwa mu bika by'ennyimba bingi ebimanyiddwa ennaku zino. <ref>{{Cite news|title=Berimbau {{!}} Brazilian Musical Instrument & History {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-url=http://web.archive.org/web/20260122171553/https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-02-22|work=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref>
== Ebivuga by’empewo ==
; Agwara
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali erikolebwa mu jjembe ly’ente. <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Kumpi ekozesebwa nnyo mu mpuliziganya n’okuwa obubonero.
; [[:en:Amakondere|Amakondere]] (Amakondeere) .
: Ejjembe oba ekkondeere erikolebwa mu muti omukalu oba amayembe g’ente/ente; Ebiseera ebisinga likozesebwa ku mikolo gy’okutikkira engule/ [[:en:Coronation|okutikkira ba Kabaka]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFTindyebwa2019">Tindyebwa, Dona (2019-08-17). [https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ "Uganda's Traditional Musical Instruments"]. ''Jewel Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-22</span></span>.</cite></ref>
; Eng'ombe
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali era lifaanaganako n'''[[:en:Amakondere|Amakondere]]'', naye nga likozesebwa mu kuyigga. Ezannyibwa abayizzi abawerako nga bakwatagana.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
adzw790j7hbha10jt07rkhw30wovnqs
47798
47797
2026-04-25T06:34:03Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47798
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
; [[:en:Endingidi|Endingidi]]
: [[:en:Fiddle|Ekivuga]] eky’omuguwa gumu nga kikolebwa n’akaguwa akassiddwa ku muggo omugonvu era nga kikubiddwa n'akati akayitibwa [[:en:Bow_(music)|bow]] . Oluusi zibeera n'akalere akatono akayitibwa [[:en:Resonator|resonator]] . Ebiseera ebisinga kikubiddwa kyokka okuwerekera n’okuyamba mu mpuliziganya ey’omumwa.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Inanga_(instrument)|Inanga]] (Enanga) .
: [[:en:Zither|Zither]] y’eki Firika ekoleddwa mu nkoba munaana eziyita mu lubaawo oluweteddwaamu akatono okwagala okwefaananyirizaako n'ekivuga ekiyitibwa platter. Zikozesebwa okunyumya ebika by’emboozi ez'enjawulo n’ennyimba okuva ku [[:en:Epic_(genre)|epics]] ne [[:en:Dirge|dirges]] okutuuka ku nnyimba z’omukwano. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Sekitulege
: Emanyiddwa ennyo nga [[:en:Berimbau|Berimbau]], omuggo gumu ogugonvu nga enkomerero zombi ziyungiddwa n’omuguwa gumu. Kikubibwa nga bakozesa akaggo akampi oba ekinusu okusuna emiguwa era kifaanana nga ekita ekiyitibwa [[:en:Resonator|resonator]] ekiteekebwa wansi. Olw’engeri gye kyakolebwamu ennyangu (eyaluŋŋamizibwa n'obusaale bw’okuyigga), kirowoozebwa nti ye yasooka mu kika ky'[[:en:String_instrument|ebivuga byonna eby’enkoba.]] <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Emanyiddwa nnyo olw'omulimu gwayo mu [[:en:Capoeira|Capoeira]], ekozesebwa mu bika by'ennyimba bingi ebimanyiddwa ennaku zino. <ref>{{Cite news|title=Berimbau {{!}} Brazilian Musical Instrument & History {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-url=http://web.archive.org/web/20260122171553/https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-02-22|work=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref>
== Ebivuga by’empewo ==
; Agwara
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali erikolebwa mu jjembe ly’ente. <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Kumpi ekozesebwa nnyo mu mpuliziganya n’okuwa obubonero.
; [[:en:Amakondere|Amakondere]] (Amakondeere) .
: Ejjembe oba ekkondeere erikolebwa mu muti omukalu oba amayembe g’ente/ente; Ebiseera ebisinga likozesebwa ku mikolo gy’okutikkira engule/ [[:en:Coronation|okutikkira ba Kabaka]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFTindyebwa2019">Tindyebwa, Dona (2019-08-17). [https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ "Uganda's Traditional Musical Instruments"]. ''Jewel Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-22</span></span>.</cite></ref>
; Eng'ombe
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali era lifaanaganako n'''[[:en:Amakondere|Amakondere]]'', naye nga likozesebwa mu kuyigga. Ezannyibwa abayizzi abawerako nga bakwatagana.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Omukuli|Endere]]
: [[:en:Kiga_people|Abakiga]] bagiyita Omukuri, ate [[:en:Soga_people|Abasoga]] bagiyita Akalere, akalere akakozesebwa mu mirimu egy'enjawulo era nga kakolebwa mu sayizi ez'enjawulo okusobola okufulumya amaloboozi ag’enjawulo. Esobola okufuuyibwa yokka, ng’ewerekerwako ebivuga ebirala, oba mu kibiina ky’abayimbi nga mulimu ekiwuwa (omulere ogusinga obunene), enkoloozi (ey'okubiri mu bunene), entengezi (ey'okubiri mu butono), n'entengo (esinga obutono).<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFTindyebwa2019">Tindyebwa, Dona (2019-08-17). [https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ "Uganda's Traditional Musical Instruments"]. ''Jewel Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-22</span></span>.</cite></ref>
970ccg7qsg0ra7jwspigcavr4ajk7gv
47799
47798
2026-04-25T06:36:08Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47799
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
; [[:en:Endingidi|Endingidi]]
: [[:en:Fiddle|Ekivuga]] eky’omuguwa gumu nga kikolebwa n’akaguwa akassiddwa ku muggo omugonvu era nga kikubiddwa n'akati akayitibwa [[:en:Bow_(music)|bow]] . Oluusi zibeera n'akalere akatono akayitibwa [[:en:Resonator|resonator]] . Ebiseera ebisinga kikubiddwa kyokka okuwerekera n’okuyamba mu mpuliziganya ey’omumwa.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Inanga_(instrument)|Inanga]] (Enanga) .
: [[:en:Zither|Zither]] y’eki Firika ekoleddwa mu nkoba munaana eziyita mu lubaawo oluweteddwaamu akatono okwagala okwefaananyirizaako n'ekivuga ekiyitibwa platter. Zikozesebwa okunyumya ebika by’emboozi ez'enjawulo n’ennyimba okuva ku [[:en:Epic_(genre)|epics]] ne [[:en:Dirge|dirges]] okutuuka ku nnyimba z’omukwano. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Sekitulege
: Emanyiddwa ennyo nga [[:en:Berimbau|Berimbau]], omuggo gumu ogugonvu nga enkomerero zombi ziyungiddwa n’omuguwa gumu. Kikubibwa nga bakozesa akaggo akampi oba ekinusu okusuna emiguwa era kifaanana nga ekita ekiyitibwa [[:en:Resonator|resonator]] ekiteekebwa wansi. Olw’engeri gye kyakolebwamu ennyangu (eyaluŋŋamizibwa n'obusaale bw’okuyigga), kirowoozebwa nti ye yasooka mu kika ky'[[:en:String_instrument|ebivuga byonna eby’enkoba.]] <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Emanyiddwa nnyo olw'omulimu gwayo mu [[:en:Capoeira|Capoeira]], ekozesebwa mu bika by'ennyimba bingi ebimanyiddwa ennaku zino. <ref>{{Cite news|title=Berimbau {{!}} Brazilian Musical Instrument & History {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-url=http://web.archive.org/web/20260122171553/https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-02-22|work=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref>
== Ebivuga by’empewo ==
; Agwara
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali erikolebwa mu jjembe ly’ente. <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Kumpi ekozesebwa nnyo mu mpuliziganya n’okuwa obubonero.
; [[:en:Amakondere|Amakondere]] (Amakondeere) .
: Ejjembe oba ekkondeere erikolebwa mu muti omukalu oba amayembe g’ente/ente; Ebiseera ebisinga likozesebwa ku mikolo gy’okutikkira engule/ [[:en:Coronation|okutikkira ba Kabaka]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFTindyebwa2019">Tindyebwa, Dona (2019-08-17). [https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ "Uganda's Traditional Musical Instruments"]. ''Jewel Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-22</span></span>.</cite></ref>
; Eng'ombe
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali era lifaanaganako n'''[[:en:Amakondere|Amakondere]]'', naye nga likozesebwa mu kuyigga. Ezannyibwa abayizzi abawerako nga bakwatagana.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Omukuli|Endere]]
: [[:en:Kiga_people|Abakiga]] bagiyita Omukuri, ate [[:en:Soga_people|Abasoga]] bagiyita Akalere, akalere akakozesebwa mu mirimu egy'enjawulo era nga kakolebwa mu sayizi ez'enjawulo okusobola okufulumya amaloboozi ag’enjawulo. Esobola okufuuyibwa yokka, ng’ewerekerwako ebivuga ebirala, oba mu kibiina ky’abayimbi nga mulimu ekiwuwa (omulere ogusinga obunene), enkoloozi (ey'okubiri mu bunene), entengezi (ey'okubiri mu butono), n'entengo (esinga obutono).<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFTindyebwa2019">Tindyebwa, Dona (2019-08-17). [https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ "Uganda's Traditional Musical Instruments"]. ''Jewel Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-22</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Enkwanzi|Enkwanzi]]
: [[:en:Pan_flute|Panpipe]] ekoleddwa n'emilere egy’enjawulo, nga ziragiddwa okusinziira ku bunene era nga zisibiddwa wamu, ng’emirundi mingi ekozesa n'ankoba.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |title=Enkwanzi (panpipe) - Usoga - The Metropolitan Museum of Art |url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/501134 |access-date=2026-02-23 |website=www.metmuseum.org |language=en}}</ref>
j70l9ihs4shi090qyo3naxy7opzjwas
47800
47799
2026-04-25T06:36:34Z
Nambogo Catharine
6408
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1349266446|Ugandan traditional musical instruments]]"
47800
wikitext
text/x-wiki
'''Ebivuga eby’ennono ebya Uganda''' bye [[:en:Musical_instrument|bivuga]] ebikozesebwa mu [[:en:Music_of_Uganda|nnyimba z’ekinnansi]] eza [[:en:Uganda|Uganda]] mu bwakabaka n’obuwangwa obw’enjawulo. Zirimu ebivuga ebitali bimu [[:en:Percussion_instrument|ebikuba]], [[:en:String_instrument|eby’enkoba]], n'[[:en:Wind_instrument|ebikozesa empewo]], ebikozesebwa mu kintu kyonna okuva ku mpuliziganya ennyangu okutuuka ku mikolo egy’eddiini.
== Ebivuga ebikubbibwa ==
=== Engoma ===
; [[:en:Ngoma_drums|Engoma]]
: Engoma ezikoleddwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako amaliba g’ente, zitera okukubibwa mu kibinja ky’engooma musanvu okujaguza, empuliziganya, n’okunyumya emboozi, awamu n’okukwatagana n’obwakabaka. <ref>{{Cite web |title=Nankasa Drum |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/official/69-african-collection/503-ugandan-drum |access-date=2026-02-14 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref>
; Embuutu (engoma ennene) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘enkazi’, engoma eno nyimpi era ngazi ng'ekolebwa mu muti omukalu n’amaliba g’ente. Ekozesebwa mu kwolesa obuvunanyizibwa bw'abakyala mu kitundu ne mu mbeera ez'abulijjo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}</ref>
; [[:en:Engalabi|Engalabi]] (engoma empanvu) .
: Etwalibwa ng’engoma ‘ensajja’, endongo empanvu ekolebwa mu muti omukalu n’olususu lw’enswaswa. Ekubibwa n'angalo era nga ekozesebwa ku mikolo mingi egy'enjawulo. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Engoma Entenga
: Seeti y'engoma ekika kya [[:en:Ngoma_drums|Ngoma]] zikozesebwa mu Bwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]] mwokka, nga zirimu engoma ez’omutwe gumu ezikolebwa mu muti omukalu era nga zibikkiddwako eddiba ly’ente nga zikubibwa n’omuggo ogw'ewetamu oguyitibwa ''enga'' . Gubeerako ejjinja oba ekintu ekifaananako bwe kityo ekiwuuma ng’engooma zikubiddwa. Ekitundu ku ngoma zino ez'obwakabaka bwa [[:en:Buganda|Buganda]].<ref>{{Cite web |date=2015-11-30 |title=The Entenga Drums: Part 1 {{!}} Singing Wells |url=https://www.singingwells.org/stories/the-entenga-drums-part-1/ |access-date=2026-02-13 |language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}</ref>
; Bakisimba
: Eyogerwako nga engoma enkulu. Y’esinga obunene mu ngoma za Entenga. Akola eddoboozi lya bass erisinga amalala gonna. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Empuunya
: Engoma Entenga efaananako n’eya Bakisimba mu nkula n’eddoboozi eligivaamu, naye nga ntonoko kw'eli. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Nankasa
: Engoma ya Entenga entono ddala ng’ekola eddoboozi ery’omwanguka era ery’amaanyi. <ref name=":1">{{Cite web |last=Hartenberger |first=Aurelia |date=2021-03-01 |title=Buganda 'Entenga' (Bakisimba) |url=https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ |access-date=2026-02-13 |website=Hartenberger World Musical Instrument Collection |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFHartenberger2021">Hartenberger, Aurelia (2021-03-01). [https://wmic.net/buganda-entenga-bakisimba/ "Buganda 'Entenga' (Bakisimba)"]. ''Hartenberger World Musical Instrument Collection''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-13</span></span>.</cite></ref>
; Engoma za Namadu
: Seeti y'engooma 7 enkulu ennyo mu kulaga obuvo bwa [[:en:Bagwere|Bagwere]] mu Uganda. Ekubibwa omuntu omu ku mikolo gy’okussa ekitiibwa mu bafu, emikolo gy’ennono, ebikujjuko n’ebirala <ref>{{Cite journal |last=Isabirye |first=James |date=2020-01-02 |title=Namadu Drum Music and Dance as Mediation of Healing Rituals among the Bagwere People of Uganda |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/18125980.2021.1885304 |journal=Muziki |language=en |volume=17 |issue=1 |pages=46–71 |doi=10.1080/18125980.2021.1885304 |issn=1812-5980 |url-access=subscription}}</ref>
=== Ebivuga ekika kya Idiophones ===
; [[:en:Akogo_(thumb_piano)|Akogo]]
: [[:en:Thumb_piano|Nnanga esunibwa n'ekigalo ekisajja]] ekoleddwa mu mbaawo ennywevu ng’erina ennimi z’ebyuma ezikyukakyuka, nga zino zisunbwa okuvaamu amaloboozi. Emirundi mingi ezannyibwa omuntu omu, ng’ewerekerwako [[:en:Lament|okukungubaga]] okuyimbibwa okumalawo obukoowu.<ref>{{Cite web |title=Akogo Thumb Piano |url=https://rumblemuseum.org.uk/index.php/collections/departmental/69-history-corridor-collection/african-collection/497-akogo-thumb-piano |access-date=2026-02-15 |website=rumblemuseum.org.uk}}</ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}</ref>
; Amadinda
: [[:en:Xylophone|Amadinda]] amanene, mu buwangwa ng’erina ennanda z'amaloboozi (keys) 22, gazannyibwa abantu 3 oba okusingawo nga bakozesa obuti obuyitibwa mallets. Akadinda kakolebwa mu mbaawo ezibagiddwa obulungi bbiri nga kungulu waazo kuteekebwako obubaawo obutonoko okuva kw'ezo ezibajjibwa nga omusingi gwayo era nga bubagibwa n'okupangibwa okusinziira ku maloboozi agabuvaamu.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1964 |title=Xylophone Playing in Southern Uganda |url=https://www.jstor.org/stable/2844378 |journal=The Journal of the Royal Anthropological Institute of Great Britain and Ireland |volume=94 |issue=2 |pages=138–159 |doi=10.2307/2844378 |issn=0307-3114 |url-access=subscription}}</ref>
; Akadinda
: Katono okuva ku madinda amanene, nga kazanyibwa n'ennanda z'amaloboozi (keys) 12.<ref>{{Cite journal |last=Kubik |first=Gerhard |date=1960 |title=The Structure of Kiganda Xylophone Music |url=https://www.jstor.org/stable/30249930 |journal=African Music |volume=2 |issue=3 |pages=6–30 |issn=0065-4019}}</ref>
=== Endege ===
; Akacence.
: Eddege zino zikolebwa mu ngeri y'akabokisi ng'ekolebwa mu buti obumpi obutekeddwamu ensigo enkalu. Zizannyibwa nga zinyenyezebwa erudda n'erudda era zigobererwa okuyimba n'amazina g'abakyala.<ref>{{Cite web |title=rattles |url=https://www.horniman.ac.uk/object/HC.2022.25.4/ |access-date=2026-02-25 |website=Horniman Museum and Gardens |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Agakenke / Agahubano |url=https://music.africamuseum.be/instruments/english/rwanda/agahubano.html |access-date=2026-02-25 |website=music.africamuseum.be}}</ref>
; [[:en:Ensaasi|Ensaasi]] (Enseege) .
: zino z'efaananyirizaako n'endeku mu ndabika nga ziteekebwamu obuyinja obukoonagana okuvaamu amaloboozi bwebuba bunyenyezeddwa. Buno bunyeenyeezebwa okuwerekera ebivuga ebirala mu kifo ky'okunyeenyezebwa zokka.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Endege|Endege]]
: Seeti z’ebide eby’ekyuma nga ziriko obusipi, ng’okusinga zisibiddwa ku magulu g'abazinyi okusobola okuggumiza entambula zaabwe.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Wadde nga kino kye kisinga okukozesebwa, zikola ebintu bingi era zisobola n’okusibibwa ku bisiki by'emikono oba okunyeenyezebwa n'emikono.
== Ebivuga eby’enkoba ==
; [[:en:Adungu|Adungu]]
: Era eyitibwa Endongo, [[:en:Bow_harp|ennanga ey’obutaasa]] erimu omubiri gw’embaawo ogw’ekituli era ogw’ekikonde nga gubikkiddwako eddiba ly’ente, nga kuliko enkoba ezigatta omubiri ku ttabi ly’embaawo. Zikolebwa mu sayizi ez’enjawulo ezifulumya amaloboozi agawerako, okusinga solo, middle, tenor ne bass.<ref>{{Cite web |title=Instruments – Sosolya Undugu Familie e.V. |url=https://sosolya.de/en/instruments/ |access-date=2026-02-15 |language=en-US}}</ref> Ebiseera ebisinga ekozesebwa okukulembera amazina g’embaga, naye nga esobola okukubibwa yokka oba ng'egewerekerwako ebivuga ebirala.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Ennanga|Ennanga]]
: Ennanga ey’obutaasa efaananako n’eya Adungu ekozesebwa mu mirimu egy’enjawulo, okuva ku kuwerekera ebivuga ebirala, okutuuka ku kunyumya emboozi, okutuuka ku kusanyusa mu biseera by’emikolo gy’Obwakabaka.<ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}</ref>
; [[:en:Endingidi|Endingidi]]
: [[:en:Fiddle|Ekivuga]] eky’omuguwa gumu nga kikolebwa n’akaguwa akassiddwa ku muggo omugonvu era nga kikubiddwa n'akati akayitibwa [[:en:Bow_(music)|bow]] . Oluusi zibeera n'akalere akatono akayitibwa [[:en:Resonator|resonator]] . Ebiseera ebisinga kikubiddwa kyokka okuwerekera n’okuyamba mu mpuliziganya ey’omumwa.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Inanga_(instrument)|Inanga]] (Enanga) .
: [[:en:Zither|Zither]] y’eki Firika ekoleddwa mu nkoba munaana eziyita mu lubaawo oluweteddwaamu akatono okwagala okwefaananyirizaako n'ekivuga ekiyitibwa platter. Zikozesebwa okunyumya ebika by’emboozi ez'enjawulo n’ennyimba okuva ku [[:en:Epic_(genre)|epics]] ne [[:en:Dirge|dirges]] okutuuka ku nnyimba z’omukwano. <ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref>
; Sekitulege
: Emanyiddwa ennyo nga [[:en:Berimbau|Berimbau]], omuggo gumu ogugonvu nga enkomerero zombi ziyungiddwa n’omuguwa gumu. Kikubibwa nga bakozesa akaggo akampi oba ekinusu okusuna emiguwa era kifaanana nga ekita ekiyitibwa [[:en:Resonator|resonator]] ekiteekebwa wansi. Olw’engeri gye kyakolebwamu ennyangu (eyaluŋŋamizibwa n'obusaale bw’okuyigga), kirowoozebwa nti ye yasooka mu kika ky'[[:en:String_instrument|ebivuga byonna eby’enkoba.]] <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Emanyiddwa nnyo olw'omulimu gwayo mu [[:en:Capoeira|Capoeira]], ekozesebwa mu bika by'ennyimba bingi ebimanyiddwa ennaku zino. <ref>{{Cite news|title=Berimbau {{!}} Brazilian Musical Instrument & History {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-url=http://web.archive.org/web/20260122171553/https://www.britannica.com/art/berimbau|archive-date=2026-01-22|access-date=2026-02-22|work=Encyclopedia Britannica|language=en}}</ref>
== Ebivuga by’empewo ==
; Agwara
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali erikolebwa mu jjembe ly’ente. <ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref> Kumpi ekozesebwa nnyo mu mpuliziganya n’okuwa obubonero.
; [[:en:Amakondere|Amakondere]] (Amakondeere) .
: Ejjembe oba ekkondeere erikolebwa mu muti omukalu oba amayembe g’ente/ente; Ebiseera ebisinga likozesebwa ku mikolo gy’okutikkira engule/ [[:en:Coronation|okutikkira ba Kabaka]].<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFTindyebwa2019">Tindyebwa, Dona (2019-08-17). [https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ "Uganda's Traditional Musical Instruments"]. ''Jewel Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-22</span></span>.</cite></ref>
; Eng'ombe
: Ejjembe erifuuyibwa ku mabbali era lifaanaganako n'''[[:en:Amakondere|Amakondere]]'', naye nga likozesebwa mu kuyigga. Ezannyibwa abayizzi abawerako nga bakwatagana.<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Omukuli|Endere]]
: [[:en:Kiga_people|Abakiga]] bagiyita Omukuri, ate [[:en:Soga_people|Abasoga]] bagiyita Akalere, akalere akakozesebwa mu mirimu egy'enjawulo era nga kakolebwa mu sayizi ez'enjawulo okusobola okufulumya amaloboozi ag’enjawulo. Esobola okufuuyibwa yokka, ng’ewerekerwako ebivuga ebirala, oba mu kibiina ky’abayimbi nga mulimu ekiwuwa (omulere ogusinga obunene), enkoloozi (ey'okubiri mu bunene), entengezi (ey'okubiri mu butono), n'entengo (esinga obutono).<ref name=":0">{{Cite web |title=Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English |url=https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html |access-date=2026-02-14 |website=www.face-music.ch}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="">[https://www.face-music.ch/instrum/uganda_drumen.html "Traditional Instruments of the Uganda people - The drum of the Black Africans - text in English"]. ''www.face-music.ch''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-14</span></span>.</cite></ref><ref name=":3">{{Cite web |last=Tindyebwa |first=Dona |date=2019-08-17 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments |url=https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ |access-date=2026-02-22 |website=Jewel Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFTindyebwa2019">Tindyebwa, Dona (2019-08-17). [https://jewelsafaris.com/ugandas-traditional-musical-instruments/ "Uganda's Traditional Musical Instruments"]. ''Jewel Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-22</span></span>.</cite></ref>
; [[:en:Enkwanzi|Enkwanzi]]
: [[:en:Pan_flute|Panpipe]] ekoleddwa n'emilere egy’enjawulo, nga ziragiddwa okusinziira ku bunene era nga zisibiddwa wamu, ng’emirundi mingi ekozesa n'ankoba.<ref name=":2">{{Cite web |last=kawlaw |date=2022-09-12 |title=Uganda's Traditional Musical Instruments {{!}} Uganda Safaris Tours |url=https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html |access-date=2026-02-15 |website=Uganda Safaris |language=en-US}}<cite class="citation web cs1" data-ve-ignore="" id="CITEREFkawlaw2022">kawlaw (2022-09-12). [https://www.ugandasafaristours.com/uncategorized/ugandas-traditional-musical-instruments.html "Uganda's Traditional Musical Instruments | Uganda Safaris Tours"]. ''Uganda Safaris''<span class="reference-accessdate">. Retrieved <span class="nowrap">2026-02-15</span></span>.</cite></ref><ref>{{Cite web |title=Enkwanzi (panpipe) - Usoga - The Metropolitan Museum of Art |url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/501134 |access-date=2026-02-23 |website=www.metmuseum.org |language=en}}</ref>
== Ebijuliziddwa ==
{{Reflist}}
qncj60yyfifsnxcqc6cty8qnmws4nry
Emmanuel Wamala
0
13019
47761
2026-04-24T17:27:42Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345809082|Emmanuel Wamala]]"
47761
wikitext
text/x-wiki
'''Emmanuel Wamala''' (yazaalibwa 15 Ogwekkuminebiri 1926) munnayuganda omukulembeze w'Ekikatoliki era nga ye [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaabalabirizi wa Kampala]] okuva mu 1990 okutuuka mu 2006. Yafuulibwa [[:en:Cardinal_(Catholic_Church)|kalidinaali]] mu 1994. <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref>
== Ensibuko ye n’obuyigirize bwe ==
Wamala yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminebiri 1926 ku kyalo Kamaggwa, mu kigo kya Lwaggulwe, mu [[Masaka (disitulikit)|Disitulikiti y’e Masaka]], mu Uganda. Yasomera mu pulayimale e [[Kalisizo]] okumala emyaka ena, nga tannayingira [[Sseminaaliyo y'abato eya Bukalasa National Minor Seminaryhttps://en.wikipedia.org/wiki/Diploma|Bukalasa National Minor Seminary]] mu 1942. Oluvannyuma lw’emyaka musanvu mu Bukalasa, yasomera mu [[:en:Diploma|Katigondo National Major Seminary]] okuva mu 1949 okutuuka mu 1955. Yafuna [[:en:Diploma|diguli eyookubiri mu by’eddiini]] . Mu gwomwenda 1956, yasindikibwa e [[Rome|Rooma]] okwongera okusoma mu [[:en:Diploma|Pontifical Urban University]], gye yafunira [[:en:Diploma|diguli]] mu by’eddiini. Okuva mu 1962 okutuuka mu 1964 yakola kkoosi [[:en:Diploma|y’obusomesa]] mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]], n’atikkirwa [[:en:Diploma|dipulooma]] mu ssomo lino. Oluvannyuma, yakola emisomo emirala egy’okusomesa mu [[Amerika]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
== Obusaserdooti ==
Wamala yatuuzibwa ku bwadyankoni nga 15 Ogwomunaana 1957 mu kibuga Rooma. Yatuuzibwa ku bwafaaza, nga 21 Ogwekkumi 1957, mu chapel ya Pontifical Collegio Urbaniano, [[Rome]], nga Ssaabalabirizi [[:en:Monsignor|Pietro Sigismondi]], Titular Archbishop of Neapolis in Pisidia. Ku mukolo gwe gumu [[:en:Monsignor|Stephen Fumio Hamao]], eyali agenda okubeera kalidinaali, naye yatuuziddwa ku bwafaaza. <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref> Era eyatuuzibwa nga Faaza mu kiseera kye kimu, mu kifo kye kimu mwalimu [[Paul Lokiru Kalanda]], Omulabirizi Emeritus owa Fort Portal, Uganda. <ref name="3R">{{Cite web |last=Mathias Mazinga |date=27 January 2008 |title=Wamala's Fifty Years In The Cassock |url=https://www.newvision.co.ug/news/1197335/wamala-eur-cassock |access-date=27 December 2024 |website=[[New Vision]]}}</ref>
* Omulambuzi w'amasomero g'obulabirizi mu Bulabirizi bw'Abakatoliki e Masaka
* Omusomesa mu ''Seminary e Bukalasa Minor''
* Omusosodooti, omusomesa era rector wa [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]]
* [[:en:Vicar_General|Vicar General]] w’essaza ly’e Masaka okuva mu 1974 okutuuka mu 1981.
* Yatondebwa [[:en:Monsignor|nga Chaplain w'Obutukuvu]] bwe nga 25 ogwokutaano 1977. <ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
== Omulabirizi ==
Nga 17 ogwomusanvu 1981 [[:en:Coadjutor_Archbishop|Paapa John Paul II]] yamulonda okuba omulabirizi [[:en:Coadjutor_Archbishop|w'essaza ly'e Kiyinda-Mityana]] . Yatukuzibwa n’atuuzibwa ku bwa Bishop wa Kiyinda-Mityana mu ''kkanisa ya Saint Noa Mawaggali'', [[:en:Coadjutor_Archbishop|Mityana]], Obulabirizi bw’e Kiyinda-Mityana. Omukolo gwategekebwa nga 22 Ogwekkuminogumu 1981. Omutukuzi omukulu yali Kalidinaali [[Emmanuel Nsubuga|Emmanuel Kiwanuka Nsubuga]] Ssaabalabirizi wa Kampala ng'ayambibwako Omulabirizi [[Adrian Kivumbi Ddungu]], Omulabirizi w'e Masaka n'Omulabirizi Josef Stimpfle, Omulabirizi w'e [[Augsburg]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
Nga 21 Ogwomukaaga 1988 Paapa John Paul II yamulonda [[:en:Coadjutor_Archbishop|Coadjutor Archbishop]] wa Kampala. Nga 8 Ogwokubiri 1990, Omulabirizi Wamala yasikira bwa Ssaabalabirizi wa Kampala, oluvannyuma lw’okuwummula kwa Kalidinaali [[Emmanuel Nsubuga|Emmanuel Kiwanuka Nsubuga]] ku ntandikwa y’olunaku lwe lumu. <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
== Kalidinaali ==
Nga 26 Ogwekkuminogumu 1994 Paapa John Paul II yamutonda nga [[:en:Cardinal_electors_in_Papal_conclave,_2005|Kalidinaali]] . Mu kiseera kye kimu yalondebwa okuba Kalidinaali-Kabona wa [[:en:Cardinal_electors_in_Papal_conclave,_2005|Sant'Ugo]] . Yali omu ku [[:en:Cardinal_electors_in_Papal_conclave,_2005|balonzi ba kalidinaali]] abeetaba mu [[:en:Papal_conclave,_2005|lukiiko lwa Paapa olwa 2005]] olwalonda [[Pope Benedict XVI|Paapa Benedict XVI]], kyokka afiiriddwa eddembe okwetaba mu lukiiko lwonna olw’omu maaso olw’okuyisa amazaalibwa ge ag’emyaka kinaana. Mu Kampala yasikiddwa Ssaabalabirizi [[Cyprian Kizito Lwanga]] .<ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
Nga 9 Ogwekkumi 2021 Wamala yeetaba mu kuziika [[:en:Episcopal_Conference_of_Uganda|Monsignor]] Henry Kyabukasa muto we ow'emyaka 92 mu Uganda. Kyabukasa yaliko omusumba w’essaza ly’e Masaka mu Roman Catholic era yafiira mu [[Eddwaaliro lya Villa Maria|ddwaaliro lya Villa Maria]] mu [[Kalungu (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kalungu]] nga 6 Ogwekkumi 2021. Yaziikibwa mu ''Bukalasa Minor Seminary'' mu Disitulikiti y’e Kalungu. <ref name="4R">{{Cite web |last=Mathias Mazinga |date=8 October 2021 |title=Msgr Kyabukasa To Be Buried At Bukalasa On Saturday |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/msgr-kyabukasa-to-be-buried-at-bukalasa-on-sa-NV_116735 |access-date=27 December 2024 |website=[[New Vision]]}}</ref>
Kalidinaali Wamala muyambi wa pulojekiti ya African prisons Project,Ekibiina ky'ensi yonna ekitali kya gavumenti nga kirina omulimu gwokuleeta ekitiibwa n'essuubi eri abasajja ,abakyala n'abaana mu makomera ga Africa nga bayita mu by’obulamu, ebyenjigiriza, obwenkanya n’okuzza abantu mu makomera. Ssaabalabirizi Emmanuel Wamala yaliko Pulezidenti w’olukiiko [[:en:Episcopal_Conference_of_Uganda|lw’abalabirizi mu Uganda]] okuva mu 1986 okutuuka mu 1994. Era yaliko Pulezidenti w’olukiiko lw’abakristaayo olwa Uganda Joint Christian Council. Ssaabalabirizi Wamala yafuuka Rector wa [[Uganda Martyrs University]], eyaggulwawo mu butongole nga 18 Ogwekkumi 1993.<ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
Yawummula nga Ssaabalabirizi wa Kampala, nga 19 Ogwomunaana 2006 era akyali Ssaabalabirizi Emeritus wa Kampala.<ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
== Ebijjuliziddwa ==
{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-break}}
{{s-non|reason=Diocese created}}
{{s-ttl|title=[[Roman Catholic Diocese of Kiyinda–Mityana|Bishop of Kiyinda–Mityana]]|years=17 July 1981 – 21 June 1988}}
{{s-aft|after=[[Joseph Mukwaya]]}}
{{s-break}}
{{s-bef|before=[[Emmanuel Nsubuga]]}}
{{s-ttl|title=[[Roman Catholic Archdiocese of Kampala|Archbishop of Kampala]]|years=8 February 1990 – 19 August 2006}}
{{s-aft|after=[[Cyprian Kizito Lwanga]]}}
{{s-break}}
{{s-non|reason=Titular church created}}
{{s-ttl|title=Cardinal Priest of San Ugo|years=26 November 1994 –}}
{{s-inc}}
{{s-end}}
taulxqzz4skylatamw1w84jy4990ml4
47762
47761
2026-04-24T17:28:42Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
nkozeemu enkyuka kyuka #WUCUG26MUK
47762
wikitext
text/x-wiki
'''Emmanuel Wamala''' (yazaalibwa 15 Ogwekkuminebiri 1926) munnayuganda omukulembeze w'Ekikatoliki era nga ye [[Essaza Ekkulu erya Kampala (Eklezia Katolika)|Ssaabalabirizi wa Kampala]] okuva mu 1990 okutuuka mu 2006. Yafuulibwa [[:en:Cardinal_(Catholic_Church)|kalidinaali]] mu 1994. <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref>
== Ensibuko ye n’obuyigirize bwe ==
Wamala yazaalibwa nga 15 Ogwekkuminebiri 1926 ku kyalo Kamaggwa, mu kigo kya Lwaggulwe, mu [[Masaka (disitulikit)|Disitulikiti y’e Masaka]], mu Uganda. Yasomera mu pulayimale e [[Kalisizo]] okumala emyaka ena, nga tannayingira Bukalasa National Minor Seminary mu 1942. Oluvannyuma lw’emyaka musanvu mu Bukalasa, yasomera mu [[:en:Diploma|Katigondo National Major Seminary]] okuva mu 1949 okutuuka mu 1955. Yafuna [[:en:Diploma|diguli eyookubiri mu by’eddiini]] . Mu gwomwenda 1956, yasindikibwa e [[Rome|Rooma]] okwongera okusoma mu [[:en:Diploma|Pontifical Urban University]], gye yafunira [[:en:Diploma|diguli]] mu by’eddiini. Okuva mu 1962 okutuuka mu 1964 yakola kkoosi [[:en:Diploma|y’obusomesa]] mu [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]], n’atikkirwa [[:en:Diploma|dipulooma]] mu ssomo lino. Oluvannyuma, yakola emisomo emirala egy’okusomesa mu [[Amerika]].<ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
== Obusaserdooti ==
Wamala yatuuzibwa ku bwadyankoni nga 15 Ogwomunaana 1957 mu kibuga Rooma. Yatuuzibwa ku bwafaaza, nga 21 Ogwekkumi 1957, mu chapel ya Pontifical Collegio Urbaniano, [[Rome]], nga Ssaabalabirizi [[:en:Monsignor|Pietro Sigismondi]], Titular Archbishop of Neapolis in Pisidia. Ku mukolo gwe gumu [[:en:Monsignor|Stephen Fumio Hamao]], eyali agenda okubeera kalidinaali, naye yatuuziddwa ku bwafaaza. <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref> <ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref> Era eyatuuzibwa nga Faaza mu kiseera kye kimu, mu kifo kye kimu mwalimu [[Paul Lokiru Kalanda]], Omulabirizi Emeritus owa Fort Portal, Uganda. <ref name="3R">{{Cite web |last=Mathias Mazinga |date=27 January 2008 |title=Wamala's Fifty Years In The Cassock |url=https://www.newvision.co.ug/news/1197335/wamala-eur-cassock |access-date=27 December 2024 |website=[[New Vision]]}}</ref>
* Omulambuzi w'amasomero g'obulabirizi mu Bulabirizi bw'Abakatoliki e Masaka
* Omusomesa mu ''Seminary e Bukalasa Minor''
* Omusosodooti, omusomesa era rector wa [[Makerere University, Uganda|yunivasite y’e Makerere]]
* [[:en:Vicar_General|Vicar General]] w’essaza ly’e Masaka okuva mu 1974 okutuuka mu 1981.
* Yatondebwa [[:en:Monsignor|nga Chaplain w'Obutukuvu]] bwe nga 25 ogwokutaano 1977. <ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
== Omulabirizi ==
Nga 17 ogwomusanvu 1981 [[:en:Coadjutor_Archbishop|Paapa John Paul II]] yamulonda okuba omulabirizi [[:en:Coadjutor_Archbishop|w'essaza ly'e Kiyinda-Mityana]] . Yatukuzibwa n’atuuzibwa ku bwa Bishop wa Kiyinda-Mityana mu ''kkanisa ya Saint Noa Mawaggali'', [[:en:Coadjutor_Archbishop|Mityana]], Obulabirizi bw’e Kiyinda-Mityana. Omukolo gwategekebwa nga 22 Ogwekkuminogumu 1981. Omutukuzi omukulu yali Kalidinaali [[Emmanuel Nsubuga|Emmanuel Kiwanuka Nsubuga]] Ssaabalabirizi wa Kampala ng'ayambibwako Omulabirizi [[Adrian Kivumbi Ddungu]], Omulabirizi w'e Masaka n'Omulabirizi Josef Stimpfle, Omulabirizi w'e [[Augsburg]] . <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
Nga 21 Ogwomukaaga 1988 Paapa John Paul II yamulonda [[:en:Coadjutor_Archbishop|Coadjutor Archbishop]] wa Kampala. Nga 8 Ogwokubiri 1990, Omulabirizi Wamala yasikira bwa Ssaabalabirizi wa Kampala, oluvannyuma lw’okuwummula kwa Kalidinaali [[Emmanuel Nsubuga|Emmanuel Kiwanuka Nsubuga]] ku ntandikwa y’olunaku lwe lumu. <ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
== Kalidinaali ==
Nga 26 Ogwekkuminogumu 1994 Paapa John Paul II yamutonda nga [[:en:Cardinal_electors_in_Papal_conclave,_2005|Kalidinaali]] . Mu kiseera kye kimu yalondebwa okuba Kalidinaali-Kabona wa [[:en:Cardinal_electors_in_Papal_conclave,_2005|Sant'Ugo]] . Yali omu ku [[:en:Cardinal_electors_in_Papal_conclave,_2005|balonzi ba kalidinaali]] abeetaba mu [[:en:Papal_conclave,_2005|lukiiko lwa Paapa olwa 2005]] olwalonda [[Pope Benedict XVI|Paapa Benedict XVI]], kyokka afiiriddwa eddembe okwetaba mu lukiiko lwonna olw’omu maaso olw’okuyisa amazaalibwa ge ag’emyaka kinaana. Mu Kampala yasikiddwa Ssaabalabirizi [[Cyprian Kizito Lwanga]] .<ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
Nga 9 Ogwekkumi 2021 Wamala yeetaba mu kuziika [[:en:Episcopal_Conference_of_Uganda|Monsignor]] Henry Kyabukasa muto we ow'emyaka 92 mu Uganda. Kyabukasa yaliko omusumba w’essaza ly’e Masaka mu Roman Catholic era yafiira mu [[Eddwaaliro lya Villa Maria|ddwaaliro lya Villa Maria]] mu [[Kalungu (disitulikit)|Disitulikiti y’e Kalungu]] nga 6 Ogwekkumi 2021. Yaziikibwa mu ''Bukalasa Minor Seminary'' mu Disitulikiti y’e Kalungu. <ref name="4R">{{Cite web |last=Mathias Mazinga |date=8 October 2021 |title=Msgr Kyabukasa To Be Buried At Bukalasa On Saturday |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/msgr-kyabukasa-to-be-buried-at-bukalasa-on-sa-NV_116735 |access-date=27 December 2024 |website=[[New Vision]]}}</ref>
Kalidinaali Wamala muyambi wa pulojekiti ya African prisons Project,Ekibiina ky'ensi yonna ekitali kya gavumenti nga kirina omulimu gwokuleeta ekitiibwa n'essuubi eri abasajja ,abakyala n'abaana mu makomera ga Africa nga bayita mu by’obulamu, ebyenjigiriza, obwenkanya n’okuzza abantu mu makomera. Ssaabalabirizi Emmanuel Wamala yaliko Pulezidenti w’olukiiko [[:en:Episcopal_Conference_of_Uganda|lw’abalabirizi mu Uganda]] okuva mu 1986 okutuuka mu 1994. Era yaliko Pulezidenti w’olukiiko lw’abakristaayo olwa Uganda Joint Christian Council. Ssaabalabirizi Wamala yafuuka Rector wa [[Uganda Martyrs University]], eyaggulwawo mu butongole nga 18 Ogwekkumi 1993.<ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
Yawummula nga Ssaabalabirizi wa Kampala, nga 19 Ogwomunaana 2006 era akyali Ssaabalabirizi Emeritus wa Kampala.<ref name="1R">{{Cite web |last=David M. Cheney |date=17 August 2024 |title=MicroData Summary for Emmanuel Cardinal Wamala (born 15 December 1926), Archbishop Emeritus of Kampala |url=https://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bwamala.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Catholic-Hierarchy.org]]}}</ref><ref name="2R">{{Cite web |last=HSPO |date=December 2024 |title=Biography of Cardinal Emmanuel Wamala Archbishop Emeritus of Kampala, Uganda |url=https://press.vatican.va/content/salastampa/en/documentation/cardinali_biografie/cardinali_bio_wamala_e.html |access-date=27 December 2024 |website=[[Holy See Press Office]] (HSPO)}}</ref>
== Ebijjuliziddwa ==
{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-break}}
{{s-non|reason=Diocese created}}
{{s-ttl|title=[[Roman Catholic Diocese of Kiyinda–Mityana|Bishop of Kiyinda–Mityana]]|years=17 July 1981 – 21 June 1988}}
{{s-aft|after=[[Joseph Mukwaya]]}}
{{s-break}}
{{s-bef|before=[[Emmanuel Nsubuga]]}}
{{s-ttl|title=[[Roman Catholic Archdiocese of Kampala|Archbishop of Kampala]]|years=8 February 1990 – 19 August 2006}}
{{s-aft|after=[[Cyprian Kizito Lwanga]]}}
{{s-break}}
{{s-non|reason=Titular church created}}
{{s-ttl|title=Cardinal Priest of San Ugo|years=26 November 1994 –}}
{{s-inc}}
{{s-end}}
j8phh07j83xypoyfcaegsuaclfk00zc
Rebecca Cheptegei
0
13020
47773
2026-04-24T18:34:35Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348105874|Rebecca Cheptegei]]"
47773
wikitext
text/x-wiki
'''Rebecca Cheptegei''' (22 mu gwokubiri 1991 – 5 ogwomwenda 2024) yali [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|muddusi]] wa Uganda [[World Athletics Championships|cross country]], [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|long-distance ne marathon, n]]<nowiki/>ga ye yalina [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|likodi y'eggwanga]] mu misinde egyasembayo era nga yaliko nnantameggwa w'ensi yonna mu misinde gy'oku nsozi.
Cheptegei yakiikirira Uganda mu mpaka z’ensi yonna eziwerako okuva mu 2010, omuli [[World Athletics Championships|empaka za IAAF World Cross Country Championships]], World Mountain ne Trail Running Championships ne [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|World Athletics Championships]] . Era yavuganya mu misinde [[This reference is used twice on this page. Rebecca Cheptegei at World Athletics|gya marathon egy'abakazi]] mu [[This reference is used twice on this page. Rebecca Cheptegei at World Athletics|mizannyo gya Olympics egy'omusana mu 2024]] e [[Paris]] . Yattibwa mu gwomwenda gwa 2024 eyali munne, Dickson Ndiema Marangach, eyamufukirira petulooli n’amukumako omuliro, kigambibwa nti olw’enkaayana z’ettaka e Kenya.
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Rebecca Cheptegei yazaalibwa ku ludda lw’e Kenya ku nsalo ya Kenya – Uganda nga 22 mu gwokubiri 1991 <ref name="witness">{{Cite web |date=8 September 2024 |title=I saw athlete running towards me on fire after attack, neighbour tells BBC |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/czjyzv4l711o |access-date=8 September 2024 |website=[[BBC News]]}}</ref> <ref name="wa">This reference is used twice on this page.This reference is used twice on this page.</ref> <ref>{{Cite web |title=Olympics. Com |url=https://olympics.com/en/athletes/rebecca-cheptegei}}</ref> mu bazadde ba Joseph ne Agnes Cheptegei <ref>{{Cite web |last=Princewill |first=Nimi |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympian Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://edition.cnn.com/2024/09/05/sport/ugandan-olympian-rebecca-cheptegei-dies-intl/index.html |access-date=10 September 2024 |publisher=CNN}}</ref> era ye yali owookubiri ku baganda be 13. <ref name="wapo">Houreld, Katharine; Ombuor, Rael (5 September 2024). "Ugandan Olympic runner dies after being set on fire by ex-boyfriend". ''The Washington Post''. Retrieved 10 September 2024.</ref> Ekyalo kya bajjajjaabe kyali [[Bukwo]] mu Uganda. Oluvannyuma yagenda ku kyalo [[:en:Chepkum|Chepkum]] mu Kenya <ref name="witness" /> n’agulayo ebintu okubeera okumpi n’ebifo eby’okutendekebwamu emizannyo. <ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete dies after being severely burned by her partner over a land dispute |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/ugandan-olympic-athlete-dies-after-being-severely-burned-by-her-partner-over-a-land-disput/ |publisher=Africanews}}</ref> Yazaala abaana babiri ne bba gwe yali ayawukanye naye , Simon Ayeko, <ref>https://www.france24.com/en/live-news/20240914-uganda-to-bury-murdered-olympian-cheptegei</ref> era edda yali mu mukwano ne Dickson Ndiema Marangach. <ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> Yeegatta ku ggye lya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Uganda People's Defence Force]] mu 2008 n'asituka n'afuuka sajenti. <ref name="witness" /> Era yali mmemba mu kiraabu yaayo ey’emizannyo. <ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title='Running for her family' – Olympian mourned after vicious attack |url=https://www.bbc.com/news/articles/cd6y9j5wl31o |publisher=BBC}}</ref>
== Omulimu gw’emizannyo ==
Yamalira mu kifo kya 15 mu mpaka za U20 mu [[Rehlingen|mpaka za IAAF World Cross Country Championships ez’omulundi ogwa 38]] mu Myslecinek Park e [[Rehlingen|Bydgoszcz]], Poland, mu 2010. <ref>{{Cite web |title=IAAF World Cross Country Championships Bydgoszcz Sunday 28 March 2010 |url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/4393/AT-XJ-W-F--1--.RS1.pdf}}</ref> Mu gwokutaano gw’omwaka gwe gumu, yawangula empaka za mmita 1500 mu München Pfingstmeeting e [[Rehlingen|Munich]], Germany, <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> nga tannagenda mu kifo kya 19 mu mmita 800 empaka za Rehlingen Pfingstsportfest e [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Rehlingen] nga wayise ennaku bbiri. <ref>{{Cite web |title=46. Internationales Pfingstsportfest Rehlingen, am 24.05.2010 |url=https://pfingstsportfest.de/results/24-05-2010_46.pdf}}</ref> Yeetaba mu mpaka za [[2014 African Cross Country Championships|Regensburg]] Sparkassen-Gala eza mmita 1500, gye yamalira mu kya 15. Cheptegei yeetaba mu misinde gya mmita 1500 egya [[2014 African Cross Country Championships|Janusz Kusociński Memorial]] e [[Warszawa|Warsaw]], n'amalira mu kya 10 era n'awangula emisinde gya Kampala mmita 10,000 mu [[Kampala]], Uganda, byonna mu 2010. <ref name="worldathletics" />
Mu 2011, Cheptegei yatandika omwaka ng'amalira mu kifo kya 55 mu mpaka ezakamalirizo ez'abakulu mu [[2014 African Cross Country Championships|mpaka za IAAF World Cross Country Championships ez'omulundi ogwa 39]], <ref>{{Cite web |title=FINAL – Senior Race – Results – Punta Umbría 2011 – World Athletics Cross Country Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-cross-country-championships/39th-iaaf-world-cross-country-championships-7021583/results/women/senior-race/final/team |access-date=5 September 2024 |website=worldathletics.org}}</ref> Punta Umbria. Yakwata kyakubiri mu misinde [[2014 African Cross Country Championships|gya Madrid Half Marathon]] . <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Oluvannyuma yamalira mu kyakusatu mu mpaka za Camargo Spain eza mmita 10,000 ez'okudduka ku nguudo e [[2014 African Cross Country Championships|Camargo]], <ref name="worldathletics" /> n'oluvannyuma n'agenda mu mpaka za [[2014 African Cross Country Championships|Rio de Janeiro]] CISM Military World Games [[2014 African Cross Country Championships|Women'2014 African Cross Country Championshipss 5000 meters]] . <ref>{{Cite web |title=Final results – WOMEN'S 5000M |url=http://www.rio2011.mil.br/results/pdf/AT/ATW05005050000001.C73G.ENG.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120402205640/http://www.rio2011.mil.br/results/pdf/AT/ATW05005050000001.C73G.ENG.pdf |archive-date=2 April 2012}}</ref> Yakwata kyakubiri mu misinde gya [[2014 African Cross Country Championships|Cantalejo]] kafubutuko nga tannamalira mu kya 10 mu mpaka za kiromita 10 ezaali mu mpaka za Lisbon [[2014 African Cross Country Championships2014 African Cross Country Championships|São Silvestre]] da Amadora. <ref name="worldathletics" />
Cheptegei yamalira mu kifo kya 68 mu mpaka z'abakulu mu [[2014 African Cross Country Championships|mpaka z'ensi yonna eza IAAF ez'omulundi ogwa 40]] e Bydgoszcz, mu 2013. <ref>{{Cite web |title=2013 World Cross Country Championships Results |url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5096/AT-XSE-W-f----.RS6.pdf}}</ref> Era yawangula empaka za Cross Internacional Ciutat de Granollers ez'omulundi ogwa 47. <ref>{{Cite web |title=Huru completes Ugandan double in Granollers – cross-country round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/cross-country-dickson-huru-granollers-rebecca |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Yakomekkerezza omwaka bwe yawangula emisinde gya mmita 10,000 mu mpaka za Crevillente San Silvestre. <ref>{{Cite web |title=Tsegay and Alaiz take the spoils on Spanish soil – cross-country round up |url=https://worldathletics.org/news/report/samuel-tsegay-roberto-aliaz-spain-cross-count |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Cheptegei yakwata kya 14 mu misinde gya mmita 5000 mu mpaka za [[2014 African Cross Country Championships|Meeting Iberoamericano de Atletismo]], [[2014 African Cross Country Championships|Huelva]], mu 2014, ate mu kyamunaana mu misinde gya mmita 3000 mu mpaka za Bilbao Reunion Internacional de Atletismo. Yagenda mu maaso n’awangula empaka za Santa Pola kiromita 10 <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> n’amalira mu kyakusatu mu [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|mpaka za African Cross Country Championships ezaali mu Kampala mu 2014]] . <ref>{{Cite web |title=3rd African XC Championship -TEAM RESULTS Senior Race Women |url=http://media.cdn.athletics-africa.com/wp-content/uploads/2014/03/Kampala2014-Results-senior-women-team.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032417/http://media.cdn.athletics-africa.com/wp-content/uploads/2014/03/Kampala2014-Results-senior-women-team.pdf |archive-date=4 March 2016}}</ref>
[[File:Sierre-Zinal_2022_Rebecca_Cheptegei.jpg|alt=Cheptegei running along a tarmac road in an arid landscape, wearing an orange vest and dark blue shorts|thumb|Cheptegei mu [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Sierre-Zinal] mu 2022]]
Cheptegei yamalira mu kyakusatu mu misinde gya [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Quanzhou] Half Marathon mu 2016, ne mu kya 12 mu mpaka za Shanghai Half Marathon mu 2017. Mu mwaka gwe gumu, yamalira mu kyakusatu ne kyakubiri mu misinde gya kiromita 5 ne mmita 10,000, mu mpaka za Kampala Ugandan Championships. <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Omwaka yagukomekkerezza mu kifo kyakuna mu misinde gya [[This reference is used twice on this page. Rebecca Cheptegei at World Athletics|Brazzaville]] Half Marathon. [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|[]] <ref>{{Cite web |title=Facebook – Brazzaville half-marathon, Brazzaville (Congo) |url=https://www.facebook.com/AfricanAthletics/posts/road-race-the-latest-results-on-the-roadhalf-marathonbrazzaville-half-marathon-b/10154915872616452/ |access-date=5 September 2024 |website=www.facebook.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Semi Marathon Eiffage de Dakar – Results |url=https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7136127?eventId=10229541 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240905132055/https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7136127?eventId=10229541 |archive-date=5 September 2024 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite web |title=Ugandan Championships – Results |url=https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7134221?eventId=10229521&gender=W |archive-url=https://web.archive.org/web/20240905132234/https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7134221?eventId=10229521&gender=W |archive-date=5 September 2024 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics |language=en}}</ref> [[This reference is used twice on this page. Rebecca Cheptegei at World Athletics|Olw’obukwakkulizo bwa COVID-19]], Cheptegei teyaddamu kuvuganya okutuusa mu 2021 ,lweyafuna ekifo ekyokusatu n'ekyokutaano mu mpaka za UAF ezokwegezaamu ez'omulundi ogwokuna n'ogwomusanvu mu kisaawe kya Mandela National stadium mu kampala. Yamalira mu kifo kya 47 mu misinde gya Eldoret City Marathon nga tannajja mu kyakubiri mu mpaka za Kampala Half Marathon ku nkomerero y’omwaka ogwo. <ref>{{Cite web |title=Kibet and Cheptegei mark triumphant day for Uganda as World Mountain and Trail Running Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/world-mountain-trail-championships-chiang-mai-kibet-cheptegei |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref>
Cheptegei yawangula [[This reference is used twice on this page. Rebecca Cheptegei at World Athletics|empaka za Padova Marathon]] eza 2022 era n’akwata kyakubiri mu misinde gya mmita 10,000 mu mpaka za Uganda ezaali mu Kampala. [ <ref name=":1" /> . <ref>{{Cite web |title=Cheptegei, 2022 world mountain running champion, dies tragically |url=https://worldathletics.org/news/news/rebecca-cheptegei-obituary |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Omwaka yagukomekkerezza n'amalira mu kifo kyakuna mu mpaka za ADNOC [[This reference is used twice on this page. Rebecca Cheptegei at World Athletics|Abu Dhabi Marathon]] . <ref name=":1">{{Cite web |title=Ronoh and Chumba win Abu Dhabi Marathon, Barsoton and Jisa run course records in Kolkata |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-label-road-races/news/ronoh-chumba-abu-dhabi-marathon-2022 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Kino kyamufunira ekifo okukiikirira Uganda mu mizannyo gya Olympics egy’omusana mu 2024 e Paris. <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Mu 2023, yakwata kyakubiri mu misinde gya [[This reference is used twice on this page. Rebecca Cheptegei at World Athletics|Florence Marathon]] ate mu kya 14 mu [[This reference is used twice on this page. Rebecca Cheptegei at World Athletics|mpaka z'ensi yonna eza 2023]] e Budapest.<ref name="wa">{{iaaf name|14413309|access-date=12 March 2023}}</ref>
Mu 2024, [[:en:Athletics_at_the_2024_Summer_Olympics_–_Qualification|yayitamu]] n’avuganya ne [[Uganda at the 2024 Summer Olympics|Uganda]] mu misinde [[:en:Athletics_at_the_2024_Summer_Olympics_–_Women's_marathon|gya marathon egy’abakazi]] mu [[:en:2024_Summer_Olympics|mizannyo gya Olympics egy’omusana]] e [[Paris]], n’amalira mu kifo kya 44.<ref name="NBS-20240706">Oscar Diego Mujuni (6 July 2024). "2024 Paris Olympics: 25 Athletes to Represent Uganda". NBS Sports.</ref><ref name="ABCau-20240903-104306780">https://www.abc.net.au/news/2024-09-03/ugandan-olympic-athlete-rebecca-cheptegei-set-on-fire/104306780</ref>
== Okufa n’omusika ==
Nga 1 ogwomwenda 2024, Cheptegei yalumbibwa n’ayokerwa omuliro mu maka ge e [[:en:Endebess|Endebess]], [[Bess, Trans-Nzoi|Trans-Nzoia County,]] Kenya.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Olympian Rebecca Cheptegei's parents demand justice |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/olympian-rebecca-cheptegeis-parents-demand-justice/ |access-date=6 September 2024 |website=Africanews |language=en}}</ref> Yafuna okwokya okwabikka ebitundu 80% ku mubiri gwe, ekyamuleka mu [[:en:Critical_condition|mbeera mbi]] mu ddwaaliro. Poliisi yategeezezza nti Dickson Ndiema Marangach eyali munne<ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> yamuzikiza [[This reference is used twice on this page. Rebecca Cheptegei at World Athletics|petulooli]] n’amukumako omuliro.<ref name=":0">{{Cite web |last=Braidwood |first=Jamie |date=4 September 2024 |title=Olympic runner Rebecca Cheptegei dies days after being doused in petrol and set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.the-independent.com/sport/olympics/rebecca-cheptegei-olympic-marathon-runner-boyfriend-fire-b2606790.html |access-date=10 September 2024 |website=The Independent |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=3 September 2024 |title=Ugandan marathon runner Cheptegei burnt after being doused with petrol |url=https://www.reuters.com/world/africa/ugandan-marathon-runner-cheptegui-burnt-after-being-doused-with-petrol-2024-09-02/ |access-date=4 September 2024 |website=Reuters}}</ref> Kyategeezeddwa nti Marangach yamulumba oluvannyuma lw’okuyomba ku bintu bye yali aguze,<ref>Goodyear, Sheena (6 September 2024). "Female athletes keep getting killed in Kenya. Advocates blame a domestic violence epidemic". ''CBC''. Retrieved 10 September 2024.</ref> era naye yaweebwa ekitanda mu ddwaaliro oluvannyuma lw’okulumwa mu bulumbaganyi buno.<ref name="CBS-AFP-20240903">https://www.cbsnews.com/news/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-set-on-fire-boyfriend-police/</ref> Cheptegei yafa olw’ebitundu [[:en:Multiple_organ_dysfunction_syndrome|by’omubiri ebingi okulemererwa]] olw’okwokya kwe mu [[:en:Moi_Teaching_and_Referral_Hospital|ddwaaliro lya Moi Teaching and Referral Hospital]] e [[:en:Eldoret|Eldoret]] nga 5 ogwomwenda, ku myaka 33.<ref name="AJ">{{Cite web |title=Uganda's Olympian Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/9/5/ugandas-olympian-cheptegei-dies-after-being-set-on-fire-by-boyfriend |access-date=5 September 2024 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> Marangach yafiira mu ddwaaliro lye limu ne Cheptegei nga 9 Ogwomwenda oluvannyuma lw’okufuna obuvune obw’okwokya ku bitundu 40% eby’omubiri gwe.<ref>{{Cite web |last=Muia |first=Wycliffe |date=10 September 2024 |title=Ex-partner who killed Ugandan athlete dies from burns |url=https://www.bbc.com/news/articles/cx2e8el7wxlo |access-date=10 September 2024 |website=BBC |language=en}}</ref> Mu kiseera Marangach we yafiira, poliisi yali etegese okumuvunaana omusango gw’okutta Cheptegei.
Okufa kwa Cheptegei kwazza obuggya okufaayo ku [[:en:Gender-based_violence|butabanguko mu kikula ky’abantu]] mu Kenya, nga Cheptegei ye munnabyamizannyo owokuna mu ggwanga okuttibwa mu mbeera efaananako bwetyo okuva mu 2021.<ref>{{Cite web |title=The murder of three female runners in Kenya: Dark Side Of Glory |url=https://mpasho.co.ke/entertainment/2024-07-26-the-murder-of-three-female-runners-in-kenya-dark-side-of-glory |access-date=2024-10-05 |website=www.mpasho.co.ke |language=en}}</ref> Omukolo gw’okuziika Cheptegei gwategekebwa mu kibuga Eldoret nga 13 Ogwomwenda era nga gwetabiddwako n’abalwanirizi b’eddembe nga bavumirira obutabanguko mu kikula ky’abantu.<ref>"Activists join funeral march for Uganda Olympian Cheptegei". ''France 24''. 13 September 2024. Retrieved 13 September 2024.</ref> Oluvannyuma ebisigalira bye byatwalibwa e Uganda ,gyeyaziikibwa n'ebitiibwa bya magye e bukwo nga 14 Ogwomwenda.<ref name="bbcfuneral">https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo</ref>
Nga 6 Ogwomwenda, [[:en:Mayor_of_Paris|Meeya wa Paris, Anne Hidalgo,]] <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Anne_Hidalgo</ref>alangiridde nti ekibuga kigenda kuwa Cheptegei ekitiibwa nga kituuma ekifo eky'emizannyo erinnya lye. <ref>{{Cite web |date=6 September 2024 |title=Paris to honour murdered Ugandan Olympian Cheptegei |url=https://www.rfi.fr/en/sports/20240906-paris-to-honour-murdered-ugandan-olympian-cheptegei |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240906145638/https://www.rfi.fr/en/sports/20240906-paris-to-honour-murdered-ugandan-olympian-cheptegei |archive-date=6 September 2024 |website=[[Radio France Internationale]]}}</ref> Ku nkomerero [[:en:Le_Parisien|y’empaka z’abakazi eza Paralympics]], nga 8 ogwomwenda, [[:en:Le_Parisien|akakiiko akategesi]] kaakuba eddakiika emu mu ngalo mu kitiibwa kye.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Le_Parisien</ref> Abakungu be Bukwo baawa ekiteeso kyo'kutuuma oluguudo ne'kifo erinnya lye,<ref name="bbcfuneral">{{Cite news}}</ref> ate gavumenti ya Uganda n’esuubiza okuwa buli omu ku baana ba Cheptegei ddoola nga 13,000.<ref>"Murdered Ugandan Olympian Cheptegei buried with full military honours". ''Al Jazeera''. 14 September 2024. Retrieved 15 September 2024.</ref>
== Laba ne ==
* [[Bride burning Death by burning List of athletics competitors who died during their careers Agnes Tiro|Omugole nga ayokya]]
* [[Bride burning Death by burning List of athletics competitors who died during their careers Agnes Tiro|Okufa nga okwokya]]
* [[Bride burning Death by burning List of athletics competitors who died during their careers Agnes Tiro|Olukalala lw’abavuganya mu mizannyo egyafa mu myaka gyabwe]]
* [[Bride burning Death by burning List of athletics competitors who died during their careers Agnes Tiro|Agnes Tirop,]] omuddusi wa Kenya, attiddwa bba
== Ebijjuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
dwsujqpki8ris7vfv58sptgonixsnr2
47774
47773
2026-04-24T18:37:38Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Nterezezaamu #WUCUG26MUK
47774
wikitext
text/x-wiki
'''Rebecca Cheptegei''' (22 mu gwokubiri 1991 – 5 ogwomwenda 2024) yali [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|muddusi]] wa Uganda cross country, [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|long-distance ne marathon, n]]<nowiki/>ga ye yalina [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|likodi y'eggwanga]] mu misinde egyasembayo era nga yaliko nnantameggwa w'ensi yonna mu misinde gy'oku nsozi.
Cheptegei yakiikirira Uganda mu mpaka z’ensi yonna eziwerako okuva mu 2010, omuli empaka za IAAF World Cross Country Championships, World Mountain ne Trail Running Championships ne [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|World Athletics Championships]] . Era yavuganya mu misinde gya marathon egy'abakazi mu mizannyo gya Olympics egy'omusana mu 2024 e [[Paris]] . Yattibwa mu gwomwenda gwa 2024 eyali munne, Dickson Ndiema Marangach, eyamufukirira petulooli n’amukumako omuliro, kigambibwa nti olw’enkaayana z’ettaka e Kenya.
== Obulamu bw’omuntu ku bubwe ==
Rebecca Cheptegei yazaalibwa ku ludda lw’e Kenya ku nsalo ya Kenya – Uganda nga 22 mu gwokubiri 1991 <ref name="witness">{{Cite web |date=8 September 2024 |title=I saw athlete running towards me on fire after attack, neighbour tells BBC |url=https://www.bbc.co.uk/news/articles/czjyzv4l711o |access-date=8 September 2024 |website=[[BBC News]]}}</ref> <ref name="wa">This reference is used twice on this page.This reference is used twice on this page.</ref> <ref>{{Cite web |title=Olympics. Com |url=https://olympics.com/en/athletes/rebecca-cheptegei}}</ref> mu bazadde ba Joseph ne Agnes Cheptegei <ref>{{Cite web |last=Princewill |first=Nimi |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympian Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://edition.cnn.com/2024/09/05/sport/ugandan-olympian-rebecca-cheptegei-dies-intl/index.html |access-date=10 September 2024 |publisher=CNN}}</ref> era ye yali owookubiri ku baganda be 13. <ref name="wapo">Houreld, Katharine; Ombuor, Rael (5 September 2024). "Ugandan Olympic runner dies after being set on fire by ex-boyfriend". ''The Washington Post''. Retrieved 10 September 2024.</ref> Ekyalo kya bajjajjaabe kyali [[Bukwo]] mu Uganda. Oluvannyuma yagenda ku kyalo [[:en:Chepkum|Chepkum]] mu Kenya <ref name="witness" /> n’agulayo ebintu okubeera okumpi n’ebifo eby’okutendekebwamu emizannyo. <ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete dies after being severely burned by her partner over a land dispute |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/ugandan-olympic-athlete-dies-after-being-severely-burned-by-her-partner-over-a-land-disput/ |publisher=Africanews}}</ref> Yazaala abaana babiri ne bba gwe yali ayawukanye naye , Simon Ayeko, <ref>https://www.france24.com/en/live-news/20240914-uganda-to-bury-murdered-olympian-cheptegei</ref> era edda yali mu mukwano ne Dickson Ndiema Marangach. <ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> Yeegatta ku ggye lya [[Eggye lya Uganda People's Defense Force|Uganda People's Defence Force]] mu 2008 n'asituka n'afuuka sajenti. <ref name="witness" /> Era yali mmemba mu kiraabu yaayo ey’emizannyo. <ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title='Running for her family' – Olympian mourned after vicious attack |url=https://www.bbc.com/news/articles/cd6y9j5wl31o |publisher=BBC}}</ref>
== Omulimu gw’emizannyo ==
Yamalira mu kifo kya 15 mu mpaka za U20 mu mpaka za IAAF World Cross Country Championships ez’omulundi ogwa 38 mu Myslecinek Park e Bydgoszcz, Poland, mu 2010. <ref>{{Cite web |title=IAAF World Cross Country Championships Bydgoszcz Sunday 28 March 2010 |url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/4393/AT-XJ-W-F--1--.RS1.pdf}}</ref> Mu gwokutaano gw’omwaka gwe gumu, yawangula empaka za mmita 1500 mu München Pfingstmeeting e Munich, Germany, <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> nga tannagenda mu kifo kya 19 mu mmita 800 empaka za Rehlingen Pfingstsportfest e [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Rehlingen] nga wayise ennaku bbiri. <ref>{{Cite web |title=46. Internationales Pfingstsportfest Rehlingen, am 24.05.2010 |url=https://pfingstsportfest.de/results/24-05-2010_46.pdf}}</ref> Yeetaba mu mpaka za Regensburg Sparkassen-Gala eza mmita 1500, gye yamalira mu kya 15. Cheptegei yeetaba mu misinde gya mmita 1500 egya Janusz Kusociński Memorial e [[Warszawa|Warsaw]], n'amalira mu kya 10 era n'awangula emisinde gya Kampala mmita 10,000 mu [[Kampala]], Uganda, byonna mu 2010. <ref name="worldathletics" />
Mu 2011, Cheptegei yatandika omwaka ng'amalira mu kifo kya 55 mu mpaka ezakamalirizo ez'abakulu mu mpaka za IAAF World Cross Country Championships ez'omulundi ogwa 39,<ref>{{Cite web |title=FINAL – Senior Race – Results – Punta Umbría 2011 – World Athletics Cross Country Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-cross-country-championships/39th-iaaf-world-cross-country-championships-7021583/results/women/senior-race/final/team |access-date=5 September 2024 |website=worldathletics.org}}</ref> Punta Umbria. Yakwata kyakubiri mu misinde gya Madrid Half Marathon .<ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Oluvannyuma yamalira mu kyakusatu mu mpaka za Camargo Spain eza mmita 10,000 ez'okudduka ku nguudo e Camargo,<ref name="worldathletics" /> n'oluvannyuma n'agenda mu mpaka za Rio de Janeiro CISM Military World Games Women'2014 African Cross Country Championshipss 5000 meters .<ref>{{Cite web |title=Final results – WOMEN'S 5000M |url=http://www.rio2011.mil.br/results/pdf/AT/ATW05005050000001.C73G.ENG.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20120402205640/http://www.rio2011.mil.br/results/pdf/AT/ATW05005050000001.C73G.ENG.pdf |archive-date=2 April 2012}}</ref> Yakwata kyakubiri mu misinde gya Cantalejo kafubutuko nga tannamalira mu kya 10 mu mpaka za kiromita 10 ezaali mu mpaka za Lisbon São Silvestre da Amadora.<ref name="worldathletics" />
Cheptegei yamalira mu kifo kya 68 mu mpaka z'abakulu mu mpaka z'ensi yonna eza IAAF ez'omulundi ogwa 40 e Bydgoszcz, mu 2013.<ref>{{Cite web |title=2013 World Cross Country Championships Results |url=http://dt9guucc6nuua.cloudfront.net/competitiondocuments/pdf/5096/AT-XSE-W-f----.RS6.pdf}}</ref> Era yawangula empaka za Cross Internacional Ciutat de Granollers ez'omulundi ogwa 47.<ref>{{Cite web |title=Huru completes Ugandan double in Granollers – cross-country round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/cross-country-dickson-huru-granollers-rebecca |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Yakomekkerezza omwaka bwe yawangula emisinde gya mmita 10,000 mu mpaka za Crevillente San Silvestre.<ref>{{Cite web |title=Tsegay and Alaiz take the spoils on Spanish soil – cross-country round up |url=https://worldathletics.org/news/report/samuel-tsegay-roberto-aliaz-spain-cross-count |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref> Cheptegei yakwata kya 14 mu misinde gya mmita 5000 mu mpaka za Meeting Iberoamericano de Atletismo, Huelva, mu 2014, ate mu kyamunaana mu misinde gya mmita 3000 mu mpaka za Bilbao Reunion Internacional de Atletismo. Yagenda mu maaso n’awangula empaka za Santa Pola kiromita 10 <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> n’amalira mu kyakusatu mu [[:en:List_of_Ugandan_records_in_athletics|mpaka za African Cross Country Championships ezaali mu Kampala mu 2014]] . <ref>{{Cite web |title=3rd African XC Championship -TEAM RESULTS Senior Race Women |url=http://media.cdn.athletics-africa.com/wp-content/uploads/2014/03/Kampala2014-Results-senior-women-team.pdf |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304032417/http://media.cdn.athletics-africa.com/wp-content/uploads/2014/03/Kampala2014-Results-senior-women-team.pdf |archive-date=4 March 2016}}</ref>
[[File:Sierre-Zinal_2022_Rebecca_Cheptegei.jpg|alt=Cheptegei running along a tarmac road in an arid landscape, wearing an orange vest and dark blue shorts|thumb|Cheptegei mu [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Sierre-Zinal] mu 2022]]
Cheptegei yamalira mu kyakusatu mu misinde gya [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Quanzhou] Half Marathon mu 2016, ne mu kya 12 mu mpaka za Shanghai Half Marathon mu 2017. Mu mwaka gwe gumu, yamalira mu kyakusatu ne kyakubiri mu misinde gya kiromita 5 ne mmita 10,000, mu mpaka za Kampala Ugandan Championships. <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Omwaka yagukomekkerezza mu kifo kyakuna mu misinde gya Brazzaville Half Marathon. [[Ekisaawe ky'eggwanga ekya Mandela|[]] <ref>{{Cite web |title=Facebook – Brazzaville half-marathon, Brazzaville (Congo) |url=https://www.facebook.com/AfricanAthletics/posts/road-race-the-latest-results-on-the-roadhalf-marathonbrazzaville-half-marathon-b/10154915872616452/ |access-date=5 September 2024 |website=www.facebook.com}}</ref><ref>{{Cite web |title=Semi Marathon Eiffage de Dakar – Results |url=https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7136127?eventId=10229541 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240905132055/https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7136127?eventId=10229541 |archive-date=5 September 2024 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite web |title=Ugandan Championships – Results |url=https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7134221?eventId=10229521&gender=W |archive-url=https://web.archive.org/web/20240905132234/https://worldathletics.org/competition/calendar-results/results/7134221?eventId=10229521&gender=W |archive-date=5 September 2024 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics |language=en}}</ref> Olw’obukwakkulizo bwa COVID-19, Cheptegei teyaddamu kuvuganya okutuusa mu 2021 ,lweyafuna ekifo ekyokusatu n'ekyokutaano mu mpaka za UAF ezokwegezaamu ez'omulundi ogwokuna n'ogwomusanvu mu kisaawe kya Mandela National stadium mu kampala. Yamalira mu kifo kya 47 mu misinde gya Eldoret City Marathon nga tannajja mu kyakubiri mu mpaka za Kampala Half Marathon ku nkomerero y’omwaka ogwo. <ref>{{Cite web |title=Kibet and Cheptegei mark triumphant day for Uganda as World Mountain and Trail Running Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/world-mountain-trail-championships-chiang-mai-kibet-cheptegei |access-date=12 March 2023 |website=World Athletics}}</ref>
Cheptegei yawangula empaka za Padova Marathon eza 2022 era n’akwata kyakubiri mu misinde gya mmita 10,000 mu mpaka za Uganda ezaali mu Kampala. [ <ref name=":1" /> . <ref>{{Cite web |title=Cheptegei, 2022 world mountain running champion, dies tragically |url=https://worldathletics.org/news/news/rebecca-cheptegei-obituary |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Omwaka yagukomekkerezza n'amalira mu kifo kyakuna mu mpaka za ADNOC Abu Dhabi Marathon . <ref name=":1">{{Cite web |title=Ronoh and Chumba win Abu Dhabi Marathon, Barsoton and Jisa run course records in Kolkata |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-label-road-races/news/ronoh-chumba-abu-dhabi-marathon-2022 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Kino kyamufunira ekifo okukiikirira Uganda mu mizannyo gya Olympics egy’omusana mu 2024 e Paris. <ref name="worldathletics">{{Cite web |title=Rebecca CHEPTEGEI – Profile |url=https://worldathletics.org/athletes/uganda/rebecca-cheptegei-14413309 |access-date=5 September 2024 |website=World Athletics}}</ref> Mu 2023, yakwata kyakubiri mu misinde gya Florence Marathon ate mu kya 14 mu mpaka z'ensi yonna eza 2023 e Budapest.<ref name="wa">{{iaaf name|14413309|access-date=12 March 2023}}</ref>
Mu 2024, [[:en:Athletics_at_the_2024_Summer_Olympics_–_Qualification|yayitamu]] n’avuganya ne Uganda mu misinde [[:en:Athletics_at_the_2024_Summer_Olympics_–_Women's_marathon|gya marathon egy’abakazi]] mu [[:en:2024_Summer_Olympics|mizannyo gya Olympics egy’omusana]] e [[Paris]], n’amalira mu kifo kya 44.<ref name="NBS-20240706">Oscar Diego Mujuni (6 July 2024). "2024 Paris Olympics: 25 Athletes to Represent Uganda". NBS Sports.</ref><ref name="ABCau-20240903-104306780">https://www.abc.net.au/news/2024-09-03/ugandan-olympic-athlete-rebecca-cheptegei-set-on-fire/104306780</ref>
== Okufa n’omusika ==
Nga 1 ogwomwenda 2024, Cheptegei yalumbibwa n’ayokerwa omuliro mu maka ge e [[:en:Endebess|Endebess]], Trans-Nzoia County, Kenya.<ref>{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Olympian Rebecca Cheptegei's parents demand justice |url=https://www.africanews.com/2024/09/05/olympian-rebecca-cheptegeis-parents-demand-justice/ |access-date=6 September 2024 |website=Africanews |language=en}}</ref> Yafuna okwokya okwabikka ebitundu 80% ku mubiri gwe, ekyamuleka mu [[:en:Critical_condition|mbeera mbi]] mu ddwaaliro. Poliisi yategeezezza nti Dickson Ndiema Marangach eyali munne<ref name=":2">{{Cite web |date=5 September 2024 |title=Ugandan Olympic athlete Rebecca Cheptegei dies after being set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.usatoday.com/story/sports/olympics/2024/09/05/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-dies-fire/75082798007/ |publisher=USA Today}}</ref> yamuzikiza petulooli n’amukumako omuliro.<ref name=":0">{{Cite web |last=Braidwood |first=Jamie |date=4 September 2024 |title=Olympic runner Rebecca Cheptegei dies days after being doused in petrol and set on fire by ex-boyfriend |url=https://www.the-independent.com/sport/olympics/rebecca-cheptegei-olympic-marathon-runner-boyfriend-fire-b2606790.html |access-date=10 September 2024 |website=The Independent |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=3 September 2024 |title=Ugandan marathon runner Cheptegei burnt after being doused with petrol |url=https://www.reuters.com/world/africa/ugandan-marathon-runner-cheptegui-burnt-after-being-doused-with-petrol-2024-09-02/ |access-date=4 September 2024 |website=Reuters}}</ref> Kyategeezeddwa nti Marangach yamulumba oluvannyuma lw’okuyomba ku bintu bye yali aguze,<ref>Goodyear, Sheena (6 September 2024). "Female athletes keep getting killed in Kenya. Advocates blame a domestic violence epidemic". ''CBC''. Retrieved 10 September 2024.</ref> era naye yaweebwa ekitanda mu ddwaaliro oluvannyuma lw’okulumwa mu bulumbaganyi buno.<ref name="CBS-AFP-20240903">https://www.cbsnews.com/news/olympic-athlete-rebecca-cheptegei-set-on-fire-boyfriend-police/</ref> Cheptegei yafa olw’ebitundu [[:en:Multiple_organ_dysfunction_syndrome|by’omubiri ebingi okulemererwa]] olw’okwokya kwe mu [[:en:Moi_Teaching_and_Referral_Hospital|ddwaaliro lya Moi Teaching and Referral Hospital]] e [[:en:Eldoret|Eldoret]] nga 5 ogwomwenda, ku myaka 33.<ref name="AJ">{{Cite web |title=Uganda's Olympian Cheptegei dies after being set on fire by boyfriend |url=https://www.aljazeera.com/news/2024/9/5/ugandas-olympian-cheptegei-dies-after-being-set-on-fire-by-boyfriend |access-date=5 September 2024 |website=Al Jazeera |language=en}}</ref> Marangach yafiira mu ddwaaliro lye limu ne Cheptegei nga 9 Ogwomwenda oluvannyuma lw’okufuna obuvune obw’okwokya ku bitundu 40% eby’omubiri gwe.<ref>{{Cite web |last=Muia |first=Wycliffe |date=10 September 2024 |title=Ex-partner who killed Ugandan athlete dies from burns |url=https://www.bbc.com/news/articles/cx2e8el7wxlo |access-date=10 September 2024 |website=BBC |language=en}}</ref> Mu kiseera Marangach we yafiira, poliisi yali etegese okumuvunaana omusango gw’okutta Cheptegei.
Okufa kwa Cheptegei kwazza obuggya okufaayo ku [[:en:Gender-based_violence|butabanguko mu kikula ky’abantu]] mu Kenya, nga Cheptegei ye munnabyamizannyo owokuna mu ggwanga okuttibwa mu mbeera efaananako bwetyo okuva mu 2021.<ref>{{Cite web |title=The murder of three female runners in Kenya: Dark Side Of Glory |url=https://mpasho.co.ke/entertainment/2024-07-26-the-murder-of-three-female-runners-in-kenya-dark-side-of-glory |access-date=2024-10-05 |website=www.mpasho.co.ke |language=en}}</ref> Omukolo gw’okuziika Cheptegei gwategekebwa mu kibuga Eldoret nga 13 Ogwomwenda era nga gwetabiddwako n’abalwanirizi b’eddembe nga bavumirira obutabanguko mu kikula ky’abantu.<ref>"Activists join funeral march for Uganda Olympian Cheptegei". ''France 24''. 13 September 2024. Retrieved 13 September 2024.</ref> Oluvannyuma ebisigalira bye byatwalibwa e Uganda ,gyeyaziikibwa n'ebitiibwa bya magye e bukwo nga 14 Ogwomwenda.<ref name="bbcfuneral">https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo</ref>
Nga 6 Ogwomwenda, [[:en:Mayor_of_Paris|Meeya wa Paris, Anne Hidalgo,]] <ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Anne_Hidalgo</ref>alangiridde nti ekibuga kigenda kuwa Cheptegei ekitiibwa nga kituuma ekifo eky'emizannyo erinnya lye. <ref>{{Cite web |date=6 September 2024 |title=Paris to honour murdered Ugandan Olympian Cheptegei |url=https://www.rfi.fr/en/sports/20240906-paris-to-honour-murdered-ugandan-olympian-cheptegei |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240906145638/https://www.rfi.fr/en/sports/20240906-paris-to-honour-murdered-ugandan-olympian-cheptegei |archive-date=6 September 2024 |website=[[Radio France Internationale]]}}</ref> Ku nkomerero [[:en:Le_Parisien|y’empaka z’abakazi eza Paralympics]], nga 8 ogwomwenda, [[:en:Le_Parisien|akakiiko akategesi]] kaakuba eddakiika emu mu ngalo mu kitiibwa kye.<ref>https://en.wikipedia.org/wiki/Le_Parisien</ref> Abakungu be Bukwo baawa ekiteeso kyo'kutuuma oluguudo ne'kifo erinnya lye,<ref name="bbcfuneral">{{Cite news}}</ref> ate gavumenti ya Uganda n’esuubiza okuwa buli omu ku baana ba Cheptegei ddoola nga 13,000.<ref>"Murdered Ugandan Olympian Cheptegei buried with full military honours". ''Al Jazeera''. 14 September 2024. Retrieved 15 September 2024.</ref>
== Laba ne ==
* Omugole nga ayokya
* Okufa nga okwokya
* Olukalala lw’abavuganya mu mizannyo egyafa mu myaka gyabwe
* Agnes Tirop, omuddusi wa Kenya, attiddwa bba
== Ebijjuliziddwa ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
1jjm7d7qcijtbznntgrp8ns7rrps4c3
Musa Muhwezi
0
13021
47775
2026-04-24T18:41:43Z
Lillylove256
10862
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346274644|Moses Muhwezi]]"
47775
wikitext
text/x-wiki
'''Moses Muhwezi''' (yazaalibwa 23.12.1970) munnayuganda [[:en:Academic_staff|munnabyanjigiriza]], [[:en:Accountant|mubalirizi w'ebitabo]], era [[:en:Auditor|muwandiisi w'ebitabo]].<ref>{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Prof Muhwezi named acting Mubs principal |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-muhwezi-named-acting-mubs-principal--1758748 |access-date=2025-10-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu kiseera kino ye mukulu w’ettendekero [[:en:Makerere_University_Business_School|lya Makerere University Business School]] (MUBS) era nga ye muntu owookubiri okukwata ekifo kino.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2024-11-07 |title=Celebrations as Museveni appoints Prof. Muhwezi MUBS principal |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/celebrations-as-museveni-appoints-prof-muhwez-NV_199223 |access-date=2025-10-23 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2024-11-07 |title=Museveni confirms Prof. Muhwezi as MUBS Principal |url=https://www.independent.co.ug/museveni-confirms-prof-muhwezi-as-mubs-principal/ |access-date=2025-10-23 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
Ye yadda mu bigere bya Pulofeesa Wasswa Balunywa n'afuuka omukulu w'ttendekero lya [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]].<ref>{{Cite web |date=2024-09-23 |title=Mubs staff push for Prof Muhwezi's confirmation as principal |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mubs-staff-push-for-prof-muhwezi-s-confirmation-as-principal-4772174 |access-date=2025-10-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Obulamu obuto n’okusoma ==
Muhwezi yazaalibwa nga 23 omwezi Ogwekkumi nebiri 1970 mu Uganda. Yasomera ku [[:en:Ntare_School|ssomero lya Ntare]] mu by’enjigiriza ebya siniya ne ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]] n’asoma diguli ye mu by’obusuubuzi.<ref name=":0">{{Cite web |date=2024-11-08 |title=Museveni appoints Muhwezi as Mubs Principal |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-muhwezi-as-mubs-principal-4816292 |access-date=2025-10-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Yakola ne diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi (MBA) mu kubala ebitabo n’ebyensimbi okuva mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]]. Yamaliriza diguli eyookubiri mu by’obufirosoofo mu kugula ebintu okuva ku [[:en:Maastricht_School_of_Management|Maastricht School of Management]], oluvannyuma yasoma diguli eyookusatu mu by’okugula ebintu okuva mu [[:en:University_of_Twente|yunivasite y’e Twente]] mu Budaaki.<ref name=":0" />
== Omulimu ==
Muhwezi yatandika omulimu gwe ogw'ebyenjigiriza ng’omuyambi w’abanoonyereza, n’akuzibwa n’afuulibwa omusomesa omukulu olwo n’afuulibwa omusomesa omuyambi. Yakola nga Omukulu wa Department (Management Science) oluvannyuma n’afuuka Dean (Faculty of Entrepreneurship and Business Administration), Deputy Principal era Acting Principal ng’ali mu MUBS.<ref name=":1">{{Cite web |last=Nalumu |first=Irene |title=Prof Moses Muhwezi is New MUBS Principal |url=https://nilepost.co.ug/education/225583/prof-moses-muhwezi-is-new-mubs-principal |access-date=2025-10-23 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
Yaliko omumyuka wa Ssentebe wa [[:en:Chartered_Institute_of_Procurement_&_Supply|Chartered Institute of Purchasing and Supply]], Uganda Chapter. Ono ye mutandisi w’essomero lya Kirembe High School mu [[:en:Mitooma_District|disitulikiti y’e Mitooma]].<ref name=":1" /><ref>{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2024-11-07 |title=Museveni confirms Prof. Muhwezi as MUBS Principal |url=https://www.independent.co.ug/museveni-confirms-prof-muhwezi-as-mubs-principal/ |access-date=2025-10-23 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Emibiri egy’ekikugu ==
Muhwezi mmemba mu bitongole eby’ekikugu eby’enjawulo, mu bino kuliko;
* Memba wa [[:en:Chartered_Institute_of_Procurement_&_Supply|Chartered Institute of Purchasing and Supply]] (MCIPS)
* Institute of Public Procurement Professionals in Uganda (IPPU)
* Dutch Procurement Association
* [[:en:Industrial_Marketing_and_Purchasing_Group|Industrial Marketing and Purchasing Group]] (IMP)
* Technical Committee of Procurement Experts COMESA States.
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
a3687rouq63vwzl7zy059cwtrs0a6n5
Moses Muhwezi
0
13022
47777
2026-04-24T18:49:10Z
Lillylove256
10862
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346274644|Moses Muhwezi]]"
47777
wikitext
text/x-wiki
'''Moses Muhwezi''' (yazaalibwa 23.12.1970) munnayuganda [[:en:Academic_staff|munnabyanjigiriza]], [[:en:Accountant|mubalirizi w'ebitabo]], era [[:en:Auditor|muwandiisi w'ebitabo.]]<ref>{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Prof Muhwezi named acting Mubs principal |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/prof-muhwezi-named-acting-mubs-principal--1758748 |access-date=2025-10-23 |website=Monitor |language=en}}</ref> Mu kiseera kino ye mukulu w’ettendekero [[:en:Makerere_University_Business_School|lya Makerere University Business School]] (MUBS) era nga ye muntu owookubiri okukwata ekifo kino.<ref>{{Cite web |last=Reporter |first=NewVision |date=2024-11-07 |title=Celebrations as Museveni appoints Prof. Muhwezi MUBS principal |url=https://www.newvision.co.ug/category/news/celebrations-as-museveni-appoints-prof-muhwez-NV_199223 |access-date=2025-10-23 |website=New Vision}}</ref><ref>{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2024-11-07 |title=Museveni confirms Prof. Muhwezi as MUBS Principal |url=https://www.independent.co.ug/museveni-confirms-prof-muhwezi-as-mubs-principal/ |access-date=2025-10-23 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
Ye yadda mu bigere bya Pulofeesa Wasswa Balunywa n'afuuka omukulu w'ttendekero lya [[:en:Makerere_University_Business_School|Makerere University Business School]].<ref>{{Cite web |date=2024-09-23 |title=Mubs staff push for Prof Muhwezi's confirmation as principal |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/mubs-staff-push-for-prof-muhwezi-s-confirmation-as-principal-4772174 |access-date=2025-10-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
== Obulamu obuto n’okusoma ==
Muhwezi yazaalibwa nga 23 omwezi Ogwekkumi nebiri 1970 mu Uganda. Yasomera ku [[:en:Ntare_School|ssomero lya Ntare]] mu by’enjigiriza ebya siniya ne ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]] n’asoma diguli ye mu by’obusuubuzi.<ref name=":0">{{Cite web |date=2024-11-08 |title=Museveni appoints Muhwezi as Mubs Principal |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/museveni-appoints-muhwezi-as-mubs-principal-4816292 |access-date=2025-10-23 |website=Monitor |language=en}}</ref>
Yakola ne diguli eyookubiri mu by’obusuubuzi (MBA) mu kubala ebitabo n’ebyensimbi okuva mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]]. Yamaliriza diguli eyookubiri mu by’obufirosoofo mu kugula ebintu okuva ku [[:en:Maastricht_School_of_Management|Maastricht School of Management]], oluvannyuma yasoma diguli eyookusatu mu by’okugula ebintu okuva mu [[:en:University_of_Twente|yunivasite y’e Twente]] mu Budaaki.<ref name=":0" />
== Omulimu ==
Muhwezi yatandika omulimu gwe ogw'ebyenjigiriza ng’omuyambi w’abanoonyereza, n’akuzibwa n’afuulibwa omusomesa omukulu olwo n’afuulibwa omusomesa omuyambi. Yakola nga Omukulu wa Department (Management Science) oluvannyuma n’afuuka Dean (Faculty of Entrepreneurship and Business Administration), Deputy Principal era Acting Principal ng’ali mu MUBS.<ref name=":1">{{Cite web |last=Nalumu |first=Irene |title=Prof Moses Muhwezi is New MUBS Principal |url=https://nilepost.co.ug/education/225583/prof-moses-muhwezi-is-new-mubs-principal |access-date=2025-10-23 |website=Nilepost News |language=en}}</ref>
Yaliko omumyuka wa Ssentebe wa [[:en:Chartered_Institute_of_Procurement_&_Supply|Chartered Institute of Purchasing and Supply]], Uganda Chapter. Ono ye mutandisi w’essomero lya Kirembe High School mu [[:en:Mitooma_District|disitulikiti y’e Mitooma]].<ref name=":1" /><ref>{{Cite web |last=Independent |first=The |date=2024-11-07 |title=Museveni confirms Prof. Muhwezi as MUBS Principal |url=https://www.independent.co.ug/museveni-confirms-prof-muhwezi-as-mubs-principal/ |access-date=2025-10-23 |website=The Independent Uganda |language=en-US}}</ref>
== Emibiri egy’ekikugu ==
Muhwezi mmemba mu bitongole eby’ekikugu eby’enjawulo, mu bino kuliko;
* Memba wa [[:en:Chartered_Institute_of_Procurement_&_Supply|Chartered Institute of Purchasing and Supply]] (MCIPS)
* Institute of Public Procurement Professionals in Uganda (IPPU)
* Dutch Procurement Association
* [[:en:Industrial_Marketing_and_Purchasing_Group|Industrial Marketing and Purchasing Group]] (IMP)
* Technical Committee of Procurement Experts COMESA States.
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
3cb0xga8ixh5sioka8xftjbbea20g5f
Prisca Chesang
0
13023
47778
2026-04-24T19:06:20Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342367285|Prisca Chesang]]"
47778
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}
'''Prisca Chesang''' (yazaalibwa 7 ogwomunaana 2003) <ref>{{Cite web |title=Prisca Chesang |url=https://www.olympedia.org/athletes/146990 |access-date=30 July 2021 |website=Olympedia}}</ref> muddusi wa Uganda mu misinde [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ gya wakati] [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ n'egyenguudo empanvu] . Yawangula omudaali gwa zaabu mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 5000] mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mpaka z’ensi yonna ez’abatasussa myaka 20 eza 2022] n’omudaali gwa ffeeza mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 5000] n’omudaali gw’ekikomo mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 3000] mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mpaka z’ensi yonna ez’abatasussa myaka 20 eza 2021] (oluvannyuma lwa [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ Medina Eisa] ne [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ Melknat Wudu] okuweebwa ekibonerezo ky’emyaka ebiri olw’okumenya amateeka g’okulimba emyaka n’okwambulwa ku midaali gyabwe mu mpaka ezo). <ref>https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/</ref>
== Omulimu gwe ==
Chesang yakiikirira Uganda mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mizannyo gya Olympics egya Tokyo mu 2020], ng'avuganya mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ misinde gy'abakazi egya mmita 5000] . <ref>{{Cite web |title=Athletics - Round 1 - Heat 1 Results |url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/en/results/athletics/result-women-s-5000m-rnd1-000100-.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210730095019/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/en/results/athletics/result-women-s-5000m-rnd1-000100-.htm |archive-date=30 July 2021 |access-date=30 July 2021 |website=Tokyo 2020}}</ref>
Yavuganya mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 3000] mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mpaka z’ensi yonna ez’abatasussa myaka 20 eza 2021], n’awangula omudaali gw’ekikomo n’obudde obw’obuntu obusinga obulungi obwa 9:03.44 (mu kusooka yamalira mu kyakuna, wabula [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ Melknat Wudu] yaweebwa ekibonerezo kya myaka ebiri olw’okumenya amateeka g’okulimba emyaka n’okuggyibwako omudaali gwe ogw’ekikomo). <ref>Dickinson, Marley. "World Athletics rejects five U20 world records due to age cheating" Canadian Running Magazine, March 5, 2026, accessed March 5, 2026 at <nowiki>https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/</nowiki></ref> Yavuganya ne mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 5000] mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mpaka z'ensi yonna ez'abatasussa myaka 20 eza 2021] era n'awangula omudaali gwa ffeeza (mu kusooka yamalira mu kyakusatu, wabula [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ Melknat Wudu] yaweebwa ekibonerezo kya myaka ebiri olw'okumenya g'okulimba emyaka era n'agyibwako omudaali gwe ogwa feeza.<ref>https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/<nowiki/>Dickinson, Marley. "World Athletics rejects five U20 world records due to age cheating" Canadian Running Magazine, March 5, 2026, accessed March 5, 2026 at https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/</ref>
Chesang yawangula omudaali gwa zaabu mu [[Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". Canadian Running. Retrieved 18 July 2024.|misinde gya mmita 5000]] mu [[Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". Canadian Running. Retrieved 18 July 2024.|mpaka z’ensi yonna ez’abatasussa myaka 20 eza 2022]] (mu kusooka yamalira mu kyokubiri, wabula [[Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". Canadian Running. Retrieved 18 July 2024.|Medina Eisa]] yaweebwa ekibonerezo kya myaka ebiri olw’okumenya amateeka g’okulimba emyaka n’okuggyibwako omudaali gwa zaabu).<ref>https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/</ref> Omuzannyi ono ow’emyaka 19 yawangula empaka za [[Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". Canadian Running. Retrieved 18 July 2024.|San Silvestre Vallecana]] [[Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". Canadian Running. Retrieved 18 July 2024.|road 10]] eza 2022<nowiki><span typeof="mw:Entity" id="mwPQ">&</nowiki>nbsp;<nowiki></span></nowiki>km (tebalina bisaanyizo bya likodi) mu budde bwa 30:19, n’akuba [[Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". Canadian Running. Retrieved 18 July 2024.|Francine Niyonsaba]], mu kyakutaano mu misinde [[Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". Canadian Running. Retrieved 18 July 2024.|10,000 m]] mu mizannyo gya Tokyo, ne [[Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". Canadian Running. Retrieved 18 July 2024.|Beatrice Chepkoech]], alina likodi y’ensi yonna mu misinde gya [[Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". Canadian Running. Retrieved 18 July 2024.|3000 m okuvuga ebidduka]].<ref>{{Cite web |last=Sapper |first=Svenja |date=2022-12-31 |title=Silvesterläufe international: Konstanze Klosterhalfen rennt an die Spitze der ewigen deutschen Bestenliste |url=https://www.leichtathletik.de/news/news/detail/77516-silvesterlaeufe-international-konstanze-klosterhalfen-rennt-an-die-spitze-der-ewigen-deutschen-bestenliste |access-date=2022-12-31 |website=leichtathletik.de |language=de}}</ref>
== Okuwera okumenya amateeka okusobola okuwangula ==
Mu gwoluberyeberye 2024 Chesang yafuna okuwerebwa okuvuganya okumala emyaka ebiri oluvannyuma lw'okukeberebwa n'azuulibwa n'eddagala [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo lya furosemide] mu gwomwenda 2023.<ref>Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". ''Canadian Running''. Retrieved 18 July 2024.</ref> Okuwerebwa kuno kwategekebwa okuva nga 6 ogwekkuminebiri 2023.<ref>{{Cite web |date=23 January 2024 |title=DECISION OF THE ATHLETICS INTEGRITY UNIT IN THE CASE OF MS PRISCA CHESANG |url=https://www.athleticsintegrity.org/downloads/pdfs/disciplinary-process/en/AIU-23-307-CHESANG-Decision_FINAL.pdf |access-date=18 July 2024 |publisher=Athletics Integrity Unit}}</ref>
== Ebituukibwako ==
=== Ebisinga obulungi ku muntu ku bubwe ===
* [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Mita 1500] – 4:08.15 ( [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Kirungi] 2021)
* [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Mita 3000] – ssaawa 9:03.44 ( [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Nairobi] 2021)
* [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Mita 10,000] – essaawa 15:05.39 ( [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Hengelo] 2021)
; Oluguudo
* [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Kiromita 10] – essaawa 32:42 ( [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Bengaluru] 2022)
=== Engule z’eggwanga ===
* Empaka za Uganda
** Mita 1500: 2022
** Mita 5000: 2022
== Ebijjuliziddwa ==
gb67mzx8y03wi4mszfa83j2mw476i9i
47779
47778
2026-04-24T19:07:21Z
NAMUKWAYA BARBRA
9180
Nterezezaamu #WUCUG26MUK
47779
wikitext
text/x-wiki
{{Reflist}}
'''Prisca Chesang''' (yazaalibwa 7 ogwomunaana 2003) <ref>{{Cite web |title=Prisca Chesang |url=https://www.olympedia.org/athletes/146990 |access-date=30 July 2021 |website=Olympedia}}</ref> muddusi wa Uganda mu misinde [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ gya wakati] [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ n'egyenguudo empanvu] . Yawangula omudaali gwa zaabu mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 5000] mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mpaka z’ensi yonna ez’abatasussa myaka 20 eza 2022] n’omudaali gwa ffeeza mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 5000] n’omudaali gw’ekikomo mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 3000] mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mpaka z’ensi yonna ez’abatasussa myaka 20 eza 2021] (oluvannyuma lwa [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ Medina Eisa] ne [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ Melknat Wudu] okuweebwa ekibonerezo ky’emyaka ebiri olw’okumenya amateeka g’okulimba emyaka n’okwambulwa ku midaali gyabwe mu mpaka ezo). <ref>https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/</ref>
== Omulimu gwe ==
Chesang yakiikirira Uganda mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mizannyo gya Olympics egya Tokyo mu 2020], ng'avuganya mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ misinde gy'abakazi egya mmita 5000] . <ref>{{Cite web |title=Athletics - Round 1 - Heat 1 Results |url=https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/en/results/athletics/result-women-s-5000m-rnd1-000100-.htm |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20210730095019/https://olympics.com/tokyo-2020/olympic-games/en/results/athletics/result-women-s-5000m-rnd1-000100-.htm |archive-date=30 July 2021 |access-date=30 July 2021 |website=Tokyo 2020}}</ref>
Yavuganya mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 3000] mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mpaka z’ensi yonna ez’abatasussa myaka 20 eza 2021], n’awangula omudaali gw’ekikomo n’obudde obw’obuntu obusinga obulungi obwa 9:03.44 (mu kusooka yamalira mu kyakuna, wabula [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ Melknat Wudu] yaweebwa ekibonerezo kya myaka ebiri olw’okumenya amateeka g’okulimba emyaka n’okuggyibwako omudaali gwe ogw’ekikomo). <ref>Dickinson, Marley. "World Athletics rejects five U20 world records due to age cheating" Canadian Running Magazine, March 5, 2026, accessed March 5, 2026 at <nowiki>https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/</nowiki></ref> Yavuganya ne mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mmita 5000] mu [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ mpaka z'ensi yonna ez'abatasussa myaka 20 eza 2021] era n'awangula omudaali gwa ffeeza (mu kusooka yamalira mu kyakusatu, wabula [https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/ Melknat Wudu] yaweebwa ekibonerezo kya myaka ebiri olw'okumenya g'okulimba emyaka era n'agyibwako omudaali gwe ogwa feeza.<ref>https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/<nowiki/>Dickinson, Marley. "World Athletics rejects five U20 world records due to age cheating" Canadian Running Magazine, March 5, 2026, accessed March 5, 2026 at https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/</ref>
Chesang yawangula omudaali gwa zaabu mu misinde gya mmita 5000 mu mpaka z’ensi yonna ez’abatasussa myaka 20 eza 2022 (mu kusooka yamalira mu kyokubiri, wabula Medina Eisa yaweebwa ekibonerezo kya myaka ebiri olw’okumenya amateeka g’okulimba emyaka n’okuggyibwako omudaali gwa zaabu).<ref>https://runningmagazine.ca/the-scene/world-athletics-rejects-five-u20-world-records-due-to-age-cheating/</ref> Omuzannyi ono ow’emyaka 19 yawangula empaka za San Silvestre Vallecana road 10 eza 2022<nowiki><span typeof="mw:Entity" id="mwPQ">&</nowiki>nbsp;<nowiki></span></nowiki>km (tebalina bisaanyizo bya likodi) mu budde bwa 30:19, n’akuba Francine Niyonsaba, mu kyakutaano mu misinde 10,000 m mu mizannyo gya Tokyo, ne Beatrice Chepkoech, alina likodi y’ensi yonna mu misinde gya 3000 m okuvuga ebidduka.<ref>{{Cite web |last=Sapper |first=Svenja |date=2022-12-31 |title=Silvesterläufe international: Konstanze Klosterhalfen rennt an die Spitze der ewigen deutschen Bestenliste |url=https://www.leichtathletik.de/news/news/detail/77516-silvesterlaeufe-international-konstanze-klosterhalfen-rennt-an-die-spitze-der-ewigen-deutschen-bestenliste |access-date=2022-12-31 |website=leichtathletik.de |language=de}}</ref>
== Okuwera okumenya amateeka okusobola okuwangula ==
Mu gwoluberyeberye 2024 Chesang yafuna okuwerebwa okuvuganya okumala emyaka ebiri oluvannyuma lw'okukeberebwa n'azuulibwa n'eddagala [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo lya furosemide] mu gwomwenda 2023.<ref>Dickinson, Marley (26 January 2024). "Ugandan middle-distance runner given two-year ban for masking agent". ''Canadian Running''. Retrieved 18 July 2024.</ref> Okuwerebwa kuno kwategekebwa okuva nga 6 ogwekkuminebiri 2023.<ref>{{Cite web |date=23 January 2024 |title=DECISION OF THE ATHLETICS INTEGRITY UNIT IN THE CASE OF MS PRISCA CHESANG |url=https://www.athleticsintegrity.org/downloads/pdfs/disciplinary-process/en/AIU-23-307-CHESANG-Decision_FINAL.pdf |access-date=18 July 2024 |publisher=Athletics Integrity Unit}}</ref>
== Ebituukibwako ==
=== Ebisinga obulungi ku muntu ku bubwe ===
* [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Mita 1500] – 4:08.15 ( [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Kirungi] 2021)
* [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Mita 3000] – ssaawa 9:03.44 ( [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Nairobi] 2021)
* [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Mita 10,000] – essaawa 15:05.39 ( [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Hengelo] 2021)
; Oluguudo
* [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Kiromita 10] – essaawa 32:42 ( [https://www.bbc.com/news/articles/c0494wl6lkgo Bengaluru] 2022)
=== Engule z’eggwanga ===
* Empaka za Uganda
** Mita 1500: 2022
** Mita 5000: 2022
== Ebijjuliziddwa ==
suzk3iwtm0bdtdrlziy5vv4cp86beuo
Amos Nyathirombo
0
13024
47781
2026-04-24T20:10:57Z
Lillylove256
10862
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1337144031|Amos Nyathirombo]]"
47781
wikitext
text/x-wiki
'''Amos Nyathirombo''' (yazaalibwa mu 1969) Munnayuganda[[:en:Medical_doctor|musawo]], munoonyereza, era [[:en:Lecturer|musomesa]] eyakuguka mu [[:en:Ophthalmology|by'amaaso]]. Amanyiddwa nnyo olw’okunoonyereza kwe ku ndabirira y’amaaso n’endwadde endala ez’omu bitundu eby’obutiti naddala [[:en:Onchocerciasis|okuziba amaaso]] (onchocerciasis).<ref name=":0">{{Cite web |date=2021-01-12 |title=Ugandan doctor co-finds new River blindness drug |url=https://www.monitor.co.ug/uganda/news/national/ugandan-doctor-co-finds-new-river-blindness-drug-1762922 |access-date=2025-08-19 |website=Monitor |language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web |last=Writer |first=DAVID MAFABI {{!}} PML Daily Senior Staff |date=2018-06-17 |title=Ugandan develops medicine to treat River blindness |url=https://pmldaily.com/news/2018/06/ugandan-develops-medicine-to-treat-river-blindness.html |access-date=2025-08-19 |website=PML Daily |language=en-US}}</ref>
== Obulamu obuto n’okusoma ==
Amos Nyathirombo yazaalibwa mu [[:en:West_Nile_sub-region|West Nile]] mu [[:en:Zombo_District|Disitulikiti y'e Zombo]].<ref name=":0" /> Yasomera ku [[:en:St._Aloysius_College_Nyapea|St. Aloysius College Nyapea]] ku ddaala lye O, [[:en:Namilyango_College|Namilyango College]] ku ddaala lye erya A.<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Yafuna diguli ye [[:en:Bachelor_of_Medicine,_Bachelor_of_Surgery|eya Bachelor of Medicine, Bachelor of Surgery]] (MBChB) ne Master of Medicine (MMed) mu [[:en:Ophthalmology|by'amaaso]] okuva mu [[:en:Makerere_University|yunivasite y'e Makerere]].<ref>[https://www.ughealthdirectory.com/kampala/doctors/dr-nyathirombo-amos Uganda Health Directory]</ref><ref name=":0" /> Oluvannyuma yafuuka mmemba wa East African College of Ophthalmology (EACO).<ref name=":0" />
== Omulimu ==
Nyathirombo abaddeko ng'omusomesa mu kitongole ky'amaaso ku [[:en:Gulu_University|yunivasite y'e Gulu]]. Emabegako yakolera ku [[:en:Makerere_University|yunivasite y’e Makerere]] era ng’alongoosebwa okuva mu [[:en:Arua_Regional_Referral_Hospital|ddwaaliro ekkulu elya Arua]] n'elya Nyapea.<ref name=":0" />
== Okunoonyereza ==
Nyathirombo yali mu ttiimu ya bannassaayansi mu mawanga ga Afrika amalala agawerako abaavumbula wamu n’okugezesa obulungi bwa [[:en:Moxidectin|moxidectin]], eddagala ly’ebisolo eryaddamu okukozesebwa ng’eddagala erijjanjaba [[:en:River_blindness|amaaso g’omugga]].<ref name=":2">{{Cite web |last=Frykberg |first=Mel |date= |title=African doctors involved in River Blindness research milestone |url=https://iol.co.za/news/africa/2018-06-18-african-doctors-involved-in-river-blindness-research-milestone/ |access-date=2025-08-19 |website=IOL |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=Dr. Amos Nyathirombo to Be Honored in National Thanksgiving Ceremony for Groundbreaking Medical Contributions |url=https://ugandaradionetwork.net/story/dr-amos-nyathirombo-to-be-honored-in-national-thanksgiving-ceremony-for-groundbreaking-medical-contributions |access-date=2025-08-19 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> Okunoonyereza okwamala emyaka mingi, okwassibwamu ssente [[:en:World_Health_Organization|ekitongole ky’ebyobulamu mu nsi yonna]] kwazuula nti [[:en:Moxidectin|moxidectin]] yali nnungi nnyo mu kukendeeza microfilariae okusinga [[:en:Ivermectin|ivermectin]], era ebyazuulibwa byafulumizibwa mu ''[[:en:The_Lancet|The Lancet]]''.<ref>{{Cite journal |last1=Bakajika |first1=Didier |last2=Kanza |first2=Eric M. |last3=Opoku |first3=Nicholas O. |last4=Howard |first4=Hayford M. |last5=Mambandu |first5=Germain L. |last6=Nyathirombo |first6=Amos |last7=Nigo |first7=Maurice M. |last8=Kennedy |first8=Kambale Kasonia |last9=Masembe |first9=Safari L. |last10=Mumbere |first10=Mupenzi |last11=Kataliko |first11=Kambale |last12=Bolay |first12=Kpehe M. |last13=Attah |first13=Simon K. |last14=Olipoh |first14=George |last15=Asare |first15=Sampson |date=2022-04-27 |title=Effect of a single dose of 8 mg moxidectin or 150 μg/kg ivermectin on O. volvulus skin microfilariae in a randomized trial: Differences between areas in the Democratic Republic of the Congo, Liberia and Ghana and impact of intensity of infection |journal=PLOS Neglected Tropical Diseases |language=en |volume=16 |issue=4 |doi=10.1371/journal.pntd.0010079 |issn=1935-2735 |pmc=9084535 |pmid=35476631 |doi-access=free |article-number=e0010079}}</ref> Oral moxidectin (8 mg) yaweebwa layisinsi okuva mu [[:en:U.S._Food_and_Drug_Administration|kitongole ky’emmere n’eddagala mu Amerika]] mu 2018 eri abantu abakulu n’abaana ab’emyaka egiri waggulu w'ekkumi nebiri.<ref name=":0" /><ref name=":1" /><ref name=":2" /><ref>{{Cite web |date=2018-06-18 |title=Ugandan doctor co-finds new River blindness drug - Alleastafrica |url=https://www.alleastafrica.com/ugandan-doctor-co-finds-new-river-blindness-drug/ |access-date=2025-08-19 |language=en-GB}}</ref>
== Ebyobulamu by’abantu ==
Nyathirombo abadde mu kutumbula endabirira y’amaaso mu West Nile. Ng’omukwanaganya wa pulojekiti ya Lions Club of West Nile Comprehensive Eye Care, yakulembera kaweefube ng’okuwaayo ekyuma ekikebera amaaso amaaso (omuwendo gwa bukadde bwa Uganda kkumi na bubiri) n’ekyuma ekiziyiza amaaso (omuwendo gwa bukadde bwa Uganda bubiri n'ekitundu) eri eddwaaliro ekkulu erya Nebbi mu kiseera ky’okubunyisa amawulire ku lunaku lw’okulaba mu nsi yonna.<ref name=":3">{{Cite web |title=Lions Club Donate Ophthalmic Microscope To Nebbi Hospital |url=https://ugandaradionetwork.net/story/lions-club-donate-ophthalmic-microscope-to-nebbi-hospital |access-date=2025-08-19 |website=Uganda Radionetwork |language=en}}</ref> Enteekateeka zino zayamba abantu abasoba mu 140 okwekebejja amaaso n’okulongoosebwa, okutereeza okulaba n’obuyambi bw’okuwulira.<ref name=":3" />
Era yaliko mu kunoonyereza okwakolebwa mu ggwanga lyonna ku bungi bw’obulwadde bwa trachoma okwategeeza enkola ya [[:en:Ministry_of_Health_(Uganda)|Minisitule y’ebyobulamu mu Uganda]], okwanguyiza okutuusa obujjanjabi mu disitulikiti ezirimu obulwadde buno n’okuyamba okubumalawo ng’ensonga y’ebyobulamu mu ggwanga.<ref name=":4">{{Cite web |last=Pithua |first=Alex |date=2025-06-02 |title=Museveni to attend Dr Nyathirombo's thanksgiving prayers in Zombo district |url=https://thecooperator.news/museveni-to-attend-dr-nyathirombos-thanksgiving-prayers-in-zombo-district/ |access-date=2025-08-19 |website=The Cooperator News |language=en-US}}</ref>
== Engule n'okusiimibwa ==
Mu 2018, Nyathirombo yasiimibwa [[:en:Namilyango_College|Namilyango College]] n’ekirabo kya NACOBA Award for Service to one’s Calling- The Sciences in 2018.<ref>{{Cite web |title=Past Awardees |url=https://nacoba.ug/past-awardees/ |access-date=2025-08-19 |website=Nacoba |language=en-US}}</ref> Nga 8 omwezi Ogwokusatu 2025, ku lunaku lw’abakyala mu nsi yonna mu Uganda, [[:en:Yoweri_Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] yawa Nyathirombo omudaali gwa Diamond Jubilee olw’omulimu gwe yakola mu by’obulamu bw’amaaso n’okuziyiza okuziba amaaso.<ref name=":4" />
Nga 20 omwezi Ogwomukaaga 2025, olukiiko lwa [[:en:Zombo_District|disitulikiti y’e Zombo]] lwategeka okusaba okwo kwebaza mu kitiibwa kwe ku ssomero lya Ukemu Primary School, Warr Town Council, era [[:en:Yoweri_Museveni|Pulezidenti Yoweri Museveni]] yali wa kubeerawo ku mukolo guno.<ref>{{Cite web |last=Rwothomio |first=Mike |date=2025-05-21 |title=President Museveni to attend thanksgiving ceremony for renowned ophthalmologist Dr. Amos Nyathirombo |url=https://whispereyenews.com/2025/05/21/president-museveni-to-attend-thanksgiving-ceremony-for-renowned-ophthalmologist-dr-amos-nyathirombo/ |access-date=2025-08-19 |website=Whisper Eye |language=en-US}}</ref> Omukolo guno gwali gwa kujaguza myaka gye egy’obuweereza n’okuyamba okumalawo okuziba amaaso mu kitundu kino.<ref name=":4" />
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}{{DEFAULTSORT:Nyathirombo, Amos}}
2x1nsw5vqcwzb0cna0yq8t4j3g9ufza
Sandy Millar
0
13025
47782
2026-04-24T20:36:29Z
Lillylove256
10862
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1305988681|Sandy Millar]]"
47782
wikitext
text/x-wiki
'''John Alexander Kirkpatrick Millar''' (yazaalibwa 13.9.1939), amanyiddwa nga Sandy Millar, [[:en:Bishop|mulabirizi]] [[:en:Anglicanism|wA'bakuristaayo]] eyawummula nga 27 omwezi Ogwomwenda 2005, yatukuzibwa mu [[:en:Kampala|Kampala]] [[:en:Assistant_bishop|ng’omuyambi w’omulabirizi]] mu [[:en:Province|Ssaza]] lya Uganda,<ref>{{cite web |date=21 October 2005 |title=Sandy Millar to become a Bishop |url=http://www.london.anglican.org/NewsShow_5129 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20051024013931/http://www.london.anglican.org/NewsShow_5129 |archive-date=24 October 2005 |website=Diocese of London}}</ref> mu nteekateeka ey’awamu eya [[:en:Henry_Luke_Orombi|Henry Luke Orombi]], [[:en:Archbishop_of_Uganda|Ssaabalabirizi wa Uganda]]; [[:en:Rowan_Williams|Rowan Williams]], [[:en:Archbishop_of_Canterbury|Ssaabalabirizi w'e Canterbury]]; ne [[:en:Richard_Chartres|Richard Chartres]] [[:en:Bishop_of_London|Omulabirizi w'e London]].<ref>{{Cite web |title=Hold the potting shed — this man has a mission |url=https://www.churchtimes.co.uk/articles/2006/10-march/features/hold-the-potting-shed-this-man-has-a-mission |access-date=2020-09-27 |website=www.churchtimes.co.uk}}</ref> Oluvannyuma yaweebwa layisinsi ku St Paul's Cathedral, London, nga 9 Ogwokubiri 2006 okukola ng'omuyambi w'omulabirizi ow'ekitiibwa mu [[:en:Diocese_of_London|bulabirizi bw'e London]]. Oluvannyuma yaweereza nga [[:en:Priest-in-charge|omusosodooti avunaanyizibwa]] ku St Mark’s, Tollington Park mu [[:en:North_London|North London]] okutuusa nga 2 Ogwokubiri 2011 lwe yawummula.
== Obulamu bwe ==
Millar yazaalibwa mu maka ag’ekika ekya waggulu mu Scotland. Kitaawe yali [[:en:Major-general|major-general]]. Yasomera ku [[:en:Lambrook|Lambrook Preparatory School]], [[:en:Eton_College|Eton College]] ne [[:en:Trinity_College,_Cambridge|Trinity College, Cambridge]], n’atikkirwa mu 1962 ne diguli ya Bachelor of Arts, n’akuzibwa [[:en:Master_of_Arts_(Oxbridge_and_Dublin)|Master of Arts]] mu 1966.<ref>{{Cite web |title=The Rt Revd John Alexander Kirkpatrick (Sandy) MILLAR |url=https://www.crockford.org.uk/people/26417/the-rt-revd-john-alexander-kirkpatrick-millar |access-date=2021-12-15 |website=www.crockford.org.uk}}</ref> Yakola nga [[:en:Barrister|munnamateeka]] okumala emyaka 10. Oluvannyuma lw’ekyo, yafuna [[:en:Diploma|dipulooma]] mu [[:en:Theology|by’eddiini]] okuva mu [[:en:University_of_Durham|Yunivasite y’e Durham]]. Yafuulibwa omudikoni mu 1976 n'afuuka omusosodooti mu 1977 ng'alina emyaka 37.
Millar abadde [[:en:Prebendary|muyimbi]] wa [[:en:St_Paul's_Cathedral|Lutikko ya St Paul]] okuva mu 1997.
Millar ali mu nnono ya [[:en:Charismatic_Movement|Charismatic Evangelical]] ey’Ekkanisa ya Bungereza, naye ebiseera ebisinga abadde assa essira ku buminsani bw’omu kitundu so si kwetaba mu butakkaanya mu [[:en:Anglican_Communion|Komuniyoni y’Abakuristaayo]] engazi. Wabula mu mwezi Ogwekkumi 2007, kyategeezebwa nti yagamba ekibiina ky'ekkanisa y'Amerika mu [[:en:Truro_Church_(Fairfax,_Virginia)|Kkanisa y'e Truro]], mu [[:en:Fairfax,_Virginia|Fairfax]], [[:en:Virginia|Virginia]] nti "waliwo olutalo ku lw'omwoyo gwennyini ogw'ekkanisa" era n'agamba ekibiina, ekyali kivudde mu [[:en:ECUSA|Kkanisa ya Episcopal]] ey'Amerika nga kyekalakaasa olw'okukkiriza kwayo okw'omukwano abakyala webagalanira ne bakyala banaabwe, n'abami gutyo, "obunywevu bwammwe mu maaso g'ekkanisa empya era ey'enjawulo ey'omulembe okweyoleka kw'obubi kukuwangulidde abawagizi bangi mu nsi yonna."<ref name=":0">[https://babybluecafe.blogspot.com/2007/10/transcript-full-text-of-bishop-sandy.html Transcript: The Full Text of Bishop Sandy Millar's Sermon at] [[:en:Truro|Truro]]: "Do You Love Me?", [https://babybluecafe.blogspot.com/ BabyBlueOnline], 31 October 2007.</ref> Ebigambo bino byamanyisibwa ku yintaneeti, wadde nga si ye.<ref name=":0" />
Nga 29 omwezi Ogwukuna 2012, Millar yaweebwa layisinsi [[:en:Honorary_assistant_bishop|ng’omuyambi w’omulabirizi ow’ekitiibwa]] mu [[:en:Diocese_of_St_Edmundsbury_and_Ipswich|bulabirizi bwa St Edmundsbury ne Ipswich]], mu kiseera ekyo yali abeera mu [[:en:Aldeburgh|Aldeburgh]].<ref>{{Cite web |date=2012-04-30 |title=Suffolk: Trio honoured at St Edmundsbury Cathedral service |url=https://www.eadt.co.uk/news/suffolk-trio-honoured-at-st-edmundsbury-cathedral-service-2034130 |access-date=2021-12-15 |website=East Anglian Daily Times |language=en-UK}}</ref>
== Okukulaakulanya ekkanisa ==
Millar yali [[:en:Vicar|vicar]] wa [[:en:Holy_Trinity_Brompton|Holy Trinity Brompton]] okuva mu 1985 okutuuka mu 2005 era nga ye muntu omukulu avunaanyizibwa ku [[:en:Alpha_course|kkoosi ya Alpha]]. Yasikibwa [[:en:Nicky_Gumbel|Nicky Gumbel]] ku bwa Vicar era omukulu wa koosi ya Alpha. Mu kiseera kino, yakola enkola [[:en:Church_planting|y’okuzimba amakkanisa]] mu London yonna, bw’atyo n’asobozesa amakkanisa agagenda okufa okutandika obuggya n’ebibiina [[:en:Clergy|n’abakulembeze b’eddiini]] abaweebwa Obusatu Obutukuvu – byonna nga bikwatagana nnyo n’abalabirizi b’e [[:en:London|London]]. "Ebimera" by'ekkanisa ng'ebyo nga mwebiri:
* 1985: [[:en:Addison_Road,_London|Oluguudo lwa St Barnabas olwa Addison]], [[:en:West_Kensington|mu West Kensington]]
* 1987: Okusituka kwa St Mark mu [[:en:Battersea|Battersea]]
* 1989: Ekibangirizi kya [[:en:St_Paul's,_Onslow_Square|St Paul ekya]] [[:en:St_Paul's,_Onslow_Square|Onslow]]
* 1994: [[:en:St_Stephen's_Church,_Westbourne_Park|Ekkanisa ya St Stephen, mu Westbourne Park]]
* 2000: [[:en:St_Paul's,_Hammersmith|St Paul’s, Hammersmith]]
* 2002: [[:en:St_George_the_Martyr,_Holborn|St George the Martyr's]], [[:en:Queen_Square,_London|Queen Square]], [[:en:Bloomsbury|Bloomsbury]]
* 2005: St Paul's [[:en:Shadwell|Shadwell]]
Ekirala ky’atuuseeko kwe kuddaabiriza ekkanisa ya [[:en:St_Paul's,_Onslow_Square|St Paul’s eyali tekozesebwa, Onslow Square]], esangibwa mu [[:en:Parish|kigo]] kye .
== Okuwandiika n’okusomesa ==
Millar era yatandikawo "The Marriage Course" ne "The Marriage Preparation Course", ezitambulira mu Bungereza yonna ne mu mawanga amalala mangi. Mu 2005, ekitabo ekyalimu ebiwandiiko bye ebisunsuddwamu, ''All I Want Is You'', kyafulumizibwa.
== Emisono ==
* Sandy Millar (1939-1977)
* [[:en:The_Reverend|Revd]] Sandy Millar (1977–1997)
* Revd Prebendary Sandy Millar (1997–2005)
* [[:en:Right_Reverend|Rt Revd]] Sandy Millar (2005–paka kati)
== Laba ne ==
* Nicky Lee (omusosodooti)
== Ebijuliziddwamu ==
{{Reflist}}
aa3ymrm88ofh84s0q3871w0c7d5q4aa
Joseph Kabuleta
0
13026
47807
2026-04-25T06:47:53Z
Rtr PK
11024
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1316218697|Joseph Kabuleta]]"
47807
wikitext
text/x-wiki
'''Joseph Kizza Kabuleta''' (yazaalibwa 17 ogwokusatu 1972) munnayuganda, munnamawulire, omukugu mu by'emizannyo, omusumba era munnabyabufuzi eyavuganya ku bwa pulezidenti wa Uganda mu kulonda kwa ba pulezidenti okwaliwo nga 14 January 2021 ng'ayavuganya ku bwanamunigina. Amanyiddwa nnyo olw’okunenya mu ddoboozi ery’omwanguka gavumenti n’enkola zaayo n’okwogera n’amaanyi obubaka bwe obwa kampeyini obw’okusumulula eby’enfuna.
Yakwatibwa oluvannyuma lw’okufulumya ekiwandiiko ku Facebook ekyavumirira mutabani wa Pulezidenti, General [[:en:Muhoozi_Kainerugaba|Muhoozi Kainerugaba]], n’asibibwa okumala ennaku nnya <ref name="Why Joseph Kabuleta was arrested">{{Cite web |date=13 July 2019 |title=Why Joseph Kabuleta was arrested |url=https://www.newvision.co.ug/news/1503451/joseph-kabuleta-arrested |website=New Vision}}</ref> mu kadukulu ka gavumenti akatulugunyizibwamu.
Okuddamu okunyumya ku byeyayitamu mu mawulire gavumenti yabigaana. Wabula abavumirira gavumenti abawerako baali bakwatiddwa ne batulugunyizibwa nga tannakakasa nti ddala gavumenti etulugunya amaloboozi g’oludda oluvuganya nga Dr [[:en:Stella_Nyanzi|Stella Nyanzi]], <ref>{{Cite web |last=McCool |first=Alice |date=8 February 2021 |title=Alleging her partner was abducted and tortured, Ugandan activist Stella Nyanzi flees to Kenya |url=https://www.cnn.com/2021/02/08/africa/uganda-stella-nyanzi-flees-kenya-intl/index.html |website=[[CNN]]}}</ref> omulwanirizi w’ebyobufuzi era omukulembeze w’abakyala.
== Obuto bwe n’okusoma ==
Kabuleta yazaalibwa [[:en:Nairobi|Nairobi]], Kenya, bazadde be Margaret ne John Kabuleta ng’omwana ow’omwenda ku baana e 12. Kitaawe Munyoro okuva e Hoima mu Uganda, ate nnyina Munnakenya omu kikuyu. Kabuleta yakulira Rubaga mu Kampala nga famire ye tennasenguka kugenda wabwe wa kitaawe e Hoima mu Uganda. Yasomera mu Namilyango Junior School ne [[:en:Namilyango_College|Namilyango College]] okufuna satifikeeti za O ne A- Level. <ref name=":0">{{Cite web |last=Uganda |first=Flash |date=22 August 2020 |title=Joseph Kabuleta: Biography, Tribe, Early Life, Education and Background of a Ugandan pastor |url=https://flashugnews.com/joseph-kabuleta-biography-tribe-early-life-education-backgroud/ |access-date=27 July 2021 |website=Flash Uganda Media |language=English}}</ref> Yegatta ku ttendekero ly'ebyemikono erya Mbale Technical College nasoma dipulooma mu by’okuzimba. Oluvannyuma lw’okutikkirwa mu pulogulaamu ya dipulooma, yeegatta ku lupapula lwa The Crusader ng’omuwandiisi w’ebyemizannyo mu 1997 n’asituka n’atuuka ku kifo ky’omulungamya w’ebyemizannyo mu 1998. Bwe yagenda mu maaso mu mirimu gy’amawulire, yeewandiisa mu [[:en:Makerere_University|Makerere University]], gye yafunira diguli mu Mass Communication. Oluvannyuma lwa The Crusader okuggalwawo, yeegatta ''ku The New Vision'' ng’omusasi n’oluvannyuma n’afuuka omuwandiisi w’emitwe. <ref name=":0" />
== Kampeyini zo bwa Pulezidenti ==
Mu mwezi ogwomusanvu 2020, Kabuleta yalangirira nti agenda kwesimbawo mu kulonda kwo bwa Pulezidenti okwa 2021. Enteekateeka ye enkulu ey’okunoonya akalulu yali ya kuyamba Bannayuganda okweddiza eggwanga lyabwe n’okukozesa eby’obugagga ebiririmu okuganyulwamu. Wadde nga waliwo obukwakkulizo bwa COVID-19 n’okutiisibwatiisibwa okuva eri gavumenti ng’akola kampeyini okwetoloola eggwanga, Kabuleta yasobola okumaliriza okuvuganya ku bwa Pulezidenti n’obululu 45,424 (0.44%). Ye, ng’ali wamu n’ebanne bangi okuva ku oluvuganya yawakanya ebyava mu kulonda okwateeka Pulezidenti ali mu ntebe [[:en:Yoweri_Museveni|Yoweri Museveni]] <ref name="ugandaradionetwork.net">{{Cite web |title=Kabuleta Rejects Presidential Election Results |url=https://ugandaradionetwork.net/story/kabuleta-rejects-presidential-election-results}}</ref> ng’omuwanguzi. <ref>{{Cite web |date=20 December 2020 |title=KRC radio switched off amidst Kabuleta's talk show |url=https://www.independent.co.ug/krc-radio-switched-off-amidst-kabuletas-talk-show/ |access-date=27 July 2021 |website=[[The Independent (Uganda)|The Independent]] |language=en-US}}</ref> Nga 14 February, yatekayo ekirayiro ng’awagira okuwaaba kwa Kyagulanyi okwa pulezidenti mu kkooti ensukkulumu ng’awakanya okulonda kwa Yoweri Museveni. <ref>{{Cite web |last=Wynn |first=Edu |date=16 February 2021 |title=Kabuleta Joions Kyagulyani |url=https://www.syllablerenegade.com/post/kabuleta-joins-kyagulanyi |access-date=27 July 2021 |website=Syllable Renegade |language=en}}</ref>
== Okulwanyisa COVID-19 ne N.E.E.D. Uganda ==
Uganda yassaawo omuggalo ne kafyu ku ntandikwa ya 2020 ku ntandikwa ya ssenyiga wa COVID-19 era n’ebikkakkanya mu January 2022 yokka <ref>{{Cite web |last=Athumani |first=Halima |date=19 June 2021 |title=Uganda Imposes 42-Day COVID-19 Lockdown |url=https://www.voanews.com/a/covid-19-pandemic_uganda-imposes-42-day-covid-19-lockdown/6207222.html |website=VOA}}</ref> n’efuula envumbo ya Covid esinga okuwangaala okusinga eggwanga lyonna, <ref>{{Cite web |last=Athumani |first=Halima |date=25 January 2022 |title=Uganda Ends COVID Curfew, and Nightlife Reopens |url=https://www.voanews.com/a/uganda-ends-covid-curfew-and-nightlife-reopens/6412187.html |website=VOA}}</ref> Obukwakkulizo buno bwalaba amaloboozi mangi agavumirira okuli Joseph Kabuleta eyasaba gavumenti okuggulawo amasomero n’ebifo eby’okusinzizaamu ebyateekebwa mu biti 'super spreaders' nga bawakanya nti omuggalo tegwagasizza Bannayuganda naddala abasinga obungi abalwana okuteeka emmere ku mmeeza yaabwe naye nga kyaganyula abagagga. <ref>{{Cite web |last=Lumu |first=David |date=28 July 2021 |title=Lockdown benefitting the privileged, says Kabuleta |url=https://observer.ug/news/headlines/70673-lockdown-benefitting-the-privileged-says-kabuleta |website=The Observer - Uganda}}</ref> Era yali awakanya okugema okukakatako ng’agamba nti Bannayuganda balina okuweebwa eky’okulonda olw’okugema okuli mu mitendera gy’okugezesa era nga tekikakasibwa nti kikola okuva mu October 2021. Yatandikawo omukutu okukubiriza Bannayuganda abaali bafunye ebizibu ebiva mu kugema okunyumya emboozi yaabwe <ref>{{Cite web |date=26 October 2021 |title=Joseph Kabuleta: Ugandans shouldn't be forced to take #Covid-19 vaccines |url=https://eagle.co.ug/2021/10/26/joseph-kabuleta-ugandans-shouldnt-be-forced-to-take-covid-19-vaccines.html |website=Eagle Online}}</ref>
== N.E.E.D. Uganda ==
Nga 28 mu mwezi ogwomwenda 2021, Joseph Kabuleta yatongoza ekibiina kye eky’ebyobufuzi ekya National Economic Empowerment Dialogue (NEED) ekyagendererwamu okukola ku nsonga eziwerako mu ggwanga mu by’enfuna n’ebyobufuzi. Bwe yali mu kutongoza okwalimu abakulembeze ab'amaanyi mu by'obufuzi, embeera z'abantu n'ebyenfuna nga tebalina mukago gwa byabufuzi ogw'enjawulo, Kabuleta yalaga okwagala kwe "okuwa bannansi amaanyi okukulembera mu kkubo erigenda mu maaso, naddala ku nsonga z'ebyobufuzi n'ebyenfuna ezikwata ku ggwanga. Ng'agamba nti “abantu abatukutte mu buwambe tebanoonya kufuga bugagga bwaffe bwokka, wabula namaloboozi gaffe," omusajja okuva e Bunyoro bwe yakungaanya Bannayuganda “obutaleka [abo abali mu buyinza] kufuga buli kimu.” <ref>{{Cite web |date=29 September 2021 |title=WHY JOSEPH KABULETA FORMED 'NEED' PLATFORM |url=https://mulengeranews.com/why-joseph-kabuleta-formed-need-platform/ |website=mulengeranews.com}}</ref> Okwawukanako n’enteekateeka ya ROCK Uganda (Reclaiming Our Country and Kin), omubala gwe ogw’ebyobufuzi mu kulonda kwo bwa Pulezidenti okwa 2021, NEED Uganda ne Joseph Kabuleta nga omukulu waayo <ref>{{Cite web |date=13 February 2022 |title=Kabuleta accuses government of intentionally suppressing Lango |url=https://www.independent.co.ug/kabuleta-accuses-government-of-intentionally-suppressing-lango/ |website=The Independent}}</ref> yayawulamu Uganda mu bitundu 17 abakulu mu ttiimu ye bye bagenda okuweebwa omulimu gw’okulabirira enkyukakyuka mu ndaba y'ebintu mu Bannayuganda okwetoloola eggwanga.
== Obulamu bwe ==
Mu mwezi ogwomusanvu omwaka 2017, Joseph Kabuleta yawasa Rebecca Suubi Kabuleta omwagalwa gwe yali amaze naye ebbanga, mu mukolo amatiribona ogwaliko abayite bokka. Bombi balina abaana babiri. Bombi bagoberezi ba Nabbi Elvis Mbonye abeesigwa. Alina n’abaana babiri okuva mu bufumbo bwe obwasooka, obwaggwàawo olw’obutakkaanya. <ref>{{Cite web |date=22 October 2020 |title=Wife to Presidential aspirant Joseph Kabuleta, Rebecca Kabuleta drops 4 track EP 'Sounds of Heaven' |url=https://bigeye.ug/wife-to-presidential-aspirant-joseph-kabuleta-rebecca-kabuleta-drops-4-track-ep-sounds-of-heaven/}}</ref>
== Ensengeka y’ebitabo ==
Amaanyi G'empisa <ref>{{Cite book |last=Kabuleta |first=Joseph |date=14 December 2017 |title=Strength of Character |publisher=CreateSpace Independent Publishing Platform |isbn=978-1981845439}}</ref> Omufulumya: CreateSpace Independent Publishing Platform; Ekitabo ekisooka (14 December 2017)
Amaanyi G'empisa <ref>{{Cite book |last=Kabuleta |first=Joseph |date=14 December 2017 |title=Strength of Character |publisher=CreateSpace Independent Publishing Platform |isbn=978-1981845439}}</ref> Omufulumya: CreateSpace Independent Publishing Platform; Ekitabo ekisooka (14 December 2017)
== Ebijuliziddwa ==
mlqoks81bhccj8ho9g0jjnw563q45aa